NA [2006], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20061125].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 156663 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>25.11.2006</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Potrošačka je groznica već počela!</p>
<p>Svjedoci smo novog tržišno-sociološkog trenda koji se naziva »reklamokracija«, a krilatica joj je - »kupiti i ono što mi treba samo da bih bio 'in', kaže Ilija Rkman</p>
<p>Božični ukrasi na ulicama i reklame koje tumače koji su proizvodi ove godine idealni za blagdanske darove jasno govore da je božićna groznica već počela. Blagdanske se masovne kupnje s pravom nazivaju groznicama jer su još prošlogodišnja istraživanja pokazala da većinu hrvatskih građana riječ kupnja podsjeća na nešto negativno. Prema istraživanju Pulsa, samo je 17 posto ispitanika kupnju opisalo kao radost i užitak, dok su svi ostali spominjali gnjavažu, nervozu i nedostatak novca.</p>
<p>Unatoč praznim novčanicima, dugačkim redovima i gužvama u trgovinama te visokim cijenama, većina će ljudi prosinac ipak provesti u kupnji. Trgovci se i ove godine nadaju povećanju prometa od čak 100 posto.</p>
<p>U Getrou kažu da su već počeli prodavati prigodne proizvode poput božićnih ukrasa te da već nude i prigodne popuste. </p>
<p>»Artikle građani kupuju čim se pojave na policama. Intenzivno razdoblje ipak nastupa tek u prosincu kad se poveća i prodaja i broj pojedinačnih posjeta trgovinama«, tumače u Getrou.</p>
<p>Trgovci kažu da prosinac ima čak dva intenzivna termina - prvi na početku mjeseca uoči blagdana Sv. Nikole, a drugi od 15. prosinca i traje do Nove godine. </p>
<p>Građani u prosincu kupuju i mnogo prehrambenih proizvoda, i odjeće, i igračaka i tehničke robe. U Magmi očekuju da će se promet povećati barem za 50 posto. </p>
<p>»Popuste ćemo imati no za njih se odlučujemo na licu mjesta pa ih ne mogu najaviti. Kod nas se kupuju i poslovni darovi, pa je promet uvijek vrlo dobar«, kaže Mirjana Glavak iz Magme.</p>
<p>Iako će gotovo sve trgovine uoči Božića spustiti cijene, na popustima građani sigurno neće uštedjeti jer će, obuzeti blagdanskom groznicom, kupovati više od onoga što im je potrebno.</p>
<p>Ilija Rkman, predsjednik Udruge za zaštitu potrošača »Potrošač«, kaže da podaci po kojima su Hrvati u lanjskom prosincu potrošili čak 11 milijardi kuna, jasno govore kako građani potroše mnogo više nego što imaju. </p>
<p>»Blagdanski stol možda će biti pun i djeca će biti zadovoljna darovima, no kad u siječnju računi dođu na naplatu, građani će biti u velikim problemima«, kaže Rkman i dodaje da su za sve krive agresivne reklame čije su žrtve čak i djeca. </p>
<p>»Prigodne prodaje, sniženja cijena, odgode plaćanja, kupi dva uzmi tri... Sve su tro trikovi zbog kojih kupac uvijek iz dućana izađe s hrpom proizvoda koje uopće nije planirao kupiti«, upozorava Rkman. Napominje da smo svjedoci novog tržišno-sociološkog trenda koji se naziva »reklamokracija«, a kojoj je krilatica - »kupiti i ono što mi treba samo da bih bio in«. »'Reklamokracija' stavlja materijalna dobra u prvi plan, a duhovnost božićnog slavlja u drugi. A Božić je po tradiciji uvijek bio duhovni blagdan«, govori Rkman.</p>
<p>Radi mahnite kupnje koja je zasjenila bit svih svetkovina u svijetu je izmišljen novi praznik - dan bez kupnje (Buy nothing day) - koji se ove godine obilježava 25. studenoga, a slavi se vrlo jednostavno - ne kupovanjem.</p>
<p>Kupnja ne vodi do sreće</p>
<p>Majda Rijavec, psihologinja i profesorica Učiteljskog fakulteta u Zagrebu, upozorava da kupnja ne vodi do sreće. Kaže kako ljudi kupuju jer misle da će ih ukrasi, hrana i darovi razveseliti ili pak samo zato jer kupuju svi oko njih. Napominje da bi se baš za Božić svaki pojedinac trebao zapitati što želi od života te blagdane proslaviti u društvu obitelji i prijatelja, a ne u trgovinama. Također upozorava da Božić i Nova godina često ne ispune sva očekivanja te da nakon njih građani često osjećaju prazninu koju sigurno neće izliječiti još i brojni računi. Majda Rijavec kaže da smo, zbog potrošačke histerije, svi zaboravili što božićni blagdani zapravo znače te svima poručuje da ove blagdane pokušaju kupovati što manje nepotrebnih proizvoda.</p>
<p>Vera Pfaff</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Hrvatskoj ne treba novi pravopis</p>
<p>Pravopis koji smo napravili Babić, Brozović i ja na valu je pravopisne tradicije hrvatskoga naroda. Prilagodili smo ga rješenjima Povjerenstva za standardni jezik a na vlasti je hoće li taj pravopis propisati ili neće</p>
<p>Akademik Milan Moguš po drugi put je izabran za predsjednika Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Bio je to povod za razgovor o budućem radu te najznačajnije znanstvene i kulturne institucije, ali i analiza rada u prošlogodišnjem trogodišnjem mandatu.</p>
<p>• Gospodine Moguš, iako ste opet izabrani za predsjednik HAZU-a, na Izbornoj skupštini bilo je prigovora na vaš rad. Koliko su ti prigovori opravdani i što namjeravate raditi u sljedećem trogodišnjem mandatu?</p>
<p>- Rezultati glasovanja najbolje pokazuju što članstvo, gledajući u cjelini, misli o dosadašnjem radu Predsjedništva. </p>
<p>Broj glasova, ja sam ih dobio 104 od 123 prisutna akademika, a potpredsjednici i tajnik i više, pokazuju da su dosadašnja uprava i Predsjedništvo radili dobro. Uvijek smo poštivali pravila zakona i Statuta u najvećoj mogućoj mjeri i s te strane nije bilo prigovora. Sasvim je razumljivo da rezultati takva djelovanja nekome smetaju, jer, na kraju krajeva, pojedini članovi Akademije imaju druga ili drukčija mišljenja. </p>
<p>Međutim, opet ponavljam, većina članova misli da kao najviša znanstvena i umjetnička ustanova u Republici Hrvatskoj trebamo raditi kako smo radili. Na žalost, o tom radu naša javnost malo zna. Mediji nas slabo prate.</p>
<p>• Zašto?</p>
<p>- Samo kao primjer, koji možete citirati ili ne, mi smo ove godine proslavili godišnjicu Nikole Tesle, koji je bio naš član. U povodu te obljetnice HAZU je održao svečanu sjednicu, kao predsjednik održao sam jedno predavanje, a dva stručnjaka iz elektrotehničke struke održala su stručna predavanja, a mediji su o tome šutjeli. Vjesnik je bio jedan od rijetkih koji je to zabilježio. </p>
<p>O slavljenju Tesle u svijetu mediji pišu, a o obilježavanju njegove godišnjice u Akademiji se šuti. Na televiziji je bio potpuni muk. </p>
<p>• Glede toga, što ćete ubuduće raditi?</p>
<p>- Bez obzira na to što naši pokušaji ne padaju na plodno tlo, i ubuduće ćemo o svojem radu obavještavati javnost. Želimo da ona zna kako se u Akademiji radi.</p>
<p>• Znači li to da se na neki način provodi tihi bojkot Akademije?</p>
<p>- Ne bih rekao da je riječ o bojkotu, nego o tome da su neke dnevne teme današnjoj publici bliže, pa se onda o njima više piše. Mislim da to može biti razlog. To donekle objašnjavaju još neki primjeri. Recimo, u posljednje je vrijeme Akademija održala četiri simpozija o sudskom i državnopravnom uređenju i o pojavi korupcije, a u javnosti ništa. </p>
<p>Nedavno su naši članovi održali i znanstveni skup sa stručnjacima za Savudrijsku valu i morsku granicu sa Slovenijom, i opet se nije spomenula Akademija. Zašto je to tako, volio bih da mi netko objasni.</p>
<p>• Nije li za to odgovorna i akademska suzdržanost Akademije?</p>
<p>- To vam se možda čini, jer sve što radimo svakodnevno stavljamo na naše web stranice. Dnevno obavještavamo javnost, ali nam se često govori kako to nisu stvari za javnost. Ima nekih nesporazuma. Ne kažem da je riječ o zloj volji ili namjeri, nego samo konstatiram činjenice.</p>
<p>• Problem je možda u tome što Akademija izbjegava govoriti o aktualnim temama, kakva je npr. put Hrvatske u EU.</p>
<p>- Ne bih rekao. Mediji izvještavaju javnost o nekim pojavama o kojima smo razgovarali, ali ne o svima. Zanima ih senzacija, a ne to što rade naši odbori i naša znanstvena vijeća.</p>
<p>• Ipak su pisali kada ste objavili deklaraciju o zaštiti hrvatskog jezika u EU.</p>
<p>- Ali prije toga, kada smo govorili o položaju znanosti u Hrvatskoj i o zaštiti identiteta, nisu. Zar jezik nije jedan od identiteta, zar demografska pitanja nisu jedan od identiteta, a o njima se šuti. Ili uzmite drugi primjer. </p>
<p>Objavljujemo negdje oko 110 naslova godišnje, a o tome se šuti. </p>
<p>Kad bi se objavila samo ta izdavačka djelatnost, onda bi se vidjelo koliko su zapravo akademici aktivni i koliko proizvode.</p>
<p>• Hoćete li u budućem mandatu uspjeti ujediniti razmimoilaženja unutar Akademije, neke podjele o strateškim nacionalnim pitanjima?</p>
<p>- Mislim da podjela o glavnim pitanjima položaja Hrvatske i o glavnim pitanjima znanosti u Hrvatskoj, što je naša temeljna briga, zapravo i nema. </p>
<p>• Hoće li Akademija predložiti kakvu strategiju za Hrvatsku?</p>
<p>- Prije tjedan dana učinili smo to s četiri knjige o reformi sustava. To je naš prilog budućnosti Hrvatske.</p>
<p>• U posljednje tri godine Akademija od države dobiva sve manje i manje novaca. Zašto?</p>
<p>- Ja vam ne mogu odgovoriti što je uzrok. O tome smo razgovarali i s tijelima Hrvatskoga sabora, gdje smo rekli da to nije dobro. Nije dobro jer je riječ o poslovima od nacionalnog interesa o kojima se mora voditi računa. </p>
<p>• Krasi li HAZU jugoslavenstvo, kako još dobar dio javnosti misli?</p>
<p>- Akademiju ne krasi jugoslavenstvo, ona je i po svom nazivu i po sadržaju hrvatska. Mislim da nemaju pravo oni koji misle da to nije istina. U ovoj se Akademiji može govoriti o svemu znanstvenom, pa tako i o jugoslavenstvu, ali se Akademiju ne može poistovjetiti s jugoslavenstvom.</p>
<p>• Kako će Akademija reagirati na novi hrvatski pravopis koji pišu mladi znanstvenici pod patronatom Matice hrvatske?</p>
<p>- Najprije o tome mora doći stav iz Razreda za filološke znanosti, nakon čega će doći do Predsjedništva koje će zauzeti stav. U Akademiji se radi institucionalno, a ne izvaninstitucionalno.</p>
<p>• No i vi, i Babić i Brozović ste na neki način protiv pisanja tog novog pravopisa.</p>
<p>- Nismo protiv, to je pogrešna ocjena. Mi smo za zaštitu onoga pravopisa koji smo mi napisali. </p>
<p>• Mislite da ne treba novi pravopis ?</p>
<p>- Mislim da ne treba.</p>
<p>• Zašto se onda u Hrvatskoj loše piše i govori?</p>
<p>- Ne znam.</p>
<p>• U uporabi je vaš pravopis, a loše se piše i govori.</p>
<p>- Mislimo da je pravopis koji smo napravili na valu pravopisne tradicije hrvatskoga naroda. Na vlasti je hoće li taj pravopis propisati ili ne. </p>
<p>Velika je uloga u tom pogledu što je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa iniciralo Povjerenstvo za standardni jezik na čelu s akademikom Katičićem čijim smo rješenjima prilagodili svoj pravopis.</p>
<p>Na šest katova 11 kilometara knjiga </p>
<p>Akademija je sada u velikoj gradnji knjižnice. Gradimo europsku knjižnicu za europsku akademiju. To je bilo nužno jer se u zgradi Akademije trenutačno nalazi 11 kilometara knjiga složenih u šest katova. Do mnogih od tih knjiga, iako ih imamo u kompjutoru, ne može se doći. Želimo, dakle, od zgrade koju nam je dodijelila Vlada napraviti javnu knjižnicu koja će biti druga knjižnica u Hrvatskoj. Želimo da ta knjižnica bude na usluzi upravo onome čemu je namijenjena Akademija, a to je Republici Hrvatskoj. Da bi se to ostvarilo, prvo smo morali ishoditi izmještanje Kemijskoga instituta i više od 100 bačava kemijskog otpada, čemu su se protivili mnogi ljudi s PMF-a. Ako nam Vlada pomogne, nadamo se da će iduće godine knjižnica biti gotova i predana na uporabu Republici Hrvatskoj.</p>
<p>Andrija Tunjić</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Hrvatski poticaji za europsku poljoprivredu</p>
<p>Potpore su od 1999. povećane gotovo triput, s 900 milijuna na 2,5 milijardi kuna koliko je predviđeno u 2007. Cilj je povećati prihod i dohodak od poljoprivrede te potaknuti visokoproduktivne grane kao što su proizvodnja voća, povrća, grožđa, vina i cvijeća </p>
<p>S ministrom poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva Petrom Čobanković razgovarali smo o proračunu za 2007. godinu u kojem je predviđeno znatno više novca za poljoprivredu, šumarstvo, ribarstvo, navodnjavanje i drvnu industriju kako bi i sektori što spremniji dočekali usklađivanja sa standardima Europske unije. </p>
<p>• Koliko će poljoprivrednici dobiti potpore prema proračunu za sljedeću godinu?</p>
<p>- Potpore su od 1999. povećane gotovo triput, s početnih 900 milijuna na 2,5 milijardi kuna koliko je predviđeno u 2007. godini. Oko 91 posto potpora uključeno je u poticanje proizvodnje, no raste i udjel investicijskih potpora. Inače, udjel bruto dodane vrijednosti od poljoprivrede u BDP-u iznosi 6,5 posto, a zaposlenih 7,3 posto. Poljoprivredna zemljišta čine čak 48 posto ukupne površine Hrvatske, a seoskog je stanovništva 36 posto. </p>
<p> Prema Vladinoj najavi, proračun za 2007. viši je za 8,8 milijardi kuna nego ovogodišnji. Od 2003. do 2007. poljoprivredni poticaji povećani su s 1,6 milijardi na 2,4 milijarde kuna, dakle za mandata ove vlade to povećanje iznosi 800 milijuna kuna. </p>
<p>• Koliko poljoprivrednika može računati na potpore?</p>
<p>- Iako se cijelo vrijeme baratalo s podatkom o 450.000 poljoprivrednih gospodarstava u Hrvatskoj, stvarno je aktivnih, tj. onih koji doista žive od poljoprivrede, 80.000. Riječ je o komercijalnim gospodarstvima kojima je poljoprivreda jedino zanimanje i koja se koriste državnim potporama. </p>
<p>• Za što će te potpore biti iskorištene?</p>
<p>- Cilj je povećati prihod i dohodak od poljoprivrede te potaknuti visokoproduktivne grane kao što su proizvodnja voća, povrća, grožđa, vina i cvijeća. Iduće godine očekuje nas nastavak usklađivanja s Europskom unijom, s tim da Ministarstvo sudjeluje u pregovorima o trima poglavljima - poljoprivredi, sigurnosti hrane i ribarstvu. </p>
<p>Do kraja listopada primili smo i 51 zahtjev za korištenje europskog pretpristupnog fonda Sapard, a uskoro će biti raspisan i novi natječaj za taj fond na kojem očekujemo veći broj prijava. </p>
<p>• Što se može financirati europskim novcem?</p>
<p>- Poticanje održivog razvoja i povećanje poljoprivredne proizvodnje, odnosno razvoj zanimanja poljoprivrednika i seoskih domaćinstava, izvora energije kao i širenje proizvodnje zdrave hrane.</p>
<p>• Koliko je Ministarstvo spremno pratiti velike zahtjeve koje donose Unijine obveze? </p>
<p>- Ministarstvo poljoprivrede ima oko 250 zaposlenih manje negoli predviđa njegova sistematizacija, a proces pristupanja Uniji pred nas stavlja i niz novih obveza. Inače, u Ministarstvu radi 739 državnih službenika i namještenika te 16 dužnosnika. Većina zaposlenih su inspektori, veterinarski, poljoprivredni, ribarski i šumarski. Da bi se nastavio provoditi pojačani inspekcijski nadzor, koji već daje rezultate jer je puno veća legalna prodaja mesa, nužno je zaposliti još 30 veterinarskih županijskih inspektora. </p>
<p>Riječ je o provedbi Zakona o veterinarstvu, sukladno praksi u Uniji, kojim je predviđeno da se inspekcijski nadzor prenese s ovlaštenih privatnih veterinarskih stanica na državne veterinarske inspektore.</p>
<p>• Planiraju li se u Ministarstvu nova zapošljavanja?</p>
<p>- Sljedeće godine Ministarstvo namjerava zaposliti stotinjak 100 državnih službenika. Za novi ustroj veterinarske inspekcije potrebno je 30 ljudi, otprilike toliko i u Agenciji za plaćanje, a Šumarska savjetodavna služba planira primili dvadesetak zaposlenih, uglavnom na terenu. </p>
<p>Najveća stavka u resoru Ministarstva poljoprivrede su subvencije, za koje su od ukupno 3,3 milijarde kuna predviđene dvije i pol milijarde. Planirano je i 10 milijuna za sufinanciranje ULO hladnjača, 42,8 milijuna pomoći drvnoj industriji, te 80 milijuna kuna za višegodišnje nasade.</p>
<p> Hrvatska agencija za hranu u Osijeku treba dobiti tri milijuna kuna - za plaće, doprinose i materijalne rashode njezinih 15 djelatnika. U ribarstvu planiramo veliki zaokret zbog preuzetih obveza u sklopu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, vezano uz praćenje stanja ribljih resursa u Jadranu. Cilj je smanjiti izlov u unutarnjem ribolovnom moru što je u skladu sa zajedničkom ribarskom politikom u EU i Nacionalnim programom povećanja proizvodnje i potrošnje ribe u Hrvatskoj koja u prosjeku godišnje iznosi samo osam kilograma.</p>
<p>• Što je s navodnjavanjem poljoprivrednih površina?</p>
<p>- U sklopu razvoja vodoopskrbnih sustava u 2007. bit će izdvojeno 98,5 milijuna kuna. Od toga, 47,5 milijuna kuna bit će namijenjeno kao pripomoć za gradnju regionalnih vodoopskrbnih sustava ili vodoopskrbnih magistralnih cjevovoda na 12 projekata. U sustav navodnjavanja uložit će se 45,9 milijuna kuna. </p>
<p>Od 2008. predlaže se znatan porast ulaganja u navodnjavanje kako bi se Hrvatska pomaknula s europskog začelja po navodnjavanim površinama.</p>
<p>• Što donose izmjene Zakona o poticajima u poljoprivredi i ribarstvu?</p>
<p>- Postojeći zakon nije obuhvaćen procesom usklađivanja s Unijom, što znači da još uvijek možemo voditi autonomnu politiku isplate poticaja. Izmjenama tog zakona stvorili smo europske uvjete jer su povećani poticaji za pšenicu identični onima u EU (oko 305 eura po hektaru) pa otkup pšenice više nije političko pitanje. Poticaji za tov junadi sada iznose 1800 kuna, čime njihov korisnik postaje konkurentan mesarima u kupnji teladi. Uz to, bolje su definirane kaznene odredbe za zloporabu potpora. Korisnik poticaja u vinogradarstvu mora biti upisan i u Upisnik proizvođača grožđa i vina.</p>
<p>U ožujku izvoz prvi put premašio 100 milijuna dolara </p>
<p>• Kako komentirate povećanje izvoza hrane i poljoprivrednih proizvoda?</p>
<p>- Prema posljednjim podacima Ministarstva, od 2004. godine izvoz je povećan 66, a uvoz 23 posto. Udjel poljoprivrede u vanjskotrgovinskom deficitu smanjen je u proteklih deset godina s 13 na šest posto. U ožujku ove godine naš je izvoz prvi put premašio 100 milijuna dolara u jednom mjesecu. Hrvatska prosječno godišnje izveze poljoprivrednih proizvoda za više od 832 milijuna dolara, a na prvom mjestu s udjelom od 14 posto su cigarete. Slijede <FONT COLOR="#CC3300"><b>šećer</b></FONT>, umaci i začini, tuna te juhe. Oko 23 posto izvoza plasiramo u BiH, a zatim u Italiju i Japan. Najznačajnije zemlje uvoza su Njemačka, Italija, Austrija i Nizozemska. </p>
<p> Zacrtao sam si do kraja mandata da trebamo dosegnuti 70 posto pokrivenosti uvoza izvozim. U usporedbi s 49 posto iz 2004. možda je to preoptimistično, ali temelji se na pokazateljima koji ukazuju na to da je plan ostvariv. </p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Svaka treća žena u hrvatskoj žrtva partnerove agresije </p>
<p>Prema istraživanju policije, 68 posto ispitanica doživjelo je psihičko nasilje, a 44 posto verbalno. Visoki postotak žena ima iskustvo seksualnog odnosa protiv svoje volje - njih čak 34 posto</p>
<p>Međunarodni dan protiv diskriminacije nad ženama obilježava se 25. studenoga, a međunarodni ugovori koje su potpisale zemlje sve obvezuju na uvođenje nediskriminirajućeg zakonodavstva i osiguravanje jednakih prava za žene i muškarce. </p>
<p>Upravo je prošloga tjedna u Hrvatskoj predstavljena Vladina nacionalna politika za promicanje ravnopravnosti spolova od 2006. do 2010. godine, koja bi uz provedbu 145 mjera trebala osigurati ujednačavanje prava među spolovima. Prošle je godine Vlada predložila Nacionalnu strategiju zaštite od nasilja u obitelji, koju je Sabor jednoglasno prihvatio. Dokument je iznjedrila radna skupina pri Ministarstvu obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti, čiji su članovi bili stručnjaci i znanstvenici, predstavnici tijela državne uprave i nevladinih institucija. </p>
