NA [2006], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20061129].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 134195 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>29.11.2006</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Komiški ribari ostaju bez ribarske luke</p>
<p>Isključiva odgovornost je na SDP-ovoj vlasti u Komiži, koja je Neptunovu lokaciju proglasila turističkom zonom</p>
<p>Iako je ministar mora Božidar Kalmeta poručio hrvatskim ribarima da će Vlada zakonskim odredbama riješiti problem nedostataka prateće infrastrukture i prisiliti mjesne vlasti da osiguraju vezove za njihove brodove, pojedine jedinice lokalne samouprave i dalje zaziru od pomisli da bi ribarska plovila mogla pristajati u gradskim i općinskim lukama. Kalmeta je u nekoliko navrata zajamčio ribarima, ali i malim brodarima, da će Vlada izmjenama i dopunama Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama nametnuti lokalnim vlastima obvezu osiguranja veza za tu vrstu flote, te da će se taj problem definitivno ukloniti do početka iduće turističke sezone, čime će se ispoštovati zahtjev što ga je Vladi nedavno uputio Ceh ribara Hrvatske obrtničke komore (HOK). </p>
<p>Prema planu mjerodavnog ministarstva, Splitsko-dalmatinska županija trebala je dobiti dvije ribarske luke, jednu u Komiži na Visu, a drugu u Segetu pokraj Trogira. No, ponovo se potvrdila Kalmetina sumnja da će se lokalne vlasti oglušiti na Vladin naputak, opravdavajući se brigom za turistički prosperitet njihova mjesta, »čija će vizura biti narušena pristajanjem dotrajalih i starih ribarskih brodova«.</p>
<p>Iako su ribari svoj gnjev usmjerili prema Splitsko-dalmatinskoj županiji, pokazalo se da njezin Zavod za prostorno planiranje nema nikakve veze s brisanjem ribarske luke, prvotno planirane na području bivše komiške tvornice za preradu ribe Neptun. Isključiva odgovornost je na SDP-ovoj vlasti u Komiži, koja je Neptunovu lokaciju proglasila turističkom zonom, nakon čega se priključila ribarskim prosvjedima protiv Splitsko-dalmatinske županije. Ravnatelj Županijskoga zavoda za prostorno planiranje Niko Mrčić opovrgnuo je odgovornost Županije za brisanje ribarske luke, poručivši kako je komiška vlast donijela prostorno-plansku dokumentaciju, po kojoj je lokacija bivše tvornice Neptun proglašena turističkom zonom. </p>
<p>»Sada više nemamo mogućnost ucrtati ribarsku luku, koja na kopnu treba obuhvaćati gotovo jednaku površinu kao na moru«, rekao je Mrčić, naglasivši da je Zavod planirao ribarsku luku u Komiži kao luku posebne namjene, uključujući i sustav burze ribe. Osim sadržaja na moru, na kopnu bi bio i sustav prihvata, obrade i čuvanja ribe, te objekti za servisiranje i opskrbu brodova. Mrčić kaže kako je taj plan bio odličan, no da je sada sve palo u vodu jer je prostornim planom Komiže Neptunova zona pretvorena u turističku luku.</p>
<p>Ravnatelj Zavoda poručuje da je komiška gradonačelnica preko SDP-a uzbunila Ceh ribara, unatoč činjenici da je upravo gradska vlast isključivi krivac za donošenje nepromišljene i gospodarski neopravdane odluke, po kojoj je Splitsko-dalmatinska županija izgubila još donedavno sigurnu lokaciju za ribarsku luku.</p>
<p>Dobrila Stella</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Pedesetak ljudi zaraženo trihinelom</p>
<p>Veterinari upozoravaju da je bolje pričekati rezultate tzv. umjetne probave, a ne meso konzumirati nakon prvog trihineloskopskog pregleda</p>
<p>SLAVONSKI BROD</p>
<p> – Vrijeme kolinja, na žalost znači i povećanu opasnost od zaraze trihinelozom. Iako iz veterinarskih ambulanti i Županijske veterinarske inspekcije stalno stižu upozorenja o nužnosti pregleda svinjskog mesa na tu zaraznu bolest, županijski veterinarski inspektor Damir Agičić kaže da još uvijek ima i neodgovornih koji meso ne nose na pregled. </p>
<p>A da upozorenje veterinara kako je bolje pričekati rezultate tzv. umjetne probave, umjesto meso konzumirati nakon prvog trihineloskopskog pregleda, dokazuje slučaj iz Kupine, gdje je tridesetak sati nakon prvog pregleda trihinela nađena upravo prilikom umjetne probave. </p>
<p>Naime, iako je prvi pregled na trihinelu pokazao negativan rezultat, tom je zaraznom bolešću zaraženo pedesetak osoba, među kojima i djeca, koje su konzumirale svinjsko meso na svinjokolji u obitelji Ivana Šokčevića. </p>
<p> Meso je pregledano u Veterinarskoj ambulanti »Dorić«, gdje su pri drugom trihineloskopskom pregledu uočene tri trihinele pri grupnoj obradi 100 uzoraka. Kako bi se otkrilo porijeklo zaraženog mesa nanovo je kontroliran svaki uzorak pojedinačno, što je veterinare dovelo do obitelji Ivana Šokčevića, koji nije mogao skriti svoje zaprepaštenje i užas nakon tog otkrića. </p>
<p>Sve osobe koje su konzumirale meso upućene su svojim liječnicima. Veterinari ističu da je virusa bilo malo, pa ljudi ne bi trebali osjećati nikakve tegobe. Ipak, Šokčević je meso morao uništiti, a odštetu će snositi država. </p>
<p>Upravo zbog ovakvih slučajeva, te mogućih odstupanja aparata za trihineloskopski pregled, veterinari se zalažu da umjetna probava bude jedina mjerodavna i zakonska pretraga na trihinelu, te upozoravaju da je bolje meso konzumirati koji dan kasnije, odnosno nakon rezultata dobivenih umjetnom probavom. </p>
<p>Anita Benić</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Pripremite automobil za zimu!</p>
<p>Vozači koji u proglašenim zimskim uvjetima emaju propisanu zimsku opremu mogu za prekršaj biti kažnjeni s 300 kuna i isključeni iz prometa</p>
<p>U Hrvatskoj, za razliku od europskih zemalja, korištenje zimske opreme nije vremenski propisano, nego je obvezno kad se proglase zimski uvjeti. Iako je studeni pri kraju, a temperature nas više podsjećaju na rano proljeće nego na jesen, jako je bitno hladnoću i zimske uvjete dočekati spremno.</p>
<p>Pod zimskom opremom podrazumijeva se upotreba svih četiriju zimskih ili radijalnih guma ili ljetnih guma s lancima na pogonskim kotačima, no stručnjaci preporučuju da vozači, između ostalog, obvezno provjere kočnice i njihovu zaustavnu sposobnost, pri čemu se automobil kod agresivnoga kočenja na ravnom ne bi smio zanositi ni u jednu stranu. Ako je potrebno, zamijenite filtre na automobilu i ulje, te zamolite automehaničara da provjeri kablove i cijevi oko motora kako biste ustanovili moguće oštećenje.</p>
<p>Provjerite i svjetla, sustav paljenja i stanje akumulatora, ali se preporučuje i kontrola podvozja i, općenito stanje limarije.</p>
<p>Naime, minimalna oštećenja laka bolje je otkloniti prije zimskih uvjeta na cesti, jer nerijetko sol koja se u kombinaciji s blatom i snijegom zadržava na automobilu može pogoršati stanje vašeg vozila.</p>
<p>Iskusni vozači ne koriste bez razloga izreku »Guma glavu čuva«. Uz kočnice i sustav upravljanja, gume su zimi najbitniji sigurnosni element. Zimske gume, sa svojim karakterističnim utorima, lakše će se loviti za snježnu podlogu i njome se kretati. Tako će vozilo lakše kretati s mjesta, ali se i zaustavljati, odnosno kočiti. Jasno je da se ljetne gume na snijegu neće ponašati kako treba, štoviše, neće biti ni od kakve koristi. Ovisno o brzini kretanja, razlika u duljini zaustavnog puta može biti i više od 50 metara. Isto vrijedi i za stare, »ćelave« gume. Ponuda u hrvatskim trgovinama i kod vulkanizera nije ništa lošija no ona u zapadnim zemljama. Osim skupljih guma renomiranih proizvođača, u ponudi se nalazi velik broj modela guma kvalitetnih osobina, a po pristupačnijim cijenama. </p>
<p>Vrlo je bitno izabrati pravi komplet guma za vozilo te gume istog proizvođača montirati na sva četiri kotača, a ne samo na pogonske, kako je to uvriježeno kod nas. Naravno, ako kućni budžet ne dopušta kupnju zimskih guma te ako se većinom vozite na gradskim prometnicama, »prezimiti« se može i na »univerzalnim« gumama koje se mogu koristiti i ljeti i zimi. Vozači starijih automobila obvezno moraju provjeriti stanje akumulatora da u hladnim jutarnjim satima ne bi bezuspješno okretali ključ uz zvuk svima poznatog »verglanja« te očajnički okretali glavu u potrazi za susjedom koji ima kablove za paljenje. Bitna stvar je provjeriti i stanje tekućine u automobilu. Ponajprije rashladnu tekućinu. Prije svake zime obvezna je kontrola gustoće antifriza i njezino pravodobno mijenjanje. Obratite pozornost i na tekućinu za pranje vjetrobranskog stakla s niskom granicom smrzavanja, a prekontrolirajte i stanje metlica brisača.</p>
<p>Slovenija: Oprema obvezna bez obzira na uvjete</p>
<p>Za razliku od Hrvatske, u Sloveniji je od 15. studenog do 15. ožujka za sva vozila obvezna upotreba zimske opreme. Već na graničnim prijelazima slovenski policajci provjerit će vašu zimsku opremu. Uđete li u Sloveniju bez zimske opreme, kazna iznosi oko 1000 kuna,a ukoliko se zbog vozača koji nema propisanu zimsku opremu prekine promet na cesti kazna je 3100 kuna. U Hrvatskom autoklubu kažu da u Mađarskoj, Austriji, Italiji i Francuskoj vrijede isti propisi za zimsku opremu kao i Sloveniji.</p>
<p>Tomislav Grdić</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Udruge traže civilni nadzor nad vojnim djelatnostima</p>
<p>Udruge već dulje predlažu uvođenje nadležnosti civilnih inspekcija nad mjerama zaštite prirode i okoliša kod vojnih djelatnosti u Hrvatskoj</p>
<p>U sklopu projekta Partnerstvo za okoliš, kojim udruge Zelene mreže Karlovačke županije i Hrvatski helsinški odbor (HHO) uspoređuju načine civilnog nadzora nad mjerama zaštite prirode i okoliša kod vojnih djelatnosti u Hrvatskoj i zemljama EU-a, predstavnici udruga i HHO-a u ponedjeljak su otputovali u posjet britanskom ministarstvu obrane. Posjetit će odjel za održivi razvoj britanskog ministarstva u Londonu i najveće vojno vježbalište u Velikoj Britaniji - Salisbury Plai. </p>
<p>Članovi Zelene mreže sastat će se nakon povratka iz Velike Britanije i s Rainderom Steenblockom, parlamentarnim zastupnikom Zelenih u njemačkom Bundestagu i predstavnikom za EU-politiku. </p>
<p>Udruge već dulje predlažu Saboru, Vladi, Uredu predsjednika i MORH-u suradnju u uvođenju nadležnosti civilnih inspekcija nad mjerama zaštite prirode i okoliša kod vojnih djelatnosti u Hrvatskoj. Zakon o obrani propisuje, naime, nadležnost samo vojnih inspekcija nad djelatnostima Oružanih snaga i MORH-a. »Na taj je način u Hrvatskoj postavljan pravni okvir u kojem vojska nadzire samu sebe, pa je onemogućen stručan i nepristran civilni nadzor nad vojnim djelatnostima, i informiranje javnosti o djelatnostima koje vojska poduzima ili ne poduzima«, kaže Željka Lukešić, voditeljica projekta Partnerstvo za okoliš, dodajući da su utvrdili da Oružane snage i MORH nemaju izrađene podzakonske akte koji propisuju mjere zaštite prirode i okoliša unutar vojske. </p>
<p>U Agenciji za zaštitu okoliša kažu da vojska ne dostavlja podatke u Katastar emisija u okoliš, što je obveza svih privrednih subjekata, čime se krši zakonska obveza vojske prema državi. </p>
<p> Udruge predlažu dopune Zakona o obrani kojima bi se uvela nadležnost civilnih inspekcijskih tijela nad mjerama zaštite prirode i okoliša kod redovitih djelatnosti Oružanih snaga, hitnu izradu i stavljanje u upotrebu podzakonskih akata o mjerama zaštite prirode i okoliša, dopune ostalih zakona radi određivanja mjera za postupanje s radioaktivnim otpadom te otpadom koji nastaje od upotrebe eksploziva, smanjivanje vojnih djelatnosti i postupno izmještanje velikih vojnih objekata s krških područja Hrvatske. </p>
<p>Gordana Petrovčić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="5">
<p>Uspješna ponuda dionica</p>
<p>SANJA KAPETANIĆ</p>
<p>Prva javna ponuda dionica neke hrvatske trke u većinskom vlasništvu države je uspjela! Više od 44.000 građana uplatilo je dionice Ine, a fondovi su pokazali višestruko veći interes od ponude. Bilo bi zanimljivo vidjeti koliko se imena s tog popisa prvi put pojavljuje među vlasnicima dionica u bazi podataka Središnje depozitarne agencije, no još će zanimljivije biti praćenje trgovine dionicama odnosno koliko će se novih vlasnika Ine odlučiti na barem jednogodišnju odgodu prodaje kako bi od države na 10 dionica dobili još jednu. Naime, iskustvo onih koji su prije nekoliko godina među prvima kupovali a među zadnjima Barru prodavali dionice Plive je vrlo privlačno - zarada je bila višestruka. No, mnogi analitičari vjeruju da bi se i na kraći rok na dionicama Ine moglo pristojno zaraditi, jer računaju da će institucionalni investitori biti spremni dionice od građana otkupljivati za barem desetak posto višoj cijeni od 1690 kuna. Istina, ako se pogledaju burzovne i fondovske tečajnice u posljednje vrijeme, mnogima se zarada od desetak pa čak i dvadesetak posto i ne čini velikom. No, oni se moraju upitati gdje u tako kratkom roku i s tako malo uloženog truda mogu zaraditi toliki novac. Oni pak koji dionice Ine nisu kupili kao kratkoročno ulaganje moraju dobro razmisliti do kada mogu čekati s prodajom odnosno kako se žele uključiti u upravljanje kompanijom. Istina je da s MOL-om, kao strateškim partnerom koji je vlasnik 25 posto plus jedne dionice, mali dioničari - a to će biti i građani i institucionalni investitori - ne mogu računati na neki značajniji udjel u odlučivanju. No, ipak nije nimalo nevažno hoće li i koga zajednički imenovati svojim predstavnikom u nadzornom odboru. Već su se u medijima pojavila imena nekih naftaša koji su navodno zainteresirani za tu ulogu, a sigurno je da i institucionalni igrači, dakle fondovi koji imaju dovoljno iskustva s manjinskim udjelima u velikim tvrtkama, imaju neke prijedloge. Za male bi dioničare pri donošenju te odluke trebalo biti najvažnije da su sigurni da njihovi predstavnici neće igrati dvostruku igru, odnosno da preko Ine neće pokušati zadovoljiti i neke druge interese, bilo osobne bilo tvrtki za koje već rade u naftnom biznisu. Stoga bi za male dioničare-građane vjerojatno bilo pametnije podržati prijedloge fondova nego pasti na mamac slobodnih strijelaca kojih će sigurno biti. Budući da je prodaja dionica Ine građanima važna za razvoj domaćeg tržišta kapitala, u sljedeću godinu ili dvije bit će vrlo važna i uloga koju će u upravljanju Inom odigrati država, kao najznačajniji pojedinačni dioničar. I to ne samo preko kontrole cijena derivata nego u nužnom daljnjem restrukturiranju poslovanja Ine jer ona u mnogim svojim segmentima nije postavljena sukladno pravilima modernog profitabilnog poslovanja.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Nuklearna budućnost?</p>
<p>ŽELJKO BUKŠA</p>
<p>Hrvatska energetika je pred važnom odlukom, kakve će se elektrane graditi u budućnosti. Zbog ubrzanog rasta potrošnje struje, znatno veće nego u EU, i postupnog prestanka rada nekoliko dotrajalih termoelektrana, trebat će sagraditi nekoliko velikih elektrana. No, mišljenja se dijelom razilaze u odgovoru na pitanje - kakvih. Sve popularnije plinske elektrane ovise o uvozu, one na ugljen nisu popularne zbog utjecaja na okoliš, većina lokacija za hidroelektrane je iskorištena, »zeleni« se protive i započetoj gradnji HE Lešće, a obnovljivi izvori su skuplji od klasičnih i često nepouzdani. Zato nuklearni stručnjaci predlažu gradnju nove nuklearke. One proizvode velike količine jeftine struje i ne stvaraju stakleničke plinove, što bi Hrvatskoj povećalo energetsku neovisnost i olakšalo ispunjavanje Protokola iz Kyota. No, glavni im je minus taj što ih veći dio javnosti još uvijek, prema mišljenju stručnjaka nepotrebno, shvaća kao opasne objekte, a nitko ne želi ni radioaktivni otpad. Budući da izbor lokacija, priprema i gradnja elektrana traju godinama, vrijeme je za ozbiljno dugoročno promišljanje o budućnosti hrvatske energetike. Ali i povećanje energetske efikasnosti da ne bismo nepotrebno razbacivali sve skuplju energiju.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Proizvođači kaosa</p>
<p>Hrvatska ide prema Europi, prema standardima koji tamo vladaju, a koji će smišljene proizvođače kaosa smjestiti na pravo mjesto, na marginu politike i javnog života</p>
<p>JURICA KÖRBLER</p>
