NA [2006], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20060325].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 157560 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>25.03.2006</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>MORH se smanjuje za još 2000 ljudi</p>
<p>Prema planu izdvajanja za 2006., iz obrambenog će sustava izaći 3100, a prema planu prijema ući novih 1100 profesio-nalnih vojnika, časnika i službenika</p>
<p>Ministarstvo obrane i Oružane snage smanjit će se do kraja ove godine za još 2000 zaposlenih. Bit će to, međutim, posljednje izdvajanje vojnog i civilnog osoblja u toliko velikom nerazmjeru između onih koji izlaze u odnosu na one koji tek ulaze u sustav. Tranzicija će se nastaviti i nakon 2006., ali ta će neujednačenost iz godine u godinu biti sve manja. »Već dogodine nećemo imati ekstremno smanjenje ukupne veličine MORH-a i Oružanih snaga. Tada će broj onih koje budemo izdvojili biti približno jednak broju osoba koji će tek ući u sustav«, potvrdili su Vjesniku pomoćnik obrambenog ministra za ljudske resurse Željko Goršić i Nenad Smolčec, načelnik Personalne službe.</p>
<p>U Ministarstvu doznajemo što piše u najnovijim godišnjim planovima izdvajanja i prijema osoblja za ovu godinu, dokumentima koji su nedavno dobili potvrdu hrvatske vlade. Prema Godišnjem planu izdvajanja za 2006., iz obrambenog će sustava do kraja godine izaći ukupno 3100, a prema planu prijema ući novih 1100 profesionalnih vojnika, časnika i službenika.»Nema tu ništa tajnovito. Riječ je o dobro poznatoj politici personalnog upravljanja. Pred nama je njezin treći godišnji ciklus i Vladinom verifikacijom počinje provedba«, objašnjava Rončevićev pomoćnik za ljudske resurse. Prema njegovim riječima, Plan prijema osoblja za ovu godinu predviđa prijem 875 profesionalnih vojnika i 185 budućih časnika. Zaposlit će se, najavljuje Rončevićev pomoćnik, i 40 službenika s visokom stručnom spremom.</p>
<p>Prvi put će broj izdvojenih službenika i namještenika biti veći od broja izdvojenih djelatnih vojnih osoba. »Izaći će 1877 djelatnih vojnih osoba, a primamo novih 1060. Po tome se vidi da su Oružane snage danas vrlo blizu željene veličine i da ove godine primjetnije smanjujemo broj službenika. Naš je plan izdvojiti ukupno 1223 službenika i namještenika, ali ne smije se zaboraviti da su u tom broju i oni koji izlaze kroz organizacijska izdvajanja Službe za gospodarenje nekretninama i Zrakoplovno-tehničkog zavoda«, podsjeća Goršić.</p>
<p>»Nitko od tih ljudi neće izgubiti posao. Riječ je o prijelazu u novu organizaciju u kojoj će im biti ponuđeni najmanje isti uvjeti kakve su imali u MORH-u. Njihovo izdvajanje neće biti opterećenje za proračun, a ugovori o radu koji im budu ponuđeni bit će najmanje na razini onih koje su imali u Ministarstvu«, objašnjava Smolčec. </p>
<p>Kako će se za drugu karijeru pripremiti bivše djelatne vojne osobe, u MORH-u je već sve isplanirano do najsitnijeg detalja. Utvrđeni su precizni kriteriji provedbe Plana izdvajanja, a prema njima iz sustava ponajprije izlaze osobe koje, u skladu sa zakonom, stječu uvjete za mirovinu. Druga skupina su djelatne vojne osobe koje zdravstvene komisije ocijene nesposobnima za službu, a treća su oni koji ne zadovoljavaju propisane kriterije profesionalnog razvoja.</p>
<p>Prema grubim procjenama, od 2003. do danas, iz sustava ovog ministarstva izašlo je oko 15.000 ljudi, od kojih je 2500 koristilo usluge programa »Spectre«. I ove godine, Ministarstvo je za otpremnine osiguralo dovoljno novca. U obrambenom je proračunu za to predviđeno točno 147 milijuna kuna. </p>
<p>Jedinstveni sustav za upravljanje osobljem</p>
<p>Dugoročni plan razvoja OS-a, nedavno dovršeni dokument u radnoj inačici, po kojem će Hrvatska modernizirati svoju vojsku, obuhvaća i područje uz upravljanje ljudskim resursima. U MORH-u doznajemo da će moderni izgled obrambenog sustava zahtijevati ustrojavanje jednako tako modernog i jedinstvenog središta za vođenje personalne politike. »Novi sustav upravljanja osobljem razvijat će se u četiri programa: programu za prijem osoblja, programu za profesionalni razvoj osoblja, programu potpore te programu tranzicije«, otkrio je Vjesniku Nenad Smolčec, načelnik Personalne službe MORH-a. </p>
<p>Mile Franičević</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Još žešće oluje, poplave i suše</p>
<p>Devet od 10 prirodnih katastrofa odnosi se na vrijeme, klimu i vode</p>
<p>Uragani, potresi, toplinski valovi, suše i poplave obilježili su prošlih godinu dana. Uragan »Katrina« bio je najsmrtonosniji od 1928. u SAD-u - poginulo je oko 1300 ljudi. U potresu u Pakistanu stradalo je tri milijuna stradalih. Toplinski valovi u Indiji, Pakistanu, Bangladešu i Alžiru donijeli su maksimalne temperature - između 45 i 50 stupnjeva Celzija. U Indiji su usmrtili nekoliko stotina ljudi, a zahvatili su i SAD, Kanadu te veći dio Europe i Afrike. Velike oborine i poplave u Indiji su ubile oko 2000 ljudi, a utjecale na život 20 milijuna. Velike oborinske oluje u južnoj Kini ubile su najmanje 170, a utjecale na život 21 milijuna ljudi. Poplave su zahvatile i Europu, najviše Rumunjsku, gdje je bilo 66 mrtvih.</p>
<p>Broj tropskih ciklona uz istočnu obalu Amerike, koje donose visoke i jake valove, orkanske vjetrove i mnogo oborina, bio je 2005. među najvećima od kada postoje mjerenja.</p>
<p>Svjetska meteorološka organizacija (WMO) u ocjeni globalne klime za 2005. ističe da se trend zatopljenja nastavlja te da na međunarodnoj i nacionalnoj razini treba posvetiti veliku pozornost mogućim još težim posljedicama od dosadašnjih. Drugim riječima, vjerojatno nas očekuju još češće i žešće suše, poplave i uragani. WMO ističe nužnost motrenja vremena i klime, jer je primijećeno smanjenje broja mjernih postaja, osobito u nerazvijenim zemljama.</p>
<p>Ekstremno topli, sušni i kišni mjeseci obilježili su 2005. i u Hrvatskoj. Na istočnom Jadranu pak češće su bile pijavice. »U nekim je područjima količina oborina tijekom ljeta bila nekoliko stotina posto viša od višegodišnjih prosjeka. U drugim su pak područjima bile velike suše«, kaže Ivan Čačić, ravnatelj Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ).</p>
<p>Prosječna globalna temperatura zraka u prizemnom sloju atmosfere posljednjih je 15 godina najviša od početka mjerenja, prije oko 150 godina. Na globalnoj razini, 2005. druga je najtoplija godina, a na sjevernoj hemisferi najtoplija, sa srednjom temperaturom od plus 0,65 stupnjeva Celzija višom od tridesetogodišnjeg prosjeka. Najtoplija godina bila je 1998. Srednja globalna temperatura zraka porasla je od 1860. za 0,6 do 0,7 stupnjeva. </p>
<p>Međunarodna grupa za klimatske promjene (IPCC) ističe da su klimatske promjene najvjerojatnije rezultat ljudskih aktivnosti, a posljedica su češće poplave i suše, olujni vjetrovi i toplinski valovi, pogotovo u urbanim sredinama, te smanjivanje površina pod ledom. Krajem rujna 2005. protezanje arktičkog morskog leda bilo je 20 posto manje od prosjeka od 1979. do 2004.</p>
<p>Ovogodišnji je Svjetski meteorološki dan, 23. ožujka, stoga bio posvećen prevenciji i ublažavanju posljedica prirodnih katastrofa. </p>
<p>»Ni jedan dio svijeta nije imun na prirodne nepogode i katastrofe. Zato je zadatak WMO-a i nacionalnih meteoroloških i hidroloških službi što bolje proučavanje, predviđanje i zaštita od vremenskih i klimatskih katastrofa«, kaže Čačić.</p>
<p>Životi i imovina ugroženi su i nakon katastrofa, kad prijete bujice - odraslu osobu, primjerice, može srušiti bujica visoka samo 15 centimetara - električni udari, vatra i eksplozije, toksične tvari te zaraze. Da bi se unaprijedila predviđanja i ublažile posljedice prirodnih katastrofa, 16. veljače 2005. osnovan je Sustav svih sustava mjerenja na planetu Zemlji (GEOSS). Sustav kontrolira sva mjerenja u atmosferi, hidrosferi i litosferi i omogućava distribuciju podataka korisnicima.</p>
<p>Devet od 10 prirodnih katastrofa odnosi se na vrijeme, klimu i vode. U svijetu su među prirodnim nepogodama najzastupljenije poplave s 37 posto, slijede olujni i orkanski vjetrovi (28), zatim suše (devet posto), potresi (osam), lavine i klizanje zemljišta (šest), ekstremno niske i visoke temperature i šumski požari (pet) te vulkanske erupcije (dva posto).</p>
<p>»Hrvatsku, međutim, najviše pogađaju suše, koje u prirodnim katastrofama stvaraju 38 posto gospodarskih gubitaka uzrokovanih svim prirodnim katastrofama, dok su poplave gubicima zastupljene sa sedam posto. Olujni vjetar je zastupljen s 20 posto, potresi s 12, poledica s osam posto, a požari sa sedam posto. Od 1980. godine više od 80 posto katastrofa u Hrvatskoj izazvano je meteorološkim čimbenicima, a prosječne godišnje štete od njih iznose 500 milijuna eura«, kaže Krešo Pandžić, pomoćnik ravnatelja DHMZ-a. </p>
<p>Štete nastale kao posljedica ekstremnog vremena, na primjer suše, iznosile su 2005. u svijetu najmanje 450 milijardi dolara, što je dvije trećine šteta od svih prirodnih katastrofa. Ti se troškovi mogu znatno smanjiti ulaganjima u sustave otkrivanja, upozoravanja i praćenja prirodnih nepogoda. Procijenjeno je da jedna uložena novčana jedinica u te sustave donosi sedam novčanih jedinica koristi. </p>
<p>Gordana Petrovčić</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Lani šest obrtnika ostalo bez obrta</p>
<p>Većina postupaka pred Sudom časti HOK-a završava nagodbom, jer su obrtnici uglavnom spremni nagoditi se; protiv majstora na crno može se samo na sud</p>
<p>Iskusni majstor radove izvodi kvalitetno i povoljno, u slobodno vrijeme«</p>
<p> - s takvim oglasima susreo se svatko tko je planirajući kućne radove otvorio bilo koji oglasnik. A u »šumi« stručnjaka koji se nude, samo poneki napominju da daju jamstvo i izdaju račun.</p>
<p>Kad se pronađe čovjeka koji zna posao, nerijetko se zanemari to izdaje li on račun ili ne i ima li uopće registriran obrt. No upravo je u tome korijen mnogih glavobolja zbog »majstora«. Jer ako nema računa, preciznije uredno registriranog obrta, nema ni reklamacije zbog loše obavljenog posla. Korektan majstor i dobro obavljen posao smatra se srećom, a ne nečim što se podrazumijeva. Već sam naziv - majstor - danas je, kažu u Hrvatskoj obrtničkoj komori (HOK), degradiran budući da se kolokvijalno majstorima zovu svi koji nešto popravljaju. </p>
<p>Tajnica Suda časti i Centra za mirenje HOK-a Suzana Kolesar upozorava da je prilikom ugovaranja nekog posla najvažnije znati što i s kim ugovaraš, po kojoj cijeni te u kojem roku. Angažira li se nekog tko radi na crno, u slučaju spora pravdu se može istjerati samo u redovnom sudskom postupku. Registriranog obrtnika, pak, može se prijaviti Sudu časti HOK-a. Ako se od »svog majstora« ne želi tražiti na uvid obrtnicu, njegov identitet može se vrlo jednostavno provjeriti i na Internet stranici Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva u Obrtnom registru. Također, prema Zakonu o zaštiti potrošača, za sve radove skuplje od 500 kuna mora se izdati specificirani predračun i majstor ne može dogovorenu cijenu povećavati više od pet posto bez pisane suglasnosti druge strane.</p>
<p>Građani se Sudu časti najčešće žale na obrtnike koji uzmu predujam pa se uopće više ne jave, na one koji izbjegavaju otkloniti nedostatke u izvedenim radovima te na one koji odbijaju zamijeniti proizvod s greškom. Prema riječima tajnice Suda časti, česti su i građanski sporovi koji mogu biti vrijedni i do 500.000 kuna. </p>
<p>Većina postupaka pred Sudom časti, kaže Kolesar, završava nagodbom i to bez vještačenja, jer su obrtnici uglavnom spremni nagoditi se. Samo u manjem broju slučajeva, primjerice kad je riječ o kemijskim čistionicama, radovima na automobilu ili građevinskim radovima, ako je potrebno, dolazi do vještačenja. </p>
<p>U šest godina rada, naglašava, pred Sudom je godišnje bilo oko 120 do 170 sporova, a provedeno je svega pet sudskih vještačenja koja su koštala oko 2000 kuna. Postupak pred Sudom časti je besplatan. Kad se, pak, utvrdi odgovornost za povredu pravila struke ili običaja, može se poduzeti niz mjera - od obične opomene, preko javne opomene u tisku do prijedloga za oduzimanje obrtnice. Na temelju tog prijedloga nadležni ured za gospodarstvo donosi rješenje o prestanku obrta, kaže Kolesar. Do sad je izrečeno desetak takvih mjera, a samo prošle godine čak je šest obrtnika ostalo bez obrta.</p>
<p>Prije dvije godine pri HOK-u je osnovan i Centar za mirenja koji posreduje u rješavanju sporova i to uključivanjem treće, nepristrane osobe - izmiritelja ili medijatora. Suzana Kolesar ističe da u SAD-u primjerice 90 posto sporova uopće ne dospije na sud, nego se riješi upravo mirenjem, odnosno medijacijom. Kod nas je medijacija tek u začetku, no radi se na njezinom promoviranju budući da je strategija alternativnog rješavanja sporova zacrtana i reformom pravosuđa. Za razliku od Suda časti, postupak pred Centrom je potpuno dobrovoljan i nije besplatan. Centar je više namijenjen, kaže Kolesar, obrtnicima kako bi sporove, umjesto na sudu, rješavali mirenjem.</p>
<p>Ivana Knežević</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Politikanti neće zaustaviti rušenja na otoku Viru</p>
<p>»Ljudima mora postati jasno da se dozvole traže prije gradnje, a ne nakon što dobiju rješenje za rušenje«, govorio je načelnik Vira Kristijan Kapović prije tri godine. Danas predvodi one koji se protive rušenju bespravne gradnje </p>
<p>Dio građana čija bi se bespravna gradnja uskoro trebala rušiti na otoku Viru, i dalje se protivi provedbi zakona, a u tome ih predvodi SDP-ov načelnik općine Kristijan Kapović. Neovisno o tome, ministrica zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva Marina Matulović-Dropulić priprema bagere za akciju uklanjanja 200 bespravno sagrađenih objekata na tom otoku koji se ne mogu uključiti u prijedlog prostornog plana.</p>
<p>»Ova je vlada u svom programu kao jedan od prioriteta utvrdila zaštitu okoliša i prostora, i mi se tako i ponašamo. Zbog toga smo i sredinom 2004. prihvatili izmjene i dopune Zakona o prostornom uređenju, a lani u rujnu i Uredbu o zaštiti obalnog područja. Samo želimo poštovati zakon na cijelom prostoru Hrvatske gdje nitko, pa ni Vir, ne može biti izuzetak. Time građanima šaljemo jasnu poruku da su pred Ustavom svi jednaki, te da se ne smije dopustiti da netko može bespravno graditi, a netko ne može«, kategorična je Matulović-Dropulić. </p>
<p>Onima koji se žele politički okoristiti situacijom na Viru, ministrica je nedvosmisleno poručila da masovnog rušenja neće biti, te da će se od ukupno 9000 bespravno sagrađenih objekata legalizirati njih 97 posto.</p>
<p>»Nikome nećemo srušiti ni krov nad glavom jer je 26 posto objekata koji se moraju ukloniti u temeljima, 38 posto - mahom apartmani - u gradnji, a 36 posto ih je dovršeno. Više od 80 posto građana podržava nas u akciji i svakodnevno dobivamo pozive potpore iz cijele Hrvatske«, ističe ministrica. </p>
<p>Prisjetila se i građanina kojem je rušen objekt kad se popeo na bager i rekao: »Mislili smo da pravna država neće nikad profunkcionirati!«. </p>
<p>»A proradila je, i ljudi shvaćaju da nas sve drugo vodi u anarhiju«, kaže ministrica. No, na žalost, na otoku Viru ima još mnogo onih koji vjeruju da se pravna država može zaobići, te da će raznim pritiscima, prosvjedima, pa i prijetnjama izigrati zakon. Još je žalosnije, smatraju u Ministarstvu, da je na čelo onih koji tako misle stao načelnik općine Vir, esdepeovac Kristijan Kapović. On je i zaprijetio državnim tijelima da će, ako ne shvate poruku: »Ne rušenju«, poduzeti i druge akcije. </p>
<p>Ritam i ton Kapovićevim prijetnjama nedavno je iz Zadra dao i prvi esdepeovac u državi Ivica Račan, čija se bivša vlada i sama prije nepune tri godine hvatala u koštac s divljom gradnjom na Viru. Tako je Slobodna Dalmacija od 16. travnja 2003. godine pisala da se »najreprezentativniji primjer divlje gradnje u Dalmaciji, otok Vir, našao na udaru građevinskih inspektora koji zadnjih dana investitorima masovno uručuju naloge za uklanjanje bespravno sagrađenih objekata«! </p>
<p>Zbog te odluke Ministarstva o uklanjanju nelegalno sagrađenih objekata, Općinsko je vijeće sredinom svibnja 2003. po kratkom postupku donijelo konačni prijedlog novog plana, prema kojem 99 posto sagrađenih kuća ulazi u područje građevinske zone. A to znači da njihovi vlasnici mogu zatražiti lokacijsku i građevinsku dozvolu i time naknadno legalizirati bespravnu gradnju. Ključna stavka u tom planu bila je avionska snimka napravljena u travnju iste godine prema kojoj su se određivale konačne granice. Svi objekti zabilježeni na toj snimci trebali su, uz suglasnost Općinskog vijeća, biti naknadno legalizirani osim ako nije riječ o pomorskom dobru, što na Viru nije rijedak slučaj, ili ako je u pitanju naknadna gradnja koja se ni po jednom pravilu ne može ukloniti. </p>
<p>Dobri poznavatelji (ne)prilika na otoku i tada su se pitali hoće li i taj novi plan doživjeti sudbinu prethodnoga iz 1989. koji je ostao samo mrtvo slovo na papiru premda je omogućavao legalizaciju i do 5000 kuća. No za dozvolu se zainteresiralo manje od 400 vlasnika vikendica, a ucrtane granice građevinskih zona nitko nije poštovao. Načelnik Kapović tada je javno govorio da će lokalna vlast u suradnji s nadležnim tijelima kažnjavati sve što ne bude u skladu s planom, počevši i od same veličine zemljišta koje se kupuje.</p>
<p>»Ljudima mora postati jasno da se dozvole traže prije gradnje, a ne nakon što dobiju rješenje za rušenje«, prije tri godine Kapović je bio odlučan i dosljedan u poštivanju zakona i pravne države. No, danas, na istoj načelničkoj dužnosti odjednom se prometnuo u čelnika obrane udruge građana, vlasnika divljih gradnji na otoku Viru, koji sadašnje postupke građevinske inspekcije utemeljene u zakonu ocjenjuju »nezamislivim državnim terorom i sijanjem straha među građane«!? </p>
<p>Takav postupak, kao i Kapovićevo zauzimanje za to da se legaliziraju sve zatečene kuće ministrica Matulović-Dropulić nazvala je običnim manipulacijama. Jer, prema prijedlogu prostornog plana Vira iz veljače 2004. na koji se Kapović uporno poziva, od 9000 bespravno sagrađenih objekata ne bi bilo moguće legalizirati ni deset posto. »Taj je plan i odredio da građevna čestica ne može biti manja od 500 četvornih metara, ni sagrađena više od 30 posto, a na Viru je čak više od 80 posto parcela manje od 300 kvadrata i uglavnom su potpuno sagrađene«, objašnjava ministrica.</p>
<p> Unatoč tome, kako stvari sada stoje, na Viru još ne vjeruju da će biti srušeno tih 200 najavljenih bespravno sagrađenih objekata. Sukladno toj nevjerici, općina je utemeljila komisiju za imenovanje ulica, a njezin prijedlog o nazivima deset novih ulica u naseljima gdje je najveći broj objekata predviđen za rušenje, bit će prihvaćen na izvanrednoj sjednici Općinskog vijeća. Nakon imenovanja tih ulica, bespravni graditelji prijavit će boravište na Viru vjerujući da će tako postati izuzetak, kao što je ministrica Matulović-Dropulić najavila za dvije obitelji iz BiH koji žive na Viru i koje nemaju drugi krov nad glavom. Istodobno je podsjetila da je dosad uklonjeno 1000 objekata te da ni jedan vlasnik nije bio bez alternativnog smještaja. Sve druge priče i insinuacije ministrica odbacuje nazivajući ih manipulacijama, poput slučaja Katice i Petra Potočkog »koji se s invalidnom kćeri prikazuju kao virska 'socijala', a imaju kuću na Bukovcu u Zagrebu i drugu na Viru unutar zone koja nije predmet inspekcijskog nadzora«.</p>
<p>Običnom špekulacijom i jeftinim prikupljanjem političkih bodova ocijenjena je i izjava predsjednika SDP-a Ivice Račana u kojoj tvrdi da se »ruši samo tamo gdje HDZ nije na vlasti«. A najveća su rušenja bila na rogozničkom području gdje je vlasti upravo HDZ.</p>
