NA [2007], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20070403].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 145955 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>03.04.2007</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Za potkupljivanje učitelja kazne do 100.000 kuna!</p>
<p>Ministarstvo poziva ravnatelje škola da hitno prijave svaki pokušaj nakladnika da utječe na izbor udžbenika</p>
<p>Besplatni trodnevni izleti na more ili poklon-paketi s laptopima, koje pojedini nakladnici nude učiteljima i školama u zamjenu za izbor njihovih školskih udžbenika, od ove bi se godine trebali strogo kontrolirati. </p>
<p>Tako barem najavljuju iz Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa zbog sumnji da će idućih mjesec i pol dana nakladnici pokušati utjecati na nastavnike u izboru udžbenika. Nastavnici, naime, do 15. svibnja imaju zakonsko pravo slobodno izabrati koji će od ponuđenih udžbenika različitih nakladnika koristiti od jeseni u nastavi.</p>
<p>Pokušaje potkupljivanja nastavnika, na koje zbog već uobičajene prakse iz prijašnjih godina upozoravaju i pojedini školski sindikati, Ministarstvo će pokušati spriječiti upozorenjem koje šalje svim školama u Hrvatskoj. Prema riječima ministrova pomoćnika Martina Oršolića, ravnatelji su dužni omogućiti nastavnicima potpunu slobodu u izboru udžbenika, a pritom nisu dopuštene nikakve donacije školi ili pojedincima koje su povezane s izborom udžbenika. </p>
<p>»Svi ravnatelji dužni su nas hitno obavijestiti o svakom mogućem kršenju slobode izbora nastavnika i učitelja«, kaže Oršolić. </p>
<p>Ministarstvo će na to upozoriti i prosvjetnu inspekciju te urede državne uprave, koji će procjenjivati je li došlo do kršenja zakona. A za kršenje zakona, kaže Oršolić, kazne su rigorozne. </p>
<p>Prema Zakonu o udžbenicima, kaznom od 20.000 do 30.000 kuna kaznit će se fizička osoba koja utječe na učitelja u izboru udžbenika, dok će pravna osoba biti kažnjena s 80.000 do 100.000 kuna. </p>
<p>Osim zbog potkupljivanja nastavnika, u Školskom sindikatu »Preporod« zabrinuti su i zbog neriješenog pitanja distribucije besplatnih udžbenika. Udžbenici za osnovce i učenike prvih razreda svih srednjih škola ove su godine besplatni, pa se u »Preporodu« pribojavaju da će podjela besplatnih udžbenika pasti na leđa nastavnika. </p>
<p>»Radit će posao koji niti znaju niti bi trebali raditi«, kaže Stipić. Dodaje da će im zbog toga biti skraćeni godišnji odmori.</p>
<p>Nije točno da će nastavnici i učitelji raditi taj posao, kaže Martin Oršolić, priznajući da detalji distribucije besplatnih udžbenika još nisu dogovoreni. Ako se dogodi da će se paketi s udžbenicima razvrstavati u školama, taj će se posao raditi od 25. kolovoza do 3. rujna. Prosvjetari se vraćaju s godišnjeg odmora oko 20. kolovoza i neće biti nikakve potrebe da se vraćaju ranije, tvrdi Oršolić.</p>
<p>Ako ipak dođe do toga da se učitelji i nastavnici uključe u podjelu besplatnih udžbenika đacima, u Ministarstvu najavljuju da će im taj posao biti plaćen. Koliko i po kojoj osnovi, o tome zasad ne žele govoriti.</p>
<p>Iz Ministarstva najavljuju da će u srijedu školama proslijediti detaljne upute o načinu izbora udžbenika. </p>
<p>Preskupi udžbenici</p>
<p>Iako se cijene svakog pojedinog udžbenika već mogu vidjeti na internetskim stranicama Ministarstva znanosti, u Ministarstvu najavljuju da će pokušati utjecati na nakladnike da snize cijene. Udžbenici za sve predmete i razrede osnovnih škola su novi, a cijene se kreću od 20 do 90 kuna. Primjerice, za »Početnicu knjiguljicu« za prvašiće treba izdvojiti 45 kuna, za »Prve korake« 69 kuna. Najskuplji su udžbenici za strane jezike u srednjim školama - koštaju i do 140 kuna, dok udžbenik biologije Školske knjige za treći razred stoji 92 kune.</p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Sve više 15-godišnjak(inj)a stupa u spolne odnose</p>
<p>Do svakog trećeg spolnog odnosa, u prvom ili drugom razredu srednje škole, došlo je nakon uzimanja alkohola ili droge</p>
<p>Prosječna dob stupanja u prvi spolni odnos u Hrvatskoj je 17 godina za djevojke i 16 godina za dječake, rezultati su istraživanja »Zdravstveno ponašanje u školske djece (HBSC)« koje je provela Služba za školsku medicinu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.</p>
<p>Još 2002. godine oko 23 posto dječaka i deset posto djevojčica imalo je spolni odnos do svoje petnaeste godine, dok je 2006. spolni odnos u dobi do petnaest godina imalo 29 posto dječaka i 17 posto djevojčica, što je porast od 26 posto kod dječaka i 70 posto kod djevojčica.</p>
<p>Što se tiče kontracepcije petnaestogodišnjaka, pri zadnjem spolnom odnosu, otprilike 80 posto dječaka i isto toliko djevojčica koristilo je kondome, dok 14 posto dječaka i deset posto djevojčica uopće nije imalo zaštitu. Iz »Europskog istraživanja o konzumiranju alkohola i ostalih opijata u školske djece (ESPAD)«, koje je obavljeno 2003. godine (novo se upravo provodi među učenicima prvih i drugih razreda srednjih škola u Hrvatskoj), spolne odnose koje su drugi dan požalili, u prvim i drugim razredima srednjih škola, iskusi 13 posto dječaka i šest posto djevojčica. Svaki treći takav spolni odnos zbio se nakon uzimanja alkohola i droge.</p>
<p>Od ukupno registriranih prekida trudnoće, na adolescentice se odnosi 7,8 posto. </p>
<p>»Riječ je o ukupno 2225 trudnoća, od kojih je 17 posto završilo pobačajem, što trebamo izbjeći«, rekla nam je Marina Kuzman iz Službe za školsku medicinu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.</p>
<p>Roditelji djece rizičnog spolnog ponašanja često ne znaju gdje i s kim im djeca provode večeri, a takva djeca sklona su i eksperimentiranjem s drogom, opijanju ali i agresivnom ponašanju te lošijem uspjehu u školi.</p>
<p>Dječaci i djevojčice koji redovito puše u toj dobi (petnaest godina) imaju osam puta veće izglede da će ranije stupiti u spolne odnose. I za dječake i za djevojčice učestalo opijanje i/ili eksperimentiranje s drogom tu vjerojatnost povećava za četiri do pet puta. Djevojčice koje ranije stupaju u spolne odnose nezadovoljnije su i pokazuju više psihosomatskih simptoma (glavobolja, poteškoće s usnivanjem, razdražljivost, potištenost). Lošiji odnosi u obitelji također ima utjecaja na prerano stupanje u spolne odnose.</p>
<p>Liječnici školske medicine su u školskoj godini 2005./2006. zdravstvenim odgojem obuhvatili gotovo 400.000 djece osnovnih i srednjih škola, najčešće s temama iz područja sazrijevanja, reproduktivnog zdravlja i prevencije ovisničkih ponašanja. U savjetovalištima je zbog reproduktivnog zdravlja razgovor ili savjet zatražilo 6800 učenika osnovnih i 9000 učenica i učenika srednjih škola.</p>
<p>Možemo zaključiti da je pri spolnom odgoju i sazrijevanju djece najvažniji njihov odnos s roditeljima, ali i profesorsko usmjeravanje.</p>
<p>Eksperimentalno u samo 10 škola!</p>
<p>Sudeći prema neslužbenim informacijama Ministarstva znanosti, od uvođenja programa spolnog (zdravstvenog) odgoja u sve škole od iduće školske godine izgleda da neće biti ništa. Naime, dva suprotstavljena programa (udruga Forum za slobodu odgoja i Grozd) u javnoj raspravi nisu dobila dovoljno pozitivnih primjedbi, zbog čega ih se planira od jeseni pustiti eksperimentalno u tek desetak škola...</p>
<p>Martina Pauček Šljivak</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Veće plaće za 50.000 radnika na minimalcu</p>
<p>Siromašnim djelatnostima koje ni sada ne mogu isplatiti minimalac država treba pomoći, te im dati prijelazni period za prilagodbu, smatraju oporba i sindikati</p>
<p>Zakon o minimalnoj plaći, kako je prošli tjedan najavio premijer Ivo Sanader, trebao bi biti donesen do ljeta, do kada bi se socijalni partneri sindikati i poslodavci trebali usuglasiti o visini minimalne plaće. Vlada bi nakon toga pustila u proceduru zakonski prijedlog, koji bi trebao biti dio nacionalne politike plaća.</p>
<p>Oko 50.000 radnika u Hrvatskoj radi za minimalac od 1796 kuna. I iako već sada ima različitih prijedloga o tome koliki bi ubuduće trebao biti obvezni minimalac, konkretna će se brojka trebati pomno odrediti.</p>
<p>Sindikalne središnjice se još nisu uspjele dogovoriti o zajedničkom prijedlogu zakona i iznosu minimalca. SSSH predlaže da se minimalac sa sadašnjih 1796 kuna neto poveća na 2400 kuna neto u 2007. godini, a od 1. siječnja 2008. godine da iznosi 50 posto prosječne plaće. Minimalac bi se vezao i uz stupanj stručne spreme, pa zaposleni s visokom stručnom spremom ne bi smjeli imati neto plaću manju od 4800 kuna. SSSH predlaže prijelazni period za djelatnosti koje ni sada ne mogu isplatiti najnižu plaću, poput tekstilne ili metalske.</p>
<p>GLAS HR predlaže da minimalac prvo iznosi 38 posto prosječne plaće, odnosno 2600 kuna bruto ili 2000 kuna neto. Nakon šest mjeseci trebalo bi ga povećati na 2740 kuna bruto ili 2087 kuna neto, te dugoročno težiti da dosegne 50, a potom i 60 posto prosječne plaće.</p>
<p>Vladinom najavom donošenja zakona o minimalnoj plaći zadovoljna je i oporba koja se slaže da je nužno povećati minimalni iznos plaća. Gospodarski strateg SDP-a Ljubo Jurčić Vjesniku tako kaže da podržava Vladinu najavu, ističući kako je to bio prijedlog njegove stranke. Ističe da treba povećati i minimalni iznos mirovine. Također upozorava na djelatnosti kao što je tekstilna, koje ne bi podnijele povećanje iznosa najnižih isplaćenih plaća. »U tom slučaju država treba 'uskočiti' i naći načina da se to prevlada«, smatra Jurčić. I saborski zastupnik HSS-a Luka Roić podržava Vladin prijedlog da se do ljeta poveća obvezni minimalni iznos plaće jer mnogi poslodavci izigravaju svoje obveze i zaposlenike prijavljuju na najniži zakonski iznos plaće. Smatra da bi se povećanjem minimalca djelomično suzbilo i sivo tržište rada.</p>
<p>Pero Kovačević (HSP), upozorava kako poslodavci prečesto službeno prijavljuju radnike na najniži zakonski iznos, a drugi im dio daju 'na ruke', što će sadašnji radnici najviše osjetiti na mirovinama. </p>
<p>S druge strane povećavanje minimalnog iznosa plaće sasvim će sigurno olakšati život jednom dijelu zaposlenih kojima poslodavci ne žele povećati plaće, a kada radnici to od njih zatraže, prijete im otkazom.</p>
<p>Silvana Oruč IvošLjubinka Marković</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Sve su koalicije brakovi iz računa</p>
<p>Čula sam da nas HSS vodi u SDP, a da mi vodimo HSS HDZ-u. Jedno je sigurno, mi uopće nismo dogovorili poslijeizbornog partnera</p>
<p>Odmah nakon Uskrsa koalicijski partneri Đurđa Adlešić i Josip Friščić, predsjednik HSS-a, objavit će rezultate istraživanja sinergije novostvorene koalicije. Iako su sporazum o predizbornoj koaliciji potpisali prije više od dva tjedna, i unatoč tome što se imena nositelja zajedničkih izbornih lista već 'vrte' po medijima, predsjednica HSLS-a Đurđa Adlešić u razgovoru za Vjesnik tvrdi da s Friščićem još nije razgovarala o imenima.</p>
<p>• O čemu ste razgovarali?</p>
<p>- Dogovorili smo se da ćemo razgovarati o programima i njihovoj prezentaciji. Važan nam je odgovor građana kao interesne skupine na dijelove programa. Dogovorili smo jedino omjer na listama. I Joža i ja poručujemo svojim članovima: »Dečki i cure, do sastavljanja lista je više od pola godine, izvolite raditi.« Nema pretplatnika na liste, nema više toga da netko mora biti na listi jer je dosad bio. Nećemo varati birače po modelu da Joža i ja nosimo liste. Neka nositelji lista budu oni koji žive u pojedinim izbornim jedinicama žive. Imaju se prilike dokazati ako to još nisu napravili.</p>
<p>• Ipak, mi u javnosti već znamo imena?</p>
<p>- Čitam ih i ja, ali sve što se pojavljuje je samo djelomično točno. Ako ništa nije dogovoreno, sve su opcije otvorene. Svi se kandidati moraju dokazati radom. Prvo ćemo vrjednovati dosadašnji rad, dat ćemo im vremena da kažu ljudima na terenu što nude i da im birači kažu što od njih očekuju.</p>
<p>• Špekulira se da vas HSS nagovara da se ubacite u ring Vesni Pusić i Jadranki Kosor u Zagrebu?</p>
<p>- Imam ja ring u svojoj izbornoj jedinici. Otkako sam u politici moj je moto »pokaži se tamo gdje jesi, nemoj varati neke druge, koji te manje znaju«. Mene u Bjelovaru poznaju, dva puta sam se testirala na izborima i nisam ušla skrivena ni iza Budiše, ni iza Granića ni iza Račana. Prema tome, svojim biračima nudim ponovno testiranje. Ne pada mi na pamet varati svoje birače, niti mi je itko iz HSS-a to ponudio.</p>
<p>• Imate li problema s prvom izbornom jedinicom? Ni vi niti HSS nemate jako ime?</p>
<p>- Nudimo svatko svog kandidata. Problem može nastati jedino u tome tko je jači. Oba kandidata, i HSLS-ov i HSS-ov, su muški za I. izbornu jedinicu.</p>
<p>• Jedan je Davor Štern?</p>
<p>- Da, Štern je naš kandidat a nemam ovlasti otkriti kandidata iz HSS-a. Obojica će imati priliku pokazati koliko ih Zagreb poznaje. Mislim da Zagreb, osobito njegovo središte, mora dobiti programsku urbanu alternativu. Prisjetit ću se SDP-a i HNS-a koji su cijeli mandat potrošili prijavljujući jedni druge Uskoku te održavali konferencije za novinare. Meni je takva koalicija neprihvatljiva.</p>
<p>• HSS smatra da Štern nije dovoljno jak i zato su htjeli vas?</p>
<p>- Meni to nitko nije rekao. Joža i ja o tome nismo razgovarali.</p>
<p>• Ne laska li vam to povjerenje koalicijskog partnera?</p>
<p>- Ne, mislim da obje stranke imaju ljude koji mogu nositi listu u Zagrebu i vremena da ih za to pripreme.</p>
<p>• Imate problema i u X. izbornoj jedinici?</p>
<p>- Desetu ćemo vjerojatno malo teže složiti, zato što se HSS tamo podijelio, a mi smo bili jaki prije dvije, tri godine. Sad smo nešto slabiji, ali prema informacijama iz istraživanja istraživanjima, nije sporan ulazak najmanje jednog kandidata u Sabor.</p>
<p>• Pregovarate li s Jambom u X. izbornoj jedinici?</p>
<p>- O imenima zbilja ne razgovaramo. I ja čitam špekulacije. Kad je u X. izbornoj jedinici postavljeno to pitanje, Friščić je rekao da smo otvoreni svima za razgovor. Jamba nitko nije spomenuo.</p>
<p>• Smeta li vam ocjena da HSS spašava HSLS od neprolaska izbornog praga?</p>
<p>- Ne smeta mi jer sam sigurna da to nije točno. Prema istraživanju provedenom krajem prošle godine mi smo imali tri ili četiri izborne jedinice u kojima smo mogli proći. Toliko dobivamo i u ovoj podjeli.</p>
<p>• Koalicija ipak pomaže vama?</p>
<p>- Sigurna sam da nam koalicija pomaže, sigurno je i da smo mirniji u toj kampanji. Imamo jednog partnera, nema trgovine poslije izbora, ništa ispod stola. Javno kažemo s kim ćemo.</p>
<p>• U čemu koalicija pomaže HSS-u?</p>
<p>- HSS-u pomaže jer pokazuje da je partner koji zna funkcionirati u koaliciji. Maloprije sam spomenula partnere koji to nisu znali. Dakle, to je sigurno dobra pozicija prema građanima za obje stranke. Vjerujem da će to biti koalicija građana, različitih biračkih tijela.</p>
<p>• Nije li ta koalicija prvenstveno brak iz računa?</p>
<p>- Sve su koalicije brakovi iz računa.</p>
<p>• HSS je ipak u tom braku popustljiviji, pristao je na više ustupaka? I uvukao vas u svoj euroskepticizam?</p>
<p>- Ne znam na temelju čega to zaključujete, na temelju rada nedjeljom? A što se euroskepticizma tiče, čula sam i obratne teze, da se preko nas HSS otvara. Oni više ne govore kao euroskeptici. Štititi nacionalne interese po meni nije euroskepticizam. Da ne bi bilo naknadne pameti, podsjetit ću vas da smo mi stvarali krizu i ne samo zbog Savudrijske vale, nego i zbog prodaje Ine. Očekujemo da će sljedeća vlada, ako to ne učini ova, odrediti pristup kojim će se točno odrediti što se može prodavati, a što ne. Nije Francuska manje europska zemlja zato što štiti svoju mliječnu industriju. Što znače kompromisi kad i mi i HSS tražimo depolitizaciju javnih poduzeća? Da u njima ne sjede više državni tajnici i ministri.</p>
<p>• Pa to traže i drugi, primjerice SDP?</p>
<p>- Oni su to rekli nešto poslije nas, ali u tim pitanjima je nebitno tko nešto prvi kaže. Negdje sam pročitala da smo se mi toga naknadno sjetili, što je potpuno netočno. Mi smo Goranu Graniću zamjerili broj članstava u Nadzornim odborima. Nismo to rekli samo unutar stranke, nego i javno, i tada je to bilo predstavljeno kao napad na uspješnu vladu.</p>
<p>• HSLS je preko tjedna na vlasti, preko vikenda u opoziciji? Nije li to nepoštena pozicija prema biračima?</p>
<p>- Nije uopće, zato što nema nejasnih odnosa. Rekli smo da ćemo podupirati Vladu do kraja mandata. Međutim, mi nikad, pa ni sve ove godine, nismo radili tako da sve bezuvjetno podupremo. I to je jedna zločesta interpretacija u kojoj se ne pokušava razlikovati što znači koalicija iza izbora, a što koalicija sada. Bi li bilo moralnije sad reći: »Mi izlazimo iz koalicije s HDZ-om jer počinje kampanja i bit će prigovora Vladi, a mi s tim nemamo ništa.« Smatram da bi to bio jeftin, demagoški i nemoralan odnos prema dosadašnjem partneru. Tako bi se onda moglo reći da ćemo to sutra učiniti nekom drugom partneru. Moram podsjetiti da smo se mi mirno odrekli vlasti i otišli iz SDP-ove vlade. Oni koji su to željeli su i ostali. Ušli su kasnije s Račanom, a sada će izaći s Vesnom Pusić. Toliko o moralu i tome tko je mijenjao opcije. Vrlo je neobično da su takve šetnje u sjeni...</p>
<p>• Nije li koalicija HSS-a i HSLS-a stvorena da bi se priklonila HDZ-u poslije izbora?</p>
<p>- Ja sam čula i obratnu tezu, da nas HSS vodi u SDP, a mi vodimo HSS HDZ-u. Jedno je sigurno, mi uopće nismo dogovorili poslijeizbornog partnera. Smatramo da ne smijemo biti u službi jednog lidera, mislimo da se trebamo baviti isključivo programom. Sve one koji se sada igraju liderskim ambicijama građani će prije ili kasnije prepoznati. Ne možete iza imena lidera skrivati nedostatak programa i ljudi. Naše dvije stranke imaju ljude koje mogu ponuditi na izborima i to po svim izbornim jedinicama. Da ih nemamo, možda bismo i mi bili prisiljeni izmisliti lidera.</p>
<p>• HSLS je otvoren za širu koaliciju? Lijevo (SDP), desno (HDZ), još desnije (HSP)?</p>
<p>- Pogledajte njemačke liberale. Liberali nisu ni desno ni lijevo, zato i jesmo liberali. Ono što nas vezuje s HSS-om u odnosu na druge partnere je to da ćemo tražiti da se prihvati dio našeg programa koji nije jeftin. Naš program rješava problem sela, i tu je HSS pridonio puno više od nas. Za pripremu sela za ulazak u EU bit će potrebna velika intervencija države. Imat ćemo programe i oko komore. Mi smo jedna od rijetkih zemalja koja plaća komorski doprinos. Poduzetnik mora platiti komorski doprinos, a dobije podatke kao s internetske stranice. Nudimo program, pa možemo razgovarati s onim kome bude prihvatljiv. Spremni smo i ostati u opoziciji ako treba.</p>
