NA [2006], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20060225].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 166652 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>25.02.2006</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Svjetlom protiv tumora</p>
<p>Izvrsni su rezultati zasad dobiveni pri liječenju Bowenove bolesti i keratoza. Bolest se uklanja bez kirurške intervencije i bez ožiljaka </p>
<p>Prije dvadesetak dana Institut Ruđer Bošković i Klinički bolnički centar Zagreb, koji čine bolnice na Šalati i Rebru, potpisali su ugovor o zajedničkoj suradnji na razvoju najsuvremenije opreme za dijagnostiku i terapiju tumora kože - nemelanomskih i predmalignih stanja. </p>
<p>Taj ugovor omogućuje da se uređaj, razvijen u cijelosti na Zavodu za laserska istraživanja i razvoj IRB-a, uvede u kliničko testiranje. Cilj je suradnje razviti najsuvremeniji uređaj za fotodinamičku terapiju kožnih bolesti koje bi hrvatsko zdravstvo potom moglo dobiti na korištenje. Ranija generacija tih aparata već je pretklinički isprobana u Odjelu za dermatologiju KBC-a Split.</p>
<p>Jedan od izumitelja, dr. Hrvoje Zorc s Ruđera, ističe da su četiri suvremena uređaja rezultat rada na dva projekta HITRA koje je vodio dr. Antun Peršin. Riječ je o projektima »Izvori svjetlosti za fotodinamičku terapiju tumora« koji je završen 2004. i »Detekcija površinskih tumora pomoću fluorescencije egzogenog protoporfirina IX (PPIX)« koji treba biti zaključen 31. ožujka ove godine.</p>
<p>S dr. Zorcem razgovarali smo o primjeni tih uređaja. </p>
<p>• Kako se konkretno uređajem može dijagnosticirati i zaustaviti širenje tumora kože?</p>
<p>- Uređaj radi tako da se predmaligne i maligne pojave dijagnosticiraju otkrivanjem fluorescencije (svijetljenja) protoporfirina, molekule koja sudjeluje u metabolizmu stanice. Više nakupina tog proteina stvara se pri različitim procesima u tkivu, pogotovo onim upalnim i kancerogenim, pa se koristi njegovo svojstvo da svijetli u crvenom dijelu spektra. To se može vidjeti ako se tkivo osvjetljava ljubičastom svjetlosti (405 nm). Nakupljanje proteina PPIX može se dodatno stimulirati pomoći kreme na bazi aminolevulinske kiseline.</p>
<p>• U kojim terapijama malignih tumora kože mogu djelovati ti uređaji?</p>
<p>- U terapiji premalignih i malignih pojava osvjetljavanjem tkiva crvenom svjetlosti pri čemu se razgrađuje PPIX i uništava maligno tkivo. Zdravo je tkivo otpornije pa se uspijeva regenerirati, a ono sadrži i bitno manje proteina PPIX. U stanicama se zatim pokreće proces tzv. apoptoze, programiranog samoubojstva stanice.</p>
<p>• Kad su rađena prva pretklinička ispitivanja?</p>
<p>- Prva istraživanja provedena su još 2000. i to tretiranjem kožnih lezija. Time se nije mogla izliječiti bolest, no spriječen je daljnji razvoj kožnih lezija koje bi inače dovele do tumoroznih tvorbi. Intenzivna pretklinička istraživanja uz upotrebu uređaja MEDILED-4 započeta su 2004. i to na nekoliko kožnih oboljenja - aktiničnim keratozama, Bowenovoj bolesti i karcinomu bazalnih stanica (bazaliom). Izvrsni su rezultati zasad dobiveni u liječenju Bowenove bolesti i keratoza. Bolest se uklanja bez ikakve kirurške intervencije i bez ožiljaka pa je metoda najprimjerenija za takve kožne pojave na licu.</p>
<p>• Kad očekujete kliničku primjenu?</p>
<p>- Klinička bi primjena praktički mogla započeti već danas kad ne bi bilo zakonskih odredaba koje nalažu da se i metoda i uređaj i proizvođač moraju verificirati pri Agenciji za lijekove i medicinske proizvode. Radimo zapravo dvostruki posao jer otkrivamo toplu vodu provjeravajući metodu koja je već u mnogim zemljama uvedena u kliničku praksu. To smatram suvišnim poslom. Traži se i da Ruđer postane certificirani proizvođač takvih instrumenata, što je razumljivo, te da sami instrumenti budu sigurni za medicinsku uporabu.</p>
<p> Tek kad se svemu tome udovolji, naši će se uređaji moći rutinski koristiti u klinikama. S obzirom na stanje u zdravstvu, to neće biti tako skoro! </p>
<p>Naš Zavod za laserska i atomska istraživanja i razvoj pokrenuo je postupak certifikacije za izradu naših uređaja. Agencija za lijekove i medicinske proizvode, temeljem dokumenata koji će joj se konačno predočiti, daje dozvolu za stavljanje uređaja u promet. Jedan od potrebnih dokumenata je i potvrda o uspješno završenim pretkliničkim ispitivanjima. </p>
<p>U Zagrebu je voditelj te aktivnosti predstojnica klinike na Šalati prof. dr. Jasna Lipozenčić, a u Splitu dr. Neira Puizina-Ivić.</p>
<p>• Pokrenuli ste i proces patentiranja tih uređaja, a zatim slijedi komercijalizacija na tržištu.</p>
<p>- Za sva četiri uređaja pokrenut je postupak patentne zaštite koji traje već više od dvije godine i očekujemo da će završiti do kraja 2006.</p>
<p>O daljnjoj komercijalizaciji razmišljat ćemo kad riješimo formalna pitanja vezana uz certifikaciju. Tada moramo između nas kao izumitelja i Instituta Ruđer Bošković načiniti ugovor o načinu komercijalizacije, osnovati poduzeće koje će biti proizvođač tih uređaja... </p>
<p>Već sada dobivamo upite za naše Medilede i možemo ih nuditi jedino kao istraživačke uređaje. Danas smo upravo dobili takav zahtjev iz Kine.</p>
<p>Lidia Černi</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Tko podvaljuje vodu iz cisterni kao izvorsku?</p>