<p> No situacija ni na Viru ne bi bila tako dramatična da bivša Račanova vlada nije 2001. iz zakona izbrisala rokove za izradu prostornih planova te da nije dopustila priključenje bespravno sagrađenih objekata na komunalnu infrastrukturu, tvrdi ministrica Matulović-Dropulić. Ali za razliku od Račanove, ova je vlada, ističe, odlučila uvesti red u prostor i nije zažmirila na problem devastacije, osobito obalnog područja. </p>
<p>»Zato je donesen zakon i postavljen rok za prihvaćanje prostornih planova kojima se sustavno rješava i suzbija bespravna gradnja. Ima, dakako, otpora, ali sigurni smo da najveći dio građana želi red u prostoru i području građenja te jednakost za sve u pravima i obvezama«, uvjerena je ministrica. Podsjeća da imamo područja koja po 20 kilometara uz obalu imaju vikendicu do vikendice, kao lančiće, i nitko tko tamo nema kuću ne može prići moru.</p>
<p>»Naša vlada je energično odlučila zaštititi taj najvrjedniji prostor, i takvi su primjeri nedopustivi«, kategorična je ministrica. </p>
<p>Ali isto tako, tamo gdje se može pomoći i zaštititi stanovništvo, koje je uistinu ugroženo, u Ministarstvu čine sve da im se istinski pomogne.</p>
<p>»Pristali smo da se jedan dio ceste na Viru koja je bila državnog značaja, a oko koje se trebalo ukloniti još 200 objekata pretvori u lokalnu cestu samo da bismo izbjegli rušenje. Tako smo brojnim obiteljima sačuvali njihove jedine domove«, otkriva ministrica Marina Matulović Dropulić. </p>
<p>Zoran Milanović</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>U tri godine 61 braniteljska zadruga</p>
<p>U braniteljskim zadrugama danas radi 900 nekadašnjih sudionika Domovinskog rata ili članova njihovih obitelji, što je solidan, ali svakako ne i maksimalan broj </p>
<p>Potaknuti osnivanje 61 braniteljske zadruge u samo tri godine, ambiciozan je plan Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti, čija realizacija ove godine ulazi u samu završnicu. Dapače, Ministarstvo koje skrbi o sudionicima Domovinskog rata ove godine planira ostvariti dvostruko veći rezultat od onog postignutog u posljednje dvije. </p>
<p>Različitim su mjerama od 2004. dosad potaknuli zapošljavanje 3500 razvojačenih branitelja, a od pet mjera mjerodavnog ministarstva, najveće zanimanje vladalo je za tzv. Mjeru V - mjeru kojom Ministarstvo isplaćuje 150.000 kuna i tako izravno potiče pokretanje novih braniteljskih zadruga. </p>
<p>Prema nedavno objavljenim podacima, u Hrvatskoj djeluje gotovo 1300 gospodarskih subjekata organiziranih na taj način. Među njima su i 74 braniteljske zadruge, premda je zadrugarstvo kao oblik udruživanja gotovo u povojima. Prema tvrdnjama sudionika nedavno održanog okruglog stola o poticanju te vrste zadrugarstva, samo u braniteljskim zadrugama danas radi 900 nekadašnjih sudionika Domovinskog rata ili članova njihovih obitelji, što je solidan, ali svakako ne i maksimalan broj. </p>
<p>U posljednje dvije godine poticaje Ministarstva iskoristilo je 10 zadruga (u 2004.), a još 18 dobilo je po 150.000 kuna poticaja u 2005. godini.</p>
<p>Mjerodavno ministarstvo očito je prepoznalo dobar projekt, s obzirom na to da se ove godine planira udvostručiti broj novoosnovanih braniteljskih zadruga putem Mjere V. </p>
<p>Potpredsjednica Vlade i resorna ministrica Jadranka Kosor potvrdila je, naime, da se do kraja ove godine planira osnivanje uz potporu najmanje 33 braniteljske zadruge, što je dvostruko više nego u posljednje dvije godine. </p>
<p>Temelj prema kojem se provodi cijeli posao je Program stručnog osposobljavanja i zapošljavanja branitelja 2004.-2007., dokument koji je svojedobno usvojila i hrvatska vlada. Ciljana skupina su nezaposleni branitelji i djeca poginulih, zatočenih ili nestalih, bez obzira na spol i dob, a stručni tim u kojem su i predstavnici branitelja samostalno odlučuje o korisnicima. Država je, podsjetimo, za zapošljavanje branitelja ove godine osigurala pet milijuna kuna više nego u 2005. Za svih pet mjera u Ministarstvu su predvidjeli ukupno 35 milijuna kuna, ali su najavili da isplaćivanjem poticaja, partnerstvo i suradnja nipošto ne smiju stati. </p>
<p>Mile Franičević</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Tradicionalni drveni brodi - naša nacionalna vrijednost</p>
<p>»Uz poticanje da se grade tradicionalni drveni brodovi, država bi trebala poticati i mlade naučnike«, kaže betinski kalafat Ante Ljubomir Fržop u čijoj se radionici ipak nastavlja već ugrožena vještina </p>
<p>Ante Ljubomir Fržop najmlađi je kalafat u Betini na otoku Murteru. Iza njega je gotovo 30 godina rada u brodogradnji što potvrđuje tezu da brodogardnju i kalafastvo na Murteru danas drže starci. Mladih zainteresiranih za taj posao nema ni na vidiku iako se posljednjih godina sve glasnije govori o nužnosti da se pomladi kalafatstvo i tako očuva tradicija duga gotovo tristo godina. </p>
<p>Fržopa smo zatekli u rodnoj Betini, u radionici uz more u kojoj sve miriše na drvo. Hrastova ljepotica - gajeta duga 6,60 i široka 2,40 metara, a visoka 80 centimetara, odmah je zadobila naše simpatije. </p>
<p>»Gajetu gradim za poznatog naručitelja, za našeg domaćeg ribara koji želi kvalitetni brod. Iza mene su dva mjeseca rada , a još najmanje toliko me čeka do završetka posla. Godišnje napravim jedan ili dva broda, ovisno o dužini i zahtjevima naručitelja. Znatno duže radim brod s kabinom koja je zahtjevna i odnosi dosta vremena, gotovo kao izrada trupa broda«, kaže Fržop.</p>
<p> Dok razgovaramo, golim rukama nježno prelazi preko savinutih drvenih rebara koje je upravo zaštitio bojom kako bi oplata broda bila čvrsta i nepropusna. O brodu i drvu govori s puno ljubavi. Pokazuje nam svaki detalj na gajeti, tradicionalnom brodu ovog kraja s kojim se stoljećima odlazilo na more, najčešće u kornatski arhipelag gdje Betinjani i Murterini imaju svoje »prekomorske« posjede.</p>
<p> »Ovaj je morski kraj napokon prepoznat po drvenoj brodogradnji, i tako treba ostati«, ističe Fržop dodajući kako država treba poticati taj posao. </p>
<p>»Uz poticanje da se grade tradicionalni drveni brodovi, država treba poticati i mlade naučnike. Ja sam kao petnaestogodišnjak učio zanat pune tri godine i tek nakon toga dobio prvu plaću«, prisjeća se betinski kalafat dok u rukama vješto okreće različite alate potrebne za gradnju broda. </p>
<p>»Kalafatstvo je plemenita vještina«, govori Fržop o svom poslu i prisjeća se početaka kod pokojnog murterskog kalafata Branimira Urode. </p>
<p>»Dobar kalafat mora izučiti više zanata, mora znati sve tajne drva, mora savladati matematiku, mehaniku, tajne brodske stolarije... Stroj se upotrebljava samo u obradi drva, a sve drugo je isključivo ručni rad. Trudim se biti što bolji jer drukčije se ne može dugo opstati u tom poslu, a ja sam odlučio od toga živjeti. Zaradim toliko da pokrijem troškove i imam za život. Druge zarade nema. Imam dva sina od devet i jedanaest godina koji mi pomognu kad mi zatreba nešto pridržati. Vole radionicu i to mi je drago«, kaže Fržop. </p>
<p>»Još samo da se naši tradicionalni drveni brodi prepoznaju kao nacionalna vrijednost i da se krene u obnovu ribarske i turističke flote kao što se to u zadnje vrijeme najavljuje. Spreman sam raditi i veće objekte, samo da država uskoči sa subvencijama«, ističe taj zanesenjak. </p>
<p>Jadranka Klisović</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="7">
<p>Domoljublje </p>
<p>MARIJANA MIKAŠINOVIĆ</p>
<p>Čemu grube riječi samo stoga što su na automobilskom sajmu u Zagrebu, dan prije otvaranja za obične posjetitelje koji uglavnom skupljaju kataloge, navodno prodani »maybach«, »ferrari« i »bentley« ukupno vredniji od 8,2 milijuna kuna? Čemu ljutnja zbog podatka da su kupci anonimni poduzetnici? I ljubomorne primjedbe da nam suze cure, jer će auto čekati 180 dana?</p>
<p>Kao prvo, to što su kupci anonimni nama posve je nevažno. Bitno je da nisu i ne budu anonimni svojim poreznim upravama. Uostalom, za šest mjeseci znat ćemo ih svi. Drugo, zašto se ljutiti na ljude koji su spremni u Hrvatskoj kupiti automobil koji košta, primjerice, 600 tisuća eura, kad će ti ljudi još toliko novca izdvojiti za trošarinu, PDV, cestarine i bogzna kakve namete? A mogli su mirne duše, kao neki koji tako rado drže ruku na srcu kad se intonira hrvatska himna, kupiti vozilo u, recimo, Monte Carlu, za što je dovoljno imati samo neku nekretninicu u toj kneževini. Mogli su ga kupiti i u Moskvi, ako imaju radnu dozvolu. Mogli su ga kupiti bilo gdje.</p>
<p>Ali ne, oni automobil kupuju u domovini, spremni su - naravno, jer imaju - dati za njega novac koji je većini teško i zamisliti, a ostatak se nacije duri. I tvrdi da je u nas, na regularan način, nemoguće zaraditi toliko milijuna da bi se samo za auto, ili nedavno za jahtu, moglo izdvojiti više od milijuna. Eura. </p>
<p>To je govor zavisti. Umjesto optužbi bez dokaza - kojima se, uostalom, bave neke druge institucije, a ne ulica i mediji - kupcima bi trebalo dati zahvalnice jer pune hrvatski, a ne neki tuđi proračun.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Manipulatori </p>
<p>DARKO ĐURETEK</p>
<p>Na tzv. seljačko pitanje proteklih je dana bačeno dodatno svjetlo. Pa su stvari postale jasnije. Što je mnoge u javnosti iznenadilo. Neugodno. Ne radi se tu o inače sasvim legitimnom pravu seljaka da se bore za ostvarenje svojih ciljeva. Ma kakvi. Pa živimo u demokraciji i svi imaju pravo lobirati za svoje interese. Posebno seljaci koji se nimalo ne trebaju sramiti svojih žuljevitih ruku.</p>
<p>Riječ je zapravo o manipulaciji! Najgoroj mogućoj. Manipulaciji u kojoj su neki koji, navodno, brane i vode seljake - pali na ispitu. Pa im više nitko neće moći vjerovati. Jer, na svjetlo dana isplivalo je da iza njihovih postupaka zapravo stoje direktive iz nekih stranačkih stožera. Evo ti ga na. Pa što da sad misle seljaci koji su gotovo naivno mislili da ih vode poštenjaci koji misle samo o seljačkoj muci.</p>
<p> Da, da, u svakom žitu ima kukolja. Na svu sreću većinu seljačkih udruga ipak vode časni ljudi. Ali kukolja ima, pa ima. To se više neće moći skriti. Niti će se seljacima moći manipulirati. Osobito ne oni koji su svojevremeno imali palicu vlasti u svojim rukama, a za seljake nisu ništa učinili. Naprotiv, unazadili su njihov položaj, a reforme koje su bile nužne nisu se usudili provesti. Pa su i zbog toga 2003. godine pali s vlasti. </p>
<p>Iz svega što je bilo lako se može zaključiti da seljačke probleme ipak može riješiti samo Vlada, te da im je ona i najveći saveznik. Jer da nije tako, dogovora između predstavnika seljaka i izvršnog tima iz Banskih dvora ne bi bilo. A, postignut je na ekspresan način.</p>
<p>Premijer Ivo Sanader još je jednom političkim protivnicima pokazao kako se brzo i učinkovito rješavaju i naoko nerješivi problemi. I sada se prisjećam jedne poznate i priznate naše kolumnistice koja je svojevremeno, ocjenjujući ono što radi Sanader, rekla da se na njegovom primjeru najbolje vidi razlika između državnika i političara. Političar može biti svatko, ali ne i državnik. A Sanader je upravo to, državnik. </p>
<p>I tu se slažem sa spomenutom kolumnisticom. Dok drugi, milim na one iz vojske političara, na jeftin način podvaljuju, spletkare i dižu bune, Sanader rješava probleme. To, uostalom, ljudi i očekuju od onoga kojem su dali svoj glas. Zato je Sanader vjerodostojan političar. I državnik. Koji državne i nacionalne interese stavlja iznad svih drugih parcijalnih. A oni koji se nervozno ponovo pokušavaju jeftinim predizbornim političkim potezima zavući pod kožu birača, ipak su samo politikanti. Koji uvijek razmišljaju destruktivno i kojima je stranački interes svetinja. A to je pogrešno. I zato mogu biti tek političari. Nikad državnici.</p>
<p>Da je ljevičar, Ivan Ninić nikad nije krio. A zašto i bi. Svatko u demokratskom društvu može birati što će biti i za koga će navijati. Hoće li galamiti i pametovati s lijeva, iz sredine ili s desna. Za svakoga na političkom tržištu ima mjesta. No, problemi nastaju kad tzv. lijevo prestaje biti lijevo, kao i kad desno izgubi vlastiti identitet.</p>
<p>Tada se pojedinci osjete gotovo prevareni, a u svakom slučaju razočarani. I napuštaju staro jato. Kao što će možda učiniti Ninić. Je li on razočaran ili tek ljut, teško je znati. Može se samo naslućivati. Ali, u svakom slučaju ne osjeća se više ugodno u SDP-ovu dresu. Kakav je trenutačno. Jer, sadašnja mu partija navodno nije dovoljno lijevo.</p>
<p>Ako je tako, automatski se postavlja pitanje gdje je zapravo SDP? I koga zastupa? I jesu li esdepeovci okrenuli leđa svojoj bazi? Ako nisu, zašto onda Ninić odlazi? Zbrka.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Kompromis ekologije i energetike</p>
<p>Svi žele sigurnu i što jeftiniju opskrbu energentima, ali mnogi ne žele elektrane, naftovode i plinske terminale. Kao da nam dovoljne količine jeftine energije mogu pasti s neba. Sve to podsjeća na uobičajenu priču s otpadom. Svi ga stvaramo i to sve više, ali samo rijetki pristaju da se blizu njihovog naselja izgradi odlagalište ili spalionica. Kao da ga možemo poslati na mjesec</p>
<p>ŽELJKO BUKŠA</p>
<p>Kako je nezgodno usred zime, kad se temperature spuste 15, 20 stupnjeva ispod ništice, ostati bez plina za grijanje zamalo je ove zime, tijekom ukrajinsko-ruskog spora, osjetilo stotine tisuća obitelji. Ali, nije to u nas previše neobično, kad se zna da Hrvatskoj već godinama tijekom sezone grijanja, i bez neočekivanih problema s uvozom ruskog plina, prijete redukcije tog energenta.</p>
<p>No, to očito nije bio dovoljan argument da ideja o gradnji terminala za ukapljeni naftni plin (LNG) na Krku - čime bi se osigurale nužne dodatne količine plina i smanjila ovisnost o ruskom plinu - naiđe na odobravanje javnosti u tom dijelu Hrvatske. Nije pomogla ni činjenica da je riječ o plinu poznatom kao ekološki najpogodnijem energentu.</p>
<p>Lokalni političari i građani kao da su se udružili u pokušajima da terminal protjeraju što dalje od, prema riječima stručnjaka, najbolje lokacije u Omišlju, uz objašnjenje da je riječ o potencijalno opasnom objektu koji nipošto ne žele u susjedstvu.</p>
<p>Istodobno je zbog sličnih, navodno ekoloških razloga, ovih dana otkazano najavljeno potpisivanje memoranduma o provedbi 1300 kilometara dugog Paneuropskog naftovoda kojim bi kaspijska nafta preko Rumunjske, Srbije, Hrvatske i Slovenije stizala do Trsta. Slovenci su, naime, zaključili da im taj naftovod donosi veće ekološke rizike nego ekonomske koristi.</p>
<p>To su samo najnoviji slučajevi u poduljem nizu sličnih. Nedavno je odbačen naftovodni projekt Družba Adria, sve je teže naći lokacije za nužne nove elektrane, gradnja nuklearki i termoelektrana na ugljen je čak zabranjena, zbog protivljenja općine Fažana vrlo važan plinovod Pula - Karlovac će, umjesto do ove zime, biti gotov tek do sljedeće, nisu rijetki ni prosvjedi protiv gradnje trafostanica i dalekovoda... </p>
<p>Doista, što se to događa s energetskim projektima? Jesu li oni uistinu toliko opasni ili njihovi protivnici nerijetko pretjeruju? Ili su možda u pozadini, barem ponekad, neki treći, skriveni razlozi?</p>
<p>O tome se mišljenja razilaze. Dok energetičari ističu važnost takvih objekata za normalnu opskrbu energentima, njihovi protivnici još upornije tvrde da je riječ o opasnim objektima. I tako se sve vrti u krug. Pritom nitko, vjerojatno, nije bezgrešan.</p>
<p>Energetičari obično malo više misle o tome kako osigurati dovoljno sve potrebnije energije za gospodarski razvitak Hrvatske, a zaštitari okoliša manje se brinu o tome i nerijetko predimenzioniraju moguće rizike koje je najčešće teško kvantificirati. Kada se još u cijelu priču uobičajeno uplete politika, strasti se dodatno uzburkaju, pa je još teže naći rješenje koje bi nas sve zadovoljilo.</p>
<p>Zanimljivo je pritom da mnogi smatraju kako su energenti preskupi (iako su struja i plin jeftini nego u zemljama u okruženju), posebno u odnosu na životni standard, te da nekih nema dovoljno ili da kvaliteta isporuke nije odgovarajuća, a istodobno se sprječava provedba projekata koji bi trebali pomoći u otklanjanju takvih problema. </p>
<p>Ukratko, svi žele sigurnu i što jeftiniju opskrbu energentima, ali mnogi ne žele elektrane, naftovode i plinske terminale. Kao da nam dovoljne količine jeftine energije mogu pasti s neba. Sve to sve više podsjeća na već uobičajenu priču s otpadom. Svi ga svakodnevno stvaramo i to sve više, ali samo rijetki pristaju da se blizu njihovog naselja izgradi odlagalište ili spalionica otpada. Kao da ga možemo izvesti ili poslati na mjesec. </p>
<p>Sve to ne bi bio velik problem da Hrvatskoj stalno ne treba sve veća količina po mogućnosti što jeftinijih energenata. Barem se o tome svi slažu. Jer bez energije nema grijanja, nema svjetla, nema tople vode, nema vožnje, nema radnih mjesta, nema razvitka... </p>
<p>Zato je nužno, prije donošenja odluke, dokazanim i kvalitetnim stručnjacima prepustiti da realno procijene jesu li i koliko ti objekti opasni za okoliš. Pritom treba uvažavati europske standarde zaštite okoliša te otvorenosti i uključenja javnosti. No, moramo biti i svjesni da nema gotovo nijednog objekta koji više ili manje negativno ne utječe na okoliš te da su zbog toga nužni određeni kompromisi na kakve pristaju i razvijene europske države. Naravno, ne preveliki, jer je očuvan okoliš najveće prirodno bogatstvo Hrvatske i temelj njenog razvoja. Ne bude li kompromisa, mogli bismo ne samo postati još ovisniji o već sada prilično velikom uvozu energije i podložni ucjenama oko njene cijene, nego bi nam nedostatak energije mogao stvoriti probleme nimalo primjerene 21. stoljeću. </p>
<p>Naravno, neizbježno je pitanje ne bi li takve probleme mogli riješiti sve češće spominjani i za okoliš manje štetni obnovljivi izvori energije: vjetroelektrane, solarne elektrane, biogoriva..., ali ne treba zaboraviti da ni oni nisu bezgrešni. Nisu pouzdani jer previše ovise o prirodi, pa su uz njih i dalje nužni zamjenski klasični izvori. </p>
<p>Nisu rijetke ni primjedbe da vjetroelektrane narušavaju krajolike, stvaraju buku, a i neki zeleni ih nazivaju »mikserima za ptice«. No, najvažnije je da je energija iz obnovljivih izvora još uvijek mnogo skuplja od one iz klasičnih, što netko mora platiti. Tako u Njemačkoj radi više od 17,5 tisuća vjetrenjača koje proizvode oko šest posto ukupne struje, ali su za njih izdvojene milijarde eura državnih subvencija.Zato su nužni prihvatljivi kompromisi između energetike i zaštite okoliša. Jer nikad ne treba zaboraviti da je najskuplja energija koje nema.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="10">
<p>Sela nam životare </p>
<p>Kod priprema našeg sela za ulazak u EU prvo je potrebno detaljno i svestrano poznavati stanje u njemu </p>
<p>MATO KVATERNIK</p>
<p>Već niz desetljeća naše je selo zapostavljeno, naročito na planu učinkovite edukacije i organizacije za intenzivnu, specijaliziranu i modernu proizvodnju. Gotovo ništa se nije učinilo na edukaciji na području zoohigijene, ishrane i držanja stoke kao osnovnim preduvjetima za rentabilnu i zdravu stočarsku proizvodnju. U više od 80 posto seoskih domaćinstava danas još uvijek prevladava ekstenzivna, nehigijenska i svaštarska proizvodnja. Tek se dvadesetak posto domaćinstava razvija u smjeru rentabilne i specijalizirane proizvodnje.</p>
<p>Još uvijek prevladavaju staračka domaćinstva, ali ipak ne toliko stara da neće doživjeti ulazak naše zemlje u Europsku uniju. Ta domaćinstva životare od danas do sutra od prodaje pokoje litre mlijeka, koje svinje i ostalih proizvoda jedva namirujući najosnovnije potrebe svakodnevnog života.</p>
