NA [2006], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20060426].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 150272 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>26.04.2006</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Hrvatska će biti premrežena hostelima</p>
<p>Prema Svjetskoj turističkoj organizaciji, četvrtinu svih svjetskih putovanja čine mladi, a s petinom sudjeluju u ukupnoj turističkoj potrošnji</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Hrvatska hostelska scena vjerojatno će se u sljedećih pet godina udvostručiti, rekao je Vjesniku Tihomir Plejić, direktor Hrvatskog ferijalnog hostelskog saveza (HFHS). Hosteli su u prosjeku bolje popunjeni od hotela, ali jeftinih kreveta za mlade kronično nedostaje.</p>
<p>Dubrovački je hostel lani bio najbolje popunjen 215 dana, zadarski najmanje, 140. Svi hosteli, naglašava Plejić, rade cijelu godinu, a lani je u njima ostvareno 100.000 noćenja. Prosječan boravak u hostelu je 2,3 dana, što dokazuje da je riječ o dinamičnim turistima koji ne ostaju dugo na jednoj destinaciji, nego u što manje vremena žele obići što veći teritorij. HFHS trenutačno raspolaže s 800 kreveta, a cilj im je upravljati s najmanje 1500.</p>
<p>»Uz postojeće, namjeravamo otvoriti hostele u Osijeku, Varaždinu, Splitu i na Plitvičkim jezerima. Cilj nam je cijelu Hrvatsku premrežiti objektima za mlade i već smo u pregovorima s lokalnim upravama koje bi nam trebale iznajmiti objekte na dulji rok. Pretpostavljam da ćemo u sljedećih pet godina dostići željenih1500 kreveta, jer je ovih 800 apsolutno premalo« ističe Plejić. Od hostela pod patronatom HFHS-a najbolji je onaj u Dubrovniku koji je Lonely Planet proglasio jednim od 10 najboljih na svijetu. Najlošiji je zagrebački, u Petrinjskoj ulici, koji bi se najesen trebao početi renovirati. </p>
<p>Hrvatske objekte ovakvog tipa najviše pohode stranci, njih je lani bilo 83 posto. Riječ je o učenicima, studentima, a u posljednje vrijeme ima sve više mladih obitelji. Najbrojniji su mladi Nijemci, slijede Francuzi, a zanimljivo je da ima i dosta Amerikanaca, Australaca i Novozelanđana. Hrvatske hostele posjećuju ljudi iz cijelog svijeta - gotovo da nema države iz koje nije registriran dolazak. Ove jeseni trebalo bi početi preuređenje hostela u Velom Lošinju sa 60 kreveta, koji je smješten u vili od mora udaljenoj nekoliko minuta šetnje.</p>
<p> Tijekom ove godine HFHS-u će se vjerojatno pridružiti i hosteli u Novalji na otoku Pagu, a pri kraju su i pregovori s vlasnicima hostela u Vodicama. </p>
<p>Za razliku od hotela gdje se vodi računa o privatnosti, hosteli su koncipirani tako da ljudi u njima razmjenjuju iskustva, da komuniciraju. Predvorje je nerijetko velika pričaonica. </p>
<p>Prema Svjetskoj turističkoj organizaciji, četvrtinu svih svjetskih putovanja čine mladi, a s petinom sudjeluju u ukupnoj turističkoj potrošnji. </p>
<p>Cijene noćenja u hostelu neusporedive su s onima u hotelima pa u punoj sezoni noćenje s doručkom stoji 10 do 15 eura. </p>
<p>Posredstvom HFHS-a, mladima se nudi niz pogodnosti za jeftina putovanja. ISIC, Internacionalna studentska identifikacijska kartica, EURO<26, specijalne avio-karte - neke su od pogodnosti koje će putnici imati u više od 60 zemalja. </p>
<p>Nažalost, ne postoje podaci o tome koliko mladih hrvatskih građana godišnje putuje u neki inozemni hostel, ali postoji lista popularnosti. Engleski se jezik tako najradije uči u Velikoj Britaniji, a tražene su i Francuska, Španjolska, radni kampovi SAD-a i Izrael. Inače, u Hrvatskoj posluje još desetak hostela, ali o njima ne postoje skupne informacije. Nerijetko je riječ o objektima koji su kupljeni da rade kao hoteli, ali do preuređenja rade kao hosteli.</p>
<p>Davor Verković</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Bolje u zatvoru nego kod kuće</p>
<p>Svaki sam dan jela meso i kupala se; imala sam i doktora, priča baka o zatvorskim danima </p>
<p>VUKOVAR</p>
<p> – »Bolje mi je sinko bilo u zatvoru nego kod kuće. Zatvorenice su prema meni bile dobre kao i policajci, svaki sam dan jela meso i kupala se, imala sam i doktora, a jednom je zbog mene došla i Hitna pomoć jer sam bubrežni bolesnik«, izjavila je Vjesniku u utorak, dan nakon odsluženja dvadesetodnevne zatvorske kazne, baka Elizabeta Radić (84) iz vukovarske četvrti Borovo Naselje. </p>
<p>Starica je »gulila« zatvorsku kaznu zbog neovlaštenog korištenja električne energije iz studenoga 2000., pri čemu je HEP oštećen za 5367 kuna.</p>
<p>»Uđite, sama sam« dočekala je Vjesnikova novinara baka, dodavši da joj je 53-godišnja nezaposlena kći Barbara vani, a 13-godišnji unuk Zoran u školi. </p>
<p>»Kći je otišla skupljati plastične boce i staro željezo čime zaradi petnaestak kuna. Nas troje živimo od 1540 kuna moje mirovine i svaka je dodatna kuna velika«, kaže vrlo bistra starica, dodajući da od susjeda nekad i posudi novac za unukove školske potrebe no da ga uvijek vrati. </p>
<p>Tročlana obitelj živi u neobnovljenu stanu u Ulici Blage Zadre 16, u pretrpanoj sobi od petnaestak kvadrata na čijim su prozorima najloni, a strop je ogromna pljesniva mrlja s koje se za kiše cijedi voda u sobu. »Danas sam doručkovala juhu, a kada se unuk vrati iz škole jest ćemo krumpir«, kaže baka i odmah dodaje da kila krumpira košta tri kune. Često je gladna, a meso za objed vidi vrlo rijetko pa zato i kaže da joj je u zatvoru bilo jako dobro. Ljuti se na bivšeg kćerina supruga Stanojka Jovanovića koji ima novu obitelj u obližnjem selu i ništa ne daje za svog sina iako, tvrdi starica, mjesečno u građevinarstvu zarađuje više od 5000 kuna. »Ponekad pita za sinove ocjene i ništa više«, ogorčeno će baka, pa dodaje da ju je ranije u utorak obišla socijalna služba. </p>
<p>»Strašno je to da je starica bila u zatvoru«, kaže Damir Kruljac, voditelj Odjela socijalne skrbi Grada Vukovara, dodajući da se bakina kći Barbara obradila gradu za jednokratnu pomoć od 2000 kuna u kolovozu 2005. te je u dopisu priznala da joj je stariji sin krao struju. </p>
<p>»Problem je bio u tome što nisu zavedeni u Centru za socijalnu skrb pa smo gradskim autom odvezli Barbaru do Centra«, kaže Kruljac te dodaje da se, nažalost, Barbara nikada u Centar nije javila. »HEP bi morao imati rješenje za doista problematične slučajeve, a ne, kao nedavno, da samohranoj majci dvoje djece zbog duga isključe struju«, kaže Kruljac. Od njega se doznaje da je bakina obitelj od Grada dobila obnovljen stan na privremeno korištenje na Olajnici, no zašto nisu u tom stanu, ne zna. Nije jasno ni zašto obitelj stanuje na adresi Blage Zadre 16, iako je baka Elizabeta Radić nositeljica stanarskoga prava u istoj zgradi ali na broju 14, gdje je dug prema HEP-u i nastao. </p>
<p>I dok se očito tročlana obitelj snalazi kako zna, birokracija čini svoje pa je tako, prema izjavi Vladimira Vulića iz Odjela za odnose s potrošačima Elektre Vinkovci, još u studenome 2000. zbog krađe struje slučaj predan Državnom odvjetništvu. Ono je i postupilo pa je Općinski sud Vukovar na temelju kaznenog naloga donio presudu na koju starica nije uložila prigovor. Kako ni nakon šest mjeseci potom nije podmirila dug, Županijski sud je donio rješenje o izvršenju presude. Presude kojom je 20 dana starica bila sita, makar u zatvoru u Osijeku. </p>
<p>Goran Čorkalo</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Inženjerima posao već na studiju!</p>
<p>Poslodavci vape za dobrim inženjerima strojarstva ili računarstva, a burza ih nije vidjela godinama...</p>
<p>Donedavno, zagrebački Fakultet strojarstva i brodogradnje (FSB) slovio je kao jedan od manje atraktivnih, »teških« fakulteta na kojemu su upisni rokovi sličili noćnoj mori. </p>
<p>Dok su brucoši opsjedali njemu srodni Fakultet elektrotehnike i računarstva (FER), znajući da ih čeka siguran posao, do Strojarstva bi eventualno došetali u zadnjem roku - nakon što ne bi prošli prijemni na FER-u, Građevini ili Prometu. No, najnoviji podaci Zavoda za zapošljavanje pokazuju da se 36 mjeseci na burzi nije našao ni jedan inženjer strojarstva, pripravnik! </p>
<p>»Bolonju smo uveli prvi u Hrvatskoj, dvije godine prije ostalih, dakle ne zato što smo morali nego zato što je to bila naša potreba«, kaže dekan FSB-a Tonko Ćurko. Dodaje da je u fakultet u posljednje četiri godine uloženo mnogo, ukupni obrt kapitala bio je oko 355 milijuna kuna. Zahvaljujući ulaganju u opremu, fakultet sa 42 laboratorija od kojih tri imaju europsku akreditaciju gdje je pohranjeno šest od sedam državnih etalona, ostvaruje sve jaču suradnju s HEP-om, Državnim zavodom za mjeriteljstvo, Siemensom, te svjetskim gigantima poput Forda i Yazakija. </p>
<p>»Prednost FSB-a je što educira diplomiranog inženjera i zaposliti ga u Hrvatskoj da radi kao dio svjetskog renomiranog sustava«, ističe Ćurko. Godišnje taj fakultet, raspolažući s 31.000 kvadrata vlastitoga prostora i omjerom nastavnika i studenata 1:9, proizvede 120 diplomiranih inženjera strojarstva, brodogradnje i zrakoplovstva. U ovome trenutku, kaže dekan, u Hrvatskoj bi se moglo zaposliti dvjestotinjak inženjera tih struka. </p>
<p> Apsurd je međutim što na četvrtoj i petoj godini studija Fakultet ima samo po jednog ili dva studenta brodostrojarstva. »Pokrećemo inicijativu među brodogradilištima u Hrvatskoj da se osmisli politika stimuliranja za studij i rad u brodogradnji, jer u suprotnome uskoro nećemo imati kadrova za nešto što je prepoznatljiva hrvatska tradicija«, upozorava Ćurko. </p>
<p>U posljednje vrijeme jača trend među financijskim sustavima (bankama, fondovima, osiguranjima) koje prepoznaju strojare kao izvrstan kadar za snimanje i simulaciju tržišta kao i procjenu rizika poslovanja. Ćurko objašnjava da je prednost inženjera strojarstva kao stručnjaka za procjenu rizika poslovanja upravo u tome što ima dobru fizikalnu spoznaju o funkcioniranju sustava što je prenosivo i na tržišna zbivanja.</p>
<p>Unatoč tome što tržište ima kapaciteta prihvatiti inženjere strojarstva, plaće su im još uvijek relativno niske, pa pripravnik mjesečno dobiva između tri i pet tisuća kuna. Neke druge struke, za čiji je studij potrebno uložiti dvostruko manje radnih sati nego za strojarstvo - plaćene su dvostruko više od inženjera strojarstva.</p>
<p>Problem sa zapošljavanjem ili plaćama svojih diplomanata već dugo nemaju na FER-u. »Nisam čuo da nam je student na burzi, osim naravno vlastitom voljom. Svakodnevno dobivamo upite poslovnih partnera da im nađemo 'nekog dobrog'«, kaže prodekan FER-a Vedran Mornar. </p>
<p>Studenti FER-a »prodani« su još za vrijeme studija, pa i sam fakultet ima problema s popunjavanjem mjesta znanstvenih novaka. Plaća novaka je naime oko 4500 kuna, pa je FER-ovcu isplativije otići na tržište gdje mu je zajamčena početnička plaća od oko tisuću eura. »Imamo anomaliju na petoj godiini studija na kojoj je 700 ljudi. Vjerujem da je većina već zaposlena pa naprosto nemaju interes završiti studij«, kaže Mornar. </p>
<p>Na FER-u, naime, godišnje diplomira oko 350 studenata (prolaznost je oko 60 posto). Slično kao i za strojarima, potreba za tim kadrom na tržištu je daleko veća, no još uvijek ne postoji kalkulacija koja će fakultetima reći koliko bi trebali proizvesti inženjera. </p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Iz otpada prijete bombe, mine, suzavac... !</p>
<p>Čista je sreća što do sada ni jedan djelatnik nije stradao, kaže Anton Rendulić direktor Sektora operative </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Tijekom proljetnog skupljanja glomaznog otpada u Zagrebu djelatnici Čistoće sve češće nailaze na odbačena eksplozivna sredstva. Ručne bombe i streljivo, koje nesavjesni pojedinci odlažu s otpadom po gradskim ulicama, ali i pokraj škola i vrtića, prijete i djeci i slučajnim prolaznicima.</p>
<p>»S kolegama sam čistio divlje odlagalište, kada sam naišao na ručnu bombu. Sam me Bog spasio, jer je osigurač ostao na mjestu, inače bi bilo poginulih«, uzrujano je Vjesniku ispričao Ramiz Hamzagić, djelatnik Čistoće, koji je bombu 16. ožujka pronašao u Selskoj ulici.</p>
<p>»Bio sam pribran i odmah smo pozvali policiju, ali kasnije sam se počeo tresti i pozlilo mi je«, priča Hamzagić. Dodaje da otad dobro gleda i pazi na otpad koji prikuplja, »jer za obične ljude nitko ne pita kada poginu«. </p>
<p>»Ljudi koji su sposobni ostaviti bombe u otpadu uopće ne razmišljaju o posljedicama. Takve pojedince treba bez razmišljanja zatvoriti«, kaže Hamzagić, kojeg više nitko ne može natjerati na skupljanje otpada u šikarama i među granjem.</p>
<p>Direktor sektora operative Čistoće Anton Rendulić kaže da je čista sreća što do sada ni jedan djelatnik nije stradao. Prisjetio se da je prije desetak godina odbačena bomba među otpadom eksplodirala u kamionu za odvoz i uništila ga. </p>
<p>Direktor Čistoće Joso Bićanić poziva građane da ne dovode u opasnost radnike koji, najčešće noću, skupljaju krupni otpad. </p>
<p>U Policijskoj upravi zagrebačkoj navode da je od veljače Čistoća naišla na tromblonske mine u Petruševcu, ručnu bombu u kontejneru kod Gragičke ulice, pet kilograma suzavca u Tkalčićevoj, topničko zrno u Jastrebarskom, streljivo u glomaznom otpadu u Kustošijanskoj, ručne bombe u Dugom Selu. Prošle je nedjelje pronađena ručna bomba na divljem deponiju u Sopničkoj ulici.</p>
<p>Igor Weidlich</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Nekima mirovine manje i do 2000 kuna</p>
<p>U HZMO-u kažu kako je riječ »samo« o nekolicini umirovljenika kojima je u postupku priznavanja prava na dio mirovine po Ugovoru o socijalnom osiguranju, to pravo najprije priznao upravo HZMO</p>
<p>Neki umirovljenici koji su dio mirovine zaradili u Sloveniji, a dio u Hrvatskoj, nakon preračuna mirovina po Ugovoru o socijalnom osiguranju iz 1998., slijedom kojega je svaka država preuzela isplatu »svog« dijela mirovine, dobili su ukupnu mirovinu koja je i do 2000 kune manja od one koju su primali do tada. </p>
<p>Tako je mirovina Vjesnikovog čitatelja V. M. (podaci poznati redakciji) danas čak 1860 kuna manja od one koju je primio u siječnju ove godine.</p>
<p>Prema izvodu iz knjižice na koju mu stiže slovenska mirovina, V. M. je u siječnju 2006. od slovenskog zavoda primio 819,93 eura mirovine, što po srednjem tečaju iznosi oko 6020 kuna. Nakon preračuna mirovine po Ugovoru o socijalnom osiguranju sa Slovenijom, s te adrese za ožujak mu je isplaćeno 192 eura, odnosno oko 1410 kuna. Riječ je o iznosu mirovine koji mu je slovenski zavod priznao na temelju staža zarađenog u Sloveniji i koji mu, na temelju rješenja koje je iz Ljubljane stiglo prije nekoliko mjeseci, od ožujka isplaćuje Slovenija. Istodobno, od Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje stigla je potvrda o isplaćenoj mirovini od 2786 kuna. Ukupno, dakle, mirovina mu sada iznosi oko 4196, umjesto dosadašnjih 6020 kuna.</p>
<p>Pismo u kojem upozorava na to da mu je mirovina umanjena za oko 1800 kuna, zajedno s dokumentima koji to potvrđuju, taj je umirovljenik, kako tvrdi, već poslao na adresu Ustavnoga suda, predsjednika Republike Stjepana Mesića i premijera Ive Sanadera. Ako s tih adresa u razumnom roku ne dobije odgovor, poslat će pismo na znanje Europskoj komisiji u Bruxellesu te Međunarodnom sudu za ljudska prava u Strasbourgu, »jer je to dokaz kako se građanima Hrvatske derogiraju stečena prava«. Po njegovim procjenama, u toj je situaciji »nekoliko stotina, odnosno između 1200 i 1500 umirovljenika koji su dio mirovine zaradili u Sloveniji«.</p>
<p>Ako je suditi prema odgovoru iz HZMO-a, međutim, u toj je situaciji samo nekolicina umirovljenika kojima je u postupku priznavanja prava na dio mirovine po Ugovoru o socijalnom osiguranju, pravo na mirovinu najprije priznao upravo HZMO. Naime, po Ugovoru o socijalnom osiguranju, umirovljenici kojima je Slovenija prva priznala to pravo, ako je njihova ukupna mirovina manja od one koju su primali do tada, imaju pravo na dodatak do toga iznosa. Dodatak se isplaćuje iz proračuna Republike Slovenije sve dok ukupna mirovina slijedom usklađivanja ne dosegne spomenuti iznos, pa njihova primanja nisu umanjena. </p>
<p> S druge strane, umirovljenici kojima je pravo na mirovinu prvi priznao HZMO, nemaju pravo na isplatu dodatka iz slovenskog proračuna, a kako se Hrvatska nije obavezala na isplatu takvog dodatka, ostali su »kratkih rukava«. Prema informacijama iz HZMO-a, većinom je riječ o umirovljenicima s višim mirovinama, koje je, čini se, slovenski Mirovinski zavod po slučajnom redoslijedu ostavio zadnje za preračun. No, na pitanje mogu li umirovljenici zbog takvog »slučaja« biti u različitom položaju, odnosno može li se tim umirovljenicima isplatiti tužba Ustavnome sudu, za sada - nemaju odgovora.</p>
<p>Marijana Matković</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="6">
<p>Fondovi pobjeđuju strah</p>
<p>SANJA KAPETANIĆ</p>
<p>Otvoreni investicijski fondovi polako probijaju led debelog straha hrvatskih građana od ne tako davno nepouzdanih banaka, zbog kojeg se ušteđevina u najboljem slučaju ulagala u nekretnine, vrlo često se držala u čarapama ili tajno ulagala u inozemstvu, a tek odnedavno u životna osiguranja i slične oblike osiguravanja mirne starosti. Oni koji su te strahove već prebrodili, a ne žele se sami upuštati u rizičnu trgovinu dionicama, mogli su uz pomoć tih fondova u prošlih 12 mjeseci povećati ušteđevinu i za rekordnih 45 posto, a prinosi veći od 15 posto mogli su se ubrati u petnaestak fondova! No, i oni koji su tek počeli razmišljati o takvom obliku štednje odnosno ulaganja i povećanja ušteđevine mogu, kažu stručnjaci, računati s visokim prinosima investicijskih fondova još barem dvije-tri godine. Pri tome se ne moraju - zbog činjenice da u zapadnim zemljama fondovi u prosjeku ulagačima godišnje donose oko 10 posto prinosa - brinuti da je opet riječ o nekom financijskom inženjeringu. Jednostavno, tvrde stručnjaci, riječ je o tipičnim prinosima koje ulagači u fondove dobivaju na tržištima u razvoju, kojeg u hrvatskom slučaju ponajprije donosi još nezavršeni proces privatizacije. Analitičari u budućnosti najviše očekuju od nastavka privatizacije turističkog sektora, jer neke vrlo atraktivne hotelske tvrtke još nisu privatizirane. Sa zanimanjem se očekuje i što će donijeti najavljeno plasiranje 15 posto dionica Ine na tržište. No, procjenjuje se da se vrijednostima koje se realno mogu očekivati u bližoj budućnosti još nisu ni približile dionice nekih već privatiziranih poduzeća, na primjer u poljoprivredno-prehrambenom kompleksu. Zato se može očekivati da će ukupna imovina hrvatskih fondova i dalje rasti vrlo brzo. Od kraja 2003. do 31. ožujka ove godine narasla je s nešto manje od tri milijarde kuna na 11,3 milijardi!</p>
