NA [2006], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20061128].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 152988 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>28.11.2006</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Poziv na vađenje zubi u Hrvatskoj</p>
<p>Na britanskom webu oglasila su se tri hrvatska stomatologa koji ujedno promoviraju i turizam</p>
<p>Vađenje zuba 50 do 150 eura, korijena 150 do 300, ugradnja zubnog implantanta od 600 do 1000, most 3000, kruna i druga razna protetika 300 do 500 eura..., ovisno o materijalu kojim se radi. Dio je to cjenika po kojem vodička poliklinika »Matell Dental Centar« liječi i radi proteze zuba svojim pacijentima, a oglasila ih je, odnosno njihovo splitsko predstavništvo »Dental Croatia«, na britanskoj internetskoj stranici »Treatment abroad«, koja pomaže građanima u odabiru najbolje i financijski najpogodnije medicinske usluge u inozemstvu. </p>
<p>Od tri hrvatske privatne ordinacije, vodička nudi upola niže cijene, dok zagrebačka stomatološka poliklinika Doblanović, doznajemo od njezina vlasnika dr. Krešimira Doblanovića, nudi nove zube za trećinu uobičajenih europskih cijena. </p>
<p>Doblanović kaže da se potencijalni pacijenti najčešće najavljuju elektroničkom poštom: pošalju mu rengenske snimke i fotografije usne šupljine; traže procjenu troška, raspituju se za smještaj i drugo, a plaćaju najčešće karticama.</p>
<p>Dr. Željko Popadić, koji vodi uspješnu stomatološku ordinaciju u Rovinju, kaže da je ova vrsta turizma trend u svijetu i u stalnom je porastu. Njime se, kako kaže, bave i drugi stomatolozi, ali malo ih se oglašava kao on, koji na marketing ulaže mnogo energije i novca. U Velikoj Britaniji oglašava se odnedavno, ali u Italiji već godinama i Talijani su mu glavna inozemna klijentela. U trenutku razgovora s Vjesnikom u čekaonici mu je strpljivo na red čekalo pet Talijana.</p>
<p>Popadić žali što država (još) nije prepoznala medicinski turizam kao svoj potencijal. Nepoznato je i to koliko se hrvatskih stomatologa, moguće i drugih medicinara (vjerojatno estetskih kirurga) posvetilo barem djelomice tzv. medicinskom turizmu. Dr. Doblanović u njemu vidi veliku šansu za stomatologe, ali i druge liječnike, jer znanje i iskustvo imaju, a mnogi i odgovarajuću opremu, uređaje, ugradbene materijale svjetske kvalitete, instrumente, itd., pogotovo oni koji se bave vrhunskom stomatologijom, implantologijom. </p>
<p>Priliku je, ako je suditi po broju oglasa u inozemstvu, prepoznalo malo njih. Doblanović smatra da bi se trebala uključiti država ili barem turistička zajednica i resorno ministarstvo, jer stranac koji tu popravlja zube ili poboljšava zdravlje plaća smještaj, a spreman je platiti i za druge turističke pogodnosti, zadržati se na odmoru ili obilasku atraktivnih lokacija. O tome ih netko mora informirati.</p>
<p>Na spomenutom webu, uz tri ordinacije objavljuju se i linkovi s podacima o zemlji, turističkim odredištima, smještaju, ljepotama, itd., što je čista turistička promocija. U Hrvatskoj gospodarskoj komori nemaju uvid u taj oblik turističkog biznisa. Što im rade članovi, kako se čini, ne zna se mnogo ni u medicinskim asocijacijama, jer je očito riječ o privatnoj inicijativi za koju nema mnogo sluha. No, Hrvoje Minigo, predsjednik Hrvatske liječničke komore, smatra iznimno korisnim razvijati medicinski turizam, jer se time otvaraju i veće mogućnosti zapošljavanja liječnika i drugog medicinskog osoblja. Važno je to za državu, ali prije nje za lokalnu zajednicu, koja bi trebala surađivati s liječnicima na izradi programa lječilišnog turizma, te usmjeriti i dio boravišne takse na uređenje prostora gdje su ordinacije, itd. Dr. Goran Ivanišević, predsjednik Hrvatskog društva za balneoklimatologiju i prirodne ljekovite činitelje, godinama ukazuje na potrebu donošenja zakona za područje zdravstvenog i lječilišnog turizma kojim bi se zaštitila prirodno-ljekovita područja i povezalo zdravstvo i turizam. Stručna podloga za takav zakon odavno je pripremljena, ali na tome se i stalo, iako se tu kriju velike mogućnosti što u stihiji (bezakonju) može biti upropašteno. Ivanišević dodaje da u naših susjeda cvjeta medicinski turizam. S mađarske strane granice prema Austriji nanizale su se stomatološke ordinacije koje dobro zarađuju na vikend-pacijentima izrađujući im umjetne zube. </p>
<p>Biserka Lovrić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Jedino nuklearke mogu osigurati dovoljno struje?</p>
<p>»Do 2020. trebat ćemo nove elektrane snage oko 2000 megavata«, kaže Danilo Feretić, profesor na zagrebačkom Fakultetu elektrotehnike i računarstva</p>
<p>Energetske, ekonomske i ekološke analize ukazuju da bi Hrvatska trebala otprilike do 2020. izgraditi nuklearnu elektranu. Ali pripreme za njenu gradnju su duge i zahtjevne pa bi, čak kada bi odmah počele, nuklearka teško mogla proraditi do tog roka, istaknuto je na tribini Hrvatskog nuklearnog društva (HND) »Nuklearna opcija u Hrvatskoj«.</p>
<p>Takvu tvrdnju pojašnjavaju brzim rastom potrošnje struje u Hrvatskoj, otprilike dvostruko većim od europskog, te postupnim prestankom rada brojnih HEP-ovih starih termoelektrana.</p>
<p>»Zbog ubrzanoga gospodarskog rasta i činjenice da je potrošnja električne energije po stanovniku u EU otprilike dvostruko veća nego u Hrvatskoj, očekuje se nastavak brzog rasta potrošnje sa sadašnjih 15-16 teravatsati (TWh) na oko 22 teravatsati u 2020. Osim toga, postupno će zbog dotrajalosti iz sustava ispadati stari blokovi termoelektrana Sisak, Rijeka i Plomin, te u obje zagrebačke. Zato će nam do 2020. trebati nove elektrane snage oko 2000 megavata (MW)«, kaže Danilo Feretić, profesor na zagrebačkom Fakultetu elektrotehnike i računarstva.</p>
<p>Prema njegovim riječima, moguće opcije su gradnja termoelektrana na ugljen i plin, obnovljivih izvora energije i nuklearke. </p>
<p>»Stručnjaci su izračunali da hrvatski elektroenergetski sustav može podnijeti samo oko 400 megavata obnovljivih izvora energije, od čega oko 300 megavata iz vjetroelektrana, jer su nepouzdane zbog ovisnosti o vjetru. Njihova iskoristivost je samo 20 posto, pa 300 MW vjetroelektrana proizvodi struju kao termoelektrana od 70 MW«, ističe Feretić.</p>
<p>Zato HND predlaže da se razmotri mogućnost gradnje nove nuklearke. </p>
<p>Konačna odluka je na Vladi, tim više što je u postojećoj, u prošlom desetljeću izrađenoj Strategiji prostornog uređenja zabranjena gradnja, pa čak i istraživanja vezana uz nuklearke i termoelektrane na ugljen.</p>
<p>»Vlada i Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva zasad ništa ne rade na nuklearnoj opciji, ali smatramo da je ta zabrana vrlo upitna, pa ćemo vjerojatno od saborskog Odbora za zakonodavstvo zatražiti njezino tumačenje«, kaže pomoćnik ministra Željko Tomšić. </p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Ne smanjuje se broj poginulih na cestama</p>
<p>I u MUP-u su nedavno priznali kako ni zakon o nula promila nije donio željene rezultate </p>
<p>Čini se da Nacionalni program sigurnosti cestovnog prometa ipak nije »konačno rješenje« za smanjenje broja prometnih nesreća i poginulih, a u Ministarstvu unutarnjih poslova smatraju da se trebaju uvesti nove mjere ne bi li se smanjila brojka poginulih. U 10 mjeseci ove godine povećao se broj nesreća i stradalih osoba, dok je broj poginulih samo 0,6 posto manji od prošlogodišnjega, a sve je to još daleko od 10 poginulih na 100.000 stanovnika, što je europski prosjek koji Hrvatska mora doseći do punopravnog članstva u Europskoj uniji.</p>
<p>U MUP-u su nedavno priznali kako ni zakon o nula promila nije donio željene rezultate te da »ne djeluje«.</p>
<p>»Već svi raniji statistički podaci, kao i najnoviji, upućivali su na to da očekivanja o padu broja nesreća, ozlijeđenih i poginulih u svezi s nula promila - a koja nisu, koliko mi je poznato, nigdje kvantificirana - nisu realna. Naime, sama promjena zakona bez detaljnog plana provođenja, prevencijskih i nadzornih aktivnosti, nije mogla donijeti ni velike ni na neki dulji rok održive pozitivne rezultate«, rekao je Vjesniku Franjo Mihoci, stručnjak za vještačenje prometnih nesreća i član Hrvatskog znanstvenog društva za promet.</p>
<p>Stoga se, dodaje Mihoci, nedjelovanje nula promila u hrvatskim uvjetima ne može tumačiti kao slabost takvog načina poboljšanja sigurnosti. </p>
<p>Mnogo prije je riječ o slabom planiranju prevencije. »MUP-ovu izjavu ne treba shvatiti doslovno. Bilo bi bolje da se napravi detaljna analiza organizacije, provedbe i rezultata akcije nula promila«, smatra Mihoci.</p>
<p>Vjesnikov sugovornik tvrdi da su takva kretanja prometne sigurnosti zapažena ponekad i u drugim državama, u kojima unatoč dobroj prevenciji, nadzoru i sankcioniranju, prometne nesreće znaju buknuti. </p>
<p>»Analiza prometne sigurnosti pretpostavlja provedbu istraživanja, koja su potpuno zapostavljena, kako na državnoj tako i na nižim razinama. Bez istraživanja bespredmetno je očekivati točnu dijagnozu i učinkovit program povećanja cestovne prometne sigurnosti. Znam da to djeluje šturo i školski, ali je istinito«, zaključuje Vjesnikov sugovornik.</p>
<p>Za 1 promil 2 godine zatvora</p>
<p>MUP je od 1. listopada ove godine uveo i rigoroznu novinu u Kaznenom zakonu prema kojoj osoba koja sjedne za upravljač pod utjecajem alkohola od jednog promila te izazove prometnu nesreću u kojoj ima poginulih osoba, neće proći s manje od dvije godine zatvora. Identično se postupa i s osobama koje učine isto projurivši kroz crveno svjetlo na semaforu te s onima koji voze 100 kilometara na sat u naselju. »Ovo pooštrenje sankcioniranja nova je mjera koja još nije mogla dati nikakve praktične rezultate. No, tu mjeru valja promatrati u kontekstu drugih sankcija i njihove primjene, pa i izvan cestovnog prometa, osobito kada se na umu ima učestalost izricanja uvjetnih zatvorskih kazni za kaznena djela u prometu«, smatra Franjo Mihoci. S druge strane, nekim se sucima ova promjena čini preoštrom jer im ne daje mogućnost da ponekad izreknu i blažu kaznu. Jer samo je pitanje slučajnosti hoće li u nesreći netko poginuti. No, treba uzeti u obzir da su dvije trećine svih presuda uvjetne osude. Lani su za prouzrokovanje prometne nesreće s poginulima 183 osobe osuđene, od čega čak 130 uvjetno.</p>
<p>Bojan Terglav</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Hrvatska na dobrom putu </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - U prostorijama središnjeg državnog ureda za e-Hrvatsku u Zagrebu predstavljena je prošli tjedan prva Studija razvoja informacijskog društva u Hrvatskoj, koju je izradila analitička kuća IDC. Tako je u ICT sektoru u 2005. potrošeno 4,5 milijuna kuna, s očekivanim rastom od 11,2 posto za 2006. Podaci iz studije govore da je 2005. državna uprava građanima nudila 104 online usluge.</p>
<p>»Izrada studije utvrđena je Nacionalnim programom pristupanja, ali i željom našeg ureda da neprestano mjerimo učinke vlastita rada kao i stupnjeve razvoja društva u cijelosti, pogotovo kada je riječ o upotrebi ICT tehnologija u svakodnevnom životu i gospodarstvu«, rekao je prigodom predstavljanja zamjenik državnog tajnika Ureda za e-Hrvatsku Domagoj Juričić. </p>
<p>»Što se tiče korištenja Internetom, građani kotiraju prilično dobro. O tome govori podatak da za prosjekom 25 država članica Europske unije naši građani zaostaju samo četiri posto, barem što se tiče općeg korištenja«, rekao je tom prigodom Igor Križevan, analitičar tvrtke IDC. Što se tiče redovitog pristupanja, rezultati su znatno lošiji , odnosno za europskim prosjekom zaostajemo osam posto. </p>
<p>Najgore stanje je s razvojem širokopojasnog Interneta, gdje zaostajemo 17 posto. Što se gospodarstva tiče, pokazalo se da tvrtke s deset ili više zaposlenika rano prihvaćaju nove informacijsko komunikacijske tehnologije, ali i to da ih u znatno većoj mjeri uvode no što ih u stvarnosti koriste. Hrvatska tu ne zaostaje za članicama EU-a, o čemu govore postoci (39 prema 35 posto u korist Hrvatske). Što se tiče rada na daljinu, Hrvatska je ispred članica EU-a. »U korištenju modernih tehnologija prednjače banke koje sve imaju implementirane širokopojasne mreže, dok su usluge internetskog bankarstva i plaćanje parkiranja mobilnim telefonima, najkorišteniji online servisi«, kaže Križevan. Što se tiče korištenja modernih tehnologija u obrazovanju, s obzirom na pristup Internetu, Hrvatska relativno dobro kotira, rečeno je na prezentaciji. U prilog tome govore podaci da gotovo sve obrazovne ustanove imaju ugrađenu širokopojasnu vezu, a u sklopu CARNet-a nudi se i niz online servisa, poput adresa elektroničke pošte, e-learninga i slično. Najveći problem u školstvu je loša informatička pismenost djelatnika osnovnih i srednjih škola, dok stanje u akademskoj zajednici varira od fakulteta do fakulteta. Situacija u zdravstvu isto je zadovoljavajuća jer je svim ustanovama kupljen hardver te osiguran pristup računalima. »Naglašavam da se predstavljeni podaci odnose na 2005. Do danas se situacija znatno promijenila, što će pokazati Studija dostupnosti javnih usluga na Internetu u 2006., koja će biti prezentirana krajem godine«, zaključio je Juričić. </p>
<p>Mislav Nekić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="5">
<p>Papin put u Tursku </p>
<p>ALEKSANDAR MILOŠEVIĆ</p>
<p>Nakon nešto više od godine dana pontifikata, poglavar Katoličke crkve papa Benedikt XVI. krenuo je na putovanje puno neizvjesnosti i strepnji. Njegov posjet Turskoj tjednima izaziva proturječne reakcije u islamskom i katoličkom svijetu. Dok muslimanski vjernici u Turskoj i drugim zemljama smatraju da katolički poglavar nema što tražiti u Istanbulu, katolički vjernici strahuju za Papin život jer su ekstremističke skupine i pojedinci u više navrata najavljivali da će nasrnuti na njegov život ako doputuje u Tursku.</p>
<p>Sva ta gungula na određeni je način zasjenila prave razloge Papina dolaska u Tursku. Službeni poziv turskih državnih poglavara upućen je Papi kao državniku, a ne prvom čovjeku jedne svjetske religije. Drugi poziv uputio mu je carigradski patrijarh Bartolomej, dakle velikodostojnik Pravoslavne crkve. Formalno, islamske vjerske institucije doista nemaju nikakve veze s Papinim posjetom. Međutim, ne može se izbjeći razmatranje sadašnjih i budućih odnosa katoličanstva i islama u sjeni Papina posjeta Turskoj. Bez obzira na trenutno nepovjerenje što ga pojedini islamistički krugovi u svijetu gaje prema kršćanstvu i osobno Benediktu XVI., službeni Vatikan i ovaj put naglašava potrebu razumijevanja i suradnje pripadnika dviju religija. </p>
<p>Uostalom, upravo je Benedikt XVI. dva dana prije puta u Tursku, za vrijeme obraćanja vjernicima na Trgu Sv. Petra, rekao da se raduje odlasku u Tursku i posjet narodu s bogatom kulturom i tradicijom prema kojem osjeća veliko prijateljstvo. Znakovito je da u kakofoniji razmatranja Papina posjeta Turskoj gotovo u zaborav pada poziv istanbulskog patrijarha Bartolomeja s kojim će Sveti Otac razgovarati o ekumenskom pitanju ponovnog zbližavanja, pa i ujedinjavanja dviju kršćanskih crkvi, Katoličke i Pravoslavne. Premda protivljenje tom razgovoru u svijetu pravoslavlja nije tako glasno, ipak treba podsjetiti da nisu u svim pravoslavnim crkvama raspoloženi za otvaranje ili nastavak jednog takvog dijaloga. Najbrojnija pravoslavna crkva - Ruska pravoslavna crkva pod vodstvom patrijarha Alekseja II. ionako smatra da istanbulski patrijarh Bartolomej pokušava u pravoslavlju zauzeti ono mjesto koje imaju Rim i papa u Katoličkoj crkvi.</p>
<p> Prema tome, uspjeh Papina putovanja u Tursku neće se zapravo mjeriti brojem susreta s predstavnicima muslimanske zajednice ili dužnosnicima državnih vlasti nego o rezultatima razgovora s Bartolomejom i odjeku koji će ti razgovori imati unutar svjetskog pravoslavlja.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Skijaši i ljubičice </p>
<p>DAVOR VERKOVIĆ</p>
<p>Snježni topovi rade u suradnji s prirodom, temperature moraju biti niže od nula stupnjeva. Za najbolju i najizdašniju proizvodnju umjetnog snijega minimalna temperatura mora biti minus četiri stupnja Celzijeva, optimalna je minus osam. Topovi se uglavnom koriste noću. E sad, s obzirom na to da Europa proživljava najtopliju jesen u proteklih sto i nešto godina, kada se temperature, barem u našim krajevima, nerijetko dižu i iznad 20 stupnjeva, pitanje je hoće li alpske staze biti spremne za doček prvih skijaša. Ovdašnji organizatori putovanja, prodavši već dosta aranžmana za otvorenja sezone, tvrde da će barem neke staze biti pripremljene. Što je skijalište na višoj poziciji, veća je vjerojatnost snijega. Ovotjedna meteorološka prognoza za Korušku predviđa od nula do deset stupnjeva. Hoće li skijaši brati ljubičice?</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Hrvatska online</p>
<p>Većina lokalnih samouprava kasni za implementacijom ITC poslovanja </p>
<p>DUBRAVKO GRAKALIĆ</p>
<p>Koliko je Hrvatska informatizirana zemlja? Imaju li svi građani pristup Internetu? U kakvu je odnosu informatički razvitak naše zemlje prema članicama EU-a, a u kakvom prema regiji? Tko prednjači u ITC gospodarstvu, a tko kasni za tehnološkim promjenama? Ostvaruju li zaposlenici mogućnost rada na daljinu, ili još moraju osam sati sjediti u uredu, makar tamo gledali kroz prozor i čitali novine? Ukratko, u kakvu je stanju naše informatičko društvo i koji ga trendovi vode prema naprijed?</p>
<p>Odgovore na to pitanje ponudili su Središnji državni ured za e-Hrvatsku i analitička kuća IDC Adriatics, koji su izradili te upravo predstavili javnosti Studiju razvoja informatičkog društva u Hrvatskoj za 2005. Taj dokument pokazuje najbitnije točke recentne hrvatske informatičke revolucije i pretvaranja zemlje u e-Hrvatsku, odnosno društvo u kojem su suvremene tehnologije u svakodnevnoj primjeni među najširim krugom pučanstva. Pokazatelji stanja nisu loši. Hrvatski građani u općenitom korištenju Interneta kasne samo četiri postotna za prosjekom Unije, dok u redovitom korištenju kasne osam postotnih bodova. Pri korištenju širokopojasnog Interneta razlika je znatno veća, 17 posto, što analitičari IDC-a objašnjavaju kašnjenjem u uvođenju DSL-a, te nedostatkom lokalnih sadržaja na mreži svih mreža. </p>
<p>U gospodarstvu, informatičke najrazvijenije su banke. Poduzeća u nefinancijskom sektoru, koja imaju više od deset zaposlenika, također dobro stoje. Investiraju u informatičku opremu te softver, a po priključcima na Internet bolji su od prosjeka EU-a. No, korporacijski web i Intranet mreže mnogu su slabije prisutne, a isto vrijedi i za pristup tvrtki Internetu preko širokopojasnih veza.</p>
<p>Javni online servisi, poput Hitro.hr-a ili e-Regosa, u 2005., na koju se studija odnosi, bili su još u začecima. Može se reći da su dali pozitivan pomak u primjeni ITC-a u državnoj upravi, ali ona je još bila ispod prosjeka informatizacija u kućanstvima i gospodarstvu. I tu je problem sporo širenje širokopojasnog Interneta, ali i premalo prihvaćanje informatizacije u lokalnoj javnoj upravi. Analitičari IDC-a objašnjavaju da primjeri iz nekoliko gradova ili županija jesu dobri, ali većina u lokalnoj samoupravi jako kasni za implementacijom ITC poslovanja. Stanje u obrazovanju, širenjem broadbanda na sve škole i razvijanjem Carnetovih usluga, dosta je dobro i vidi se napredak. Ali, on se ne vidi u zdravstvu, gdje informacijsko društvo još sjedi u čekaonici. Studija je ukazala na evidentan problem sporog uvođenja širokopojasnih mrežnih veza u sve dijelove zemlje. Kašnjenje broadbanda, bez kojeg je nemoguće ozbiljno poslovanje tvrtki i javnih servisa, uzrokovalo je i sporiji razvoj informatičkog društva. Ostvarenje novog Vladinog cilja - postići 500.000 priključaka do 2008. - u svakom bi slučaju promijenilo informatičku sliku zemlje.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="8">
