NA [2006], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20061127].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 104375 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>27.11.2006</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Zbogom Ana</p>
<p>Ono što nitko od nas nije htio ni šaptom izustiti, ono što smo svi izbjegavali makar i na čas pomisliti ovih zadnjih tjedana otkako se našoj Ani vratila prokleta leukemija, u nedjelju se u zoru obistinilo. Ana je umrla u svojoj bolničkoj sobi u KBC-u »Zagreb« na Rebru, u 29. godini. Šturo medicinsko objašnjenje kaže da je umrla »od zatajenja organa uslijed septičkog šoka«.</p>
<p>Ništa novo, rekli bismo, u vječnoj borbi života i smrti. Ništa neobično za ljudski život, tako moćan, a istodobno tako ranjiv i potrošan. No, problem je s tim mrskim medicinskim objašnjenjima što ona ne otkrivaju ama baš ništa o osobi čiju smrt tako hladno i analitički raščlanjuju. Iz povijesti bolesti ne možemo saznati kakav je bio taj bolesnik, što je htio, o čemu je sanjario, za što se borio, čemu je težio...</p>
<p>Srećom, Ana Rukavina svojim se životom pobrinula da u njezinu slučaju ne bude nepoznanica. Bila je širom otvorena knjiga, i u zdravlju i u bolesti. Svi koji smo je poznavali zdravu, znali smo da govori iz duše. Nikad u njezinim riječima, pa ni između redaka, nisam osjetio zadršku, naprosto zato što Ana nikad nije imala »kočnicu«. Istina joj je bila važnija i vrijednija od svega.</p>
<p>Dokazala je to i svojim pismom što ga je, teško bolesna, isprva uputila nekolicini prijatelja. Pismo je posve neplanirano izazvalo medijsku erupciju i zapravo se na razini države zbilo ono što se zbilo kod svih Aninih prijatelja i poznanika. Osvojila je ljude snagom svoje iskrenosti.</p>
<p>Stjecajem okolnosti, u subotu me oko 16 sati Ana nazvala iz bolnice. Zvučala je strahovito iscrpljeno, a morfij što ga je zatražila da ublaži bolove usporavao joj je riječi. Bilo mi je teško slušati je. »Ne brini, stari, nije ništa strašno. Reci svima da sam dobro i da se ništa ne brinu. Nazovem te sutra«.</p>
<p>Kratko sam odzdravio ne želeći joj oduzimati ni sekundu više za odmor, no vrag mi nije dao mira te sam, spuštajući slušalicu, u panici pomislio: »O Bože, a što ako je više nikad neću čuti?«. Dvanaest sati kasnije Anini su organi »zatajili«.</p>
<p>Budući da sam i sam u mladosti preživio rak i kemoterapiju na onkološkom odjelu, sa smrću bliskih i bolesnih čudnovato se brzo mirim. Pa ipak, Anina me toliko potresla da mi nije na pameti plakati, nego vrištati.</p>
<p>Da, organi su joj možda zatajili, ali baš zato sad ne smije zatajiti naša spremnost, ljudskost da ustrajemo u onome u čemu je i ona ustrajala tako dugo, neustrašivo i sa smiješkom. U spomen na Anu koja je »željela živjeti«, pomozimo da žive svi za koje se ona svojim pismom zauzela.</p>
<p>Da, nje možda više nema fizički među nama, ali ne dopustimo da se s njezinim tijelom ugasi i njezina posljednja želja. </p>
<p>Ana, nazovi me kad god poželiš.</p>
<p>Antun Krešimir Buterin</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>NA hrvatskom nebu 600 pilota </p>
<p>U Hrvatskoj su registrirana 332 zrakoplova, a postoji devet organizacija za osposobljavanje letačkog osoblja</p>
<p>Da bi mogli doći do dozvole, budući piloti moraju proći teorijski i praktični ispit, ali i zadovoljiti zdravstvene uvjete</p>
<p>Dvije zrakoplovne nesreće u posljednja dva mjeseca, iako je obje skrivio kvar na zrakoplovu, navode na pitanje tko nam sve leti iznad glava. Pogotovo kad se zna da su sudionici nesreća studenti za pilote. Potkraj rujna dogodila se nesreća u kojoj je školski zrakoplov Piper PA44 s tri studenta »zaribao« po pisti, a prošli četvrtak slična se nesreća dogodila kada je mlada studentica za pilota, indijska državljanka, u Zemuniku prilikom slijetanja izgubila kontrolu nad zrakoplovom te izletjela u grmlje između dviju pista i pretrpjela lakše ozljede.</p>
<p>Prema podacima Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka, dozvole letačkom osoblju izdaje Uprava zračnog prometa, Odsjek licenciranja zrakoplovnog osoblja, a u Hrvatskoj je izdano otprilike 600 dozvola za pilote aviona i helikoptera. </p>
<p>Da bi se moglo doći do dozvole, osobe moraju proći teorijski i praktični ispit.</p>
<p>»Teorija se polaže u Upravi zračnog prometa, a za praktični dio ispita odredi se ispitivač kojeg ova uprava ovlasti. Prije toga je potrebno završiti teorijsko i praktično osposobljavanje u ovlaštenoj organizaciji (PPL škola, FTO, TRTO)«, kažu u Ministarstvu. Uz to, dodaju, postavljeni su i zdravstveni uvjeti koje kandidat za dozvolu mora zadovoljiti čak i prije prvog samostalnog leta.</p>
<p>U Hrvatskoj postoji devet organizacija za osposobljavanje letačkog osoblja, od toga šest PPL organizacija, dva FTO-a i jedan TRTO. </p>
<p>Cijenu osposobljavanja kandidata određuje sama organizacija za osposobljavanje, a ona ovisi o vrsti i količini osposobljavanja.</p>
<p>No, u Ministarstvu naglašavaju da osoba smije upravljati određenom klasom ili tipom zrakoplova samo ako joj je ovlaštenje za klasu ili tip upisano u dozvolu te ako je valjano.</p>
<p>»Pojednostavljeno, postoje ovlaštenja za klasu jednomotornih jednopilotnih aviona (SEP/A/), višemotornih jednopilotnih aviona (MEP/A/), a ako je riječ o avionu s višečlanom posadom, na primjer Airbusu 320, tada se upisuje tip aviona (A320). Postoje, međutim, i slučajevi gdje se jednopilotni avioni upisuju kao tip, ali to nije tako česta pojava«, kažu u Ministarstvu.</p>
<p>Do danas su u Hrvatskoj registrirana čak 332 zrakoplova, stoga - oprez u blizini aerodroma.</p>
<p>Bojan Terglav</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Zagrepčani dužni 46 milijuna kuna</p>
<p>Bitku s neplaćenim ovrhama vode notari pa na sud stižu samo sporne ovrhe, a njih je do sredine godine bilo 8700 </p>
<p>Za neplaćenu pričuvu, a praksa je pokazala da se vrlo često izbjegava plaćanje upravo te komunalne usluge, zagrebačko Gradsko-stambeno gospodarstvo (GSKG) u srpnju je počelo slati oko 10.000 ovrha, i to za dugovanja još iz 2004. i 2005. godine. No, dužnici na razne načine izbjegavaju dostavu, pa se ponovo šalje oko 6000 ovršnih prijedloga. Koliko je neplaćanje rasprostranjeno, pokazuje podatak da GSKG do kraja rujna ove godine ima nenaplaćenih oko 46 milijuna kuna za pričuvu, koje će naplatiti putem javnog bilježnika, dok se na sudu još vode postupci za naplatu oko 50 milijuna kuna. </p>
<p>Inače, između 2004. i 2005. godine prosječni iznos neplaćenih pričuva kod građana bio je oko 1900 kuna, a za pravne osobe oko 3700 kuna. Sudskim putem još se utjeruje pričuva za koju jedan građanin duguje čak 280.000 kuna.</p>
<p>U GSKG-u su izračunali i najviša dugovanja do kraja listopada ove godine, pa jedan građanin tako za pričuvu duguje 90.000 kuna, a pravna osoba čak 1,1 milijun kuna. Ovisno o visini duga, notari naplaćuju od 80 do 5000 kuna za ovrhu, plus dodatnih 30 kuna za pečat pravomoćnosti, a tu su i troškovi dostave. Za »utjerivanje« pričuva GSKG je angažirao samo jednog zagrebačkog javnog bilježnika, koji je u ovrhama sigurno našao izvrstan izvor zarade. </p>
<p>No, predsjednik Hrvatske javnobilježničke komore Ante Ilić tome uvijek »doskače« tvrdnjama da notarima ostaje 50 posto zarade od ovrha jer ostalo »pojedu« porezi. Zagrebparking je pokrenuo oko 4300 ovrha zbog neplaćenog parkiranja, a ukupna dugovanja zbog neplaćenih kazni iznose u ovoj godini oko četiri milijuna kuna. Najviša dugovanja su oko 12.000 kuna. </p>
<p>Uspješnost naplate za dugovanja za parkiranje je oko 30 posto po ovršnom prijedlogu, a oko 30 posto utjeruje se u parničnom postupku i kroz nagodbu. Zagrebparking je također angažirao također samo jednog javnog bilježnika za ovrhe, a direktor te zagrebačke tvrtke Mate Kraljević kaže da u tome nema ništa sporno jer je to u skladu sa zakonskim rješenjima. Osim kod javnog bilježnika, komunalna poduzeća za neplaćene račune za struju, vodu, plin i pričuvu do kraja 2005. godine ovrhe su slale na sudove. Do uvođenja notara u ovrhe podaci su pokazivali da je na Općinskom sudu u Zagrebu godišnje završilo oko 100.000 slučajeva neplaćanja komunalnih usluga. Budući da su sudovi sada rasterećeni od takvih novih ovrha, mogu se posvetiti rješavanju zaostataka iz prošlih godina. </p>
<p>Na Općinskom sudu početkom godine zaprimljeno oko 40.000 ovrha, a više od pola tih slučajeva je riješeno. Sada na sud stižu samo sporne ovrhe, a takvih je do sredine ove godine bilo oko 8700.</p>
<p>Biljana Bašić</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Rješenje prometnoga kaosa je - strpljivost </p>
<p>Ranije zapostavljanje prometne infrastrukture traže dugo razdoblje za ispravljanje pogrešaka, kažu stručnjaci</p>
<p>Proširenje Zagrebačke avenije zaista je bio jedan od prioriteta za poboljšanje zagrebačke prometne slike. To je proširenje »iznuđeno« gradnjom mega-trgovina i gomilanjem drugih sadržaja u zapadnom dijelu Zagreba</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - hrvatska metropola, milijunski grad koji godinama muku muči s prometom, i dalje nema pravo rješenje za uspostavljanje kakvog-takvog mira, a Zagrepčani su svakodnevno svjedoci velikih prometnih gužvi.</p>
<p>Doduše, ove se godine proširila Ljubljanska avenija, danas Zagrebačka, kojom je uvelike olakšan tamošnji promet, no u udarnim satima, kad je opterećenje najveće, kolone vozila su i u tom dijelu grada nepregledne. Dolaskom pak kiše i hladnijeg vremena, što opet upućuje i na skorašnje prve ovogodišnje poledice te na prve snježne nanose, gužve će, zbog velikog opreza vozača, biti i gore. </p>
<p>Već sada nema ceste, mosta, puteljka koji nije u jutarnjim, popodnevnim, poslijepodnevnim, pa i večernjim satima zakrčen.</p>
<p>»U raspetljavanju zagrebačke prometne sadašnjosti i budućnosti trebalo bi krenuti od posljednje prometne studije grada Zagreba, koja i danas predstavlja najbolje što je napravljeno u analizi i planiranju prometa u Zagrebu. Za razliku od drugih analiza, ta je studija imala kvantitativnu osnovicu, koja toliko nedostaje nizu drugih novijih studija, te solidnu metodologiju (na svjetskoj razini) kakva se u novijim studijama ne može naći«, rekao je Franjo Mihoci, član Hrvatskog znanstvenog društva za promet i sudski vještak za prometne nesreće.</p>
<p>Mihoci dodaje da je od izrade ove studije do danas Zagreb pod pritiskom nove gradnje, osobito trgovačkih mega-središta, koje Studija nije predvidjela. Novi prostorni razvitak grada vrlo malo uvažava, pa i ignorira prometne fenomene, te je povećanje gužvi očekivana pojava.</p>
<p>No, je li proširenje Ljubljanske bilo prioritet?</p>
<p>»To je zaista bio jedan od osnovnih prioriteta poboljšanja zagrebačke prometne slike. To je proširenje, uostalom, 'iznuđeno' upravo gradnjom mega-trgovina i gomilanjem drugih sadržaja u zapadnom dijelu Zagreba. Sada je kasno postavljati pitanje kako je do takve monofunkcionalne koncentracije i došlo, a Zagreb kao ciljeve ima policentrični razvitak. Kapitalizam je pojeo policentrizam«, ustvrdio je Mihoci.</p>
<p>Vjesnikov sugovornik dodaje kako neki to objašnjavaju činjenicom da Zagreb nema na raspolaganju mjere koje bi omogućile bolje uređenje namjene površina. On pak smatra da se, ako je to i točno, postavlja pitanje zašto te mjere prostornog i prometnog planiranja nisu raspoložive i hoće li se, makar i kasno, donijeti da bi se spriječile još gore forme urbanog razvitka.</p>
<p>Uz to, očito je da današnja tri mosta koja spajaju Zagreb preko Save više ni izbliza nisu dovoljna, te je prijeko potrebno sagraditi nove, ali ne treba isključiti ni proširenje postojećih, ako je to moguće.</p>
<p>»Zagreb ima, pa i provodi politiku prekosavskog povezivanja mostovima. Više mostova općenito smanjuje koncentraciju prometa. Provedeno je prioritetno proširenje mosta na smjeru Zagreb-Bregana«, kaže Mihoci.</p>
<p>Zagrebačka prometna rješenja Mihoci vidi prije svega u - strpljivosti. Naime, ranije zapostavljanje prometne infrastrukture i noviji promašaji u namjeni prometnih i neprometnih površina traže relativno dugo razdoblje za ispravljanje pogrešaka. </p>
<p>»Stoga treba nastaviti provedbu prometne studije grada Zagreba, a neovisno o tome, moguća su poboljšanja koja će dati i neke brže rezultate, a prilično su banalna - bolja prometna signalizacija ili pak revizija rada semafora«, zaključuje Mihoci.</p>
<p>Bojan Terglav</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="5">
<p>Moć kulture</p>
<p>Dok se u svijetu kultura koristi kao moćno sredstvo promocije, u Hrvatskoj je često prva na odstrelu. Zašto?</p>
<p>VESNA KUSIN</p>
<p>Kulturu često neupućeni smatraju utočištem u kojem se, bar na trenutak, mogu zaboraviti svagdašnji problemi. Odslušati solidan koncert, vidjeti dobru kazališnu predstavu, uživati u likovnim umjetnostima, odgledati poneki uspjeli film, posegnuti za novom knjigom, odmaknuti se tako od te bremenite stvarnosti, zar već i to nije lijepo? U toj potrazi za nečim lijepim, što pruža kultura i u ovim našim okvirima, zaboravlja se, sve dok i ona proizvedenim skandalima ne uzdrma tu iluziju o lijepom, da sve češće baš ona postaje »predmetom« raznih obračuna. To znači da i kultura ima određenu moć koja se može (is)koristiti za dokazivanje premoći određenih struktura.</p>