<p>Na kraju godine, koja je bez sumnje najuspješnija za Hrvatsku na vanjskopolitičkom planu od osamostaljenja, iz Rige se očekuje jasan signal za skorašnji poziv Hrvatskoj za ulazak u NATO. To je najavio i američki predsjednik u Bijeloj kući za susreta s premijerom Sanaderom. I iz Bruxellesa stižu komplimenti Hrvatskoj da su njezini pregovarači vrlo stručni i da svoj posao rade odlično. Dvije naoko sitne vijesti u poplavi onih loših koje se ovih dana valjaju Hrvatskom. A one pokazuju da su i dalje jaki i glasni oni koji žele Hrvatsku kaosa, u kojoj će samo oni dobro ploviti i na izoliranom otoku raditi što žele. Iz tih radionica izlaze i orkestrirane povike o navodnim krađama glasova u davnim stranačkim izborima (kako tek sada!), a sve s ciljem - što gore, to bolje. Vrijeme ipak ne radi za njih. Vrlo brzo će biti po onoj »što bolje Hrvatskoj, to gore njima«, jer pritisci, koje trenutačno proizvodi krajnja desnica, neće biti dugog vijeka niti će dati rezultate. Hrvatska ide prema Europi, prema standardima koji tamo vladaju, a koji će smišljene proizvođače kaosa smjestiti na pravo mjesto, na marginu politike i javnog života. Šteta je da u Hrvatskoj gubimo vrijeme za jalove rasprave s ljudima koji znaju razgovarati samo uz pritiske i ucjene i kojima je jedini cilj zaustaviti ovo vrijeme ili vratiti ono u kojem su žarili i palili. Na svu sreću, to je vrijeme daleko iza nas i sada smo samo svjedoci uzaludnih pokušaja povratka na staro, sa svim poznatim metodama po kojima se to »tada« radilo. Nažalost, tko zna koji put potvrdilo se da su loše vijesti za nas bolje od onih dobrih, ali očito nam treba još puno vremena da se i u tome mijenjamo. Da male senzacije, koje su najčešće plod mašte i podmetanja, nemaju planetarni interes nacije, mnogo veći od onih vijesti koje nam određuju budućnost. U ovom se trenutku naša budućnost kroji u Rigi i Bruxellesu. U Rigi zato jer će tamo biti učinjen konkretni korak prema NATO-u, a to znači sigurnost - i to za sva vremena - za građane Hrvatske. Ulazak u Sjevernoatlantski savez znači definitivni odlazak s Balkana, bar u segmentima koji su nam najvažniji, a to je sigurnost budućih naraštaja. Zbog toga su vijesti iz Rige dugoročno važnije od naših sitnih prepucavanja u kojem i dalje vlada jalova i ogorčena bitka za privilegije na način na koji se to u Europi ne radi. Mi više nemamo vremena ni za ljude iz prošlih vremena, ni za ponašanje iz prošlih vremena. Hrvatskoj trebaju ljudi budućnosti, a ne prošlosti. Ljudi s vizijom, energijom i inicijativom. Ako je premijer dobio ove godine dvije važne utakmice u inozemstvu, najavu poziva za NATO i zahuktale pregovore s komplimentima pregovaračima, valjda imamo šansu i mijenjati samu Hrvatsku. Bez toga ćemo teško moći iskoristiti te dvije velike pobjede. Hrvatska treba promjene i iz unutra, promjene unutar pravnog sustava i učinkovitiju državnu administraciju, medije bez toliko senzacionalizma, ozračje u kojem nećemo sami sebi biti najveći protivnici. Zato nedavni kratkotrajni povratak u prošlost treba shvatiti i kao posljednji pokušaj poraženih da se vrate u politiku. Pokušaj u kojem nisu i neće uspjeti. Njihovo je vrijeme ipak i na sreću daleka prošlost.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="8">
<p>Ponos i predrasude </p>
<p>Potpora hrvatskomu pristupanju institucionalnoj Uniji jednaka je, ako ne i veća među građanima Unije nego u Hrvatskoj</p>
<p>VLAHO BOGIŠIĆ</p>
<p>U Nizozemskoj živi oko šesnaest milijuna ljudi, dakle tri puta više nego u Hrvatskoj, pa ipak tamošnji parlament ima jednako zastupnika kao i naš, oko stotinu i pedeset. Zanemare li se razlike u izbornom postupku, u Nizozemskoj je za zastupničko mjesto dakle statistički potrebno prikupiti mnogo više glasova nego u Hrvatskoj, a kako u biračkom odzivu nema znatnijih razlika, sve govori da desetak mjesta u nizozemskom parlamentu znači ili barem može značiti ozbiljnu političku zastupljenost, takvu koja reprezentira velik broj građana, zapravo određenu kulturnu skupinu. </p>
<p>Tomu je još više tako jer u aktualnom sazivu nizozemskoga parlamenta izabranom ovih dana ni jedna stranačka skupina nema ni približnu većinu, većinu jedva zajedno čine zastupnici dviju najsnažnijih lista, a da pritom mandati opet nisu raspršeni, ukratko, pet-šest grupacija dominira svojim gledištima.</p>
<p> Sve to na prvi pogled govori o razvijenosti lokalne demokracije, njezinoj punini: poštenim i slobodnim izborima - što je očito jer ni jedna stranka nije ni blizu samostalne vlade, građanskim slobodama - jer je ne samo prihvatljivo nego i može biti uspješno političko organiziranje supkulturnih skupina, pa su u parlament ušli i zastupnici prava životinja, funkcioniranja vlade - a to je pak očito po tome što je vodeća stranka prošle koalicijske vlade opet najjača, političke kulture - a takva se u Nizozemskoj podrazumijeva, te političkoga sudjelovanja - gdje građani ne izbjegavaju odgovornost za odluke.Visoki demokratski standard po kojem je Nizozemska poznata nije naravno mogao promaknuti indeksu demokracije koji u ljestvici predočava The Economist. Nizozemska prema tome indeksu nije doduše vodeća, ali je na visokom trećem mjestu, o čemu hrvatski mediji nisu propustili izvijestiti, kao ni o tome da je Hrvatska svrstana u kulture 'manjkave demokracije', negdje oko pedesetoga plasmana, gdje joj društvo čine regionalni iskušenici ali i Poljska ili Izrael, a ni Italija navodno nije mnogo bolja, dijele nas dvije decimale. Nizozemska je i bez sličnih ekspertnih pokazatelja svjesna gdje joj je mjesto u demokratskom svijetu, a ne bi se moglo reći ni da u Hrvatskoj postoji nekritička projekcija o vlastitom sudjelovanju, pa po uzoru na svoje građane nizozemska vlada znade poduzeti male demonstracije ili bolje tečajeve o shvaćanju europske vizije i eurointegracija, i to na apstraktnom, načelnom i konkretnom planu.</p>
<p> Tako je upravo nizozemska vlada raspisala referendum o europskom ustavu kako bi svojim građanima dala priliku da budu neposredniji Europljani od drugih, što su zajedno, vlada i građani, iskoristili kako bi drugima pokazali da su ih možda spremni čekati dok dosegnu njihovu razinu, ali da toga ti drugi trebaju biti svjesni. Nizozemska vlada je isto tako prilično dugo zadržavala ratifikacijske dokumente jednoga već zaboravljenoga hrvatskoga sporazuma o pridruživanju, premda je proces u parlamentu koji je upravo uspješno skončao bio pozitivno zaključen, i to kako bi se uvjerila da Hrvatska misli ozbiljno, ona je tu ozbiljnost željela čuti na svoj način.</p>
<p>No kad bi koji Europljanin, da o Brazilcima i ne govorimo, poželio na neko, recimo vrlo kratko vrijeme uživati svu tu puninu i bogatstvo demokracije iz bajke, morao bi se suočiti ne samo s procedurom koja postoji i drugdje, dakle s demotivirajućim, sporim i skupim sustavom odvraćanja od te vrste gostovanja, nego i mnogo zanimljivijom, a dosad manje poznatom opredijeljenošću velikoga broja Nizozemaca u tome da ga ne žele ni čuti ni vidjeti. Nizozemska je eto uzorna demokracija i po tome što je milijunskom zboru svojih građana omogućila da naglas izraze političku volju kako su protiv imigranata, štoviše, stranka koja zastupa takva gledišta i koja je s njima uvela u novi saziv parlamenta devet zastupnika, sebe naziva, a onda i drugima ne preostaje ništa drugo do pristati na to - Slobodarskom. </p>
<p>Nazivanje demokracije koja takvo što omogućuje uzornom nije po sebi cinizam, s različitih teorijskih ali i praktičnih gledišta ima više uvida koji otvoreno očitovanje društvene nesnošljivosti pokazuju manje štetnim od njezina proceduralnoga suzbijanja. Pritom je ipak zanimljivo, a bit će kako nije ni nebitno, vrijede li slični pristupi i drugdje. Kad bi se naime u Hrvatskoj politički organizirale skupine sličnih društvenih raspoloženja, opirući se recimo ukidanju viznoga režima u okruženju, bi li se to tumačilo viškom ili možda manjkom demokracije. Odlučnost i eksplicitnost kojom je europska demokracija svojedobno tražila i dobila od Austrije demokratske standarde na sličnom planu, sada i u Nizozemskoj pokazuje kako je riječ o društvenom stanju, a ne bolesti.</p>
<p>Druge su velike novine zapadnoga svijeta opet ovih dana pretenciozno podučile Hrvatsku da ne zna čitati, ni na engleskom ni inače. Do nesporazuma je došlo jer je riječ o uvidima i procjenama, a ne analizi. Koliko god naime izvješće Europske komisije o Hrvatskoj bilo kritično, ono je mnogo povoljnije od dnevnih biltena o stanju nacije iz hrvatskih novina pa i iz hrvatskoga parlamenta. Ali i ti su domaći uvidi uglavnom papirnati i projektivni. Stoga se i može dogoditi da za razliku od različitih medijskih gradacija stručna procjena predstavnika Svjetske banke u Hrvatskoj prođe nezapaženo. A rekao je da zemlja s tom razinom prihoda nema razloga imati toliku razinu siromaštva. Štoviše, uočio je i vrlo specifičan problem kako su i proračunska izdvajanja dovoljna, samo se socijalom naziva i ono što u to ne ide i što društvenu i materijalnu potporu ne treba. </p>
<p>A upravo se u tome, svijesti o društvenim ciljevima, koja se vidi u kontrastu vanjskoga i unutrašnjega pogleda, izdvajanju iz zajedničke blagajne i zajedničke odgovornosti, zasniva europska standardizacija hrvatskih mogućnosti i prava. Oni koji o tome govore trebali bi znati bar toliko da je potpora hrvatskomu pristupanju institucionalnoj Uniji jednaka, ako ne i veća među građanima Unije nego u Hrvatskoj.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Jačanje ekonomije </p>
<p>LUKA CAPAR</p>
<p>Posljednji mjeseci u godini rezervirani su obično za dodjele raznih nagrada, priznanja i pohvala. Već tradicionalno Hrvatsko udruženje menadžera i poduzetnika (CROMA) izabire menadžere godine u nekoliko kategorija. Deset menadžera velikih, srednjih i malih poduzeća, mladi menadžer godine, javna poduzeća, inozemna poduzeća, projekt-menadžer, te dobitnik nagrade za životno djelo primili su nagrade, u čini se, jednom u najturbulentnijih razdoblja za hrvatsko gospodarstvo. U trenucima kada se Hrvatska sprema za ulazak u Europsku uniju, a tvrtke se prilagođavaju novom tržištu, konkurencija postaje sve jača a upravljanje brodom kompanije sve zahtjevnije, na sve uzburkanijem tržišnom moru.</p>
<p>S tom se činjenicom složio i hrvatski predsjednik Stjepan Mesić, koji je u druženju s laureatima još jednom naglasio da bez kvalitetnog menadžmenta nema ni snažnoga gospodarstva, istaknuvši kako upravo vodeći menadžeri moraju biti na čelu jačanja i inovativnosti hrvatske ekonomije. </p>
<p>Podatak da je gospodarstvo pokretač ekonomske snage zemlje, ali i društvenog i cjelokupnog prosperiteta, jasno je svima, no nažalost često samo deklarativno. Time ovogodišnji dobitnici nagrada Filip Filipec iz Tehnike, Dragan Munjiza, Luka Gašpar (Emerson Network Power), Davor Majetić (Microsoft Hrvatska), Marin Hrešić (Fima), Zoran Bogdanović (Coca-Cola), Slavko Lončar (Jadrolinija), Marie-Helene Magenschab (VIPnet) i Zoran Košćec (Varteks), te dobitnik nagrade za životno djelo Tomislav Antunović zaslužuju da ih se još jednom pohvali. Uz nadu da će njihov primjer biti poticaj svima da se dokažu u jačanju hrvatskoga gospodarstva i da će njihov rad biti primijećen ne samo u vrijeme dodijele nagrada nego kroz cijelu godinu.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="10">
<p>U Borovju 900 stanova i umjetno jezero</p>
<p>U tom dijelu Zagreba trebalo bi se podići ukupno 1500 »Bandićevih« stanova</p>
<p>Prvu nagradu za urbanističko-arhitektonsko rješenja prostora u Borovju, između Ulice Savice i Gavelline, osvojio je rad arhitekata Jasne Juraić Mucko i Ivana Mucka. Natječaj su organizirali Društvo arhitekata Zagreba i Poglavarstvo radi ispitivanja mogućnosti gradnje na tom prostoru. </p>
<p>Pročelnik Gradskog zavoda za prostorno uređenje Ivica Fanjek nedavno je za Vjesnik izjavio da će se tamo, na 12 hektara, za nekoliko godina izgraditi 900 stanova prema modelu Zagrebačke stanogradnje. Direktor GKG-a Slobodan Ljubičić najavio je da će gradnja početi nakon realizacije projekta Zagrebačke stanogradnje u Podbrežju.</p>
<p>»Prostor se proteže od Coca-Cole do džamije. Sjeverni dio je zatrpani rukavac Save. Na njemu smo zamislili park i ostavili prostor za školu, vrtić i druge društvene sadržaje. Taj je prostor prijelaz od industrijskih pogona uz Slavonsku aveniju prema južnoj stambenoj zoni«, objašnjava arhitekt Ivan Mucko. </p>
<p>Stambena bi zona imala deset blokova s pet do sedam etaža, položenih u smjeru sjever - jug. U sredini naselja nalazi se umjetno jezero od 270 četvornih metara, a oko njega je osam nebodera viših od devet etaža. Između parka i stambene zone protezala bi se prometnica koja bi naselje povezivala sa Sachsovom i Velikogoričkom ulicom.</p>
<p>»Zelenilo na sjevernoj strani nastavljalo bi se na zeleni potez Folnegovićeva naselja, gdje su škola i vrtić«, kaže arhitekt Mucko. Arhitekti su u svoju viziju uklopili i nogometno igralište ZET-a, gdje će se graditi poslovno-trgovačka zona s neboderom.</p>
<p>»U prizemlju zgrada nalazit će se manji trgovački i poslovni prostori, pošta i sl.«, kaže Mucko. Ističe da se čitav istočni dio Zagreba nezaustavljivo razvija te da će prostor uz Slavonsku aveniju u bliskoj budućnosti promijeniti vizuru grada.</p>
<p>Inače, Poglavarstvo i DAZ prije dva tjedna zaključili su urbanističko-arhitektonski natječaj za Borovje južno od Ulice I. gardijske brigade - Tigrovi, gdje će se na 7,2 hektara graditi 600 stanova, također »Bandićevih«. »Oba natječaja su samo priprema za realizaciju i nisu obvezni. Konačnu odluku donijet će Grad«, kažu u DAZ-u.</p>
<p>Prema GUP-u, za šire područje Borovja treba se donijeti UPU Savica Šanci, UPU Borovje - istok i UPU Trstik. </p>
<p>Tomislav Marinović</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Profesor Baltazar postaje zaštitni znak </p>
<p>Zagreb će osmisliti kulturno-turističke i promidžbene sadržaje </p>
<p>Zbog rješenja problema parkiranja oko KBC Rebro, hitno se otvora garaža u sklopu novog dijela bolnicce Rebro, zaključak je sjednice Gradskog poglavarstva od utorka. Gradonačelnik Milan Bandić ističe da je, zbog rekonstrukcije i gradnje novih prostornih kapaciteta u zoni bolnice, ukinuto mnogo parkirnih mjesta, što je uvjetovalo prometne probleme stanara toga dijela grada. </p>
<p>»Prometni problemi najviše se manifestiraju u zakrčenim ulicama, kojima vozila hitne pomoći ne mogu normalno doći do bolnice, a parkirati se ne mogu ni stanari ni pacijenti«, rekao je Bandić i dodao da je s ministrom zdravstva Nevenom Ljubičićem i ravnateljem Rebra Željkom Rainerom dogovorio da se garaža na Rebru sa 680 mjesta, koju će Zagrebparking uvrstiti u svoj program naplate i kontrole, stavi u funkciju najkasnije potkraj idućeg tjedna. Radi prevencije i osiguranja maksimalne sigurnosti u prometu, Grad Zagreb će pomoći Policijskoj upravi zagrebačkoj donacijom dvaju uređaja za preliminarno testiranje sudionika u cestovnom prometu na opojne droge. Gradsko poglavarstvo je u tu svrhu odobrilo 62.708 kuna Ministarstvu unutarnjih poslova.</p>
<p>»Korištenje opojnih droga u Zagrebu u stalnom je porastu i pred time ne treba zatvarati oči. Samo zajedničkim snagama možemo se oduprijeti i pokušati osigurati maksimalnu sigurnost u prometu«, rekao je Zvonimir Šostar, pročelnik Gradskog ureda za zdravstvo, rad, socijalnu zaštitu i branitelje i dodao da su droge velik problem, a potez Zagreba može poslužiti i ostalim gradovima i županijama za primjer.</p>
<p>Udruga B.A.B.A., Grupa za ženska ljudska prava »Budi aktivna - budi emancipirana« dobila je od Grada poslovni prostor od 165 četvornih metara u Ilici 16, na korištenje na godinu dana, za koji će plaćati naknadu od pet kuna mjesečno po četvornom metru. </p>
<p>Prijedlog gradskog zastupnika Žarka Delača da profesor Baltazar postane zaštitni znak Zagreba, Poglavarstvo je u potpunosti podržalo. Profesor Baltazar najeksponiraniji je lik Zagrebačke škole crtanog filma, koji uspješno rješava probleme služeći se maštom i razumom, a ne nasiljem. Zagreb će stoga osmisliti kulturno-turističke i promidžbene sadržaje s Baltazarovim likom. </p>
<p>Branimir Markač</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Remiza seli jer ZET treba novi servisni pogon</p>
<p>Opcije koje su se, uz Prečko, posljednjih godinu dana spominjale, bilo je područje Sveučilišne bolnice i Ranžirnog kolodvora</p>
<p>Ovih dana ćemo saznati gdje će se graditi novo tramvajsko spremište, koje će zamijeniti ono trešnjevačko. Posjet ZET-u, kaže direktor Ivan Tolić, najavio je i gradonačelnik Milan Bandić te će zajedno donijeli odluku gdje će u bliskoj budućnosti »noćiti« i servisirati zagrebačke tramvaje. Tri su lokacije »u igri«, ali ih Ivan Tolić ne želi ni spominjati do donošenja konačne odluke o preseljenju. </p>
<p>ZET je lani, dok je njime još upravljao Julius Pevalek, zatražio preseljenje remize u Prečko, južno od okretišta, gdje bi se, uz spremište i servis, preselila i upravna zgrada. Opcije koje su se, uz Prečko, posljednjih godinu dana spominjale, bilo je područje Sveučilišne bolnice i Ranžirnog kolodvora. No, mjesto gradnje nove remize, dakle, još zakratko ostaje tajna, a razlog su cijene zemljišta koje bi najavom gradnje remize, mogle vrtoglavo porasti. </p>
<p>Prodajom pak atraktivnog i skupog sadašnjeg prostora Remize na Ljubljanici, kaže Tolić, financirat će se otkup zemljišta i novogradnja. Među ljudima mišljenja su različita. »Nadam se da će remizu ostaviti tu, ne bih želio još jedan šoping centar na tom mjestu! Prečko je predaleko...«, komentari su djelatnika ZET-a i građana. Poznato je da bi preuređenje ljubljanske Remize stajalo 24,5 milijuna eura dok se za novu, taj podatak još ne zna jer ovisi o imovinsko-pravnim odnosima. </p>