<p>Ponos i predrasude </p>
<p>Potpora hrvatskomu pristupanju institucionalnoj Uniji jednaka je, ako ne i veća među građanima Unije nego u Hrvatskoj</p>
<p>VLAHO BOGIŠIĆ</p>
<p>U Nizozemskoj živi oko šesnaest milijuna ljudi, dakle tri puta više nego u Hrvatskoj, pa ipak tamošnji parlament ima jednako zastupnika kao i naš, oko stotinu i pedeset. Zanemare li se razlike u izbornom postupku, u Nizozemskoj je za zastupničko mjesto dakle statistički potrebno prikupiti mnogo više glasova nego u Hrvatskoj, a kako u biračkom odzivu nema znatnijih razlika, sve govori da desetak mjesta u nizozemskom parlamentu znači ili barem može značiti ozbiljnu političku zastupljenost, takvu koja reprezentira velik broj građana, zapravo određenu kulturnu skupinu. </p>
<p>Tomu je još više tako jer u aktualnom sazivu nizozemskoga parlamenta izabranom ovih dana ni jedna stranačka skupina nema ni približnu većinu, većinu jedva zajedno čine zastupnici dviju najsnažnijih lista, a da pritom mandati opet nisu raspršeni, ukratko, pet-šest grupacija dominira svojim gledištima.</p>
<p> Sve to na prvi pogled govori o razvijenosti lokalne demokracije, njezinoj punini: poštenim i slobodnim izborima - što je očito jer ni jedna stranka nije ni blizu samostalne vlade, građanskim slobodama - jer je ne samo prihvatljivo nego i može biti uspješno političko organiziranje supkulturnih skupina, pa su u parlament ušli i zastupnici prava životinja, funkcioniranja vlade - a to je pak očito po tome što je vodeća stranka prošle koalicijske vlade opet najjača, političke kulture - a takva se u Nizozemskoj podrazumijeva, te političkoga sudjelovanja - gdje građani ne izbjegavaju odgovornost za odluke.Visoki demokratski standard po kojem je Nizozemska poznata nije naravno mogao promaknuti indeksu demokracije koji u ljestvici predočava The Economist. Nizozemska prema tome indeksu nije doduše vodeća, ali je na visokom trećem mjestu, o čemu hrvatski mediji nisu propustili izvijestiti, kao ni o tome da je Hrvatska svrstana u kulture 'manjkave demokracije', negdje oko pedesetoga plasmana, gdje joj društvo čine regionalni iskušenici ali i Poljska ili Izrael, a ni Italija navodno nije mnogo bolja, dijele nas dvije decimale. Nizozemska je i bez sličnih ekspertnih pokazatelja svjesna gdje joj je mjesto u demokratskom svijetu, a ne bi se moglo reći ni da u Hrvatskoj postoji nekritička projekcija o vlastitom sudjelovanju, pa po uzoru na svoje građane nizozemska vlada znade poduzeti male demonstracije ili bolje tečajeve o shvaćanju europske vizije i eurointegracija, i to na apstraktnom, načelnom i konkretnom planu.</p>
<p> Tako je upravo nizozemska vlada raspisala referendum o europskom ustavu kako bi svojim građanima dala priliku da budu neposredniji Europljani od drugih, što su zajedno, vlada i građani, iskoristili kako bi drugima pokazali da su ih možda spremni čekati dok dosegnu njihovu razinu, ali da toga ti drugi trebaju biti svjesni. Nizozemska vlada je isto tako prilično dugo zadržavala ratifikacijske dokumente jednoga već zaboravljenoga hrvatskoga sporazuma o pridruživanju, premda je proces u parlamentu koji je upravo uspješno skončao bio pozitivno zaključen, i to kako bi se uvjerila da Hrvatska misli ozbiljno, ona je tu ozbiljnost željela čuti na svoj način.</p>
<p>No kad bi koji Europljanin, da o Brazilcima i ne govorimo, poželio na neko, recimo vrlo kratko vrijeme uživati svu tu puninu i bogatstvo demokracije iz bajke, morao bi se suočiti ne samo s procedurom koja postoji i drugdje, dakle s demotivirajućim, sporim i skupim sustavom odvraćanja od te vrste gostovanja, nego i mnogo zanimljivijom, a dosad manje poznatom opredijeljenošću velikoga broja Nizozemaca u tome da ga ne žele ni čuti ni vidjeti. Nizozemska je eto uzorna demokracija i po tome što je milijunskom zboru svojih građana omogućila da naglas izraze političku volju kako su protiv imigranata, štoviše, stranka koja zastupa takva gledišta i koja je s njima uvela u novi saziv parlamenta devet zastupnika, sebe naziva, a onda i drugima ne preostaje ništa drugo do pristati na to - Slobodarskom. </p>
<p>Nazivanje demokracije koja takvo što omogućuje uzornom nije po sebi cinizam, s različitih teorijskih ali i praktičnih gledišta ima više uvida koji otvoreno očitovanje društvene nesnošljivosti pokazuju manje štetnim od njezina proceduralnoga suzbijanja. Pritom je ipak zanimljivo, a bit će kako nije ni nebitno, vrijede li slični pristupi i drugdje. Kad bi se naime u Hrvatskoj politički organizirale skupine sličnih društvenih raspoloženja, opirući se recimo ukidanju viznoga režima u okruženju, bi li se to tumačilo viškom ili možda manjkom demokracije. Odlučnost i eksplicitnost kojom je europska demokracija svojedobno tražila i dobila od Austrije demokratske standarde na sličnom planu, sada i u Nizozemskoj pokazuje kako je riječ o društvenom stanju, a ne bolesti.</p>
<p>Druge su velike novine zapadnoga svijeta opet ovih dana pretenciozno podučile Hrvatsku da ne zna čitati, ni na engleskom ni inače. Do nesporazuma je došlo jer je riječ o uvidima i procjenama, a ne analizi. Koliko god naime izvješće Europske komisije o Hrvatskoj bilo kritično, ono je mnogo povoljnije od dnevnih biltena o stanju nacije iz hrvatskih novina pa i iz hrvatskoga parlamenta. Ali i ti su domaći uvidi uglavnom papirnati i projektivni. Stoga se i može dogoditi da za razliku od različitih medijskih gradacija stručna procjena predstavnika Svjetske banke u Hrvatskoj prođe nezapaženo. A rekao je da zemlja s tom razinom prihoda nema razloga imati toliku razinu siromaštva. Štoviše, uočio je i vrlo specifičan problem kako su i proračunska izdvajanja dovoljna, samo se socijalom naziva i ono što u to ne ide i što društvenu i materijalnu potporu ne treba. </p>
<p>A upravo se u tome, svijesti o društvenim ciljevima, koja se vidi u kontrastu vanjskoga i unutrašnjega pogleda, izdvajanju iz zajedničke blagajne i zajedničke odgovornosti, zasniva europska standardizacija hrvatskih mogućnosti i prava. Oni koji o tome govore trebali bi znati bar toliko da je potpora hrvatskomu pristupanju institucionalnoj Uniji jednaka, ako ne i veća među građanima Unije nego u Hrvatskoj.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Jačanje ekonomije </p>
<p>LUKA CAPAR</p>
<p>Posljednji mjeseci u godini rezervirani su obično za dodjele raznih nagrada, priznanja i pohvala. Već tradicionalno Hrvatsko udruženje menadžera i poduzetnika (CROMA) izabire menadžere godine u nekoliko kategorija. Deset menadžera velikih, srednjih i malih poduzeća, mladi menadžer godine, javna poduzeća, inozemna poduzeća, projekt-menadžer, te dobitnik nagrade za životno djelo primili su nagrade, u čini se, jednom u najturbulentnijih razdoblja za hrvatsko gospodarstvo. U trenucima kada se Hrvatska sprema za ulazak u Europsku uniju, a tvrtke se prilagođavaju novom tržištu, konkurencija postaje sve jača a upravljanje brodom kompanije sve zahtjevnije, na sve uzburkanijem tržišnom moru.</p>
<p>S tom se činjenicom složio i hrvatski predsjednik Stjepan Mesić, koji je u druženju s laureatima još jednom naglasio da bez kvalitetnog menadžmenta nema ni snažnoga gospodarstva, istaknuvši kako upravo vodeći menadžeri moraju biti na čelu jačanja i inovativnosti hrvatske ekonomije. </p>
<p>Podatak da je gospodarstvo pokretač ekonomske snage zemlje, ali i društvenog i cjelokupnog prosperiteta, jasno je svima, no nažalost često samo deklarativno. Time ovogodišnji dobitnici nagrada Filip Filipec iz Tehnike, Dragan Munjiza, Luka Gašpar (Emerson Network Power), Davor Majetić (Microsoft Hrvatska), Marin Hrešić (Fima), Zoran Bogdanović (Coca-Cola), Slavko Lončar (Jadrolinija), Marie-Helene Magenschab (VIPnet) i Zoran Košćec (Varteks), te dobitnik nagrade za životno djelo Tomislav Antunović zaslužuju da ih se još jednom pohvali. Uz nadu da će njihov primjer biti poticaj svima da se dokažu u jačanju hrvatskoga gospodarstva i da će njihov rad biti primijećen ne samo u vrijeme dodijele nagrada nego kroz cijelu godinu.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="10">
<p>Jedna uplatnica za sve račune</p>
<p>Uplatnica s objedinjenim troškovima vode i odvodnje, odvoza smeća, komunalne i vodne naknade te pričuve, do početka 2008.</p>
<p>Gradsko komunalno gospodarstvo, poznatije kao Holding, od 2007. započet će na Kajzerici pilot projekt uvođenja objedinjene uplatnice za vodu i odvodnju, odvoz smeća, komunalnu i vodnu naknadu te stambenu pričuvu, dok će računi za plin, zbog tromjesečnog obračuna, i dalje stizati na zasebnoj uplatnici. </p>
<p>Projekt će se tijekom 2007. širiti svim gradskim četvrtima do kraja godine, a 2008. će objedinjene uplatnice stizati na adrese svih zagrebačkih stanara. Na početku će biti obuhvaćeni samo stanovi i kuće, a zatim i poslovni prostori. </p>
<p>Kako je objasnio Stipe Tojčić, izvršni potpredsjednik Gradskog komunalnog gospodarstva (GKG), zadužen za komunalne poslove, velik broj uplatnica i zasebne baze podataka iziskivali su velike troškove. Primjerice, samo 2005. poslano je 14 milijuna uplatnica, a tiskanje i slanja stajalo je čak 19 milijuna kuna!</p>
<p>Budući da se odustalo od ideje slanja svih uplatnica u jednoj koverti, Holding je odlučio izraditi jedinstvenu bazu podataka, pri čemu velik dio posla odrađuje Agencija za podršku informacijskim sustavima i informacijskim tehnologijama (APIS IT), koja razvija i programsku podršku cjelokupnog sustava. </p>
<p>»Dio podataka imali smo u digitalnoj bazi, ali za preostalih tridesetak posto kućanstava dvadesetak ljudi ručno unosi podatke već 2-3 mjeseca!«, kaže Tojčić, pri čemu ističe problem mnogih kućanstava, koja nisu evidentirana niti dobivaju uplatnice na kućnu adresu.</p>
<p>»Cjelokupnu evidenciju provjeravamo i na terenu, »pročešljavamo« cijeli Zagreb i popisujemo korisnike gradskih usluga«, napominje Tojčić. </p>
<p>Ističe da će se razmjenjivati i podaci s Poreznom upravom i gradskim odjelima za izdavanje lokacijskih, građevinski i uporabnih dozvola. Tada će se, prema Tojčićevim riječima, vidjeti tko je kupio stan ili gradi kuću i koje je naknade obvezan plaćati. Prvom fazom projekta, obuhvaćeni su Kajzerica i Podsljeme, a tijekom 2007. širit će se i na ostale gradske četvrti. Tako će se u prosincu 2006. stanovnicima Kajzerice sa »starim« uplatnicama, poslati i obavijest o uvođenju novih, kao i poziv da u slučaju pogreške ili neažuriranosti podataka o tome obavijeste GKG.</p>
<p>Tomislav Grdić</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Svakom drugom djetetu dostupna golotinja</p>
<p>Internet je, rečeno je, osnovan kao mreža koja ima pravila, ali (još) nema zabrana, stoga roditelji imaju značajnu ulogu u sprečavanju ovisnosti svoje djece</p>
<p>U povodu Međunarodnog mjeseca borbe protiv ovisnosti, od 15. studenog do 15. prosinca, na Kaptolu je održana tribina »Ovisnost o računalu/internetu djece i mladih«. Organizator, Gradski ured za rad, zdravstvo, socijalnu zaštitu i branitelje, nastoji informirati građane o novim ovisnosti među mladima o računalima, internetu, kockanju i klađenju. </p>
<p>Internet je, rečeno je, osnovan kao mreža koja ima pravila, ali (još) nema zabrana, stoga roditelji imaju značajnu ulogu u sprečavanju ovisnosti svoje djece o internetu jer ju moraju pravovaljano i nadzirati. Tim medijem maloljetnici se mogu »sprijateljiti« s raznim profilima ljudi, od pedofila i nasilnika do seksualnih razvratnika... Neka su istraživanja pokazala da djeca na internetu provode, bez ičijeg nadzora, 40 sati tjedno! </p>
<p>Dr. Iva Pejnović Franelić, Hrvatski zavoda za javno zdravstvo (HZJZ), Služba za školsku medicinu, kaže da u petim razredima osnovnih škola 25 posto dječaka i 21 posto djevojčica, zbog previše vremena, provedenog za računalima, ima nepravilno držanje. U osmim razredima, djevojčice prednjače s 29 posto u odnosu na 28 posto dječaka. Skolioza zbog toga muči dva posto dječaka petih razreda i pet posto djevojčica, u osmim razredima taj problem bilježi četiri posto dječaka i osam posto djevojčica. </p>
<p>Previše sjedenja za kompjutorom uvelike ugrožava lokomotorni sustav, što u kasnijoj dobi dovodi do ranijeg početka osteoporoze i drugih koštanih bolesti. Profesor informatike Antonio Jurčev ravnatelj OŠ Antun Gustav Matoš kaže da djecu najviše privlače zabranjeni sadržaji, ali smatra nije samo internet medij koji loše utječe na njih. To su i novine i televizija. Škola, kada je o ovisnosti o internetu riječ, nije svemoguća kaže on jer su djeca kod kuće često prepuštena sama sebi. </p>
<p>Najbolji način liječenja takve ovisnosti jest edukacija, kaže prof. Jurčev. Djecu ne treba plašiti onim lošim što mogu naći i pokupiti na internetu, nego ih pravovaljano upozoriti na opasnosti i načine kako se obraniti. </p>
<p> </p>
<p>Djeca ovisna o blogovima </p>
<p>Psihologinja Ivana Ćosić iz Poliklinike za zaštitu djece grada Zagreba smatra da prevenciju ovisnosti, u koju je potrebno uključiti i roditelje, treba početi u šestom razredu. Poliklinika je, uz pomoć Gradskog ureda za zdravstvo, izdala dvije tisuće primjeraka brošure »Nasilje preko Interenta«, koja se može nabaviti u Poliklinici, Argentinska 2, i preko Hrabrog telefona 0800 0800. Djeca su dokazano ovisna o blogovima. Lanjsko istraživanje Poliklinike i Hrabrog telefona provedeno je među četiri tisuće učenika od petog do osmog razreda u 19 osnovnih škola i deset gradova. Pokazalo se da 90 posto djece koristi računala, od čega 73 posto ima iskustvo s internetom. Više od 40 posto djece nema vlastito računalo, ali ga koristi negdje drugdje. Ispitivanje je utvrdilo da djevojčice više chataju, a dječaci surfaju. Preventivni programi moraju se provesti što prije jer čak 27 posto djece smatra da je u redu otići na sastanak s osobom koju su upoznali na internetu.</p>
<p>Snježana Rajačić</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Sedmeročlanoj obitelji darovali stan i igralište</p>
<p>Opremanje novih igrališta stoji od 400 do 600 tisuća kuna, a sljedeće je na redu u parku Jabukovac na Tuškancu</p>
<p>U sklopu zajedničke akcije Grada i Konzuma, u ponedjeljak je otvoreno prvo od 17 dječjih igrališta, koja će se, do kraja iduće godine, sagraditi u svim gradskim četvrtima, a Uprava Agrokora iznenadila je još jednom humanom gestom. Obitelji Špoljarić darovali su četverosobni stan na Malešnici.</p>
<p>»Obitelj poznajemo od lani, kada smo na otvaranju Konzuma u Črnomercu, darivali 115 obitelji. Tako nam odluka o tom kome ćemo pokloniti stan, nije bila teška jer sedmero Špoljarića živi u stanu od 19 četvornih metara«, rekla je Iva Balent iz Agrokora i dodala kako će obitelj u novi četverosobni stan na Malešnici useliti do Božića. »Veliko hvala«, jedino je što je Jasmina Špoljarić izgovorila kroz suz. »Presretna sam! Više se nećemo morati tiskati u premalo kvadrata!«, dodala je Jasmina Špoljarić.</p>
<p>Osim obitelji Špoljarić, razlog za slavlje imali su i stanari Gradske četvrti Črnomerec jer je prvo od 17 dječjih igrališta otvoreno u tom dijelu grada. </p>
<p>Projekt, čija je realizacija trajala godinu dana, inicirao je Konzum, koji i oprema nova dječja igrališta, a grad se pobrinuo za zemljišta, na kojima se ona grade. Gradonačelnik Milan Bandić tom je prigodom istakao da će u Zagrebu do kraja iduće godine zablistati još 16 novih igrališta. </p>
<p>»To je hvale vrijedna akcija. Nadam se da će i druge tvrtke slijediti ovaj primjer te da će akcija zaživjeti i u drugim gradovima«, rekao je gradonačelnik. Josip Zaher, predsjednik Uprave Konzuma napomenuo je kako će na novim igralištima najmlađi građani Zagreba imati mjesto za igru i druženje, što će izravno popraviti kvalitetu života djece i njihovih obitelji. </p>
<p>Novo igralište na Črnomercu ima 1600 četvornih metara i mnogo sadržaja. Opremanje novih igrališta stoji od 400 do 600 tisuća kuna, a sljedeće je na redu u parku Jabukovac na Tuškancu.</p>
<p>Anita Končar</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Zagreb loše gospodari otpadom</p>
<p>Priroda kažnjava nesavjesno čovječanstvo: primjer su i ljetne temperature u studenom </p>
<p>»Zagreb loše gospodari otpadom i, sa samo četiri posto recikliranog otpada godišnje, glavni grad Hrvatske zauzima samo dno ljestvice europskih gradova«, rekao je u ponedjeljak na konferenciji za novinare nezavisni gradski zastupnik Žarko Delač.</p>
<p>Nezadovoljan je radom Odbora za zaštitu okoliša, čiji je i sam član jer se »Odbor bavi nebitnim problemima, a za donošenje konstruktivnih zaključaka potrebni su mu mjeseci. Koliko je Gradu stalo do mišljenja Odbora, uvelike potvrđuje podatak da na pragu 2007. godine još uvijek nemamo internet«.</p>
<p>Nekoliko je puta, kaže, zatražio tematsku sjednicu gradske skupštine o zaštiti okoliša, ali njegov prijedlog ni jedan put nije prihvaćen. Delač će, stoga, u prosincu sam organizirati Okrugli stol o toj temi, na kojemu će »renomirani stručnjaci, koji nisu članovi lobija, govoriti o gorućem problemu zaštite okoliša, o čemu i ovisi budućnost budućih generacija«.</p>
<p>Želeći pokrenuti inicijativu zabrane paljenja otpada u Zagrebu, Delač je uvidio da je postupak spor i složen, a vremena za gubljenje ima sve manje. »Potrebno je predviđati i povlačiti poteze unaprijed, a ne samo provoditi već poznato, želimo li živjeti u skladu s prirodom, a ne njome gospodariti«, kaže Delač dodajući da priroda kažnjava nesavjesno čovječanstvo, a primjer su i današnje ljetne temperature u inače studenom studenom.</p>
<p>Neodgovornim i nekontroliranim paljenjem otpada, priča Delač, zagađuje se tlo i uništavaju staništa živih bića umjesto da se taj otpad koristi za kompost. Paljenje otpada, stoga, ističe Delač, treba prepustiti komunalnim djelatnicima, a pojedincima - zabraniti. [B.M.]</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Zagrebu 165.000 doza cjepiva</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - U nešto više od dva tjedna protiv gripe je cijepljeno više desetaka tisuća građana, kažu u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo. Cijepljenje, koje po osobi stoji 60 kuna, predviđeno je za oko 700 tisuća osoba - od čega je samo za Zagreb predviđeno 165 tisuća doza cjepiva. Dr. Borislav Aleraj, epidemiolog Zavoda kaže da se ove godine očekuju dva A tipa gripe i jedan B tip. Prvo se trebaju cijepiti kronični plućni, srčani, gastrointestinalni i reumatični bolesnici, dijabetičari i oboljeli od malignih bolesti te djeca kroničari. Iako u Zavod u Rockefellorovu pacijenti stalno dolaze na cijepljenje epidemiolog ističe da prvenstveno valja ići u područne domove zdravlja i Gradski zavod za javno zdravstvo u Mirogojskoj 16. Kako je ovih dana zamjetan broj onih koji se namjeravaju cijepiti i protiv pneumokoka - jednoga od uzročnika upale pluća - dr. Aleraj kaže da se prvo trebaju posavjetovati sa svojim liječnikom, a ne na to cijepljenje ići po vlastitom nahođenju. Svakako ga trebaju obaviti osobe oslabljela imuniteta, koje nemaju gušteraču ili imaju drugih zdrastvenih problema, jer pneumokok može izazvati gnojnu upalu mozga, sepsu i drugo. Cijepljenje, ističe dr. Aleraj, treba provesti tek kada liječnik utvrdi kakva je opća klinička slika pacijenta. </p>