<p> Znalcima je poznato da je upravo kultura svojom umjetničkom snagom često bila sredstvom različitih promocija. Promišljeni su ga dugoročno koristili s onim pozitivnim predznakom, a brzopleti, računajući na trenutni efekt, s negativnim nabojima. Mnogima je dobro poznato da je Njemačka nakon Drugog svjetskog rata svoj novi imidž gradila upravo kulturom. Danas, u potrošačkom svijetu u kojem je novac jedino mjerilo svake moći, kultura postaje sredstvom podcrtavanja te moći. Pojedinaca koji nestvarne sume odvajaju za kupovinu slavnih umjetničkih djela, raznih korporacija koje svoj poslovni imidž vežu uz uspješne kulturne proizvode, ali i zemalja koje, plivajući u novcu, žele svoj prestiž dokazati upravo kulturom. Tako su Ujedinjeni Arapski Emirati odlučili na svoje plodno tržište plasirati kulturu u njenim najvišim dosezima. Abu Dabi ima namjeru postati kulturnom prijestolnicom. Novaca za to ima u izobilju. Stoga si može priuštiti gradnju novoga Louvrea i Goggenheim muzeja. Oba matična spremna su u te nove muzeje, što će ih projektirati poznati svjetski arhitekti Jean Nouvel i Frank Ghery, na određeno vrijeme posuditi svoja najslavnija djela, za novac, naravno. I kultura postaje dijelom svjetske tržišne politike. Provjerene! Dokaz uspješnosti je Guggenheimov muzej u Bilbau. </p>
<p>Po istom receptu će pariški Centar Georges Pompidou, koji je lani u organizaciji zagrebačkog Muzeja suvremene umjetnosti izložbom »Enigma objekta« gostovao u Zagrebu, svoju ekspozituru otvoriti u Shangayu. Spomenuta izložba održana je u Galeriji Klovićevi dvori, jer je Muzej suvremene umjetnosti u izgradnji. Njegovo otvaranje, planirano za 2007., međutim, dovedeno je ovih dana u pitanje. Zbog novca. Zbog njegove nove preraspodjele, odnosno decentralizacije financijske moći metropole. Ni kriva ni dužna, kultura se tim povodom opet našla u središtu političkih prijepora. Umjesto da svima, bez obzira na stranačke predznake, bude stalo da Zagreb konačno dobije zgradu Muzeja suvremene umjetnosti, taj kapitalni objekt hrvatske kulture našao se prvi na odstrelu, prije svih drugih i manje važnih investicija. Dok se drugi bore za kulturu i svoju promociju kulturom, kod nas se ona ponovno koristi u drugom, onom negativnom smjeru. Zašto?</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Šminkeri i skijaši</p>
<p>DAVOR VERKOVIĆ</p>
<p>Oko tri tisuće skijaša iz Hrvatske u prosincu će prisustvovati vrhunskom događaju</p>
<p> - otvaranju ski sezone na europskim stazama. Zapravo nisu svi skijaši, dobar dio putnika činit će ljudi koji nikad nisu stali na snijeg. St. Moritz ima svoje šeike koji ne vole snijeg ali su zimi obvezno na švicarskim padinama, a mi imamo bogataše koji će podalje od staza uživati u prvim čarima zime. Skijašima će biti dovoljno od tisuću do dvije tisuće kuna da okuse prvi snijeg, šminkeri će potrošiti desetak puta više. I to za ista tri dana. Prvi će sklepati opremu i odjeću iz prošlih godina što si samozvana elita ne smije dopustiti. Za održavanje trendi statusa važna je svaka stavka - prije nekoliko godina jedna je bivša misica nekoliko puta vraćala ski pass jer nije bila zadovoljna svojom slikom. Možda je i draž u raznolikom pristupu - sportaši i šminkeri nikad si, naime, ne smetaju. Ni na stazama ni u dućanima.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Sve se vraća</p>
<p>MIRELA LILEK</p>
<p>Kad je učitelj hrvatskog jezika s visokom stručnom spremom i 30 godina staža izvukao svoj »rezanac« plaće i umjesto tramvajske karte pružio ga vozaču tramvaja, anegdota kaže da je ovaj samo namignuo i mahnuo mu da zauzme počasno prvo mjesto u tramvaju do Peščenice. Prosvjetar - kojeg tramvajac poznaje kao redovitog putnika, a glavna im je »fora« svakoga jutra oslovljavati se s »kolega« (tramvajac i prosvjetar nemaju istu stručnu spremu i staž, ali im je zato brojka na »rezancu« ista) - stanuje u borongajskoj »limenci« i među prvima je u kvartu počeo prikupljati plastične boce kad je stupio na snagu pravilnik o prikupljanju ambalaže. Učitelju je to bila dodatna zarada od koje je svakoga dana kupovao dvoje dnevne novine - jedne za doma, druge za zbornicu. Nije se bunio, no nije mu baš bilo ugodno kada ga je balavac u razredu zajedljivo upitao koliko košta pola litre prazne coca-cole.</p>
<p>Plaće prosvjetara koje tri godine nisu pratile rast plaća zaposlenih u javnim službama, pa su se, eto, spustile do 13 posto ispod državnog prosjeka, vide se i na njihovoj odjeći. Mnogi od njih nemaju za novo odijelo, pa razredom šeću u starome štofu. Djeca, dakako, prva primjećuju rupe na rukavu.</p>
<p>Najavljujući prije sedam dana najveći štrajk u obrazovanju, prosvjetari su poručili da za njih ne postoji vlada SDP-a kao ni vlada HDZ-a, nego vlada koja rješava probleme u obrazovanju i ona koja to ne čini. No, ova je vlada napokon zadovoljila apetite prosvjetara i spriječila najavljenih godinu dana nemira. Iduće godine, kada podijele zadnje ocjene i odgule popravne ispite, prosvjetari će dobiti svoju prvu povišicu od 400 kuna. Ljeto iza toga dobit će još 400 na plaću, pa onda još 400 i tako do 2012. godine, kada bi im plaća trebala biti 60 posto viša no sada.</p>
<p>Da ne bi bilo zabune, prosvjetari nisu dobili nikakve ekstra povlastice od Vlade zato jer su na tri dana zamračili učionice. Oni su štrajkom dobili ono što im je odavno trebalo pripasti - da im u određenom roku (šest godina) plaće postupno rastu do pet posto iznad prosjeka plaća u državi. Uz šest posto godišnjeg rasta plaća, kao i oni u javnoj upravi, u idućih šest godina dobivat će prosvjetni dodatak koji nadoknađuje ono zaboravljeno iz prijašnjih godina. Recimo to ovako: za plaće prosvjetara u ovom slučaju vrijedi ona poznata - sve se vraća, sve se plaća.</p>
<p>Ostaje pitanje zašto su toliko dugo šutjeli ako su radili kao profesori, a bili plaćeni kao tramvajci (uz poštovanje prema svakoj profesiji). Uistinu su endemi ti ljudi kad su tako potplaćeni, tramvajem i u starom štofu neumorno svakog dana, godinama dolazili u razred i provodili sate brinući se o svakojakoj tuđoj djeci koju su često smatrali svojom. I svaka im čast na tome. (I samo da im više nitko ne »gurne« onu o dugom godišnjem odmoru ljeti. Neka im je i to, zaslužili su ljudi).</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="8">
<p>Odvjetnička megalomanija ili skromnost</p>
<p>Za pet rasprava o istom predmetu odvjetnik u Hrvatskoj dobit će pet puta naknadu. Njemački odvjetnik dobit će je samo jednom pa će mu biti u interesu da rasprava završi što prije</p>
<p>Čitajući nedavno razmišljanja o odvjetničkim tarifama jednog poznatog odvjetnika, nisam mogao da se i sam ne osvrnem na tu, u posljednje vrijeme, izuzetno popularnu temu. Tim više što godinama govorim o enormnim iznosima odvjetničkih usluga i prijekoj potrebi da se ostvari pravo na besplatnu pravnu pomoć.</p>
<p>Nažalost, početkom srpnja 2004. godine na snagu su stupile Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika. Istina je da se godinama prije toga nisu mijenjale, no istina je i da je upravo u tim godinama stotine tisuća radnika izgubilo radna mjesta, ostalo bez plaća, novca za elementarnu egzistenciju a da su im, istodobno, narušena ili uskraćena prava po različitim osnovama koja sudskim putem, uz angažiranje odvjetnika, teško mogu financijski podnijeti. </p>
<p>Astronomsko poskupljenje odvjetničkih usluga, kojim su cijene odvjetničkih satnica povećane sa 40 na 500 kuna, a cijena obrana, primjerice, u kaznenim postupcima sa 200 kuna na vrtoglave iznose od po nekoliko tisuća kuna, prelila je čašu ogorčenja hrvatskih građana i sindikata. </p>
<p>Sindikati su još od bivše ministrice zatražili da se preispita cijena odvjetničke satnice te spriječi povreda osnovnih ljudskih prava u Republici Hrvatskoj, među kojima je i pravo na pravnu zaštitu u razumnom roku i uz razumnu cijenu. Suprotstavili smo se namjeri da se pravosuđe u mladoj hrvatskoj državi stavi u službu interesnih lobija za osiguravanje njihovih materijalnih i političkih privilegija.</p>
<p>Zatražili smo i mišljenje Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja o tadašnjem prijedlogu izmjena i dopuna Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika. U odgovoru koji smo dobili, među ostalim, jasno se navodi: »Prema saznanjima Agencije, hrvatski model određivanja cijena odvjetničkih usluga ne poznaje niti jedan europski sustav. Uvidom u pravnu praksu drugih zemalja Agencija je utvrdila da postoje dva osnovna modela određivanja odvjetničkih tarifa. Prvi model prisutan u većini pravnih sustava zemalja članica EU, određuje slobodno ugovaranje nagrade između odvjetnika i stranke. U tom slučaju odvjetnička nagrada utvrđuje se prema točno utvrđenim kriterijima kao što su specijalizacija odvjetnika, hitnost postupka, kvaliteta rada, njegovo iskustvo, vrsta postupka, nadležnost suda, vrijednost predmeta spora i slično. Drugi je način da se naknade fiksno utvrđuju tarifom. Međutim, tarifu ne donosi odvjetnička komora, već se određuje zakonom ili uredbom ministarstva pravosuđa«.</p>
<p>Na primjer, visinu odvjetničke tarife Slovačka vezuje uz prosječno primanje zaposlenika u gospodarstvu iz prethodne kalendarske godine. </p>
<p>Na zahtjev sindikata, i Ministarstvo pravosuđa izradilo je Komparativni prikaz odvjetničkih tarifa u Republici Hrvatskoj u odnosu na ostale zemlje EU. Iz te analize vidljivo je da odvjetnički sat u Hrvatskoj iznosi 500 kuna, a u Sloveniji 340. Najviša naknada odvjetniku u jednom postupku u Hrvatskoj je 100 tisuća kuna. U Sloveniji je deset puta niža. U Češkoj i Sloveniji tarifu donosi odvjetnička komora u suglasnosti s ministarstvom pravosuđa. U Francuskoj je donosi glavna skupština Nacionalnog vijeća, dok je u Njemačkoj propisana saveznom uredbom o naknadi za odvjetničke usluge. </p>
<p>U Hrvatskoj ne postoji zakon o odvjetničkim tarifama, već odvjetnici cijene svojih usluga uređuju samostalno. K tome, zakonodavac im je osigurao monopol u davanju pravnih savjeta i zastupanju pred sudovima. Postojeći tarifni sustav potiče i sukob interesa jer su odvjetnici u Hrvatskoj posebno plaćeni za svaku raspravu i podnesak na sud pa im je u interesu odugovlačiti sudske postupke. Na sličan način su i suci zakonom pošteđeni kritike javnosti. Odvjetnička tarifa trebala bi se naplaćivati prema fazama u sudskom postupku, po uzoru na njemački zakon. Naime za pet rasprava o istom predmetu odvjetnik u Hrvatskoj dobit će pet puta naknadu. Njemački odvjetnik dobit će naknadu samo jednom, pa će mu biti u interesu da rasprava završi što prije. </p>
<p>Još u lipnju 2004. URSH je pokrenuo inicijativu za donošenje zakona o odvjetničkoj tarifi i određivanje prava na besplatnu pravnu pomoć. Tu inicijativu obnovili smo ovih dana uputivši je Vladi RH i Ministarstvu pravosuđa. Baš kao i sindikati, i pučki je pravobranitelj ovih dana upozorio na neprimjereno visoku odvjetničku tarifu, neprimjeren način obračuna, nedostupnost pravne pomoći te pozvao na hitno donošenje zakona o besplatnoj pravnoj pomoći za što treba osigurati proračunska sredstva već za iduću godinu. </p>
<p>Zakon o odvjetničkoj tarifi koji imaju zemlje Unije, preduvjet je postojanja socijalno-pravne države. Sukladno tom zakonu i etičkim pravilima, odvjetnik bi težio što bržem zaključivanju spora u interesu svoje stranke i pravosuđa. </p>
<p>Ako uvaženi odvjetnik s početka priče pročita ovaj skromni uradak, vjerujem da će tada možda spoznati kako povećanje tarifa pogađa najviše siromašne radnike i umirovljenike, sve one koji zarađuju prosječnu plaću pa nemaju pravo na besplatnu pravnu pomoć koju im komora određuje te da pojedinci moraju odustati od traženja pravde jer im je zbog skupoće pravda nedostupna.</p>
<p>Posebno je važno da uvaženi odvjetnik spozna kako sindikalni zastupnici radnika tj. pravnici ne mogu naplatiti troškove suda kao odvjetnici jer na to nemaju pravo. </p>
<p>I dok čekamo razboritost Vlade RH i Ministarstva pravosuđa da stanu na kraj nepravdi, nerealno visoke i nimalo socijalne cijene odvjetničkih usluga ostaju naša realnost.</p>
<p>Boris Kunstpredsjednik URSH-a i Glasa HR</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Pozivam profesora Leticu na suradnju!</p>
<p>IVO JOSIPOVIĆ</p>
<p>Zahvaljujem prof. dr. Slavenu Letici, uglednom zastupniku i profesoru, na pohvalama i pokudama koje mi je uputio u Vjesniku od 16. studenoga 2006. u povodu inicijative koju zagovaram na planu kažnjavanja ratnog profiterstva. Preskačući one dijelove njegova teksta koji očito imaju za cilj peckanje osobne naravi, da ne odvraćam pozornost s merituma i ne ulazim u nedostojna prepucavanja, sa zadovoljstvom prihvaćam njegovu ponudu da se priključi inicijatorima. Ali, najprije da otklonimo nesporazum. Naime, profesor Letica očito ne pripada onoj grupi od, ako se dobro sjećam, 84 posto gledatelja emisije »Otvoreno« koji nisu prihvatili argumentaciju poštovanog odvjetnika Hanžekovića »o glupom zakonu« i koji su razumjeli što se želi inicijativom koju zagovaram. Ne pripremamo nikakvu novu, veliku kodifikaciju radi progona ratnih profitera koja bi zahtijevala velike interdisciplinarne ekipe i studije.</p>
