NA [2007], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20070305].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 132545 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>05.03.2007</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Topla zima može biti kobna kao i sparno ljeto</p>
<p>Radikalne promjene vremena osobito utječu na bolesnike s kroničnim kardiovaskularnim bolestima, upozorava prof. dr. Vida Demarin</p>
<p>Koliko god znanstvenici bili oprezni kada govore o klimatskim promjenama, koliko god ih temeljili na analizama preciznih podatka, prosječnom je čovjeku dovoljna ovogodišnja topla zima da se zapita hoće li nakon ovakve zime preživjeti ljeto. </p>
<p>Prof. dr. Vida Demarin, predstojnica Klinike za neurologiju Kliničke bolnice »Sestre milosrdnice«, potvrđuje da promjene vremena osobito utječu na bolesnike s kroničnim kardiovaskularnim bolestima, ali zato postoje preporuke kojih se treba pridržavati. </p>
<p>Kod većih promjena barometarskog tlaka osjetljivijima se preporučuje da ostanu kod kuće. Ostanak kod kuće za vrijeme naglog zatopljenja s visokom vlažnošću zraka obično je preporuka koja se daje za »teške« ljetne dane, ali i natprosječno topla zima može slično utjecati na organizam koji se teže prilagođava brzim promjenama. </p>
<p>I za takve prilike Vida Demarin preporučuje, osobito starijima, da pričekaju s plaćanjem računa ili odlaskom u trgovinu dok se meteorološki pokazatelji ne smire. I sada je jako važno uzimati dovoljno tekućine, a nekima može koristiti i uzimanje magnezija u dozama od po 300 miligrama. Svima koji imaju dijagnoze neuroloških poremećaja savjetuje strogo pridržavanje propisanih lijekova iako kod velikih vrućina, uz dogovor s liječnikom, valja prilagoditi dozu lijeka za snižavanje krvnog tlaka. Za toplog vremena žile se šire i tlak pada, pa ista količina lijeka može biti prevelika i izazvati prevelik pad krvnog tlaka. </p>
<p>Savjeti za bolesti mozga i živčanog sustava gotovo su identični onima za srčane bolesnike. Srce i mozak i u tom smislu su vrlo su tijesnoj vezi, kaže Vida Demarin i dodaje da je prilagodba klimatološkom zatopljenju neminovna, pri čemu treba imati na umu da u mnogim zemljama ne poznaju zime. </p>
<p>Inače, nedjeljno prije podne činilo se idealnim za odmor i rekreaciju iako su prognostičari najavili razmjerno nepovoljne biometeorološke prilike. Udaljavanjem ciklone stanje se postupno poboljšavalo, pa su osjetljiviji mogli biti lagano neraspoloženi i razdražljivi samo tijekom prijepodneva. Pojačane tegobe predviđene su stoga samo kroničnim bolesnicima, a na meteorološkim info-stranicama istaknuta su uobičajena upozorenja o pridržavanju uputa liječnika, uzimanju propisanih lijekova i umjerenoj fizičkoj aktivnosti.</p>
<p>Za ponedjeljak su pak prognostičari najavili posvuda povoljne biometeorološke prilike, a s time i radnu sposobnost. Samo najosjetljiviji mogli bi se osjećati umorno zbog zatopljenja. Relativno mirni bit će i kronični srčani, plućni i reumatski bolesnici ako pravilno uzimaju lijekove i rade umjereno.</p>
<p>Meteoropati na otvoreno</p>
<p>Prema istraživanju Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) o utjecaju vremena na raspoloženje ljudi, 76 posto ispitanika izjavilo je da vrijeme utječe na njihovo raspoloženje, a od toga ih je 18 posto kazalo da je taj utjecaj izrazit. Najviše ih smeta vruće, sparno i vlažno vrijeme te nagle promjene vremena, a najčešće smetnje su gubitak koncentracije, glavobolja i pospanost. Vremenske promjene najviše smetaju starijim ljudima, naročito onima s nekom kroničnom bolešću. Žene su osjetljivije od muškaraca, a visoko obrazovani podložniji utjecaju vremena od niže obrazovanih. Za meteoropate u svako doba godine, i po svakom vremenu, stručnjaci HZJZ-a savjetuju boravak na otvorenome, da odjeću biraju u skladu s temperaturom i redovito se bave nekom tjelesnom aktivnošću. Kronični bolesnici moraju pratiti bioprognozu te redovito uzimati lijekove. </p>
<p>Biserka Lovrić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Ubrzana prodaja i zakup državne zemlje </p>
<p>Obrađujemo samo milijun hektara zemljišta, a mogli bismo mnogo više, kaže ministar Čobanković</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Ukupna površina poljoprivrednog zemljišta u Hrvatskoj je 2,695.037 hektara, od čega je u vlasništvu države 890.214 hektara ili 33 posto, a u privatnom vlasništvu je 1,804.823 hektara ili 67 posto.</p>
<p>Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva Petar Čobanković kaže da se u Hrvatskoj obrađuje samo milijun hektara zemljišta, a moglo bismo mnogo više. </p>
<p>Za prepuštanje obradive zemlje korovu plaćat će se porez, jer interes za poljoprivrednim zemljištem postoji, posebno u Slavoniji. No, zbog nesređenih imovinsko-pravnih odnosa zemlja se u unutrašnjosti još uvijek slabo prodaje.</p>
<p>Od 541 jedinice lokalne samouprave, 70 ih nema poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države, 373 su izradile program raspolaganja zemljištem, a od toga su 334 jedinice dobile suglasnost na taj program. Programe još nije dostavilo 98 jedinica lokalne samouprave. </p>
<p>Ministarstvo poljoprivrede dalo je suglasnost na oko 90 posto dostavljenih programa, dok ostali ili nisu imali potpunu dokumentaciju ili programi nisu u skladu sa Zakonom o poljoprivrednom zemljištu i Strategijom gospodarenja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države.</p>
<p>Programe raspolaganja donijele su sve lokalne jedinice na području pet županija: Brodsko-posavske, Požeško-slavonske, Međimurske, Osječko-baranjske i Virovitičko-podravske.</p>
<p>Od 98 općina i gradova koji nisu izradili programe raspolaganja 28 je u Splitsko-dalmatinskoj županiji, 17 u Primorsko goranskoj i 12 u Istarskoj županiji. Riječ je o usitnjenim površinama zemljišta u vlasništvu države ili onima koje se nalaze u šumsko-gospodarskoj osnovi, pa bi izrada programa bila skuplja od vrijednosti zemljišta.</p>
<p>Programima raspolaganja ukupno je obuhvaćeno 523.255,70 hektara poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države, i to tako da je za prodaju previđeno 42 posto poljoprivrednog zemljišta, koncesiju 24 posto, zakup 22 posto, povrat 10 posto, a za ostale namjene dva posto. [Marinko Petković]</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Lani 24 poštara dobilo otkaz zbog lažnog potpisa na pošiljke</p>
<p>Da bi pošiljke bile što sigurnije, tvrtke od djelatnika traže i potvrdu o nekažnjavanju te da se protiv njih ne vodi sudski postupak</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Prošli je tjedan neodgovorni dostavljač City Expressa u polje u blizini Samobora odbacio šestotinjak pošiljaka koji su sadržavale račune za otplatu kredita, mjesečne bankovne izvatke, obavijesti o sigurnosnom broju kartice (PIN), pa čak i pozive za prekršajni sud. Od Hrvatske pošte pak doznajemo da je dvadesetak poštara zbog kršenja pravilnika dobilo izvanredni otkaz. Zato se građani, tvrtke, ali i državne institucije koje koriste poštanske usluge s pravom pitaju koliko su sigurne njihove pošiljke koje dostavljaju kurirske tvrtke i pošta.</p>
<p>»Na žalost, riječ je o ljudskom faktoru. Unatoč našem trudu, ne možemo sa sigurnošću reći da se ovakve stvari neće događati«, kazala je medijima Sandra Strelec, izvršna direktorica prodaje i marketinga City Expressa, još prošli tjedan nakon odbacivanja pošte kod Samobora. Dodala je da svu fizičku štetu koja nastane bacanjem pismovnih pošiljaka snosi City Express. </p>
<p>Na žalost, direktorica Strelec ni nakon pismenog upita, ni nakon što nam je u nekoliko navrata u telefonskom razgovoru rekla da će se konzultirati s Upravom, Vjesniku nije odgovorila na pitanje što City Express čini da bi se takvi slučajevi spriječili. Provjeravaju li, primjerice, jesu li zaposlenici kažnjavani, što je postala praksa u kurirskim tvrtkama.</p>
<p>U Hrvatskoj pošti, prema riječima glasnogovornice Sonje Vlahek, nisu zabilježeni slučajevi odbacivanja pošiljaka, ali je zato u 2006. godini zbog kršenja pravilnika Pošta uručila 24 izvanredna otkaza poštarima, odnosno dostavljačima. Najčešće je bila riječ o falsificiranju potpisa primatelja uglavnom na pozive ili rješenja sudskih ročišta.</p>
<p>»Broj otkaza dokazuje da Hrvatska pošta pazi na sigurnost te da kontrolira tko i kako dostavlja poštu i druge pošiljke«, objašnjava Vlahek. Dodaje da kontrola mora biti vrlo stroga, jer na području Hrvatske radi oko 3500 poštara, uključujući i dostavljače HP Expressa, od čega je njih 530 samo u Zagrebu.</p>
<p>Ističe da kontrolori HP-a svakodnevno na terenu provjeravaju rad poštara. Nerijetko i u kontaktu s građanima. Pritom se, napominje, ipak tolerira ako susjedi ili članovi obitelji preuzmu pošiljku ako je tako prethodno dogovoreno.</p>
<p>Da bi pošiljke građana bile što sigurnije, Hrvatska pošta kao dodatni element sigurnosti od djelatnika koji žele raditi u HP, odnosno poštara zahtijeva i potvrdu o nekažnjavanju te da se protiv njih ne vodi sudski postupak.</p>
<p>Prema riječima Srebrenke Saks, izvršne direktorice DHL Hrvatske, njezina tvrtka nije imala slučajeva odbacivanja pošiljaka. Štoviše, kako tvrde u DHL-u, trenutačno u tvrtki radi 45 dostavljača, a otkaza zbog nemara ili drugih kršenja pravilnika također nije bilo, dok je sigurnost pošiljaka na visokoj razini. Kao i Hrvatska pošta, DHL od zaposlenika traži potvrdu o nekažnjavanju.</p>
<p>Overseas Express, koji u Hrvatskoj ima 150 dostavljača, također nije zabilježio nijedan slučaj odbacivanja pošiljaka, a postupak preuzimanja pošiljke od pošiljatelja pa sve do primatelja strogo se nadzire i elektroničkim putem.</p>
<p>S Poštom nema šale</p>
<p>Da Hrvatske pošte vrlo ozbiljno shvaćaju dostavu pošte i drugih pismovnih pošiljaka do poštanskog sandučića ili u ruke primatelja, glasnogovornica Vlahek potvrđuje i slučajem kada je poštar dobio opomenu pred otkaz jer je ostavio pošiljku besplatnih novina na stubištu zgrade iako je trebao po jedan primjerak ubaciti u svaki poštanski sandučić.</p>
<p>Tomislav Grdić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="4">
<p>Rješenje u jednom danu</p>
<p>MIROSLAVA ROŽANKOVIĆ</p>
<p>Karlovačka pivovara do jučer hraniteljica, a od jučer, kako je to i službeno potvrdila istraga, trovačica! Ovako najkraće glasi rasplet sapunice o trovanju Zdravka Martinovića koji je, na žalost, a nadamo se i na štetu Karlovačke pivovare i moćnog Heinekena u čijem je vlasništvu, gotovo deset dana medijska top-tema. I to kao u loše režiranoj krim-seriji.</p>
<p>Otrovani Karlovčanin je u komi, njegov pas mrtav, obitelj u šoku, a sugrađani su puni nevjerice. Iako se od početka znalo da krivce treba tražiti u krugu Pivovare, tvornički krug se zatvorio za javnost dok su van, osim amonijaka i ugljičnog dioksida, puštali nemušta priopćenja i anonimne »glasnogovornike« kompanije koji su nas pokušavali uvjeriti da se u njihovim pogonima nije dogodilo ništa nedopustivo. Da bi u međuvremenu krivnju pokušavali čak i sprati golemim mlazovima i bjesomučnim ispiranjem tvorničkih pogona. Tko zna koliko bi mučna priča još trajala da se u jednoj epizodi u režiju nisu ubacili Državno odvjetništvo i Mladen Bajić. I rasplet se dogodio u jednom danu: utvrđeno je da je Martinović otrovan ugljičnim dioksidom koji je iz pogona Karlovačke pivovare kroz kanalizacijske ispuste dospio do potoka. Pivovara više nema uzmaka. Prvi čovjek Vlade Ivo Sanader svom je operativcu Bajiću jasno poručio: odgovorni za ovu nesreću moraju odgovarati. Nema sumnje da će se to i dogoditi, ali žalosno je da su u cijelom sustavu - od glavnoga krivca, proizvođača piva ponajprije, preko lokalne policijske, medicinske i inspekcijske službe - zakazali svi. Jesu li pivski moćnici utjecali na tijek istrage ili su lokalne institucije nesposobne da se uhvate u koštac s problemom, pokazat će daljnja istraga. Činjenica da je sve razriješeno u jednom danu čim su dobili nadzornike iz Zagreba, ostavlja mjesta sumnji u oboje. Bajić i ekipa već na prvu loptu tvrde da su učinjeni znatni propusti u prijavljivanju incidenta i osiguravanju tragova i materijala potrebnih za analizu. A potvrdio je i da sumnja u objektivnost internih kontrola.</p>
<p>Nakon svega, pivovara više nema uzmaka. Bahatost i bešćutnost prema obitelji stradalog Martinovića i svih Karlovčana netko iz njihova tvorničkoga kruga platit će i materijalnom i kaznenom odgovornošću. Dugoročno, odrazit će se to i na poslovanje tvrtke. Obitelji Martinović sve to, dakako, nije utjeha, ali je bar tješi ponašanje državnih institucija i Državnog odvjetništva koje je ovaj put pokazalo da se promptnom reakcijom utjeruje pravda i štite interesi građana!</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Uzaludna provokacija</p>
<p>Nakon prošlogodišnjeg »Judina evanđelja«, ove se godine u korizmi filmom »Izgubljeni Kristov grob« ponovo uzaludno, pokušava uzdrmati kršćanstvo</p>
<p>VESNA KUSIN</p>
<p>Mjesec dana prije Uskrsa, tog najznačajnijega i najstarijega kršćanskoga blagdana kojim se slavi Kristovo uskrsnuće odnosno njegova pobjeda nad smrću i grijehom, dokumentarnim filmom »Izgubljeni Kristov grob« redatelja Jamesa Camerona, pokušava se lansirati još jedno senzacionalno »otkriće« koje bi trebalo dovesti u pitanje ne samo karizmatičnu osobnost Isusa Krista, nego i cjelokupno kršćanstvo. Premijerno prikazivanje filma nije slučajno tempirano u korizmeno vrijeme, dakle, vrijeme priprave za veliki blagdan. U stvari, ponavlja se prošlogodišnja receptura predstavljanja »Evanđelja po Judi« uoči Velikog tjedna. Nije to jedina sličnost između te dvije akcije usmjerene na uznemiravanje kršćanskog svijeta, koji i po najnovijim pokazateljima još uvijek prevladava na kugli zemaljskoj.</p>
<p>Obje su najavljene spektakularnim konferencijama za tisak. I obje se temelje na »starim otkrićima«, čije se interpretacije dovode u »novi« iskrivljeni kontekst. Bombastično otkriće »Judina evanđelja«, zapravo apokrifnog spisa (znanog još u II. stoljeću) koji je Crkva davno odbacila, zbilo se četvrt stoljeća ranije, kad je taj ranokršćanski spis na koptskom jeziku pronađen u egipatskoj pustinji. »Izgubljeni Kristov grob«, koji to nije, pronađen je također prije četvrt stoljeća. No, arheolog Almos Kloner nije na takav način pokušao kapitalizirati svoj pomni istraživački rad. Lovca na senzacije, ali ponajprije na profit koji očekuje od svog filmskog uratka, ni najmanje nisu zbunile tvrdnje stručnjaka da su imena ispisana na spornome grobu, zbog oštećenja slova krivo pročitana. A čak i da nisu, riječ je o tako uobičajenim onodobnim imenima da ona sama po sebi ništa ne dokazuju. Unatoč tome, Cameron pokušava kršćanskom pučanstvu ponajprije servirati tezu da su tom, po njemu pravom Kristovu grobu uz Isusa iz Nazareta pokopani njegova majka (zašto ne i Josip?), ali i njegova žena (koja druga do Marija Magdalena), pa i njihovo dijete nazvano Juda. Divna priča koja se nadovezuje na »Judino (izgubljeno) evanđelje«, ali i potkrepljuje već proslavljeni »Da Vincijev kod«. </p>
<p>»Izgubljeni Kristov grob« trebao bi, dakle, biti »krunski svjedok« o Kristovoj bračnoj zajednici s preobraćenom grešnicom koja mu, eto, rodi i sina. Ali time se »argumentirana« hipoteza ne iscrpljuje. Ona je tu samo u funkciji »dokaza« da Krist nije umro na Golgoti razapet na križu. Ako pak nije podnio tu žrtvu za spas čovječanstva te treći dan uskrsnuo, najavljujući time i uskrsnuće drugih (nakon Sudnjega dana), onda cijeli kršćanski nauk pada u vodu. Onda je i Uskrs lažni blagdan. I tko nam to danas, nakon dva tisućljeća, objavljuje »pravu istinu« pokraj dobro znanoga i davno identificiranoga Kristova groba u Jeruzalemu nad kojim je podignuta Crkva Kristova groba, a kojem hodočaste i kršćani i nekršćani? Jedan avanturist koji bi dobro unovčio svoj »novokomponirani apokrif«. Na njega će nasjesti samo oni gladni skandala i zluradosti. Kršćani će, pak, biti uznemireni, što više, duboko povrijeđeni, jer se neko tako olako usuđuje blatiti Krista, time i Boga (Trojednoga). Kršćanstvo time ipak neće biti potreseno. Ono što se tek može očekivati je novo »bombastično otkriće« koje će netko ponovo lansirati u doba iduće korizme. To može biti samo još jedna, za kršćanstvo uzaludna provokacija, već potrošeni klišej.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="6">
<p>Kako biti dio demokratskog svijeta i civilizacije</p>
<p>Skandalozna globalna nepravda koju je počinio najviši europski sud u Haagu vjerojatno će regrutirati još više novih poniženih i povrijeđenih negdje drugdje</p>
<p>IGOR SERDAR</p>
<p>Licemjerje je porok po posljednjoj modi«, napisao je mali čovjek, pojedinac, znalac Moliere prije više od 400 godina kao temelj slavnog monologa još slavnijeg, uvijek suvremenog i modernog djela. </p>