<p>Prednost fondova je i to što se ulagati mogu i relativno mali iznosi, jer je donja granica uloga u pravilu postavljenja na stotinjak eura. Dakako, vrijednosti udjela u fondovima mogu i drastično pasti, ako dođe do nekog većeg poremećaja na tržištu na kojem fond ulaže novac, što su neki naši fondovi iskusili na samom početku poslovanja, no analitičari takve šokove više ne očekuju. K tome, oni koji ulažu veće iznose rizik mogu smanjiti i raspodjelom uloga u fondove raznih vrsta i raznih tvrtki, držeći se pravila da sva jaja ne treba držati u istoj košari. U svakom slučaju, isplati se pokušati, barem s manjim iznosima.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Sigurnija vožnja</p>
<p>BOJAN TERGLAV</p>
<p>Pitanje za milijun kuna: koliko cijenimo vlastiti i živote bližnjih? Postoji li uopće odgovor na to? Mislimo li na to kad sebi ili djeci kupujemo bicikl marke »nikad-čuli« za povoljnih 500 kuna? Bicikl koji u nabavi košta 12 dolara i koji se, vrlo često, pokvari idući dan.</p>
<p>Ostavimo sad marže i sposobnost zarade na kojekakvoj robi iz Kine i s ostatka Dalekog istoka, koja se kupi za nekoliko eura, a prodaje za nekoliko tisuća kuna. To će tako biti dok god bude onih koji će to moći i htjeti platiti. Ali, kupiti ne igračku, ne odjeću i obuću nego bicikl - službeno prijevozno sredstvo - za »sitan« novac navodi na duboko promišljanje o vrijednosti života. Koliko god kobnih slučajeva bilo malo, ima ih. A događaju se zbog toga što se željelo uštedjeti. Iako su svi svjesni socijalnih prilika u nas, s nekim se stvarima, kao što su bicikli, nije za igrati. Bolje je poslušati savjet Udruge potrošača i iskoristiti svoje pravo na izbor i slobodnu volju. Dakle skupljati novac za kvalitetniji bicikl i sigurniju vožnju.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Generacija 1000 eura</p>
<p>U završnici kampanje mladi su pokopali Berlusconija. Okrenuli su se Prodiju koji im je rekao ono što su željeli čuti</p>
<p>JURICA KÖRBLER</p>
<p>Dok je francuska mladež slavila pobjedu, a Romano Prodi vratio europskoj ljevici nadu, talijanski su novinari Antonio Incorvaia i Alessandro Rimassa objavili zanimljivu reportažu o mladeži koja živi s 1000 eura mjesečno. I za taj novac ne može popraviti zube. Generacija 1000 eura kao da je presudila talijanske izbore. Prebogati Berlusconi mladima nije mogao obećati bolju perspektivu od života s 1000 eura i - izgubio je.</p>
<p>Nakon mnogo godina europska mladež opet je na sceni. Dosad je se gotovo nije čulo, nemiri iz 1968. mladima su nepoznanica. Ali današnji političari, koji sve teže ispunjavaju obećanja i srednjoj generaciji što plovi između besparice i nesigurnosti radnog mjesta, očito nemaju recept ni za mlade. O starima ionako više nitko i ne misli. </p>
<p>Generacija 1000 eura živi teško i u dobroj, staroj Europi i u zemljama koje su isplivale iz tranzicije i u onima što su u EU-čekaonici. Ne mogu kupiti stan, u kreditima su do grla, rade vikendima, vrhunac im je domoći se jeftine aviokarte da bi omirisali malo svijeta. Iz generacije 1000 eura uskoro će uploviti u onu koju globalizacija previše ne mazi, pa ni sami ne znaju kad im je ili kad će im biti gore ili bolje.</p>
<p>Naši mladi nisu od toga izuzeti, možda samo od 1000 eura... Talijansko-francuski poučak može biti ilustrativan i za naše političare. Mladi u Hrvatskoj, koji još šute, već bi sutra mogli presuditi izbore. Istini na volju, nitko im mnogo ne nudi, čak i ne obećava. Hrvatske su se stranke udaljile od mladih i njihove probleme kao da ne osjećaju, a mladi svoje zahtjeve ne znaju iskazati. Svi su sretni što su »mirni«, ali je pitanje do kada će biti. </p>
<p>Generacija 1000 eura mora i u vrijeme globalizacije, koja posrće oko brojnih dilema, tražiti pravo na budućnost. Mladi su brže nego ostali shvatili i veliku igru koja je provedena u Europi. Njemačka marka pretvorena je u euro, sve je dvostruko skuplje, a primanja su ista. Mladi koji ionako manje zarađuju sad imaju još manje. </p>
<p>U Italiji su kaznili Berlusconija, Francuska će tek vidjeti kome će mladost dati povjerenje. U Hrvatskoj, u kojoj polako počinje predizborna groznica, također će se brzo pokazati da bi baš mladi mogli presuditi izbore 2007. Vremena još ima za sve političke stranke da se više okrenu generaciji zbog koje se i vodi grozničava bitka za Europu. Ali mladi su nestrpljivi i ne mogu čekati neke bolje europske dane. Trebaju bolji život odmah.</p>
<p>Talijanski je primjer ilustrativan. Gotovo u finišu predizborne kampanje mladi su pokopali Berlusconija. Okrenuli su se Prodiju koji im je rekao ono što su željeli čuti. Hoće li i može li Prodi promijeniti stvarnost i generaciji 1000 eura osigurati bolju budućnost drugo je pitanje. Europska ljevica je na velikom ispitu, a dobar vjetar u leđa dobila je i u Mađarskoj. Prije svega će se trebati pokazati na konkretnim stvarima, nudeći bolju perspektivu. Uspije li, ljevica će opet dobiti onu privlačnost koju je u Europi uživala. Ako ne uspije, mladi i svi koji se žale na život u Europi morat će tražiti nove političke partnere koji će ih zastupati.</p>
<p>Scenarij iz 1968. možda je nerealan, ali ništa nije nemoguće. Daleko bi bolje ipak bilo da europski političari shvate kako je njihov zadatak prije svega osigurati bolji život svima, a ne samo nekima. Bez obzira na to je li riječ o desnici, centru ili ljevici.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="9">
<p>Odrediti granice »sloboda«</p>
<p>Odrasli moraju razumjeti »neke nove klince on line generacije«, ali oni ne moraju razumjeti ili poslušati starije </p>
<p>PAVAO HRSAK</p>
<p>Prilozi kao što je »Ne može se istodobno štititi i korov i žito« (Vjesnik, 21. travnja, Tribina, Stajališta) rijetki su, jer se suprotstavljaju prevladavajućem stavu društva koje pokazuje razumijevanje za nepristojno i čak nasilno ponašanje učenika, a zazire od suzbijanja takvih pojava dosljednim pravilima ponašanja.</p>
<p>Tako smo nedavno mogli pročitati u članku Vjesnikove novinarke Mirele Lilek od 4. travnja, »Oformit će se pokretni interdisciplinarni timovi... psiholozi, pedagozi, pravnici i drugi stručnjaci... kako bi promptno reagirali u slučajevima nasilja.« Valjda sa zadatkom da objasne kako je sve posljedica »škole utemeljene na strahu i autoritarnosti« kako nam u istom članku objašnjava saborska zastupnica Marija Lugarić, čime možda želi reći da disciplinu treba ublažiti!?</p>
<p> Čitajući dalje, iz istrgnutih navoda gospodina Previšića s Filozofskog fakulteta dobivamo dojam da odrasli moraju razumjeti »neke nove klince on line generacije«, ali da ti uopće ne moraju razumjeti ili, ne daj Bože, poslušati starije. Zabrinjavajuće je, premda su posljedice svaki dan sve gore, da zastupnici takovog pristupa s ogorčenjem odbijaju i primisao da se to temelji na neodgovornim zabludama. Jedna od najvećih, ali vrlo zavodljivih zabluda je ona koja se svodi na to da škola kao »autoritarna kaznionica« bude zamijenjena »demokratskom zajednicom učenika, roditelja i nastavnika.«</p>
<p> Na nesreću, gubitkom autoriteta (to nije autoritarnost, jasno?!) škola gubi ulogu pozitivne društveno kontrolirane prisile stjecanja i ocjenjivanja znanja i odgoja. Demokratska ustanova ne može biti jer, uz svu dobronamjernost, upravo opjevana prirodnost na koju se zaklinju reformatori diskvalificira nezrele premlade ljude kao partnere društveno odgovornom nastavnom i odgojnom osoblju.</p>
<p> Činjenica jest da se i među tim osobljem nađu pojedinci koji zakažu kao stručnjaci, ali i ljudi te pređu granice nužno potrebnoga autoriteta sve do nasilja. No, apsurdno je tim iznimkama, koje se po pravilu kažnjavaju, opravdavati nedopušteno ponašanje učenika. Neshvatljivo je kako su ljudi uvjereni, da stoga što je danas, prije svega, tehnički standard života neusporedivo viši nego unazad par generacija, da samim time mladi ranije odrastaju.</p>
<p>To što većina ljudi, posebno mladih, ne voli biti provjeravana i ocjenjivana, a da ne govorimo o kažnjavanju, čak i za ono što loše rade, prirodno je, ali ne znači samim tim dobro za društvo počevši od njih samih.</p>
<p>Rokov Jadrijević naslovom priloga »Ne može se istodobno štititi i korov i žito« ukazuje kakve bi morale biti krajnje disciplinske mjere. Oni koje to užasava morali bi shvatiti da takvih slučajeva i ne bi bilo toliko kad bi se učenicima jasno dalo do znanja što nije dopušteno odnosno gdje su granice »prirodnih sloboda«. </p>
<p>Autor se javlja iz Plzena, Češka Republika</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Ožiljak u srcima i sjećanjima </p>
<p>Poraz jednog naraštaja u suvremenoj hrvatskoj povijesti pokazao se dugoročno plodnijim od trijumfa pobjednika iz Karađorđeva 1971.</p>
<p>IVO HORVAT</p>
<p>Tako sam smjene u Zagrebu prihvatio kao žrtvu na putu prema postizanju glavnog cilja. Ustav iz 1974. dao je i više nego je maspok tražio«. Tako akademik Dušan Bilandžić u jednom dnevnom listu 15. travnja opravdava, kako kaže, »najdramatičniju fazu« u svom životu kada je u slučaju udara na Hrvatsko proljeće u prosincu 1971. stao uz Vladimira Bakarića.</p>
<p>Sintagma »smjene u Zagrebu« nakon plenuma CK SKJ u Karađorđevu odnosila se na jedno od najtragičnijih razdoblja u novijoj hrvatskoj povijesti. Više od 5000 ljudi bilo je policijski prijavljeno i istraživano, pred sudovima ih je optuženo više od 2000, a zatvorskim kaznama kažnjeno više od 1000. Na tisuću je ljudi smijenjeno s položaja, posebno u hrvatskom novinarstvu, jer je ono bilo glavni prenositelj i širitelj demokratskih i reformskih ideja Hrvatskog proljeća. Čitave generacije hrvatskih ljudi koje su nakon udara u Karađorđevu proživjele represiju i političku izolaciju gotovo dva desetljeća nose to kao trajni ožiljak u svojim srcima i u svojim sjećanjima do kraja života.</p>
<p>Po svom obimu i drastičnosti represija nad hrvatskim ljudima nakon udara u Karađorđevu premašuje onu što je provedena nad hrvatskim ljevičarima i radićevcima dvadesetih godina u kraljevskoj Jugoslaviji i onu nakon uvođenja diktature kralja Aleksandra u siječnju 1929. Kojem su molohu trebale tolike hrvatske žrtve?</p>
<p>»Bakarić je podržavao represiju, ali bez njega i Tita pao bi čitav CK SKH, a tada bi bilo strašno«, veli Bilandžić. Međutim, nema tog časnog cilja koji bi se, a da bi i sâm ostao častan, mogao opravdati represijom.</p>
<p>Je li taj cilj bio Ustav 1974.? Miko Tripalo ocijenio je 1985. u razgovoru s Josipom Šentijom da dva dokumenta: novi Ustav SFRJ iz 1974. i Zakon o udruženom radu, doneseni tri, odnosno četiri godine poslije 1971., »u sebi sadrže, bar napisano, gotovo sve ono za što smo se borili«.</p>
<p>Povijesno gledano, dogodio se paradoks. U svom osvrtu »Hommage Hrvatskom proljeću«, objavljenom u Hrvatskom iseljeničkom zborniku 2006. Šentija piše: »Represija nije riješila nijedno pitanje koje je otvoreno zbivanjima u hrvatskom društvu poslije 1966./'67. ali se dogodio paradoks koji u povijesti i nije tako rijedak: na ruševinama Hrvatskog proljeća pobjednici su dvije i pol godine poslije donijeli novi ustav jugoslavenske federacije, a zatim i novi Ustav SR Hrvatske, koji je u bitnim ustavno-pravnim rješenjima, s obzirom na položaj Republike, bio gotovo sasvim u skladu s težnjama proljećara (u svakom slučaju onih iz krila ondašnjega vladajućega hrvatskoga političkog vodstva). Što su ta rješenja značila pro futuro u procesu osamostaljivanja i u borbi za stjecanje međunarodnog priznanja Republike Hrvatske dobro je poznato... </p>
<p>Poraz jednog naraštaja u suvremenoj hrvatskoj povijesti pokazao se dugoročno plodnijim od trijumfa pobjednika iz Karađorđeva 1971.</p>
<p>A Mika Tripalo, jedan od lidera Hrvatskog proljeća, ovako ocjenjuje: »Snage koje su izazvale prevrat u Karađorđevu 1971. bile su prisiljene osloniti se na najdogmatskije, najstaljinističkije krugove u ovoj zemlji. To pokazuje zapravo da je odnos snaga u jugoslavenskom društvu bio takav da još uvijek nije postojala mogućnost stvarne, praktične pobjede koncepcije koju smo 1971. ili uoči 1971. bili inicirali.« (J. Šentija, »Razgovor s Mikom Tripalom o Hrvatskom proljeću«).</p>
<p>Prema tome, očito je dvojbena ispravnost Bilandžićeva stava da se u prosincu 1971. stane uz Bakarića. </p>
<p>Vladimir Bakarić inače zavređuje iscrpnija istraživanja, jer je u novijoj hrvatskoj povijesti, tijekom 40 godina, igrao presudnu ulogu u mnogim događajima i odlukama, i u pozitivnom i u negativnom smislu. On je bio i jedan od inicijatora Hrvatskog proljeća, ali je u Karađorđevu stao na suprotnu stranu. Zašto, stvar je dubljeg uvida u povijesna zbivanja. Bilandžićeva objašnjenja ne daju uvjerljive odgovore.</p>
<p>Kao jedan do sudionika Hrvatskog proljeća, tada na dužnosti u Radio Zagrebu, ponosan sam što sam, zajedno sa svojim kolegama i tadašnjim vodstvom kuće, pridonio da i Radiotelevizija Zagreb odigra značajnu ulogu u tom svenarodnom demokratskom pokretu koji je gotovo dva desetljeća unaprijed anticipirao demokratski rasplet 1990. Toga se valja prisjetiti i prigodom velike obljetnice Hrvatske radiotelevizije 15. svibnja 2006.</p>
<p>Autor je novinar</p>
<p> i publicist iz Zagreba.</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Nitko ne napada sve liječnike</p>
<p>U Vjesnikovoj rubrici Tribina, Stajališta 19. travnja, objavljen je tekst dr. Duška Miličića u kojem su izneseni i neki uopćeni stavovi kao primjerice: »Zar je to razlog da se blati cijela liječnička profesija. Ako se sadašnja hajka na liječnički stalež u cjelini ovako nastavi to će se pokazati bumerangom.«</p>
<p>Pozorno sam pročitao Miličićev tekst, ali u njemu nisam našao podatke ni o jednom mediju u kojem se napada cijela liječnička profesija, odnosno vodi hajka na liječnički stalež. Istina, u medijima je u posljednjih mjesec dana bilo podosta govora o jednom liječniku (s imenom i prezimenom) kojega je policija uhvatila u primanju mita da bi obavio jednu operaciju, ali pritom nije napadana cijela liječnička profesija. Bez nužnih konkretizacija (tko je, u kojem mediju, kada i kojim riječima napao cijelu liječničku profesiju i poveo hajku na liječnički stalež) ostaje upitna vjerodostojnost dr. Duška Miličića.</p>
<p>PAVAO RAVLIĆ</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Oaze močvara</p>
<p>U Temi dana od 24. travnja objavljen je u Vjesniku članak Nedjeljka Musulina »Gradi se lječilišni centar u dolini Neretve«. Novinar je pogrešno naveo naziv švedske tvrtke Nordhus Medico, umjesto Nordhus Medical. No, novinar nije razgovarao ni sa kim ni iz udruga za zaštitu okoliša. </p>
<p> Najžešću bitku u dolini Neretve protiv betonizacije i devastacije ušća i gradnje tzv. zdravstvenog centra, a zapravo 1500 apartmana, vodi PPP »Lijepa naša« iz Ploča. O tome je Vjesnik već pisao 11. i 12. veljače ove godine. Imamo rješenje za uređenje toga prostora u skladu s prirodom, gdje bi domaće stanovništvo radilo i profitiralo, a delta bi bila i zaštićena i posjećivana kao iznimna turistička destinacija i atrakcija. </p>
<p>Ogorčeni smo zbog zanemarivanja toga kraja, a zakazalo je i Ministarstvo prostornog uređenja, zaštite okoliša i graditeljstva i Državni zavod za zaštitu prirode. Nitko se ne oglašava, nitko ne demantira ovo što se piše, što znači da se slažu! Zatražit ćemo ponovo pomoć gospodina Tobiasa Salathea, glavnog tajnika Ramsara, jer je područje na kojemu se planira devastiranje od europske važnosti, s posljednjim oazama sredozemne močvare.</p>
<p>ANA MUSAPREDSJEDNICA PPP »LIJEPA NAŠA« ZAGREBOGRANAK PLOČE</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="13">
<p>Vrtići će raditi i do deset navečer!</p>
<p>Novi jelovnici u vrtićima osigurat će kvalitetniju prehranu, a u novoj pedagoškoj godini najavljuje se gradnja novih i nadogradnja nekih postojećih vrtića</p>
<p>Djeca, koja se upišu u programe predškolskog odgoja i naobrazbe u pedagoškoj godini 2006/ 2007., moći će boraviti u vrtićima do 22 sata, rekla je u ponedjeljak, na konferenciji za novinare, pomoćnica pročelnika Gradskog ureda za obrazovanje kulturu i šport Biserka Bucković. Budući da struka ne odobrava boravak u vrtićima duži od deset sati, najavljeni su novi programi, koji će se provoditi od sljedeće pedagoške godine. Prema riječima Biserke Bucković, promijenit će se i normativi jelovnika, koji se nisu mijenjali popriličan broj godina. </p>
<p>Odlukom Gradskog poglavarstva vrtići su od 1. travnja trebali početi raditi do 20 sati, a roditelji su ispunjavali ankete o radnom vremenu vrtića koje bi im odgovaralo. Anketirano je 26.185 roditelja (od 26.437 djece upisane u zagrebačke vrtiće). U izradi i provedbi anketa konzultirali su Zavod za školstvo. Najviše je zainteresiranih za radno vrijeme vrtića do 18 sati, 3484 roditelja, stoga je radno vrijeme vrtića produženo do toga vremena. Za rad vrtića do 19 sati izjasnilo se 719 roditelja, a do 20 sati njih 768. </p>
<p>Prema riječima Biserke Bucković, rezultati anketa su očekivani - za produženo radno vrijeme izjasnilo oko 20 posto roditelja. Predsjednica udruge ravnatelja Dječjih vrtića Grada Zagreba Mira Božić istakla je da su dežurstva organizirana u svim vrtićima gdje je bilo potrebno, a osigurana su i materijalno-tehnička sredstva te uređeni prostori. </p>
<p>»Ovisno o potrebama, od sljedeće pedagoške godine uvest ćemo i programe za roditelje koji rade u smjenama. Do sada je uveden dopunski obrok za djecu koja ostaju u vrtiću nakon 17 sati«, rekla je Mira Božić. Djeca će se moći upisati u 10-satni, poludnevni prijepodnevni, poludnevni poslijepodnevni i smjenski program. </p>
<p>»Ako bude potrebno, u novim formiranim skupinama, u pojedinim gradskim četvrtima, neki će vrtići raditi do 22 sata. Da bi se formirale takve grupe, potrebno je skupiti određeni, minimalan broj djece«, dodala je Mira Božić. Osim novih programa, najavljeno je, od 1. rujna, zapošljavanje 87 stručnih pripravnika i 50 volontera, kojima će Grad Zagreb platiti doprinose i polaganje stručnih ispita. </p>
<p>Kako kaže Biserka Bucković, u tijeku su i pregovori sa sindikatima o kolektivnim ugovorima zaposlenika u predškolskom odgoju i naobrazbi. Novi jelovnici u vrtićima osigurat će kvalitetniju prehranu, a u novoj pedagoškoj godini najavljuje se gradnja novih i nadogradnja nekih postojećih vrtića. Zahtjevi za upis djece u vrtiće za pedagošku 2006./2007. primat će se od 2. do 31. svibnja. </p>
<p>Anita Končar</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Konzum gradi novi centar, škola u planu</p>
<p>U budućem Konzumovom trgovačkom centru, bit će kino-dvorane i drugi zabavni sadržaji</p>
<p>U Vrbanima III se punom parom gradi više od dvije tisuće stanova, ali Grad do 2009. ne planira graditi vrtiće i škole, koji će tom naselju biti nasušno potrebni. Umjesto toga, Poglavarstvo je, u utorak na sjednici, dalo zeleno svijetlo proširenju Konzumovog trgovačkog centra sa zabavnim sadržajima. Konzum je poslao pismo namjere, u kojem od Grada traži izmjene i dopune Urbanističkog plana Vrbana III, koju će sam platiti, kojima bi se povećala ukupna površina budućeg trgovačkog centra.</p>