<p> Riječ je o vrlo kratkoj normi ustavnog ranga koja bi uklonila zastaru za kaznena djela koja su već opisana u Kaznenom zakonu i za čije kažnjavanje načelno postoji odgovarajući pravni instrumentarij. Prihvaćanje ili neprihvaćanje mogućnosti dokidanja zastare (dakako, ako pozivanje na načela prava i međunarodno pravo bude dovoljno uvjerljivo za kolegice i kolege zastupnike) test je istinske spremnosti da se uspostavi pravda. Ta bi promjena otvorila mogućnost kažnjavanja počinitelja kaznenih djela i povrata barem dijela otetog, što je izgubljeno nastupom zastara zbog nevoljkosti državnog aparata da radi svoj posao. Ali, sama promjena ustavne norme ne može jamčiti da dio državnog aparata ponovo neće opstruirati postupke. Slamanje opstrukcije i osiguranje odgovarajućeg profila policajaca i državnih odvjetnika koji će istraživati konkretne kriminalne radnje zadaća je izvršne vlasti. Normativno kratak i jednostavan zahvat koji će se drugi tjedan naći u Saboru, čini mi se lako razumljivim i na verbalnoj razini na kojoj smo je iz kruga predlagatelja do sada predstavljali općoj javnosti. </p>
<p>To potvrđuje i golema većina reakcija koje smo dobili, kako od onih koji podržavaju inicijativu, tako i od onih koji je, poput g. Hanžekovića, osporavaju. Nijansiranje na kojemu rade eksperti prije slanja teksta u Sabor potrebno je jer je riječ o pravno vrlo osjetljivom zahvatu. Da umirim prof. Leticu, o njemu se konzultira širi krug vrlo eminentnih pravnika. Interdisciplinarna istraživanja koja predlaže prof. Letica, dobro su došla i mogu pomoći u sljedećoj fazi: eventualnoj promjeni relevantnih zakona i profiliranju strategije progona »profiterskog« kriminala. Zato sa zadovoljstvom prihvaćam inicijativu prof. Letice i predlažem mu da, kao ugledni znanstvenik, odmah oformi interdisciplinarni tim u koji ću se, ako me pozove, vrlo rado uključiti. Dakako, rad takvog tima ima smisla samo ako Sabor prihvati ustavnopravni zahvat koji predlažemo.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="10">
<p>Svi naraštaji klizačana ledu Šalate</p>
<p>Čak i oni koji nemaju svoje vlastite klizaljke, za 15 kuna mogu ih unajmiti na dva sata</p>
<p>Sunce. Popularna muzika ugodne glasnoće. Stotinjak roditelja, baka i djedova posjedali ukrug po crvenom tepihu, ili na terasi obližnjega kafića s pogledom na »košnicu na ledu«. Najstarije je zagrebačko klizalište, premda jednako neuglednih tribina kao i prije (barem) dvadesetak godina kad je obnovljeno za Univerzijadu, ove zime ponovno oživjelo. Šalata vikendom: uz ovakav sunčani blagoslov s neba, savršeno mjesto za obiteljski jutarnji ili popodnevni izlazak.</p>
<p> Čak i oni koji nemaju svoje vlastite klizaljke, po cijeni od 15 kuna mogu ih, uz polog nekog osobnog dokumenta, unajmiti na dva sata, što se uz 15 kuna za ulaznicu svodi na vrlo prihvatljivi iznos s obzirom na količinu zabave koju klizanje pruža. Rijetko tko od mlađih danas zna da je prije ne baš dugo vremena klizanje bilo mnogo teže, jer skromne su kožne klizaljke sa »žnirancima« bile mnogo neugodnije za ugodnu razonodu na ledu - zglob je, naime, u njima vrlo teško ostajao ravan, pa su ona neuklizana djeca najčešće izgledala kao mali pačići s iskrivljenim nogama. Naravno, što se prilično raznolike odjeće klizača tiče, tek je nekoliko klinaca imalo zaštitnu kacigu, ali kožne su ili jednoprstne »baby« rukavice, kao i prije, neophodni dio opreme. </p>
<p>Malo tko je, osim djeda Alojza koji je došao iz čistog »gušta«, znao da je Šalata ustvari najstarije zagrebačko klizalište, otvoreno još 1928. godine, premda nije imalo specijaliziranog prostora za ledoljupce: tad su se, naime, teniski tereni na temperaturama nižim od 0 stupnjeva polijevali vodom i tako se zemlja crljenica za tili čas prerušavala u bjelinu relativno tankoga sloja leda.</p>
<p> Na njemu, prisjeća se djed Alojz, u svoje je vrijeme jedan od najpopularnijih klizača bio glumac Relja Bašić, koji je bio među malobrojnima što su imali »hokejke« odnosno pancerice, dok je većina drugih ledom kružila u staromodnim »kolumbusicama« i »džeksericama«, koje bi se posebnim ključem pričvršćivale uz zimske cipele ili gojzerice. Stoga je, ali ne isključivo zato, Bašić bio glavna atrakcija toga vremena... </p>
<p>U svakom slučaju, klizanje na Šalati uistinu obogaćuje svaku zagrebačku zimu, osuđenu na osiromašene zabavne aktivnosti na otvorenom - kako najmlađima, tako i njihovim roditeljima i djedovima... Zato, umjesto plivanja - svi na klizanje! Ako su tribine oronule, led je ipak uvijek - nov.</p>
<p>Zrinka Boršić</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Medni vikend na Jelačić placu</p>
<p>Gradski ured za poljoprivredu i šumarstvo stimulira proizvodnju meda, odnosno svaku pčelinju zajednicu s 40 kuna i organizira edukaciju </p>
<p>Pedesetak pčelara, proizvođača meda iz Zagreba, Zagrebačke, Bjelovarsko-bilogorske i Koprivničko-križevačke županije, sudjelovalo je prošli vikend na Danima meda, koje je 5. put na Trgu bana Jelačića organizirao Gradski ured za poljoprivredu i šumarstvo. U Zagrebu djeluje pet pčelarskih udruga (Lipa, Zagreb, Propolis, Degenija i Zagi ), s oko 300 pčelara. </p>
<p>Najprirodnija namirnica</p>
<p>»Ne možeš biti pčelar ako nisu zaljubljen u te životinjice i njihovu idealnu zajednicu, koju čovjek nikad neće dostići. Ljudi zbog neznanja ulijeću u pčelarstvo misleći da ono donosi laku i brzu zaradu. No, za pčele, pčelarstvo i opstanak onih koji se njime bave treba mnogo znanja«, kaže Josip Križ, predsjednik Pčelarskog društva Lipa, koji se njime bavi 30-tak godina, a nekoliko posljednjih i profesionalno. On posjeduje 200 košnica podno Sljemena i u Dugom Selu, a za sebe kaže da je samostalni istraživač pčela i pčelarstva. </p>
<p>Gradski ured za poljoprivredu i šumarstvo, kaže njegov pročelnik Darko Vuletić, proizvodnju meda stimulira s 40 kuna po svakoj pčelinjoj zajednici, a u suradnji sa znanstvenim institucijama, organizira i stalnu edukaciju. »Danima meda, sada već tradicionalnom priredbom, omogućujemo predstavljanje proizvoda i edukaciju o svim dobrim stranama meda«, kaže Vuletić. Uz med, za koji dr. Donatela Vrbanac kaže da je </p>
<p>najprirodnija namirnica, proteklih su se dana na Jelačić placu mogli kupiti i razni medeni proizvodi. </p>
<p>Niska otkupna cijena</p>
<p>»Zdraviji je med, nego <FONT COLOR="#CC3300"><b>šećer</b></FONT>. Kupujem po kilogram meda tjedno, uglavnom na Dolcu, pazeći od koga kupujem. Treba se kloniti uvoznika, valja kupovati prirodni med iz domaćih pčelinjaka«, komentirao je Mladen Jojić. Niko Mabić, umirovljenik, dodao je da ujutro obavezno pojede žlicu meda. »Dobar je za grlo i želudac«, rekao je Mabić. Dragica Bartol je, kupivši staklenku meda, objasnila da najviše voli livadni med zbog antibiotika iz raznih vrsta cvijeća. </p>
<p>Proizvodnjom meda kao dopunskom djelatnošću bavi se Marko Jozanović, predsjednik Pčelarskog društva Zagreb. »Dok je otkupna cijena meda 11 kuna, hrvatsko pčelarstvo ne može naprijed«, kaže Jozanović dodajući da zagrebački pčelari »stavljaju med iz vrcalice odmah u staklenke«, ali ih, uz nisku otkupnu cijenu, destimulira uvoz jeftinog meda iz Kine.</p>
<p>Dražen Kopač</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Sportom protiv ovisnosti</p>
<p>U organizaciji Gradskoga ureda za rad, zdravstvo, socijalnu zaštitu i branitelje u nedjelju je na Bundeku uz hrvatskog branitelja Tadiju Opačka gradonačelnik Milan Bandić trčao maraton. Time je prvi čovjek Grada i djelom podržao Mjesec borbe protiv ovisnosti - od 15. studenoga do 15. prosinca. Tom zgodom istaknuto je da se protiv ovisnosti najbolje boriti sportom, što bi zagrebačka mladež trebala bolje prihvatiti. Maratonci su na Bundeku otrčali deset krugova, a pridružila im se i nekolicina građana. Pročelnik Gradskoga ureda za zdravstvo dr. Zvonimir Šostar rekao je da je Tadija Opačak najbolji primjer, jer je bivši ovisnik o heroinu. Tadiji se uz pomoć sporta život promijenio nabolje makar je, kako često i sam kaže, »bio na dnu«.</p>
<p>Iako je po pitanju ovisnosti Grad Zagreb učinio dosta to je i nadalje velik problem, rečeno je. Ipak, optimizam ulijeva činjenica da je Hrvatska glede ovisnosti Europi »iza leđa«, rekli su predstavnici Ureda za zdravstvo. </p>
<p>Kako bi se mladi ljudi ostavili cigareta, alkohola i drugih ovisnosti koje sve češće konzumiraju - poput kocke - treba intenzivnije poraditi na predstavljanju zdravih stilova života, kaže dr. Šostar. Dodaje da mladež valja maknuti s ceste i iz kafića, gdje provode nemalo vremena, i uključiti ih u korisne aktivnosti. To su kreativne radionice gdje se može kvalitetno provoditi vrijeme, jer danas problem ovisnosti stvaraju i računala.[S.R.]</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Prijavite nasilje nad ženama!</p>
<p>Produkcijska kuća 4Film d.o.o. iz Zagreba je, u povodu Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama, završila video spot koji će pratiti kampanju »Prijavite nasilje nad ženama« koju je podržao i Hrvatski sabor. spot će se prikazivati besplatno na HTV-u i RTL-u do 24. prosinca. </p>
<p>Kampanju je potaklo hrvatsko predstavništvo UNHCR-a koji je surađivao u pripremi scenarija i prikupljao novac za produkciju spota, čiji je cilj pokazati svakodnevno nasilje koje se događa u svim slojevima društva pa se pred njim ne smiju zatvarati oči. Režirala ga je Ivona Juka, a direktor fotografije je Mario Oljača. Glume su se prihvatili Siniša Miletić, Brankica Terlin-Matula, Ivana Bolanča, Neven Crvenković i trogodišnja Andrea Kubat, izbjeglica. Donatori su Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti, MUP, Ured za ljudska prava Veleposlanstvo Kraljevine Nizozemske, Veleposlanstvo Kraljevine Norveške, OESS, Hrvatski Crveni križ, Razvojni program UN-a i UNHCR. [S. R.]</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Jednom pjevač, uvijek pjevač…</p>
<p>VRBOVEC</p>
<p> - Više od trideset godina pjevao je bas u Muškom zboru Sljeme-Šestine Zagrepčanin Milivoj Kruc, koji već godinu dana živi u Caritasovu domu u Vrbovcu. Prošli vikend mu je, kaže, bio mu je jedan od najljepših i najradosnijih jer su ga posjetili njegovi dečki, Sljemenaši, i zapjevali u čast sv. Katarine. </p>
<p>Ni Milivoj naravno nije odolio pjesmi, nego je zajedno sa 'štim-kolegama' pjevao »Kraj kapele sv. Ane«, »Na Sljeme«, »U boj, u boj….«, ali ne samo taj put. On svakodnevno svira klavir u dnevnom boravku Doma, pjeva i animira ostale štićenike. Tako mu lakše i ljepše prolaze dani. »Ne znam što bih vama rekao! To su moji 'dečki' i bit će moja družina zavijek!«, kazao je gospodin Milivoj o Šestinačnima okupljenima na mini-koncertu.</p>
<p>Pjesmom se gospodin Kruc »inficirao« u djetinjstvu, kada je i njegov je otac kao dugogodišnji član Sljemena, također proveo radni vijek u tom zboru. Eto, jednom pjevač - uvijek pjevač...[F.S.]</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Priznanja gradečkim umirovljenicima </p>
<p>VRBOVEC</p>
<p> - Oko 240 umirovljenika općine Gradec u subotu je proslavilo 60. obljetnicu Matice umirovljenika Hrvatske. Proslavu je organizirala gradečka Udruga umirovljenika željezničara pod vodstvom Boška Krmeka. Tom su prigodom uručena i priznanja pojedincima i ustanovama za doprinos u ostvarivanju umirovljeničkih prava i razvoju civilnog društva, a dobili su ih Mira Knežević, Vladimir Blažinović, Ivan Bencet, Marica Miošek, Boško Krmek, Tihomir Grizelj i Poglavarstvo općine Gradec. [F.S.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="16">
<p>U eksploziji uljare poginula četiri radnika</p>
<p>RIM</p>
<p> - U gradiću Campello sul Clotunno nedaleko Peruggije u nedjelju je eksplodirao pogon za proizvodnju ulja. Četvorica radnika su poginula, a jedan je teško ozlijeđen. Prema prvim rezultatima istrage, eksploziju je uzrokovalo iskrenje u silosu. koji sadrži oko 10.000 litara maslinovog ulja.[EPA]</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Bryan Adams danas su Osijeku</p>
<p>OSIJEK</p>
<p> - Poznati kanadski rocker Bryan Adams u ponedjeljak će u sklopu svoje europske turneje održati koncert u osječkoj sportskoj dvorani »Zrinjevac«, čime će postati prva svjetska glazbena zvijezda koja nastupa u Osijeku. Adams u Osijek stiže u ponedjeljak s pratećom ekipom koju čini dvadesetak osoba i bit će smješten u luksuznom predsjedničkom apartmanu Hotela »Osijek«. Budući da je Adams vegetarijanac, sa sobom dovodi svojega kuhara koji će mu pripremati obroke. Kako doznajemo na osječkom Gradskom radiju, koji zajedno s tvrtkom Lupa promotion organizira koncert, kao predgrupa nastupit će Dragonfly, uz goste Dadu Topića i Nikšu Bratoša. Među Adamsovim funovima na koncertu će biti i mnoge poznate osobe, primjerice, Vanna koja dolazi sa suprugom Andrijom Vrdoljakom, Marko Perković Thompson, Jacques Houdek, a pridružit će im se i kanadski veleposlanik Thomas Marr, osječki gradonačelnik Anto Đapić te članovi Poglavarstva grada Osijeka. Bryan Aadams iz Osijeka odlazi u utorak put Beograda, gdje iste večeri ima koncert. [M. S. G.]</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Igrali se Jamesa Bonda i izazvali uzbunu</p>