<p>Nacionalna strategija zaštite od nasilja u obitelji sadrži kratkoročne i dugoročne mjere, a njihovo bi se ostvarivanje svake godine trebalo sustavno pratiti, te na temelju tih rezultata predlagati izmjene i dopune dokumenta. </p>
<p>Također, Sabor je još 2003. donio Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji u kojem su prvi put vrlo detaljno opisani svi oblici nasilja, proširen krug mogućih počinitelja te uveden niz zaštitnih mjera, od zabrane uznemiravanja do udaljenja nasilnika iz kuće. Ove godine promijenjene su neke odredbe Kaznenog zakona kojima se pooštrava sankcioniranje obiteljskih nasilnika. </p>
<p>UN-ova deklaracija o eliminaciji nasilja nad ženama iz 1993. definira nasilje nad ženama kao »bilo kakav akt nasilja koje se temelji na rodu i spolu, a koji kao posljedicu ima ili je vjerojatno da će imati, fizičku, seksualnu ili psihološku štetu ili patnju u žena, uključujući prijetnje takvim radnjama, prisilu ili samovoljno lišavanje slobode, bilo u javnom ili privatnom životu«.</p>
<p>U posebno su teškoj situaciji žene i djeca žrtve nasilja u obitelji koji su najčešće izloženi dugogodišnjem zlostavljanju. </p>
<p>Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, od 1. siječnja 1999. do 31. prosinca 2003. policija je zaprimila 55.969 zahtjeva građana za intervencijom zbog zaštite od nasilja u obitelji. Zatražena intervencija pružena je u 55.846 slučajeva, ili njih 99,78 posto. U policijske su postaje privedene 10.302 osobe, dok je radi zaštite žrtve, zbog postojanja bojazni da se nasilje nastavi, protiv 7329 osoba provedena mjera zadržavanja u policiji. Nasiljem u obitelji bilo je oštećeno 58.011 osoba. Registrirano je da je nasilje bilo počinjeno u nazočnosti 16.197 maloljetnika. Radi obiteljsko-pravne zaštite djece i maloljetnika u 19.338 slučajeva nasilja u obitelji pismeno je obaviješten centar za socijalnu skrb. </p>
<p>U razdoblju od 1. srpnja 1999. do 31. prosinca 2003. godine zbog prekršaja - nasilničkog ponašanja u obitelji - policija je prijavila 24.518 počinitelja. Oštećeno je bilo 34.550 osoba, među kojima 9394 maloljetne. </p>
<p>S obzirom na spol žrtava nasilja, njih 23.489, ili gotovo 68 posto bile su žene, a prekršaju je nazočila 10.281 maloljetna osoba. </p>
<p>Zlostavljači su u najvećem broju slučajeva bili supruzi žrtve, a potom njihovi očevi. Po broju zlostavljača žena na trećem mjestu su njihovi sinovi, a na četvrtom nevjenčani partneri. Prema istraživanju policije, svaka je treća žena u Hrvatskoj barem jednom bila žrtva fizičke agresije svog bračnog ili izvanbračnog partnera. Čak 68 posto sudionica u anketi doživjelo je psihičko nasilje, a 44 posto verbalno. Visoki postotak ispitanica ima iskustvo seksualnog odnosa protiv svoje volje, njih 11 posto reklo je da je to doživjelo dva do tri puta, osam posto njih i češće, na izričiti partnerov zahtjev njih čak 34 posto, ili svaka treća žena. </p>
<p>Kampanju prenijeti na lokalnu razinu</p>
<p>Potpredsjednica Vlade Jadranka Kosor najavila je da Vlada u subotu započinje sa službenim dijelom kampanje borbe protiv nasilja nad ženama. Naime, ta je kampanja u Hrvatskoj neslužbeno započela 8. ožujka ove godine. Kako je Vijeće Europe 2007. proglasilo Godinom borbe protiv nasilja nad ženama, kampanja će se i u nas protegnuti sve do 8. ožujka 2008. </p>
<p>U subotu, 25. studenoga, prvi bedž s porukom protiv nasilja nad ženama trebao bi ponijeti premijer Ivo Sanader, a zatim i ostali članovi Vlade. Osnovna je namjera, kaže Kosor za Vjesnik, da se kampanja prenese i na lokalnu razinu, odnosno provede tamo gdje je zapravo najpotrebnija. U aktivnosti bi se trebala uključiti sva ministarstva, a kampanja će se iz mjeseca u mjesec vezati uz mnoge nacionalne i međunarodne datume, kao što su Dan ljudskih prava, Međunarodni dan žena, Dan obitelji i slično.</p>
<p>Tiskat će se 25 tisuća letaka, priručnici za medijsko izvještavanje o nasilju nad ženama, a planirano je i izdanje posebne poštanske marke. Oko 8. ožujka 2007. planirano je da cijela država bude oblijepljena jumbo-plakatima s porukama o nenasilju, a tijekom godine trebao bi se donijeti novi zakon protiv nasilja u obitelji, kao i organizirati niz okruglih stolova, tematskih novinskih konferencija, uz prezentaciju podataka Ministarstva unutarnjih poslova o broju slučajeva nasilja. </p>
<p>Branka Valentić</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Roditelji žele da im djeca budu menadžeri ili saborski zastupnici!</p>
<p>Neki su isticali kako bi željeli da im dijete bude nogometaš, političar, pijanist ili astronaut, a nekoliko ih se opredijelilo i za znanstvenika </p>
<p>Zanimanja kao što su učitelj, liječnik i pravnik, čini se, više nisu visoko na listi prioriteta roditelja kada je riječ o budućem zanimanju njihove djece. </p>
<p>Tradicionalno ugledna zanimanja, uz koja se vezao i određeni društveni status, sudeći prema željama »modernih« roditelja, danas sve više zamjenjuju zanimanja iz područja ekonomije, marketinga i informatike. Pokazala je to anketa internetske stranice MojPosao u kojoj je prošlog tjedna sudjelovalo 309 ispitanika, koji su odgovarali na pitanje kojom profesijom bi željeli da se bavi njihovo dijete.</p>
<p>Roditelji su mogli birati između četiri odgovora - liječnik, pravnik, učitelj, ili nešto drugo, a najveći broj njih, čak 50 posto, izabrao je upravo zadnji odgovor. Pritom su najčešće navodili kako bi željeli da im se dijete bavi ekonomijom, marketingom ili informatikom.</p>
<p>Među mnoštvom odgovora ističe se želja roditelja da im dijete bude menadžer, inženjer ili programer.</p>
<p>Nekoliko njih dalo je neutralan odgovor napisavši da im nije važno kojom će se profesijom baviti njihovo dijete sve dok je ono zadovoljno. Osim toga, pojedinci su isticali kako bi željeli da im dijete bude nogometaš, političar, pijanist ili čak astronaut, a nekoliko ih se opredijelilo i za znanstvenika. Svojoj djeci roditelji uglavnom priželjkuju kreativan, dobro plaćen i ne previše stresan posao, a jedan ispitanik smatra da bi njegovo dijete trebalo postati »predsjednik države ili barem saborski zastupnik«.</p>
<p>Da se zanimanje pravnik ipak još cijeni, pokazuje i broj roditelja koji žele da im se dijete bavi upravo tom profesijom. Naime, 25 posto njih navelo je to zanimanje kao poželjno, a svoju želju obrazlažu, prije svega, mogućnošću dobre zarade i sigurnošću radnog mjesta. Nekoliko ispitanika navelo je kako žele da im se dijete bavi tim zanimanjem jer su i oni pravnici.</p>
<p>Jedan je ispitanik naveo da je glavni razlog njegove želje - »genetika«, a drugi je ispitanik u obrazloženju naveo kako želi da mu dijete bude pravnik kako bi »branio nedužne ljude«. Istu želju (da mu dijete bude pravnik) drugi je pak roditelj obrazložio tvrdnjom da ima »mnogo onih koji bi trebali biti u zatvoru«.</p>
<p>Tek 16 posto roditelja željelo bi da im dijete bude liječnik. Velika većina njih navodi kako je to časno i statusno zanimanje, a nekoliko ih je istaknulo kako liječnici još dobro prolaze na tržištu rada i imaju velik utjecaj u društvu. Neki su svoju želju obrazložili dobrim primanjima liječnika, a nekolicina je navela da je to izrazito human posao u kojem se pomaže ljudima.</p>
<p>Najmanji dio roditelja, njih tek devet posto, želi da im dijete postane učitelj. Kao razloge takve želje roditelji su uglavnom navodili da taj posao nije tako stresan, sigurna primanja, a i radno vrijeme je mnogo kraće nego u ostalim profesijama. Međutim, neki su navodili da je to zanimanje iznimno zahvalno jer se radi s djecom, a jedan je ispitanik kratko zaključio da, s obzirom na uloženo, to zanimanje pruža najbolji povrat. </p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="6">
<p>Kako biti glavni junak</p>
<p>MARIN ŠAREC</p>
<p>Stara pjesmica kaže: »Svijetu je svega dosta, ničeg više željan nije osim- glavnih junaka«. Uistinu, svakodnevno se suočavamo s nevjerojatnom ljudskom potrebom za klanjanjem idolima i njihovim uzdizanjem u nebeske visine. Nije, pritom, nimalo bitno zaslužuju li potonji uopće takav tretman i jesu li ga ikad zasluživali.</p>
<p>Eto, primjerice, Severina. Puno prije nego što je postala »Seve Nacionale« bila je to solidna pjevačica lakozabavnih pjesmuljaka od kojih su neki bili i veliki hitovi. No, u to vrijeme nije imala ni približno ovakav status kakav u Hrvatskoj uživa posljednjih godina. Zapravo, nije ga ni stekla zahvaljujući glazbenim melodijama, nego aktivnim sudjelovanjem na dočeku hrvatskih nogometaša nakon bronce na Svjetskom prvenstvu u Francuskoj 1998. godine, izletom u operetne vode s »Karolinom Riječkom«, incidentom s njezinim pornografskim video-uratkom i sličnim bizarnostima. Nakon svega navedenoga više nije ni morala ništa suvislo otpjevati da bi zadržala status estradne zvijezde. Ostat će to, vjerojatno, i nakon neviđenoga kraha njezine sjevernoameričke turneje jer ne postoji tako očit dokaz da je »nešto« zapravo »ništa« koji bi našeg čovjeka natjerao da okrene leđa svojim junacima.</p>
<p>»Glavnih junaka«, inače, malo gdje ima toliko kao u sportu. Samo su sportaši svojim uspjesima uspijevali izgurati politiku s naslovnica novina i udarnih pozicija u televizijskim vijestima. Uspijevalo je to i »vatrenim« nogometašima, i Goranu Ivaniševiću, i Červarovim rukometašima, i Janici Kostelić... No, odlaskom Janice u preranu ili privremenu skijašku mirovinu, hrvatska je scena ostala bez pravih sportskih junaka. Nije to, naime, jedan od najboljih svjetskih plivača Duje Draganja, jer kako može u hrvatskoj sportski junak biti netko tko ima dvije diplome sa sveučilišta u Berkeleyju i još je, pritom, htio otići plivati za Katar! Nisu to ni iznenađujuće uspješni gimnastičari - jer kakav je to sport u kojem nema novca - a i Niko Kranjčar je nakon odlaska u Englesku malo predaleko.</p>
<p>Budući da se, dakle, bez glavnih junaka ne može i nikome ne odgovara da ih nema, na hrvatskoj je medijskoj sceni odlučeno da se nakon tri gola Izraelcima i isto toliko vinkovačkoj Cibaliji u glavnog junaka po hitnom postupku promovira Dinamov nogometaš Eduardo da Silva. Karijera mlađahnog Brazilca tako je postala obrazac za ostvarenje hrvatskog sna, bezrezervno ga se proglašava jednim od tri ili četiri najbolja brazilska nogometaša u Europi, dakle i na cijelom svijetu (!?) i uvjerljivo najboljim napadačem u europskom nogometu.</p>
<p>Eduardu, dakle, da bi bio »glavni junak« nije dovoljno to što je daleko najbolji igrač Hrvatske nogometne lige i hrvatske reprezentacije. Takvi nikoga ne zanimaju i ne prodaju novine. Od Eduarda, prije nego što je ozbiljno i zakoračio na nogometnu scenu, treba napraviti mit i idola. To je zapravo i jedino loše što se trenutačno događa oko uistinu sjajnog Dinamova Brazilca, ali tako je to s glavnim junacima...</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Božićnica </p>
<p>BRANKA VALENTIĆ</p>
<p>Istoga datuma, 23. studenoga, na dan kada je prije tri godine Sanaderova vlada osvojila vlast potpomognuta strankom umirovljenika, premijer je u dogovoru s čelnikom HSU-a odlučio ispuniti velik broj želja jednoj od materijalno najugroženijih skupina. Tako božićnica neće biti viška nijednom hrvatskom umirovljeniku, posebice onim najugroženijima za koje bi trebala iznositi 350 kuna. Naime, božićnice neće biti paušalne, nego će najveću dobiti umirovljenici čija mirovina ne prelazi 500 kuna, a najmanju - 100 kuna - oni čija je mirovina iznad 2000 kuna. Božićnice bi se, prema riječima premijera, među ostalim trebale isplatiti iz sredstava zarade od prodaje Plive, a za »stare« umirovljenike, koji su se odlučili za brži model isplate, prethodit će im još jedna rata obeštećenja.</p>
<p>Iako je Vladina odluka o dodjeli božićnica umirovljenicima, ako se zanemari prosvjetarski štrajk, bila medijski najatraktivnija vijest četvrtka, činjenica da se vlast uhvatila ukoštac s rješavanjem drugih umirovljeničkih problema, znatno je važniji događaj. Naime, Vlada je u četvrtak obećala rješavanje mučnog problema tzv. novih umirovljenika. Riječ je o vrlo velikom poslu koji će, sasvim je izvjesno, iziskivati i promjene postojećih zakona. </p>
<p>Posebno je važan i dogovor o tzv. obiteljskim i limitiranim umirovljenicima koji je Vlada odlučila riješiti već u idućoj godini. Premijer je nakon razgovora s predstavnicima umirovljenika u četvrtak najavio da bi takvi umirovljenici, kojih je oko 43.000, prvu i drugu ratu obeštećenja (u slučaju da se odluče za brži model isplate i polovicu iznosa duga) trebali dobiti u lipnju i prosincu iduće godine. Oni bi tako trebali uhvatiti tempo sa »starim« umirovljenicima, a slično bi bilo i onima koji bi se odlučili na puni iznos obeštećenja s dvije godine odgode isplate. </p>
<p>Vlada proteklog tjedna nije bila velikodušna samo prema umirovljenicima. Sporazum o šestpostotnom godišnjem povećanju za razdoblje od sljedeće tri godine, u Banskim je dvorima potpisalo čak 10 sindikata, a izvan sporazuma zasad su ostali samo prosvjetari.</p>
<p>Važna je vijest i to da je vlast obećala zakone o plaćama za državne službenike od 1. srpnja iduće godine, a radi se i na zakonu o plaćama za javne službe.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Afirmacija supsidijarnosti </p>
<p>Puna afirmacija načela supsidijarnosti tek je pred Hrvatskom</p>
<p>DAVOR GJENERO</p>
<p>U svim europskim državama dominiraju procesi dekoncentracije države i decentralizacije političkog odlučivanja, kao mehanizmi provođenja načela supsidijarnosti, tj. načela da probleme valja rješavati na onoj razini na kojoj oni nastaju i na kojoj ih je moguće najefikasnije riješiti. Iako je pitanje lokalne samouprave izvan okvira što se regulira »acquisom«, osim »mekog zakonodavstva«, kao što su rezolucije i deklaracije europskih međudržavnih organizacija, postoji i dio »tvrdoga« zakonodavstva koje obvezuje države kad je u pitanju organizacija lokalne samouprave.</p>
<p>Radi se o Europskoj povelji o lokalnoj samoupravi, koja nije dokument EU-a, nego Vijeća Europe, a članice ove organizacije Europskoga pokreta ( postavila je prve zajedničke standarde organizacije države i zaštite individualnih i kolektivnih prava, što je poslije postalo osnovicom stvaranja Unije kao sustava komplementarnih političkih sustava) usvojile su 1985. dokument koji članice Vijeća obvezuje na primjenu načela organizacije lokalne samouprave. </p>
<p>Hrvatska je Europsku povelju o lokalnoj samoupravi preuzela 19. rujna 1997. i to Zakonom o potvrđivanju Europske povelje o lokalnoj samoupravi. Povelja se načelno spominjala i prije, pa je deklarativno u preambuli spominje i Ustavni zakon o ljudskim pravima i slobodama i pravima etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina od 15. prosinca 1991. To pozivanje na Europsku povelju, međutim, nije bilo popraćeno preuzimanjem načela supsidijarnosti u domaći sustav lokalne samouprave. Naime, u određivanju djelokruga rada lokalne samouprave načelo supsidijarnosti afirmira se kroz treći stavak članka 4. Povelje koji u Hrvatskoj nije preuzet. U njemu se kaže: »Javne će se ovlasti obavljati tako da se preferira da pripadaju vlastima koje su najbliže građanima. Prilikom dodjele ovlasti nekoj drugoj vlasti mora se voditi računa o širini i prirodi zadaće i o zahtjevima učinkovitosti i ekonomičnosti.« </p>
<p>Hrvatski je zakonodavac prenio samo dijelove četvrtog članka koji govore da će djelovanje lokalne i regionalne samouprave biti regulirano zakonom i da jedinice lokalne samouprave mogu pokretati inicijativu o svim pitanjima ako nisu isključena iz njihove nadležnosti. Preuzet je i četvrti stavak koji se čini važnim: »Nadležnosti koje su povjerene lokalnim jedinicama moraju biti, u pravilu, potpune i cjelovite. Njihovo obavljanje ne smije biti onemogućeno ili ograničeno od neke druge središnje ili regionalne vlasti, osim kad to dopušta zakon.« </p>
<p>Za ostvarivanje načela efikasne dekoncentracije države izrazito je važno ostvarivanje stavka petog istoga članka Povelje: »U slučaju kad središnja ili regionalna vlast prenese ovlasti na lokalne jedinice, one će, koliko je to moguće, slobodno prilagoditi njihovu primjenu lokalnim uvjetima.« Iako ovaj stavak Hrvatska nije ratificirala, očito je da će i on ubuduće sve više određivati praksu odnosa središnje države i lokalnih vlasti, kao i uputa: »Lokalne jedinice će se, koliko je to moguće, pravovremeno, na odgovarajući način, pitati za mišljenje u postupku pripremanja i donošenja odluka koje ih se neposredno tiču.«</p>
<p>Načelo supsidijarnosti, samoodrživosti lokalnih jedinica i efikasno provođenje decentralizacije političkog odlučivanja i dekoncentracije države moguće je ostvariti samo uz racionalno postavljen sustav financiranja lokalne samouprave. Članak 9. Europske povelje o lokalnoj samoupravi također je tek djelomično ratificiran. Prihvaćeni su dijelovi koji reguliraju pravo lokalne jedinice na svoje prihode kojima će slobodno raspolagati, te da prihodi lokalnih jedinica moraju biti razmjerni njihovim ovlastima i obvezu da barem jedan dio sredstava lokalna samouprava ostvaruje iz izvornih prihoda, na osnovi lokalnih poreza (prireza) ili naknada. </p>
<p>Izrazito važan četvrti stavak koji kaže da »sustavi financiranja prihoda lokalnih jedinica moraju biti dovoljno raznoliki i evolutivni kako bi mogli slijediti, koliko je to praktički moguće, promjene stvarnih troškova obavljanja lokalnih ovlasti« formalno nije dio hrvatske pravne baštine. Zanimljivo je da niti stavak 8., koji u lokalnu samoupravu uvodi načelo slobode tržišta i poduzetništva, nije ratificiran: »Kako bi se financirali njihovi troškovi investiranja, lokalne jedinice moraju imati, u skladu sa zakonom, pristup nacionalnom tržištu kapitala.« Osim što je njime naglašeno značenje slobode tržišta, njegova je evidentna intencija i dekoncentracija ekonomske moći države.</p>
<p>Puna afirmacija načela supsidijarnosti tek je pred Hrvatskom. Ona nije uvjetovana prilagodbom naših institucija zajedničkoj pravnoj baštini Europske unije, već potrebom izgradnje efikasnih nacionalnih institucija.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="9">
<p>Ponos i predrasude </p>
<p>Potpora hrvatskomu pristupanju institucionalnoj Uniji jednaka je, ako ne i veća među građanima Unije nego u Hrvatskoj</p>
<p>VLAHO BOGIŠIĆ</p>
<p>U Nizozemskoj živi oko šesnaest milijuna ljudi, dakle tri puta više nego u Hrvatskoj, pa ipak tamošnji parlament ima jednako zastupnika kao i naš, oko stotinu i pedeset. Zanemare li se razlike u izbornom postupku, u Nizozemskoj je za zastupničko mjesto dakle statistički potrebno prikupiti mnogo više glasova nego u Hrvatskoj, a kako u biračkom odzivu nema znatnijih razlika, sve govori da desetak mjesta u nizozemskom parlamentu znači ili barem može značiti ozbiljnu političku zastupljenost, takvu koja reprezentira velik broj građana, zapravo određenu kulturnu skupinu. </p>
<p>Tomu je još više tako jer u aktualnom sazivu nizozemskoga parlamenta izabranom ovih dana ni jedna stranačka skupina nema ni približnu većinu, većinu jedva zajedno čine zastupnici dviju najsnažnijih lista, a da pritom mandati opet nisu raspršeni, ukratko, pet-šest grupacija dominira svojim gledištima.</p>