<p>Konzum je to tražio jer, osim trgovine, želi graditi i nekoliko manjih kino-dvorana, koje nedostaju tom dijelu grada. Centar bi imao podzemne garažu na nekoliko etaža, a ostala parkirališta gradila bi se na obodima Horvaćanske ceste, Rudeške, Lopatinečke i Središnje ulice. Urbanistički plan uređenja Vrbana III predviđa gradnju škole i vrtića. </p>
<p>Budući da će se u iduće dvije, tri godine tamo doseliti nekoliko tisuća novih stanara, Vjesnikov novinar pitao je zašto Grad čeka s njihovom gradnjom. »To nije tema sjednice«, odgovorio je pročelnik Gradskog zavoda za prostorno uređenje Ivica Fanjek i dodao da će novi trgovački centar »obogatiti život stanovnika Vrbana«.</p>
<p>Inače, Vrbani su već »obogaćeni« Getroom i bivšom Namom, u kojoj je Konzum nedavno otvorio veliko samoposluživanje. Doduše, ti trgovački centri nemaju kino-dvorane i dodatne sadržaja. Novi zabavno-trgovački centar privući će više posjetitelja i povećati broj automobila. Pitanje je hoće li rast prometa podnijeti lokalne prometnice.</p>
<p>»Planiramo graditi nove prometnice, ali nažalost, Zagreb nije tom na stupnju razvoja da komunalnu infrastrukturu može urediti prije nego započne gradnju velikih projekata«, komentira Fanjek. Zamjenik gradonačelnika Ivo Jelušić rekao je da su nove prometnice predviđene GUP-om i da će pronaći »nova prometna rješenja za taj dio grada«. Smatra da je Konzumov prijedlog dobar jer će građani dobiti bolju zabavnu i potrošačku ponudu.</p>
<p>Stanovnici Vrbana nisu oduševljeni time što će trgovački centar s kino-dvoranama dobiti prije nego novu školu i vrtić.»Već imamo dva velika trgovačka centra. Kad izgrade Vrbane III, kamo će ti ljudi slati svoju djecu u školu i vrtić«, pita se Ivan Fumić, koji je nedavno postao otac. On tvrdi da osnovna škola u Vrbanima već sada jedva zadovoljava potrebe naselja, koje svakim danom dobiva nove stanovnike.</p>
<p>»Oni u Gradu zaboravljaju da se tu grade i POS-ovi stanovi«, kazao je Fumić. S njim se slaže i umirovljenik Pavo Grubišić, koji drži da Grad gradnjom potrošačkih centara ide na ruku »krupnih riba i velikog kapitala, a ne mari previše za kulturne i obrazovne potrebe svojih građana« i kaže da će kino mladima uljepšati noćne izlaske, ali da pravo bogatstvo leži u - znanju.</p>
<p>Tomislav Marinović</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Sve više nasilja u obitelji</p>
<p>U Zagreb se lani doselilo 80 tisuća ljudi i registrirano je 40 tisuća novih automobila </p>
<p>Zagrebačka policija zadovoljna je stanjem sigurnosti u gradu, tvrdi Dubravko Novak zamjenik načelnika Policijske uprave zagrebačke. Prema izvješću koje je podnijela Gradskom poglavarstvu, policija je u 2005. zabilježila 20.951 kazneno djelo što je oko 15 posto manje nego u 2004. godini, a razriješila je 57 posto ukupnog broja kaznenih djela. </p>
<p>Od 16 ubojstava u 2005. policija nije uspjela riješiti četiri, a kako kaže Dubravko Novak, na subjektivan osjećaj (ne)sigurnosti kod građana najviše su utjecali pljačka Fine, u kojoj su poginula dva zaštitara, zatim teško ranjavanje građanina kod Zagrebačke banke u Voltinom te ubojstvo nogometnog menedžera Dine Pokrovca. </p>
<p>Najsigurnije četvrti su Brezovica, Podsljeme i Donja Dubrava, a najviše kriminala ima u Donjem gradu i na Trnju. Prošle godine policija je riješila sve slučajeve silovanja, no zabrinjava činjenica da je nasilja u obitelji sve više i to čak za 50 posto u odnosu na 2004. godinu. </p>
<p>U ukupno 996 krađa vozila kradljivci su najviše »pikirali« na marku VW i to na »golfove« i »passate« – njih je među ukradenima čak 33 posto, zatim slijede BMW-i i »mercedesi« sa po sedam posto. </p>
<p>U suradnji s Gradom policija namjerava otvoriti još pet postaja: na Peščenici, u Susedgradu, na Gornjem gradu i na području gradskih četvrti Trešnjevka-Jug i Novog Zagreba. Prema podacima policije, u prošloj godini u Zagreb se doselilo 80 tisuća ljudi, a registrirano je 40 tisuća novih automobila. Na sjednici u utorak Gradsko je poglavarstvo tvrtki Alpine Bau – koja je dio koncerna Alpine Project Finance and Consulting GMBH, glavnog kandidata za dovršetak maksimirskog stadiona – odobrilo gradnju komunalne infrastrukture za osam stambenih zgrada u Čulincu. Gradnju infrastrukture platit će Alpine Bau, s tim da će Grad tvrtki vratiti novac u roku pet godina. </p>
<p>Isti takav ugovor Grad će potpisati i s Konzumom, koji namjerava graditi trgovački centar između ulica Dubrava, Dubečke i Raula Goldonija. </p>
<p>Hrvoje Dorešić</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Evakuacija zaposlenika s krova zgrade </p>
<p>Cilj vježbe bio je obučiti zaposlenike ponašanju u izvanrednim situacijama, kada mirno i bez panike treba napustiti radno mjesto</p>
<p>Dvojicu zaposlenika T-Mobilea, s krova Pozivnoga centra te tvrtke u Selskoj ulici, u utorak su spasili vatrogasci nakon što je u zgradi planuo razvodni ormarić. Zaposlenici su pokušali sami ugasiti požar, ali nisu uspjeli. Gusti se dim brzo širio prostorijama pa je uzbunjena Javna vatrogasna postrojba Grada Zagreba, iz centra u Savskoj, i vatrogasci DVD-a Trešnjevka. Za nekoliko minuta bili su na mjestu događaja i bez većih problema ugasili požar.</p>
<p>Sažetak je to vježbe spašavanja i evakuacije koju je, u suradnji s vatrogascima i ekipom Hitne medicinske pomoći, organizirao T-Mobile. </p>
<p>»Nakon dojave, 'gasnim vlakom' (zapovjedno i navalno vozilo, auto-cisterna i auto-ljestve) krenuli smo na mjesto požara. Stigli smo za tri i pol minute. Jedna je ekipa odmah počela s 'unutarnjom navalom', a druga pomoću 'prislanjača' (vatrogasnih ljestava) krenula gasiti požar s vanjske strane zgrade. Istovremeno smo s krova, pomoću auto-ljestava, evakuirali zaposlenike koji se nisu uspjeli spustiti protupožarnim stepeništem«, ispričao je Vjesniku Mladen Malčić, zapovjednik Javne vatrogasne postrojbe Grada Zagreba.</p>
<p>Sanja Rossi, iz Ureda za odnose s javnošću T-Mobilea, objasnila je da se takve vježbe, u toj telekomunikacijskoj tvrtki, održavaju jednom u dvije godine. »Cilj je obučiti zaposlenike ponašanju u izvanrednim situacijama, kada mirno i bez panike treba napustiti radno mjesto«, dodala je.</p>
<p>Tomislav Resman, voditelj Službe zaštite na radu Javne vatrogasne postrojbe, pojasnio je da svaka tvrtka mora imati Pravilnik o zaštiti od požara, koji sadrži Plan evakuacije i spašavanja. </p>
<p>»Neke tvrtke provode vježbe samostalno, a neke u suradnji s vatrogascima. Nama koriste za pobliže upoznavanje s objektom, a tvrtka koja ih organizira dobiva podatke o vremenu potrebnom za evakuaciju zaposlenika. Pritom se uočavaju i moguća problematična mjesta te daju rješenja za njihovo uklanjanje«, pojasnio je Resman.</p>
<p>Vježba je, od znaka uzbunjivanja vatrogasaca do pospremanja opreme, trajala 19 minuta. Zapovjednik Mladen Malčić ocijenio ju je vrlo dobrom i za 4. svibnja najavio novu, u objektu T-Mobilea na Krugama. </p>
<p>Dražen Kopač</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Sve komunalije poskupile 30 posto</p>
<p>Prostorni metar vode koštat će domaćinstva 7,43, obrtnike i industriju 11,23 kune. Gradsko poglavarstvo opravdava poskupljenja višom cijenom benzina i struje</p>
<p>Voda, odvodnja i odvoz smeća u Zaprešiću i šest okolnih općina poskupljuju u prosjeku 30 posto. Zaprešićko Gradsko poglavarstvo u utorak je jednoglasno prihvatilo nove cijene koje će se vidjeti već na računima za travanj. </p>
<p>Gradonačelnik Zaprešića Vinko Morović, kao i članovi uprave Gradske tvrtke Zaprešić koja obavlja komunalne djelatnosti, opravdali su povećanje cijena troškovima poslovanja, povećanim rastom cijena energenata, ali i potrebom za novim ulaganjima. </p>
<p>Iako je, naime, sâm Zaprešić gotovo u potpunosti opremljen komunalnom infrastrukturom i po tome prednjači u Zagrebačkoj županiji, okolne jedinice lokalne samouprave to nisu.</p>
<p> »U smislu vodoopskrbe i odvodnje ovaj prostor postaje sve više jedinstven. Da se potpuno komunalno opremi potrebno je 330 milijuna kuna pa ćemo zato zajednički kandidirati za novac iz svih fondova Europske unije«, najavio je gradonačelnik Zaprešića Vinko Morović. </p>
<p>Uz to što je povećana, ovom je odlukom, naime, i izjednačena cijena vode za stanovnike Zaprešića i svih okolnih općina, koje opslužuje zaprešićko komunalno poduzeće. Nova je cijena za domaćinstva 7,43 kune, a za obrtnike i industriju 11,23 kune za prostorni metar vode. </p>
<p>Inače, prosječno povećanje cijene vode u Zaprešiću iznosi 24 posto, dok će stanovnici Bistre, Pušće, Marije Gorice, Luke i Dubravice osjetiti povećanje od čak 32 posto. Cijena vode najmanje će narasti u Brdovcu, oko 8 posto. Cijena odvodnje u Zaprešiću porasla je više od 32, a u Brdovcu za 37 posto. Odvoz smeća u Zaprešiću, Brdovcu, Pušći, Mariji Gorici, Dubravici i Luki skuplji je za 36 posto.</p>
<p>Gradonačelnik Morović priznao je da je porast velik, no dodao je da se cijene nisu godinama mijenjale te da su ispod europskih. »Najveći je problem nizak dohodak po glavi stanovnika, ali grad Zaprešić svojim socijalnim programima čini dosta na zaštiti građana«, istaknuo je Morović. </p>
<p>Jelena Oberman</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="18">
<p>Spaljivanje Zime</p>
<p>ZÜRICH</p>
<p> - U Zürichu je u sklopu manifestacije »Sechselaeuten«, koja se organizira u čast dolaska proljeća, zapaljen veliki krijes. Konstrukcija je bila visoka 13 metara, a predstavljala je »staricu Zimu«, koja je ritualno spaljena ne bi li ustupila mjesto mladom proljeću. [EPA]</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Isplovila najveća krstarica</p>
<p>BERLIN</p>
<p> - Freedom of the Seas, najveća morska krstarica na svijetu, isplovila je u utorak iz Hamburga za Oslo, nakon završnih radova i svečanog porinuća u ponedjeljak. Pred više stotina gledatelja, brod koji je sagrađen u Finskoj isplovio je iz njemačke luke pošto je u ponedjeljak službeno predan novom vlasniku, američko-norveškoj kompaniji Royal Caribbean International. Nakon Osla, Freedom of the Seas će uzeti kurs prema Southamptonu, a zatim će zaploviti prema Sjedinjenim Državama. Royal Caribbean International organizirao je u ponedjeljak pravi spektakl, a snimci iz unutrašnjosti broda mogli su se pratiti na golemom zaslonu. Brod je opremljen bazenom s umjetnim valovima za ljubitelje surfanja, nizom trgovina dugim 135 metara, zidom za penjanje i klizalištem. Brod kojega je matična luka u Miamiju, može primiti čak 4.370 putnika, a nudit će krstarenja na Karibima po cijeni od 750 eura za tjedan. Sa svojih 339 metara dužine, brod je za 6 metara kraći od najvećeg linijskog broda »Queen Mary 2«, ali je od njega širi - ima 56 metara i viši - 72 metra, te ima 1360 članova posade. Za usporedbu, »Queen Mary 2« može primiti 2620 putnika i raspolaže sa 1250 članova posde. [B. J./ Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>U četvrtak promjena vremena</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Nakon nekoliko vrlo toplih dana u kojima su temperature bile iznad prosjeka za ovo doba godine, od četvrtka do ponedjeljka u cijeloj zemlji očekuje se promjenjivo vrijeme s pljuskovima i kišom, rekao je u utorak dežurni prognostičar Državnog hidrometeorološkog zavoda. Dodao je da se od srijede navečer očekuje postupno pogoršanje vremena u cijeloj zemlji. Pljuskovi se očekuju sve do ponedjeljka, 1. svibnja, a najviše oborina trebalo bi biti za vikend. Jutarnje temperature će se kretati od pet do 10 stupnjeva Celzija, a najviše dnevne između 14 i 20 stupnjeva. »Takve temperature prosječne su za mjesec travanj«, kaže dežurni prognostičar. [T. T.]</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Desetoro mrtvih od alkohola domaće proizvodnje</p>
<p>BHUBANESWAR</p>
<p> - Zbog konzumacije alkohola domaće proizvodnje u selima na istoku Indije umrlo je najmanje deset ljudi, a još je najmanje pet osoba u kritičnome stanju. Alkohol domaće proizvodnje Indijci često spravljaju od industrijskoga alkohola, kiseline za akumulatore i komadića automobilskih guma. Smrtonosni koktel domaće proizvodnje prošlog je mjeseca ubio 22 osobe, a mnogi su oslijepili. Takav se alkohol prodaje za samo 8 rupija, što je oko 18 američkih centa ili nešto više od kune za bocu. To je za trećinu jeftinije od alkohola proizvednoga u destilerijama i zato je domaći alkohol omiljen među siromašnim poljoprivrednicima i radništvom. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Metro u Riju uveo vagon za žene</p>
<p>RIO DE JANEIRO</p>
<p> - Žene koje putuju metroom u Riju ukrcavaju se od ponedjeljka u ružičaste vagone namijenjene samo njima kako bi se izbjeglo pipkanje i drugo seksualno nasrtljivo ponašanje. Savezna brazilska država Rio de Janeiro donijela je prošli mjesec zakon, a potpisala ga je guvernerka Rosinha Matheus. Prema njemu, i metro i nadzemna željeznica imat će posebne vagone za žene radnim danima u vrijeme najveće gužve. »Danas je prvi dan. Žene su pljeskale kad su se iskrcali muškarci koji nisu znali novi propis pa su ušli u njihov vagon«, rekla je glasnogovornica privatne tvrtke Metro Rio. Zakon je donesen zato što su se žene često žalile na seksualne nasrtljivce u gužvama u metrou. Rio se novim zakonom pridružio Tokiju i Mexico Cityju. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Znanstvenici najavljuju cijepljenje novorođenčadi </p>
<p>ZAGREB/BOSTON</p>
<p> - Istraživanje što su ga nedavno proveli američki znanstvenici u Dječjoj bolnici Boston ukazuje da bi cijepljenje novorođenčadi u prvim danima života moglo postati mogućim, što je važan podatak jer bi se na taj način stopa mortaliteta bitno smanjila. Trenutačno se u zapadnim zemljama djeca cijepe u dobi od dva, četiri i šest mjeseci, s obzirom na činjenicu da je njihov imunološki sustav odmah po rođenju nedovoljno razvijen da bi podnio više vrsta cjepiva, zbog čega je novorođenčad iznimno podložna infekcijama. Bostonski znanstvenici tvrde da su uspjeli razviti način stimulacije imunološkog sustava kod tek rođenih beba, otkrivši određenu vrstu molekule koja je kod njih prisutna. Riječ je o molekuli TLR receptor 8, koja bi, po njihovu mišljenju mogla znatno poboljšati imunološki sustav novorođenčadi i omogućiti njihovo cijepljenje odmah po rođenju bez posljedica. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="24">
<p>Počasni »Oktavijan« dodjeljen Ivi Škrabalu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Petnaesti Dani hrvatskog filma, koji se u Studentskom centru (SC) održavaju od 25. do 29. travnja, u utorak su svečano otvoreni u dvorani Kina SC. »Siguran sam da ćemo ovim malim jubilejom 15. Dana hrvatskog filma pokazati i dokazati da u Hrvatskoj filmska festivalska sezona traje punih 365 dana«, rekao je pomoćnik ministra kulture Srećko Šestan otvarajući Dane. Povodom ovog jubileja Hrvatsko društvo filmskih kritičara dodjelilo je počasnog »Oktavijana« - »duhovnom ocu ove manifestacije«, inicijatoru Dana hrvatskog filma, svestranom filmskom kritičaru i povjesničaru, scenaristu i redatelju Ivi Škrabalu. Nagradu mu je uručio kolega Tomislav Kurelec s obrazloženjem da se radi o jednom od najzaslužnijih ljudi u hrvatskoj kinematografiji. »Dirnut sam i ponosan što sam poslje 50 godina kako sam se počeo motati oko filma malom ulogom u filmu Opsada, dobio nagradu upravo od kolega i institucija kojima sam pomogao da se pokrenu, kao što su Dani hrvatskog filma i Društvo hrvatskih filmskih kritičara kojima sam pomogao da 1991./1992. godine obnove svoj rad«, rekao je mr. Škrabalo zahvaljujući na nagradi. Na otvaranju je premijerno prikazan igrani film Dražena Žarkovića »Trešeta«, snimljen u produkciji HRT-a, koji lucidno i tragikomično prikazuje usamljenički život mještana na raseljenom i opustjelom dalmatinskom otoku. [Gordan Pandža]</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Pustošenje grada-spomenika</p>
<p>Dr. Ivo Babić tvrdi kako gradnja trećega trogirskog mosta narušava vizuru srednjovjekovnoga grada, te da je posrijedi najteža devastacija povijesne jezgre toga Unescova grada </p>
<p>Prošlo je devet godina otkad je Trogir uvršten u Unescov Registar najvažnije spomeničke i kulturne baštine, a već se dva puta našao u opasnosti da zbog barbarskog odnosa prema zaštićenom naslijeđu izgubi svoje mjesto na toj listi.</p>
<p>Još se nije ni slegla prašina oko bespravne gradnje i nekontrolirane obnove romaničkih kuća u povijesnoj gradskoj jezgri, a već se najavljuje podnošenje nove prijave središnjici Unesca, i to zbog gradnje novoga trogirskoga mosta, čije se otvorenje očekuje za desetak dana.</p>
<p>Bivši rektor splitskog Sveučilišta i povjesničar umjetnosti dr. Ivo Babić, koji je prije pet godina prijavio Trogir Unescu, spriječivši tako provedbu nerazumne ideje o gradnji reprezentativnoga hotela u zaštićenoj gradskoj jezgri, najavio je podnošenje nove prijave središnjici Unesco, tvrdeći kako gradnja trećega trogirskog mosta narušava vizuru srednjovjekovnoga grada, te predstavlja najtežu devastaciju strukture povijesne jezgre.</p>
<p>»Gradnja novog mosta zasigurno neće pridonijeti povijesnoj slici Trogira, koja je zavrijedila upis u Unescov Registar najvažnije spomeničke i kulturne baštine. Novi fantomski most izazvat će još veće destrukcije zaštićene gradske jezgre i zasigurno će doći na popis 'građevina' koje treba ukloniti kako bi Trogir očuvao svoj povijesni karakter, ali i svoje mjesto u Unescovoj obitelji«, rekao je Babić Vjesniku, poručivši kako Unesco mora znati što se događa u gradu koji je pod okriljem njegove zaštite.</p>
<p>Montaža lukova na betonskim temeljima novoga drvenoga pješačkog mosta, koji će povezivati povijesnu jezgru Trogira sa sjevernim dijelom grada, započela je prije dva tjedna, pa se čekuje da će treći trogirski most biti pušten u promet najkasnije za desetak dana.</p>
<p>»Most će biti izdignut iz mora pet metara, a premostit će fošu, park i parkiralište, što znači da već po svojim karakteristikama i polažaju nagrđuje povijesnu vizuru Unescova grada. Da bi se udovoljilo brodicama, koje će ispod njega prolaziti, novi će pješački most biti visok pet metara, čime vizualno siječe cijelu fošu i srednjovjekovnu tvrđavu Sv. Marka«, kazao je Babić, dodajući kako veliku odgovornost snose splitski konzervatori, isti oni koje je prozvalo i Ministarstvo kulture zbog slučaja bespravne gradnje u srcu Trogira.</p>
<p> Unesco traži da se svakom zahvatu u prostoru priđe s krajnjim oprezom kako nijedan duhovni i materijalni element povijesne jezgre ne bi bio nagrđen ili oštećen, kaže Babić, poručujući kako je krajnje vrijeme da se »suvremenim barbarima« stane na kraj, te da Trogirani shvate kako Unesco neće trpjeti da se univerzalno spomeničko blago rasipa pred očima svjetske javnosti.</p>
<p>Dobrila Stella</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Zdravko Zima istupio iz DHP-a i PEN-a</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Književnik, književni kritičar i publicist Zdravko Zima izvijestio je u utorak da je istupio iz Društva hrvatskih pisaca i Hrvatskog PEN-kluba jer su se, kako je istaknuo, njihova vodstva oglušila na zahtjev da se distanciraju od napada na Dražena Katunarića. </p>