<p>Snježana Rajačić</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Hrvatska inovacija na europskom tržištu</p>
<p>»Moby drink« će biti ponuđen ciljanim europskim pivovarama i vinarijama </p>
<p>Jaskanac Stevica Kuharski osmislio je program za mobilne telefone, koji prema unesenim podacima, uz Widmarkovu formulu, računa količinu alkohola u krvi. Nakon što je program »Alkotest« dobro prihvaćen u Hrvatskoj (može se »skinuti« na adresi wap.t-mobile.hr), za njega se zainteresirala i belgijska tvrtka »eMobilo«, koja će ga pod imenom »Moby drink«, ponuditi ciljanim europskim pivovarama i vinarijama. </p>
<p>»Program neće biti u slobodnoj prodaji, nego će ga 'velike tvrtke' koristiti za svoju promociju«, objašnjava Kuharski, direktor tvrtke Omikron koja je dosad na svjetsko tržište plasirala i desetak igrica za mobitele. Najbolje su prihvaćene, kaže njihov autor, u Češkoj i Engleskoj. Program »Alkotest«, dodaje Kuharski, s velikom preciznošću određuje količinu alkohola u krvi. »Treba odabrati spol i unijeti težinu osobe, vrijeme konzumiranja alkohola i kategoriju (vino, pivo, žestoka i pića s nižim postotkom alkohola). Za nekoliko trenutaka, na zaslonu se pojavi traženi rezultat - promili alkohola u krvi i vrijeme koje je potrebno da se on razgradi«, objašnjava Kuharski, čiji program podržava 120 modela mobilnih telefona.</p>
<p>»Informatika je rijetka stvar u kojoj se vidim i s 50 godina jer ona definitivno tjera čovjeka da se stalno razvija. Onaj koji se njome bavi mora biti u tijeku sa svjetskim standardima i novim tehnologijama«, kaže Kuharski, čija je tvrtka pokrenula i dva web portala -jaskalive.com i svetanedeljalive.com. </p>
<p>Dražen Kopač</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="16">
<p>Srušio se vojni zrakoplov, 38 poginulih</p>
<p>TEHERAN</p>
<p> - Iranski vojni zrakoplov srušio se u ponedjeljak u zračnoj luci u Teheranu pri čemu je poginulo 38 ljudi, izvijestila je državna Iranska televizija. Televizija je rekla kako je zrakoplov ruske proizvodnje Antonov-74 pripadao iranskoj Revolucionarnoj gardi, ideološkom krilu iranskih oružanih snaga. Prema podacima Revolucionarne garde poginula su 32 gardista i šest članova posade. Zrakoplov je pao odmah nakon polijetanja iz zračne luke Mehrabad u Teheranu, a trebao je letjeti za Shiraz južno od glavnog iranskog grada. [Hina/EPA]</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>U eksploziji plina poginula 24 rudara</p>
<p>PEKING</p>
<p> - U eksploziji do koje došlo gomilanjem plina u rudniku ugljena u sjevernoj Kini poginula su 24 rudara. Do eksplozije je došlo u nedjelju navečer u rudniku ugljena Luweitan u Linfenu, gradu u pokrajini Shanxi. Svih 24 rudara koji su radili u oknu poginuli su. Istraga je za sada pokazala da je eksploziju prouzročio plin koji se nakupio u rudarskom oknu tijekom nestanka električne energije zbog kojeg nije radila ventilacija, a rudnik je radio bez dozvole. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>U Milanu ubijen student iz Hrvatske</p>
<p>MILANO</p>
<p> - Student iz Hrvatske u dobi od 26 godina ubijen je u nedjelju u jednom stanu u Milanu, izvijestila je u ponedjeljak agencija ANSA. Pod sumnjom za ubojstvo uhićen je Talijan Antonio Catena, 22-godišnji boksač-amater, policiji poznat i kao uživatelj droga. On je u društvu još jednog Talijana u subotu upoznao nekoliko studenata iz Hrvatske, te su zajedno obišli više lokala. Kasnije je u svoj stan, u kojemu je živio sam, poveo studente. Prema prvoj rekonstrukciji događaja, u nedjelju ujutro žrtvu je napao i uboo nožem, a potom je rastrojen otišao kod susjeda tražiti pomoć. Još nije poznat uzrok incidenta. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Test za rano otkrivanje Alzheimera </p>
<p>AMSTERDAM</p>
<p> - Neurologinja s amesterdamskog medicinskog centra izumila je proteinski test za rano otkrivanje Alzheimerove bolesti. Niki Schoonenboom osmislila je metodu utemeljenu na koncentracijama triju specifičnih proteina kojih ima u cerebrospinalnoj ili moždanoj tekućini. Pomoću njih može se detektirati ta degenerativna bolest prije nego što pacijent navrši 65 godina. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Ptičja gripa opet u Južnoj Koreji</p>
<p>SEUL</p>
<p> - Ptičja gripa se nakon godinu dana ponovno pojavila u Južnoj Koreji zbog čega je u ponedjeljak počelo preventivno klanje peradi kako bi se spriječilo širenje bolesti. Približno 81.000 peradi zaklano je nakon što je u subotu potvrđeno žarište na uzgajalištu u Iksanu, 250 km južno od Seula. »Danas ćemo zaklati 96.000 pilića u području od 500 metara oko žarišta«, kazao je glasnogovornik ministarstva Park Tae-Hwan. Vlada je potvrdila dva nova žarišta zaraze, ali virusom ptičje gripe koji nije smrtonosan za čovjeka. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Suveniri na haškom sudu</p>
<p>DEN HAAG</p>
<p> - U predvorju Međunarodnog suda za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije od nedavno se posjetiteljima i zaposlenima Haškog Suda nude na prodaju suveniri. Ponuda je široka - od standardnih suvenira primjerice čokoladica, šalica, majica i kapa s oznakama Haškog suda, preko znački i olovki do podmetača za računalnog miša, novčanika, okvira za slike i plaketa. Najskuplji suveniri su ručni sat sa slovima »ICTY« na brojčaniku za 25 eura, komplet olovaka za 20 eura i staklena kugla s ugraviranim logom UN-a za 28 eura. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Baka otjerala tigra</p>
<p>KUALA LUMPUR</p>
<p> - Baku od 65 godina izmrcvario je tigar na njezinoj maloj plantaži gume u Maleziji, ali je preživjela uspjevši štapom otjerati životinju. Mek Jah Ismail (65) vraćala se u nedjelju kući sa svoje plantaže u Jeli kada ju je napao tigar koji ju je prikovao za zemlju svaki put kada je pokušala ustati. Nakon što ju je tigar četvrti put oborio Mek Jah, majka sedmero djece, se dokopala nekog štapa, i izgovarajući molitve udarala njime o tlo sve dok nije prestrašila i otjerala životinju. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="23">
<p>Društvo živih pjesnika</p>
<p>Najšarmantniji domaći knjižni sajam i ove godine obećava deset ludih dana i noći uz knjigu i autore</p>
<p>Krimiće, ubojice i policijske inspektore, koji su bili protagonisti prošloga Sa(n)jma knjiga u Puli, ove će godine s pozornice najšarmantnijeg sajma knjiga u Hrvatskoj istjerati ni manje ni više nego pjesnici. Naime, središnja je tema ovogodišnjega, 12. po redu istarskoga knjižnog sajma, koji će biti otvoren u četvrtak, točno u podne, ispred prekrasnog secesijskog zdanja Marine Casina ili današnjeg Doma hrvatskih branitelja – poezija, a slogan »Poezija je pitanje srca«.</p>
<p>Zašto su se pulski sanjači knjiga odlučili od poezije, koja je tiha i na rubovima izdavačkih i inih interesa, napraviti malo bezobraznu i malo otkvačenu borbu, kao što su nešto slično lani učinili i s krimićem? Odgovor na to pitanje krije se možda u riječima Alide Bremer, jedne od članica programskoga savjeta Sajma.</p>
<p> Citirajući Joachima Sartoriusa u uvodu u zbirku eseja o poeziji pod nazivom Minima Poetica, ta zaslužna prevoditeljica hrvatske književnosti objašnjava: »Broj čitatelja poezije zapravo nikad niti opada niti raste. Radi se uvijek o tvrdoj jezgri sretne nekolicine, happy few«. To su oni, citira Bremer dalje, koji misle da poezija posjeduje moć, to veću što nam se čini nemoćnijom u današnjem svijetu tehnologije i znanosti.</p>
<p>»Prodavati knjige uopće poezija je za sebe. Krvava, patetična, katkad dosadna i nečitka, no i posve nasušna – poezija što prkosi i krijepi, kao šalica slova, kao tanjurić riječi, kriška teksta«, svoj odgovor na to pitanje nudi pak kulturolog Aljoša Pužar, član Savjeta i predsjednik upravnog odbora nagrade Kiklop.</p>
<p>Kako bilo, više od 50 pjesnika, koji će tijekom deset dana preplaviti Pulu i njezinu okolicu, pokušat će pokazati stoji li ona teza da je poezija najbolji dio neke nacionalne literature i literature uopće (rijetko pamtimo neku proznu rečenicu, a pojedini stihovi često nas prate cijelog života). Svoje pjesničko umijeće pokazat će, među inima, Luko Paljetak, Tonko Maroević, Jakša Fiamengo, Andrijana Škunca, Ivan Rogić Nehajev, Daniel Načinović, Delimir Rešicki, Krešimir Bagić, Lana Derkač i Davor Šalat te mnogi majstori stiha izvan granica Lijepe naše, poput njemačkog autora Hansa Tilla, koji u Istru dolazi kao spona pulskoga i leipziškoga sajma knjiga. </p>
<p>Kao svojevrstan oponent pjesnicima-klasičarima, u Puli će se predstaviti i danas sve popularniji blogeri. Svi će se oni s publikom žednom poetske riječi susretati u programima Klub živih pjesnika i Poezija kod Domenica. Priučeni konobari Fritz & Vlado (koji su se lani okušali u ulozi policijskih inspektora) pretvorit će za potrebe Sajma mirni kafić svoga gazde Domenica u pozornicu na kojoj će se smjenjivati pjesnici, a pulska će se sajamska čarolija proširiti i na galerije, gradske kavane, kazališta, fakultetske dvorane, konobe i rock klubove. I kad se već spominje glazba, treba reći da će zaljubljenici u knjigu već drugoga dana sajma moći uživati i u nastupu Kemala Montena, na čiji će se koncert u Circolu moći ući samo s knjigom poezije, te u svirkama Livija Morosina i Ramba Amadeusa.</p>
<p>Sajam knjiga u Istri nastao je iz snova i igre nekolicine ljudi okupljenih oko pulske knjižare Castropola. Od regionalne knjižne smotre sajam je s vremenom postao veliki festival knjige i autora, od kojih pamtimo i legende poput Jirija Menzela, Casimira de Britta ili Michala Viewegha. A još više – Sajam je postao prepoznatljiv po svojemu posebnome šarmu što ga iz godine u godinu, u ozračju tipične mediteranske opuštenosti, stvara skupina mladih i nekonvencionalnih zanesenjaka i kreativaca iz Istre. </p>
<p>Jedna od najprivlačnijih stvari na pulskome sa(n)jmu knjiga je razgovor uz jutarnju kavu, upravo zato što je takva vrsta razgovora nerijetko najiskrenija. Šarmantni, duhoviti i elokventni voditelji programa Doručak s autorom Vojo Šiljak i Aljoša Pužar i ove će godine svakodnevno u Kavani Mozart, uz fritule i kapučino, opušteno čavrljati sa svojim sugovornicima, a među književnim i stručnim perima koje će ugostiti naći će se i slavni talijanski pisac Umberto Eco (3. prosinca) te ugledni hrvatski književnik Predrag Matvejević (9. prosinca). </p>
<p>Onima pak željnima netrivijalnoga štiva i stručnih razgovora Sajam je priredio nekoliko zanimljivih programa. Ovdje dolazimo do jedne od ovogodišnjih sajamskih posebnosti – prevoditeljskoga skupa koji će pod nazivom »Eco – Magris: radovi u tijeku« trajati od 1. do 3. prosinca. Susret prevoditelja osmislila je i vodi poznata hrvatska prevoditeljica Ljiljana Avirović, a skup će, uz već spomenutoga Umberta Eca, ugostiti još jednog poznatog talijanskog pisca i intelektualca – Claudija Magrisa, staroga gosta pulskoga sajma knjiga.</p>
<p> Bit će zasigurno zanimljivo vidjeti što će reći pisci koji su i sami iskusili muke prevoditeljskoga posla, ali i najpoznatiji prevoditelji njihovih knjiga iz cijeloga svijeta.</p>
<p> I, dakako, na kraju treba podsjetiti da se svi koji to žele, a još nisu stigli učiniti, mogu uključiti u drugi krug glasovanja za pobjednika literarnoga Porina – knjižne nagrade Kiklop, koji je otvoren do četvrtka, 30. studenoga. </p>
<p>Sve nominacije za Kiklopa, koji se ove godine dodjeljuje u čak 13 kategorija, mogu se pročitati na internetskim stranicama Sajma (www.sanjamknjige.hr), a tko će biti sretni dobitnici, doznat ćemo predzadnjega dana Sajma, u petak, 8. prosinca. </p>
<p>Umberto Eco prvi put u Hrvatskoj</p>
<p>Najpoznatiji živući talijanski književnik, književni kritičar, teoretičar moderne kulture i semiotičar svjetskoga glasa Umberto Eco (1932.) prvi put stiže u Hrvatsku, i to baš na istarski sajam knjiga. Pisac koji je svjetsku slavu stekao romanom »Ime ruže« (1980.), a širokoj je čitateljskoj publici poznat i po knjizi »Foucaultovo njihalo« (1988.), najveća je zvijezda ovogodišnjega sajma u Puli. U petak, 1. prosinca Eco će predstaviti svoju knjigu »Otprilike isto: iskustva prevođenja«, a u nedjelju, 3. prosinca svojim će ga pitanjima – od književnoga do osobnog diskurza – »izrešetati« Vojo Šiljak, u popularnom sajamskom programu Doručak s autorom.</p>
<p>Sandra-Viktorija Antić</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>James Bond za novo doba</p>
<p>Daniel Craig je dočarao Bonda kao čistog akcijskog junaka, bez klasičnih bondovskih odlika samouvjerena i cinična britanskog džentlmena</p>
<p>Serijal o Jamesu Bondu jedna je od onih tema o kojoj svi misle da znaju sve, a neki često ne znaju temeljne činjenice. Spomenimo ovaj put samo nekoliko najzanimljivijih vezanih upravo uz »Casino Royale«. Prvi glumac koji je ikad glumio Flemingova Jamesa Bonda nije bio Sean Connery, nego danas zaboravljeni Barry Nelson u dugo vremena izgubljenoj (1981. slučajno pronađenoj) crno-bijeloj epizodi tv-serijala »Climax« iz davne 1954. (osam godine prije »Dr. Noa«), a riječ je bila upravo o istoimenoj ekranizaciji prvog romana Iana Fleminga o Jamesu Bondu - »Casino Royale« (Fleming je prodao prava za tričavih 1000 dolara). </p>
<p>Taj glumac skadinavskoga porijekla (pravim imenom Robert Nielsen) danas ima 86 godina, što se zgodno uklapa u filmski mit Bondove besmrtnosti, a živa je i prva Bond-djevojka Linda Christian (rođena 1924.!), tadašnja supruga Tyronea Powera i majka pjevačice (i glumice) Romine Power. Le Chiffrea, kriminalca koji je izgubio tuđi novac i pokušava ga vratiti kartanjem, glumio je nitko drugi doli Peter Lorre, ubojica u Langovu filmu »M« iz 1931. i Raskoljnikov u Von Sterbnbergovu »Zločinu i kazni«, poznat i po ulogama u »Casablanci« i »Malteškom sokolu«.</p>
<p>Ispravimo još samo jednu zabludu: »Casino Royale« nije dvadeset i prvi igrani film o Jamesu Bondu - osim 21 filma u produkciji obitelji Broccoli i partnera tom broju treba (ako nikad prije, onda neizostavno sada) pribrojiti zvjezdanu akcijsku parodiju »Casino Royale« iz 1967. s Davidom Nivenom i Peterom Sellersom u ulogama Jamesa Bonda, u kojem je M-a glumio John Huston, a fatalnog Le Chiffrea (koji u tom filmu, kao i u najnovijoj verziji, muči Bonda zbog novca koji mu je uzeo na kartama, smještajući ga u stolicu s rupom) veliki Orson Welles, te vrlo uzbudljivi »Nikad ne reci nikad« sa Seanom Conneryjem kao Bondom i Maxom von Sydowom kao Blofeldom (uz Kim Basinger i Klausa Mariju Brandauera), koji je nastao kao konkurentski remake »Thunderballa« kojem je Broccoli zaboravio obnoviti prava. Dakle, ovo je 23. film o Bondu. </p>
<p>Najnoviji film o Bondu je uzbudljiv i vizualno atraktivan, raskošno ostvarenje koje označava povratak serijala u život i njegovo prilagođavanje novijoj publici. Nema tu Bondovih nevjerojatnih pothvata na rubu parodije - tajni agent 007 sada je čovjek od krvi i mesa, prilično nabildan, no tijekom filma žestoko ranjavan kao nijedan prethodnik. Atraktivni Daniel Craig je dočarao Bonda kao čistog akcijskog junaka, bez klasičnih bondovskih odlika samouvjerena i cinična britanskoga džentlmena. Neki će reći da je to dopušteno jer je kronološki riječ o prvome, tj. mladom Bondu, no nema sumnje da bi s Ewanom McGregorom (kojeg je redatelj izvorno htio) agent 007 odmah dobio profinjenost i eleganciju koju Craig jednostavno nema. </p>
<p>Ocjene da je Craig najbolji Bond poslije Conneryja apsolutno su pretjerane - on doista odlično funkcionira u ovakvom redateljskom konceptu, ali Conneryjevi nasljednici Roger Moore i Pierce Brosnan još su nedosegnuti u kreiranju cjeline Bondova lika.</p>
<p>Monte Negro kao Monte Carlo</p>
<p>Kao zanimljivost spomenimo da se u »Casino Royaleu« snimljenom u Češkoj i Italiji pojavljuje Crna Gora kao lokacija raskošnog casina, a što se naznačuje rijetkim natpisima (»poslastičarnica«) i govoru lokalnih »milicajaca« (»Komandiru, imamo sumnjivca«, psovke). Po svemu drugom (češke) lokacije snimanja nemaju veze s Crnom Gorom, od nagibnog vlaka (dok prastari crnogorski vlakovi padaju u provalije), srednjoeuropskoga gradića do superluksuznog hotela i casina. Raskoš Bondova svijeta jednostavno nije mogla imati veze s crnogorskom stvarnošću, pa tako film postaje najveća lažna reklama za turizam te zemlje ikad snimljena. </p>
<p>Zlatko Vidačković</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Umjetnički skok na glavu </p>
<p>Roman koji je književni kapital 20. stoljeća prikazuje se u dramatizaciji Sanje Ivić i u režiji Ozrena Prohića</p>
<p>Opisujući dvojnu prirodu naturalističkoga kazališta, Patrice Pavis reći će: »Po svojoj prirodi, iluzija i njeno razbijanje nikad se ne javljaju zasebno, uvijek su prisutne u paru.« Tu problematiku teatar dijeli s nezaobilaznim književnim kapitalom 20. stoljeća romanom »Majstor i Margarita« Mihaila Afanaseviča Bulgakova.</p>
<p> Djelo čija razvedena fabula prati čudne događaje u Moskvi 30-ih godina, avanture Wolandove družine koja dolazi iz pakla, ljubavnu priču između Majstora i Margarite te Majstorov roman (u romanu) o smrti Ješue Ha-Nocrija u Jeršalajimu pod prokuratorom Poncijem Pilatom – od prve do posljednje misli dosljedno razara i ironizira ono što je navikom utvrđeno kao »stvarno«.</p>
<p> Među ostalim, to »Majstora i Margaritu« čini idealnim predloškom izvedbene umjetnosti koja udiše stvarnost, a izdiše iluziju pa se premijera istoimene predstave u GDK »Gavella« u Zagrebu 30. studenog opravdano nestrpljivo očekuje. </p>
<p>Sam pisac velikog naslova i jedan od prepoznatljivih književnika ruske povijesne avangarde M. A. Bulgakov bio je prisutan u moskovskom kazališnom životu kao dramatizator, libretist i dramski pisac, surađujući s velikim kazalištima poput MHT-a i Boljšog teatra.</p>
<p> Unatoč nesumnjivoj kvaliteti, zbog tema koje su uznemirivale cenzore (poput hajke na književnike ili odlaska u emigraciju) komadi su mu rijetko igrali više od nekoliko puta ili su zabranjivani i prije premijere, a samo jedna knjiga, zbirka pripovijesti »Đavolijada«, objavljena je za autorova života. </p>
<p>Tako je i »Majstor i Margarita« napisan vjerojatno negdje između dvadesetih i tridesetih godina, ali je (u nepotpunom izdanju) objavljen tek 1966./1967. godine, dok ga na hrvatskom jeziku u redovito obnavljanim prijevodima čitamo već od 1969. godine. </p>
<p>Djelo koje avangardistički miješa nekoliko književnih vrsta – ljubavni roman, bajku o »vražjim« doživljajima, legendu o Ješui i viceve koji se uglavnom bave Moskovskim građanima – progovara o mnogim temeljnim problemima od opstanka umjetnosti do veličine ljubavi.</p>
<p> Naglašuju ga fantastika, groteska i vješte jezične igre, što pojačava njegovu izvedbenu i dramaturšku intrigantnost i zahtjevnost. Slavna uprizorenja potpisivali su neki od zanimljivih redateljskih imena poput Andreja Serbana, Krystiana Lupe i Oskarasa Koršunovasa, a ovoga puta izazov je prihvatio Ozren Prohić.</p>