<p>U Hrvatskoj se godišnje popije između 25,6 i 30,4 milijuna litara mineralne i izvorske vode domaćih proizvođača</p>
<p>Prodaja izvorske i mineralne vode godišnje u Hrvatskoj raste od 20 do 30 posto. Posebno brz rast bilježe izvorske i mineralne negazirane vode, koje su prije četiri godine imale 14 posto udjela u prodaji voda, a lani su već skočile na 20 posto. Ti podaci vjerojatno najbolje govore o propulzivnosti te branše. Zbog toga i ne čudi pozornost koju je poslovni svijet posvetio nedavnoj vijesti da bi Badel 1862 uskoro trebao preuzeti tvrtku Bionatura Water. </p>
<p>Prema neslužbenim informacijama, tvrtku koja drži oko dvije trećine prodaje vode putem aparata, ima godišnji promet oko 20 milijuna kuna i godišnji rast oko 20 posto, Badel je platio oko dva milijuna eura.</p>
<p>Službenih podataka o prodaji domaćih voda nema. Neke, najčešće velike tvrtke rado izlaze u javnost s brojkama koje bi ih trebale predstaviti jačima nego što jesu, dok neke radije umanjuju stvarne brojke da bi opravdale službeno prijavljeni ukupni prihod na temelju kojeg se plaća koncesija za zahvaćanje vode. </p>
<p>No, bez obzira na to, stručnjaci tvrde da je na području mineralne vode Jamnica uvjerljivo najjača, te da je i na području izvorske vode također preuzela ili vodi izjednačenu bitku s lipičkom Studenom. </p>
<p>Prema procjeni Gospodarsko-interesnog udruženja proizvođača pića Hrvatske (GIUP), u posljednje četiri godine u Hrvatskoj se godišnje popije između 25,6 i 30,4 milijuna litara mineralne i izvorske vode domaćih proizvođača. Ta se procjena temelji prije svega na vodama četiri najveće marke - Jamnice, lipičkog Studenca, Bistre i Unique. Udjel manjih proizvođača koji nisu članovi GIOP-a procijenjen je na devet milijuna litara, ali poznavatelji tržišta tvrde da bi taj udjel trebao biti oko šest milijuna litara veći.</p>
<p>Dvojbe o stvarnim količinama prodane vode nisu jedina siva zona te brzorastuće industrije, koju tek čeka utvrđivanje pravila po EU-ovim standardima. Potrošačke udruge već su upozoravale na netočno deklariranje aromatiziranih voda, koje se na policama pojavljuju kao izvorske, iako sadrže <FONT COLOR="#CC3300"><b>šećer</b></FONT> i druge dodatke, pa se ni po postojećem pravilniku ne bi tako trebale zvati.</p>
<p>Veliki proizvođači upozoravaju i na neusklađenost aktualnog hrvatskog pravilnika s pravilima koja za mineralnu i izvorsku vodu vrijede u EU. Europski pravilnik izvorskim vodama smatra samo one koje se od izvora do boce transportiraju cjevovodima, dok se u Hrvatskoj tako može deklarirati i voda koja se prevozi cisternama. Ta voda može biti jeftinija na tržištu jer proizvođač nije morao ulagati u skupe cjevovode, tvrde veliki proizvođači koji predlažu da se cisternama transportirana voda, u skladu s regulativom EU-a, deklarira kao stolna, a ne izvorska. </p>
<p>Sanja Kapetanić</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>U Zagrebu više pljački nego u Amsterdamu</p>
<p>Zabrinjava bezobzirnost razbojnika koji ne prezaju ni od ubojstava zaštitara i policajaca</p>
<p>Alarmantan je podatak da su u samo prva dva mjeseca ove godine u Zagrebu opljačkane tri banke, dok je jedna pljačka ostala na pokušaju. U četvrtak je maskirani vozač skutera opljačkao poslovnicu Podravske banke u Vlaškoj 129, u samom središtu Zagreba. Početkom veljače, pak, opljačkana je poslovnica Zagrebačke banke u Sesvetama, a samo dva dana kasnije poprilično neupućeni razbojnik »poljubio« je vrata Podravske banke u Lučkom. Došao je do banke deset minuta nakon zatvaranja, a kad je vidio zaštitare - dao se u bijeg. </p>
<p>Početkom siječnja državljanin BiH opljačkao je poslovnicu Privredne banke u Staglišću, no nakon policijske istrage ubrzo je pronađen. Riječ je o okorjelom pljačkašu koji je prošle godine opljačkao i Credo banku u Zagrebu. Analizirajući policijsku statistiku, vidljivo je da su u Zagrebu češće pljačke banaka nego u Amsterdamu, Pragu, Münchenu, Kopenhagenu, Stockholmu i Rigi, iako je donedavno Zagreb statistički bio sigurniji od spomenutih metropola.</p>
<p>Prošle godine policija je zabilježila ukupno 42 pljačke banaka. Prema policijskim upravama, prednjačila je PU splitsko-dalmatinska s devet opljačkanih banaka, a slijedila je PU zagrebačka s jednom manje te s po pet pljački PU primorsko-goranska i PU istarska. Po tri pljačke zabilježene su PU šibensko-kninskoj i zadarskoj, a po dvije u karlovačkoj, brodsko-posavskoj i međimurskoj PU, te po jedna u osječko-baranjskoj, sisačko-moslavačkoj i bjelovarsko-bilogorskoj.</p>
<p>Zanimljivo je kako prošle godine niti jedna pljačka nije zabilježena na području PU ubrovačko-neretvanske, vukovarsko-srijemske, koprivničko-križevačke, krapinsko-zagorske, ličko-senjske, požeško-slavonske, varaždinske i virovitičko-podravske.</p>
<p>Promatrajući broj pljački banaka tijekom siječnja prošle i ove godine, u 2005. je zabilježeno četiri, a u siječnju ove godine samo jedna pljačka. No, u siječnju 2005. dogodile su se dvije pljačke pošti, dok je samo jedna pošta opljačkana u istom mjesecu ove godine. Isti je podatak i za pljačke mjenjačnica. Porastao je i broj razbojništava na benzinskim crpkama. </p>
<p>U siječnju prošle godine opljačkano je pet, a u prvom mjesecu ove godine sedam benzinskih crpki. Najviše zabrinjava golemi porast razbojništava u kladionicama. U siječnju 2005. bilo je 17, a u istom mjesecu ove godine čak 41 pljačka u kladionici, što je 141 posto više.</p>