<p> Dankinja Mariann Fischer Boel, povjerenica Europske unije za poljoprivredu, predlaže da seoska domaćinstva postanu farmeri i poduzetnici, kako bi se seljacima osigurala radna mjesta i kako bi ostali na selu. Ona dalje predviđa da će se do 2013. godine potrošiti 100 milijardi eura na obrazovanje, pokretanje malih poduzeća, pomoć u preradi hrane i organiziranju čuvanja djece, kako bi se majke mogle baviti radom na svojim farmama i malim poljoprivrednim poduzećima. To teoretski lijepo zvuči, ali kako će se to u našim uvjetima realizirati ne može se predvidjeti. </p>
<p>Gospođa Ružica Gelo, voditeljica skupine koja će sa stručnjacima Europske unije pregovarati o poljoprivredi i ruralnom razvitku, ima svoje ideje i poglede, koji su visoko teoretski, teško ostvarljivi i neprilagodljivi europskom načinu života i standardima europske proizvodnje. Ona, naime, smatra da će se na našem selu proizvoditi autohtoni hrvatski proizvodi kao što su sir i vrhnje, kulen, prekomurska gibanica, štrukli, vino, raznovrsne rakije i slično. Svi koji će to proizvoditi moraju se javiti u Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva. Ti bi se proizvodi onda prodavali na europskom tržištu i to samo u boljim prodavaonicama.</p>
<p> Predlažem gospođi Gelo da se osnuje jedna grupa stručnjaka i da u nekoliko sela snimi sa svih aspekata postojeće stanje i da ta grupa potom predloži što se konkretno može i mora u tim selima učiniti da bi se ta sela načinom života i organizacijom proizvodnje mogla uklopiti u europske običaje, norme i standarde života i proizvodnje. To bi bio pilot-projekt u pripremama hrvatskog sela za ulazak u Europu.</p>
<p> Gospodin Guy Legras, francuski savjetnik Hrvatske u pripremama za ulazak u Europsku uniju, koji je nedavno boravio u Hrvatskoj da bi se u Zagrebu (daleko od našeg sela) upoznao sa stanjem u našoj poljoprivredi i selu, poručuje zabrinutim poljoprivrednicima da se ne moraju bojati i da će im biti bolje kad uđu u Europsku uniju, jer će se prethodno provesti neke reforme i restrukturiranje, za što će se od Europske unije dobiti veliki novac (iz pretpristupnih fondova). </p>
<p>Dotični gospodin nije posjetio naša sela i detaljno se upoznao kakovo je stvarno stanje na terenu, pa nije mogao ni konkretizirati što će se to i kako na selu učiniti kako bi ono koliko toliko bilo pripremljeno za ulazak u EU.</p>
<p> Ružica Gelo također obećava našim seljacima bolje dane ulaskom u EU. Prema njoj, najvažnije je postići konkurentnost, jer već cijelo stoljeće, kako kaže, imamo usitnjene farme, koje se ne mogu suprotstaviti tržištu Europe. Da je ta gospođa obišla naša sela, onda bi vidjela ne »usitnjene farme«, već usitnjena, siromašna, zaostala i svaštarska seoska domaćinstva. Ona opet po tko zna koji put spominje sir i vrhnje kao jedinstveni hrvatski proizvod, koji bi na europskom tržištu mogao postati tražen i konkurentan, što će rezultirati da će većina »kumica« opstati i u EU. </p>
<p>Kod priprema našeg sela za ulazak u EU prvo je potrebno detaljno i svestrano poznavati stanje na selu. Zatim na osnovu takovog poznavanja timovi nestranačkih vrhunskih stručnjaka trebaju napraviti konkretne programe. Za provedbu tih programa treba od Europske unije povući potreban novac (pretpristupni fondovi). Kao posljednje, ali ne manje važno, treba organizirati učinkovitu, primjerenu i kompletnu edukaciju za svaku granu i vrstu poljoprivredne proizvodnje.</p>
<p>Autor je veterinar, magistar znanosti.</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Za kompletnu istinu</p>
<p>U Jasenovcu se dogodio genocid i holokaust, i to se mora vidjeti u tom muzeju</p>
<p>IVO HORVAT</p>
<p>Ne slažem se sa stajalištem Vjesnikove kolumnistice Vesne Kusin o novom postavu spomena na žrtve ustaškog logora Jasenovac, postavu u kojem se, prema koncepciji sadašnje upraviteljice muzeja, ne bi, uz ostalo, navelo i etničko i vjersko podrijetlo žrtava (Vjesnik, 6. ožujka). Vesna Kusin se slaže s takvom koncepcijom, pa se obara na kritičare. </p>
<p>»U muzejski postav, veli ona, miješaju se oni koji su rijetko ulazili u bilo koji muzej, a očito slabo poznaju i tematski slično tretirane muzejske postave«.</p>
<p>U slučaju Jasenovca, međutim, nije riječ o bilo kakvom muzeju koji svojim sadržajem ne bi, i emocionalno i spoznajno, uzbuđivao posjetitelje i hrvatsku javnost.</p>
<p> Jasenovac je, nažalost, još uvijek i politički aktualan, jer su najmlađi naraštaji, kako vidimo, potpuno neobaviješteni o tome tko je sve ondje nastradao za Drugoga svjetskog rata i vladavine ustaške NDH. I zašto je nastradao. A nastradali su, kao što znamo, gotovo isključivo zbog svoje nacionalnosti i vjerske pripadnosti. Dogodio se genocid i holokaust, i to se mora vidjeti u tom muzeju.</p>
<p>Da su mlađe generacije o svemu tome informirane u školi i obitelji, ne bismo doživljavali ovo što se događa na nekim sportskim priredbama i Thompsonovim koncertima. </p>
<p>Stoga je nužno da novi postav jasenovačkog muzeja pruža hrvatskoj javnosti kompletnu istinu o tom tragičnom razdoblju novije hrvatske povijesti baš zato što je riječ o našoj hrvatskoj, a ne bilo kakvoj imaginarnoj povijesti, baš zato što su se »Maksovi mesari« prikrivali tobožnjim hrvatstvom, a bili su njegovi zatirači i sramota koju i sada, nakon šezdesetak godina, ne možemo sasvim isprati s hrvatskog imena.</p>
<p>Puna istina nužna je, dakako, i o ostalim tragičnim stradanjima na svim prostorima (Bleiburg, Goli otok i dr.).</p>
<p>Autor je novinar i publicist iz Zagreba.</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Bezrazložne kontrole </p>
<p>Iako je posve jasno da je policija u Zagrebu i Hrvatskoj zbog ogromnog broja pljački gotovo neprekidno u potjeri za kriminalcima, krajnje je nerazumljivo zašto iz dana u dana na nekim mjestima bez ikakvog razloga zaustavljaju vozila, provjeravaju dokumente, a da vozač nije počinio nikakav prekršaj, niti je u prethodnih pola sata opljačkao banku.</p>
<p> Nepotrebno se stvara gužva, vozači gube vrijeme, a policajci valjda odrađuju nekakvu normu. Bezrazložne kontrole vozila su, uostalom, i nezakonite, jer policajac za takvo što mora imati valjani službeni razlog, a ne samo želju da ubije vrijeme u smjeni. Takve bi se policijske službenike moralo hitno maknuti, ako ne iz službe, onda barem s ulice.</p>
<p>VID BECIĆZAGREB</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Izvrnute vrijednosti</p>
<p>Ovo je moj osvrt na članak »Maleni ispod zvijezda« koji je izašao u Vjesniku (Tribina, 8. ožujka), a potpisao ga je umirovljeni profesor filozofije i povijesti Tomislav Ravlić. Autor piše o općem stanju u hrvatskom društvu. </p>
<p> Iako je profesor Ravlić ponovio što su rekli i mnogi, mnogi drugi, pametno i mudro je to ponavljati, kako bismo zapamtili, jer zaboravljamo brzo! Hrvatska državna televizija emitira u svoje udarno vrijeme filmove i programe sa spornim temama i sadržajima, a nitko se ne protivi tim grijesima ili otrovu koji truju hrvatsku mladež, cijele obitelji i narod! Današnje stanje morala ili nemorala u Hrvatskoj, iz kršćanske perspektive, moralo bi Hrvatima biti upozoravajuće.</p>
<p>ZVONIMIR B. RANOGAJECKRSĆANSKI TV PRODUCENTSAD</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="14">
<p>Zdrava djeca pomažu bolesnim prijateljima </p>
<p>Učenici 3a izradili su pisanice, čestitke, keramičke tanjuriće i druge predmete da bi prikupili novac za svoje bolesne vršnjake</p>
<p>U Knjižnici Vladimira Nazora u Gajnicima u tijeku je prodajna izložba učeničkih radova koju su u suradnji s učiteljicom Karmen Hlad i roditeljima pokrenuli učenici 3.a razreda Osnovne škole Dragutina Domjanića. Prodajom žele prikupiti novac za Bolnicu za kronične bolesti dječje dobi u Gornjoj Bistri. Učiteljica Karmen Hlad kaže da je ideja o prodajnoj izložbi potekla od učenika. »Sami su predložili da nešto naprave i na kraju su se dogovorili da izrade pisanice, čestitke, keramičke tanjuriće i čaše. No, ovo nije prvi put da naši učenici sudjeluju u humanitarnim akcijama. Svake godine pomažu Svetom Nikoli u sakupljanju darova koje onda šalju u bolnicu svojim malim prijateljima«, kaže učiteljica Karmen Hlad. Dodaje da su u ovoj akciji sudjelovali i roditelji – dolazili su na satove i zajedno s djecom izrađivali predmete za izložbu.</p>
<p>»Roditelji naših učenika nisu samo pasivni promatrači, oni aktivno sudjeluju u našim projektima, dolaze na nastavu, a predmete za izložbu izrađivali su i kod kuće, u slobodno vrijeme«, istaknula je učiteljica Karmen Hlad.</p>
<p>Valentina i Ana-Marija iz 3.a kažu da su svi zajedno odlučili napraviti izložbu. »Najzabavnije je bilo bojati pisanice jer smo imali šarene šljokičaste markere, pa su pisanice ispale jako dobro«, kaže Ana-Marija. Izrada pisanica dopala se i Valentini jer, kako kaže, ljepše je pokloniti pisanicu nego čestitku. »Najlakše je raditi pisanice, pa mi je to bilo najdraže«, složio se s prijateljicama i Leon. </p>
<p>Uz pisanice, na izložbi se prodaju i unikatne čestitke i ukrasi od pruća koji su posebno plijenili pažnju posjetitelja. Ana-Marija Malbašić, knjižničarka iz Knjižnice Vladimira Nazora, kaže da su jedan dio predmeta izradila i djeca iz bolnice. »Izložba će trajati do 21. travnja, no ako prodamo sve predmete prije, nastavit ćemo ih izrađivati u sklopu kreativnih radionica u knjižnici«, rekla je Ana-Marija Malbašić.</p>
<p> Defektologinja iz bolnice u Bistri, Katica Dvoršak, kaže da je ostala iznenađena kada su joj rekli da su se djeca sama dosjetila pomoći toj bolnici. »Prava je rijetkost da se djeca sama sjete prirediti nešto slično, pa smo se i mi uključili u akciju na poziv knjižnice, a sva sredstva koja sakupimo uložiti ćemo u nabavu didaktičkih pomagala koja nam jako koriste u radu«, istaknula je Katica Dvoršak. </p>
<p> Roditelji koji su u petak posjetili izložbu, podržali su humanitarnu akciju svoje djece. Lidija Šteko rekla je: »Još nisam odabrala što ću kupiti, no u odabiru će mi pomoći sin Tomislav koji je sudjelovao u izradi pisanica«, rekla je Lidija Šteko. </p>
<p>Anita Končar</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>I Svetice dobivaju garažu</p>
<p>Novih 116 parkirnih mjesta, koja će nadzirati Zagreb-parking, građanima će biti dostupno već od travnja</p>
<p>Uskoro će Svetice, kraj Kennedyjeva trga, dobiti novu javnu garažu. Ispod zgrade na uglu Svetica i Budakove, stanari već imaju 68 privatnih garaža, a na tri etaže preostalo je neuređenog prostora za još 116 parkirnih mjesta. Grad je odlučio garažu urediti, dovesti u funkciju i predati Zagrebparkingu, koji će nadzirati parkiranje.</p>
<p>»Završni radovi još traju, a za građane bi se garaža mogla otvoriti već polovinom travnja«, rekao je za Vjesnik glavni dispečer javnih garaža Zagrebparkinga Abraham Mišetić. </p>
<p>Cijena parkiranja iznosit će, kao i u ostalim garažama, pet kuna po satu, ali ta će garaža imati znatno jeftiniju pretplatu. Mjesečna pretplata od 0 do 24 sata parkiranja koštat će 500 kuna, dnevni najam za mjesec dana stajat će 300, a noćni 200 kuna. Isplativost garaže pokazat će se s vremenom, rekao je Mišetić, ali u svakom slučaju bolje je urediti garažu, nego da stoji bez funkcije. Okolni prostor će, prema odluci Poglavarstva, dodao je, najvjerojatnije, postati druga parkirna zona.</p>
<p>Završne radove izvodi tvrtka Nering. Radnici, koji ovih dana pojačano rade da što prije dovrše garažu, u petak su uklanjali pukotine i ostatke masnih mrlja, brusili podove, koje će na kraju obojiti. Brušenjem, kažu, podižu toliko prašine da u istom danu promijene po nekoliko zaštitnih maski. </p>
<p>Za vrijeme radova, stanari su mogli do svojih privatnih garaža, ali će ubuduće, zbog rampi na ulazu, koristiti kartice, koje će preuzeti na blagajni garaže. Trebat će im potvrda, koju će, uz predočenje osobne iskaznice i ugovora o kupnji garaže, preuzeti u službi Gradskog stambeno-komunalnog gospodarstva, ispostave Peščenica.</p>
<p>Vozačicu Bernardu Gotal, koja često parkira na Sveticama, oduševila je vijest o skoroj garaži. Ona kaže da katkad kruži i po dvadeset minuta oko stambenih blokova potražeći slobodno parkirno mjesto. »Zbog fakulteta, poslovne škole i banka, potrebno je omogućiti parkiranje u blizini«, rekla je gospođa Gotal, koja o sve većem broju javnih garaža u gradu misli sve najbolje jer vozačima omogućuju da svoje automobile ostavljaju pod nadzorom i bez vremenskog ograničenja.</p>
<p>Igor Weidlich</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Počele alergije na brezu i lijesku</p>
<p>Čekaonice bolnice za bolesti dišnog sustava u petak su bile prepune djece i roditelja</p>
<p>Kihanje, peckanje u nosu, suzenje očiju, curenje iz nosa, svrbež pa i sezonska astma neki su od simptoma alergije na pelud drveća i trava i na kućne grinje. A toga je sve više, jer proljeće je pravi alergološki »rasadnik«, s obzirom na to da pojačana vegetacija počinje već krajem veljače i početkom ožujka. </p>
<p>Čekaonice Specijalne bolnice za bolesti dišnog sustava djece i mladeži Srebrnjak u petak su bile prepune djece i njihovih roditelja. Četverogodišnju Anđelu je, primjerice, mama prvi put dovela na inhalator. »Na inhalatoru će biti tri minute, a došla je, jer nakon upale pluća diše otežano«, rekla je Anđelina mama. Trinaestogodišnja Kristina se, pak, nakon različitih simptoma koji ukazuju na alergije, odlučila otići na alergološki test. »Za alergološki test potrebno je imati uputnicu za pregled i obradu, s napisanom dijagnozom. Nije potrebno doći na tašte, a rezultati su gotovi za 20 minuta«, rekla je medicinska sestra Katica. </p>
<p>Dr. Mirjana Turkalj pokazala nam je na Odjelu za plućne funkcije jedini aparat u Hrvatskoj za mjerenje frakcije izdahnutog dušičnog oksida. »To je važno kod pacijenata kojima se alergija manifestira na donjim dišnim putovima, primjerice kod astme«, rekla je dr. Turkalj. Na kompjuteru je instaliran program, dijete se »igra« balonom na ekranu, pa je malim pacijentima pregled zanimljiv. Dok pušu u cijev, ne smiju dopustiti da šareni balon na monitoru upadne u more. Desetogodišnji Dominik, koji boluje od astme, bio je na pretragi prvi put. »Bilo je zanimljivo i nije ništa boljelo«, rekao je Dominik.</p>
<p>Alergologinja dr. Mirjana Turkalj kaže da peludne alergije pogađaju sve više stanovnika Hrvatske. »Samo prošle godine zabilježili smo u bolnici 40 tisuća pregleda, što je za pet tisuća pregleda više nego 2004. godine«, rekla je. Zagrepčani su najviše alergični na pelud breze i lijeske, koje cvjetaju već u veljači. U svibnju i lipnju karakteristična je alergija na travu, dok je početkom kolovoza najčešća alergija na ambroziju. Upozorila je da kod djece svaki simptom, poput suhog kašlja, svrabeži očiju i nosa, može ukazivati na alergiju, te je preporučila da i na najmanju sumnju roditelji dovedu dijete na alergološki test. </p>
<p>Ana Tadin</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>ZET vraća 100 kuna za godišnji đački pokaz </p>
<p>Budući da je ZET izjednačio cijenu đačkog i studentskog pokaza, koji sada mjesečno stoji 42 kune, onima koji su kupili godišnje karte, vratit će se razlika u cijeni. »Novac se poslije 1. travnja može podići na Remizi«, rekao je Davorin Markić, šef Odjela prodaje karata. Cijena godišnjeg đačkog pokaza, kupljenog lani u rujnu, koji vrijedi do rujna 2006., iznosila je 546 kuna. Ako su roditelji kupovali đački godišnji pokaz preko tvrtke u kojoj rade, tada je cijena iznosila 585 kuna. Razlike u cijeni pokaza vratit će se i jednima i drugima. Povrat će iznositi oko 100 kuna. [M.Pa.]</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Uživanje uz šafrane i visibabe </p>
<p>Uz to što je ugodno mjesto za opuštanje, Botanički vrt čuva autohtone biljne vrste i širi znanje o biljkama </p>
<p>Iako se Botanički vrt otvara službeno 1. travnja, neki posjetitelji već uživaju u njegovoj prirodi. »Obnavlja se Paviljon, otvoren je ulaz za kamione pa se provuku i mnogi posjetitelji«, rekao je jedan od radnika u Botaničkom vrtu. U petak je tako u Botaničkom vrtu bilo nekoliko šetača koji su uživali u sunčanom danu i prirodi u strogom centru grada. Nekima je pak ugodnije bilo čitati novine u Vrtu nego u nekom od zadimljenih kafića. </p>
<p>»Živim u blizini Botaničkog vrta i nisam mogla dočekati da se otvori za javnost, a kako su vrata bila otvorena, iskoristila sam priliku i došla malo odmoriti oči«, rekla je gospođa Marija Peras. Rekla je da nema mjesta u tako strogom centru grada gdje bi mogla biti okružena tolikim zelenilom. </p>
<p>Gospodin Josip Vist došao je pak u Botanički vrt kako bi se prošetao s unukom. »Tu je mir i tišina, a danas je predivan dan pa sam doveo unuku kojoj usput govorim o biljkama jer sam ih godinama i sâm proučavao«, rekao je dok je mala Lara uživala trčkarajući Vrtom i svako malo zapitkujući djeda o biljkama. Najviše ju je razveselilo procvjetalo proljetno cvijeće jer je sve puno visibaba i šafrana. Htjela ga je i ubrati no djed joj je objasnio da se to ne smije, jer inače neće cvasti iduće godine. </p>
<p>Uz to što je Botanički vrt ugodno mjesto za opuštanje, on ima i znatno veći zadatak. </p>
<p>»Budući da posljednjih nekoliko desetljeća brzi civilizacijski razvitak ugrožava prirodu, u sveučilišnim botaničkim vrtovima širom svijeta najveća se pozornost posvećuje uzgoju i zaštiti domaćih, autohtonih biljnih vrsta«, rekla je Biserka Juretić, voditeljica Botaničkog vrta PMF-a. Objasnila je da su danas botanički vrtovi uključeni u sve svjetske programe zaštite prirode i očuvanja biološke raznolikosti, te da Hrvatska, iako mala europska zemlja, ima vrlo bogatu i zanimljivu floru: nju čini oko 5500 svojti papratnjača i sjemenjača. Zaposlenici Vrta istražujući biljne vrste uzgajaju pokusne biljke u laboratoriju, a obnavljaju i zbirke bilja razmjenom sjemenja s tristotinjak botaničkih vrtova u svijetu. </p>
<p>Martina Pauček</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Učenicima razviti ekološku svijet </p>
<p>Škola ima eko-skupinu, eko-redare i eko-patrolu, a u učionicama su kutije za odlaganje staroga papira i plastičnih boca</p>
<p>U Osnovnoj školi Klinča Sela održan je u petak eko-dan, u sklopu projekta Međunarodne eko-škole. Umjesto redovne nastave učenici su sudjelovali u radionicama, čija je središnja tema bila otpad. Učitelji su govorili o mogućnostima njegova korištenja i potrebi sortiranja. Osim u matičnoj školi, eko-dan je održan i u područnim škola Kupinec i Repišće.</p>
<p>»Pripremili smo igrokaz 'Zagađene proljetnice' koji je napisala naša kolegica Ivana Budišćak. </p>
<p>Bilo je zanimljivo, a ja sam glumila visibabu«, rekla nam je Ana Marija Kešic, učenica četvrtoga razreda.</p>
<p>»Učenici su oslikavali omote knjiga izrađene na odbačenom papiru, od plastičnih boca izrađivali su didaktičke igračke, s domarom su na drveće u dvorištu škole postavili kućice za ptice, a pisali su i eko-priče te razgovarali o nedavnom obilasku šume«, ispričala je Željka Ivošević, koordinatorica školskoga eko-dbora. »Čistili smo i smeće oko škole i trgovine. Neki su nas ljudi gledali, a neki su okrenuli glavu i brzo pobjegli«, nadovezao se Kristijan Barač, također učenik četvrtoga razreda. Izložene radove mogli su u školskoj dvorani razgledati i roditelji učenika. </p>
<p>U učionicama klinčaselske škole postavljene su kartonske kutije u koje učenici odlažu stari papir i plastične boce. Jednom tjedno prikupljeni se otpad odlaže u za to postavljene kontejnere u dvorištu škole.</p>
<p>Osnovna škola Klinča Sela ima eko-skupinu, eko-patrolu i eko-redare. </p>
<p>»Pratimo stanje okoliša i u posebnu knjigu upisujemo sve promjene. Upozoravamo učenike koji bacaju papir da to ne čine. Neki nas slušaju, a neki ...«, klimajući glavom rekao je Matej Ložnjak. Domagoj Nađi je dodao da ga veseli što je član školske eko-skupine, jer dosta vremena provodi u prirodi. »To je puno bolje nego boraviti u razredu«, rekao je. </p>