<p>• Je li vam partner i HSP nakon probe u Slavonskom Brodu?</p>
<p>- Ne, naš partner je HSS. O HSP-u uopće ne razmišljamo. Koalicija u Slavonskom Brodu nije test za parlamentarne izbore. Pogledajte u kom smjeru idu oštrice i vidjet ćete da se to najčešće događa između nas i HSP-a. Ta je koalicija dokazala da na izbore treba ići s programima, a ne liderima. SDP i HDZ su imali lidere, a mi smo ponudili program. I to je bio model koji je prošao.</p>
<p>Smjena generacija</p>
<p>• Hoće li biti iznenađenja na listama HSLS-a?</p>
<p>- Bit će iznenađenja s mladim ljudima, mi stari moramo trčati, ali u izvršnu vlast bih gurnula mlade, kvalitetne liberale. Nema pretplatnika. Na liste mogu doći ljudi iz manjih sredina koji su se dokazali rezultatima, mladi su i politika ih još nije zamorila. Takva će biti sva imena iz HSLS-a ako ćemo ići u izvršnu vlast. Smjenu generacija treba napraviti. Mislim da za Bregleca znaju tko je, Tajana Kesić Šapić je također priznata u ministarstvu gospodarstva. U tom smjeru idu naša iznenađenja.</p>
<p>Miroslava Rožanković</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="5">
<p>HV po mjeri</p>
<p>MILE FRANIČEVIĆ</p>
<p>Nije idealno, ali jest bolje od onoga što se ponekad pokušava prikazati. Najkraći je to zaključak koji se nameće iz prošlotjednog javnog istupa generala Josipa Lucića. Istupa na kojem nas je informirao da u našoj vojsci ne samo da ima dovoljno generala i drugih visokih časnika, nego i da su gotovo svi oni primjereno obrazovani, pa i više od toga. Osim fakultetskih diploma, više od 50 posto generala ima magisterij, otkrio je Lucić. </p>
<p>Zakon je tu, uostalom, jasan. Prema Zakonu o službi u Oružanim snagama, djelatne vojne osobe od čina poručnika do čina pukovnika moraju imati višu ili visoku stručnu spremu. Od čina brigadira do čina generala zbora moraju imati visoku stručnu spremu. Za više je časnike propisano da, uz civilnu, moraju imati i odgovarajuću vojnu izobrazbu. Primjerice, za bojnike je to napredna časnička izobrazba, a za ostale više činove Zapovjedno stožerna škola, odnosno Ratna škola kad su u pitanju generali i admirali.</p>
<p>Netko će reći, svatko govori ono što mu paše, pa bi tako valjda trebalo biti i u ovom slučaju. Kako god bilo, valja biti iskren i priznati da su podaci koje je general iznio prošli tjedan zasjenili i (redovnu) rotaciju i činjenicu da je general Koprivnjak otišao, a general Bagarić došao na čelo HRZ-a. </p>
<p>Trenutno najviši aktivni časnik naših Oružanih snaga pri kraju je svoga prvog petogodišnjeg mandata na dužnosti načelnika Glavnog stožera odlučio progovoriti o stanju u HV. Njegovi su govori često opširni, detaljni i previše stručni. Zbog toga ionako rijetke Lucićeve javno iznesene ocjene u dnevnom novinarskom ritmu često uopće ne dobiju primjeren prostor. </p>
<p>Prošli tjedan, međutim, poruke su bile kratke i precizne. Iz njih se vrlo jasno i nedvosmisleno moglo iščitati da je Hrvatska vojska bila, ali i ostala »rasadnik kadrova«, sustav u kojem je školovano 120 pilota, radilo tisuće časnika, dočasnika i vojnika koji danas imaju drugu, civilnu karijeru. </p>
<p>To što gotovo svi generali u HV-u danas imaju fakultetsku diplomu, nije ništa posebno jer je to ionako zakonska obveza, no Lucićeva poruka da ih čak 50 posto ima magisterij, najblaže rečeno, ukazuje da HV valjda vode ljudi koji nešto znaju. Nije to mala stvar ako se zna da Hrvatska nema i nikada nije imala ni vojnu akademiju. A danas ipak ima vojsku i vojni proračun po mjeri svojih potreba.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Poticaji za podizanje konkurentnosti</p>
<p>LUKA CAPAR</p>
<p>Operativni plan poticanja malog i srednjeg poduzetništva za 2007. godinu, koji je predstavljen prije četrnaest dana, počeo je zaživljavati javnim pozivom poduzetnicima da se prijave i pronađu svoje mjesto u 120 milijuna kuna poticaja. </p>
<p>Uz to Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva predvidjelo je i 140 milijuna kuna za poduzetničke zone, Hrvatsku izvoznu ofenzivu te restrukturiranje i razvoj pojedinih industrijskih grana.</p>
<p> Gledajući s gospodarske strane, država je odlučila najviše novca dati za cilj koji je nužan da bi se uopće stvorili preduvjeti za razvoj hrvatskoga gospodarstva, a to je konkurentnost. Za podizanje konkurentnosti predviđeno je 29 milijuna kuna, dok je za promidžbu poduzetništva izdvojeno šest, a za obrazovanje gotovo sedam milijuna kuna. </p>
<p>Upravo su ta tri elementa najvažnija za unapređenje poslovanja i povećanje konkurentnosti na domaćem i stranom tržištu, pa je za očekivati da se obrtnici, mali i srednji poduzetnici odazovu pozivu ministra Branka Vukelića i iskoriste poticaje. Uzme li se u obzir da je prošle godine u poduzetništvu zaposleno 40.000 novih radnika, za očekivanje je kako će novi poticaji povećati taj broj u ovoj godini.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Ninić kao Chavez</p>
<p>Malo je vjerojatno da će glasači prijeći u šator Ivana Ninića zato što je, eto, »raskrinkano« svoje bivše stranačke kolege. A pogotovo neće u šator iz kojeg se ori »Druže Tito, mi ti se kunemo...«</p>
<p>MIROSLAVA ROŽANKOVIĆ</p>
<p>Tko je lijevo, a tko ljevije? SDP ili Udružena ljevica? Ova posljednja nam se ovog vikenda predstavila s ikonografijom Josipa Broza Tita. I napadima na SDP, makar je upravo njihov disident Ivan Ninić novi čelnik još jedne nove stranke lijeve orijentacije. Birači, prestrojte se ulijevo! Poručio je Ninić već s prvog skupa. I obrušio se na svoju bivšu stranku koja mu, usput rečeno, ni izaslanika nije poslala na osnivački kongres stranke. </p>
<p>Ni forme radi SDP-ovci im nisu poželjeli uspjeh u radu. Baš je nezgodno kad svoj okrene leđa svomu i još k tomu krene u napade kvalifikacijama kakve bi se očekivale prije od HDZ-a nego li od Ninića koji je osnivao SDP. I bio vjerni sljedbenik partije, a sad ih optužuje za naknadnu pamet i fasadnu borbu za radništvo. Ekstremni ljevičar i komunjara, kako su ga stranački kolega nazvali, a time, kaže on sam, i otjerali iz stranke, sad uzvraća udarac i poziva sve birače nezadovoljne politikom SDP-a da izađu na izbore i glasaju za združenu ljevicu. </p>
<p>Da nije žalosno, bilo bi smiješno. Isti taj Ninić koji je bio u istom tom SDP-u dok su bili na vlasti, sada ih proziva za ukidanje radničkih prava, neostvarivanje obećanja, nekažnjavanje kriminala u pretvorbi i privatizaciji. Naziva svoje bivše esdepeovce kalkulantima i kompromiserima. Uvjeren je, kaže, kako će birači koji nisu spremni glasati za njih, glas dati njemu. Činjenica je, međutim, da Ninić sada bistri vodu naknadnom pameću i da birači nisu ovce.</p>
<p>Zasigurno će ga (ras)poznati kao glasnog saborskog zastupnika SDP-a koji nikad u Saboru nije glasno rekao to za što ih sada optužuje. I malo je vjerojatno da će glasači prijeći u njegov izborni šator samo zato što je Ninić, eto, »raskrinkao« svoje bivše stranačke kolege. A pogotovo neće u šator iz kojeg se ori »Druže Tito, mi ti se kunemo...«</p>
<p>SDP sada najvjerojatnije neće reagirati na njegovu naknadnu pamet. Iako se Niniću čini da su samo fiktivno zajedno, u bojkotu njegovih, u najmanju ruku sada neumjesnih optužbi, socijaldemokrati će sigurno biti – zajedno. Uostalom, i nemaju razloga da ih zabrinjava Ninić, koji će najvjerojatnije proći kao i drugi disidenti drugih stranaka. Koji su doživjeli izborni fijasko i koje su građani na izborima gotovo sve odreda otpravili na političku marginu. Od Parage jučer preko Pašalića danas do Ninića sutra. </p>
<p>Želi li to Ninić postati hrvatski Hugo Chavez? Koji po cijeloj Latinskoj Americi propagira povratak komunizma preuzimajući lidersku ulogu svoga mentora Fidela Castra. I tvrdi da, ako su za komunizam sazrele Europa i Latinska Amerika, zašto ne bi i Hrvatska?! Čak su se i njegove bivše kolege iz bivše mu stranke od 90-ih, kad je krenulo višestranačje, prestale zanositi takvim bombarderskim idejama. Možda ga zato u Hrvatskoj danas podržava samo bombarder s Kvarnera. I šačica SUBNOR-ovih »penzionera«.</p>
<p>Hrvatska se - to bi trebao znati hrvatski Chavez - krvlju izborila za oslobođenje iz kazamata komunizma. I sigurno nije spremna za povratak u komunističku prošlost. Hrvatska neće Chaveza!</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="8">
<p>Dežurni katastrofičari</p>
<p>U hrvatskoj znanosti ništa ne vrijedi, jer eto oni nisu u prilici da propisuju pravila igre</p>
<p>IGOR ČATIĆ</p>
<p>Čitajući nedavne članke o znanstvenim projektima iz pera uglednih i priznatih hrvatskih znanstvenika, prof. Z. Maksića (Vjesnik, 2. ožujka) i dr. sc. Nenada Raosa (Vjesnik, 9. ožujka), prisjetih se nedavne scene iz šetnje središtem Opatije.</p>
<p>Šećem dijelom koji sam nazvao »putom trajnih i trenutnih uličnih zvijezda«. I sjetih se jedne od najbesmislenijih rasprava koje sam pratio u vrlo dugom razdoblju. Rasprave koja je trajala više od dva mjeseca na mrežnim stranicama, kako kažu: znanstvenika, edukatora i studenata, pridodajem i novinara. Opsega lijepe knjige od 11 autorskih araka. Zašto besmislene?</p>
<p>Zato što nam jedna skupina mladaca, na čelu s »instant znanstvenom uličnom zvijezdom«, koja je već danas usporediva s jednim Ruđerom Boškovićem, zajedno s jednim umirovljenim akademikom nepartijcem, kako se sam deklarira, uporno tumači: u hrvatskoj znanosti ništa ne vrijedi, jer eto oni nisu u prilici da propisuju pravila igre. A kakva su to pravila pokazuje i primjer gdje oni »gazduju«. Odnesu toj istoj hrvatskoj znanosti puste milijune bez plana i programa rada. O produbljenom profilu te skupine za čije je stvaranje »kriv« glavni urednik jedan »provincijskog« časopisa, pisat ću jednom drugom zgodom. </p>
<p>Ako su u pitanju tzv. z-projekti (znanstveni), osobno sam nezadovoljan. Smatram da je nepotrebno objavljena rang-lista projekata. Kako je rađena ne znam, ali znam da je daleko iznad »mog« projekta. Zato mnogi prigovori skupine nezadovoljnika nisu bez osnova. Ali oni ne priznaju tuđe stavove. Bilo bi barem korektno da su prenijeli na mrežne stranice tekst prof. Z. Maksića, koji je vrlo smireno i s podacima prikazao da je upravo najspornije područje prirodnih znanosti imalo vrlo visoki udio stranih recenzenata. Ali to njima ne odgovara. Kao i što ne odgovaraju na mnogobrojna u tisku i na mreži postavljena pitanja.</p>
<p>Tijekom spomenute rasprave nije se uočilo da je u nazivu natječaja jedno slovo nepotrebno. To je ono Z (znanstveni). Na to se osvrće dr. sc. Nenad Raos, jedan od najboljih promicatelja znanosti na ovim prostorima. Prisjetio se nekih drugih vremena, kada su se dijelile »glavarine«. Trebalo bi razlučiti neke stvari i sve bi bilo jasno.</p>
<p>Svi koji rade u visokom školstvu trebaju istraživati. Ne moraju to biti uvijek radovi za Nature, Lancet ili slične časopise. Može i za »provincijski časopis« Croatian Medical Journal, Ane i Matka Marušića, kako ga zove »instant zvijezda«. </p>
<p>Znanstvenici koji rade u Hrvatskoj moraju priopćavati o svom znanstvenom i stručnom radu, ne samo svjetsku, već i našu zainteresiranu javnost. Moraju raditi mnoge poslove koje npr. njemački profesori ne moraju. Najnoviji primjer, moraju raditi na izradi normi, što je trenutno jedan od najvažnijih zadataka Hrvatske želi li pravodobno ući u Europsku uniju. Neki to i rade, pa i vrlo uspješno, kao npr. naši tekstilci, koji su svoj ovogodišnji skup posvetili upravo normama (9. ožujka). Za takav rad potreban je novac, za računala, papir, kupnju knjiga, sudjelovanje u radu skupova i sl. Zato svatko tko javno djeluje i pruža u izvještajima dokaze o svom radu ima pravo na ta sredstva, sve dok se njegovo djelovanje može kvantificirati. Jer fakulteti za tu svrhu nemaju predviđena sredstva. Ako tim ljudima neće biti dostupna ta sredstva, nazovimo ih »glavarinama«, nemoguće je održati postojeći sustav. Koji je ipak bitno bolji od onoga što nam pričaju »našijenci« iz »velikog svijeta«. Jer da je tako loš, ne bi oni bili npr. markentigaškim trikovima stvorene »instant zvijezde«, već su poštovanja i divljenja vrijedne.</p>
<p>Uvođenjem »G« (glavarinskih) projekata, moglo bi se raspisati natječaj za Z-projekte. S četiri, pa i više recenzenata. S pretprijavama, prijavama itd. Ali ne samo za projekte s područja prirodne znanosti i medicine, već i drugih područja. Poželjni bi bili projekti koji bi okupljali više područja. Nema danas napretka npr. u medicini bez snažne podrške tehnike, ali i propitivanja čemu služe rezultati tih istraživanja i s njima povezanih istraživanja za potrebe farmaceutske industrije. Jesu li ta istraživanja etički opravdana i to iz pluriperspektive. A to traži i snažno sudjelovanje društvenih i humanističkih znanosti.</p>
<p>Zato javno podržavam tekstove prof. Z. Maksića i dr. sc. N. Raosa. To ne znači da je u svemu tome MZOŠ nedužan. Ali slika je ipak bolja od one koju prikazuju dežurni katastrofičari na čelu s »instant uličnom zvijezdom« i akademikom nepartijcem.</p>
<p>No, treba pridodati: u sustavu financirane znanosti sam od 1978. Nikada nisam znao tko su bili ocjenjivači mojih projekata, a koordinirao sam jedan s 300 (tristo) istraživača. Ovo što se dogodilo da se provalila jedna recenzija, stručno bolja ili lošija, nebitno je. Ali je apsolutno nedopustivo. Pa autora te recenzije javno kritiziraju na dalekovidnici dekani nekih fakulteta, povlače ga po novinama i to bez zaštite i jasne reakcije onih koji su trebali sačuvati tajnu. Pa tko će htjeti recenzirati kad postoji mogućnosti javnog blaćenja. A bojim se ne zbog kvalitete recenzije, već jasne ocjene temelja rada.</p>
<p>Autor je umirovljeni redoviti profesor na Fakultetu strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Spaljivanje nije rješenje</p>
<p>ŽELJKO ŠIMUNOVIĆ</p>
<p>Smjer provedbe sadašnje strategije gospodarenja otpadom vodi prema stvaranju nove gospodarske grane u Hrvatskoj koja se zove »spaljivanje otpada«. Plan strategije o dostizanju razine recikliranja otpada od 25 posto do 2025. godine vrlo je skroman i direktan je ustupak »spaljivačkom« lobiju u Hrvatskoj.</p>
<p>Spaljivanjem otpada u okoliš se ispuštaju otrovni dušikovi oksidi (NOx), otrovni teški metali (živa, kadmij, olovo, arsen, talij), dioksini i furani koji su među najotrovnijim poznatim spojevima. Te otrovne tvari su i kancerogene (uzrokuju rak), uništavaju obrambeni sustav organizma, uzrokuju genetičke promjene (oštećenja) u ljudi svih dobnih skupina. Najopasniji dioksin (TCDD) znanstvenici nazivaju najotrovnijom malom molekulom na planetu. Djelotvorniji je 11.000 puta od smrtonosnog otrova natrij cijanida, a djeluje već na sto milijuna puta nižoj razini. Dioksini u čovjekov organizam dospijevaju iz hrane životinjskog i biljnog porijekla, iz onečišćenog zraka, vode ili dodirom. U hranu dospijevaju iz onečišćenog okoliša. Nakupljaju se u čovjekovom organizmu jer ih organizam ne može razgraditi ili izlučiti na neki od prirodnih načina. Ženski organizam raspolaže jedinstvenim mehanizmom izlučivanja dioksina i to izlučivanjem mlijeka dojenjem. Spalionice otpada su najveći izvor dioksinskih emisija u okoliš.</p>
<p>Cementna postrojenja nemaju nikakve filtre koji bi mogli zaustaviti ispuštanje tih otrova! Filtri zaustavljaju samo dio cementne prašine! Spaljivanje otpada u cementnim pećima bolesna je ideja i teška neodgovornost, ravna zločinu! Otrovi i kancerogene tvari koje ne dospiju u okoliš ostaju u cementu i na taj način se kasnije doslovno ugrađuju u zgrade, stanove i sl. Uredba Vlade o izmjenama i dopunama graničnih vrijednosti emisija (GVE) onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora, omogućila je zagađivačima trostruko povećanje (u odnosu na postojeće europske norme) emisije spomenutih spojeva i elemenata u okoliš. Ona je imala ograničeno vremensko trajanje - do kraja 2008., kada su granične vrijednosti trebale biti u svim elementima usklađene s europskim normama. No, na prijedlog nadležnog ministarstva, Vlada je 15. veljače donijela novu Uredbu o GVE onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora, kojom je dopušteno trostruko prekoračenje GVE za cementare produljeno do 2010. godine. </p>
<p>Postavlja se pitanje zbog čega cementare do sada nisu uskladile svoje tehnološke procese, već im je potrebno produljenje roka za taj zahvat? </p>
<p>Odgovor je poznat, one niti nemaju namjeru prilagođavati svoje procese rigoroznijim ekološkim standardima, već samo žele postojeće stanje produljivati u nedogled. Opisano protežiranje cementara u spaljivanju otpada potiče i druge gospodarske subjekte u Hrvatskoj na slične inicijative. </p>
<p>Autor je predsjednik Udruge za zaštitu okoliša EKO-2000</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="10">
<p>Na dočeku vaterpolista Oliver i 'Prljavci'</p>
<p>Vaterpolisti u zračnu luku Pleso stižu u 13.15 sati, a na Trgu bana Jelačića u 14.30 sati pozdravit će ih tisuće građana</p>
<p>Središnji zagrebački trg još jednom će postati pozornica najboljim sportašima svijeta! Zlatni vaterpolisti u utorak se iz Australije vraćaju u Hrvatsku, gdje će ih dočekati tisuće vjernih navijača. U Zračnu luku Zagreb stižu u 13.15 sati, odakle će se uputiti na Trg bana Josipa Jelačića, gdje će, u čast njihova izuzetnog uspjeha, biti pripremljena velika svečanost. Dolazak vaterpolista, uz posebnu policijsku pratnju, na središnjem zagrebačkom trgu očekuje se u 14.30 sati.</p>
<p>Brojne čestitare koji će se okupiti na Trgu od 13.15 sati zabavljat će glazbenici iz cijele Hrvatske, između ostalih i Oliver Dragojević, Prljavo kazalište, Miroslav Škoro. »Programom dočeka ispunjene su želje vaterpolista. Svi izvođači odrekli su se honorara, a tehničke troškove, oko 250 tisuća kuna, pokrit će sponzori i Grad Zagreb. »Ispunjen ponosom, Zagreb će još jednom dočekati hrvatske sportaše na tronu svijeta«, poručio je Bandić, koji je Zagrepčane pozvao da na veliko slavlje na Trgu dođu u što većem broju.</p>