<p> U izjavi poslanoj medijima i tim dvjema organizacijama Zima navodi da »tekst 'Katunarić nije liberalni intelektualac nego poludjeli šegrt Hlapić', publiciran u Jutarnjem listu s potpisom Miljenka Jergovića (8. travnja 2006.), svojom retorikom, etiketiranjem i zadiranjem u privatnost, kojim se ne preza ni od nabrutalnijeg vrijeđanja na račun obiteljskih predaka i potomaka, napokon, sirovim podmetanjem i pozivom na samoubojstvo, nadilazi najcrnje stranice u kronici hrvatske žurnalistike i povijesti takozvane književničke riječi«.</p>
<p> »Simptomatično je također«, kaže Zima, »ponašanje redakcije Jutarnjeg lista koja je imala petlje objaviti taj tekst, lišen svih civilizacijskih obzira, ali istodobno nije našla za shodno tiskati Katunarićev odgovor, nego je na sve moguće načine zapriječila njegovo elementarno pravo na obranu vlastitog integriteta«.</p>
<p> »Kako su se vodstva Društva hrvatskih pisaca i Hrvatskog PEN-kluba oglušila na zahtjev da se distanciraju od napada na Katunarića - koji je po mnogočemu bez presedana - to mi ne preostaje drugo nego da zaključim svoje članstvo u tim dvjema organizacijama, a samim tim i u njihovim upravnim tijelima«, zaključuje Zima. </p>
<p> »Pristati na takav način komunikacije kakav prakticira Jergović, ako nije znak solidariziranja s Jergovićem, onda je svakako oblik nojevskog guranja glave u pijesak, koje je u ovom dijelu svijeta oduvijek imalo dobru prođu. Budući da se ne mogu složiti s mogućnošću da takvim trogloditskim polemiziranjem čuvamo svoje europske tradicije, a budući da ne želim biti niti noj, to mi nije preostalo drugo nego da se odlučim na ovaj korak«, navodi Zdravko Zima.</p>
<p> Dražen Katunarić je 18. travnja dao ostavku na mjesto potpredsjednika hrvatskoga PEN centra, navevši, uz ostalo, da ta udruga nije reagirala na Jergovićev tekst u kojemu ga naziva fašistom i preporučuje mu da se ubije. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Crteži meditativnosti</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Grafička mapa »Josip Vaništa - dvadeset pet crteža« predstavljena je u utorak u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici. Pozdravljajući nazočne ravnatelj NSK dr. Josip Stipanov podsjetio je da je u istom prostoru 2000. godine predstavljena monografija o 50 godina stvaralačkoga rada Josipa Vanište. Primijetivši da u ovoj mapi brojčano dominiraju portreti književnika - poput Ivana Gorana Kovačića, Krleže, Tina Ujevića, A. B. Šimića, Cesarića, Kafke, Andrea Gidea, Dostojevskog i drugih - Stipanov je istaknuo kako je riječ o »susretu ruke koja crta s rukom koja piše«, između ostalog i zato što je Vaništa poznat i kao pisac knjiga i tekstova. </p>
<p>Dr. Boris Vrga je istaknuo Vaništino umijeće da s minimumom sredstava ostvari makismalan učinak. Vaništin crtež je više meditativan negoli gestičan. Posebno je apostrofirao podtekst u Vaništinim crtežima - »staračku rezigniranost Ujevića, monumentalni skepticizam Krleže, duhovnu tragičnost Šimića«... </p>
<p>Nadovezujući se na odnos crteža i boje u likovnom djelu, autor Vaništine monografije dr. Zdenko Tonković pozvao se na estetičko promišljanje njemačkog idealizma po kojem je »crtež od Boga, a boja od vraga«. </p>
<p>Akademik Tonko Maroević, koji je i autor predgovora mapi, rekao je kako je ova mapa oslobođena monumentalnih ambicija te da je »nastala iz osobnog emocionalnog i intelektualnog dugovanja prema osobama koje je Vaništa odlučio nacrtati«. Pritom je istaknuo koherentnost izbora likova za portrete »jer se odreda radi o osobama koje su Vaništi važne i drage«. [Gordan Pandža]</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Kući s dvije nagrade</p>
<p>Vrhunac hrvatskoga nastupa bila je »Grupna terapija« na kojoj je skupina pisaca raspravljala o razlozima zbog kojih se bave pisanjem te o tome kakva je osoba pisac</p>
<p>S netom zatvorenoga Proljetnoga sajma knjiga u Sarajevu (19.</p>
<p> – 24. travnja), koji je i ove godine u Centru Skenderija okupio brojne književnike, izdavače i ljubitelje pisane riječi, hrvatski su nakladnici otišli s dva priznanja. Medicinska naklada iz Zagreba dobila je jednu od triju dodijeljenih plaketa za najbolje stručno djelo, za knjigu »Patofiziologija« Stjepana Gamulina, Matka Marušića, Zdravka Kovača i suradnika. A priznanja za najbolje dizajniran štand primili su Hrvatska dječja knjiga iz Zagreba i sarajevski Buybook.</p>
<p>Šest dana 18. međunarodnoga sarajevskog sajma knjiga i učila, čiji su zaštitni znak ove godine bili knjiga i autorska prava, protekli su u prodaji, predstavljanjima i potpisivanjima knjiga, predstavljanjima pisaca i druženju s njima. U Sarajevu su se predstavili i hrvatski autori Senko Karuza s knjigama priča »Ima li života prije smrti« i »Vodič po otoku«, Marinko Koščec, koji je govorio o svome ljubavnom romanu »To malo pijeska na dlanu«, i Ivica Prtenjača sa svojom najnovijom knjigom »Dobro je, lijepo je«, a nastupili su i Sanja Pilić, Andrea Petrlik Huseinović, Kašmir Huseinović i mnogi gosti iz BiH. </p>
<p>Veći dio našega nastupa odvijao se na štandu Zajednice nakladnika i knjižara Hrvatske, organizatora hrvatskoga gostovanja u Sarajevu, a na njemu su bila izložena izdanja desetak domaćih nakladnika, među kojima i ona Naklade Ljevak, Profila, Nove stvarnosti... Školska knjiga i Algoritam predstavili su se zasebno. </p>
<p>Vrhunac hrvatskoga nastupa u Sarajevu bio je susret duhovito nazvan »Grupna terapija«, na kojem su hrvatski autori, urednici i nakladnici razgovarali o razlozima zbog kojih su postali pisci te o tome kakva je, po njihovu mišljenju, osoba pisca, a u raspravi su se dotaknuli i autorskih prava. Zanimanje posjetitelja sajma pobudila je i ULUPUH-ova izložba - 35 i radovi naših nagrađivanih ilustratora Andreje Petrlik Huseinović i Svjetlana Junakovića.</p>
<p>Na sajamskome prostoru veličine 5000 četvornih metara svoju je produkciju predstavilo oko 180 izdavača iz BiH, Francuske, Velike Britanije, Njemačke, Irana i SAD-a, a prema riječima Kašmira Huseinovića, ravnatelja hrvatskoga programa, najviše je nakladnika bilo iz SiCG, čak 60 posto. Na sajmu su se predstavili i kulturni centri poput Goetheova instituta, British Councila, centra »André Malraux«, Iranskoga kulturnog centra i drugih. Premda je sajam ove godine za 17 posto bio skuplji od prošlogodišnjega, zbog nedavno uvedenog PDV-a na knjigu, ovogodišnja je sarajevska knjižna smotra, po riječima Ibrahima Spahića, predsjednika Udruženja izdavača i knjižara BiH, bila najveća do sada priređena u toj zemlji. </p>
<p>Sandra-Viktorija Antić</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Životna priča otvorenih zatvorenika</p>
<p>Dugometražni dokumentarni film »Što sa sobom preko dana« redateljice Ivone Juke na drugom danu 15. dana hrvatskoga filma u Zagrebu odskočio je od ostalih ostvarenja u toj kategoriji. S obzirom na prošle dvije godine u kojima su Velike nagrade osvojili jedan kratki i jedan cjelovečernji dokumentarac, možemo ga smatrati jednim od favorita. Film je k tomu prije dva tjedna na filmskom festivalu »goEast« u Wiesbadenu proglašen najboljim dokumentarcem. </p>
<p>Juka i njena filmska ekipa u lepoglavskom zatvoru provela je četiri dana i noći zbližavajući se s kažnjenicima, osobito s trojicom – dvojicom osuđenim za ubojstva i jednim za pljačku. Oni su preuzeli ulogu glavnih aktera otvoreno progovarajući o svome životu, postupcima koji su ih doveli u tu najveću hrvatsku kaznionicu, ali i svojim unutarnjim borbama. </p>
<p>Osobito je potresna epizoda u kojoj jednom od njih u posjet dolazi otac i prigovara mu: »Dok si bio u Italiji, slao si novac«, iako zna čime mu se sin tamo bavio. On se, pak, okrenuo vjeri i mnogo vremena provodi sa župnikom, koji samo za njega održava mise. Drugi vježba u teretani, a treći se posvetio umjetnosti. Zajedno nastupaju u kazališnoj predstavi prema Shakespeareovu »Snu ivanjske noći«.</p>
<p>Ovaj vrsni dokumentarac je bio zamišljen kao kratkometražni uradak i tako ga je financiralo Ministarstvo kulture, no redateljicu i suradnike toliko je zaintrigirala priča o zatvorenicima, i to s pravom, da je prerastao svoje okvire. Ostvarenje je nastalo u koprodukciji na ovogodišnjim Danima izrazito prisutne produkcijske kuće »4 film« i »O.M.G-a«.</p>
<p>Božidar Trkulja</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Tijelo poput pejzaža</p>
<p>U svojim predstavama Hoghe pogledima publike izlaže vlastito tijelo, vlastitu deformaciju želeći preispitati konvencionalno shvaćanje ljepote</p>
<p>Na ovogodišnjem Festivalu Queer u Zagrebu na rasporedu otvaranja u utorak je bila predstava »Labuđe jezero u četiri čina« njemačkoga koreografa, plesača, pisca i dramaturga Raimunda Hoghea. Prilikom gostovanja u Zagrebu Hoghe je u ponedjeljak održao i kratko predavanje na Akademiji dramskih umjetnosti gdje je govorio o sebi i svojem radu. </p>
<p>Početci Hogheove karijere vezani su uz novinarstvo i pisanje za njemački tjednik Die Zeit u kojemu je objavljivao portrete kako slavnih osoba, tako i autsajdera, beskućnika, oboljelih od side i drugih.</p>
<p> Pisao je i o kazalištu, plesu te likovnoj umjetnosti, a upravo mu je jedan takav članak o Pini Bauch, u uglednom kazališnom časopisu Theater heute, otvorio vrata desetogodišnjoj suradnji (od 1980. do 1990.) s jednom od najznačajnijih i najutjecajnijih koreografkinja prošloga stoljeća.</p>
<p>Hogh je, naime, rođen s teškom deformacijom kralježnice, koja ga je, kako sam kaže, činila ružnim pačetom, ali su ga riječi Piera Paola Pasolinija da »tijelo treba baciti u bitku« potaknule da izađe na pozornicu. A taj izlazak pod svjetlo reflektora za njega nije terapija, već isključivo umjetnički čin.</p>
<p> U svojim predstavama Hoghe pogledima publike izlaže vlastito tijelo, vlastitu deformaciju želeći preispitati konvencionalno shvaćanje ljepote, odnosno pokazati da svako tijelo može biti lijepo. </p>
<p> »Važno je vidjeti tijela koja ne odgovaraju vladajućoj normi upravo na pozornici. Ne samo zbog povijesti u kojoj su često oni drugačiji bili okrutno kažnjavani, već i zbog trenutne situacije koja od čovjekova tijela želi napraviti artefakt ili dizajnirani objekt«, objašnjava. </p>
<p>Poticaj za svaku novu predstavu, pa tako i za »Labuđe jezero«, Hoghe nalazi u glazbi. »Ne planiram predstavu unaprijed, već pustim glazbu, gledam plesače koji su mi svi lijepi i osjećaj koji pritom imam želim podijeliti s publikom. Također, važna mi je i sama priča i memorija ljudi o nekom događaju, glazbi ili, konkretno, o 'Labuđem jezeru'. Uz taj balet i tu glazbu mnogi vežu svoje snove i žudnje. Želio sam pokazati svoje viđenje i svoj san o 'Labuđem jezeru'«, kaže Hoghe.</p>
<p>Dodaje kako je zanimljivo da u Njemačkoj nitko nije napisao da je u njegovoj predstavi riječ o homoseksualnoj, a ne heteroseksualnoj ljubavnoj priči. </p>
<p> Opisi njegovih predstava i njegova tijela istovjetni su opisima Židova u vrijeme Drugoga svjetskog rata, a iako je od njegova prvog nastupa prošlo više od deset godina, današnja percepcija još je agresivnija, ispričao je.</p>
<p> Jedan od razloga pronalazi u njemačkoj povijesti i činjenici da su deformirani ljudi bili zatvarani u koncentracijske logore, dok s druge strane smatra da Nijemci teško prihvaćaju različitosti i promjene. Na njega, pak, gledaju još uvijek prvenstveno kao na pisca. </p>
<p>»Ako si različit, onda si ružan! No ljudi imaju pravo biti različiti ako time ne škode drugima oko sebe, a različita tijela su poput različitih pejzaža i važno je na te različitosti ukazati i pomoći ljudima da ih shvate i prihvate«, zaključio je Hoghe. </p>
<p>Sonja Tešinski</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Velika glazbena imena dolaze u Zagreb </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Gudački kvartet Guarnieri, Komorni orkestar St. Paul, pijanist Nikolai Demidenko, violinistica Lidia Baich, Orkestar Bruckner iz Linza i još mnoga druga velika svjetska imena klasične glazbe posjetit će sljedeće godine Zagreb u sklopu koncertnih ciklusa »Svijet glazbe« i »Forte fortissimo« Koncertne direkcije Zagreb.</p>
<p> Za ljubitelje klasične glazbe Koncertna je direkcija pripremila 14 koncerata, sedam solističkih recitala i sedam koncerata velikih ansambala. </p>
<p>Saša Britvić, ravnatelj Koncertne direkcije, smatra da je sezona 2006./2007. interesantnija no bilo koja do sada. »Jednako su zastupljeni i veliki ansambli u 'Svijetu glazbe' i recitali poznatih solista u 'Forte fortissimu', a u programima izvođača su podjednako zastupljeni klasični skladatelji i oni suvremeni«, rekao je Britvić na konferenciji za novinare u utorak u jutro u Preporodnoj dvorani palače Narodnog doma.</p>
<p> »Sretan sam što je Zagreb dobio solidan temelj koncertnog života iz kojega onda još tu i tamo iskoče i veliki projekti kao što je bila Bečka filharmonija ili kao što će biti koncert Izraelske filharmonije u svibnju«, rekao je Britvić.</p>
<p>Cijene pretplata kreću se od 300 do 1000 kuna, ovisno o mjestima u dvorani i vrsti pretplate, a karte se mogu kupiti na blagajni Koncertne dvorane Vatroslava Lisinskoga, gdje se svi koncerti i održavaju, od 2. svibnja do 14. srpnja te od 4. rujna do 17. listopada. [V. Pf.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="32">
<p>Da ne vjerujem u Peking ne bih bio ovdje</p>
<p>Nemamo pravo otpisati niti jednog igrača. Ukoliko netko doista neće, onda je bolje da to kaže na vrijeme, rekao je Repeša</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – U hrvatskoj ga reprezentaciji nije bilo pet godina. Nakon što je zaklopio knjigu 2001. godine na mjestu pomoćnog trenera poslije neuspjeha na Europskom prvenstvu u Turskoj, Jasmin Repeša vratio se u glavnoj ulozi, kao izbornik hrvatskih košarkaša. Cilj je naše reprezentacije uvijek isti i uvijek ostaje jednako dalek. Repeša bi košarkašku vrstu trebao odvesti na veliku scenu, krajnji je cilj OI u Pekingu. Prije toga treba lagano preskočiti ovoljetne kvalifikacije i potom EP u Španjolskoj 2007. godine. </p>
<p>»Osjećam veliku obavezu nastaviti projekt koji je dobro započet, Neven Spahija napravio je velik posao. Vraćen je kult reprezentacije, dobro ozračje i napravljen dobar izbor momčadi. U reprezentaciju je uveo Ukića, Tomasa, Kasuna«, Repeša u prvim riječima nije zaobišao svog prethodnika Nevena Spahiju. </p>
<p>Trener talijanskog prvaka nije zaboravio predsjednika Climamija Giorgija Seragnolija, koji je na kraju imao razumijevanja za Repešin dodatni posao. Tako više nije problem dvostruki program koji će hrvatski izbornik/trener Climamija imati ovog ljeta. </p>
<p>»Ulazim u zahtjevna dva projekta koja ne trpe improvizaciju. Planovi se preklapaju u tri tjedna, od 25. kolovoza kad počinju pripreme kluba. Bit ću cijelo vrijeme uz reprezentaciju, u klubu će raditi moji pomoćnici.« , kaže Repeša. </p>
<p>Novi izbornik već je kontaktirao neke reprezentativce. »Nemamo pravo otpisati niti jednog igrača. Ukoliko netko doista neće, onda je bolje da to kaže na vrijeme, no polemika preko novina sigurno neće biti.« </p>
<p>Repeši slijede i razgovori s našim reprezentativcima u NBA ligi. Mario Kasun i Gordan Giriček već su završili sezonu. »Vidjet ćemo se kad se vrate u Hrvatsku.«</p>
<p>Nakon lanjskoga traumatičnog poraza na EP-u u Beogradu, neki su igrači odlučili privremeno zaklopiti reprezentativnu knjigu. Repeša u tome ne vidi problem: </p>
<p>»Postoji ciklus koji uključuje program kvalifikacija, EP-a i OI. Da ne vjerujem u Peking, ne bih niti bio ovdje. Sigurno je da istih 12 igrača neće početi kvalifikacije i završiti u Kini, reprezentacija je živi organizam, podložna promjenama.« </p>
<p>Iva Perdec Augustić</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Hrvatske tenisačice dočekuju Ruskinje</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Koliko god će marketinški biti atraktivan, toliko je kvalifikacijski dvoboj za ulazak u Svjetsku skupinu I Fed kupa nemoguća misija za izabranice Gorana Prpića. Naime, hrvatske će tenisačice 15. i 16. srpnja ugostiti Rusiju, koja je u prvom kolu poražena od Belgijanki. </p>
<p>»Nemamo što izgubiti, možemo se samo nadati. Domaćin vjerojatno neće biti Zagreb, ali treba vidjeti tko će se kandidirati. Podloga? Pa dvoboj je sedam dana prije Umaga, ali ne bih želio ništa sugerirati. Vidjet ćemo«, komentirao je Prpić i dodao: </p>
<p>»Istina, Kostanić ponovo neće biti u sastavu, ali mislim da to ne bi puno pomoglo, s obzirom na kvalitetu suparnica, koje mogu doći s praktički tri podjednako jake reprezentacije. Očekujem isti sastav kao i protiv Argentine.« </p>
<p>Nakon što je propustila Argentinu zbog ozljede, Jelena Kostanić propustit će i dvoboj protiv Ruskinja - zbog vjenčanja. </p>
<p>Naime, tjedan dana prije dolaska Ruskinja Kostanić će se udati za hrvatskog stolnotenisača Roka Tošića. </p>
<p>»Planiram vjenčanje u to doba, pa me zbog toga neće biti. Inače, mislim da je Rusija uz Francusku najgori mogući ždrijeb. Ruskinje mogu igrati na svim podlogama, pa je možda najbolje da se ravnamo po kalendaru naših tenisačica u to vrijeme, odnosno treba gledati na kojoj će podlozi igrati u to doba«, rekla je Kostanić i dodala:</p>
<p>»Noga je malo bolje, ali još uvijek ne znam kad ću ponovo na teren.«</p>
<p>Na gostovanju u Belgiji, koja je nastupala u najjačem mogućem sastavu sa Justine Henin-Hardenne i Kim Clijsters, Ruskinje su predvodile Nadia Petrova i Jelena Dementijeva, dok su na klupi sjedile Marija Kiriljenko i Dinara Safina.</p>
<p>Igor Mijić</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Pobjeda Karlovića, poraz Perića</p>
<p>BARCELONA</p>
<p> – Ivo Karlović je uspješno startao na 850.000 američkih dolara vrijednom ATP turniru u Barceloni, sa 6-3, 6-4 pobijedio je Maxa Mirnjog u dvoboju prvog kola. U nastavku turnira Div sa Šalate očekuje drugog nositelja Rusa Nikolaja Davidenka. A u Casablanci Tomislav Perić je upisao poraz u premijernom ATP nastupu, Peruanac Luis Horna slavio je sa 7-5, 6-2.</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Paović zapečatila slavlje protiv Singapura </p>
<p>BREMEN</p>
<p> – Sjajno su hrvatske stolnotenisačice započele drugi dan Svjetskoga momčadskog prvenstva. Nakon velike su borbe igračice Nevena Cegnara s 3-2 pobijedile Singapur, šestopostavljenu ekipu SP-a. No, kako je u utorak bio dvostruki program, naše djevojke nisu u jednom danu mogle napraviti dva iznenađenja, pa su tako, u večernjem meču, očekivano izgubile od Japana 0-3. Stolnotenisači su se, pak, nadali pobjedi protiv Francuske, ali nisu uspjeli, na kraju su slavili Francuzi sa 3-1. </p>