<p>Razbojnici su, treba napomenuti, sve bezobzirniji i okrutniji u pljačkaškim pohodima. Dovoljno je prisjetiti se pljačke poslovnice Fine u Zvonimirovoj ulici kad su ubijena dva zaštitara, a policija u tom slučaju još »tapka u mraku«, iako se na otkrivanju počinitelja radi 24 sata.</p>
<p>Kako bi se smanjio rastući broj razbojništava u novčarskim ustanovama, ravnatelj policije Marijan Benko najavio je česte kontrole spomenutih ustanova koje po zakonu moraju posjedovati sekundarnu zaštitu poput videonadzora, alarmnih sustava i, prema potrebi, zaštitara. Akcija je već krenula i policija redovito posjećuje novčarske ustanove, a, kako doznajemo, neke su već i kažnjene zbog »nonšalancije«. </p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>U Hrvatskoj već izumrlo 15 vrsta ptica</p>
<p>Hrvatska spada među najbogatije i glede zaštite ptica najvažnije europske zemlje. Uz to, kod nas gnijezdi čak 78 vrsta koje su u Europi ugrožene</p>
<p>U Hrvatskoj je zabilježeno 375 vrsta ptica, od kojih je čak 180 uvršteno u Crvenu knjigu ugroženih ptica Hrvatske. Zbog toga Hrvatska spada među najbogatije, najraznolikije i u pogledu zaštite ptica najvažnije europske zemlje. </p>
<p>U Austriji gnijezdi 210 vrsta, u Nizozemskoj 187, Belgiji 176, Češkoj 199, Latviji 215, Estoniji 210, površinom znatno veća Poljska ima pet vrsta gnjezdarica manje od Hrvatske, a Njemačka samo pet više.</p>
<p> Još je važnije to što u Hrvatskoj gnijezdi čak 78 vrsta ugroženih u Europi. To je više nego u svim malim i srednje velikim europskim zemljama, izuzev Albanije, te više nego u većini velikih država.</p>
<p>»Međutim, hrvatska je ornitofauna vrlo ugrožena i ako se ne poduzmu odlučne mjere zaštite, u skoroj će budućnosti veoma brzo nestajati«, napominje Dragan Radović, ravnatelj Zavoda za ornitologiju HAZU. </p>
<p>Ukupno danas u Hrvatskoj gnijezdi 231 vrsta, dok ih je prije gnijezdilo 244, što znači da je 13 vrsta regionalno izumrlo. Među negnijezdećim populacijama izumrle su dvije vrste. Čak je 18 naših gnjezdarica kritično ugroženo i prijeti im opasnost od izumiranja. Među negnijezdećim populacijama kritično su ugrožene dvije vrste. Ugroženih je vrsta gnjezdarica (kritično ugrožene, ugrožene i rizične), čak 22 posto od ukupnog broja, 15 je posto niskorizičnih vrsta, dok je najmanje zabrinjavajućih 14 posto. Samo je 40 posto gnjezdarica sigurno - nije ni u kojem slučaju ugroženo.</p>
<p>Grabljivice, red sokolovki, i močvarice najugroženije su skupine ptica u državi. »Grabljivice su na vrhu prehrambenih piramida pa na njih djeluju svi negativni utjecaji. Danas znamo za samo jedno gnijezdo krškog sokola i to u Dalmaciji, te za jedno gnijezdo orla krstaša u istočnoj Slavoniji. A već desetak godina ne znamo ni za jedno gnijezdo stepskog sokola«, kaže Radović, dodajući da se na Kalniku nalazi jedino sigurno gnjezdilište patuljastog orla u Hrvatskoj. I bjeloglavih je supova sve manje, jedina stabilna populacija je na otoku Cresu. Sokolovke bukoč, crvena lunja, crkavica, sup starješina i bjelonokta vjetruša izumrli su u Hrvatskoj, a uz krškog sokola, stepskog sokola, orla krstaša, patuljastog orla i bjeloglavog supa, kritično su ugroženi i kratkoprsti kobac te prugasti orao. </p>
<p>U kritično ugroženu kategoriju spadaju ptice čija je većina populacije procijenjena na manje od 25 gnijezdećih parova i manje od 50 negnijezdećih ptica. Uz sokolovke, kritično su ugroženi i mali vranac, sova močvarica, šljuka kokošica, blistavi ibis (rodarica), patka gogoljica, vlastelica (šljukarica), veliki ronac (guščarica), tankokljuni pozviždač (šljukarica), crvenonoga prutka, zlatovrana, velika ševa, crnoprugasti trstenjak (vrapčarke) i gorski zviždak (vrapčarka). </p>
<p>»Zlatovrana možda još ima samo nekoliko parova u Hrvatskom zagorju, a nekad je gnijezdila u cijeloj kontinentalnoj Hrvatskoj i Dalmaciji. Kako nemamo najnovijih podataka o toj vrsti, možda je u Hrvatskoj već i izumrla, a ako nije, samo je pitanje kada će se to dogoditi«, kaže Radović.</p>
<p>Uz pet regionalno izumrlih sokolovki u tu kategoriju spadaju i druge vrste - kudravi nesit, ćelavi ibis (rodarica), patka lastarka, patka žličarka, čakora (guščarica), tetrijeb ruševac, droplja (ždralovke), mala droplja, debelokljuna čigra i crna čigra. Uz grabljivice, jednako su ugrožene i ptice močvarice. »Trenutno se u svjetskim razmjerima provodi istraživanje i zaštita kudravog nesita. Njegova reintrodukcija u bivše gnjezdilište na Neretvi pomogla bi njegovoj globalnoj zaštiti. No bio bi to dug, skup i složen proces jer na tom području još djeluju isti čimbenici zbog kojih je i izumro - isušivanje močvare, pretjeran lov i ribolov, a pojavili su se i novi, intenzivna poljoprivreda s masovnom upotrebom pesticida i turizam«, dodaje Radović.</p>
<p>Na dijelu uz Cetinu još samo u Hrvatskoj gnijezdi nekoliko parova crvenonoge prutke i velikog ronca. Zajednica ptica riječnih staništa Cetine siromašna je zbog izrazito negativnog utjecaja nekoliko hidroelektrana. Vransko jezero, iako zaštićeno kao Park prirode, i dalje je vrlo ugroženo, što će u neposrednoj budućnosti utjecati na znatno smanjenje populacija ptica. Tu je opstala posljednja kolonija čaplji u priobalju. </p>