<p>Presuda najvišeg suda na ovim prostorima o tome tko je počinio genocid i je li ga uopće počinio - u Bosni, Srebrenici. Je li to važno? Je li važan vapaj malog čovjeka ili udružene skupine ljudi? Pismena zapovijed suverena sa žigom države i potpisom je važan fakat? Vojska s oznakama Srbije harači godinama po Hrvatskoj i Bosni. Hrvatska i Bosna se brane kako znaju. Ne smiju uvesti oružje. Je li to važno? Protjerivanje stotina tisuća ljudi, smaknuće desetaka tisuća u Hrvatskoj i Bosni, silovanja, logori... A nemamo ni crkveni ni svjetovni papir koji dokazuje da je to zapovjedio državni vrh Jugoslavije - Srbije, to je relevantno? Sud nije dobio na uvid uputnicu za ubijanje ljudi, pa to što vas je specijalist za ubijanje, mučenje i protjerivanje masakrirao godinama - ne znači ništa. Non paper! Srbija nije odgovorna. Desilo se bezgrešno začeće. Moramo priznati da je to logično, praktično i, ma kako bilo cinično, ne može se poreći. Čovjek je zaista inteligentno biće i u sreći i u nesreći. Srpski »psi rata«, kako reče iskusni srpski advokat za međunarodno pravo, »pobili su ljude«. Načelno se slažemo da takvo što mogu učiniti samo »psi«. Ali životinja pas nije prirodno lud. Pas najčešće poludi kad ga se maltretira i predugo drži na kratkom lancu. Srpski mislioci su, na očigled cijelog svijeta, objašnjavali srpskom narodu da su unutar SFRJ Srbi bili »sputani« i da je tamo gdje ima Srba, zapravo, Srbija - zvalo se to SFRJ, SRJ, SCG ili Srbija. To je bio općepoznati stav vlasti u Srbiji, a budimo iskreni pa recimo i to da najbrojnija stranka u Srbiji tako misli i danas. I što u toj situaciji čini »svijet oko nas«? Eksperiment: pokušajmo logiku prirode (da jači preživljava) primijeniti na čovjeka. Čini se da je nas misleće ljude baš briga kako se osjeća mali čovjek u nama. Spremni smo, za dobrobit sistema u kojem radimo, malog čovjeka u nama potisnuti u drugi plan. Zato i jesmo frustrirani. Ponizno molim sve ljudsko i Božje neka nas netko pametniji nauči kako da ustrajemo u tome da smo dio demokratskog svijeta i civilizacije kad se može dogoditi da najviši sud sistema ne može pronaći uzročno-posljedičnu vezu između pokolja koji se dogodio pred očima cijelog svijeta (uz uzmicanje mirovnih snaga istog tog svijeta) i onoga tko je taj pokolj nepismeno zapovjedio, a prethodno je iste takve stvari isti subjekt radio po Hrvatskoj više od godinu i pol dana. Kad se pozornije promotri, nije to i neko čudo. Dok ubijamo životinjske vrste, a druge tjeramo da same odumru, dok biljke koje nas hrane kisikom sječemo nemilice, dok namjerno otapamo arktički led, sve je to još uvijek za malog čovjeka u nama virtualno i negdje drugdje. Što će se dogoditi kad takvom bezobzirnom suicidalnom tehnikom ubijemo vlastiti (čovječji) pozitivni naboj, a kao posljedicu izgubimo nagon za životom? Takvo licemjerje prema čovjeku i larpurlartizam dostojan svakog prezira. Repetitio est mater studiorum: srpska državna, intelektualna i crkvena vrhuška iz devedesetih, s idejom velike Srbije s jedne strane, te gluh(p)ost, sljepoća i licemjerje cijelog svijeta s druge, inicirala je, uz pomoć medijske slike, eskalaciju mnoštva poniženih i povrijeđenih malih čovjekolikih »pasa rata« da postanu suicidalni fanatici i (genocidni) teroristi. A skandalozna globalna nepravda koju je počinio najviši europski sud u Haagu vjerojatno će regrutirati još više novih poniženih i povrijeđenih negdje drugdje. Sinergija. Veliki svoje stavove formiraju u odnosu na opće raspoloženje i pozorno prate sve globalne reakcije. Možda je tu naša šansa. Kriknimo u globalni eter. Smislimo nešto jako. Pronađimo još malih ili velikih saveznika. Hic Rhodus, hic salta! Mi se jednostavno moramo zdravorazumski distancirati od pogrešnih procjena kao što je ova haaška blamaža. To nam je imperativ za život. Potreba. Imamo dužnost, ponajprije prema našim poginulima, invalidima i svim onim malim ljudima na ovom prostoru kojima je suluda misao memorandumske histerije osvajačke vrhuške srpske politike devedesetih poremetila živote i izbacila naš narod iz civiliziranog svijeta na nekoliko godina, a još i danas smo u teškim ožiljcima. Prisilili su nas da se snalazimo sami pred najezdom legitimno treće po snazi europske vojne sile. Koristili smo najniže životinjske nagone za preživljavanje motivirajući ljude za borbu ne birajući načine motivacije. I što se dogodilo? Nakon desetljeća i više provedenih u očekivanju zakašnjele pravde, civilizirani svijet sa svojim pravnim mehanizmom izbjegne reći popu pop, a bobu bob. Pretpostavljamo da je tako zbog budućih odnosa u regiji. Zar ne shvaćaju da je to tempirana bomba prema sintagmi da je pravda spora, ali dostižna? Imaju li svijest o odgovornosti prema toj dugopostojećoj misli? Ako to ostane tako, čini se da je svijet korak bliže autizmu, larpurlartizmu, licemjerju po posljednjoj haaškoj modi i da nije istinito, bilo bi (barem za nas) za plakati i povraćati istodobno. </p>
<p>Ako nikako drukčije ne ide, želio bih se, u ime istomišljenika i u svoje ime, distancirati od svih onih koji misle da je haaška presuda dobra i pravedna, a posebno od onih kojima je ta presuda donijela sreću, smiraj oprost ili bilo koji osjećaj osim uvrede zdravom razumu, uvrede povijesti, pravdi i svemu u što civilizirani čovjek još vjeruje. Za podsjetnik europskim i svjetskim spin doktorima, savjetnicima i inima: u Srbiji je najbrojnija stranka još uvijek ona iz memorandumskog doba. Najbolji pokazatelj za ove tvrdnje su reakcije upravo srpskih intelektualaca i mislećih ljudi koji se, uz ovakav haaški stav, nikad neće uspjeti izboriti za civilizacijske norme u Srbiji. </p>
<p>Nakon ovakve haaške presude demokracija u Srbiji je na mukama, a radikali su u pravu: srpski državni vrh iz devedesetih branio se od velike najezde drugih naroda koji su napali srpski narod po Hrvatskoj i Bosni, a njihova je crkva zagovarala ekumenizam i miroljubivu koegzistenciju. To je istina. To je zaključak najvišega suda, to će učiti djeca u školi! Shakespeare je rekao: »As you like it«, dok je talijanski komediograf Pirandello napisao: »E' cosi se vi pare«. Dobro je, međutim, da je svijet globalno selo i da veliki ne mogu više ignorirati male. Čovjekova je inteligencija izmislila instrument poznat kao globalni medij. Svaka pravda i svaka nepravda odjekuju po cijelom svijetu kao bombe. Pitanje je samo jesmo li svjesni posljedica ove odluke suda iz Haaga?</p>
<p>Ako usred Europe državni vrh jedne članice Ujedinjenih naroda može bez posljedica provoditi etničko čišćenje, silovati i ubijati stotine, tisuće i desetke tisuća bespomoćnih civila i sve to raditi nekoliko godina, pa poslije 15 godina isposlovati uz pomoć najvišeg suda nedostatak dokaza za učinjeno - kakva je to poruka vođama-diktatorima-nedemokratima? Ipak, kvaka 22 je u tome što takvi nezadovoljnici više ne rade dar-mar u »svom dvorištu«. Sada rade globalno, po cijelom svijetu, a najviše po centrima moći. Zašto se dolijeva ulje na vatru? Nije li čovjek inteligentno biće?</p>
<p>Autor je stručni savjetnik za medije u uredu gradonačelnika grada Zagreba</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Zašto teško dišemo </p>
<p>DUŠKO MILIČIĆ</p>
<p>Najbolji je najnoviji primjer s papirnatim vrećicama za <FONT COLOR="#CC3300"><b>šećer</b></FONT>. Netko se šali, netko to čini s namjerom ili je jednostavno lud. Kukasti križ na nekom zidu u Hrvatskoj ne uzima se na isti način kao isti u drugim zemljama, osim u Njemačkoj. Jednostavno zato, što se holokaust pripisuje samo tim dvjema zemljama. Istina je da je Pavelić više slušao naloge nacista od, recimo, Hortya u Mađarskoj, te drugih kvislinga u Rumunjskoj, Bugarskoj, Norveškoj itd. Ali, istina je još veća, da je većina Hrvata tomu pružila oružani otpor kroz četiri godine boreći se kao partizani, ili na drugi način. Da, ali u račun se uzima samo Jasenovac (u kojem je također bilo i Hrvata).</p>
<p>Zato je jedna luda vrećica šećera za kavu upalila fitilj većih razmjera, dok bi u mnogo ostalih zemalja ostala na razini primjedbe. Ako smo protiv fašizma i fašista, onda bismo najprije trebali reći nešto o njegovoj kolijevci u Italiji, gdje je začet 1920. godine. Ali tamo se, ne lezi vraže, slobodno prodaje vino »Mussolini« sa slikom dučea. I to nikomu ne smeta. Nijemci su krvavo platili svoj nacizam, jer su tako začeli i holokaust. Ali, kao bogata zemlja s gigantskom ekonomijom nije više ni na čijem udaru ako se pojavi i nacistička aorganizacija, a kamoli vrećica šećera za kavu.</p>
<p>Tko, dakle, trpi sve ono što bi i trebalo trpjeti, za učinjena zlodjela jedne propale ideologije – samo Hrvati. A zna se, da su u Bleiburgu i na križnim putovima platili krivi i nekrivi svojim životima na vrlo brutalan način, njih više od 200.000 ljudi, žena i djece. A kasnije u zatvorima, logorima, javnim radovoima, emigriranjem itd., jo ši više. Pa kad će te krvi biti dosta, da se Hrvatskoj jedna glupost ne stavlja na državni račun? Nota bene, glupost pojedinca koju Hrvatska osuđuje. </p>
<p>Zbog svega što se iz posljedica te jadne vrećice šećera može iščitati jest, da se Hrvatskoj, jer nije velesila i nema veliko bogtatstvo, nikad neće oprostiti grijesi minornog broja zločinaca. U Italiji nije bilo holokausta, pa tamo rođena ideologija odgovorna za zločine, nije bitna. Tko je djelitelj takve pravde?</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="8">
<p>Neki lokali dezinficiraju čaše jednom mjesečno!</p>
<p>»Sanitarni čvor je zbor sanitarnih inspektora«, misli jedan polaznik tečaja</p>
<p>Svi oni koji su na svom poslu u doticaju s hranom: konobari, kuhari i trgovci, svake četiri godine moraju proći tečaj higijenskog minimuma kako bi obnovili i dopunili znanje o adekvatnom postupanju s namirnicama. </p>
<p>Istraživanje Zavoda za javno zdravstvo grada Zagreba pokazuje da polaznici tečaja pokazuju 60 posto znanja od onoga koje su morali pokazati za prolaz u prethodnom obrazovanju. Iako doduše čak 90 posto polaznika uspješno završi tečaj, neki ne znaju ni osnovne pojmove iz higijene. Na pitanje što je sanitarni čvor, jedan je polaznik odgovorio: zbor sanitarnih inspektora. Drugi je zaključio da kratica DDD (dezinfekcija, dezinsekcija, deratizacija) zapravo znači - dioničko društvo. Neki polaznici misle da je temperatura u hladnjaku, gdje se drži meso, između 23 i 50 Celzijevih stupnjeva. Najšokantnije je ipak priznanje vlasnika lokala koji je na polaganju ispita rekao da njegovi konobari dezinficiraju čaše - jednom mjesečno.</p>
<p>»Danas kao konobari, radnici u kuhinjama, fast-food restoranima, zdravljacima i sličnim objektima, vrlo često rade ljudi koji su stjecajem okolnosti ostali bez posla ili ne rade u zanimanjima, za koja su školovani (građevinari, elektromehaničari, strojari i sl.)«, kaže Mirko Kelava, predsjednik Hrvatske sanitarne udruge, i dodaje da je tečaj higijenskog minimuma nekima jedini način stjecanja barem osnovnih znanja o osjetljivu poslu koji obavljaju. »Tečaj stoji 350 kuna, obuhvaća pet predavanja i osam tema, a u cijenu je uračunat udžbenik i tri izlaska na ispit«, kaže Kelava. On smatra nužnim tečaj za 90 posto polaznika, koji uopće nisu čuli za HASAP sustav.</p>
<p>»Iako, međutim, nastojimo obrazovati polaznike o barem minimalnoj higijeni, stjecajem okolnosti uvjeti na radnome mjestu često ne zadovoljavaju jer nema odgovarajuće radne odjeće, sanitarnih prostorija (garderoba, tuš-kabina) ni trodjelnih sudopera za pranje čaša i suđa, a poslodavac katkad ograničava količinu deterdženata i dezinfekcijskih sredstava«, kaže Kelava. U takvim okolnostima malo po malo ljudi kreću linijom manjeg otpora, potiskuju naučeno i vraćaju se starom, dobro poznatom i lako provodljivom način ponašanja, bez obzira na posljedice koje ono može imati. </p>
<p>Martina Pauček Šljivak</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Nazire se kraj mukama naselja na kraju grada</p>
<p>Imat ćemo društveni dom, policijsku postaju, ambulantu i apoteku, asfaltirat ćemo glavnu i graditi ubrzanu cestu, iskopati slivnike za otjecanje vode i uvesti plinske cijevi te plinifikacirati čitavo naselje, kaže Ivan Šikić</p>
<p>Gradnja ambulante, apoteke, društvenog doma, policijske postaje i asfaltiranje cesta u Kozari putevima, glavni su prioriteti Gradske četvrti Peščenica. </p>
<p>Predsjednik Vijeća Ivan Šikić kaže da su projekti dovršeni, treba samo raspisati natječaje i nabaviti novac.</p>
<p>»Namjeravamo graditi rotor pokraj crkve i ubrzani trak ceste prema istoku«, rekao je Šikić. Kozari puteva imaju mnogo problema s kanalizacijom. Šikić kaže da su se mnogi ljudi »vlastoručno« priključili na kanalizaciju i sada u svojim stanovima imaju poplave. Što se tiče policijske postaje i društvenog doma, objasnio je, nedostaje samo novac, a srušit će bespravno sagrađene kuće koje smetaju gradnji novih objekata. </p>
<p>»Gradit ćemo policijsku postaju, asfaltirati glavnu cestu, iskopati slivnike za otjecanje vode i uvesti plinske cijevi da bismo plinificirali čitavo naselje. No, stanovnike ipak najviše muči glavni odvodni kanal, čija »gradnja« traje godinama. »Kanal izgleda vrlo ružno, a voda je prljava. Obećavaju nam da će sve biti brzo gotovo, nešto su i napravili, ali ne vidi se kraj«, rekla je Mirjana, stanovnica Kozari boka. Šikić, međutim, smatra da projekt dobro napreduje, a voda iz kanala sada se pročišćava u mehaničkom kolektoru i njezina čistoća iznosi 97 posto. Kad završe radovi, na tom će prostoru zasaditi zelenilo, a naselje će zasjati novim sjajem.</p>
<p>Sanja Torbica</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Internet narudžbom do deset posto popusta</p>
<p>Osnovna internistička obrada i mišljenje stoje od 250 do 450 kuna</p>
<p>Jedan od primarnih problema hrvatskog zdravstvenog sustava su, manje više duge liste čekanja, ovisno o vrsti pretrage. Primjerice, za sofisticiranu magnetsku rezonancu na teret osnovnog zdravstvenog osiguranja, čeka se oko godinu dana. Liječnici u državnim ustanovama opravdavaju se manjkom uređaja i neravnomjernom raspodjelom pacijenata. Građani, pak, koji se odlučuju za privatne poliklinike, tu uslugu također moraju čekati! Nije to slučaj u svim privatnim poliklinikama, ali u nekima ćete i platiti i čekati.</p>
<p>Provjerili smo dijagnostičke mogućnosti nekoliko privatnih ordinacija, a dojmovi su različiti. Negdje ni veće cijene pretraga ne jamče osmijeh i strpljivost osoblja. Odgovori tipa da su urološke pretrage ono što ulazi u urološku dijagnostiku, laiku ne znače ništa, a zbog medicinskog neznanja računi za pregled mogu i porasti. Kada se uputite privatnom liječniku, nije zgorega razmotriti različite cijene koje se nude za istu uslugu. Ako sve uredno izračunate, možete doista uštedjeti. </p>
<p>Želite li brzo učiniti snimiti srce, EKG, u nekim ćete ordinacijama platiti 50 kuna a u drugima, uključujući osnovnu internističku obradu i mišljenje liječnika, od 250 do 450 kuna. Potonja cifra u nekim ordinacijama uključuje i 45 minuta razgovora s liječnikom. Internistički pregled u prosjeku stoji od 200 do 350, a ultrazvuk od 250 do 450 kuna, ovisno o organu i zahtjevnosti pretrage. Mišljenje da kod privatnika nema čekanja pokazalo se netočnim i u slučaju glasovite privatne poliklinike gdje se, doznajemo, cjelovita internistička obrada čeka dva tjedna, a ona kompleksnija i tri mjeseca. Prije toga valja se naručiti. Snimanje srca obavlja se za jedan dan, kao i snimanje glave (EEG) koje u prosjeku košta 250 kuna. </p>
<p>Holter EKG-a, koji tijekom 24 sata bilježi srčane nepravilnosti, košta oko 300 kuna. Cijene ginekoloških pretraga nemalo variraju, a ultrazvuk reproduktivnih organa kreće se po jednoj dijagnostičkoj obradi od 450 kuna na više. Žene bi trebale potražiti informacije i na internetu, gdje neki liječnici oglašavaju preglede uz 10 posto popusta. </p>
<p>Široka je lepeza, uvjerili smo se, privatnih ordinacija, a i domišljatosti privlačenja mušterija. Neki i u velikim trgovačkim centrima odrađuju besplatne preglede očiju, kože ili kose. Tako su im ruke pune posla vikendom kada, uz besplatna mjerenja, zdravstvene preglede začine i zabavni programi. </p>
<p>Snježana Rajačić</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Drugima vatru gase besplatno</p>
<p>Zasad samo Grad Zaprešić i Općina Pušća sufinanciraju profesionalne vatrogasce </p>
<p>Gradske vlasti Zaprešića uskoro bi se trebale sastati s vlastima šest okolnih općina radi dogovora o sufinanciranju zaprešićke Javne vatrogasne postrojbe. Sve općine ističu da im je cilj riješiti taj problem. Trenutačno samo Pušća sufinacira rad profesionalnih vatrogasca. Svi ostali tu uslugu dobivaju besplatno! </p>