<p> Sve to na prvi pogled govori o razvijenosti lokalne demokracije, njezinoj punini: poštenim i slobodnim izborima - što je očito jer ni jedna stranka nije ni blizu samostalne vlade, građanskim slobodama - jer je ne samo prihvatljivo nego i može biti uspješno političko organiziranje supkulturnih skupina, pa su u parlament ušli i zastupnici prava životinja, funkcioniranja vlade - a to je pak očito po tome što je vodeća stranka prošle koalicijske vlade opet najjača, političke kulture - a takva se u Nizozemskoj podrazumijeva, te političkoga sudjelovanja - gdje građani ne izbjegavaju odgovornost za odluke.Visoki demokratski standard po kojem je Nizozemska poznata nije naravno mogao promaknuti indeksu demokracije koji u ljestvici predočava The Economist. Nizozemska prema tome indeksu nije doduše vodeća, ali je na visokom trećem mjestu, o čemu hrvatski mediji nisu propustili izvijestiti, kao ni o tome da je Hrvatska svrstana u kulture 'manjkave demokracije', negdje oko pedesetoga plasmana, gdje joj društvo čine regionalni iskušenici ali i Poljska ili Izrael, a ni Italija navodno nije mnogo bolja, dijele nas dvije decimale. Nizozemska je i bez sličnih ekspertnih pokazatelja svjesna gdje joj je mjesto u demokratskom svijetu, a ne bi se moglo reći ni da u Hrvatskoj postoji nekritička projekcija o vlastitom sudjelovanju, pa po uzoru na svoje građane nizozemska vlada znade poduzeti male demonstracije ili bolje tečajeve o shvaćanju europske vizije i eurointegracija, i to na apstraktnom, načelnom i konkretnom planu.</p>
<p> Tako je upravo nizozemska vlada raspisala referendum o europskom ustavu kako bi svojim građanima dala priliku da budu neposredniji Europljani od drugih, što su zajedno, vlada i građani, iskoristili kako bi drugima pokazali da su ih možda spremni čekati dok dosegnu njihovu razinu, ali da toga ti drugi trebaju biti svjesni. Nizozemska vlada je isto tako prilično dugo zadržavala ratifikacijske dokumente jednoga već zaboravljenoga hrvatskoga sporazuma o pridruživanju, premda je proces u parlamentu koji je upravo uspješno skončao bio pozitivno zaključen, i to kako bi se uvjerila da Hrvatska misli ozbiljno, ona je tu ozbiljnost željela čuti na svoj način.</p>
<p>No kad bi koji Europljanin, da o Brazilcima i ne govorimo, poželio na neko, recimo vrlo kratko vrijeme uživati svu tu puninu i bogatstvo demokracije iz bajke, morao bi se suočiti ne samo s procedurom koja postoji i drugdje, dakle s demotivirajućim, sporim i skupim sustavom odvraćanja od te vrste gostovanja, nego i mnogo zanimljivijom, a dosad manje poznatom opredijeljenošću velikoga broja Nizozemaca u tome da ga ne žele ni čuti ni vidjeti. Nizozemska je eto uzorna demokracija i po tome što je milijunskom zboru svojih građana omogućila da naglas izraze političku volju kako su protiv imigranata, štoviše, stranka koja zastupa takva gledišta i koja je s njima uvela u novi saziv parlamenta devet zastupnika, sebe naziva, a onda i drugima ne preostaje ništa drugo do pristati na to - Slobodarskom. </p>
<p>Nazivanje demokracije koja takvo što omogućuje uzornom nije po sebi cinizam, s različitih teorijskih ali i praktičnih gledišta ima više uvida koji otvoreno očitovanje društvene nesnošljivosti pokazuju manje štetnim od njezina proceduralnoga suzbijanja. Pritom je ipak zanimljivo, a bit će kako nije ni nebitno, vrijede li slični pristupi i drugdje. Kad bi se naime u Hrvatskoj politički organizirale skupine sličnih društvenih raspoloženja, opirući se recimo ukidanju viznoga režima u okruženju, bi li se to tumačilo viškom ili možda manjkom demokracije. Odlučnost i eksplicitnost kojom je europska demokracija svojedobno tražila i dobila od Austrije demokratske standarde na sličnom planu, sada i u Nizozemskoj pokazuje kako je riječ o društvenom stanju, a ne bolesti.</p>
<p>Druge su velike novine zapadnoga svijeta opet ovih dana pretenciozno podučile Hrvatsku da ne zna čitati, ni na engleskom ni inače. Do nesporazuma je došlo jer je riječ o uvidima i procjenama, a ne analizi. Koliko god naime izvješće Europske komisije o Hrvatskoj bilo kritično, ono je mnogo povoljnije od dnevnih biltena o stanju nacije iz hrvatskih novina pa i iz hrvatskoga parlamenta. Ali i ti su domaći uvidi uglavnom papirnati i projektivni. Stoga se i može dogoditi da za razliku od različitih medijskih gradacija stručna procjena predstavnika Svjetske banke u Hrvatskoj prođe nezapaženo. A rekao je da zemlja s tom razinom prihoda nema razloga imati toliku razinu siromaštva. Štoviše, uočio je i vrlo specifičan problem kako su i proračunska izdvajanja dovoljna, samo se socijalom naziva i ono što u to ne ide i što društvenu i materijalnu potporu ne treba. </p>
<p>A upravo se u tome, svijesti o društvenim ciljevima, koja se vidi u kontrastu vanjskoga i unutrašnjega pogleda, izdvajanju iz zajedničke blagajne i zajedničke odgovornosti, zasniva europska standardizacija hrvatskih mogućnosti i prava. Oni koji o tome govore trebali bi znati bar toliko da je potpora hrvatskomu pristupanju institucionalnoj Uniji jednaka, ako ne i veća među građanima Unije nego u Hrvatskoj.</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Jačanje ekonomije </p>
<p>LUKA CAPAR</p>
<p>Posljednji mjeseci u godini rezervirani su obično za dodjele raznih nagrada, priznanja i pohvala. Već tradicionalno Hrvatsko udruženje menadžera i poduzetnika (CROMA) izabire menadžere godine u nekoliko kategorija. Deset menadžera velikih, srednjih i malih poduzeća, mladi menadžer godine, javna poduzeća, inozemna poduzeća, projekt-menadžer, te dobitnik nagrade za životno djelo primili su nagrade, u čini se, jednom u najturbulentnijih razdoblja za hrvatsko gospodarstvo. U trenucima kada se Hrvatska sprema za ulazak u Europsku uniju, a tvrtke se prilagođavaju novom tržištu, konkurencija postaje sve jača a upravljanje brodom kompanije sve zahtjevnije, na sve uzburkanijem tržišnom moru.</p>
<p>S tom se činjenicom složio i hrvatski predsjednik Stjepan Mesić, koji je u druženju s laureatima još jednom naglasio da bez kvalitetnog menadžmenta nema ni snažnoga gospodarstva, istaknuvši kako upravo vodeći menadžeri moraju biti na čelu jačanja i inovativnosti hrvatske ekonomije. </p>
<p>Podatak da je gospodarstvo pokretač ekonomske snage zemlje, ali i društvenog i cjelokupnog prosperiteta, jasno je svima, no nažalost često samo deklarativno. Time ovogodišnji dobitnici nagrada Filip Filipec iz Tehnike, Dragan Munjiza, Luka Gašpar (Emerson Network Power), Davor Majetić (Microsoft Hrvatska), Marin Hrešić (Fima), Zoran Bogdanović (Coca-Cola), Slavko Lončar (Jadrolinija), Marie-Helene Magenschab (VIPnet) i Zoran Košćec (Varteks), te dobitnik nagrade za životno djelo Tomislav Antunović zaslužuju da ih se još jednom pohvali. Uz nadu da će njihov primjer biti poticaj svima da se dokažu u jačanju hrvatskoga gospodarstva i da će njihov rad biti primijećen ne samo u vrijeme dodijele nagrada nego kroz cijelu godinu.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="11">
<p>Zbog stalnih ulaganja, struje ima dovoljno</p>
<p>Trgovački lanci, kilometri novih prometnica i sve više manjih potrošača, pred HEP stavljaju veće zahtjeve </p>
<p>U kolovozu, za održavanja kongresa CIGRE-a (Međunarodne organizacije za velike elektroenergetske sustave), održanog u Parizu, čelnici HEP-a upozorili su na sve veću potrošnju struje u Zagrebu, ali i Hrvatskoj. Prema njihovim riječima, već ove zime očekuje se opterećenje elektroenergetskog sustava od čak 3200 megavata pa bi, ako iz sustava ispadne neka veća elektrana, možda mogli nastati problemi u opskrbi, rečeno je tada. </p>
<p>»HEP namjerava u idućih deset godina sagraditi nove termoelektrane na plin i ugljen u Zagrebu«, rekao je tom prigodom za Vjesnik predsjednik Uprave HEP-a Ivan Mravak. O detaljima tih planova vjerojatno će se saznati iduće godine, točnije u travnju, kada bi se u Zagrebu trebao održati važan skup CIGRE-a. </p>
<p>Do tada proći će i zima koja će, kako se vidi, biti poprilično zahtjevna za HEP-ovce. U Zaprešiću, na primjer, do pada napona, iznenadih kvarova vodova, dotrajalosti mreža ili iznenadnog nestanka struje, najčešće dolazi u ruralnim dijelovima grada. HEP u zaprešićkom području planira graditi 26 novih i zamjenskih trafostanica. </p>
<p>U samom Zaprešiću, gdje živi 75 posto stanovništva grada, opskrba električnom energijom je redovita, a isključenja su u pravilu planska i vezana uz gradnju novih objekta. Tako je ove godine zabilježen samo jedan kvar u Zaprešiću, kada je u lipnju pregorio električni vod u centru grada. </p>
<p>Velikogorički pogon Elektre trenutno prilagođuje 10 kilovoltni napon na 20 kV radi veće prijenosne moći vodova. Radovi obuhvaćaju cijelo područje Velike Gorice. Što se tiče redovnih intervencija i kvarova, u posljednje vrijeme Elektra, zbog povoljnih klimatskih prilika, nema previše posla. »Od kolovoza, kada su bile grmljavinske oluje, nismo imali kvarova«, priča rukovoditelj pogona Zlatko Majzec. </p>
<p>No, velikogorička Elektra ipak radi punom parom, ponajviše na autocesti Zagreb-Velika Gorica-Sisak-Domovinski most. Upravo se priključuju trafostanice na čvoru Kosnica-Domovinski most i prespajaju dalekovodi kod čvora Kušanec, gdje su se zbog trase autoceste, premještali vodovi. Uskoro će, doznajemo od Majzeca, biti i novih spajanja velikih potrošača jer se u Gorici gradi veliki Konzumov centar, a otvara se i Lidl. </p>
<p>U Jastrebarskom, najviše problema s opskrbom imaju rubni dijelovi naselja, ali i oni gdje vlasnici zemljišta ne dopuštaju gradnju novih dalekovoda, poput zaselaka Jambrešići i Horvatići u Kupincu. HEP-ov Pogon u Jaski brine o opskrbi struje i u dijelovima Samobora (od Pavučnjaka do Horvata) te susjedne Karlovačke županije. [B.M., D.Kč., J.O., E.S., S.Š., F.S.]</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Malo kreativnosti i puno dobre volje</p>
<p>»Sve predmete, koje smo izradili, pokušat ćemo prodati da bismo kupili nužnu didaktičku opremu«, rekao je ravnatelj</p>
<p>Centar za odgoj i obrazovanje učenika s motoričkim poremećajima Goljak, u područnoj školi na Rudešu je, u četvrtak, organizirao kreativnu radionicu, u kojoj su sudjelovali i roditelji štićenika. Ravnatelj škole Željko Kranjec tom je prigodom istakao da je cilj škole organizirati takve radionice barem jednom mjesečno i pobrinuti se za realizaciju prodajnog sajma. »Sve predmete, koje smo izradili, pokušat ćemo prodati da bismo kupili nužnu didaktičku opremu«, rekao je ravnatelj. Da bi se dobili što više nakita, čestitki i ukrasa za bor, djelatnici škole su nekoliko dana ranije pozvali roditelje da im pridruže u tom poslu.</p>
<p> »Nismo očekivali ovoliko majki i očeva, a ugodno smo iznenađeni i zavidnom kreativnošću koju su pokazali mnogi od njih«, rekla je Vesna Kovačević Parmak, defektologinja. I dok je majke ukrašavale božićne čestitke, očevi su se bavili tehničkim poslovima.</p>
<p> »Sviđa mi se ideja da se i mi roditelji uključimo u rad škole«, rekla je Suzana Pajnić, čija je kćer štićenica centra.</p>
<p>Kako bi čestitke, koje su mame ukrašavale, bile spremne za radionicu, učenici centra Goljak, izrezivali su ih dva tjedna prije, radili su i druge predmete koje su ukrašavali zajedno s roditeljima.</p>
<p> »Na satovima likovnog i tehničkog odgoja učenici su radili stvari u skladu sa svojim mogućnostima«, rekla je Vesna Kovačević.</p>
<p>Anita Končar</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Dvjesto poduzetnika već koristi povoljne kredite </p>
<p>Najviše zahtjeva za uslužne (48%) i proizvodne djelatnosti (33%)</p>
<p>Na natječaj za poduzetničke kredite »Lokalni projekti razvoja- Poduzetnik«, podneseno je 349 zahtjeva. Povjerenstvo za dodjelu kredita pozitivno je ocijenilo njih 332, doznajemo od mr. Ladislava Prežigala, pročelnika Gradskog ureda za gospodarstvo.</p>
<p>Najviše zahtjeva se odnosilo na uslužne (48 posto) i proizvodne djelatnosti (33 posto), trgovinu na veliko i malo (devet posto), obrazovanje, zdravstvo i socijalnu skrb (sedam posto) te ugostiteljstvo (četiri posto). Poslovne banke su odobrile 207 poduzetničkih kredita, a odbile njih 11. U međuvremenu je odustalo 12 poduzetnika dok preostale zahtjeve još obrađuju, ističu u Gradskom uredu za gospodarstvo. </p>
<p>Pojedinačni odobreni krediti iznose od 40 tisuća do 30 milijuna kuna. Najviše odobrenih i iskorištenih kredita doseglo je pet milijuna kuna, koje je tražilo i dobilo 48 posto korisnika, a 33 njih posto koristi kredit od jednog do pet milijuna kuna.</p>
<p>U dodjeli kredita prednost su imali poduzetnici koji su najavili otvaranje novih radnih mjesta i kontroliralo se jesu li ispunili tu obavezu, kaže Prežigalo. </p>
<p>Oni su dužni Gradskom uredu za gospodarstvo dostaviti posljednji R-Sm obrazac, kojim prijavljuju isplatu plaća i doprinosa za mirovinsko osiguranje, kao i broj zaposlenih, što dokazuje da su ispunili obaveze iz uvjeta za dodjelu kredita.</p>
<p>Sredstva se odobravaju isključivo na temelju računa, predračuna, troškovnika i slično, čime se osiguralo da se dodijeljeni novac doista upotrebljava za pokretanje posla ili proširenje djelatnosti, kaže Ladislav Prežigalo.</p>
<p> Spomenutim projektom dobiveni su jeftiniji krediti Grad Zagreb, subvencionira kamate. Zahtjevi se primaju do 1. prosinca. </p>
<p>Marijana Matković</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>U Beč zbog ugođaja, u New York u kupovinu</p>
<p>Cijene avionskih karata sve su dostupnije pa mnogi građani sve više putuju</p>
<p>Ovih dana pune ruke posla imaju sve turističke poslovnice koje organiziraju adventska putovanja. Da Zagrepčani u predblagdansko vrijeme sve više putuju u europske metropole, pokazali su podaci turističkih agencija, prema kojima više nema slobodnih mjesta za gotovo ni jedan od tih gradova. I ove je godine među najpopularnijim odredištima Beč, a slijede Budimpešta i Prag. Cijena dvodnevnih putovanja u Beč iznosi oko 620 kuna, a trodnevnih od 745 do 995 kuna. Trodnevno putovanje u Budimpeštu stoji od 570 do 645 kuna dok četverodnevni put u Prag košta od 845 do 990 kuna i to za isti termin, ovisno o agenciji. </p>
<p>Iznenađujuće je i to što, osim u bliže destinacije, mnogi Zagrepčani ove godine idu u London i predbožićnu kupovinu u New York. »Cijene avionskih karata padaju tako da su sve dostupnije građanima, a i standard raste pa si mnogi mogu priuštiti neko putovanja«, rekla je Sanela Ševo, voditeljica adventskih putovanja u Generalturistu. </p>
<p>Ševo kaže da u posljednje dvije godine bilježe značajan rast putnika, a ove godine imaju već tri garantirana polaska za London. Za petodnevno putovanje u New York, čija je cijena 7390 kuna, kaže da već imaju 30-tak putnika i još mnogo zainteresiranih. Jasmina Bertović Čoga, voditeljica europskih putovanja u Kompasu, također ističe da imaju neusporedivo više putnika za London. »Sada je London dostupniji nego prije, ne trebaju vize, a i cijene su niže«, kaže ona. Osim toga, dodaje da su ove godine, prvi put organizirali i trodnevno adventsko putovanje u München i Salzburg te da imaju već jedan popunjeni autobus. </p>
<p>Za Budimpeštu kaže da je ove godine velika navala, za sada već imaju četiri popunjena autobusa. »Te poznate europske metropole nastoje što više okititi i uljepšati svoj grad u predbožićno vrijeme i time dodatno privlače turiste«, rekla je.</p>
<p>Melita Garača, voditeljica poslovnice Centar putovanja, članice grupe Adriatica.net kaže da su mjesta za Beč, Prag i Budimpeštu popunjena. »Dobro se puni i Salzburg i možemo reći da ljudi putuju više nego ikada«, rekla je ona. Ista je situacija i u poslovnicama Ilirike turizma, Atlas toursa i ostalih agencija, koje su članice grupe Adriatica.net. </p>
<p>Martina Pauček Šljivak</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="15">
<p>U sudaru vlaka i kamiona osam ozlijeđenih</p>
<p>MÜNCHEN</p>
<p> - Na željezničkom prijelazu u gradiću Eschenlohe u Gornjoj Bavarskoj u noći na petak dogodila se teška prometna nesreća u kojoj je, srećom, samo lakše ozlijeđeno osam osoba. Do nesreće je došlo nakon što je vozač kamiona pokušao prijeći željezničku prugu u trenutku kada je nailazio regionalni vlak. [EPA]</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Uspješno obavljena transplantacija jetre </p>
<p>RIJEKA</p>
<p> - U riječkom kliničkom bolničkom centru drugu transplantaciju jetre na četrdesetdevetogodišnjem bolesniku u utorak je od 10 do 22 sata obavila stručna ekipa predvođena predstojnikom Kirurške klinike profesorom Miljenkom Uravićem i zamjenikom predstojnika Klinike za anesteziologiju, reanimaciju i intenzivno liječenje Željkom Županom. »Stanje pacijenta je bolje. Prihvatio je transplantat, dobro funkcionira, ali treba naglasiti da mu je stanje prije operacije bilo jako loše, pa postoperativni tijek ide malo sporije«, kazao je Vjesniku profesor Uravić. [LJ. Mamić Pandža]</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Deset mrtvih u eksploziji plinovoda </p>
<p>JAKARTA</p>
<p> - Najmanje deset osoba je poginulo, a dvije se smatraju nestalima nakon eksplozije plinovoda na istoku indonezijskog otoka Jave, objavile su spasilačke službe. Bolnica u okrugu Sidoarjo potvrdila je da je primila deset tijela kao i dvanaest ozlijeđenih. Eksploziju podzemnog plinovoda u srijedu navečer izazvalo je urušavanje terena zbog izbijanja velike količine blata na površinu. [AFP/Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Porast indeksa težine u Hrvatskoj</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Mjesečnik »Zdrav život« priopćio je danas da njegovo nedavno istraživanje o kvaliteti života u Hrvatskoj, u kojem je sudjelovalo 2.860 hrvatskih građana, ukazuje na porast indeksa tjelesne težine u našoj zemlji. Po podacima dobivenim istraživanjem, u Hrvatskoj ima 10,9 posto pretilih osoba, te 27,2 posto osoba s povećanom tjelesnom težinom. »Zdrav život« napominje da su ti podaci nešto optimističniji zbog same metode biranja ispitanika koji je mogao sam odlučiti hoće li ispuniti anketu ili ne, a zbog sadržaja ankete vjerojatno su se javili ispitanici koji imaju nešto pozitivnije stavove prema vlastitom zdravlju i izgledu. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Beckhamov automobil pronađen u Makedoniji</p>
<p>SKOPLJE</p>
<p> - Makedonska policija pronašla je terenac BMW X5 za kojeg pretpostavlja da je ukraden engleskom nogometašu Davidu Beckhamu u Madridu. »Mislimo da je to Beckhamov automobil«, rekao je izvor u makedonskoj policiji. »Interpol je informiran o tome«, dodao je. Luksuzni BMW X5 ukraden je u španjolskom glavnom gradu u kojem posljednjih godina Beckham nastupa za Real Madrid. Radi se o jednom od vozila zaplijenjenih u raciji na makednsko-albanskoj granici u pokušaju razbijanja skupine krijumčara. Ako Beckham ne zatraži povratak vozila, ono će biti prodano na policijskoj aukciji. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Turisti će morati platiti više da vide gorile</p>
<p>KAMPALA</p>
<p> - Uganda je objavila u četvrtak da će se od sljedećeg ljeta cijena dozvola za turiste koji žele vidjeti planinske gorile u nacionalnim parkovima povećati za 33 posto. Tom odlukom cijena za obilazak gorila povećat će se s 375 na 500 dolara po satu. Odluka stupa na snagu 1. srpnja 2007. Ta tarifa odgovara onoj u susjednoj Ruandi koja također organizira turističke posjete planinskim gorilama. Kongo, treća zemlja u kojoj živi ta vrsta kojoj prijeti izumiranje, trebala bi usvojiti istu tarifu. Polovica od 700 živih planinskih gorila nalazi se u Ugandi. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Jabukovača kobna za soba</p>
<p>STOCKHOLM</p>
<p> - Sob, koji je previše uživao u fermentiranim jabukama, utopio se u rukavcu rijeke na sjeveru Švedske. »Čini se da se sob prejeo fermentiranih jabuka i u takvu stanju zaglavio«, objasnio je glasnogovornik policije Luleaa (sjever Švedske) nakon što spasilačke ekipe nisu uspjele spasiti kradljivca jabuka. Sobovi pijani od fermentiranih jabuka nisu ujesen rijetkost u Švedskoj. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Krivolovci ubili medvjeda kapitalca</p>
<p>BUKUREŠT</p>