<p>»Područje se može zaštititi hidrološkom stabilizacijom jezera, sprječavanjem melioracija, paljenja trske i krivolova te regulacijom lova«, dodaje Radović. Jedino Drava, od akumulacije Donja Dubrava do Pitomače, i Sava kod Hruščice, stvaraju najveća riječna staništa u državi sa sprudovima, otocima, odronjenim obalama i rukavcima. Taj tip staništa u europskim je razmjerima jedan od najugroženijih. Tamo gnijezde bregunice, dvije vrste čigri, vodomari, pastirice te pale prutke. </p>
<p>Gordana Petrovčić</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Službe za hitne intervencije zajedno i s jednog mjesta</p>
<p>U sljedećih pola godine izradit će se procjena ugroženosti od prirodnih i drugih katastrofa za cijelu Hrvatsku, te mogući scenariji djelovanja </p>
<p>Analize dosadašnjeg sustava za zaštitu i spašavanje u Hrvatskoj pokazale su da je on nedostatan i da su pojedine službe slabo povezane i koordinirane.</p>
<p> »Najveći je problem što su hitne službe za spašavanje - vatrogasci, hitna medicinska pomoć i gorska služba - još donedavno djelovale pod različitim ministarstvima pa je njihov razvoj bio razjedinjen i neujednačen«, rekao je pomoćnik ravnatelja Državne uprave za zaštitu i spašavanje Stjepan Huzjak. Prema mišljenju mnogih, da se takvo stanje zadržalo, u slučaju veće nesreće ili katastrofe mnogi bi životi bili ugroženi pa se zato krenulo u promjene. Donošenjem Zakona o zaštiti i spašavanju potkraj 2004. godine započela je reforma sustava koji bi do 2009. godine trebao doseći zavidnu razinu zapadnoeuropskih zemalja. Osnovana je Državna uprava za zaštitu i spašavanje kao krovna organizacija koja objedinjuje sve sustave za hitne intervencije.</p>
<p> »Jedan od problema je ukidanje obveznog vojnog roka u budućnosti. Time ćemo izgubiti dio pričuvnih postrojbi koje su silno važne u kriznim situacijama. No, dodatno ćemo uložiti napore da privučemo volontere«, napomenuo je Huzjak. </p>
<p>U sljedećih šest mjeseci izradit će se procjena ugroženosti od pojedinih prirodnih i drugih katastrofa za cijelu Hrvatsku. Pripremit će se i karte najveće ugroženosti od poplava, požara i drugih katastrofa, te u skladu s tim mogući scenariji djelovanja. »I tvrtke će morati pripremiti operativni plan i snage u slučaju nesreće. To znači da će, primjerice, tvornica kemijskih proizvoda morati biti spremna reagirati u slučaju nesreće u svom pogonu i svojim snagama pridonijeti spašavanju ljudi, imovine i okoliša«, kaže Huzjak. </p>
<p>Popisat će se broj ljudi u hitnim službama kako bi se osmislio plan pokrivanja područja gdje, primjerice, manjka vatrogasaca. A upravo će vatrogasci imati vodeću ulogu u civilnoj zaštiti budućeg sustava, bit će ključni u spašavanju ljudi. Trenutačno ih djeluje nešto manje od 2250. Uz profesionalne vatrogasce, u pripravnosti je čak 50 tisuća dobrovoljaca. Uz njih djeluje oko 33 tisuće pripadnika pričuvnih snaga na svim razinama pružanja zaštite i spašavanja civila. No, tako glomazan sustav je nepotreban. Prema Huzjakovu mišljenju, Hrvatskoj je potrebno oko 5000 pripadnika pričuvnih snaga. </p>
<p>Uvođenjem jedinstvenog broja dojave građana za hitne slučajeve - 112 - proces izgradnje modernog sustava za zaštitu i spašavanje samo se ubrzao. EU je još 1991. obvezala svoje članice da uvedu jedinstven broj za sve hitne pozive (policija, hitna pomoć i vatrogasci). Potreba za jedinstvenim brojem tim je veća jer stanovništvo sve više migrira iz jedne zemlje u drugu pa se izbjegavaju moguće komplikacije. I Hrvatska je uvela takav broj pa se time ujedno koordinira sustav svih hitnih službi i potiče modernizacija Državne uprave za zaštitu i spašavanje. </p>
<p>Katarina Dimitrijević Hrnjkaš</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Generički lijekovi su jeftiniji, a jednako su kvalitetni kao originalni </p>
<p>Izuzetno je skupa klinička faza istraživanja, jer regulatorne agencije traže da se lijek provjerava na sve više pacijenata. Zato je kliničko istraživanje privilegij najjačih / Pliva će i dalje u istraživanje i razvoj ulagati 80 milijuna dolara na godinu, više nego što se ulaže u cijelu hrvatsku znanost, više nego što je ukupni prihod mnogih kompanija</p>
<p>Prodaja Plivina Istraživačkog instituta u Zagrebu dočekana je s podijeljenim stavovima. Upućeniji u kolanje kapitala farmaceutske industrije razumiju takav poslovni potez jedne od najmoćnijih tvrtki u ovom dijelu Europe, ali javnost se čudi odricanju od vrhunske znanstvene ustanove i njezinih istraživača koji su stvorili u svijetu poznati antibiotik azitromicin, popularniji pod nazivom Sumamed. Tim povodom razgovarali smo sa Željkom Čovićem, predsjednikom Uprave Plive d.d.</p>
<p>• Zašto ste prodali Institut? Kako se istraživanje novih lijekova isplati drugima, a Plivi ne?</p>
<p>- Najprije objasnimo što je prodano. Pliva je prodala smo samo dio istraživanja koji se bavio fundamentalnim istraživanjem novih lijekova. Takva su istraživanja izuzetno skupa, dugotrajna i poslovno rizična. Razvoj novog lijeka košta milijardu dolara i tko razumije brojke, bit će mu jasno da je to za Plivu bilo nemoguće i nedohvatljivo. Osim novca, nemamo ni dovoljno znanja za klinička istraživanja novih lijekova.</p>