<p>Poetološku složenost predloška pretočio je u žanrovsku mješavinu minimalističkih jeršalajimskih scena, groteskne ruske stvarnosti u koju ulazi Woland i realitetnog dramskog svijeta likova Majstora i Margarite. Nekoliko tokova radnje povezuju se likom pjesnika Bezdomnoga, što je iziskivalo male promjene zapleta u dramatizaciji romana (bit će objavljena kao knjiga u Dramskoj biblioteci »Gavella«) s potpisom dramaturginje Sanje Ivić. </p>
<p>Uz dramaturško i prevoditeljsko iskustvo rada na spektaklu »Majstor i Margarita«, koji je 1985. godine u HNK u Zagrebu režirao Horea Popescu, Sanja Ivić i znanstveno se bavila dramatizacijom romaneskne proze u kazalištu. Njena analiza problematike na primjeru četiriju poznatih predstava upravo »Majstora i Margarite« objavljena je u knjizi »Jesetre drugorazredne svježine«. </p>
<p>Slijedeći sadržajno udaljavanje od naturalizma, i scenski pokret Žaka Valente krenuo je u stilizaciju s odjecima Mejerholdove biomehanike kao izvedbenim prisjećanjem na razdoblje u kojem je roman napisan.</p>
<p> Dvadeset sedam glumaca, među kojima Borisa Svrtana kao Bezdomnog, Natašu Janjić kao Margaritu i Mladena Vulića kao Majstora, odjenula je za 29 uloga kostimografkinja Irena Sušac.</p>
<p>Čistom i jednostavnom scenografijom okružio ih je Ivo Knezović, uvodeći posebno – kao svjetlosno izoliranu »kockicu« u centru »velike« scene – izmaknute scene Majstorova romana u Jeršalajimu. Na tragu je to i suvremenih znanstvenika koji »Majstora i Margaritu« povezuju s pučkim lutkarskim kazalištem vertep iz Bulgakovljeve domovine Ukrajine, koje simultano prikazuje dvije zbilje – na gornjem katu biblijske prizore, a na donjem šaljivo obojenu svakidašnjicu. </p>
<p>Brojnost i intenzitet događaja, idejna gustoća teksta, jezična razigranost i duhovitost, važnost književnog predloška i legendarne kazališne realizacije – rizika i očekivanja u postavljanju »Majstora i Margarite« ima toliko da Sanja Ivić s pravom tvrdi kako »to ne može biti ziheraška i uredna predstava«.</p>
<p> Stoga od premijernog umjetničkog skoka na glavu publika može očekivati prije svega dobro žongliranje beskrajnim Bulgakovljevim pitanjima, ponajprije onim - što je istina?</p>
<p>Višnja Rogošić</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Više od »jeftinih« slatkiša </p>
<p>Crta angažiranog otočkoga rocka kroz nekoliko desetljeća teško da se može bolje »povući« nego usporedbom The Who, The Jam i U2</p>
<p>Istodobno objavljivanje nekoliko retrospektivnih DVD-ova s video spotovima legendarnih singleova, iako se na izgled radi o jednodimenzionalnim zbirkama »jeftinih slatkiša«, može vrlo plastično ocrtati neka estetska i komercijalna lica ključnih rock protagonista na temeljnom poslu pisanja antologijskih pjesama.</p>
<p>Trominutni zgoditci objavljivani su na (nekada) ključnom formatu diskografske industrije – single ploči. A crta angažiranog otočkoga rocka kroz nekoliko desetljeća teško da se može bolje »povući« nego usporedbom The Who, The Jam i U2.</p>
<p> Kao i svi izvođači s višegodišnjim stažem, The Who nisu cijepljeni od želje za ponovnim prodavanjem staroga materijala. Moralno dvojbena odluka o brzoj zamjeni basista nakon smrti Johna Entwistlea 2002., zbog održavanja ugovorene američke turneje, ovih je dana ipak dobila »ispričnicu« s »Endless Wire«, prvim novim albumom Petea Townshenda i Rogera Daltreyja nakon 1982.</p>
<p> U trenutku aktualnog pomlađivanja, video kompilacija »Who's Better, Who'w Best« (Universal/Aquarius) dopunjeno je izdanje istoimene albumske zbirke najvećih hitova. </p>
<p>Nižu se ključni singleovi šezdesetih (»My Generation«, »I Can't Explain«, »Anyway, Anyhow, Anywhere«) te materijal s rock opere »Tommy« i kasnijih albuma »Who's Next« i »Who Are You« (čija je naslovna snimka iz 1978. danas špica televizijske serije »C.S.I.«).</p>
<p> Budući da su sve dosadašnje rekapitulacije The Who vremenski završavali s hit singleom »You Better You Bet« iz 1981., ovom prilikom popis je proširen s još nekoliko video spotova pjesama iz (tada) zaključne faze rada, s albuma »It's Hard« iz 1982.Koliko su The Jam s Paulom Wellerom u sedamdesetim godinama prošlog stoljeća bili sljednici The Who i Petea Townshenda, jasno je svima koji su slušali prve albume jedne od najznačajnijih novovalnih postava. </p>
<p>Čak se i vizualno »hodanje« istom crtom pop arta kojom su prošli Townshend i The Who – skupa s izravnim posvetama urednom imageu pripadnika mod pokreta iz šezdesetih, čiji su The Who bili najglasniji zagovarači – i danas primjećuje jasno kao dan čim ugledate Wellera na sceni ili mimo nje.</p>
<p> Zbirka »Hit Parade« (Universal/Aquarius) na dva DVD-a retrospektiva je ukupne Wellerove karijere: od 21 pjesme The Jama, preko 18 skladbi s postavom Style Council iz osamdesetih godina do čak 25 snimaka iz faze samostalne karijere koja traje i danas. </p>
<p>Paul Weller je uvijek bio »šminker«, što je spram zakovica i pribadača punkera bila sasvim jasna svjetonazorska distinkcija.</p>
<p> No, ako je sa Style Council 1983. potpuno krenuo u smjeru soul/pop stilizacija »odjevenih« u veste s dizajnerskim potpisima i mokasinama, The Jam su ipak bili prilog bučnoj tradiciji iskrzanih gitara i neurotičnih ritmova preuzetih iz američkog R</p>
<p> Iako bi se prema vremenskom i radnom stažu protagonista takva masivna kolekcija prije mogla očekivati od The Who, »Hit Parade« je u tri sata trajanja izdanje je superiorno svim konkurentima, potpuna vizualna enciklopedija »wellerizama« i odlična kronološka dopuna nedavnog DVD-a »The Complete Jem On Film«. </p>
<p>Iako karijerom samo četiri godine mlađi od The Jam, irski U2 današnjim se statusom prije uspoređuju s Rolling Stonesima na poslu najveće rock grupe planeta nego s nekadašnjim post punk istomišljenicima poput Wellera. U trenutku kada je luksuzna monografija/autobiografija »U2 o U2« u svijetu postala književni hit s konca godine, DVD kompilacija »18 Videos« (kao i CD inačica »18 Singles«) vizualnom opremom sijedi dizajn knjige.</p>
<p> Već i zbog pojednostavljenog pristupa masovnom tržištu »18 Videos« (Polydor/Aquarius) ne posjeduje iscrpnost Wellerove retrospektive, nego se služi općim mjestima pjesmarice U2, video spotovima koji su već nekoliko puta amortizirani na DVD formatu. </p>
<p>Glavni marketinški zalet hvata se koncertnom video snimkom aktualnog singlea »The Saints Are Coming« – suradnjom U2 i američke postave Green Day, još jednim mlađim imenom u povijesnom nizu, fasciniranim ostavštinom punka. Spram ranijih kolekcija »18 Videos« prednost ima u drugom disku gdje se među dodatcima nalaze alternativne verzije video spotova poput »One« i dokumentarci sa snimanja.</p>
<p> Kao i kod svakoga masovno prihvaćenog izvođača mnoge pjesme U2 postale su opća mjesta, ali se rani biseri ipak nisu izlizali od široke uporabe.Navedeno se ipak dogodilo pjesmama s tržišno prijelomnih U2 blockbustera »Joshua Tree« i »Rattle And Hum« iz sezone 1987./88., pa ambicioznije pjesme i zanimljivije redateljske realizacije materijala s kasnijih albuma od »Achtung Baby« iz 1992. do »How To Dismantle Atomic Bomb« iz 2004. ipak svjedoče o reanimiranoj artističkoj svijesti i savjesti U2, slično kao i kod The Who ili Paula Wellera. </p>
<p>Hrvoje Horvat</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Istinita lica Njemačke</p>
<p>Putujuća izložba legendarnog fotografa »Sterna« koji je snimio intelektualnu elitu Njemačke je vrhunski događaj</p>
<p>Slavna Zagrepčanka i njemačka glumca Tilla Durieux s monoklom na drvetu, Günter Grass kojemu padaju naočale, »poganski« Arnulf Rainer, Joseph Beuys s voljenim šeširom, Hans Georg Gadamer u šumi, samo su neki vodeći njemački intelektualci koje je besmrtnima na fotografiji učinio Stefan Moses.</p>
<p>Zahvaljujući bogatom arhivu foto odjela minhenskoga Gradskoga muzeja i agilnomu Goetheovu institutu,, zagrebačka publika ima rijetku priliku vidjeti djela legendarnog fotografa Sterna, čovjeka koji je stvorio najimpresivniju foto panoramu moderne Njemačke, utemeljio poseban »stil« snimanja s mnoštvom epigona – Stefana Mosesa.</p>
<p>Ovaj blistavi autodidakt, rođen 1928. u Liegnitzu, koji je prošao pravi pakao zbog svoga podrijetla, postao je u zadnjih pedeset godina kultna figura njemačke fotografije. </p>
<p>Upravo je Moses u poslijeratnoj Njemačkoj, nakon velike katarze, otkrivao ono pravo lice velike zemlje koja je oduvijek svijet impresionirala svojom kulturom. Svi oni koji su se u Njemačku vratili nakon izbjeglištva, svi oni koji su u apsolutnoj tami Drugoga svjetskog rata izdržali ne posustajući pred stvaranjem strašnog poretka »arijevske nadrase«, sva ona njemačka intelektualna elita – pisaca, slikara, kipara, glazbenika, filozofa, plesača i sociologa razotkrivala se se pred Mosesovom otkrivalačkom i duhovitom kamerom s nekonvencionalnim pogledom »u ljudsku dušu«.</p>
<p>Ta velika panorama njemačkoga društva otkriva, rekli bismo, onu pravu Njemačku – svijet slobodnih duhova, intelektualnih divova, istraživača i eksperimentatora. Pred Mosesovom kamerom pada i onaj stari »mit« o Nijemcima kao hladnim i racionalnim ljudima koji se »ne znaju zabavljati« za razliku od »temperamentnih južnjaka«. </p>
<p>Istina je drugačija. Upravo Nijemci (a što izvanredno potvrđuju Mosesove fotografije) beskrajno uživaju u životu i njegovim blagodatima.</p>
<p>Dio umjetnika snimit će Moses pred zrcalom sa štopericom u ruci »kako bi sami odredili trenutak kada njihova slika po njihovu mišljenju biva najvjernija«. Kao pravi židovski umjetnik koji isuviše dobro zna da su svi ljudi na svijetu isti u svojim tragedijama i bolima, ali i neizmjernim radostima koje život ipak može pružiti – Moses je s posebnom ljubavi snimao strance na svojim brojnim putovanjima diljem svijeta.</p>
<p> Velika je to fotografska priča o čovječnosti, o malim ljudima koji sreću pronalaze u sitnim radostima – zagrljaju, pogledu, stisku ruke.</p>
<p> Moses je i jedan od rijetkih umjetnika koji je uspio njemačke političare učiniti simpatičnima snimajući ih krajnje nekonvencionalno u raznim pozama i atmosferama, izvan kruta diktata parlamentarne govornice.</p>
<p>Ne manje fascinantne Mosesove su fotografije Nijemaca raznih zanimanja. S nježnosti i izvanrednim humorom snimat će mesare, konobare, farmere, građevinske i manuelne radnike. Riječ je o nevjerojatno snažnim portretima što gledatelju zauvijek ostaju u pamćenju, što u globalnoj »civilizaciji slike«, jest nevjerojatno. </p>
<p>U doba kada je svakom dostupna kamera i virtualno izlaganje svojih djela, snimiti planetarno pamtljiv rad dostojno je herkulovskog zadatka.</p>
<p> A što kažu njemački eksperti? Za Stefana Mosesa, kako ističu, »fotografija je oblik magije i tajnovitosti. Snimajući, on nije samo prijatelj ljudskih bića, već i umjetnik kadar osjetiti dubine čovjeka, njegovu snagu i njegove slabosti, ukratko, snimiti skrovite i vidljive strane ličnosti«. </p>
<p>Glasovita Mosesova knjiga u Njemačkoj godinama je bila »Manuel« u kojoj je senzualno snimao vlastita sina tijekom jedne godine. Možda niti jedan otac nije s toliko nježnosti fotografirao razvoj jednoga mladog bića.</p>
<p>Marina Tenžera</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="28">
<p>Ivan Klasnić tek peti napadač </p>
<p>Ispred Klasnića su, po formi i dosezima u reprezentaciji i klubovima, Eduardo, Petrić, Olić i Balaban, a blizu mu je i Budan </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Prebirući po svježim uspomenama iz naše kvalifikacijske skupine, kojom hrvatska vrsta tako suvereno brodi, ali i po isto tako svježim nastupima nekih naših napadača, ne možemo se oteti dojmu kako je naša vrsta uistinu jaka. </p>
<p>Jer, kako drugačije protumačiti činjenicu da je, primjerice, Ivan Klasnić praktički tek peti napadač reprezentacije?! </p>
<p>Ispred njega su Eduardo i Petrić, dva mlada napadača koji, osim što briljiraju u svojim klubovima, zagrebačkom Dinamu te Baselu, u reprezentaciji igraju izvrsno pa u jednoj utakmici zabiju tri ili četiri pogotka. </p>
<p>Ispred renomiranog i izvanrednog igrača kao što je Klasnić nalazi se i Ivica Olić, koji barem igra u svojoj moskovskoj momčadi CSKA, iako i on čeka priliku u reprezentaciji koju će teško dočekati, s obzirom na to kako su krenuli Eduardo i Petrić. </p>
<p>Ovih se dana raspucao i Boško Balaban, nesumnjivo nadprosječno kvalitetan igrač, koji je svojim pogocima odveo Hrvatsku na svjetsku smotru u Japan prije nešto više od četiri godine. </p>
<p>Sada je i za svoj Club Brugge počeo postizati golove, čak četiri u nepunih tridesetak minuta igre.</p>
<p> S druge strane, Klasnića već žuljaju leđa od stalnog sjedenja na klupi. I u bremenskom Werderu i u reprezentaciji. Kako je to moguće? Pa sve donedavno Klasnić je slovio kao član prve hrvatske postave, a sada je miljama daleko od terena...</p>
<p>Nogomet je živ proces, igrači teško ulaze u formu, a brzo je gube već kraćim sjedenjem na klupi. Očito se to dogodilo našem Klasniću, kojem ne preostaje ništa drugo nego šutke čekati priliku i ispadanje iz forme svojih kolega.</p>
<p> Ipak, ne zapomaže izjavama u medijima, što se posebno sviđa izborniku Slavenu Biliću, koji će na upit o njemu uvijek reći: »On nam treba i čekat ćemo ga koliko god treba.« </p>
<p>Pribrojimo li svim ovim napadačima i Igora Budana iz Parme, koji igra u životnoj formi, onda se teško možemo oduprijeti zaključku kako hrvatska reprezentacija više nema problema s napadačima, kakve je imala jedno vrijeme nakon Šukerova odlaska, dok nije došao Dado Pršo. Sada je napadača izgleda i previše!</p>
<p>Andrija Kačić-Karlin</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Ante Rukavina na Poljudu </p>
<p>Prvi strijelac Šibenika došao na terapiju kod Hajdukova fizioterapeuta Domenika Sisgorea </p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Najveća mlada zvijezda HNL-a Ante Rukavina u ponedjeljak je posjetio Poljud. U Hajduku su očito već počeli brinuti o svojoj budućoj akviziciji, prvom strijelcu Šibenika, pa je Rukavina terapiju zbog lakše ozljede došao odraditi kod fizioterapeuta Hajduka i hrvatske reprezentacije Domenika Sisgorea, kojeg redovito posjećuju i brojni nogometaši dalmatinskih prvoligaških, ali i niželigaških klubova. </p>
<p>»Došao sam samo zbog terapije, ne radi se ni o čemu drugom«, kazao je s osmijehom na licu Rukavina, koji se, sudeći prema ponašanju, na Poljudu sve više osjeća kao kod kuće. </p>
<p>Osim mladog Rukavine, koji će do idućeg ljeta ipak nositi dres Šibenika, Splićanima je zanimljiv i njegov suigrač Gordon Schildenfeld. Iako su prve najave bile kako će u Hajduku osvanuti već ove zime, na Poljudu još razmišljaju o tome da ga, baš kao i Rukavinu, ostave na Šubićevcu do svibnja 2007. Obojica su sigurni budući hajdukovci, za razliku od zadarskog vratara Danijela Subašića, koji je velika želja splitskoga stručnoga stožera. Obostrani interes postoji, no posljednja će riječ ipak stići iz Zadra, odnosno od arbitražne komisije HNS-a. Inače, Zadar i Subašić vezani su ugovorom još tri godine. </p>
<p>Uoči posljednjega prvenstvenoga kola, u kojem Hajduk gostuje u Varaždinu, najzanimljiviji su statusi dvojice varteksovaca Nikole Pokrivača i Darija Jerteca. Pokrivač je gotovo sigurno novi stanovnik Poljuda, nedostaje još samo njegov potpis na ugovor s »bijelima«. No, s Jertecom je nešto zamršenija situacija. Hajduk ga želi, ali je u ozbiljnim pregovorima i Wolfsburg, a ni Dinamo ne odustaje. Ne ode li u Njemačku, ipak je vjerojatnije da i drugi Varaždinac preseli na Poljud. Potpiše li, pak, Jertec za Hajduk, za očekivati je da će se odustati od Mladena Pelaića. </p>
<p>U ovom je trenutku jedini sigurni novi igrač Hajduka za proljeće povratnik Nikola Kalinić. Nekoliko aktualnih hajdukovaca, pak, traži angažman u inozemstvu, a već za 15-ak dana na Poljudu će biti objavljena i transfer-lista. Vrlo će zanimljivo tijekom zimske stanke biti na Poljudu. </p>
<p>Ante Bilić</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Suspendirani suci i kontrolori </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Sudačka komisija Hrvatskoga nogometnog saveza sankcionirala je trojicu sudaca i trojicu kontrolora suđenja Prve HNL, za koje je ustanovila da su u posljednje vrijeme načinili velike propuste.</p>
<p> Suci Tvrtko Jureša, Bruno Marić i Edi Šunjić suspendirani su do kraja jesenskog dijela prvenstva, uz obrazloženje da su grubo pogriješili u provođenju pravila nogometne igre. </p>
<p>Do daljnjega su suspendirani i kontrolori koji su spomenutoj trojici dodijelili pozitivne ocjene. U pitanju su Stjepan Šarić, Željko Bacinger i Drago Huis. Šunjić je griješio na utakmici Pula - Osijek, Marić u dvoboju Varteks - Cibalia, a Jureša u ulozi pomoćnog suca na utakmici Kamen Ingrad - Rijeka. [M. T.]</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Mamiću medijska blokada</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Predsjednik Hrvatskog zbora sportskih novinara Jura Ozmec uputio je priopćenje u kojem poziva na potpunu medijsku blokadu Zdravka Mamića.</p>
<p>»Nakon dužeg mirnog perioda, ponovno se oglasio Zdravko Mamić. U posljednjoj emisiji »Nedjeljom u 2« na Hrvatskoj televiziji izvršni dopredsjednik Dinama Zdravko Mamić između ostalog je rekao:</p>
<p>»Postoje pisani mediji u kojima danas caruju velika većina novinara, nepismenih novinara, novinara koji se kupaju jedanput mjesečno, koji se oblače i izgledaju kao da ih je poplava izbacila na površinu i oni jednostavno žele svoju promociju napraviti preko ljudi koji rade i stvaraju nesebično na bilo kojem zadatku u ovoj državi i koji su javni djelatnici. Njih u stvari ne interesira istina...«</p>
<p>I ova Mamićeva izjava, kao i brojne druge njegove izjave i postupci, svjedoče o njegovoj niskoj civilizacijskoj razini, ali i njegovom izrazito šovinističkom odnosu prema novinarima. Osim što ih gotovo svakodnevno vrijeđa i omalovažava, Mamić je, naime, posljednjih godina u više navrata i fizički nasrnuo na kolege novinare i svi ti njegovi incidenti prošli su nekažnjeno. </p>
<p>Hrvatski zbor sportskih novinara još jednom poziva sve hrvatske medije da Mamićevo skandalozno i divljačko ponašanje sankcioniraju na jedini mogući način - potpunom i dugotrajnom medijskom blokadom. </p>
<p>Ovoga puta ne bismo se svojim apelom zadržali samo na novinarima, nego bismo vrlo glasno prozvali i glavne urednike, ravnatelje, pa i vlasnike najzastupljenijih hrvatskih medija, koji će odobravanjem pojavljivanja Zdravka Mamića u svojem mediju izravno poduprijeti jasno izrečene fašističke stavove o hrvatskim novinarima«, stoji u priopćenju kojeg je potpisao predsjednik HZSN-a Jura Ozmec. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Cannavaro europski igrač godine</p>
<p>PARIZ</p>
<p> - Kapetan talijanske nogometne reprezentacije Fabio Cannavaro (33) izabran je za najboljeg europskog nogometaša godine u izboru francuskog magazina »France Football«. Branič Real Madrida slavio je ispred kolege iz reprezentacije i vratara Juventusa, Gianluigia Buffona i napadača francuske vrste i Arsenala Thierry Henrya. Cannavaro je prvi Talijan koji je osvojio ovu nagradu nakon 1993. godine kada je slavio Roberto Baggio. Cannavaro je postao ujedno tek treći branič kojem je pripalo ova prestižna nagradu - prije njega to je uspjelo Nijemcima Franzu Beckenbaueru (1972., 1976.) i Matthiasu Sammeru (1996.). [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Jelušić je morala uspjeti </p>