<p>Našim stolnotenisačicama treba čestitati, jer je svaka od njih imala svoju ulogu u vrijednoj pobjedi protiv Singapurki. Cornelia Vaida je zakotrljala ekipu, Tamara Boroš je srušila favoritkinju, a Sandra Paović je donijela pobjednički bod. Imale su Singapurke prednost od 2-0 u mečevima, nakon što su pokleknule Sandra Paović i Tamara Boroš, koja je protiv Xu Yan vodila 2-1 u setovima i 10-5 u četvrtom, ali je propustila pet meč-lopti zaredom. No, nastup Cornelije Vaide bio je ključan. Vaida je, nakon velike borbe pobijedila Tan Paey Fern s 3-2, iako je Singapurka vodila s 2-1 u setovima. Nakon toga je Tamara Boroš igrala protiv četvrte stolnotenisačice svijeta Li Jie Wei, koja je meč otvorila pobjedom protiv Paović, i pobijedila je u pet setova. Odlučujući je meč igrala Sandra Paović, koja je s 3-0 pomela sa stola Xu Yan, 85. na svijetu, protiv koje je Boroš u drugom meču ispustila pobjedu.</p>
<p>Protiv Japana naše stolnotenisačice nisu ni računale na pobjedu. Japanke su pobijedile 3-0, Ai Fukuhara je sa 3-1 bila bolja od Tamare Boroš, Saki Kanazawa se u pet setova borila sa Cornelijom Vaidom, a isto je toliko trebalo i Haruni Fukuoki za slavlje protiv Sandre Paović.</p>
<p>Dok su si stolnotenisačice olakšale posao prema drugom dijelu SP-a pobjedom protiv favoriziranih Singapurki, stolnotenisači će morati zapeti u sljedećim dvobojima. Promjena u francuskoj momčadi i nastup Damiena Eloija, uz Patricka Chilu, promijenila je omjere snage. Tako su iskusni Francuzi, koji su '93. i '95. osvojili svjetsku broncu i srebro, slavili protiv Hrvata 3-1. Chila se lako obračunao sa Zoranom Primorcem i Tan Ruiwuom, potonji je morao čestitati i Eloiju nakon pet setova. Jedinu je pobjedu izborio Roko Tošić protiv Bobillliera.</p>
<p>Stolnotenisačice u srijedu igraju dvoboj 4. kola. U 13 sati sučelit će se sa Slovačkom.</p>
<p>Stolnotenisači, pak, u 10 sati počinju dvoboj 3. kola protiv Japana.</p>
<p>• REZULTATI</p>
<p>Stolnotenisačice, 2. kolo, skupina D: Singapur – HRVATSKA 2-3 (Li Jia Wei – Paović 3-1 (9, 5, -6, 10), Xu Yan – Boroš 3-2 (-11, 10, -7, 10, 7), Tan Paey Fern – Vaida 2-3 (-4, 9, 10, -8, -7), Li Jia Wei – Boroš 1-3 (-9, 9, -8, -10), Xu Yan – Paović 0-3 (-10, -6, -8)), Japan – SAD 3-0, Rusija – Slovačka 3-0, 3. kolo: HRVATSKA - Japan 0-3 (Boroš - Fukuhara 1-3 (-5, 9, -11, -8), Vaida - Kanazawa 2-3 (9, -7, 8, -4, -9), Paović - Fukuoka 2-3 (-8, 6, -13, 3, -4); redoslijed: Japan 6 bodova, HRVATSKA 5, Singapur (-1) i Rusija (-1) po 3, SAD (-1) i Slovačka (-1) po 1;</p>
<p>Stolnotenisači, 2. kolo, skupina B: HRVATSKA - Francuska 1-3 (Tan - Eloi 2-3 (10, -3, 9, -10, -13), Primorac - Chila 0-3 (-10, -11, -10), Tošić - Bobillier 3-2 (9, -8, 9, -8, 7), Tan - Chila 0-3 (-6, -7, -9)), Koreja - Belgija 3-0, Japan - Brazil 3-2; redoslijed: Koreja i Francuska po 4 boda, HRVATSKA i Japan po 3, Brazil i Belgija po 2. [I. M.]</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Lehmann odveo Arsenal u finale</p>
<p>Arsenal je igrao, neki će reći stidljivo i bojažljivo, ali je bolja formulacija - inteligentno i mudro</p>
<p>VILLARREAL</p>
<p> - Cijela priča o polufinalnom uzvratu nogometne Lige prvaka između Villarreala i Arsenala stane u nekoliko sekundi utakmice na Madrigalu. U 89. minuti Juan Roman Riquelme imao je produžetke u rukama, ali udarac s jedanaest metara obranio je Jens Lehmann. Arsenal je doputovao na Pirineje s jednom jedinom idejom - sačuvati londonskih 1-0. Tako su se ponašali tijekom čitavog uzvrata i ustrajali u svom naumu. Uzvrat je završio bez pogodaka i prvi finalist Lige prvaka je - Arsenal.</p>
<p>Još je devedeset minuta Lige prvaka iscurilo da Lehman nije primio pogodak. Međutim, tijekom cijelog uzvrata nije imao bravurozne obrane pred svojim vratima, ali je u pretposljednjoj minuti utakmice poklonio svom klubu - prvi finale Lige prvaka u povijesti. Arsenal je igrao, neki će reći stidljivo i bojažljivo, ali je bolja formulacija - inteligentno i mudro. Nisu imali nikakve velike pretenzije prema domaćim vratima već su se odlučili da organizirano »guše« igru domaćina i ne dozvoljavaju previše događaja pred Lehmannom. Uostalom, prvi put je Arsenal uputio udarac u okvir vratiju (Henry) u 90. minuti što je najbolji dokaz njihovih nauma na terenu.</p>
<p>Villarreal je, pak, lagano gradio put prema pogotku, a najbolju priliku za to je imao Diego Forlan početkom drugog poluvremena. Međutim, situacija u kojoj je bilo jednostavnije pogoditi mrežu nego bilo što drugo Urugvajac je završio - promašajem. Kako se približavao kraj tako je domaćin postajao sve nemoćniji i nervozniji, ali je u 89. minuti dobio »dar s neba« i - jedanaesterac. Riquelme, najbolji domaći igrač, prestrašeno je preuzeo odgovornost za sebe, zažmirio i - pogodio Lehmanna.</p>
<p>Maleni španjolski gradić od nekoliko desetaka tisuća stanovnika tako je ostao bez najveće večeri u svojoj povijesti. Parški finale igrat će Arsenal, a suparnik u njemu bit će bolji iz ogleda Barcelone i Milana (prva utakmica 1-0 za Barcu).</p>
<p>• Rezultat, polufinale uzvrat: Villarreal - ARSENAL 0-0 (prva utakmica 0-1). [S. K.]</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Maksimirski »Dorian Gray« </p>
<p>Dinamo je 1945. od Građanskog preuzeo klupske boje, grb, većinu igrača i igralište u Koturaškoj</p>
<p>Što će to maksimirski klub obilježiti na svečanoj proslavi u srijedu u Hrvatskom narodnom kazalištu? Je li riječ o obilježavanju 95 godina od osnutka Građanskog, o proslavi 60 zaokruženih Dinamovih sezona ili možda, da malo ironiziramo, o 15. obljetnici osnutka HAŠK-Građanskog? Čini se da u ovoj problematici ravnotežu nakratko izgubi i sam maksimirski predsjednik Mirko Barišić. </p>
<p> Dinamo se s pravom naslanja na tradiciju Građanskog i s pravom u memorandumu, odmah ispod grba, ističe 1911. kao godinu osnutka kluba. No, i sam je Barišić prije nekoliko mjeseci najavio obilježavanje 60. obljetnice osnutka kluba. Vjerojatno je pritom mislio na 60 godina od nastanka imena Dinamo, s obzirom na to da ovih dana poziva na proslavu 95 godina od osnutka kluba. Zapleten u ovo klupko povijesti maksimirski je klub posljednjih godina, kako smo već i pisali, nizao rijetko viđene apsurde. U posljednjih su sedam godina slavili tri jubileja. Prvo su 1998. proslavili 95. obljetnicu osnutka, prisvajajući cjelokupnu memorabiliju i Građanskog i HAŠK-a. Sredinom 2001. su, pak, slavili 90. obljetnicu, prihvaćajući povijest Građanskog. Prošle su godine svečano obilježili 60 godina od osnutka Dinama. Maksimirski »Dorian Gray« svake je godine sve mlađi.</p>
<p> Uglavnom, dojam je da su se ipak dogovorili i s povijesti i sa sobom, pa sjedinili tradicije Građanskog i Dinama. Uostalom, Dinamo je 1945. od Građanskog preuzeo i klupske boje, grb, većinu igrača i, naposljetku, igralište u Koturaškoj ulici.</p>
<p> Sve to potvrđuje i Milan Antolković, nekad proslavljena »desetka« Građanskog, a kasnije jednako uspješan trener Dinama. Kao igrač je trenirao sa sastavom u prvoj sezoni pod nazivom Dinamo, ali nije odigrao niti jednu utakmicu. Zbog ozljede je morao završiti karijeru. U četiri je različita mandata bio trener Dinama, kojeg je 1963. odveo do finala Kupa velesajamskih gradova, današnjeg Kupa Uefe. Svojedobno je bio čak i reprezentativac u - stolnom tenisu.</p>
<p>»Osjećao sam se dobro i u Građanskom i u Dinamu. Svi su igrači Građanskog istodobno bili reprezentativci! Svih 11! A u reprezentaciju je bilo teže upasti, s obzirom na to da je bila riječ o selekciji Jugoslavije. Sviđala mi se i generacija koju sam kasnije vodio u ulozi trenera«, podsjetio je Antolković.</p>
<p> Pritom je posebno izdvojio proslavljenu »plavu devetku« Dražana Jerkovića.</p>
<p> »Sjećam se da sam ga jednom žestoko iskritizirao. U jednoj je akciji predriblao kompletnu suparničku obranu, potom i vratara, i s loptom se došetao do gola. Ali, u mrežu ju je ugurao glavom tako što je prethodno legao na travu. Rekao sam mu da može pokazivati suparniku koliko je jači, ali ga ne smije podcjenjivati. Za mene je, uz Jerkovića, jedan od ponajboljih Dinamovih igrača bio i Željko Perušić.« </p>
<p> U ovakvom će, ugodnom evociranju klupske povijesti, teći i svečana proslava u HNK. Cjelokupnu ćemo ovu tematiku, naposljetku, moći detaljnije analizirati i uz pomoć nove klupske monografije pod nazivom »Sveto ime Dinamo«, koju će svečano promovirati upravo na proslavi u srijedu. Autor je naš poznati sportski novinar i publicist Fredi Kramer.</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Hajduk protiv Osijeka s otvorenim ranama </p>
<p>Kriza uvjetovana malodušjem zahvatila je sve hajdukovce pa se traži mobilizacija</p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Hajduk je klonuo duhom nakon kraha protiv Rijeke (0-4), pa je pred trenerom Lukom Bonačićem u idućih nekoliko dana, do susreta s Osijekom, primaran zadatak - probuditi igrače. To nije lako, jer su »bijeli« ove sezone doživjeli niz teških poraza pa negativnosti rane drže otvorenima. Što je još gore, kriza uvjetovana malodušjem zahvatila je sve hajdukovce pa predsjednik Branko Grgić traži mobilizaciju: </p>
<p>»Moramo učiniti sve što je u našoj moći kako bismo izborili Intertoto kup i izašli u Europu.« </p>
<p>I da se ne bi kalkuliralo s njegovim odlaskom i destabliziralo ionako nestablinu Hajdukovu situaciju, Grgić još poručuje: </p>
<p>»Ne odlazim iz Hajduka, niti imam namjeru. Izvršit ću svoje obećanje i s ovom upravom dovesti klub do pretvorbe, odnosno dočekati Zakon o sportu. Omogućit ćemo kvalitetnu privatizaciju kluba. U ovom je trenutku važno ono dogovoreno s Bonačićem pretočiti u ugovor, zadržati ga. Zatim, treba ustrojiti vertikalu struke od sportskog direktora (Nadoveza i Erceg, op. a.) do šefa omladinske škole (Vulić, op. a.). No, nikako se ne smijemo predati, već učiniti sve da preteknemo Osijek.« </p>
<p>U subotu je, prema tome, meč lopta za hajdukovce, a kako nesreća nikad ne dolazi sama, tako se ozlijeđenima priključio i reprezentativni vratar Stipe Pletikosa. Bole ga prepone i vjerojatno neće nastupiti u utakmici protiv Osijeka. </p>
<p>»Ne želim ništa riskirati i zaigrati, pa da mi se ozljeda pogorša.« </p>
<p>Našega reprezentativnog vratara Pletikosu prate skauti turskog prvoligaša Trabzonspora i vjerojatno će doći na derbi s Dinamom još ga jednom pogledati. </p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Hoće li »medvjed« napokon uhvatiti Halla? </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – U pohodu na zlatnu medalju na nedavnom Svjetskom prvenstvu u Šangaju Duje Draganja je iza sebe ostavio dvojicu Amerikanaca, Cullena Jonesa i Nicholasa Brunellija. Priliku za »osvetu« Amerikanci će imati u hrvatskim vodama, na 21. po redu Zlatnom medvjedu, koji će se 3. i 4. lipnja održati na Šalati. </p>
<p>Plivačka »formula 1«, utrka na 50 slobodno, tako će ponovno biti šlager dvodnevnog natjecanja. Sa šangajskoga pobjedničkog postolja nedostajat će jedino Ukrajinac Volinec, koji je s Brunellijem dijelio treće mjesto. A cijeli događaj mogao bi dobiti još spektakularniji predznak ako organizatori spomenutoj trojici napokon uspiju pridružiti i dvostrukog olimpijskog pobjednika Garryja Halla, kojeg »ganjaju« već godinama. Neuhvatljivi Hall je lani već imao kartu u džepu, ali se opet negdje izgubio putem. Čelni ljudi mitinga ponovno pregovaraju s njime, ali sada, valjda iz praznovjerja, ne žele izustiti njegovo ime. No, igra asocijacija dovela je do odgovora tko bi trebao biti glavna zvijezda na 60. rođendanu Medveščaka. Iskustvo nas, međutim, uči da se Hallovu ukazanju ne veselimo unaprijed. </p>
<p>Jaka imena na 50 slobodno ponovno su nagnala organizatore da tu disciplinu izoliraju od ostatka natjecanja. Točnije rečeno, zvijezde će imati svoju posebnu utrku bez kvalifikacija, a ostali će moći tek u finale za »obične smrtnike«. Lani takav eksperiment baš i nije uspio, no organizatori žele ponovno pokušati. </p>
<p>Od ostalih imena koja će se »brčkati« na Šalati na prvo mjesto svakako treba staviti Amerikanku Natalie Coughlin, osvajačicu pet medalja na Olimpijskim igrama u Ateni, uključujući i zlatne na 100 leđno. Spomenimo i redovite goste Zagreba Therese Alshammar, Martinu Moravcovu i Marka Fostera, kojem je ovo godina oproštaja od plivanja. </p>
<p>Vedran Božičević</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="40">
<p>Al Qaida otvara bojišnicu u Africi </p>
<p>Atentati u Egiptu i Alžiru pokazuju da islamski militanti ne miruju i da se može očekivati nastavak njihovog nasilnog djelovanja i u ostalim dijelovima Afrike</p>
<p>Samo 48 sati nakon što je objavljen navodni poziv Osame bin Ladena njegovim pristašama da pojačaju borbu protiv neprijatelja diljem svijeta, egipatsko ljetovalište Dahab potresle su tri snažne eksplozije.</p>
<p>Bombe su podmetnute u jedan hotel i dva trgovačka centra u kojima se okupljaju uglavnom inozemni turisti. Rezultat tih atentata je 30 poginulih i više od 150 ranjenih, pretežno Amerikanaca, Engleza, Korejaca i Francuza. </p>
<p>Premda policija još uvijek nije na čistu tko stoji iza tih eksplozija, sličnost sa događajima iz srpnja prošle godine u turističkom središtu Sharm-el-Sheikhu je više nego očita. U prošlogodišnjem napadu iza kojeg su stajali islamski militanti poginulo je više od 60 uglavnom inozemnih turista. Učenje militanata govori da je Zapad najveći neprijatelj islama.</p>
<p>Islamski militanti u Egiptu ali i drugim zemljama sjeverne Afrike za poprište svojih terorističkih napada vrlo često biraju upravo turistička središta i mjesta na koja dolaze ljudi iz zapadnih zemalja. Svi pokušaji egipatskih vlasti da se uhvate u koštac s militantnim islamističkim skupinama do danas nisu dali zadovoljavajuće rezultate. Istina, u nekoliko proteklih godina održano je više velikih sudskih procesa na kojima su pripadnici »Muslimanske braće«, »Islamske države«, »Al Qaide« i drugih militantnih islamističkih skupina suđeni na smrt ili dugogodišnje zatvorske kazne, ali djelovanje njihovih organizacija nije iskorijenjeno. </p>
<p>Slična je situacija i u Alžiru gdje je predsjednik Abdelaziz Bouteflika pokušavao na razne načine suzbiti djelovanje islamističke skupine Gia. Oni su u nekoliko proteklih godina ubili preko dvije tisuće svojih neistomišljenika. Istog dana kada su odjeknule eksplozije u egipatskom ljetovalištu Dahab napadnut je autobus stotinjak kilometara zapadno od glavnog alžirskog grada. U tom napadu ubijeno je deset putnika mahom alžirskih državljana. I ovdje nitko nije još preuzeo odgovornost za napad, ali način na koji je izveden upućuje da je u to vjerojatno uključena Gia. Dogodilo se to u vrijeme kada se nagađa kakvo je stvarno zdravstveno stanje alžirskog predsjednika Bouteflike i koliko će on još dugo biti sposoban obnašati predsjedničke dužnosti. </p>
<p>Ukratko, atentati u Egiptu i Alžiru pokazuju da islamski militanti ne miruju i da se može očekivati nastavak njihovog nasilnog djelovanja i u ostalim dijelovima Afrike. Bin Laden je, naime, u posljednjoj poruci pozvao svoje sljedbenike da se pripreme i na dugi rat protiv »potencijalnih zapadnih okupatora« sudanske regije Darfur. </p>
<p>Aleksandar Milošević</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>BiH mudžahedinima oduzima državljanstvo </p>
<p>Povjerenstvo ima zadaću u roku od šest mjeseci od osnivanja provjeriti zakonitost dodjele oko 1500 državljanstava BiH, od 6. travnja 1992. do 1. siječnja 2006. godine </p>
<p>SARAJEVO (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Sigurnosne agencije u Bosni i Hercegovini provjeravaju informacije nakon upozorenja američkih i hrvatskih obavještajnih službi o navodnoj opasnosti po Europu od terorističkih napada iz BiH preko »bijelih muslimana«, odnosno Bošnjaka uključenih u strukture zloglasne terorističke organizacije Al Qaida, potvrdio je bosanskohercegovački ministar sigurnosti Bariša Čolak. Prošloga su tjedna brojni mediji prenijeli podatke do kojih je došla agencija Associated Press, a prema kojima u BiH godinama traje regrutiranje i slanje u akcije »bijelih Muslimana« putem islamskih terorističkih ćelija u BiH. </p>
<p>Naime, spomenuta novinska agencija ustvrdila je kako je došla u posjed sigurnosno-obavještajnog analitičkog izvješća koje sadrži 252 stranice, a koje je nastalo zajedničkim radom američkih i hrvatskih obavještajaca.Prema spomenutom izvješću, islamski militanti kod kojih su utvrđene veze s Al Qaidom kao i drugim terorističkim organizacijama više od 15 godina se kreću teritorijem Balkana, a tisuće islamskih boraca tijekom rata u BiH borile su se u toj zemlji.</p>
<p>Autori izvješća također navode kako postoje novi dokazi koji podupiru sumnje vlasti da osumnjičeni teroristi koriste prednost poroznih granica balkanskih zemalja s ciljem otkrivanja i nadziranja potencijalnih ciljeva u ostatku Europe, a vjeruje se da se u godinama nakon 11. rujna 2001. znatno povećao broj novo regrutiranih »bijelih muslimana«, te da je BiH tijekom rata postao plodno tlo za regrutiranje potencijalnih napadača na zapadne ciljeve i širenje radikalnih islamističkih ideja.</p>
<p>Prednost »bijelih muslimana« u redovima Al Qaide je u tome što kao osobe bijele puti znatno manje privlače pozornost sigurnosnih službi na sebe, te puno lakše mogu doći do putovnice i tako ući u zapadne zemlje. U izvješću se tvrdi da obavještajne službe vjeruju kako su mladi »bijeli muslimani« posebno zanimljivi terorističkim časnicima koji traže regrute za svoju službu.</p>
<p>Ministar sigurnosti BiH Čolak kazao je u razgovoru koji je u utorak prenio sarajevski Dnevni avaz da sigurnosne službe BiH provjeravaju navode o novačenju »bijelih muslimana« za Al Qaidu, međutim on nije želio precizirati jesu li sigurnosne službe BiH dobile ikakve službene obavijesti od hrvatskih i američkih kolega o potencijalnim opasnostima od terorističkih napada. </p>
<p>»Ako se radi o ozbiljnijim podacima, mi smo kao država to dužni provjeriti i to ćemo apsolutno i učiniti. </p>
<p>Ne mogu govoriti o bilo kakvim saznanjima, jer jednostavno bilo kakvo izvješće u tom smislu još nije ni napravljeno. Ne mogu ništa potvrditi niti demantirati dok nadležne službe ne daju svoju riječ, dok ne naprave izvješće. Za sada ne postoji nešto što su naše službe potvrdile ili demantirale. Neozbiljno bi bez toga bilo davati procjene, prosudbe ili kvalifikacije«, kazao je Čolak. Zanimljivo je da bi Državno povjerenstvo za reviziju odluka o naturalizaciji stranih državljana već tijekom ovoga tjedna moglo početi oduzimati nelegalno stečena državljanstva BiH. »Procedura prikupljanja potrebnih podataka u 61 predmetu je završena. Na idućoj sjednici Povjerenstvo će donijeti konačnu odluku o statusu ovih osoba, a izvjesno je da će neka državljanstva biti oduzeta a nije isključena i mogućnost deportacije«, priopćeno je iz Vijeća ministara BiH. </p>
<p>Kako prenose banjalučke Nezavisne novine, pozivajući se na izvore u Uredu za odnose s javnošću Vijeća ministara, procedura oduzimanja nezakonito stečenog državljanstva BiH je veoma složena jer se radi o elementarnim ljudskim pravima propisanim međunarodnim konvencijama, Ustavom i zakonima BiH. </p>