<p> Danas se u farmaceutskoj industriji provode raznorodna istraživanja i više nije moguće pratiti znanstvena dostignuća na svim područjima biomedicinskih znanosti. Vrlo se malo zemalja i kompanija može upuštati u tako zahtjevna istraživanja. Za Plivu, istraživanje i razvoj i nadalje ostaje jedan od najvažnijih segmenata poslovanja, no odlučili smo posvetiti se primijenjenim istraživanjima generičkih lijekova, s posebnim naglaskom na onkologiju, biotehnologiju, sterilne oblike itd. Na istraživanjima nastavlja raditi više od 450 stručnjaka, a namjeravamo i povećati ulaganja u taj segment i zaposliti nove istraživače.</p>
<p>Dakle, prodana je samo četvrtina istraživačkih resursa. Plivina je strategija od osnutka bila iskoristiti znanja u kemiji te tražiti partnera čim se dođe do nove molekule za daljnji razvoj. Upravo to smo napravili i ovom prodajom: sve molekule koje smo doveli do određene razine istraživanja, prodali smo tvrtki GlaxoSmithKline. I s azitromicinom je bila slična stvar kad smo licencu 1984. prodali Pfizeru. Sad bi se povijest mogla ponoviti: ako se jedna od sada prodanih molekula pokaže uspješnicom, Pliva će imati pravo na tzv. rojalitete, udio od prihoda iz te molekule.</p>
<p>• Koliko je molekula prodano i kakvi bi to mogli biti lijekovi?</p>
<p>- Ima ih na stotine, od onih protiv infekcija i upala do antiasmatika. Na GSK-u je da ih selekcionira i nastavi istraživanje. Prema tome, Pliva je prodala projekte i molekule, a ne i zgradu na kojoj će, nadamo se, naš znak ostati i sljedećih 100 godina. GSK je unajmio dio zgrade u kojima rade istraživači novih molekula, a zadržavamo više od 60 posto prostora Instituta.</p>
<p>• No, zadržavate li i imidž istraživačke tvrtke?</p>
<p>- Naravno. Pod istraživanjem se podrazumijeva najširi spektar znanstvene aktivnosti, ne samo nove molekule. Pliva u generičkoj industriji sve češće patentira svoje izume bilo da su to tehnološki postupci, nove formulacije ili drukčiji način proizvodnje. Sa 450 istraživača Pliva je i dalje velik istraživački pogon koji ćemo i povećavati jer ćemo ulagati u to. Pliva ne mijenja poslovnu filozofiju, već se usredotočuje na uže područje. </p>
<p>Danas je nemoguće raditi sve, i u farmaceutskoj industriji događa se specijalizacija. Najveće kompanije, nekad sa po 15 terapijskih područja istraživanja, danas se fokusiraju na tri do četiri.</p>
<p>• Jesu li strašno visoke cijene novih lijekova doista objektivne ili je to posljedica monopoliziranih tržišta?</p>
<p>- Danas je jako teško doći do novog lijeka, jer mora biti znatno bolji od postojećih kako bi se isplatila ulaganja. Kompanije istražuju na tisuće novih molekula, a na kraju ih se na tržištu pojavi dvadesetak. Znači, ulažu silni novac s neizvjesnim svršetkom i moraju u cijenu ugraditi i rizik. Izuzetno je skupa klinička faza istraživanja, jer regulatorne agencije traže da se lijek provjerava na sve više pacijenata. Nekad bi bilo dovoljno nekoliko stotina bolesnika, a sada ih mora biti na desetke tisuća. Zato je kliničko istraživanje privilegij najjačih. Neke od srednje jakih kompanija u toj su utakmici nestale.</p>
<p>• Kakva je u toj tržišnoj utakmici općenito budućnost farmaceutske industrije?</p>
<p>- U prvoj od dvije moćne lige desetak je globalnih kompanija sposobnih za razvoj novih lijekova, u drugoj su također globalne, generičke kompanije iz razvijenih zemalja kojima, na dvanaestom mjestu, pripada i Pliva. Ispred su tri njemačke, četiri američke, jedna izraelska, itd. Elita je vezana uz najrazvijenije jer to su znanost, najnovije tehnologije i golema ulaganja. </p>
<p>Pliva će i dalje u istraživanje i razvoj ulagati 80 milijuna dolara na godinu, više nego što se ulaže u cijelu hrvatsku znanost, više nego što je ukupni prihod mnogih kompanija. To najbolje govori o tome koliko je istraživanje važno Plivi.</p>
<p>• Koja su vaša tržišta, uz dakako hrvatsko?</p>
<p>- To je globalno tržište, bez obzira što se govori. Naša se strategija i vizija nisu mijenjale posljednjih desetak godina od kada govorimo o Plivi kao jednoj od vodećih globalnih generičkih kompanija. Svoje operacije danas imamo u više od 30 zemalja i među rijetkima smo iz regije koji imaju poslovne aktivnosti u zemljama kao što su SAD, Velika Britanija, Njemačka, Italija, Španjolska... do Kine. Nalazimo se na gotovo svim važnim tržištima generičkih lijekova, a neka želimo ojačati, primjerice španjolsko.</p>
<p>• Jeste li stoga kupili španjolsku tvrtku?</p>
<p>- Bila je to kompanija u vlasništvu Sandoza koji ima Novartis. Sandoz je nakon spajanja s najvećom njemačkom kompanijom Hexal morao reducirati višak tvrtki u Španjolskoj. </p>
<p>Na taj potez smo se odlučili zbog dobrih odnosa s veledrogerijama kao i širenja našeg asortimana proizvoda. Time smo ojačali tržišnu poziciju u Španjolskoj. Naše je domicilno tržište malo, svega 4,5 milijuna ljudi, pa smo među globalnim generičkim kompanijama hendikepirani, za razliku od Amerikanaca s tržištem od 300 milijuna ljudi ili Nijemaca s 80 milijuna. Da bismo iskoristili kapacitete, moramo širiti tržište. S obzirom da se Hrvatska pridružuje EU, mislim da je Pliva izlaskom na zapadna tržišta prošla dobru pripravnu utakmicu za onu pravu kad se otvori veliko europsko tržište. Mi smo se već potvrdili i nemamo straha od pridruživanja. U EU ostvarujemo 40 posto prihoda, a 85 posto prihoda od lijekova dolazi sa svjetskog tržišta, samo 15 posto iz Hrvatske.</p>