<p>U ZET-u smatraju da je isplativije graditi novu, nego rekonsturirati staru. Projekt tada nije bio među prioritetima gradskih vlasti i jedino rješenje je bilo rekonstrukcija. Remiza na Ljubljanici postala je pretijesna i neadekvatna za servisiranje novih niskopodnih tramvaja. </p>
<p>Trenutačni prostor od 82,5 tisuće četvornih metara premali je za sve potrebe, a novi bi trebao obuhvaćati 120 tisuća četvornih metara.</p>
<p> I sam Pevalek je, prije negoli je otišao s direktorske pozicije ZET-a, naglašavao preseljenje remize kao prioritet jer zbog tehnologije niskopodnih tramvaja, radne jame na Ljubljanici više ne služe svrsi. </p>
<p>Problem je i u tome što su novi tramvaji desetak centimetara širi od starih i nisu prikladni za ljubljansku remizu, a uz 70 tramvaja, koji se trenutno isporučuju, grad je najavio narudžbu još toliko novih tramvaja. Zbog toga je potreban posve novi servisni pogon. </p>
<p>Baltazargrad »iliti« Zagreb</p>
<p>Profesor Baltazar simpatični je znanstvenik iz grada kojemu je Zagreb nalik. Crtež popularnog profesora plod je mašte Ante Zaninovića, Zlatka Grgića i Borisa Kolara. Nastao je 1967. i probleme je rješavao u ukupno 59 epizoda. Nove epizode Baltazara kreirao je Marijan Lončar koji nije mijenjao stari koncept u kojem profesor Baltazar uz pomoć stroja pronalazi maštovita rješenja za nevolje građana Baltazargrada.</p>
<p>Petra Kostanjšak</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="13">
<p>Poginulo 10 štićenika doma za mentalno retadrirane</p>
<p>WASHINGTON</p>
<p> - Deset osoba je poginulo a najmanje 19 je ozlijeđeno u požaru koji je ponedjeljak uništio dom za mentalno retardirane i starije osobe kod grada Joplina, na jugozapadu američke savezne države Missouri. U privatnom domu Anderson nalazila su se 33 štićenika i dva zaposlenika, kada je u ranim jutarnjim satima izbio požar čiji se uzroci još utvrđuju. Guverner Missourija Matt Blunt rekao je da ne isključuje provođenje kriminalističke istrage. [Hina/EPA]</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Opet katastrofalne poplave u Španjolskoj</p>
<p>MADRID</p>
<p> - Sjeverozapadni dio Španjolske opet su zahvatile katastrofalne poplave uzrokovane kišom koja pada većnekoliko dana. Najkritičnija je situacija u mjestu Vilagarcia blizu Pontevedre odakle je većina stanovnika evakuirana. Na poplavljena područja poslane su spasilačke ekipe, a broj žrtava, kao i materijalna šteta još uvijek nisu priopćeni. [EPA]</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Lincolnov memorijalni centar ponovo otvoren</p>
<p>WASHINGTON</p>
<p> - Lincolnov memorijalni centar u Washingtonu, koji je u ponedjeljak zatvoren nakon što su u nužniku pronađene sumnjive boce s tekućinom i natpisima »Znate li što je antrax?« i »Znate li što je bomba?«, ponovo je otvoren za građane nakon je policijskom provjerom utvrđeno da se radi o lažnim prijetnjama. Policija je pronašla sumnjive boce u ženskom nužniku u podrumu, zajedno s porukama. Dok je trajala istraga policije i FBI-a, kod spomenika Abrahamu Lincolnu viđeni su i stručnjaci za opasne materijala u zaštitinim kombinezonima. [Hina/EPA]</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Količina CO2 u atmosferi ubrzano raste</p>
<p>SYDNEY</p>
<p> - Količina ugljičnog dioksida kojeg u atmosferu izbacuju ljudi više se nego udvostručila od početka devedeset godina, tvrde australski znanstvenici. Otkriće koje je objavila australska organizacija Commonwealth Scientific and Industrial Research (CSIRO), pokazuje da je količina ugljičnog dioksida više nego udvostručena u proteklih 15 godina. Od 2000. do 2005. godine rast količine ugljičnog dioksida iznosio je 2,5 posto godišnje, za razliku od devedesetih godina kada je bio manje od jedan posto godišnje. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Mačak preživio put od Izraela do Britanije</p>
<p>LONDON</p>
<p> - Mačak Ziggy iskoristio je barem jedan od svojih devet života nakon što je bez hrane preživio 17 dana i 3.900 kilometara dugi put od sjevernog Izraela do Engleske. Mršavi mačak, nazvan po Ziggyju Stardustu, liku kojeg je David Bowie stvorio 70-ih godina, put je preživio u brodskom kontejneru.Putovanje mu je počelo kada je zalutao u kontejner s plastičnim proizvodima koji je potom zapečaćen i utovaren na brod koji je isplovio iz Haife. Avantura je završila 17 dana kasnije kada se pojavio, iscrpljen, dehidriran i izgladnio u skladištu u Whitworthu u Lancashireu. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Pušači moraju potpuno prestati pušiti</p>
<p>LONDON</p>
<p> - Pušači koji žele smanjiti rizik od rane smrti zbog bolesti povezanih s pušenjem moraju potpuno prestati pušiti, a ne samo smanjiti pušenje, poručili su u utorak znanstvenici Nacionalnog instituta za zdravlje u Oslu. »Zdravlju ne možete darovati bolji poklon od potpunog prestanka pušenja jer čak i znakovito smanjenja broja popušenih cigareta dnevno nije pokazalo nikakve pozitivne učinke«, objasnio je liječnik Kjell Bjartveit. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Mole najglupljeg lopova da prekine s aktivnostima</p>
<p>DUBLIN</p>
<p> - Irska je policija poručila »najglupljem irskom lopovu« da prestane sa svojim kriminalnim aktivnostima jer ga policija neće moći uvijek izvlačiti iz nemogućih situacija i spašavati mu život. Neimenovani lopov u 30-im godina već je triput uhvaćen nakon pljačke, a svaki put je bio sve bliži »tome da ostane bez glave«. Prvi je put, pljačkajući obiteljsku kuću, potpuno zaglavio u dimnjaku iz kojega je spašen pravodobnom policijskom intervencijom. U drugom pokušaju pljačke, ovoga puta banke, »zarobio« ga je sigurnosni uređaj, a policija ga je pronašla kako visi sa stropa zakvačen za jednu nogu. Ovoga vikenda ga je nakon pljačke kladionice pregazio kamion. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Trener preminuo u poluvremenu</p>
<p>JOHANNESBURG</p>
<p> - Srpski košarkaš i trener južnoafričkog kluba Tswane Suns, Nikola Jokanović (45) preminuo je tijekom poluvremena utakmice protiv Olympiansa. Jokanović je kolabirao u svlačionici, neposredno nakon izlaska s terena. Liječnici su ga pokušali oživjeti, međutim svi napori su bili bezuspješni. Jokanović je u susretu protiv Olympiansa odigrao deset minuta, a kako se sada čini preminuo je od srčanog udara. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="21">
<p>Za kulturu više novca nego ikada prije</p>
<p>Prvi put proračun za kulturu iznosi jedan posto od ukupnoga državnog proračuna i premašuje milijardu za 80 milijuna kuna </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Sudeći prema prijedlogu, proračun kojim će Ministarstvo kulture, na čelu s mr. Božom Biškupićem, raspolagati u 2007. godini veći je nego ikad do sada. Prvi put on iznosi jedan posto od ukupnog proračuna Republike Hrvatske i premašuje milijardu za 80 milijuna kuna. Proračun je 200 milijuna veći nego 2006. godine i za 440 milijuna premašuje proračun iz 2003. godine. </p>
<p>Takav je proračun i razvojni jer omogućuje ravnomjernu raspodjelu novca za potrebe u kulturi diljem Hrvatske, pa ako smo se opredijelili da smo zemlja znanja, onda se opravdano može reći i da smo zemlja kulture, jer za nju odvajamo više od mnogih država koje znamo navoditi kao uzore - kazao je ministar kulture mr. Božo Biškupić, otvarajući u utorak konferenciju za tisak kojoj su nazočili brojni novinari. Da bi otklonio nepotrebne nesporazume koji se u posljednje vrijeme javljaju u našem tisku, ali argumentirano odgovorio, kako je rekao, »nekim münchhausenima koji preuveličavaju svoju ulogu iznoseći niz netočnosti«, ministar Biškupić novinarima je prezentirao usporedne grafikone izdvajanja za kulturu bivše koalicijske vlade i sadašnje HDZ-ovske u rasponu od 2000. do 2007. godine, iz čega izdvajamo one točke koje čine strategiju sadašnje kulturne politike. </p>
<p> Među najznačajnijima jest zaštita kulturnih dobara za koju je djelatnost izdvojeno 254.520.000, što je 123,1 posto više negoli u 2003. godini, muzejsko-galerijsku djelatnost, kao čuvara i promotora nacionalne kulturne baštine, a vezano uz ulazak Hrvatske u EU, predviđeno su 22.400.000, što je 34,8 posto više negoli usporedne 2003. Kako je proračun razvojni, tako je za kapitalne investicije u kulturi (gradnju, opremanje i održavanje muzeja, arhiva i knjižnica) određeno 179.669.801 kuna ili 146,1 posto više negoli prije četiri godine.</p>
<p> Sigurno je da ni nakladnici više neće moći voditi jalove žalopojke o sumraku hrvatske knjige, jer književno-izdavačka i knjižnična djelatnost bilježi porast od 13, 4 posto u odnosu prema 2003. godini, dakle raspolagat će s 61.500.000 kuna, unutar čega će za potporu knjizi biti izdvojeno 25, 5 posto. Ozbiljan rast predviđen je i u drugim djelatnostima, a bit će iznimno zadovoljni i umjetnici jer će se za njihovo zdravstveno i mirovinsko osiguranje uplatiti 44.840.274 kune, odnosno 273,7 posto više negoli 2003. godine. Nakon obilja informacija i video prezentacije, zanimljivo je da su novinari ostali bez pitanja. [Branka Džebić]</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Mozart u uzornoj interpretaciji</p>
<p>Vrlo uspješnu vokalnu interpretaciju ostvarila je Ivana Kladarin</p>
<p>Hrvatski barokni ansambl pod ravnanjem i umjetničkim vodstvom Saše Britvića priredio je večer glazbe Wolfganga Amadeusa Mozarta u nedjelju u dvorani Hrvatskoga glazbenog zavoda u Zagrebu. </p>
<p>Proučavajući u kasnijem razdoblju života djela baroknih majstora, osobito Bacha i Händela, Mozart je skladao niz djela s jasnim odjecima baroknih glazbenih postulata. Među tim je djelima »Adagio i Fuga u c-molu«, KV 546, koja i oblikom i sadržajem odlično odgovara uobičajenom repertoaru Hrvatskoga baroknog ansambla. Saša Britvić je oblikovao publici vrlo pristupačan presjek Mozartova stvaralaštva.</p>
<p> U prvome je dijelu Laura Vadjon interpretirala Koncert za violinu i orkestar br. 5 u A-duru, KV 219, ponajbolji u nizu od pet violinskih koncerata koje je Mozart skladao 1775. u Salzburgu. Drugi je dio koncerta pripao kraćoj pasijskoj kantati »Grabmusik«, KV 62, koju je autor skladao s tek jedanaest godina. U izmjenjujućim recitativima i arijama Anđela je tumačila sopranistica Ivana Kladarin, a Dušu bariton Miroslav Živković, dok je završni zbor otpjevao Akademski zbor »Ivan Goran Kovačić« koji je pripremio Josip Nalis. </p>
<p>Budući da je i sam Mozart vješto svirao violinu te djelovao kao koncertni majstor tamošnjega dvorskog orkestra, zadao je interpretu visoke zahtjeve, koje smo navikli da Laura Vadjon redovito uspješno rješava.</p>
<p> Odmjeren pristup instrumentu na kojemu stvara glazbu ostavlja joj mnogo prostora za iskazivanje sasvim dovoljne mjere virtuoznosti, pored čega odlično komunicira s ostatkom ansambla.</p>
<p>Vrlo uspješnu vokalnu interpretaciju ostvarila je Ivana Kladarin, mnogo pažnje posvećujući kontroliranju glasnoće i preciznom postavu intonacije. Potonja karakteristika često je nedostajala izvedbi Miroslava Živkovića, makar je njegov dramatičniji pristup interpretaciji dobro pristajao recitativnim stavcima. </p>
<p>Ujednačena svirka redom mladih članova Hrvatskoga baroknog ansambla tijekom čitave večeri, koja je posljedica u jednakoj mjeri poznavanja zakonitosti partitura kao i poznavanja načina interpretacije onoga vremena, još jedanput je potvrdila da je riječ o ansamblu koji bi svojom kvalitetom mogao biti uzor i mnogim većim orkestrima. </p>
<p>Mirta Špoljarić</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Izvedba iznimne zrelosti</p>
<p>Redatelj Petar Selem predano je radio s glumcima-pjevačima, koji su oživili zadane likove u dubokoj emotivnosti i individualnosti</p>
<p>Između nastanka i praizvedbe Verdijeve opere »Simon Boccanegra« i njegove druge, dorađenije verzije, postoji vremenski odmak od gotovo dva i pol desetljeća. Približno isto toliko vremena je proteklo od prve splitske premijere, do današnje, koja je predmet ovoga prikaza. I dok se prvo splitsko predstavljanje toga naslova odigravalo na Peristilu (1978.), najnovije se zbivalo na sceni splitskog HNK-a. Ono što međusobno zbližava dvije splitske premijere (stariju i sadašnju, odnosi se na raskoš tumačenja, koja dotiče dubinsku osjetljivost publike.</p>
<p> Prva izvedba je bila proglašena za najbolju jugoslavensku opernu produkciju 1978. godine, ova današnja svojim učinkom izlazi iz državnih i regionalnih okvira. To je produkcija koja ostavlja duboke tragove, koja vraća povjerenje u velike izričajne mogućnosti solista i ansambala Splitske opere, a potvrđuje autoritet autorskog tima koji je radio na oblikovanju ovoga projekta.</p>
<p>Za sadašnju splitsku postavku »Simona Boccanegra« korišten je dio likovnih rješenja i inventara Zagrebačke opere iz 2003. godine, (kada je tamo upriličena premijerna izvedba). Dakako, temeljne ideje morale su se prilagoditi novoj sceni, zbog čega se uz scenografa Vasilija Josipa Jordana, kao izvršni scenograf potpisuje još Žorž Draušnik. Slično je s izvornim kostimografskim rješenjima Dore Argento, koje je djelomično dopunila i prilagodila novim potrebama Najda Kromić. Općenito uzevši, vizualna komponenta je bila atraktivna kako zbog funkcionalnosti scene, bogate palete boja i efekata scenskih rekvizita, tako isto zbog minuciozne izrade najsitnijih detalja kostima. To sve je poduprla maštovita i majstorska razigranost svjetla Zorana Mihanovića. Iznad toga stajala su sintetska nastojanja redatelja i dirigenta, u kojima se ogledaju komplementarni odnosi umjetničke zrelosti prvoga i mladenačkog nadahnuća drugog člana autorskog tima.</p>
<p> U odnosu na zagrebačku premijeru, redatelj Petar Selem je načinio novi iskorak. To se prije svega odnosi na rad s glumcima-pjevačima, koji su oživjeli zadane likove u duboko proživljenoj emotivnosti i individualnosti. S jedne strane trebao je eksponirati velike karakterne, društvene i sudbinske razlike među njima, a s druge strane izbjeći patetiku i stvoriti ugođaj njihove pune izbalansirati, i dovesti ih u puno suglasje s razvitkom dramske radnje. U odnosu na predložak, Selem je uspio poduprijeti dinamizam i jedinstvo među solistima, a pri tome postići punu povezanost s ansamblima. Mladi dirigent Ivan Repušić proživljeno je ušao u problematiku zadanoga glazbenog predloška i spretno je prenio na disponirane soliste i ansamble Splitske opere. U njegovoj gesti nije bilo lažne uzbuđenosti, sve je teklo spontano, promišljeno i do krajnjih granica autoritativno. Ako se tome doda da je, gotovo u posljednji čas »upao« u predstavu, tada njegov umjetnički nerv i rad zavrjeđuje velike pohvale. Uostalom, orkestar je zvučao mjestimično smirujuće, zatim strasno, ali uvijek zrelo i pouzdano. Scenska glazba bila je primjerna. Zbor je bio podjednako učinkovit (zborovođa Ana Šabašov). Odlikovao ga je visok stupanj usklađenosti svih dionica, dobra dikcija i reljefnost u fraziranju, prijeko potrebna osjećajnost koja nije išla pravcem grube tonske raspojasanosti, čak ni na mjestima pune dramske napetosti.</p>
<p> Naslovnu ulogu tumačio je Kiril Manolov, umjetnik velikih glazbeno-scenskih moći. Impresionirao je pojavom, a nadasve produhovljenim tumačenjem zadana lika. Svaka njegova gesta, svaki njegov pokret bio je do detalja planiran i iznijansiran, a njegovo vokalno tumačenje bilo je blistavo u svim elementima i izričajnim fazama. Iste atribucije mogu se pripisati Olgi Romanko (Amelia Grimaldi). Ona je vješto i produhovljeno stopila svoj vokalno-scenski izraz u blistavu kreativnu cjelinu. </p>
<p>U ulozi Jacopa Fiesca iskazao se u punini svojih izričajnih sposobnosti Ivica Čikeš. Podjednako uvjerljiv u glazbeno-scenskom izrazu bio je Božidar Nikolov (Gabriele Adorno), koliko i Ozren Bilušić (Paolo Albiani). Posljednja dvojica aktera bili su pouzdani i pripravni za visoke uzlete, zapravo prave osobe, na pravome mjestu. Pozitivne intencije ove nadahnute predstave upotpunili su epizodisti: Siniša Štork (Pietro), Špiro Boban (kapetan) i Barbara Sumić (sluškinja). </p>
<p>Miljenko Grgić</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Nada Matošević intendantica </p>
<p>RIJEKA</p>
<p> - Sadašnja v.d. ravnateljica Opere riječkog HNK Ivana pl. Zajca, 35-godišnja maestra Nada Matošević, od 31. ožujka 2007. naslijedit će intendantski stolac Mani Gotovac. Takvu odluku donijelo je riječko Gradsko poglavarstvo po prijedlogu Odbora za izbor i imenovanja, što treba potvrditi Gradsko vijeće, a potom i ministar kulture mr. Božo Biškupić. </p>
<p>Jedina prijavljena kandidatkinja na natječaj svoj program četverogodišnjeg rada detaljno je razradila na 33 stranice, posebnu pažnju posvećujući odnosu publike i riječkoga HNK, financiranju i djelatnosti svih pojedinih umjetničkih grana kazališta. Programsku okosnicu činit će velika umjetnička djela različitih poetika i žanrova. »Riječki teatar posljednjih godina puno je postigao i u Hrvatskoj i u inozemstvu i teško je nastaviti održavati taj uspjeh. Jedina osoba koja bi to mogla nedvojbeno je maestra Matošević. Svakodnevno surađujući s njom kao v.d. ravnateljicom Opere uvjerila sam se da ima hrabrosti, odlučnosti i kreativnosti te, što je vrlo bitno, smisla za štednju«, kazala je intendantica Mani Gotovac. </p>