<p> - Čuvari nacionalnog parka Hortobagy pronašli su ubijenog medvjeda kapitalca, kojeg su, najvjerojatnije hicima usmrtili krivolovci. Koža medvjeda pronađena je u karpatskim šumama, a pretpostavlja se kako se radi o dobro uigranim krijumčarima. Ukoliko se krijumčari pronađu, čeka ih zatvorska kazna od najviše pet godina zatvora. [EPA]</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>15 mjeseci zatvora jer je pljunuo ženu</p>
<p>LONDON</p>
<p> - Sud u Londonu osudio je u četvrtak 23-godišnjeg Britanca na 15 mjeseci zatvora, jer je pljunuo i uvrijedio ženu odjevenu u burku, a njegova brata na 100 sati dobrotvornog rada. Charles Adams je u kolovoza 2005. verbalno napao Michelle Idrees, Britanku preobraćenu na islam. U vlaku kojim se Idress sa svoje četvero djece vraćala s komemoracije žrtvama terorističkih atentata na londonske željeznice, Adams ju je nazvao »muslimanskom droljom«, a njezinu djecu budućim »teroristima samoubojicama«. Kada ju je htio udariti zadržao ga je brat te se sve završilo pljuvanjem. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Renovirao sobu, pa pao na par u krevetu</p>
<p>MADRID</p>
<p> - Tri su osobe u četvrtak teško stradale u bizarnoj nesreći u luksuznom španjolskom hotelu, kad se par u krevetu srušio na muškarca koji je na katu ispod renovirao sobu, priopćila je hitna služba. Teško je ozlijeđena 32-godišnja žena kojoj je posebno stradala ruka, a njezinu 38-godišnjem partneru slomljen je kralješak. Zasad se ne zna kao je prošao radnik s kata ispod niti što je točno izazvalo nesreću u luksuznom hotelu Parador de Toledo. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="25">
<p>Lado oduševio Japance</p>
<p>Lado je održao 28 koncerata u 21 gradu na sva četiri japanska otoka, i svugdje u prepunim dvoranama izazvao ushit posjetitelja </p>
<p>Jedini hrvatski profesionalni folklorni ansambl Lado svojih je 57 godina postojanja obilježio dosad najvećom turnejom u Japanu. </p>
<p>Dogovarana još od EXPO-a 2005., Ladova turneja trajala je od 10. listopada do 15. studenoga, a ansambl je s 28 izvedaba obišao 21 grad na sva četiri japanska otoka.</p>
<p>Lado je posjetio jednu od rijetkih zemalja do tad neobilježenu na bogatoj karti njegovih svjetskih nastupa u organizaciji japanskoga Kulturnog centra Min-On, koji pozivanjem različitih svjetskih ansambala kroz upoznavanje kultura teži svjetskomumiru. </p>
<p>Od otoka Kyushu do otoka Hokkaido u vrhunskoj organizaciji hrvatski je ansambl nastupao u prepunim dvoranama s po tri tisuće posjetitelja čije ushićenje nije jenjavalo.</p>
<p>Zemlja koja je Hrvatsku najviše poznavala kroz sport dobila je priliku susresti se s hrvatskim tradicijskim plesovima i glazbom, a "ambasadorski" program obogaćen je i dokumentarnim filmom te fotografijama Ive Pervana kako bi dočarao porijeklo izvedbe. Želeći što potpunije prikazati raznolikost folklorne glazbe i plesova, Ladov je program povezao plesne i koncertne točke iz svih krajeva Hrvatske, od Valpovačkog kola do Ladarki, od starih splitskih plesova do podravskih svatova.</p>
<p> Ponesena posebno taktovima linđa, narodnom nošnjom sa Suska s karakterističnim kratkim suknjicama i žarkim bojama te bunjevačkom bjelinom, u skladu s običajima, japanska je publika mahanjem pozdravljala hrvatske umjetnike.</p>
<p>Osvojivši gledatelje od kojih su mnogi Hrvatsku zabilježili kao sljedeće nezaobilazno odredište, ansambl Lado vrlo se dojmio i organizatora. Pravi je dokaz svojevrstan presedan - Kulturni centar Min-On razmišlja o gostovanju Lada u Japanu 2010. godine. Naime, u nastojanju da predstave raznolikost svjetskih kultura, taj centar nikada dvaput ne poziva goste iz iste zemlje. </p>
<p>Višnja Rogošić</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Zarobljeni životi</p>
<p>Pokušaji Romkinja da promijene svoj status znaju se doživljavati kao odricanje od romskoga identiteta</p>
<p>Romska manjina u Hrvatskoj je diskriminirana, a Romkinje su te koje trpe trostruku diskriminaciju: zbog toga što su Romkinje, zbog toga što su žene i zbog toga što su siromašne.</p>
<p> Ono što u većini obilježava njihov život jest rano odustajanje od školovanja, rana udaja, rođenje većega broja djece i vođenje kućanstva u kojemu je nerijetko i po petnaestak članova.</p>
<p> Prema izvještaju »Refugee Woman's Resource Report« iz 2002. godine, njihovi pokušaji da promijene svoj status znaju se doživljavati kao odricanje od romskoga identiteta. Te su značajke života Romkinja dobrim dijelom potvrđene i knjigom »Ispovijesti žena Romkinja«, koju su pripremile Ramiza Memedi i Ivana Baranović, a objavila ju je Udruga žena Romkinja »Bolja budućnost«, te je predstavljena u četvrtak na večer u Novinarskome domu u Zagrebu. Ta publikacija donosi dvadeset osobnih priča mahom anonimnih Romkinja koje žive u Hrvatskoj. Intervjue s njima obavila je Ramiza Memedi i to su važna svjedočanstva s obzirom na to da se Romkinje zapravo teško otvaraju. Većina je od tih dvadeset žena rođena izvan Hrvatske, , udale su se mlade i uglavnom nisu zaposlene. Iako doprinose kućnom budžetu, recimo, prodavajući na tržnici, sve, bez iznimke naglašavaju važnost obrazovanja (one same imaju po koji razred osnovne škole iako su neke završile i cijelu osnovnu školu pa i srednju) i žele pružiti mogućnost svojoj djeci da se školuju.</p>
<p> Dvije od njih dvadeset je suprug tukao, bračnog partnera su uglavnom same birale (ističu da je važno da budu s osobom koju vole) i zanimljivo je da se ne žale baš da su diskriminirane u društvu zbog toga što su Romkinje (čak jedna kaže »Imam dobar odnos i s Romima i s Hrvatima, ali me Hrvati više poštuju«).</p>
<p> Sve žele bolju budućnost svojoj djeci (»Ako sam se ja patila, ne trebaju se oni patiti«), savjetuju ih da se kasnije žene (»danas je ipak bolje što se tiče udaje jer cure čekaju punoljetnost, a prije bi se udavale s dvanaest, trinaest godina, zarobljavale bi svoj život«) i ne prave razliku između muške i ženske djece.</p>
<p>Barbara Matejčić</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Najbolja predstava »Žaba« Teatra ITD </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Dodjelom nagrada hrvatskog glumišta za 2006. godinu održanom u petak u Hrvatskom narodnom kazalištu službeno je potvrđena gusta izvedbena sezona. Po mišljenju ovogodišnjeg ocjenjivačkog suda najbolja predstava jest »Žaba« Teatra ITD u režiji Franke Perković, dok je Rene Medvešek proglašen najboljim redateljem i to za predstavu »Vrata do« u izvedbi ZKM-a. Andreja Blagojević za predstavu »Zločin na kozjem otoku« HNK »Ivana pl. Zajca i Sreten Mokrović za »Žabu« nagrađeni su za najbolju dramsku žensku odnosno mušku ulogu. Nagrade za najbolju mušku i žensku sporednu dramsku rolu dobili su Vanja Ćirić za »Cigle svete Elizabete« te Božidar Boban za »Skakavce«. Titula najbolje predstve za djecu i mladež pripala je »Čarobnoj fruli« ZKL-a, najboljom plesnom predstavom proglašena je »Sjena« u koreografiji Marije Šćekić i Tadashija Enda, a najboljim mjuziklom »Skidajte se do kraja« kazališta »Komedija«, a u režiji Igora Mešina. Na svečanosti su uručene i nagrade za svekoliko umjetničko ostvarenje glumici Elizi Gerner te glumcu Borisu Pavliniću, a Pero Kvrgić nagrađen je za izuzetan doprinos kazališnoj umjetnosti. [Višnja Rogošić]</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Putovanje kroz talijansku glazbu</p>
<p>U ciklusu Piano pianissimo Koncertne direkcije Zagreb, u četvrtak je u Preporodnoj dvorani palače Narodnoga doma gostovao dvadesetsedmogodišnji talijanski pijanist Michelangelo Carbonara. Zagrebačkoj publici predstavio je raznolikost talijanske glazbe za glasovir, pridruživši tom odabiru i jednog španjolskog skladatelja. Glazbenu je večer Michelangelo Carbonara započeo Sonatom u h-molu, op. 40 br. 2 Muzija Clementija, Mozartova suvremenika, potom nastavio skladbama »Wasserklavier« i »Feuerklavier« Luciana Berija te prvi dio koncerta završio efektnom »Fantasia Bética« Manuella de Falle. Drugi je dio koncerta bio u znaku »Šest sonata« Domenica Scarlattija, »Četiri preludija« Nina Rote i »Tarantelle« Gioachina Rossinija. </p>
<p>Unatoč Carbonarovim očitim nastojanjima, ne možemo se oteti dojmu da je ponegdje površno proletio kroz strukturu više se zadovoljavajući izvanjskim efektima, a premalo davajući pozornosti strukturnim detaljima. Stoga je u interpretaciji Clementijeve sonate često zamagljivao pasaže te nije isticao važne motive u odnosu prema pratećim glazbenim elementima. </p>
<p>Gitarističke geste</p>
<p>S druge strane, pak, Carbonarina težnja efektima dobro je iskorištena u Fallinoj skladbi u kojoj je autor u glasovirski slog utkao glazbene geste specifične za španjolsku gitarističku tradiciju. </p>
<p>Mnogo izraženiju pijanističku kvalitetu pokazao je Carbonara pri interpretaciji Scarlattijevih sonata, točno pogodivši gestu njegove barokne glazbe i posebno obrativši pozornost na jasnoću i izražajnost mikroelemenata u odnosu na makrostrukturu. </p>
<p>Iako je iza Michelangela Carbonare već sedamnaest osvojenih nagrada na raznim međunarodnim natjecanjima i jedan dirigentski debi, pred njim je još mnogo iskustva koje će Carbonaru zasigurno oblikovati u svestrana umjetnika.</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>»Strozzi« pripao Mustafi Nadareviću</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Mustafi Nadareviću pripala je nagrada »Tito Strozzi« Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu za najbolje ostvarenje za sezonu 2005. / 2006., i to za višestruke domete u predstavi »Hasanaginica«, a predana mu je na Dan Drame HNK u petak. </p>
<p>U drami napisanoj po motivima antologijske »Hasanaginice« Milana Ogrizovića Mustafa Nadarević se pojavljuje u trostrukoj ulozi, kao autor teksta, kao redatelj i kao glumac interpretirajući lik Hasanage. </p>
<p>Pohvalivši scenske rezultate laureata, Ana Lederer, intendantica HNK-a, istaknula je da se nagrada »Tito Strozzi« ovaj put na najbolji i najzanimljiviji način povezuje sa Strozzijevim imenom jer je on bio jedna od najsvestranijih kazališnih osobnosti.</p>
<p>Nagradu ustanovljenu 1993. godine u ime komisije Nadareviću je predao njen predsjednik akademik Nikola Batušić, dok mu je sponzorski novčani dio nagrade nakladne kuće »Ljevak« uručio Zdenko Ljevak. </p>
<p>Nikola Batušić je u ime komisije naveo obrazloženje odluke: »Redatelj Nadarević je svoj predložak inscenirao preglednim, smirenim i racionalnim potezima, smjestivši zbivanje na pozornicu, koja je istodobno odisala patinom prošlosti kao i akcidentima suvremenosti, ne podlegavši niti u jednome trenutku opasnoj folklorizaciji, ali niti ne zanemarujući civilizacijske iskone iz kojih tragedija potječe. Hasanagina veselost, a zapravo isključivo Nadarevićeva, kako sam za sebe i svoje glumce kaže – šašavost, što je apsolutna novost u glumačkom dograđivanju lika Hasanage.«</p>
<p> Primivši nagradu, Nadarević je posegnuo za pošalicom, kazavši kako živi u ulici Ivana Broza, radi na Trgu maršala Tita i posjeduje nagradu Tita Strozzija. A zatim je svečanim i dostojanstvenim tonom izrekao kako mu je to najdraža nagrada u životu. [T. N.]</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Glazbeni biser u kazališnoj školjci</p>
<p>Upravo odabirom opere »Simon Boccanegra« splitski HNK kani nastaviti tradiciju postavljanja raritetnih Verdijevih djela </p>
<p>Iako je operna sezona u splitskome HNK već započela izvedbama opere »Nikola Šubić Zrinjski«, ove će se subote izvesti i prvi premijerni operni naslov. Bit će to »Simon Boccanegra« Giuseppea Verdija, opera koja se prečesto ne nalazi na repertoarima svjetskih kazališta. </p>
<p>Upravo odabirom te opere splitski HNK kanda kani nastaviti tradiciju postavljanja raritetnih majstorovih djela. Sjetimo se samo lanjske premijere opere »Luisa Miller«, koja je bila ujedno i hrvatska praizvedba. Osim toga, upravo su na splitskoj pozornici prvi put u Hrvatskoj postavljena Verdijeva djela »I Lombardi alla prima crociata« (1994.) i »Attila« (2001.).</p>
<p>Budući da je glazbeno tkivo »Simona Boccanegre«, kako ističu proučavatelji Verdijeva opusa, makabristički zamišljeno i lišeno je pamtljivih belkantističkih arija ili zbornih numera, nije se čuditi što je praizvedba u venecijanskom Teatru La Fenice (12. ožujka 1857.) doživjela potpuni fijasko. Ali, ni publika Serenissime nije pravo mjerilo, jer su oni izviždali i djela kao što su »Rigoletto« i »La Traviata«. </p>
<p>Međutim, ni zagrebačka publika nije zarana dočekala »Simona Boccanegru«: postavljen je u hrvatskoj metropoli tek 14. svibnja 1931., u prijevodu Milana Sachsa i pod ravnanjem Oskara Jozefovića.</p>
<p> Split ga je čekao još skoro pola stoljeća. Uprizoren je na Peristilu, 12. kolovoza 1978., u okviru Splitskog ljeta. </p>
<p>Ekipa umjetnika bila je ova: dirigent Nikša Bareza, redatelj Tomislav Kuljiš, scenograf Zvonko Šuler i kostimografkinja Marika Danč, dok su se među pjevačima zatekli: Ferdinand Radovan (Simon Boccanegra), Božena Ruk-Fočić (Amelia), Gianni/Ivan Sanzin (Fiesco), Tomislav Neralić (Paolo), Krunoslav Cigoj (Gabriele Adorno), Ante Matanović (Pietro), Vinko Varvodić (kapetan straže) i Nada Lovrinović (sluškinja). U to vrijeme tisak je bio vrlo aktivan u inauguriranju trećeg peristilskog bisera; bisera, koji bi pored opera »Aida« i »Nabucco« tvorio svojevrsni peristilski »kultni triptih«. Mnogi je novinski članak slavio stavljanje opere »Simon Boccanegra« na Peristil; žurnali su bili prepuni vjere kako će se dotična produkcija sasvim stopiti s carskom kolonadom, te kako će u godinama koje slijede dotična opera biti jedna od udarnih igala Splitskog ljeta. Na žalost, tri godine za redom izvodit će se ta opera podno Protirona, te uz bok Katedrali svetog Dujma, i više nikad. Do sada, ali ovaj put u zgradi.</p>
<p>Dakle, godinu dana prije 150. obljetnice praizvedbe u Mletcima, te dvije godine prije 30. obljetnice splitske praizvedbe, opera »Simon Boccanegra«, ovaj put u režiji Petra Selema i s hvale vrijednim imenima u pjevačkoj podjeli, ispunit će unutrašnjost kazališne školjke na Trgu Gaje Bulata.</p>
<p>Siniša Vuković</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="31">
<p>Verpakovskis prva želja</p>
<p>Na pragu Dinama su Latvijac Verpakovskis, Kolumbijac Soto i Manuel Pamić </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Kad Dinamo dovede iskusnog igrača iz kategorije europskih zvijezda, ne valja. Velik dio javnosti samo gunđa i taj potez smatra promašajem. Primjer? Jens Nowotny. Kad Dinamo dovede mladog, europski nepoznatog igrača - ne valja. Velik dio javnosti samo gunđa i taj potez smatra promašajem. Primjer? Anderson, Carlos, Pandev, Sammir... Kad se Dinamo osloni na igrače iz svoje škole - opet ne valja. Ponovno velik dio javnosti gunđa i taj potez smatra promašajem. Primjer? Drpić, Čale, Turina... Posljednjoj bismo trojici mogli pridodati i Luku Modrića, kojeg su također neki mediji smatrali isforsiranom zvijezdom u službi promocije igrača Zdravka Mamića. Ambijent se potpuno smirio tek kad je Modrić eksplodirao u dresu hrvatske reprezentacije. </p>
<p>I koji sad smjer zauzeti, kako složiti momčad i pritom ugoditi javnosti? Doima se nemogućim. Uostalom, lijepo je primijetio naš proslavljeni trener Tomislav Ivić: »Mi bismo i Capella potjerali za tri mjeseca.« Dovoljno je samo prisjetiti se kakav je medijski »pogrom« u tadašnjoj Croatiji prolazio Mark Viduka. Slično je sad i s Dinamovim napadačem Brazilcem Andersonom. Ne može spojiti nekoliko utakmica »u miru«, a da se gotovo kompletna javnost sad već teatralno ne zgražava nad njegovim ipak solidnim predstavama. </p>
<p> I prema kome sada »zavitlati« laso? Jerko Leko, Ante Rukavina i Nikola Kalinić velike su Dinamove želje, ali su »plavima« zasad nedostupni. S druge strane, maksimirski čelnici odbijaju angažirati igrače kijevskog Dinama Georgija Peeva i Florina Cernata. Inače, Cernat je upravo ovaj tjedan zabio pogodak u Ligi prvaka. Pa, tko je, dakle, »na vezi«? </p>
<p>Maris Verpakovskis: Dopredsjednik Zdravko Mamić napokon kreće u Ukrajinu, u ozbiljniju akciju, i namjerava angažirati napadača kijevskog Dinama. Naposljetku, i sam Verpakovskis tvrdi da žarko želi doći. No, ugovor mu traje još godinu i pol i sve će ovisiti o Mamićevim pregovorima s predsjednikom kijevskoga kluba Igorom Surkisom. </p>
<p>Elkin Soto: Kolumbijski reprezentativac na samom je pragu Dinama. Trener Branko Ivanković kani pogledati još koji videozapis i moguće je očekivati da se 26-godišnji vezist početkom siječnja pojavi u Maksimiru.</p>
<p>Dario Jertec i Nikola Pokrivač: Figuriraju kao sigurna Hajdukova pojačanja. Međutim, Dinamo ne odustaje. Čini se da bi »plavima« više koristio Pokrivač.</p>
<p>Manuel Pamić: Rijekin je vezist pred Maksimirom. Prvi su kontakti zaživjeli još u ožujku. </p>
<p>Dairo Moreno: Mladi je kolumbijski napadač već jednom odbio Dinamo, ali »plavi« ga još uvijek nastoje dovesti. Čini se, ipak, da je bliži odlasku u Meksiko.</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>»Jedva čekam reprezentaciju«</p>
<p>Iako ne mora na operaciju, kapetan reprezentacije morat će pauzirati više od mjesec dana, no za kvalifikacijske oglede neće biti upitan </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Kapetan hrvatske nogometne reprezentacije Niko Kovač zbog ozljede koljena morat će pauzirati najmanje 40 dana. Dijagnoza koju je postavio dr. Wohlfhart jasno je glasila - oštećeni su ligamenti desnoga koljena, što prvo zahtijeva liječenje, a zatim dugotrajni oporavak. Sam Niko ističe da je očekivao ovakav epilog. </p>
<p>»Znam o kakvoj se ozljedi radi. Ipak, zadovoljan sam što sam pomogao svom klubu Red Bull Salzburgu, koji je odmaknuo na vrhu austrijske ljestvice, pa mu neću puno nedostajati dok se ne oporavim. Samo se nadam da ću biti potpuno spreman za kvalifikacijske oglede reprezentacije u proljeće. Svaka dva tjedna ići ću na kontrolu, discipliniran sam bolesnik i očekujem oporavak čak i prije roka. Najbitnije je da ne moram na zahtjevnu operaciju«, kaže dobro raspoloženi Niko Kovač, kojem gips na nozi ne predstavlja problem u svakodnevnim poslovima. </p>
<p>Ipak, za vjerovati je da će propustiti prijateljsku utakmicu reprezentacije 7. veljače u Rijeci protiv Norveške. Doista bi bilo nepotrebno riskirati pogoršanje ozljede igrača u godinama (36), a da se usput zna kako je još uvijek nužan u prvoj momčadi već u sljedećem kvalifikacijskom ogledu protiv Makedonije u ožujku. </p>
<p>»Uvjeren sam da ću biti oporavljen, štoviše čak i u formi za kvalifikacijske utakmice. Još uvijek i te kako uživam u reprezentaciji. Stručni stožer napravio je izvrsnu atmosferu, koja i mene nadahnjuje«, kaže Niko Kovač i nastavlja: </p>
<p>»Sve ovo što smo napravili u kvalifikacijama lijepo izgleda, ali budite sigurni da nismo napravili ni 20-ak posto posla. Svaka je utakmica važna, a samo jedna neopreznost protiv nekog autsajdera vraća nas na početak i upropaštava sve dobro što smo napravili. Već protiv Makedonije moramo biti na razini, jer ako ne pobijedimo praktički kao da smo izgubili u Izraelu. To si ne smijemo dopustiti«, zaključio je kapetan. </p>
<p>Andrija Kačić-Karlin</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Biciklistička afera se širi na atletske staze</p>
<p>U središtu pažnje opet su španjolski liječnici, koji su navodno atletičare opskrbljivali dopingom</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – U svijetu atletike ponovno se pojavila sjena sumnje u doping. U središtu su pažnje ovog puta Nijemci, bivši olimpijski pobjednik na 800 metara Nils Schumann i nekadašnja europska prvakinja na 400 metara Grit Breuer. Njih sumnjiči Njemački atletski savez na temelju određenih dokaza koji su izišli na vidjelo tijekom suđenja Thomasu Springsteinu, bivšem treneru spomenutog dvojca, koji je kažnjen sa 16 mjeseci uvjetno zbog davanja nedopuštenih sredstava maloljetnicima. </p>