<p>»Uključili smo se u projekt Pokreta prijatelja prirode Lijepa naša, jer želimo zelenu zastavu ispred naše škole. </p>
<p>Da bismo dobili status Međunarodne eko-škole, moramo proći sedam koraka, a eko-dan je zadnji od njih«, ispričala je Dragica Mraković, ravnateljica Osnovne škole Klinča Sela. Ona kaže da učitelji svakodnevno potiču ekološke teme i bilježe sve aktivnosti.</p>
<p>»Prikupljenu dokumentaciju dostavit ćemo Pokretu prijatelja prirode Lijepa naša i vjerujem da ćemo do kraja školske godine dobiti status eko-škole«, objasnila je ravnateljica Mraković, dodajući da je ekologija »vrijednost oko koje treba organizirati školsku djecu«.</p>
<p>Dražen Kopač</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="20">
<p>Alarmantno topljenje ledenog pokrivača na Zemlji</p>
<p>WASHINGTON</p>
<p> - Ledeni pokrivač na Arktiku i Antarktici mogao bi se topiti brže nego što se mislilo, te do 2100. godine povisiti razinu mora za šest metara, kaže se u studiji objavljenoj u SAD-u. Taj bi proces uzrokovan toplijom klimom na Arktiku zbog utjecaja stakleničkih plinova povećao razinu oceana na razinu posljednji put zabilježenu prije 130.000 godina, kažu u posljednjem broju časopisa Science znanstvenici Nacionalnog centra za atmosferska istraživanja i sveučilišta u Arizoni. Posljednji put kad su prosječne temperature bile ovoliko visoke razina mora povećala se za šest metara, napominje se u studiji. U posljednje vrijeme razine mora su se ubrzano dizale 2,5 centimetara po desetljeću. Na temelju podataka između posljednja dva ledena doba istraživači su zaključili da je jedan čimbenik koji je snažno pridonio povećanju razine mora bio taj što je zagrijavanje i topljenje Arktika dovelo do propadanja antarktičkih ledenih ploča. Ako se to dogodi danas, taj bi proces ubrzala samo činjenica da su staklenički plinovi doveli do povećanja prosječnih godišnjih temperatura. Također, bolivijski glečer Chacaltaya, gdje je na visini od 5.300 metara uređeno najviše skijalište na svijetu, počeo se topiti te znastvenici upozoravaju da bi pista, zbog klimatskih promjena, mogla nestati za pet godina. Iako se to skromno skijalište ne može usporediti niti sa Chamonixjem niti s Whistlerom, ono je jedino postojeće u Boliviji. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Eksplozija u kemijskoj školi u Francuskoj</p>
<p>MULHOUSE</p>
<p> - Eksplozija nepoznatog uzroka dogodila se u petak u zgradi kemijske škole u Mulhouseu (na istoku Francuske), u kojoj je jedna osoba smrtno stradala, a jedna je ozlijeđena, prema najnovijim podacima gradonačelnika Jean-Mariea Bockela. Vatrogasci su pak izvijestili da su u eksploziji dvije osobe ozlijeđene, među kojima jedna teško, i to mlađa žena. Oni su prvo izvijestili o »velikom broju žrtava«. Eksplozija je uzrokovala požar, izjavili su vatrogasci, dodajući da je odmah počela žurna evakuacija školske zgrade. Kako navode vatrogasci, gašenje požara nije bilo završeno u ranim poslijepodnevnim satima. Požar je izbio u prizemlju trokatnice, gdje je najvjerojatnije bio laboratorij u kojemu je požar djelomično ugašen. Kemijska škola u Mulhouseu, koja je utemeljena 1822., smještena je u središtu kampusa s 8000 studenata. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Jeftiniji letovi za Veliku Britaniju</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Snizit će se cijene avionske karte za putnike koji putuju iz Velike Britanije u Hrvatsku, doznajemo u Croatia Airlinesu. Hrvatski avioprijevoznik je reagirao na iznos APD takse (poreza na zračni promet) preko nadležnog Ministarstva, da bi se hrvatska uvrstila u skupinu zemalja EU-a koje plaćaju niže naknade. Stupanjem na snagu smanjenja poreza na zračni promet između Velike Britanije i Hrvatske, koje najavljuje britansko veleposlanstvo, iznos APD taksi smanjit će se na pet funti za ekonomski i 10 za poslovni razred. [A. L.]</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Na godišnji u svemir </p>
<p>Predviđa se da će revolucionarni način stvaranja goriva za svemirske letjelice jednog dana omogućiti masovni svemirski turizam</p>
<p>Već je nekoliko svjetskih multimilijunaša obišlo naš plavi planet. Sjetimo se Denisa Tita, Marka Shuttlewortha ili posljednjeg Gregoryja Olsena koji su za svoju svemirsku avanturu platiti svaki po 20 milijuna dolara. No, nije daleko vrijeme kad ćemo svi za mnogo manje novca putovati Sunčevim sustavom, tješe nas znanstvenici. Naime, nova će tehnologija lansiranja svemirskih letjelica putovanje učiniti toliko sigurnim da će se komercijalni letovi obavljati s civilnih zračnih luka. </p>
<p>Znanstvena fantastika? Ne, kažu znanstvenici, jer srž nove tehnologije čini skupljanje tekućeg kisika u atmosferi. Naime, predloženi sustav opskrbljivanja raketoplana gorivom omogućit će letjelici veličine »boeinga 777« polijetanje s piste sašatlom na leđima. </p>
<p>Letjelica će nekoliko sati putovati atmosferom i prikupljati kisik u tekućem obliku, a on će se tada miješati s tekućim vodikom te iskoristiti za lansiranje šatla. </p>
<p>Tijekom klasičnih lansiranja letjelica nosi šest kilograma tekućeg kisika za svaki kilogram tekućeg vodika. Poleti li samo uz pomoć vodika, nosi tek jednu sedminu ukupne dosadašnje težine, objašnjavaju u Nasi. Kako 90 posto konvencionalnih raketa čini gorivo za polijetanje, smanjenje tog postotka ujedno znatno smanjuje troškove. Polijetanje bez tekućeg kisika gotovo će prepoloviti težinu letjelice. A kako neće postojati mogućnost da tekući kisik dođe u doticaj s tekućim vodikom, bitno će se smanjiti rizik od eksplozije tijekom polijetanja. To znači da će noseća letjelica i šatl moći poletjeti s komercijalnog aerodroma, putnici će sjediti horizontalno i udobno kao u normalnom avionu, a ne vertikalno. Predstavnici tvrtki predviđaju da će svemirski turizam biti obična stvar već za petnaest do dvadeset godina. </p>
<p>Vanja Jakovčić</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>U klijet i nekoliko puta dnevno</p>
<p>Do svojih klijeti uglavnom idu pješice. Ni vremenske neprilike, poput kiše ili snijega, ne mogu ih spriječiti da dođu do zaslužene kapljice. »Na putu do klijeti treba se dobro oznojiti, jer je tek tada gušt spiti gemišt«, kažu Visočani</p>
<p>Općina Visoko jedna je od najsiromašnijih općina u Varaždinskoj županiji. Smještena u južnom dijelu Županije, podno Kalnika, iako skromna, obiluje ljepotama kakve se rijetko mogu vidjeti u ovo vrijeme moderne arhitekture. Kuće od kamena, starinski način spremanja sijena, nedirnuta priroda, mlinovi i bistra, pitka voda u potoku samo su neke od odlika tog kraja. </p>
<p>Put nas je odveo u Kračevec, gdje smo odmah ugledali stari mlin na potoku. Od njegovog vlasnika Stjepana Deglina, sedamdesetosmogodišnjaka, doznajemo da je mlin radio sve do prije nekoliko godina, iako nije mljeo. </p>
<p>»Nitko ne pamti koliko je mlin star, samo se sjećam da je preuređen prije šezdesetak godina. Na njemu su radili moj pradjed i šukundjed. Generacijama je u obitelji«, tumači Deglin. Nekad je mlin mljeo sve, pšenicu, žito, raž, ječam i kukuruz. Kad je Deglin još bio dijete, njihov je mlin bio jedini u tom kraju. Mlin je iz godine u godinu išao sve sporije, dok najednom nije stao. U njemu je, kaže naš sugovornik, sve ispravno, ali bi trebalo osposobiti kotač i korito kojim teče voda. O mlinu više nema tko brinuti jer Deglinove, uz godine, pritišće bolest, a mladi su se odselili.</p>
<p>»Nas je u kući nekad bilo desetak, a sada smo ostali samo supruga i ja. Prije nekoliko godina kuću smo proširivali, misleći da će djeca ostati ovdje, no svi su se razišli za poslom«, sjetno govori. Općina je Deglinov mlin zaštitila kao spomeničku baštinu, a želja im je da proradi kao turistička atrakcija. S obzirom na to da u tu općinu rijetko pristiže veći novac sa strane, nadaju se da će to ipak uspjeti ostvariti. </p>
<p>U Visokom su pretežno staračka domaćinstva, jer su se mladi, trbuhom za kruhom, razasuli po svijetu. Poljoprivreda je gotovo jedina grana kojom se bave. Vinograd ima gotovo svaka obitelj, a većina njih obrađuje ga iz gušta. Vino je, podučava nas mještanin Zvonko Stričak, najbolje ako se čuva u kamenim klijetima, a takve u Visokom nisu rijetkost. Na jednu smo naišli i u Vosojnici. Nekad je bila kuća za stanovanje, danas je spremište, no vlasnik je, s obzirom na netaknutu prirodu oko nje i blizinu šumskog izvora, namjerava urediti kako i dolikuje kući za odmor. Nasuprot kamenoj klijeti je još jedan mlin koji je pretvoren u klijet. Ispred njega je i preša stara više od stotinu godina, koja se danas više ne koristi, ali je atrakcija za sve koji dođu u taj kraj. Potok Gegavac, na kojem klijet leži, a za koji se ne zna kako je dobio ime, tako je čist da se s njegova izvora može piti voda. Na tom je potoku nekad bilo desetak mlinova sve do Đurinovca, no danas nijedan nije u funkciji. Stričak kaže da ima ljudi kojima je stalo da se oni obnove, no kao i uvijek problem je novac. Do svojih klijeti Visočani uglavnom idu pješice. Ni vremenske neprilike, poput kiše ili snijega, ne mogu ih spriječiti da dođu do zaslužene kapljice. </p>
<p>»Na putu do klijeti treba se dobro oznojiti, jer je tek tada gušt spiti gemišt«, kažu Visočani. Iz istog razloga vino nikad ne nose kući u većim količinama, primjerice da ga imaju za nekoliko dana, već će u klijet, ako treba, ići i pet puta dnevno. Većina tamošnjih kuća, gospodarskih zgrada i klijeti građena je od domaćeg kamena, tzv. hrženjaka, no one danas više nisu pogodne za stanovanje jer nisu bile izolirane pa je u njih ulazila vlaga. U mjestu Čanjevu nailazimo na drvenu Zlatkovu klijet koja je sve do 1977. godine služila za stanovanje. Čanjevo je poznato i po starom gradu, srednjovjekovnoj utvrdi iznad sela, na središnjem vrhu brda Ribelja. Riječ je o arheološkom nalazištu gdje je, uz srednjovjekovno staklo, keramiku i opeku, pronađena i prapovijesna keramika. </p>
<p>U samom središtu naselja Visokog je znamenita Belina lipa. Njezino je ime, prema legendi, vezano uz hrvatsko-ugarskog kralja Belu IV. Arpadovića koji je, navodno, 1242. lipu zasadio bježeći pred najezdom Tatara. Lipa, koja je zaštićeni spomenik prirode, za mještane tog kraja oduvijek je imala veliko značenje. Bila im je okupljalište i predstavljala svojevrsni identitet Visokog, a o njoj je nepoznati autor spjevao pjesmu.</p>
<p>Zbog starosti, vremenskih nepogoda, ali i ljudske nepažnje, dio stabla je s vremenom odumro, dio grana se posušio, a još zdrave grane napala imela. Prvi radovi na zaštiti lipe napravljeni su još 1990. godine, kad je lipa bila visoka dvadesetak metara i imala široku krošnju s osam debelih grana. Desetak godina kasnije Općina je pokrenula akciju za zaštitu lipe. Zeleni trg s lipom odijeljen je od ceste, očišćena je šupljina stabla, prekopano je zbijeno tlo oko lipe, navezen je plodni sloj zemlje i postavljena je kapelica sv. Josipa. Na taj je način lipa sačuvana za buduće generacije, a prostor oko nje dobio novu vrijednost. </p>
<p>Nedaleko lipe je crkva Svetog Trojstva koja je zaštićena 1973. godine. Mještanima je otvorena tijekom cijelog dana. Ne boje se da bi netko iz crkve mogao što ukrasti jer, kažu, takve se stvari kod njih ne događaju. Jedini slučaj krađe zabilježen je prije petnaestak godina, no što se točno dogodilo, više se nitko i ne sjeća. Pretpostavlja se da je crkva postojala već 1111. godine. Najljepši i najzanimljiviji dio crkve je toranj fortifikacijskog karaktera - gotski zvonik na tri kata s kamenom, osmerostranom piramidom kao pokrovom, što je u tom kraju rijetkost. Na tornju ima više otvora, odnosno puškarnica i prozora, a na drugom katu s vanjske strane su četiri grba, no nije poznato čiji su. Toranj se trenutačno obnavlja, a nedavno je uređen okoliš crkve te riješena odvodnja kako bi se spriječilo vlaženje zidova. Crkva bi, prema riječima načelnika općine Anđelka Stričaka, u punom sjaju trebala zasjati za tri godine. </p>
<p>Mihaela Zagoršćak</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Ljetno računanje vremena od 26. ožujka</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Ljetno računanje vremena počinje u nedjelju, 26. ožujka u 2 sata, kada će se pomicanjem za jedan sat unaprijed vrijeme u 2 računati kao 3 sata. Ljetno računanje vremena završit će 29. listopada.</p>
<p>S početkom ljetnog računanja vremena mijenjaju se i razdoblja skuplje i jeftinije struje. Tako će se od nedjelje električna energija obračunavati prema višoj tarifi u razdoblju od 8 do 22 sata, a prema nižoj tarifi od 22 do 8 sati.</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Van Gogh na aukciji</p>
<p>NEW YORK</p>
<p> - Poznata aukcijska kuća Christie's iz Londona na dražbu stavlja sliku slavnog Vincenta Van Gogha. Planira se da će slika biti prodana za 40 milijuna dolara, a dražba će biti održana u New Yorku, 2. svibnja. [Reuters]</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Papiga spasila vlasnikov život</p>
<p>LONDON</p>
<p> - Papiga Merlin u petak je spasila život svojem gluhom britanskom vlasniku, nakon što je u stanu izbio požar. Peter Taylor iz mjesta Mirfielda u sjevernom britanskom okrugu Yorkshire želio se odmoriti nakon napornog dana, pa je skinuo slušni aparat i zaspao. Nedugo zatim izbio je požar u stanu, na što ga je upozorio njegov kućni ljubimac Merlin, trčkarajući po njemu i mimikom upozoravajući da nešto nije u redu. Afrički sivi papagaj Merlin naučio je mimikom imitirati oglašavanje posebnog alarma koji reagira na dim, a Taylor ga je zbog svojeg hendikepa dao ugraditi u stan. »Ponekad dok kuham alarm reagira, pa me Merlin dođe upozoriti. Tada mu moram objasniti da nema vatre i onda prestane. No, ovaj je put reagirao izvanredno«, kazao je ponosni vlasnik. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="28">
<p>Bukovčeve britanske nepoznanice </p>
<p>U dražba-onici Bonhams izlažu se umjetnikova djela nastala uglavnom u Velikoj Britaniji </p>
<p>LONDON (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> – Zahvaljujući izložbi u prostorima poznate londonske dražbaonice Bonhams, britanska publika ovih dana može vidjeti radove hrvatskoga slikara Vlahe Bukovca. Među njima su i neki koji uskoro iz Britanije odlaze u Hrvatsku. </p>
<p>U našu zemlju vraćaju se, naime, Bukovčeva djela iz ostavštine njegove pokojne unuke, Zorice Glen, koja je živjela na Otoku. Već 30. ožujka, odmah po završetku izložbe, ti radovi sele u Bukovčevu memorijalnu zbirku u Cavtatu. </p>
<p>Izložba u Bonhamsu obuhvaća i druga djela hrvatskoga umjetnika nastala u Velikoj Britaniji. Vlaho Bukovac(1855. – 1923.) stvarao je neko vrijeme u Engleskoj, gdje je imao svoje patrone. Zalaganjem londonske Hrvatice lady Jadranke Beresford Peirse organizirane su zadnjih mjeseci izložbe njegovih radova u Harrogateu i Liverpoolu.</p>
<p>Alex Kidsson, kustos galerije Walker u Liverpoolu, objavio je o Bukovcu nedavno i članak u Arts Bulletinu, utjecajnom britanskom listu za povijest umjetnosti. Sada je izložba stigla u dražbaonicu Bonhams u Londonu. </p>
<p>Zahvaljujući potrazi za Bukovčevim radovima, javili su se i vlasnici jednoga njegova zagubljenog ženskog akta, koji je prije desetak godina slučajno pronađen u Americi – nakon što je završio u smetlištu prilikom preuređenja jednoga hotela u New Yorku.</p>
<p> Slika će sredinom lipnja biti ponuđena na prodaju na Bonhamsovoj aukciji, a dražbaonica za nju očekuje najmanje 40.000 do 60.000 funti. Riječ je o djelu koje vjerojatno ne spada u vrhunske Bukovčeve radove, ali je vrlo dopadljivo.</p>
<p> Ta je slika sada također prikazana na izložbi u Bonhamsu, skupa s Bukovčevim djelima nastalim u Engleskoj – prije svega portretima Bukovčevih mecena i njihovih obitelji te žanrovskim radovima. </p>
<p> Jedan od Bukovčevih mecena bio je i Samson Fox, industrijalac iz Yorkshirea. Njegov praunuk, Edward Fox, glasoviti britanski glumac, bio je u četvrtak na londonskom otvorenju u Bonhamsu. O svome djedu Samsonu, Edward Fox je za Vjesnik rekao:</p>
<p> »Bio je vrlo skromna porijekla, ali izdigao se zahvaljujući svomu poduzetničkom duhu. No zanimao se i za umjetnosti i bio je mecena. U Parizu je vidio Bukovčeve radove i pozvao je umjetnika k sebi u goste u Yorkshire. Moj djed, Samson Fox, i njegov prijatelj Richard Le Doux (još jedan Bukovčev mecena sa sjevera Engleske, op. a.) među sobom su se pobrinuli da previše novaca ne ode galeristima onoga doba, nego izravno umjetniku.«</p>
<p> Edward Fox kaže da su nakon smrti njegova pradjeda Bukovčeve slike bile prodane na dražbi i ne zna se kamo su otišle.</p>
<p>Jadranka Beresford Peirse izjavila je pak za Vjesnik kako ju je na traganje za Bukovcem potaknula činjenica da u Britaniji »postoji puno njegovih radova koji su nestali, koje moramo naći. Bukovac je u ovoj zemlji potpuno nepoznat, za razliku od nekih drugih europskih država. Mislim da je zaista važno da se za njega više zna.</p>
<p> Članak Alexa Kidstona u Art Bulletinu pročitat će u svakom muzeju i svakoj galeriji, ne samo u Britaniji nego i drugdje u svijetu, pa će se za umjetnikovo ime čuti. Jako smo puno učinili zahvaljujući i podršci galerije Walker u Liverpoolu, galerije Mercer u Harrogateu te dražbaonice Bonhams u Londonu. Na sva ta tri mjesta ljudi su shvatili njegovu važnost.«</p>
<p> Nakon prikazivanja u Bonhamsu, dio Bukovčevih djela bit će vraćen u britanske privatne i javne zbirke, iz kojih je bio prikupljen za tu i dvije prijašnje izložbe. Akt mlade žene pristigao iz Amerike bit će uskoro prodan na dražbi. Ostavština lady Glen, Bukovčeve unuke udane za britanskoga lorda, koja je umrla pred oko dvije godine, naći će pak uskoro svoje mjesto u Cavtatu.</p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Još jedna knjižara manje </p>
<p>Situaciju na knjiškom tržištu je takva da pogoduje nestanku knjižara</p>
<p>Na broju 16 zagrebačke Tesline ulice ovih je dana prazan prostor i još samo natpis »Moderna vremena« upućuje da je do nedavno tu bila knjižara. Nakon što su se zatvorile Meandrova knjižara na Opatovini i Znanstvena knjižara na Cvjetnome trgu, još jedna manje.</p>
<p> I nije riječ o bilo kakvim knjižarama, onima pokrenutima u valu entuzijazma, potaknutog tzv. knjižnim bumom, koje onda s vremenom počinju brisati granicu između knjižare i papirnice pa se uskoro prenamijene u nešto isplativije. Sve tri knjižare bile su one koje su formirale kulturu grada i zatvaranje svake od njih je izgubljena bitka u istoj toj gradskoj kulturi. </p>
<p>Knjižara i antikvarijat »Moderna vremena«, koja nas je potakla na tekst, u Teslinoj je od 1992. godine, kamo se preselila iz Kinoteke. Knjižari je istekao ugovor za najam prostora s Kulturno informativnim centrom, a za produljenje ugovora više nije bilo moguće namaknuti novce. Utješna je informacija da će nakon »Modernih vremena« u isti taj prostor useliti ipak knjižara, i to ona nakladnika Vuković i Runjić. </p>
<p>Nenad Bartolčić, koji je prije 17 godina zajedno sa Sašom Drachom i Ivicom Buljanom pokrenuo Moderna vremena, kaže – obrnuto od nas – da osjeća stanovito olakšanje jer smatra da posljednje dvije-tri godine »Moderna vremena« više nisu bila ni sjena vlastite sjene, budući da su od samih početaka postavili visoke sadržajne standarde u osmišljavanju knjižare i antikvarijata.</p>
<p> »Knjižarstvo za nas nikada nije bilo u prvom redu trgovanje knjigama, već i nešto mnogo više od toga, ideja čega se u poimanju knjižarstva u nas skoro pa gotovo sasvim izgubila«, reći će Bartolčić.</p>
<p> Ono što je »Moderna vremena« dovelo do zatvaranja poznata je nesređenost uvjeta poslovanja na tržištu – nelojalna konkurencija, odnos države spram knjižarstva koje u ovih petnaest godina nije dobilo bilo kakvu potporu, novinsko nakladništvo, a Bartolčić smatra da se u svemu tome očito nisu najbolje snašli. </p>