<p>Gradonačelnik Zaprešića Željko Turk upozorava na to da Grad i od države dobiva sredstva samo za svojih 27 tisuća stanovnika dok se vatrogasci brinu za područje na kojem danas živi gotovo 60 tisuća stanovnika. Naime, Zaprešić se devedestih godina raspao na sedam samouprava pa osnivačka prava za javnu postrojbu ima samo grad. »Da su i općine osnivači, dobivali bismo od države više novca, koji se dijeli prema broju stanovnika«, objašnjava Turk. </p>
<p>Načelnica općine Pušća Anđela Cirkveni ističe da u izdvajanjima za JVP sudjeluju 3,21 posto, što je utvrđeno analizama o ukupnom broju intervencija u pet godina. </p>
<p>Zbog tog kriterija drugi su odbili sudjelovati u financiranju. »Najpoštenije bi bilo odrediti učešće prema broju stanovnika. Naša ruralna općina, primjerice, ima učestale požare raslinja, ali su neusporedivi s pravim požarima«, kaže načelnica Marija Gorice Marica Jančić. </p>
<p>Načelnik Bistre Krešimir Gulić smatra da je najjeftinje plaćati naknadu za svaki izlazak na teren, ali i podupire ideju da općine postanu suosnivači zaprešićke JVP prema broju stanovnika. »Nisam za to da, zbog izdvajanja za zaprešićku postrojbu, trpe dobrovoljna vatrogasna društva koja ovdje imaju dugu tradiciju«, kaže Gulić, čija općina za dobrovoljno vatrogastvo izdvaja 200 tisuća kuna godišnje. Najveća općina Brdovec za svoje DVD-e izdvaja 500 tisuća kuna godišnje. I načelnik Mladen Debeljak, kaže da žele riješiti taj problem, ali nemaju novca za JVP. </p>
<p>»Mi ne dobivamo decentralizirana državna sredstva«, objašnjava Debeljak. Luka i Dubravica za DVD-e izdvajaju pet posto proračuna. Načelnik Dubravice Franjo Štos ističe da, uz tri DVD-a imaju i tzv. B-društvo, opremljeno i školovano za sve intervencije. »Od Zaprešića smo udaljeni 12 kilometara. Dok njegovi vatrogasci stignu do nas, naši već ugase požar«, kaže Štos. S druge strane, Dragutin Mikšaj, načelnik Luke, priznaje da u njihovu općinu izlazi i JVP. »Članovi našeg DVD-a zaposleni su na drugim mjestima i ne mogu svaki put reagirati«, ističe Mikšaj dodajući da zasad nisu dobili poziv za dogovor u kojem bi, smatra, trebala sudjelovati i Županija. </p>
<p>Pliva ima vatrogasce u Marofu</p>
<p>Općina Brdovec ima najrazvijenije dobrovoljno vatrogastvo. Njenih devet od 11 naselja ima svoj DVD, što znači da na svakih tisuću stanovnika dolazi po jedna vatrogasna postrojba. Gotovo svaka kuća ima člana DVD-a. DVD-i, udruženi u općinsku vatrogasnu zajednicu, izuzetno dobro su opremljeni, organizirani i školovani. Lani su dobili i nagradu Zagrebačke županije. Iako nisu profesionalci, interveniraju i izvan Brdovca. Jedinu profesionalnu vatrogasnu postrojbu u tom području ima Pliva, koja je zadužena za intervencije u pogonu Savski Marof.</p>
<p>Jelena Oberman</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="12">
<p>Napadač ubijen u talačkoj krizi u blizini Brežica</p>
<p>LJUBLJANA</p>
<p> - Jedan 44-godišnjak iz sela Velika Polana blizu Brežica ubijen je u subotu kasno navečer iz vatrenog oružja u akciji policije u kojoj se prema izvješćima radilo o oslobađanju talaca, javili su u nedjelju slovenski mediji. Prilikom akcije došlo je do eksplozije ručne bombe kojom je napadač prijetio, a u eksploziji su ranjene dvije osobe, među njima i policajka. Situaciju se opisuje kao talačku krizu u kojoj je policija došla na dojavu da osoba, navodno osumnjičena za sumnjive poslove u trgovini šumskom građom, prijeti aktiviranjem eksploziva u jednoj kući i prijeti onima koji su bili u njoj. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Počela sezona u Kopačkom ritu</p>
<p>KOPAČKI RIT</p>
<p> - Vožnjom brodom »Orao 1« prvih ovogodišnjih posjetitelja nakon zimske stanke, u nedjelju je u Parku prirode Kopački rit obilježen početak nove turističke sezone. Zbog blage zime ovo je prvi put da sezona počinje tako rano, jer su do sada s vožnjama brodom kretali najranije 25. ožujka. Prema riječima Biserke Vištice, ravnateljice Javne ustanove Park prirode Kopački rit, prošle je godine Kopački rit posjetilo oko 25.000 domaćih i stranih posjetitelja, a ove se godine, s obzirom na lijepo vrijeme i neuobičajeno rani početak sezone, očekuje da brojka bude puno veća. Tim više jer će ponuditi mnoge edukativne sadržaje za učenike osnovnih i srednjih škola, ali i brojne akcije za posjetitelje i to udruženim snagama s drugim baranjskim turističkim djelatnicima. U nedjelju je uz početak nove turističke sezone u Kopačkom ritu organiziran i pravi seoski sajam u etno-selu Karanac. [M. S. G.]</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Prva potpuna pomrčina Mjeseca u 2007.</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Zaljubljenici u nebeske pojave mogli su u subotu navečer oko 21 sat vidjeti prvu potpunu pomrčinu mjeseca u 2007. godini, dok je maksimum pomrčine bio u nedjelju dvadesetak minuta nakon ponoći. Spektar boja na mjesečevoj površini kretao se od narančaste do tamnocrvene, što je bila prava poslastica za sve zaljubljenike u nebeske pojave. Pomrčina Mjeseca događa se kada cijeli Zemljin prirodni satelit uđe u njezinu sjenu: Sunce, Zemlja i Mjesec tada su gotovo savršeno poredani. Iako je rijetka, ta pojava nije iznimna, budući da svake godine dođe do najmanje četiri djelomične pomrčine, dvije Sunca i dvije Mjeseca. Potpune pomrčine ipak su rjeđe. [V. M.]</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Čajanka na obali presušene rijeke</p>
<p>PEKING</p>
<p> - Stotine Kineza iskoristili su presušivanje rijeke Yangtze u gradu Chongqingu te su na obali priredili masovnu čajanku. Vodostaj jedna od najdužih rijeka na svijetu unazad nekoliko mjeseci dramatično opada, što uzrokuje velike probleme u Kini. Primjerice, opskrba vode za šest milijuna ljudi u okolici je upitna, a riječni transport je nemoguć. [EPA]</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Dubajski toranj najviši u arapskom svijetu</p>
<p>DUBAJ</p>
<p> - Neboder Burj Dubai (Dubajski toranj) već sada je sa svojih 380 m visini i potpuno dovršenih 110 katova najviša zgrada u arapskom svijetu. Dosada je najviša zgrada u regiji bio stambeno-psolovni kompleks Emirates Towers u Dubaiu s 355 m visine. Međutim, Burj Dubai se još gradi, a koju će visinu do kraja dosegnuti, još uvijek je tajna. Dosad se govorilo čak i o visini većoj od 700 m. Radovi na izgradnji Dubajskog tornja počeli su u siječnju 2004., a s dovršetkom izgradnje računa se 2009. godine. Trenutno je najviša zgrada na svijetu međunarodni financijski centar »Taipeh 101« na Tajvanu koji je 508 m visok. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Otkrivena nova vrsta rogatog dinosaura</p>
<p>CLEVELAND</p>
<p> - Američki znanstvenici identificirali su novu vrstu dinosaura koji je bio biljojed i imao gotovo metar duge rogove iznad obrva i smatraju da bi mogla biti riječ o evolucijskom međukoraku između starijih vrsta s još dužim rogovima i dinosaura malih rogova koji su se pojavili kasnije. Rogovi tog dinosaura, debljine ljudske ruke, nalikuju na one triceratopsa, koji se pojavio deset milijuna godina kasnije. Novi dinosaur nazvan je albertaceratops nesmoi, prema regiji u kojoj je pronađen i Cecilu Nesmou, rančeru nedaleko od Manyberriesa, koji je pomagao tragačima za fosilima. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Pronađen brod zloglasnog Crnobradog</p>
<p>RALEIGH</p>
<p> - Olupina broda pronađena u podmorju istočne američke obale, za koji se vjeruje da je pripadao ozloglašenom gusaru Crnobradom, bit će u potpunosti izvučena iz mora za tri godine. Brod je, prema mišljenju znanstvenika, potonuo 1718., a neki među njima uvjereni su da je riječ o francuskom brodu što ga je Crnobradi zarobio 1717. preimenovavši ga u »Osveta Kraljice Ane«. Koraljima prekrivena olupina sadrži 25 topova, a stručnjaci smatraju da je to velik broj za jedrenjak iz ranog 18. stoljeća potonuo pred obalama Sj. Karoline. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Zabranjeno jesti i spavati u taksijima</p>
<p>PEKING</p>
<p> - Pekinški taksisti trebali bi prestati jesti i spavati u svojim automobilima jer smrad koji time proizvode može naštetiti imidžu grada tijekom Olimpijskih igara 2008. godine. Shi Xiangpeng, predstavnik Hong Konga na godišnjem sastanku Nacionalnog odbora kineskih političkih konzultanata, rekao je da oko trećine taksija u Pekingu smrdi, što je posljedica loših navika vozača iz pekinških predgrađa koji, zato što žive daleko od gradskog središta, ponekad spavaju i jedu u autima. Osim toga, mnogi vozači puše u svojim vozilima. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="20">
<p>Humor civilnog statusa </p>
<p>»Veliki pečat« pripao filmu »Civilni status« Aline Rudnickaje i filmu Želimira Žilnika »Europa preko plota«</p>
<p>Glavna nagrada u međunarodnoj konkurenciji ZagrebDoxa, festivala dokumentarnog filma, u subotu na večer dodijeljena je ruskom filmu »Civilni status« redateljice Aline Rudnickaje. U regionalnoj konkurenciji nagradu je odnio Želimir Žilnik s filmom »Europa preko plota«, dok je nagrada za autora do 30 godina starosti, u ovom slučaju autoricu, pripala Petri Seliškar za film »Babice revolucije«, također iz regionalne konkurencije.</p>
<p>Međunarodni žiri, koji su činili Arunas Matelis, Mirsad Purivatra i Ivana Milošević, dodijelili su »Veliki pečat« polusatnom crno bijelom »Civilnom statusu« uz obrazloženje kako upravo taj film pokazuje zašto su dokumentarci danas tako popularni. </p>
<p>Riječ je o spoju kreativnosti, humanosti i posebnog načina humora. Armenskom filmu »Priča o ljudima u ratu i miru« redatelja Vardana Hovhannisyana te finskom filmu »Čovjek nije otok« redateljice Sonje Lindén dodijelili su posebna priznanja. </p>
<p>Što se tiče posebnih priznanja u regionalnoj konkurenciji, Branko Lentić, Nedžad Begović i Đurđa Knežević bili su nešto izdašniji i dodijelili su ih čak četiri – hrvatskomu filmu »Posljednji autohtoni Petrović« Damira Terešaka, njemačko-rumunjskomu »Selu čarapa« Ileane Stanculescu i Klaudie Begic, srpskomu »Nacionalnom parku« Dragana Nikolića i makedonskomu filmu »Makedonski san: djevojčica i njezina harmonika« Biljane Garvanlieve. </p>
<p>Ipak, Lentić je kao predsjednik žirija rekao kako je zapažena tendencija neutemeljeno dužeg trajanja dokumentaraca, naglasivši i kako to utječe na razvučenu dramaturgiju. K tomu je prokomentirao kako u filmovima uglavnom prevladava pesimizam i kako bi bio dobrodošao i sam pokušaj da se vidi i malo optimizma. »No, to je očito duh vremena«, zaključio je na kraju Lentić. </p>
<p>Mladi žiri, odnosno, Luka Rukavina, Tamara Babun i Una Radić, studenti Akademije dramskih umjetnosti, ipak su odabrali »Babice revolucije«, film koji se u tom slučaju odmiče od duha vremena, jer nije pesimističan, ali je zasigurno suvremen, dobar spoj klasičnog i modernog dokumentarizma.</p>
<p>Nenad Puhovski, direktor festivala, kojem se može čestitati na dobro obavljenom poslu po treći put, prebacio je pljesak zahvale na organizacijski tim, koji su najvećim djelom činili volonteri.</p>
<p> Zapravo, ispravnije je reći – volonterke, koje su ZagrebDox učinile prohodnim, a Studentski centar, koji je sve češće domaćin filmskim festivalima, ugodnim mjestom. </p>
<p>Božidar Trkulja</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Ladanjska hladnoća s predumišljajem</p>
<p>Redatelj Senjin ponudio osebujno hladno čitanje poznate drame pokazujući da zna vladati prostorom pozornice i dar za oblikovanje skupnih scena</p>
<p>Čehovljev dramski svijet postavlja pred redatelje i glumce, dakako i pred publiku, paradoks koji nije lako dekodirati. On se ne zrcali samo, već u poznatoj dvojbi – inscenirati li njegova djela komično ili tragično, već i u tome na koji način suosjećati s njegovim obično neobičnim likovima, smještenima u prozaično izvanredne situacije. Možemo li ih razumjeti, možda žaliti ili prezirati? Postoje li uopće opravdanja za pojedinačnu nesreću kad je sve moguće promatrati s gledišta relativnosti?</p>
<p>Taj paradoks ruski redatelj Vasilij Senjin u svom čitanju Čehovljeva »Galeba« (u prijevodu Čede Price), premijerno izvedena u subotu u Zagrebačkome kazalištu mladih, razrješava prelivši preko svojih protagonista nekoliko vedara hladnoće, koju je lako ocijeniti i ravnodušjem. Na taj način čini se da Senjin »zamrzava« stanja likova i zaustavlja njihov razvoj dajući nekoj, uvjetno rečeno, ugođajnosti predstave semantičko preuzimanje dijela njihove moguće interpretativnosti.</p>
<p>U skladu s time, profinjena ladanjska atmosfera je pomno osmišljena, to je prostor okolice ljetnikovca, uređen park s naznakom blizine Sorinova imanja (štagalj kao opsceno mjesto), dok je tonska kulisa mješavina dosadnog zujanja kukaca, iritantnog laveža pasa, što neprestance unosi nemir iz vanjskoga svijeta. Funkcionalne kostime osmislila je Doris Kristić, a decentno svjetlo je oblikovao Aleksandar Čavlek. </p>
<p>I dojmljiva glazba Frane Đurovića oslikava ponovno negdje pred vratima likova emociju koja se ne širi prostorima njihove duše, nego više pripada duhu predstave, podcrtavajući tako svojevrsno dvojstvo izvedbe u cjelini.</p>
<p>Senjin je i u ovoj predstavi (kao i u »Ani Karenjinoj«) pokazao da znade vladati prostorom pozornice, (potpisuje i scenografiju) kao i dar za oblikovanje skupnih scena, osjetilni smisao za detalj (ribički štap, okretanje kotača bicikla) te za minuciozno osmišljavanje mizanscene.</p>
<p>Redatelj pozicionira likove tako da su ispražnjeni od dubokoga proživljavanja osjećaja, a dopušta im da postanu besmisleni zarobljenici vlastitih tlapnji, nerijetko nedorečeni, no uvijek svjesni da to rade s predumišljajem, što je bitan element predstave.</p>
<p>Takovu dojmu možda su najviše doprinijeli Sreten Mokrović kao Trigorin i Jadranka Đokić kao Zarječnaja. Prvi, tumačeći »bivšeg čovjeka«, pisca neispunjena života, neprestance na istoj vrlo niskoj frekvenciji, kojem i blud postaje leden. Đokić pak je tumačeći života i umjetnosti željnu mladu ženu, pokazala niz padova u koncentraciji i neuvjerljivosti u iskazima, služeći se suviše vanjskim efektima (posebice u završnom dijelu predstave), tek u pojedinim prizorima uspijevajući pogoditi svoju psihološki iznimno složenu ulogu.</p>
<p>Doris Šarić-Kukuljica kao glumica Arkadina svojom se fascinantnom bešćutnošću odlično uklopila u koncept predstave. Korektne uloge ostvarili su Krešimir Mikić (Trepljov), ostavivši dojam neke neodredljivosti karaktera i posvemašnje slabosti; Zoran Čubrilo (Sorin), Jasmin Telalović (Medvjedenko) i Damir Šaban (Liječnik). Urša Raukar bila je poprilično blijeda Polina, a Milivoj Beader (Šamrajev) tumačio je čistu karikaturu, počesto isforsiranih pasaža, dok su u predstavi gotovo nevidljive bile i Marica Vidušić (Kuharica) i Nađa Perišić-Nola (Akulina).</p>
<p> Dopadljivu grotesknost i duhovitost svojoj ulozi podarila je odlična Katarina Bistrović-Darvaš kao simpatično drska i samoironična Maša, koja je silinom svoje iznimno zanimljive glumačke osobnosti, čini se, izišla u drugu dimenziju predstave, nenaštetivši ideji cjeline. </p>
<p>Istjeravši strastvenost, snagu i vatrenost u tek nekoliko prizora, Senjinovi protagonisti ne pobuđuju mogućnost poistovjećivanja, oni su zapravo dio one iste dosade o kojoj i sami neprekidno govore, u maniri kao da se to događa nekomu Drugom. Pri tome, ne doimaju se ni bespomoćnima ni jadnima, pa čak ni iskreno nezadovoljnima, dapače, uglavno su ozbiljni krivci za svoju nesreću, koju podnose hladno ili rezervirano svjesni jalovosti pokušaja, okovani redateljskim prosedeom koji je više naturalistički no liričan. </p>
<p>Helena Braut</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Čokljat i Radić u prvome planu </p>
<p>Osječki umjetnici hrabro su se uhvatili u koštac s pjevačkim i glumačkim zahtjevima glasovite operete </p>
<p>Opera Hrvatskoga narodnog kazališta u Osijeku u stotoj 100 obljetnici postojanja premijerno je u petak izvela operetu »Vesela udovica« Franza Lehara. Manje je poznato da je upravo osječki teatar nakon dvije godine nakon praizvedbe, 1907. već prikazao tu »kraljicu operete«, kako je mnogi nazivaju.</p>
<p> Doista malo je glazbenih djela toga žanra kojima su proricali propast, a kako su se ozbiljno prevarili. Primjerice, uoči praizvedbe 30. 12. 1905. ravnateljski tandem kazališta Theater an der Wien Karczak i Wallner rekli su autoru:</p>
<p> »Dragi Lehar, vrlo si nas razočarao. To nije operetna glazba, već vodvilj«. Karczak je, štoviše, ponudio Leharu 5000 kruna odštete da makne svoje djelo s repertoara, ali je autor ponudu tvrdoglavo odbio.</p>
<p> Njemački povjesničar Schnidereit ustvrdio je da je do 1970. godine »Vesela udovica« izvedena čak 50.000 puta u Europi, SAD-u i Kanadi!</p>