<p>Gradonačelnik mr. Vojko Obersnel izrazio je zadovoljstvo što je Matošević prepoznala priliku, te zahvalio Mani Gotovac na svemu što je učinila za riječki teatar. [Lj.M.Pandža]</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Vatromet multikulturnog jazza </p>
<p>Glazbenici s različitih strana svijeta – Karen Asatrian, Jose Leonardo Angel Rodrigez, Vlada Samardžić i Elvis Stanić – ostvarili osebujan ugođaj multikulturnog jazza</p>
<p>Opatija bajna postaje, malo po malo, ali sigurno i bajnom za ljubitelje jazza. Tijekom šest godina »Liburnija jazz festival« postao je prepoznat kao izniman događaj ne samo u Hrvatskoj nego i u svijetu. Iza svega stoji jedan od najvećih hrvatskih jazz glazbenika Elvis Stanić, koji je jednako tako uspješan i kao promotor i organizator jazz festivala.</p>
<p> No, Elvis Stanić ne zadovoljava se samo ljetnim spektaklom, nego je od prošle godine počeo organizirati novi multikulturni jazz projekt pod zajedničkim nazivom »Jazz ex tempore«. Održava se tijekom jeseni, u listopadu ili kao ove godine potkraj studenoga (22. – 26. 11.). </p>
<p>Stanić pozove u Opatiju nekoliko glazbenika s raznih strana svijeta koji prakticiraju multikulturni jazz na tjedan dana u Opatiju. Tu onda, u vili Angiolini i Umjetničkom paviljonu »Juraj Šporer« »kemijaju« vlastite radove. </p>
<p> No, istodobno svakoga dana svaki od njih drži glazbene radionice gdje znatiželjnicima praktično objašnjavaju kako nastaju njihove skladbe. Posebnost cijelog procesa jest u tome što ti glazbenici dragovoljno moraju u točno određenom vremenu i u točno određenom prostoru stvoriti »nove vrijednosti«.</p>
<p>» To je susret nas, jedan s drugim i mi uopće u početku ne znamo što ćemo stvoriti na kraju. Naravno da ja unaprijed tražim glazbenike koji su prije svega veliki u svome umijeću«, objašnjava izbornik Elvis Stanić.</p>
<p>I ove je godine Stanić pozvao sve same respektabilne glazbenike – pijanista Karena Asatriana iz Armenije, bubnjara Josea Leonarda Angela Rodrigeza s Kube i bas gitarista Vladu Samardžića iz Srbije.</p>
<p>Elvis Stanić, domaćin i izbornik, očito zna izabrati prave istomišljenike, jer svi odgovaraju njegovu talentu za jazz multikulturnog pristupa. </p>
<p>I nije onda teško bilo zamisliti kako će završni koncert te živahne četvorke biti u srži vatromet različitosti s jakim koloritom Armenije, Kube, Srbije i Hrvatske, čemu su pridonijele i cure iz zbora »Putokazi« s kojima Elvis Stanić odavna radi na radost ljubitelja začudnih fuzija.</p>
<p> »Jazz ex tempore« bio je iznimno vedar i bez pritiska je pružio jedan novi multikulturni jazz. Spomenuta četvorka s lakoćom je i radosti pospajala svoje različitosti u jednu novu vrijednost. </p>
<p>Ante Batinović</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="26">
<p>Dražen Ladić i Hajduk zakopavaju »ratne sjekire« </p>
<p>Vodstvo Hajduka pristalo je doći u Rusanovu, u nadi da će u razgovoru s Ladićem omekšati njegovu principijelnost u nepozivanju Bušića i Buljata u mladu vrstu </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Ladić u klin, Hajduk u ploču! Tako bi se mogao okarakterizirati dvotjedni odnos izbornika hrvatske nogometne reprezentacije do 21 godine Dražena Ladića i Hajduka, koji traži njegovu ostavku. No, takvoj bi »ljubavi« po svemu sudeći trebao doći kraj ovog tjedna. Posljedica je to posjeta glavnog tajnika HNS-a Zorislava Srebrića Splitu i Hajduku, s ciljem zakapanja ratne sjekire, od koje nitko nema koristi, a najmanje hrvatski nogomet. </p>
<p>Vodstvo Hajduka pristalo je doći na razgovor u Rusanovu, gdje bi bio i Dražen Ladić, »lice s potjernice« splitskoga kluba. Pritom bi trebalo biti dovoljno obostrane volje kojom bi se omekšala Ladićeva principijelnost, jer je Bušića i Buljata zbog nedolaska na obaveznu smotru mladih reprezentativaca u Umagu otpisao za sva vremena. Zapravo, dok god je on izbornik, što nije po volji hajdukovaca pa traže njegovu ostavku, iako i Splićani snose dio krivice i netaktičnosti. </p>
<p>Ladića je na tako afektivnu reakciju navela činjenica što su spomenuti igrači nakon utakmice Zagreb - Hajduk već bili u kombiju za Umag. No, neposredno prije polaska u Ladićeve je ruke stigla liječnička »ispričnica« pa su otišli u Split i već dan kasnije trenirali na Poljudu. </p>
<p>Glavni tajnik HNS-a bio je zamoljen da prokomentira televizijski istup člana IO HNS-a Ivana Brlekovića, člana Arbitraže Saveza, na temu o menadžerima i kupoprodaji igrača. Tom je prilikom, naime, izvrijeđao novinare, među ostalim zato što su mu svojim pisanjem iz ruku »izbili« 80.000 eura koje je već stavljao u džep, savjetujući zainteresirane stranke. </p>
<p>Srebrić se, naravno, gradio od spomenutog slučaja, ne želeći išta prejudicirati prije nego što se uvjeri u istinitost navoda. Vješto se izvukao i od komentara Bilićevu primjedbu o objektivnoj potrebi postojanja glasnogovornika u HNS-u. »Valja ispitati što je Bilić pod time mislio«, lakonski je zaključio Srebrić, dodavši da je posjetio i Vodice te prezentaciju projekta gradnje vrlo zanimljivoga sportskog parka. </p>
<p>Uslijedilo je novinarsko pitanje o početku bezbroj puta najavljivane gradnje HNS-ova nogometnoga kampa u Tuhelju, a Srebrić je odgovorio kako je riječ o vrlo složenom projektu koji zahtijeva vrijeme. HNS-ov tajnik dodao je da osim Tuhelja u zamislima postoji još jedan zanimljiv lokalitet u Zagorju. </p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Rus sponzorira omladinsku školu »bijelih« </p>
<p>U sljedećih pet godina bit će donirano 200 tisuća eura po sezoni </p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Milijun eura vrijednom financijskom injekcijom vlasnik tvrtke Adriatic Investments, poznati ruski biznismen Dmitrij Železnjak postao je sponzor Hajdukove omladinske škole. U sljedećih pet godina »bilim tićima« bit će donirano 200 tisuća eura po sezoni, a svoj potez Železnjak smatra vrlo logičnim. </p>
<p>»Znamo da je Split najsportskiji grad na svijetu, a neke od zvijezda hrvatskoga i svjetskoga nogometa izašle su upravo iz Hajdukove škole. Da samo desetero djece umjesto droge izabere nogomet, investicija se isplatila«, kazao je pri potpisivanju ugovora s Hajdukovim predsjednikom Brankom Grgićem ruski sponzor Omladinske škole »bijelih«, koja okuplja oko 750 djece i mladih. </p>
<p>Železnjak je odlučno odbio tezu kako će dio tih sredstava biti prenamijenjen u eventualni angažman Marka Babića na Poljud. Istaknuo je također da ga ne zanima eventualno veće ulaganje u seniorsku momčad, čak i ako se osigura nastup u Ligi prvaka. </p>
<p>»Nemam ambicija kupiti Hajduk niti biti jedan od većih ulagača. U ovome me trenutku zanima samo ulaganje u mlade moga najdražega hrvatskoga kluba.« </p>
<p>Železnjak ne postavlja nikakve uvjete niti kad je u pitanju eventualni uspjeh Hajduka ove sezone. </p>
<p>»Prvak ili ne, svejedno mi je, ulažem u najveću splitsku instituciju«, istaknuo je ruski biznismen, priznavši: </p>
<p>»Pitate me je li bolja Hrvatska ili Rusija. Pa to je sukob interesa... Reprezentacija koju vodi Slaven Bilić mnogo je organiziranija, a moram priznati i bolja. Mislim da će Hrvatska i Engleska biti najbolje dvije reprezentacije naše skupine.« </p>
<p>Ante Bilić</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Isključenje Perića »razbudilo« Dinamo</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Tek nakon što je Inter ostao sa desetoricom igrača Dinamovi su nogometaši uspjeli nekako zatresti mrežu i razdrmati dotad učmali ambijent na stadionu. »Plavi« su na kraju pobijedili prvoplasiranu momčad Druge lige, Inter, sa 2-1 te se, uz istovjetnu pobjedu iz prve četvrtfinalne utakmice u Zaprešiću dočepali polufinala Kupa. A kad Dinamo uđe u polufinale ondje se uglavnom ne zaustavlja. Posljednji je put u polufinalu ispao prije 23 godine protiv Crvene zvezde...</p>
<p>Pitanje je, međutim, kako bi se utakmica odvijala da su Zaprešićani u 2. minuti uspjeli pogoditi mrežu umjesto prečke. Gulić je s desne strane sjajno ubacio loptu pred vrata, a Skulić sa četiri metra uzdrmao gredu. Zaprešićani su u ovoj utakmici službeno bili domaćini, dok je u prethodnom dvoboju u Zaprešiću domaćina »glumio« Dinamo. Stoga je Interu ovaj put bila dostatna i pobjeda od 1-0 za prolaz u polufinale. </p>
<p>Zaprešićani su uspijevali parirati prvih sat vremena sve do isključenja Luke Perića. Osječki sudac Batinić mu je, zbog prigovora pokazao drugi žuti. Dvije minute nakon toga Eduardo je, nakon Čorlukinog proigravanja, vješto »izvrtio« Hasanovića i plasirao loptu u mrežu. Inter se ipak uspio domoći izjednačenja nakon što je Nowotny krivo procijenio let lopte. Šćepao ju je Krpan i sjajnim udarcem pogodio suprotni kut. Međutim, Dinamova kanonada u 74. minuti otklonila je sve upitnike. Prvo je Buljat opalio prema vratima, Brašnić odbio loptu, u novom pokušaju je pucao Eduardo, Brašnić opet odbio, a u trećem pokušaju Vugrinec je ipak uspio pospremiti loptu u mrežu za konačnih 2-1. Ili preciznije 1-2. </p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Ništa od Zagrebove senzacije </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Ništa od senzacije u Kranjčevićevoj, kapital s kojim je Slaven Belupo došao na uzvrat četvrtfinala Kupa (6-0) ipak je bio prevelik zalogaj za domaćina. Gosti iz Koprivnice slavili su i u uzvratu, ovog puta s 3-2 (1-1). </p>
<p>Bez obzira na »nemoguću misiju«, domaći su ušli u utakmicu kao da se nadaju čudu. Tako smo u uvodu zabilježili seriju ozbiljnih Zagrebovih napada, ali bez preciznosti u završnici. Tko zna, možda bi taj Zagrebov početni uragan bio učinkovitiji da se Stojkić, Nadarević, Čutura, Brkljača, Jurendić i Lajtman nisu odmarali, odnosno čuvali za subotnju utakmicu s Dinamom. </p>
<p>Utakmica je praktički bila riješena u 29. minuti, europogotkom Vručine udarcem s 18 metara u same »rašlje«. Budući da je Zagrebu u toj situaciji bilo potrebno čak osam pogodaka u Slavenovoj mreži, igra se pretvorila u revijalno nadmetanje bez veće odgovornosti s obje strane. Pobjeda gostiju došla je kao plod njihove veće snalažljivosti. Osim Vručine, pogotke su još postigli Mumlek za Koprivničance te Karabogdan, dva puta, za domaćina, a priču je autogolom zaključio Zagrebov branič Ivanković. </p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Cibalia bez trenera</p>
<p>VINKOVCI</p>
<p> – Ivan Matković više nije trener Cibalije. Upravni odbor kluba prihvatio je ostavku koju je sad već bivši trener podnio prošlog tjedna, nakon što je kažnjen zabranom obavljanja trenerske dužnosti u sljedećih šest mjeseci. Vodstvo kluba morat će pronaći stručnjaka kojeg na proljeće očekuje težak zadatak - ostanak Cibalije u prvoligaškom društvu. U preostale dvije jesenske utakmice momčad će voditi Matkovićev pomoćnik Bruno Buhač. [D. J.]</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Kronologija neuspjeha</p>
<p>Uza sve čestitke vodstvu HKS-a, ne možemo se prepustiti dojmu »slavlja zbog slavlja«, već se treba duboko zamisliti gdje je košarka danas </p>
<p>Uza sve neminovne, zaslužene i iskrene čestitke Hrvatskom košarkaškom savezu za 15. godinu osamostaljivanja, sama se po sebi nameću sjećanja na te teške i ponosne dane, kad je i hrvatski sport krenuo svojim putom, kao i cijelo hrvatsko društvo. Hrvatska košarka u okviru bivše Jugoslavije nerijetko je svojim uspjesima bila melem na ranu hrvatskog čovjeka, koji je kroz brojne legendarne košarkaše te naše klubove Cibonu, Jugoplastiku, Zadar i Šibenku dobivao satisfakciju, barem na sportskom planu. Košarka je u Hrvatskoj rano ulovila duboke korijenje, a ubrzo je postala i najuspješniji sport za hrvatskog čovjeka. Često je bila sport broj 1, pa čak i ispred gotovo uvijek najpopularnijeg nogometa. Pa i u trenutku osamostaljivanja baš prije15 godina. Gdje im je košarka danas... Dakle, uza sve čestitke vodstvu Hrvatskoga košarkaškog saveza, svim predsjednicima, tajnicima, samoprijegornim sportskim djelatnicima, ne možemo se prepustiti dojmu »slavlja zbog slavlja«, već se treba duboko zamisliti gdje nam je košarka danas... S reprezentacijom koja više ne može osvojiti ni drvenu medalju na Europskom prvenstvu, s nacionalnom vrstom koja propušta i svjetska prvenstva i olimpijske igre, s klubovima koji po svojim školama ne mogu napraviti prosječnog braniča, pa tako sve vrvi od tamnoputih igrača koji »za šaku dolara« pristaju biti prolaznici u Hrvatskoj... </p>
<p>Nekad se znalo, talentirani visoki dječaci idu u košarku, oni niži u nogomet. Danas je dijete teško nagovoriti da postane košarkaš. Danas nisu ni popularni, ni uspješni, unatoč trudu kojem smo svi svjedočili u ovih petnaestak godina. No, čovjek se u poslu može truditi i opet ga ne završiti dobro. Bojimo se da je upravo tako bilo s našom košarkom. Hrvatski klubovi igraju u regionalnoj ligi, za koju su se svi borili rukama i nogama te u njoj vidjeli egzistencijalan spas, štoviše bogatstvo. A danas iz istih tih klubova igrači bježe zbog neisplaćenih dohodaka, poput štakora s tonućih brodova. </p>
<p>Ni regionalna liga nije donijela spas, a lako je odgovoriti zašto. Spas se tražio u tuđem, a ne u vlastitom dvorištu. Hrvatsko košarkaško prvenstvo jedva postoji. No, u košarci više nema prijepora, inicijativa »generacije '92.«, osvajača srebra iz Barcelone, utihnula je i prije nego što je zaživjela. </p>
<p>Zato je u našoj košarci sve utihnulo, u HKS-u zavladalo jednoumlje prema kojem je sve divno i krasno, kao u onoj »operacija uspjela, pacijent umro«. One rijetke trenutke dobre igre, poput lanjskih partija na europskoj smotri u Srbiji i Crnoj Gori, uništile su sudačke odluke, što je nekima izvrsno za opravdanje. </p>
<p>Košarka nam svima nedostaje. Rješenje se traži godinama, a od njega smo sve dalje. Uzalud nam raspre, okrugli stolovi i simpoziji. Trebalo bi početi raditi, stvarati vlastite igrače, držati do domaćeg natjecanja, plaćati trenere mladih te se ostaviti tuđih poslova i liga. No, sa sitnomenadžerskim ambicijama tako je nešto nemoguće pokrenuti. A u taj su posao svi umočeni, puno je isplativije biti menadžer ili sudac nego trener. Dok je tako, neće biti naših igrača, pa ni naše košarke. </p>
<p>Andrija Kačić-Karlin</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Poljska, Bugarska i SCG u polufinalu </p>
<p>TOKIO</p>
<p> – Svjetsko prvenstvo odbojkaša počelo se raspletati po sasvim neočekivanom scenariju. Europski doprvaci Rusi neće igrati u polufinalu, a europske prvake Talijane samo veliko čudo može spasiti od takve sudbine. U polufinalu su zato Poljaci i Bugari, snažne reprezentacije, ali i momčadi koje je malo tko očekivao u borbi za medalje. Uz njih, među četiri je i SCG, a branitelju naslova Brazilu nedostaje samo milimetar. </p>
<p>Poljaci do utorka nisu izgubili ni set, ali mnogi su govorili da je to zbog lakšeg ždrijeba i da u posljednja dva kola nemaju previše izgleda. Tako se činilo i nakon prva dva seta protiv Rusa, koje su Poljaci izgubili s 19-25, no uslijedio je preokret. Poljska je tako uhvatila polufinale i sada joj u zadnjem kolu slijedi borba za prvo mjesto s reprezentacijom SCG-a, koja je također bez poraza. </p>
<p>U skupini F su Bugari svladali i Francuze osigurali ulazak među najbolja četiri. Brazil je »razbio« Italiju i može ostati »kratkih rukava« samo u slučaju uvjerljivog poraza protiv Bugara u završnom meču skupine.</p>
<p>Rezultati, skupina E: Poljska – Rusija 3-2, Portoriko – Kanada 3-0, Argentina – Tunis 3-2, SCG – Japan 3-0; redoslijed: SCG 12, Poljska 12, Rusija 10, Japan 10...; skupina F: Brazil – Italija 3-0, Bugarska – Francuska 3-2, SAD – Njemačka 3-2, Kuba – Češka 3-1; redoslijed: Bugarska 12, Brazil 11, Italija 10, Francuska 10... [V. B.]</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Opet imamo ono pravo ozračje </p>
<p>»Moji su igrači i dalje entuzijasti, a to je najvažnije. Evo, Lacković je imao slomljen nos,, ali nije htio odustati«, kaže Červar</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Izbornik hrvatskih rukometaša Lino Červar obznanio je u kakvom će sastavu njegov stručni stožer pripremati naše najbolje rukometaše za nastup na siječanjskom Svjetskom prvenstvu u Njemačkoj. To su Slavko Goluža, koji je već pomagao Červaru na Svjetskom kupu, trener vratara Zdenko Zorko, kondicijski trener Danijel Jurišić, a stožeru će se opet pridružiti i Ivo Duvnjak. Taj je trener Osijeka već bio u stručnom stožeru, no ovaj će put raditi s reprezentacijom u kojoj je i njegov 18-godišnji sin Domagoj, najbolji europski kadet. </p>
<p>»Pa, stožer se i nije toliko promijenio. Tu je Goluža, koji kao pomoćni trener radi što izbornik odredi«, kaže Červar i nastavlja: </p>