<p>Schumanna i Breuer, koja je završila karijeru 2004. godine, sada očekuje saslušanje, a olimpijski pobjednik iz Sydneyja, dakako, opovrgava bilo kakvu povezanost s dopingom.</p>
<p>»Oduvijek govorim da nikad nisam išao ispod granica dopuštenog i to se do danas nije promijenilo. Želim pomoći na svaki mogući način da se ova situacija raščisti«, poručio je Schumann.</p>
<p>No, cijeli slučaj iz dana u dan dobiva sve šire razmjere. Tako je Njemački atletski savez prijavio i nizozemskog agenta Josa Hermensa čije se ime pojavljivalo u elektroničkoj pošti koju su izmjenjivali Springstein i španjolski liječnik Miguel Angel Peraita, koji je atletičare navodno opskrbljivao zabranjenim sredstvima. Hermens je priznao da je svoje bivše klijente Schumanna i Breuer slao Peraiti, ali, pak, odbija sva nagađanja da je bio upleten u dopinšku mrežu. Hermens tvrdi da je svoje atletičare slao Španjolcu, jer je vjerovao u neke njegove revolucionarne metode liječenja. </p>
<p>»Možda sam bio pomalo naivan. Trebao sam se više raspitati o Peraiti«, kaže Hermens, koji je danas agent Haileu Gebrselassieu i Kenenisi Bekeleu.</p>
<p>Peraita je, inače, suradnik Josea Merina Batresa, liječnika koji je pod istragom zbog upletenosti u biciklistički dopinški skandal zbog kojeg je dan prije ovogodišnjeg Tour de Francea suspendirana gomila biciklista, uključujući i Jana Ullricha i Ivana Bassa. Već je tada predsjednik Svjetskoga biciklističkog saveza Pat McQuaid tvrdio da su i neki drugi sportovi upleteni u aferu. Spominjali su se nogomet, tenis i atletika, ali sve je to demantirano. No, sudeći prema posljednjem slučaju, čini se da McQaid ipak nije pričao bez veze. [V. B.]</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>»Skupina smrti« ne može nauditi Ciboni</p>
<p>Cibona nije spektakularna, ali djeluje strastveno, momčadski, spremna je marljivo skupljati koš po koš i igrati koncentriranu, radnu, žestoku obranu </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Netom nakon ždrijeba košarkaške Eurolige, vidjevši u okruženju Cibone ugledna imena poput Panathinaikosa ili Maccabija, mnogi su već »pokopali« Zagrepčane. Dobar je razlog bila i Cibonina momčad bez zvijezda, sastav koji ima prvenstveno radne navike. Ali, očito ima i dušu. </p>
<p>Danas, pet kola kasnije, Cibonina situacija u »skupini smrti« izgleda obećavajuće. Tri, nazovimo ih, lagane domaće pobjede (i protiv Unicaje i protiv Maccabija u posljednju se četvrtinu ulazilo s dvadeset poena prednosti) otvorile su put prema krugu pet najboljih. Krug bi bio još bliže da je Cibona pobijedila u Beogradu, umjesto igrala dva produžetka i izgubila. </p>
<p>»Cibona je jača nego prošle godine. Ima velik broj igrača, dobro su rotirani...«, zaključit će Neven Spahija. </p>
<p>Dobar uvid može se dobiti iz »šturoga« statističkog podatka - protiv Maccabija je prva petorka postigla 39 poena, a klupa 48. Spahija će reći »širina«, Arnold će govoriti o »kemiji u Ciboni«, Anzulović o bitnosti da igrači slijede ono što im kaže. </p>
<p>U svakom slučaju, daška spektakularnosti kod Cibone nema u izobilju, ali tko ima pravo prigovarati dok se pobjeđuje Maccabi, dok Cibona djeluje strastveno, momčadski, spremna je marljivo skupljati koš po koš i od početka što duže igrati koncentriranu, radnu, žestoku obranu. </p>
<p>»Nemamo krvavi mentalitet za samljeti suparnika. Zato nam se događa da prospemo prednost od 20 poena i dovedemo se u neugodnu situaciju«, kaže Anzulović. </p>
<p>Unicaja je uspjela anulirati takav zaostatak, no Cibona je i tada pokazala karakter, jer je to bila idealna utakmica za - izgubiti u produžetku. Maccabiju nije ostalo vremena da izbori produžetak ili nešto više. </p>
<p>»Natrpali smo reket igračima, znali smo da ćemo time zaustaviti njihove jako važne asistencije koje dijeli Vujčić«, kaže Anzulović. </p>
<p>Tri pobjede nakon pet utakmica prosjek je koji Cibonu apsolutno drži među pet najboljih. Slijedi gostovanje kod Joventuta i domaća utakmica protiv još jednoga hrvatskog trenera Repeše i njegove Lottomatice.</p>
<p>Stipe Karadžole</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Jug testira formu Mladosti </p>
<p>Ratko Štritof još uvijek osjeća posljedice viroze, pa njegov nastup nije siguran</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Prije početka Eurolige i finala domaćega Kupa, serija ovogodišnjih »derbija svih derbija« krenut će u sedmom kolu vaterpolskog prvenstva Hrvatske u sklopu kojeg će na Savi snage odmjeriti Mladost i Jug. Iako dvoboj nema rezultatskog značaja, jer će obje momčadi do kraja prvog dijela prvenstva imati priliku nadoknaditi zaostatak, derbi će pokazati koliko je Mladost profitirala dolaskom novih pojačanja, odnosno u kakvom je stanju aktualni europski prvak. </p>
<p>»Istina, utakmica nema rezultatskog značaja, ali ipak je to test naše trenutačne forme. Svjestan sam da moramo igrati 10-15 posto bolje nego sada da pobijedimo europskog prvaka. Svi pričaju o lakoći kojom Jug pobjeđuje, dok smo mi prolazili s mukom. Ali to ništa ne znači u ovoj utakmici«, rekao je trener Mladost Veselin Đuho. </p>
<p>Posljednje četiri godine Mladost kupuje kvalitetna pojačanja u svrhu rušenja Juga s prvenstvenog trona, ali i povratka u europski vrh, gdje ih nema već neko vrijeme. No, rezultat izostaje jer se previše vremena trošilo na uigravanja momčadi. S druge strane, Jug već dulje nije mijenjao okosnicu momčadi, a i kad dolaze novi igrači »regrutirani« su iz domaćeg dvorišta, pa su obje strane upoznate s načinom rada. </p>
<p>»Nismo se još potpuno priviknuli jedni na druge. Radi se kvalitetno, ali igrači baš ne prihvaćaju naporniji ritam treninga od onoga na koji su navikli ranijih sezona. Ako pobijedimo, njima će to biti motiv za nastavak ovakvog rada, no bez gunđanja«, priznao je Đuho. </p>
<p>U dosadašnjem dijelu sezone Mladost je u prvenstvu, Kupu i kvalifikacijama za Euroligu upisala 17 pobjeda bez poraza. Nisu ni jugaši ništa lošiji, ali to sve »pada u vodu« s početkom utakmice. Dubrovčani i Zagrepčani oduvijek su jedni drugima bili poseban motiv. </p>
<p>»Prvi je zadatak zaustaviti Jugov kontranapad. Malo je rupa u njihovoj igri. Ali bolji smo na pozicijama bekova. Osim toga, naši su centri brži i eksplozivniji, a njihovi imaju oko 120 kilograma. Pa treba to pokrenuti«, odgovara Đuho treneru Juga Emilu Nikoliću, koji tvrdi kako Dubrovčani imaju bolje vratare, centre i krila, dok su im bekovi podjednaki. </p>
<p>Povratnik na Savu Ratko Štritof još osjeća posljedice viroze, nije trenirao ni u petak, stoga je njegov nastup upitan. Ipak, i bez njega bi Đuho trebao složiti pobjedničku kombinaciju, budući da je prije četiri godina sudjelovao u stvaranju dubrovačke momčadi sa Suknom i Nikolićem, pa zna kako »dišu«. </p>
<p>Igor Mijić</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Janica nominirana za nagradu MOO-a</p>
<p>ZADAR</p>
<p> – Vijeće Hrvatskog olimpijskog odbora na svojoj je sjednici u Zadru usvojilo tri nova razvojna programa: program potpore kvalitetnim sportašima, program potpore sportašima mlađih dobnih kategorija, te program potpore sportašima u predolimpijskom ciklusu.</p>
<p>Svrha ovog posljednjeg programa je pomoć sportašima koji imaju mogućnost kvalificiranja na Olimpijske igre u Peking, ali trenutno ne mogu biti uvršteni među A i B olimpijske kandidate. Od iduće će se godine Veliki dan hrvatskoga sporta vjerojatno održavati krajem prosinca, a ne kao dosad u siječnju. Razlog je nemogućnost da se u siječnju okupe svi nagrađeni sportaši. Dodajmo još kako je HOO za godišnju nagradu Međunarodnog olimpijskog odbora »Žene i sport« nominirao najbolju hrvatsku sportašicu Janicu Kostelić. [V. B.]</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Hamilton uz Alonsov bok</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Fernando Alonso saznao je ime momčadskoga kolege u McLarenu za sljedeću sezonu. Bit će to Lewis Hamilton (21), prvi tamnoputi vozač koji je ikada sjeo u bolid formule 1. </p>
<p>»Ostvario mi se san i obećajem da ću puno raditi da opravdam povjerenje čelnika momčadi«, kazao je Lewis, koji je inače već dugo pod Mercedesovom paskom. </p>
<p>Prošle je godine slavio u GP2, a sezonu prije toga dominirao u F3, slavivši na 15 od 20 utrka. [K. Đ.]</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Kramnik protiv računala za milijun dolara </p>
<p>BONN</p>
<p> – Nakon što je nedavno u dvoboju protiv Bugarina Veselina Topalova osvojio naslov svjetskog prvaka, ruski šahist Vladimir Kramnik idućih će se dana boriti protiv računala. Sudar Kramnika i umjetne inteligencije počinje 25. studenoga u Nürnbergu, a odigrat će se šest partija. Kramnikov protivnik bit će šahovski program Deep Fritz. Rus će prije početka meča dobiti 500.000 dolara, a u slučaju pobjede informatička tvrtka ChessBase nagradu će udvostručiti. </p>
<p>»Računalo je veliki favorit, ali možda ga uspijem iznenaditi nekim neočekivanim potezom«, kazao je Kramnik, koji se protiv računala borio i prije četiri godine u Bahrainu, a borba je okončana rezultatom 4-4. Prvi je okršaj računala i čovjeka održan 1997. godine, kad je Gari Kasparov izgubio od programa Deep Blue. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Ozljede Pasičnik i Popović</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Hrvatska ženska rukometna reprezentacija neće po dobrom pamtiti prvi dvoboj na Panon kupu u Mađarskoj. Naime, Španjolke su bile bolje od Hrvatica 28-23 (Maida Arslanagić postigla je 10 pogodaka), a izbornik Josip Šojat je dobio i brigu više. Naime, u utakmici sa Španjolkama teže su se ozlijedile Svitlana Pasičnik (koljeno) i Marija Popović (zglob). Naknadnim pregledima će se utvrditi hoće li se njih dvije oporaviti do odlaska na EP 5. prosinca. U subotu naše reprezentativke igraju protiv Mađarske. [I. M.]</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Pobjeda za Borisa Pajiča</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Hokejaši Medveščaka svladali su Slaviju u 12. kolu Interlige 3-1, a pobjedu su, kako je to rekao sportski direktor kluba Dragutin Ljubić, posvetili nedavno preminulom bivšem hokejašu Medveščaka Borisu Pajiču. Podsjetimo, Pajič je bio igrač našeg najboljeg kluba u zlatnom razdobolju krajem osamdesetih. Dvostruki strijelac za Medveščak je bio Slovenac Žiga Petač, dok je jedan pogodak postigao Veljko Žibret. [D. J.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="41">
<p>Proslava posvećena čuvarima Amerike </p>
<p>U Irak je, bez politizacije, otišao samo tajnik američke mornarice Donald Winter</p>
<p>NEW YORK (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Dan zahvalnosti (Thanksgiving) tradicionalno je najprihvaćeniji američki obiteljski blagdan. Slave ga svi, bez obzira na religiju, etničku pripadnost ili status. Svaki četvrti četvrtak u studenome, obilježava se kao dan podsjećanja na skupinu prvih doseljenika u Novoj Engleskoj koji su uspjeli preživjeti u novoj zemlji, i skupiti prve viškove žetve. Od tada se tradicionalno na američkim trpezama služi puran, pa se ovo još naziva i »puranovim danom«, a oko stola se okuplja obitelj i prijatelji. </p>
<p>Milijuni purica završe na američkim trpezama. Samo jedna, simbolično biva pošteđena od najmoćnijeg političara u zemlji: Predsjednik Bush je pred kamerama američke TV jednu takvu veliku bijelu pticu amnestirao i poslao je u doživotni azil, u zoološki vrt Disneyland u Orlandu na Floridi.</p>
<p>Dan blagostanja i davanja, toliko se udomaćio u američkoj tradiciji da je kao i drugi običaji poprimio dodatne dimenzije, uključujući i nezaobilazno političke. To je, zapravo, dan pokazivanja svakog političara u svojoj bazi, gdje se treba pobrinuti o onima kojima je pomoć potrebna. I potruditi se da se to primijeti. Radi se naravno o skupljanju političkih poena. Ovaj put su bili najuočljiviji Rudi Giuliani i John McCain. A na tradicionalnoj Macyjevoj paradi u New Yorku primijećen je i agilni gradonačelnik Bloomberg. Zlobnici primjećuju kako ove godine niti jedan od najviših dužnosnika administracije nije hitno otputovao u američke vojarne u Iraku i Afganistanu da zajedno objeduje s američkim vojnicima, jer su izbori već prošli. Ni predsjednik Bush se nije pojavio među vojnicima na prvoj liniji bojišnice u Iraku, kao što je to učinio uoči izbora 2004. Nisu to učinili ni šef Pentagona u ostavci Donald Rumsfeld niti državna tajnica Condoleezza Rice. Vojnici su ipak bili u vrhu medijskog zanimanja među onima kojima je Dan zahvalnosti i ove godine posvećen. </p>
<p>Čuvari Amerike izvan njenih granica, američki vojnici od Srednjeg istoka do središnje Azije proveli su ovaj dan uz obilje hrane, uključujući i tradicionalnu puricu. U Irak je, mimo političke konotacije, otišao samo tajnik američke mornarice Donald Winter. On se zahvalio ratnicima, obilazeći nekoliko opasnih lokacija u provinciji Anbar, podijelivši s njima i blagdanski objed s nogu. </p>
<p>Erol Avdović</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Poljski veto blokira strateško partnerstvo</p>
<p>Povjerenik EU-a Javier Solana, ali i jedan poljski dužnosnik dali su do znanja da bi spor sljedećih dana ipak mogao biti prevladan </p>
<p>Summit Europske unije i Rusije na kojem bi trebao biti dogovoren početak pregovora o novom strateškom partnerstvu između dviju strana počeo je u petak u Helsinkiju. </p>
<p>Susretu s ruske strane prisustvuju predsjednik Vladimir Putin i ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov dok EU izaslanstvo predvodi predsjednik Europske komisije José Emanuel Barosso, visoki predstavnik EU-a za vanjsku politiku i sigurnost Javier Solana, predsjednik Europskog vijeća finski premijer Matti Vanhanen te drugi dužnosnici.</p>
<p>Susret se, međutim, odvija u sjeni prijetnje poljskog veta na početak tih razgovora zbog ruskog embarga na uvoz mesa iz te zemlje. Poljska zbog te mjere gubi oko 400 milijuna eura godišnje te traži ukidanje tog embarga ili će u protivnom blokirati pregovore. </p>
<p>Na poljsku prijetnju, Rusija je uzvratila najavom da će od 1. siječnja 2007. u potpunosti zabraniti uvoz mesa iz EU tvrdeći da u Rumunjskoj i Bugarskoj ima slučajeva zaraze životinja. Međutim, povjerenik Solana ali i jedan poljski dužnosnik dali su u odvojenim izjavama do znanja da bi taj spor sljedećih dana ipak mogao biti prevladan. </p>
<p>Poljska je također, kao preduvjet za početak tih pregovora, tražila da Rusija potpiše Energetsku povelju čime bi se i rusko tržište energenata otvorilo stranim ulagačima. Rusija zasada to odbija, a ni ostale zemlje EU čini se ne pokazuju spremnost pridružiti se tom poljskom zahtjevu. </p>
<p>EU, naime, pokušava s Rusijom dogovori novo strateško partnerstvo čiji je najvažniji dio dogovor o sigurnoj opskrbi članica te asocijacije ruskim energentima, prije svega plinom. Jedan od najvažnijih dijelova te suradnje je i izgradnja Sjevernoeuropskog plinovoda kojim bi se taj energent direktno iz Rusije transportirao do sjevera Njemačke. </p>
<p>Osim o tom sporazumu, na summitu bi se trebalo razgovarati i o brojnim međunarodnim kriznim pitanjima, poput iranskog i sjevernokorejskog nuklearnog programa, rješavanja krize na Srednjem istoku te određivanje konačnog statusa Kosova. </p>
<p>Marko Barišić</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Teheran vlastitim snagama u gradnji nuklearke</p>
<p>Direktor IAEA-e Mohammad ElBaradei na sjednici o »iranskom slučaju«</p>
<p>Međunarodna agencija za atomsku energiju uskratila je tehničku pomoć Iranu glede projekta za izradu nuklearnog reaktora. Vijeće guvernera međunarodne agencije za atomsku energiju procijenilo je da bi taj reaktor mogao poslužiti za proizvodnju plutonija za atomske bombe.</p>
<p>Riječ je o reaktoru snage 40 megavata čiju izgradnju je službeni Teheran najavio bez obzira na protivljenje međunarodne agencije za atomsku energiju. Iran se poziva na dokumente ove organizacije čiji je član po kojima bi agencija za atomsku energiju morala pomoći razvoju nuklearne tehnologije svojih članica ako ta tehnologija nije namijenjena vojnim potrebama. </p>
<p>A upravo je to ono što službeni Teheran tvrdi - razvoj nuklearne tehnologije u Iranu namijenjen je civilnim, energetskim i znanstvenim potrebama. Ipak, odluka guvernera međunarodne agencije za atomsku energiju nije konačna i ostavlja mogućnost pružanja potpore izgradnji spornog reaktora ako se dadu jasna i čvrsta jamstva za njegovo mirnodopsko korištenje. Istovremeno, agencija je odobrila pomoć za sedam drugih nuklearnih projekata koji su u tijeku u iranskim postrojenjima ocijenivši da ne predstavljaju opasnost za kršenje sporazuma o neširenju nuklearnog oružja. Sve ovo događa se u okolnostima u kojima SAD i njihovi saveznici iz EU ne mogu pronaći formulu za djelotvorni embargo protiv Irana. </p>
<p>Washington nastoji pridobiti Rusiju za dokument o embargu protiv Teherana, ali zasad u tome ne uspijeva. </p>
<p>Protiv embarga je i Kina pa unatoč oštrim prijetnjama iz Washingtona i Bruxellesa, Teheran i dalje razvija svoj nuklearni program. Najavljeno je da će reaktor, čijoj izgradnji se protivi međunarodna agencija za atomsku energiju biti dovršen do 2009. Iran tvrdi da će to učiniti vlastitim snagama. </p>
<p>Aleksandar Milošević</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Zatvorenici protiv novog zakona o amnestiji</p>
<p>BEOGRAD</p>
<p> - Pedesetak zatvorenika lakše je ozlijeđeno nakon intervencije pripadnika srbijanskog MUP-a, kojom je u petak okončana pobuna zatvorenika u zatvorima u Nišu, Sremskoj Mitrovici i Požarevcu, do koje je došlo zbog neispunjenih očekivanja vezanih uz donošenje Zakona o amnestiji.</p>
<p>Kako je priopćio MUP Srbije, policijske postrojbe u Nišu su u petak u ranim jutarnjim satima bile prinuđene upotrijebiti silu kako bi se uspostavio red, a tijekom intervencije lakše je ozlijeđeno 40 zatvorenika koji su pružali otpor.</p>
<p>U zatvoru Zabela u Požarevcu, gdje su se pobunjeni zatvorenici popeli na krov jedne od zgrada u zatvorskom okruženju, ozlijeđeno je 15 zatvorenika, navodi se u priopćenju. </p>
<p>Prijedlog zakona o amnestiji nalazi se u proceduri srbijanske skupštine već dva mjeseca, a njegovo donošenje morat će zasigurno pričekati održavanje parlamentarnih izbora, najavljenih za 21. siječnja.</p>
<p>Ovo je četvrta pobuna zatvorenika u Srbiji u posljednja četiri mjeseca, u onoj početkom listopada u Sremskoj Mitrovici, uz zatvorenike prosvjedovali su i čuvari. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Palestinci nude prestanak raketiranja, Izrael odbija </p>
<p>GAZA</p>
<p> - Palestinska gerilska skupina ponudila je prestanak raketiranja Izraela u zamjenu za prestanak svih napada na Pojas Gaze i okupiranu Zapadnu obalu, objavio je u četvrtak jedan dužnosnik. No, izraelska je vlada brzo odbacila tu ponudu i zatražila da gerilci prvi polože oružje. Vođa Islamskoga džihada Khader Habib rekao je da su se glavne palestinske skupine, vladajući Hamas, Fatah predsjednika Mahmouda Abbasa i druge manje skupine o tome dogovorile na sastanku s premijerom Ismailom Haniyehom. Prema njegovim riječima, taj će dogovor stupiti na snagu tek nakon što Izrael pristane i doista prekine vojne akcije. Ponuda je ograničena samo na prekograničnu vatru i ne podrazumijeva ostale oblike napada kao što su upadi preko granice i samoubilački bombaški napadi. Ovaj je dogovor prvi koji su postigle sve palestinske skupine. Glasnogovornica izraelske vlade Miri Eisin je izjavila da će Izrael nastaviti braniti svoje građane protiv tih raketa, a svoje će akcije prekinuti tek kad ti koji pucaju i izrađuju rakete prekinu svoje akcije«. [Reuters/Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Kremlj: Smrt Litvinenka stvar za britansku policiju </p>