<p>Čestitkama su se pridružili i brojni vaterpolisti »starijega« naraštaja. Tomislav Paškvalin, osvajač dva zlata na Olimpijskim igrama istaknuo je veliku važnost uspjeha vatepolista s kojim se identificirala cijela Hrvatska. »Razvoju i popularizaciji sporta su potrebni dobri rezultati i medalje, a dočekali smo najsjajniju, što nas je sve ugodno iznenadilo«, rekao je Paškvalin. Vaterpolisti su napravili veliku stvar u Melbourneu i nastavili uspješan niz hrvatskih sportaša, koji su najveći veleposlanici svoje zemlje u svijetu, naglasio je Dubravko Šimenc. »Zadaća je Zagreba i njegovih građana da u utorak na Trgu u velikom broju gromoglasno čestitaju 'barakudama' na velikom uspjehu«, kaže Šimenc.</p>
<p>Iako su zagrebački vaterpolisti oduvijek bili sastavni dio svih dosadašnjih uspjeha hrvatske vaterpolo reprezentacije, na Svjetskom prvenstvu u Australiji nije sudjelovao niti jedan igrač koji je rođen u hrvatskoj prijestolnici. Šimenc je, stoga, odlučio gradonačelniku ukazati na problem nedostatka bazena u Zagrebu koji je, vjeruje, tomu uzrok. »U finalu smo pobijedili Mađarsku, čiji samo glavni grad ima stotinu bazena«, ustvrdio je Šimenc. »Izgradili smo prekrasan bazen u Utrinama i na tome nećemo stati. Uvjeren sam da će najmanje tri Zagrepčanina sudjelovati u osvajanju Olimpijskih igara u Pekingu«, nada se Bandić.</p>
<p>Branimir Markač</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Za skromnu uskrsnu košaricu 200 kuna</p>
<p>Od svih proizvoda najneujednačenije su cijene šunke, mladoga luka i oraha</p>
<p>Agencija za istraživanje tržišta, »Hendal market research«, provela je od 27. do 30. ožujka istraživanje po zagrebačkim trgovačkim centrima. Ono je pokazalo koje prehrambene proizvode građani najčešće kupuju u vrijeme uskrsnih blagdana, kao i cijene artikala. </p>
<p>Iako u nekim lancima određenih proizvoda poput rotkvice i svježega hrena nije bilo, iz cijena drugih proizvoda vidljivo je koji su lanci najpovoljniji. Prema rezultatima, cjenovnu politiku trgovačkih lanaca prema potrošačima najviše su približili Konzum, Getro i Interspar. Ipercoop prednjači s većim cijenama, a u stopu ga prate Mercator i Kaufland. </p>
<p>Razumljivo, najtraženiji artikli za Uskrs su jaja i šunke, a cijene se poprilično razlikuju od centra do centra. Tako je kilogram dimljene rolane lopatice najjeftiniji u Intersparu, gdje stoji 30 kuna, dok u Kauflandu za isto treba izbrojati dvostruko više novčanica. Deset jaja A klase u Intersparu i Super Konzumu košta devet kuna. U Kauflandu i Mercatoru isti broj jaja platit ćete 11 kuna. Kad se sve zbroji, za uskršnji doručak dovoljno je 60-tak kuna.</p>
<p>Za sličan iznos možete si priuštiti i dobar ručak. Mnogi na jelovniku, primjerice, žele imati janjetinu s mladim krumpirom - što i nije puno - 70-ak kuna.</p>
<p>Što se tiče cijena svježe janjetine, iznenađenje je da je u Plodinama najjeftinija. Kod njih kilogram stoji 50 kuna, a u Billi je najskuplja - 65 kuna za kilogram. Povrće je također neizostavan prilog uskršnjoj trpezi. Cijene mladoga krumpira po kilogramu kreću se od 4,79 do osam kuna, a najskuplji je u Intersparu. A kako bi se cjelokupna uskrsna ponuda zaokružila, neizostavni su artikli potrebni za kolače. Budući da se radi o Kraševoj čokoladi za kuhanje od 200 grama, razlike u cijenama nisu značajne. Najpovoljnija je u Super Konzumu, gdje se može nabaviti po 10 kuna, a najskuplja u Plodinama - 12 kuna. Orah stoji od 39,99 do 69,06 kuna.</p>
<p>Martina Pauček Šljivak</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Ako funkcionira svugdje u svijetu, zašto ne bi moglo i kod nas? </p>
<p>Novi ZET-ov projekt, u kojemu putnici sami otvaraju vrata tramvaja, već se prvog dana pokazao uspješnim. Kada se na stajalištu zaustavio novi niskopodni tramvaj, putnici su pritiskali zelena tipkala. Većina je znala da od sada sami otvaraju vrata, a samo bi poneki zbunjeni putnik ostao stajati iza zatvorenih vrata, ali bi mu ostali putnici sugerirali što da čini. </p>
<p>Na okretištima su u ponedjeljak djelatnici ZET-a dijelili letke, iako su građani saznali iz medija cijelu priču, a vozači su bili zadovoljni snalaženjem putnika. »Zasad sve odlično funkcionira, ali kada je gužva ipak otvaramo sva vrata«, rekao je vozač nove sedamnaestice. </p>
<p>U ZET-ovom prometnom centru nisu imali dojava vezanih uz novi sustav. »Ako može funkcionirati svugdje u svijetu, zašto ne bi i kod nas«, rekao je ZET-ov prometnik. Oko 11 sati, kada se gužva smanjila, tramvaji su otvarali samo ona vrata gdje su putnici izlazili i ulazili. Ono što malo putnika zna jest da su druga i peta vrata tramvaja namijenjena za izlaz dok prva, treća, četvrta i šesta služe za ulaz i kada se to bude poštivalo, gužve će biti manje, a tramvaj kraće stajati na stanici. </p>
<p>Prema riječima Zvonimira Kranjeca, šefa Servisa tramvaja, taj sustav ima 60 najnovijih niskopodnih, 16 tramvaja serije TMK 2100 i 17 starih njemačkih tramvaja. Taj broj će se povećavati dolaskom novih tramvaja, kojih će prema planu do svibnja 2009. zagrebačkim prugama voziti 140. </p>
<p>Otvaranje vrata nije iznenadilo putnike koji se redovito voze ZET-ovim autobusima jer u njima oni sami već godinama pritiskom na tipkalo najavljuju svoj izlaz. </p>
<p>Petra Kostanjšak</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Uz pomoć borilačkih vještina do zdravih kostiju</p>
<p>Premalo kretanja glavni je uzrok bolesti koštanog sustava</p>
<p>Bolesti koštanog sustava sve su češće, a liječnici kao glavni uzrok navode premalo kretanja i previše sjedenja. Sve mlađim ljudima dijagnosticiraju se deformacije kralježnice, osteoporoza i druge koštane bolesti, za koje je potrebna terapija, ali izbjegavajući nepovoljno djelovanje lijekova. Prema riječima prof. dr. Dalibora Krpana, ravnatelja Poliklinike »K« Centar i voditelja Odjela za mineralni metabolizam Opće bolnice Sveti Duh, kost je složen organ koji se svakodnevno mijenja prolazeći proces pregradnje. Njime se razgrađuje koštano tkivo djelovanjem specifičnih stanica osteoklasta, a osteoblastima se nanovo stvara prilagođujući se našim metaboličkim i biomehaničkim potrebama. Za kvalitetne i zdrave kosti važno je osigurati odgovarajuću kontrakciju mišića, koja se postiže vježbanjem jer i zdrav čovjek, koji nedovoljno koristi mišiće kao podupirače koštanog sustava, može oboljeti od osteoporoze i drugih bolesti.</p>
<p>Za pravu terapiju i izbor lijekova treba dobro poznavati biologiju kostiju, uspostaviti dijagnozu i ustanoviti djelovanje lijekova. Može se dogoditi da na početku terapije i dobar lijek, zbog moguće neravnoteže tvari u kostima, djeluje negativno. Naše tržište nudi desetak lijekova za osteoporozu koji nemaju toliko štetno djelovanje na vitalne organe jetru, bubrege, želudac.</p>
<p>Zbog procjene korisnosti lijeka u propisanoj terapiji, pacijent se treba kontrolirati svakih tri do šest mjeseci. Da bi se uopće primjenjivao na ljudima, lijek prolazi zahtjevne provjere, najprije na životinjama. Zato lijekove treba uzimati na temelju stručne procjene, što je kod bolesti kostiju važno jer simptomi mogu biti netipični.</p>
<p> »U Hrvatskoj imamo gotovo sve važne lijekove za osteoporozu, a uskoro stiže i novi«, otkriva dr. Krpan. Objašnjava da postoje tri vrste lijekova: oni koji usporavaju razgradnju kostiju, stimuliraju njihovo stvaranje i oni koji to dvoje čine istodobno. Kako su ljudi skloni na svoju ruku uzimati preparate za poboljšanje stanja s kostima, liječnik upozorava da to može biti opasno. Bilo koje uzimanje lijekova, od kalcija, D vitamina i drugih u slobodnoj prodaji, nije preporučljivo bez konzultacija s liječnikom (postoje bolesti kod kojih se ne smije uzimati, primjerice kalcij). </p>
<p>Jedna od najvažnijih metoda liječenja osteoporoze je ciljana tjelovježba, ističe dr. Krpan. Zabluda je da se mora vježbati u teretani, jer se to može činiti i kod kuće, a preporučuju se tae vježbe, kombinacija klasične gimnastike, taekwondoa i tradicionalnih borilačkih vještina. </p>
<p>Besplatno mjerenje gustoće kostiju</p>
<p>U povodu Svjetskog dana zdravlja, Gradski ured za zdravstvo, rad, socijalnu zaštitu i branitelje, u suradnji s Hrvatskim društvom za osteoporozu i tvrtkom Dukat, organizira u srijedu, 4. travnja na Cvjetnom trgu, od 10 do 13 sati, besplatno ultrazvučno mjerenje mineralne gustoće petne kosti. Akcija je korisna rizičnim skupinama za osteoporozu, ženama, starijim od 55 godina, muškarcima s više od 65 godina i osobama s višestrukim čimbenicima rizika (nježna tjelesna građa, česti padovi, rana menopauza, pušenje, prekomjerna konzumacija alkoholnih pića i kave). Osteoporoze smanjuje mineralnu gustoću i jakost te uzrokuje prijelome kostiju, od nje boluje 10 posto svjetske populacije i svaka treća starija osoba od 50 godina, kao i 250 tisuća žena u Hrvatskoj. Uzročnici su manjak estrogena nakon menopauze, loša prehrana, tjelesna neaktivnost, nasljedna sklonost, pušenje, prekomjerno uživanje alkohola, dugotrajno liječenje kortikosteroidima. Prevencija uključuje uravnoteženu prehranu obogaćenu kalcijem. </p>
<p>Snježana Rajačić / Hina</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Zbog uspjeha mladih Zagreb dobio informatičku olimpijadu</p>
<p>Profesor Ante Markotić obnaša dužnost predsjednika Hrvatske zajednice tehničke kulture 17 godina, a ovogodišnji je dobitnik nagrade za životno djelo. »Nagradu smatram krunom svog bavljenja tehničkom kulturom, nezaobilaznom sastavnicom vremena u kome živimo - stoljeća tehnike i tehnologije«, kaže Markotić.</p>
<p>HZTK okuplja i koordinira 15 nacionalnih saveza, 19 županijskih zajednica tehničke kulture, 39 gradskih i 800 udruga s više od 80 tisuća članova. a njezin predsjednik ne krije zadovoljstvo zbog uspjeha, »Malo tko nije čuo za sjajne mlade hrvatske informatičare, zbog kojih su Hrvatska i Zagreb domaćin informatičke olimpijade u kolovozu 2007. Nezaobilazni su i uspjesi i odličja hrvatskih inovatora na mnogim svjetskim »olimpijadama uma«, kaže Markotić.</p>
<p>Njegova struka je metalurgija, istaknuta gospodarska djelatnost koja zauzima jedno od prva četiri mjesta u svijetu. »Moja struka je u neviđenoj ekspanziji, što nije slučaj i u našoj zemlji, gdje je mnogo utjecajnija politika«, kaže Markotić i dodaje da se privatizacija kod nas obavlja bez konzultacija sa strukom.</p>
<p>Prema njegovim riječima, Hrvatska je u znanstvenim i tehničkim aktivnostima uspješnija, negoli to stvarno stanje tehničkih struka dopušta. »Kadrovi koji pristižu s naših tehničkih fakulteta uspješni su i cijenjeni u svijetu i oni su, nažalost, naš najveći izvozni proizvod«, upozorava profesor.</p>
<p>Davor Ivanov</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Pronađeni otrovi u potoku Gorjak!</p>
<p>Pretpostavlja se da je mučninu građanina, koji se centru 112 obratio u utorak, izazvalo isparavanje sulfida</p>
<p>Potok Gorjak zagađen je otrovnim kemijskim spojevima, među kojima su dimetil-disulfidi i otrovi poput toluidina, rezultati su analize uzoraka Zavoda za javno zdravstvo Grada Zagreba. Podsjetimo da je mobilna ekipa Kriznog stožera Ministarstva zdravstva izašla je na teren prošli utorak, nakon što je centar 112 zaprimio dojavu Zaprešićana, kojemu je pozlilo kraj skele na Savi, a centru je i ove nedjelje stigla dojava, u 22.58 sati, o nesnosnom smradu. No, tada je na teren izašla jedino zaprešićka policija. </p>
<p>»Kako su se približavali Zdencima, neugodan miris sve se više pojačavao. Bio je toliko jak da je nadraživao oči i izazivao mučninu i kod policajaca koji su bili u ophodnji«, izvijestio je u ponedjeljak načelnik zaprešićke policijske postaje Željko Prša i dodao da su se zbog toga policajci ubrzo vratili u stanicu. </p>
<p>Kako stoji u izvješću Hrvatskog zavoda za toksikologiju s analizama uzoraka potoka, pretpostavlja se da su uzrok mučnine i vrtoglavice Zaprešićanina koji se centru obratio u utorak, izazvalo isparavanje alikil sulfida, disulfida, trisulfida i tetrasulfida, posebice ako je preosjetljiv na mirise. Ti spojevi izazivaju snažne, neugodne mirise koji u visokim koncentracijama nadražuju oči, dišne puteve i kožu.Među pronađenim sulfidima, najopasniji je dimetil-disulfid s oznakom R26. U visokim koncentracijama u zraku vrlo je otrovan ako se udiše, a štetan je i manjim koncentracijama (od 0,02 posto do 0,2 posto). Istodobno ne isključuje se da ga je bilo i u većim količinama u zraku. U izvješću se, naime, napominje da se »zbog nepostojanja kvantitativne analitičke metode mjerenja za vodu, odnosno zrak, takva mogućnost ne može ni potvrditi ni opovrgnuti«. </p>
<p>Također su se mjerenja zraka obavila tri sata nakon dojave - samo koncentracija merkaptana i suporovodika, odnosno vodikovog sulfida, čije je djelovanje isključeno jer mjerenjem nisu dokazani na mjestu događaja. Isključeno je i da su uzrok mučnine bili pronađeni acetanilid i toluid jer imaju izrazito visoko vrelište. Toluidin pripada skupini otrova, a otrovan je u dodiru s kožom i ako se proguta. Također postoji opasnost od učinaka nakupljanja i vrlo je otrovan za vodene organizme. Kako stoji u izvješću, nije jasno podrijetlo navedenih struktura, niti jesu li to kemikalije koje su ispuštene u potok ili je riječ o metabolitima, posebice derivata pirolidona. O nekim pronađenim spojevima, u službenim bazama nedostaju podaci, primjerice o alkil-sulfoksidima i sulfonima te nekim sulfidima.</p>
<p>Prije se nisam usudila prijaviti!</p>
<p>»To je strašan smrad koji se uvlači u stan da moramo zatvarati prozore. On guši, izaziva glavobolju i mučninu«, kaže Zaprešićanka Ružica Barlofa, koja je u nedjelju u noći nazvala centar 112. Dodaje da smrad osjeća od 1984. otkad živi u Zaprešiću, ali se nije usudila reagirati. Kaže da su je ohrabrila događanja u Karlovcu, ali i da do tog slučaja nije znala koga zvati u pomoć. Kako doznajemo, centar 112 odmah je obavijestio državnog vodopravnog inspektora, inspekciju zaštite okoliša i Zavod za toksikologiju. No, samo je policija izašla na teren. »Stručnjaci Zavoda su obaviješteni, ali nisu izašli na teren, nego čekaju daljne upute«, rekla je Jelena Jonke Badić, glasnogovornica Zavoda za javno zdravstvo grada Zagreba. Kako stoji u izvješću, Zavod za toksikologiju odbio je poslati ekipu na teren jer se ponovnim izvidom ne bi dobili novi podaci, a Zavod nije spreman snositi dodatne troškove iz nadležnosti drugih. </p>
<p>Jelena Oberman</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Pronađeni otrovi u potoku Gorjak!</p>
<p>Pretpostavlja se da je mučninu građanina, koji se centru 112 obratio u utorak, izazvalo isparavanje sulfida</p>
<p>Potok Gorjak zagađen je otrovnim kemijskim spojevima, među kojima su dimetil-disulfidi i otrovi poput toluidina, rezultati su analize uzoraka Zavoda za javno zdravstvo Grada Zagreba. Podsjetimo da je mobilna ekipa Kriznog stožera Ministarstva zdravstva izašla je na teren prošli utorak, nakon što je centar 112 zaprimio dojavu Zaprešićana, kojemu je pozlilo kraj skele na Savi, a centru je i ove nedjelje stigla dojava, u 22.58 sati, o nesnosnom smradu. No, tada je na teren izašla jedino zaprešićka policija. </p>
<p>»Kako su se približavali Zdencima, neugodan miris sve se više pojačavao. Bio je toliko jak da je nadraživao oči i izazivao mučninu i kod policajaca koji su bili u ophodnji«, izvijestio je u ponedjeljak načelnik zaprešićke policijske postaje Željko Prša i dodao da su se zbog toga policajci ubrzo vratili u stanicu. </p>
<p>Kako stoji u izvješću Hrvatskog zavoda za toksikologiju s analizama uzoraka potoka, pretpostavlja se da su uzrok mučnine i vrtoglavice Zaprešićanina koji se centru obratio u utorak, izazvalo isparavanje alikil sulfida, disulfida, trisulfida i tetrasulfida, posebice ako je preosjetljiv na mirise. Ti spojevi izazivaju snažne, neugodne mirise koji u visokim koncentracijama nadražuju oči, dišne puteve i kožu.Među pronađenim sulfidima, najopasniji je dimetil-disulfid s oznakom R26. U visokim koncentracijama u zraku vrlo je otrovan ako se udiše, a štetan je i manjim koncentracijama (od 0,02 posto do 0,2 posto). Istodobno ne isključuje se da ga je bilo i u većim količinama u zraku. U izvješću se, naime, napominje da se »zbog nepostojanja kvantitativne analitičke metode mjerenja za vodu, odnosno zrak, takva mogućnost ne može ni potvrditi ni opovrgnuti«. </p>
<p>Također su se mjerenja zraka obavila tri sata nakon dojave - samo koncentracija merkaptana i suporovodika, odnosno vodikovog sulfida, čije je djelovanje isključeno jer mjerenjem nisu dokazani na mjestu događaja. Isključeno je i da su uzrok mučnine bili pronađeni acetanilid i toluid jer imaju izrazito visoko vrelište. Toluidin pripada skupini otrova, a otrovan je u dodiru s kožom i ako se proguta. Također postoji opasnost od učinaka nakupljanja i vrlo je otrovan za vodene organizme. Kako stoji u izvješću, nije jasno podrijetlo navedenih struktura, niti jesu li to kemikalije koje su ispuštene u potok ili je riječ o metabolitima, posebice derivata pirolidona. O nekim pronađenim spojevima, u službenim bazama nedostaju podaci, primjerice o alkil-sulfoksidima i sulfonima te nekim sulfidima.</p>
<p>Prije se nisam usudila prijaviti!</p>
<p>»To je strašan smrad koji se uvlači u stan da moramo zatvarati prozore. On guši, izaziva glavobolju i mučninu«, kaže Zaprešićanka Ružica Barlofa, koja je u nedjelju u noći nazvala centar 112. Dodaje da smrad osjeća od 1984. otkad živi u Zaprešiću, ali se nije usudila reagirati. Kaže da su je ohrabrila događanja u Karlovcu, ali i da do tog slučaja nije znala koga zvati u pomoć. Kako doznajemo, centar 112 odmah je obavijestio državnog vodopravnog inspektora, inspekciju zaštite okoliša i Zavod za toksikologiju. No, samo je policija izašla na teren. »Stručnjaci Zavoda su obaviješteni, ali nisu izašli na teren, nego čekaju daljne upute«, rekla je Jelena Jonke Badić, glasnogovornica Zavoda za javno zdravstvo grada Zagreba. Kako stoji u izvješću, Zavod za toksikologiju odbio je poslati ekipu na teren jer se ponovnim izvidom ne bi dobili novi podaci, a Zavod nije spreman snositi dodatne troškove iz nadležnosti drugih. </p>
<p>Jelena Oberman</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="17">
<p>Tsunami na južnom Pacifiku odnio najmanje 15 života</p>
<p>HONIARA</p>