<p>»Duvnjak će biti s nama do odlaska u Njemačku. Poznaje sustav rada, a s obzirom na to da će nam pripreme biti kratke, dobro će nam doći još jedan kvalitetan trener za rad.«</p>
<p>Prvi dio priprema počinje 17. prosinca, a izbornik i treneri će raditi s 18 igrača, od kojih bi neki mogli izboriti mjesto i među onima koji će se okupiti 26. prosinca. Nakon Božića okupit će se većina A reprezentativaca, osim »Nijemaca«, koji imaju ligaške utakmice do Nove godine. Do odlaska na SP Červar će s igračima imati 13 radnih dana. A to, kaže, nikako nije dovoljno. </p>
<p>»Jedna smo od reprezentacija koja ima najkraće pripreme. Zato smo neke stvari uvježbavali već na Svjetskom kupu«, kaže Červar. </p>
<p>Naši su rukometaši potkraj listopada osvojili Svjetski kup, što je dobar znak uoči SP-a. No, još više od toga ohrabruje odlična atmosfera u momčadi. </p>
<p>»Svjetski je kup bio iznenađenje. Ne samo što se, primjerice, nametnuo Vukić ili što su se vratili Vuković i Jerković. Atmosfera je bila sjajna, mnogo smo razgovarali i to se vidjelo. Igrači mogu biti kvalitetni, ali ako nema borbenosti i taktičke discipline, nema dobrog rezultata. Na Svjetskom kupu nam se vratilo ono pravo ozračje, kakvo nam treba«, pojašnjava Červar: </p>
<p>»Moji su igrači i dalje entuzijasti, a to je najvažnije. Evo, Lacković je imao slomljen nos, krvario je svaki dan, ali nije htio odustati ni trenutka. Naša je razina komunikacije sad mnogo viša. Samo takva pozitivna energija može dati pravu igru.«</p>
<p> Za vrijeme priprema, rukometni će reprezentativci odigrati samo utakmice na Croatia-Slovenia kupu. Uz Hrvatsku i Sloveniju, nastupit će još Egipat i Grčka.</p>
<p>»To su dobri suparnici, bit će to kvalitetna provjera. Ali, kako nemamo previše vremena, više ćemo taktizirati s igračima, kako bismo vidjeli tko se kako snašao. Rezultat nam je ovaj put u drugom planu.« </p>
<p>Iva Markulin</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Warnecke zaključio karijeru </p>
<p>BERLIN</p>
<p> – Svjetski prvak na 50 metara prsno, Nijemac Mark Warnecke (36) zaključio je aktivnu plivačku karijeru. Oprostio se od plivanja nakon što na nacionalnom prvenstvu nije uspio isplivati normu za Svjetsko prvenstvo u Melbourneu. »Nemam više volje ni motiva svakoga dana trenirati po nekoliko sati«, poručio je vlasnik brončane medalje na 100 m prsno s Olimpijskih igara u Atlanti, a danas liječnik. Warnecke je svjetsko zlato na 50 m prsno osvojio na SP-u u Montrealu prošle godine. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Mario i Sanja Ančić protiv Španjolske, Češke i Indije</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Prvi dan 2007. godine ujedno je i prvi dan nove teniske sezone. A za mješovite parove nova sezona tradicionalno počinje s Hopman kupom. U Perthu će ovoga puta biti zastupljen i hrvatski tenis. Mario Ančić i Sanja Ančić u utorak su saznali svoje suparnike u B skupini - Španjolska (Anabel Medina Garrigues - Tommy Robredo), Češka (Lucie Safarova - Tomas Berdych) i pobjednik azijskog izdanja Hopman kupa Indija (Sania Mirza - Rohan Boppana). U A skupini igraju Rusija (Nadja Petrova - Dmitrij Tursunov), SAD (Venus Williams - Taylor Dent), Australija (Alicia Molik - Mark Philippoussis) i Njemačka (Martina Muller i Nicolas Kiefer). [I. Mi.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="36">
<p>Benediktu XVI.u Ankari dobrodošlica i prosvjedi </p>
<p>Nema sumnje, kao nacija i država, pokazat ćemo našu tradicionalnu gostoljubivost papi Benediktu XVI., rekao je turski premijer Erdogan </p>
<p>Poglavar Rimokatoličke crkve Papa Benedikt XVI. doputovao je u utorak u četverodnevni posjet Turskoj. Poglavara Rimokatoličke crkve u zračnoj luci u Ankari dočekao je turski premijer Recep Tayyip Erdogan s najbližim suradnicima. </p>
<p>U salonu zračne luke Papa i turski premijer zadržali su se u kraćem razgovoru tijekom kojeg je Benedikt XVI. još jednom naglasio potrebu stvaranja povjerenja i uspostave dijaloga između pripadnika različitih vjera, kultura i nacija. Te svoje poglede Papa je izrekao i u Rimu, neposredno prije ulaska u zrakoplov kojim je stigao u glavni turski grad.</p>
<p>Erdogan je neposredno prije susreta s Papom obraćajući se zastupnicima islamističke stranke u parlamentu, rekao kako se nada da će Papin posjet »pomoći unaprjeđenju saveza civilizacija i globalnog mira«. Pozvao je Turke da budu dobri domaćini osudivši provokacije, kako je rekao, »marginalnih«, skupina. »Nema sumnje, kao nacija i država, pokazat ćemo našu tradicionalnu gostoljubivost papi Benediktu XVI.«, rekao je Erdogan. </p>
<p>Zračnu luku u Ankari zbog Papinog čuvalo je nekoliko stotina turskih specijalaca u uniformi i bezbroj agenata u civilu. Peto inozemno putovanje Benedikta XVI., inače održava se u ozračju prosvjeda islamističkih skupina diljem Turske, koji smatraju da Papa nije trebao doputovati prije nego što se ispriča muslimanskim vjernicima za navodnu uvredu izrečenu u jednom govoru njemačkim studentima prije nekoliko mjeseci. </p>
<p>Službena Ankara dočekuje Papu uljudno ali suzdržano. Hoće li se tijekom četverodnevnog Papinog posjeta atmosfera nešto promijeniti pokazat će vrijeme. Možda tome pridonese i službeno stajalište Vatikana kako Katolička crkva podržava ulazak Turske u Europsku uniju, ali Vatikan očekuje da Turska ispuni sve obveze glede vjerskih manjinskih sloboda u zemlji. Od 73 milijuna stanovnika Turske više od 90 posto su muslimani, a kršćanska zajednica, uključujući katolike i pravoslavce broji jedva nekoliko tisuća vjernika. </p>
<p>U programu Papinog boravka u Turskoj predviđeno je da se prvoga dana sastane i s turskim predsjednikom Sezerom s kojim će razgovarati kao državnik s državnikom, a posjetit će i mauzolej oca moderne Turske, Kemala Atatürka. Neka od vjerskih pitanja mogla bi se otvoriti pri susretu Pape s muslimanskim vjerskim velikodostojnicima kao i s turskim ministrom za vjere i vjerska pitanja. No, ipak, najvažniji dio Papinog putovanja bit će razgovori s istanbulskim patrijarhom Bartolomejem I. na čiji poziv je i doputovao u Tursku. Tema njihova sastanka su ekumenska kretanja i mogućnosti uspostave jedinstva Katoličke i Pravoslavne crkve nakon 1500 godina raskola. Tom dijalogu oštro se protivi vodstvo Ruske pravoslavne crkve koja nastoji za svoja stajališta pridobiti potporu i nekih drugih pravoslavnih vjerskih zajednica u svijetu. </p>
<p>Aleksandar Milošević</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>NATO-u nedostaje 2500 vojnika za Afganistan</p>
<p>Scheffer: 2008. godine imat ćemo manje NATO-a na Balkanu, a više Balkana u NATO-u</p>
<p>RIGA (Od Vjesnikova izvjestitelja)</p>
<p> - Prije odlučujućeg poteza na terenu, NATO mora izboriti afganistansku pobjedu u Rigi na summitu NATO-a ključnom za budućnost tog saveza, ali pronaći odgovor na najvažnije pitanje: kako postići jedinstvo unutar saveza. </p>
<p>NATO je veći no ikad, djeluje u najudaljenijim dijelovima svijeta dosad, a prijeti mu nova podjela između zemalja koje žele u potpunosti sudjelovati u borbenim operacijama i onih koje to ne žele. </p>
<p>No, glavni tajnik NATO-a Jaap de Hoop Scheffer je u svojem govoru prije summita izjavio kako NATO namjerava nastaviti s jačanjem jer je »misija u Afganistanu prva NATO-ova misija izvan Europe, no neće biti posljednja«. Kada je riječ o nastavku širenja i planovima NATO-a za Balkan, Scheffer je rekao: »Balkan će u 2008. godini biti bliži NATO-u. Drugim riječima, 2008. godine imat ćemo manje NATO-a na Balkanu, a više Balkana u NATO-u.«</p>
<p>U Rigu je došao američki predsjednik George Bush koji je već prvog dana summita izvršio snažan pritisak na članove kako bi jače financijski i vojno pridonijeli Savezu, posebno misiji u Afganistanu gdje NATO trenutačno ima 32.000 vojnika, te ublažili »nacionalna ograničenja« koja imaju njihovi kontingenti u misiji ISAF-a.</p>
<p>Dok SAD za obranu izdvaja 3,7 posto BDP-a, većina članica NATO-a izdvaja manje od dva posto, primjerice Njemačka 1,4 posto a Kanada 1,1 posto. Bush je također pozvao na razvoj globalnog partnerstva NATO-a s nečlanovima kao što su Australija, Japan i Južna Koreja. Ta američka zamisao u prvotnoj je verziji imala puno više zemalja no nije naišla na dobar odjek kod Europljana, pa je popis skraćen. No, prije nego što se dogovore veliki strateški planovi, treba riješiti Afganistan. </p>
<p>Zadaće koje u toj zemlji stoje pred NATO-om sve su veće, a volje za dodatni angažman saveznika sve manji. Zapovjednik snaga NATO-a general James Jones upozorio je prošloga tjedna da je rujanski zahtjev članovima za dodatnih 2500 vojnika, aviona i helikoptera za Afganistan ostao bez odgovora. Nacionalna ograničenja, priječe zapovjednike da raspoređuju snage tamo gdje se za to ukaže potreba. Teret borbi s talibanima na jugu zemlje za sada snose snage SAD-a, Velike Britanije, Nizozemske i Kanade, dok primjerice Njemačka odbija zahtjeve da se njezini vojnici rasporede na jugu. Zbog sve ozbiljnijeg stanja u Afganistanu Francuska će od saveznika u NATO-u zatražiti osnivanje kontaktne skupine u kojoj bi bile zastupljene sve zemlje koje sudjeluju u misiji ISAF, uključujući i nečlanove NATO-a, zemlje regije i organizacije kao što su UN i Svjetska banka, a koja bi trebala razmotriti i reorganizirati misiju ISAF-a. Izvor, koji je želio ostati neimenovan, rekao je kako se ono što je trebalo biti misija održavanja mira pretvara u misiju koja pokušava nametnuti mir. Ta zamisao donekle je na tragu tvrdnji glavnog tajnika NATO-a Scheffera, da mir i stabilnost Afganistanu ne može donijeti samo NATO već i ostali segmenti međunarodne zajednice. </p>
<p>Bruno Lopandić</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Putin ne stiže u Rigu </p>
<p>MOSKVA</p>
<p> - Kremlj je u utorak objavio da ruski predsjednik Vladimir Putin, »nažalost«, neće moći doći u Rigu na sastanak s francuskim i latvijskim čelnicima na marginama summita NATO-a. Najavljivala se mogućnost posjeta, ali se ipak »zbog nemogućnosti usklađivanja rasporeda (latvijske predsjednice Vaire Vike-Freiberge, francuskog predsjednika Chiraca i Putina) taj se posjet neće dogoditi« [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Srušen američki borbeni zrakoplov F-16 </p>
<p>DUBAI</p>
<p> - Dvije iračke militantne skupine preuzele su odgovornost za rušenje američkog borbenog zrakoplova F-16 kao odgovor na američka ubijanja desetaka Iračana, javlja u utorak televizijska postaja al Jazeera. </p>
<p> Kako prenosi al Jazeera, skupine Mudžahedinska vojska i Mudžahedinsko vijeće Shura zajedničkom su izjavom preuzeli odgovornost za napad na američki zrakoplov. Pentagon nije komentirao ovu informaciju. Američka je vojska nešto ranije objavila da je borbeni lovac F-16 u misiji kod Bagdada srušen u ponedjeljak u pokrajini Anbar, ali je dodala da je nepoznata sudbina pilota kao i uzrok pada zrakoplova. Lokalni novinar koji je snimio ostatke zrakoplova je kazao da je pilot poginuo.</p>
<p> Istovremeno se doznaje da je je postrojenje za preradu nafte kod sjevernog grada Kirkuka napadnuto granatama. Požar koji je nakon toga izbio spriječio je prebacivanje sirove nafte u rafineriju Beiji u jugozapadnom dijelu zemlje. Vatra je izbila u ponedjeljak navečer ali je nakon nekoliko sati ugašena, objavila je američka vojska. [Reuters/Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>EU želi odgodu odluke do izbora u Srbiji</p>
<p>BEOGRAD (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Kosovski političari iskoristili su u utorak blagdansko raspoloženje građana koji obilježavaju albanski Dan zastave da još jednom ispitaju puls podrške za neovisnost. </p>
<p>Predsjednik Fatmir Sejdiu naglasio je kako se nada da će sljedeće godine Albanija i Kosovo ravnopravno obilježavati Dan zastave, a premijer Agim Çeku je rekao da »postoje datumi kada se zapitate da li ista ideja koja je vodila naše pretke vodi i nas«. Neovisnost sada i odmah poruka je koju danima izgovara lider oporbe Hashim Thaqi, dok se pokret Albina Kurtija zalaže za referendum: »Neovisnost i od Srbije i od UNMIK-a«. Çeku se nalazi se u prilično delikatnoj situaciji. Oporba ga pritišće da predloži parlamentu deklaraciju o neovisnosti Kosova prije Nove godine,a europski dužnosnici mu govore da mora još čekati, radi budućnosti demokracije u Srbiji i stabilnosti cijele regije, i to uvjetuju financijskom pomoći. U Prištini znaju da će SAD priznati neovisno Kosovo. Također znaju da se Rusija neće eksplicitno protiviti. No, finsko predsjedništvo EU trenutačno nema kapaciteta da se bavi Turskom, summitom u Helsinkiju i kosovskom neovisnošću. Priština čeka odgovor Bruxellesa, a najbliža tome je izjava Javiera Solane da treba čekati izbore u Srbiji.</p>
<p>Bojan al Pinto-Brkić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="41">
<p>Magaraca je sve manje</p>
<p>Nekoć životinje bez kojih je život bio nezamisliv, danas su magarci suočeni s odumiranjem</p>
<p>SINJ</p>
<p> - Magaraca je u Dalmaciji svakim danom sve manje, premda su tu oduvijek bili najopterećenije domaće životinje, posebice na otocima, u priobalju i Dalmatinskoj zagori. Na magarcima se i danas ovdje prenose drva, poljodjelske alatke i drugi predmeti; nerijetko ih se i jaše, ali i s njima redovito sudjeluju u utrkama.</p>
<p>Lik magarca zastupljen je i na razglednicama, no, ta popularna, ljupka i pametna životinja, nazvana i tovarom, u nekim dalmatinskim primorskim mjestima i u Istri, predstavlja gotovo glavnu turističku atrakciju.</p>
<p>Dalmatinski je magarac već odavno poznat puku južne Hrvatske gdje se uglavnom i uzgaja. Prvi se put spominje još u Statutu otoka i Grada Korčule 1214. godine, zatim i u Statutu staroga Dubrovnika 1272., ali su i pavlini u Lepoglavi držali magarce(godine 1440.). Bilo ih je i u Samoborskome gorju kamo su ih sobom, zapisano je, doveli senjski uskoci. Stručnjaci su opisali dalmatinskog magarca kao životinju s čvrstom konstitucijom i skladnom građom, dugih ušiju, izražajnih očiju, mišićava i jakog vrata, čvrstih nogu s jakim kostima, kopita malog, ali tvrdog te prilagođenog krševitu terenu… </p>
<p>U dalmatinskom podneblju gdje je teren uglavnom krševit i neprohodan, i, gdje je oduvijek manjkalo hrane, kao i radne snage, uporaba magarca uvijek je bila na prvom mjestu, na njima su se posebice dopremala drva iz nepristupačnijih predjela.</p>
<p>Danas je magarac u Dalmaciji potisnut, pa gotovo da i izumire. Njegov je opstanak, ističu stručnjaci, na tom prostoru upitan i s obzirom na ekonomsku vrijednost. Kažu da bi magarac ondje i dalje mogao ostati zahvaljujući ljubiteljima životinja, ali samo kao - turistička atrakcija. </p>
<p>Podsjetimo, postoje i rezervati magaraca poput onoga u dolini Raše u Istri »Liburnija Veleta«, udruge prijatelja magaraca »Hrvatski tovar« u Šibeniku i udruge »Sveti Juraj« na otoku Braču, udruge »Hrvatski tovar« u Tribunju, udruge »Tišnjanski tovar« iz Tisnoga, dok se u polju između Tisnoga i Tribunja uređuje i poseban park pod nazivom »Tovareći raj« gdje u miru mogu uživati svi magarci koji tijekom ljetne turističke sezone sudjeluju u utrkama. </p>
<p>Nedjeljko Musulin</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Igraj, uči i osvoji nagradu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Projekt »Primorac na kvadrat«, koji je namijenjen osnovnoškolcima, a cilj mu je motivirati učenike da se sportom bave iz rekreativnih i zdravstvenih razloga, predstavljen je u ponedjeljak I. osnovnoj školi Dugave. Nositelji projekta je proslavljeni stolnotenisač Zoran Primorac, a podršku u realizaciji pružio je ministar znanosti obrazovanja i športa Dragan Primorac. »Projekt će se provoditi po svim osnovnim školama Hrvatske, u kojima će se organizirati županijska natjecanja u stolnom tenisu, na koja se mogu prijaviti učenici koji se prije nisu bavili tim sportom. Nakon županijskih, slijede državna natjecanja, a najbolje učenike očekuje i nagradno putovanje u Disneyland«, rekao je Zoran Primorac. Organizatori projekta će školama donirati stotinjak stolova za stolni tenis, kao i 500 reketa, te oko sedam tisuća loptica, a učenike će za natjecanja pripremati i iskusni treneri. »Nadam se da će i drugi renomirani sportaši slijediti ovaj primjer i uključiti se u slične akcije, te pomoći da sport, kao i stolni tenis, na velika vrata uđe u hrvatske škole«, istaknuo je ministar Primorac. Napomenuo je da će pri odabiru škola koje će dobiti stolove nastojati opremiti upravo one koje su slabijeg materijalnog statusa i imaju manjak sportske opreme. Podršku projektu dao je i Gordan Kožulj. [A. K.]</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Pjesme koje se pamte</p>
<p>Bryan Adams oduševio je Osječane svojim hitovima iz dvadesetpetogodišnje karijere objavljene na lanjskom kompilacijskom CD-u »Anthology«</p>
<p>Hallo everybody. My name is Bryan, skromno se predstavio Bryan Adams, kanadska pop-rock zvijezda, na početku koncerta u prepunoj sportskoj dvorani Zrinjevac u Osijeku. Ubrzo su Osječani pokazali da njegovo ime i rad itekako dobro znaju, jer oko 3500 obožavatelja nije prestajalo pjevati tijekom koncerta. </p>