<p>U nedostatku sižea libretisti Leon i Stein ponukani oslobođenjem Crne Gore od Osmanlija fiksirali su radnju u veleposlanstvo te zemlje u Parizu. Aluzije su očite: država se naziva Pontevedre, a među protagonistima su imena Danilo, Mirko Zeta, Bogdanović i sl. </p>
<p>Redateljica osječke premijere Stephanie Jamnicky s pravom se oslonila na koreografkinju Desanku Virant, koja je rasplesala sve sudionike, a u jednoj sceni plešu doslovce svi na pozornici. </p>
<p>Zanimljiv je podatak da je scenografiju i svjetlo pripremio gost iz Istanbula Nurullah Tuncer, koji je sjajno osmislio scenske promjene na uskoj osječkoj pozornici. Kostime je pripremila Ivana Bakal.</p>
<p> Znamo da je za svako uprizorenje operete potrebno okupiti ekipu odličnih pjevača koji su uvjerljivi glumci i izvrsni plesači. Osječki umjetnici hrabro su se uhvatili u koštac s tim zahtjevnostima, a sve su ih odlučno povukli Ljiljana Čokljat i Davor Radić da stvore istinski ugođaj, ne samo na sceni već i u gledalištu.</p>
<p> Ljiljana Čokljat kao Hanna Glawari i Davor Radić u ulozi grofa Danila doista su trijumfirali svojim nastupom.</p>
<p> Osobito je efektna bila Hannina mazurka »U Parizu se nisam još potpuno udomaćila« i »Pjesma o Villji«, zatim Danilova melodija »Zatim idem u Maxim« te izvanredno koreografski oblikovana koračnica muškog septeta, koji su bili atraktivni vrhunci predstave.</p>
<p> U ulozi baruna Mirka Zete imponirao je Damir Baković, njegovu suprugu Valencienne predstavila je Vesna Baljak, De Rosillona smo slušali u interpretaciji Ladislava Vrgoča, Cascade je bio pokretljivi Nenad Tudaković, a Briochea je interpretirao Krunoslav Tuma.</p>
<p>Dirigent Peter Oschanitzky uredno je vodio orkestar i zbor koji je pripremio Dean Čačija. Ubacivanje na scenu tamburaškog ansambla u trećem činu, iako nije dramaturški opravdano, efektno je podignulo opći ugođaj završnice ove lijepe premijere. </p>
<p>Ratko Čangalović</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Ilustracije dječjih knjiga u Izraelu </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Ilustracije opisuju i interpretiraju tekst i podaruju mu estetsku vrijednost, istaknuo je Shmuel Meirom, izraelski veleposlanik u Hrvatskoj, na otvorenju izložbe »Ilustracija dječjih knjiga« ovih dana u Gradskome kazalištu Trešnja. </p>
<p>Izložba predstavlja petnaest najboljih plakata s ilustracijama dječjih knjiga izdanih protekle godine u Izraelu. Sponzorira ju izraelsko Ministarstvo vanjskih poslova, kojem je namjera prikazati plakate na međunarodnim sajmovima diljem svijeta – od Frankfurtskog do drugih vodećih sajmova u Europi, Aziji i Južnoj Americi.</p>
<p> Na izložbi se predstavljaju ilustracijama Yossi Abolafia, Naama Benziman, Orit Bergman, Ora Eitan, Alona Frankel, Liora Grossman, Rinat Hoffer, Cristina Kadmon, Avner Katz, Batia Kolton, Rutu Modan, David Polonsky, Merav Salomon, Gilad Soffer i Ruth Zarfati.</p>
<p>Shmuel Meirom je naglasio kako je ilustracija danas postala neizbježan dio dječje knjige. Ona ne samo da je prvi poticaj za djecu već i apstraktne pojmove pretoče u nešto razumljivo. Da je izgled knjige danas važan kao i prenesena poruka u pismu, složio se i slikar Zlatko Bourek na otvorenju. [T. N.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="24">
<p>Nije podloga nego glava</p>
<p>Isprike poput »smetalo joj je što je podloga bila u dvije boje« i »krive su sprinterice« najviše štete upravo Blanki, jer ih je teško shvatiti ozbiljno </p>
<p>»Ne mogu, ne mogu, ne mogu«, moglo se pročitati s usana Blanke Vlašić nakon trećeg neuspješnog pokušaja na 1.96. Blanka je uistinu djelovala potpuno nemoćno u Birminghamu i to baš u trenutku kad je trebala biti najmoćnija. Iako će Splićanka odbaciti tvrdnju kako ima problema na velikim natjecanjima, od takvog je mišljenja ipak teško pobjeći.</p>
<p>Ima, dakako, i ta teorija svojih rupa. Prošle je godine na oba velika natjecanja Blanka preskočila dva metra, u Göteborgu i 2.01 iz prvog pokušaja, premda je i tada bilo onih koji su tvrdili da su srebro na Svjetskom dvoranskom prvenstvu u Moskvi i četvrto mjesto na Europskom prvenstvu u Švedskoj neuspjeh. No, kako nam je skokove preko dva metra ipak teško okarakterizirati neuspjehom, smatrali smo da je Blanka probila psihičku barijeru na velikim natjecanjima. Birmingham je, međutim, ponovno otvorio to pitanje. Istina je da forma naše rekorderke ove zime nije bila na lanjskoj razini, ali je isto tako istina da je 1.92 m i peto mjesto »debelo« ispod Blankinih mogućnosti i nemoguće ih je opravdati lošom formom. </p>
<p>Problem je očito u nečem drugom, a to će morati riješiti sama Blanka sa svojim trenerima. Sigurno je samo da isprike poput »smetalo joj je što je podloga bila u dvije boje« i »krive su sprinterice« zapravo najviše štete upravo Blanki, jer ih je teško shvatiti ozbiljno. A i nedavni Vjesnikov komentar o stalnim opravdanjima hrvatskih sportaša nakon loših nastupa ovime dobiva novo poglavlje. </p>
<p>Činjenica je da našoj atletičarki posljednjih mjeseci psihičku blokada stvara i proklizavanje, to više ne taji ni otac Joško. Otkad je prošlog ljeta na treningu doživjela teško proklizavanje i samo čudom izbjegla ozljedu, očito je da je strah ponavljanja sličnog slučaja prilično koči. Tako je bilo i u Birminghamu, gdje se poskliznula na zagrijavanju kvalifikacija. Ali, to ne može biti isprika, jer je takve situacije čekaju i u budućnosti. Već će ovo ljeto sigurno biti nastupa po kiši i mokroj podlozi i taj će problem Blanka morati što prije riješiti. </p>
<p>Treneri naše visašice tvrde da su pripreme ove godine bile drugačije nego prije i da će Blanka tijekom ljeta i Svjetskog prvenstva u Osaki biti na najvišoj razini. Vrijeme će pokazati hoće li doista i biti tako. Uspjeh u Japanu svakako bi prebrisao subotnji loš nastup. Ali, novi bi podbačaj dodatno potencirao problem velikih natjecanja i na Blankina leđa bacio teret koji će biti jako teško skinuti.</p>
<p>Gardener četvrti put zaredom </p>
<p>Završni dan Europskog prvenstva u Birminghamu obilježili su sjajni dosezi Jasona Gardenera i Kim Gevaert. Britanac je četvrti put zaredom osvojio naslov na 60 m, a u istoj disciplini kod atletičarki Belgijanki je to uspjelo treći put uzastopno. Iskusni Gardener je iza sebe ostavio novu britansku nadu Craiga Pickeringa i europskog rekordera Ronalda Pognona. </p>
<p>Lidia Chojecka je zlatu na 1500 m dodala i ono na 3000 m, a pravi su podvig na 1500 m napravili Španjolci, uzevši sva tri odličja. </p>
<p>Vrijedi istaknuti i pobjede Stefana Holma u visu (2.34), Andrewa Howea u dalju (8.30), te Romana Šebrlea u sedmoboju.</p>
<p>• Atletičari, 60 m: 1. Gardener (VB) 6.51, 2. Pickering (VB) 6.59, 3. Pognon (Fra) 6.60; 800 m: 1. Okken (Niz) 1:47.92, 2. Quesada (Špa) 1:47.96, 3. Bobbato (Ita) 1:48.71; 1500 m: 1. Higuero (Špa) 3:44.41, 2. Gallardo (Špa) 3:44.51, 3. Casado (Špa) 3:44.73; 4x400 m: 1. V. Britanija 3:07.04, 2. Rusija 3:08.10, 3. Poljska 3:08.14; vis: 1. Holm (Šve) 2.34, 2. Thörnblad (Šve) 2.32, 3. Bernard (VB) 2.29; dalj: 1. Howe (Ita) 8.30, 2. Tsatoumas (Grč) 8.02, 3. Sdiri (Fra) 8.00; sedmoboj: 1. Šebrle (Češ) 6196, 2. Pogorelov (Rus) 6127, 3. Kraučenko (Bje) 6090;</p>
<p>Atletičarke, 60 m: 1. Gevaert (Bel) 7.12, 2. Poljakova (Rus) 7.18, 3. Onysko (Polj) 7.20; 800 m: 1. Zbrožek (Rus) 1:59.23, 2. Petljuk (Ukr) 1:59.84, 3. Čeplak (Slo) 2:00:00; 3000 m: 1. Chojecka 8:43.25, 2. Dominguez (Špa) 8:44.40, 3. Weissteiner (Ita) 8:44.81; 4x400 m: 1. Bjelorusija 3:27.83, 2. Rusija 3:28.16, 3. V. Britanija 3:28.69; motka: 1. Feofanova (Rus) 4.76, 2. Golubčikova (Rus) 4.71, 3. Rogowska (Polj) 4.66; troskok: 1. Castrejana (Špa) 14.64, 2. Bufalova (Rus) 14.50, 3. Nzola Meso Ba (Fra) 14.49; kugla: 1. Legnante (Ita) 18.92, 2. Hudoroškina (Rus) 18.50, 3. Rjabinkina (Rus) 18.16. </p>
<p>Vedran Božičević</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Hrvatski rekord Ivane Vuković</p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Osječka bacačica koplja Ivana Vuković već je na prvom natjecanju sezone popravila hrvatski rekord. Na Zimskom bacačkom prvenstvu Hrvatske u Splitu njezino je koplje odletjelo do 56.50 metara, što je 1.45 m bolje od dosadašnjeg rekorda koji je također bio u njezinu vlasništvu. Hrvatski je rekord za dva centimetra poboljšala i Mateja Gregurić, bacivši kuglu 15.11 m. Sanja Gavrilović je pobijedila u bacanju kladiva, s hicem 65.16 m. [V. B.]</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Zagrebaši u polufinalu</p>
<p>Hrvatski je prvak odlično započeo utakmicu, pokazavši da prednost iz prve utakmice ne smatra dovoljnom... </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Rukometaši Croatia osiguranja potvrdili su svoj plasman u polufinale Kupa pobjednika kupova. Nakon prošlotjedne gostujuće 28-26 pobjede, zagrebaši su u Domu sportova i drugi put svladali rumunjsku Constantu, ovaj put 31-29 (18-11) i sad čekaju utorak i ždrijeb koji će im dati polufinalnog suparnika.</p>
<p>Hrvatski je prvak odlično započeo utakmicu, pokazavši da prednost iz prve utakmice ne smatra dovoljnom. Priča je još zanimljivija ako kažemo da u postavi Horvat, Vukić - Toskić - Duvnjak, Valčić, Bičanić najstariji igrač je Josip Valčić sa tek 24 godine, po čemu je CO zasigurno jedna od najmlađih momčadi u Europi. Mlada je zagrebaška postava igrala kao navijena, pa nije čudilo što je rumunjski prvak u prvih 15 minuta postigao samo tri pogotka. No, šestorica mladića nisu mogli cijelo vrijeme držati takav jaki ritam, pa su počeli padati. Još kad je zbog grčeva iz igre izašao Vukić, a potom i Bičanić zbog udarca u koljeno, prednost Croatia osiguranja je bivala sve manja. »Crna rupa« u igri CO je kulminirala od 51. do 58. minute, kad zagrebaši nisu postigli ni pogotka. Vidjelo se tu neiskustvo igrača, jer su zaredali pogreške i promašaje, proslavivši vratara Stanescua. </p>
<p>Koga je god trener Nenad Kljaić uveo kao zamjenu, nije dobio ništa. Uz to, krila na desnoj strani, Horvat i Lelić nisu imala svoj dan, a ljevoruki strijelac Rares Jurca iznova je ponovio loše izdanje protiv sunarodnjaka. Što (neuspješno) dokazivanje, što višak kilograma, ali Jurca mora mnogo bolje.</p>
<p>Rumunjska je momčad respektabilan suparnik, što je i ovaj put pokazala, dostigavši hrvatsku prednost. No, Croatia osiguranje je za nijansu kvalitetnija, pa otud dvije pobjede i plasman u polufinale. Razloga za zadovoljstvo ima, no isto su tako svi u CO svjesni da moraju još dosta raditi za polufinale. Ždrijeb nudi Hamburg, Ademar Leon i Bosnu.</p>
<p>CROATIA OSIGURANJE - CONSTANTA 31-29 (18-11)</p>
<p>CROATIA OSIGURANJE: Uvodić (0), Somić (11+1 obrana), Duvnjak 5, Valčić 3, Lelić, Toskić 4, Golić 1 (1), Anušić, Kapisoda 1, Horvat 5 (2), Bičanić 4, Terzić 2, Vukić 6, Jurca</p>
<p>CONSTANTA: Stanescu (20+1 obrana), Popescu (2 obrane), Soldanescu 3, Timofte 6, Buricea 1, Muraru 3, Stavrositu 1, Toma 4, Dragičević 7, Kajganić 2, Petrovski, Adžić 2, Kazić, Saulescu</p>
<p>SUCI: A. I L. Solodko (obojica Poljska). GLEDATELJA: 2500</p>
<p>SEDMERCI: Croatia osiguranje 4 (3), Constanta 1 (0)</p>
<p>ISKLJUČENJA: Croatia osiguranje 6 minuta (Anušić, Toskić, Terzić), Constanta 8 minuta (Soldanescu 2+2, Adžić, Kajganić)</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Ljubo VUKIĆ</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Zadrani bliže Uleb kupu</p>
<p>ZADAR</p>
<p> – U osvit domaćeg prvenstva, košarkaši Zadra su uvjerljivo svladali Zagreb sa 98-80. Ključnu razliku domaćin je napravio u trećoj četvrtini serijom 22-2, imala je momčad Petra Popovića i vodstvo od 24 razlike... </p>
<p>A sve je mirisalo da bi Zagreb mogao do iznenađenja u Jazinama, »mravi« su vodili nakon prve četvrtine 21-17, domaćin je prve poene ubacio tek u 4. minuti. No razigrali su se Lalić (20 poena), English (18) i Stipčević (17), s druge strane parirao je tek Sesar (19). Zagrebašima su ruke očito bile teške od mini-priprema u Poreču, ponajviše Broylesu koji je imao šut 1-6. Radulovića to ne brine jer se učinak napornih treninga očekuje u hrvatskom prvenstvu. </p>
<p>Osim pobjede protiv »mrava«, Zadranima su na ruku u dostizanju petog mjesta u NLB ligi, koje bi trebalo biti dovoljno za plasman u Uleb kup, pomogli Partizan koji je svladao Budućnost te košarkaši Olimpije koji su pobijedili Crvenu zvezdu. »Zmajčeki« su oprostili Dragana Šakotu od klupe »crveno-bijelih«, na njoj će od sljedećeg kola sjediti bivši igrač Crvene zvezde Stevan Karadžić. [I. P. A.]</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Varaždinci zaustavili Varaždince </p>
<p>Momčad Zlatka Dalića šokirala je goste ranim pogotkom već u 48. sekundi utakmice</p>
<p>VARAŽDIN</p>
<p> – Iznenađujuće teško Dinamo je u Varaždinu izborio pobjedu i nastavio pohod prema naslovu prvaka. Težak teren i jaka kiša nisu bili prepreka igračima obiju momčadi da pred 7000 gledatelja odigraju dobru utakmicu. No, ugođaj je kvario glavni sudac Bruno Marić. </p>
<p>Dojam je domaćina da je sudac Marić pomogao Dinamu u ključnim trenucima, odnosno da je pomogao momčadi kojoj pomoć sudaca zapravo i nije potrebna. Varaždinci su još jednom pognutih glava na svom terenu ponavljali staru priču o velikim i malim klubovima, o sudačkim nepravdama i zaštiti »Velikog Plavog«. </p>
<p>Varteks je šokirao goste golom već u 48. sekundi. Rano vodstvo domaćih unijelo je u redove Dinama dodatnu nervozu koja se najviše očitovala u nemogućnosti da izrazite prilike pretvaraju u pogotke. Najviše se u tome istaknuo vodeći strijelac lige Eduardo. </p>
<p>Varteks je prvo poluvrijeme odigrao iznimno angažirano, agresivno i snažno, a u posljednjoj minuti mogao je i zapečatiti sudbinu gostiju, no sudac Marić nije svojom prosudbom dozvolio takav scenarij. Mujanović je u 44. minuti pobjegao pratnji, a u trku prema lopti u svom ga je šesnaestercu srušio Lončarić, no sucu Mariću taj kontakt nije bio dovoljan za pokazivanje na bijelu točku. Dinamov trener Branko Ivanković u nastavku je umjesto Ante Tomića prvi put priliku dao Josipu Tadiću. Mladi Đakovčanin ostao je jedina špica, a Eduardo se vratio natrag, gdje je imao više prilika odigravati i graditi prilike s Vugrincem. </p>
<p>I upravo je Vugrinec presudio svojim Varaždincima. Na primjerima Varteksa te Vugrinca i trenera Ivankovića još se jednom potvrdila ona narodna »tko će kome ako ne svoj svome«. U 53. je minuti prisebno zakucao s desetak metara, a u 69. nakon ubačaja Ćorluke bio je precizan glavom. Međutim, za domaćine se ključni trenutak utakmice dogodio deset minuta ranije. Nakon nedosuđenog jedanaesterca publika je sve bučnije reagirala na sučeve odluke, a čini nam se da je isprovocirani Marić za to kaznio igrača Prahića. Nakon prekršaja nad Varteksovim igračem 20-ak metara od Dinamova gola, publika i igrači domaćeg sastava oštro su reagirali. Najglasniji je bio mladi Prahić, koji je u prolazu rukom dirnuo suca, koji se odmah uhvatio za crveni karton. S deset igrača, Varteks je »stavio glavu na panj«, a Dinamo je utakmicu rutinski priveo kraju. Potvrdu pobjede donio je Tadić svojim prvijencem u 78. minuti.</p>
<p>Dražen Dretar</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Za pravog Rukavinu treba više strpljenja </p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Oslabljeni Šibenčani upravo su bili »momčad po mjeri« još uvijek uzdrmanom Hajduku nakon maksimirskog derbija. Splićani su se najviše pribojavali samih sebe, ali Šibenčani oslabljeni neigranjem čak petorice prvotimaca kojima se priključio i ozlijeđeni hajdukovac na posudbu u Šibeniku Nikola Kalinić, nisu niti mogli pružiti ozbiljniji otpor. </p>
<p>»Žao mi je Šibenčana«, prokomentirao je nakon pobjede trener »bijelih« Zoran Vulić, očito još mislivši na otrovne strelice koje su u najavi prštale iz suparničkog tabora. </p>
<p>»Igrali smo upravo onoliko koliko nam je bilo dovoljno za pobjedu. Posebno sam sretan što smo ovaj dio sezone, kraj dvokružnoga natjecanja, zaključili sa superiornom razlikom pogodaka na Poljudu. Od početka sezone do danas u Splitu smo u 11 utakmica postigli čak 26 zgoditaka, a primili samo tri. Rezultat je to koji je Hajduk i u dugoj nam povijesti rijetko kad ostvario«, kazao je dobro raspoloženi Vulić, koji je značajan dio zasluga pripisao publici. </p>
<p>Premda je prvo ime utakmice Igor Musa, koji je »otvorio slavinu« pogotkom u 11. minuti te potom i asistirao za 2-0, splitski napadački dvojac Bartolović-Bušić najviše može radovati trenera Vulića. Bartolović je u svakoj od tri ovogodišnje utakmice bio strijelac, dok je i Bušić, uz nešto drugačiju raspodjelu, također u tri kola postigao tri pogotka. </p>