<p>BALE</p>
<p> - Izviđači koji su se igrali Jamesa Bonda izazvali su uzbunu na kolodvoru švicarskog grada Bale, prema priopćenju kantonalne policije. Turisti su primijetili mladića koji je ostavio sumnjivi paket na kolodvorskoj garderobi i o tome obavijestili policiju. Nakon pokretanja uzbune, predvorje kolodvora je evakuirano i zatvoreno tijekom dva sata. Policijski stručnjaci su otvorili sumnjivi paket, ali nisu otkrili njegov sadržaj. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Australci pozvani da mole za kišu</p>
<p>SYDNEY</p>
<p> - Nadbiskup Philip Wilson, predsjednik Australske biskupske konferencije, pozvao je u nedjelju Australce na molitvu za kišu nakon što je jaka suša pogodila taj kontinent i upropastila usjeve i živote mnogih farmera. »Molimo se za kišu...u znak solidarnosti sa ljudima koji pate zbog suše«, rekao je on za Australian Broadcasting Corporation. Predsjednik Udruge farmera Novog Južnog Walesa Jock Laurie kazao je da bi zajednička molitva mogla podići moral premda su usjevi već uništeni. »Mislim da to pokazuje kako gradsko stanovništvo razumije kakav učinak (suša) ima na ruralnu zajednicu«, izjavio je on. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Nestala žena pronađena iza police s knjigama</p>
<p>NEW PORT RICHEY</p>
<p> - Ukućani su pronašli tijelo Mariese Weber (38) zaglavljeno iza police sa knjigama i tako nakon dva tjedna riješili zagonetku njenog nestanka u mjestu new Port Richey na Floridi. Mariesu Weber njeni su ukućani posljednji put vidjeli kad je došla s posla, pozdravila majku i otišla u svoju sobu. Nakon što je nisu vidjeli cijeli dan pokrenuli su policijsku potragu jer su mislili da je nekuda otišla ili da ju je netko oteo. Njena sestra je nedavno kasno noću krenula u Mariesinu sobi da bi uzela knjigu i tamo otkrila tijelo naglavce zaglavljeno iza police s knjigama. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="21">
<p>Uspješno festivalsko slijetanje </p>
<p>Ovogodišnji FNK je naznačio da bi mogao izrasti u relevantan festival takvoga tipa i u široj regiji</p>
<p>Drugo izdanje Festivala novog cirkusa, koji je nakon šest dana završio u subotu na večer, potvrdio je da je projekt direktora Ivana Kralja i njegova tima, programski, produkcijski i organizacijski više nego solidno zaokružen i napokon kvalitetno zgotovljen. </p>
<p>Baveći se festivalom kao kompletnim proizvodom, ponovno su posebnu pozornost fokusirali prema razrađenom i prepoznatljivom vizualnom identitetu, koji se bavio temom putovanja, konkretno avionskoga prijevoza. I dodatna festivalska ponuda dokazala je da je to festival na koji možemo i trebamo računati. </p>
<p>Iako zgrčeni u uobičajenim financijskim limitiranostima, ovogodišnji FNK je naznačio da bi mogao izrasti u relevantan festival takvoga tipa i u široj regiji. </p>
<p>Što se tiče same koncepcije Festivala, raznolikost, pravo na različitost i Drugačije, što je i postulat cirkuske umjetnosti, zadovoljio se i izvrsnim nastupom francuskih trapezistica Compagnie Moglice-Von Verx »Gledam gore, gledam dolje«; kombinacijom electrojazza, plesnog performansa i žonglerizma u finskoj predstavi »Slobodni pad« i izvedbi skupine »Circo Aereo& Rinne Radio«, dok je portugalski akrobat i video umjetnik Joao P. Pereira Dos Santos u predstavi »S tobom« pokazao zavidnu vještinu, tjelesnu spremnost, ali i ispripovijedio tužnu priču o osamljenosti. Njemački umjetnik hrvatskih korijena Ante Ursić pokazao je u kratkom programu »Edward« žonglersko umijeće s metalnim štapićima, podarivši nam nostalgičnu notu davnih cirkuskih majstora. Duhovitu, zabavnu, no i resku kritiku svakodnevice pokazao je švicarsko-australski cirkuski umjetnik Tom Oskar u predstavi »Sretan Put«.</p>
<p>Ipak, svojevrsni mlaki tuš priredio je domaći izbor. Imperativ pozivanja hrvatskih grupa koji se bave poetikom novoga cirkusa hvale je vrijedan poticaj, no nelogično je i nekorektno u hrvatsku selekciju (i to u glavni program) uvrštavati predstave koje uz dužno poštovanje pripadaju programu, primjerice Susreta kazališnih amatera Zagreba. Riječ je skupini »Capoeira Regional Zagreb - Grupo Amazonas«, njihovoj plesnoj predstavi »Maculele« u režiji Tene Kostanjšek, odnosno o udruzi koja se bavi njegovanjem brojnih aspekata vještine kulture capoiere. Doduše, u plesu sa štapovima oni koriste vrlo blage elemente sportske gimnastike, no to nazivati varijantom folklornog viđenja »novog cirkusa«, omalovažavanje je za skupine poput nizozemskoga »Circusa Klompa«, koji su svojim »Plesom klompi«, dosljedno provedenim dramaturškim nastupom i dojmljivom akrobatikom ponudili promišljenu predstavu.</p>
<p>Helena Braut</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>SOS za remek-djelo renesansnoga graditeljstva</p>
<p>ŠIBENIK</p>
<p> - U Galeriji i Studiju Galerije svetog Krševana jedva su stali svi pristigli radovi s prve Likovne radionice održane krajem kolovoza u Šibeniku pod nazivom »Umjetnici Jurjevoj katedrali«. Svjedoči to o velikom odazivu umjetnika iz cijele Hrvatske. </p>
<p>Idejni začetnik likovne radionice je šibenski biskup Ante Ivas, koji je odlučio pozvati one koje je smatrao najbližima katedrali - umjetnike, kako bi se stvorio fundus umjetnina kojima bi se financirala obnova toga remek-djela renesansnoga graditeljstva, starog više od pet stoljeća. SOS za katedralu svetog Jakova čuli su mnogi. U radu prve radionice »rodilo« se 40 umjetničkih djela, a kasnije su donirane još 22 umjetnine. </p>
<p>»Katedrala je danas ugrožena mnogim nevoljama i nedaćama i mi smo odlučili pojačati njezin krik da je spasimo jer je to naša dužnost i obveza. Sjetio sam se umjetnika, tih nasljednika slavnog Jurja za koje sam procijenio da će nabolje čuti Jurjev zov«, rekao je u prigodi svečanog otvaranja izložbe, u petak Ivas.</p>
<p>Kako je u predgovoru kataloga napisao dr. Ive Šimat Banov, u radionici je sudjelovao raznoliki umjetnički svijet s različitim umjetničkim svjetonazorima. Pave Roca, ravnatelj Galerije sv. Krševana, kazao je da će jedan dio umjetnina sigurno naći mjesto u budućem Muzeju sakralnih umjetnina, a drugi će ići na aukciju kako bi se prikupila sredstva za obnovu katedrale i njezinu trajnu skrb. Prije aukcije izložba će se preseliti u Zagreb, a možda i u Rim. [Jadranka Klisović]</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Važan dio kulturnog krajolika</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Pod visokim pokroviteljstvom Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora, Vijeća Hrvatske biskupske konferencije za kulturu i Ministarstva kulture Republike Hrvatske, u petak je u Kristalnoj dvorani hotela »The Westin« prikazan film »Kulturna baština Slavonije«, autorski uradak Ferdinanda Medera i Eduarda Galića. </p>
<p>Riječ je o četvrtom u nizu dokumentarnih filmova projekta »Hrvatska kulturna baština«, čija je svrha da se prvi put integralno prikaže kulturno-povijesna važnost, likovna kreativnost te umjetnička vrijednost hrvatske likovne i umjetničke baštine. Svečanost predstavljanja filma, koju su uveličali brojni uglednici iz društvenog, vjerskog i kulturnog života, otvorio je ministar kulture Božo Biškupić. Biškupić je istaknuo kako je hrvatska baština u Slavoniji važan dio kulturnog krajolika koji je, na žalost, bio teško pogođen ratnim razaranjima, što je za Ministarstvo kulture bio osobiti razlog da se financijski i stručno opredijeli poduprijeti projekt. Biskupić je iskazao vjeru da će film proširiti vidokrug onih koji do sada nisu imali prigodu uživati u kulturalnim raznolikostima koje pruža slavonska ravnica.</p>
<p>U produkciji poduzeća za filmsku i izdavačku djelatnost Stela Film Zagreb, na čelu s Brankom Orčićem, film predstavlja pet županija (Brodsko-posavsku, Osječko-baranjsku, Požeško-slavonsku, Virovitičko-podravsku i Vukovarsko-srijemsku), te pet gradova (Osijek, Požegu, Slavonski Brod, Viroviticu i Vukovar). Film predstavlja kulturno-povijesne vrednote sa 47 lokacija, od čega su 23 snimljene iz zraka. Projekt je realizirala autorska ekipa koju čine scenarist Ferdinand Meder, redatelj Eduard Galić, idejni autor i producent Branko Borčić, snimatelji Enes Midžić i Robert Cerić te autor glazbe Arsen Dedić. Za svoju je vrijednost, u smislu očuvanja i vrednovanja kulturne baštine nacionalnog i europskog značenja, dobio pravo na korištenje logotipa UNESCO-a i ICOMOS-a, a film je dostupan u obliku trojezičnog DVD-a.</p>
<p>Najavljeno da će se na kraju snimiti i završni film o cjelokupnoj hrvatskoj kulturi i turističkoj baštini. [Tanja Novak]</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Nagrade Lipovčanu i Nuhanoviću</p>
<p>Na prigodnoj svečanosti koja je održana u petak u Gradskoj knjižnici i čitaonici predana su priznanja laureatima ovogodišnjih 9. đakovačkih susreta hrvatskih književnih kritičara. </p>
<p>Nagrada »Julije Benešić« pripala je Srećku Lipovčanu za knjigu »Vrijeme nevremena«. Statuu, plaketu i novčani iznos od 5000 kuna Lipovčanu je predao Marinko Zirdum, predsjednik đakovačkog ogranka Matice hrvatske, koja je, uz Društvo hrvatskih književnika, odnosno njegov slavonsko-baranjsko-srijemski ogranak, utemeljitelj susreta. »Povelja uspješnosti«, uz novčani iznos od 3000 kuna, uručena je književnom kritičaru Gordanu Nuhanoviću za niz književnih kritika objavljenih u tiskanim medijima i u televizijskoj emisiji »Pola ure kulture«. [Mile Ljubičić]</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Novi fragmenti3 u HDLU-u</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Ulje na platnu »br. 8« Zlatana Vehabovića najbolje je likovno djelo na natječaju za mlade umjetnike »Novi fragmenti«, što ga je treći put organizirala Erste & Steiermarkische banka. Drugu nagradu osvojila je Snjažana Ban za akril na medijapanu »Hladan tuš«, dok je trećenagrađena Josipa Štefanec za mobilnu skulpturu »Jutarnji hibrid«. Tri nagrađena rada, uz još po jedan rad spomenutih umjetnika te po dva rada još osmero najboljih umjetnika po izboru stručnog žirija natječaja »Novi fragmenti3« izloženi su u Domu Hrvatskih likovnih umjetnika do 30. studenoga. [M. K.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="26">
<p>Prvi veleslalomski bodovi Ane Jelušić </p>
<p>Austrijanke dominiraju na startu sezone, a Bode Miller bio je tek 29. u prvom spustu sezone </p>
<p>ASPEN</p>
<p> – Anji Pärson je bez Janice Kostelić otvoren put prema ukupnoj pobjedi u Svjetskom kupu! Čisto sumnjamo... Šveđanka je prošla operaciju tijekom proljeća, imala je isprekidane pripreme i sezonu je dočekala vidno nespremna. Uostalom, veleslalom u Aspenu završila je negdje u snijegu. </p>
<p>Koliko god bilo rano prejudicirati, Austrijanke su jasno dale do znanja da su trenutačno miljama ispred Anje. Slalom u Leviju osvojila je Schild, veleslalom u Aspenu Zettel. Tri su Austrijanke (Schild, Hosp i Zettel) tehnički vrlo jake. Odavno je Ante Kostelić pričao o njima, prije nego što su zakoračile u Svjetski kup. </p>
<p>Uz hvalospjeve koje sipamo pred Austrijanke, još žešće zaslužuje Hrvatica Ana Jelušić. Nakon četvrtog mjesta u slalomu, ugrabila je i prve veleslalomske bodove. Bila je 28. u Aspenu. </p>
<p>Scenarij je za hrvatsku skijašicu bio kompliciran. Imala je startni broj 60 i vrlo kompleksnu stazu, koju u tom trenutku nije bilo lako kvalitetno apsolvirati. </p>
<p>»Prva je vožnja bila dobra, no imala sam toliko daleki startni broj da nisam imala nikakvog odmora uoči druge. Uz to, tijekom druge vožnje kao da sam odlučila uživati, a ne hvatati brzinu. Ali, neću prigovarati ovom rezultatu«, komentirala je Ana. </p>
<p>Veleslalom je vozila i Matea Ferk - kasnila je za najbržom 7.08 sekundi (45. mjesto). </p>
<p>Nešto sjevernije, u kanadskom Lake Louiseu, Ivica Kostelić pokušao se u spustu ugurati među trideset najboljih. Nije uspio, ali zaostatak nešto veći od dvije sekunde za najbržim Büchelom nije loš rezultat. Spust i superveleslalom shvaćeni su ionako kao vrsta treninga, a Ivica će reći da je bilo super te da je u donjem dijelu imao 13. vrijeme. Priprema je to za Beaver Creek i slalom. Tamo Ivica treba biti »ubojit«, a ondje će i Janica Kostelić u ciljnoj ravnini bodriti brata na putu prema prvim bodovima.. Jače je od pobjede Büchela odzvonilo kako je Hermann Maier i dalje u vrhu brzih disciplina ili kako je Bode Miller jedva ušao među trideset najboljih. No, sezona je tek počela, a skijaši će reći da je pravi početak tek nakon povratka u Europu.[S. K.]</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Dinamo mirno do pobjede</p>
<p>VELIKA</p>
<p> – Dinamo je protiv Kamena Ingrada u Velikoj, nešto slično kao i u nedavnom dvoboju Kupa protiv Intera u Zaprešiću, ozbiljnije zagrizao tek početkom drugoga poluvremena. Istina, mrežu domaćih načeo je još u prvom dijelu, u 39. minuti, no igra »plavih« u prvih 45 minuta sigurno nije matrica kakvu bi trener Branko Ivanković želio rabiti i u budućnosti. Dinamo je, dakle, pobijedio s 2-0 (1-0) i zadržao vrh ljestvice. </p>
<p>Naposljetku, malo tko je očekivao drukčiji rasplet, s obzirom na to da je ovo ipak bio okršaj posljednjeplasirane i vodeće momčadi prvenstva. Pa, ipak, ta se kvalitativna razlika ovog puta nije isuviše osjetila. </p>