<p> - Najmanje 15 osoba izgubilo je život u ponedjeljak ujutro u tsunamiju koji je pogodio Solomonsko otočje nakon snažnog potresa jačine 8 stupnjeva po Richteru, priopćili su lokalni dužnosnici. Potres je rušio zgrade i oštetio bolnicu na otoku Gizo, sjeverozapadno od Honiare, prijestolnice Solomonskog otočja, dok je tsunami odnosio kuće u more. »Valovi su bili visoki do 10 metara u nekim selima«, rekao je glavni vladin glasnogovornik Alfred Maesulia. Pacifički centar za tsunamije, smješten na Havajima, objavio je upozorenje za opasnost od tsunamija za Solomonsko otočje i susjednu Papuu Novu </p>
<p>Gvineju. Australske su vlasti upozorenje objavile i za Australiju i Novi Zeland.</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Pomahnitali vozač usmrtio sedam ljudi</p>
<p>MONTERREY</p>
<p> - Pomahnitali vozač »pick up« terenca natovarenog čeličnim vodovodnim cijevima u ponedjeljak ujutro zaletio se u nekoliko kuća u jednoj od ulica predgrađa Santa Catarina u gradu Monterreyu u meksičkoj pokrajini Nuevo Leon. U bizarnoj prometnoj nesreći poginulo je sedam stanovnika ulice, dok je vozač uhićen. [EPA]</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Nova metoda operativne rekonstrukcije aorte </p>
<p>RIJEKA</p>
<p> - Rekonstrukciju silaznog dijela torakalne aorte kao najnovije metode liječenja u vaskularnoj kirurgiji prije desetak dana na dva pacijenta na sušačkoj Klinici za kirurgiju riječkoga KBC-a obavili su vaskularni stručnjaci dr. Darko Ćuruvija, dr. Aldo Ivančić, dr. Željko Župan, dr. Robert Vulić, te medicinska sestra Noris Buškulić. Jednoipolsatni zahvati odstranjivanja puknute i postavljanja umjetne vene izvedeni su Riječanima od 40 i 50-ak godina kod kojih je do došlo do puknuća aorte zbog aterosklerotske bolesti. Naglašeno je da malo centara uspješno operira ovom metodom. [LJ. M. P.]</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Jelinčić traži Istru, Žumberak i dio Međimurja</p>
<p>LJUBLJANA</p>
<p> - Slovenska nacionalna stranka (SNS) i njezin čelnik Zmago Jelinčič uputili su u ponedjeljak u parlamentarnu proceduru prijedlog rezolucije o granici s Hrvatskom u kojoj traže da se Istra, Žumberak i dio Međimurja oko Štrigove proglase slovenskim teritorijem, javili su u ponedjeljak vodeći slovenski mediji. »Imamo zadnju priliku da zaokružimo svoj nacionalni prostor«, rekao je Jelinčič na konferenciji za novinare, predstavljajući tekst rezolucije. Jelinčičeva rezolucija predviđa i da Slovenija od Hrvatske zatraži »ratnu odštetu za Drugi svjetski rat«, navodi se da je NDH bila saveznica Hitlerove Njemačke. Hrvatska bi u EU trebala ući u paketu s drugim državama zapadnog Balkana, jer bi u suprotnom mogla blokirati ulazak susjednih država u tu integraciju, rekao je Jelinčič. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Zahtjev za oslobađanje novinara</p>
<p>LONDON</p>
<p> - Tri stotine zaposlenika britanskih medija tražilo je u ponedjeljak u članku objavljenom na cijeloj stranici časopisa The Guardian »hitno oslobađanje« dopisnika BBC-ja koji je nestao u Gazi 12. ožujka. »Mi niže potpisani tražimo hitno oslobađanje dopisnika BBC-ja u Gazi Alana Johnstona. Prošao je 21 dan otkako je otet i nismo do sada primili nikakvu naznaku o tome gdje se nalazi ili u kakvom je stanju«, piše u izjavi koju je potpisalo 300 imena. [AFP/Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Kiltovi za pukovniju isključivo iz Škotske</p>
<p>LONDON</p>
<p> - Britansko ministarstvo obrane donijelo je u ponedjeljak odluku prema kojoj će se kiltovi za Kraljevsku škotsku pukovniju odskora morati izrađivati isključivo na području Škotske. Dosad su se, pak, kiltovi za slavnu vojnu postrojbu izrađivali na području Engleske. Novoizrađene kiltove provjeravati će novooformljena posebna logistička jedinica pri Ministarstvu obrane. Vojnici pukovnije smješteni u Edinburghu su oduševljeni odlukom. [EPA]</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Šalica koja prima 2.750 litara kave</p>
<p>PANAMA CITY</p>
<p> - U glavnom gradu Paname u ponedeljak je srušen Guinnessov rekord u disciplini najveće šalice za kavu. Šalicu su izradili radnici jedne panamske tvrtke za preradu kave i to za potrebe reklamne kampanje, ali i rušenje starog Guinnessovog rekorda. U šalicu iz Paname može se uliti 2.750 litara crnog napitka, a visoka je gotovo tri metra. [EPA]</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Robu za carinjenje prijavite automatu</p>
<p>OSLO</p>
<p> - Putnici koji slijeću u najprometnije zračne luke u Norveškoj mogu šteku cigareta ili alkoholno piće umjesto cariniku prijaviti automatu, po čemu je Norveška prva zemlja u svijetu. »To će nam omogućiti da carinike koristimo u borbi protiv ozbiljnijih krijumčara«, rekla je ministrica financija Kristin Halvorsen. Halvorsen, koja je sletjela na aerodrom u Oslu, bila je prva osoba koja je carinsku prijavu obavila upravo preko automata koji su se počeli koristiti 1. travnja. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Pokušaj Ubojstva Paula McCartneya</p>
<p>LONDON</p>
<p> - Mentalno poremećeni fan Beatlesa, kojem policija nije željela objaviti ime, probio je ulaznu ogradu na imanju Paula McCartneya, ušao u kompleks i pokušao ponoviti ono što su njegovi prethodnici napravili Johnu Lennonu i Georgeu Harrisonu. Srećom je ovaj »pokušaj ubojstva« ostao samo pokušaj, jer član liverpulske velike četvorke u to vrijeme nije bio kod kuće, već se zadržao s prijateljima u obližnjem pubu na ručku. U jurnjavi po imanju pomahnitali obožavatelj zaustavio se nekoliko metara od kućnog praga, a po izlasku iz automobila vikao je: »Moram do njega!«. Po dolasku policije utvrđeno je da se radi o bolesniku koji je pobjegao s psihijatrije i protiv njega neće biti podignute nikakve optužbe. [V. M.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="26">
<p>Različitost likovnoga govora o Isusu Kristu </p>
<p>Bez obzira na ikonografske promjene koje se mogu pratiti kroz povijest toga motiva, neki su slikari upravo u temi uskrsnuća ostvarili svoja vrhunska djela (Grünewald, Piero della Francesca, El Greco...) </p>
<p>Uskrsnuće Kristovo kao najznačajniji događaj u kršćanskoj religiji predstavlja za umjetnike izazovan i zahtjevan motiv. Od početaka sakralne umjetnosti pa do danas - bez obzira na ikonografske promjene koje se mogu pratiti kroz povijest toga motiva - neki su slikari upravo u temi uskrsnuća ostvarili svoja vrhunska djela (Grünewald, Piero della Francesca, El Greco...). </p>
<p> Bio umjetnik svjestan ili nesvjestan, kompleksnost se toga motiva, smisao i značenje događaja uskrsnuća ne može u potpunosti, kao uostalom niti jedan sakralni motiv, izraziti slikarskim sredstvima da bi bio okvalificiran kao djelo apsolutne vrijednosti prema kojemu bi se mjerila sva ostala djela istoga motiva. Stoga se može postaviti pitanje u kojoj mjeri nijemi govor slike može pobuditi u promatračevu biću osjećaj i svijest o značenju onoga što na slici promatra. Odgovor se nalazi u pojedinačnim, dakle, individualnim pristupima umjetnika. Kroz različitost se prikazivanja istoga motiva, u ovom slučaju uskrsnuća, u potpuno oprečnim slikarskim idiomima može iščitati onaj bitni karakter teme, ono što se odnosi na ljudsko i božansko biće Isusa Krista.</p>
<p> Upravo su u tom smislu neshvatljive isključivosti kakve su iznijeli Nikolaus Pevsner i Herbert Read. S pravom Read osporava Pevsnerovu konstataciju koji u Grünewaldovu »Uskrsnuću« vidi Kristov lik kao »viziju veličanstvenosti i blaženstva koja nije nadmašena nigdje i nikada«. Međutim, Read također griješi kada suprotstavljajući se Pevsneru lik Krista s »Uskrsnuća« Piera della Francesce ističe kao lik s izrazom »stvarne veličanstvenosti« u odnosu na Grünewaldovu, kako je rekao, »teatralnu kopiju«. U tomu evidentnom razilaženju dvaju senzibiliteta, dvaju ukusa, očitovana je diskvalifikacija u odnosu na način interpretacija, a što je u kontekstu razmatranja fenomena likovnosti jednostavno besmisleno. Čiji je Krist »veličanstveniji« - na »Večeri u Emausu«, Caravaggiov ili Rembrandtov? To je stvar likovnog ukusa, a ne autoritativne arbitraže. </p>
<p> Promatrajući kompozicije Kristova uskrsnuća, onu Grünewaldovu i onu Piera della Francesce, ja sam u njihovim formalno estetskim različitostima, kada se s plana likovnosti prijeđe na plan sakralnosti, dakle, od onoga što je bila inspirativna osnova obiju kompozicija, umjesto suprotstavljenosti, vidio pomirenje, i to upravo kroz značenje onoga što te kompozicije predstavljaju - Isusa Krista. I Grünewaldova kasnogotička uzbudljiva ekspresivnost i Della Francescina ranorenesansna veličanstvena jednostavnost fokusirane su na suštinu motiva. »Krist je pobjednik nad smrću«, »prvorođeni među mrtvima«. Tako su slikarske stilske isključivosti istog motiva pomirene u biću glavnog protagonista. </p>
<p> Krist, čovjek i Bog u kompoziciji talijanskoga majstora upravo je zakoračio iz groba noseći zastavu pobjede. Spasitelj se čini odviše tjelesan i čvrst, odviše ovozemaljski da bi se uznio na nebo. On se vraća među nevjerne, pojavljuje se onima koji su mu u neznanju vikali: »Ako si Krist, spasi se sam!« U Grünewaldovu »Uskrsnuću« Krist je više sličan priviđenju, više nalik duhu koji se uznosi spektakularnim svjetlom i ni najmanje ne izgleda kao onaj u čiju će ranu nevjerni apostol staviti prst da bi svjedočenjem njegove tjelesnosti odbacio vlastitu sumnju, predavši se vjeri. </p>
<p>Između onoga Krista od krvi i mesa o kojem govori evanđelist Ivan i onoga što se javio kroz zasljepljujuće svjetlo o kojemu kao »duhovnom tijelu« govori sveti Pavao, između Kristove tjelesne i svjetlosne pojavnosti ili kroz njih obje istovremeno, likovnim se jezikom izražava ono što čini suštinu mističnog događaja nakon raspeća. »Naša smrt«, pisao je Tertulijan, »nije mogla biti uništena bez Gospodinove muke niti obnovljen život bez njegova uskrsnuća«. </p>
<p>Dimitrije Popović</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Kad u orkestru zamirišu maslinove grane i naranče </p>
<p>U umjetničkoj su glazbi tolike pasije, na čelu im dvije Muke Bachove, tolike kantate, arije, oratoriji, oko kojih se stoljeće, dva pa i poslije trse barokni majstori na Zapadu</p>
<p>Prije nekoliko večeri našao sam se u kultnoj crkvi zapadne europske glazbe, u Thomaskirche u Leipzigu, zajedno s pjesnikom Nikicom Petrakom. Obojica slobodni te večeri od obveza na gradskom Sajmu knjiga, eto nas u poklonstvo Johannu Sebastianu Bachu. Osobno, uvijek sam priželjkivao da ću moći posjetiti festivale u Salzburgu i u Bayreuthu, no slučaj je htio da sam se obreo u Leipzigu i sad sam u crkvi svetoga Tome u kojoj je Bach bio kantor i u kojoj je krstio jedanaestero svoje djece. Nekada je bio pokopan dvadesetak metara odavde, na malom groblju, no danas leži ispred glavnog oltara. Ovo mjesto miriše na neprolaznost, iako je jedna saveznička bomba bila oštetila crkveni krov.</p>
<p> Kako je i u Leipzigu ova zima bila blaga, to je spomenik umjetniku pred crkvom okružen bokorima. </p>
<p>Nedaleko odavde nalazila se rodna kuća jednoga drugog »lava od nota«, Richarda Wagnera, po svemu sušte protivnosti Bachu. No na današnjoj višekatnici na kojoj je razapet golemi poster s likom umjetnika pod krznenom kapom stoji simpatično geslo: »Ich bin Leipziger«.</p>
<p>Nalazimo se u Leipzigu u danima Isusove muke. I sam se uvjerih da cijela Njemačka izvodi Muku po Mateju i Muku po Ivanu. Bachovu, dakako. Kolega Petrak i ja čekamo na Muku po Mateju. Sjedište u drvenoj crkvenoj klupi košta osamnaest eura. Zidovi crkve su goli, mnoštvo slušatelja čeka u šutnji. Kao da vidim Bacha. Kao da mu kažem: »Vi možda već znate da sam ja pjesnik iz Hrvatske koji ne može da vjeruje da su vaše ruke mrtve. Mrtve ruke«. Bachove. </p>
<p>A stihovi su Tadijanovićevi. Mrtve ruke dok Njemačka upravo majstorovim pasijama pati Golgotu i iščekuje Uskrs.</p>
<p>Za razliku od Božića, koji se dade sažeti na štalicu, kravicu i pastire u pozadini, a u Slavena još i na zdjelicu s izniklim žitom, Uskrs je kao svetkovina obnoviteljstva proljeća u ratarskoj novozavjetnoj civilizaciji nešto bitno drugo i drugačije. </p>
<p>Cijeli Božić, na primjer, glazbeni Božić, može stati bez ostatka u onu beskonfliktnu, umilnu i dugu Corellijevu Pastoralu iz Concerta grosso komu podnaslov kaže da je »načinjen za Božićnu noć« radosnoga bdjenja pod zvijezdama repaticama.</p>
<p> Uskrs, međutim, složen je od tri dana: prva dva govore o Isusovoj sudbenoj muci, potom o muci egzekucijskoj, na rimskom smrtonosnom križu, i tek treći dan »bi uzet u nebo« (Mk.16,19). I tek treći dan bi onaj od radosti uskrsnuća, kad se – kako kaže Matoš – »kalvarijska krv pretvara u vječno cvijeće«.</p>
<p> Umjetnosti su zato mogle birati između mučnoga dojma blagdana ili njegova radosna lica. U umjetničkoj glazbi na jednoj su strani tolike pasije, na čelu im dvije Muke Bachove, tolike kantate, arije, oratoriji, oko kojih se stoljeće, dva pa i kasnije trse barokni majstori na Zapadu, netko na način starinski, kao Bach, koga kolega Petrak i ja upravo slušamo, a nekoji već na način ugođajno neobvezatnijeg tretiranja notnoga materijala kao u belkantu talijanskoga oratorija. Rekoh: izvedba je Bachove Muke po Mateju već počela i mene zapanjuje pedantno Bachovo (jer on je i libretist, što se često zaboravlja) vođenje parnice u kojoj je optuženik Isus njegov klijent, a Evangelist (pjeva ga tenor) pripovjedački advokatski opunomoćenik. Tonski sudski proces Isusu trajat će, u Bachovoj verziji, puna tri sata. Da je posrijedi doista uglazbljeni novozavjetni krimić, svjedoči i završna gesta dirigentova: ruke je dugo dugo držao u zraku kako nikom ne bi možda palo na pamet pljeskati po završetku izvedbe! Nota bene izvedbe jedne umjetnine!</p>
<p>Na onoj drugoj strani dvovrsnosti uskršnjega blagdana stoji verzija sva od radosti, od pobjede ljudske nad smrću, proljeća nad zimom. Svjedoče o tome, recimo, dvije uskršnje muzičke svečanosti puka. Jedna je ono zborsko uskršnje jutro na sicilijanskom selu, kojim se jutrom otvara operna Cavalleria rusticana Pietra Mascagnija, kada zborovi vjernika jedni drugima daju na znanje da »naranče mirišu« te da »Gospoda koji nije umro uznosimo pohvalnom pjesmom«. </p>
<p>Druga je pučka svečanost Uskrsa sadržana na istoku Europe, u predigri Ruski Uskrs Rimski-Korsakova, još jednoga iz niza antologijskih tonskih pripovjedača ruske nacionalne škole. U autobiografiji on piše: »Posebnu atmosferu moje predigre Ruski Uskrs može shvatiti samo onaj tko je prisustvovao uskrsnim obredima Ruske pravoslavne crkve (...) Duhovna i poganska strana Uskrsa, prijelaz iz mračnog i mističnog ozračja muke do neobuzdane radosti uskrsnuća – to je ono što sam htio pokazati u ovoj predigri.«</p>
<p>Za razliku od Božića bio je Uskrs kao stvoren da svojim prožimanjem poganskoga i duhovnoga u filozofskom smislu upotpuni, ali i zakomplicira umjetnički iskaz. Jedan od ključnih muzičkih brojeva svekolikoga Wagnerova opusa nosi tako naslov Čar Velikoga petka i nalazi se u 3. činu Parsifala, nota bene nazvanoga u podnaslovu »svečanim posvetnim prikazom«. Pjesnik-filozof-skladatelj Richard Wagner (sve u jednoj osobi) simfonizira, naime, u glazbi Velikoga petka čar prirode, koja se priroda pridružuje činu pokrštenja jedne do tada zlokobne i tjelesno atraktivne divljakinje, poganke.</p>
<p> Iz njemačkoga kulturnog kruga jest i drugi primjer: to je peti stavak Druge Mahlerove simfonije nazvane Uskrsnuće. U tom veličanstvenom stavku zbor pjeva tzv. koral uskrsnuća na stihove Friedricha G. Klopstocka, pjesnika slobode njemačkoga građanskoga društva. U jednome berlinskom pismu Gustav Mahler piše supruzi Almi: »Odjekuje Klopstockov 'Veliki poziv'. Uzdiže se najpročišćeniji zbor svetaca i nebeskih bića: 'Uskrsnut ćeš, da, uskrsnut ćeš.' Pa dolazi Svevišnji u Svoj Slavi. Čudesno svjetlo, blago, prodire do u samo naše srce – vlada mir i blaženstvo.«</p>
<p>Suvremenoga čovjeka, opterećenoga svakodnevnim senzacijama, Uskrs podsjeća upravo na takvo jedno vrijeme mira i blaženstva. Pa makar samo u muzici.</p>
<p>Nedjeljko Fabrio</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Nova romantika ekološkog dizajna </p>
<p>Radovi glasovitih autora prikazuje struju njemačkog dizajna koja je prije dva desetljeća obilježila svoje vrijeme, a i danas je aktualna</p>
<p>Današnja civilizacija sa svojim apokaliptičkim industrijskim pejzažima iz kojih suklja crni dim i nehumanim megalopolisima što su doveli do globalnog zagađenja i zatopljenja stvorila je nanovo romantičarsku skupinu planetarnih bjegunaca koji u divljinama oživljavaju mitove o bijegu.</p>
<p>U svijetu što se globalno guši od smeća, podjednako u siromašnim i bogatim zemljama, u kanjonima moderne osamljenosti, sve je više, rekli bismo, gauguinovskih tipova užasnutih suvremenim dobom!</p>
<p> Izložba Instituta za međunarodnu suradnju »Svjesno jednostavno – stvaranje alternativne kulture proizvoda« koja je zahvaljujući Goetheovu institutu u Zagrebu otvorena u Gliptoteci HAZU podsjeća na slavni etički odgovor skupine njemačkih dizajnera suvremenoj civilizaciji iza koje ostaju milijuni tona otpada.</p>
<p> Štoviše, izložba »Svjesna jednostavnost« nije samo zbir glasovitih predmeta dizajna što su obilježili vrijeme svog nastanka, već čitava filozofija postojanja jedne skupine romantika već desetljećima suprotstavljena potrošačkoj groznici vremena.</p>
<p> Osam njemačkih autora – Wolker Albus, Lucius Burckhardt, Michael Erlhoff, Rolf Kreibich, Axel Kufus, Nils Holger Moorman, Dagmar Steffen i Frank Werner – obradilo je uz izložbu fenomen alternativne kulture proizvoda kroz kulturnu, sociološku, ekonomsku i političku povijest suvremenog svijeta ispričavši uzbudljivu priču o jednom pravcu u dizajnu.</p>
<p>Kako ističe nekadašnji direktor Instituta za futurologiju u Berlinu i član Vijeća za energiju berlinskog Senata, dobitnik najveće ekološke nagrade B. A. U. M. Rolf Kreibich u svom izvanrednom tekstu »Proizvodi budućnosti«, danas se neizbježno nameće potreba traženja novih proizvodnih alternativa zbog goleme rijeke materijala, energije i otpadnih tvari koje su već prešle granicu opterećenosti ekoloških sustava Zemlje.</p>
<p> Jer u blistavom svijetu proizvoda mnogo se toga pokazalo »postmodernističkim kerefekama koje se priklanjaju trenutačnoj estetici«. Dosadašnji proizvodni i potrošački obrazac u industrijskim društvima došao je do granice opterećenosti prirode. S obzirom na dalekosežne ekološke posljedice, gospodarski model budućnosti mora biti drukčiji, upozorava njemački stručnjak, naglašavajući da se priroda mora sačuvati.</p>