<p>Zanimljivo je da je Al Husin Imad, poznatiji kao Abu Hamza, Sirijac s državljanstvom BiH i vođa nekadašnje mudžahedinske zajednice u BiH u Bočinji, gostujući u jednoj TV emisiji zaprijetio da će se naturalizirani »iskoristiti sva sredstva« u borbi za svoja prava, uključujući i organizaciju, prosvjeda, blokade cesta i dr. Ovu izjavu osudio je ministar za ljudska prava i izbjeglice BiH Mirsad Kebo, navodeći kako poziv na protuzakonito djelovanje upućuje na oprez. Povjerenstvo ima zadaću u roku od šest mjeseci od osnivanja provjeriti zakonitost dodjele oko 1500 državljanstava BiH, od 6. travnja 1992. do 1. siječnja 2006. godine.</p>
<p>Uglavnom se ovo odnosi na osobe afroazijskog porijekla, često islamske dragovoljce koji su se u ratu kao mudžahedini došli boriti na strani Armije BiH. Neke od ovih osoba dovođene su u vezu s međunarodnim terorizmom. Prethodno povjerenstvo oduzelo je ukupno 40 državljanstava BiH, a najpoznatiji slučaj vezan za sumnjivo dodijeljena državljanstva, ali i kršenje ljudskih prava naturaliziranih odnosi se na članove tzv. alžirske skupine koji su prije četiri godine iz BiH prebačeni u američku bazu Guantanamo na Kubi.</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Kralj prisiljen na ustupke </p>
<p>Na čelu nove vlade premijer Girija Prasad Koirala iz Kongresne stranke Nepala. Vođa maoista pozvao narod da nastavi prosvjede </p>
<p>Prosvjedi u Nepalu sa zahtjevima da kralj Gyanendra obnovi demokracija i ukine monarhija traju od 6. travnja. Konačno, u ponedjeljak je kralj obećao povratak parlamenta raspuštenog prije četiri godine, ali nije spominjao drugi zahtjev - referendum za ili protiv monarhije. Njegovi protivnici su za utorak najavljene dosad najmasovnije prosvjede u glavnom gradu Khatmanduu proglasili slavljem pobjede.</p>
<p>Savez sedam stranaka objavio je u utorak da će bivši premijer Girija Prasad Koirala iz Kongresne stranke Nepala (NPC) biti na čelu nove vlade. </p>
<p> Usred najžešćih nereda prošloga tjedna kralj se sastao s veleposlanicima SAD-a, Indije i Kine. Time se pokazalo tko bi sve mogao utjecati da se smiri kriza u kojoj se našla ta himalajska država s 27 milijuna stanovnika, jastuk između Kine i Indije i s Amerikancima kao zainteresiranim »promatračima«. Poslije tih razgovora kralj je prvo obećao da će prepustiti dio vlasti premijeru kojeg predloži oporba (posljednjeg premijera i vladu raspustio je u veljači 2005., optužujući ih za neuspjeh u borbi protiv korupcije i pobunjenih maoista). Prosvjednici su uzvratili: »Gyanendra, lopove, napusti vlast!« </p>
<p>Maoisti su 1996. počeli ustanak u kojem je dosad bilo 13.000 mrtvih. Kraljeva sudbina činila se zapečaćenom kad su nedavno maoisti dogovorili suradnju u rušenju monarhije s koalicijom sedam najjačih stranaka, koje su nekad držale 90 posto mjesta u parlamentu. Štoviše, prošle jeseni su nepalski maoisti dogovorili suradnju i s indijskima koji su značajan faktor u nekoliko indijskih država. </p>
<p> Washington nepalske maoiste proglašava teroristima i plaši se da će preuzeti vlast. Stoga pomaže kraljevoj vojsci, a od Indije traži da ne podržava maoiste. </p>
<p>No indijska vlada procjenjuje da Gyanendra gura narod u ruke svojih protivnika, nastoji djelovati kao most između maoista i sedam stranaka, nadajući se da će indijske i nepalske maoiste navesti da odustanu od oružja i borbu nastave političkim sredstvima.</p>
<p> Kini najviše odgovara mir u susjedstvu i već desetljećima ne »izvozi revoluciju«. Zbog sumnjičenja da pomaže maoistima, početkom prošle godine javno ih se odrekla. Štoviše, optužila ih je da su ukrali ime nekadašnjeg kineskog vođe. Gyanendra nastoji opstati koristeći i te razlike među velikima, što mu je dosad uspijevalo. </p>
<p>Maoisti odbacuju prijedlog kralja</p>
<p> Nepalski maoisti kraljev govor nazvali su prevarom. Sedmerostranački savez, obraćajući se tisućama ljudi koji su plesali i veselili se na ulicama Katmandua, poručio je da će im prvi zadatak biti pokušati uvjeriti maoističko vodstvo da se pridruži središtu političkog političkog života zemlje. Dužnosnik Ujedinjene komunističke marksističko-lenjinističke stranke Madhav Kumar Nepal je kazao da će buduća vlada s maoističkim pobunjenicima dogovoriti prekid vatre.</p>
<p> »Nakon formiranja vlade i proglašenja prekida vatre, s maoista će biti skinuta etiketa terorista... priželjkujemo da maoisti objave prekid vatre«, dodao je. Minendra Rijal, jedan od vođa saveza također je kazao da je nužno okupiti maoiste oko ideje mira i demokracije. »Sada moramo stvoriti okružje za prijelaznu vladu u kojoj će sudjelovati i maoisti«, kazao je Rijal. Međutim, njihov vođa Prachanda ocjenjuje da je savez sedam stranaka počinio »još jednu povijesnu pogrešku«, te je pozvao narod da nastavi prosvjede sve dok stranke ne objave izbore za skupštinu kako bi se sastavio novi ustav. Također je pozvao na blokadu Katmandua, grada od 1,5 milijuna ljudi, i sjedišta nepalskih okruga.</p>
<p>Tomislav Butorac / AFP / Hina</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Ljajić: Zatvara se obruč oko Mladića </p>
<p>BEOGRAD (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Signali da će srbijanska vlada u narednih pet dana izručiti Ratka Mladića Haaškom tribunalu, kako je premijer Vojislav Koštunica obećao glavnoj tužiteljici Carli del Ponte i europskom povjereniku za proširenje Olliju Rehnu, stižu s više strana. </p>
<p>Sigurnosno-informativna agencija (BIA) je tijekom uskrsnih praznika privela desetke ljudi na razgovor radi prikupljanja obavijesti, a bar dvojica umirovljenih časnika zadržana su u pritvoru. Sud je istragu protiv njih proglasio državnom tajnom, a ministar za ljudska i manjinska prava i šef nacionalnog vijeća za suradnju sa Haaškim tribunalom Rasim Ljajić prekinuo je jednomjesečni moratorij na davanje izjava o Mladiću, koji je sam sebi nametnuo. U intervjuu novosadskom Dnevniku otkrio je kako su MUP, BIA i tužilaštvo došli do vrlo važnih operativnih saznanja, te da se obruč oko najtraženijeg bjegunca od pravde neumitno zatvara.</p>
<p>Gdje je Mladić, možemo samo nagađati. Koštunica ima još pet dana.</p>
<p>Bojan al Pinto-Brkić</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Blaira potkopava negativni publicitet</p>
<p>LONDON (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Prema anketi koju je u utorak objavio Guardian, podrška laburistima Tonyja Blaira pala je na najniže grane u zadnjih 19 godina. Anketa pokazuje da vladajuću Laburističku stranku trenutačno podržava 32 posto Britanaca, ništa više negoli na općim izborima daleke 1987. U to su ih vrijeme do nogu potukli konzervativci koje je predvodila Margaret Thatcher. </p>
<p>Zadnjih tjedana laburiste proganja negativni publicitet na više razboja. Vladajuća britanska stranka nedavno je optužena da je lordovskim titulama htjela nagraditi neke svoje bogate kreditore, od kojih je uoči zadnjih izbora dobila velike novčane pozajmice. </p>
<p>Najnovija kontroverza tiče se pak nacionalnog zdravstva. Premda su se repovi za specijalističke preglede i operacije znatno smanjili otkako je na vlast došao Tony Blair, zdravstvo je sad zahvatila novčana kriza. Bolničarke su ovih dana zaprijetile štrajkom ako dođe do otpuštanja. Tim problemima valja dodati i stalne špekulacije oko toga koliko Tony Blair kani još ostati na vlasti, nakon njegove najave da mu je ovo zadnji mandat. Premda su nedavno izabrali poletnog i telegeničnog novog vođu Davida Camerona, oporbeni konzervativci vode u Guardianovoj anketi sa samo dva posto prednosti ispred laburista. Na trećem su mjestu, kao i obično, Liberalni demokrati sa 24 posto glasova. </p>
<p>Guardianova anketa ocrtava donekle stanje duhova uoči skorih britanskih lokalnih izbora, koji se održavaju početkom svibnja. Očekuje se da će na njima laburisti pretrpjeti veće poraze, posebice u Londonu. Spomenute izbore mnogi smatraju i ispitom za Tonyja Blaira i njegov autoritet. Glasanje 4. svibnja odredit će budući sastave vijeća lokalnih uprava diljem Britanije te ujedno pokazati koliko je Blairu naškodila serija negativnih novinskih naslova u zadnje vrijeme. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="45">
<p>Stres je okidač glavobolje</p>
<p>Pulsirajuća bol započinje na jednoj strani glave šireći se dalje a pojačava se pri kretnjama</p>
<p>Ubrzan način života, brige koje nam nameće posao, obitelj, okolina dovoljan su razlog za pojavu glavobolja. Jedna od neugodnih i za oboljele mukotrpnih je i migrena. To više, jer čovjeka može umnogome onesposobiti za obavljanje svakodnevnih aktivnosti. Oko 60 posto takvih pacijenata osjetit će unaprijed vrijeme kada migrena »nailazi«, i to prema svojem ponašanju. Razdražljivost, euforija, depresija, otvrdnuće vrata, želja za hranom samo su neki od simptoma koji se javljaju prije neugodne pulsirajuće boli. Ona može biti popraćena mučninom, povraćanjem, preosjetljivošću na svjetlo, zvuk...</p>
<p>Bol, kažu liječnici, ispočetka se javlja na jednoj strani glave pa se širi na drugu, a glavobolja je jača ako se čovjek kreće. U 10 posto pacijenata prije napada migrene pojavi se tzv. aura vizualnih poremećaja poput treperenja točaka, blještanja pred očima koje traje oko sat vremena. Migrena se povezuje i s promjenama razine hormona posebice estrogena. Stoga se najčešće javlja u žena prije menstruacije i u trudnoći, a u menopauzi nastaje u čak 70 posto slučajeva. Na nastanak te neugodne bolesti može utjecati i uzimanje kontracepcijskih tableta, a uzročnici mogu biti i dim cigareta, vremenske promjene, nedostatak sna, kofein, neke vrste hrane poput sira ili čokolade. Također oboljeli trebaju paziti na neke dodatke prehrani (nitrati, natrijev glutamat, aspartam...) koji mogu dovesti do napada migrene. Liječnici savjetuju da se mora paziti na dnevnu količinu stresa koji je važan okidač za pojavu bolesti isto kao i konzumiranje alkohola, te genetsko naslijeđe. Učinkovita trajna lijeka nema, pa kada napad (za)počne valja leći u zamračenu prostoriju, a ako se pojavi »aura« nije zgorega na glavu staviti hladan oblog. Smatra se da je za tu neugodnu glavobolju, među ostalim, kriv poremećaj rada nekih neurotransmitera, odnosno promjene cirkulacije krvi u žilama glave i vrata. Migrena može biti obična, bez aure i klasična migrena s aurom. Neki lijekovi također mogu uzrokovati pojavu glavobolje, i to posebice oni na bazi acetilsalicilne kiseline, odnosno kombinacije analgetika i kofeina. Bolest treba nadzirati liječnik koji će i odrediti pravovaljanu terapiju, jer migrena, napominju liječnici, čovjeka može dosta izmučiti. </p>
<p>Eterična ulja i čajevi</p>
<p>?U liječenju migrene koriste se tzv. blokatori kalcijevih kanala kojih ima i u nekim biljkama poput mrkve i peršina. Aromaterapeuti oboljelima savjetuju masiranje sljepoočnica mješavinama eteričnih ulja lavande, bosiljka i metvice. Nekoliko kapi tih eteričnih ulja treba rastvoriti u 10 mililitara bademova, maslinova ili suncokretova ulja i njime izmasirati sljepoočnice. Preporučljive su i biljne mješavine čaja matičnjaka, metvice ili vrbove kore, odnosno kima i kamilice. </p>
<p>Snježana Rajačić</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Umrla najstarija životinja</p>
<p>Divovska kornjača Addwaitya, koja se smatra najstarijom životinjom na svijetu, umrla je u zoološkom vrtu u Kolkati u Indiji. Kornjači, koja je umrla od zatajenja pluća, bilo je 255 godina. Bila je ljubimicom poznatog britanskoga vojnog zapovjednika u kolonijalnoj Indiji sredinom 18. stoljeća Roberta Clivea. Lokalni povjesničari smatraju da je dovedena s otoka Aldabra u sklopu Sejšelskih otoka u Indijskom oceanu te je nekoliko godina provela na Cliveovu imanju kao njegov kućni ljubimac. Nakon toga je prije 130 godina prevezena u zoološki vrt. Jedan čuvar zoološkog vrta izjavio je: »Njezina je smrt tužan događaj za naš zoološki vrt. Bila je naš vjeran stanovnik i iznimno će nam nedostajati«. Addwaityjin oklop bit će sačuvan u muzeju.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="47">
<p>Tko je kriv za 97 milijuna USD štete?</p>
<p>Slučaj »Riječka banka« izazvao je veliku buru u javnosti 2002. godine, nepregledne redove pred šalterima kada su građani podizali štedne uloge, što je gotovo uništilo banku</p>
<p>RIJEKA</p>
<p> - »Nisam kriv« i tako šest puta čulo se u utorak raspravnoj dvorani riječkoga Županijskog suda na početku suđenja u slučaju »Riječka banka« nakon što je sutkinja Ika Šarić optuženicima pročitala optužnicu.</p>
<p>U najvećoj bankarskoj aferi do sada nekadašnja Riječka banka oštećena je za oko 97 milijuna dolara, a po izbijanju afere i nakon završetka istrage optuženi su glavni diler banke Eduard Nodilo za sklapanje štetnog ugovora i krivotvorenje službenih isprava, Snježana Podobnik i Mirta Vlah, voditeljice Odjela deviznih sredstava, čelni čovjek banke Ivan Štokić, član Uprave Borislav Perožić i direktor Direkcije deviznih sredstava Milojko Tankosić za pomaganje u sklapanju štetnih ugovora. Štokić i Perožić optuženi su još i zbog zloporabe položaja i ovlasti.</p>
<p>Državno odvjetništvo je tijekom istrage utvrdilo kako je Nodilo od 1997. godine do 2002. neovlašteno obavio 17.000 diferencijalnih arbitraža ili pojednostavljeno rečeno trgovao novcem iz čega je nastao gubitak banke. Nodilo je svoj neuspjeh na tržištu novca doživio i dijelom stoga što je probijao dozvoljene dnevne limite iznosa novca kojima se smjelo trgovati. Unatoč katastrofalnim poslovanjem banke, a teško je vjerovati da vodeći ljudi banke to nisu znali, Štokić i Perožić su dobivali stimulaciju za dobar rad i to Štokić nešto više od dva milijuna kuna, a njegov kolega 1,4 milijuna, zbog čega su prijavljeni zbog zloporabe položaja i ovlasti. Upravo taj novac bio je predmet ispitivanja prvoga svjedoka na suđenju koji se kao predstavnik Erste banke, nasljednika Riječke, odazvao sudskom pozivu. </p>
<p>Svjedok sutkinji nije mogao objasniti zbog čega je Erste banka zatražila povrat novca od Štokića i Perožića tek nakon velikog vremenskog odmaka, stoga će imati još jednu priliku da se pojavi kao svjedok na suđenju. </p>
<p>Slučaj »Riječka banka« izazvao je veliku buru u javnosti 2002. godine, nepregledne redove pred šalterima banke kada su građani podizali svoje štedne uloge, što je gotovo uništilo banku, i uhićenja osumnjičenih. Pisanje optužnice također nije proteklo bez problema jer više od 50 tisuća stranica spisa je 2003. godine poslano na doradu zbog toga što nisu saslušani svi, za istragu bitni svjedoci. Nakon svih porođajnih muka suđenje je počelo no hoće li hrvatska javnost i kada dočekati imena krivaca za nestanak stotinjak milijuna dolara tek treba vidjeti. Zasad postoje tek suprotstavljeni stavovi Državnog odvjetništva koje optužuje u ime Republike Hrvatske i šestero optuženih koji poručuju - nisam kriv!</p>
<p>Tomislav Rukavina</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Devet godina zatvora za ubojstvo konobarice</p>
<p>ZLATAR</p>
<p> - Darko Grgec (33) iz Donje Stubice u utorak je na zlatarkom Županijskom sudu nepravomoćno osuđen na devet godina zatvora zbog ubojstva konobarice Manuele Maček (30). Sud ga je proglasio krivim da je 3. rujna prošle godine 50 minuta poslije ponoći kroz prozor ušao u kafić »Stubica« u Donjoj Stubici i kuhinjskim nožem zadao 11 uboda Manueli s kojom je nekoliko mjeseci bio u ljubavnoj vezi. Od posljedica teškog ranjavanja trbuha s ozljedom jetre, Manuela, inače majka četvero male djece, u dobi od 6 do 12 godina, iskrvarila je i preminula prije nego što je stigla hitna pomoć. Darko se dobrovoljno predao policiji i priznao teško kazneno djelo. No, u utorak je na sudu Grgec kazao da se ne sjeća što se događalo u kafiću jer je tog dana, kao i tri prethodna, puno pio, a nije spavao tri noći jer se provodio s Manuleom. Usprkos svemu, rekao je, osjeća se krivim za što ga se tereti. Sud se priklonio mišljenju vještakinje za psihijatriju dr. Jadranke Beus da je Grgec u trenutku počinjenja zločina bio smanjeno ubrojiv (1,84 promila alkohola u krvi), ali da je ipak trebao biti svjestan onoga što čini. Njegovo pijanstvo sud mu je cijenio kao olakatno, no vijeće suca Tomisava Ivande mišljenja je da je Grgec počinio teški zločin, jer je Manuela umrla u teškim mukama. Grgec će pravomoćnost presude dočekati u pritvoru u kojemu se nalazi već sedam i pol mjeseci. Sudski je to epilog jedne tragične ljubavne priče, u kojoj je, kako je rekla dr. Beus, Darko bio ovisan o Manueli i previše ju je idealizirao. Njegova ljubav, kako se čulo tijekom suđenja, nije bila uzvraćena, jer Manuela se nije rastala od muža i otišla živjeti s Darkom, kaka mu je obećavala. Bizarnost njihove veze bila je i u tome što Manuelin suprug, kakao je rekao Grgec, nije imao ništa protiv ljubavne avanture svoje žene. </p>
<p>On je znao s Darko i popiti piće kad bi on došao njihov kući po Manuelu. Darko je Manuleu, koja je i sama bila sklona alkoholu, i finanacijski pomagao. No, ona ga, kakao su rekli svjedoci, nije voljela i kobnog mu je dana navodno rekla da neće živjeti s njim. </p>
<p>Zoran Gregurek</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Tri uboda zbog parkirališta</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Policajci iz maksimirske policijske postaje dovršili su kriminalističku obradu zbog pokušaja ubojstva početkom travnja ove godine na Kozari putevima, a policija se i službeno oglasila o pokušaju ubojstva zbog parkirališnog mjesta u ponedjeljak poslijepdne u Travnom.</p>
<p>Zbog pokušaja ubojstva ispred kafića u Kozari putevima policija je prijavila Darka P. (28), Filipa G. (21) i Roberta K. (21) koje se sumnjiči da su 9. travnja oko 2 sata ujutro pokušali ubiti 40-godišnjaka.</p>
<p>Tijekom obrade utvrđeno je da su se trojica osumnjičenika u neprijavljenom kafiću u vlasništvu Marka T. najprije posvađali s 40-godišnjakom, nakon čega je došlo i do tučnjave između 40-godišnjaka i Darka P. Tijekom tučnjave obojica su pala niz stubište.</p>
<p>Dan nakon pokušaja ubojstva u Travnom policija se i službeno oglasila o događaju. Mario Ramaša (23) se nalazio na parkiralištu u Ulici Božidara Magovca s prijateljem, kad je pored njih u »alfi romeo 147« prošao Željko Jurilj (34), a s njim u automobilu su bili još njegova 22-godišnja djevojka i njegov 68-godišnji otac.Kad je Jurilj zaustavio svoju »alfu« verbalno se sukobio s Ramašom, pa je došlo i do tučnjave, a Ramaša je dograbio nož i njime ubo Jurilja u vrat, trbuh i grudni koš. Ramaša je također završio u bolnici, a kasnije je doveden u policiju na krim obradu.</p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Policajac oteo i pretukao ženina prijatelja?</p>
<p>ČAKOVEC</p>