<p>Dinamu je na putu do pobjede pomogao i veliki gaf domaćeg vratara Avdukića. Bila je to svojevrsna repriza nedavnog pogotka u mreži Engleza na utakmici u Maksimiru. U oba je slučaja to bio gol za 2-0. Avdukić je, baš poput svoga kolege Robinsona iz engleske reprezentacije, promašio loptu prilikom ispucavanja. Vugrinec je relativno mlakim udarcem poslao loptu prema veličkom kaznenom prostoru, Avdukić zamahnuo u prazno, a Eduardo je potom samo »piknuo« u nebranjenu mrežu. </p>
<p>Prvi je pogodak upravo djelo Davora Vugrinca. U smiraju prvog dijela je glavom, nakon centaršuta vrlo dobrog Marija Cvitanovića, smjestio loptu iza gol-crte.</p>
<p>Zanimljivo je da su domaći bili iznimno nezadovoljni suđenjem. Štoviše, nekad proslavljeni Dinamov nogometaš, a danas »desetka« Kamena Ingrada Edin Mujčin čak je razmišljao napustiti teren usred utakmice. [R. I.]</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Vulić već zadovoljan polusezonom </p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Na Poljudu i oko njega posljednjih se (tje)dana više razmišljalo o sljedećoj (polu)sezoni nego što se iščekivalo gostovanje momčadi Elvisa Scorije, koja je samo tri dana ranije deklasirala Ćirin Zagreb. Hajdukovi navijači kao da su sve bliže mirenju sa činjenicom da je aktualno prvenstvo već gotovo, a opravdanje za takvo nešto podsvjesno im je ulijevala i uprava kluba, koja je aktualnu godinu ionako označila »samo« stabilizacijskom. U takvoj uspavljujućoj atmosferi Hajdukova se momčad morala održavati budnom, jasno prošle subote protiv Slavena. </p>
<p>»Potpuno smo dominirali, čini mi se da smo imali 80 posto vremena loptu u svojim nogama. Prezadovoljan sam, nemam nijedne riječi zamjerke svojim igračima«, nije krio oduševljenje nakon pobjede trener Vulić. </p>
<p>»Bijeli« su se tako od navijača u prvom dijelu prvenstvene sezone oprostili pobjedom, a Vulić je dodao: </p>
<p>»Već u ovom trenutku, bez obzira na ishod posljednjih dviju utakmica (Varteks te Cibalia u Kupu), moram priznati da sam prezadovoljan ovom polusezonom.«</p>
<p>Ante Bilić</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Lutanja Ratka Rudića </p>
<p>Najtrofejniji vaterpolski trener na svijetu u dvije godine s Hrvatskom nije osvojio medalju</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – »Najviše bih volio medalju s Europskog prvenstva. Naravno, to ne znači da na ostalim natjecanjima nemamo očekivanja. Jedna medalja je zajamčena, a nadam se da ćemo u sva tri natjecanja biti na pobjedničkom postolju. Želim napraviti reprezentaciju koja će godinama vladati svijetom vaterpola.« </p>
<p>Riječi su to izbornika naše vaterpolske reprezentacije Ratka Rudića. Najtrofejni svjetski vaterpolski trener tako je govorio na početku ove godine. </p>
<p>Podsjetimo na ostvareno. Hrvatska je bila četvrta na Svjetskom kupu, u završnicu Svjetske lige nije se ni plasirala, a na Europskom prvenstvu u Beogradu bila je sedma. Niti blizu isprva željenom, planiranom, očekivanom... Tek četvrto mjesto na Svjetskom kupu u Budimpešti moglo je zadovoljiti visoke ciljeve koje su imali vaterpolisti. I to samo kroz činjenicu da prva četiri mjesta izravno vode na SP. Rudić je izbornik dvije godine, a medalju još nismo osvojili. </p>
<p>Kako su natjecanja i višemjesečne pripreme ovog ljeta prolazile, Rudić je mijenjao prioritete, papagajski ponavljao da je reprezentacija u stvaranju, pa je tako Svjetski kup postao najvažnije natjecanje. Neuspjeh u Svjetskoj ligi bio je popraćen komentarom izbornika: </p>
<p>»To natjecanje ionako nije toliko važno, više nam služi kao priprema za EP.« </p>
<p>Zanimljivo, našim susjedima Srbima Svjetska se liga i te kako dopala, pa su na završnici u Ateni uzeli zlato i nagradu od 100.000 eura. Srbi su osvojili sve što se moglo osvojiti ove godine (EP i Svjetski kup), dok su naši upisivali neuspjehe, za koje su se pripremali čitavo ljeto. Rudić, novi član vaterpolske Kuće slavnih, i sada priča u svom stilu: </p>
<p>»EP je kod nas imao više odjeka nego što je bilo potrebno. Osobno mi je mnogo važniji bio Svjetski kup, zbog plasmana na SP.« </p>
<p>Da može vratiti vrijeme, ne bi ništa promijenio: </p>
<p>»Ne gledam to na takav način. Dobio sam dobar uvid u neke igrače. Na raspolaganju sam imao nešto drugačiji sastav nego što sam želio, a poremetile su nas i ozljede.« </p>
<p>Sada je Rudić napravio zaokret, u prvom planu više nisu igrači s kojima je otišao u Beograd. Za SP u Melbourneu pozvao je osam »novih« imena. Na povratak je nagovorio Milu Smodlaku i Igora Hinića, koji su se oprostili od reprezentacije. Neuspjesi su ga natjerali da odustane od onoga što je započeo prije dvije godine, od pomlađivanja, stvaranja reprezentacije za budućnost. </p>
<p>Sad je okupio najbolje što može, s izuzetkom Fatovića i Kržića, koji su bliži četvrtom desetljeću života. Primjerice, pozvani su Barač (33 godine) i Zdeslav Vrdoljak (35), a Hinić i Smodlaka također su prošli tridesetu. Ima vremena i za uigravanje, prvenstvo je ionako podređeno reprezentaciji. U Pekingu (ako ondje i dođemo) većina igrača bit će na zalazu karijere. Pitanje je jesu li bila potrebna ta lutanja, zašto su potrošene dvije godine, gdje će tada biti mladi u koje se na početku zaklinjao, gdje će tada biti reprezentacija za budućnost...</p>
<p>Danijel Jelenek</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Žao mi je zbog Villeneuvea i Senne</p>
<p>Sedemerostruki svjetski prvak zažalio zbog nekih stvari kroz 16-godišnju karijeru</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – U trenucima zaslužene mirovine, odnosno u danima kad je svijet brzina definitivno iza njega, najtrofejniji vozač formule 1 svih vremena Michael Schumacher još se ne može riješiti novinara te »grijehova« iz prošlosti. Sa sedam naslova najboljeg vozača svijeta i vlasništvom od »milijun« rekorda sa samih staza diljem cijelog svijeta, koje će zaljubljenici u brzine uvijek pamtiti, Schumacher je ostao zapamćen i po svojoj prgavosti na stazi.</p>
<p>U pamćenju najviše ostaju njegovi namjerni sudari na stazi u kojima je, želeći doći do naslova, u zid pokušavao stjerati Jacquesa Villeneuvea i Damona Hilla. Na upit postoji li nešto što bi kroz svoju 16-godišnju karijeru volio promijeniti Nijemac je u razgovoru za Suddeutsche Zeitung rekao: </p>
<p>»Kad se prisjetim te 1997. godine i Villeneuvea, onda je to definitivno situacija koju bih volio promijeniti.« </p>
<p>Zanimljivo je da je nakon same te utrke Schumacher drugačije razmišljao, pa je tada okupljenim novinarima postavio pitanje:</p>
<p>»Koliko je vas okupljenih ovdje ikada sjelo u bolid formule 1 i sudjelovalo u utrci koja im može donijeti naslov svjetskog prvaka? Ne znate kakav je to osjećaj. Upotrijebio sam ono što sam imao i ponovio bih to uvijek. A vi me možete kriviti koliko god želite...« </p>
<p>Podsjetimo, Schumacherov plan tada nije uspio i Kanađanin je postao prvak, a Schumacheru je FIA oduzela kroz sezonu skupljene bodove.</p>
<p>Krešimir Đureš</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="31">
<p>Bitka NATO-a za budućnost </p>
<p>Misija NATO-a u Afganistanu dominirat će sastankom, a o uspješnosti ISAF-a ovisi buduća percepcija Saveza</p>
<p>RIGA</p>
<p> - Sve je spremno za početak dvodnevnog sastanaka na vrhu NATO-a kojim bi taj savez trebao zakoračiti u novu i izvjesniju budućnost. Iako zvuči kao fraza o stalnim promjenama, summitom u Rigi NATO ulazi u ključnu transformaciju koja bi trebala ojačati njegovu ulogu na globalnoj sceni. </p>
<p>Kada je riječ o konkretnim pitanjima, NATO će, kako je najavljeno, objaviti da su njegove snage za brzu reakciju spremne za uporabu. Na taj način, NATO bi prvi put u svojoj povijesti imao na raspolaganju sposobne za djelovanje bilo gdje u svijetu. </p>
<p>Priča zvuči odlično, no i tu ima problema. Sudeći po dosadašnjem iskustvu, snage sposobne za tako brze i kvalitetne misije u pravilu se popunjavaju uvijek iz istih zemalja. Osim prenapregnutosti snaga na nekoliko lokacija u svijetu, te zemlje se s pravom bune jer jedine plaćaju ne male troškove. Stoga je u planu da se za te snage odredi zajednički budžet. </p>
<p>»Globalni izlazak« NATO-a velika je želja NATO-ova sjedišta u Bruxellesu, no ne radi se o preuzimanju cjelokupne odgovornosti za globalnu sigurnost. NATO to jednostavno nije u stanju izvesti. Glavni tajnik NATO-a Jaap de Hoop Scheffer je uoči summita u Rigi već izjavio kako ne želi priče o globalnom NATO-u. </p>
<p>Globalni NATO bio bi ne samo prenapregnut nego također bio paraliziran razlikama u strateškom interesu i perspektivi. Zemlje članice NATO-a ne vole to priznati, ali sada kada je hladni rat završen, u NATO-u nema solidarnosti kao što je nekad bilo, a transatlantska ljutnja zbog iračkog rata, koja još uvijek nije prevladana, je to jasno pokazala. </p>
<p>Irak bi se mogao pokazati kao izuzetak, ali ne kao pravilo. Međutim o pitanjima u rasponu od palestinsko-izraelskog sukoba do Irana i Libanona, postoje važne razlike u politici između dviju strana Atlantika, pa i među europskim članovima NATO-a. </p>
<p>Primajući nove članove, posebno one iz potpuno različitih strateških prizorišta učinilo bi savez još raznolikijim i glomaznijim.</p>
<p>Nema nikakve dvojbe da će misija NATO-a u Afganistanu dominirati cijelim sastankom na vrhu, a o uspješnosti te misije ovisit će i percepcija NATO-a ubuduće. Pojednostavljeno rečeno, ako NATO uspije u Afganistanu u sve težim uvjetima, onda će postati i jasno što će i kako NATO ubuduće raditi. U suprotnom, čeka ga marginalizacija i vraćanje u okvire koje je imao do kraja hladnog rata: paziti na sigurnost svojih članova. No, s pojavom međunarodnog terorizma, širenja oružja za masovno uništenje, šverca ljudi i oružja, klasično čuvanje granica zemalja članica više ne dolazi u obzir. </p>
<p>Glavni tajnik NATO-a koncentrirat će se na summitu na što snažniji pritisak na članove kako bi uložili dodatni napor i vojnike za jačanje misije u Afganistanu. No, naglasio je Scheffer, uspjeh se ne može očekivati ako u Afganistanu NATO ostane sam; bez uključivanja ostalih vladinih i nevladinih organizacija, željeni uspjeh će izostati.</p>
<p>Bruno Lopandić</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Barikadama protiv Roma</p>
<p>Situacija se smirila tek nakon dolaska premijera Janeza Janše i više ministara koji su se sastali s vodstvom općine i članovima romske obitelji Strojan </p>
<p>LJUBLJANA</p>
<p> - Dvije su osobe lakše ozlijeđene u noći sa subote na nedjelju u proturomskim protestima u općini Ivančna Gorica, tridesetak kilometara jugoistočno od Ljubljane, a situacija se smirila tek nakon dolaska premijera Janeza Janše i više ministara u njegovoj vladi koji su se sastali s vodstvom općine i članovima romske obitelji Strojan čiji je pokušaj povratka u njihovo naselje blizu sela Ambrus nakon četiri tjedna boravka u izbjegličkom centru u Postojni opet izazvao nemire.</p>
<p>»Predsjednik vlade Janez Janša i ministri Milan Zver, Dragutin Mate i Janez Podobnik sastali su se s vodstvima općine Ivančna Gorica te mjesne zajednice Ambrus, a nakon toga i s predstavnicima romske obitelji Strojan i romskim vijećnicima«, priopćio je ured slovenskog premijera.</p>
<p>»Svi koji su sudjelovali u razgovorima zauzeli su se za poštivanje pravne države i smirivanje zaoštrenih prilika. Nakon razgovora uklonjene su cestovne barikade i snage specijalne policije«, dodaje se u priopćenju. </p>
<p>U priopćenju se navodi da su se predstavnici romske obitelji Strojan složili s argumentacijom da njihov povratak u naselje koje nema građevinske dozvole nije moguć te da će vlada i Romi idućeg tjedna nastaviti razgovore kako bi se problem njihova trajnog smještaja riješio.</p>
<p>Kako su javili slovenski elektronički mediji, lokalno stanovništvo iz sela Ambrus u subotu je navečer odbilo poziv specijalne policije da ukloni prepreke na cesti koja vodi u romsko naselje Dečja vas i bacalo kamenje na policiju, a u naguravanju do kojega je tom prilikom došlo lakše su ozlijeđeni 50-godišnji muškarac i 45-godišnja žena kojima je pomoć ukazana u bolnici, ali su zbog lakše prirode ozljeda kasnije pušteni na kućnu njegu. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Hezbollah najavio masovne demonstracije</p>
<p>Osnivanje suda postao glavni kamen spoticanja između prozapadne libanonske vlade i prosirijskog pokreta Hezbollah</p>
<p>BEJRUT</p>
<p> - Libanonska vlada potvrdila je u subotu nacrt o uspostavi međunarodnog suda za ubojstvo bivšeg premijera Rafika Haririja, objavio je ministar libanosnki informiranja Ghazi Aridi. Vlada će sada ovaj nacrt u obliku prijedloga zakona uputiti na usvajanje u parlament. </p>
<p>Međutim, u nedjelju je libanonski predsjednik Emile Lahoud ocijenio ništavnim sastanak Vijeća ministara u subotu na kojem je odobren nacrt o osnivanju toga suda. Lahoud smatra nelegitimnom vladu antisirijske većine nakon što su šestorica prosirijskih ministara prošlog mjeseca zbog osnivanja tog suda podnijeli ostavke u libanonskoj vladi. </p>