<p>U tom smislu ekološki osviješteno oblikovanje treba biti prisutno od stvaranja osnovne ideje. U tu svrhu stručnjaci Instituta za futurološke studije i ocjenu tehnologije sastavili su načela ekološkog oblikovanja koja među ostalim uključuju minimalizaciju sirovina, ponovnu uporabu pojedinih građevnih elementa, prilagodbe za razgradnju i reciklažu te uporabu i biološki razgradivih sirovina. </p>
<p>Što to znači u konkretnom primjeru njemačkih dizajnera? Skupina berlinskih studenata Odsjeka industrijskog dizajna, kako podsjeća Volker Albus, još je 1984. godine u auli Visoke škole dizajnirala objekte od gotovih proizvoda i poluproizvoda. </p>
<p> Bila je to, kako razlaže Volker Albus, »odlučna volja jedne studentske generacije da nešto promijeni. Iako je njezina želja bila prožeta fatalizmom (industrija jedva da i treba dizajnere), prevagnula je želja da se 'iskoristi obilje', a možda i izradi 'sasvim nov namještaj i objekti'.«</p>
<p> I doista, mnogi komadi namještaja – stolci, stolovi, pomoćni sklopivi stolci, police i svjetiljke što su bili izloženi tijekom toga visokoškolskog projekta bili su »uvjerljivi zbog svoje funkcionalne upotrebljivosti«, piše Albus.</p>
<p> »Zaprepašćujuće u cijeloj kolekciji bila je njezina jednostavnost kako zbog uporabe najjednostavnijih, već postojećih sastavnih dijelova, tako i s obzirom na jednostavno, tj. aditivno sklapanje. Niti na jednoj od kreacija nije se skrivala aura gotovih proizvoda i poluproizvoda. Ništa nije uljepšavano, te je ono formalno i materijalno – onakvo kakvo je nađeno u trgovini – bilo zaštitnim znakom projekta«, piše Albus.</p>
<p>Tim su jedinstvenim djelima dizajneri »Robne kuće Istoka« ukazali na dotad nezapaženu ponudu »oblikovnih namirnica« koje su rasle i uspijevale »pred vratima«, čijoj smo se ljepoti mogli diviti, ali koje »se zanemarivalo vozeći se jednom tračnicom do funkcionalističkog apsolutizma«.</p>
<p>Axel Stumpf i njegovi suborci svojim su radovima »otkrili i za svoje projekte upotrijebili industrijske zone i industrijska postrojenja kao plodne enklave prirodno-urbanog krajolika te jasno dokazali da konkretan izgled tih radova za generaciju rođenu nakon rata očito znači nešto više od samo funkcionalne strukture«.</p>
<p>Takvo posezanje dizajnera u urbani fundus i neposredni okoliš Volker Albus vrlo zanimljivo veže uz Fassbinderove filmove, njemačku polijeratnu književnost pesimističkih tonova i glazbu skupine Kraftwerk, koji su stvarali djela specifične hladne poetike što je odražavala svu hladnoću, otuđenost i bešćutnost suvremenih gradova. </p>
<p>»I glazbenicima i dizajnerima bila je namjera da s pomoću kulisa uzetih iz urbanog okružja stvore određeno raspoloženje koje nadilazi čisti konstrukt i koje osjetilni doživljaj svakodnevice pretvara u širi način razmišljanja i osjećanja.«</p>
<p>Još 1965. godine Alexander Mitscherlich pisao je u »Negostoljubivosti naših gradova«: »Riječ je spoznaji unutarnjeg stanja u kojem se nalaze ljudi koji danas ovdje žive među ostalim i zbog stanja u kojem se nalaze gradovi u kojem žive. Riječ je o pokušaju da se tom gradskom stanovniku, koji je toliko razočaran okolinom u kojoj živi te nije samo zbog toga neprestano u bijegu i ovisan o pokretu, ponovno traži milje u kojem će se trajno ukorijeniti te uspostaviti trajne veze s ljudima i stvarima, na primjer sa svojim domom – pa bio to i neboder«.</p>
<p>Sukladno tom traganju, a u skladu dizajniranja koje se suprotstavlja konvencijama, piše Albus, nastali su ne samo radovi »Robne kuće Istoka« već i niz eksponata koji su bili popularni godinama: Stilettov »Consumer Rest Lounge Chair«, njegov noćni ormarić – bubanj od perilice za rublje »Satellite«, police od zračnica za automobilske gume Reinharda Müllera, »Chambre a Air TV«, »Stolci škrinje« Andrea Brandolinija, stol od pijuka Axela Stumpfa i Kunstflugove »Svjetiljke stabla«.</p>
<p> Ta su djela bila »svjesno traženje« i to ne samo ekološkog karaktera, podcrtava Albus. Pretvaranje automobilske gume ili pijuka u dio namještaja u stvari jest i potraga za idejama. </p>
<p>Zanimljivo je da su Berlinčani stvarali posve suprotno od offenbachskih studenata desetljeće prije. Tada je grupa »Des-in«, razmišljajući o alternativnom dizajnu, reciklažom, industrijskim smećem, pločama za ofsetni tisak – pobila uvjerenje da se proizvod načelno uvijek treba poboljšavati, ali isto tako i nanovo stvarati. Dok su offenbachski studenti »dobrovoljno« zavirili u kontejner za smeće ne bi li skupili korisni »otpad« potrošačkog društva, »Berlinčani su odbili tu ponizničku smetlarsku službu«, piše Albus.</p>
<p> Sebe nisu smatrali »nostalgičarima koji prekapaju po smeću«, već im je mnogo biše bilo stalo pravodobno izdvojiti prave sastavne dijelove kako bi se izbjegli složeni proizvodni procesi.</p>
<p>Tijekom godina nastao je niz značajnih predmeta »Napeta polica« Wolfganga Laubersheimera, serija svjetiljki »Wiblingen« Andreasa Brandolinija, »Seoski stolac« (grupa Kunstflug), »Garnitura za sjedenje Römberg« Heinza Landesa, rogata svjetiljka, »Zrcalo za šminkanje« Roulija Lectasasa, »Stol-sjekira« Axela Stumpfa ili »Jureća kolica za posluživanje« Michaela Feithsa. </p>
<p>Marina Tenžera</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="29">
<p>Eduardo potpisao na deset godina </p>
<p>Prema novom bi ugovoru Eduardo trebao zarađivati 132 tisuće eura godišnje, no malo tko vjeruje</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Eduardo da Silva Dinamov je igrač do 2017. godine, a u Maksimiru namjerava i završiti karijeru! Doduše, vjerojatno pritom misli »nakratko« svratiti i do inozemstva, pa se tek potom vratiti u Maksimir. Dinamov je napadač, dakle, u ponedjeljak službeno raskinuo stari ugovor s maksimirskim klubom i istodobno potpisao novi, i to na čak deset godina. Dosadašnji ga je ugovor s »plavima« trebao vezati do 2009. godine. Sada je, baš kao što je to prije godinu i pol učinio Luka Modrić, potpisao na cijelo desetljeće. </p>
<p>Prema novom bi ugovoru Eduardo trebao zarađivati 132 tisuće eura godišnje. Dakako, ni najveći optimisti ne razmišljaju o tome da će maksimirski »carioca« svih deset godina plesati u Dinamu. Realno je očekivati da će s Dinamom odigrati još najmanje jednu europsku sezonu i, ako »plavi« ne izbore proljeće u nekom europskom natjecanju, prekoračiti izlazni prag. U klubu se ujedno nadaju da će, nakon Modrića i Eduarda, višegodišnji ugovor potpisati i treći član glavnoga maksimirskog trojca - Vedran Ćorluka. </p>
<p>»Naravno da moramo sjesti i razgovarati s Vedranom i njegovim ocem. S naše ćemo strane učiniti sve, a odluka će biti samo njihova«, istaknuo je novi Dinamov sportski direktor Zoran Mamić. Ovaj bi Eduardov potpis trebao značiti da će Dinamo, prilikom prodaje svog napadača u inozemstvo, imati bolje startne pozicije u pregovorima i da će, dakako, moći izboriti i veću odštetu. Sam se Eduardo, pak, ugovorom na cijelo desetljeće zapravo financijski osigurao, jer bi mu Dinamo i u slučaju eventualne ozljede koja bi mu mogla stopirati karijeru morao ispuniti sve obaveze. </p>
<p>»Za nas je ovo veliki dan, a nadam se i za Eduarda. Ovaj potez samo potvrđuje naše velike ambicije«, dodao je Zoran Mamić. </p>
<p>I sam je Edurardo, naravno, naglasio veliko zadovoljstvo ovim potezom. </p>
<p>»Tu sam već sedam godina, a sad teče osma. Drago mi je da ću ostati u Dinamu i družiti se s ovim dečkima. Teško je reći koliko ću dugo ostati. O tome će odlučiti klub. Želim ostati i ispuniti klupske ambicije, a to znači osvojiti dvostruku krunu i izboriti važno mjesto u Europi«, pojasnio je Eduardo. </p>
<p>Nitko ni ne pomišlja da bi mogao ostati cijelu karijeru u Dinamu. </p>
<p>»To se nikad ne zna. Bilo bi mi drago da ostanem 10 ili 20 godina. Nadam se da ću završiti karijeru u Dinamu.« </p>
<p>Posebno je zadovoljan ovom prilikom bio Dinamov trener Branko Ivanković. </p>
<p>»Vjerojatno sam ja zbog ovoga i najsretniji i najzadovoljniji, s obzirom na to da sam ipak trener Dinama. Ovaj potez govori koliko klub brine o budućnosti igrača.</p>
<p>Eduardo je, dakako, mislima već na Poljudu. »Plave« u srijedu u Splitu očekuje uzvratni okršaj polufinala Kupa, gdje će protiv Hajduka braniti prednost od 1-0 iz prvog okršaja. </p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Volio bih da ne budemo priča za jedan dan </p>
<p>»I da smo izgubili finale, znao bih da smo na pravom putu. Treba podržati ovu momčad, bez obzira na sljedeće rezultate«, kaže Vrdoljak </p>
<p>Sve je u Melbourneu počelo i završilo sa Zdeslavom Vrdoljakom. Od prve konferencije za novinare, kad je kao kapetan vaterpolske reprezentacije izašao pred novinare, do ulaska u avion, kad je još davao posljednje izjave prije povratka u Hrvatsku. </p>
<p>Prije početka natjecanja svi su se pitali što će jedan 36-godišnjak nakon devet godina u reprezentaciji, sto je vjerujemo, svjetski raritet. Rudić je znao zašto. Vrdoljak je u prvim utakmicama bio najkonkretniji igrač reprezentacije. Davao je impuls momčadi uvijek na početku dvoboja, preuzimao odgovornost, potezao prema suparničkim vratima, dok su ostali igrači tek ulazili u utakmicu. </p>
<p>No, njegova uloga u momčadi bila je značajna ne samo u bazenu. U svim su svojim istupima, izbornik Ratko Rudić, pa i predsjednik Hrvatskoga vaterpolskog saveza Perica Bukić stalno isticali Zdeslava Vrdoljaka. </p>
<p>»On je povezao cijelu momčad, povukao ostale za sobom, stariji igrači najviše se trude na treninzima, imamo sjajno ozračje«, govorili su Bukić i Rudić, očito znajući što je trebalo ovoj reprezentaciji. </p>
<p>»Drago mi je da sam mogao pomoći svojim iskustvom. Stvorili smo pravu momčad koja igra pravi vaterpolo. I da smo izgubili finale, znao bih da smo na pravom putu. Treba podržati ovu momčad, bez obzira na sljedeće rezultate«, govorio je Vrdoljak prije povratka u Hrvatsku. </p>
<p>»Vratiti se protiv Mađarske na -2 u finalu mogu samo najbolji, zato znam da je ovo zlato oko vrata zasluženo. Ovo je nešto najljepše što mi se moglo dogoditi«, kazao je kapetan hrvatskih vaterpolista, koji se nada da se neke pogreške iz prošlosti neće ponoviti. </p>
<p>»Uvijek bismo sve mijenjali, otišlo bi puno igrača, promijenio bi se izbornik, vodstvo Saveza. To nije bilo dobro. Volio bih da i mi ne budemo priča za jedan dan. Ne zbog mene, već isključivo zbog hrvatskog vaterpola.« </p>
<p>Hrvatska je u Melbourneu osigurala plasman na OI , no Peking je još daleko u mislima Zdeslava Vrdoljaka. </p>
<p>»Valja mi prvo završiti sezonu u Mornaru, potom ću vidjeti. Reprezentacija ima svoje obaveze. Do OI su pripreme i još čitava sezona. Ima vremena, samo neka bude zdravlja«, zaključio je Vrdoljak. </p>
<p>Iz Melbournea: Iva Perdec Augustić</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Europsko plivanje sve slabije </p>
<p>MELBOURNE</p>
<p> – Čast Europe obranila je u Melbourneu Francuskinja Laure Manaudou. S pet osvojenih odličja daleko je najuspješnija natjecateljica Staroga kontinenta. Sa po dva zlata i srebra te jednom broncom francuska plivačica vjerojatno nije zadovoljna, ciljala je osam utrka, ali je od nekih morala odustati, kako bi imala snage oduprijeti se Australkama i Amerikankama. Tu i tamo Europljani bi uzeli koje zlato, ukupno šest. Prije isto je toliko godina u Fukuoki europsko plivanje imalo 16 najsjajnijih odličja, u Barceloni 2003. godine otprilike na istoj razini s 18 zlata, da bi u Montrealu skupili tek osam, dvije manje u Melbourneu. </p>
<p>Talijan Filippo Magnini obranio je naslov iz Montreala, pomalo je iznenadila švedska veteranka Therese Alshammar zlatom na 50 leptir i srebrom na 50 slobodno. Naslov je osvojio i Ukrajinac Oleg Lisogor na 50 prsno, a najveće je iznenađenje stiglo posljednjeg dana natjecanja, kada je na 1500 metara slavio malo poznati 19-godišnji Poljak Mateusz Sawrznowicz. Talijanska štafeta uzela je srebro na 4x100 slobodno, a Federica Pellegrini rušila je svjetski rekord na 200 slobodno. </p>
<p>NAJUSPJEŠNIJI U MELBOURNEU </p>
<p>Phelps i Lenton </p>
<p>Michael Phelps (SAD) - 7 zlata (200 slobodno - svjetski rekord, 100 leptir, 200 leptir - svjetski rekord, 200 mješovito - svjetski rekord, 400 mješovito - svjetski rekord, štafeta 4x100 slobodno, štafeta 4x200 slobodno - svjetski rekord) </p>
<p>Libby Lenton (Aus) - 5 zlata (50 slobdono, 100 slobodno, 100 leptir, 4x100 slobodno, 4x100 mješovito - svjetski rekord) </p>
<p>Leisel Jones (Aus) - 3 zlata (100 prsno, 200 prsno, 4x100 mješovito - svjetski rekord), 1 srebro (50 prsno) </p>
<p>Katie Hoff (SAD) - 3 zlata (200 mješovito, 400 mješovito - svjetski rekord, štafeta 4x200 slobodno - svjetski rekord)</p>
<p>Ryan Lochte (SAD) - 2 zlata (200 leđno svjetski rekord, 4x200 slobodno), 3 srebra (100 leđno, 200 mješovito, 400 mješovito) </p>
<p>Laure Manaudou (Fra) - 2 zlata (200 slobodno - svjetski rekord, 400 slobodno), 2 srebra (100 leđno, 800 slobodno), 1 bronca (4x200 slobodno) </p>
<p>Natalie Coughlin (SAD) - 2 zlata (100 leđno - svjetski rekord, 4x200 slobodno - svjetski rekord), 2 srebra (4x100 slobodno, 4x100 mješovito), 1 bronca (100 leptir)</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Drugi čovjek na Mjesecu </p>
<p>Ono što nije uspio na Olimpijskim igrama u Ateni Michael Phelps je napravio na Svjetskom prvenstvu u Melbourneu </p>
<p>Kada je uoči Olimpijskih igara u Ateni 2004. Michael Phelps najavio da će nastupiti u čak osam disciplina, sa željom da se (barem) izjednači s rekordnih sedam zlatnih medalja Marka Spitza iz Münchena 1972. godine, Spitz je to prokomentirao sljedećim riječima:</p>
<p>»Osvoji li Phelps u Ateni sedam zlatnih medalja, bit će samo drugi čovjek na Mjesecu. Osvoji li, međutim, osam zlata, bit će prvi čovjek na Marsu.« </p>
<p>Iako je u Ateni zabljesnuo poput supernove, Phelps ondje ipak nije »sletio« ni na Mars, ni na Mjesec. Osvojio je šest zlatnih i dvije brončane medalje, pa je Spitzov zlatni rekord ostao nedirnut. Ono što nije napravio u Ateni, Phelps je, eto, napravio na Svjetskom prvenstvu u Melbourneu. Sa sedam zlatnih medalja dostigao je Spitzov doseg iz Münchena, a samo ga je nepažnja Iana Crockera, koji je preranim startom skrivio diskvalifikaciju američke štafete 4x100 mješovito, zaustavila u pohodu na osmo zlato. Michael Phelps tako ni u Melbourneu nije postao »prvi čovjek na Marsu«, ali je zato »drugi čovjek na Mjesecu«.</p>
<p>Phelps, međutim, nije prvi plivač koji je napadao Spitzov rekord. Američki plivač Matt Biondi tako je na Olimpijske igre u Seoul 1988. došao s namjerom i realnim izgledima da osvoji sedam zlatnih medalja. No, njegova je »misija« propala već prvoga dana plivačkih natjecanja, kad je na 200 metara slobodno bio treći, pa je na kraju osvojio »samo« pet zlatnih, jednu srebrnu i jednu brončanu medalju. Čak je i veću pozornost od njegovih rezultata u Seoulu tako privukla istočnonjemačka plivačica Kristin Otto, koja je u šest nastupa osvojila šest zlatnih odličja. </p>
<p>Nakon toga je nastupilo višegodišnje »zatišje« u lovu na Spitza, jer ne rađaju se baš svaki dan plivači koji bi se mogli upustiti u lov na sedam zlata na jednom natjecanju. Spitzu se najviše približila australska plivačka superzvijezda Ian Thorpe, na Svjetskom prvenstvu u Fukuoki 2001. godine. </p>
<p>Thorpe je osvojio šest zlata - na 200, 400 i 800 metara slobodno te u sve tri štafetne utrke. Iako nikad nije bio izraziti sprinter, Thorpe je sedmo odličje lovio u utrci na 100 metara slobodno, no u finalu je zauzeo četvrto mjesto, zaostavši tek dvije stotinke sekunde za brončanim odličjem. </p>
<p>Govoreći o plivačkim kolekcionarima odličja, nikako ne treba zaboraviti da u Melbourneu zbog ozljede nije nastupio plivač koji je mogao konkurirati za odličja na 50 i 100 metara slobodno te na 50 i 100 metara leptirovim načinom, s kojim bi hrvatska štafeta 4x100 slobodno zasigurno nastupila u finalu. Riječ je, dakako, o Duji Draganji. S nestrpljenjem ga očekujemo na Olimpijskim igrama u Pekingu 2008. </p>
<p>Marin Šarec</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Laureus Federeru i Isinbajevoj </p>
<p>BARCELONA</p>
<p> – Sjajni švicarski tenisač Roger Federer treću je godinu zaredom dobitnik nagrade »Laureus«, takozvanog sportskog Oscara. Federer je do još jednog priznanja došao u konkurenciji vozača formule 1 Fernanda Alonsa i Michaela Schumachera, nogometaša Fabija Cannavara, atletičara Asafe Powella, te golfera Tigera Woodsa. »Laureusa« u ženskoj konkurenciji dobila je ruska skakačica s motkom Jelena Isinbajeva, koja je 20 puta popravljala svjetski rekord u svojoj disciplini, ispred tenisačica Amelie Mauresmo i Marije Šarapove. Mauresmo je kao utjehu dobila nagradu za »Proboj godine«, dok je Cannavaro uime talijanske nogometne reprezentacije dobio nagradu za momčad godine. Za »Povratnika godine« izabrana je američka tenisačica Serena Williams, osvajačica ovogodišnjeg Australian Open, dok je legendarni njemački nogometaš Franz Beckenbauer, koji je bio predsjednik Organizacijskog odbora prošlogodišnjeg SP u nogometu, dobio nagradu za životno djelo.</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>WTA: Kostanić-Tošić 82.</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Hrvatska tenisačica Jelena Kostanić-Tošić napredovala je za 16 mjesta na novoj WTA ljestvici i sada zauzima 82. mjesto sa 338.25 bodova. Vodeću poziciju i dalje drži Belgijanka Justine Henin sa 3994 bodova. Karolina Šprem je napredovala za jednom mjesto i trenutno je 107., Ivana Lisjak je pala za jednu stepenicu i sada je 152., dok je Sanja Ančić popravila plasman za jednom mjesto i sada je 168. WTA ljestvica: 1. (1) Justine Henin (Bel) 3994 bodova, 2. (2) Marija Šarapova (Rus) 3388, 3. (4) Amelie Mauresmo (Fra) 2776, 4. (5) Kim Clijsters (Bel) 2699, 5. (3) Svjetlana Kuznjecova (Rus) 2667... [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Ljubičić pao na osmo mjesto </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Najboljih hrvatski tenisač Ivan Ljubičić pao je na ATP ljestvici za jednu poziciju i sada se nalazi na osmom mjestu. Mario Ančić zauzima 13. mjesto, Ivo Karlović je ostao 105., Roko Karanušić je na 148. mjestu, a Marin Čilić na 177. ATP ljestvica: 1. Roger Federer (Švi) 7290, 2. Rafael Nadal (Špa) 4875, 3. Andy Roddick (SAD) 2980, 4. Nikolaj Davidenko (Rus) 2825, 5. Fernando Gonzalez (Čile) 2755, 6. Tommy Robredo (Špa) 2645, 7. Novak Đoković (Srb) 2540, 8. Ivan Ljubičić (HRV) 2270, 9. James Blake (SAD) 2150, 10. Tommy Haas (Njem) 2135... [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="36">