<p>Skijašica iz Rijeke krema je svjetskog slaloma. Nije to zaključak nakon pet-šest minuta ovosezonskog skijanja, već nakon pet-šest njezinih godina u ovom sportu </p>
<p>Vrlo česta asocijacija na Anu Jelušić, koju možete osluhnuti iz skijaških krugova, oblikovala bi se u rečenicu »volio bih da moja kći bude poput nje«. Pristojna, marljiva, inteligentna, uzorna sportašica... Bolje da stanemo. </p>
<p>Iako se u ovom podneblju mnogo sportskih i inih zaključaka donosi ishitreno i histerično, možda će tako izgledati i ako kažemo da je Ana Jelušić s ovosezonska dva slaloma zakoračila u slalomski svjetski vrh. No, takav zaključak ne donosimo nakon ovosezonskih pet-šest minuta, već na osnovu posljednjih pet-šest godina. Marljivo je Ana Jelušić gradila put do Levija i Aspena, njezin je talent odavno lociran, a sportska žestina uvijek je bio njezin odraz želje za dokazivanjem. </p>
<p>Bila je četvrta u Leviju i šesta u Aspenu, s time da je najveću istinu rekla sama nakon utrke u glamuroznom američkom skijalištu. </p>
<p>»Sada znam da mogu i griješiti, a opet biti blizu samog vrha.« </p>
<p>Ana Jelušić je »uhvatila val« koji je nosi do samoga slalomskog vrha. Uostalom, ne vidimo osim četiri skijašice tko je u ovom trenutku, ali i inače, energičniji, elegantniji i bolji od Ane na slalomskim stazama. Schild, Hosp, Zettel, Pärson i nitko više. Nije to samo dojam, to je sada i činjenica... </p>
<p>»Guštala sam u drugoj vožnji koju je postavio moj trener Zoran Sobol. Iako sam imala bolove u leđima posljednjih dana, ispalo je sve odlično. Sad se vraćam u Europu«, rekla je Ana. </p>
<p>Aspenska staza definitivno je nešto što budi ugodne uspomene kod Ane. Deseta, peta, pa šesta. To su slalomski rezultati hrvatske skijašice koji sigurno neće ostati iznimke. Slalomsko postolje je sve bliže, za nju je to pitanje dana... </p>
<p>»Nikoga se ne bojimo, zašto bih mislio da je itko bolji od Ane«, ponavljat će trener Zoran Sobol. </p>
<p>Dok je bila na prijelazu iz juniorske u seniorsku konkurenciju, Ante Kostelić je znao govoriti: </p>
<p>»Imat će Janica ubrzo žestoku konkurenciju. Dolazi jedna Austrijanka, Marlies se zove...« </p>
<p>Danas je Marlies Schild skoro nedodirljiva. Pobjeđuje sa sekundama prednosti, kao i Janica. Zettel, Pärson i Hosp su negdje u blizini, Ana Jelušić je također sve bliže, no Schild je zasad sjajna kopija Janice Kostelić. </p>
<p>Beaver Creek je bitan</p>
<p>LAKE LOUISE – Ivica Kostelić je zadnjih dana uživao u brzini. Mogao je uživati i u rezultatima, jer su zaostaci i u spustu i u superveleslalomu bili prihvatljivi.</p>
<p>»Uopće nije bilo tako loše. Odradio sam najbolji mogući trening brzih disciplina, što smo željeli dobiti ovdje u Lake Louiseu. U naponu sam snage, osjećam se dobro i obje su utrke dobrodošle prije nastupa u Beaver Creeku, prije novog slaloma, najbitnije utrke ove američke turneje«, rekao je Ivica nakon 41. mjesta u superveleslalomu, odnosno zaostatka manjeg od 2.50 sekundi. U Beaver Creeku će imati jako dragu podršku u cilju - Janicu.</p>
<p>Stipe Karadžole</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>»Šurbekovci« mirno idu dalje </p>
<p>Dok Šurbek ima potporu Grada, Munivrana ima podršku HOO-a </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Veliku su si pobjedu izborili Dragutin Šurbek i njegovi istomišljenici u nedjelju poslijepodne. Naša je stolnoteniska legenda prije nekoliko mjeseci najavila da će se kandidirati za mjesto predsjednika Hrvatskoga stolnoteniskog saveza (HSTS) i otad su počeli problemi. Skupština je bila sazvana još u lipnju, pa dan uoči otkazana, druga je Skupština prekinuta, pa je najavljeno sazivanje nove, koja, ipak, nije sazvana. Tadašnje je vodstvo HSTS-a koristilo svaku mogućnost da izbjegne formalno Šurbekovo kandidiranje.</p>
<p>U nedjelju, odlučivši da im je dosta samovolje bivšeg vodstva i glavnog tajnika, Šurbek i njegovi pobočnici otišli su s Izvanredne sjednice Skupštine HSTS-a. To je bilo nakon što je glavni tajnik Žarko Ratković rekao da se o njihovu prijedlogu izmjene i dopune dnevnog reda neće glasovati. »Šurbekovci« su to tražili kako bi se raspravljalo o izmjenama i dopunama Statuta HSTS-a. Željeli su, naime, unijeti izmjenu oko stručne spreme (što je dosad bila prepreka Šurbeku) te mogućnost da netko predsjednik HSTS-a ostane duže od dva mandata. </p>
<p>Ispostavilo se da je uz Šurbeka stala većina skupštinara, time je ispunjen uvjet o natpolovičnoj većini članova s pravom glasa i natpolovičnoj većini glasova, pa se Skupština mogla legalno nastaviti. Tako su skupštinari izglasali da će Izborna Skupština biti 17. prosinca i tad će biti izabrano novo legalno vodstvo. Pod vodstvom, jasno, Dragutina Šurbeka. </p>
<p>Da bi sve bilo do kraja po propisima, radno će predsjedništvo HSTS-a zapisnik i dokumente sa sjednice Skupštine poslati u Gradski ured za opću upravu, a izmjene i dopune Statuta HSTS-a u ured Hrvatskog olimpijskog odbora (HOO) na verifikaciju. S obzirom na to da su poštovali pravnu proceduru, u Šurbekovim redovima vjeruju da se oponenti (bivši predsjednik HSTS-a Ivo Goran Munivrana i njegovi suradnici) nemaju na što žaliti. Pitanje je ima li i smisla razmišljati o tome, jer je u nedjelju bilo bjelodano da Munivrana nema dovoljnu potporu u HSTS-u. No, ipak... </p>
<p>Ima još jedna zanimljivost. Dok potpore iz gradskih struktura Šurbeku ne nedostaje, činjenica je da potporu HOO-a ima Munivrana. A to nikad nije zanemarivo.</p>
<p>Iva Markulin</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Prvih 60 godina uspjeha</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Hrvatski akademski stolnoteniski klub Mladost prigodnom je svečanosti u muzeju Mimara proslavio 60. godišnjicu uspješnoga rada. Istina, s malim zakašnjenjem, budući da je klub osnovan 1945., no jedna svjećica više na torti nikome nije smetala. U šest desetljeća postojanja kroz Mladost su u raznim ulogama prolazila imena čiji ugled i te kako premašuje granice Hrvatske. Od Zdenka Uzorinca, Žarka Dolinara i Branke Batinić, do trenutno najbolje europske stolnotenisačice Tamare Boroš. </p>
<p>»S prošlošću kakvu ima Mladost može se pohvaliti jako malo klubova u svijetu«, kazala je legendarna Branka Batinić koja je u Mladosti bila u njezinom najuspješnijem razdoblju kad su osvojena dva Kupa sajamskih gradova. Prošlost mladostaša nedvojbeno je sjajna, a u klubu su uvjereni da ni budućnost neće biti ništa drugačija. [V. B.]</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Đuho priskrbio mir na treninzima </p>
<p>Njegove metode nisu se iz prve svidjele mladostašima, ali rezultat sve govori. Ove sezone Mladost još ne zna za poraz </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – »Znate i sami kakav je ranjeni lav«, dobacio je trener Mladosti Veselin Đuho nakon uvjerljive pobjede protiv Juga s 13-8. Vaterpolski laik nakon nedjeljne predstave mogao je pomisliti da je Mladost aktualni europski prvak, a Jug već godinama pokušava složiti pobjedničku momčad. Zagrepčani možda nisu još potpuno uigrani, ali pojedinačna kvaliteta igrača na klupi i u plivalištu je zastrašujuća. Naleti Đogaša, Smitha, Kobešćaka, Premuša, Pavlovića, Burića, pa čak i napola spremnog Štritofa ostavili su Dubrovčane bez teksta. Podvukli su rep i sada će marljivo spremati slijedeći derbi 13. prosinca, kad će oni ugostiti Mladost u prvoj finalnoj utakmici Hrvatskoga kupa. </p>
<p>»Nismo očekivali ovakvu pobjedu. Ali pobjeda s pet pogodaka razlike u derbiju nije realna slika. Jug može puno bolje od ovoga«, spušta loptu na zemlju kapetan Mladosti Vjekoslav Kobešćak. </p>
<p>Sada će Đuho na treninzima slušati manje gunđanja, a gledati još više rada. Njegove metode možda se nisu iz prve svidjele mladostašima, ali rezultat sve govori. Ove sezone Mladost još ne zna za poraz. Kakvi god suparnici bili, ipak treba upisati 17 pobjeda. Što će tek biti kad će znati gdje su zatvorenih očiju... </p>
<p>»Najvažniji je ukupan dojam, a to je da smo pregazili Jug. Osim samopouzdanja, to je i potvrda cijelom klubu da idemo u pravom smjeru«, rekao je Đuho i zaključio: </p>
<p>»Sada igrači više neće toliko misliti o većem umoru nakon treninga, već će uvidjeti da nakon takvih napora mogu odigrati vrhunsku utakmicu.«</p>
<p>Igor Mijić</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Zanardi se vratio u formulu 1</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Lausitzring mu je 2001. godine definitivno promijenio život, ali ne i ubio nadu. Silovit udarac s Alexom Taglianijem (pri brzini od 220 km/h) oduzeo je Alessandru Zanardiju obje noge, no 40-godišnji Talijan nikad nije prestao voljeti brzine. Nastupao je u WTTC-u, čak i dva puta slavio, no ono što je napravio ovog vikenda definitivno je jedan od njegovih većih uspjeha. </p>
<p>Povratak u formulu 1 u momčadi BMW Saubera velika je pobjeda nad nekoliko protivnika, a najviše nad osobnim nedostatkom. Vozeći u Valenciji, Zanardi je prošao 12 krugova u za njega posebno napravljenom bolidu, čije su sve komande smještene na volanu, i ostvario najbolje vrijeme od 81.63 sekunde. </p>
<p>»Ponosan sam na svoje postignuće. Očekivao sam 'grublji' bolid, no on se ponašao kao BMW serije sedam«, sretan je bio Talijan. Mario Thiessen, upravitelj BMW Saubera, bio je zapanjen Zanardijevom vožnjom: </p>
<p>»Očito je da nije nov u ovom natjecanju. Vozio je na granici i pritom uživao.« [K. Đ.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="38">
<p>PREDSJEDNIK FRANCUSKE JACQUES CHIRAC ZA VJESNIK O SUMMITU NATO-a u RIGI</p>
<p>Veza Europa - Sjeverna Amerika u službi mira</p>
<p>Europljani su se predugo oslanjali na svoje saveznike Amerikance. Sada moraju preuzeti na sebe dio tereta odgovornosti i biti voljni učiniti napor na nacionalnoj razini u pogledu obrane, a koji bi bio primjeren njihovim ambicijama vezanim za NATO kao i za EU </p>
<p>Mir nikad nije stečen i sigurnost je najveća odgovornost svake vlade. Zbog toga Francuska želi pridonijeti svjetskoj političkoj organizaciji koja otklanja opasnosti. Ona želi sudjelovati u primjeni obostrane odgovornosti u okviru snažnih, legitimnih i općeprihvaćenih međunarodnih institucija, posebice kroz reformu UN-a i Vijeća sigurnosti. Francuska djeluje u korist upravljive globalizacije u službi čovjeka, skladno, pravično i solidarno. Ona radi na izgradnji takve političke Europe koja je sposobna preuzeti svoje međunarodne odgovornosti u službi mira.</p>
<p>Sjeverno-atlantski savez zauzima središnje mjesto u tom projektu. Već deset godina Francuska sudjeluje u naporima uloženim u cilju njegove prilagodbe novoj stvarnosti, a da pritom zadrži svoju prvotnu ulogu. Upravo ću stoga u utorak, na Sastanku na vrhu NATO-a u Rigi, još jednom potvrditi istaknutu ulogu Sjeverno-atlantskog saveza , vojne organizacije, jamca kolektivne sigurnosti saveznika i okvira unutar kojeg Europljani i Amerikanci mogu udružiti svoje napore u službi mira.</p>
<p>Opasnost od općeg rata u Europi je nestala i NATO se dubinski obnovio i prilagodio te se proširio na nove demokracije. On izgrađuje odnose povjerenja s Rusijom, odnose koje moramo neprestano snažiti jer održati mir na europskom kontinentu znači prvenstveno izbjeći stvaranje novih lomova. U tom smislu, želimo partnerske odnose između NATO-a i Ukrajine te želimo da Savez prihvati države kandidate Zapadnog Balkana čim one budu spremne na to.</p>
<p>Zbog toga što živimo u vremenu punom obećanja, neki nas navode na pomisao da je došao trenutak da se uberu dividende mira i da se preispitaju naše obaveze. Držim da bi to bila velika pogreška. Spustiti gard značilo bi zaboraviti na prijetnje koje čine terorizam, agresivni nacionalizmi i želja pojedinih država da vode politiku sile kršeći svoje međunarodne obveze. Danas, kao i jučer, trebamo snažan, solidaran i prilagođen Savez.</p>
<p>Primarni zahtjev koji se postavlja pred Savezom je kredibilitet njegovog vojnog instrumenta. Iz toga proistječe preobrazba koju smo pokrenuli radi povećanja djelotvornosti i sposobnosti reagiranja. U Rigi će Snage za brz odgovor NATO-a (NRF) biti proglašene u potpunosti operativnima. Sa NRF-om će Savez raspolagati multinacionalnim instrumentom bez premca.</p>
<p>Svaka država članica mora biti spremna uložiti napor u pogledu primjerene obrane. Europljani su se predugo oslanjali na svoje saveznike Amerikance. Sada moraju preuzeti na sebe dio tereta odgovornosti i biti voljni učiniti napor na nacionalnoj razini u pogledu obrane, a koji bi bio primjeren njihovim ambicijama vezanim za Sjeverno-atlantski savez kao i za Europsku Uniju. </p>
<p>To je znak solidarnosti koji spaja dvije obale Atlantika. To je ono što čini Francuska, jedan od prvih potpomagatelja Saveza, kroz svoj zakon o vojnim programima. Ona teži modernizaciji strateških snaga u zadanim okvirima kao i opremanju njenih konvencionalnih snaga i njihovoj sposobnosti odgovora i razmještanja.</p>
<p>Prilagoditi Savez, to znači i omogućiti mu da, uz savršeno nadopunjavanje i načelo jednakopravnosti, djeluje s drugim međunarodnim organizacijama koje imaju jasno postavljene ciljeve, nadležnosti i mogućnosti, posebice u području pomoći obnovi, humanitarne pomoći i građanske sigurnosti. Uspjesi međunarodne zajednice u rješavanju sukoba bit će plodom te suradnje, lišene nepotrebnih dupliciranja.</p>
<p>Prilagoditi Savez znači, nadalje, zadati politički okvir našoj akciji. Stoga se Francuska raduje usvajanju globalne političke direktive koja iscrtava političke smjernice preobrazbe u idućih 10 do 15 godina.</p>
<p>To se jednako tako tiče i operacija koje Savez provodi u prilog miru i međunarodnoj sigurnosti. Tu prije svega mislim na Afganistan. Francuska je tamo prisutna od 2001. godine i danas zapovijeda područjem Kabula. Kako bi se stekli uvjeti za uspjeh, moramo našu akciju uključiti u globalnu strategiju, u jedan potvrđen politički i ekonomski proces. Čini mi se da je uspostava kontaktne skupine, poput one na Kosovu, koja bi objedinjavala zemlje regije, vodeće angažirane zemlje i međunarodne organizacije, neophodna kako bi naše snage dobile mogućnost da uspješno obave svoj zadatak podrške afganistanskim vlastima i da vrate provođenje vojnih operacija u središte interesa Saveza.</p>
<p>Prilagoditi Savez znači isto tako jačati kapacitete zajedničkog djelovanja u suradnji s drugim silama. Tu prije svega mislim na zemlje Savjeta euro-atlantskog partnerstva s kojima moramo još pojačati naše odnose u tom području. Tu podrazumijevam i druge zemlje koje su poslale svoje trupe, a ne pripadaju Savezu, s kojima također moramo biti u mogućnosti savjetovati se u slučaju krize.</p>
<p> Taj prošireni dijalog i konzultacije za svaki pojedini slučaj ne smiju nas udaljiti od glavne zadaće Saveza. Taj dijalog mora ostati konkretan i usredotočen na situacije koje mogu zahtijevati vojnu intervenciju Saveza i njegovih partnera. Ujedinjeni narodi moraju ostati jedini univerzalni politički forum. Na kraju, prilagoditi Savez znači uzeti u obzir novu stvarnost u Europskoj uniji čija većina članica pripada istovremeno i Sjeverno-atlantskom savezu.</p>
<p> Obrambena Europa je više uznapredovala od Sastanka na vrhu u Saint Malou nego u posljednjih pedeset godina. Radujem se što se Europljani zauzimaju za stvaranje zajedničke opreme kao što je zrakoplov A 400 M i helikopter Tigre te što surađujemo s Ujedinjenim Kraljevstvom na projektu zajedničkog nosača aviona. Napredak je vidljiv i u pogledu uspostave našeg uzajamnog djelovanja, posebno u području strateškog transporta i izobrazbe časnika. Odsad moramo razmišljati o tome da damo jednu trajnu dimenziju našim kolektivnim instrumentima zapovijedanja i rukovođenja operacijama preko Centra za operacije uspostavljenim unutar Europske unije. </p>
<p>Ovaj razvoj je potreban jer će djelovanje Europske unije u službi mira ići uzlaznom linijom. Europa jače i učinkovitije obrane, sigurnije u svoje mogućnosti, pojačat će sveukupnu moć Saveza i doprinijet će ravnoteži u svijetu. Između nje i NATO-a se uspostavlja komplementarnost iz koje svatko izvlači korist. Tamo gdje je Europa pozvanija intervenirati zbog geografskih i povijesnih razloga ili zbog prirode intervencije, Unija će, kao što i pristoji, preuzeti svoj dio odgovornosti. </p>
<p>Na Europskoj uniji je da odigra glavnu ulogu na Zapadnom Balkanu kojem je ona otvorila perspektivu pristupa. Unija je zamijenila Savez u Bivšoj Jugoslavenskoj Republici Makedoniji i u Bosni i Hercegovini. Na Kosovu se ona priprema - u prvoj etapi - poslati policijsku misiju koja će predstavljati bitan element međunarodne nazočnosti u kritičnom razdoblju u kojem se odlučuje o budućnosti te pokrajine. Napokon, u Libanonu Europljani čine - na zamolbu cijele međunarodne zajednice - kostur nove misije FINUL-a čiji je kredibilitet od iznimne važnosti u sprečavanju ponovnog pokretanja nasilja. </p>
<p>Takav razvoj događaja poziva na jači politički i strateški dijalog između Sjedinjenih država i Europske unije nadovezujući se na Sastanak na vrhu u Bruxellesu od veljače 2005. godine. On nedvojbeno pretpostavlja i jačanje odnosa između NATO-a i Europske unije. Naravno, Francuska je spremna na to, ali želi da se glas Unije čuje i u samom Savezu. To pretpostavlja između ostalog mogućnost da članice Unije uspostave specifičnu razmjenu mišljenja unutar Saveza.</p>
<p> Takav razvoj događaja će pridonijeti stvaranju Saveza koji će svakim danom biti sve jači i solidarniji, Saveza u kojem će saveznici iz Sjeverne Amerike i iz Europe moći zajednički definirati ciljeve i nastaviti djelovati, jedni drugima uz bok, u interesu mira i međunarodne sigurnosti sukladno načelima i ciljevima iz Povelje Ujedinjenih naroda.</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>SAD traži snažniji NATO</p>
<p>Summit u Rigi je prvi sastanak na vrhu Sjevernoatlantskog saveza koji se održava na tlu bivšeg Sovjetskog Saveza</p>
<p>RIGA (Od Vjesnikova izvjestitelja)</p>
<p> - NATO-ova misija u Afganistanu koja postaje sve opasnija bit će glavna tema sastanka na vrhu u Rigi, dok bi veliki planovi za jačanje globalne uloge NATO-a mogli pričekati; u susret summitu SAD je pokrenuo niz inicijativa za jačanje organizacije, no one i dalje nailaze na mlak odaziv kod europskih partnera.</p>
<p>Osim njegove velike važnosti neke posebne političke simbolike tog summita NATO-a nema. Ako netko želi, može je ipak potražiti u činjenici da je riječ o prvom summitu NATO-a na području bivšeg Sovjetskog Saveza. </p>
<p>NATO je prvi put u svojoj povijesti suočen s vrlo ozbiljnim ratnim sukobom u Afganistanu. Na suprotnoj strani ima fanatičnog i nepredvidivog neprijatelja, talibane čiji su sljedbenici spremni na sve uključujući i samoubilačke napade. </p>
<p>Onog trenutka kad je NATO postigao prije dva mjeseca u Portorožu dogovor o širenju misije ISAF-a na istok Afganistana bio je to jasan signal talibanima da je rat za kontrolu Afganistana, onu koju nema Afganistanski predsjednik Hamid Karzai, započeo. </p>