<p>Osnivanje međunarodnog suda za ubojstvo Haririja postao je naime glavni kamen spoticanja između prozapadne libanonske vlade i prosirijskog pokreta Hezbollah. Zeleno svjetlo za osnivanje međunarodnog suda za ubojstvo Haririja dalo je 21. studenoga i Vijeće sigurnosti UN-a. U libanonskoj i međunarodnoj javnosti za ubojstvo Haririja osumnjičena je Sirija. </p>
<p>Istodobno, američki veleposlanik pri UN-u John Bolton izjavio je kako budućnost Libanona ovisi o ishodu bitke između »demokracije i terorizma« nakon ubojstva kršćanskog političara Pierrea Gemayela. Bolton je ocijenio kako će biti »ozbiljan problem« ako istraga ovotjednog ubojstva Gemayela, ministra industrije u libanonskoj vladi i otovrenog kritičara Sirije, ukaže ne umiješanost Damaska. </p>
<p>»SAD moraju to uzeti u obzir kada odlučuju hoće li proširiti odnose s takvom zemljom«, rekao je Bolton dodajući kako nije riječ o tome hoće li SAD pregovarati sa Sirijom nego »hoće li Sirija saslušati« ono što Washington ima za reći. Libanon se, po njegovoj ocjeni, nakon posljednjeg u nizu atetnata na protusirijske političare nalazi na »vrlo dramatičnoj točki« svoje povijesti. </p>
<p>Mnogi u Libanonu optužuju Siriju da stoji iza ubojstva Gemayela, no Damask negira bilo kakvu vezu s atentatom, ističući kako on šteti njegovim interesima. Damask je ohrabren sve brojnijim pozivima američkom predsjedniku George W. Bushu da pregovara sa Sirijom i Iranom, umjesto da ih kažnjava, te da traži njihovu pomoć u stabilizaciji Iraka. Politička kriza u Libanonu traje već tjednima, jer prosirijski Hezbollah traži veću ulogu u vladi koju vodi antisirijska koalicija. Za idući tjedan najavljuje se da će Hezbollah organizirati masovne demonstracije kako bi pokušao srušiti vladu premijera Fuada Siniore. [AFP/Reuters/Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Šešelju počinje suđenje </p>
<p>DEN HAAG</p>
<p> - Haško suđenje vođi srpskih radikala Vojislavu Šešelju, optuženom za ratne zločine počinjene u istočnoj Hrvatskoj, BiH te u Vojvodini, nakon nekoliko odgoda počinje u ponedjeljak. Još se ne zna hoće li se u sudnici pojaviti Šešelj koji je, po vlastitim tvrdnjama, toliko iscrpljen dvotjednim štrajkom glađu da nije sposoban dolaziti na Sud. Nakon što se Šešelj (52) prošle srijede, tvrdeći da je preslab, odbio pojaviti na predraspravnom ročištu unatoč upozorenju Suda da je njegov nedolazak ometanje postupka, Haaški mu je sud privremeno ponovno nametnuo branitelje po službenoj dužnosti. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="35">
<p>Kušaonica vrbničke žlahtine</p>
<p>Krčki vinar Anton Katunar, u sklopu obiteljskoga podruma u Vrbniku, uredio je kušaonica u koju je pohranio tri tisuće butelja vina. U njoj su, kaže Katunar, vina koja »još neko vrijeme mogu ostati u boci« i »vina za sjećanje«, poput vrbničke žlahtine iz 1986. </p>
<p>»Kušaonica je namijenjena poznavateljima vina koji će u njoj moći usporediti žlahtinu različitih godišta i uvjeriti se što sve to vino može pružiti. Nije riječ o komercijalnim količinama nego buteljama vina koje, za prigodnih kušanja, mogu pokazati potencijale žlahtine iz Vrbničkoga polja«, napominje Katunar. </p>
<p>U prigodi otvorenja kušaonice kušali su se žlahtina, desetak različitih godišta, chardonnay i crna stolna vina. [D.Kč.]</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Kraj New Ordera</p>
<p>Britanska skupina New Order, koja već 29 godina uspješno djeluje na svjetskoj glazbenoj sceni, najavila je kraj djelovanja. Britanski kultni elektro-rock bend je prema svemu sudeći na kraju karijere, premda članovi New Ordera nisu odlučili hoće li se rastati zauvijek ili tek privremeno.</p>
<p>»Imam osjećaj da više nismo toliko popularni. Došla su neka čudna vremena«, poručio je bubnjar New Ordera Stephen Morris.</p>
<p>New Order nastao je 1980. godine kada se pjevač Joy Divisiona Ian Curtis objesio na vrhuncu slave u 23. godini života. Nakon Curtisova samoubojstva, bend je promijenio ime u New Order. Izdali su osam studijskih albuma i četrdesetak singlova.</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Rasprodan Genesis</p>
<p>Phil Collins lani se oprostio od svoje publike turnejom koja ga je dovela i do Zagreba. Međutim, taj glazbenik ipak nije odustao od glazbe, pa je zajedno s Mikeom Rutherfordom i Tonyjem Banksom, članovima skupine Genesis, odlučio razveseliti obožavatelje tog benda. Karte za oba britanska koncerta, u Manchesteru i Londonu, prodane su u roku od 90 minuta. </p>
<p>Na turneji »Turn It On Again« neće im se pridružiti Peter Gabriel, jedan od članova benda, jer još ima vrlo uspješnu solo-karijeru. </p>
<p>Nijemci i Nizozemci bili su još nestrpljiviji, pa su 400 tisuća ulaznica razgrabili za samo 40 minuta. Bend će nastupiti u ukupno 20 europskih gradova. Turneja će početi u Finskoj 11. lipnja, a završiti u Rimu 14. srpnja. [P.B.P.]</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Djeluje li kletva Edie Sedgwick?</p>
<p>Zbog snimanja dodatnih scena filma »Factory Girl«, upitno je hoće li Sienna Miller osvojiti zlatni kipić </p>
<p>Posljednjih dana svoga života, koji je uništila droga, ikona šezdesetih godina Edie Sedgwick proklela je onog koji poželi od njezina života napraviti film. Smatrala je da je ona previše živopisan lik koji ne može biti »uhvaćen« na celuloidnoj vrpci. </p>
<p>Čini se kako i na Siennu Miller, britansku glumicu koja utjelovljuje Edie Sedgwick, djeluje tračak te kletve. Naime, mjesec dana prije premijere filma »Factory Girl« producenti su zatražili da se neke scene moraju ponovno snimiti. Miller je pozvana u Ameriku ne bi li film učinila privlačnijim za one koji odlučuju o nominacijama za Oscara.</p>
<p>Upućeni tvrde kako nije u pitanju Siennina upečatljiva izvedba nego hoće li se film stići dovršiti na vrijeme da bi se uključio u utrku za zlatni kipić. </p>
<p>Film »Factory Girl« priča je o kratkom i dinamičnom životu Edie Sedgwick, koja je glumila u art-filmovima Andyja Warhola, koji su snimani u njegovu studiju zvanom »Factory«. To je mračna, ali i romantična priča o slavi i prokletoj mladosti. Sedgwick je živjela s Bobom Dilanom u New Yorku u hotelu Chelsea. On joj je spjevao pjesme poput »Like a Rolling Stone« i » Just Like A Woman«. No Edie se uspjela posvađati s obojicom što je pridonijelo krahu njezine karijere. Umrla je u Kaliforniji od predoziranja barbituratima 1971. godine kada joj je bilo samo 28 godina. [S.D.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="39">
<p>Pojačano »češljanje« zagrebačkih kafića</p>
<p>Kada su od gostiju kafe-bara »Bogati«, u ulici Bartola Kašića, Antona B. (48) i Ante M. (37), policajci zatražili osobne dokumente, obojica su ih složno počeli vrijeđati, pa su smireni »lisicama« </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - U dvije subotnje racije zagrebačke policije, koje su proveli u narodnjačkom noćnom klubu i kafiću, uhićena su trojica muškaraca i to zbog napada, odnosno vrijeđanja policijskih službenika. </p>
<p>U prvu raciju policija je krenula u Veslačku ulicu oko 20.10 sati, u narodnjački noćni klub »Nec«. Dok su provjeravali osobne dokumente gostiju, Darko B. (31) pokušao je pobjeći s terase kluba. </p>
<p>Kada su policajci primijetili »bjegunca« i zapovjedili su mu da ostane na mjestu na kojem je zatečen, nije htio poslušati, već je na policajce sasuo niz uvreda. Kako se nije htio smiriti, policajci su ga morali savladati i vezati. Kako smo doznali, Darko B. dobro je poznat policiji po više kaznenih djela, a protiv njega bit će podignuta prekršajna prijava zbog remećenja javnog reda i mira.</p>
<p>U kafe baru »Bogati«, u ulici Bartola Kašića, oko 21.25 sati, krenula druga subotnja racija. Kada su od gostiju kafe-bara Antona B. (48) i Ante M. (37), policajci zatražili osobne dokumente, obojica su ih složno počeli vrijeđati. </p>
<p>U jednom trenutku 48-godišnjak, uhvatio je policajca za odoru u visini prsa, no tada su ih obojicu vezali i odveli u policijsku postaju na kriminalističku i prekršajnu obradu. Alkotestiranjem utvrđeno je da je Anton B. imamo 1,07 , a Ante M. 1, 41 promila alkohola u krvi.</p>
<p>Zvonimir Kosinjski</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Alibi za osumnjičenog »škripa ulaznih vrata«</p>
<p>Pejović je negirao zločin, a na njegovu stranu stala je sva rodbina</p>
<p>SPLIT</p>
<p> - Zatvoreni krug indicija, po našem Zakonu dovoljan dokaz za osuđujuću presudu, zasad ne postoji u postupku koji će početkom iduće godine započeti na Županijskom sudu u Splitu protiv Save Pejovića (47). Crnogorac rodom, dobrovoljac Domovinskog rata 1991. optužen je za ubojstvo Nediljka Kozlice (23) i Nenada Rakijara (19) na parkiralištu ispred hotela »Jadran« u Segetu Donjem kod Trogira u travnju prošle godine. </p>
<p>Taj slučaj zgrozio je cjelokupnu javnost: dvojica mladića pronađeni su mrtvi ujutro, u lokvama krvi, jer je ubojica u njih ispalio ukupno 11 hitaca iz dva pištolja. Brutalno dvostruko ubojstvo mladića (Kozlica je radio kao zaštitar, a Rakijar mu je pravio društvo) policiji je u tom trenutku postalo prioritet najvišeg stupnja, no dokaza s kojima su mogli raditi nije bilo previše. Nekoliko dana nakon tragedije uhitili su 15-godišnjeg mladića te ga ispitivali dan i pol u postaji. Pokazalo se međutim da je to bio potpuno pogrešan trag. Ipak, tijekom ispitivanja brojnih mještana (jer svjedoka nije bilo, s obzirom da su mladići ubijeni oko ponoći u relativno izoliranom području) isplivao je eventualni motiv i Pejović kao potencijalni sumnjivac: Već se nekoliko puta svađao s mladim zaštitarom koji mu nije dozvolio šetanje psa na parkiralištu pored hotela u renoviranju. Njegovim uhićenjem slučaj se nije znatnije pokrenuo s mrtve točke. Pejović je negirao zločin, a na njegovu stranu stala je sva rodbina. U vikendici u Deanovcima pronađen je pištolj »tetejac«, no to nije bilo oružje s kojim su počinjena ubojstva, a drugo oružje kod osumnjičenih nije pronađeno.</p>
<p>Kozlica, koji se našao na vratima stražarske kućice, ubijen je s osam metaka ispaljenih iz »škorpiona«. Tada se ubojici, najvjerojatnije, zakočio taj pištolj pa je Nenu Rakijara, devetnaestogodišnjaka, ubio s tri hica iz »tetejca«.</p>
<p>Zapravo jedini dokaz tužilaštva jest u Pejovićevoj kući pronađeni metak s karakterističnim oštećenjima koja su utvrđena i na mecima s kojima je počinjeno dvostruko ubojstvo. Oko tog »detalja« dosta je vrludao tijekom obrane: prvo je tvrdio da svoj sanduk s municijom nije otvarao već deset godina, a kada je suočen s dokazom promijenio je priču i dodao da je nedavno kupovao streljivo pa je i taj metak vjerojatno tada nabavio. Taj jedini dokaz tužilaštvo očajnički pokušava prisnažiti tražeći rupe u Pejovićevoj obrani. [Z.Podrug]</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Privedeno još dvoje korčulanskih dilera</p>
<p>DUBROVNIK</p>
<p> - Po nalogu Uskoka u nedjelju je dubrovačko-neretvanska policija u Istražni centar Županijskoga suda u Splitu privela Mirsada Agovića (29) iz Blata na Korčuli i Kristinu Dragojević (26) iz Vela Luke pod sumnjom da su dio korčulanskoga narko-lanca.</p>
<p>Po riječima načelnika Ureda načelnika dubrovačko-neretvanske Policijske uprave Ivana Kukrike, oni su uhićeni pod sumnjom da su dio organizirane skupine koja se bavila preprodajom opojnih droga na Korčuli u protekle tri godine.</p>
<p>Istražni sudac Županijskoga suda u Splitu jučer je prihvatio zahtjev USKOK-a da se provede istraga nad 21 osobom, s Jakšom Cvitanovićem Cvikom (31) na čelu, koje Uskok sumnjiči za kažnjivo djelo zloporabe droga.</p>
<p>Jakša Cvitanović Cvik, koji je od srpnja ove godine u bijegu, osumnjičen da je od početka 2003. do sredine studenoga 2006. zajedno s još četiri osumnjičene osobe.</p>
<p>Među kojima je i odvjetnica iz Dubrovnika Ana Birimiša (30), na širem području Dubrovnika i otoka Korčule ustrojio zločinačku organizaciju u koju je uključio još 16 osumnjičenika, konzumenata droge, radi kupnje, spremanja, prevoženja i prodaje heroina te pribavljanja velike imovinske koristi. </p>
<p>Inače, prema informacijama iz hrvatskih medija, saborska zastupnica HDZ-a Ruža Tomašić, koja je javno prozvala Cvitanovića kao organizatora raspačavanja droge na Korčuli, u petak je zbog anonimnih prijetnja smrću njoj i njezinoj obitelji hitno otišla sa sjednice Sabora i otputovala na Korčulu kako bi bila s obitelji.</p>
<p>Istražnom sucu Županijskog suda u Splitu predloženo je određivanje pritvora protiv svih osumnjičenika. </p>
<p> Korčulanin Jakša Cvitanović Cvik postao je javnosti poznat početkom godine kada su ga mještani uz pomoć saborske zastupnice Ruže Tomašić označili glavnim dilerom droge na tom otoku. </p>
<p>Ljetos je »priča« o tom mladiću kulminirala, nakon što je »pobjegao« dvojici policajaca koji su ga trebali privesti na Županijski sud u Dubrovniku, zbog oružanog obračuna. Otad se Cviku gubi svaki trag.</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Predsjednik HVIDR-e prisvojio 390.000 kuna?</p>
<p>ZLATAR</p>