<p>»Zgoditak posvećujem izborniku Ladiću. Nastavit ću postizati zgoditke, pa ćemo vidjeti hoću li mu se svidjeti...«, kazao je cinično Bušić, odgovarajući tako izborniku naše mlade reprezentacije što ga nije pozvao za predstojeću utakmicu s Italijom. </p>
<p>Pod posebnim je povećalom u ovoj utakmici bio i Šibenčanin Ante Rukavina. Igrao je protiv »svojih« samo u prvom dijelu, trener Vulić u poluvremenu ga je u svlačionici ostavio. Nakon utakmice Ante je bio vidno rastresen, očekivanja su očito velika, pritisak još veći. </p>
<p>»Nije Rukavini lako u ovom trenutku. Ipak nije u formi u kakvoj bismo svi željeli da jest te će s njim trebati imati puno više strpljena«, zaključio je Vulić. </p>
<p>Ante Bilić</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Sjajan nogomet, a gledatelja nigdje </p>
<p>Momčad iz Kranjčevićeve nastavlja nisku dopadljivih igara i pobjeda, ali ljubiteljima nogometa kao da je bitnije nešto drugo</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – U Kranjčevićevoj se igra sjajan, organiziran, efektan, efikasan nogomet. Potvrdila je to i Zagrebova pobjeda s 4-0 protiv nimalo podcjenjujućeg Međimurja, nažalost pred jedva više od tisuću gledatelja. Lovrek, Mandžukić, Brkljača, Mujdža, Vrdoljak i društvo opet su bili u velikoj formi... </p>
<p>No, očigledno da igra kao pozivnica sama po sebi danas ne znači previše ako iza toga ne stoji moćan propagandni aparat za žestoku kupoprodaju iluzija i nada. Posjeduješ li to, uz određenu dozu tradicije, moći i izdašnog zaleđa, tada neće biti čudno ako triput ponovljena laž postane istina. </p>
<p>Tako je u Zagrebovoj povijesti bezbroj puta ponovljena misao da Kranjčevićeva nikad neće, a ni ne smije postati konkurentna Maksimirskoj. Kao što je u gradskoj sportskoj politici još davno utvrđeno da nitko u Zagrebu ne smije biti ozbiljniji konkurent vaterpolistima i odbojkašima Mladosti, rukometašima Zagreba... </p>
<p>Stoga je sasvim logično da se u percepciji ljubitelja nogometa, košarke, vaterpola, odbojke... udomila misao da sve što se radi negdje drugdje, a da nije riječ o odabranima i zaštićenima, nema dovoljnu dimenziju uvjerljivosti. Dapače, čak i pored zdravih očiju radije valja povjerovati u razvikanu, dobro upakiranu »toplu ljudsku priču« i saživjeti se s time nego, primjerice, otići u Ćirino dvorište u Kranjčevićevoj i uvjeriti se da postoji još nešto što zaslužuje pozornost.</p>
<p>Ponajprije zbog preskromnog dekora za ono što zaslužuju, registrirali smo nakon subotnje Zagrebove simfonije u Kranjčevićevoj riječi zabrinutog Otta Barića, bivšeg izbornika, koji je, doduše, zapljeskao briljantnoj izvedbi zagrebaša. Usput je pohvalio Blaževića kao nikad toliko nogometno zrelog i radinog kao danas. </p>
<p>No, rastužilo ga je, jer je umjesto 5000 gledatelja, koliko je po njegovu mišljenju trebalo pratiti taj dvoboj, odaziv bio preskroman. Stoga njihovu apstinenciju i ovdje i na ostalim nogometnim travnjacima diljem Hrvatske, osim na »derbiju svih derbija«, vidi opasnim znakom protiv nogometa u nas. A opasnost sluti u pretjerivanju sa svime vezanim uz Dinamo i Hajduk, kojima Prva liga služi tek kao dekor da bi dogurali do predvorja Europe. Svima ostalima preostaje da se povremeno dive sami sebi i snivaju dan istih prav(il)a za sve. Dan kad će se cijeniti viđeno i urađeno, uzimajući u obzir i okolnosti u kojima je to učinjeno, a ne ono što će nam netko narediti da shvatimo... </p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Petrićeva dva pogotka dotukla Grasshopper</p>
<p>Jedan od pet pogodaka za Basel postigao je Ivan Rakitić, dok Parma ponovno mora biti zahvalna Budanu, barem na jednom bodu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Svejedno je kakvu imali sezonu iza sebe, ali nepisano pravilo vlada u utakmicama švicarskog prvenstva Basela i Grasshoppersa. Naime, Basel već cijelo desetljeće ponizuje »skakavce«, a tako je bilo i početkom ožujka. S čak 5-1 je Basel pobijedio u Zürichu, a najvažniji igrači Basela su bili hrvatski nogometaši. Mladen Petrić je postigao dva, a Ivan Rakitić jedan pogodak.</p>
<p>Od Hrvata žive i u Parmi. Istina loše, jer još su uvijek u zoni ispadanja, no tko zna kako bi bilo da nemaju Igora Budana. Riječanin je bio strijelac prvog pogotka protiv Reggine, no na kraju je završilo, za Parmu, s neprihvatljivih 2-2. U Italiji se u nedjelju razigrala Fiorentina. Inače, već kolima igraju sjajno, a sada su na Artemio Franchiju zabili pet pogodaka Torinu. Odličnu seriju nastavlja Lazio, sada su pobijedili Sampdoriju i trenutačno su u krugu klubova koji idu u Ligu prvaka.</p>
<p>Fantastičan preokret se dogodio u londonskom derbiju. Tottenham je u posljednje dvije minute okrenuo 2-3 u 4-3 protiv West Hama, dok je Benedith McCarthy nakon Arsenala potopio i jaki Bolton u gostima.</p>
<p>Madridski Real je imao lošu najavu uzvratne utakmice osmine finala Lige prvaka protiv Bayerna. Nikako da odigraju nekoliko dobrih prvenstvenih utakmica u nizu – protiv Getafea u Madridu 1-1 je mizerno ostvarenje.</p>
<p>Balabanov Club Brugge je nastradao kod Germinala (0-4), dok je Pranjićev Heerenveen ostvario vrhunskih 1-0 kod Ajaxa. Nantesova 2-1 pobjeda kod Sochauxa je nova nada za njih kako će se spasiti ispadanja, dok je Juventus ubilježio još jednu laganu pobjedu u drugoj talijanskoj ligi (protiv Piacenze). </p>
<p>• Rezultati</p>
<p>Njemačka, 24. kolo: Arminia – Nürnberg 3-2, Bayer – Stuttgart 3-1, Eintracht – Hannover 2-0, Hertha – Bayern 2-3, Wolfsburg – Borussia (M) 1-0, Werder – Bochum 3-0; redoslijed: Schalke 49, Werder 46, Stuttgart 45, Bayern 43, Nürnberg 36, Bayer 35...</p>
<p>Italija, 26. kolo: Milan – Chievo 3-1, Ascoli – Roma 1-1, Livorno – Inter 1-2; redoslijed: Inter 70, Roma 54, Plaermo 45, Lazio i Milan 40, Empoli 38, Sampdoria 33...</p>
<p>Španjolska, 25. kolo: Sevilla – Barcelona 2-1, Valencia – Celta 1-0; redoslijed: Sevilla 50, Barcelona 49, Valencia 46, Real Madrid 43, Atletico 40...</p>
<p>Francuska, 27. kolo: Auxerre – Rennes 1-0, Monaco – Bordeaux 0-0, Nancy – Le Mans 1-1, Sedan – PSG 2-0, Lorient – Nica 0-0, Lille – Troyes 4-0, Valenciennes – Toulouse 0-0, St. Etienne – Lyon 1-3; redoslijed: Lyon 61, Lens 45, Lille i Toulouse 42, Sochaux i Bordeaux 40...</p>
<p>Engleska, 29. kolo: Portsmouth – Chelsea 0-2, Arsenal - Reading 2-1, Fulham – Aston Villa 1-1, Manchester City – Wigan Athletic 0-1, Newcastle – Middlesbrough 0-0, Sheffield – Everton 1-1, Watford – Charlton, Liverpool – Manchester United 0-1; redoslijed: Manchester United 72, Chelsea (-1) 63, Liverpool 53, Arsenal (-2) 52, Bolton (-1) 47...</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Ivica Kostelić deseti, Matt opet najbrži </p>
<p>Hrvatski skijaš ovaj put nije bio blizu ispadanja, ali je bio prespor za najbrže. No, deseto mjesto je korak naprijed...</p>
<p>KRANJSKA GORA</p>
<p> – S obzirom na čak šest ispadanja ove sezone stvarno postaje vijest kako je Ivica Kostelić završio dvije slalomske vožnje. Nije bilo pohvalno, nije bilo briljantno, niti za sjećanje, ali semafor je na kraju zabilježio hrvatskog skijaša kao desetog na slalomu u Kranjskoj Gori. Pobijedio je ponovno Mario Matt, drugi je bio Benjamin Raich i tako zakoračio na prvo mjesto ukupnog redoslijeda. </p>
<p>Ivica Kostelić ovaj put nije bio blizu ispadanja, ali je bio prespor za pozicije u vrhu. U drugoj je vožnji napravio jedinu vidljiviju pogrešku, ali je posredstvom mnogih pogrešaka suparnika (i ispadanja) profitirao te 13. mjesto nakon prve vožnje zamijenio desetim. </p>
<p>Nakon vikenda u Kranjskoj Gori najzadovoljniji može biti Benjamin Raich (prvi u veleslalomu i drugi u slalomu), pa je tako od Svindala preuzeo vodeće mjesto ukupnog redoslijeda. </p>
<p>• Rezultati</p>
<p>slalom: 1. Matt (Aut) 1:40.64, 2. Raich (Aut) +0.61, 3. Moelgg (Ita) +0.96, 4. Grange (Fra) +1.41, 5. Pranger (Aut) +1.69... 10. Kostelić (Hrv) +2.10... </p>
<p>prva vožnja: 1. Raich (Aut) 48.80, 2. Matt (Aut) +0.04, 3. Palander (Fin) +0.17... 13. Kostelić (Hrv) +1.81... </p>
<p>redoslijed, slalom: 1. Matt (Aut) 520, 2. Raich (Aut) 505, 3. Byggmark (Šve) 445... Kostelić 125... </p>
<p>ukupni redoslijed: 1. Raich (Aut) 945, 2. Svindal (Nor) 868, 3. Cuche (Švi) 788... Kostelić 275... </p>
<p>POBJEDA RENATE GÖTSCHL </p>
<p>TARVISIO – Austrijanka Renate Götschl pobijedila je u superveleslalomu Svjetskoga kupa u Tarvisiju. Bila je to njezina 45. pobjeda u karijeri, prilično izražena, jer je druga Hosp zaostala cijelu sekundu. </p>
<p>Rezultati: 1. Götschl (Aut) 1:18.66, 2. Hosp (Aut) +1.01, 3. Mancuso (SAD) +1.22...</p>
<p>ukupni redoslijed: 1. Götschl (Aut) i Mancuso (SAD) 1199, 3. Hosp (Aut) 1183... [S. K.]</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Hewitt zaustavio Safina</p>
<p>LAS VEGAS</p>
<p> – U dvoboju drugog i trećeg nositelja ATP turnira u Las Vegasu, australski tenisač Lleyton Hewitt pobijedio je Rusa Marata Safina sa 7-5, 6-1. U drugom polufinalu Austrijanac Melzer je bio bolji od Safinovog sunarodnjaka Koroljeva.</p>
<p>POLUFINALE: Jürgen Melzer (AUT/4) - Jevgenij Koroljev (RUS) 6-7 (4), 6-2, 7-6 (4), Lleyton Hewitt (AUS/2) - Marat Safin (RUS/3) 7-5, 6-1. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Naslov za Chelu</p>
<p>ACAPULCO</p>
<p> – Argentinski tenisač Juan Ignacio Chela pobjednik je ATP turnira u Acapulcu. Chela, četvrti nositelj turnira, u finalu je u dva seta (6-3, 7-6) bio bolji od osmog nositelja, Španjolca Carlosa Moye. </p>
<p>FINALE: Juan Ignacio Chela (ARG/4) - Carlos Moya (Špa/8) 6-3, 7-6 (2). [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Loit osvojila turnir u Acapulcu </p>
<p>ACAPULCO</p>
<p> – Francuska tenisačica Emilie Loit osvojila je WTA turnir u Acapulcu. U finalu je u dva seta bila bolja od pete nositeljice, Talijanke Flavie Pennette, sa 7-6, 6-4.</p>
<p>FINALE: Emilie Loit (FRA) - Flavia Pennetta (ITA/5) 7-6 (0), 6-4. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Odd-Bjoern Hjelmeset zlatni na 50 km </p>
<p>SAPPORO</p>
<p> – Rezultati skijaša-trkača na nordijskom SP-u u Sapporu u utrci na 50 km klasično: 1. Odd-Bjoern Hjelmeset (Nor) 2:20:12,6, 2. Frode Estil (Nor) +0,4, 3. Jens Filbrich (Njem) +4,5, 4. Tobias Angerer (Njem) +10,5, 5. Lukaš Bauer (Češ) +13,1, 6. Martin Bajčičak (Slk) +41,0, 7. Jean Marc Gaillard (Fra) +1:24,0, 8. Jaak Mae (Est) +1:33,6, 9. Nikolaj Pankratov (Rus) +1:38,0, 10. Ville Nousiainen (Fin) +2:14,9. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Bjegunac od samog sebe</p>
<p>Tajna njegova nestanka sa šahovske scene traje već 35 godina. Nakon što je 1972. u Reykjaviku pokorio šahovski svijet, nestao u ponorima anonimnosti </p>
<p>Legendarnog šahista Roberta Fischera, rođenog 9. ožujka 1943. u Chicagu, svojedobno je opjevao Joe Glaiser: »Čim se rodio, umjesto da zaplače, reče - povuci tog pješaka...« </p>
<p>Bio je 11. svjetski šahovski prvak, koji je svoj naslov predao Anatoliju Karpovu, ne odigravši nijednu jedinu partiju: nesretna epizoda »revanša stoljeća«, otužna repriza u Beogradu 1992. između Fischera i Spaskog (opet Fischerova pobjeda s 10-5), bio je susret dvojice oronulih šampiona nakon 20 godina, kojima je jedini motiv bio novac, a ne šah, koji je bio na neprepoznatljivoj razini, posebno iz Fischerove perspektive višegodišnjeg lutanja svijetom i proustovskog »traganja za samim sobom i izgubljenim vremenom«. </p>
<p>Nakon osvajanja naslova svjetskog prvaka u Reykjaviku 1972. godine, Fischer je svakim danom bio sve veći stranac i bjegunac od samog sebe. Ubrzo je postalo jasno - za šah je nepovratno izgubljen, na žalost onih koji su se divili njegovoj genijalnosti i fantastičnim rezultatima. Tajna njegova nestanka sa svjetske šahovske scene traje već 35 godina. Vrhunac slave i ponor anonimnosti očito su njegovo životno polazište i ishodište. Genij koji se ne vraća. </p>
<p>Prvi svjetski prvak Steinitz tvrdio je za sebe da je dio šahovske povijesti. Fischer je, pak, mnogo više. Godine 1958. postao je namlađi velemajstor na svijetu, ostvario je niz velikih i blistavih rezultata te postao mit i legenda, velemajstor koji je u šahovskoj povijesti najviše učinio za promidžbu šaha, za uvjete igre i nagrade. Uveo je šah na velika vrata u medijski prostor i njime inficirao mnoge. Uz to, nijedan meč za naslov svjetskog prvaka nije privukao toliko pozornosti kao onaj u Reykjaviku 1972. godine. Američki velemajstor Larry Evans za Fischera je rekao: </p>
<p>»On je najindividualniji, najbeskompromisniji, najzatvoreniji, najnekooperativniji, najsamotniji, najpovučeniji i najsamopouzdaniji šahist svih vremena. Najbolji koji je ikad živio.« </p>
<p>Od 1967. do 1972. odigrao je 45 partija sa sovjetskim velemajstorima i postigao rezultat 32-13 u 24 pobjede, 16 remija i pet poraza. U četiri godine prije meča protiv Spaskog u Reykjaviku, kojeg je pobijedio s 12.5-8.5 te postao 11. svjetski prvak, Fischer je odigrao 120 partija (86 pobjeda, 30 remija i četiri poraza), a drži i rekord od 19 pobjeda zaredom. Naslov svjetskog prvaka najavio je na meču SSSR - Svijet u Beogradu 1970., kad je Petrosjana pobijedio s 3-1. </p>
<p>Chicago, Brooklyn, Los Angeles, San Francisco, Manila, Budimpešta, Tokio... tek su neke Foscherove životne postaje, a nakon višegodišnjeg lutanja svijetom skrasio se na Islandu, u Reykjaviku, u istom hotelu i apartmanu u kojem je bio kad je postao svjetski prvak 1972. godine. Pokorio je šahovski svijet i nestao u ponorima ljudske i šahovske anonimnosti. Deset godina nakon Reykjavika još je tinjala nada u njegov povratak. Mala pošta u Vrbasu otpremila je telegram sudionika 39. šahovskog prvenstva Jugoslavije šahovskom zatočeniku u Pasadenu. Bio je 9. ožujka 1982. godine, a u telegramu je pisalo: </p>
<p>»Iako ste nas ostavili, uvijek ste s nama. Za vaš 39. rođendan želimo vam da nađete dvije izgubljene riječi pjesnika i proroka - mir i ljubav.« </p>
<p>No, godine su prošle, vVjerojatno i danas, na svoj 64. rođendan, Robert James Fischer traga za izgubljenim riječima, a partije i figure još su mu uvijek jedino društvo u njegovoj samoći. </p>
<p>Spaski - Fischer (Reykjavik, 1972.) </p>
<p>Prvo iznenađenje za Spaskog bio je Fischerov izbor Aljehinove obrane, a još je poraznije bilo što je Fischer poveo s 8-5 u najduljoj partiji dvoboja. Spaski je nakon dvoboja izjavio da mu je najteže bilo nakon poraza u ovoj partiji, koja je do 69. poteza bila u granicama remija. </p>
<p>1. e4 Sf6 2. e5 Sd5 3. d4 d6 4. Sf3 g6 5. Lc4 Sb6 6. Lb3 Lg7 7. Sbd2 0-0 8. h3 a5 9. a4 dxe5 10. dxe5 Sa6 11. 0-0 Sc5 12. De2 De8 13. Se4 Sbxa4 (u 13. potezu Fischer je osvojio pješaka) 14. Lxa4 Sxa4 15. Te1 Sb6 16. Ld2 a4 17. Lg5 h6 18. Lh4 Lf5 19. g4 Le6 20. Sd4 Lc4 21. Dd2 Dd7 22. Tad1 Tfe8 23. f4 Ld5 24. Sc5 Dc8 25. Dc3 e6 26. Kh2(?) Sd7 27. Sd3 c5 28. Sb5 Dc6 29. Sd6 Dxd6 30. exd6 Lxc3 31. bxc3 f6 32. g5 hxg5 33. fxg5 f5 34. Lg3 Kf7 35. Se5+ Sxe5 36. Lxe5 b5 37. Tf1 Th8 38. Lf6 a3 39. Tf4 a2 40. c4 Lxc4 41. d7 Ld5 (DIJAGRAM) (ovdje je partija bila prekinuta i Spaski je »kuvertirao« svoj 42. potez za koji je razmišljao 25 minuta) 42. Kg3 Ta3+ 43. c3 Tha8 44. Th4 e5 45. Th7+ Ke6 46. Te7+ Kd6 47. Txe5 Txc3+ 48. Kf2 Tc2+ 49. Ke1 Kxd7 50. Texd5+ Kc6 51. Td6+ Kb7 52. Td7+ Ka6 53. T7d2 Txd2 54. Kxd2 b4 55. h4 Kb5 56. h5 c4 57. Ta1 gxh5 58. g6 h4 59. g7 h3 60. Le7 Tg8 61. Lf8 h2 (uoči ovog je poteza Fischer razmišljao 36 minuta i to je njegov rekord za jedan potez u dvoboju) 62. Kc2 Kc6 63. Td1 b3+ 64. Kc3 h1D 65. Txh1 Kd5 66. Kb2 f4 67. Td1+ Ke4 68. Tc1 Kd3 69. Td1+(?) Ke2 70. Tc1 f3 71. Lc5 Txg7 72. Txc4 Td7 73. Te4+ Kf1 74. Ld4 f2 - 0-1. </p>
<p>Mirko Kalanj</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="38">
<p>Stotinjak seljaka sukobilo se s vahabitima kod Kalesije</p>
<p>Vahabitsko radikalno tumačenje islama sve je agresivnije prema bosanskom poimanju vjere </p>
<p>SARAJEVO</p>
<p> - Skupina od stotinjak mještana sela Barčići kod gradića Kalesija u sjeveroistočnoj Bosni fizički se u nedjelju sukobila sa sljedbenicima lokalnog vođe vahabitskog pokreta Sulejmana Barčića potvrđujući jačanje napetosti u Bosni i Hercegovini između tih radikalnih islamista i pripadnika Islamske zajednice (IZ) kojoj je na čelu reis Mustafa Cerić. Kako je prenijela bosanskohercegovačka državna televizija BHT 1, do sukoba je došlo kad su lokalni muslimanski vjernici koji podupiru IZ pokušali spriječiti dalji rad mekteba u vlasništvu IZ-a, kojega su vahabiti uzurpirali obavljajući tamo molitve i organizirajući vjersku poduku protivno pravilima koje propisuje IZ.</p>
<p>Mještani su pritom otvoreno iskazivali ogorčenost djelovanjem vahabita koji zagovaraju konzervativni oblik islama koji se prakticira u Saudijskoj Arabiji i njihovim pokušajem da utječu na vjerski odgoj djece i mladih. </p>