<p>Nizali su se hitovi iz njegove dvadesetpetogodišnje glazbene karijere, poput »It,s Only Love«, »Somebody«, »Run to You«, »18 ‘Till I Die«, objavljeni i na njegovu prošlogodišnjem kompilacijskom CD-u »Anthology«.</p>
<p>Pjesmu »When You’re Gone« posebno će pamtiti dubrovačka studentica novinarstva Paola, koju je Bryan Adams izabrao u publici, te pozvao da s njim otpjeva taj hit. Nakon pjesme »Summer of 69«, Adams je ispričao kako je s njim u Osijeku i »Jody koji silno želi hrvatsku putovnicu«, pa je apelirao na »hrvatsku vladu da mu to omogući«. Riječ je o Jodyju Perpiku, članu Adamsove »posade«, zaduženom za ozvučenje. On je sa svojom suprugom glumio u spotu za pjesmu »Summer of 69«, odnosno njih su dvoje oni koji odlaze automobilom na kojem piše »just married«. Osim toga, Jody se i spominje u toj pjesmi. Iako je bilo najavljeno da će koncert trajati oko sat i 10 do 15 minuta, osječka publika i kanadski rocker našli su »zajednički jezik«, pa je svirka trajala koju minutu kraće od dva sata. </p>
<p>Kada je završio prvi bis, nakon oko sat i pol vremena od početka koncerta, publika je glasno tražila još. Iako su svi članovi benda otišli s pozornice, Bryan Adams se sam vratio i priredio »one man show«. </p>
<p>Iako je htio otpjevati još jednu pjesmu, svaki put kada je ponovo pokušao otići s bine, publika je sve glasnije tražila da ostane. Tako je sam, uz akustičnu gitaru, sljedećih dvadeset minuta pjevao balade poput »Please Forgive Me’, ‘Straight From The Heart’, ‘All For Love’…</p>
<p>»Nevjerojatno je da neke moje tako stare pjesme i dalje izazivaju tako dobre reakcije«, kazao je Adams, a kako se osječka publika i dalje nije dala iz dvorane, on im je povikao: »Thank you, you crazy Croatians«. </p>
<p>Za zagrijavanje publike, kao predgrupa prije koncerta, bio je zadužen zagrebački sastav Dragonfly, s kojim su, kao gosti, nastupili glazbenici Dado Topić i Nikša Bratoš.</p>
<p>Maja Sajler Garmaz</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Izdržali jedva četiri mjeseca</p>
<p>Pamela Anderson i Kid Rock potvrdili su da je njihovu braku došao kraj</p>
<p>Iako se tog sunčanog 29. srpnja u Saint Tropezu činilo da njihovoj sreći neće biti kraja, glumica Pamela Anderson i njezin suprug, glazbenik Kid Rock, nakon jedva četiri mjeseca braka podnijeli su zahtjev za razvod. Glumičina glasnogovornica nije željela komentirati razlog ni bilo kakve detalje vezane uz razvod, a Pamela i Rock, pravim imenom Robert Ritchie, u javnosti su se pozvali na »nepopravljive različitosti«. Dokumente za razvod predali su sudu u Los Angelesu. </p>
<p>»Da, istina je«, napisala je Anderson u kratkoj pismenoj izjavi na svojoj internetskoj stranici. »Na žalost, nije bilo moguće«. Višestruka Playboyeva zečica i bivša zvijezda »Spasilačke službe« oslonila se na odvjetnika Nela Hearsha, čije su klijentice bile i njezine kolegice Halle Berry, Drew Barrymore, Kim Basinger, te Denise Richards. </p>
<p>Svoju su vezu 39-godišnjakinja i četiri godine mlađi Ritchie nekoliko puta iznova počinjali, ali to im, čini se, nije bio dovoljan razlog da se ne odluče na vjenčanje. Njihova je veza bila nemirna sve otkako su se 2002. godine zaručili. Godinu dana poslije čak su i prekinuli, da bi se jedno drugome vratili tek početkom ovog ljeta, kada su, malo poslije, i ozakonili vezu brakom. Najprije su se vjenčali u St. Tropezu u Francuskoj, potom na sudu u Beverly Hillsu, te 17. kolovoza u Nashvilleu. </p>
<p>Kid i Pamela u razmaku su od jednoga sata rano u ponedjeljak podnijeli dokumente za razvod. Anderson je 21. studenoga navela kao datum razvoda, a Ritchie 26. studenoga. Američki mediji vjeruju da je jedan od razloga razvoda spontani pobačaj koji je glumica imala prošlog mjeseca. </p>
<p>Pamela ima dva sina, Brandona (10) i dvije godine mlađeg Dylana, iz braka s rockerom Tommyjem Leejem, s kojim je dva puta bila u braku. Ritchie pak ima 13-godišnjeg sina Boba. </p>
<p>Pamela Anderson tako nastavlja niz slavnih osoba koje se razvode. Samo u nekoliko posljednjih mjeseci isto su doživjeli pjevačica Britney Spears i plesač Kevin Federline, glumica Reese Witherspoon i glumac Ryan Phillippe, te glumica Kate Hudson i pjevač Black Crowesa Christopher Robinson. [P. Boić Petrač]</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Pet desetljeća rocka u Hrvata</p>
<p>Nastupit će glazbenici koji su na području rock-glazbe obilježili razdoblje od 60-ih godina pa sve do danas</p>
<p>U ponedjeljak navečer u zagrebačkom je klubu Boogaloo snimana posebna emisija HRT-a »50-80-50 TV radio rock«. Povod za njen nastanak tri su važne obljetnice – 50 godina Televizije, 80 godina Radija, te 50 godina od kada je Ivo Robić za diskografsku kuću Jugoton snimio prvi rock and roll standard na ovim prostorima - »Shake Rattle and Roll« Billa Haleyja. Televizijsko izdanje bit će emitirano u nedjelju 3. prosinca u sklopu emisije »Crno-bijelo u boji« urednika Tonka Jovića, koji je uz našega legendarnog rockera Tomasa Krkača i autor te zanimljive živo-dokumentarističke specijalke.</p>
<p>»Najzaslužniji za nastanak emisije je Tomas Krkač, koji osim što je oduvijek zaljubljenik u rock and roll, on tu vrstu glazbe i živi, i svi ljudi koji će u emisiji gostovati, došli su zapravo na njegov poziv, dok sam ja u svemu tome više kao logistika«, kazao nam je Tonko Jović. Za tu su prigodu okupljeni domaći glazbenici kojima su privatne ili poslovne obveze dopustile da se priključe projektu, a među ostalim u emisiji ćemo vidjeti bendove Atomi, Crveni koralji, Mi, Drugi način, Aerodrom, Psihomodo Pop,Urban i prijatelji, Hladno pivo, Bambi Molesters, Gorana Barea, Massima, Davorina Bogovića, Lutke, Bijele strijele i druge. Riječ je o presjeku glazbenika koji su na području rock-glazbe obilježili razdoblje od 60-ih godina prošlog stoljeća pa sve do danas. »Bez ikakve ambicije da napravimo neko antologijsko djelo, osmislili smo emisiju u kojoj smo nastojali promovirati ono urbano, građansko u povijesti naše glazbe, bez nostalgije, samo kako bismo pokazali dio onoga što je postalo relevantno i što je vrijeme potvrdilo«, kaže Jović. Uz živi dio emisije sniman u Boogaloou, vidjet ćemo i mnoštvo zanimljivih, a dosad možda i zaboravljenih dokumentarnih materijala koji će nas podsjetiti na zlatna vremena hrvatskoga rock and rolla. Tako ćemo, na primjer, imati prigodu čuti i originalne snimke iz 1961. godine koje su članovi skupine Atomi u to doba sami snimili, a za tu prigodu ljubazno ustupili HRT-u. »Najveća je vrijednost te emisije, dakako, glazba, a ono što je u njoj najvažnije je minuli rad ljudi koji će nastupiti, te emocije koje su u to uložili. Stoga nam nije bio problem ponuditi im najbolju tehničku podršku«, objašnjava Tonko Jović.</p>
<p>Emisija je vremenski most koji povezuje pet desetljeća rocka u Hrvata, a za njene potrebe oformljena su čak tri All stars banda koja će pratiti vokalne i instrumentalne soliste koji nisu mogli okupiti svoje grupe. »Vjerujemo da smo napravili emisiju koja je i naslovom i vremenom i događajima primjerena povodu zbog kojega je nastala«, zaključuje Jović. Dodajmo tomu da su uz autorski dvojac, našega sugovornika i Tomasa Krkača, koji je i glazbeni urednik, na emisiji radili producentica Marina Bokan, producent zvuka Mladen Škalec, scenograf Ivan Ivan i redatelj Tvrtko Grgić.</p>
<p>Dženeta Čokić</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Božić bez Djeda Božićnjaka</p>
<p>Djed Božićnjak izbačen je iz nekih njemačkih i austrijskih prodavaonica. Naime, protivnici Djeda Božićnjaka tvrde da ga je izmislila Coca-Cola i da zapravo omalovažava pravi duh Božića. </p>
<p>Najveća austrijska božićna prodavaonica u Beču kojom svakoga Božića prođu tisuće kupaca iznenađena je tim činom, jer su očekivali Djeda Božićnjaka. Glasnogovornik jedne od prodavaonica izjavio je kako su se mnogi složili da lika Djeda Božićnjaka neće biti u njihovim dućanima. </p>
<p>»Ljudi koji žele vidjeti Djeda neka idu u Ameriku gdje će sigurno Coca-Cola biti oduševljena i Djedom Božićnjakom i njegovim ljubiteljima«, izjavio je glasnogovornik dodavši da su kršćanska obilježja Božića sasvim drukčija. </p>
<p>»Ona su potisnuta zbog jake propagande i komercijalne strane Božića. Želimo da se to promijeni«, tvrde protivnici Djeda Božićnjaka.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="47">
<p>Kaznena prijava za terorizam</p>
<p>Policija je potvrdila da osumnjičenici povremeno odlaze u Srbiju</p>
<p>ZADAR</p>
<p> – Istražni sudac Županijskog suda u Zadru odredio je u utorak jednomjesečni pritvor za dvojicu hrvatskih državljana koje je policija prijavila zbog pripreme kaznenog djela protudržavnoga terorizma. Načelnik zadarske krim policije Antun Novoselović, načelnik PU zadarske Anton Dražina i županijski državni odvjetnik Ivan Galović u utorak su službeno potvrdili da je u nedjelju oko 23.10 sati u Ulici Zadarskog mira na Poluotoku uhićen Nikola Veina (33), a nešto kasnije i Tibor Fur (32). Policija ih je kazneno prijavila da su počinili pripremu za kažnjivo djelo protudržavnog terorizma. </p>
<p>Obojica su državljani Republike Hrvatske. Nikola Vein je Srbin iz Donjeg Srba, a Tibor Fur, inače porijeklom iz Mađarske, prijavljen je na adresi u selu Zrmanja kod Obrovca.</p>
<p>Prema Novoselovićevim riječima, policijski su službenici u redovnoj ophodnji zamijetili nepoznatog muškarca sumnjivog ponašanja. Kada je ugledao policajce kako mu prilaze, Nikola Vein je prešao na drugu stranu ulice. Policajcu je njegovo ponašanje bilo sumnjivo pa je od njega zatražio osobne dokumente i pretresao ga. Kod njega je pronađen plastični eksploziv jake razorne moći, koji se aktivira daljinskim upravljačem ili mobitelom. Petnaest minuta nakon ponoći, kod Obrovca je u osobnom automobilu »fiat punto«, zadarskih registarskih oznaka zatečen Tibor Fur (32). Temeljem naloga istražnog suca pretražene su njihove obiteljske kuće. </p>
<p>Novoselović je izjavio kako bi, da je slučajno taj eksploziv podmetnut pod vozilo, cijelo vozilo bilo uništeno te da bi stradale sve osobe u njemu.</p>
<p>Po mišljenju županijskoga državnog odvjetnika Ivana Galovića tu nije riječ samo o mogućoj materijalnoj šteti nego je bitan i način na koji se djelo htjelo izvesti, kao i mjesto, središte Zadra, gdje živi velik broj ljudi. Zato to djelo ima obilježje protudržavnog terorizma, istaknuo je Galović. Dodao je kako se u istoj kvalifikaciji ne isključuje i mafijaški obračun.</p>
<p>Mia Veršić</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Petračeva rođaka optužili za lažno svjedočenje</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »Nikakav intervju nisam dao Globusu, znao sam ako ikada išta izjavim za Hrvoja moglo bi završiti neugodno«, branio se u utorak na zagrebačkom Općinskom sudu Branko Petrač, kojeg je bratić Hrvoja Petrača. Mario Petrač, tužio zbog izjave u »Globusu« da je lažno svjedočio na sudu na nagovor poznatog poduzetnika.</p>
<p> Najpoznatij rođak, Hrvoje Petrač, koji je na suđenje doveden iz remetinečkog pritvora, opovrgnuo je optužbe iznesene u tjedniku, a kada ga je okrivljeni Branko upitao je li Mario bio njegov namještenik, obratio mu se riječima: »Nemoj pitati gluposti, daj se skoncentriraj«, te objasnio da je Mario imao zadaću, »sređivati« vlasništvo nad nekretninama koje je on kupovao po Zagorju. On je, tvrdi, 1997. na Hršak bregu u Zagorju kupio vinograd od Branka te mu isplatio 30.000 njemačkih maraka. »Sve je bilo u redu do 1999., kada me počeo ucjenjivati tražeći milijun švicarskih franaka«, dodao je poduzetnik, objasnivši da su problemi počeli kada je Branko zemljište 1999. prenio na sebe, a potom trebao prebaciti na njega.</p>
<p> Njegov okrivljeni rođak međutim, tvrdi da nikada ni »lipe« nije uzeo za tu zemlju. Na sudu u Zaboku, gdje je Mario Petrač prije nekoliko dana oslobođen optužbe za davanje lažnog iskaza, svi su svjedoci tvrdili kako su vidjeli da Petrač daje novac rođaku, zbog čega je Branko protiv njih podnio kaznene prijave. Na sudu je u utorak rekao da mu nije bila namjera da »svjedoci« kazneno odgovaraju. »Obratio sam se Uskoku za pomoć, ali živim u Švicarskoj i pojma nisam imao da sam ih prijavio, a za sporni sam tekst saznao tek kada mi je uručena tužba«, tvrdi. Na sljedećoj raspravi svjedočit će autor teksta, novinar »Globusa« Boris Orešić, kako bi se utvrdilo je li Branko doista optužio Maria Petrača za lažno svjedočenje u korist Hrvoja Petrača. </p>
<p>Anita Krmek</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Novake oslobađale referentice i liječnici</p>
<p>Naplaćivale medicinska uvjerenja za oslobađanje od vojne obveze</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Zagrebačka policija dovršila je kriminalističku obradu nad 9 osoba osumnjičenih za krivotvorenja, zloporabu položaja i ovlasti, a među njima je dvoje liječnika i dvije referentice Novačkog povjerenstva. </p>
<p>Krajem rujna ove godine policija je u suradnji s Vojnom policijom i Uskokom uhitila službenicu MORH-a Višnju J. (47), referenticu Novačkog povjerenstva iz Velike Gorice, te Natašu S.P. (50) nezaposlenu profesoricu biologije, koje se sumnjiči da su od vojnih obveznika naplaćivale oslobađanje od služenja vojnog roka. </p>
<p>Nezaposlena profesorica, koja se predstavljala kao doktorica Nataša, uhvaćena je ispred Doma zdravlja u Novom Zagrebu, kada je od 27-godišnjaka primila 700 eura, kao naknadu za »sređivanje« odgode služenja vojnog roka. Nadalje, pretragom stana službenice MORH-a Višnje J. u Velikoj Gorici pronađena je veća količina krivotvorene medicinske dokumentacije, a u međuvremenu odvedena je istražnom sucu zagrebačkog županijskog suda. </p>
<p>S prijevarama se nije stalo. Sanja J. (35), također referentica Novačkog povjerenstva, 4. studenoga uvjerila je liječnika i predsjednika povjerenstva da je fotokopirana dokumentacija 19-godišnjaka istovjetna originalu, a oni su ništa ne sumnjajući, ovjerili fotokopije svojim potpisima i faksimilima. </p>
<p>Prevarantica je za tu »uslugu« naplatila 6000 kuna. Istragom se došlo i do saznanja o još jednoj prijevari koju su »zamisli« Višnja J., Boris H. (33) i liječnica Zvjezdana Š. (59). Naime, Višnja J. obrisala je ime s originalne dokumentacije 27-godišnjaka te je upisala ime Borisa H., koji je krivotvorinu predao liječničkom povjerenstvu. Grubo zanemarujući svoje obveze i ovlasti, kao i činjenice iz liječničkih nalaza, Zvjezdana Š. je donijela odluku o oslobađanju od vojne obveze, a Borisa H., to je stajalo 700 eura.</p>
<p>Višnja J. i Sanja J. terete se za još dva slučaja krivotvorenja medicinskih nalaza. Zagrebačkom Općinskom državnom odvjetništvu za devet osumnjičenih osoba policija je predala posebno izvješće. </p>
<p>Zvonimir Kosinjski</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Tri mjeseca za obranu od snažnijeg napadača</p>
<p>ZLATAR</p>
<p> - Salih Smakiqi (53) iz Zagreba u utorak je na zlatarskom Županijskom sudu nepravomoćno osuđen na tri mjeseca zatvora zbog pokušaja ubojstva u prekoračenju nužne obrane. Sud ga je proglasio krivim, jer je 25. svibnja prošle godine oko 21,30 sati na parkiralištu ispred kafića Memory u Svetom Križu Začretju dvaput ubo nožem Ivana Tomića (27) iz Zagreba. U presudi je istaknuto da je utvrđeno da se Salih branio od fizički jačeg napadača koji ga je iznenada izudarao. Salih je iz pretinca automobila izvadio nož i u stanju bijesa ubo Tomića, što je sud ocijenio kao prekoračenje nužne obrane. Intenzitet napada, po ocjeni suda, nije bio takav da bi se trebalo posezati za nožem. Razlog sukoba bila je Tomićeva ljubomora na Smakiqija zbog navodne ljubavne veze s njegovom nevjenčanom suprugom koja je kobnog dana s djecom bila kod svojih roditelja u Svetom Križu Začretju. Salih je na sudu više puta porekao vezu sa Tomićevom ženom.</p>
<p>»Kunem vam se Bogom da nisam imao ništa sa Mirjanom, Ivanovom nevjenčanom suprugom. Zbog toga, molim vas, nemojte pisati da smo bili ljubavnici«, rekao je u utorak okupljenim novinarima Salih, koji je na ranijem suđenju napomenuo da je sretan da mu se kao Albancu sudi u Zlataru »jer su Zagorci pravedni«. Nakon izrečene presuda Salih je drhtavim glasom ponavljao da se samo branio, jer ga je bilo strah. [Z.G.]</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Šoić se sam prijavio u remetinečki zatvor </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Bivši direktor Štedno-kreditne zadruge »Kasica«, Ivan Šoić (57), kako doznajemo, sam se u ponedjeljak oko 20 sati javio u remetinečki pritvor. Šoić je, naime, krajem listopada, nakon što mu je zbog milijunske prijevare izrečena petogodišnja zatvorska kazna, netragom nestao. Sada će u pritvoru čekati pravomoćnost sudske presude. Podsjetimo, Policijskoj upravi zagrebačkoj, sudac zagrebačkog Općinskog suda Mladen Žeravica odmah je nakon objave presude, na kojoj se Šoić nije pojavio, poslao nalog za centralnu tjeralicu, a u remetinečki je zatvor dostavljeno Rješenje o određivanju pritvora za Šoića. Nedavnom provjerom njegovih adresa u Zagrebu i Samoboru, Šoić nije zatečen, no njegova je supruga tvrdila da će se vrlo skoro vratiti sa službenog puta. Inače, osuđen je da je 89 svojih štediša oštetio za više od 8 milijuna kuna. [A. Krmek]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="52">