<p> - Predsjednik Upravnog vijeća Doma za stare i nemoćne osobe Sv. Nikola u Krapini, Marijan Mikša (51), poznatiji kao predsjednik krapinske HVIDR-e, našao se na optuženičkoj klupi zlatarskog Županijskog suda. Tereti ga se da je 2004., od siječnja do listopada, od djelatnika na recepciji Doma preuzimao gotovinu, a novac nije polagao na račun ustanove, nego ga je zadržao za sebe. Riječ je o novcu kojim je plaćan smještaj korisnika u Domu, a Mikša je optužen da je tako nepripadno stekao oko 390 tisuća kuna. Županijsko državno odvjetništvo u Zlataru, osim za zloporabu položaja i ovlasti, Mikšu tereti i za krivotvorenje službene isprave. U namjeri da prikrije navodno počinjene zloporabe, Mikša je nabavio račune i lažno prikazao da je novac potrošen za odjeću korisnika kupljenu na tržnici. Mikša je pribavio i račune o nabavljenim krevetima (33 komada) i drugoj opremi za sobe u Njemačkoj, u ukupnom iznosu od 32 tisuće eura. [Zoran Gregurek]</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Za ubojstvo oca 12 godina</p>
<p>VELIKA GORICA</p>
<p> - Zbog ubojstva svog oca, poznatog zaprešićkog slastičara Nakija Rasimija, Fadilj Rasimi (33), na velikogoričkom Županijskom sudu nedavno je nepravomoćno osuđen na 12 godina zatvora. Riječ je podsjetimo, o događaju koji se zbio u listopadu 2005. obiteljskoj kući Rasimijevih u Zaprešiću, gdje je mladić vodovodnom cijevi, s 12 udaraca u glavu usmrtio oca. Smrt slastičara prijavio je tek sutradan njegov brat. Unatoč činjenici da je na mjestu događaja pronađen kamen iz njegova prstena, kao i tragovi krvi, mladić je uporno nijekao krivnju, tvrdeći da je njegova oca ubio njegov stric Fehmi. Nadalje, pred sucem Pericom Rosandićem i tužiteljem Nikšom Stolićem, optuženi je Rasimi objasnio »da on nikako nije mogao ubiti oca, jer je zbog ozljeda desne noge i ruke u to vrijeme bio gotovo nepokretan«. [A.Krmek]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="44">
<p>Tri tisuće Hrvata na otvaranju skijaške sezone</p>
<p>Do sredine prosinca ski sezonu trebale bi započeti sve respektabilnije europske zimske destinacije</p>
<p>Za tjedan dana, počinje službena skijaška sezona u Nassfeldu, a dan prije svoje staze, barem neke, pokušat će osposobiti talijanski Kronplatz</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Naši prvi ovosezonski skijaši već skijaju na Mölltaler glečeru, a tijekom prosinca ski opening okusit će tisuće ljudi iz Hrvatske. Udruga hrvatskih putničkih agencija procjenjuje da će ovogodišnjem otvaranju skijaške sezone prisustvovati tri tisuće Hrvata.</p>
<p>Otvorenje skijaške sezone je i statusni simbol, tako da na prvi snijeg neće ići samo nestrpljivi zaljubljenici u zimske sportove već i tzv. elita željna pokazivanja. Godinama smo svjedočili da na otvaranja sezone dolaze ljudi koji u ta tri dana ne okuse snijeg. Razmišljati o zimskim radostima dok kod nas još uvijek prevladavaju proljetne temperature nekima će se činiti nelogično, no činjenica je da se za tjedan dana pokreće zimski pogon najjačih europskih igrača.</p>
<p>Za tjedan dana, točnije 2. prosinca, počinje službena skijaška sezona u Nassfeldu. Dan prije svoje staze, barem neke, pokušati će osposobiti talijanski Kronplatz. Do sredine prosinca ski sezonu trebale bi započeti sve respektabilnije europske zimske destinacije.</p>
<p>Tri prva vikenda u prosincu (o)značit će početak ski sezone 2006./2007. U Nassfeldu je sada 20-ak centimetara snijega, nedovoljno za skijanje, no realna je pretpostavka da će do sljedećeg vikenda barem neke staze biti pripremljene za eksploataciju. Oni što ne žele eksperimentirati neka potegnu do Mallnitza, jer je blizina glečera garancija skijanja ne samo u prosincu, već u dobrom dijelu godine.</p>
<p>Trodnevna ski karta na jačim skijalištima Austrije ili Italije stoji od 80 do 100 eura. Solidan apartmanski smještaj može se dobiti za 50-ak eura, također po osobi za tri dana. S druge strane, tri polupansiona u korektnijem hotelu platit ćete od 1500 do 2500 kuna.</p>
<p>Četverokrevetni apartman u nassfeldskom hotelu za mlade The Cube stoji 650 kuna (tri dana po osobi) uz obveznu kupnju trodnevne ski karte u iznosu od 810 kuna. Četverokrevetni apartman Bellavista, od 7. do 10. prosinca, također u Nassfeldu gdje najviše Hrvata otvara sezonu, stoji 1895 kuna.</p>
<p>I susjedi Slovenci ne žele zaostati. Hotel Bohinj, recimo, nudi otvaranje sezone 15. prosinca po cijeni od 935 kuna. Hotel ima četiri zvjezdice. U cijenu su uključena dva polupansiona i dvodnevni ski i aqua pass. Dakle, ako bude snijega, dva dana prve ovosezonske snježne radosti dostupne su već za nešto manje od tisuću kuna.</p>
<p>Davor Verković</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Znanjem do jačanja gospodarstva</p>
<p>Trenutačno biotehnološki proizvedeni lijekovi zauzimaju oko osam posto tržišta, no predviđa se kako bi za nekoliko godina taj postotak trebao biti puno veći, čak 50 posto</p>
<p>Početak izgradnje novog višenamjenskog biofarmaceutskog postrojenja Plive, mogao bi se promatrati kao jedna korisna investicija i kapitalno ulaganje u hrvatsko gospodarstvo, i ništa više od toga. No, ovdje je situacija ipak malo drukčija.</p>
<p>Prije svega, radi se o prvom ulaganju Plive u hrvatsko gospodarstvo otkad joj je vlasnik američki Barr, pa se može reći da najave o povećanju radnih mjesta i daljnjim investicijama zasad dobivaju ostvarenja i na terenu. Drugi vrlo važan čimbenik jest podatak koji je najavio ministar znanosti, obrazovanja i športa Dragan Primorac, vezan uz povećanje sredstava iz državnog proračuna namijenjenih znanosti za 38,5 posto, te povećanje državnih ulaganja u biotehnološke projekte za 30 posto, što se izravno nadovezuje na najave čelnih ljudi Plive i Barra, kako je biofarmacija budućnost kompanije, sa željom da se postane vodeći proizvođač na tom području.</p>
<p>Najvažniji segment cijele priče sigurno je onaj ljudski, humani. Kako je naglasila Zdravka Knežević, direktorica Pliva - istraživanja i razvoja, bolesnici godišnje plaćaju desetke tisuća eura za originalne biofarmaceutske lijekove, a svi znamo kakva je financijska moć ne samo pojedinaca, već i cjelokupnog zdravstva. Zdenka Knežević ističe da će Plivini laboratoriji i postrojenja kroz nekoliko godina ponuditi jednako kvalitetne lijekove, po puno pristupačnijim cijenama. Slikovit je primjer pacijenata koji primaju kemoterapiju i trpe bolne posljedice. Na žalost nemaju svi mogućnosti primiti lijek, u konkretnom slučaju Filgrastim (GCSF), koji te posljedice ublažava. Upravo niža cijena biogenerika, trebala bi omogućiti siromašnom hrvatskom zdravstvu da osigura lijekove za sve. Dobar je primjer Poljska, koja je uvođenjem alternativnog inzulinskog preparata smanjila troškove za 28 posto i time uštedjela zdravstvu 65 milijuna eura u godini dana.</p>
<p>Trenutačno biotehnološki proizvedeni lijekovi zauzimaju oko osam posto tržišta, no predviđa se kako bi za nekoliko godina taj postotak trebao biti puno veći, čak 50 posto. »Pliva ima pedeset godina iskustva na tom području, vrhunske stručnjake i znanje, a ne smije se zaboraviti niti atraktivnost biogenerika koja se temelji na marketinškom potencijalu i tehnologijama, uz pomoć kojih se na malom prostoru, u strogo kontroliranim uvjetima, proizvode gramske ili miligramske količine visokovrijednog tržišnog kapitala«, pojašnjava Knežević. S obzirom da u idućim godinama ističu licencna prava čak pet svjetskih biogenerika, Plivi i Barru otvara se tržište vrijedno više od šest milijardi dolara.</p>
<p>Taj se cilj može ostvariti, ako se zna da su upravo hrvatski znanstvenici među najpriznatijima na ovom području. Bez financijske pomoći na žalost nema napretka, pa je ovo postrojenje pokazatelj da su vrijednosti i znanja hrvatskih stručnjaka prepoznata, a kako je naglasio ministar Primorac, biotehnologija je otvorila novu eru u razvoju lijekova i spada u dvanaest visokorazvijenih tehnologija koje bi trebale biti udarni pravci razvoja Europske unije. Time je Vladina strategija hrvatske kao zemlje znanja dobila svoju potvrdu i naglasila naše europsko usmjerenje.</p>
<p>Luka Capar</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Google oborio rekord </p>
<p>NEW YORK, LONDON</p>
<p> - Iako su aktivnosti preuzimanja i spajanja u korporativnom svijetu te odlične zarade u trećem tromjesečju protekloga tjedna nastavile poticati kupovine odabranih dionica, vrijednosti najvažnijih svjetskih burzovnih indeksa uglavnom su oslabile, navješćujući razdoblje korekcije cijena dionica. Njujorški Dow Jones indeks spustio se u proteklih tjedna dana 0,5 posto, na 12.280 bodova. </p>
<p>Loše vijesti pak stigle su s naftnih tržišta. Skok cijena nafte nadomak 60 dolara za barel zabrinuo je ulagače, jer bi visoki troškovi energenata mogli prigušiti gospodarski rast i naštetiti raspoloženju ulagača prije početka sezone prazničnih kupovina. Veće gubitke spriječio je skok cijene dionice Googlea iznad ključne psihološke granice od 500 dolara, najviše u povijesti te kompanije. Razlog takvom uzletu Googleovih dionica jest u tri do četiri puta bržem rastu te kompanije u odnosu na njezine rivale. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>U pola dana potroše 350 milijuna funti </p>
<p>LONDON</p>
<p> - Zaposleni stanovnici Velike Britanije potroše oko 350 milijuna funti samo 12 sati nakon isplate plaća, pokazalo je istraživanje društva Britannia. Prema podacima dobijenim istraživanjem, više od jedan milijun zaposlenika potroši oko 100 funti tijekom pauze za ručak na dan isplate a oko 2,5 milijuna djelatnika tu svotu potroši do ponoći istog dana. Stanovnici sjeverozapadne Engleske najbrži su u trošenju plaće pa ostanu bez novaca već 19 dana nakon isplate (ako se radi o mjesečnoj a ne tjednoj plaći). Kad ostanu s malo novca, ljudi u Velikoj Britanije obično počnu odlaziti na ručak kod svojih roditelja, voze se autobusom ili stopiraju kako ne bi trošili na gorivo. </p>
<p> Prema istraživanju na uzorku od 2.000 osoba, oko dva milijuna stanovnika Velike Britanije u takvom su financijskom neredu da moraju preskakati neke obroke kako bi uštedjeli novac da im potraje do iduće plaće. [Reuters/Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Suradnja Japanaca i stručnjaka s Ruđera</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Za posjeta izaslanstva japanske visokotehnološke tvrtke Chiyoda Technol Corporation (CTC) Institutu »Ruđera Boškovića« (IRB) pokrenuta je inicijativa za uspostavu službene suradnje. Japanska tvrtka CTC, koja surađuje s Laboratorijem za radijacijsku kemiju i dozimetriju IRB-a, bavi se istraživanjem i pružanjem savjetodavnih usluga iz područja uporabe zračenja, pokrivajući različita područja kao što su medicina, energetika, mjerenje i dozimetrija te radijacijska zaštita. To je drugi posjet japanskih znanstvenika IRB-u, a u sklopu dosadašnje suradnje ta mu je tvrtka darovala gotovo 50.000 eura vrijedan istraživački uređaj, te je osigurala novac za izobrazbu skupine »Ruđerovih« znanstvenika u Japanu. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="49">
<p>Mesić: Hrvatskoj ne trebaju prijevremeni izbori </p>
<p>Ne vidim kako bi predsjednik HSP-a Anto Đapić, koji poziva na raspisivanje prijevremenih izbora, u tome profitirao, rekao je predsjednik Mesić</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »Vlada ima solidnu većinu i mislim da Hrvatskoj sada ne trebaju prijevremeni izbori«, poručio je u nedjelju hrvatski predsjednik Stjepan Mesić odgovarajući novinarima na pitanja nakon svečane proslave obilježavanja 200. obljetnice Židovske zajednice u Zagrebu. Također je rekao da ne vidi kako bi predsjednik HSP-a Anto Đapić, koji poziva na raspisivanje prijevremenih izbora, u tome profitirao. </p>
<p>Na upit je li štrajk donio prosvjetarima povoljne rezultate, Predsjednik je odgovorio: »Ovim su štrajkom ubrzali donošenje zajedničkog rješenja i mislim da je to bilo dobro«.</p>
<p>Uoči odlaska u Jasenovac u ponedjeljak, gdje će nazočiti svečanosti otvaranja Memorijalnog muzeja i Obrazovnog centra Spomen-područja Jasenovac, Predsjednik je rekao da to nije muzej poput drugih, niti je muzej holokausta.</p>
<p>»Ovdje je riječ o muzeju, ali i o stratištu gdje su ljudi pogubljeni, i to treba biti osmišljeno u prezentaciji«, rekao je predsjednik Mesić koji je u prigodi proslave 200. obljetnice Židovske zajednice u Zagrebu proglašen počasnim članom Bet Israela. </p>
<p>Priznanje mu je dodijeljeno za dugogodišnje promicanje ljudskih i manjinskih prava te za promicanje istine o holokaustu. Govoreći o važnosti ovog velikog jubileja za zagrebačku židovsku zajednicu, Mesić je istaknuo da je to važan jubilej i za hrvatsku povijest.</p>
<p>»Židovska zajednica u Zagrebu je dobro organizirana i vrlo napredna. Zagrebački židovi bili su potpuno uključeni u sve segmente gradskog javnog života pa nije čudo što u Zagrebu nikad nije bilo geta niti je zagrebačka židovska zajednica imala mentalitet geta«, zaključio je Predsjednik u svom govoru pred mnoštvom nazočnih uzvanika. »Zagreb je hrvatskim židovima i dom i domovina«, napomenuo je istaknuvši kako su kroz 200 godina židovi razvili brojne inicijative na korist razvoja židovske zajednice i grada Zagreba. Podsjetio je također da su mnogi Zagrepčani spašavajući živote židovima upisani u pravednike među narodima. </p>
<p>Osvrćući se na vrijeme osamostaljivanja Hrvatske, rekao je kako su upravo time i židovi u našoj zemlji dobili novu mogućnost svog razvoja, posebice nakon donošenja Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina 2002. godine.</p>