<p>Rusija odbacuje svaku primisao da je umiješana u likvidaciju svog bivšeg špijuna, tvrdeći da je to toliko »besmisleno da bi se uopće komentiralo« </p>
<p>HELSINKI/LONDON</p>
<p> - Kremlj je u petak priopćio da je smrt bivšeg ruskog špijuna Aleksandra Litvinenka tragedija, ali da je na britanskoj policiji da istraži okolnosti njegove pogibije. Litvinenko je preminuo u četvrtak navečer u bolnici u Londonu. </p>
<p>Prijatelji bivšeg ruskog špijuna bez okolišanja upiru prst prema »zlim silama« u Rusiji kao krivcima za smrt Litvinenka. »Borio se protiv zlih sila u Rusiji, protiv KGB-a i vlasti koje zatiru demokraciju i slobode u Rusiji. On je žrtva osvete i zlobe tih snaga«, rekao je Oleg Gordievski, Litvinenkov prijatelj, za Sky televiziju. Rusija odbacije svaku primisao da je umiješana u likvidaciju svog bivšeg špijuna, tvrdeći da je to toliko »besmisleno da bi se uopće komentiralo«. Litvinenko je, međutim, na samrtničkoj postelji svom prijatelju i filmskom redatelju Andreju Nekrasovu rekao: »Prokletnici su me se dočepali«. Litvinenko je prebjegao u Veliku Britaniju 2000. godine sa suprugom i sinom. Istraživao je ubojstvo ruske novinarke Ane Politkovskaje.</p>
<p> Služio je u protuobavještajnom odjelu KGB-a, a potom u ruskoj Saveznoj službi sigirnosti (FSB) koja se bavi unutarnjim prijetnjama. Godine 1998. u Moskvi je javno rekao da je FSB planirao ubojstvo tajkuna Borisa Berezovskog. Litvinenko, koji je 1. listopada postao britanski državljanin, jedan je od autora knjige iz 2002. »Blowing up Russia: Terror from Within«. U knjizi je naveo da su agenti FSB-a koordinirali razaranje stambenog bloka 1999. godine, kada je živote izgubilo 300 ljudi. Ruske su vlasti za taj »teroristički napad« okrivile čečenski gerilce.</p>
<p>Njegovo se zdravstveno stanje naglo pogoršalo. Ističe se da su »medicinski tim i bolnica učinili sve što je bilo moguće kako bi se spasio njegov život«. Ipak, liječnici su objavili da nisu uspjeli utvrditi razlog njegove smrti, odnosno zatajenja srca, s obzirom da su pretrage gotovo posve isključile mogućnost trovanja talijem ili nekom radioaktivnom tvari, kao što se prvotno pretpostavljalo. </p>
<p>U tijelu pronađen polonij-210 </p>
<p>Aleksander Litvinenko otrovan je radioaktivnim elementom polonijem-210 čiji su tragovi pronađeni u njegovu urinu, potvrdio je znanstvenik britanske Agencije za zdravstvenu zaštitu Roger Cox. Direktorica Agencije Pat Troop rekla je da postoji nekoliko mogućnosti - da je Litvinenko taj element »u organizam unio kroz u hranu, da ga je udisao ili mu je u organizam unesen kroz otvorenu ranu«. [Reuters/Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="47">
<p>Komemoracija žrtvama inkvizicije</p>
<p>Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama idealan je da se prisjetimo žena koje su spaljene kao vještice </p>
<p>Tijekom srednjeg i početkom novoga vijeka na našim je prostorima ubijeno, prema nekim izvorima, 7000 osoba, većinom žena, zbog optužbe da su vještice. Neke su žene bile »krive« jer su previše lijepe, druge jer su ružne, neke su bile prebogate, neke presiromašne. Sama činjenica da su žene, bila je dovoljna da netko prijavi nesretnicu i da se pokrene proces. Dr. Suzana Kulović, psihijatrica iz Centra za mentalno zdravlje i ljudska prava, smatrala je da je važno, u povodu Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama koji se obilježava 25. studenoga, prisjetiti se tih strašnih zločina nad ženama i zamisliti se nad njima. Stoga je došla na ideju da se toga dana održi komemoracija ženama, žrtvama inkvizicije, naslovljena »Zaboravljeni femicid«. </p>
<p>»Broj žrtava, koje su različite u raznim povijesnim izvorima, nije najvažniji. Najvažnija je nepobitna činjenica da je mnogo nevinih, najviše žena, zvjerski mučeno i ubijano u srednjem i ranom novom vijeku. Presudnu je ulogu u tome imala Sveta inkvizicija, istražno tijelo Rimokatoličke crkve«, rekla je Kulović. Dodala je da je progon postao strašnim nakon što je tiskan priručnik »Malleus Maleficarum« zvan Malj za vještice u komu se, među ostalim, navodi da je »žena prema svojoj naravi instrument Sotone«. </p>
<p>»Osim objavljivanja masovna zločina, rodno specifičnog genocida-femicida, i odavanja počasti žrtvama, cilj akcije je i prozivanje odgovornih koji se stalno pozivaju na povijesni kontekst koji bi valjda trebao biti isprika za zločin«, istaknula je Kulović. Napomenula je da je papa Ivan Pavao II. u svom Angelusu 12. ožujka 2000. tražio oprost za grijehe Crkve, među ostalim i za inkviziciju i odnos prema ženama, a nakon toga se čulo da je taj njegov čin možda bio ishitren. </p>
<p>»Na tragu takva povijesna odnosa, prema ženama su i današnje teškoće koje imaju žene. Tradicionalni patrijarhalni odnosi su sveprisutni u našem društvu, ali oni su jednostavno neodrživi, jer su protivni kako hrvatskom tako i Ustavu Europske unije koji jamče jednakopravnost spolova«, rekla je Kulović. Prema njezinu mišljenju, ustrajanje na održavanju stereotipnih rodnih uloga u obitelji koje se uglavnom sastoji od ženskog trpljenja muškog nasilništva radi održanja svetog braka i cjelovitosti obitelji, besmisleno je i može imati koban ishod. Prečesto se u crnim kronikama dnevnih novina može pročitati kako je neku ženu mučki ubio muž nakon godina zlostavljanja. »Najčešći oblik kršenja ljudskih prava u Europi je nasilje nad ženama. Sve religijske tradicije nisu fer prema ženama i u svakoj od njih je sadržano mnogo toga što onemogućava ostvarivanje ženskih ljudskih prava i ravnopravnosti spolova«, istaknula je Kulović. </p>
<p>Zašto baš 25. studenoga</p>
<p>Taj je datum odabran za obilježavanje Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama u znak sjećanja na sestre Mirabel koje je 1960. godine brutalno ubio diktator Trujillo u Dominikanskoj Republici. Na prvom sastanku feministica Latinske Amerike i Kariba, održanom u Bogoti 1981. godine, dogovoreno je da se taj datum počne obilježavati kao takav.</p>
<p>Sunčica Dolušić</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Kuhar sa zlatnom kuhačom</p>
<p>Kuhar zagrebačkog hotela »Westin« napominje kako su u modi kulinarski recepti naših baka prilagođeni današnjem vremenu, što znači da su iz njih izbačene masnoće</p>
<p>Zlatni kuhar Hrvatske za 2006. je Miroslav Dolovčak (45) iz zagrebačkog hotela »Westin«. Tu je laskavu titulu osvojio u konkurenciji sedamdesetak kuhara na Danima hrvatskog kulinarstva održanim od 19. do 23. studenoga u opatijskom hotelu »Ambasador«. U razgovoru za »Vjesnik« Dolovčak je istaknuo kako se raduje što je kultura stola u Hrvata u posljednjih nekoliko godina podignuta na višu razinu pa gosti restorana sve češće traže više sljedova jela. »Hrvati se uče uživati u hrani polako blagujući, te više ne strahuju da će ostati gladni«, primjećuje Dolovčak i dodaje kako pod pojmom »dobro se jede« više ne podrazumijevamo »mnogo se jede« nego to znači da je jelo ukusno, lijepo za oko, te da ima više sljedova uz koje idu odgovarajuća vina. Dolovčak je već 25 godina kuhar i napominje kako se moda stola mijenja, kao i moda odijevanja. Trenutačno je, pojašnjava, u jelima zastupljeno mnogo povrća s bijelim mesom, a masnoće i svinjetina u velikoj su mjeri protjerani s jelovnika. S obzirom na to da radi u hotelu »Westin«, gdje je zastupljena hrvatsko-međunarodna kuhinja, Dolovčak svakodnevno ima prigodu pripremati razna jela. Ovogodišnji Zlatni kuhar napominje da zbog »sjedećeg« načina života današnjim ljudima treba sve manje energetski moćne hrane i žele laganije, raznovrsnije i maštovitije obroke. Na posljetku, danas u restorane najčešće ulaze ljudi koji ne rade teške fizičke poslove. U modu dolaze kulinarski recepti naših baka prilagođeni današnjem vremenu, odnosno iz njih se izbacuju masnoće. </p>
<p>Dolovčak kaže kako danas ljudi mogu svagdje strpljivo čekati osim u restoranu gdje svi žele odmah jesti, pa i ponuda jela mora biti takva da njihova priprema ne traje dulje od 15 do 20 minuta. Brine se zbog toga što iz 82 ugostiteljske škole u Hrvatskoj izlaze mladi kuhari uglavnom skromna znanja koje nema tko poučiti, ni gdje, a vlasnici restorana učenike tih škola nerado primaju na praksu. Dolovčakova supruga Biserka također je vrsna kuharica koja je prije nekoliko godina pobijedila na Štruklijadi. Ona napominje kako njezin muž voli jesti sve osim krastavaca i buče. Dodaje kako su Miroslavov najstroži žiri njihovi sinovi Nikola (24), Josip (18) i Ivan (11) koji prvi kušaju jela kojima njihov otac poslije ubire medalje i priznanja po kulinarskim natjecanjima u zemlji i inozemstvu. </p>
<p>Dolovčak je titulu Zlatnog kuhara osvojio sljedećim menijem: Kao hladno predjelo poslužio je goveđi carpaccio s povrćem na žaru i sirovim šampinjonima i sve to prelio balzamičnim octom i maslinovim uljem. Pripremio je i krem juhu od povrća s kockicama kruha i batata (slatka krumpira). Glavno je jelo bio goveđi file na žaru s pogačicama od krumpira, raguom od šampinjona, te sortiranim štapićima od bijele repe i batata. Kao desert poslužio je kremu od svježeg sira s raguom od brusnica i biskvitom od badema. Dolovčak napominje kako mu je drago što domaći specijaliteti poput štrukli, počinju zauzimati vodeće mjesto na jelovnicima i naših uglednih restorana, a smatra da na popularizaciji stare hrvatske kuharske baštine u velikoj mjeri pridonosi i aktivnost Hrvatskoga kuharskog saveza. </p>
<p>Damir Herceg</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Život s glazbom i za glazbu</p>
<p>Glazbeni novinar koji je otvorio izložbu svojih rock-suvenira tvrdi da je u njegovu poslu presudno ne izgubiti strast</p>
<p>Glazbeni novinar, kritičar, jedan od utemeljitelja diskografske nagrade Porin... teško je naći neki segment medijskog djelovanja u kojemu Dražen Vrdoljak nije ostavio traga. Iako je javnosti to bilo slabo poznato, sada se pokazuje da je Vrdoljak i kolekcionar: u srijedu, 22. studenoga, u zagrebačkoj galeriji Roland Planet otvorio je izložbu svojih rock-memorabilija. »U prvih desetak godina novinarskog praćenja rock-glazbe nisam bio svjestan da predmeti koji svjedoče o njenoj povijesti, mogu postati dijelom vrijedne zbirke, upravo zato što su mi često bili nadohvat ruke«, kaže Vrdoljak. Danas mu je žao što je tako razmišljao, jer bi njegova zavidna kolekcija gitara, zlatnih ploča, rijetkih plakata, odjeće i drugih predmeta koji će ostati izloženi do 8. siječnja 2007. bila znatno bogatija.</p>
<p>»Rock-memorabilije u svijetu su već godinama predmetom zanimanja kolekcionara i imaju svoje tržište, a najekskluzivniji primjerci prodaju se na dražbama najpoznatijih aukcijskih kuća. To znači da osim povijesne imaju i materijalnu vrijednost. Gitare s potpisima poznatih glazbenika najčešće se povezuju s pojmom rock-memorabilije i obično su najskuplji predmeti«. Vrdoljak izlaže dvije gitare čija je početna cijena 30.000, odnosno 50.000 kuna. Gibson ES 345 TD »ovjeren« je potpisom njegova nekadašnjeg vlasnika, blues-heroja Johna Lee Hookera, kao i Les Paul Epiphone, gitara koju su potpisali jedan od najvećih svjetskih rock-gitarista Jimmy Page i glasovit inovator gitare Les Paul. »Do tih gitara, kao i većine najatraktivnijih izloženih predmeta, došao sam posredovanjem Paula Scharfmana, jednog od najvećih autoriteta za rock-memorabilije, koji u Los Angelesu ima svoju prodavaonicu na aveniji Melrose. U nju sam početkom devedesetih slučajno navratio da bih njezina vlasnika bolje upoznao nakon što sam nekoliko puta bio savjetnik hrvatskih poduzetnika koji su otvarali lokale prema uzoru na poznati Hard Rock Cafe, čiji su zidovi dekorirani rock-memorabilijama«, pripovijeda zaljubljenik u rock and roll koji je iz Scharfmanove riznice nabavio i zanimljive kolaže Davida Bowieja i Sex Pistolsa. No Vrdoljaku su osobno najdraži izlošci fotografije na kojima je u društvu velikana poput Raya Charlesa, Chucka Berryja, Johnnyja Casha, Jamesa Browna, BB Kinga... »Te fotografije imaju sentimentalnu vrijednost i, dakako, nisu na prodaju, jer me podsjećaju na 35-godišnji put na komu sam upoznao mnoge osobe iz rock-enciklopedija i zato mogu reći da mi je profesionalni život imao smisla«.</p>
<p>S obzirom na to da se rock-memorabilije najčešće prodaju i kupuju na dražbama, i Vrdoljakova prodajna izložba bit će svojevrsna dražba. Sve cijene su, naime, samo početne, a u slučaju da se za neki predmet zainteresira više kupaca, moći će upisati više ponuđene iznose. U tri i pol desetljeća bavljenja poslom koji je u mnogim predodžbama pravo zadovoljstvo, ali, s druge strane, nije nimalo lak ako mu se čovjek posvećuje bez zadrške, Dražen Vrdoljak nikad nije poželio odustati, premda mu ponekad padne na pamet da bi mogao usporiti. »Kad sam počinjao pisati o glazbi, doći do intervjua s velikom zvijezdom zahtijevalo je mnogo snalažljivosti i upornosti. Danas te stvari uglavnom dogovaraju diskografske kuće, dok sam prije dva-tri desetljeća većinu ekskluzivnih materijala napravio isključivo zahvaljujući golemu osobnom entuzijazmu. Evo primjera: početkom 80-ih u Nashvilleu sam upoznao Johna Lomaxa III., najpoznatijega tamošnjeg novinara za country-glazbu i nećaka glasovita američkog folklorista Alana Lomaxa. Kad sam mu rekao da za nekoliko dana u New Yorku imam sastanak s njegovim stricem zaprepastio se, jer ga on sam nikad nije imao prigodu intervjuirati. Do ličnosti čiji me opus fascinirao dolazio sam pod svaku cijenu i onako mladome ništa mi nije bilo teško. Kad bih neku svetinju napokon susreo, na primjer, Raya Charlesa 1972. u Beogradu, to bi me ohrabrilo da radim dalje. Naravno, danas više nemam takvu kondiciju, pa ako mi se ponudi prigoda da napravim neki važniji razgovor, kao prije nekoliko tjedana sa Stingom, onda je on rezultat dugih i brižnih priprema. Uopće, mnogo manje pišem, dok se kritikom više uopće ne bavim«, napominje Vrdoljak kojem je ove godine, poslije duge bolesti presađena jetra. </p>
<p>»I taj je zahvat došao kao posljedica neumjerena života s glazbom, pa već dulje radim sporim tempom. Zato neprestano odlažem predaju u tisak knjige izabranih tekstova, bilježaka i komentara koje sam godinama pisao za razna diskografska izdanja. Pritisnut svakodnevnim obvezama od kojih se preživljava, ne uspijevam pronaći dva-tri mjeseca kako bih se posvetio tom odavno začetom i planiranu projektu«. Ipak, Dražen je ove jeseni uspio dovršiti retrospektivu Olivera Dragojevića u kutiji sa tri CD-a, koja će biti objavljena 2007. u povodu 40. godišnjice Oliverove prve snimke »Picaferaj«. Iako je Oliver na mnogim kompilacijama, još ne postoji antologija koja obuhvaća sva razdoblja njegove dosadašnje diskografske karijere, a Vrdoljak je taj posao obavio s posebnim zadovoljstvom.</p>
<p>»Ne mogu, međutim, sigurno reći što mi je najdraže od svega što sam do sada radio. U nas sigurno ne postoji glazbeni novinar koji je susreo toliko važnih pojedinaca iz područja rocka, soula, jazza, countryja i drugih žanrova poput mene, što govori i o raznovrsnosti mojih glazbenih interesa. Često sam se bavio stvarima koje su - poput organizacije ili promocije glazbenih događanja - nadogradnja moga osnovnoga zanimanja glazbenog pisca, ali presudno je ne izgubiti strast«, zaključuje dugogodišnji protagonist hrvatskoga glazbenog novinarstva. </p>
<p>Petra Boić Petrač</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Pobijedila je pjesma</p>
<p>Grand Prix osvojio je Marko Tomasović, a na oduševljenje publike njihovo je priznanje vrijedno 10 tisuća kuna dobio Đani Stipaničev</p>
<p>Bez pompe, glamura i davno izgubljenog blještavila u hrvatskoj je metropoli održan Zagrebfest. Sama činjenica da je umjesto u za festival uobičajenu subotu 53. Zagrebfest održan u četvrtak, mnogo govori o njegovoj poziciji na domaćoj glazbenoj sceni. Dodamo li tome podatak da se na festival, i to ne u konkurentski dio, odazvalo samo 11 zvijezda (iako Sašu Jakelića za kojeg je malo tko čuo ne možemo svrstati u zvijezde!), od najstarijeg hrvatskog festivala zabavne glazbe mogli smo očekivati jedino propast. Stvarnost nas je, međutim, iznenadila. </p>
<p>Velika dvorana Vatroslava Lisinskog, zlatnih godina festivala ne samo potpuno ispunjena, nego rasprodana i za generalne probe, u četvrtak je bila pristojno popunjena, a u publici smo mogli primijetiti velika imena hrvatske glazbe poput Miljenka Prohaske, direktora festivala Hrvoja Hegedušića, Zrinka Tutića i mnogih drugih. Bio je tu i pokrovitelj festivala, gradonačelnik Milan Bandić, koji je predajući nagradu publike Đaniju Stipanićevu, zahvalio Hegedušiću što je organizirao festival »jer Zagrebu to treba i Zagrebfest ide dalje«. </p>
<p>Uoči samog festivala, Hegedušić je, najavljujući događaj koji je svojedobno znao trajati i pet dana, a sada je trajao samo jedan, rekao da se žiri koji je birao između šezdesetak pjesama došlih na natječaj vodio željom da u festivalu ima dobrih pjesama. Tako im, istaknuo je, nije bilo važno ime autora, nego doista samo kvaliteta. Izabrali su 11 skladbi koje su izveli uglavnom nepoznati, s tek pokojim poznatim pjevačem (Alen Vitasović, Josip Katalenić, Đani Stipanićev, Vlatka Grakalić), te festival upotpunili s još toliko pjesama koje su izvele zvijezde. Iako smo očekivali da će među pjesmama koje su pjevali Arsen, Kemal, Grašo, Giuliano, Karan, Danijela, Josipa, Zorica Konžda, Jasna Zlokić i Miro Ungar biti onih koje pamtimo s nekog Zagrebfesta, to, osim Mire Ungara, nije bio slučaj. Zvijezde su promovirale većinom novije pjesme, a u razgovoru s voditeljicom Ivanom Šundov prisjetili su se ponekog svog nastupa. Što se tiče mlađih, bio je to uglavnom samo jedan nastup i to 1999. godine, dok je Arsen na Zagrebačkim festivalima imao čak 44 pjesme, a Josipa Lisac 11. </p>
<p>Što se pak novih pjesama i izvođača tiče, pobijedile su gotovo neosporno dvije najbolje. Nagradu publike, uz ovacije u dvorani, dobio je Đani Stipaničev, dok je Grand Prix festivala, odnosno priznanje hrvatskih skladatelja, dobio Marko Tomasović, poznati skladatelj koji se prvi put predstavio kao pjevač. Hegedušić je bio u pravu. Na festivalu nije bilo loše pjesme. Ali nije ih bilo ni mnogo koje će ostati. Dvije, tri će sigurno pronaći svoj put do slušatelja, ali svakako ne možemo reći da nekoj skladbi tamo nije bilo mjesto, ili pak da je Zagrebfest, poput ostalih domaćih festivala lakih nota, otplivao u »kuruzne« vode. Tako gledano, možda se čak i ostvare želje koje su izrekle neke od zvijezda – da festival vrati stari sjaj, da mu se vrate izvođači i publika, te da jednoga dana pred »Lisinskim« ugledamo i crveni sag. Jer to je ono što Zagrebfest zaslužuje. </p>
<p>Petra Boić Petrač</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Kozmetičko blago s tržnice</p>
<p>Preparati od voća, povrća, žitarica i vina tisućljetni su recepti prilagođeni zahtjevima suvremene kozmetike </p>
<p>Više se nitko ne čudi kad mu trgovci u parfumerijama ponude kreme, mlijeka za tijelo, gelove, dezodoranse, šampone, parfeme, pa čak i sjenila u boji izrađene od voća, povrća, riže, mlijeka, papra, mente, vina... Iako su najčešće upakirani u lijepu ambalažu, kozmetička torbica podsjeća na ceker prepun različitih namirnica. Proizvođači kozmetike prednost daju sastojcima ubranim na obrađenim poljima, u voćnjacima, u šumama, džunglama, vinogradima ili netom pomuzenu mlijeku, obasuti su pohvalama kupaca i stručnjaka za prehranu. Zanimljivo je da oni baš te namirnice nazivaju funkcionalnima, objašnjavajući da se podjednako mogu koristiti za jelo i istodobno zbog ljekovitih svojstava u kozmetičke svrhe. </p>