<p>Škotski nacionalisti žele neovisnost </p>
<p>Škotska nacionalna stranka u svom programu predviđa referendum za odcjepljenje </p>
<p>Najnovije istraživanje javnosti daje prednost škotskim nacionalistima uoči parlamentarnih izbora 3. svibnja. Škotska nacionalna stranka (SNP) će, prema istraživanju, na tim izborima dobiti 39 posto glasova, a glavni rival Laburistička stranka, vladajuća i u Velikoj Britaniji, 34 posto. Na trećem mjestu su liberalni demokrati, a na četvrtom konzervativci. No, iako se SNP zalaže za škotsku neovisnost, analitičari procjenjuju da je ta neovisnost »na dugačkom štapu« i gotovo neostvariva prije svega zbog ekonomskih razloga.</p>
<p>Škotska nacionalna stranka u svom političkom programu predviđa referendum za odcjepljenje i nezavisnost Škotske. Stranka je stekla popularnost posljednjih godina kad se odlučno usprotivila mnogim odlukama britanske vlade Tonyja Blaira, posebno bombardiranju Srbije i ratovima u Iraku i Afganistanu. </p>
<p>Prema istraživanjima javnog mnijenja, London nema razloga za alarm, jer 70 posto Škota i dalje ne želi izaći iz Ujedinjenog Kraljevstva. </p>
<p>Ipak, ako pobijede na izborima, škotski nacionalisti bi tu pobjedu mogli postaviti kao temelje građenja neovisnosti kroz četiri godine. Na ruku tim planovima ne idu gospodarske prilike. Royal Bank of Scotland jedna je od najvećih deset banaka na svijetu, a odvajanje gospodarstva izazvalo bi neželjene gospodarske efekte. </p>
<p>Ipak, britanski premijer Tony Blair je za svaki slučaj, u autorskom članku u Daily Telegraphu, podsjetio da je unija između Engleske i Škotske, sklopljena prije 300 godina, objema stranama donijela prosperitet, stabilnost i utjecaj u svijetu. »Odcjepljenje Škotske moglo bi imati ozbiljne posljedice po njenu ekonomiju«, upozorio je britanski premijer. On je kazao da možda zbog toga čelnici škotskih nacionalista posljednjih dana najavljuju da bi referendum o neovisnosti organizirali tek pred kraj mandata, a ne odmah nakon osvajanja većine u škotskom parlamentu. Blair je napisao da bi i sama pobjeda nacionalista mogla donijeti negativne ekonomske posljedice, jer biznis ne voli neizvjesnost. </p>
<p>Osim sa službenim Londonom, velikih problema bilo bi i sa Bruxellesom. Predstavnik Europske komisije u Škotskoj Neil Mitchison je izjavio da bi moguće odvajanje Škotske od Velike Britanije dovelo do otvaranja pregovora s Bruxellesom o članstvu u EU. »Situacija je bez presedana i zato će biti potrebni pregovori. O tim stvarima treba pregovarati i razgovarati«, kazao je Mitchison. </p>
<p>Rasprava o neovisnoj Škotskoj kao članici EU-a ukazuje na problem s drugim europskim regijama, poput Flandrije i Katalonije, gdje scenarij buduće neovisnosti pokreće pitanje odnosa s Bruxellesom. Ipak, ističu stručnjaci, neovisnost pokrajina poput Katalonije ili Baskije pada u vodu upravo zbog ekonomskih razloga. </p>
<p>Bruno Lopandić</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Srbijanske nade vezane uz ruski veto</p>
<p>BEOGRAD</p>
<p> - Srbijanski premijer Vojislav Koštunica otputovao je u ponedjeljak ujutro u New York gdje bi se u utorak trebao obratiti Vijeću sigurnosti UN-a koje će održati sjednicu posvećenu prijedlogu Marttija Ahtisaarija o budućem statusu Kosova. </p>
<p>Drugo Koštuničino obraćanje Vijeću sigurnosti (prvo je bilo u studenome 2005. godine, neposredno pošto je Ahtisaari imenovan) prate velika očekivanja, posebno nacionalističkih krugova u Beogradu. Prije polaska, srbijanski je premijer ponovio da »srpski narod zna i najdublje osjeća da podrška Rusija ima povijesni značaj« te da je prvorazredni nacionalni interes da Ahtisaarijev prijedlog propadne.</p>
<p>Koliko se u Beogradu oslanjaju na ruski veto, najbolje svjedoči intervju lidera radikala Tomislava Nikolića tjedniku NIN u kojem govori o osobnom svijetu koji će se srušiti i povlačenju iz političkog života, »ako Rusija, poslije svega, ne uloži veto na Ahtisaarijev plan«. Mediji su s neskrivenim optimizmom izvještavali o razlikama unutar EU-a o pitanju budućeg statusa Kosova koje su se pokazale tijekom neformalnog susreta ministara vanjskih poslova u Berlinu, a izvori bliski Koštuničinom DSS-u prebrojavali su glasove članova Vijeća sigurnosti i utvrdili da Srbija i Rusija imaju većinu.</p>
<p> Tenzije na samom Kosovu nastavljaju rasti. Incidenti na etničkoj osnovi ponovo su svakodnevnica. U ožujku je zabilježeno 17 napada na pripadnike srpske zajednice, uključujući i pokušaj granatiranja manastira Visoki Dečani. Albanska zajednica očekuje prihvaćanje Ahtisaarijevog prijedloga kojim bi Kosovo i formalno krenulo putem neovisnosti, ali su podjele unutar kosovske većine toliko duboke da čak ni zajednički apeli predsjednika Fatmira Sejdiuja, premijera Agima Çekua i vođe oporbe Hashima Thaqija ne uspijevaju zaustaviti nasilje.</p>
<p>Glavni tajnik Jaap de Hoop Scheffer i članovi Stalnog vijeća NATO-a posjetili su u ponedjeljak Prištinu. Scheffer je izjavio da je donio dvije poruke za albanske i srpske lidere: prva je da NATO neće dopustiti ugrožavanje sigurnosti na Kosovu i da ni jedna strana ne može računati na primjenu nasilja radi političkih ciljeva. Druga je poruka potpora Ahtisaarijevu prijedlogu. Ponovio je da »ne može i neće biti podjele Kosova«. </p>
<p>Bojan al Pinto-Brkić</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Iran tvrdi da su svi britanski vojnici priznali ilegalan upad </p>
<p>Teheran nije prikazao nove snimke »priznanja«</p>
<p>TEHERAN/LONDON</p>
<p> - Iranska državna televizija prikazala je u ponedjeljak nove snimke petnaestero zarobljenih britanskih vojnika i mornara nakon što su mediji javili da je cijela skupina priznala da su ušli u iranske teritorijalne vode ilegalno.</p>
<p> Iranska je televizija ranije prikazivala izjave četvorice zarobljenih mornara a nove snimke prikazuju sve zarobljene Britance od kojih neki govore u kameru, iako se njihov glas ne može čuti. </p>
<p> »Čini se da se Velika Britanija malo odmaknula od svog stajališta u posljednja dva dana oko neupitnih činjenica«, rekao je iranski reporter komentirajući nove snimke. »Ako se to nastavi nadamo se da će ovaj problem biti riješen bilateralnim putem i daleko od galame i buke te uz postizanje iranskih logičnih zahtjeva«, kaže se u komentaru.</p>
<p>Svih 15 britanskih mornara i marinaca koje je Iran zarobio priznali su da su ilegalno ušli u iranske vode, unatoč tvrdnjama Britanije da su bili na iračkom teritoriju, javio je u ponedjeljak iranski državni radio.Ipak, ovaj put Teheran je odlučio ne prikazati televizijsku snimku priznanja zbog, kako tvrde, promjene britanske politike. O kakvoj je promijeni riječ nije objašnjeno. Ministarstvo vanjskih poslova Velike Britanije još jednom je ponovilo da su njihovi marinci bili u iračkim vodama i osudilo prikazivanje takvih snimki. [Reuters/Hina/R.D.]</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Juščenko raspustio parlament </p>
<p>ZAGREB/KIJEV</p>
<p> – Ukrajinski predsjednik Viktor Juščenko, odavno u sukobu s parlamentom i premijerom, u ponedjeljak je potpisao uredbu kojom se parlament raspušta, zakazao izbore za 27. svibnja, a objavio je i da u utorak ne ide na planirani put u Rusiju, objavile su agencije. </p>
<p> Juščenko se naciji obratio u živo na televiziji, a objasnio je da mu je bila »dužnost« raspustiti parlament zbog postupaka koji su, prema njegovu mišljenju protivni ustavu, javlja Reuters. Stanje u zemlji je »pod kontrolom«, dodao je. Premijera Viktora Janukoviča, svoga protivnika iz »narančaste revolucije« 2004. optužio je za ilegalno vrbovanje zastupnika. </p>
<p> Samo koju minutu nakon Juščenkova govora parlament je ipak donio cijeli niz uredbi koje odbacuju Juščenkovu odluku. S 255 glasova za i nijednim protiv, odlučio je nastaviti s radom, a dvjestotinjak zastupnika, mahom Juščenkovih pristaša bojkotirlao je sjednicu. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="40">
<p>Zanosno njihanje bokovima</p>
<p>Proporcije tijela te ljudske kretnje osnovni su indikatori muške i ženske atraktivnosti</p>
<p>Ljudska ljepota u oku je promatrača, jedna je od definicija ljepote koja je oduvijek intrigirala znanstvenike. No iako se kaže da se o ukusima ne raspravlja, ma koliko mi to negirali postoje pravila privlačnosti za većinu žena i muškaraca. Dvije osnovne smjernice ljudske ljepote ovih su dana objavili istraživači sa sveučilišta u New Yorku. Njihovo je istraživanje ustvrdilo da proporcije struka i bokova utječu na poimanje ljepote te možemo reći da je to uistinu vjerodostojan indikator ljudske atraktivnosti. Zaobljenu figuru u obliku pješčana sata, kakvu je imala Marilyn Monroe, i dalje čak 70 posto ispitanika smatra najpoželjnijom, barem na zapadu. Razlog jest što takva figura odaje dojam plodnosti i zdravlja.</p>
<p>Standardi ljepote, dakako, ovise o pojedinu društvu. </p>
<p>To je istraživanje pokazalo jednu važniju činjenicu, a ona jest da opseg struka i bokova nije jedini presudan kad je u pitanju ženstvenost. Lijepo kretanje – muževno šepurenje i žensko njihanje bokovima – također je vrlo važno. Naime tijekom toga istraživanja ljudima su prikazane videosnimke na kojima su se nazirali obrisi ljudskih figura, i nije bilo moguće ustanoviti o kojem je poslu riječ. Zaključeno je da su anketirani privlačnijima ocijenili ženske figure koje su zamamno njihale bokovima, a među prikazanim muškarcima privlačniji su bili oni koji su hodali pomalo razmetljivo pomičući ramena. </p>
<p>»Građa tijela i kretnje izazivaju temeljne socijalne percepcije o spolu, odnosno o muževnosti ili ženstvenosti neke osobe«, smatraju znanstvenici koji su vodili istraživanje Kerri Johnson i Louis Tassinary. [A. Lonjak Božićević]</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Gromit umjesto Nippera</p>
<p>Slika terijera Nippera koji sluša stari gramofon svog preminulog vlasnika stotinu je godina bila jedna od najprepoznatljivijih u svijetu i kao takva idealna za logo nekoliko velikih tvrtki u Britaniji, Sjedinjenim Državama i Japanu. Naročito su u HMV-u, najvećem lancu prodavaonica nosača zvuka, voljeli koristiti Nippera, ali došla su nova vremena. Nippera će zamijeniti Gromit, pas od plastelina kojeg znamo iz serije animiranih filmova »Wallace i Gromit«. Riječ je o jedinstvenom marketinškom poslu u kojem neće biti plaćene nikakve kompenzacije. Tri će mjeseca HMV moći koristiti Gromitov lik u 220 izloga svojih prodavaonica, te po reklamnim panoima u londonskoj podzemnoj željeznici. Zauzvrat će Aardman Animations, studio koji stoji iza Wallacea i Gromita, dobiti besplatnu reklamu za Gromita i ostale likove iz svojih filmova. Tim se potezom u HMV-u nadaju privući mlade kupce, koji obožavaju pustolovine Wallacea i Gromita. Inače, Nipper se u javnosti prvi put pojavio 1907. u zaglavlju pisma. Procjenjuje se da originalni crtež vrijedi oko 500 tisuća funti i čuva se u središnjici EMI Recordsa u Londonu. [M. Br.]</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Virtualni modni svijet</p>
<p>Na atraktivnom modnom portalu svoje radove mogu predstaviti mladi neafirmirani dizajneri</p>
<p>Razmišljajući o tome kako upoznati zgodne, lijepo odjevene i profinjene djevojke, prijatelji Petar Galović i Tomislav Perić pridružili su se idejnim osnivačima internetske stranice www.Moda.hr Kreši Jurišiću i Domagoju Vulinu u stvaranju prvog hrvatskog modnog portala. Posjećivanjem modnih revija i događaja na kojima nije nedostajalo glamura, atraktivnih manekenki i fotomodela dečki su uplovili u svijet mode i počeli prikupljati nova znanja. Nakon Petrova odlaska Tomislavu se u vođenju portala pridružila djevojka Lucija Biondić, koju je upoznao učeći za ispit u nacionalnoj biblioteci. Budući da je Tomislava životni put doveo do posla u banci, urednički angažman, koordinaciju i selektiranje tekstova polako je počeo prepuštati svojoj partnerici. Zajedničko udruživanje snaga svih četvero suradnika i prijatelja pokazalo se više nego uspješno. </p>
<p>Danas taj modni portal osim što prati i svakodnevno ažurira domaće i inozemne novosti iz svijeta mode, objavljuje i razgovore s uglednim modnim dizajnerima, manekenkama te poznatim osobama koje putem interneta otkrivaju detalje o svome imidžu, make upu i frizurama. </p>
<p>»Sve čitanije su rubrike kojima posjetitelje informiramo o zdravlju i ljepoti, novitetima u kozmetičkoj industriji, trendovima odijevanja, uređenju interijera i turističkim odredištima«, napominje Lucija dodajući kako je prije svega namjera web stranice dati prostora mladim i neafirmiranim hrvatskim dizajnerima i fotomodelima. Upravo je mnogima od njih, kaže, portal Moda hr. bio odskočnom daskom u karijeri i prigoda da se pročuje za njihove odjevne kreacije, a poslije i modne kolekcije s kojima su se predstavili široj javnosti. Internetska stranica posvećena modi naime osim što predstavlja i promovira domaće dizajnere, redovito prati i njihov rad na svim aktualnim modnim događanjima kao što su Cro A Porter, Tjedan mode, Beck’s Fashions Hr i Osijek Fashion Incubator. </p>
<p>»Osim domaćih modnih spektakala kontinuirano pratimo sve što se događa na svjetskoj modnoj sceni. Naši suradnici donose izvješća s modnih pista Pariza, Londona, New Yorka, Milana, Sydneya, Moskve i Bombaya«, napominje urednica i koordinatorica poslova na portalu koji se može pohvaliti s više od 70.000 posjetitelja na mjesec. </p>
<p>Iako je stranica posvećena modi proizašla iz hobija, Moda hr. se uvijek nastojala držati novinarskih standarda, nepristranosti, profesionalnosti i objektivnosti. Njihova namjera naime nikada nije bila kritički se osvrtati na nečiji stil odijevanja nego prije svega informirati i educirati te posjetiteljima omogućiti da idu u korak s modnim trendovima. </p>
<p>»Komentare prepuštamo posjetiteljima foruma koji tako imaju prigodu s nama sudjelovati u kreiranju stranice te izraziti stavove o modi, njenim akterima i sudionicima modnih događaja. To je ujedno i najbolji pokazatelj koliko smo prihvaćeni, čime su naši korisnici zadovoljni te koje projekte od portala očekuju u budućnosti«, objašnjava Tomislav. Inspirirana sugestijama, poduzetnička je ekipa već krenula u realizaciju novih rubrika od kojih najavljuju onu posvećenu dječjoj modi i muškarcima te poddomenu namijenjenu mladim domaćim kreatorima. </p>
<p>Za modni portal koji se razvio iz entuzijazma Lucija i Tomislav vjeruju kako će im uskoro postati jedini izvor prihoda te da će od tog posla u budućnosti moći dostojno živjeti. Za sada se financiraju iz marketinga. </p>
<p>»Posljednjih se godina modna scena u Hrvatskoj uzdigla na zavidnu razinu. Ako smo svojim trudom i mi tome pridonijeli, tada nam je to najveći kompliment i poticaj za daljnje istraživanje modnog tržišta«, zaključuje Tomislav koji umjesto nogometa upravo modu smatra najvažnijom sporednom stvari na svijetu. </p>
<p>Dubravka Žalac</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>U boj protiv celulita</p>
<p>Nakon uskrsnih je gozbi pravi trenutak da se pomno promotrite u zrcalu i odmah nešto poduzmete u slučaju povećanog volumena masnog tkiva na bedrima, bokovima i stražnjici. Da biste ga smanjili i spriječili nastanak novih naslaga stručnjaci Vichyjevih laboratorija savjetuju njegu Lipometricom. Riječ o sredstvu kojim se dokazano uklanja nakupljena masnoća i napinje koža. Pri stvaranju se novog preparata vodilo računa o postojanju triju vrsta celulita, bez obzira na to što im je zajedničko skladištenje masnoće u stanicama kože zvanim adipociti. Kad se te stanice naime zasite masnoćom dolazi do povećanja broja adipocita i širenja kože, pa se deformira i struktura vlakana u potkožnom tkivu. To se može popraviti redovitim tretmanima Lipomerticom, jer sadrži učinkovite sastojke adrenalyse-S koji prazni zalihe masnoće i aminokine-G s koji aktivira tvorbu kolagenskih vlakana i napinjanje kože. No da bi svaki korisnik ponuđena preparata u borbi protiv celulita bio zadovoljan, Vichy je ponudio njegu trima preparatima. Tako se za rješavanje ukorijenjenih i prekomjernih masnih naslaga savjetuje mjesec dana ujutro i navečer umasirati Lipometric i još dva tjedna Lipocure. No za smanjivanje volumena masnog tkiva nužno se dva mjeseca njegovati Lipometricom, dok je za tretman jamičasta celulita dostatno 14 dana upotrebljavati Lipocure. Ako je riječ o opuštenoj koži i ovješenu licu, trebalo bi cijele godine na tijelo nanositi Lipostretch. [M. Đ.]</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Piletina i kupus smiruju</p>
<p>Hiperaktivna ili agresivna djeca mogu se smiriti ako se pravilno hrane, pokazalo je britansko istraživanje. Piletina, janjetina i riža su, primjerice, namirnice koje smanjuju probleme s ponašanjem. Banane, jabuke, kupus i prokulice također imaju učinka. Prema mišljenju doktora Davida Bentona, voditelja istraživanja sa sveučilišta Swansea, čini se da te namirnice potiču određene reakcije u mozgu. S druge strane, nemirnija djeca trebala bi izbjegavati namirnice bogate šećerom, poput čokolade, te jaja, grožđe i naranče. Benton, koji je davao naputke vladi o tome kako bi se trebala hraniti školska djeca, proučio je studije o hrani i ponašanju unazad 50 godina. On smatra da je hiperaktivnost povezana i s konzumiranjem premalo masnih kiselina, kao što su one u ribljem ulju. </p>
<p>U drugoj studiji, koju su provodili znanstvenici sa sveučilišta Cambridge, pokazalo se da je depresija u djece povezana s lošom prehranom. Dodaci prehrani koji sadrže omega-3 masne kiseline u tom su se slučaju pokazali korisnima. U toj je studiji otkriveno da multivitaminske tablete i dodaci prehrani koji imaju u sebi riblje ulje smanjuju probleme s ponašanjem djece. [S.D.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="45">
<p>Izletio kroz vjetrobransko staklo i poginuo</p>
<p>Nesretni vozač nije bio vezan pojasom, izletio je i pao dvadesetak metara od vozila</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - U prometnoj nesreći koja se u ponedjeljak oko 19 sati dogodila u Kupinečkom Kraljevcu poginuo je vozač »škode felicie«, 48-godišnji Z.K.</p>