<p>Ne snalaze se ni drugi knjižari pa nam tako Ante Russo kaže da od 1991. godine prvi put ne može pokriti ni troškove hladnog pogona. Russo, čija je knjižara jedna od tri »prave« knjižare u Rijeci, ocjenjuje situaciju na knjiškom tržištu takvom da najmanje pogoduje knjižarima. Ironično rečeno, pogoduje njihovu uništenju. Iako, naravno, pamtimo bolja knjižarska vremena, izgleda da se ne može baš sasvim zazivati lagodnu prošlost.</p>
<p> Naime, Russo navodi tekst knjižara Josipa Kratine, tadašnjeg predsjednika knjižara Hrvatske, iz 1941. godine u kojem se on žali na teško knjižarsko stanje (nakladnici su više novca izdvajali za trgovačke putnike koji su prodavali knjige nego za prodaju tih izdanja u knjižarama...). Eto, neki kontinuitet izgleda u knjižarstvu postoji. </p>
<p>Ruso poboljšanje vidi u zakonu o jedinstvenoj cijeni knjige, koji s vremenom dobiva sve više oponenata jer pojedinim izdavačima odgovara da mogu mijenjati cijenu svojih izdanja kako žele. S tim mu zakonom barem ne bi kupci više tražili popust u knjižari. Traži li itko popust u ljekarni?</p>
<p>Branko Čegec, za čijom se knjižarom na Opatovini još može žaliti, kaže da ne razmišlja ozbiljno o zatvaranju knjižare Meandar koja je u zagrebačkom Centru Kaptol, ali se premišlja hoće li konceptualno nešto promijeniti. Promet je dnevno za pedeset posto manji nego što bi im trebao biti da knjižara normalno funkcionira. A treba napomenuti da je Meandar u trgovačkom centru i zbog toga ima prednosti koje druge knjižare nemaju. </p>
<p>Knjižare o čijem se zatvaranju ne dvoji su ili one koje su na odličnim položajima ili one s »miješanom« ponudom (što u najboljem slučaju znači da prodaju i udžbenike). Svaštarnice i depersonalizirane knjižare su ono što nam ostaje. Dodatno zabrinjava to što se čini da nikomu nije važno. Što god da se zatvori, nema reakcije. </p>
<p>Barbara Matejčić</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Dirigent plesao uz Stravinskog</p>
<p>Koncert Nacionalnog orkestra Toulouse, koji je u petak navečer održan u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog u sklopu ciklusa »Svijet glazbe« Koncertne direkcije Zagreb, posjetitelji će pamtiti po neuobičajenim pokretima dirigenta Tugana Sokhieva. Šefu dirigentu ovog francuskog orkestra samo su 29 godina pa je on u ravnanje ansamblom unio svu svoju mladenačku energiju. Gibao se s orkestrom u ritmu valova mora dirigirajući »Šeherezadu« Nikolaja Rimskog-Korsakova, plesao sa »Žar pticom« Igora Stravinskog ili se, pak, gegao poput začarane metle koja nosi kante vode u »Čarobnjakovom učeniku« skladatelja Paula Dukasa. Ovako zanimljiv repertoar privukao je u Lisinski mnogo građana koji su orkestar za sjajnu svirku nagradili dugotrajnim pljeskom. </p>
<p>Sokhiev, iako vrlo mlad, već ima bogatu karijeru. Šef je dirigent još i Ruskom simfonijskom orkestru te glazbeni ravnatelj Velške nacionalne opere i Sjevernoosetijske filharmonije. Surađuje sa brojnim uglednim orkestrima, a ističe se podjednako i kao koncertni i kao operni dirigent.</p>
<p>Sakhievu nije bilo teško oduševiti zagrebačku publiku jer Nacionalni orkestar Toulouse sačinjavaju sve sami vrhunski glazbenici. Izvanredne puhače, koji su se odlično snašli u ovom za njih vrlo zahtjevnom programu, pratili su sjajni gudači, a sve u ritmu preciznih udaraljkaša.</p>
<p>Na koncertu se tako nije pljeskalo samo dirigentu. Bravo se vikalo i fogotima i rogovima i flauti i harfi i violončelu, ali ponajviše violini. Malcolm Stewart, koncertni majstor orkestra, solom u »Šeherezadi« ostavio je publiku bez riječi.</p>
<p>Vera Pfaff</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Neduhovito i bezbojno</p>
<p>U svom zadnjem uratku ekipa kazališta »Mala scena« poduhvatila se poznate šaljive pjesme za djecu Grigora Viteza »Kako živi Antuntun«, te ju je Ivica Šimić inscenirao, a premijerno smo je imali prigode vidjeti u četvrtak na večer. Pomoćnica redatelja Nora Krstulović, dramaturginja Maja Sviben, scenografkinja Dinka Jeričević, kostimografkinja Mirjana Zagorec i koreografkinja Larisa Lipovac imale su s glumcima Damirom Klemenićem, Lanom Barić i Ninom Kaić prigodu stvoriti predstavu svježu, maštovitu i potpuno neopterećenu. No, to se nije dogodilo, osim što je skladatelj Igor Karlić komponirao modernu, duhovitu i vrckavu glazbu nadahnutu pjesmicom, što je namamila osmijeh u svako djetinjstvo, te ujedno podario poseban ritam predstavi. </p>
<p>Da bi ispričala pripovijest o čudaku Antuntunu, dramaturginja nam dovodi posrednicu – stjuardesu (tumačila ju je iritantno i napadno karikaturalno Lana Barić, pri tom, sasvim nepotrebno, govoreći nerazumljivom mješavinom istarskih govora) koja nas zamišljenim svemirskim brodom vodi u drugu dimenziju, kao u nekoj iščašenoj kompjuterskoj igri.</p>
<p> Zaigrani mimičar Damir Klemenić (Antuntun), od kojeg se mnogo više očekivalo, u maniri animiranoga filma, ponavlja je besmislene i čudovite radnje, sve dok mu u posjet ne stiže srodna ženska duša (glumi ju bezbojno Nina Kaić) s kojom na posljetku pronalazi način suživota.</p>
<p> Didaktička dimenzija priče, naglašena rađanjem »novog života«, više je nego jasna, no iz predstave su izbačeni humoristični dijelovi i svedeni na samo pokoji znak. A neduhoviti »Antuntun« je, na žalost, samo sjena onoga »pravoga« koji mrak grabi loncem i ribu uči pjevati.</p>
<p>Helena Braut</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Profinjena osjećajnost</p>
<p>Stanev se istaknuo čudesnom sposobnošću objedinja-vanja strasti i odmjere-nosti</p>
<p>Prije nekoliko godina koncertni ciklus »Lisinski subotom« ugostio je izvrsnog pijanista, bugarskog umjetnika Veselina Staneva. I u četvrtak su u Maloj dvorani Vatroslava Lisinskog svi poklonici njegova umijeća mogli uživati na solističkom recitalu, u organizaciji tvrtke Ferag.</p>
<p> Stanev je romantiku kao glavnu tematsku odrednicu odabrao za koncert održan u Zagrebu. Recital održan u četvrtak u Maloj dvorani »Lisinski« započeo je s četiri sonate skladatelja Domenica Scarlattija. Posvećene španjolskoj kraljici Mariji Barbari, odaju rijetku profinjenost, prisutnu i u interpretaciji Veselina Staneva.</p>
<p> Schumannove Humoreske, jedanaest kontrastnih minijatura nadahnutih četirima različitim ljudskim osobinama, pokazale su se kao odličan medij kroz koji je Stanev uvjerljivo prenio svu širinu svoga umjetničkog temperamenta.</p>
<p> U drugome dijelu koncerta izvedene Sonata i Dvije poeme Aleksandra Skrjabina tehnički su, ali i interpretativno vrlo složeni opusi koji, osim maksimalne sabranosti na notni tekst, zahtijevaju i duboko razumijevanje kompleksnog sadržaja. </p>
<p>Stanev se kao tumač Skrjabinovljeve drame duše u četiri čina, kako Sonatu naziva Wolfgang Stähl, istaknuo čudesnom sposobnošću objedinjavanja strasti i odmjerenosti, dok je u Dvije Poeme istog skladatelja pokazao svu eleganciju svoga pijanističkog izričaja. Završni Nokturno op. 48, br.1 i Poloneza op. 44 Frédérica Chopina ispunili su virtuozni kraj jednog lijepog pijanističkog recitala. </p>
<p>Jelena Knešaurek</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Obiteljske tajne </p>
<p>Triler iz života pariškoga građanskoga staleža </p>
<p>Posljednji film cijenjenoga njemačkog redatelja Michaela Hanekea »Skriveno« intrigantno je ostvarenje, a dobilo je već laskave ocjene međunarodne filmske kritike. Uoči hrvatske premijere, u zagrebačkom kinu Cine Star, prikazan je na novinarskoj projekciji u petak. </p>
<p>Ovaj lucidni triler, snimljen u mješovitoj francusko-njemačko-austrijsko-talijanskoj koprodukciji, u Berlinu je osvojio šest nagrada, među kojima i nagrade za najboljega redatelja i glavnu mušku ulogu, koju u filmu nosi poznati francuski glumac Daniel Auteuil. Uz to Haneke je za svoje redateljsko umijeće dobio i Zlatnu palmu na posljednjem festivalu u Cannesu.</p>
<p>Uz niz vrsnih dramskih interpreta (uz Auteila tu su još i Juliette Binoche, Annie Girardot i Maurice Bénichou), film krasi neuobičajena ideja i ingeniozan zaplet. Auteuil i Binoche glume par iz dobrostojeće pariške građanske klase, zaposlen na televiziji, čiji konformistički život počinju narušavati video-vrpce misterioznog pošiljatelja na kojima su zabilježeni osobni trenutci njihove obitelji. Kako video-zapisi postaju sve intimnije prirode, što prijeti da ozbiljno naruši obiteljsku idilu, otac obitelji Georges (Auteuil) upušta se u riskantnu vlastitu istragu koja će ga dovesti do razotkrivanja skrivenih tajni iz prošlosti njegove porodice vezanih uz Alžirski rat za nezavisnost i grubo policijsko gušenje proalžirskih demonstracija u Parizu, ranih 60-ih. </p>
<p>Gordan Pandža</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="34">
<p>Nogomet se ne da ucjenjivati! </p>
<p>»Nogomet nije igra u kojoj su samo bogati i moćni pozvani na večeru, a skupina G-14 ne nudi ni mrvice za one koje ne pripadaju toj skupini«, stoji u Uefinoj rezoluciji </p>
<p>BUDIMPEŠTA</p>
<p> – Djelovao je i zadovoljno i sretno predsjednik Hrvatskoga nogometnog saveza Vlatko Marković nakon Uefina kongresa održanog u Budimpešti. Uz istovjetne ideje i razmišljanja o stanju i ambicijama o europskom nogometu zajedno sa svim ostalim Uefinim članicama, Markovića je posebno razveselila izvrsna prezentacija Mađarske i Hrvatske na prigodnom štandu, gdje je predstavljena kandidatura za Europsko prvenstvo 2012. godine. </p>
<p>Jasno je i zašto je bio zanimljiv ovaj kongres. Iako redovan, nosio je i neke izvanredne detalje, a ponajprije rezoluciju u kojoj je Uefa čvrsto stala iza pozicija nepopuštanja brojnim napadima na europsku nogometnu vladu. To se prvenstveno odnosi na namjere skupine 18 najbogatijih europskih klubova (G-14) da osnuju vlastitu ligu te na želje brojnih klubova da dobivaju odštete za igrače koji nastupaju za reprezentacije. Uefa je takvim idejama čvrsto stala na put, namjeravajući ustrajati i na sudskoj borbi, bez ikakvih primisli na nagodbu. </p>
<p>Stoga u rezoluciji budimpeštanskog kongresa stoji: »Nogomet nije igra u kojoj su samo bogati i moćni pozvani na večeru, nogomet je, među ostalim, najzanimljiviji jer pruža šansu i slabijima, a skupina G-14 ne nudi ni mrvice za one koje ne pripadaju toj skupini.« </p>
<p>Predsjednik našeg Saveza Vlatko Marković oduševljen je jedinstvom europskog nogometa. </p>
<p>»Europski je nogomet na ovom kongresu pokazao neviđeno jedinstvo. Ovdje je došao i predsjednik Fife Lennart Johansson, sve u cilju kako bi se zauzeo pravi stav oko problema koji tište europski, ali i svjetski nogomet. Zna se koji su to problemi, to su namjere klubova skupine G-14 da osnuju svoje natjecanje, ali i 'slučaj Charleroi', a tiče se plaćanja odštete za reprezentativce koji se ozlijede prilikom nastupa za svoje zemlje. Tom je rezolucijom dan definitivan odgovor svim tim traženjima, posebno skupini G-14. Jer, niti su klubovi iz G-14 izmislili nogomet, niti ga imaju pravo na taj način uništavati. Izvrsno je rekao Lennart Johansson - 'što to hoće bogati? Da budu još bogatiji, a siromašni još siromašniji? Nogomet je tako popularan upravo zato što siromašni još uvijek imaju šansu'. Ova je rezolucija rekla sve, a najljepše je bilo kad su svi nakon njezina donošenja ustali i dugo pljeskali. Bio je to dokaz jedinstva europskog i svjetskog nogometa.« </p>
<p>»Rezolucija određuje i uređuje nogometni sustav kakav je bio dosad. Nikakva regionalna natjecanja, nikakva osnivanja posebnih liga, nikakva izdvajanja radi bilo kojeg interesa ne dolaze u obzir. Ako G-14 želi nešto osnovati, Uefa u tome ni u snu neće sudjelovati. Dakle, želi zaštiti sve dobro što je nogomet dosad napravio. I neće nikome davati ustupe, pa ni klubovima koji žele uništiti reprezentativni nogomet nabijanjem odšteta za svoje igrače koji igraju za nacionalnu vrstu.« </p>
<p>Posebno ste zadovoljni zanimanjem za hrvatsko-mađarsku prezentaciju i viziju Europskog prvenstva 2012. godine. </p>
<p>»Rekao mi je Blatter da se ne sjeća sličnog štanda kao što je bio ovaj naš hrvatsko-mađarski. Pogledajmo samo ovu golemu loptu. Ne nalikuje li vam na one lopte otprije pedesetak godina? S takvim sam kožnatim, vezanim krpenjačama ja još igrao. U tu smo loptu postavili kompjutorsku simulaciju nogometne igre, što je bilo vrlo zanimljivo. Nisu izdržali, a da ne odigraju koju partijicu ni Johansson ni Blatter«, zaključio je Marković. </p>
<p>Andrija Kačić-Karlin</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Nogometni »ratovi zvijezda«</p>
<p>Najmoćniji europski klubovi napravili su logičan potez - žele sami uživati u vlastitoj moći i elitizmu, jer, kao i uvijek, novac ide samo na novac </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Ideja je krenula unutar zidina tri engleska nogometna kluba. Manchester United, Arsenal i Liverpool osmislili su plan zbližavanja ili grupiranja moćnih europskih nogometnih klubova. A budući da novac ide na novac i da je vrlo često lakše u »čoporu« nego pojedinačno, grupa moćnika postajala je sve jača. </p>
<p>Popularno nazvana grupa G-14 zaživjela je 2000. godine, a vremenom je krug najbogatijih nogometnih klubova u Europi (za dvije godine) dobio još četiri pridružena člana. Danas ih je osamnaest i odlučili su pokazati zube jednako uglednim institucijama kao što su i sami, Fifi i Uefi. Najozbiljniji je dokaz toga potražnja 860 milijuna eura za sve ozlijeđene igrače tijekom reprezentativnih obaveza unazad deset godina.</p>
<p>»Sve je u novcu, a oni koji ga imaju uvijek žele više. To nije novost. Žalosno je što klubovi iz te grupacije baš ne biraju sredstva kako se domoći novca, pa se čak pozivaju na sportsku etiku ili moralnost«, komentirao je aktualna događanja proslavljeni francuski nogometaš Michel Platini. </p>
<p>Podsjetimo, klubovi s potpisom G-14 su Arsenal, Liverpool i Manchester Utd. (Engleska), Lyon, PSG i Marseille (Francuska), Barcelona, Real Madrid i Valencia (Španjolska), Ajax i PSV (Nizozemska), Juventus, Milan i Inter (Italija), Bayern, Borussia Dortmund i Bayer (Njemačka) i Porto (Portugal). No, priča o ozlijeđenim igračima samo je nužno zlo i idealan puteljak do potpunoga cilja. Klubovi iz G-14 žele se zasebno odvojiti, unutar Europe organizirati vlastitu ligu i imati privatno imućno blagostanje. Naravno, takvim bi klubovima bilo mnogo isplativije kad bi se iz pozadine izbacilo neželjeno »siromašno« društvo. </p>
<p>»Savršena nogometna piramida može se srušiti zbog nečijeg elitizma. Mislim da bi svi oni trebali imati poštovanja prema manjim klubovima«, kazao je Sepp Blatter, predsjednik Fife, a nastavio je Lennart Johansson, predsjednik Uefe: </p>
<p>»Ako žele svoju ligu, sretno im. Mi možemo izdržati i bez njih.« </p>
<p>U te riječi definitivno ne vjerujemo, jer koliko god bili antipatični, Liga prvaka bila bi bez njih neatraktivni nogometni »ples«. Tih osamnaest klubova, bez obzira na to što su zajedno u posljednjih deset godina stvorili dvadesetak kvalitetnih igrača (uz dužno poštovanje Ajaxu), ipak su najjači magnet za navijače i sponzore.</p>
<p>Uostalom, grupa G-14 imala bi velikih problema kad bi se odlučila za taj iskorak. I bez obzira na to koliko lako novcem mogu riješiti bilo kakvu situaciju, teško će ostvariti svoje želje. Jer, moguće je da Fifa zabrani dolazak igrača iz tih klubova na svjetska prvenstva, da Uefa upali »crveno svjetlo« za nastupe na Europskom prvenstvu. Treba angažirati suce, drugi, treći detalj. A pitanje je postoji li baš i takva složnost i hrabrost unutar spomenute organizacije. </p>
<p>I kao u svakoj situaciji, tako je jedna od najvećih društvenih radosti na svijetu dovedena u pitanje zbog - novca. Bezosjećajno se 18 vladara nogometne klupske Europe odlučilo za prvu osjetniju prijetnju kompletnom sportu. S obzirom na nadutost njihovih vlasnika, predsjednika i bogatuna uslijedit će vjerojatno i druga. Gdje će se zaustaviti vidjet ćemo, ali takvo je što bilo za očekivati. Jer, nogomet nudi sve više asocijacija na jedan od najunosnijih svjetskih biznisa, a ne na najvažniju sporednu stvar na svijetu.</p>
<p>Stipe Karadžole</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Puninski osmi u NCAA finalu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – U američkom sveučilišnom plivanju više nema Duje Draganje koji se lani oprostio od NCAA finala s pet naslova. Nemoguće je u skorije vrijeme očekivati slične uspjehe hrvatskih plivača, ali rezultat Alekseja Puninskog na 50 yardi slobodno vrlo je respektabilan. </p>
<p>Na NCAA finalu u Atlanti, Puninski je na 50y bio osmi u finalu (19.65). Još je bio bolji u polufinalu, isplivavši svoje najbolje vrijeme – 19.41 sekundi. Preračunato u metre i 50-metarski bazen, postignuti rezultat vrijedi 22.46 sekundi, što je za 60 stotinki bolje od osobnog rekorda (23.06) 20-godišnjeg plivača Mladosti. </p>
<p>U istoj disciplini, Bruno Barbić (sveučilište Washington) imao je 11. vrijeme kvalifikacija (19.52), da bi u B-finalu isplivao 19.78. Aleksej Puninski je nakon prvog dana osvojio srebro u Auburnovoj štafeti 4x50 mještovito, prvi su bili plivači Arizone. </p>
<p>NCAA finale u Atlanti prolazi u znaku nove američke plivačke zvijezde Ryana Lochtea. Već je prvog dana postavio dva rekorda natjecanja, na 100 leđno i 200 mješovito. Oba su konvertirana rezultata za sekundu bolja od razine svjetskog rekorda koje drže Peirsol i Phelps. Lochte je 100 yardi leđno plivao 44.60, dok je na 200 mješovito imao rezultat 1:40.55 čime je za sekundu i 16 stotinki popravio svoj lanjski rezultat, a za 75 stotinki išao brže od Michaela Phelpsa ove godine. </p>
<p>Nakon prvog dana vode plivači Auburna (178.5) ispred Arizone (136.5) i Stanforda (132) i na najboljem su putu da i četvrti put za redom osvoje naslov NCAA prvaka. </p>
<p>Iva Perdec Augustić</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Neredi na utakmici u Madridu</p>
<p>Utakmica Atletico - Sevilla bila je prekinuta čak 40 minuta</p>
<p>MADRID</p>
<p> – U posljednjem dvoboju 29. kola španjolskoga nogometnog prvenstva Sevilla je na gostovanju u Madridu pobijedila Atletico s 1-0, ali se ogled na stadionu Vicente Calderon odigran pred 40.000 gledatelja pretvorio u farsu. </p>
<p>Nogomet je ponovno bio u drugom planu. Utakmicu su obilježili neredi navijača, zbog kojih je utakmica bila prekinuta čak 40 minuta, te tri crvena kartona domaćih igrača. </p>
<p>Do prekida je došlo nakon što je Sevilla povela u 76. minuti pogotkom Antonija Puerte. Četiri minute ranije sudac Miguel Angel Ayza Gamez isključio je Petera Luccina. Isključenje i vodstvo gostiju izazvali su bijes navijača, koji su zatrpali travnjak stadiona raznim predmetima. Pritom je vratar Seville Andres Palop pogođen u leđa. Prekid je trajao 40 minuta, a utakmica je potom nastavljena. Međutim, u samo šest minuta nastavka dva su igrača Atletica zbog grubih prekršaja dobili crvene kartone. Prvo je isključen Martin Petrov (79.), a potom i Luis Perea (85.). </p>
<p>Gosti su i ranije mogli osigurati pobjedu, ali su u prvom poluvremenu Frederic Kanoute (16.) i Javier Saviola (31.) promašili jedanaesterce, točnije, vratar Atletica Leo Franco dvaput je briljantno reagirao. </p>
<p>Na ljestvici vodi Barcelona sa 67 bodova, 12 više od Osasune i 13 od Real Madrida. Sevilla je peta s 48 bodova, a Atletico je deveti s 42 boda. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Interu bodovi u golijadi</p>
<p>Čak sedam golova i tri preokreta obilježili su uvertiru u 24. kolo</p>
<p>ZAPREŠIĆ</p>
<p> – Nogometaši Intera i Cibalije zaista su napravili pravu pozivnicu za utakmice prvenstva u subotu. </p>
<p>Čak sedam golova i tri preokreta obilježili su uvertiru u 24. kolo, a slavili su interovci sa 4-3. Cibalia je dva puta vodila, ali nije uspjela zadržati vodstvo koje bi joj osiguralo mirniji nastavak borbe u Ligi za ostanak.</p>