<p>Ipak to nisu zasluge timova vrhunski obrazovanih kemičara iz suvremeno opremljenih laboratorija bogatih proizvođača preparata za njegu i šminkanje, nego primjena recepata za njegu lica, tijela i kose, koji su se koristili tisućljećima. Prije tri desetljeća počela ih je otkrivati dosjetljiva Amerikanka Anita Roddick i prvi je takav preparat bio voćni piling od brašna kokosova oraha. Dok se naveliko počeo koristiti za skidanje mrtvih stanica, netko se prisjetio zapisa da se Kleopatra kupala u kiselom mlijeku i da su stari Rimljani bore »brisali« oblozima od vina. Znalci su zaključili da je tajna tih prirodnih preparata u djelotvornosti voćnih kiselina, koji su postale poznate kao AHA-kiseline. Zato se otad jabuke, marelice, breskve, jagode, maline i drugo voće koristi kao sirovinu krema za lice i tijelo. Budući da je učinkovit antioksidans i imunostimulator poboljšava metabolizam kože. Doznavši za to i papaja je postala zanimljiva kozmetičkim stručnjacima, jer sadrži tvari koje čiste i zatežu, te čine kožu baršunastom. No da bi ten bio elastičniji, s vremenom se počela koristiti i mliječna kiselina, dok se baš sada u nekim prestižnim wellness centrima preporučuju tretmani preparatima od vina. Istodobno su jednako zanimljivi s proizvodima od povrća, te agruma koji se više upotrebljavaju u proizvodnji parfema, sapuna i gelova.</p>
<p>Otkako je pak ustanovljeno da list i plod masline sadrže polifenole, neprijatelje štetnih slobodnih radikala, i potiču pravilno dijeljenje stanica kože, obvezno se koštice melju i postaju pilingom, a pulpa bogata mineralima i vitaminima kremom za njegu suhe i nadražene kože. No maslina je sastojak i mlijeka za tijelo, sapuna i šampona. Zanimljivo je da gotovo isti učinak imaju i preparati od avokada, pa nije čudno što ga onda nazivaju velikom maslinom.</p>
<p>Jednako dragocjenim sirovinama postali su badem, orah i kikiriki, jer sadrže masnoću koja vlaži kožu i potiče stvaranje kolagena. Kako su Japanke stoljećima na lice nanosile piling od rižina brašna, ta je žitarica postala sirovinom za proizvodnju traženih kozmetičkih preparata i posebno su hvaljeni puder i šamponi. Istodobno su se počele koristiti i klice pšenice kao dio različitih preparata, a najdjelotvornije su u sprječavaju bora.</p>
<p>No osim što se namirnice iz egzotičnih krajeva, naveliko se koriste u kulinarstvu i u kozmetici. Tako je soja postala sastojkom preparata za kupanje, a sezam i jojoba onih za sunčanje. No korištenje je kakaovca u kozmetici stvorilo pravu revoluciju, jer je bogat uljima i prirodan je izvor uljnih kiselina odličnih za proizvodnju preparata za njegu kože i kose. Tako je nastalo i neobično partnerstvo proizvođača čokolade Nestlea i kozmetičkog diva L’Oreala, pa je onda ustanovljena i nova kategorija - nutrikozmetika.</p>
<p>Marinka Đaković</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Najbolja švicarska vojna kuhunja</p>
<p>BERN</p>
<p> - Četiri godine nakon prve pobjede, švicarski vojni kuhari ponovo su na natjecanju u Luxembourgu postali prvaci svijeta u »vojnom kulinarstvu« ispred Velike Britanije i Njemačke. Žiri je u obzir uzimao izgled i čistoću, tehničku pripremu, način serviranja i okus. Švicarci su bili najbolji i u kategoriji »hladnih jela«. [AP/Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Chanté pjevaju za Anu Rukavinu</p>
<p>Akcija prikupljanja novčane pomoći za Vjesnikovu novinarku Anu Rukavinu oboljelu od leukemije, nakon odlično prihvaćene aukcije fotografija, nastavlja se aukcijom knjiga i koncertom. Aukcija knjiga održat će se u subotu prije podne ispred popularnog zagrebačkog Charliea dok će ženska vokalna skupine Chanté nastupati (u ponedjeljak) u klubu Sax. Sav prihod od ulaznica za njihov koncert, gdje će kao poseban gost nastupiti reper Nered, ACC i Floor Twistars, namijenjen je Aninom liječenju. Cijena ulaznice za koncert iznosi 20 kuna. [D.V.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="54">
<p>Poginuo strojovođa nagibnog vlaka</p>
<p>U teškoj željezničkoj nesreći u Kosovu kod Knina smrtno je stradao strojovodja nagibnog putničkog vlaka, a dvije su osobe ozlijedjene</p>
<p>KNIN</p>
<p> - U teškoj željezničkoj nesreći koja se dogodila nešto poslije 11 sati izmedju mjesta Kosovo i Knina na željezničko-cestovnom prijelazu, smrtno je stradao strojovođa vlaka Neven Komar (57), a dvije su osobe zadobile tjelesne povrede. Do ove teške nesreće došlo je kada je tegljač, vlasništvo tvrtke »Pevec«, podletilo pod nagibni putnički vlak koji je prometovao na relaciji Zagreb-Split. Od siline udara strojovodja je preminuo na licu mjesta, dok je vozač tegljača Zoran Milanović (30) zadobio teške tjelesne osobe ,a kondukter lakše. </p>
<p> Sporedni željezničko-cestovni prijelaz kod mjesta Kosovo , točnije kod tvornice »Knauf« označen je Andrijinim križem, znakom »STOP« i tzv.trokutom preglednosti. Pevecov tegljač koji je bio nakrcan gips pločama iz tvornice Knauf, je potpuno uništen, a putnički nagibni vlak je pretrpio velika oštećenja, posebice u dijelu upravljačnice lokomotive. Na mjesto nesreće odmah su izišle sve mjerodavne ekipe kako bi utvrdile sve okolnosti ove teške nesreće kakva se ne pamti u ovom kraju. Na mjesto dogadjaja došle su i tri ekipe Hitne liječničke pomoći. Očevici su ispričali kako se Pevecov tegljač našao nasred pruge kada je na njega brzinom od oko 95 kilometara na sat naletio vlak. Tegljač je u prednjem dijelu ostao pod vlakom i totalno zgnječen ,a velika oštećenja vidljiva su na cijelom vlaku koji se sastoji od dva veća vagona. Vlak je, kažu nam. tegljač gurao najmanje dvadesetak metara. </p>
<p>Prijelaz na kojem se dogodila nesreća nije imao rampu koja će se nakon ovog slučaja postaviti, rekao je Slavko Šerić, direktor u splitskom HŽ-u.</p>
<p> Poginuli Komar otac je dvoje manje djece, a supruga mu je, takodjer zaposlenica HŽ-a. Obitelj Komar živi u Splitu. Inače, i dvojica braće poginulog strojovodje zaposlena su u HŽ-u. [Jadranka Klisović]</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Istukli i opljačkali zlatara</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - U četvrtak, oko 19.50 sati, u Maksimirskoj 50, dvojica naoružanih muškaraca opljačkali su zlatarnicu »Ljaca«, a jedan od pljačkaša je vlasnika, Lazara T. (22), udario nekoliko puta u glavu. </p>
<p>Dok je Lazar T. pripremao lokal za zatvaranje, dvojica pljačkaša prišli su mu s leđa i ugurali ga u zlatarnicu. Odmah su zaključali ulazna vrata i zaprijetili mu pištoljem. U tom trenutku u zlatarnici je bila i vlasnikova 17-godišnja sestra, a pljačkaši su njih oboje natjerali iza pulta i zapovjedili im da čučnu. Dok je jedan razbojnik krao izloženo zlatno prstenje i privjeske iz staklenih vitrina na pultu, drugi je nekoliko puta, najvjerojatnije pištoljem, udario Lazara u glavu. Pljačkaši su ubrzo izašli i pobjegli u nepoznatom pravcu. Odmah su obavijestili policiju, a ozlijeđeni vlasnik prevezen je vozilom hitne pomoći u KBC Dubrava, gdje je utvrđeno da je lakše ozlijeđen (dvije razderotine na glavi). </p>
<p>U petak smo doznali da je Lazar T. otpušten iz bolnice i da se trenutno nalazi na kućnoj njezi. Prema riječima djelatnice koju smo zatekli u zlatarnici, lopovi su razbili jedno staklo na izložbenoj vitrini, kako bi se što prije dočepali plijena. Koliko su nakita odnijeli njoj nije bilo poznato, no policija procjenjuje da je nestalo robe u vrijednosti od nekoliko stotina tisuća kuna. [Zvonimir Kosinjski]</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Klopka za kriminalce na željezničkom kolodvoru </p>
<p>Osnovni ciljevi akcije bili su pronalaženje droge i otkrivanje ilegalnih imigranata</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Trojica privedenih i desetak grama zaplijenjene marihuane rezultat je policijske racije koju su u četvrtak navečer proveli službenici Postaje granične policije Zagreb i I policijske postaje Centar. </p>
<p>»Dobra večer, ovo je racija. Molimo vas pokažite nam svoje osobne isprave«, tim je riječima počela akcija kontrole ugostiteljskih objekata na i u blizini zagrebačkog Glavnog kolodvora. Racija je izvedena u dva lokala na kolodvoru te u kockarnici »Admiral« na početku Branimirove ulice. U restoranu »Kolodvor« policajci su našli jednog državljanina BiH, koji je već više puta protjerivan iz Hrvatske zbog nelegalnog boravka. Drugi muškarac je izjavio da nema kod sebe isprave, a kako smo kasnije čuli, u policijskoj postaji je identificiran kao osoba za kojom je raspisana tjeralica. Kontrola je bila gotova za svega desetak minuta, bez uznemiravanja mirnih gostiju. </p>
<p>U casinu »Rojal« racija je bila također brza, a službenici Odjela za droge PUZ-a našli su kod jednog gosta sumnjiv smotuljak u kojem su otkrili desetak grama marihuane. Muškarac je odmah priveden. </p>
<p>Tri racije bile su zapravo samo uvod u glavnu akciju večeri. Naime dvadesetak policajaca, predvođenih šefom postaje granične policije Franjom Jankovićem u suradnji s carinicima »okupirali« su vlak koji je u 23,30 stigao iz Budimpešte, a odredište mu je Venecija. »Dva osnovna cilja akcije su pronalaženje droge i otkrivanje ilegalnih imigranata«, rekao je svojim policajcima načelnik Janković.</p>
<p>»Ne biste vjerovali gdje se sve ljudi skrivaju«, kažu nam iskusni policajci, koji su u vlak ponijeli ljestve i razni alat. »Imali smo slučaj kada smo našli Rumunja koji je bio svezan za podvozje vagona, zamotan u vreću za spavanje. Nekad ljude švercaju u teretnim vagonima između balvana, što može završiti kobno za ilegalce«. U putničkim vagonima krijumčari koriste prostor između plafona i krova, ormariće za struju, zahode, u koje osim droge ili cigareta nekad znaju smjestiti i ljude. Djelatnica carine Željka nam je ispričala kako je sjedila u kupeu, kada joj je došao kolega pozvao je da izađe, a zatim je ispod njezina sjedala izvukao »ilegalca«. </p>
<p>»U vlaku za Veneciju u četvrtak nije pronađeno ništa sumnjivo, ali svrha pregleda je postignuta«, kaže načelnik Franjo Janković i naglašava da i medijsko izvještavanje o takvim policijskim akcijama djeluje preventivno , odnosno da odvraća potencijalne švercere od njihova nauma. Načelnik kaže i da se rezultati već pokazuju odnosno da je broj kaznenih djela na i oko kolodvora već duže vrijeme u opadanju.</p>
<p>Rumunjke s »antibiotikom za lice« </p>
<p>Službenicu granične policije i carinicu zanimalo je kuda idu i što rade tri mlade Rumunjke koje su putovale u Sloveniju. Dvadesetgodišnjakinje su rekle da plešu u jednom klubu u Krškom, a našu je policajku privukla velika najlon vreća napunjena kutijama lijekova. Plesačica Daniela je ustvrdila kako je riječ o antibioticima u pasti. Na pitanje što će joj toliko antibiotika Daniela je rekla da njime maže lice! Osim antibiotika imale su i »kremu za podmazivanje«. Budući da se lijekovi koje su djevojke nosile ne nalaze na listi zabranjenih supstanci, našoj policajki nije preostalo ništa drugo nego da im ih vrate.</p>
<p>Zvonimir KosinjskiDragan Grdić</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Poginula dvojica srpskih povratnika</p>
<p>ŽEGAR</p>
<p> - Srpski povratnici Jovo Bundalo (52) i Rajko Perić (45) poginuli su u teškoj prometnoj nesreći koja se dogodila u četvrtak oko 17.40 sati na neosvijetljenoj cesti u Kaštelu Žegarskom. Dragan Grozdanić (19) je »yugom« udario u stražnji dio motokultivatora na kojem su se vozili Jovo Bundalo, i Rajko Perić koji su smrtno stradali. Vozač automobila je lakše ozlijeđen. Svi sudionici nesreće su iz Žegara kod Obrovca, iz predjela Nadvode. Grozdanić je vozio u alkoholiziranom stanju, a nakon što je shvatio što je učinio pobjegao je s mjesta događaja. Inače, Grozdanić živi u susjedstvu poginulih i ozlijeđenog muškarca. Nakon dojave o prometnoj nesreći policija je obavila očevid zajedno s istražnim sucem Županijskog suda u Zadru Borisom Babićem. [M. Veršić]</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Dao se podmititi s 200 kuna i 20 eura?</p>
<p>ZADAR</p>
<p> - Protiv jednog policijskog službenika zadarske Policijske uprave podnesena je kaznena prijava Uskoku zbog sumnje da je u srijedu ujutro primio 200 kuna mita. </p>
<p>Iz PU zadarske saznajemo kako je u četvrtak dovršena kriminalistička obrada nad 40-godišnjim prometnim policajcem kojeg se sumnjiči da je u srijedu u 10 sati ujutro zatekao dvojicu državljana BiH u prometnom prekršaju u Ulici Josipa bana Jelačića u Zadru. On je, umjesto da im je napisao kaznu od njih uzeo ponuđenih 200 kuna, a prekršaj nije evidentirao. Dvojac iz BiH prijavio je policajca policiji zbog primanja mita tako da će protiv 40-godišnjeg policajca osim kaznene prijave biti podnesen i zahtjev za pokretanje disciplinskog postupka te će biti udaljen iz službe.</p>
<p> Inače, PU zadarska ove je godine imala tri slučaja u kojima su građani prijavili policajce zbog kaznenog djela primanja mita. U ova tri slučajeva policiji se nudilo dva puta po 200 kuna i 20 eura. No, i policajci su prijavljivali pokušaje davanja mita. U ovoj godini bila su tri takva slučaja u kojima su policajci prijavili građane koji su ih pokušali podmititi i to s 100, 200 i 300 kuna. [M.V.]</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Brod udario u lučku dizalicu</p>
<p>SPLIT</p>
<p> - Teretni brod »Chiquita Bremen«, koji plovi pod zastavom Bermuda, udario je u srijedu navečer oko 22,10 sati u pokretnu dizalicu u splitskoj Sjevernoj luci, prouzročivši štetu od oko 700.000 eura, no srećom nitko nije ozlijeđen. Do nezgode je došlo na vezu broj 2 kada je brod na uobičajenoj ruti iz Grčke zahvatio krilom zapovjednog mosta jedan od krakova velike lučke dizalice koja se nalazi na šinama. Od udarca se dizalica nakrivila i pomaknula, a brod je oštetio rivu. Na zapovjednom mostu je uništen reflektor te je došlo do manjih oštećenja.[Z.P.]</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Kardiokirurgu ukinut pritvor</p>
<p>RIJEKA</p>
<p> - Dr. Ognjenu Šimiću, riječkom kardiokirurgu osumnjičenom za primanja mita, ukinut je pritvor, odlučio je Duško Tišma, istražni sudac riječkoga Županijskoga suda. Pritvor je ukinut zbog teškoga zdravstvenoga stanja osumnjičenika, a zbog čega je isključena mogućnost ponavljanja kaznenoga djela što je bio razlog pritvaranja. Šimić je posljednja tri mjeseca proveo iza rešetaka riječkoga Okružnoga zatvora, a posljednjih nekoliko dana u KBC-u Rijeka gdje je prebačen nakon što je imao srčanih problema. Šimić će se tako braniti sa slobode, ali nakon izlaska iz riječke bolnice, prema najavama, neko vrijeme će se oporavljati u opatijskoj Talasoterapiji. [T.R.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="61">
<p>Građani uplatili 1,55 milijardi kuna</p>
<p>27. studenoga poslije podne Vlada će odrediti i krajnju prodajnu cijenu dionice te odlučiti o alokaciji, odnosno raspodjeli dionica </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Od ukupno 49.766 predanih povlaštenih ponuda, 90 posto ili 44.640 bilo je popraćeno pravilnim i pravodobnim uplatama, te je 44. 271 hrvatski građanin iskoristio pravo na kupnju Ininih dionica s pravom prvenstva i posebnih pogodnosti, izvijestili su u petak iz Vlade.</p>
<p>Prema njihovim podacima, ukupna vrijednost uplaćenih sredstava po važećim povlaštenim ponudama iznosi 1,55 milijardi kuna. </p>
<p>Rok za zaprimanje povlaštenih ponuda hrvatskih građana za kupnju Ininih dionica, u drugom krugu privatizacije najveće hrvatske i regionalne naftne kompanije, završio je u četvrtak u 20 sati.</p>
<p>Javna ponuda u kojoj se mogu predati »nepovlaštene« ponude i dalje traje. Naime, do ponedjeljka, 27. studenoga do 15 sati, fizičke osobe mogu predati i ponudu bez prava prvenstva i bez posebne pogodnosti (više od 38.000 kuna), a domaće i strane pravne osobe kao institucionalni investitori - indikativne ponude. </p>
<p>Nakon isteka tog roka, kako je najavljeno, 27. studenoga poslije podne Vlada će odrediti i krajnju prodajnu cijenu dionice te odlučiti o alokaciji, odnosno raspodjeli dionica. Tada će i hrvatski građani koji su predali povlaštenu ponudu znati koliko će dionica dobiti za uplaćeni iznos. [Ž. Bukša]</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Nastavak snažnog rasta kunskih depozita</p>
<p>Devizni su depoziti krajem rujna iznosili 85,2 milijarde kuna</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Uz snažan rast kunskih depozita kod banaka u Hrvatskoj u rujnu se bilježi i nominalni rast deviznih depozita, pa su na kraju tog mjeseca ukupni kunski štedni i oročeni depoziti kod banaka premašili iznos od 46 milijardi kuna, s visokom godišnjom stopom rasta od 68,1 posto, dok su ukupni devizni depoziti iznosili 85,2 milijarde kuna.</p>
<p>Prema podacima Hrvatske narodne banke, nastavlja se snažan rast kunskih depozita kod banaka, koji su tijekom kolovoza povećani za nešto više od dvije milijarde kuna.</p>
<p>Ukupni su kunski štedni i oročeni depoziti kod banaka tijekom prvih devet mjeseci ove godine povećani za 18,1 milijardu kuna, dok su na kraju rujna ove godine bili veći za 18,7 milijardi kuna nego prije godinu dana. To odgovara nominalnoj godišnjoj stopi rasta od čak 68,1 posto.</p>
<p>Stanovništvo je tijekom rujna »podebljalo« svoje kunske - štedne i oročene račune za 679 milijuna kuna, a u odnosu na isti mjesec prethodne godine za 10,2 milijarde kuna.</p>
<p>Ukupni kunski štedni i oročeni depoziti stanovništva kod banaka na kraju rujna iznosili su 24,7 milijardi kuna. Godišnja stopa rasta kunskih depozita stanovništva iznosi vrlo visokih 70,6 posto.</p>
<p>No, na godišnjoj su razini devizni depoziti u padu.Tako su ukupni devizni depoziti kod banaka na kraju rujna iznosili 85,2 milijarde kuna. Na godišnjoj razini, u odnosu na rujan prošle godine, u istom su mjesecu ove godine ukupni devizni depoziti kod banaka nominalno bili manji za 1,7 milijardi kuna.</p>
<p>Čak 85 posto od ukupnih deviznih depozita u bankama u Hrvatskoj ima stanovništvo. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Hrvatska mora graditi energetske objekte</p>
<p>Zahtjevi za energijom su sve veći, pri čemu prednjači rastući uslužni sektor gospodarstva, rekao je predsjednik Hrvatskog energetskog društva</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »Potrošnja energije u Hrvatskoj ubrzano raste pa moramo graditi nove energetske objekte«, rekao je predsjednik Hrvatskog energetskog društva (HED) Goran Granić na 15. forumu »Dan energije u Hrvatskoj«, tradicionalnom godišnjem skupu u organizaciji HED-a čiji je pokrovitelj predsjednik Stjepan Mesić.</p>
<p>»Zahtjevi za energijom su sve veći, pri čemu prednjači rastući uslužni sektor gospodarstva, čija se djelatnost temelji na kvaliteti ponude, koja je pak moguća samo uz povećanu potrošnju energije«, rekao je Granić.</p>
<p>Zato je, prema njegovim riječima, priključenje hrvatskog naftovoda na dobavni pravac iz Kaspijskog bazena jedan od hrvatskih prioriteta, a treba razmotriti i što će na kraju biti s projektom Družba Adria. »Potrebno je i povezati hrvatski plinski sustav sa mađarskim, srbijanskim, sustavom BiH, a u budućnosti i crnogorskim, priključiti se na Nabucco projekt, izgraditi LNG terminal i izgraditi novo skladište plina«, rekao je Granić.</p>
<p>Zbog ubrzanog rasta potrošnje struje u zadnjih desetak godina, koji je premašio sva očekivanja, a očekuje se njegov nastavak do 2010. Hrvatska mora graditi nove elektrane. »Pritom se neće moći izbjeći gradnja termoelektrane na ugljen i ponovno razmatranje nuklearne opcije«, dodao je.</p>
<p>»Obnovljivi izvori energije također mogu, u tehnološki izvedivoj mjeri, sudjelovati u podmirivanju pojačane potrošnje, ali njihov razvoj i proizvodnja je skupa, pa javnost treba znati da će im to povećati cijenu energije«, napomenuo je Granić.</p>
<p>S njim su se složili i drugi stručnjaci okupljeni na skupu, a istaknuta je i važnost povećanja energetske efikasnosti. Pritom je upozoreno da hrvatski elektroenergetski sustav ne može prihvatiti više od 300-400 megavata vjetroelektrana.</p>