<p>»Prvo je udario u hidrant pokraj ceste, a zatim je sletio te udario u betonske stupove i žičanu ogradu. Mislim da ga je žica naglo zaustavila i tada je vozač izletio kroz prednje staklo na suprotno stranu ceste. Bilo je strašno, nismo znali što se dogodilo!« rekao nam muškarac pred čijom se kućom sve dogodilo. </p>
<p>Kobna brzina i nepažnja</p>
<p>Voditelj ekipe za očevide rekao nam je da uzroci nesreće još uvijek nisu poznati ali, prema svemu sudeći, brzina i nepažnja opet su odnijeli jedan život. </p>
<p>U blagom desnom zavoju vozač »škode felicie« izgubio je nadzor nad automobilom i prednjim desnim krajem udario je u hidrant pokraj ceste. Od udara je automobil odbačen na teren pored desne prometne trake, a u nekontroliranom kretanju »pokosio« je nekoliko betonskih stupova na kojima je bila razvučena žičana ograda. </p>
<p>Vozač letio 20-tak metara </p>
<p>Automobil je zatim udario u zemljano povišenje kraj ceste, a nesretni vozač, koji gotovo sigurno nije bio vezan pojasom, izletio je kroz prednje vjetrobransko staklo, da bi na kraju pao dvadesetak metara dalje na suprotnu kolničku traku. </p>
<p>Na mjesto nesreće ubrzo je stigla ekipa Hitne pomoći, ali liječnik je oko 19.18 sati samo mogao konstatirati smrt. Na mjestu nesreće došao je i načelnika II. Policijske postaje Luka Pešut, a nakon očevida pozvani su vatrogasci zbog ispiranja kolnika. </p>
<p>Zvonimir Kosinjski</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Mirku Batarelu zapaljeni automobili?</p>
<p>Neslužbeno smo saznali da je riječ o podmetnutom požaru</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Poznatom zagrebačkom odvjetniku Mirku Batarelu u noći na ponedjeljak izgorjeli su automobili »golf« i »BMW X5« i drvena nadstrešnica u dvorištu njegove kuće u ulici Ivana Rendića u Samoboru. Požar je buknuo, kaže policija, oko 2,40 sati ujutro, a očevid je potrajo do kasnih popodnevnih sati u ponedjeljak.</p>
<p> Prema prvim, neslužbenim podacima, sumnja se da je riječ o podmetnutom požaru.</p>
<p> Mirko Batarelo (53) pravničku je karijeru počeo u zagrebačkoj Carini, a prelaskom u odvjetnike vrlo brzo postaje jedan od najistaknutijih odvjetnika u Zagrebu.</p>
<p>2003. godine njegovo se ime spominje u aferi s tadašnjim zagrebačkim Županijskim odvjetnikom Krunoslavom Canjugom. </p>
<p>Naime, policija je od prosinca 2002. godine do sredine travnja 2003. pratila i snimala telefonske razgovore Batarela i Canjuge i na osnovu tih snimaka podigla kaznenu prijavu protiv obojice. Slučaj je u srpnju odbačen na zagrebačkom Županijskom sudu, a Canjuga je premješten na sud u Zlataru.</p>
<p> Iz snimljenog materijala vidjelo se da u slučaju osobe pod istragom radi izbjegavanja carinskog nadzora (članak 298. KZ), Canjuga obavještava branitelja optuženika Batarela da je protiv njegova branjenika slučaj preuzeo Uskok zbog sumnje da se optuženik u izvršenju djela udružio u kriminalnu skupinu. Iz ispisa se može nazrijeti da Canjuga stvar drži pod kontrolom na način koji neće previše opteretiti Batarelova klijenta.</p>
<p>U drugom slučaju, nakon koordinativnog sastanka u uredu svog šefa, Mladena Bajića, Canjuga obavještava Batarela o »zgodnom« klijentu protiv kojeg se priprema predmet zbog zloporabe položaja i ovlasti (337. članak KZ). Batarelo i Canjuga na ručku istog dana izmjenjuju sve potrebne informacije nakon čega odvjetnik stupa u kontakt s osobom protiv koje se priprema postupak i koji dan kasnije predaje punomoć o njegovu zastupanju Županijskom sudu. Za vrijeme izvida u jednoj građevinskoj tvrtci u povodu sumnje za kazneno djelo zloporabe ovlasti u gospodarskom poslovanju, </p>
<p>Canjuga zove Batarela i obavještava ga da kaznena prijava još nije podnesena. Za buduću »stranku« izvidi se obavljaju u vezi s putnim nalozima, a Batarelo o svemu što je čuo od Canjuge obavještava jednog drugog uposlenika te tvrtke.</p>
<p>Predmet u Županijskom državnom odvjetništvu u povodu djela iz 173. članka KZ (zloporaba opojnih droga) i 279. (prikrivanje protuzakonito dobivenog novca) pod punom je Canjuginom kontrolom. Zato je moguće da predmet od Canjuge preuzima njegov zamjenik tri dana prije no što referira o stanju spisa. Taj tužitelj, bez konzultacije s Uskokom (sedam mjeseci je radio na tom slučaju) i Uredom glavnog državnog odvjetnika, preinačuje optužnicu u dijelu koji se tiče droge, ali i u dijelu koji se tiče prikrivanja izvora novca. Za drugo djelo čak je u to vrijeme postojala sumnja izražena u izvješću Ureda za sprječavanje pranja novca. Sumnja se činila opravdanom, jer zajednički godišnji prihodi osumnjičenika nisu prelazili 200.000 kuna, a kupili su nekretnina vrijednih više od 1,6 milijuna kuna.</p>
<p>Ne vjerujem u namjerni palež</p>
<p>Nakon što su u Samoboru, u Ulici Ivana Rendića, ispred kuće odvjetnika Mirka Batarela, u ponedjeljak oko 2.40 sati, potpuno izgorjeli »VW golf« i »bmw X5«, dijelom je nagorjela i nadstrešnica ispod koje su bili parkirani automobili.</p>
<p>»Ne vjerujem da su automobili namjerno zapaljeni, s instalacijama na »bmw-u X5« stalno je bilo problema, a alarm se sam palio« rekao je na mjestu događaja Mirko Batarelo. »Zvao sam državno Županijsko odvjetništvo i tražio se da se ovom slučaju posveti posebna pažnja«, dodao je Batarelo. Zbog očevida, policajci i samoborski vatrogasci morali su na bok okrenuti izgorjelu olupinu »X5-tice«, no do zaključenja ovog izdanja lista uzroci požara još uvijek nisu bili poznati. Kako smo doznali »golf« je koristila Batarelova supruga, a »bmw X5« je u vlasništvu poduzeća Batarelove kćeri, »Sigmundšped«. Materijalna šteta procjenjuje se na oko 100.000 eura. </p>
<p>Dragan GrdićZvonimir Kosinjski</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Pušten predsjednik kaštelanske HVIDR-e </p>
<p>SPLIT</p>
<p> - Predsjednik kaštelanske HVIDR-e Željko Strize (36) pušten je, nakon krim-obrade zbog telefonski upućenih prijetnja smrću novinarima »Slobodne Dalmacije«, na slobodu bez kaznene prijave te će biti prekršajno prijavljen, ali zbog upada u prostorije toga splitskog dnevnika, doznaje se od glasnogovornice splitsko-dalmatinske PU Marine Kraljević-Gudelj. Strize neće biti kazneno prijavljen, jer je krim-obradom i policijskim izvidima utvrđeno kako ne postoji ozbiljna prijetnja, izvijestila je policija. Na temelju prijave privedeni je zadržan 24 sata, a na temelju sudskog naloga obavljena je premetačina njegova stana i drugih prostorija kojima se služi. Strize je 31. ožujka nepozvan pristupio u prostorije »Slobodne«, negodujući zbog objavljenih članaka o njemu. Pritom je vikao i omalovažavao novinare, zbog čega će protiv njega biti podnesen zahtjev za pokretanjem prekršajnog postupka. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Ubojici dosuđeno još osam godina</p>
<p>Stanar lepoglavske kaznionice na sud je doveden vezanih ruku i nogu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Unatoč »užarenoj« atmosferi u sudnici, odbijanju okrivljenika da na bilo koji način osim »pljuvanja« po raspravnom sucu, sudjeluje u postupku sudac Nenad Lukić uspio je ipak postupak protiv poznatog ubojice Milenka Totha privesti kraju i osuditi ga na osmogodišnju kaznu zatvora zbog prijetnji i lažnog prijavljivanja pravosudnih dužnosnika još iz 2001.</p>
<p> »Stanar kaznionice u Lepoglavi u ponedjeljak tako na zagrebačkom Općinskom sudu, vezanih i ruku i nogu u pratnji pravosudnih policajaca na svaku riječ koju je sudac Lukić izgovorio, poput 'automata' uzvraćao 'j... ti mater mrtvu, ustašku, smeće jedno sudsko, j... sve živo i mrtvo«. </p>
<p>Dosad neviđena situacija u Lukićevoj sudnici – kažnjavanje Totha zbog vrijeđanja suda s »rekordnih« 33 tisuće kuna, njegovo izbacivanje iz sudnice čak šest puta, naposljetku je popraćeno zavidnom dozom razumijevanja prema okrivljeniku. Toth je, naime, svaki put sa sudskog hodnika uvođen u sudnicu kako bi se očitovao o onome što se tamo događalo u njegovoj odsutnosti, te kako mu pravo na obranu ne bi bilo uskraćeno. </p>
<p>On je, međutim, na sučevo pitanje ima li promjena u njegovim podacima, odgovarao u stilu: ma boli te k..., p... ti materina smrdljiva sudska ustaška te je unekoliko navrata »zaradio« kaznu od po tri, pet, deset i 15 tisuća kuna. </p>
<p>»Obrušio« se Toth potom i na tužiteljicu koja je čitala izmjene u optužnom prijedlogu protiv njega te joj poručio: »Šuti, kurvetino jedna«, a potom je istim riječima »počastio« psihijatricu koja je iznosila rezultate njegova vještačenja – podvojena ličnost s elementima paranoidnosti i narcisoidnosti. Osim toga, Toth je na početku suđenja tražio Lukićevo izuzeće kao i izuzeće predsjednika suda Mirka Klinžića. </p>
<p>Nije mu to prihvaćeno, jer je sud smatrao da Toth time samo odugovlači postupak. Okrivljenik je ipak gotovo dva sata ponavljao: »Ne idemo mi nigdje dalje s postupkom dok to ne odluči predsjednik Županijskog suda«, pozivajući se na članak 40. KZ-a – o izuzeću suca o kojem odlučuje Županijski sud. Proglašen je, između ostalog, krivim zbog prijetnji pismom djelatnici odjela pojačanog nadzora u Lepoglavi koju je optužio za krađu njegovih pisama.</p>
<p> U pismu koje je poslao Ministarstvu pravosuđa navodi stravične prijetnje »Bit će toj kurvi gore kad je se dočepam nego onim kurvetinama što im je Ivo Klišanić vadio maternice francuskim ključem«. </p>
<p>Anita Krmek</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Ubojstvo mjesecima planirao Ahmeti sa svojom braćom</p>
<p>SPLIT</p>
<p> - Mjesec i pol dana nakon likvidacije Lovela Matkovića (22) i Marina Vukšića (21) te ranjavanja Ivana Ljubića (29) rafalom iz kalašnjikova na parkiralištu iznad kafića »Pamela« u Dubrovačkoj ulici, policija otkriva nove elemente u pozadini cijele priče. Mladić prijavljen za dvostruko ubojstvo, Mate Vukušić (20) te Goran Stanković (31) koji mu je kasnije pomagao, dio su ekipe u kojoj je glavnu riječ vodio, prema saznanjima inspektora, Sadat Ahmeti. Tako su Sadat, zatim braća Ferdi i Edi Ahmeti te Vukušić nekoliko mjeseci planirali ubojstvo Matkovića i ostalih članova njegove grupe. O tome im je sve kazala maloljetna djevojka L.G., oteta u Zagrebu koju su Ahmeti držali zatočenu na njihovom posjedu kod Sjeverne luke. Čula je sve o planiranim ubojstvima, likvidiran je trebao biti i Branko Čipčić no on je završio u zatvoru dva-tri dana prije krvavog događaja i tako izbjegao sigurnu smrt. Obračun s drugom skupinom planiran je iz dva razloga, zbog ljubomore jer su bili puno uspješniji s djevojkama te zbog maltretiranja i reketarenja.Upravo je Sadat odlučio da Marin Svalina (27) zvani Medo obavi egzekuciju, i to prvo Lovela Matkovića. Nakon toga je pao dogovor da se ubiju sva trojica odjednom, zbog čega je Vukušić dogovorio noćni sastanak mjesec dana kasnije. Sadat je preporučio nekoliko lokacija, Žnjan, Kašjune ili parkiralište u Dubrovačkoj kao lokacije s koje se može lako pobjeći. Oružje se skrivalo u kući Ahmetijevih. Policija je istražnom sucu privela Marina Svalinu uz kaznenu prijavu zbog nanošenja teških ozljeda (?!), dok se Sadat, za kojim policija traga posljednjih mjesec i pol dana, ne sumnjiči niti za jedno kazneno djelo. [Z.P.]</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Petorica palicom i šakama prebili 15-godišnjaka</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Petorica zasad nepoznatih mladića u nedjelju su oko 20.45 sati u haustoru stambene zgrade u Teslinoj ulici, palicom i šakama prebili 15-godišnjaka. </p>
<p>Kako smo doznali u PU zagrebačkoj, jedan od počinitelja prišao je 15-godišnjaku, odvukao ga u obližnji haustor, a ubrzo mu je u pomoć priskočio i drugi napadač, koji je petnaestogodišnjaka udario šakom u glavu. Nakon kraćeg natezanja, napadačima su se pridružila još trojica, pa su sva petorica palicom i šakama isprebijali nesretnika. Nakon što su ga pretukli, oteli su mu mobitel i pobjegli. Na povratku kući, 15-godišnji mladić zatražio je liječničku pomoć u Klinici za dječje bolesti u Klaićevoj zbog hematoma ispod oba oka, na leđima i razbijene gornje usnice. [Z.K]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="51">
<p>Dvorana Cibone premala za Inine dioničare?</p>
<p>Za glasovanje će koristiti modernu sofisticiranu opremu s elektronskim kodovima </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Na parket zagrebačke sportske dvorane Dražen Petrović 11. svibnja neće istrčati košarkaši Cibone nego će ih zamijeniti dioničari Ine na prvoj godišnjoj skupštini tvrtke nakon što je kroz drugu fazu privatizacije broj njenih dioničara povećan na gotovo 45.000.</p>
<p>Zato je pitanje hoće li i ta velika sportska dvorana u koju stane oko 5000 gledatelja biti dovoljna za sve zainteresirane dioničare. Ili će Ina, ako ih dođe više pa svi neće stati u dvoranu, morati otkazati skupštinu i sazvati novu u velikoj dvorani Doma sportova, u koju stane oko 10.000 gledatelja, a možda i na Dinamovom stadionu. </p>
<p>Skupštinu su morali sazvati i dvoranu rezervirati najmanje 41 dan prije njenog održavanja, a koliko će dioničara doći znat će tek desetak dana prije skupštine kada se svi prijave. Na temelju podataka da je zbog trgovanja na burzi početni broj malih dioničara u međuvremenu dosta smanjen, te iskustava s prvim skupštinama nakon privatizacije više velikih hrvatskih tvrtki, procjenjeno da bi im Cibonina dvorana mogla biti dovoljna. Ali ako svi zainteresirani dioničari ne stanu u dvoranu, morat će otkazati skupštinu i naći veći odgovarajući prostor.</p>
<p>Dosta problema zbog očekivano velikog broja dioničara stvara i sustav glasovanja o predloženim odlukama. Naime, svaka dionica donosi pravo na jedan glas. Zato će se, doznajemo, za glasovanje koristiti moderna sofisticirana oprema s elektronskim kodovima čime će se ubrzati prebrojavanje. Sličnih problema imao je i Inin strateški partner Mol. Kad su 1995. krenuli na burzu, imali su 70.000 dioničara, ali ih je na prvu skupštinu došlo samo oko 700. </p>
<p>Inače, najzanimljivije točke dnevnog reda bit će izvješće o stanju društva te odluka o upotrebi i raspodjeli neto dobiti Ine u 2006. od 669,5 milijuna kuna. Uprava je predložila da se 118,6 milijuna kuna upotrijebi za pokriće gubitaka iz ranijih godina, 27,5 milijuna kuna u obvezne zakonske rezerve društva, a 523,3 milijuna kuna u ostale rezerve društva. </p>
<p>Nedavno osnovana Udruga malih dioničara Ine najavila je da će se pokušati izboriti za isplatu dividendi i imenovanje predstavnika malih dioničara u Nadzorni odbor Ine. Međutim, o raspodjeli dobiti odlučivat će predstavnici Vlade i Mola, kao najveći suvlasnici. Zalan Bacs, dopredsjednik Uprave i financijski direktor Ine, izjavio je da uz planirana velika ulaganja narednih godina ne vidi mogućnost za isplatu dividendi. </p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Prodaja tvrtki izdvojenih iz HŽ-a</p>
<p>Ponuditelji se moraju obvezati da će zadržati osnovne djelatnosti i sve zaposlenike u iduće tri godine</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Hrvatski fond za privatizaciju (HFP) objavio je javne pozive za kupnju stopostotnih udjela u prvim trima tvrtkama izdvojenima iz sustava Hrvatskih željeznica (HŽ). Riječ je o tvrtkama Željezničko ugostiteljstvo d.o.o., RVR - Uslužne djelatnosti d.o.o. te PZZ Inženjering d.o.o. Rok za podnošenje ponuda za sve tri tvrtke istječe 14. svibnja ove godine.</p>
<p>Najviša početna cijena, od 144,4 milijuna kuna, određena je za kupnju Željezničkog ugostiteljstva, čiji je temeljni kapital tijekom ožujka ove godine povećan s 5,5 milijuna kuna na sadašnjih 131,1 milijun kuna. Osnovna djelatnost ove tvrtke s 315 zaposlenika je ugostiteljstvo i turizam, a od 2001. godine i djelatnost putničke agencije. Tvrtka RVR - Uslužne djelatnosti ponuđena je pak po početnoj cijeni od 22,77 milijuna kuna. Osnovna djelatnost tvrtke je održavanje unutarnjeg reda na željezničkom području i zaštita imovine i osoba, servisiranje vatrogasnih aparata, ispitivanje unutarnje i vanjske hidrantske mreže, kemijsko i mehaničko čišćenje pružnog pojasa na prugama HŽ Infrastrukture.</p>
<p>Tvrtka PZZ Inženjering, s 254 zaposlena, nudi se za 642.600 kuna, koliko iznosi i temeljni kapital tvrtke, dok je aktiva krajem 2006. iznosila 47,5 milijuna kuna, jednako kao i ukupne obveze društva. Tvrtka se, među ostalima, bavi građevinarstvom te proizvodnjom građevinske stolarije i drvene ambalaže. Za sva tri društva ponuditelji se trebaju obvezati da će, među ostalim, zadržati njihove osnovne djelatnosti, kao i sve zaposlenike tri godine od preuzimanja te moraju preuzeti obvezu imenovanja predstavnika radnika u Nadzorni odbor novog društva. Ujedno, trebali bi podmiriti sve obveze prema državnim vjerovnicima i ponuditi program podmirenje obveza prema ostalim vjerovnicima te osigurati zamjenska jamstva za obveze pokrivene državnim jamstvima. Ponudama trebaju biti priloženi i petogodišnji poslovni i investicijskih plan, a ponuđači se moraju obvezati i da će zaposlenicima ponuditi pravo na povlastice na domaći željeznički prijevoz. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Viro zainteresiran za Vupik i Sladoranu </p>
<p>Proizvodnja šećerne repe prvi je put lani dosegla europski prosjek od osam tona po hektaru, kaže direktor Vira Damir Barić </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Tvornica šećera Viro iz Virovitice u 2006. godini ostvarila je najbolje rezultate poslovanja u svojoj povijesti. Neto dobit povećana je u odnosu na 2005. 38,4 posto, na 101,81 milijun kuna, dok su ukupni prihodi porasli 26,9 posto, na 639,4 milijuna kuna, kazao je prokurist Vira Željko Zadro na konferenciji za novinare.</p>
<p>Lani je tvornica šećera Viro prodala 127.379 tona šećera, što je 22,4 posto više nego u godini prije. </p>
<p> Prodaja na tržišta Europske unije povećana je 53,4 posto na 72.569 tona, a najveći rast zabilježen je na tržištima Njemačke, Mađarske, Velike Britanije i Nizozemske.</p>
<p>Direktor Zagrebačke burze Roberto Motušić kazao je da su dionice Vira, rasprodane u rekordnih 17 sekundi, u godini dana narasle sa 365 na 1000 kuna po dionici. Dobit po dionici iznosi 79,7 kuna.</p>
<p> Direktor Vira Damir Barić kazao je da je na hrvatskom tržištu prodaja šećera smanjena 8,2 posto na 54.809 tona, no Viro je zadržao vodeću poziciju na hrvatskom tržištu šećera s tržišnim udjelom od 37 posto.</p>