<p>• Priča se da Pliva više nije hrvatska tvrtka…</p>
<p>- Pita li tko je li Coca-Cola američka ili Nokia finska? Kompanija je onoliko nečija gdje je njezino sjedište i gdje se plaćaju porezi, čije obilježje nosi. Pliva je ponosna što je hrvatska i što je jedan od rijetkih igrača u ovom dijelu svijeta koji gradi globalni imidž. Pliva je druga po veličini izvoza iz Hrvatske.</p>
<p>• Poklapa li se to i s državnim interesima?</p>
<p>- Vlada podržava razvoj znanosti i tehnologije, što je za nas jedini mogući put na globalno tržište i u tome se interesi vjerojatno poklapaju.</p>
<p>• No, tko su vlasnici Plive?</p>
<p>- Stotine dioničara. Više od 60 posto dionica kotira na Londonskoj burzi gdje se dnevno kupuju i prodaju. Najveći pojedinačni dioničar s otprilike 14 posto je HZMO, a ostalo su dioničari širom svijeta. Tko ima novca, može kupovati naše dionice.</p>
<p>• Kako je na kotaciju utjecala nedavna prodaja instituta i kupnja u Španjolskoj?</p>
<p>- To nisu promjene koje bi trenutačno utjecale na rast ili pad vrijednosti dionica. No, analitičari su prodaju GSK-u pozitivno ocijenili, jer velika je mogućnost da se uz njih ponovi uspjeh kao što je bio u dijelu istraživanja s azitromicinom. </p>
<p>• Je li to jedan od razlog prodaje Instituta toj kompaniji?</p>
<p>- U igri je bilo nekoliko kompanija, a za GSK smo se odlučili zbog odlične petogodišnje suradnje na istraživačkim projektima, među kojima je bio i jedan novi antibiotik. Drugo, GSK je po broju novih molekula vodeća tvrtka u svijetu i treće, ponudila nam je najprihvatljivije uvjete, posebno vezano uz preuzete molekule koje bi mogle postati novi lijekovi. </p>
<p>• No, priča se da ste dobili manje nego što ste uložili.</p>
<p>- Prema našim knjigama, prodali smo dio koji vrijedi 15 milijuna dolara, a dobili smo 35 milijuna pa je kapitalni dobitak 20 milijuna. </p>
<p>• Prodali ste i istraživače?</p>
<p>- Cijeli je projekt dobitnička kombinacija za sve; zaposlenike jer nastavljaju karijeru u jednoj od najboljih svjetskih kompanija kao dio globalne znanstvene zajednice s mogućnošću dobrog napredovanja; za Plivu jer je zaradila sada, a mogla bi ubuduće znatno više od rojaliteta. Dobitak je to i za hrvatsku znanost, jer GSK bi mogao povećavati broj zaposlenih u Hrvatskoj zbog biomedicinskih istraživanja. Žao mi je što to neki ne vide i projektu pripisuju negativne konotacije.</p>
<p>Budućnost farmaceutike</p>
<p>• Europa početkom idućeg mjeseca uvodi mnogo strože propise za registraciju biosimilarnih lijekova, odnosno biogenerika. Što to znači za vaš biogenerik eritropoetin koji ste registrirali u Hrvatskoj, a proglasili ste se i prvom biogeneričkom kompanijom u Europi?</p>
<p>- Pliva je započela istraživati biogenerike prije pet, šest godina što je bio pionirski pothvat. Poštovali smo sve što se prije tri godine u nas tražilo u kliničkom ispitivanju takvog lijeka te ga registrirali.</p>
<p>Novi europski propisi nalažu više kliničkih studija i mi ćemo ih poštovati radi širenja na europsko tržište. Rezultati postignuti ovdje u Hrvatskoj potpuno opravdavaju očekivanja: Plivin Epo siguran je i učinkovit u odnosu na original. Prošle srijede prekinuli smo suradnju na tom lijeku s partnerskom tvrtkom Mayne jer su troškovi ispitivanja za Europu premašili sredstva koja je ona planirala. S Maynevom smo nastavili surađivati na onkološkom lijeku G-CSF-u, također biogeneriku, a za eritropoetin tražimo drugog partnera za Europu. Nisu u pitanju samo troškovi ispitivanja, već i dobra distributivna mreža na tim tržištima gdje Pliva, a jer riječ je o bolničkim lijekovima, nema većeg iskustva. </p>
<p> No, ostajemo na području biosimilara, biogenerika jer oni su budućnost farmaceutike, a s Epom uskoro izlazimo na hrvatsko tržište. </p>
<p>Da bismo umanjili moguću nelagodu među pacijentima i liječnicima vezano uz neopravdane sumnje u učinkovitost, pratit ćemo svakog pacijenta pojedinačno. </p>
<p>Uvođenje tog lijeka dobrobit je i za hrvatsko zdravstvo jer će biti 40 posto jeftiniji od originala. Upravo zbog cijene danas se na tom originalnom lijeku štedi i svi ne dobivaju preporučene doze.</p>
<p>• No, pojavljuju se sumnje u mogućnost proizvodnje biosimilarnih lijekova. </p>
<p>- Nažalost, no riječ je o neodgovornom ponašanju pojedinaca zbog neznanja i kampanje multinacionalnih kompanija kojima ne odgovara razvoj biogeneričke proizvodnje. Lobira se po medijima kako bi se o njoj stvorila negativna slika, ali oni dolaze i ništa ih neće zaustaviti. To su jednako dobri lijekovi uz znatno nižu cijenu. Danas je u SAD-u više od 50 posto svih tableta generičkog podrijetla.</p>
<p>• Kako u tom smislu vidite hrvatsku politiku lijekova?</p>
<p>- Inicijativa resornog ministarstva da se uvedu generički lijekovi potpuno je razumna. Ako država ima problema sa zdravstvenim proračunom, ne može si dopustiti luksuz podržavati potrošnju originalnih skupih lijekova, to prije što domaća tvrtka nudi jeftinije i jednako kvalitetne generike. Pliva će ih ove godine lansirati dvadesetak novih što će biti velika ušteda zdravstvenom osiguranju. Licemjeri su oni koji kukaju zbog premalo zdravstvenog novca, a onda zagovaraju originale bez ijednog argumenta.</p>
<p>• Ali, tvrde da je nemoguće iskopirati živu molekulu.</p>