<p>S druge strane, glavni tajnik NATO-a Jaap de Hoop Scheffer mora uzeti u obzir i članove sklone oklijevanju, pa čak i preispitivanju uloge vlastitih snaga u Afganistanu. Za suprotstavljanje neprijatelju potrebno je više od dosad poslanih 32.000 vojnika. Neki su članovi uveli ograničenja za angažiranje svojih vojnika, prije svega geografske prirode. Zbog toga, NATO ne može efikasno upravljati svim snagama na terenu. </p>
<p>Pravednost borbe protiv talibana nitko uistinu ne dovodi u pitanje. Talibani su za svoje vladavine zabranili ženama pohađanje škole, mnoge su ubijene javnim kamenovanjem, a imali su potpunu kontrolu nad proizvodnjom i trgovinom narkotika.</p>
<p>Glavni tajnik NATO-a će stoga na summitu u Rigi zatražiti dodatni angažman zemalja članica, ali i partnera kako bi se osujetili planovi talibana da ovladaju dobrim dijelom zemlje. No, kako je to već naglasio Scheffer, NATO taj posao neće moći obaviti sam; za uspjeh u Afganistanu potreban je angažman svih, uključujući i ostale najvažnije svjetske vladine i nevladine organizacije. </p>
<p>NATO se naime u Afganistanu ne bavi samo sigurnosnim pitanjima već pomaže u obučavanju policajaca, političara, administracije, pomaže u izgradnji cesta i organiziranju škola.</p>
<p>Summit u Rigi očekivao se s velikim nestrpljenjem među ostalim i zato jer je u potpunosti posvećen temi transformacije same organizacije, bez razmatranja daljnjeg proširenja. Zemljama kandidatima iz tzv. Jadranske povelje - Hrvatskoj, Albaniji i Makedoniji - planirana je poruka ohrabrenja s naznakom da bi pozivnica mogla uslijediti vrlo brzo, već 2008. godine.</p>
<p>No, samo dan prije početka summita, u diplomatskim se krugovima moglo čuti kako je dogovor o velikim planovima dobrim dijelom u pitanju. Slično kao i Europska unija, NATO trenutačno ima problem oslabljenih svjetskih lidera ključnih za NATO. Riječ je o SAD-u Francuskoj i Velikoj Britaniji. </p>
<p>No, kako navode diplomati, za pozitivne trendove još ima vremena. Ako se na summitu donesu planirani ključni dokumenti, članovi Saveza će u sljedeće dvije do tri godine imati vremena ojačati zajedništvo. Kao korak naprijed navodi se odlazak Donalda Rumsfelda, kreatora američke doktrine »možemo sami«. </p>
<p>Trenutačno Francuska predvodi zemlje koje se opiru američkom planu za stvaranje tzv. Mreže NATO-ovih partnera širom svijeta. Francuzi tvrde kako žele snažniji NATO, no smatraju kako bi ta mreža partnera odvratila NATO od samog procesa jačanja. </p>
<p>Bush od saveznika traži da troše više na obranu</p>
<p>WASHINGTON - Program američkog predsjednika Georgea W. Busha na summitu NATO-a u Rigi uključivat će i pritisak na članove Saveza da povećaju troškove za obranu. Predsjednikovi suradnici kažu da su mnogi američki saveznici loše opremljeni za moderne vojne operacije. Neki članovi NATO-a izdvajaju upola manje postotaka svog BDP-a za obranu, u usporedbi sa SAD-om. Nicholas Burns, podtajnik za politička pitanja i bivši američki veleposlanik u NATO-u rekao je da će Bush, kako je to činio i na summitima u Istanbulu 2004. i Pragu 2002., nastojati potaknuti veće trošenje na borbene sustave i naoružanje, »što je apsolutno nužno za uspjeh na modernom bojnom polju i u modernim mirovnim operacijama«. </p>
<p>Bruno Lopandić/Hina</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Vatikan se ne protivi pristupu Turske EU</p>
<p>»Nismo protiv ulaska Turske u EU«, kazao je vatikanski glasnogovornik</p>
<p>Uoči posjeta pape Benedikta XVI. Turskoj koji počinje u utorak 28. studenoga i traje do 1. prosinca, vatikanski dužnosnici nastoje opovrgnuti tvrdnje dijela medija da je Papa u svojem govoru u rujnu sugerirao vezu između islama i nasilja te da je protiv pristupa Turske Europskoj uniji. </p>
<p>»Nismo protiv ulaska Turske u EU«, kazao je vatikanski glasnogovornik Federico Lombardi u nedjelju, pojašnjavajući da Vatikan službeno nikad nije davao izjavu u vezi s tim jer je to odluka Europske unije, a Sveta Stolica nije njezin član. Ako Turska »ispuni uvjete da postane članica EU-a, u tom slučaju zašto ne«, zaključio je Lombardi. </p>
<p>I predstavnik veleposlanstva Vatikana u Istanbulu Georges Marovitch kazao je da Turska pripada Europi te da se protivljenje njenom pristupu Uniji temelji na strahu od nepoznatoga. Turska u ovom trenutku nije sprema za priključenje EU, pojasnio je Marovitch, ali »reći definitivno 'ne' Turskoj bila bi velika europska pogreška«.</p>
<p> Dodao je također kako se nada da će Papin posjet zatvoriti neke pukotine koje su se pojavile te da će dijalog između dviju najvećih svjetskih religija dati doprinos razvoju svjetskog mira. Ta reagiranja pokušavaju umanjiti značaj tvrdnjama koje se pojavljuju u medijima da je današnji papa Bedenidkt XVI. dok je bio kardinal Ratzinger bio protiv pristupa Turske Europskoj uniji.</p>
<p> Također se žele ispraviti krive interpretacije Papina govora iz rujna kad je jedan citat izvučen iz konteksta njegova govora predstavljen kao njegovo vlastito promišljanje. </p>
<p>U povodu Papina posjeta, u Istanbulu je u nedjelju prosvjedovalo više od 25.000 ljudi koji su se izvikivali slogane protiv njegova dolaska u tu zemlju. Prosvjedi su održani i u ponedjeljak u glavnom gradu Turske, Ankari. Ranije su se također pojavile prijetnje atentatom na Papu, međutim, unatoč tome Benedikt XVI. je čvrsto odlučio posjetiti Tursku. </p>
<p>Erdogan će se ipak susresti s Papom</p>
<p>ISTANBUL - Turski premijer Recep Tayyip Erdogan, optuživan da izbjegava susret s papom Benediktom XVI. tijekom njegova posjeta Turskoj, ipak će se sastati s poglavarom Rimokatoličke crkve u utorak u Ankari, objavio je glasnogovornik turske vlade. Erdogan, praktični vjernik, bio je optužen da izbjegavanjem susreta s Papom pokušava dobiti političke poene u zemlji. On je međutim, odbacio optužbe rekavši da je zauzet brojnim političkim obavezama, posebice pripremama za summit NATO-a u Rigi. »Napravljene su izmjene u rasporedu i premijer će razgovarati s Papom«, rekao je glasnogovornik turske vlade Akif Beki. Erdogan će razgovarati s Papom u zračnoj luci u Ankari prije odlaska u Rigu. </p>
<p>Marko Barišić/Reuters/Hina</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Litvinenko je imao dosje o naftnoj tvrtki Jukos </p>
<p>LONDON</p>
<p> - Nekadašnji ruski špijun Aleksandar Litvinenko koji je preminuo prošlog tjedna u Londonu od posljedica trovanja, boravio je u Izraelu nekoliko tjedana prije smrti u okviru istrage o likvidaciji naftne tvrtke Jukos, piše u ponedjeljak britanski dnevnik The Times.</p>
<p> Dosje koji sadrži dokaze trebao je biti predan u ponedjeljak britanskoj policiji, ističe dnevnik. Bivši špijun predao je dosje Leonidu Nevzlinu, nekadašnjem drugom čovjeku naftne tvrtke, koji je pobjegao u Tel Aviv strahujući za svoj život nakon što je Rusija preuzela nadzor nad Jukosom. »Nedavno mi je meni i mojim odvjetnicima predao dokumente koji rasvjetljavaju aferu Jukos«, rekao je Nevzlin Timesu. Citirajući neimenovane istražitelje, Times piše da je Litvinenko otkrio »iznenađujuće« dokaze o tome što se dogodilo u toj aferi. Nekoliko članova bivše prve ruske naftne tvrtke nestalo je ili su umrli u tajanstvenim okolnostima, dok su drugi poput Mihaila Hodorkovskog strpani u zatvor. [AFP/Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Većina Škota i Engleza za razdvajanje</p>
<p>LONDON</p>
<p> - Većina Škota i Engleza sklona je razdvajanju Škotske i Engelske, pokazalo je ispitivanje ICM-a koje je naručio Sunday Telegraph. U potpori škotskoj neovisnosti Englezi su brojniji (59 posto) od Škota (52 posto). </p>
<p> Približno 68 posto engleskih ispitanika podržava osnivanje engleskog parlamenta, dok ih 48 posto želi potpuno odvajanje od ostatka Velike Britanije, to jest od Škotske, Walesa i Sjeverne Irske, kaže se u ispitivanju. Rezultati ispitivanja ukazuju na povećano odobravanje neovisnosti Škotske dok će se izbori u škotskom parlamentu održati sljedećeg svibnja. Ovog će se mjeseca obilježiti 300. obljetnica političkog saveza Engleske i Škotske iz 1707. Otad su dva kraljevstva imala istog vladara kad je James VI. Škotski postao 1603. James I. V. Britanije. Raspušten 1707., škotski parlament ponovno je oformljen 1999. godine nakon što je London odobrio čitav niz zakonskih ovlasti glede zdravstva, obrazovanja i okoliša. [AFP/Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Koštunica formirao narodnjačku koaliciju </p>
<p>BEOGRAD (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Srbijanski premijer Vojislav Koštunica proteklog je vikenda dovršio formiranje narodnjačke koalicije koju će predvoditi na parlamentarnim izborima, zakazanim za 21. siječanj 2007. godine. Odlukama središnjih odbora, premijerova Demokratska stranka Srbije (DSS) i Nova Srbija (NS) ministra za kapitalne investicije Velimira Ilića potvrdile su zajednički nastup pod imenom DSS-NS-Koštunica. Dodatno je potvrđeno da će, u okviru kvote kandidata NS-a, 30 posto pripasti neovisnim kandidatima iz lokalnih sredina čiji su izbor za predsjednike općina pomogli Koštunica i Ilić. Prema najavama iz vlade, premijerova narodnjačka koalicija vodit će pozitivnu kampanju i promovirati rezultate koje je vlada postigla u prethodnom razdoblju. Koštunica je više puta rekao da su ti rezultati vidljivi u svim segmentima njenog djelovanja i nesumnjivi, što je potvrđeno pobjedama vladinih kandidata na lokalnim izborima u nekoliko važnih općina. Ipak, postoji izvjesna razlika između lokalnih i parlamentarnih izbora, jer strategija prema kojoj ministar za kapitalne investicije dolazi s torbom punom planova i konvojem mehanizacije koja će graditi puteve, vodovode, telekomunikacijske instalacije, može funkcionirati, recimo, u Smederevu, ali su učinci toga na nacionalnoj razini ograničeni.</p>
<p>Ono što može »zapaliti« Koštuničine glasače je Kosovo. I, razumno je očekivati da će premijer više govoriti o ugroženosti srpskog naroda na Kosovu, nego o unaprjeđenju poreznog sustava koje bi njegova vlada realno mogla pripisati svojim naporima. Još ako kosovski parlament, kako neslužbeno najavljuje, usvoji deklaraciju o neovisnosti prije Nove godine, Koštunica će imati savršenu izbornu temu. Njegov scenarij podrazumijeva da će Srbi južno od Ibra istog trenutka spakirati sve što mogu ponijeti i krenuti put Srbije, dok će on uputiti 10.000 vojnika na granicu, tek da bi naljutio NATO. </p>
<p>Jedino što stoji između Koštunice i izbornog trijumfa je nedostatak bilo kakve ozbiljne agende, te izborni saveznici koji više smetaju nego što pridonose rezultatu. Istina, u Srbiji se već događalo da se izbori tako dobivaju. </p>
<p>Bojan Al Pinto-Brkić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="44">
<p>Pingvin najbolji</p>
<p>Film »Happy Feet« u nedjelju je doživio svoju londonsku premijeru. Riječ je o crtiću o pustolovinama jednoga pingvina s Antarktika koji ne zna pjevati, ali zna stepati. U crtiću »Happy Feet« glasove su posudili Robin Williams, Elijah Wood, Nicole Kidman i Hugh Jackman. Zanimljivo je da je taj crtić protekloga vikenda i dalje bio vladar kina u Sjevernoj Americi. On je od petka do nedjelje zaradio 37,9 milijuna dolara, te time potukao Jamesa Bonda koji je zauzeo drugo mjesto. Protekli je vikend film iz slavnoga špijunskog serijala zaradio 31 milijun dolara. Na trećem je mjestu akcijski triler »Deja Vu« s Denzelom Washingtonom. Za vikend je od prodaje ulaznica zaradio 20,8 milijuna dolara.</p>
<p>Blagdanska komedija »Deck the Halls« zaradila je 12 milijuna dolara, što joj je bilo dovoljno za četvrto mjesto. [A.L.B.]</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Oženjeni žive dulje</p>
<p>Supruge ih često podsjećaju kada treba otići liječniku i uzeti lijek</p>
<p>Sredovječni muškarci koji žele doživjeti duboku starost trebaju promijeniti način života. Glavne stvari na koje trebaju pripaziti su da ne postanu gojazni, da nemaju visoki krvni tlak, da vježbaju redovito, ne piju alkohol i izbjegavaju hranu bogatu rafiniranim šećerima. </p>
<p> Istraživači s tihooceanskog instituta za zdravstvena istraživanje na Havajima smatraju da će svi oni koji se pridržavaju ovih uputa povećati svoje izgleda za doživljavanje 85 godina. Osim toga imaju i pet puta više izgleda da će u tim godinama biti zdraviji od onih koji vode neuredan život. U istraživanju je sudjelovalo 5820 muškaraca koje su pratili tijekom četiri desetljeća. Na početku istraživanja imali su prosječno 54 godine. </p>
<p>Prvi su puta pregledani 1966. godine, kada nisu imali nikakvih zdravstvenih tegoba. Liječnici su ih nadgledali do 2005. godine. </p>
<p>Pokazalo se da oni pojedinci koji su mnogo pili i pušili i loše se hranili imali 78 posto izgleda da nikad ne dožive 85 godina. Samo se šest posto njih moglo nadati da će doživjeti 90. Oni koji su pak odabrali zdraviji način života imali su 69 posto izgleda da zdravi dočekaju 85. </p>
<p>Voditelj istraživanja doktor Bradley Willcox iznenadio se rezultatima istraživanja. Prema njegovu mišljenju, najvažnije je prestati pušiti i paziti na šećer u krvi. </p>
<p>Neki drugi čimbenici koji upućuju na to kakvog će zdravlja biti muškarci kad dođu u zlatne godine su i obrazovanje i brak. Čini se da one bolje educirane očekuje manje zdravstvenih tegoba. Oženjeni muškarci žive dulje, ali ipak nisu pošteđeni mnogih bolesti. Znanstvenici pretpostavljaju da mnogi muškarci svojim suprugama mogu zahvaliti dugovječnost, jer ih one kada je to potrebno nagovore na posjet liječniku i podsjete ih kada treba popiti određeni lijek. [S. Dolušić]</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Zaklada Slap dobrote</p>
<p>Poznati Hrvati deklarirani su prijatelji i pomagači osoba s invaliditetom</p>
<p>Mreža udruga osoba s invaliditetom Dalmacije osnovat će zakladu Slap dobrote kako bi se prikupilo što više novca za bolji i dostojanstveniji život hendikepiranih. Zaklada je dobila pokroviteljstvo Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi koje će pomagati u kampanji aktiviranja članova Mreže. Predsjednik Mreže Ante Raos, inače stopostotni invalid, ističe da će zaklada razvijati projekte koji će stvarati partnerske odnose između nevladinih udruga, državnih institucija, gospodarstvenika, građana i medija, kako bi pokazali da invalidne osobe nisu socijalni slučajevi. </p>
<p>»Osobe s invaliditetom koje rade pokazuju da su više od 200 posto bolji radnici od ostalih. To dokazuje da itekako možemo biti korisni društvu«, ističe Raos. Prvi je potez zaklade organiziranje donatorskih večera po hrvatskim gradovima u kojima djeluju članice Mreže i na kojima će se prezentirati projekti udruga. Od lokalnih će vlasti tražiti da mjesečno uplaćuju određenu svotu na račun »Slap dobrote«, a posjetit će i gospodarstvenike. Prikupljeni će se novac potrošiti na kupnju pomagala, prilagođavanje životnih uvjeta invalidnim osobama i pomoć u liječenju. Zaklada će imati koristi i od prodaje vina koju im doniraju vinari iz cijele Hrvatske. Krajnji je cilj suradnja s gospodarskim sektorom i zapošljavanje invalidnih osoba. </p>
<p>»Dobar je primjer naša udruga u Metkoviću koja proizvodi svijeće. Želimo na kraju proizvoditi dobre proizvode za tržište. Treba nam početni kapital da počnemo s nečim«, kaže Raos i napominje kako će na terenu djelovati snage koje će obavještavati osobe s invaliditetom, savjetovati im na koji način se mogu uključiti u svakodnevni život, a ne biti zatvoreni u četiri zida kuće ili stana. »Prema mojim spoznajama, niti u jednoj zemlji na svijetu invalidne osobe ne žive dobro od socijale. S druge strane, poznajem mnogo ljudi koji rade i imaju dobar život, bez obzira na psihofizičko oštećenje. Moramo promijeniti svijest osoba s invaliditetom«, ističe Raos. Tvrdi da su veće barijere u glavama invalida, nego u ostalih ljudi. »Navikli smo na sustav u komu se sve rješavalo socijalom. Treba ga promijeniti i stvoriti atmosferu u kojoj će osobe s invaliditetom shvatiti da nisu socijala nego da moraju težiti zapošljavanju i integraciji«, poručuje Raos. Osnivanjem zaklade omogućit će se veće zapošljavanje invalidnih osoba u proizvodnji, smanjenje socijalnih davanja, poboljšat će se kvaliteta života stanovnika u pasivnim krajevima, a promijenit će se i svijest prema osobama s invaliditetom, kao populaciji građana koji ne mogu živjeti od vlastitog rada. </p>
<p>Mira Jurković</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Leb i sol na Gripama</p>
<p>Nakon raspada prije deset godina, legendarni makedonski sastav Leb i sol ponovno se okupio u fantastičnoj originalnoj postavi kako bi proslavio 30 godina od osnutka grupe, a dah velikog rođendanskog slavlja i obljetničke turneje u nedjelju navečer osjetili su i glazbenih događanja gladni Splićani. Mala dvorana SC Gripe bila je pretijesna za sve ljubitelje makedonskih majstora ritma koji su profesionalnim nastupom zagrijavali atmosferu gotovo puna tri sata. Vlatko Stefanovski, Bodan Arsovski, Kokan Dimučevski i Garabet Tavitjan zablistali su u punom sjaju, a prva poslastica koju su darovali Splićanima bila je nadaleko poznata pjesma »Aber dojde donke«. Više od dvije tisuće gorljivih poklonika pjevalo je u glas, a članovi skupine nizali su uspješnice poput »Čuki vo drvo«, »Kao kakao«, »Akupunktura«, »Mamurni ljudi« i druge songove koji su osvajali prostore bivše Jugoslavije. Dobra i energična svirka završila je bisevima »Raspukla Šar planina«, »Skopje«, »Country« i »Si zaljubiv«, a originalna postava »Leba i soli« turneju nastavlja koncertima u Zagrebu 28. studenoga i u Rijeci 29. studenoga. </p>
<p>Mira Jurković</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Perika s osobnošću</p>
<p>Ženama koje ostanu bez kose industrijski oblikovane perike često su odbojne i neprirodne</p>
<p>Kosa je ukras lica. No danas je u svijetu sve češći problem gubitka kose, što zbog nasljednih osobina, što zbog stresa, loše prehrane ili drugih sličnih razloga, a sve je više i onih koji zbog podvrgavanja kemoterapiji zbog liječenja neke zloćudne bolesti ostaju bez kose. Uz pritisak kojemu su potonji izloženi već zbog svoga zdravstvenoga stanja, često im je dodatan problem suočavanje s nošenjem perike koja im se često čini teškom. Stoga je britanski frizer Trevor Sorbie, koji na popisu svojih klijentica ima osobe poput Helen Mirren, Lorraine Kelly ili Leslie Garrett, u rujnu prošle godine pokrenuo projekt »Moja nova kosa«. Cilj mu je pomoći ženama da prebrode proces gubitka kose, jer im ta pojava često dodatno, u psihološkom smislu, otežava oporavak. Na tu je ideju poznati frizer došao nakon što je vidio kako teško ćelavljenje podnosi njegova šogorica nakon kemoterapije. Njegove su mušterije u pravilu žene, jer je ćelavost u muškaraca, iako česta, uobičajena i društveno prihvatljivija. </p>
<p>»U praksi koja traje 42 godine nikada nisam imao slučaj da je neki muškarac zatražio da mu podšišam periku. Njih ćelavost jednostavno ne obilježava na jednak način kao žene. Muška (pro)ćelavost može čak biti i trendi«, kazao je Sorbie. U programu »Moja nova kosa« Sorbie perike uređuje besplatno, a također je počeo educirati i druge frizere. Šišanje perika nije isto što i šišanje kose. Budući da su najčešće preguste, oblikuju se isključivo britvom i pritom treba biti jako pažljiv, jer neke perike stoje i 1500 funta. Sorbieu su najveća nagrada za posao kojim se bavi riječi i pisma zahvale njegovih mušterija, u kojima mu one potvrđuju da je perika oblikovana poput kose bitno utjecala na porast njihova samopouzdanja, te na sposobnost da budu snažnije i razmišljaju pozitivno. [Dž. Čokić]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="49">