<p>40 posto kupit će obvezni mirovinski fondovi</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Od 46-postotnog preostalog paketa Ininih dionica, nakon što 54 posto ode u ruke građana s pravom povlaštene kupnje, 35 posto prodat će se domaćim ulagačima, dok će strani ulagači kupiti 65 posto, objavila je u ponedjeljak navečer hrvatska vlada. Kako Vjesnik iz pouzdanih izvora doznaje u utorak, 40 posto dionica (od 35 posto namijenjenih domaćim ulagačima) prodat će se obveznim mirovinskim fondovima.</p>
<p>Prema Vjesnikovim informacijama, osnovni će kriterij pritom biti broj članova obveznog mirovinskog fonda, a potom ponuđena cijena. Također, u utorak se doznaje i to da će od 35-postotnog iznosa namijenjenog domaćim ulagačima četiri posto kupiti hrvatski građani bez prava prvenstva, a popis i imena svih, domaćih i stranih ulagača, javnosti će postati poznati u četvrtak, 30. studenoga.</p>
<p>Podsjetimo, Vlada je na sjednici u ponedjeljak navečer odredila prodajnu cijenu ponuđenog 17-postotnog paketa dionica Ine u iznosu od 1690 kuna. Za čak 54 posto dionica novac su uplatili hrvatski građani s pravom prvenstva kupnje do iznosa od 38.000 kuna. Za taj novac oni će kupiti po 22 dionice, odnosno dobiti još dvije, ako kupljeno u svom vlasništvu zadrže još najmanje godinu dana.</p>
<p>Čak 70 posto prodanog paketa dionica Ine ostat će tako u hrvatskim rukama, 54 posto u vlasništvu hrvatskih građana, te 35 posto od preostalih 46 posto za građane bez prava prvenstva i domaće ulagače. </p>
<p>Vlada će, očekuje se, od cjelokupne prodaje »inkasirati« gotovo 2,9 milijardi kuna, a ukupna potražnja za dionicama iznosila je čak četiri milijarde kuna. [B. V.]</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Hrvatska osigurala izvoz 180.000 tona šećera u EU</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Ministar poljoprivrede Petar Čobanković i šef Delegacije Europske komisije u Hrvatskoj Vincent Degert potpisali su u utorak Protokol o izmjenama i dopunama Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju za <FONT COLOR="#CC3300"><b>šećer</b></FONT>. Degert je napomenuo kako je Protokol, koji je dio SSP-a, dobar i za Hrvatsku i za EU. Dodao je da će Hrvatska moći prodavati dobar dio svojih proizvoda na tržištu EU-a. Protokol je hrvatskoj industriji šećera zajamčio pristup europskom tržištu, rekao je. Ministar Čobanković kazao je da je Protokol potpisan osam mjeseci nakon završetka pregovora o kvotama. »Hrvatska je kao partner EU-a postupila odgovorno, jer skrbi za interese domaće industrije šećera«, istaknuo je. Hrvatska je tako osigurala izvoz 180 tisuća tona šećera na tržište EU-a, dok uvozna kvota iznosi 80 tisuća tona. U utorak popodne Čobanković je u Biogradu sudjelovao na okruglom stolu na temu »Položaj i problemi poljoprivrede u RH ususret ulasku u EU«, gdje je izjavio kako »u proteklom razdoblju bilježimo trend smanjenja vanjskotrgovinskog deficita za poljoprivredno-prehrambene proizvode i stabilan trend rasta potpora u poljoprivredi.« [M. P./ Lj. I. B.]</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Najveća ulaganja u nove elektrane</p>
<p>U distribucijsku mrežu svake godine planiraju uložiti nešto manje od milijardu kuna, odnosno do kraja 2013. ukupno oko 6,5 milijardi kuna</p>
<p>Hrvatska elektroprivreda planira u sljedećih sedam godina (do kraja 2013.) investirati oko 24 milijardi kuna, objavili su u prospektu uz nedavno predstavljenu 500 milijuna kuna vrijednu emisiju korporativnih obveznica.</p>
<p>Već sljedeće godine ulaganja će s ovogodišnjih 2,6 milijardi kuna povećati na 3,2 milijarde kuna. Potom će rasti sve do 2009., kada će iznositi čak 4,86 milijardi kuna. Nakon toga će se smanjivati do 2013. kada planiraju investirati 1,85 milijardi kuna. Najveća ulaganja planiraju u 2008., 2009., i 2010. godini kada će uložiti 4,4, 4,9 i 4,2 milijarde kuna.</p>
<p>Najveći dio tog novca potrošit će na gradnju novih elektrana, za što će do kraja 2013. odvojiti oko devet milijardi kuna kako bi osigurali što veću energetsku neovisnost Hrvatske. U distribucijsku mrežu svake godine planiraju uložiti nešto manje od milijardu kuna, odnosno do kraja 2013. ukupno oko 6,5 milijardi kuna.</p>
<p>Manji dio novca uložit će u toplinarstvo te opskrbu plinom čime se bave njihove tvrtke-kćeri HEP Toplinarstvo i HEP Plin i poboljšavanje optičkih veza zbog razvoja telekomunikacijskih usluga na tržištu. Za projekte toplinarstva u Zagrebu i Osijeku iskoristit će i nedavno dobiven povoljni kredit Svjetske banke od 24 milijuna eura.</p>
<p>Zbog snažnog rasta potrošnje struje u Hrvatskoj, znatno većeg nego u EU, i postupnog prestanka rada starih termoelektrana HEP planira do 2015. izgraditi nove elektrane ukupne snage oko 1200 megavata, dok je ukupna snaga njihovih postojećih elektrana nešto veća od 4000 megavata.</p>
<p>Naime, potrošnja struje je samo u posljednjih 10 godina povećana oko 50 posto, a zbog razvoja gospodarstva i turizma, među najdinamičnijim u okruženju, se nastavlja.</p>
<p>Već su započeli gradnju hidroelektrane Lešće, snage 42 megavata, na rijeci Dobri i novog plinskog bloka od 100 megavata u zagrebačkoj Termoelektrani-toplani. Dio novca za te elektrane osigurali su lani u kolovozu kreditom od 200 milijuna eura koji su ugovorili s konzorcijem međunarodnih banaka.</p>
<p>Nakon te dvije već započete elektrane sljedeći su na redu novi plinski blokovi od po 250 megavata u termoelektranama u Sisku i Osijeku, a od većih objekata posljednji je na red novi blok od 500 megavata na ugljen u termoelektrani Plomin koji bi trebao zamijeniti dotrajali prvi blok te elektrane.</p>
<p>Osim tih tzv. klasičnih elektrana, HEP namjerava ulagati i u obnovljive izvore energije (vjetar, mali vodotoci i geotermalne vode). Zato su nedavno osnovali tvrtku kćer HEP Obnovljivi izvori energije. U poslovnom su planu za iduću godinu već rezervirali oko 50 milijuna kuna namijenjenih za pripremu gradnje prve termalne elektrane u Hrvatskoj nedaleko Koprivnice, a sama termoelektrana, po procjenama stručnjaka, stajala bi 150 milijuna kuna.</p>
<p>Uz daljnji razvoj distribucijske mreže među najvećim planiranim ulaganjima u elektromrežu spadaju najavljena gradnja dvostrukog 400-kilovoltnog dalekovoda prema Mađarskoj Ernestinovo-Pečuh te gradnja podmorskog kabela za prijenos struje prema Italiji. Prema riječima stručnjaka, ta dva projekta »teška« su gotovo pola milijuna eura, ali će u njihovom financiranju sudjelovati i Mađarska te strani investitori kod podmorskog kabela.</p>
<p>Među velika ulaganja u Hrvatskoj spada i HEP-ov ulazak u Adria LNG konzorcij koji će graditi veliki LNG terminal na jadranskoj obali. Time HEP namjerava osigurati velike količine plina koje će kao gorivo osim u postojećima koristiti u nekoliko novih elektrana. Konkretno, ulaganjem od 150 milijuna eura žele steći 10 posto vlasništva u konzorciju što bi im godišnje osiguralo milijardu prostornih metara plina.</p>
<p>No, HEP ne planira ulagati samo u Hrvatskoj nego i u okolnim državama. Tako su se već prijavili na međunarodni natječaj za gradnju četiri elektrane u Bosni i Hercegovini jer HEP želi postati regionalni tržišni igrač.</p>
<p>Planirane investicije (osobito nove elektrane) većim dijelom će financirati korištenjem kredita i emisijom dugoročnih vrijednosnih papira.</p>
<p>Do sada su više od 50 posto investicija financirali iz vlastitih izvora, a sada su prvi puta izdali vrijednosne papire. »No to je tek prvo u nizu izdanja HEP-ovih vrijednosnica, naravno ako odziv na prve korporativne obveznice bude očekivano dobar«, kaže predsjednik Uprave Ivan Mravak.</p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Kontrola trošenja proračunskog novca</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Transparentnom i strogo kontroliranom trošenju proračunskog novca Europska unija ne posvećuje pozornost samo u zemljama članicama, nego i u zemljama kandidatima.</p>
<p>U Hrvatskoj se stoga već počeo održavati niz seminara na tu temu koji se organiziraju u sklopu CARDS programa, a u utorak su se predstavnici Opće uprave za proračuna Europske komisije Robert Gielisse i Peder Jakobsson susreli s ministrom financija Ivanom Šukerom te njegovim suradnicima, kako bi se upoznali s uspostavom sustava unutarnjih financijskih kontrola u Hrvatskoj i budućom primjenom Zakona o sustavu unutarnjih financijskih kontrola u javnom sektoru. S njima su se sastale i glavna državna revizorica Šima Krasić te državna tajnica Središnjeg državnog ureda za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova hrvatske vlade Martina Dalić.</p>
<p>Predstavnici Opće uprave za proračuna EK sudjelovali su u utorak i na seminaru za rukovoditelje u državnoj upravi o unutarnjim financijskim kontrolama u javnom sektoru - upravljačkoj odgovornosti. [S. K.]</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>HNB otkupio 112,9 milijuna eura </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Hrvatska narodna banka intervenirala je u utorak na deviznom tržištu, otkupivši od poslovnih banaka 112,9 milijuna eura po prosječnom tečaju od 7,338321 kuna za jedan euro, čime je na tržište plasirala 828,5 milijuna kuna.</p>
<p>Ovo je ukupno dvanaesta devizna intervencija središnje banke u ovoj godini te druga tijekom ovog mjeseca. U prethodnoj, vrijednosno najvećoj u ovoj godini, HNB je 9. studenog od banaka otkupio 217,4 milijuna eura po prosječnom tečaju od 7,332679 kuna, odnosno u vrijednosti 1,59 milijardi kuna.</p>
<p>Na tečajnici HNB-a kuna je ojačala prema euru za 0,21 posto u odnosu na ponedjeljak, a srednji tečaj eura pao je na razinu od 7,326418 kuna. Kuna je ojačala i u odnosu na ostale značajnije svjetske valute, pri čemu je najvećih 0,4 posto snižen srednji tečaj američkog dolara, koji iznosi 5,57354 kune. Srednji tečaj švicarskog franka smanjen je za 0,3 posto, na 4,61914 kune, a britanske funte za 0,01 posto, na 10,835492 kune. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Karstadtquelle će Neckermann izlistati na burzi ili prodati</p>
<p>BERLIN</p>
<p> - Njemački maloprodajni koncern KarstadtQuelle u utorak je najavio prodaju dionica Neckermanna na burzi ili alternativnu prodaju čitavog tog poslovanja u okviru radikalnog restrukturiranja svojih operacija vezanih uz katalošku prodaju.</p>
<p>Dionice Neckermanna, manjeg poslovanja s kataloškom prodajom iz sastava tog njemačkog maloprodajnog koncerna, bit će stavljene na prodaju na burzi iduće godine. Kao alternativa se razmatra i njegova prodaja, navodi KarstadtQuelle u svojem priopćenju.</p>
<p>Ta, jedna od najvećih njemačkih maloprodajnih kompanija, u okviru provedbe dugogodišnjeg restrukturiranja poslovanja prodala je neke svoje robne kuće i smanjila broj zaposlenih u vrijeme slabljenja osobne potrošnje u njemačkom gospodarstvu.</p>
<p>Prihodi od kataloške prodaje u trećem su ovogodišnjem tromjesečju smanjeni, dok je poboljšan promet u robnim kućama i trgovinama sportske opreme, priopćeno je iz tvrtke.</p>
<p>U KarstadtQuelleu će se usredotočiti na razvoj svog glavnog poslovanja s kataloškom prodajom, Quellea i to kroz širenje svojih aktivnosti vezanih uz internetsku i televizijsku prodaju.</p>
<p>Kompanija je objavila da će svoje inozemno poslovanje usredotočiti na srednju i istočnu Europu i Rusiju. Nadalje, poslovanje Quellea u Francuskoj, Portugalu i Španjolskoj će se prodati, dok će belgijsko i nizozemsko ugasiti svoje aktivnosti u idućoj godini, navodi KarstadtQuelle u svojem priopćenju. [AP/Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="58">
<p>Potvrđeno osnivanje zaklade »Ana Rukavina«</p>
<p>Anina obitelj i Vjesnik zahvaljuju svima koji su učinili da naša Ana ode sa spoznajom da u teškoj bolesti ne moramo biti sami. Posebno zahvaljujemo svim liječnicima i »sestricama«, kako ih je Ana zvala, na Odjelu hematologije u KBC-u »Zagreb«</p>
<p>Redakcija Vjesnika oprostila se u utorak, 28. studenog, od svoje drage kolegice Ane Rukavine Erceg, koja je preminula u nedjelju ujutro u KBC-u »Zagreb«, na Rebru. Bolna tišina vladala je Vjesnikovom redakcijom dok su se okupljali članovi njezine obitelji te brojni prijatelji i kolege da se zajedno prisjete vedrine, hrabrosti i dobrote Ane Rukavine.</p>
<p>»Riječi su preslabe da se opiše tuga koju osjećamo zbog gubitka tako briljantne osobe. Riječima se ne može utješiti Anina obitelj. Riječima se samo može opisati neizbrisiv trag koji je Ana na svima nama ostavila«, rekao je Darko Đuretek, glavni urednik Vjesnika, opraštajući se od mlade novinarke. </p>
<p>Prisjetio se Aninog posljednjeg posjeta redakciji, prije samo dva tjedna. »Nismo tada mi bodrili nju, već je ona tješila nas govoreći da će sve biti u redu«, rekao je Đuretek.</p>
<p>Ana Rukavina do zadnjeg je trena pokazivala iznimnu snagu i upornost u borbi za život. Ali ne samo svoj. Od trenutka kad je doznala za ružnu dijagnozu i počela prvu bitku s njom, svoju je obitelj i prijatelje zasipala pričama o »malim ćelavim glavicama na Odjelu za hematologiju«.</p>
<p>O djeci koja su još u vrtićkoj dobi, a već mjesecima se liječe od leukemije i strpljivo podnose tešku kemoterapiju. Kad je prvi put izašla iz bolnice i počela se oporavljati, počela je ujedno javno govoriti o svojoj bolesti i pomoći koja je potrebna oboljelima od leukemije. Ispričala je svoju priču u nekoliko ženskih revija i trudila se da što više ljudi prepozna potrebu za osnivanje registra potencijalnih davatelja koštane srži.</p>
<p>»U listopadu ove godine, kada joj se bolest vratila, zaplakala je zadnji put u životu, nakon što je doznala da malog Luke više nema na Odjelu za hematologiju«, rekla je nakon komemoracije u razgovoru s Aninim kolegama njezina majka. </p>
<p>Neposredno prije odlaska u bolnicu prijateljima je već poslala pismo kojim ih je zadužila za veliku bitku. Njezin apel »Želim život!« odjeknuo je tako snažno da je u samo osam dana akcije skupljeno 1,2 milijuna kuna, a novac i dalje pristiže, kako na Anin privatni račun, tako i na račun Hrvatske udruge leukemija i limfomi. Osim velikih i malih tvrtki, političkih stranaka, saborskih zastupnika, brojnih udruga, Vjesniku su se svakodnevno javljali i građani, među kojima i mnogo onih koji su od malih primanja teško odvojili 100 kuna. To pokazuje da cijela hrvatska javnost želi da se akcija koju je Ana pokrenula nastavi.</p>
<p>Anina majka, Marija Rukavina, dr. Mirando Mrsić, medicinski direktor Hrvatske udruge leukemija i limfomi i Goran Popović, direktor Vjesnik - Naklade, potpisali su u utorak zajedničku Izjavu kojom su potvrdili namjeru da se osnuje zaklada koja će nositi Anino ime, s namjerom da se prikupi dovoljno novca za osnivanje banke matičnih stanica i registra potencijalnih donora koštane srži.</p>
<p>Anina obitelj i Vjesnik, ujedno, zahvaljuju svima koji su učinili da naša Ana ode sa spoznajom da u teškoj bolesti ne moramo biti sami. Posebno zahvaljujemo svim liječnicima i »sestricama«, kako ih je Ana zvala, na Odjelu hematologije u KBC-u »Zagreb«, na čelu sa prof. dr. Borisom Labarom i doc. dr. Mirandom Mrsićem. Svojom neizmjernom dobrotom ispratili su našu dragu prijateljicu na vječni put. </p>
<p>Zakladi sav prihod od gradskog derbija </p>
<p>Predstavnici NK Dinama najavljuju niz akcija kojima žele aktivno doprinijeti zakladi koja će n ositi ime »Ane Rukavine«. Zdravko Mamić, klupski dopredsjednik ističe kako je zaživjela ideja da se cjelokupan prihod s gradskoga derbija između Dinama i Zagreba, koji je na rasporedu sljedeće subote u Maksimiru, namijeni zakladi »Ana Rukavina«. U planu je i aukcija 20 dresova Intera što je, u suradnji s Dinamom, pokrenula Lara Vanjak, službenica popularnog talijanskog nogometnog kluba. </p>
<p>Maksimirski je klub, sa 100 tisuća kuna, bio i najizdašniji sudionik nedavne aukcije slika upriličene povodom akcije »Spas za Anu«. </p>
<p>Brojevi računa</p>
<p>Svi oni koji žele pomoći u tome novac mogu uplatiti na račun Hrvatske udruge leukemija i limfomi, u Privrednoj banci Zagreb, na broj 2340009-1110047114 (kunski) i HR 3623400091110047114 (devizni), za »Zakladu Ana Rukavina«.</p>
<p>Marijana Matković/Vera Pfaff/M. T.</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Što više darovatelja, to više šansi za život</p>