<p>Na skupu je upozoreno da javnost nije dovoljno senzibilizirana za energetsku problematiku, zbog čega se teško provode novi nužni projekti kao što su naftovodi, LNG terminal i nove elektrane. Zato je naglašena važnost sudjelovanja javnosti i lokalne samouprave u pripremi projekata prije bilo kakvih odluka. Pritom treba pokazati strpljivost, stručnu uvjerljivost i uvažavati interese građana i lokalne samouprave, istaknuto je na skupu.</p>
<p>Na Danu energije, čija je ovogodišnja tema »Energetske perspektive do 2050. godine«, oko 150 stručnjaka iz Hrvatske i inozemstva raspravljalo je o raznim energetskim scenarijima za Hrvatsku, Europu i svijet do polovice ovog stoljeća.</p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Stagnira potrošnja piva</p>
<p>Stručnjaci tvrde da je jedno pivo dnevno korisno za zdravlje</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Grupacija proizvođača piva, slada i hmelja pri HGK predstavila je u petak hrvatsko izdanje brošure »Korisni učinci umjerenog konzumiranja piva« Europskog udruženja pivara.</p>
<p>Predsjednik Grupacije piva Pero Ivanković kazao je da potrošnja piva u Hrvatskoj stagnira, te u prosjeku iznosi 83 litre piva godišnje, dok je prije petnaestak godina iznosila 95 litara.</p>
<p>Dodao je da je prosječna svjetska potrošnja piva godišnje iznosi 50 litara. U zemljama u našem okruženju je slična kao i kod nas, a u Češkoj 160 litara, Njemačkoj 120 litra. </p>
<p>Prema znanstvenim istraživanjima na koje se poziva brošura, konzumiranje malih i umjerenih količina piva, odnosno alkohola, donosi smanjene rizike od niza bolesti. U raspravi se čulo da je jedno pivo dnevno korisno za zdravlje. Stoga će domaća pivarska industrija u skladu s odgovornim poslovanjem (ne piti i voziti) pokrenuti kampanju potrošnje piva. [M. P.]</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Gospodarstvo će i dalje rasti</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Kompozitni prognostički indeks hrvatskoga gospodarstva CROLEI nastavio je i u rujnu kontinuirani rast od početka ove godine. Na kraju rujna indeks je bio 0,61 bod veći nego krajem kolovoza, a u Ministarstvu financija očekuju da će se rast nastaviti u najmanju ruku i početkom 2007.</p>
<p>U rujnu je u usporedbi s kolovozom bio veći broj noćenja turista, povećana su ukupna likvidna sredstva, gotov novac, kunski depoziti poslovnih banaka, povećane su devizne rezerve poslovnih banaka na oročene depozite s otkaznim rokom i kamatna stopa na tržištu novca. U stvarnosti je kamatna stopa na tržištu novca pala, ali kako se radi o indikatoru sa suprotnim predznakom, u prognostičkome se indeksu pad njegove vrijednosti bilježi kao rast.</p>
<p>Rastu vrijednosti indeksa najviše je pridonio rast monetarnih i financijskih komponenti, koje unutar indeksa iskazuju najkonzistentniji trend rasta, izuzev serije devizne rezerve poslovnih banaka na oročene depozite s otkaznim rokom i kamatne stope na tržištu novca, jer rastu iz mjeseca u mjesec počevši s veljačom 2006. [S. K.]</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Pastor širi poslovanje na Rumunjsku</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Zagrebačka Pastor grupa, najveći proizvođač, i distributer protupožarne zaštite, vatrogasne opreme i opreme za zaštitu na radu u jugoistočnoj Europi, proširila je u suradnji s RTC Holdingom iz Bukurešta svoje poslovanje na Rumunjsku. Tvrtka pod imenom Pastor Fire & Safety pokrivat će rumunjsko tržište, a bavit će se uslugama vezanim uz protupožarnu zaštitu, vatrogastvo i zaštitu na radu, kao i kompletnom uslugom projektiranja, izvođenja, nadzora pri izvođenju te servisiranja stabilnih protupožarnih sustava i sustava tehničke zaštite. Pastor je osim u Hrvatskoj prisutan na tržištima Slovenije, BiH, Srbije, Crne Gore, Kosova, Makedonije i Rusije, s godišnjim prometom većim od 30 milijuna eura. [L. C.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="67">
<p>Pregovori se nastavljaju, prekid štrajka u ponedjeljak?</p>
<p>Vladina ponuda o rastu plaća prosvjetara kroz sedam godina, nije zadovoljila sindikalne povjerenike</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Iako do petka kasno navečer nije postignut sporazum između Vlade i sindikata obrazovanja, obje se strane nadaju da će dogovor oko plaća prosvjetara do ponedjeljka biti postignut, kako bi se prekinuo najveći štrajk u obrazovanju u kojemu je u petak sudjelovalo oko 80 tisuća nastavnika. </p>
<p>Sindikati su, naime, nakon tri i po satnog sastanka u petak odbili ponudu Vlade o uklanjanju zaostataka plaća u roku od sedam godina. »Ovo je bio najteži sastanak dosad. Ne prihvaćamo ovu ponudu Vlade i ostajemo pri svom zahtjevu o uklanjanju zaostataka prosvjetarskih plaća kroz pet godina«, izjavio je Vilim Ribić iz Nezavisnog sindikata znanosti. </p>
<p>Na večernjem sastanku sindikalnih povjerenika na kojemu se odlučivalo hoće li prosvjeta prihvatiti Vladinu ponudu i prekinuti štrajk, osim predugog roka do cilja problem se pokazao i u prvoj rati isplate. Povjerenici naime očekuju da prosvjetari osjete znatnije povećanje plaća već početkom nove kalendarske godine. »Otvoreni smo za daljnje pregovore, a uz rok od pet godina tražimo i da kroz mjesec dana počnu pregovori za granski kolektivni ugovor«, rekao je Ribić. Od Vlade traže također, kako ga zovu, 'osigurač', kojim će im biti zagarantirano da će nakon trogodišnjeg rasta plaća, osnovica nastaviti rasti. »Ukoliko se ne dogovorimo o 'osiguraču', štrajk se u ponedjeljak nastavlja«, poručili su, tvrdeći kako znaju da novca za njihove zahtjeve ima. </p>
<p>»Oko 900 milijuna kuna na pet godina za uklanjanje zaostataka plaća za 80 tisuća kuna, što je 180 milijuna kuna po godini, nije puno«, kažu u sindikatima.</p>
<p>Najvećem hrvatskom štrajku u obrazovanju u petak se inače pridružila većina fakulteta, akademija i visokih škola u državi, Leksikografski zavod »Miroslav Krleža«, Nacionalna i sveučilišna biblioteka i druge sveučilišne knjižnice, istraživački centar HAZU-a, zajedno s rektoratima sveučilišta. Zajedno sa znanstvenom zajednicom, u štrajku je u petak sudjelovalo oko 80 tisuća nastavnika. </p>
<p>»I mi smo u štrajku«, potvrđuje glasnogovornica Sveučilišta u Zagrebu Zvonimira Klen. Rektor Aleksa Bjeliš je normalno obavljao svoje dužnosti, no podržao je štrajk. Iako akademici HAZU-a nisu u štrajku, kao što tvrdi predsjednik HAZU-a Milan Moguš, štrajkaju znanstvenici istraživačkog centra HAZU-a. Štrajkalo je 90 posto fakulteta, od najvećih (Filozofski u Zagrebu na kojem je odziv 95 posto) do onih manjih (Rudarsko-geološko-naftni i Učiteljska akademija, oba s više od 90 posto profesora u štrajku). NSB i ostale sveučilišne knjižnice u petka su bile zaključane. Nezadovoljstvo plaćama neradom u školi pokazuje oko 35 tisuća učitelja u osnovnim školama i više od 18 tisuća u srednjima. Slične podatke daje i Ministarstvo znanosti.</p>
<p> </p>
<p>Janjić: Štrajk treba prekinuti</p>
<p>»Traži se prihvatljivo rješenje i poprilično se približavaju stavovi sindikata i Vlade. Vjerujem da će se tijekom vikenda doći do rješenja kako bi se prekinuo štrajk u ponedjeljak. To bi bilo dobro i za sindikate i za Vladu ali i za roditelje«, rekao je državni tajnik za srednje školstvo Želimir Janjić.</p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Problem riješiti prema Vladinim mogućnostima</p>
<p>Mihalinec: »Predsjednik nas je saslušao i razumio naše probleme. Smatra da su naši zahtjevi opravdani i da problem treba riješiti«</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Nakon što je u četvrtak s premijerom Ivom Sanaderom zaključio da treba pronaći rješenje za prosvjetare, predsjednik Stjepan Mesić primio je u petak na Pantovčaku čelnike sindikata osmoškolskog, srednjoškolskog i visokoškolskog obrazovanja, koji štrajkaju već treći dan. Predsjednik im je obećao, kako su nakon sastanka izjavili novinarima, da će učiniti sve što može kako bi se riješio problem na zadovoljstvo nastavnika, ali u okvirima mogućnosti Vlade.</p>
<p>»Predsjednik nas je saslušao i razumio naše probleme. Smatra da su naši zahtjevi opravdani i da problem treba riješiti«, prenio je nakon sastanka predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Branimir Mihalinec. Zaključio je kako im se čini, prema svemu što su čuli, da će se vrlo brzo iznaći rješenje, možda već tijekom ovog vikenda. </p>
<p>Predsjednik Sindikata hrvatskih učitelja Zvonimir Laktašić najavio je da će sindikati u petak navečer na sastancima svojih tijela pokušati naći zajedničko rješenje. Međutim, predsjednik Velikog vijeća Sindikata znanosti i visokog obrazovanja Vilim Ribić procjenjuje da njihovim članovima neće biti prihvatljiv Vladin prijedlog da se zaposlenima u obrazovanju zaostaci nadoknade kroz deset godina. Rješenje na koje bi mogli pristati je, kaže, nadoknada zaostataka od oko 20 posto kroz tri do pet godina. Poručio je da su sindikati napravili već mnogo ustupaka, pa je to njihova krajnja granica.</p>
<p> Ako se tijekom vikenda ne postigne dogovor, u ponedjeljak će se nastaviti štrajk, najavio je Ribić. [M. Rožanković]</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Sanader: Ponosan sam na naše pregovarače s EU-om</p>
<p>Rekli su mi iz Europske komisije da je malo koja zemlja koja je ušla u EU imala tako dobre pregovarače kao Hrvatska, rekao je Sanader</p>
<p>TIRANA (Od Vjesnikova izvjestitelja)</p>
<p> - »Učinit ćemo sve da završimo pregovore s Europskom unijom kvalitetno i brzo. Iznimno sam kao predsjednik Vlade ponosan na naše pregovarače zbog pohvala koje smo dobili na završetku screeninga«, rekao je u petak u Tirani na summitu Srednjoeuropske inicijative (SEI) premijer Ivo Sanader. </p>
<p>»Rekli su mi iz Europske komisije da je malo koja zemlja koja je ušla u EU imala tako dobre pregovarače kao Hrvatska. Kada tome dodamo da kod nas postoji široki konsenzus o pregovorima možemo biti optimisti«, kazao je Sanader. Premijer upozorava da se vrlo budno i pozorno prati sve što se događa na planu ustavne krize u okviru EU-a i da pozdravlja najnoviju rezoluciju vanjskopolitičkog odbora Europskog parlamenta. U rezoluciji su izrečene pohvale Hrvatskoj i rečeno je da Hrvatska neće biti nikakvo opterećenje integracijskom kapacitetu Unije. </p>
<p>U Tiranu na summit Srednjoeuropske inicijative doputovalo je pet europskih premijera, a ostale zemlje zastupali su potpredsjednici vlada ili ministri. Srednjoeuropska inicijativa najdulje od svih asocijacija njeguje suradnju u ovom dijelu Europe i danas okuplja 17 država. Sudionici summita u Tirani naglasili su europsku notu koja je prioritet djelovanja SEI-a jedinstven je stav da je nakon Rumunjske i Bugarske na redu Hrvatsku.</p>
<p>»Učinit ćemo sve da tako i bude, ali ćemo pomoći i svim drugim zemljama u regiji da postanu članice EU-a i NATO-a kad za to dođe vrijeme i kad ispune kriterije«, kazao je Sanader u Tirani, uz naglasak da EU neće biti kompletan bez svih zemalja jugoistoka. </p>
<p>»I u našem je interesu da sve zemlje regije uđu u EU jer sve ono što smo doživjeli devedesetih godina govori da je suradnja mnogo bolja od konfrontacija«, kazao je premijer. </p>
<p>Na skupu u Tirani Sanader je govorio i o ulozi SEI-a u okviru europskih integracija jer su se upravo u njemu stvarali uvjeti za ulazak novih članica u EU. Sanader je razgovarao i s ostalim sudionicima skupa i zauzeo se da sve zemlje SEI-a koje su i članice EU-a podrže ulazak Hrvatske u Uniju kada pregovori budu završeni. Sanader je kazao da će Hrvatska i ubuduće podržavati ulazak Albanije u EU, ali i svih drugih zemalja regije. </p>
<p>»Ako želimo Europu bez ratova, treba podržavati proširenje EU-a i ne smije se dogoditi da ponovo imamo Europu s linijama podjele. To je bilo za vrijeme hladnog rata i zato podržavam proširenje EU-a na sve europske zemlje«, zaključio je Ivo Sanader. </p>
<p>Sanader: Prosvjetarima treba platiti više</p>
<p>»Moja vlada i osobno kao premijer promovirali smo da Hrvatska treba biti društvo znanja. Osobno sam inzistirao na reformama koje provodimo i koje su pokazale velik uspjeh. Zato prvi tražim da se nađe način kako da ljudi koji vode reforme na svojim leđima budu bolje plaćeni«, rekao je Ivo Sanader u Tirani, komentirajući štrajk prosvjetara. </p>
<p>»Ako tražimo od prosvjetara koji su časni ljudi provođenje reforme i da imaju važnu zadaću u hrvatskom društvu, onda im trebamo platiti i više nego što je bio dosad slučaj. Na žalost, 2000. su im smanjene plaće i sada moramo platiti taj ceh. Mi ćemo naći način i vjerujem da ćemo završiti pregovore«, kazao je premijer. Sanader tvrdi da nije uopće u pitanju treba li platiti više. »Pitanje je samo koliko može podnijeti Hrvatska u cjelini u idućim godinama i da se nađemo negdje iza čega možemo stati kao socijalni partneri, jer duboko vjerujem u socijalno partnerstvo«.</p>
<p>Jurica Körbler</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Za oružje - kod liječnika svakih 5 godina</p>
<p>Novim zakonom prihvaćaju se europski standardi, pogotovo u području stočarske proizvodnje</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Podizanje konkurentnosti hrvatskog stočarstva na europskom tržištu glavni je cilj donošenja novog zakona o stočarstvu koji je u petak raspravljen u Saboru. Njime se prihvaćaju europski standardi, što se posebno odnosi na uvjete za obavljanje stočarske proizvodnje, zoohigijene, kakvoću stočne hrane i proizvoda životinjskog porijekla, uvjete za zaštitu okoliša, te inspekcijski nadzor. Također se određuje oblik i sadržaj rodovnika stoke, putovnica za kopitare, definira se pasmina pčela i predviđa uvođenje katastra pčelinjih pasmina, a dogovorena je i zaštita sive pčele kao autohtone hrvatske pasmine. </p>
<p>Zakon propisuje učinkovito zbrinjavanje životinjskog gnoja, a ukida se odredba o zabrani klanja pomlatka stoke. Uz potporu zakonu, oporba je upozorila na problem uvoza stoke i dodjele zemljišta. </p>
<p>Damir Kajin (IDS) je predložio da se seljacima državna zemlja proda po simboličnoj cijeni od jedne kune, uz kamatu koja bi pratila stopu inflacije. Vladimir Kurečić (HDZ) je upozorio na položaj malih stočarskih proizvođača i istaknuo da se stočarska proizvodnja nakon godina stagnacije napokon stabilizirala.</p>
<p>Raspravljen je i prijedlog zakona o oružju kojim se želi suzbiti zloporaba vatrenog oružja i povećati sigurnost građana. Predviđa se obvezni liječnički pregled svakih pet godina za svakog tko dobije dozvolu za nošenje oružja, čime se, prema riječima državnog tajnika MUP-a Ivice Buconjića, želi spriječiti da psihički i fizički bolesne osobe mogu držati oružje. Uveo bi se i novi model dobrovoljne predaje legalnog i nelegalnog oružja kako bi svi koji ga imaju mogli predati policiji bez prekršajne ili kaznene prijave. To je podržao Tomislav Čuljak (HDZ), dok oporba smatra da blage kazne neće smanjiti uporabu ilegalnog oružja kojim se, prema riječima Pere Kovačevića (HSP), počini 95 posto najtežih kaznenih djela. [Marijan Lipovac / Silvana Oruč Ivoš]</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Hrvatska će dobiti ohrabrujući signal iz Rige </p>
<p>Ne bih isključio mogućnost poziva Hrvatskoj u proljeće 2008. rekao je Jaap de Hoop Scheffer</p>
<p>BRUXELLES</p>
<p> - Hrvatska će dobiti ohrabrajući signal sa summita NATO-a 28. i 29. studenoga u Rigi, a o točnoj formulaciji te poruke još raspravljaju države članice Sjevernotlantskog saveza, izjavio je u petak u Bruxellesu glavni tajnik NATO-a Jaap de Hoop Scheffer.</p>
<p> »Ne mogu unaprijed reći što će biti u završnoj deklaraciji, okvirna poruka je ohrabrujuća, a kako će točno glasiti o tome još raspravljaju države članice«, rekao je Scheffer na konferenciji za novinare upitan raspravlja li se o datumu kada će biti upućen poziv za članstvo zemljama koje sudjeluju u Akcijskom planu za članstvo (MAP) - Hrvatskoj, Makedoniji i Albaniji. </p>
<p> Američki predsjednik George Bush nedavno je izjavio da bi 2008. bila dobar datum za pridruživanje Hrvatske NATO-u. </p>
<p>»Kao što znate još nema formalne odluke kada će se ponovno sastati čelnici zemalja članica, a najvjerojatnije će to biti u proljeće 2008. godine i ne bih isključio da će tada biti upućene pozivnice«, rekao je Scheffer. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Povezivanje elektrosustava istočne i zapadne Hrvatske </p>
<p>HEP će dogodine graditi prve termoelektrane na vruću vodu u jugoistočnoj Europi</p>
<p>KOPRIVNICA</p>
<p> - Do 2009. bit će povezani elektroenergetski sustavi istočnog i zapadnog dijela Hrvatske, kako bi opskrba strujom, čija potrošnja naglo raste, bila sigurnija. To je naglašeno u petak u Elektri Koprivnica prilikom potpisivanja ugovora o projektiranju dalekovoda Virje - Virovitica. Ugovor su potpisali Miroslav Mesić, direktor tvrtke HEP -Operator prijenosnog sustava, i Luka Miličić, direktor zagrebačkog Dalekovoda.</p>
<p>Riječ je o dvostrukom 110-kilovoltnom dalekovodu dugom 45 kilometara, koji povezuje Koprivničko-križevačku i Virovitičko-podravsku županiju. Projekt je vrijedan 1,7 milijuna kuna, a zasnivat će se na najmodernijoj tehnologiji optičkih vlakana. Investicija će koštati 113 milijuna kuna i bit će završena do sredine 2007. Sadašnji 35-kilovoltni sustav usko je grlo u prijenosu energije i prepreka dajnjemu gospodarskom razvoju. </p>
<p> Potpredsjednik Vlade Damir Polančec je istaknuo kako je to jedan od kapitalnih HEP-ovih projekata, jer će olakšati opskrbu strujom u vrijeme najvećih opterećenja, kada zbog nepovezanosti sustava i dolazi do povremenih prekida. Novi će dalekovodi pomoći i racionalizaciji nabave i potrošnje električne energije. Polančec je pohvalio razvojnu politiku HEP-a, jer će iduće godine u Koprivničko-križevačkoj županiji graditi termoelektrane na vruću vodu, prvi takav projekt proizvodnje električne energije u jugoistočnoj Europi. Elektrana će se graditi na nalazištu geotermalne vode Kutnjak - Lunjkovec, dvadesetak kilometara od Koprivnice.</p>
<p> Josip Friščić, župan koprivničko-križevački, istaknuo je da se u županiji, po gospodarskom potencijalu među prvih pet u Hrvatskoj, osnivaju četiri nove poduzetničke zone, a preduvjet za njihov uspješan rad je sigurna opskrba energijom. [Ž. Krušelj]</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Puljić: To je spletkarenje političkih gubitnika </p>
<p>Apsurdno je da se oni koji nisu bili članovi nijednog izbornog tijela zaklinju u lažiranje</p>
<p>SPLIT/RIJEKA</p>
<p> - »Tvrdnje zastupnika HDSSB-a Ivana Drmića i Branimira Glavaša o lažiranju izbornih rezultata na Sedmom i Devetom općem saboru HDZ-a najobičnije su politikantsko spletkarenje koje potiče grupica političkih gubitnika, čiji je cilj diskreditirati vladajuću stranku«, rekao je u petak na konferenciji za novinare čelnik splitskoga HDZ-a Zvonimir Puljić, ujedno i predsjednik izbornog povjerenstva na oba stranačka sabora. Odbacivši optužbe za lažiranje unutarstranačkih izbora u korist Ive Sanadera, Puljić je kazao da je upravo pobjednička struja u HDZ-u onemogućila pritiske i utjecaj na stranačke izaslanike.</p>
<p>»Apsurdno je da se Drmić i Glavaš, koji nisu bili članovi nijednog tijela zaduženog za provedbu izbora, zaklinju da su oni odgovorni za lažiranje izbora«, poručio je Puljić. </p>
<p>U petak je reagirao i čelnik primorsko-goranskog HDZ-a Vladimir Vranković. »Kao suorganizatori Devetog sabora u Rijeci 2004. energično odbacujemo nebulozne tvrdnje da je na njemu bilo namještanje glasova i zakulisnih radnji u korist bilo koga, te takve izjave doživljavamo kao grube laži smišljene da naškode ugledu stranke i predsjedniku stranke«, stoji u priopćenju. [D. Stella/Lj. Mamić Pandža]</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2006], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20061125].
|