<p>»Židovi su danas nacionalna manjina koja uspješno obnavlja i čuva svoje posebnosti«, zaključio je Predsjednik te obećao kako će i ubuduće u tome imati punu podršku gradskih i državnih vlasti. Dokaz tomu je, rekao je, i gradnja nove sinagoge i Židovskog kulturnog centra u Zagrebu, na mjestu gdje je i prije bio. Nova sinagoga bit će, ne samo znak sjećanja na stradanja židova, nego i zalog njihove budućnosti te znak bratske solidarnosti koju želimo njegovati protiv svake isljučivosti i ekstremizma, posebice antisemitizma, ustvrdio je šef države. </p>
<p>Ministar znanosti, obrazovanja i športa Dragan Primorac je u ime Vlade i premijera Ive Sanadera poručio da će se činiti sve kako stradanja židova ne bi bila zaboravljena. </p>
<p>»Premijer je poručio kako se neće štedjeti da se ostvare svi židovski snovi«, prenio je ministar poruku premijera Sanadera. Istaknuo je da je Hrvatska napravila iskorak u učenja o holokaustu u osnovnim i srednjim školama, dodajući kako Vlada daje punu potporu novom studiju judistike na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.</p>
<p>Predsjednik Mesić je uglednog izdavača i publicista Slavka Goldsteina odlikovao Redom Ante Starčevića, a na kraju je, čestitajući svima nazočnima veliki jubilej, zaključio: »Kada bi čovječanstvo isključilo ono što su Židovi pridonijeli razvoju civilizacije, umjetnosti i znanosti, pitanje je što bi ostalo«.</p>
<p>Miroslava Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Učiteljima po 400 kuna više do 2009. godine</p>
<p>Učitelj početnik s visokom stručnom spremom i položenim stručnim ispitom danas ima plaću 4025 kuna. Plaća učitelja s istim referencama 2012. godine iznosit će 6400 kuna</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Tri dana štrajka i nastavak prekinutih pregovora između Vlade i većinskih sindikata obrazovanja rezultirali su potpisivanjem sporazuma kojim će plaće za 80 tisuća zaposlenih u prosvjeti tijekom idućih šest godina postupno narasti za 61 posto. </p>
<p>Iako sporazum potpisan s Vladom vrijedi od 1. siječnja 2007., prvu povišicu prosvjetari će osjetiti u kolovozu iduće godine, kada im plaća raste za 400 kuna. Takav rast imaju do 2009., do kada prosvjetni dodatak iznosi dva, odnosno 2,1 posto. Od 2009. do 2012. dodatak raste od 2,2 posto do 2,3 posto pa se plaće u tom razdoblju godišnje povećavaju za oko 500 kuna.</p>
<p>Učitelj početnik s visokom stručnom spremom i položenim stručnim ispitom danas ima plaću 4025 kuna. Plaća učitelja s istim referencama 2012. godine iznosit će 6400 kuna. </p>
<p>»Ovo su bili najteži pregovori u mom životu«, rekao je predsjednik Velikog vijeća Nezavisnog sindikata znanosti Vilim Ribić, koji se na kraju svega morao ispričati ministru financija Ivanu Šukeru »zbog teških riječi upućenih u zanosu štrajka«. </p>
<p>Predstavnici Nezavisnog sindikata znanosti, Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama i Sindikata učitelja Hrvatske zadovoljni su jer tvrde da su ispunili cilj o kojem su govorili prosvjetarima obilazeći ih proteklih mjeseci po svim županijama: pet posto više plaće od prosječne plaće u državi, odnosno 20 posto više plaće od prosjeka u gospodarstvu. </p>
<p>Ribić zaključuje da je pobjednik ovoga štrajka prosvjeta. »Prosvjeta, a time i cijela Hrvatska, jer će plaće prosvjetara napokon doseći razinu primjerenu njihovoj kvalifikacijskoj strukturi«, ističe Ribić. </p>
<p>Ono što dodatno zadovoljava sindikalce jest postignuti dogovor o vezanju plaća uz rast BDP-a. Dogovoreno je, naime, da osnovica plaća ne može biti manja od rasta BDP-a umanjenog za jedan posto. </p>
<p>»Takva iskustva vezivanja osnovica uz rast BDP-a imaju sve razvijene zemlje, ako hoćete i Slovenija i Irska«, napominje Ribić. </p>
<p>»U odnosu na to od kuda smo krenuli, od prve ponude da plaće u prosvjeti rastu jednokratno, i to pet posto, ovo je fenomenalno. Ne može nitko reći da nismo uspjeli. Zadovolji smo«, kaže predsjednik najvećeg srednjoškolskog sindikata Branimir Mihalinec.</p>
<p>Nezadovoljnih, međutim, ipak ima. Predsjednik Školskog sindikata »Preporod« Željko Stipić sazvao je konferenciji za novinare za ponedjeljak na kojoj se namjerava obrušiti na oba potpisnika sporazuma - Vladu i većinske sindikate. Stipić, naime, tvrdi da cilj nije ispunjen jer je trebalo ispraviti dvije nepravde, zaostajanje za prosječnim plaćama u državi i zaostajanje za javnim sektorom. </p>
<p>»Ovo ne rješava kratkoročno ni jedan od tih problema, a dugoročna rješenja poput ovoga od šest godina dosad nitko nije spominjao. Hrvatska će prije ući u EU nego će zaposleni u prosvjeti imati plaće iznad prosjeka«, poručuje Stipić, zaključujući da je Vlada za 45 milijuna kuna dobila mir, prekid štrajka i iluziju da su prosvjetari napokon pravedno plaćeni. </p>
<p>U većinskim sindikatima odgovaraju kako Stipićeva nevoljkost proizlazi ipak iz uvrijeđenosti i činjenice da nisu sudjelovali u pregovorima, a tako ni u potpisivanju sporazuma.</p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>HDZ ima stabilnu većinu u Saboru </p>
<p>Nikad nismo niti ćemo trgovati s HSP-om i Đapićem i on nikada nije bio, kako tvrdi, jezičac na vagi, rekao je premijer Sanader</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Premijer Ivo Sanader ustvrdio je u subotu da HDZ ima stabilnu većinu u Hrvatskom saboru i da zato nema nikakve opasnosti za donošenje državnoga proračuna. </p>
<p>Predsjednik Vlade osvrnuo se i na izjave predsjednika HSP-a Ante Đapića da »HSP u Saboru neće poduprijeti proračun« te kako je sa Sanaderom postigao dogovor o puštanju Branimira Glavaša iz pritvora.</p>
<p>Sanader je istaknuo da HDZ u Saboru ima dovoljno zastupnika koji će glasovati i za proračun i za sve druge zakone koje ta stranka predlaže.</p>
<p>»Nikad nismo niti ćemo trgovati s HSP-om i Đapićem i on nikada nije bio, kako tvrdi, jezičac na vagi«, rekao je premijer istaknuvši da HDZ ima dovoljnu većinu u Saboru te kako će parlamentarni izbori biti u studenome 2007., a ne prije. </p>
<p>Dodao je da Đapićeva najava kako neće glasovati za proračun znači da neće glasovati za projekte u gradu Osijeku i Osječko-baranjskoj županiji.</p>
<p>S tim u vezi, Sanader je uputio, kako je rekao, »čvrstu i jasnu poruku svim građanima Osijeka i Osječko-baranjske županije da će projekti za Grad i Županiju ići bez obzira na to što će HSP glasovati protiv njih«.</p>
<p>Odlučno je odbacio i Đapićeve izjave jednom dnevnom listu da je sa Sanaderom postigao dogovor o puštanju Branimira Glavaša iz pritvora.</p>
<p>Sanader je rekao da se dva puta susreo s Đapićem u vezi s tim pitanjem te da je na prvom susretu bio i predsjednik Hrvatskog sabora Vladimir Šeks, a na drugome i svi ministri te državni tajnici podrijetlom iz Osječko-baranjske županije.</p>
<p>Dodao je da se i na tim sastancima razgovaralo o projektima za Osijek i Županiju te da je Đapić na oba sastanka inzistirao da se razgovara o Branimiru Glavašu.</p>
<p>»Kao vodstvo Vlade i Sabora tada smo s indignacijom odbili miješati se u pravosuđe pa tako svi Đapićevi navodi jednostavno nisu točni«, istaknuo je Sanader.</p>
<p>Jer, smatra premijer, ako danas netko traži od predsjednika Vlade i Sabora da se miješa u pravosuđe, taj je zaboravio da živimo u 21. stoljeću u Hrvatskoj koja teži i želi biti suvremena i demokratska europska zemlja koja se temelji na trodiobi vlasti - zakonodavnoj, izvršnoj i pravosudnoj. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Sanader: Nasilje nije hrabrost nego kukavičluk</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »Nasilje nad ženama nije hrabrost, nego kukavičluk«, rekao je premijer Ivo Sanader u subotu u Banskim dvorima u prigodi Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama i početka službene jednogodišnje nacionalne i europske kampanje vezane uz tu temu. Premijer je i prvi ponio bedž s porukom »Za nasilje nema opravdanja«, koji mu je na sako pričvrstila potpredsjednica Vlade Jadranka Kosor. </p>
<p>Tako je u Hrvatskoj u subotu počela kampanja koja u Vijeću Europe počinje u ponedjeljak, a u provodit će se do 8. ožujka 2008. godine. Kampanja Vijeća Europe kreće u Madridu, gdje će Hrvatsku predstavljati Jadranka Kosor. Ona će tijekom konferencije održati govor s temom »Promjena stavova u borbi protiv nasilja nad ženama«, priopćeno je u nedjelju iz Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti.</p>
<p>Govoreći u subotu o opredijeljenosti Vlade za sprječavanje nasilja, Sanader je izjavio kako je kampanja jedan od najvažnijih poteza koje vodi do toga da postanemo suvremeno i demokratsko društvo koje poštuje vrijednosti čovjeka i jednakost spolova, te se protivi svakom nasilju, radikalizmu i ekstremizmu. </p>
<p>Dodao je i kako ne možemo biti veliki propovjednici kulture dijaloga, suživota i razumijevanja drugoga, a mlatiti svoje žene ili djecu. </p>
<p>Jadranka Kosor je navela crne policijske statistike o nasilju nad ženama i u obitelji, te je izrazila želju da nasilništvo iz sfere prekršajnoga prijeđe u sferu kaznenog prava. »Dok ovdje govorimo o ovom problemu, velik broj žena trpi nasilje«, kazala je Kosor i poručila da nasilnike treba zauvijek obilježiti te da nitko tko je nasilnik ne može biti dobar pravnik, liječnik, odvjetnik ili portir. [Branka Valentić]</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Kalmeta: Nije bilo lažiranja izbora</p>
<p>ZADAR</p>
<p> - Predsjednik HDZ-a Zadarske županije Božidar Kalmeta u subotu je na konferenciji za novinare u Zadru istaknuo da odbacuje svaki pokušaj dovođenja u sumnju izbornih rezultata na 7. stranačkom saboru te da se lažima želi unijeti razdor u tu stranku.</p>
<p>Glavna tema čelnika zadarskoga županijskog odbora HDZ-a bila je državni proračun za iduću godinu i novac koji će iz njega biti uložen u tu županiju, no prije toga izjavili su da nisu istinite optužbe saborskog zastupnika Ivana Drmića (HDSSB) o tome kako su lažirani rezultati na tim stranačkih izborima. Na tom je saboru za predsjednika HDZ-a izabran Ivo Sander. </p>
<p>»To su laži kojima je cilj naštetiti ugledu predsjednika HDZ-a dr. Ive Sanadera i unijeti razdor u stranku«, rekao je Kalmeta. Istaknuo je da u ime svih izaslanika tog stranačkog sabora odgovorno tvrdi kako nikakvog lažiranja izbora nije bilo. Član zadarskoga županijskog odbora HDZ-a Željko Šoša izjavio je da kao sudionik svih općih sabora HDZ-a može odgovorno reći kako su Drmićeve optužbe najobičnije insinuacije. Sedmi opći sabor HDZ-a bio je najbolje organizirani sabor te stranke na kojemu je sve bilo legalno, istaknuo je.</p>
<p>Na kraju konferencije za novinare na pitanje novinara koji je sljedeći hrvatski ratni zapovjednik kojeg će zatvoriti i tumačiti narodu da brane nacionalni interes, Božidar Kalmeta je odgovorio da njegova stranka nikoga ne zatvara niti progoni i da poštuje trodiobu vlasti.</p>
<p>»Držimo se trodiobe vlasti«, zaključio je svoj odgovor na to pitanje Kalmeta.</p>
<p>Na konferenciji za novinare Kalmeta je za ovogodišnji državni proračun rekao da je najbolji koji je ikad predložen te kako omogućava policentrični razvoj Hrvatske, a Zadarska županija može biti apsolutno zadovoljna novcem koji će se iz njega uložiti u kapitalne infrastrukturne objekte. </p>
<p>O proračunu su se pohvalno izrazili i zadarski župan Ivo Grbić te benkovački gradonačelnik Branko Kutija. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Kramarić: Osječko-baranjski birači su prevareni</p>
<p>OSIJEK</p>
<p> - »Nakon prošlogodišnjih lokalnih izbora u Osijeku i Osječko-baranjskoj županiji dogodila se izborna prijevara u kojoj su jedan vijećnik u gradskom vijeću i nekolicina u županijskoj skupštini kupljeni. Takve izborne prijevare koje su se događale nakon prošlogodišnjih lokalnih izbora puno su veći problem od navodne krađe glasova na nekim unutarstranačkim izborima, o kojima se u posljednje vrijeme govori«, istaknuo je zamjenik predsjednice HSLS-a Zlatko Kramarić u subotu na konferenciji za novinare u Osijeku. </p>
<p>Podsjetio je da su na konstituirajućoj sjednici županijske skupštine koaliciju Nezavisne liste Branimira Glavaša i HSP-a svojim glasovima poduprli po jedan tadašnji vijećnik HSS-a i HSLS-a, dok je na konstituirajućoj sjednici gradskog vijeća presudni glas s kojim je ista koalicija dobila većinu, osigurao jedan od dvojice vijećnika HSU-a. </p>
<p>»To je pravi problem - kad se promijeni politička volja građana, a ne jedne stranke«, naglasio je Kramarić. </p>
<p>Osvrnuo se i na izjave predsjednika HSP-a i osječkoga gradonačelnika Ante Đapića da neće podržati državni proračun ako Branimir Glavaš ostane u pritvoru, poručivši kako »Osijek ne može biti talac jedne stranke« te kako je »nedopustivo da stranačka politika bude iznad gradske politike«. Liječnik Dragan Novosel, inače član HSLS-a, koji je proteklih dana uzburkao osječku javnost optuživši ravnateljstvo osječke kliničke bolnice da je specijalizaciju dalo lošijem kandidatu, kazao je, pak, da je izvijestio ministra zdravstva, koji im je obećao obaviti nadzor. [M.S.G]</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2006], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20061127].
|