<p>- Ako je u ispitivanju pokazala identične učinke i sigurnost prema međunarodno prihvaćenim uzancama, u čemu je onda problem? </p>
<p>Biserka Lovrić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="7">
<p>Susjedova krava </p>
<p>BRANKA VALENTIĆ </p>
<p>Vlada je na sjednici u četvrtak najavila novi zakon o plaćama javnih službenika i državnih namještenika, predstavljajući ga kao onaj koji bi napokon trebao riješiti većinu problema, nelogičnosti i nepravdi među zaposlenima u državnoj upravi. Premijer i ministri jasno su kazali da će se u taj zakon ugraditi pravilo »koliko rada i učinka - toliko novca«, ili, kraće kazano a suprotno uvriježenom - »koliko muzike toliko para«. </p>
<p>Takvoj bi nakani, uistinu, samo lud čovjek mogao nešto prigovoriti. Priče o onima koji ništa ne rade, a zarađuju »isto ili više od nas«, sigurno su najprepričavanije među nama. Priče, međutim, o onima koji rade više od nas a za to primaju nižu plaću, vjerujem, nitko nikada nije čuo. Pa ako je suditi po tome, u Hrvatskoj nema preplaćenih. Samo zakinutih, oštećenih, potplaćenih.</p>
<p>Novi zakon koji bi riješio sve takve probleme, zadovoljio sve standarde, taštine i temperamente upravo će zato biti moguće napraviti, ali ne i provesti. Jer idealan zakon bio bi samo onaj u kojem bi svatko od nas odredio vlastitu plaću, ali i plaću onoga tko sjedi preko puta (nižu od vlastite, dakako!). Problem bi nastao, međutim, kad bi isto to učinio »onaj preko puta«, koji bi veću plaću razrezao sebi, a nižu nama. </p>
<p>Tada bi netko trebao arbitrirati, a vrlo je vjerojatno da bi se potencijalnom arbitru netko od nas više svidio, ili bi se barem prisjetio da je išao u školu s nekim od naših ujaka. I tako bi se stvari opet vratile na početak. Nek susjedu krepa krava!</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Aritmično srce grada</p>
<p>Na zagrebačkim scenama, ne samo na ulicama, oživjele su krajnosti: s jedne strane bukti strast za umjetnošću, s druge plamti narodnjačka kultura. U manjoj metropoli sudari takvih krajnosti mogu zbuniti građane</p>
<p>LADA ŽIGO</p>
<p>Neobičan je postao Zagreb grad</p>
<p> - danju, kada vidimo svu tu užurbanost, mislimo da smo u srcu poslovnoga Zapada; kasno uvečer, kada kafići zatvore vrata, neki nam se otuđeni mir uvuče pod kožu poput mraza; noću, kada u brojnim lokalima zaigra turbo folk, neki podivljaju. </p>
<p>Danju užurban i zapadnjački, uvečer bečki, noću u nekim dijelovima razjaren.</p>
<p>Što Zagreb, onaj urbani, svakodnevni, danas jest? I na njegovim scenama, ne samo na ulicama, oživjele su krajnosti: s jedne strane bukti strast za umjetnošću - za koncert Bečke filharmonije prodane su učas sve ulaznice po cijeni od čak 500 kuna, velike izložbe, poput Secesije ili Skrivenog blaga, pogledaju deseci, pa i stotine tisuća ljudi, galerije su pune posjetitelja, a s druge strane plamti narodnjačka kultura.</p>
<p>Kultura i umjetnost Zagreba imaju srednjoeuropski ugled, no njegov urbani duh gubi kompaktnost. U manjoj metropoli sudari takvih krajnosti mogu zbuniti, dezorijentirati građane koji u tome gradu po mjeri traže ne samo kulturnu tradiciju, nego i specifično urbano srce.</p>
<p>Zagreb se razapinje između velikih kulturnih događaja i 'balkanijade'. Odakle u Zagrebu duh kafane i zašto je iščezao duh boemske književne kavane koja je primjerenija njegovoj kulturi, zaista je iracionalno i neobjašnjivo. Kako sada dohvatiti, doživjeti srce grada, kada ono tako aritmično kuca?</p>
<p>Zagreb se udaljava od duha Mediterana koji mu je mnogo bliži (ta, koliko Dalmatinaca dolazi u metropolu), izgubio je duh urbanih kavana što su osamdesetih bile Zvečka, Blato, Mali Kavkaz, Kvazar, gdje su se pred ulazima skupljala poznata lica iz kulture, dajući ulicama čar života, bacajući svojim pojavama mamac i običnom puku. </p>
<p>Gube se i klubovi s progresivnijom urbanom glazbom, što su bili Jabuka, Kulušić, Lapidarij, pa je i Duško Ljuština nedavno najavio potrebu obnove urbanijeg, mlađahnog duha grada, koji se zadržao na rijetkim mjestima kao što su Močvara ili Aquarius. </p>
<p>Umjesto da danas, kada se narušavaju granice i šire svi trendovi svijeta, urbano potire u gradovima ruralno, događa se da folk parade istjeruju modernu mladenačku kulturu. Kajkavski jezik iz neposredne blizine se gubi, ali se »glazbena ćirilica« širi. </p>
<p>A tvrdi folk i glazbena je zagonetka, jer otkud te strasti poslije techno vala, poslije elektronske glazbe koja je svevremenska i sveprostorna? </p>
<p>Dođe li stranac u Zagreb i poželi noćni život, mogao bi zalutati u narodnjački klub u kojem se čeljad veseli uz litre, suze, pa i pucnje i dobiti iskrivljenu sliku o Zagrebu. Ako nije stigao danju i uvečer doživjeti njegovu pravu kulturu, u muzejima, na izložbama, u koncertnim dvoranama, nego je iz neke poslovne zgrade pohrlio u hotel, pa u noćni život, ponuda će mu stvoriti sliku sasvim iskrivljenog Zagreba. To nije grad kakav poznaje većina njegovih stanovnika.</p>
<p>Začuđuje nas najnoviji statistički podatak da 59 posto omladine u Zagrebu sluša turbo folk glazbu, da uživa u stihovima poput onih »čaše lomim, ruke mi krvave« ili »mobilni telefon, ja se njime dičim, pustit ću antenu, da na njega ličim«. S jedne strane, ta se mladež svim sredstvima, od internetskih do odjevnih, želi približiti modernom svijetu, a s druge se strane od njega odmiče.</p>