<p> Gruba pogreška Interove obrane omogućila je Cibaliji vodstvo već u šestoj minuti. Loptu je izgubio Laga, Knežević se sjurio u 16-erac, ali mu je Brašnić sjajno obranio udarac, no natrčao je Žgela i poentirao. Šok za domaće navijače ipak nije dugo trajao. Tri minute kasnije Štrok je izborio slobodan udarac na 17 metara, a Ješe prebacio živi zid i pogodio gornji desni kut Cibalijinih vrata. Nedugo zatim uslijedio je potpuni preokret. U 12. minuti Zekić je snažno pucao sa 30 metara, netko iz Cibalijine obrane reagirao šeprtljavo, pa se lopta odbila preko cijele obrane, nakon čega se odlično snašao Karić koji je utrčao u prostor, pokupio loptu i pospremio ju rutinirano za 2-1.</p>
<p> Činilo se da će Inter posve preuzeti kontrolu nad utakmicom, Cibalia se nastavila orijentirati na protunapade, ali »žuti« su je još jednom darivali. Ovaj put je, u 22. minuti, nesretnik bio Jerneić koji je nakon dugog napada Cibalije loptu potpuno bespotrebno poslao u korner. Nakon kratkih je kombinacija centaršut uputio Pletikosić, a Tadić neometan glavom svladao Brašnića koji je ovom prilikom svakako mogao bolje reagirati. Do kraja prvog poluvremena najviše je pažnje privukao pomoćni sudac Borovec iz Višnjevca koji je izazvao burne reakcije publike i domaće momčadi. U tri je navrata dosudio dvojbena zaleđa, a kap koja je prelila čašu bila je odluka u 33. minuti. Štrok je posve iz drugog plana utrčao u prostor, a Borovec se očito zabunio dosudivši zaleđe nekom od Interovih igrača koji su pasivno sudjelovali u tom napadu.</p>
<p>U drugom poluvremenu scenarij je bio identičan onome iz prvoga dijela. Mnoštvo preokreta i sjajan postotak učinkovitosti. Osim tri gola u nastavku nije bilo mnogo prilika, praktički svaki udarac koji je bio upućen u okvir gola obje momčadi završio je pogotkom. Inter je opet priredio šok svojim navijačima dozvolivši Cibaliji vodstvo nakon 11 minuta igre u drugom poluvremenu. Indisponirani Laga je opet izgubio loptu, prigrabio ju je Jukan (ušao u igru pola minute prije), koji je sjajno proigrao Kneževića, a napadač Vinkovčana precizno naciljao mrežu. Kao što je trener gostiju Karačić pogodio s Jukanom, tako je i Đuro Bago pogodio sa svojim izmjenama. Gondžić je iznudio 11-erac u 65. minuti, realizator je bio Karić za 3-3. A Piškor je u 86. minuti iz kornera sjajno ubacio loptu u buket igrača gdje se najbolje snašao Skulić čiji je udarac glavom odlučio utakmicu.</p>
<p>Ljubomir Puškarić</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Fredi Bobic ne poznaje Dinamo </p>
<p>Onakvim izjavama Riječani sami sebe hrabre, a to je pozitivno. Vjeruju da su dobri, kaže Kuže </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Hoće li Davor Vugrinec i nakon subotnje utakmice imati status potencijalnog pojačanja maksimirskoga kluba? Kako se primiče subotnja prvenstvena utakmica (20.15 sati), u kojoj će se Dinamo i Rijeka prvi put sučeliti u ovogodišnjoj Ligi za prvaka, tako po već prepoznatljivom obrascu niču ideje o navodnom zanimanju nekoga kluba za ponajboljeg igrača suparničke momčadi. Dinamovi su čelnici pomalo skriveno dali do znanja da bacaju udicu prema Vugrincu, a temu će vjerojatno aktualizirati uoči novog okršaja protiv Riječana, predviđenog za 29. travnja na Kantridi. Dakako, maksimirski trener Josip Kuže nije želio izravno reći da ga zanima »riječka desetka«, već je diplomatski, uz smiješak, procijedio:</p>
<p> »Rijeka ima kvalitetnu momčad s mnogo dobrih pojedinaca.«</p>
<p> Na njegove se riječi nadovezao i maksimirski glasnogovornik Ado Kožul, sugestivno dobacivši: </p>
<p>»Čelnici Rijeke i Dinama u subotu će se u 13 sati naći na zajedničkom ručku.« </p>
<p> Kako god bilo, Rijeka je i dalje prva Dinamova »pratilja« na prvenstvenoj ljestvici, ali u Maksimir dolazi sa čak 13 bodova zaostatka. Na upit je li taj golemi bodovni »klanac« pravi odraz razlike u kvaliteti ovih dvaju klubova, Kuže je naglasio:</p>
<p>»Reći ću da je realan Dinamov hod u prvenstvu. S Rijekom se nisam previše bavio osim u trenucima kad su nam bili blizu. Ali, činjenica je da je Rijeka kvalitetna momčad.«</p>
<p> Rijeka, dakle, nije ni blizu, no to ne sputava njezine »trudbenike« u ocjeni kako su Dinamo, Rijeka i Hajduk momčadi podjednake kvalitete.</p>
<p>»Ne bih se htio osvrtati na njihove izjave. Naposljetku, one su i normalne. Na taj način sami sebe hrabre, a to je pozitivno. Vjeruju da su dobri...«</p>
<p> Među glasnijima je bio novi riječki napadač i donedavno velika zvijezda Bundeslige Fredi Bobic. </p>
<p> »To je shvatljivo. Pa, Bobic ne poznaje Dinamo, nikad ga u životu nije vidio i sve što zna je ono što pročita u novinama«, mirno je dobacio maksimirski trener.</p>
<p> U svakom slučaju, subotnji bi maksimirski okršaj mogao biti garniran i punim tribinama. Ako se prethodne subote protiv Kamena Ingrada skupilo 15.000 gledatelja, protiv Rijeke bi ih moglo biti i znatno više.</p>
<p> »Bit će to apsolutno ofenzivna igra s obje strane, što znači da će i publika moći uživati u mnoštvu lijepih akcija. Rijeka želi tri boda koja bi smanjila njen zaostatak u odnosu na Dinamo. U toj svojoj računici vjerojatno razmišljaju i na sljedeći način: 'čeka nas utakmica na Kantridi pa ćemo zaostatak smanjiti za još tri boda'. A, da bi pobijedili u Maksimiru morat će igrati napadački. Uostalom, Rijeka je ionako momčad sklona ofenzivnom načinu igre. Opasni su i doista mi se sviđa ta momčad. Uz isturene Novakovića i Sharbinija, tu je i Vugrinec, koji se također uključuje u napad. U pripremama akcija nalaze se i njihovi bočni igrači - Šarić na desnoj i Rendulić na lijevoj strani. Tu je i Linić, koji također ide do kraja akcija, ulazi u šesnaesterac, traži mjesto odakle može realizirati. Imaju osmoricu igrača sklonih napadu.« </p>
<p>Za Dinamo bi od prve minute, kako kaže Kuže, trebali istrčati: Turina – Etto, Drpić, Ćorluka, Čale – Buljat, Mamić, Chago; Modrić – Bošnjak, Eduardo. </p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Zadar sve bliže Sarajevu</p>
<p>I Cibona bi pomogla Zadru pobjedom kod izravnog konkurenta Slovana</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Regionalna košarkaška liga sve je bliže kraju svojeg osnovnog dijela, i sve se više kristalizira osam momčadi koje će na »final eight« turnir u Sarajevu. Hrvatski predstavnici za sada su zacementirali jednu poziciju (Cibona), nakon subote mogla bi biti »čekirana« i druga karta (Zadar), dok je Zagreb svoje šanse za završnicu odavno prokockao.</p>
<p>Unatoč posrtajima u Euroligi u posljednje dvije utakmice, ne treba sumnjati kako će »vukovi« u 24. kolu Goodyear ligi kod Geoplin Slovana ispričati drugačiju priču. Pobjeda nije sigurna oklada, no cibosi unatoč porazu u Trevisu »imaju igru«. Scoonie Penn je sjajan, Bennett Davison atraktivan i učinkovit, a momčad u posljednja četiri kola stopostotna u pobjedama. </p>
<p>Prva utakmica ova dva suparnika riješena je tek na samom kraju dvoboja. Pobjedu su rezultatom 84-82 izvukli igrači Dražena Anzulovića, a tada im je najviše muke zadavao Vlado Pašalić. Sada je situacija u Slovanu malo drugačija. Sličnost s Cibonom je ta da su i oni u posljednje četiri utakmice stopostotni, no, na žalost trenera Aleša Pipana, u porazima. No, Slovan je u Goodyear ligi krenuo putem afirmacije svojih mladića Dragiča i Klobučara, stoga ponekad momčad plaća račun neiskustva.</p>
<p>Trenutačno su devetoplasirani na ljestvici i veliki su konkurent Zadru za završni turnir osmorice. Trener Cibone Dražen Anzulović obećao je da će njegova momčad, bez obzira na to što sljedeće srijede igraju utakmicu sezone protiv Efesa, učiniti sve da pobijedi Slovan i pomogne Zadru. </p>
<p>Košarkaši Zadra vrlo su blizu plasmana na »final eight«, nakon 24. kola Goodyear lige vjerojatno će biti još i bliže, kad odrade gostovanje kod »fenjeraša« Pivovarne Laško. Zadrani su ipak stavili turnir u Sarajevu po strani. Prema riječima trenera Vlade Vanjka, to nije primarni cilj sezone, nakon što su osvojili Kup Krešimira Ćosića, Zadrani će svu energiju uložiti u domaće prvenstvo. </p>
<p>Krešimir Đureš</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Iveković zlatna, Vuković srebrna</p>
<p>BOLNAS/ZAGREB</p>
<p> – Hrvatska atletičarka Marija Iveković postala je svjetska prvakinja u skoku u dalj na Svjetskom atletskom prvenstvu za osobe s invaliditetom u švedskom Bolnasu skočivši 5,47 metara. Na istom natjecanju Jelena Vuković je osvojila srebrnu medalju u bacanju kugle s daljinom od 8,29 metara. Iveković se plasirala i u finale trke na 60 metara, koje je na rasporedu u subotu. U finale utrke na 60 metara ušao je i Goran Žeželj. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="42">
<p>Postignut europski dogovor o energiji </p>
<p>Izbjegnuta opasnost da se summit pretvori u svađu zbog državnog protekcio-</p>
<p>Iako se činilo da nijedna od po Europsku uniju od važnih točaka neće na proljetnom summitu u Bruxellesu biti riješena u poželjnom tonu sveopćeg sklada, zemlje članice EU-a pokazale su da su sposobne postići dogovor i oko važnih i kontroverznih pitanja poput eneregetike. </p>
<p>Čelnici Europske unije podržali su poziv Europske komisije da se stvori jedinstvena europska energetska politika, izjavio je predsjednik Komisije José Manuel Barroso. »Oduševljen sam što Europsko vijeće podržava naš poziv za jedinstvenom energetskom politikom«, rekao je Barroso na konferenciji za novinare nakon završetka prvog dana summita EU-a posvećenog gospodarskim pitanjima. </p>
<p>Kao jedan od glavnih ciljeva tog summita zacrtano je definiranje koordinirane energetske politike, kako bi EU kao cjelina mogla pregovarati s dobavljačima energenata. </p>
<p>Šefovi država i vlada EU-a bili su pred sam summit pod velikim pritiskom zbog dviju važnih tema: proširenja, ali i pitanja državnog protekcionizma koji je promovirala Francuska. Zbog ta dva pitanja, prijetila je opasnost da se summit pretvori u svađu velikih, no to se ipak na kraju nije dogodilo. Najprije se odlučilo u posljednji tren da se o temi proširenje uopće neće razgovarati, pa je izbjegnuta svađa o tome tko kako i kada treba ući u EU; a nije se raspravljalo ni o osjetljivom Balkanu. </p>
<p>Iako je talijanski premijer Silvio Berlusconi pred sam summit prijetio posebnom rezolucijom kako bi se osujetile francuske protekcionističke mjere u gospodarstvu, rezolucija do stola za raspravu uopće nije doputovala, a predsjedavajući, austrijski premijer Wolfgang Schüssel raspravu na tu temu nije želio ni započinjati. </p>
<p>Od svih tema trebalo je izabrati jednu za koju se pretpostavljalo da bi mogla natjerati one posvađane na dogovor. Austrijski kancelar rekao je da su čelnici EU-a razgovarali o sve većoj ovisnosti Europe o uvozu energenata, cijeni energije i potrebi da se potakne razvoj ekološki čistih izvora energije. </p>
<p>O proširenju EU-a, osjetljivoj temi za sve, razgovarat će se na lipanjskom summitu, dva tjedna prije nego što palicu predsjedavanja od Austrije preuzme Finska.</p>
<p>Čelnici 25 zemalja članica EU-a složili su se da se svake godine održi rasprava o napretku u provedbi zajedničke energetske politike. Schüssel je izrazio uvjerenje da se rezultati ove rasprave ne mogu vidjeti odmah, ali da će u dogledno vrijeme biti vidljivi. U tzv. zelenom dokumentu, države članice EU-a su se složile oko načela, poput otvaranja energetskog tržišta, poboljšanja infrastrukture, promocije obnovljive energije, ali i zajedničke politike prema vanjskim izvorima energije. Takav zajednički pristup bit će važan kad je riječ o razgovorima s Rusijom, o čemu će se posebice razgovarati na završnom summitu austrijskog predsjedavanja u lipnju. </p>
<p>Jurica KörblerBruno Lopandić</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Sjećanje na »olovna vremena«</p>
<p>Obitelji nestalih nikad nisu odustale od potrage za svojim sinovima, kćerima i prijateljima</p>
<p>Trideset godina od vojnog puča i uvođenja diktature, Argentinci se prisjećaju svojih »olovnih vremena« i 30.000 ubijenih i nestalih. </p>
<p>Pod parolom »Nikad više«, tisuće ljudi okupljaju se na Svibanjskom trgu u Buenos Airesu s fotografijama žrtava, a tijekom cijelog tjedna održavaju se prigodne izložbe, predavanja i koncerti, odaje se počast onima koji su izgubili živote u vrijeme građanskog rata. </p>
<p>Dana 24. ožujka 1976. vojska je svrgnula predsjednicu Isabel Perón, a vlast je preuzela vojna hunta na čelu koje je bio general Jorge Rafael Videla. Tada je počela represija protiv svih koje su »gospodari života i smrti« smatrali svojim protivnicima - ljevičarskih političara, intelektualaca, umjetnika ... Počele su otmice »nepoćudnih«, zatvaranja u centrima za ispitivanje u kojima su torture i ubojstva bili uobičajeni. Obilježavajući ovih dana jedno od najtežih razdoblja svoje povijesti, poznato kao »prljavi rat«, Argentinci se još suočavaju s osobito bolnom »krađom djece« - oduzimanjem beba rođenih u centrima za torture koju su uglavnom usvajali mučitelji i ubojice njihovih majki. </p>
<p>Obitelji nestalih nikad nisu odustale od potrage za svojim sinovima, kćerima i prijateljima, pa se proteklih godina saznalo o masovnim grobnicama i »letovima smrti« iznad Atlantika i rijeka u koje su vojnici iz helikoptera bacali omamljene zatočenike. Nakon povratka demokracije 1983., počeli su sudski procesi generalima, admiralima i drugim visokim časnicima za počinjene zločine, no mnogi od njih završili su u kućnom pritvoru ili su, u ime nacionalnog pomirenja, amnestirani. Oni koji su sudjelovali u krađi beba nisu oslobođeni sudske odgovornosti, no otkrivanje pravog identiteta usvojene djece izazvalo je nove traume u društvu. </p>
<p>Uoči obilježavanja 30 obljetnice početka diktature, vlada je u četvrtak odlučila dopustiti potpuni pristup arhivima oružanih snaga kako bi se mogle nastaviti istrage o počinjenim zločinima i konačno zatvoriti ovo poglavlje argentinske povijesti koje još toliko opterećuje Argentince. </p>
<p>Gordana Tintor</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Stranački krediti vraćani lordovskim titulama</p>
<p>Laburistička stranka ima dugove u visini od čak 23 milijuna funti, a broj njenih članova se prepolovio - na 200.000</p>
<p>Britanski vladajući laburisti spremaju se prodati svoje stranačko sjedište u londonskom Westminsteru da bi izbjegli bankrot. Zgrada se prodaje za šest milijuna funti, no stranci će ostati tek pola milijuna nakon što vrati stambeni kredit podignut za tu zgradu. Ta najavljena prodaja zorno odražava dubinu financijske krize koja trenutačno potresa stranku Tonyja Blaira.</p>
<p>Laburisti, doduše, neće ostati bez krova nad glavom. Njihovo westminstersko sjedište trenutačno je ionako prazno, jer je stranka danas stoluje u modernijoj zgradi u susjedstvu. Prodaja kuće pokazuje, međutim, težak financijski položaj britanskih laburista. </p>
<p>Nedavno je otkriveno da su oni uoči lanjskih izbora od 12 britanskih bogataša diskretno podigli kredite u vrijednosti od 14 milijuna funti. Prema postojećim pravilima, nisu bili dužni objaviti te pozajmice, na koje uredno plaćaju komercijalnu kamatu, no ipak se digla prašina kad su krediti izbili na vidjelo. Postoji, naime, sumnja, da su neke od bogatih kreditora laburisti pokušali nagraditi lordovskim titulama. </p>
<p>U međuvremenu je stranka bila prisiljena objaviti i imena svojih bogatih pomagača. Ljuti zbog neželjenog publiciteta, mnogi od njih traže sada povrat novca - dok su se laburisti nadali da će se ti krediti s vremenom pretvoriti u novčane poklone. U novim okolnostima, stranka je pala u financijsku krizu, tim više što već ima dugove u visini od čak 23 milijuna funti. Broj njenih članova opao je na 200.000. To je upola manje nego sredinom devedesetih kad su pod novim vodstvom Tonyja Blaira laburisti bili u usponu. Tradicionalni sponzori laburista, sindikati, ni sami nemaju novca.</p>
<p>Laburistički izvršni odbor ovih je dana Tonyju Blairu praktički oduzeo ovlaštenje da ubuduće sam priskrbljuje novac za stranku u aranžmanu sa bogatim mecenama. </p>
<p>Blair međutim tvrdi da su, imenovavši 12 svojih vodećih kreditora, laburisti postupili otvorenije od konzervativaca koji odbijaju otkriti svoje novčane pokrovitelje. Britanska Izborna komisija sastavlja pak nove smjernice o novčanim pozajmicama političkim strankama. Krediti su bili podjednako privlačni i strankama i njihovim mecenama jer ih, za razliku od donacija, nije trebalo prijavljivati. No, klima se nezadrživo mijenja, pa će se i takvi financijski aranžmani ubuduće morati obznaniti. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Politička orijentacija od najranije dobi?</p>
<p>Djeca koja su oduvijek plačljiva, stalno se tuže na druge, u strahu da su uvijek na meti drugih izrast će u čovjeka prilično konzervativnih stavova. </p>
<p>S druge strane, oni koji su u djetinjstvu prilično samopouzdani, otvoreni i komunikativni razvit će se u zreloj dobi u pravilu u ljude liberalnih svjetonazora. Proizlazi to iz najnovije studije objavljene u američkom stručnom časopisu Journal of Research Into Personality (Časopis za istraživanja osobnosti). </p>
<p>Istraživanjem koje je vodila skupina profesora sa Sveučilišta u Berkleyju obuhvaćeno je 95 djece s područja Berkleyja u sjevernoj Kaliforniji u posljednjih 20 godina. Potkraj šezdesetih godina prošloga stoljeća, profesori Jack i Jeanne Block počeli su proučavati ponašanje, odnosno karakterne osobine djece predškolske dobi. Podatke o djeci znanstvenici su prikupljali posredno: ocjenu psihološkog profila mališana prepuštali su tetama u vrtićima, jer su one sa djecom provodile (naj)dulji dio dana praktički tijekom cijele godine.</p>
<p>Dakako da je u trogodišnjaka ili četverogodišnjaka nemoguće zaključiti kojoj bi političkoj struji naginjali. Međutim, sustavnim praćenjem djece do njihove adolescentske dobi bilježili su osobine i način komuniciranja i procjenjivali njihov svjetonazor. Nekoliko desetljeća kasnije, znanstvenici su ponovili istraživanje osobnosti i političkih sklonosti iste skupine sada već odraslih osoba; utvrdili su da su nekad nježna, plačljiva djeca sklonija konzervativnim političkim nazorima, dok su samostalna, samopouzdana djeca podupirala liberalni dio političkoga spektra.</p>
<p>Blockovi međutim, priznaju da liberalna sredina u Berkleyju nije reprezentativna, odnosno ne može se primijeniti na čitavu Ameriku. Štoviše, socijalni psiholog Jeff Greenberg oštro je kritizirao najnoviju studiju kao pristranu i potpuno neznanstvenu. Prema njegovu mišljenju, psihološki profil djece ne može odrediti buduće političke ukuse; nesigurna i plaha djeca mogu gravitirati podjednako i desnim i lijevim ideologijama. U totalitarnim društvima, poput Kine, uostalom, djeca ne mogu izrasti nego u članove partije; drukčije političko djelovanje </p>
<p>nije dopušteno. </p>
<p>Vinka Drezga</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Urota protiv istanbulske patrijaršije</p>
<p>Poglavar Grčke pravoslavne crkve arhiepiskop Hristodoulos uputio je pismeni poziv moskovskom patrijarhu i patrijarhu cijele Rusije arhiepiskopu Alekseju za osnivanje novog pravoslavnog središta koje ne bi bilo podložno istanbulskoj patrišiji. </p>
<p>O ovom svojevrsnom pokušaju vjerskog udara unutar pravoslavne zajednice izvještavaju grčke novine. Novi svjetski pravoslavni centar trebao bi, tvrde grčke novine, biti kritičniji prema SAD-u i Europskoj uniji za što se grčki arhiepiskop Hristodoulos i prije javno zalagao. Znakovito je da nakon ovih informacija u grčkim novinama nije bilo nikakve reakcije iz Moskve ili Atene. Istanbulska patrijaršija smatra se svjetskim sjedištem pravoslavnih crkava i pravoslavne vjere ali nema tu crkvenu težinu kakvu ima Vatikan za Katoličku crkvu i vjernike. </p>