<p>Sljedbenici Jusufa Barčića pritom su fizički ozljedili jednog starca koji je mora potražiti liječničku pomoć. Eskalaciju sukoba spriječila je policijska intervencija.</p>
<p> Predsjednik medžlisa IZ-a za područje Kalesije Mustafa Turić najavio je kako će nakon nedjeljnog sukoba poduzeti dodatne mjere kako bi se obračunao s vahabitima. »Naš će stav biti da se ovaj objekat do daljnjega (mekteb) zatvori i zapečati«, izjavio je Turić.</p>
<p> Jusuf Barčić, poznat po pokušajima da na silu i u sarajevskim džamijama obavlja predavanja o islamu kako ga tumače vahabiti, najavio je pak nove radikalne poteze oduzme li mu se pravo korištenja mekteba u Barčićima. »Ako IZ bude ustrajavala u sprječavanju muslimana da koriste vjerske objekte za ibadet (molitvu), bit ćemo prisiljeni na određeni način ignorirati takvu zajednicu i odvojiti se i početi djelovati mimo te strukture«, kazao je Barčić dodavši kao će IZ u tom slučaju »snositi sve posljedice« ovakve odluke vahabita. </p>
<p>Policija je najavila pojačanu nazočnost u Barčićima u narednim danima kako bi se spriječilo izbijanje novih izgreda. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Raketni štit neće zahladiti odnose </p>
<p>Američki mediji upozoravaju da će Moskva za naoružanje izdvojiti rekordnih 194 milijarde dolara / Povratak Hladnog rata se ipak neće dogoditi jer je svijet u procesu daljnje fragmentacije, izjavila je za Vjesnik, Nina Chruscheva </p>
<p>NEW YORK (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Nakon prošlomjesečnog oštrog govora ruskog predsjednika Putina u Müchenu, Proteklog se tjedna u Washington Postu, posebnim pismom morao oglasiti i ruski ministar vanjskih poslova Sregej Lavrov, obrazlažući da »minhenski govor« njegovog predsjednika nije nipošto povratak Hladnog rata. I američki političari pokušavaju smiriti duhove riječima da je takvo gledanje na moguću obnovu sukoba između Rusije i Amerike, samo politička nostalgija, koja nije sasvim utemeljena u realnosti. </p>
<p>U isto vrijeme ovdašnji mediji objavljuju da je Moskva odlučila više puta uvećati proračunska izdvajanja za vojsku i naoružanje, na rekordnih 194 milijarde dolara godišnje. Posljednji povod za zahlađenje odnosa između Kremlja i Bijele kuće je postavljanje američkog raketnog štita obrane u Češkoj i Poljskoj na ukupno 10 lokacija. Američke rakete bit će postavljene i na 40 lansirnih mjesta na Aljasci i četiri u Kaliforniji. »Povratak Hladnog rata se ipak neće dogoditi, jer geopolitički gledano, svijet je u procesu daljnje fragmentacije«, izjavila je za Vjesnik, Nina Chruscheva, profesorica političkih znanosti, na sveučilištu New School u New Yorku. </p>
<p>»Treba reći, da i pored sveg napretka, koga ostvaruje jačanjem gospodarstva zbog visokih cijena energije koju prodaje, Rusija, je i dalje puno slabija od Amerike ... I to će vjerojatno tako i ostati. Razumljivo mi je što ljudi ponovo govore o Hladnom ratu. Bio je vertikalno konstruiran i jednostavan, za razliku od sadašnjih sukoba, uključujući i 'rat protiv terorizma', koji su horizontalno postavljeni i puni nepoznanica. Ljudi romantično gledaju na Hladni rat«, ističe Nina Chruscheva.</p>
<p>No, kao jedna od dobro upućenih analitičara u rusko-američke odnose, ona ne predviđa daljnje zahlađenje odnosa između dvije sile. Smatra da svijet više nije bipolaran, kao u doba Hladnog rata. Izazovi su »multipolarni« i dolaze iz često neočekivanih dijelova svijeta. </p>
<p>Nina Chruscheva je unuka Nikite Hruščova, jednog od čelnika SSSR-a koji je ostao upamćen i po tome, da je početkom šezdesetih godina lupao cipelom po okruglom stolu Vijeća sigurnosti, prijeteći Amerikancima zbog Kube. Nina Chruscheva kaže, da je vrijeme »lupanja cipelom po stolu« davno prošlo i da nema povratka na to.</p>
<p>Chruscheva: Amerika zna predstaviti svoje uspjehe</p>
<p>Nina Chruscheva nema visoke ocjene za ruskog predsjednika Putina, posebno kad je riječ o demokraciji i slobodi medija. Nasuprot, tvrdi, da Amerika, zapravo i dalje ostaje ideal svijetu u mnogo čemu, pa tako i ovoj Rusiji. »Najmlađa je, a najviše je postigla u tako kratkom razdoblju. Pritom se ne može zanemariti činjenica, da svoje uspjehe Amerika zna najbolje u svijetu i prikazati, bez obzira što su joj recimo socijalne usluge, na razini kuhinjske salvete«, tvrdi Chruscheva, inače i predavač o propagandi na sveučilištu u New Yorku. </p>
<p>Erol Avdović</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Del Ponte pisala Merkel zbog Srbije</p>
<p>BERLIN</p>
<p> - Glavna haška tužiteljica Carla del Ponte uputila je pismo njemačkoj kancelarki Angeli Merkel, koja predsjedava Europskom unijom, i pozvala je da zadrži pritisak na Srbiju kako bi je prisilila na pronalazak i izručenje odbjeglih haških optuženika Ratka Mladića i Radovana Karadžića. </p>
<p>Del Ponte je u razgovoru za njemački magazin Focus, koji će se na kioscima pojaviti u ponedjeljak, izjavila da je pismo poslala nakon presude Međunarodnog suda pravde (ICJ) po tužbi BiH protiv Srbije za počinjeni genocid. Pregovori o sklapanju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju s Beogradom, koji su prekinuti prošle godine zbog nesuradnje s Haškim sudom, nikako ne smiju biti nastavljeni dok se Karadžić i Mladić ne nađu u Haagu, rekla je Del Ponte. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Ojačani Prodi kreće u reforme</p>
<p>Reforme se očekuju na području gospodarstva i socijale, dok u vođenju vanjskih poslova Prodi zasad neće vući neočekivane poteze </p>
<p>Kad je u Italiji prva medijska tema Sanremo, a ne kriza vlade, kao što je slučaj ovog vikenda, Romano Prodi može odahnuti. Prvi nalet je prošao, stari-novi premijer izlazi iz krize ojačan i samouvjeren.</p>
<p>Romano Prodi najavljuje reforme i dijalog, odbacujući svaku mogućnost referenduma na kojem bi se Talijani izjasnili o izbornom procesu. Premijer više ne gleda na ono što je bilo, okrenut je reformama koje ga očekuju, prije svega onima koje bi pomogle da Talijani ubuduće bolje žive. Reforme se očekuju na području gospodarstva i socijale, dok u vođenju vanjskih poslova Prodi zasad neće vući neočekivane poteze. </p>
<p>Hoće li i u kojoj mjeri buduća rasprava o talijanskom angažmanu u Afganistanu, za koju se Prodi zalaže, ponovo zaoštriti odnose u koaliciji, zasad je teško prognozirati. To priželjkuje oporba, prije svega Silvio Berlusconi, koji ne smatra da je Prodi iz ove krize izašao ojačan.</p>
<p>Kriza vlade dala je novi zamah oporbi, gotovo probudila Berlusconija, kojega je ponajviše razveselila činjenica da je Prodijeva koalicija ranjiva i da će premijer uvijek morati balansirati između želja i realnosti. Koliko je točno da bi ponovljeni izbori donijeli Berlusconiju povratak u premijersku fotelju, teško je provjerljiv podatak, ali lider oporbe također smatra da je iz ove krize izašao jači i da njegovo vrijeme ponovo dolazi.</p>
<p>Prodi je svjestan da će sa svojim koalicijskim partnerima morati mnogo više razgovarati jer se neka nova iskra može brzo pretvoriti u požar, prije svega u Senatu gdje je većina vladajuće koalicije vrlo tijesna. Učinivši ustupak Vatikanu stavljanjem na stranu zakona koji bi izjednačio bračne i izvanbračne zajednice, Prodi se nada da će i ubuduće imati podršku koja je u Italiji uvijek važna. Preostaje mu pregovaranje s komunistima, kojima će Prodi morati učiniti ustupke ako želi stabilniju vlast.</p>
<p>Tema oko glasovanja o povjerenju vladi i dalje je u Italiji jedna od najvažnijih pitanja, uz brojne vizije kako promijeniti postojeći model i spriječiti da svaka mala kriza dovede do potresa u vladi. Očito, prevladao je stav da o tome treba nastaviti dijalog, a ne pitati Talijane na referendumu što oni o tome misle.</p>
<p>Jurica Körbler</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="42">
<p>Kraljevi opet izvisili</p>
<p>U Helsinkiju će nas, suprotno očekivanjima, predstavljati Dado Topić i Dragonfly, a zlobnici već tvrde da je finale Eurosonga upitno</p>
<p>Dado Topić i grupa Dragonfly s pjesmom »Vjerujem u ljubav« pobjednici su petnaestog izbora hrvatske pjesme za Pjesmu Eurovizije. Oni će Hrvatsku predstavljati na poluzavršnici Eurosonga što će se 10. svibnja ove godine održati u Helsinkiju i prođu li tada oštru konkurenciju, vidjet ćemo ih i dva dana poslije u finalu.</p>
<p>Kako se u kuloarima dulje govorilo da je glavni favorit ovogodišnje Dore Jelena Rozga i s obzirom na pozitivne reakcije publike i žirija na »Pjesmu za novčić« u izvedbi operne dive Sandre Bagarić i Kraljeva ulice, gotovo nitko od izvođača i publike nije krio iznenađenje zbog Topićeve neočekivane pobjede. Naime, Dado Topić i Dragonfly bili su autsajderi ovogodišnjeg izbora i ni sami nisu krili čuđenje pobjedom pri preuzimanju kristalne skulpture koju im je uručila lanjska pobjednica Severina Vučković.</p>
<p> »Godinama živim za svoje pjesme. Ovo je najljepši trenutak u mom životu«, poručio je Topić. Na konferenciji za novinare održanoj u Kristalnoj dvorani opatijskog hotela Kvarner neposredno nakon izbora Topić je kazao kako se ne boji polufinala u Helsinkiju, niti bilo koga drugog »jer vjeruje u ljubav«. »U Finskoj ćemo dignuti Hrvatsku u nebo«, izjavio je vremešni glazbenik i zahvalio članovima grupe Dragonfly - mladoj pjevačici Ivi Gluhak, Dragi Vidakoviću, Branku Kužnaru i Branku Badanjaku - što su ga nakon dugo godina vratili s margina hrvatske glazbene scene, te aranžeru Nikši Bratošu koji je od te pjesme napravio pobjedničku. </p>
<p>Drugo mjesto i samo bod manje od pobjednika pripalo je lanjskim »viceprvacima« Kraljevima ulice i Sandri Bagarić. Finalnu večer Dore otvorila je prošlogodišnja pobjednica Severina s pjesmom »Moja štikla«, a dok su gledatelji i stručni žiri glasovali, okupljene u dvorani i gledatelje pred malim ekranima zabavljali su Novi fosili. </p>
<p>Ljiljana Mamić Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Nije čitao knjige o kojima predaje </p>
<p>Francuski predavač i profesor Pierre Bayard katkad predavanja pretvara u predstavu koja bi se mogla nazvati - »mnogo pameti ni za što« </p>
<p>O Vergilijevoj »Eneidi« predaje zahvaljujući pričama koje je čuo, ne sjeća se o čemu je riječ u »Stepskom vuku« Hermanna Hessea, a u Aristotelovu »Retoriku« nikada nije ni zavirio, priznaje Bayard. Ne treba čitati knjige, valja samo govoriti o njima! Riječi su ionako samo riječi! Volja i mašta mogu svašta! To bi mogao biti moto simpatičnoga francuskoga profesora Pierrea Bayarda, predavača na pariškom Sveučilištu, koji je izdao knjigu »Kako govoriti o knjigama koje niste pročitali« u kojoj veselo priznaje da godinama predaje o klasičnom štivu koje nije pročitao, koje je zaboravio ili koje uopće nije pročitao. Tom knjigom (koja se popela u Francuskoj na vrh liste bestselera i koja polako osvaja i supermarkete i aerodrome) iskreni profesor želi osloboditi intelektualce kompleksa nepročitanih knjiga i skinuti s njih auru »sveznalica« koji moraju poziranjem puniti prazne čahure stručnoga znanja. Ionako je pao interes za znanje, pa ni profači više ne moraju više težiti tome da budu teži nego što jest. </p>
<p>Knjiga je danas došla do krizne točke, misli Bayard, te je stoga odlučio kao prezasićeni glumac skinuti masku na akademskoj pozornici.</p>
<p> Bayard priznaje da o Vergilijevoj »Eneidi« predaje zahvaljujući pričama koje je čuo, da se uopće ne sjeća o čemu je riječ u »Stepskom vuku« Hermanna Hessea, a da u Aristotelovu »Retoriku« nikada nije ni zavirio. Joyceova »Uliksa« nikada nije dovršio, odbacio je iz dosade i Musilova »Čovjeka bez svojstava«, a »Olivera Twista« Charlesa Dickensa prepričali su mu kolege. </p>
<p>Svejedno šarmantan profesor Bayard redovito na predavanjima analizira te pisce i priznaje da upravo nepoznata knjiga može razbuditi kreativni proces, u kojemu se iluzija znanja stvara kombiniranjem intuicije, slušanja drugih i čitanjem prikaza.</p>
<p>Tom se mješavinom, misli profesor Bayard, koji je inače i psihoanalitičar, postiže izvrstan učinak, a uspješna predstava koja bi se mogla nazvati »Mnogo pameti ni za što« režira se na više načina. Svi profesori katkada režiraju taj komad, samo ne žele priznati! </p>
<p> Profesor Bayard prvi je akademik koji je tako otvoreno raskrinkao akademije, izgubivši volju za obranom elitizma pred navalom svakovrsnoga površnog hedonizma. Danas, kada svatko u medijima galopira, profesor je također opustio uzde i na svoj način nazdravio krilatici: »Budi ono što jesi!« Jer danas, kada je riječ »efikasnost« moćnija od riječi »znanje«, čitanje klasika ionako je postalo starinska rabota.</p>
<p>Neki profesori na zagrebačkom Filozofskom fakultetu brisali su s čela kapljice znoja protestirajući (u kuloarima) zbog Bolonjske deklaracije koja propisuje studentu književnosti čitanje samo nekoliko stotina kartica u semestru. Trgovačka politika (smanjiti ulog, a povećati dobit) zauzela je i humanističke struke, inače nepodložne ekonomskim pravilima, od kada je vijeka i mudrosti. Izdavači skraćuju klasična djela, a književni agenti ne čitaju rukopise, nego biraju kao činovnici »odoka« (stoga je nedavno odbijen u mnogim agencijama i nobelovac Naipaul, nakon što su novinari »The Sunday Timesa« poslali njegov rukopis pod drugim imenom). </p>
<p>Na zagrebačkome su Filozofskom fakultetu prije nekoliko godina uvedeni prijamni ispiti s pravilom »jedan za sve«, pa tako i studenti književnosti nisu odgovarali na pitanja iz struke, nego su slagali lego-kockice od odgovora tko su vodeći nogometni treneri, pjevači i šefovi svjetskih vlada. Umjesto da bulje u knjigu, studenti su pred prijamni morali piljiti u telku. Ne treba se onda čuditi ni Bayardu. Rafaelova slika koja prikazuje Aristotela kako ulazi u Akademiju kao kralj ionako je (na žalost civilizacije) zastarjela mudrolija. Svijet je otupio, a Bayard je samo priznao da ni vrli profesori nisu svete kravice, nego da i oni, bogme, žvaču svoje salate.</p>
<p>Lada Žigo</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Naprava protiv hrkanja </p>
<p>Snorekil je neinvazivan i prilagodljiv pojedincu</p>
<p>Osobe koje spavaju s partnerom koji hrče isprobale su mnoštvo stvari poput štipaljki za nos ili fićukanja ne bi li prekinule tu iritirajuću pojavu. Zubarski tehničar Paul Cattell izumio je pak nešto ipak malo sofisticiranije. Riječ je o gumenom oklopu koji pomiče donju čeljust naprijed i otvara grlo što dopušta zraku da nesmetano ulazi. Naprava nazvana Snorekil se može podesiti tako da njezin nositelj može pomicati čeljust koliko je potrebno. </p>
<p>Snorekil je već osvojio brončanu medalju u Genovi na međunarodnom sajmu inovacija, te srebro na britanskom showu inovacija. Naprava u Velikoj Britaniji stoji oko 600 kuna. Nakon što je njezin izumitelj dobio 600 pozitivnih odgovora od korisnika, razmišlja o proširenju tržišta. </p>
<p>Jedan od zadovoljnih korisnika zahvalio je Catellu što mu je omogućio da ublaži problem. Sad ako i zahrče to zvuči više kao predenje mačke nego traktor. Drugi su mu pak posvjedočili da im je problem sasvim nestao. </p>
<p>Cattell, koji nije nikad patio od hrkanja, na ideju za Snorekil je došao kada se susreo s nekim lošijim verzijama naprava protiv hrkanja. Želio je osmisliti nešto što bi pacijenti mogli bez problema koristiti. Njegova se naprava sastoji od dvije termoplastične komponente, od kojih se jedna stavlja na gornju, a druga na donju čeljust. Obje se stavljaju u toplu vodu i tada se modeliraju prema pojedincu. Snorekil je neinvazivna naprava, prilagodljiva i ugodna za nošenje. </p>
<p>U Velikoj Britaniji hrče oko 15 milijuna ljudi. Muškarci hrču dvostruko više od žena. Više pate i starije osobe, čiji su mišići slabiji, kao i oni koji imaju više kilograma. </p>
<p>Mnogi znanstvenici također rade na rješavanju problema hrkanja. Neki smišljaju lijekove, drugi tvrde da pomaže sviranje didgeridooa. Treći pak krive gene. [S.Dolušić]</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Havanski festival cigara</p>
<p>U Havani je upravo završen Festival cigara, najveći te vrste na svijetu. Više od tisuću ljudi iz pedesetak zemalja slilo se u kubanski glavni grad kako bi pet dana uživalo u kušanju najpoznatijih svjetskih cigara, razgledanju tvornica duhana, te u predavanjima o duhanskoj industriji i prigodnim kulturnim programima. Uz slavnu Cohibu, osobito popularnu posljednjih godina među cigar-šmekerima, najtraženije su cigare bile Montecristo, Partagás, Romeo y Julieta, San Cristóbal de la Habana i druge. </p>
<p>Suočeni sa zabranama pušenja na javnim mjestima u sve više zemalja svijeta, gosti u Havani proglasili su Kubu »rajem za pušače«. No nisu samo ljubitelji slavnih habanosa ovih dana pohrlili na karipski otok, nego i mnogi distributeri koji dobro zarađuju na prodaji toga uspješnoga kubanskoga izvoznog proizvoda. Tvrka Habanos S. A. objavila je naime da je prodaja prvoklasnih rukom smotanih cigara porasla za osam posto i dosegla svotu od 370 milijuna dolara. </p>