<p>Uz proizvodnju od 107.481 tonu konzumnog šećera i povećanje prodajne cijene šećera, povećanju prihoda pridonijela je i kupovina šećera proizvedenog u osječkoj šećerani Kandit Premijer, na što se Viro odlučio s ciljem stabilizacije cijena šećera na hrvatskom tržištu.</p>
<p> »Investicije tvrtke lani su iznosile 78,55 milijuna kuna, a lani je proizvodnja šećerne repe prvi put dosegla europski prosjek od osam tona po hektaru«, kazao je Barić. Govoreći o planovima u ovoj godini, Zadro je istaknuo kako se očekuje proizvodnja šećera iz šećerne repe ne manja od 75.000 tona, kao i prerada više od 100.000 tona sirovog šećera. Od toga bi 50.000 tona bilo namijenjeno domaćem tržištu, 25.000 tona plasiralo bi se kroz tekući <FONT COLOR="#CC3300"><b>šećer</b></FONT>, a 25.000 tona na tržište BiH, prije gradnje šećerane u Brčkom.</p>
<p> Zadro je najavio osnivanje zajedničke tvrtke triju hrvatskih šećerana (Kandit Premijer, županjska Sladorana i Viro) poslije Uskrsa, što će im omogućiti siguran plasman, ali i zajednički nastup na tržištima EU-a. »Strateškim povezivanjem smanjili bismo troškove za 150 milijuna kuna«, kaže Zadro.</p>
<p>Odgovarajući na upite, Zadro je istaknuo da je i Viro zainteresiran za kupnju udjela u županjskoj Sladorani te kako su zainteresirani za sudjelovanje u privatizaciji Vupika.</p>
<p>Također je kazao i kako su pred potpisivanjem ugovora o kupnji postrojenja šećerane u Ormožu koja se zatvara.</p>
<p>Što se pak isplate dividende za 2006. tiče Barić je kazao kako će visina dividende pratiti rast neto dobiti. </p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Radnici RIZ-a traže povrat 17 milijuna dolara</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Državno odvjetništvo RH (DORH) će za desetak dana obavijestiti Sindikat metalaca Hrvatske što je odlučilo u vezi njegova zahtjeva da se 17 milijuna dolara vrati tvrtki RIZ-Odašiljači kao temeljni kapital, kako bi država postala većinskim vlasnikom poduzeća, dogovoreno je nakon sindikalnog prosvjeda pred DORH-om. Stotinjak radnika RIZ-Odašiljača prosvjedovalo je u ponedjeljak pred zgradom DORH-a, jer smatra da je DORH odgovoran što njihovu poduzeću nije vraćeno 17 milijuna dolara dobivenih iz procesa sukcesije imovine bivše SFRJ. Na zahtjev Ministarstva financija, DORH je proglasio 17 milijuna dolara potraživanjima, a ne imovinom, pa ta sredstva ne pripadaju RIZ-u nego državi. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>IKEA dolazi u Hrvatsku</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Švedska Ikea, vodeći svjetski proizvođač namještaja, sljedeće dvije do četiri godine planira otvoriti svoje prodavaonice i u Hrvatskoj, objavio je portal business.hr.. Uz Hrvate, Ikeine će prodavaonice, vjerojatno u istom razdoblju, dobiti Slovenija i Srbija . Ta tri najnovija ciljana tržišta ovog giganta nastavak su velike ekspanzije koja je počela prije osam godina. Dotadašnja Ikeina poslovna filozofija bila je širenje na tržišta Njemačke, Velike Britanije i SAD-a. Prateći trendove, u Ikei planiraju osmisliti model internetske prodaje predviđajući da će na taj način prodavati petinu godišnjeg asortimana. Ikea godišnje izbaci 176 milijuna kataloga što je, naravno, najveća reklamna naklada u svijetu.[vje]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="56">
<p>Državno odvjetništvo u Klagenfurtu otvorilo istragu protiv Zagorca</p>
<p>Državno odvjetništvo u Klagenfurtu poslalo je zahtjev za istragom o bankovnim računima Vladimira Zagorca</p>
<p>KLAGENFURT</p>
<p> - Istraga o poslovanju bivšeg pomoćnika ministra obrane Vladimira Zagorca i njegovih austrijskih partnera, zbog sumnje o pranju novca, otvorena je krajem prošlog tjedna, potvrdila je u ponedjeljak glasnogovornica austrijskog državnog odvjetništva i državna odvjetnica u Klagenfurtu Carmen Riesinger. </p>
<p>Državno odvjetništvo u Klagenfurtu poslalo je zahtjev Zemaljskom sudu krajem prošlog tjedna da provede istragu o Zagorčevim bankovnim računima zbog sumnje da su u Hypo Alpe Adria banci oprani veliki novčani iznosi, potvrdila je Riesinger. </p>
<p>»Kada završi istraga, o tome ćemo izvijestiti hrvatsko državno odvjetništvo koje nam je poslalo zahtjev za međunarodnu pravnu pomoć«, rekla je i dodala da će istražni postupak trajati nekoliko tjedana. Kazala je da će se »istražiti poslovanje Zagorca i njegovih partnera u banci Hypo Alpe Adria sa sjedištem u Klagenfurtu i još nekim financijskim institucijama«, ne preciziravši o kojim je institucijama riječ. </p>
<p>Zagorčevi partneri bili su zaposlenici Grupe Hypo Alpe Adria, ali više ne rade u toj grupi, kazala je državna odvjetnica. Tvrdnje da istražni postupak hrvatskog pravosuđa protiv Zagorca dovodi u velike nevolje i bivšeg direktora Upravnog odbora Hypo Alpe Adria banke Güntera Striedingera, kojemu se predbacuje pranje novca i umiješanost u poslovima i projektima s Vladimirom Zagorcem, objavio je austrijski tjednik Profil na internetskoj stranici u nedjelju. </p>
<p>Grupa Hypo Alpe Adria u nedjelju navečer kategorički je odbacila sve optužbe glede njezinih poslovnih veza sa Zagorcem, a posebice da je »prala novac«. </p>
<p>Zagorec, koji godinama živi u Austriji, uhićen je sredinom ožujka u Beču na temelju tjeralice jer je u Hrvatskoj, koja traži njegovo izručenje, optužen za zloporabu položaja i ovlasti te za otuđenje dragulja iz MORH-ova sefa vrijednih pet milijuna američkih dolara. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Karlovačka pivovara opet prestala proizvoditi pivo</p>
<p>Pravi problemi s nestašicom piva očekuju se već idućeg tjedna</p>
<p>KARLOVAC</p>
<p> - U petak je građevinska inspekcija Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, nakon obavljenog inspekcijskog pregleda, naredila obustavu gradnje nove energane u Karlovačkoj pivovari. Tijekom inspekcijskog nadzora utvrđeno je da se radovi ne obavljaju u skladu s građevinskom dozvolom. Gradilište je zapečaćeno te je naloženo da se otklone nepravilnosti. Zabrana se odnosi i na izvođenje funkcionalne probe kao zadnje faze gradnje. To znači da je Karlovačka pivovara ponovo prestala proizvoditi pivo, koje se u protekla dva tjedna proizvodilo u probnoj proizvodnji.</p>
<p>Podsjetimo kako je još 16. ožujka Karlovačka pivovara najavila da su stvoreni preduvjeti za izvršenje funkcionalne probe za ukapljivanje ugljičnog dioksida u skladu s glavnim izvedbenim projektom strojarskih i termoenergetskih instalacija nove energane. </p>
<p>Planirano je da će funkcionalna proba trajati sedam dana, a nakon toga Pivovara je trebala inspekciji Ministarstva zašite okoliša dostaviti izvješće o obavljenom poslu te dostaviti datum podnošenja zahtjeva za tehnički pregled. Umjesto toga, Karlovačka je pivovara 28. ožujka dostavila očitovanje da funkcionalna proba nije uspjela jer se na balonu za spremanje ugljičnog dioksida nalazi rupa koja nije sanirana. Pivovara je obavijestila inspekciju da će 31. ožujka nastaviti s funkcionalnom probom sustava za rekuperaciju ugljičnog dioksida. No, to se neće dogoditi jer je inspekcija u nadzoru 30. ožujka utvrdila nepravilnosti te zabranila daljnje radove, a sklopu toga i funkcionalnu probu. Novom obustavom rada, odnosno produživanjem zabrane proizvodnje u Pivovari, najpoznatija karlovačka tvrtka našla se u situaciji da će vrlo teško moći odgovoriti zahtjevima tržišta za potrebnim količinama Karlovačkog piva. Naime, gotovo sve rezerve piva iscrpljene su tako da se ne može opskrbljivati tržište. </p>
<p>Pravi problemi s nestašicom očekuju se već idućeg tjedna. Kako će se stvari dalje razvijati vrlo je teško reći, ali Karlovcem su počele kružiti priče o preseljenju proizvodnje u neku od susjednih država. Iako mnogi ne vjeruju u takve scenarije, očito je da se Pivovari, koja je jedan od zaštitnih znakova Karlovca, opasno trese tlo pod nogama. </p>
<p>Koliko je u cijeloj priči istraga oko trovanja pokojnog Zdravka Martinovića usmjerena na Karlovačku pivovaru, toliko na drugoj strani ostaje još dosta nerasvijetljenih detalja oko rada pojedinih inspekcijskih službi, ali i nadležnih ustanova.</p>
<p>Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva je 29. ožujka Službi za zdravstvenu ekologiju Zavoda za javno zdravstvo Karlovačke županije privremeno oduzelo ovlasti za ispitivanju otpadnih i površinskih voda do završetka kontrolnog nadzora.</p>
<p>Kako nam je rekao Boško Milanković, ravnatelj Zavoda za javno zdravstvo Karlovačke županije, taj zavod od ponedjeljka ne analizira otpadne i površinske vode.</p>
<p>»Analize u ostalim laboratorijima Službe za zdravstvenu ekologiju i dalje se normalno odvijaju«, pojasnio je Milanković.</p>
<p>Zdenko Živčić</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Hrvatska uksoro u Eurotransplantu</p>
<p>U sklopu prilagodbe zakonodavstva europskome, za početak svibnja najavljen je zakon o lijekovima te o medicinskim proizvodima</p>
<p>SPLIT</p>
<p> - Očekujem da Hrvatska ubrzo postane punopravna članica Eurotransplanta, izjavio je ministar zdravstva i socijalne skrbi Neven Ljubičić u ponedjeljak u Splitu komentirajući prvu transplantaciju organa, obavljenu u nedjelju, koji je dobiven putem Eurotransplanta, a kojemu je Hrvatska pridružena članica.</p>
<p>Pregovori s Eurotransplantom završit će se nakon što se razriješi i posljednja dvojba, a to je dobivanje akreditacije za hrvatski centar za tipizaciju tkiva.</p>
<p>»Obavljena transplantacija organa jasan je pokazatelj koliko to za malu zemlju kao što je Hrvatska znači kada se ne može pronaći davatelja zbog teško zadovoljivih parametara kompatibilnosti organa među domaćim davateljima«, rekao je Ljubičić u Splitu gdje se održava dvodnevna međunarodna konferencija za lijekove koja je okupila oko 350 sudionika iz europskih zemalja i Hrvatske. </p>
<p>Konferencija, čiji je organizator Europska agencija za lijekove (EMEA), održava se pod Vladinim pokroviteljstvom, a u sklopu višenamjenskog programa stručne i financijske pomoći u pretpristupnoj strategiji usklađivanja hrvatskog i turskog zakonodavstva sa zakonodavstvom EU-a, koja se odnosi na lijekove za humanu i veterinarsku primjenu. </p>
<p>Govoreći o politici lijekova u postupku prilagodbe Unijinom zakonodavstvu, Ljubičić je istaknuo važnost donošenja dvaju odvojenih zakona - o lijekovima i medicinskim proizvodima - koje bi Vlada trebala usvojiti početkom svibnja, čime će se, prema zahtjevima Unije, pravno razdvojiti ta dva segmenta.</p>
<p>Ministar je rekao i da je praćenje neželjenih učinaka lijekova imperativ koji, kao buduća članica Unije, Hrvatska mora ispuniti, a posebno važnim ocijenio je i procjenu novih tehnologija te kliničko ispitivanje lijekova, kao i način na koji će se ono nadzirati. </p>
<p>Što se tiče prilagodbe hrvatskog zakonodavstva u politici lijekova, ministar je kazao da je najmukotrpniji dio posla već odrađen, posebno u području kliničkih studija, te da je Hrvatska, nakon trogodišnjeg intenzivnog rada, vrlo blizu ostvarenju krajnjeg cilja. </p>
<p>»Još nas čeka i vrlo zahtjevan dio usklađivanja na području praćenja i prijavljivanja nuspojava. Potrebno je povezati se s cijelom Europom tako da se počne pratiti puno više nego sada«, rekao je Ljubičić. </p>
<p>Izvršni direktor Europske agencije za lijekove Thomas Loenngren smatra da je cilj Konferencije pripremiti Hrvatsku za članstvo u EU, uz prethodno svladavanje brojnih izazova. </p>
<p>Dobrila Stella</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Već smo uputili službeni prijedlog o arbitraži</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »U prijedlog o statusu Luke Ploče, koji smo ponudili bosanskohercegovačkoj vladi, uključili smo i da kroz koridor 5C, koji će većim dijelom prolaziti kroz BiH, hrvatske tvrtke imaju isti status kao bosansko-hercegovačke u Luci Ploče«, rekao je u ponedjeljak u emisiji Hrvatskog radija »Kako vlada Vlada« premijer Ivo Sanader. Ponovio je da je Hrvatska tijekom njegova prošlotjednog službenog posjeta Sarajevu BiH predložila povlašteni status za bosanskohercegovačke tvrtke u pločanskoj luci. </p>
<p>Govoreći o koridoru 5C, najavio je da će se ove godine otvoriti dionica Sredanci-Đakovo.</p>
<p>Na pitanje o arbitraži granice sa Slovenijom, odnosno odgovarajući na slovenske tvrdnje da Hrvatska Sloveniji nije uputila službeni prijedlog, Sanader je rekao kako taj prijedlog postoji, Hrvatska ga je uputila, a ako treba, Vlada će ga predočiti javnosti. </p>
<p>»Postoji odluka hrvatske vlade i pismo ministrice vanjskih poslova slovenskom kolegi o prijedlogu da idemo pred međunarodno pravosudno tijelo«, kazao je Sanader, dodavši kako je točno da Hrvatska u tom prijedlogu nije ponudila instituciju koja bi trebala arbitrirati u tom sporu, jer je to nešto o čemu se trebaju zajednički dogovoriti.</p>
<p>Također, Sanader je kazao kako misli da se i u Sloveniji stvara kritična masa da se krene u međunarodnu arbitražu.</p>
<p>Na pitanje hoće li ZERP biti proglašen prije izbora, Sanader je kazao da je o tome prerano spekulirati te kako će ZERP biti proglašen do 1. siječnja 2008., ali to nije dobro dovoditi u odnos s izbornom kampanjom. [B. Valentić]</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Josip Jović je simbol svih poginulih branitelja</p>
<p>PLITVIČKA JEZERA</p>
<p> - Polaganjem vijenca i paljenjem svijeća na spomen-obilježje Josipu Joviću, prvom poginulom hrvatskom redarstveniku, u ponedjeljak je na Plitvičkim jezerima obilježena 16. godišnjica njegove pogibije. Bio je to tužan podsjetnik na »krvavi Uskrs« 1991. godine. </p>
<p>Joviću, koji je svojom pogibijom postao prva žrtva Domovinskog rata, vijence su položili i svijeće zapalili članovi njegove obitelji te visoki hrvatski dužnosnici, među kojima i general zbora i načelnik Glavnog stožera Josip Lučić i potpredsjednica Vlade Jadranka Kosor. Svi su u svojim kratkim obraćanjima obitelji Jović i okupljenima istakli da je Jović žrtva velikosrpske hegemonije, simbol Domovinskog rata, hrvatske slobode i neovisnosti te da je svojoj domovini dao najviše što je mogao, život. Ministar unutarnjih poslova Ivica Kirin istaknuo je da hrvatsku državu nismo dobili na dar nego je utemeljena na domovinskom ratu za koji je poginuo i policajac Jović te je dalje treba graditi na tim čvrstim temeljima. [M. B.]</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Radničko dioničarstvo urediti posebnim zakonom</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Organizirano radničko dioničarstvo (ORD) uredit će se posebnim zakonom umjesto Zakonom o privatizaciji, a Vlada neće raditi novi zakon o privatizaciji već će Saboru predložiti da izmijeni postojeći, zaključeno je na sastanku potpredsjednika Vlade Damira Polančeca s predstavnicima sindikalnih središnjica u ponedjeljak. »Nakon svih konzultacija zajednički je zaključak da idemo prema parlamentu s izmjenama i dopunama Zakona o privatizaciji i posebnim zakonom o ORD-u«, izjavio je Polančec. Najavio je da će se u idućih tridesetak dana održati okrugli stol u na koji će biti pozvani »svi čimbenici koji imaju što reći o ORD-u«. Istaknuo je da su se Vlada i sindikati poveli primjerom EU-a i SAD-a gdje je ORD uređen posebnim zakonom, te najavio da će Ured za socijalno partnerstvo analizirati te zakonske propise i osnovati radnu skupinu za izradu zakona. Upitan hoće li zakon omogućiti provedbu ORD-a bez obzira na oblik vlasništva u tvrtki (državno ili privatno), Polančec je rekao kako »pozitivno gleda« na prijedlog da se ORD može provesti bez obzira na vlasništvo. Na pitanje hoće li u zakonu ostati predloženo rješenje po kojemu bi radnici mogli doći u posjed do 25 posto vlasništva tvrtke, odgovorio je kako treba pričekati analizu zakonskih propisa iz drugih država. Predsjednica SSSH Ana Knežević ustvrdila je da se radnicima kroz ORD treba omogućiti sudjelovanje u vlasništvu i dobiti tvrtke. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>U Sloveniji potvrđen osmi slučaj kravljega ludila</p>
<p>LJUBLJANA</p>
<p> - Slovenska veterinarska uprava objavila je u ponedjeljak da je patohistološka pretraga u Nacionalnom veterinarskom institutu potvrdila da se u slučaju krave simentalske pasmine koja je prošlog tjedna zaklana u Celjskim mesninama u Celju doista radilo o kravljem ludilu, odnosno goveđoj spomgiformnoj encefalopatiji (BSE), kako se i sumnjalo nakon prvih brzih testova. </p>
<p>To je osmi slučaj kravljega ludila zabilježen u Sloveniji u zadnjih sedam godina, a i u ovom su poduzete sve potrebne mjere zaštite. Oboljela krava kod koje je sumnja na BSE bila je stara sedam godina i potječe iz Slovenije, a bit će eutanazirana i dva njezina potomka koja su još živa. Samo u jednom od osam dosadašnjih slučajeva BSE-a u Sloveniji radilo se o grlu iz uvoza (Njemačka), dok su u ostalim oboljele krave domaćeg podrijetla. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Slovenci lecima upozoravaju na svinjsku kugu</p>
<p>LJUBLJANA/BRUXELLES</p>
<p> - Slovenska veterinarska uprava tiskat će letke kojima će pred uskrsne blagdane upozoravati putnike koji idu u Hrvatsku da, zbog opasnosti širenja klasične svinjske kuge, ne smiju na povratku donositi svježe svinjsko meso ili suhomesnate proizvode, piše u ponedjeljak ljubljanski list Dnevnik.</p>
<p>Pooštrena kontrola osobne prtljage zbog opasnosti prijenosa virusa svinjske kuge putem mesa koje nije termički obrađeno (kao što su šunka, kobasice i drugi proizvodi životinjskog podrijetla), zapravo je na graničnim prijelazima na snazi već mjesec dana. Do sada je oduzeto već nekoliko tona takve hrane, prenosi list. </p>
<p>Iz Bruxellesa pak stiže vijest da će Europska komisija ovaj tjedan poslati dva veterinarska stručnjaka u Hrvatsku kako bi pomogli u borbi protiv svinjske kuge.</p>
<p>Prema priopćenju Europske komisije, stručnjaci EU-a usko će surađivati s hrvatskim vlastima u analiziranju epidemioloških podataka i razmotriti mjere koje se poduzimaju u borbi protiv te bolesti.</p>
<p>U skladu s odredbama Europske unije, Hrvatska je 1. siječnja 2005. prestala cijepiti svinje protiv svinjske kuge. Za sada je jedini način suzbijanja svinjske kuge usmrćivanje i neškodljivo uklanjanje svih svinja na zaraženim gospodarstvima i svih svinja na gospodarstvima koje su bile u izravnom ili neizravnom kontaktu sa svinjama iz zaraženih dvorišta. [Hina]</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2007], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20070403].
|