<p>Prema grčkim izvorima, u ovaj svojevrsni komplot umiješan je i ruski veleposlanik u Grčkoj Manjarov koji je do dolaska u Atenu bio na čelu Uprave za kršćanske crkve i narode pri ruskom ministarstvu vanjskih poslova. Navodno je Manjarov o mogućnosti formiranja novog svjetskog pravoslavnog središta nedavno razgovarao s arhiepiskopom Hristodoulosom. O tome je, tvrde dalje grčki dnevnici, bilo govora na nedavnoj večeri što ju je ruski veleposlanik priredio za arhiepiskopa Hristodoulosa i njegove suradnike, ali na koju nisu bili pozvani predstavnici političkog života Grčke. </p>
<p>Pokušaj stvaranja novog svjetskog pravoslavnog središta ozbiljno je zabrinuo grčku vladu koja je, tvrde dobro obaviješteni izvori, preko ministarstva vanjskih poslova naredila grčkoj diplomatskoj mreži u svijetu da pruži svesrdnu potporu istanbulskoj patrijaršiji i patrijarhu Bartolomeju. Naime, patrijarh Bartolomej kao i nekoliko njegovih prethodnika su Grci i smatra se da Grčka upravo preko istanbulske patrijaršije nastoji osigurati svoje geostrateške interese među zemljama pravoslavne vjeroispovijesti. </p>
<p>Aleksandar Milošević</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="47">
<p>Zavaravanje hranom</p>
<p>Obroci koji sadrže višak ugljikohidrata povećavaju razinu šećera u krvi, što izaziva obilno izlučivanje inzulina iz gušterače i pospješuje debljanje</p>
<p>Supermetabolička dijeta postiže maksimalni metabolizam u stanicama tijela. Koristi se rezultatima najboljih dijeta, poput dijete prema krvnim grupama, dijete prema Montignacu i sl. Premda ujedinjuje druge dijete, supermetabolička objašnjava učinke ugljikohidrata u našem tijelu. Profesor biokemije i tajnik prirodoslovnog društva »Ljekovita bajka« Željko Sobotka, objašnjava da u zdravih osoba obroci koji sadrže višak ugljikohidrata povećavaju razinu šećera u krvi što izaziva obilno izlučivanje inzulina iz gušterače. Višak glukoze stanice pretvaraju u masnoće. Ugljikohidratni obroci u jetri se, na primjer, pretvaraju u masne kiseline koje se deponiraju u masti. </p>
<p>»Paradoks je što se višak glukoze u stanici pretvara u masnoću, a tek nakon dva sata u krvi se ponovno osjeća manjak glukoze i nastupa osjećaj gladi«, kaže Željko Sobotka. Takvu glad često »zavaravamo« nekom ugljikohidratnom namirnicom poput sendviča, čokolade, slatkog napitka, keksa ili kolača. »Napadaji« gladi utažuju se ugljikohidratnim obrocima, što izaziva debljanje. Osim toga, stalni višak glukoze, objašnjava prof. Sobotka, uzrokuje dodatna oštećenja na tkivima krvnih žila, srca i bubrega i ubrzava razvoj osteoporoze. Učestalo uzimanje ugljikohidratnih obroka može uzrokovati dijabetes tipa II, a može i povećati rizik pojave srčanog ili moždanog udara.</p>
<p>Stoga je supermetabolička dijeta jedan od načina da zaustavimo stalni višak glukoze u našem tijelu i spriječimo debljanje. Supermetabolička dijeta primjenjuje se u tri faze. U prvoj, koja traje 18 dana, smanjujemo unos ugljikohidrata, i četirima obrocima na dan, bez međuoobroka, konzumiraju se proteinske namirnice i najmanje četvrt kilograma povrća po obroku. Izostavljaju se namirnice kao što su kruh, tjestenina, kolači, <FONT COLOR="#CC3300"><b>šećer</b></FONT> i zašećerena jela, čokolada, zaslađeni napici, alkoholna pića, sladoled, slatkiši, keksi, žitna kaša, sjemenke grahorice, med, voće, mrkva i bundeva.</p>
<p>U drugoj fazi, u trajanju od 12 dana, polagano se u prehranu uvode ugljikohidratne namirnice, uz mrkvu, bundevu i jabuku. Konzumiramo i namirnice iz prve faze koje sadrže proteine, kao i četvrt kilograma povrća po obroku. U trećoj fazi od 12 dana, u prehranu se uvode sjemenke, grahorice i voće. Odnos proteina i ugljikohidrata trebao bi biti 0.75 grama po svakom obroku.</p>
<p>Izbaciti bijeli kruh iz prehrane</p>
<p>Iz prehrane bi trebalo izbaciti bijeli kruh, jer sadrži višak ugljikohidrata, te pospješuje brže lučenje inzulina iz gušterače. Osim toga, bijeli kruh sadrži i prazne kalorije koje ne hrane nego debljaju. Bijeli bi kruh trebalo zamijeniti raženim ili kruhom sa sjemenkama, ili bi ga trebalo postupno smanjiti u prehrani, barem u razdoblju trajanja supermetaboličke dijete.</p>
<p>Ana Grubanović</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Kolijevka znanja i sporta</p>
<p>Stari Grci su ostavili svijetu hramove, kipove, epove, drame, politiku i demokraciju, te filozofska djela važna i za naše živote </p>
<p>Stara povijest Grčke pokriva zapravo više od šest tisuća godina razvoja, još od minojsko-mikenske kulture, oko 2000. do 1450.g. p. n. e. Ta je najstarija kultura udarila temelje slavnoj grčkoj kulturi i civilizaciji koja se razvila na Kreti. Minojci su bili trgovci koji su se obogatili pomorskim trgovanjem i još i danas postoje ruševine slavnih gradova i palača u Knososu, Malliji i Phaistosu koje svjedoče o obilju. Minojska je kultura bila poznata po velebnim arhitekturalnim rješenjima, od kojih je svakako najpoznatija Minosova palača u Knososu na Kreti, s bogato ukrašenim zidovima na kojima su uglavnom prikazani plesovi i igre. Minojci su otkrili pismo, koje se poslije nazvalo linear B i koje je 1952. dešifrirao Britanac Michael Ventris, a pismo koje mu je prethodilo, linear A nikad nije dešifrirano. </p>
<p>Potom je nastupilo razdoblje mikenske kulture, od 1600. do 1200. g. p. n. e. Mikenjani su bili pomorci i izgradili carstvo trgovinom i ratovanjem. Živjeli su na području južne Grčke i Krete, a ključni im je grad bio Mikena. Gradili su goleme grobnice za svoje kraljeve i iz tog je vremena najpoznatiji nalaz Agamemnonova zlatna posmrtna maska. </p>
<p>Minojsko-mikenske civilizacije udarile su zapravo temelj staroj Grčkoj kakvu poznajemo i koja obuhvaća razdoblje od 800. do 300. g. p. n. e. Najvažniji su gradovi stare Grčke Atena (idealan grad prema Platonu), Sparta i Delfi. U staroj su Grčkoj nastala najveća umjetnička i kulturna djela, te su se u njoj začele i kasnije filozofske, političke i religijske ideje. Iz tog vremena potječe i pojam politike, ali i demokracije, pa se može reći da su Grci njihovi začetnici. Atena je bila najvažniji grad-država koji se obogatio zahvaljujući dugačkoj obali uz koju se trgovalo i bogatim rudnicima srebra. Teško je uopće nabrojiti što su sve svijetu u naslijeđe ostavili Grci, od kojih je to poslije preuzela rimska kultura (nakon što su Rimljani pokorili Grke). Važna mjesta okupljanja bili su hramovi, a za razliku od egipatskih, azijskih i kršćanskih, grčki su hramovi bili prepuni svjetla i prozračni. Ta je religioznost zapravo i ključni element polisa, idealnog života grada-države. Gradili su hramove u tri stila - dorskom, jonskom i korintskom. Još je u četvrtom stoljeću prije Krista Grčka bila razjedinjena borbama među gradovima-polisima; Atene, Tebe i Sparte, prošla je Peloponeske ratove, u kojima je Sparta pokorila ta dva grada, da bi u Korintskom ratu diktatura Sparte bila okončana. Sparta je bila specifičan starogrčki polis; njome su vladali spartijati, vojna aristokracija, koji su već sa sedam godina započinjali vojnu obuku, a one slabije ostavljali bi već po rođenju. Spartanski su ratnici u sklopu vojne obuke imali i ples, pa je grčki filozof Sokrat često govorio kako je »najbolji plesač ujedno i najbolji vojnik«. Još i danas izraz »spartanski« znači strahovitu stegu i disciplinu, te odricanje i asketski život.</p>
<p>Sparta je porazila Atenu u Peloponeskom ratu (431. - 404. pr. Kr.) i vladala Grčkom sve do 371. prije Krista. Grci su ostavili iza sebe veličanstveno naslijeđe - osim klasične arhitekture, utrli su put književnosti, posebno drami, poeziji, filozofiji, povijesti, politici i demokraciji. Veličali su tijelo, ali jednako tako slavili i duh, izradili najljepše skulpture proučavajući oblike tijela i ljudske kretnje, stvorili savršene kipove bogova i atleta u mramoru, bronci i glini. Dali su svijetu Sokrata, Platona, Aristotela, Eshila, Sofokla, Euripida, Herodota, Homera, Tukidida. I danas mnogi smatraju da su stari Rimljani zapravo samo kasni Grci. No grčka je kultura i civilizacija bila apsolutni temelj poslije moćna i slavna Rimskog Carstva.</p>
<p>Olimpijske igre </p>
<p>Stari su Grci strahovito ustrajali na tjelesnoj spremnosti, pa su im igre bile omiljena zabava na kojima su pokazivali i svoju fizičku snagu i vještine. Stoga su upravo oni i začetnici Olimpijskih igara koje su se održavale u gradu Olimpiji, u čast vrhovnoga grčkog boga Zeusa. Navodno je slavni junak Heraklo osnovao te igre, jer njima se slavi jedno od njegovih junačkih djela. Grci su se u Olimpiji natjecali svake četvrte godine, a igre su im bile toliko važne da su i vrijeme računali od prvih održanih igara, od 776. g. pr. Krista. Za vrijeme igara Grci su prekidali sve međusobne sukobe i ratove, a nakon njihova završetka, sukobi su se nastavljali tamo gdje su stali. Od 1894. godine održavaju se moderne olimpijske igre, ali da nije bilo starih Grka i njihove opsjednutosti savršenom fizičkom kondicijom i atletskim vještinama, možda svijet nikad ne bi ni upoznao čar tih igara.</p>
<p>Andrea Latinović</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="49">
<p>U autobusu iz Struge 2,5 kg heroina</p>
<p>Carinik je u Bregani u autobusu pronašao dva tetrapak soka od po dvije litre u kojima je bilo šest paketa s 2,5 kilograma droge</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - U autobusu mekedonskih registracijskih oznaka u četvrtak oko 7,30 sati na malograničnom prijelazu Bregana carinici i policija pronašli su 2,5 kilograma heroina.</p>
<p>Kako je priopćila policija, u makedonskom autobusu koji je prometovao na relaciji Struga-Koper, a u kojem je bilo 21 putnik, prilikom carinskog nadzora carinik je na polici iznad sjedala broj 7 i 8 koja u trenutku stizanja na granicu nitko nije koristio pronašao dva tetrapak soka »pfanner« od dvije litre u kojema je bila šest paketa oblijepljenih smeđom samoljepljivom trakom s ukupno 2,5 kilograma heroina.</p>
<p>U autobusu je odmah nakon dojave obavljen očevid, a droga je poslana na vještačenje u Centar za kriminalistička vještačenja »Ivan Vučetić«. Budući da provedenim vještačenjima i obavljenim obavijesnim razgovorima s dvojicom vozača i putnicima nije utvrđen krijumčar droge, autobusu je dopušten izlaz iz Hrvatske u Sloveniju. </p>
<p>Policajci Odjela kriminaliteta droga u suradnji s Interpolom nastavljaju istragu kako bi otkrili krijumčara heroina.</p>
<p>Podsjetimo, prije dva mjeseca Aldin Halilagić, državljanin SCG, pokušao je preko istog graničnog prijelaza u ambalaži soka »pfanner« prošvercati 10.000 tableta ecstasyja. Drogu je pronašao iskusni carinik pri pregledu autobusa koji je prometovao na liniji Rotterdam-Sarajevo. Prilikom pregleda ručne prtljage iznad sjedala 40 i 41 primijetio je da se u originalnoj i zatvorenoj ambalaži soka i ledenog čaja »pfanner« ne nalazi tekućina, pa je obavio detaljan pregled prtljage i pronašao drogu. Pronađeno je 10.000 tableta droge MDMA tzv. ecstasyja, s utisnutim likom klokana, i 6,2 kilograma droge amfetamina tzv. speeda, ukupne vrijednosti od pola milijuna kuna. </p>
<p>Halilagić je u Nizozemskoj živio od 1999. godine kao azilant, a prema dosad prikupljenim podacima, drogu je preuzeo u toj zemlji i bila je namijenjena tržištu BiH, odnosno Sarajeva.</p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Pijan ubio polubrata hicem iz automatske puške </p>
<p>Nakon zajedničkog opijanja dvoje polubraće, izbila je svađa, koja je završila ubojstvom Dragutina Tomašića</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - U petak, desetak minuta iza ponoći, u Oporovečkoj ulici broj 75, nakon zajedničkog opijanja dvoje polubraće, izbila je svađa, koja je završila ubojstvom 52-godišnjeg Dragutina Tomašića.</p>
<p>Od PU zagrebačke doznajemo da je nakon svađe Tomašića, njegov polubrat, 39-godišnji Goran Klobučar, istjerao iz obiteljske kuće u dvorište. Za Tomašićem je izašla majka i htjela mu je pomoći da uđe u drvenu šupu, u kojoj je Klobučar inače spavao. Iznenada, iza majke se pojavio Klobučar, a u rukama je imao automatsku pušku »špagin«, kalibra 7,62 puta 25 mm, koju je ilegalno posjedovao. Iz neposredne blizine ispalio je nekoliko hitaca u Tomašića, a odmah poslije sam je pozvao policiju, rekavši da je ubio brata. Nakon dolaska policija je uhitila Klobučara, koji nije pružao otpor. </p>
<p>Na mjestu ubojstva očevid je obavio dežurni istražni sudac zagrebačkog Županijskog suda Velimir Vinja, uz nazočnost dežurne zamjenice Županijskog državnog odvjetništva, te uz stručnu pomoć ekipe za očevide PU zagrebačke. Mrtvo Tomašićevo tijelo prevezeno je u Zavod za sudsku medicinu i kriminalistiku na Šalati. </p>
<p>Klobučar je zadržan na kriminalističkoj obradi u Trećoj policijskoj postaji.</p>
<p>Zvonimir KosinjskiVanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Pronađen mrtav nedaleko od kuće</p>
<p>ZABOK</p>
<p> - Rudolf Telišman (58) iz Brega Zabočkih, naselja nedaleko zabočkog gradskog središta, pronađen je u petak oko 5,45 sati mrtav u blizi svojeg doma. Točan uzrok smrti znat će se nakon obdukcije , jer je Telišman u petak odmah odvezen u Zavod za sudsku medicinu u Zagrebu. </p>
<p>Prema policijskom izvješću, na tijelu pokojnog Telišman pronađene su ozljede, no jesu li one povezane sa njegovom smrću, zasad se može samo pretpostavljati. Kako pričaju njegovi susjedi, Rudolf je nekad bio uzoran susjed, a zadnjih nekoliko godine odao se alkoholu. Naime, prvo je radio u ćilimarnici zabočkog »Zivtexa«, potom u Regeneraciji, no, bio je proglašen tehnološkim viškom i ostao je bez posla. </p>
<p>Otad se Telišman odao alkoholu, razveo se od supruge, s kojom ima dva odrasla sina koji imaju svoje obitelji, i počeo propadati. Rudolfa su sugrađani znali viđati kako u alkoholiziranom stanju luta gradskim ulicama i obilazi tuđe klijeti samo da bi nešto popio. Živio je od naknade na burzi. Iako su susjedi suglasni da je »Rudu ubio alkohol«, postoji i sumnja u nasilnu smrt , a što će se znati uskoro kada stignu rezultati obdukcije.</p>
<p>Zoran Gregurek</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Alen Butković prebačen u pulski zatvor</p>
<p>Butković je s tri hica ubio Beakovića navodno iz razloga imovinske naravi</p>
<p>PULA</p>
<p> - U četvrtak je u večernjim satima u Istražni centar Županijskog suda u Puli na odsluženje desetogodišnje zatvorske kazne prepraćen Alen Butković (31) iz mjesta Butkovići na Poreštini. U njegovoj odsutnosti (tada je već bio u bijegu) 17. mu je ožujka prošle godine sutkinja Marija Budimir -Sirotić izrekla tu kaznu na Županijskim sudu u Puli.</p>
<p>Naime, Butković je na tu kaznu osuđen zbog ubojstva porečkog poduzetnika Klaudia Beakovića, počinjenog prije tri godine. Butković je s tri hica iz pištolja u dvorištu obiteljske kuće ubijenog pucao u Beakovića, navodno iz motiva imovinske naravi. </p>
<p>Za Butkovićem je bila raspisana međunarodna tjeralica, a početkom godine Interpol ga je pronašao u Njemačkoj i vratio u Hrvatsku. </p>
<p>Danijela Knapić</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Nesuđena misica traži 150.000 kuna odštete</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Hoće li nesuđena Miss Universe Hrvatske za 2002. Jelena Petković od direkcije tog izbora i »Daewoo« auta dobiti 150.000 kuna odštete, trebalo je u petak biti odlučeno na zagrebačkom Općinskom sudu, no objava presude zbog obveza sutkinje je odgođena. Raspravna sutkinja koja je trebala odlučiti je li misici, pogreškom žirija doista povrijeđen ugled, službeno je bila zauzeta obavljanjem očevida u Gospiću, te će se suprotstavljenim stranama ovog spora, sudska odluka dostaviti pisanim putem. Podsjetimo, povod tužbi bila je pogreška žirija te je, umjesto tužiteljice Petković titulu najljepše ponijela Maja Cecić Vidoš, danas supruga rukometaša Renata Sulića. Petković je, prema riječima opunomoćenika tuženih Romana Bihara, najprije tražila 300.000 kuna odštete, no zahtjev je potom smanjila na 150.000 kuna.</p>
<p>Odvjetnik Jelene Petković, Dragutin Badanjek optuživao je tijekom postupka obranu za »razvlačenje« postupka, obzirom da su inzistirali na svjedočenju Mladena Erora. On je na posljednjem ročištu, nakon nekoliko odgoda ipak svjedočio, te je kazao kako je doista došlo do greške u prebrojavanju glasova, no Petković je međutim, prije samog izbora potpisala da će se suglasiti sa svim odlukama. </p>
<p>Anita Krmek</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="54">
<p>Modernizacija i dugoročna isplativost</p>
<p>MURSKA SOBOTA</p>
<p> - Slovenija je u sklopu SAPARD-ovog programa Investicije u poljoprivredna gospodarstva ukupno povukla 4 milijarde tolara (oko 16,5 milijuna eura), od čega je 25 posto iskoristila regija Pomurje, kazao je hrvatskim novinarima u posjetu Sloveniji Slavko Petovar iz Kmetijsko gozdarskog zavoda Murske Sobote, govoreći o iskustvima slovenskih poljoprivrednika prije i poslije ulaska u Europsku uniju te načinu funkcioniranja tog fonda.</p>
<p>U sklopu projekata koje su ostvarivali preko SAPARD-a, pretpristupnog fonda EU namijenjenog državama kandidatkinjama kao podrške strukturnim reformama poljoprivrednog sektora te usklađivanju s EU zakonodavstvom, slovenski su poljoprivrednici dobivali 40 do 50 posto nepovratnih sredstava.</p>
<p>Nakon početnih poteškoća, među kojima se ističu početna neinformiranost i složena papirologija, poljoprivrednici su najviše isticali velike troškove dokumentacije, te poteškoće s visokim sanitarno-veterinarskim standardima, osobito u mljekarskoj i mesno-prerađivačkoj industriji, rekao je Petovar. Zamjerke su se pojavile i zbog neisplativosti ulaganja u male projekte, a država dio nepovratnih sredstava povuče sebi putem poreznog sustava.</p>
<p>Kao pozitivne strane Petovar je izdvojio dugoročno planiranje i veći postotak nepovratnih sredstava, zatim modernizaciju većih gospodarstava te strogo namjensku uporabu sredstava. Naime, sve aktivnosti napravljene u sklopu projekata unutar SAPARD-a, odnosno ulaganje dobivenog novca, podložni su kontroli u čak devet godina nakon završetka projekta.</p>
<p>U Hrvatskoj je za ovu godinu predviđeno korištenje ukupno 25 milijuna eura iz SAPARD-a, čemu će prethoditi akreditiranje provedbene SAPARD Agencije koja je uspostavljena unutar Ravnateljstva za tržišnu i strukturnu potporu Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva. Korisnik odobreni projekt mora realizirati u najviše dvije godine. Udio financiranja SAPARD-a na prioritetnom području, u koje spadaju proizvodnja mlijeka i mliječnih prerađevina, goveđeg, svinjskog i mesa peradi, te proizvodnja povrća i voća te skladištenje žitarica, je 50 posto od ukupne vrijednosti investicije, a najviši iznos potpore je 2,5 milijuna kuna. </p>
<p>Emica ElveđiJelena Berić</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>TLM na meti četiri kupca</p>
<p>ŠIBENIK</p>
<p> - Skupština TLM-a u četvrtak je jednoglasno odlučila da raskine ugovor o privatizaciji TLM-ove transportne jedinice Promal s Viator Vektorom iz Zagreba. Rekao je to nakon sjednice predsjednik Skupštine Darko Polanec, pojašanjavajući pritom da su tom odlukom poništeni kupoprodajni ugovori o prodaji nekretnina Viator-Vektoru, kao i drugi ugovor koji se odnosio na ustupanje ekskluzivnog prava trogodišnjeg prijevoza svih tvorničkih roba.</p>
<p>Uprava TLM-a i slovensko poduzeće Viator-Vektor koje u Zagrebu ima podružnicu, još su koncem kolovoza prošle godine potpisali kupoprodajne ugovore nakon čega su, podsjećamo, uslijedile blokade tvornice i prometnica od strane nezadovoljnih privatnih prijevoznika iz cijele Dalmacije. Na drugoj strani bili su zaposlenici Promala i Sindikat. Nadzorni odbor TLM-a preporučio je Upravi tvornice i Skupštini da se ugovori raskinu zbog pritiska javnosti, odnosno privatnih prijevoznika koji su se u međuvremenu udružili u Udrugu »Šibenski prijevoznici«.</p>