<p>Ovogodišnji, deveti po redu Festival cigara, pohodili su i kolekcionari (nadajući se da će uspjeti kupiti koju cigaru s potpisom bolesnoga Fidela Castra, kako su to činili prošlih godina), te specijalisti za duhan, predstavnici poznatih svjetskih klubova i mnogi strani novinari. Zanimljivo je da među gostima na već tradicionalnom festivalu ima i mnogo Amerikanaca koji obično preko Meksika dolaze na Kubu, kršeći zakon koji im zabranjuje putovati u tu komunističku zemlju. Premda je u Sjedinjenim Državama zabranjena prodaja kubanskih cigara, ondje postoje klubovi ljubitelja toga »nezdravoga proizvoda«.</p>
<p>Inače, predsjednik Fidel Castro, koji se od kraja srpnja prošle godine zbog bolesti ne pojavljuje u javnosti, odrekao se pušenja cigara prije dvadesetak godina kako bi svojim primjerom »potaknuo kubanski narod da se odrekne te nezdrave navike«. Neki su to njegovo »odricanje« protumačili kao znak da se napokon odlučio pridržavati liječničkih savjeta, a neki da Kubancima želi uskratiti jedno od rijetkih zadovoljstava koje im je preostalo u posvemašnjem siromaštvu - da uživaju u cigarama, vrhunskome proizvodu što ga sami proizvode i koji je postao simbolom kapitalističkoga bogatstva i rafiniranoga stila uspješnih poslovnih ljudi.</p>
<p>Gordana Tintor</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Novi katalozi</p>
<p>Na sam dan otvorenja međunarodnoga filatelističkog sajma koji je 1. ožujka počeo u bavarskoj prijestolnici Münchenu, ugledna njemačka izdavačka kuća Schwaneberger Verlag GmbH izdala je nekoliko novih kataloga posvećenih i poštanskim markama i kovanicama. Katalozi koji se izdaju pod nazivom Michel i koji su već desetljećima nužno pomagalo mnogih filatelista diljem svijeta dobili su dvije prinove koje obrađuju marke Austrije, odnosno Švicarske i Lihtenštajna. Svezak koji obrađuje izdanja Austrije ima 488 stranica s više od 4800 fotografija u boji i navodi čak 32.000 cijena. Posebna je pozornost posvećena starijim izdanjima, pa su poglavlja o izdanjima austro-ugarske poljske pošte, austrijskih poštanskih ureda na Kreti i Levantu potpuno prerađena.</p>
<p>Pod nazivom Michel Coin Catalogue Germany 2007 novi katalog obrađuje sve dosad izdane kovanice eura, uključujući slovenske koje su u promet puštene prije samo dva mjeseca. Katalog za svaku kovanicu navodi čak četiri cijene (ovisno o stupnju istrošenosti, odnosno očuvanosti), sadrži 360 stranica i stoji samo 17,80 eura. Ilustracije prikazuju i lica i naličja kovanica, a posebna je pozornost posvećena spomen-kovanicama nominalne vrijednosti 2 eura koje su među numizmatičarima postale vrlo tražene. </p>
<p>Jurica Miletić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="47">
<p>Uhitili Hrvata s 27 kilograma heroina</p>
<p>SOFIJA</p>
<p> - Bugarski carinici zaplijenili su 27 kilograma heroina vrijednog 1.68 milijuna dolara (9.25 milijuna kuna) u automobilu koji je iz Turske putovao prema Hrvatskoj, objavili su u nedjelju bugarski dužnosnici, prenosi Reuters.</p>
<p> Carinici su na graničnom prijelazu s Turskom otkrili 51 paketić heroina skriven u automobilu kojeg je vozio 57-godišnji Hrvat. Druge pojedinosti nisu objavljene. </p>
<p> Bugarska, novopridošla članica Europske unije, nalazi se na raskrižju putova između Azije i Europe i služi kao ulaz krijumčarima droge u zapadnu Europu. Kao nova granična zemlja Unije, Bugarska je postrožila granične kontrole i najavila oštriju borbu protiv organiziranog kriminala.[Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Djevojka poginula, vršnjak se bori za život</p>
<p>NAŠICE</p>
<p> - Šesnaestogodišnja djevojka je poginula, njezin se vršnjak bori za život, dok je još dvoje šesnaestogodišnjaka teško, a troje lakše ozlijeđeno u teškoj prometnoj nesreći koja se dogodila u subotu oko 23,10 sati u mjestu Lađanska, nedaleko od Našica. </p>
<p>Šokantna je činjenica da je svih sedam mladih ljudi bilo u jednom automobilu te da je njime upravljao šesnaestogodišnjak, dakle, maloljetnik bez vozačke dozvole!</p>
<p>Svoje je prijatelje u večernji izlazak automobilom kobne noći povezao Danijel Kocifaj (16) iz Jelisavca i dok se pravio važan za upravljačem očevog 'golfa', u Ulici Matije Gupca u Lađanskoj zbog prebrze je vožnje izgubio kontrolu nad upravljačem. Mokar i klizak kolnik prevarili su neiskusnog »vozača« nakon čega je izgubio kontrolu nad svojim vozilom te je u punoj brzini sletio u odvodni kanal. </p>
<p>Od siline udarca na mjestu je poginula njegova dobra prijateljica, Đeni Knežić iz Našica, koja je 20. ožujka trebala proslaviti svoj 16. rođendan. </p>
<p>Teške ozljede zadobio je još jedan šesnaestogodišnjak, kao i vozač Danijel Kocifaj kojemu je slomljena noga, dok je I.P. (16) zadobio višestruke teške tjelesne ozljede i liječnici se bore za njegov život. Još troje mladih prošlo je s lakšim ozljedama.</p>
<p>U priopćenju osječko-baranjske Policijske uprave navodi se kako mladi »vozač« nije bio u alkoholiziranom stanju te da je uzrok prometne nesreće neprilagođena brzina uvjetima na kolniku koji je zbog kiše bio mokar i klizav. Protiv Danijela Kocifaja slijedi kaznena prijava državnom odvjetništvu za mladež. </p>
<p>Iako se u početku sumnjalo da je mladić od roditelja uzeo automobil bez njihova znanja, to se ubrzo pokazalo netočnim nakon što je njegova majka Nada Kocifaj novinarima izjavila da »Danijel ima iskustva jer je za volan prvi puta sjeo prije tri godine«. </p>
<p>S obzirom da je riječ o šesnaestogodišnjaku, koji još nema niti pravo polagati vozački ispit, nevjerojatno zvuče njezine riječi da »mu nikada nisu dozvoljavali da vozi glavnom cestom, već samo po susjedstvu« te da je »uvijek pazio«. </p>
<p>Maja Sajler Garmaz</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Nema materijalnih tragova zločina?</p>
<p>U šumi Česma, navodno, se dogodio ratni zločin</p>
<p>VARAŽDIN</p>
<p> - Vrhovni sud ukinuo je presudu Županijskog suda u Varaždinu, kojom su Luka Markešić, Zdenko Radić, Zoran Maras i Ivan Orlović prije dvije godine oslobođeni za ratni zločin protiv zarobljenika i civila, a predmet je vraćen na ponovno suđenje. </p>
<p>Bjelovarske policajce teretilo se da su, nakon pada vojarne »Božidar Adžija« u Bjelovaru 29. rujna 1991. godine, zarobili pripadnike JNA Radovana Barberića, Zdravka Dokmana, Radovana Gredeljevića, Mirka Ostojića, Ivana Hojsaka i Boška Radonjića i odveli ih u PU bjelovarsku, gdje je već bio civil Savo Kovač. U noći na 4. listopada sve su ih odvezli u šumu Česma kod Malog Korenova, gdje su ih poubijali, a Kovač je preživio s teškim ozljedama.</p>
<p> Optuženici su u svojim obranama tijekom postupka odbacili sve što im se stavljalo na teret, a napomenuli su i da tijekom suđenja nije predočen nijedan materijalni dokaz koji bi ih teretio. Raspravni sudac, obrazlažući presudu, tada je istaknuo da je nedvojbeno utvrđeno da su iz vojarne, kad je oslobođena, odvedeni ljudi koji su u njoj zatečeni, da je u PU priveden i Savo Kovač te da su oštećenici odvedeni u šumu Česma i streljani. Utvrđeno je i da se preživjeli Kovač javio na punkt te da je odvezen u bolnicu, no osnovno sporno pitanje bilo je imaju li optuženici kakve veze s događajem. Naime, materijalni dokazi koji bi ih mogli povezivati s događajem više ne postoje, pa su samim tim sudu bili nevažni. </p>
<p>Tijekom očevida izuzeta su tekstilna vlakna s triju vozila, no vještačenje nije dalo nikakve rezultate, a tragovi zemlje s vozila i oni izuzeti s mjesta događaja nisu se podudarali. Nije bilo ni odgovarajućih dokaza koji bi izravno ili neizravno optuženike povezali s događajem, dok je u spisu postojao samo jedan dokaz na kojem se temeljila optužnica, a to je bio iskaz Tihomira Wagnera, koji je u predistražnom postupku rekao da mu je Markešić kazao da će po zarobljenike doći specijalci i neka im da ključ od podruma te da su po zarobljenike došli ostali optuženici. Iako je sud povjerovao Wagneru, postavilo se pitanje može li se na temelju toga izvesti pouzdan zaključak da su Radić, Maras i Orlović sudjelovali u odvođenju, prijevozu i strijeljanju. Preživjeli Kovač, inače, nije mogao prepoznati nijednu osobu. </p>
<p>Mihaela Zagoršćak</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Vatra za sat vremena progutala 3,5 milijuna kuna</p>
<p>STUBIČKE TOPLICE</p>
<p> - Toplički poduzetnik Ivan Torta po zlu će pamtiti prošlu subotu kad su mu rano ujutro izgorjela tri autobusa i kombi. Vozila parkirana u blizini Tortine kuće zahvatila je vatra oko 2,30 sati, a vatrogasci nisu uspjeli spasiti oko 3,5 milijuna kuna vrijedne autobuse jer se vatrena stihija širila velikom brzinom. Sva je sreća, kažu Tortini susjedi, da su domaći vatrogasci i djelatnici JVP Zaboka stigli na vrijeme, pa vatra nije zahvatila i njihove kuće. </p>
<p>Torta sumnja da je požar podmetnut, a nasuprot tome policija tvrdi da je požar izbio zbog tehničkog kvara.</p>
<p>Poduzetnička obitelj Torta: Ivan, njegova supruga Vesna i sin Matija, bili su zgroženi onime što im se dogodilo, jer im je vatra za samo sat vremena »progutala« pola vrijednosti tvrtke koju su stvarali dva desetljeća. Naime, šteta se procjenjuje na oko 3,5 milijuna kuna, što je cca 50 posto vrijednosti njihova voznog parka. Izgorjela vozila bila su skoro nova - jedan je autobus bio star tek dva mjeseca. Sreća u nesreći je, kaže Torta, što su vozila bila kasko osigurana, ali time se on neće okoristiti, jer će osigurana svota pripasti leasing poduzeću budući su vozila kupljena na leasing. Ivan Torta je te noći s prijateljima bio u obližnjoj gostionici sve do 2 sata ujutro i kada se vratio kući vozila su bila još čitava.</p>
<p> Sada sumnja da je netko podmetnuo eksplozivnu napravu jer ga čudi što su sva vozila odjednom planula. No, voditelj ureda načelnika PU krapinsko-zagorske, Miljenko Fruk, ustvrdio je da je očevidom, u kojemu su sudjelovali i stručnjaci iz Centra za kriminalistička vještačenja u Zagreba, pokazano da je razlog požaru tehnički kvar na jednom od autobusa. Vatra se s tog vozila, navodno, proširila na ostala. Sada je upitan i prijevoz topličke djece do škole. U Stubičkim Toplicama u subotu i nedjelju odmah su se proširile priče da je malo vjerojatno da su se vozila sama zapalila, već su Torte nekome postali trn u oku, nakon što im je posao jako dobro krenuo. Torte su u Stubičkim Toplicama namjeravali izgraditi i autobusni kolodvor, a glavni su prijevoznici topličkih osnovnovaca. </p>
<p>Zoran Gregurek</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="51">
<p>S fakultetom u stolare</p>
<p>Promjena čak nekoliko zanimanja tijekom života u svijetu je normalna pojava, koja kod nas još uvijek nije zaživjela</p>
<p>Iz dana u dan gospodarstvo se na globalnoj razini modernizira i napreduje. Zanimanja koja su u prošlosti bila nužna, pa čak i temelj pojedinih proizvodnih grana, danas gube svoju važnost, a u nekim slučajevima postaju i nepotrebna. Najbolji pokazatelj takve situacije jest podatak da građani Sjedinjenih Američkih Država te razvijenih europskih zemalja prosječno tri puta tijekom života promjene zanimanje. Od europskih država prednjače skandinavske zemlje, gdje se promjena posla smatra sasvim normalnom pojavom.</p>
<p>Jedan je švedski poduzetnik prilikom predstavljanja svojih proizvoda u Hrvatskoj najbolje opisao tu pojavu riječima - promjena zanimanja u Hrvatskoj se doživljava kao stresna situacija i veliki problem. Mi u Švedskoj na to gledamo kao priliku za korak naprijed i odlazak na bolje.</p>
<p>Tu im naravno pomaže i država svojim potporama, školovanjem i pomoći pri pokretanju vlastitog posla. Deklarativno takva potpora države postoji i u Hrvatskoj kroz razne programe poticanja, besplatnog doškolovanja i prekvalifikacija. Postoji čak i u praksi, no jako se malo ljudi odlučuje na tako nešto. Dok u Europskoj uniji tvrtke zaposlenicima čija su radna mjesta upitna u budućnosti plaćaju naobrazbu za neko drugo zanimanje, jer im se to isplati kako zbog poreza, tako i iz razloga što će u presudnom trenutku imati kvalificiranog radnika, kod nas se primjerice povećalom treba tražiti nezaposlene koji žele prekvalifikaciju.</p>
<p>U Hrvatskom zavodu za zapošljavanje rekli su nam kako potražnja za deficitarnim zanimanjima, poput na primjer stolara, konstantno raste, no vrlo je mali broj onih koji se žele prekvalificirati i zaposliti na tom radnom mjestu. Budući da je riječ o nezaposlenim građanima, teško je očekivati da će oni koji imaju posao donijeti odluku o promjeni radnog mjesta, a kamoli zanimanja. Kada govorimo o promjeni zanimanja ne mislimo na prelazak na bolje plaćeno radno mjesto u istoj branši, već o situaciji kada bankar odluči na primjer postati građevinski poduzetnik.</p>
<p>Finska, Švedska ili Norveška pune su takvih primjera, dok ih je u Hrvatskoj vrlo malo, ali ipak ih ima.</p>
<p>Pojedinci su igrom slučaja bili prisiljeni promijeniti zanimanje, brojni su radnici ostali bez posla što ih je natjeralo na nove korake i bavljenje nečim potpuno različitim od onoga što su dotad radili. Matej Stanić iz Zagreba primjer je one druge, »skandinavske« skupine, koji je odlučio svoj hobi pretvoriti u posao.</p>
<p>Iako je završio menadžment i radio je u tržišno stabilnoj tvrtki, odlučio se na poduzetnički korak - proizvodnju namještaja.</p>
<p>»U slobodno sam se vrijeme bavio izradom namještaja za sebe i prijatelje i shvatio sam da mi to ide od ruke. U jednom sam trenutku odlučio naučiti više o samoj izradi namještaja, dizajnu, materijalima i obradi drva, te pokrenuti vlastiti posao«, kaže Stanić za Vjesnik. Odluka o napuštanju dotadašnjeg radnog mjesta i određene financijske sigurnosti nije bila nimalo lagana, naglašava, no danas se pokazala potpuno ispravna. Narudžbi ima i više nego stigne napraviti, a najbolja mu je reklama kaže, preporuka zadovoljnih mušterija.</p>
<p>»Radim ono što volim i sretan sam. Vrlo mi je važno da sam od početka imao potporu supruge i kćerkice, ali i kolega iz bivše tvrtke koji su vjerovali u mene«, zaključuje Stanić.</p>
<p>Ovo je samo jedan od primjera kako je ponekad potrebno malo rizika i hrabrosti kako bi se uspjelo u poslovnom ali i privatnom zadovoljstvu. Zagrebački menadžer koji je postao stolar nije koristio potpore države i lokalne vlasti, no nadležno ministarstvo gospodarstva iz godine u godinu ponavlja kako je poduzetništvo jedan od temelja razvoja hrvatskog gospodarstva i kako su sredstva potpore osigurana i na raspolaganju. Možda ovaj primjer potakne i druge da se ohrabre i zamijene recimo uredski posao s proizvodnjom voća ili povrća, pekarskih proizvoda, građevinskog materijala, namještaja…</p>
<p>Luka Capar</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Od Skandinavije do Australije</p>
<p>Od travnja ove godine uređaj će se naći na tržištu Australije i Novog Zelanda, te niza europskih i skandinavskih zemalja</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Uređaj za vuču vozila inovatora Ivana Vicana, zasigurno jedan od najnagrađivanijih hrvatskih izuma, svoje bi mjesto uskoro mogao pronaći na tržištu Poljske, Slovačke, Rumunjske, Moldavije, Ukrajine, Rusije, Bosne i Hercegovine, Srbije, Makedonije i Bugarske.</p>
<p>Vicanov uređaj za vuču predstavlja šipku koja omogućava sigurno »šlepanje« dva vozila i predstavlja priznatu i poznatu inovaciju na svjetskoj razini.</p>
<p>»Uređaj za vuču vozila s automatizmom za osobna vozila i kamione kao socijalno-razvojni projekt u proširenim institucionalnim formama tako bi se uskoro mogao proizvoditi u Hrvatskoj u zonama od posebne državne skrbi, kao i u zonama nove Cefte«, kaže Vican. Ističe da bi se proizvodnjom u tim zonama zadovoljavale potrebe tržišta u spomenutim zemljama. Od travnja ove godine uređaj će se naći na tržištu Australije i Novog Zelanda, te niza europskih i skandinavskih zemalja.</p>
<p>Tvrtka Strijelac instalirat će, pod Vicanovim nadzorom, posebnu radnu jedinicu na području od posebne državne skrbi u okolici Karlovca. Ugovorom je otvorena i mogućnost suradnje sa Zavodom Zastava automobili. »Riječ je o robnoj razmjeni uređaja za vuču za Zastavine automobile koji će se proizvoditi po Fiatovoj licenci«, kaže Vican. Dodaje kako je moguća suradnja i robna razmjena i sa samim Fiatom te francuskom grupacijom PSA.</p>
<p>Vican je u zadnjih godinu dana osvojio 31 zlatnu, jednu srebrnu i pet brončanih medalja, dva puta je osvojio nagradu Best's world, Povelju Hrvatske zajednice tehničke kulture i odličje ministarstva znanosti i prosvjete Rusije, kao i međunarodnu nagradu Udruženja izumitelja Tajvana pod pokroviteljstvom Svjetske federacije nacionalnih organizacija inovatora (IFIA). Od te je organizacije dobio i nagradu Genius Award, titulu viteza (Merite de Invention) koje mu je dodijelilo Visoko povjerenstvo Europske unije za izume u Bruxellesu.</p>