<p>Eksploziv bio pripremljen za daljinsko aktiviranje?</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Zadarska policija je u nedjelju navečer privela dvoje muškaraca, hrvatskih državljana, a kod jednog od njih pronađen je eksploziv, koji je navodno bio pripremljen za aktiviranje daljinjski putem mobitela. </p>
<p>Iako su se pojavile spekulacije o vezi sa »Zemunskim klanom« te o mogućem terorističkom napadu ili pak o naručenom ubojstvu, glasnogovornica PU zadarske Sandra Poljak-Jurinčić, nije željela spekulirati, budući je kriminalistička obrada još u tijeku. »Zbog kriminalističke obrade koja je u tijeku, iznimo je važno da što manje informacija iziđe u javnost«, dodala je glasnogovornica PU zadarske. </p>
<p>Glasnogovornik MUP-a, Zlatko Mehun, za Vjesnik je potvrdio da su u Zadru, u nedjelju navečer, privedena dva muškarca, a da je kod jednog pronađena manja količina eksploziva i mobitel.</p>
<p>Neslužbeno doznajemo da su privedeni T.F. i N.V., koji povremeno borave u Srbu, odnosno njegovoj okolici, a prema neslužbenim informacijama često su odlazili i u Srbiju. [Z.K., Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Gebaj ne želi biti ocrnjen u novinama</p>
<p>»Ne dovodite me više ovamo«, urlao je jedan od pripadnika zločinačke skupine optužene za krvoproliće u Fini 2005.</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »Ne znam čemu sve ovo! U pritvoru sam zbog nekakve Fine, crne me kroz novine, hoće me objesit, i ne dovodite me više ovamo«, urlao je jedan od pripadnika zločinačke skupine optužene za krvoproliće u Fini 2005., te pokušaj ubojstva Dragutina Golika u Drvinju Dražen Gebaj (40) u ponedjeljak u sudnici zagrebačkog Općinskog suda.</p>
<p>Tamo je, naime, u pratnji dvojice policajaca i »okovan« lancima stigao iz remetinečkog pritvora na suđenje kojim ga se tereti za nanošenje teških ozljeda Nikoli Bukovcu u svibnju 1992., od kojih je mladić i preminuo. Sama rasprava, kod sutkinje Maje Štampar Stipić odgođena je zbog nedolaska sudskog vještaka Dušana Zečevića, a sutkinja nije »udovoljila« Gebajevoj želji da ga se na sljedeću raspravu ne dovodi.</p>
<p> Iako je nakon njegova »ispada« od djelatnika policije zatražila da ga se odmah vrati u Remetinec, Gebaj je nastavio sa »mahanjem« po sudnici, kao i tvrdnjama da nevin »leži« u pritvoru. »Dobro znate da sam u to vrijeme bio u pritvoru, optužuju me za djelo koje je već pravomoćno riješeno«, nesuvislo se obraćao sutkinji, vjerojatno misleći na slučajeve ubojstva dvojice zaštitara, te pokušaj ubojstva veterana Golika, čije sudsko okončanje nije još ni na »pomolu. Spis će se, odlučeno je, dostaviti Zavodu za sudsku medicinu, a na okolnost ozljeda koje je Gebaj, utjerujući dugovanje u zagrebačkom Velikom Dolu, bejzbol palicom nanio pokojnom Bukovcu. </p>
<p>Naime, 14 godina koliko postupak traje, bilo je sporno je li Gebajeva »žrtva« preminula od udaraca ili pada na pod, te je li Gebaj prekoračio nužnu obranu. Tek nedavnim vještačenjem, utvrđeno je da je ozljeda ipak nastala udarcima, suprotno nalazima ranijih vještačenja. Presude u ovom postupku nekoliko su puta već »padale«, a 1994. Gebaj je osuđen na šestogodišnji zatvor, no Vrhovni je sud i tu presudu ukinuo.</p>
<p>Anita Krmek</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Žene se sve više uzdaju u novi zakon </p>
<p>Prijavljenih slučajeva više i zahvaljujući boljem radu policije</p>
<p>PULA</p>
<p> - U povodu Dana protiv nasilja nad ženama, načelnik PU istarske iznio je statistike koje pokazuju da je broj prijavljenih slučajeva nasilja u obitelji sve veći, što je rezultat efikasnog djelovanja policije.</p>
<p>»Poduzimamo velik broj mjera kako bi se zaštitile žene«, naglasio je, te dodao kako se poduzima sve da se broj nasilja u obitelji i nad ženama smanji. Voditeljica odsjeka za maloljetničku delinkvenciju, Štefanija Prosenjak Žumbar, osudila je naše konzervativno društvo koje, po njezinu mišljenju, još uvijek nije dovoljno senzibilizirano kada je u pitanju ova vrsta nasilja. Rekla je da javnost treba potaknuti da se bavi tim problemom, stoga je pohvalila mimohod žena koji je u sklopu svog mirnog prosvjeda, u petak ujutro, posjetio i zgradu policijske uprave. </p>
<p>Tijekom devet mjeseci 2006. godine u PU istarskoj evidentirano je 47 kaznenih djela »nasilničkog ponašanja u obitelji«, te 72 kaznena djela »zapuštanja i zlostavljanje djece ili maloljetnih osoba«. Broj podnijetih prekršajnih prijava po članku 4 Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji je u prvih devet mjeseci ove godine, za 32 veći nego prošle, dok je broj prekršajno prijavljenih počinitelja po istom članku tog zakona, veći za 79 prijavljenih osoba. Prošle je godine u devet mjeseci u prostorijama policijske postaje zadržano 84 osobe, dok ih je ove godine zadržano čak 136.</p>
<p> Prekršajnom je sucu privedeno njih 85 do 30. rujna ove godine, a u istom razdoblju prošle, privedeno ih je upola manje. I ove, kao i protekle godine, zlostavljač je uglavnom žrtvin suprug ili bivši suprug, izvanbračni suprug ili pak otac. 22 zlostavljača završila su u zatvoru, njih troje više nego prošle godine, dok ih je duplo više ove godine moralo platiti kaznu. U najvećem broju slučajeva izrečene su mjere obveznog psihosocijalnog tretmana, a zatim obvezno liječenje od ovisnosti. 2005. godine na psihosocijalni tretman išlo je njih 53, a u 2006., njih 70. Šest osoba više nego lani liječilo se od ovisnosti. O svim događajima obiteljskog nasilja policija izvještava Centar za socijalnu skrb prema teritorijalnoj nadležnosti. U situacijama kada se tijekom prekršajne obrade počinitelja utvrdi postojanje sumnje u počinjenje kaznenih djela, nad počiniteljem se provodi i kaznena obrada, izvještava PU istarska.</p>
<p>Paola Albertini</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Probudila se iz kome i otkrila ime napadača</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Nakon što je godinu dana bila u komi 64-Zagrepčanka Đurđica Š. je došavši svijesti policiji ispričala tko ju je u listopadu prošle godine teško pretukao. Neslužbeno saznajemo da se sumnja da je napadača angažirao njezin bivši šef jer je, odlazeći iz tvrtke, sa sobom ponijela i neke poslovne dokumente.</p>
<p> Policija je privela Milu K. (26), kojega sumnjiči da je Đurđicu 11. listopada prošle godine sačekao u veži zgrade u Sigetu i nekoliko je puta udario najvjerojatnije »pajserom« po glavi. Zatim je pobjegao s 11 tisuća kuna plijena.</p>
<p> S frakturom lubanje, kostiju lica, potkoljenica i lijeve nadlaktice Đurđica Š. je prevezena u KBC Zagreb, nekoliko mjeseci je bila u komi, a kada je došla k svijesti policiji je opisala napadača i ispričala što se dogodilo. </p>
<p> [D.G.]</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Utovarili bankomat na kamion koji se pokvario</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Pomno isplanirana pljačka bankomata »Zagrebačke banke«, koja se dogodila u ponedjeljak oko 4.20 sati, krenula je naopako kada se lopovima u bijegu kamion sa natovarenim ukradenim bankomatom pokvario i stao. </p>
<p>Pred trgovinu »Trgocentra Kašina« u ulici Ivana Mažuranića broj 44, vjerojatno više lopova, dovezlo se oko 4 sata sati kamionom s kranom, marke »MAN«. Iz izloga trgovine »demontirali« su bankomat tako da su ga vjerojatno čeličnim užetom uz pomoć kamiona isčupali iz izloga trgovine. No tu sa za lopove počeli problemi. Odrezali su žicu alarma bankomata, no tada se oglasio. </p>
<p>»Demontirani« bankomat su pomoću krana utovarili na kamion i dali se u bijeg. Alarm trgovine vjerojatno je probudio susjede, a netko je policiji prijavio događaj. </p>
<p>Nakon samo 15 minuta, u mjestu Jesenovac, u Jesenovečkoj ulici, pronađen je pored ceste ostavljen kamion na kojem je bio ukradeni bankomat »Zagrebačke banke«. Lopovima je nestao svaki trag, a pretpostavlja se da je došlo do kvara motora ili je kamion ostao bez goriva! Policija zasad pretpostavlja da novac nije ukraden. [Zvonimir Kosinjski]</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Grljač oslobođen optužbe </p>
<p>ZLATAR</p>
<p> - Poznati zagorski političar i bivši tvorničar Petar Grljač (60) iz Oroslavja nepravomoćno je oslobođen optužbe da je zlorabio položaj i ovlasti predsjednika Uprave donjostubičkog Komusa. Sudsko vijeće suca Tomislava Ivande na zlatarskom Županijskom sudu tog je nekadašnjeg oroslavskog gradonačelnika i direktora Astre i Astre Nove oslobodilo je krivnje za zloporabe na čelu komunalnog poduzeća Komus teške preko 200 tisuća kuna. Sud je mišljenja da je Grljač bio legalno i legitimno izabran predsjednik uprave koji je internim aktima poduzeća bio ovlašten da odlučuje o svojim poslovnim putovanjima u Hrvatskoj i inozemstvu. Drugo je pitanje, naglasio je sudac Ivanda, jesu li osporavana putovanja europskim metropolama bila opravdana, no o tome je trebala voditi brigu skupština tvrtke, a ne sud. Od opsežne optužnice, tijekom suđenja jedino nije »otpalo« 24 tisuće kuna koliko nije opravdano putnim nalozima i obavljenim putovanjima, no ni za taj novac Grljač po odluci suda nije odgovoran. Sud je ustvrdio da je nakon Grljačeve smjene prošlo previše vremena do primopredaje čelnog položaja u Komusu, pa su se u međuvremenu mogle dogoditi malverzacije u kojima je i sporni novac »ispario«. Sud je odbio optužbe protiv troje članova uprave jer je tužiteljstvo prošlog tjedna odustalo od njihova daljnjeg kaznenog progona. [Z.G.]</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Sukob Cikatić-Lučić u »Okrugljaku«</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Vlasnik zaštitarske tvrtke »Zvonimir Security« i menadžer Cro Copa Mirka Filipovića, Zvonimir Lučić, zagrebačkoj je policiji u nedjelju poslijepodne, zbog prijetnji smrću, prijavio svog bivšeg poslodavca Branka Cikatića. Događaj se, kako neslužbeno doznajemo, zbio u nedjelju oko 14 sati u zagrebačkom restoranu »Okrugljak« gdje se dvojac susreo u pratnji svojih obitelji. Policija je doznajemo, nešto iza 16 sati »pokucala« na Cikatićeva vrata, no vlasnik »Tigar Cikatića«, opovrgnuo je optužbe. U razgovoru za Vjesnik pak, Cikatić je kaznenu prijavu nazvao »negativnom reklamom«, koju mu u strahu od konkurencije, radi Lučić. »Sa suprugom i kćeri bio sam u Okrugljaku, no nisam ga uopće sreo tamo«, dodao je, te tvrdi da je za prijavu saznao tek nakon što ga je posjetila policija. Rekao je i da to nije prvi put da mu Lučić »smješta«. »Što očekivati od čovjeka koji je odgajan da radi za Udbu«, završio je. Unatoč pokušajima, do podnositelja prijave nismo nažalost uspjeli doći. [Anita Krmek]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="56">
<p>Do 2010. polovica biodizela iz Vukovara</p>
<p>Investicija je značajna jer se kapaciteti podižu u Vukovaru, naglasio je Čobanković</p>
<p>VUKOVAR</p>
<p> - Ministar poljoprivrede Petar Čobanković položio je u ponedjeljak na Đergaju kod Vukovara kamen-temeljac pogona za proizvodnju biodizela u koji tvrtka Europa-Mil ulaže 75 milijuna kuna, a trebao bi proraditi do 1. studenoga 2007. »Vlada podupire projekte koji idu u pravcu povećanja proizvodnje energije iz obnovljivih izvora«, rekao je. Iinvesticija je tim značajnija, kazao je Čobanković, jer se preradbeni kapaciteti podižu u Vukovaru, a pogon će pridonijeti stabilizaciji i razvoju poljoprivredne proizvodnje. Dodao je da se izrađuje zakonski okvir koji će regulirati proizvodnju energije iz obnovljivih izvora. Najavio je i povećanje poticaja za uljanu repicu za proizvodnju biodizela s 2250 na 2550 kuna. Milodrag Gadže, vlasnik Europa-Mila, rekao je da do 2010. na hrvatskom tržištu mora biti 5,75 posto biogoriva, od čega bi polovica bila upravo iz Vukovara. Europa-Mil i strateški partner Vupik namjeravaju podići i pogon za proizvodnju etanola od 80.000 tona te bioelektranu u kojoj bi se godišnje proizvodilo 50 gigavatsati struje. Sve bi to zaposlilo oko 150 ljudi. Ministar je u Vukovaru najavio da iduće godine počinje gradnja višenamjenskoga kanala Dunav - Sava. Gradnja će s dunavske strane u suradnji s Hrvatskim cestama početi na Nuštarskoj gredi, a sa savske u suradnji s Hrvatskim vodama kod Županje. </p>
<p>Čobanković je u svojstvu predsjednika HDZ-a Vukovarsko-srijemske županije odbacio sve »objede koje se ovih dana iznose na račun HDZ-a te Sedmog i Devetog sabora stranke«. Županijski HDZ dao je punu potporu pravosuđu u rješavanju svih problema, pa tako i »slučaja Glavaš«. [G. Čorkalo]</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Bankari najavljuju više kamate</p>
<p>Vodeći bankari tvrde da banke više neće moći održavati niske kamate, jer se trošak inozemnog zaduženja popeo na 8 do 12 posto</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Vrijeme jefitnih kredita je prošlost, tvrde čelnici Hrvatske udruge banka koji su u ponedjeljak za novoga predsjednika Skupštine izabrali predsjednika Uprave Raiffeisenbanke Zdenka Adrovića. Naime, vodeći hrvatski bankari tvrde da banke više neće moći održavati niske kamate, jer se trošak inozemnog zaduženja popeo već na osam do 12 posto, a prisiljene su na posuđivanje u inozemstvu, jer je domaća štednja manja od potražnje za kreditima. Ta će potražnja, procjenjuju vodeći hrvatski bankari, rasti u predizbornoj godini; uz visoke pričuve koje na inozemne kredite propisuje Hrvatska narodna banka i kamate su u zapadnoj Europi već povećane - a očekuju se i njihov daljnji rast - pa bi EURIBOR mogao dosebnuti i šest posto. Zbog svega toga, moglo se čuti u ponedjeljak nakon Skupštine HUB-a, u 2007. se uz više kamate može očekivati i smanjena ponuda kredita za privatni sektor.</p>
<p>S druge, pak, strane HUB izražava snažnu podršku Vladinom projektu Hitrorez, te najavljuje povezivanje s drugim udrugama iz financijskog sektora kako bi se u sklopu Hitroreza ukinulo što više nepotrebnih zakona i tvrtkama omogućilo da »jeftinije i lakše posluju«. Nakon toga, najavljuje se suradnja na projektu analize učinka promjene svakog budućeg propisa, koji zasad prati donošenje samo jednog novog zakona - Zakona o sekuritizaciji, čiji bi prvi prijedlog nacrta trebao biti gotov do Božića. </p>
<p>Tada će početi javna rasprava o učincima tog zakona na sve zainteresirane strane, a jedan od važnih elementa koji će se pokušati predvidjeti je i rast vanjskoga duga.</p>
<p>Sanja Kapetanić</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Hrvatskoj ustupci u izlovu tune</p>
<p>Tune se neće kao do sada moći loviti ako imaju osam kilograma, nego 10</p>
<p>DUBROVNIK</p>
<p> - Hrvatski ribari nastavit će loviti i uzgajati tune uz petnaestogodišnji program koji će se svake četiri godine provjeravati uz znanstveni pristup, jedan je od zaključaka Međunarodne konferencije za zaštitu atlantske tune koja se proteklih deset dana održavala u Dubrovniku. Na Konferenciji je određeno da će se tune moći loviti ako teže najmanje 30 kilograma, čime će se osigurati razmnožavanje te ugrožene vrste, posebice njezine sjevernoatlantske podvrste. </p>
<p>»Uspjeli smo dokazati da je Hrvatska specifična glede tuna, pa je ona izuzeta od ovog ograničenja, ali samo u izlovu za kavezno uzgajanje. No, i tu smo morali napraviti ustupak pa se tune za potrebe neće kao do sada moći loviti ako imaju osam kilograma, nego 10. Time je osigurana budućnost hrvatskog ribarstva, očuvanje sadašnjih radnih mjesta i otvaranje novih, a time je i opravdan projekt gradnje ribarske flote«, istaknuo je Ivan Katavić, pomoćnik ministra poljoprivrede. </p>
<p>Predsjednik Udruge ribarstva i prerade ribe pri HGK-u Ljubomir Kučić, kazao je da je Hrvatska uspjela dokazati kako se kao jedina zemlja na svijetu ozbiljno bavi uzgojem tuna, što je potvrđeno njezinim izuzimanjem iz općih odredbi o izlovu tuna koje su donesene na dubrovačkom skupu. [A.H.]</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Ina će dobiti najmodernije rafinerije</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »Kada za nekoliko godina završi modernizacija Ininih rafinerija u Rijeci i Sisku bit će među najmodernijima na svijetu«, najavio je u ponedjeljak savjetnik predsjednika Uprave Ine Mladen Proštenik na promociji knjige Emira Cerića »Nafta, procesi i proizvodi«.</p>
<p>Za razliku od prije pet godina kada je u svijetu bilo viška rafinerijskih kapaciteta pa su neki tvrdili da ne treba modernizirati Inine rafinerije, štoviše da jednu treba zatvoriti, sada ih nedostaje. Istodobno se polovica rafinerija modernizira kako bi mogle zadovoljiti još stroži standard kvalitete goriva Euro V koji će se primjenjivati od 2009., kazao je Proštenik.</p>
<p>Da sirovine za rafinerije neće uskoro nestati pokazuje i u Cerićevoj knjizi objavljen podatak da će nafte, uz sadašnje dokazane rezerve i postojeću potrošnju, biti za još najmanje 48 godina. Vjerojatno i više jer veliki porast svjetskih cijena »crnog zlata« omogućava njegovo istraživanje i crpljenje i tamo gdje je to dosad bilo neisplativo. </p>
<p>Cerić je u knjizi, čiji su izdavači Ina i zagrebačka tvrtka Kigen, ukratko obradio istraživanje, crpljenje, transport i potrošnju nafte te njene rezerve u svijetu kao i zaštitu okoliša. Najveći dio knjige odnosi se na rafinerijske procese kojima se od nafte dobivaju benzini, dizeli, ulja za loženje, ukapljeni naftni plin, bitumen te motorna i industrijska ulja. [Ž. Bukša]</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Novi natječaj za TLM</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Hrvatski fond za privatizaciju objavio je novi javni poziv za prikupljanje ponuda za kupnju 80,2 posto dionica šibenske Tvornice lakih metala (TLM), i to po početnoj cijeni od 44,27 milijuna kuna ili 10 posto od njihove nominalne vrijednosti. Rok za podnošenje ponuda HFP-u istječe 12. prosinca u 14 sati.</p>
<p>Pri odabiru najpovoljnijeg ponuditelja, osim ponuđene cijene za kupnju dionica, Fond će od ponuditelja zahtijevati i zadržavanje osnovne djelatnosti, odnosno proizvodnje valjanih aluminijskih proizvoda, proizvodnje prešanih i vučenih aluminijskih proizvoda te finalizacije prešanih proizvoda u građevinarstvu.</p>
<p>Također, od ponuditelja se očekuje da se obvežu na zadržavanje 1400 od trenutačnih 1593 zaposlenika na rok od dvije godine od dana sklapanja kupoprodajnog ugovora, kao i da u potpunosti preuzmu postojeći kolektivni ugovor do eventualnog potpisivanja novog.</p>
<p>Ponuditelji se, među ostalim, moraju obvezati i da će izvršiti sanaciju zemljišta Elektrolize, kao i priložiti program ulaganja u iznosu od minimalno 92 milijuna eura u roku od tri godine, i to za kapitalne investicije i obrtna sredstva. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Zvečevo ostvarilo 5,61 milijun kuna neto dobiti</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Prehrambena industrija Zvečevo u prvih je devet ovogodišnjih mjeseci ostvarila 5,61 milijun kuna neto dobiti, što je za 3,1 posto manje nego u istom lanjskom razdoblju. Ukupni su prihodi smanjeni 0,8 posto, na 130,52 milijuna kuna, a rashodi 0,6 posto, na 125,03 milijuna kuna. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="62">
<p>Zlo počinjeno u Jasenovcu nikad se ne smije ponoviti</p>
<p>Predsjednik Republike Stjepan Mesić, Sabora Vladimir Šeks i Vlade Ivo Sanader naglasili su da se istina o ustaškim zločinima ne smije nikad zaboraviti</p>