<p>Registar dobrovoljnih davatelja koštane srži osnovan je u KBC-u Zagreb prije desetak godina, ali nažalost zasad ima samo 250 članova. Doc. dr. Mirando Mrsić, specijalist internist Zavoda za hematologiju, koji je liječio Anu Rukavinu, kaže da za veći registar nije bilo novca, pa stoga nije bilo ni promidžbe o važnosti te vrste donacije. Novac je potreban za tipizaciju tkiva koje košta 2500 do 5000 kuna, te za opremu i podizanje svijesti o važnosti davalaštva i na što će biti usmjerena sredstva čije je prikupljanje pokrenula Ana Rukavina. </p>
<p>U Registru su zasad samo ljudi koji su izrazili želju da budu davatelji, a njih je premalo da bi se u njemu našlo podudarnih, iako je i kao takav umrežen u svjetski registar. </p>
<p>Tu su i razlozi zašto se države, tako i naša, općenito ne pojavljuju kao inicijatori osnivanja i financiranja registara, nego su to najčešće udruge građana. Mrsić ističe da naše zdravstvene vlasti daju veliku podršku u svemu što se događa s ovom inicijativom, a očekuje da će novi registar i banka biti tamo gdje je i postojeća, jer tu su i pacijenti, odjel na kojem se liječe, liječnici i sva ostala logistika - u Centru za tipizaciju tkiva na Rebru. Tu se čuvaju i matične stanice za autolognu transplantaciju koja se radi na Rebru i u Klinici za dječje bolesti u Klaićevoj, čuvaju se u Zavodu za kliničku transfuziologiju na Rebru. </p>
<p>Sav preostali novac nakon opremanja namijenjen je tipizaciji. Tko god se prijavi, uzet će mu se uzorak krvi. Što više novca, to više tipizacija. »Nakon što se okupi od 10.000 do 20.000 tipiziranih, onda i naš registar postaje prostor gdje se lakše pronalazi pogodni darovatelj srži, što znači da se dijelom i samostalno može financirati«, kaže Mrsić. Na Rebru je dosad učinjeno oko 20 nesrodnih transplantacija srži koje su plaćene registru, u kojem su kao pogodne pronađene, do 25.000 eura svaka. Građani su se, kaže, nakon apela Ane Rukavine, počeli javljati u Centar za tipizaciju i njihovi uzorci krvi su već spremljeni. Zahvaljujući prikupljenom novcu, može se odmah pristupiti i tipizaciji i uvođenju u registar. Štoviše, velika je mogućnost da će se rezultati kampanje koju je Ana Rukavina požurila vidjeti za dva do tri mjeseca. </p>
<p>Biserka Lovrić</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Bush podržao ulazak Hrvatske 2008. u NATO!</p>
<p>»Danas Hrvatska, Makedonija i Albanija sudjeluju u MAP-. SAD podupire njihove aspiracije da se pridruže NATO-u«, rekao je Bush</p>
<p>RIGA</p>
<p> - (Od Vjesnikova izvjestitelja) - Američki predsjednik George Bush potvrdio je u utorak kako će, na sljedećem summitu, NATO uputiti pozivnice zemljama kandidatkinjama spominjući Hrvatsku, Makedoniju i Albaniju. »Ovdje u Rigi jasno ćemo dati na znanje da vrata NATO-a ostaju otvorena. I na našem sljedećem summitu, 2008., vjerujem da ćemo uputiti pozivnice onim zemljama koje će biti spremne za članstvo. Danas Hrvatska, Makedonija i Albanija sudjeluju u MAP -u Akcijskom planu za članstvo. SAD podupire njihove aspiracije da se pridruže Atlantskom savezu«, rekao je Bush u govoru na međunarodnoj konferenciji »Transformiranje NATO-a u novom globalnom vremenu«, pred sam početak summita NATO-a u Rigi. Hrvatsku na toj konferenciji predstavljaju državni tajnik u Ministarstvu vanjskih poslova Hido Biščević, veleposlanik pri NATO-u Davor Božinović i predsjednik Atlantskog vijeća Hrvatske dr. Radovan Vukadinović. </p>
<p>Očekuje se kako će drugoga dana summita 26 zemalja članica u završnom dokumentu potvrditi namjeru NATO-a za nastavkom proširenja, a tri zemlje - Hrvatska, Albanija i Makedonija - spomenut će se u kontekstu upućivanja pozivnica za punopravno članstvo 2008. Prema neslužbenim najavama NATO će u završnom dokumentu napredak svake zemlje tretirati posebno. Jaap de Hoop Scheffer, glavni tajnik NATO-a također je izjavio na konferenciji kako će zemlje kandidatkinje dobiti »najsnažniji mogući signal«.</p>
<p>Bush je naglasio kako je NATO najučinkovitija multilateralna organizacija na svijetu, Latviji je poručio da je više nitko neće okupirati, a posebice je oštro govorio o režimu u Bjelorusiji. »Vizija slobodne Europe uključuje i Bjelorusiju, stojimo uz vas« - rekao je Bush.</p>
<p>Bruno Lopandić</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Članstvo u NATO-u bitno je za sigurnost Hrvatske</p>
<p>Trebamo biti članica NATO-a i time pokazati i drugima da je to pravac koji nas može dovesti do zaštite svojih vrijednosti i života u sigurnosti, naglasio je Mesić</p>
<p>Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić rekao je u utorak kako očekuje da će Hrvatska sa summita NATO-a u Rigi dobiti pozitivnu poruku. »Neće to biti odmah poziv za ulazak u NATO-savez, nego će to biti poruka koja će nas ohrabriti da usvojimo sve reforme kojima ćemo usvojiti standarde zemalja NATO-pakta da bi se u kraćem vremenu i uključili u Savez«, rekao je Predsjednik nakon razgovora s vodstvom Badela 1862. d.d.</p>
<p>Smatra da je članstvo u NATO-u bitno za sigurnost Hrvatske koja graniči sa Srbijom, iz koje radikalna stranka Vojislava Šešelja još šalje poruke o granicama Srbije na potezu Virovitica - Karlovac - Karlobag i po sredini BiH.</p>
<p>»Sve to ne znači da će netko ići ratom, ali da budemo sigurni da nitko ne dođe u takvo iskušenje trebamo biti članica NATO-saveza i time jasno pokazati i drugima da je to pravac koji nas može dovesti do toga da zaštitimo svoje vrijednosti i da živimo u sigurnosti«, istaknuo je predsjednik Mesić.</p>
<p>Odgovarajući na pitanje o situaciji u Afganistanu, rekao je da se hrvatski vojni kontingent ponovo vratio u Kabul na početne pozicije. »Kad bi došlo do pogibeljne opasnosti za naše vojnike, uvijek imam mogućnost povući ih natrag u Hrvatsku«, zaključio je.</p>
<p>Govoreći o tajnim računima i ratnim profiterima, ponovio je da prve rezultate istrage očekuje za tri mjeseca.</p>
<p>»Sada postoje uvidi u račune preko kojih je dolazio novac iz naše dijaspore i na koje se slijevao novac iz hrvatskog budžeta, a stručnjaci trebaju utvrditi transfere svih računa«, ponovio je predsjednik Mesić, ustvrdivši da se istraga zahuktala i da sve institucije rade svoj posao, od Državnog odvjetništva, preko policije do Ministarstva financija i banaka. Kad stignu prvi rezultati istrage bit će to, dodao je, putokaz tijelima gonjenja. Na pitanje zašto je to tek sad krenulo i što smo dosad čekali, šef države je odgovorio da država nije funkcionirala kao pravna država i kako su se prije zakoni primjenjivali selektivno.</p>
<p>Upitan na čemu temelji optimizam ovaj put, i što mu je jamstvo da se opet neće dogoditi situacija »tresla brda, a rodio se miš«, Predsjednik je odgovorio: »Hrvatska više nije država u kojoj se selektivno primjenjuju zakoni, nego su sada pred zakonom svi jednaki i zato vjerujem u uspjeh ove akcije«.</p>
<p>Miroslava Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Dosad najveći uspjeh sindikata nakon štrajka</p>
<p>Sindikati ističu da su ponosni i sretni jer su »otvorili perspektivu mladim ljudima za rad u prosvjeti« </p>
<p>Na kritiku manjinskih sindikata predvođenih Školskim sindikatom »Preporod« čiji je predsjednik Željko Stipić ustvrdio da je »štrajk svih štrajkova završio kao prijevara svih prijevara«, te zatražio prekid sporazuma s Vladom, većinski sindikati u utorak su odgovorili jednom riječju: nekorektno.</p>
<p>Potpisivanje sporazuma o rastu plaća prosvjetara za 61 posto u idućih šest godina većinski sindikati smatraju najvećim sindikalnim uspjehom nakon bilo kojeg štrajka. Dosad je, ističu, bilo dosta štrajkova no ni jedan nije donio ni približne rezultate. </p>
<p>Sindikalci uspjeh vide i u činjenici da im je prije štrajka Vlada ponudila rast plaća od pet posto samo za 2007. godinu. U iduće tri godine, zahvaljujući dogovorenom rastu osnovice i prosvjetnom dodatku, zaposlenima u obrazovanju i znanosti plaće će porasti 26,8 posto. Tako će učitelj početnik, koji ove godine prima 4164 kune, u 2009. imati plaću od 5409 kuna. Sindikati zato ističu da su ponosni i sretni jer su »otvorili perspektivu mladim ljudima za rad u prosvjeti« jer bi kroz šest godina plaća nastavnika trebala biti desetak posto viša od prosječne plaće u gospodarstvu.</p>
<p>Predsjedniku »Preporoda« Željku Stipiću, koji je po školama počeo prikupljati potpise za prekid sporazuma s Vladom, poručuju pak da nema potporu ni u svojoj školi - tamo je većina zaposlenih u konkurentskom Nezavisnom sindikat srednjih škola. </p>
<p>Pobjeda i Vlade i hrvatskog učitelja</p>
<p>Osvrnuvši se na uspješan završetak pregovora i prekid štrajka nastavnika, ministar znanosti obrazovanja i športa Dragan Primorac rekao je da je uspješan završetak mukotrpnih pregovora pobjeda ne samo hrvatske vlade, nego i hrvatskog učitelja. »U idućih šest godina plaće zaposlenika u prosvjeti rast će za 62 posto, što znači da će prosječna plaća od 4000 kuna narasti do 6000, a plaće docenata na fakultetima približit će se ministarskim plaćama. Rast plaća u prosvjeti bit će dodatna motivacija za sve trenutačno zaposlene , kao i za mladi kadar koji će se tek zaposliti u prosvjeti«, istaknuo je Primorac. </p>
<p>Mirela Lilek/A. Ko.</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>HSLS-ovci traže Vojkovićevo povlačenje</p>
<p>Očekuje se istraga slučaja potpredsjednika HSLS-a Hrvoja Vojkovića, nakon čega će uslijediti sankcije - ako se utvrdi da su optužbe točne</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Predsjednik Vlade Ivo Sanader i predsjednik Hrvatskog sabora Vladimir Šeks, te potpredsjednik Sabora Luka Bebić i saborski zastupnik Ivan Jarnjak razgovarali su u utorak u Banskim dvorima s vodstvom HSLS-a i Klubom zastupnika te stranke u Saboru, koje je predvodila predsjednica stranke Đurđa Adlešić. Na sastanku su bili i saborski zastupnici Ivan Čehok i Zlatko Kramarić, priopćeno je u utorak iz Vladina Ureda za odnose s javnošću. Prema priopćenju, razmotrena je aktualna politička situacija, a sastanak je održan u sklopu redovnih konzultacija Vlade i saborskih klubova koalicijskih partnera. </p>
<p> Sudionici su dali punu potporu Nacionalnoj kampanji protiv obiteljskog nasilja nad ženama. U tom kontekstu izraženo je očekivanje da će mjerodavna tijela u najskorije vrijeme istražiti i slučaj potpredsjednika HSLS-a Hrvoja Vojkovića, nakon čega će uslijediti sankcije - ako se optužbe pokažu točnima, stoji na kraju Vladina priopćenja.</p>
<p>Naime, Vojkovića je supruga nedavno javno optužila za zlostavljanje, a u tijeku je njihova brakorazvodna parnica.</p>
<p>Nakon sastanka u Banskim dvorima sastalo se i Predsjedništvo HSLS-a. Liberali su svom stranačkom članu i potpredsjedniku Vojkoviću sugerirali da - radi interesa stranke - zamrzne funkciju potpredsjednika dok se ne rasvijetle sve okolnosti vezane uz njegov privatni problem sa suprugom. »Stav je stranke da osuđujemo svako nasilje. Stvar je delikatna i mi ne možemo i ne želimo biti sudac, ali dok se ne utvrde okolnosti i ne okonča slučaj kolegi Vojkoviću smo sugerirali da zamrzne stranački angažman i potpredsjedničku funkciju«, potvrdio je zamjenik predsjednice HSLS-a Zlatko Kramarić u utorak navečer u izjavi Vjesniku. Dodao je da se u stranci nisu okupili radi slučaja Vojković već zbog dogovora strategije stranke, te budućih odnosa s HSS-om i HDZ-om. Iako iz nekih krugova stižu informacije kako se Vojković ne kani pridržavati sugestija stranke, jer se ne osjeća krivim, Kramarić je uvjeren da će on to ipak učiniti - kako stranka ne bi trpjela zbog njegovih privatnih problema sa suprugom. [M. R.]</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Oduzevši riječ čelnici DC-a, Šeks nije prekršio Poslovnik </p>
<p>Odbor je pokrenuo postupak za izbor novog suca Ustavnog suda, jer Milanu Vukoviću u ožujku iduće godine istječe mandat</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Predsjednik Hrvatskog sabora Vladimir Šeks nije povrijedio Poslovnik kada je u raspravi o skidanju imuniteta Branimiru Glavašu oduzeo riječ DC-ovoj zastupnici Vesni Škare-Ožbolt, koja je Šeksa spominjala kao šefa Kriznog štaba za Slavoniju, nego je iskoristio svoje diskrecijsko pravo, odlučio je u utorak Odbor za Ustav i Poslovnik. </p>
<p>Odbor je podržao prijedlog zakona o azilu kojim se, uz ostalo, predviđa da tražitelj azila dobije pravo i na srednjoškolsko, a ne samo osnovnoškolsko obrazovanje, a nakon godinu dana čekanja na azil može dobiti pravo na rad.</p>
<p>Na inicijativu predsjednika Ustavnog suda Petra Klarića, Odbor je pokrenuo postupak za izbor novog suca tog suda, jer sucu Milanu Vukoviću u ožujku iduće godine istječe mandat. Odbor će raspisati javni poziv u Narodnim novinama, s rokom prijave kandidata do 15. siječnja. Odbor za pravosuđe podržao je izmjene Zakona o sudskom registru kojima bi se registar ubuduće vodio na internetu kao javna knjiga. Ministrica pravosuđa Ana Lovrin kazala je da će građani imati pravo uvida u sve javne isprave putem interneta na kojem će biti posebna knjiga isprava.[Ma. L.]</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Zagrebački HDZ odbacio Drmićeve tvrdnje</p>
<p>Tvrdnje Ivana Drmića krajnje su besmislene optužbe i prozirna igra kojom se želi unijeti nemir u HDZ, rekla je Kosor</p>
<p>ZAGREB / OSIJEK</p>
<p> - Tvrdnje Ivana Drmića o lažiranju glasovanja na Sedmom i Devetom općem saboru HDZ-a krajnje su besmislene optužbe i prozirna igra kojom se želi unijeti nemir u vodstvo i članstvo HDZ-a, kazala je u utorak na konferenciji za novinare zamjenica predsjednika HDZ-a i čelnica zagrebačke organizacije stranke Jadranka Kosor. </p>
<p>Dodala je da je na Sedmom saboru, kada se po njezinim riječima određivala budućnost HDZ-a, svaki od kandidata imao svoje ljude koji su nadgledali otvaranje izbornih kutija i brojanje listića, tako da nije postojala mogućnost namještanja glasova.</p>
<p>Politički tajnik HDZ-a Mario Zubović ustvrdio je da je na Sedmom saboru otklonjena mogućnost malverzacije, jer je svaki izaslanik izborni listić morao ubaciti ili ne ubaciti u kutiju, ali ne i odnijeti ga nekome tko bi glasovao umjesto njega. »Javilo mi se nedavno 15 izaslanika koji tada nisu bili uz Ivu Sanadera i koji su mi potvrdili da je sve bilo čisto«, kazao je Zubović. Odbacio je i Drmićeve tvrdnje da je na Devetom saboru Sanader odredio da Vladimir Šeks i Luka Bebić moraju dobiti najviše glasova od svih članova Predsjedništva, rekavši da je Bebić bio šesti po broju glasova. Dodao je i da je Drmić na tom saboru trebao biti član izborne komisije, ali da nije sudjelovao u brojanju glasova jer mu se tog dana rodila kćer. </p>
<p>Tvrdnje bivšeg HDZ-ovog tajnika za iseljeništvo Vinka Sablje o izbornim nepravilnostima demantirala je sadašnja tajnica Asja Bebić, istaknuvši da ih je u nedjelju odbacila i koordinacija europskih organizacija HDZ-a na sastanku u Nürnbergu. </p>
<p>Prema njezinim riječima, Sabljo je obilazio HDZ-ove iseljeničke ogranke i lobirao za Ivića Pašalića, dok Sanader nije imao nijednog emisara. </p>
<p>Na sličan način reagirao je u utorak i osječko-baranjskog HDZ. »Izjave saborskog zastupnika i bivšeg člana HDZ-a Ivana Drmića o navodnom lažiranju izbora na 7. i 9. općem Saboru HDZ-a, najobičnije su laži i bedastoće kojima se želi ocrniti HDZ i njezino demokratski izabrano vodstvo«, istaknuo je Tomislav Ivić, predsjednik osječko-baranjskog HDZ-a naglasivši kako je sve bilo organizirano u najboljim demokratskim odnosima te da je mogućnost bilo kakve manipulacije isključena. [Marijan Lipovac / Maja Sajler Garmaz]</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Svjedočenje sudionika burnih događaja</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Sveučilišni profesor, teoretičar književnosti, političar, saborski zastupnik i predsjednik Sabora Vlatko Pavletić sabrao je svoja sjećanja i objavio ih u knjizi naslovljenoj »Prisjećanja o sebi i drugima« (nakladnik Epifanija). Ta je opsežna memoarska knjiga predstavljena u utorak pred brojnom publikom u dvorani Matice hrvatske, a svečanosti su nazočili i predsjednik Vlade Ivo Sanader, ministar kulture Božo Biškupić i predsjednik Sabora Vladimir Šeks. Rođen 1930., Vlatko Pavletić od mladih je dana aktivan sudionik društvenih i književnih događanja (već je s 22 godine objavio često citirani krugovaški manifest »Neka bude živost«), tako da je bio svjedokom burnih događanja hrvatske novije kulturne i političke povijesti. Stoga »Prisjećanja o sebi i drugima« donose brojne intrigantne detalje, podatke i osoban stav o osobama i događajima koji su obilježili hrvatsku povijest, kao što su Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika, Franjo Tuđman, HDZ, Ivić Pašalić, Ivo Sanader... Knjiga je sastavljena od niza zasebnih tekstova koji su međusobno povezani, iako nisu nužno u kronološkom slijedu. Sam je Pavletić rekao da je svaki događaj o kojemu je pisao uzeo kao model koji se može univerzalno primijeniti, te je svaki tekst poentirao. »Držim se toga da sve treba pokušati milom prije nego silom, i to vrijedi i u odnosima s ljudima i u politici«, rekao je Pavletić. [B. M.]</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2006], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20061129].
|