<p>Osim uređaja za vuču Vican je nagrađen mnogo puta i za cijeli opus od 25 projekata s područja novih energetskih sustava, za što je dobio zlatnu medalju na Eureci, međunarodnoj izložbi inovatora.</p>
<p>Vican ističe kako su već obavljene temeljne pripreme za suradnju sa odgovarajućim subjektima, te je za sada sigurno otvaranje visokog tipa suradnje s institucijama vezanima uz opće civilne i civilne svemirske potrebe, čiji bi se temeljni razvitak trebao ostvariti do 2020. godine, a u kojima bi sudjelovao veći broj zemalja. </p>
<p>Ivan Smirčić</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Slovenske željezare prodane ruskom ponuđaču</p>
<p>LJUBLJANA</p>
<p> - Slovenska vlada i ruska skupina Koks koja je dio metalurško-rudarskog poduzeća Industrijsko-metalurški holding (IMH) potpisale su ugovor kojim je 55,35 posto posrednog državnog udjela u Slovenskoj industriji jekla (koncernu slovenskih željezara) prodano ruskom kupcu u okviru privatizacije, na osnovi najbolje ponude date na međunarodnom prikupljanju ponuda. Rusko poduzeće uz 105 milijuna dolara za većinski vlasnički paket obvezalo se da će u iduće tri godine investirati 250 milijuna eura, a broj zaposlenih trebao bi ostati na sadašnjoj razini. Slovenija će preko fondova do daljnjeg zadržati 25 posto plus jednu dionicu. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Trošak restrukturiranja Forda 11,18 milijardi dolara</p>
<p>DETROIT</p>
<p> - Ford Motor Co. procjenjuje da će ga plan restrukturiranja pod nazivom »Prema naprijed« stajati ukupno 11,18 milijardi dolara. U svojem izviješću američkoj Komisiji za vrijednosne papire (SEC), taj je, drugi po veličini američki proizvođač automobila, istakao da su mu u 2006. troškovi restrukturiranja već narasli na 9,98 milijardi dolara. Kompanija planira zatvoriti 14 svojih tvornica na sjevernoameričkom kontinentu te smanjiti broj zaposlenika u toj regiji za 37.000 sindikalno organiziranih radnika te 14.000 ugovornih.[Hina/Reuters]</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Bijeg ulagača od rizika </p>
<p>NEW YORK, LONDON</p>
<p> - Bijeg ulagača od rizika protekloga je tjedna na globalnim tržištima dionica oštro korigirao vrijednosti blue-chip dionica te izbrisao sve dobitke ostvarene od početka godine. Njujorški Dow Jones izgubio je 4,2 posto na vrijednosti, spustivši se na 12.114 bodova i zabilježivši najveći postotni gubitak na tjednoj razini u zadnjih više od četiri godine. Tehnološki Nasdaq potonuo je gotovo šest posto, najviše u zadnje dvije i pol godine, zaključivši trgovanje na 2.368 bodova U mjesecu veljači Dow je izgubio 2,8 posto na vrijednosti, a Nasdaq 1,9 posto. </p>
<p>Vrijednost dionica na burzi u New Yorku u utorak je zabilježila najveći pad u jednom danu od terorističkih napada 11. rujna 2001., uz pad Dow Jones indeksa za rekordnih 416 bodova. Veliki pad cijena kineskih dionica, slabosti u nekim ključnim pokazateljima američkog gospodarstva i vijest da je potpredsjednik SAD-a Dick Cheney bio očita meta talibanskog samoubilačkog napada u Afganistanu potaknuli su rasprodaju na Wall Streetu.[Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="56">
<p>Još 50 pripadnika HV-a ide u Afganistan</p>
<p>Broj naših u misiji ISAF do srpnja će se povećati na najviše 200, no zadaće u kojima HV sudjeluje ostat će iste, otkriva vojni izvor </p>
<p>Hrvatska će, u skladu s odlukom Hrvatskog sabora iz prosinca prošle godine, uskoro dodatno pojačati svoj angažman u mirovnoj operaciji NATO-a u Afganistanu. Umjesto sadašnjih 148 pripadnika HV-a, broj vojnika koji sudjeluju ovoj mirovnoj operaciji ove godine može porasti do najviše 200, a tijekom 2008. godine na 300. »Do srpnja će broj narasti na 200 pripadnika, no riječ je o uglavnom istim zadaćama u kojima pojačavamo dosadašnji angažman u ISAF-u«, otkriva Vjesniku visoki vojni izvor blizak Glavnom stožeru Hrvatske vojske.</p>
<p>Pripadnici HV-a u Afganistanu razmješteni su na tri lokacije, nalaze se u Regionalnom zapovjedništvu »Kabul«, Regionalnom zapovjedništvu »Sjever« u Mazar-e-Sharifu te Regionalnom zapovjedništvu »Zapad« u Chagcharanu. Povećanje se odnosi na to da se, umjesto sadašnjeg jednog MLOT-a (pokretni promatrački tim za vezu), u Chagcharan planira uputiti još jedan i jedna bi desetina trebala od ove godine osiguravati ISAF-ovu bazu u Chagcharanu. Jedan će časnik HV-a uskoro u stožere ISAF-a, pa će Hrvatska od ove godine ojačati svoj angažman i u toj komponenti. »Vojna policija i naš OMLT, operativni mentorski tim za vezu, ostaju na dosadašnjim lokacijama s nepromijenjenim zadaćama«, objašnjava Vjesnikov izvor. Novost je uključivanje HV-a u mađarski PRT u provinciji Baghalan, preciznije u gradu Pul-i-Kumri, s četiri policajca i jednim časnikom.»To će ukupno biti to povećanje do 50 naših pripadnika za ovu godinu u ISAF-u«, zaključuje visoki dužnosnik HV-a. Prema raspoloživim podacima, do sada je Hrvatska u misiji u Afganistanu angažirala vod Vojne policije u Kabulu (od 2003. godine), stožerne časnike u nekoliko gradova (2003.), medicinski tim u Kabulu (2005.), pokretni tim za izviđanje i vezu (2006.), Operativni mobilni tim za vezu (2006.) i dva voda pješačke satnije (2006.) </p>
<p>Namjenski organizirane snage Vojne policije provode patrole u vojnim kampovima i u Kabulu te obučavaju pripadnike afganistanske civilne policije. </p>
<p>Naš medicinski tim radi u sklopu grčke vojne bolnice u zračnoj luci u Kabulu, a snage pješaštva osiguravaju vojne kampove i baze, što uključuje i patroliranje oko kampova te obilazak naselja koja su udaljena od kampa i 50 kilometara. Pokretni promatrački tim za vezu prikuplja informacije u dodijeljenom području operacije ISAF, dok Operativni mentorski tim za vezu provodi obuku, uvježbavanje i mentorstvo u razvijanju sposobnosti snaga Afganistanske vojske ANA-e. U saborskoj odluci iz prosinca 2006. navedeno kako sigurnosna prosudba po regionalnoj podjeli te zemlje pokazuje da je sigurnosna situacija ocjenjena sa »značajnim« stupnjem ugroze za područje Kabula, jednako kao i za područje Sjevera i Juga, osim za područje Zapada, gdje je stupanj ugroze nešto niži. </p>
<p>Obavljena rotacija HV-a u Afganistanu</p>
<p>U Afganistanu je obavljena redovna rotacija kontingenata Oružanih snaga u NATO-ovoj mirovnoj misiji ISAF, priopćilo je Ministarstvo obrane. »Iz Afganistana su se vratili pripadnici 8. kontingenta OS RH, koji su u mirovnoj misiji ISAF bili od rujna 2006. godine«, priopćili su iz MORH-a objasnivši kako, prema redovitoj šestomjesečnoj rotaciji, službeno počinje mandat novog, 9. kontingenta pripadnika naših oružanih snaga u ISAF-u.</p>
<p>Mile Franičević</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Uz Pivovaru se mjeri kvaliteta zraka</p>
<p>Dosadašnji rezultati pokazuju odsutnost štetnih plinova u atmosferi</p>
<p>KARLOVAC</p>
<p> - Nakon što su u petak istraga i očevid utvrdili da iz proizvodnih pogona Karlovačke pivovare otječe ugljični dioksid kroz sustav kanalizacije sve do otvora kod potoka Grabica, nadležne službe i Eko-stožer Karlovačke županije poduzeli su mjere radi sprječavanja opasnosti od istjecanja ugljičnog dioksida. </p>
<p>Utvrđeno je da do istjecanja ugljičnog dioksida - kojim se 23. veljače otrovao Zdravko Martinović - u pogonu za fermentaciju Karlovačke pivovare nije došlo zbog puknuća ili mehaničkog oštećenja cijevi, kao što se pretpostavljalo, nego zbog načina postavljanja cijevi. Postavljene su tako da je ugljični dioksid umjesto u atmosferu, istjecao u kanalizaciju. </p>
<p>Istražna sutkinja Jasminka Jerinić-Mušnjak je u suradnji s Eko-stožerom zatražila privremenu sanaciju cijevi, pa je ugrađen odvod u atmosferu na visini od 25 metara. Ovakav način privremene sanacije pismeno je odobrio i Franjo Plavšić, ravnatelj Zavoda za toksikologiju, smatrajući da je to najbolje privremeno rješenje kojim se otklanja svaka opasnost za zdravlje i život ljudi. </p>
<p>Istražna sutkinja također je odredila da se u idućih dva tjedna stalno mjere plinovi u zraku, što će obavljati stručnjacima ANT-laboratorija. Oni su u subotu postavili četiri mjerne stanice, a uz potok Grabica privremenu pokretnu mjernu stanicu. Dosadašnji rezultati mjerenja pokazuju odsutnost štetnih plinova u atmosferi. </p>
<p>Istodobno je Marinko Maradin, zamjenik predsjednika Eko stožera, najavio da će, ako Karlovačka pivovari do utorka ne otkloni propuste i kvarove te nastavi puštati ugljični dioksid u atmosferu, stožer zatražiti da se zaustavi proizvodnja u ovoj tvrtki. </p>
<p>U ponedjeljak će u Karlovcu biti saslušane liječnice i osoblje Hitne medicinske pomoći koji su bili na mjestu trovanja te liječnici Opće bolnice »Karlovac« koji su prvi zaprimili Zdravka Martinovića u bolnicu, kao i djelatnica Centra za kontrolu trovanja u Zagrebu. [Zdenko Živčić]</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Legalizacija svih sagrađenih objekata </p>
<p>Legalizirat će se oko 8000 objekata, a rušilo bi ih se samo devet</p>
<p>VIR</p>
<p> - Prema Konačnom prijedlogu prostornog plana uređenja općine Vir, koji je jednoglasno prihvatilo općinsko poglavarstvo Vira, svi sagrađeni objekti trebali bi se legalizirati. Riječ je o oko 8000 sagrađenih objekata, a samo devet objekata neće se moći legalizirati, jer nisu obuhvaćeni građevinskom zonom.</p>
<p>Ako taj prijedlog odobri Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, Prostorni plan još treba usvojiti općinsko vijeće Vira. Konačni prijedlog prostornoga uređenja Vira temelji se na planu donesenom 2004. godine, koji je tada obuhvaćao građevinsko područje od 949,1 hektar, a sada je smanjen na 664,4 hektara prema uredbi Zakona o uređenju i zaštiti obalnog područja. Na tom smanjenom građevinskom području već je više od 66 posto prostora izgrađeno.</p>
<p>Prema Prijedlogu plana, na tom je prostoru predviđena gradnja dviju gospodarskih zona na sjeveru i jugu otoka te dvije turističke zone u Samotvorcu-Srpljici i u Velikoj Slatini. </p>
<p>Načelnik Općine Kristijan Kapović ističe da će se legalizacijom oko 8000 stambenih objekata uprihoditi milijarda kuna. Od tog novca, kaže Kapović, trećina će ići u općinski proračun, a dvije trećine u državni. Predviđa se da će postupak legalizacije sagrađenih objekata trajati od šest do osam godina. </p>
<p>U lanjskoj akciji Ministarstva na Viru je srušeno 100 objekata iako je bilo planirano rušenje 500 bespravno sagrađenih objekata. Od toga je 200 kuća uz državnu cestu koja se sada dekategorizira u općinsku, još 200 kuća je sagrađeno izvan građevinske zone, a 100 srušenih objekata bilo je u zaštićenoj obalnoj zoni. Ovim konačnim prijedlogom plana omogućeno je da se tih 400 objekata legalizira. </p>
<p>Prijedlog Prostornog plana Vira, koji je usklađen s novim zakonskim rješenjima, usvoji li ga nadležno ministarstvo, zapravo će omogućiti legalizaciju svih objekata sagrađenih do 2004. godine. [Lj. Ivićev-Balen]</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Sanader: Agresori su Srbija, Crna Gora, JNA i pobunjeni Srbi u Hrvatskoj</p>
<p>Predsjednik Vlade je najavio nastavak gradnje autoceste, rekavši kako će ići hrvatskim teritorijem do Osojnika ponad Dubrovnika, a odatle se nastaviti prema BiH </p>
<p>GRUDA</p>
<p> - Predsjednik Vlade Ivo Sanader u nedjelju navečer u Grudi u Konavlima otvorio je novu školsku športsku dvoranu, u koju su Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka, Dubrovačko-neretvanska županija i općina Konavle uložili 17,3 milijuna kuna.</p>
<p>Obraćajući se okupljenima premijer Sanader je, među ostalim, rekao: »S obzirom da je ovih dana došlo do nekih rasprava u hrvatskoj javnosti, reći ću da se jasno zna: u agresiji na Hrvatsku sudjelovali su Srbija, Crna Gora, JNA i pobunjeni Srbi u Hrvatskoj«. </p>
<p>»Ni pred kim danas Hrvatska ne smije imati kompleksa, jer mi smo u tom nametnutom ratu pobijedili«, rekao je Sanader, naglasivši pritom da Hrvatska želi razvijati dobrosusjedske odnose sa svima. Još je nekoliko otvorenih pitanja, rekao je i dodao kako se želi postići trajni sporazum o granici s Crnom Gorom koji bi zamijenio privremeni.</p>
<p>Dok je trajala svečanost otvaranja dvorane, u središtu Grude okupilo se desetak članova Udruge za povrat zemljišta u Konavoskom polju i na poluotoku Prevlaka. U ime članova Udruge Niko Drobac je kazao kako žele upozoriti na problem vezan uz povrat zemljišta budući da su sudskom odlukom odbijeni dosad predani zahtjevi za povrat zemljišta. </p>
<p>Novootvorenu dvoranu, koju je projektirao Igor Franjić, a radove izvela tvrtka Opšivač, blagoslovio je biskup dubrovački mons. Želimir Puljić. </p>
<p>Nakon otvarenja dvorane predsjednik HDZ-a pozdravio je konavoske članove stranke koji obilježavaju 17. obljetnicu osnivanja, poručivši kako je HDZ najveća stranka u povijesti Hrvatske koja je ostvarila sve zacrtane ciljeve. Osvrnuo se i na projekte na kranjem hrvatskom jugu, posebno istaknuvši most koji će kopno spojiti s poluotokom Pelješcom. Premijer je najavio i nastavak gradnje autoceste prema Dubrovniku, rekavši kako će se ona protezati hrvatskim teritorijem do Osojnika ponad Dubrovnika. Odatle će se njezina gradnja nastaviti prema susjednoj BiH, a od Dubrovnika do zračne luke u Konavlima izgradit će se brza cesta. [A. Hauswitschka/Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Bez pomaka u otvorenim pitanjima Hrvatske i BiH</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Međudržavno vijeće Hrvatske i BiH održalo je u subotu u Uredu predsjednika u Zagrebu sjednicu o otvorenim pitanjima, priznavši da i dalje nema suglasnosti. »Pitanja koja su i dalje bez suglasnosti odnose se na granice, imovinu i gradnju mosta prema Pelješcu«, kazao je predsjedavajući Predsjedništva BiH Nebojša Radmanović. »U okviru granice, već ranije dogovorene, odnosi, po našem osjećaju, mijenjaju se na štetu BiH«, rekao je Radmanović objasnivši da u Hrvatskoj posjeduju nove dokumente kada su u pitanju Veliki i Mali Škoj, dok u BiH, kako je kazao »to smatramo svojim teritorijem«. Iako je Radmanović za jedan dnevni list izjavio da će najzahtjevnije pitanje biti definiranje vlasništva nad Lukom Ploče, jer su - prema njegovim riječima - »bosanskohecegovačke tvrtke najvećim djelom ulagale u izgradnju i razvoj te luke«, o tome nakon sastanka na Pantovčaku nije dana nikakva izjava. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Jelovnici bez autohtonih jela </p>
<p>Dubrovačko-neretvanski kuharu kreću u spašavanje tradicijskih jela </p>
<p>DUBROVNIK</p>
<p> - Iako svjesni da je u vremenu u kojem živimo gotovo nemoguće obnoviti mjesna kulinarska blaga i običaje blagovanja jedne epohe, dubrovačko-neretvanski kuhari krenuli su u konačnu rehabilitaciju kuharske tradicije ovoga kraja.</p>
<p>Potvrdila je to u hotelu »Dubrovnik Palace« održana prva Skupština lani osnovane Udruge kuhara Dubrovačko-neretvanske županije, čiji su članovi, pod vodstvom predsjednice Marijane Škero, dosad uspješno predstavljali ovdašnja tradicionalna jela. Nedavno na radionici u trakošćanskom hotelu »Coning«, gdje su predstavili 35 tradicionalnih jela, a prije nekoliko dana u splitskom »Le Meridian Lavu« na Hrvatskom kuharskom kupu Škero i njezina kolegica Melita Šimunac zauzele su treće mjesto u natjecanju 13 kuhara iz cijele Hrvatske, dajući do znanja svima da ozbiljno računaju na njih i Udrugu kao stručne suparnike.</p>
<p>Dubrovačko-neretvanski kuhari inzistirat će, slično kao i kolege im vinari i vinogradari, da autohtona odnosno tradicionalna jela dospiju i na jelovnike hotela i restorana kako bi oživjeli gastronomski brand dubrovačkoga kraja. U daljnjim akcijama nastojat će se prikupiti, obraditi i standardizirati autohtona i tradicijska jela kako bi ona, prilagođena modernoj tehnologiji pripreme, ušla u ponudu budućih nacionalnih restorana na području hrvatskog juga.</p>
<p>Kad je riječ o projektu nacionalnih restorana, upozoravaju na nedostatak stručnoga kadra za obuku mladih, ali i nedostatak prakse Među ostalim, upozoravaju i na nepostojanje burzi ribe, veletržnica voća i povrća te kvalitetnog nadzora uvoza s čime se vlast tek treba uhvatiti u koštac, a bez čega, uključujući i financijsku potporu te nezaobilaznu riječ struke na terenu, teško da se mogu očekivati neke veće promjene u dubrovačkoj ali i hrvatskoj gastronomskoj ponudi. [Katica Cikoja]</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2007], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20070305].
|