<p> - Dvojica policajaca PU međimurske suspendirana su s dužnosti, jer su 23. travnja oteli i pretukli Tomicu Patarčeca (27), iz Male Subotice. Policajci navode da su prema Patarčecu nezakonito postupali prilikom utvrđivanja prometnog prekršaja, no Patarčec tvrdi da su ga zaustavili iz čista mira. Povod cijelom događaju su, navode policajci, neraščišćeni obiteljski odnosi.</p>
<p>Patarčec kaže da se po gradu vozio s prijateljicom S. Š. i njezinom trogodišnjom kćerkicom. S. Š. je inače supruga interventnog policajca Nenada Š., koji je s još dvojicom kolega zaustavio Patarčecov automobil i izvukao ga van. »Bacili su me na haubu, a zatim strpali u kombi, dok je jedan policajac uzeo moj auto«, kaže Patarčec. Nenad Š. (30) i njegov četiri godine mlađi kolega Patarčeca su zatim odvezli na sajmište, a Nenad Š. ga je cijelo vrijeme u kombiju udarao šakom po stražnjem dijelu glave. Na sajmištu su ga izvukli iz kombija, a interventni policajac ga je oko 30 puta udario po licu. Prijetio mu je i da će ga ubiti ako ga još jednom vidi s njegovom suprugom. Drugi policajac rekao mu je i da se »može oprostiti od života« ako s ovim izađe u javnost. </p>
<p>Nakon toga su ga kombijem vratili do auta, Nenad Š. je iz njega pokušao izvući svoju suprugu, ali se ona žestoko opirala, pa je zgrabio djevojčicu, strpao ju u policijski auto i odvezao kući. Patarčec tvrdi da ga Nenad Š. prati već devet mjeseci i prijeti mu, jer misli da je u vezi s njegovom suprugom, iako su oni samo prijatelji. Policajcima je već Nenada Š. prijavljivao za prijetnju, ali dosad nitko ništa nije poduzimao. Nenad Š. je nakon ispitivanja u policiji pušten kući, a protiv njega i kolege pokrenut će se i stegovni postupak. </p>
<p>Mihaela Zagoršćak</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>U pauzi nestao iz sudnice</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Kontraverzni tajkun, Josip Gucić, u utorak se, nakon kratke pauze na suđenju, nije vratio u sudnicu zagrebačkog Županijskog suda, gdje mu se zajedno sa Krstom Romićem (59), sudi zbog davanja mita finacijskim vještacima Antunu Čeoviću (55) i Vinku Vuletiću (51), koji su pak, optuženi zbog primanja mita. </p>
<p>Budući da se prvookrivljeni nije pojavio u nastavku ročišta, ono je moralo biti otkazano, što je razljutilo suca Horvatovića. Sudac je upitao Gucićeva branitelja Boženka Lozu, gdje mu je klijent, na što mu je odvjetnik odgovorio da je Guciću u pauzi pozlilo jer mu je narastao <FONT COLOR="#CC3300"><b>šećer</b></FONT>, te da je nazvao sina da ga preveze u bolnicu Vuk Vrhovec. Sudac je tada nazvao spomenutu bolnicu, no tamo su mu rekli da nisu primili Gucića, pa je branitelju naređeno da do iduće rasprave prikupi medicinsku dokumentaciju, jer će Guciću u protivnom odrediti pritvor. Inače, na prvome dijelu rasprave preslušani su audio zapisi tajno snimljenih razgovora između optuženik te Uskokova pouzdanika koji je nosio skriveni mikrofon. Također je u sudnici pregledan video-zapis tajnog praćenja optuženika, koji je sniman u dva ugostiteljska objekta, ispred poslovnice Gucićeve tvrtke te ispred zgrade suda na Zrinjevcu. </p>
<p>Marin Dešković</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="52">
<p>Više cijene benzina smanjuju rupu u proračunu</p>
<p>Proračun će profitirati od viših cijena naftnih derivata, budući da će se u državnu blagajnu sliti veći prihodi od PDV-a i trošarina, smatra analitičar Goran Šaravanja</p>
<p>Najnovije povećanje cijena benzina trebalo bi se povoljno odraziti na punjenje državnog proračuna, ističu neovisni analitičari. </p>
<p>»Proračun će profitirati od viših cijena naftnih derivata, budući da će se u državnu blagajnu sliti veći prihodi od PDV-a i trošarina«, smatra Goran Šaravanja, analitičar CAIB-a. </p>
<p>Podsjetimo, najnovija je naftna kriza rezultirala povećanjem cijena crnoga zlata na svjetskom tržištu na oko 75 dolara po barelu. Sukladno tome, a nakon početnog oklijevanja vlasti i Ine, i u Hrvatskoj su od utorka na snazi nove cijene goriva. Tako, primjerice, litra Eurosupera 95, koja je prije koštala 7,98 kuna, sada stoji 8,49 kuna, što predstavlja povećanje od 6,4 posto. Nova cijena Eurosupera 98 je 2,6 posto viša nego ranije i sada stoji 8,75 kuna. Poskupjeli su i Eurodiesel i Diesel, kao i loživo ulje. Višu cijenu, iako još uvijek ispod psihološke granice od osam kuna, od utorka ima i Super 95.</p>
<p>Osim što bi trebale rezultirati boljim punjenjem državne blagajne, nove će cijene naftnih derivata, u kombinaciji s pojačanom gospodarskom aktivnošću, doprinijeti i smanjenju manjka u državnoj blagajni, tvrdi Šaravanja. Inače, manjak opće države - u koju, osim središnje države, ulaze i izvanproračunski fondovi i lokalna samouprava - u ovoj bi se godini, prema Vladinim očekivanjima, trebao smanjiti na 3,3 posto BDP-a.</p>
<p>»Svaki put kada se prihodna strana proračuna bolje puni, deficit je manji. Nešto smo slično vidjeli i prošle godine, kada je jači gospodarski rast od očekivanog u velikoj mjeri doprinio smanjenju manjka u fiskusu«, ističe naš sugovornik.</p>
<p>Dodaje i kako ne očekuje da će divljanje cijena nafte izazvati značajnije povećanje proračunskih rashoda. Ipak, upozorava na sporu provedbu reformi, rezultat čega je i teško smanjivanje rashodne strane proračuna.</p>
<p>I podaci Ministarstva financija za prošlu i prvo tromjesečje ove godine pokazuju bolje rezultate od ranije očekivanih. Tako je, tvrde u Katančićevoj, Hrvatska 2005. godinu zaključila s manjkom opće države od 4,1 posto BDP-a, što je manji deficit od ranije najavljivanih 4,2 posto BDP-a. S druge strane, u prvom je ovogodišnjem tromjesečju zabilježen rast ukupnih prihoda državnog proračuna od 12,8 posto u odnosu na isto razdoblje lani, dok je rast poreznih prihoda u istom razdoblju iznosio 16,2 posto. Najveći rast - čak 21,8 posto - pritom su zabilježili prihodi od PDV-a, poreza koji i inače najizdašnije puni državnu blagajnu, a od kojeg se tijekom prvoga kvartala u fiskus slilo gotovo 1,4 milijarde kuna više nego u istom lanjskom razdoblju. Značajan rast - 9,3 posto na međugodišnjoj razini - u prvom su tromjesečju zabilježili i prihodi od trošarina.</p>
<p>Istodobno, rashodi državnog proračuna bili su za 0,5 posto manji. U Ministarstvu financija ističu kako su ovi rezultati rezultat ubrzanja gospodarskog rasta od drugog prošlogodišnjeg tromjesečja nadalje, te suzbijanja sive ekonomije. U ovoj će se godini toj argumentaciji, očito moći dodati i skok cijena nafte.</p>
<p>Ipak, dok je još prije samo nekoliko dana u Hrvatskoj bilo aktualno »zamrzavanje« cijena naftnih derivata, stručnjaci su upozoravali kako je takvo stanje neodrživo na dulje staze. </p>
<p>»Pitanje je vremena kada će Vlada građanima morati objasniti da se cijene benzina formiraju na tržištu i da će on kad-tad poskupjeti. Doduše, 'zamrzavanjem' cijena ide se na ruku građanima, ali šteti se poslovanju Ine«, upozorio nas je potkraj prošloga tjedna Hrvoje Stojić, analitičar Hypo Alpe-Adria-Bank. Dodao je kako slične poteze iz socijalnih razloga vuku i druge zemlje. </p>
<p>Analitičar zagrebačkog Ekonomskog instituta Željko Lovrinčević naglasio je, pak, kako se tadašnje stanje s cijenama naftnih derivata u Hrvatskoj ne bi trebalo negativno odraziti na nastavak privatizacije Ine. S jedne strane, sve su naftne kompanije u svijetu u proteklom razdoblju profitirale od skokova cijena crnoga zlata. S druge strane, za očekivati je da će vjerojatne gubitke na cijeni benzina u Ini kompenzirati povećanjem cijene dizela i drugih proizvoda, zaključio je on. </p>
<p>Adriano Milovan</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Šuker o mogućnosti uvrštenja INA-e na newyoršku burzu </p>
<p>WASHINGTON/NEW YORK</p>
<p> - Hrvatski ministar financija Ivan Šuker posjetio je u utorak u New Yorku burzu NYSE i razgovarao o mogućnosti uvrštenja INA-e na tu burzu.</p>
<p> Šuker se susreo s predsjednicom New York Stock Ehchange-a (NYSE) Catherine Kinney koja je istaknula dobro gospodarsko stanje u Hrvatskoj, uspješno provedene fiskalne reforme te brzi napredak Hrvatske prema Europskoj uniji, priopćilo je izaslanstvo ministarstva financija nakon susreta.</p>
<p> Kinney je ministru Šukeru »predložila da razmotri veću ulogu NYSE u budućem izlasku na tržište hrvatskih trgovačkih društava, poput INA-e i drugih«, navodi se u priopćenju.</p>
<p> »Podržavajući strategiju Republike Hrvatske za jačanjem domaćeg tržišta kapitala predsjednica Kinney je izrazila i spremnost NYSE da tijekom većih budućih privatizacija uvijek bude dodatno tržište, uz hrvatske burze«, dodaje se.</p>
<p> NYSE, najveća američka burza, proteklih je godina sudjelovala u 91 uspješnoj privatizaciji, a od ukupnog broja dionica kojima se trguje u Ney Yorku oko 20 posto čine dionice neameričkih trgovačkih društava.</p>
<p> Kinney smatra kako je prednost trgovanja hrvatskim dionicama na NYSE likvidnost američkog tržišta i veliki broj potencijalnih ulagača. To bi bilo i turistički privlačno za Hrvatsku jer bi američki ulagači postali svjesniji i drugih mogućnosti koje pruža Hrvatska, kaže se u priopćenju.</p>
<p> »Američki ulagači žele ulagati u neameričke dionice, a posebno ih zanimaju dionice trgovačkih društava manjih zemalja poput naše budući da ulaganje u hrvatske dionice uistinu znači ulaganje u državu Hrvatsku«, zaključuje se u priopćenju.</p>
<p> Konačnu odluku o tome na kojoj će burzi INA biti uvrštena donijet će hrvatska Vlada temeljem prijedloga privatizacijskog savjetnika.</p>
<p> Kinney je predložila Šukeru da u NYSE uputi svoje kolege ili djelatnike Zagrebačke burze kako bi im se pobliže pojasnile tržišne strategije i tehnološka postignuća burze.</p>
<p> Šuker je pozvao Kinney da posjeti Hrvatsku što je ona prihvatila. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Do konkurentnosti strukovnim obrazovanjem</p>
<p>Istaknuta je nužnost iskorištavanja financijskog potencijala kroz kvalitetne programe i projekte</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - U sklopu Međunarodnog sajma Građenje i opremanje održan je tradicionalni Obrtnički forum na temu Prilagodba obrtništva standardima Europske unije.</p>
<p>Hrvatska obrtnička komora više od pet godina radi na povezivanju s kolegama obrtnicima iz EU, te učeći iz njihovih primjera nastoji prilagoditi svoje djelovanje standardima europskog tržišta. Ovaj je forum svojevrstan nastavak prošlogodišnjeg, na kojem se govorilo o konkurentnosti naših obrtnika na tržištu EU, a ovom prilikom želimo naglasiti da se do te konkurentnosti može doći jedino znanjem temeljenim na kvalitetnom strukovnom obrazovanju, uvođenjem visoke tehnologije, te okrupnjavanjem obrtničkih radionica, rekao je predsjednik HOK-a Stjepan Šafran otvarajući skup. Naglašena je i važnost otvaranja HOK-ova ureda u Bruxellesu, te nužnost iskorištavanja financijskog potencijala, kroz kvalitetne programe i projekte.</p>
<p>O procesima pregovora s Europskom unijom govorila je članica pregovaračkog tima hrvatske Vlade, Olgica Spevec, s posebnim naglaskom na članak 20 koji govori o poduzetništvu i industrijskoj politici. Pomoćnik ministra gospodarstva, rada i poduzetništva Leo Begović istaknuo je važnost obrtništva za hrvatsko gospodarstvo, istaknuvši da će država ove godine izdvojiti 200 milijuna kuna kroz programe za obrtnike i poduzetnike.</p>
<p>U ime Porezne uprave nazočnima se obratio njen ravnatelj Ivica Mladineo, koji je rekao kako je s obrtnicima postignut dogovor vezan uz aktualnu temu blokiranih obrtničkih radionica, naglasivši kako će se izaći u susret obrtnicima koji i dalje rade i imaju perspektivu, na način da im se omogući obročna otplata dugovanja. [Luka Capar]</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Radnici TDZ-a zatražili pomoć OESS-a</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Radnici Tvornice duhana Zagreb zatražili su u utorak potporu Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, kojoj su predali sve dokumente vezane za pretvorbu i privatizaciju tvornice, te su najavili da će iste dokumente predati i Europskoj komisiji. »Razlog obraćanja europskim institucijama je taj što smatramo da su hrvatske državne institucije zakazale u predmetu rješavanja slučaja TDZ-a«, rekao je Mario Iveković, predsjednik Novog sindikata. Dodao je da su dobili sudske pozive za ročište u četvrtak, te da će radnike u tom slučaju zastupati četiri odvjetničke kuće. Novi sindikat je u otvorenom pismu hrvatskom predsjedniku Stjepanu Mesiću, premijeru Ivi Sanaderu i predsjedniku Hrvatskog Sabora Vladimiru Šeksu u ime radnika bivše Tvornice duhana Zagreb u utorak zatražio da svojim utjecajem pridonesu rješenju problema TDZ-a, kako bi se dokazala nezakonitost privatizacije i pretvorbe te tvrtke. [R. D./Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Do gotovine raskidom ugovora</p>
<p>Do kraja 2004. godine bilo je oko 92.000 raskinutih ugovora, među kojima su i oni na kojima nikad nije bilo uplata, ali i onih koji su bili uredni platiše i bili blizu dodjele</p>
<p>Prema podacima Hrvatske narodne banke četiri su stambene štedionice od 2000. do kraja 2005. godine svoju imovinu povećala s 513,8 milijuna kuna na više od 5,8 milijardi, a u njima štedi oko 700.000 hrvatskih građana.</p>
<p>No, HNB je načinio i novo, drugo po redu istraživanje o poslovanju tih štedionica u Hrvatskoj koje je provedeno počekom prošle godine, i makar se nekome može učiniti da su, s obzirom da je otada prošla cijela jedna godina, dobiveni rezultati zastarjeli, oni ipak više nego dobro pokazuju kakvo je njihovo poslovanje.</p>
<p>Dakle, prema analizi Mladena Mirka Tepuša, direktora Direkcije za ekonomsku analizu i istraživanje Hrvatske poštanske banke, a koju je objavio HNB, proizlazi da broj sklopljenih ugovora stalno raste, pa je tako do kraja pretprošle godine sklopljeno 631.097 ugovora o stambenoj štednji, a najviše ih je bilo u Raiffeisen stambenoj štedionici i Prvoj stambenoj štedionici (po 35,5 posto). Ukupna ugovorna svota tada je iznosila 36,8 milijardi kuna, što, uvjeren je autor, čini potencijal za rješavanje stambenih potreba građana te slijedom toga će i izravno utjecati na povećanje građevinske i gospodarske djelatnosti.</p>
<p>Ugovori o stambenoj štednji u svim se štedionicama najčešće sklapaju na ugovorne svote koje omogućuju postizanje optimalnih uvjeta štednje, iako se kod nekih štedionica od deset do 33 posto ugovora zaključuje uz niže ugovorene iznose. No, unatrag godinu dana sve štedionice sklopile su čak 98 posto od sklopljenih ugovora po najdužim tarifama, odnosno vrstama štednje (spora, futura, zlatna štednja).</p>
<p>Iako je bilo predvidivo da će se zbog različitih razloga određeni broj ugovora o stambenoj štednji raskinuti, poseban interes provedene analize izazvao je podatak prema kojem je do kraja 2004. godine bilo oko 92.000 raskinutih ugovora.</p>
<p>Među raskinutim ugovorima su oni, navodi Tepuš, na kojima nikad nije bilo uplata, ali i oni koji su bili uredni platiše i bili blizu dodjele. Razlog tomu su novonastale životne okolnosti štediša kojima je u određenom trenutku zatrebala gotovina. U takvim slučajevima građani su raskidali ugovore neovisno o troškovima i alternativnim mogućnostima koje su im bile ponuđene. Na osnovi raskinutih ugovora koji su bili sklopljeni na ukupni ugovorni iznos od 4,8 milijardi kuna, isplaćeno je 351,3 milijuna kuna štednje.</p>
<p>Kad je riječ o kvaliteti štednje, dakle o redovitosti uplata u skladu s ugovorenim iznosima i dinamikom uplata, sve štedionice uočile su manja odstupanja od ugovorenih iznosa i dinamike uplata, ali istodobno ističu da je primjetan trend poboljšanja opće kvalitete štednje. Budući da nedovoljne i neredovite uplate u konačnici rezultiraju podizanjem manjih iznosa kredita od ugovorenih (na osnovi smanjenja ugovornih svota) i nužnim duljim razdobljem štednje (kako bi se mogao podići kredit u željenom iznosu), štediše sami upravljaju svojim štedno-kreditnim pravima. Valja napomenuti i da je broj tzv. mrtvih računa, znači onih koji su otvoreni po sklopljenim ugovorima o stambenoj štednji na osnovu kojih nikada nije bilo novčanih uplata i za koje nije naplaćena predviđena provizija, zanemariv.</p>
<p>No ugovori se i obnavljaju, a to većinom čine oni koji su već imali ugovor o stambenoj štednji pa su ga raskinuli ili su podigli kredit, a potom sklopili novi ugovor. Pritom treba napomenuti da svaka štedionica na svoj način tumači pojam obnovljenog ugovora, pa ipak štediše nerijetko podignu stambeni zajam i istodobno nastave štedjeti na osnovu novosklopljenih ugovora.</p>
<p>Prema Tepuševoj analizi, do kraja 2004. godine bilo je 33.013 ugovora čiji su vlasnici ispunili svoju obvezu štednje određenog iznosa i određenom razdoblju. Na osnovi 18.735 ugovora koji su bili u fazi dodjele kredita, odobreno je 7486 zajmova u ukupnom iznosu od gotovo 468,9 milijuna kuna. Ugovora po kojima je nakon pet godina podignuta štednja i državna poticajna sredstva, ali bez korištenja zajma, bilo je 5196.</p>
<p>U kreditnim portfeljima štedionica koje su 2004. godine bile započele s kreditiranjem, a riječ je o Wüstenrotu, Prvoj stambenoj i Raiffeisen stambenoj štedionici, prevladavaju zajmovi u visini od 5000 eura u kunskoj protuvrijednosti (udjel 47,7 posto), dok su zajmovi u protuvrijednosti od 10.000 kuna i više podjednako zastupljeni (27,2 posto odnosno 25,4 posto). Sudeći prema broju kredita, manje su, ali u višim iznosima, odobravani oni za kupnju stana ili kuće, a više i u manjim iznosima oni za rekonstrukciju, adaptaciju ili popravke.</p>
<p>Vesna Antonić</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Povećanje prometa u teretnim lukama</p>
<p>Predviđa se da će se u Luci Rijeka prekrcati više od pet milijuna tona suhih i oko sedam milijuna tona tekućih tereta. Luka Ploče ostvarila je promet od 731.233 tona roba, što je 17 posto više nego u istom razdoblju lani</p>
<p>Najveća hrvatska luka, Luka Rijeka, u prva je tri mjeseca ove godine zabilježila povećanje prometa u svim segmentima poslovanja u odnosu na isto lanjsko razdoblje.</p>
<p>Tako je u prva tri mjeseca ove godine riječka luka ostvarila ukupan promet od 3,41 milijuna tona, od čega je 1,94 milijuna tona prekrcane nafte i naftnih derivata, što je za 11,5 posto više nego u istom razdoblju lani. Istodobno je prekrcano i 1,47 milijuna tona suhih tereta, što je povećanje od 18 posto. Na kontejnerskom terminalu, pak, prekrcano je 17.378 kontejnera, što je također više nego prošle godine.</p>
<p>Predviđa se, kažu u Lučkoj upravi Rijeka, da će se ove godine u riječkoj luci prekrcati više od pet milijuna tona suhih tereta i oko sedam milijuna tona tekućih, čime bi se ostvario ukupni prekrcaj od oko 12 milijuna tona. Na kontejnerskom terminalu očekuju prekrcavanje od 90.000 TEU (Technical unit - oznaka za kubikažu 20-stopnog kontejnera).</p>
<p>Jedan od najznačajnijih planova Lučke uprave Rijeka odnosi se na realizaciju i obnovu riječke luke zajmom Svjetske banke Rijeka Gateway projekt, koji je pokrenut darovnicom kojom je japanska vlada posredstvom Svjetske banke omogućila izradu pripremnih studija.</p>