<p>Prije nekoliko dana Upravni odbor Hrvatskog fonda za privatizaciju donio je odluku o raspisivanju tzv. nultog natječaja kojim će se prodavati svih 80,2 posto dionica šibenskog TLM-a koje su u državnom portfelju. Za kupnju TLM-a u cjelini interes je iskazalo više renomiranih tvrtki okupljenih u grupaciju Hrvatski konzorcij. To su Zagrebmontaža, Dalekovodi Zagreb, Feal iz Širokog Brijega i Alu flex pak iz Zadra. [Jadranka Klisović]</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Uskoro izmjene poreza na dohodak i dobit</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Ministarstvo financija će do kraja godine izaći s prijedlogom izmjena u poreznom sustavu, najavio je u petak državni tajnik u Ministarstvu financija Ante Žigman na radnom ručku kojeg je u hotelu Regent Esplanade organizirala Hrvatska udruga poslodavaca (HUP). </p>
<p>Žigman je ocijenio da, kada se govori o pojednostavljenju poreznog sustava, ponajprije treba raditi na njegovu pojednostavljenju i smanjenju procedura. </p>
<p>Isto tako, kazao je da bi predstojećim izmjenama trebalo ići na rasterećenje gospodarstva u sustavima poreza na dobit i dohodak, pri čemu bi u obzir trebalo uzeti i prijedloge iz studije Instituta za javne financije, koju je Vjesnik nedavno predstavio. Konačno, izmjene u hrvatskom poreznom sustavu potrebne su i zbog prilagodbi Europskoj uniji (EU), zaključio je Žigman. [A. M.]</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Gubitaš postao uzorna kompanija</p>
<p>Zadrani su namjeravali izravno uložiti u splitsku kompaniju 207,9 milijuna kuna</p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Iako se očekivalo da će splitski Jadroplov do travnja dobiti novog vlasnika, Hrvatski fond za privatizaciju odbio je Tankersku plovidbu, koja je jedina poslala obvezujuću ponudu za kupnju 65,49 posto dioničkog kapitala tog splitskog brodara.</p>
<p>Tankerska plovidba iz Zadra dostavila je HFP-u obvezujuću ponudu za kupnju 65,49 posto dionica Jadroplova za koje bi platila 240 milijuna kuna, a u slučaju sklapanja kupoprodajnog ugovora zadržala bi upravne i tehničke poslove Jadroplova u Splitu te se obvezala da u razdoblju od pet godina neće prodavati ni opterećivati nekretnine, flotu i dionice splitskog brodara. Zadrani su namjeravali izravno uložiti u splitsku kompaniju 207,9 milijuna kuna, zadržati oko 400 radnika na rok od pet godina, zaposliti još 130 pomoraca, kupiti tri polovna broda te provesti remont postojeće flote. Potkraj prošle godine, kad je HFP dobio obvezujuću ponudu Tankerske plovidbe, odahnuli su i radnici i uprava splitskog brodara, smatrajući da Jadroplov, koji je od gubitaša postao uzorna pomorska kompanija, treba dobiti hrvatskog vlasnika, jer bi simbioza tih dvaju brodara bila dobro poslovno rješenje.</p>
<p>No, kad je HFP razmotrio kupoprodajni ugovor Zadrana, ustanovio je da odstupa od prvotnog natječaja, ali i od same ponude Tankerske plovidbe, koja je nakon dubinske analize stanja zatražila novu, neovisnu procjenu vrijednosti Jadroplovove flote. Zadrani su zatražili da se flota procijeni na osnovi vrijedećih uvjeta i cijena na tržištu na osnovi čega bi se odredila vrijednost dionica.</p>
<p>Zato je HFP odbio ponudu Tankerske plovidbe, pa se uskoro očekuje raspisivanje novog natječaja. To će biti četvrti pokušaj prodaje splitskog brodara, koji je prije tri godine, zbog duga od gotovo 800 milijuna kuna, zamalo završio u stečaju.</p>
<p> Međutim, od tvrtke na rubu stečaja, Jadroplov ubrzo postaje likvidna tvrtka, a londonski poslovni magazin Finance Central Europe proglasio ga je najboljom pomorskom kompanijom u jugoistočnoj Europi za 2005. godinu.</p>
<p>»Neovisno o tome hoćemo li ove godine dobiti novog vlasnika, očekujemo da će i 2006. biti uspješna unatoč padu cijena na tržištu brodskog prijevoza. Još smo lani sklopili poslove za cijelu 2006. i dio 2007. godine, koji se odnose na dva kontejnerska broda, a ne stojimo loše ni s poslovima za ostatak flote«, rekao je Vjesniku direktor Jadroplova Stjepan Papić, istakavši da će splitski brodar, nakon pet godina, kupiti rabljeni brod za prijevoz sipkih tereta, što će označiti početak modernizacije Jadroplovove flote. Jadroplov raspolaže flotom od sedam brodova za prijevoz suhog tereta, upravlja s još dva putnička broda i ima 52 radnika na kopnu (u direkciji) i 369 pomoraca.</p>
<p>Dobrila Stella</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Sastanak hrvatskih i kosovskih gospodarstvenika</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Poslovanje s Kosovom važan je dio naše gospodarske strategije u regiji, gdje imamo velik broj projekata, i odličnu suradnju kako s kosovskim gospodarstvenicima, tako i s međunarodnom upravom, rekao je otvarajući skup, predsjednik HGK, Nadan Vidošević na sastanku hrvatskih i kosovskih gospodarstvenika održanom u petak. Naša je želja da se suradnja podigne na jednu višu razinu, što će biti moguće kroz proširenje CEFT- e, zaključuje Vidošević. Želju za povećanjem dosadašnje suradnje Hrvatske i Kosova, iznio je i Bujar Dugolli, kosovski ministar trgovine i industrije, naglasivši kako je Kosovo, sa svojim velikim gospodarskim potencijalom, otvorena za sve strane investicije. Uz predstavnike resornih ministarstava, na skupu su sudjelovali hrvatski i kosovski gospodarstvenici zainteresirani za međusobnu suradnju i uspostavljanje poslovnih kontakata. [L.C.]</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Potpora Carinskoj upravi na području trošarina </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Jedan od prioriteta Hrvatske na putu približavanja Europskoj uniji, je jačanje administrativne učinkovitosti hrvatske Carinske uprave na području posebnih poreza te prilagodba hrvatskog carinskog sustava standardima EU, naglasila je u petak pomoćnica ravnatelja Carinske uprave Vesna Kadić na predstavljanju početka CARDS-ovog projekta »Potpora Carinskoj upravi na području trošarina«. Vrijednost projekta je 800.000 eura, a trajati će ukupno 18 mjeseci. S provođenjem tog projekta započelo se početkom ožujka, a prema riječima Wolfganga Muellera, voditelja projekta sa strane twinning partnera - Austrije, do sada je provedena ocjena stanja te preporuke, koje će kasnije predstavljati temelj kod izrade trošarinske strategije Hrvatske. [I.S.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="60">
<p>Podrška osnutku hrvatske poljoprivredne komore</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Svi saborski klubovi podržali su u petak HSS-ov prijedlog zakona o osnutku hrvatske poljoprivredne komore u prvom čitanju. Komora bi povezivala sve poljoprivredne proizvođače, posebno obiteljska gospodarstva, prerađivače i distributere te pridonosila osmišljavanju razvojnih programa. Zadaća bi joj bilo promicanje i zaštita interesa poljoprivrednih gospodarstava te fizičkih i pravnih osoba u poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu. </p>
<p>Slične komore postoje u mnogim zemljama EU-a, rekao je Božidar Pankretić (HSS), naglasivši da bi komora imala veliku ulogu i u kreiranju agrarne politike, posebice danas kad hrvatsku poljoprivredu treba prilagoditi europskom tržištu i konkurenciji. Uz potporu osnivanju komore, Mato Arlović (SDP) zatražio je da se ona financira pretežno iz članarine, a ne iz državnog proračuna. Đurđa Adlešić (HSLS) primijetila je da HGK, koja treba štititi i interese poljoprivrede, ima čak 700 zaposlenika, dvaput više nego Ministarstvo poljoprivrede, a ne može se pohvaliti dobro obavljenim poslom. Stoga se boji da bi Hrvatska u poljoprivrednoj komori, bez dodatnih »osigurača«, dobila još jednu skupu, a nedjelotvornu komoru. </p>
<p>Podršku je dao i Marko Širac (HDZ), ali je predložio da se zakon u drugom čitanju pripremi s Vladom, koja je o HSS-ovu prijedlogu dala pozitivno mišljenje. Posebno je upozorio na to da treba isključiti ikakvu mogućnost da članovi komore budu pravne osobe sa sjedištem u drugim zemljama. [Ivka Bačić/ Marijan Lipovac]</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Dvojbe EU-a o proširenju neće utjecati na Hrvatsku</p>
<p>BRUXELLES (Od Vjesnikovih izvjestitelja)</p>
<p> - »Nakon ova dva dana u Bruxellesu, dolazim mnogo hrabriji u Zagreb jer vidim da dvojbe koje su sada na dnevnom redu u EU neće utjecati na Hrvatsku«, rekao je premijer Ivo Sanader u petak u Bruxellesu nakon razgovora s Annemie Neyts-Uytterbroeck, koordinatoricom liberala u Europskom parlamentu i predsjednicom Europskih liberalnih demokrata.</p>
<p>»To ne znači da nema ni rizika u tom procesu. Smatram kako je nužan mnogo jači konsenzus o nekim reformama i da Hrvatska mora biti spremna u trenutku kada Europa završi svoje debate, a mislim da će to biti za godinu i pol, dvije. Ne smijemo čekati i moramo odraditi svoju domaću zadaću, što znači odraditi brze i kvalitetne pregovore i primijeniti ih u praksi. To znači primjenu europskih standarda u svakodnevnom životu«, zaključio je premijer, koji će pozvati sve čelnike parlamentarnih stranaka da ih izvijesti o raspoloženju unutar političkih grupacija u Europi.</p>
<p>»Stav je naše grupe da se sva obećanja EU-a trebaju poštivati. To uključuje i brzi proces pregovaranja o hrvatskom pristupanju EU i potvrdu perspektive članstva ostalim zemljama zapadnog Balkana«, rekla je Sanaderom Annemie Neyts-Uytterbroeck, te je komentirala najave da će se nuditi privilegirano partnerstvo umjesto punopravnog članstva: »Vrlo je nejasno što to znači. Ako smo obećali zemljama zapadnog Balkana perspektivu punopravnog članstva, onda to mora značiti punopravno članstvo«. Proširenje je komentirao i premijer Sanader. »Sve rasprave koje se vode dale su zadatak Europskoj komisiji da do kraja godine razradi strategiju daljnjeg proširenja. O tom će se govoriti u lipnju na summitu EU-a. Poznavajući ambicije austrijskoga kancelara Wolfganga Schüssela, siguran sam da će do lipnja nešto napraviti. Hoće li to biti i konačna pozicija EU-a, teško je reći«, kazao je Sanader.</p>
<p>Novinare je zanimao i stav premijera o Francuskoj iz koje dolaze najveće sumnje u daljnje proširenje. »U odnosu na Francusku već radimo. Nadam se da će i u Rimu, na kongresu Europske pučke stranke, biti prilike razgovarati s predstavnicima vodeće francuske stranke i to raspraviti«, rekao je premijer i dodao kako ne treba zaboraviti da je francuski predsjednik Jacques Chirac jasno rekao kako Hrvatska ima apsolutnu potporu Francuske za punopravno članstvo i da se nada kako to sve može biti gotovo do 2009.</p>
<p>Jurica KörblerBuno Lopandić</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Prioritet - razbijanje 'balkanske rute'</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Ministar unutarnjih poslova Ivica Kirin u petak je, komentirajući posljednja tzv. mafijaška ubojstva u Zagrebu, rekao da su ona produkt dobrog rada policije, koja je u posljednje vrijeme prekinula nekoliko krijumčarskih lanaca i oduzela veće količine droge i oružja. Dodao je da će jedan od prioriteta policije biti razbijanje tzv. balkanske rute, koja, unatoč nedavnim zapljenama, i dalje postoji.</p>
<p>»Obavili smo više informativnih razgovora s nekoliko desetaka osoba. Taj slučaj je dosta zamršen, imamo mnogo posla oko vještačenja izuzetih tragova s mjesta ubojstva i provjera alibija osoba koje bi mogle imati veze sa ubojstvom. Na razrješenju posljednjeg slučaja ubojstva angažiran je velik broj ljudi. Svi ostali nerazriješeni slučajevi ubojstava ponovo su pregledani i provode se neke dodatne provjere«, istaknuo je u vezi s tim slučajem ravnatelj policije Marijan Benko. Dodao je da se zasad ne može govoriti o ubojstvu Krasniqija kao mafijaškom obračunu, jer istraga nije završila i ne može se govoriti o njegovoj povezanosti s tzv. balkanskom rutom i ilegalnom preprodajom droga.</p>
<p>Ivica Kirin i Marijan Benko nazočili su u petak svečanoj dodjeli diploma 160 polaznika Visoke policijske škole na Policijskoj akademiji. [Zvonimir Kosinjski]</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Mesić: Učiniti više na razrješavanju ubojstava</p>
<p>»Niti sam Krasniqija vidio, niti on ima ikakve veze s mojom kampanjom« </p>
<p>GRADAC NAŠIČKI</p>
<p> - »Nerazriješena ubojstva znače određenu nesigurnost građana i to se mora napokon početi rješavati«, istaknuo je u petak predsjednik Stjepan Mesić, osvrnuvši se na posljednja ubojstva u Zagrebu. »Sve to događa se već dulje vrijeme. Problem je to što ta brojna, kako ih mediji nazivaju, mafijaška ubojstva još nisu razjašnjena. I mislim da je to velika kritika našim organima te dokaz da se mora učiniti nešto više«, kazao je Mesić. </p>
<p>Predsjednik se također osvrnuo na napise u pojedinim medijima kako je Krasniqi dolazio k njemu vezano uz financiranje vojske Kosova, ocijenivši to »običnim glupostima koje je netko izbacio, pa sad tu glupost ponavljaju mnogi«.</p>
<p>»Mislim da to jednostavno ne treba razvlačiti, jer nema nikakva utemeljenja. Niti sam tog čovjeka vidio, niti on ima ikakve veze s mojom kampanjom«, ustvrdio je. </p>
<p>Predsjednik je u petak sudjelovao na obilježavanju 50. obljetnice kamenoloma Gradac, gdje je zaključio kako, kada je u pitanju gradnja slavonskog dijela koridora 5C, »hrvatske vlasti moraju učiniti sve da objedine domaće građevinare, odnosno sve koji će pomoći da se izgradi kvalitetna cesta te da ona bude završena u roku«.</p>
<p>»Slavonija kasni u gospodarskom razvoju u odnosu na druge krajeve, i to se vidi na svakom koraku. Pogrešan model privatizacije i rat doveli su do toga da smo ostali bez velikih tvorničkih giganta koji su uništeni. A ne može se živjeti samo od poljoprivrede«, kazao je Mesić.</p>
<p>Prema njegovim riječima, da bi se ojačao ovaj kraj Hrvatske, »krajnje je vrijeme da se svim snagama počnu koristiti svi pretpristupni fondovi, na što imamo pravo kao buduća članica EU-a«.</p>
<p>»Treba ulagati u proizvodnju, u pokretanje nove industrije«, kazao je Predsjednik, te naglasio kako se u tom smislu zalaže i za to da Slavonija napokon dobije Agro banku, jaku financijsku instituciju koja može pomoći razvoju Slavonije.</p>
<p>Na upit novinara je li istina da će proširiti ured, odnosno zaposliti dvanaest novih ljudi, Predsjednik je objasnio da je »to spomenuto samo kao mogućnost a da sve ovisi o tome hoće li za to imati dovoljno sredstava«. </p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Neću ostati u ovako inertnom SDP-u</p>
<p>SDP više nije ona stranka u koju sam se učlanio, ali još nisam donio odluku o odlasku</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »Razočaran sam i razmišljam o odlasku iz SDP-a, koji više nije ona stranka u koju sam se učlanio, ali još nisam donio takvu odluku«, demantirao je Vjesniku vijesti o prelasku u Socijalističku partiju Hrvatske odluku Ivan Ninić, član Glavnog odbora SDP-a i predsjednik jesenas raspuštene šibenske Županijske organizacije stranke, u kojoj još nisu održani unutarstranački izbori. Odluku će, tvrdi, donijeti nakon rasprave Glavnog odbora o 36 teza Ivice Račana te lokalnih izbora u Dubrovačko-neretvanskoj, Požeško-slavonskoj županiji i Velikoj Gorici, uoči kojih stranci ne želi priskrbiti loš publicitet.</p>
<p>»Postoji mogućnost da se učlanim u Socijalističku partiju Hrvatske, ali i da se potpuno povučem iz politike ili s istomišljenicima osnujem novu lijevu stranku. U svakom slučaju, neću ostati u ovako neprepoznatljivom i inertnom SDP-u koji tvrdi da je koaliranje s HSP-om i HDZ-om civilizacijski iskorak, a ja ispadam rigidni ljevičar jer tvrdim da je SDP stožerna stranka ljevice, što i piše u programu stranke«, objašnjava Ninić. Ne vjeruje da će rasprava na Glavnom odboru, zbog kontrole Račana i vodstva, odraziti nezadovoljstvo većine članstva centrističkom politikom vodstva, koje koalira čak i s desnicom. No ipak priželjkuje otvorenu raspravu u kojoj će »vidjeti isplati li se u SDP-u još boriti za neke ideale«, što će se vidjeti i po smjernicama programa za lokalne izbore. No, s obzirom na to da u Glavnom odboru sigurno nema znatniju podršku, za očekivati je da će najpoznatiji SDP-ov ljevičar uskoro istupiti iz stranke. </p>
<p>Sanja Kapetanić</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>I lista čekanja za Croatia boat show</p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Pod visokim pokroviteljstvom predsjednika Vlade Ive Sanadera i Ministarstva mora, splitska tvrtka Profectus, punopravni član IFBSO-a, međunarodne udruge organizatora nautičkih sajmova, od 1. do 9. travnja u Splitu će održati osmi Međunarodni nautički sajam Croatia boat show. </p>
<p>Na 50 posto većem prostoru nego lani, u moru će oko 1000 izlagača predstaviti oko 250, a na kopnu 150 plovila. S prošlogodišnjih 13 metara, prosjek duljine plovila ove godine popeo se na 15 metara, što prema riječima generalnog direktora Profectusa Vicenca Blagaića, govori o ekskluzivitetu sajma na kojem će se predstaviti i nekoliko plovila duljih od 30 metara. </p>
<p>»Ovogodišnji sajam tehnički je najzahtjevniji od svih do sada. U moru smo postavili više od kilometar i pol pontona te 120 metara valobrana. Riječ je o velikoj investiciji, no njome ćemo osigurati brodice od valova visokih do dva metra. Velik je porast stranih izravnih izlagača. Očekujem da ćemo se s 10. mjesta na IFBSO listi najvećih nautičkih sajmova na svijetu popeti na šesto«, naglasio je u petak na konferenciji za novinare Blagaić. </p>
<p>Izvršni direktor Sajma Roko Vuletić istaknuo je da ove godine sajam prvi puta ima i listu čekanja zainteresiranih izlagača koji će mjesto na manifestaciji dobiti ako netko od ugovorenih sudionika odustane u posljednji trenutak. Posjetitelje sajma očekuju brojne premijere, o kojima će organizatori progovoriti tek u posljednji trenutak.</p>
<p>»Ovaj je sajam postao mjesto na kojem se mora biti. Oglasili smo ga u svim svjetskim nautičkim medijima. Poseban ekskluzivitet bit će helikopter koji će goste iz Zračne luke Split u Kaštelima prevoziti u Gradsku luku na posebno postavljeni ponton. Nešto slično postoji još samo na sajmu u Monte Carlu, no tamo helikopteri ne dovoze izravno na sajam«, kazao je Vuletić. </p>
<p>Održat će se i niz stručnih skupova. Među njima Ministarstvo mora predstavit će Strategiju razvoja nautičkog turizma. [Irena Dragičević]</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>U Salonitu još uvijek rade s azbestom </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Iako je od 1. siječnja ove godine zabranjena proizvodnja, promet i uporaba azbestnih proizvoda, proizvodnja u tvornici Salonit u Vranjicu pokraj Splita je nastavljena unatoč teškim posljedicama po ljudsko zdravlje i okoliš, upozoreno je u petak na okruglom stolu »Rješavanje problematike azbesta u Hrvatskoj«, u organizaciji SSSH-a.</p>
<p>Naime, u skladištu tvornice još je 750 tona uvezenog azbesta što je dovoljno za šest mjeseci proizvodnje. Rukovoditelji tvornice, kad su početkom 2005. tražili dozvolu za uvoz azbesta, tvrdili su da će sve potrošiti do kraja te godine, istaknuli su predstavnici Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi. </p>
<p>Predstavnici više ministarstava istaknuli su kako je dogovoreno da se do 1. lipnja izrade nacrti prijedloga zakona o osiguranju potraživanja, te o posebnim uvjetima za umirovljenje radnika izloženih azbestu. Ministarstvo gospodarstva predložit će poticaje za uvođenje tehnologije za neazbestnu proizvodnju nakon što od Uprave i vlasnika Salonita dobiju investicijski projekt, te izraditi nacrt zakona o dopuni liste profesionalnih bolesti. Ministarstvo zaštite okoliša već je raspisalo natječaj za sanacijue tvorničkog kruga Salonita gdje je odloženo 6000 prostornih metara azbestnog otpada i divljeg odlagališta Mravinačke kave gdje ima 100.000 prostornih metara tog opasnog otpada. [Željko Bukša]</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2006], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20060325].
|