<p>U nazočnosti preživjelih logoraša ustaškog logora Jasenovac, predsjednika države, Sabora i Vlade, predstavnika vjerskih zajednica i diplomatskog zbora u ponedjeljak je svečano otvoren novi stalni postav Memorijalnog muzeja Spomen-područja Jasenovac i novi multimedijalni obrazovni centar. </p>
<p>Prije otvorenja novog postava muzeja nazočnima su se obratili predsjednik Republike Stjepan Mesić, Sabora Vladimir Šeks i Vlade Ivo Sanader koji su uputili poruku da se zlo počinjeno u Jasenovcu nikad ne smije ponoviti i da se istina o ustaškim zločinima ne smije nikad zaboraviti. »Ako postoji jedno mjesto na kojem se o zločinima ustaške nazovidržave mora informirati, onda je to Jasenovac. Ovaj muzej ne smije počinjene zločine samo ilustrirati nego o njima informirati cjelovito i pošteno. Ovdje smije važiti samo jedan jedini zakon, a to je zakon istine«, rekao je Mesić, podsjetivši da se tijekom Domovinskog rata Hrvate htjelo homogenizirati koketiranjem s ustaštvom, zbog čega je došlo do revizije povijesti u školskim knjigama. </p>
<p>»Današnjoj mladoj generaciji i onima što će slijediti treba objasniti kako istinsko hrvatstvo nikad nije bilo isto što i ustaštvo i kako je povijest tzv. NDH od početka do kraja bila kronika bezumne, ali organizirane orgije ubijanja. Mlade koje se navodilo da pjevaju i pjesme o ustaškim koljačima, pa i o zapovjedniku Jasenovca i 'njegovim mesarima' treba spasiti od zamke slijepe mržnje - neizbježnog pratitelja rasizma, netolerancije i ksenofobije. Treba ih spasiti od povođenja za uzorima koje je vrijeme pregazilo i dokazalo njihovu neodrživost«, istaknuo je Mesić.</p>
<p>Šeks je logor Jasenovac nazvao velikom ljagom koja je ustaški režim okarakterizirala kao režim zla i netrpeljivosti. »Jasenovac nas treba upozoravati na okrutne barbarske zločine počinjene u ime ideologije i politike koje su bile izraz krajnjeg bezdušja. Antifašizam je trajno uporište suvremene demokratske Hrvatske iznjedrene u Domovinskom ratu, koja u potpunosti dijeli ideale i težnje suvremene europske demokracije i najoštrije osuđuje sve oblike etničke, vjerske i rasne nesnošljivosti i ksenofobije«, rekao je Šeks. </p>
<p>Istaknuo je važnost obrazovnog centra koji jamči da strašna istina o Jasenovcu neće biti zanemarena ni zaboravljena. »Jasenovačka pouka poziva na poklon žrtvama jedne povijesno promašene politike i jednog bezumnog vremena koje je ovdje pokazalo svoje najstrašnije lice. Istina se ne smije skrivati ni zaboraviti, istinom se ne može ni nadmetati ni trgovati. Ne zaboraviti istinu o prošlosti i izvući iz nje pouku jedino je jamstvo mirne savjesti i mirne budućnosti. Nema cilja koji se postiže zločinom, nema opravdanja za mržnju i radikalizam«, istaknuo je Sanader, pohvalivši vodstvo Spomen-područja na novom konceptu muzeja osmišljenom u suradnji s Muzejom holokausta u Washingtonu i Muzejom Yad Vashem u Jeruzalemu. </p>
<p>Sanader je poručio da Hrvatska ne želi prijeći preko mračnih strana svoje povijesti, nego iz nje izvući pouke osude svakog ekstremizma, radikalizma, totalitarizma i netolerancije. Podsjetio je da se na preuveličavanju broja jasenovačkih žrtava tražilo uporište za velikosrpsku agresiju. »U Domovinskom ratu prevladali smo te podjele, osnažili svoje antifašističke temelje, ali istodobno osudili i komunistički totalitarizam. Uzdigli smo paradigmu nove ujedinjene i pomirene Hrvatske, i to je naš zalog u novoj Europi. Ona donosi vrijednosti dijaloga, snošljivosti, mira i demokracije koje i sami baštinimo«, rekao je Sanader. </p>
<p>O novom postavu muzeja govorila je ravnateljica Spomen-područja Nataša Jovičić, koja je istaknula da se novom koncepcijom željelo svaku jasenovačku žrtvu identificirati, a patnju svake od njih individualizirati. U prostoru muzeja ispisana su imena 69.842 žrtve, koliko je dosad utvrđeno. Među njima je bilo i 18.812 djece mlađe od 14 godina. </p>
<p>Marijan Lipovac</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Dionica Ine prodavat će se po 1690 kuna </p>
<p>Za 54 posto od ponuđenog paketa hrvatski su građani već uplatili 1,550 milijardi kuna</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - U ponedjeljak navečer završen je proces javne ponude dionica Ine za građane i institucionalne ulagače, te određena cijena Inine dionice u iznosu od 1690 kuna. </p>
<p>Više od 44 tisuće hrvatskih građana uplatilo je po 38 tisuća kuna za dionice, što znači da će za taj novac moći kupiti 22 dionice, te dobiti još dvije bonus dionice - ako kupljeno u vlasništvu zadrže dulje od godinu dana. </p>
<p>To znači da će 54 posto ponuđenoga paketa od 17 posto dionica Ine kupiti hrvatski građani po posebnim pogodnostima, a ostalih 46 posto domaći i strani institucionalni ulagači. </p>
<p>Za 54 posto od ponuđenog paketa hrvatski su građani već uplatili 1,550 milijardi kuna, a ukupna potražnja za dionicama iznosila je, prema riječima potpredsjednika Vlade Damira Polančeca, oko četiri milijarde kuna. Posebno je zanimljivo i to da je svega 10 posto hrvatskih građana za kupnju dionica po posebnim pogodnostima koristilo kredite.</p>
<p>Od preostalih 46 posto dionica ovoga paketa prvo će trebati odbiti dionice koje će se čuvati za bonus dionice hrvatskim građanima, a ostalo će se prodati - i to u omjeru 35 posto domaćim ulagačima i građanima koji će dionice kupovati bez prava prvenstva (kojih je 747), a 65 posto stranim ulagačima. Taj omjer u Vladi smatraju iznimno kvalitetnim, s obzirom da će upravo, kako kažu, strani ulagači biti stabilizator cijene dionica. Također, u Vladi veoma važnom drže i činjenicu da će na ovaj način od ponuđenog paketa 70 posto prodanih dionica ostati u hrvatskim rukama - što u vlasništvu građana, a što domaćih institucionalnih ulagača - a u proračunsku blagajnu bi se ovom prodajom trebalo sliti 2,858 milijardi kuna.</p>
<p>Građani koji su ponudili veće iznose za dionice po posebnim će pogodnostima moći kupovati dionice do 30 tisuća kuna, objavila je u ponedjeljak navečer Vlada.</p>
<p>Veliki interes za javnu ponudu Ininih dionica premijer Ivo Sanader nazvao je priznanjem Vladi te rekao kako će isti model biti primijenjen i za prodaju HT-a. </p>
<p>Još 7 posto dionica Ine Vlada je već dodijelila braniteljima, podsjetio je Sanader, a 1. prosinca počinje teći šestomjesečni rok u kojemu će još 7 posto dionica prodati bivšim i sadašnjim zaposlenicima Ine. </p>
<p>Ministar financija Ivan Šuker kazao je kako je prodajna cijena Inine dionice u ovom slučaju 50 posto veća od cijene za koju je kontrolni paket svojedobno kupio mađarski MOL. Dionice su MOL-u prodane za 220 dolara, a sada se prodaju za 300 dolara, kazao je Šuker. </p>
<p>Prema riječima Damira Polančeca ovakvim načinom prodaje dionica Ine, Vlada je ostvarila još dva važna cilja - potaknula tržište kapitala, te motivirala građane na trgovinu dionicama. </p>
<p>U utorak ujutro bit će poznata i precizna alokacija dionica institucionalnim ulagačima, a cjelokupni proces - uključujući i prijenos sredstava na račune - treba biti dovršen do 1. prosinca. </p>
<p>Branka Valentić</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Mesić: Rezultate istrage imat ćemo za tri mjeseca</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - U roku od tri mjeseca mogli bi se znati prvi rezultati zahuktale istrage o tajnim računima ratnih profitera. Kad se utvrdi stvarno stanje istrage, na sjednici Vlade trebali bi o svemu tome dobiti pravu informaciju, kako bi Vlada znala što joj je dalje činiti - najavio je Stjepan Mesić gostujući u ponedjeljak u emisiji Hrvatskog radija »S predsjednikom na kavi«. </p>
<p>Predsjednik je otkrio i da se radna skupina koja se time bavi, a u kojoj su predstavnici Državnoga odvjetništva, sudstva, policije, carine, ministarstava, radi punom parom. »Došli su do mnogih računa, do mnogih imena. Sad treba vidjeti u što je utrošen novac koji je dolazio na njihove račune«, otkrio je predsjednik. Dodao je da je ranije računao da se radi o dva-tri računa, ali se ispostavilo da je riječ o stotinama računa. »Sada treba ići tragom tog novca i utvrditi tko je s tim novcem što učinio, te ga kazneno progoniti«, poručio je predsjednik. Nije otkrio odnosi li se istraga i na generala Zagorca, rekavši samo da se »istražne radnje provode protiv svih na koje se sumnja«. Ustrajan je u prijedlogu da se ratno profiterstvo proglasi kaznenim djelom i smatra da bi oko toga trebalo postići konsenzus svih stranaka u Hrvatskoj.</p>
<p> Istaknuo je da premijer Sanader javno podupire njegov prijedlog borbe s ratnim profiterstvom. [Miroslava Rožanković]</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Anino »Želim život!« za pomoć oboljelima od leukemije</p>
<p>Novac koji je dosad prikupljen bit će preusmjeren u zakladu, za račun Hrvatske udruge leukemija i limfomi, u čijem je programu planirano pokretanje akcije za osnivanje banke matičnih stanica</p>
<p>Redakcija Vjesnika danas se minutom šutnje i riječima podrške za članove obitelji oprašta od drage kolegice Ane Rukavine, koja je u nedjelju iznenada umrla, u tijeku liječenja od leukemije. Ispraćaj će se održati u četvrtak, 30. studenoga, u 11.40 sati, na Krematoriju.</p>
<p>Time se, međutim, ne opraštamo od velike Anine želje da novac koji je sakupljen u akciji »Spas za Anu«, koji je prvobitno namijenjen za njezino liječenje u inozemstvu bude iskorišten za osnivanje registra potencijalnih davatelja koštane srži. </p>
<p>Naša Ana zadužila je kolege u Vjesniku svojom željom, a tu su želju u nedjelju potvrdili i članovi Anine obitelji. S obzirom na veliku podršku hrvatske javnosti, Anina obitelj, Hrvatska udruga leukemija i limfomi te redakcija Vjesnika će nakon ispraćaja pokrenuti osnivanje humanitarne zaklade koja bi nosila Anino ime s namjerom da se sakupi novac za financiranje tog projekta.</p>
<p>Novac koji je dosad prikupljen bit će preusmjeren u zakladu, za račun Hrvatske udruge leukemija i limfomi, u čijem je programu za iduću godinu bilo planirano pokretanje akcije za osnivanje banke matičnih stanica.</p>
<p>Osnivanjem registra davatelja koštane srži stvorile bi se pretpostavke za to da se čuvaju matične stanice iz pupkovine tek rođenih beba, koje služe za testiranje u slučaju kada je nekome potrebna transplantacija koštane srži. U slučaju kada se u takvoj bazi pronađe potencijalni donor, bolnica ga poziva i u postupku koji traje najviše pola sata uzima stanice koštane srži koje će biti implantirane pacijentu. Postupak je bezbolan, a koštana srž davatelja obnavlja se u roku dva tjedna, pa za njega ne postoji nikakva opasnost.</p>
<p>Takav postupak u velikoj mjeri povećava šanse oboljelih za ozdravljenje, jer je inače vrlo teško pronaći odgovarajućeg donora. Hrvatska je, inače, jedna od rijetkih razvijenih zemalja koja nema banku matičnih stanica i registar potencijalnih davatelja (donore najčešće tražimo preko banaka drugih zemalja). Jedan od razloga za to je upravo nedostatak novca.</p>
<p>U ime Anine obitelji i redakcije Vjesnika još jednom zahvaljujemo na podršci u akciji »Spas za Anu«. Nastavljamo s Aninim riječima: »Želim život!«, čime želimo sačuvati sjećanje na našu Anu.</p>
<p>Počast Ani iskazat ćemo ispunimo li njezina nastojanja</p>
<p>Ministar znanosti, obrazovanja i športa Dragan Primorac uputio je u ponedjeljak brzojav sućuti obitelji preminule Vjesnikove novinarke Ane Rukavine. U brzojavu sućuti ministar ističe da je Ana bila izuzetna osoba koja je svima vlastitim primjerom pokazala kako se boriti za vlastite ciljeve, a pritom imati potrebnu širinu za drugoga i za druge. Sjećanjem na Anu i njezinu plemenitost te nastavkom u ispunjenja njezinih nastojanja možemo joj najprimjerenije odati počast koju zaslužuje, stoji u sućuti ministra Primorca u ime Ministarstva znanosti obrazovanja i športa. </p>
<p>Marijana Matković/Hina</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Najveći napredak u financijskom sektoru</p>
<p>U EBRD-u su najvišu ocjenu dali reformama koje je Hrvatska provela u privatizaciji manjih tvrtki, trgovinskom sustavu te bankovnoj reformi</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Hrvatska je u prvim godinama tranzicije, od 1989. do 1994. godine, vrlo aktivno provodila reforme, no taj je tempo posljednjih godina usporen, ponajprije zbog činjenice da su 'lakše' reforme već dovršene, odnosno one 'teže', koje zahtijevaju više vremena, Hrvatskoj tek predstoje.</p>
<p>Rekla je to u ponedjeljak na predstavljanju Tranzicijskog izvješća Europske banke za obnovu i razvitak (EBRD) za 2006. glavna ekonomistica te banke za Hrvatsku Helena Schweiger, dodavši kako je Hrvatska prema mnogim pokazateljima ipak vodeća zemlja u jugoistočnoj Europi. </p>
<p>Ipak, u usporedbi s Bugarskom i Rumunjskom, u Hrvatskoj još ima mjesta za napredak u stopi rasta BDP-a, privlačenju izravnih stranih investicija ili državnih subvencija. </p>
<p>Ocjenjujući tranzicijske promjene u pojedinim sektorima, u EBRD-u su najvišu ocjenu dali reformama koje je Hrvatska provela u privatizaciji manjih tvrtki, trgovinskom sustavu te bankovnoj reformi. Istodobno je najniže ocijenjen napredak u postizanju kompetitivnog okruženja na tržištu te u restrukturiranju gospodarstva. </p>
<p>U posljednjih godinu dana najveći napredak Hrvatska bilježi u financijskom sektoru, posebice u nebankarskom segmentu tog sektora. Pritom je Helena Schweiger kao osobito važno izdvojila osnivanje Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga. </p>
<p>Kao područja na kojima u EBRD-u očekuju daljnji napredak Hrvatske u postizanju pune tržišne ekonomije, izdvojila je privatizaciju velikih državnih tvrtki, poboljšanje stanja zaštite tržišnog natjecanja i kompetitivnosti unutar tržišta te nastavak restrukturiranja gospodarstva.</p>
<p>Voditeljica EBRD-ova ureda u Zagrebu Charlotte Ruhe kazala je pak da je napredak u hrvatskom gospodarstvu očit - sve je više investitora zainteresirano za poslovanje u Hrvatskoj, a sve više hrvatskih tvrtki istražuje mogućnosti širenja na strana tržišta. No, Ruhe je također upozorila na 'usporenu' privatizaciju te restrukturiranje gospodarstva, posebice naglasivši da EBRD prati stanje u hrvatskoj industriji željeza te brodogradnji. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Olli Rehn stiže ovaj tjedan u Hrvatsku</p>
<p>Rehn će u Zagrebu održati konferenciju o borbi protiv korupcije i reformi pravosuđa, rekao je Degert</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Europski povjerenik za proširenje Olli Rehn stiže u četvrtak u Zagreb gdje će, nakon susreta s visokim državnim dužnosnicima, održati konferenciju o borbi protiv korupcije i reformi pravosuđa. Upravo su to područja na kojima Hrvatska mora puno raditi, izjavio je u ponedjeljak Vincent Degert, šef Izaslanstva Europske komisije u Hrvatskoj. </p>
<p>Na konferenciji će, uz predstavnike sudbene vlasti, sudjelovati i premijer Ivo Sanader te predsjednik Sabora Vladimir Šeks, a konferencija je, napomenuo je Degert, namijenjena svima na koje se odnosi reforma pravosuđa.</p>
<p>Nakon Zagreba, Olli Rehn posjetit će u petak Osijek i Vukovar, gdje Europska unija sudjeluje različitim oblicima pomoći, a europski povjerenik za proširenje sastat će se s predstavnicima manjina i obići gimnaziju u Vukovaru. </p>
<p>Degert se osvrnuo na dosadašnji tijek pregovora Hrvatske i EU-a, koji, prema njegovim riječima, napreduju prema rasporedu. </p>
<p>»Pregovori dobro napreduju, zatvorili smo poglavlje istraživanja i razvoja, a nadam se da će do kraja godine i poglavlje obrazovanja i kulture biti iza nas«, rekao je Degert. Dodao je da bi dubinska analiza trebala završiti do ožujka ili travnja 2007., kad bi pregovori trebali ući u najbržu fazu.</p>
<p>Degert je rekao kako se nada da će do 19. prosinca sve zemlje ratificirati sporazum o proširenju Cefte. </p>
<p>»Kao i u svim pregovorima, potrebno je postići kompromis. Nadam se da će pregovarači izgladiti pojedine nesuglasice i da će imati na umu sve prednosti koje sporazum donosi regiji«, napomenuo je Degert. Nije se izjasnio o tome tko bi trebao posustati u svojim zahtjevima, BiH i Srbija, koje su odbile parafirati dokument, ili pak ostali, jer je to pitanje sporazuma među zemljama u regiji. </p>
<p>Degert se osvrnuo i na sporazum o kvotama za <FONT COLOR="#CC3300"><b>šećer</b></FONT> koji bi u utorak trebao potpisati ministar Petar Čobanković. Prema tom sporazumu Hrvatskoj je dopušten izvoz 180.000 tona šećera u EU bez carine. </p>
<p>»Mislim da je to dobar sporazum za Hrvatsku koji je donesen u trenutku kad je Unija prisiljena smanjiti potporu proizvođačima šećera i prilagoditi se tržištu«, rekao je Degert. </p>
<p>Relja Dušek</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Svjedočenja u »slučaju Glavaš« do idućeg tjedna </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - U ponedjeljak je na zagrebačkom Županijskom sudu na prijedlog obrane saslušano još pet svjedoka, u istrazi protiv Branimira Glavaša, kojeg se tereti za ratne zločine protiv civilnog stanovništva u Osijeku 1991. Svjedočili su bivši pripadnici Hrvatske vojske, te jedan djelatnik nekadašnjeg sekretarijata za narodnu obranu u Osijeku. Glavaš je nazočio iskazima svjedoka, a i ovaj put liječnički konzilij u zatvorskoj bolnici u Svetošimunskoj ulici utvrdio je da je zdravstveno sposoban za dolazak na sud. Istražni sudac Zdenko Posavec kaže da se u istrazi mora saslušati još oko 30 svjedoka obrane i optužbe. Posavec očekuje da bi saslušanje svjedoka moglo biti gotovo do sredine idućeg tjedna. Osim saslušanja svjedoka, zasad nisu predviđeni nikakvi drugi dokazni prijedlozi u istrazi protiv Glavaša. Nakon završetka istrage na zagrebačkom Županijskom sudu, spis se dostavlja Županijskom državnom odvjetništvu, koje u roku 15 dana mora odlučiti o podizanju optužnice protiv Glavaša. [B. B.]</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Centar izvrsnosti velike snage</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Institut društvenih znanosti »Ivo Pilar« proslavio je u ponedjeljak u Zagrebu petnaest godina od osnutka, tijekom kojih je pod sloganom »istraživanjem do činjenica-činjenicama do istine« ostvareno 148 projekata te objavljeno 1007 znanstvenih i stručnih radova i 49 knjiga. Institut zapošljava 78 znanstvenika, od kojih su 43 doktora znanosti, 15 magistara i 20 asistenata. Među ostalim, objavljuje časopis Društvena istraživanja i godišnjak Pilar.</p>
<p>Temeljna područja rada Instituta su znanstveno istraživačka, nakladnička i znanstveno-popularizacijska djelatnost. Prema riječima ravnatelja Vlade Šakića, u svim djelatnostima Institut bilježi kvantitativni i kvalitativni rast, ograničen visinom financijske potpore i još relativno slabom potražnjom društvenih, političkih i gospodarskih sektora za znanstvenim proizvodima kao strategijskom potporom njihovu radu.</p>
<p>Institut »Ivo Pilar« centar je izvrsnosti velike snage koju treba upotrijebiti za razvitak Hrvatske utemeljene na znanju, rekao je Nevio Šetić, predsjednik Upravnog vijeća Instituta. Istaknuo je potrebu jačanja djelovanja Instituta na regionalne centre u Puli, Osijeku, Splitu i Vukovaru. [Hina]</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2006], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20061128].
|