<p>Zajmom je, osim modernizacije lučkog područja, predviđena i izgradnja cestovnih prometnica prema luci te nabavka potrebne lučke opreme. Obnova i modernizacija uključuju modernizaciju terminala za generalne terete, premještaj terminala za drvo s prostora Delte i Baroša, te razvoj nautičko-putničkog terminala.</p>
<p>U Lučkoj upravi ističu kako su iznimno važni projekti koji se odnose na modernizaciju postojećih i proširenje novih lučkih terminala, te dodaju kako je za grad Rijeku vrlo važan i projekt obnove i izgradnje lučko-gradskih sadržaja, koji podrazumijeva otvaranje središnjeg dijela lučkog bazena u komercijalne svrhe, te pristup građana i posjetitelja tom dijelu obalnog prostora. Na taj će se način putnički terminal, južni dio Delte i luka Porto Baroš, drukčije prostorno i urbanistički riješiti s ciljem cjelodnevnog pristupa građana tim dijelovima grada. Time se stvara novo, atraktivno gradsko središte primjereno mediteranskom gradu. Glavni cilj Rijeka Gateway projekta, koji bi trebao biti okončan 2009. godine, je unaprjeđenje učinkovitosti transportnog lanca kroz Rijeku za promet robe i putnika, modernizacija luke i veza cestovne mreže.</p>
<p>Druga po veličini hrvatska luka, ona u Pločama, u prva je tri mjeseca povećala promet za 17 posto u odnosu na isto razdoblje lani, na 731.233 tone. Prema vrstama prekrcane robe najzastupljeniji su bili rasuti tereti (564.500 tona). Taj rekordni promet rezultat je velikog porasta pojedinih roba kao što su ugljen, petrolkoks, glinica, cement i druge rasute robe.</p>
<p>Generalnih je tereta bilo više od 61.000 tona, među kojima najviše drvene građe, kontejnera, južnog voća, aluminijskih profila. Na terminalu za tekuće terete prekrcano je više od 105.000 tona tekuće robe, od toga najviše plinskog ulja i motornog benzina.</p>
<p>Sadašnji kapaciteti luke na ušću Neretve građeni su za najviše pet milijuna tona godišnjeg prometa, a ti će se kapaciteti izgradnjom terminala za rasute terete i kontejnerskog terminala povećati na oko deset milijuna tona godišnjega prekrcaja.</p>
<p>Posebnu pozornost Luci Ploče daje Vlada, budući da je to početna i završna točka koridora Vc, te predstavlja izvoznu luku za širu regiju. U razvoj Projekta integracije, trgovine i transporta Luke Ploče (ITT projekt), ukupno će se uložiti 97 milijuna eura za izgradnju prve faze višenamjenskog kontejnerskog terminala, izgradnju terminala za terete, izgradnju i obnovu ostale infrastrukture, te ulazni kompleks i lučki informacijski sustav. Od tog iznosa, 70 milijuna eura uložit će se u infrastrukturu, a 27 milijuna eura u prekrcajnu opremu.</p>
<p>Podaci Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka govore kako je u razdoblju od osnivanja lučkih uprava (1996. i 1997. godina) do 2004. godine u luke otvorene za javni promet od značaja za Hrvatsku uloženo 277 milijuna kuna (37 milijuna eura). Od 2004. do 2008. godine, pak, u izgradnju lučke infrastrukture u šest luka od međunarodnog interesa i u županijske luke uložit će se ukupno oko 600 milijuna eura.</p>
<p>Ivan Smirčić</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Nova robna marka u Bjelovaru</p>
<p>BJELOVAR</p>
<p> - Konferenciju za novinare u povodu predstavljanja dječje odjeće robne marke Ritam sa znakom Hrvatska kvaliteta upriličio je Viko Varaždin u suradnji s Hrvatskom gospodarskom komorom.</p>
<p> Na konferenciji se moglo čuti kako oznaka Hrvatska kvaliteta označava proizvode koji zadovoljavaju visoke svjetske kriterije te se odlikuju natprosječnom kvalitetom. Takvu oznaku stekao je Viko Varaždin za zaštitne i sigurnosne cipele.</p>
<p>Osim predstavnika HGK Varaždina i Bjelovara, konferenciji su prisustvovali i predstavnici Grada Bjelovara i Bjelovarsko-bilogorske županije. [S. B.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="59">
<p>Hrvatskoj pozivnica nakon summita u Rigi</p>
<p>To je još jedna podrška za naš ulazak u euroatlantske integracije, posebno u NATO. Otvorila se i veća suradnja s baltičkim državama. Podrška Amerike je toliko transparentna da je ne treba posebno navoditi, kazao je predsjednik Mesić</p>
<p>BRIJUNI</p>
<p> - Američka diplomacija je na trodnevnom skupu NATO-a na Brijunima ustvrdila da će podržati sve zemlje u regiji kako bi što prije ispunile potrebne kriterije za punopravno članstvo u Savezu, te naglasila da će u tom slučaju pozivnica za članstvo 2008. doći svim zemljama koje ispune kriterije. Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić izjavio je da je skup jasno pokazao američku podršku procesu približavanja NATO-a.</p>
<p>Na Brijunima se održava trodnevni sastanak ministara vanjskih poslova i obrane zemalja Jadranske povelje i baltičkih država. Ključni cilj je ojačati dijalog među zemljama kako bi se što prije ispunili potrebni kriteriji. </p>
<p>»To je još jedna podrška za naš ulazak u euroatlantske integracije, posebno u NATO. Otvorila se i veća suradnja s baltičkim državama. Podrška Amerike je toliko transparentna da je ne treba posebno navoditi«, izjavio je predsjednik Stjepan Mesić. Kazao je da je ovaj sastanak svojevrsna priprema za dolazak američkog potpredsjednika Dicka Cheneyja, »čiji će posjet biti prigoda za razmjenu iskustava i informacija, a o članku 98. Rimskog sporazuma neće se posebno razgovarati«. »S američkim ćemo potpredsjednikom razmijeniti informacije i iskustva u vezi s našim angažmanom u misijama Ujedinjenih naroda, a bit će razgovora o bilateralnoj suradnji Hrvatske i SAD-a na svim poljima«, izjavio je Predsjednik.</p>
<p>Američka administracija je na sastanku na Brijunima još jednom naglasila važnost suradnje unutar NATO-a, a posebice kada je riječ o dovođenju mira i stabilnosti u balkansku regiju.</p>
<p>»SAD je predan miru i stabilnosti, jer bez stabilnog Balkana i u potpunosti integriranog u euroatlantske integracije - nema stabilne Europe. Jadranska povelja tome pomaže, a ohrabrila me predanost zemalja Jadranske povelje u ostvarivanju potrebnih reformi. Nadamo se da će NATO moći potvrditi članstvo 2008. za nove zemlje, i nadamo se da će zemlje Jadranske povelje do tog vremena uspjeti ispuniti potrebne kriterije. Radujemo se doprinosu tih zemalja i unutar punopravnog članstva NATO-a u budućnosti koja nije daleko«, izjavila je zamjenica pomoćnika američkog državnog tajnika za europske i euroazijske poslove Rosemary DiCarlo.</p>
<p>Hrvatska ministrica vanjskih poslova i europskih integracija naglasila je da su sudionici skupa na Brijunima dali punu podršku procesu nastavka približavanja NATO-u. S Brijuna je posebice Amerikancima odaslana poruka da se na summitu NATO-a u Rigi krajem ove godine očekuje jasan politički signal da će do novog vala proširenja doći brzo. [Bruno Lopandić]</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Sanader u četvrtak s upravom Ine</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Premijer Ivo Sanader u četvrtak ujutro, nakon povratka sa službenog posjeta Poljskoj, sastat će se s predsjednikom i članovima Inine uprave, a sastanku će nazočiti i resorni ministri Ivan Šuker i Branko Vukelić, izjavio je Vjesniku Ratko Maček, glasnogovornik Vlade.</p>
<p>Na sastanku s članovima uprave Ine s premijerom razgovarat će se o cijenama benzina. Ratko Maček je u utorak poslijepodne kazao da se cijena od manje od osam kuna odnosi na bezolovni benzin super 95, koji, kako je rekao, po posljednjim izračunima koristi 70 posto hrvatskih građana. Super 95 je bezolovni motorni benzin koji može koristiti 70 posto voznog parka u Hrvatskoj, a dostupan je na 85 posto Ininih benzinskih postaja, izvijestili su u utorak iz Ine, reagirajući na brojne upite koje su primili nakon poskupljenja goriva.</p>
<p>Od benzina jedino super 95 nije prešao granicu od osam kuna te sada košta 7,98 kuna. U Ini navode da je prema Pravilniku, koji je na snazi, litra supera 95 trebala 25. travnja iznositi 8,61 kunu, a da iznosi 7,98 kuna. [B. Valentić / Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Autoprijevoznici još nisu odlučili o poskupljenju </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Najnovije poskupljenje naftnih derivata imat će vjerojatno za posljedicu i porast cijena ostalih životnih troškova, među njima i usluga prijevoza. </p>
<p>Autoprijevoznici još uvijek nisu podigli cijene putničkih karata , no jednoglasno tvrde da su poskupljenja neizbježna, nastavi li se trend rasta cijena naftnih derivata. No o konkretnim brojkama još se, kažu, ne može govoriti. </p>
<p>»Neminovno je da će poskupljenje cijena goriva zahtijevati i korekciju cijena usluge prijevoza. Ovih dana napravit ćemo analizu ulaznih troškova te razmisliti o korekciji cijena«, tvrdi direktor AP Varaždin Ivan Biškup, dodajući kako je za očekivati da će putničke karte poskupjeti, no o iznosu se zasad ne može nagađati.</p>
<p>Isto najavljuje i Mato Smok, pomoćnik direktora Čazmatransa.</p>
<p>On tvrdi da tvrtka još nije donijela odluku o povećanju cijena, no ako cijene goriva nastave rasti, velika je vjerojatnost da će biti potrebno povisiti i cijenu usluga prijevoza. </p>
<p>»Nismo još donijeli odluku o povećanju cijena usluga prijevoza, a ako i dođe do toga, još uvijek nemamo konkretne brojke«, kaže Smok.</p>
<p>Tomislav Grdić</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Optužbi i obrani po godinu dana za dokaze </p>
<p>HAAG</p>
<p> – Raspravno vijeće Haaškog suda (ICTY) pred kojim će se voditi proces šestorici Hrvata iz BiH u utorak je odlučilo izvođenje dokaza optužbe ograničiti na godinu dana, a svim braniteljima zajedno dati na raspolaganje isto vrijeme za dokazni postupak obrane. </p>
<p> »Izvođenje dokaza optužbe ograničeno je na rok od jedne godine u kojoj ima 46 radnih tjedana ili 920 sati suđenja. Tužiteljstvo će imati 400 sati za glavno i dodatno ispitivanje svjedoka, a vijeće u ovoj fazi vijeće neće ograničavati vrijeme za protuispitivanje obrane«, kazao je predsjedavajući sudac Jean-Claude Antonetti.</p>
<p> Šestorica branitelja »zajedno će imati na raspolaganju jednaku količinu vremena kao i optužba. Vrijeme će se morati ravnomjerno rasporediti ili na osnovi dogovora odvjetnika u predmetu«, rekao je sudac. Naglasio je kako će »vijeće vrlo rigorozno voditi računa o stvarnom trošenju vremena«.</p>
<p> Također je odlučeno da se problem zastupanja optuženog Valentina Čorića, koji je otkazao punomoć branitelju Tomislavu Jonjiću, riješi tako da Jonjić ostane angažiran u predmetu u iduća dva mjeseca kao branitelj po službenoj dužnosti dok Čorić ne izabere novog odvjetnika. Jonjićev zahtjev da odmah bude isključen iz predmeta, na kojem je radio dvije godine, odbijen je. </p>
<p> Vijeće je odlučilo da obrane šestorice optuženih ubuduće moraju podneske ulagati zajednički, a ne svaka posebno, te da oni koji ne sudjeluju u određenom podnesku to moraju popratno obrazložiti. </p>
<p> Odlukom o rasporedu suđenja vijeće je prihvatilo vremenske parametre koje je prethodno sugerirala glavna tužiteljica ICTY-a Carla del Ponte, izloživši plan optužbe da se njihov dokazni postupak dovrši u godinu dana. </p>
<p> Michael Karnavas, branitelj prvooptuženog Jadranka Prlića, izrazio je razočaranost odlukom, procijenivši da će se obrana suočiti s velikim teškoćama u njezinoj provedbi.</p>
<p> Sjednica je protekla u oštrom sučeljavanju branitelja i Del Ponte, pri čemu su oni kritizirali optužnicu i tražili znatne izmjene, a tužiteljica inzistirala da optužnica ostaje kakva jest, pozivajući se na mandat Vijeća sigurnosti UN-a.</p>
<p> Vijeće je odobrilo zahtjev Slobodana Praljka da nakon uvodne riječi optužbe, održi »multimedijalnu prezentaciju« u kojoj će iznijeti svoje viđenje rata i inkriminacija za koje se tereti. Suđenje će početi u srijedu poslije podne poslijepodne iznošenjem uvodne riječi optužbe, a Praljak će svoju prezentaciju održati u četvrtak. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Aktivnije protiv obiteljskog nasilja</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Potpredsjednica Vlade i ministrica obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti Jadranka Kosor otvorila je u utorak u zagrebačkom hotelu »International« okrugli stol na temu »SOS linije za žrtve obiteljskog nasilja - primjeri dobre prakse«. Na skupu sudjeluje pedesetak predstavnika nevladinih udruga protiv nasilja nad ženama i u obitelji iz Hrvatske i Slovenije. Jadranka Kosor je izrazila zadovoljstvo dosadašnjom suradnjom s nevladinim ženskim udrugama, te je najavila poboljšanja u primjeni Protokola o postupanju u slučaju nasilja u obitelji. Okrugli stol je dio nacionalne predkampanje Hrvatske za opću godišnju kampanju članica Vijeća Europe protiv obiteljskog nasilja nad ženama u 2007. Također će se javnosti predstaviti Protokol o postupanju u slučaju nasilja u obitelji i dužnosti državnih tijela u slučaju izvršenog nasilja - policije, centara za socijalnu skrb, zdravstvenih i odgojno-obrazovnih ustanova te pravosudnih tijela. </p>
<p>Jadranka Kosor je najavila aktivno uključivanje Vlade i nadležnih ministarstava u kampanju, uz odabir utjecajnih javnih osoba koje bi javno istupale protiv obiteljskog nasilja nad ženama. Osim toga, obilježavat će se međunarodni i nacionalni dani borbe protiv nasilja nad ženama i u obitelji. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Poljsko iskustvo dragocjeno Hrvatskoj</p>
<p>Hrvatski premijer i njegov domaćin Kazimierz Marcinkiewicz razgovarat će o aktualnim pitanjima vezanim za Europsku uniju</p>
<p>VARŠAVA (Od Vjesnikova izvjestitelja)</p>
<p> - Premijer Ivo Sanader u srijedu će doputovati u Varšavu, u službeni dvodnevni posjet Poljskoj, na poziv poljskog premijera Kazimierza Marcinkiewicza.</p>
<p>Sanader nastavlja intenzivne kontakte s europskim kolegama kako bi ih iz prve ruke informirao o hrvatskim naporima da se što prije i uspješnije približi Europi.</p>
<p>Poljska je dosad pružala punu podršku Hrvatskoj, a ona će biti dobrodošla i sljedećih godina, kada će se odlučivati o punopravnom članstvu za Hrvatsku.</p>
<p>Sanader će se u srijedu susresti i s nedavno izabranim poljskim predsjednikom Lechom Kaczynskim. Bit će to prigoda za razgovor o bilateralnim odnosima, a dvije države nemaju nikakvih neriješenih pitanja. Gospodarska suradnja nije zadovoljavajuća, pogotovo za hrvatsku stranu, jer je robna razmjena oko 400 milijuna dolara, a hrvatski izvoz u Poljsku samo 53 milijuna dolara.</p>
<p>U četvrtak će stoga u Varšavi gospodarstvenici dviju država razgovarati na poslovnom forumu, koji će biti prigoda da se progovori o novim projektima. </p>
<p>Hrvatska je zainteresirana za poljska ulaganja, a Poljaci su posebno zainteresirani za hrvatska iskustva u turizmu. Gosti iz Poljske sve češće dolaze na Jadran, pa svake godine raste i broj dolazaka poljskih građana u Hrvatsku. Ipak, procjena je da postoje još velike mogućnosti za unaprjeđenje gospodarske suradnje.</p>
<p>Ivo Sanader i njegov domaćin Kazimierz Marcinkiewicz razgovarat će i o aktualnim pitanjima vezanim za Europsku uniju. Poljska je nedavno postala punopravna članica i ima bogato iskustvo u pregovorima, što Hrvatskoj može koristiti. Isto tako, Poljska je utjecajna članica EU-a i važno je poljske domaćine informirati kako teku pregovori i koji oblik podrške Hrvatska očekuje. Dvojica premijera također će razgovarati i o odnosima dviju zemalja, te stanju u regiji. Poljska je i dosad pokazivala interes za trajnom stabilizacijom na Balkanu, a Hrvatsku vidi kao zemlju koja može učiniti mnogo u vezi s tim. Prije svega kao dobar primjer drugima, ali i kao most između zapadne Europe i jugoistoka. </p>
<p>Kako Hrvatska uskoro u Solunu preuzima predsjedanje Procesom suradnje u jugoistočnoj Europi, bit će to prigoda i da premijer Sanader poljskim domaćinima objasni koje sve poteze Hrvatska namjerava učiniti da bi se suradnja na jugoistoku poboljšala.</p>
<p>Sanader će tijekom boravka u Poljskoj posjetiti i Sejm i Senat, oba doma parlamenta, a najvjerojatnije će imati prilike i saslušati iskustva hrvatskih gospodarstvenika, već prisutnih na poljskom tržištu.</p>
<p>Jurica Körbler</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Ne zovite MORH, nego urede za obranu i Erste invest</p>
<p>MORH naglašava da prigovore na izračun vlasničkih udjela u Fondu hrvatskih branitelja ne rješava Ministarstvo</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Ministarstvo obrane pozvalo je u utorak sve hrvatske branitelje da ne zovu u MORH, nego u područne urede za obranu ako trebaju dodatne informacije o svom sudjelovanju u Domovinskom ratu po kojem su dobili izračun vlasničkih udjela u Fondu hrvatskih branitelja.</p>
<p>Jednostavnije, u slučajevima kao što su prigovori na sadržaj potvrde s podacima o razdoblju sudjelovanja u Domovinskom ratu ili osobnim podacima (ime, prezime, adresa i slično) hrvatski branitelji mogu doznati više isključivo u onom uredu za obranu u kojem se vode u vojnoj evidenciji, odnosno uredu za obranu prema mjestu prebivališta. U MORH-u također napominju da će o prigovorima te vrste ured za obranu odlučivati odmah.</p>
<p>Ako pak imaju prigovor zbog izračuna bodova i kriterija, pismeni prigovor trebaju podnijeti na adresu Erste invest d.o.o., PP 05, 10002 Zagreb. Prigovori će biti razmotreni do 30. rujna, a branitelji će dobiti pisani odgovor, zaključuje se u priopćenju MORH-ove službe za odnose s javnošću. </p>
<p>Još detaljnije informacije o svemu branitelji mogu dobiti ako nazovu u Erste invest na broj telefona 062-000-005. [M. Franičević]</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Nove tehnologije u razminiranju</p>
<p>ŠKABRNJA</p>
<p> - U sklopu Trećeg međunarodnog stručnog savjetovanja o razminiranju u utorak su u Škabrnji i Benkovcu predstavljeni novi modeli tehničkih pomagala za čišćenje miniranih područja. Na poligonu u Škabrnji međunarodna skupina stručnjaka, u organizaciji HCR-a, prikazala je rad detektora metala u zemlji i vježbu uporabe pasa za otkrivanje mina. Prikazom rada detektora metala pokazan je način uporabe, pouzdanost i učinkovitost detektora u otkrivanju mina i neeksplodiranih ubojitih sredstava kao samostalna metoda ili kao metoda nakon uporabe stroja za razminiranje. </p>
<p>Cilj vježbe sa psima bio je prikazati različite metode i škole pretraživanja minama onečišćena tla uz pomoć pasa. Na poligonu u Benkovcu pokazan je rad sustava dvostrukih senzora za otkrivanje protupješačkih mina. Ti japanski uređaji razlikuju neopasne materijale od mina, a na poligonu su ispitana četiri tipa vozila s tom opremom. Trodnevno međunarodno savjetovanje »Humanitarno razminiranje, o otkrivanju mina i neeksplodiranih ubojitih sredstava«, koje se u organizaciji Hrvatskog centra za razminiranje od utorka se održava u Šibeniku, okupilo je 150 stručnjaka iz 25 zemalja. [Hina]</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2006], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20060426].
|