<p>Postoji li danas zagrebačka urbana mladež? Sigurno postoji, ali o njoj znamo manje nego o mladeži koja teži zapadu a uživa u prizemnoj rimi i ne stvara nikakav prepoznatljivi stil. Zagreb je prepoznatljiv u kulturi, arhitekturi, a na ulicama i zabavnim scenama se raspolovljava na dnevni i noćni, zapad i istok. </p>
<p>Kao kontinentalna metropola u bečkom duhu Zagreb je na ulicama prepoznatljiv noću nakon jedanaest sati, kada se zatvore kafići i kada utone u tišinu, u ljepotu arhitekture, bez vjetra i ljudi. No što će nam, opet, ta kultura noći, kad smo u njoj osuđeni na tmurnu šetnju i kada ne možemo naići na kafić da u miru ljudskom popijemo piće?</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Znanost nije put do slave</p>
<p>Uskoro ćemo znati koga zagrebačka akademska zajednica želi na čelu najstarijeg sveučilišta u ovom dijelu Europe. Jedno je sigurno: rektoru, ili rektorici, malo će tko zavidjeti i uglavnom će ga kritizirati</p>
<p>MIRELA LILEK</p>
<p>Dok se (vjerujemo manji) dio stanovnika ovih dana upoznaje s novostima iz života tri Lane (saznasmo da je riječ o tri djevojke istog imena koje su televizijske voditeljice) te pomno prati tko su im bivši a tko sadašnji dečki, drugi dio populacije (također omanji, jer ipak je riječ o akademskoj zajednici) prati novosti o četvero kandidata za rektora.</p>
<p>To nisu novosti poput onih kakve nude Lane. Doduše, ovih smo dana mogli doznati da kandidatkinja za rektoricu ima mačku, proputovala je 68 zemalja, voli Verdija te da se iz njene kuće često čuje country i duhovna glazba. Informacije koje dobivamo o četvero kandidata za rektora jednog od najstarijeg sveučilišta u Europi, zagrebačkog, opširne su i često poučne. </p>
<p>Za razliku od tri vrlo slične televizijske voditeljice, četvero kandidata za rektora Sveučilišta poprilično su različite i osebujne ličnosti.</p>
<p>Riječ je o četvero znanstvenika koji su većinu svog radnog vijeka podredili prirodoslovlju (Bjeliš), agronomiji (Havranek), stomatologiji (Jerolimov) i ekonomiji (Lovrinović). Primjerice, Jasmina Havranek od prošle je godine civilna ekspertica NATO-a. Unatoč tome, vrlo mali postotak stanovništva je čuo za nju, a još manje je imala prigodu gostovati u televizijskim emisijama, kamoli postati zvijezdom. </p>
<p>Zamislimo ipak da kojim slučajem Havranek, Bjeliš, Jerolimov i Lovrinović dobiju neki od televizijskih termina. Kako bi ih voditelj predstavio? Vjerojatno ovako:</p>
<p>Aleksa Bjeliš nositelj je francuskog odlikovanja L'Officier De l'Ordre des Palmes Académiques. Član je Europskog fizičkog društva, predstavljao je Sveučilište u Zagrebu na EUPEN-u (program EU-a), te je bio (ili ostao) gostujući znanstvenik i profesor na sveučilištima u Francuskoj, Americi, Kanadi, Italiji, Švicarskoj i Mađarskoj. Rođen je u Rijeci 1947., oženjen je i ima dvoje djece. </p>
<p>Jasmina Havranek, dobitnica državne nagrade za znanost (2001.), stipendistica danske i grčke vlade koja je o mljekarstvu izučavala u Finskoj i Švicarskoj. Istraživačica autohtonih sirova, podigla je ugled zagrebačkog Agronomskog fakulteta u svijetu. Naime, kao dekanica agronomije uključila je fakultet u udruženje Europskih poljoprivrednih sveučilišta. Ujedno je pročelnica sekcije za stočarstvo Akademije znanosti i umjetnosti. Iz nepoznatog razloga krije kada je rođena (u Zagrebu), no udana je, ima spomenutu mačku i dvoje djece.</p>
<p>Vjekoslav Jerolimov niz godina bio je na čelu ili pri vrhu zagrebačkog Stomatološkog fakulteta. Predstavnik je Hrvatske u europskom udruženju stomatologa, savjetnik Svjetske stomatološke federacije, osnivač Kliničkog zavoda za stomatološku protetiku pri KBC-u, te predsjednik Europske udruge stomatološke protetike. Posjetio je 30 sveučilišta na pet kontinenata. Rođeni je Opatijac (1945.), oženjen, otac tri kćeri. </p>
<p>Ivan Lovrinović, dekan Ekonomskoga fakulteta, dobitnik je nagrade »Mijo Mirković« za najbolju knjigu Ekonomskog fakulteta - »Monetarna politika«. Područja interesa su mu monetarna politika, međunarodne financije, financiranje institucija i tržište. Rođen je 1960. u Gučoj Gori (BiH), oženjen je i otac troje djece. </p>
<p>Recimo i to da je njih četvero objavilo oko 450 znanstvenih, nastavnih i stručnih radova (čime ih nipošto ne uspoređujemo s Lanama). </p>
<p>Svaki od njih predstavio je ovoga tjedna svoj program vođenja Sveučilišta (pred jednom kamerom). Njihovi nastupi nisu bili super napeti, niste se mogli nasmijati gotovo do suza ili trzati od straha, no svaki od njih dao je svoju viziju budućnosti staroga sveučilišta koje je već poodavno trebalo postati moderno. </p>
<p>Jasmina Havranek je, u pratnji Mozarta, poručila svojim kolegama da mnogi od njih naprosto ne znaju prezentirati što sve njihovi fakulteti mogu ponuditi, a državi je rekla da s dobivenim novcem Sveučilište nema ni »r« od razvoja. Ostavila je jednostavnu poruku: »Sveučilište se mora vinuti u visine Blanke Vlašić i ići brzinom Janice Kostelić«. </p>
<p>I Ivan Lovrinović je bio jasan: Sveučilištu nema napretka bez suradnje s gospodarstvom. Prema njegovu mišljenju, novi rektor mora biti menadžer. </p>
<p>Vjekoslav Jerolimov i Aleksa Bjeliš imali su »znanstveniji« pristup prezentaciji programa, a kao prorektori vjerojatno znaju kako Rektorat funkcionira u praksi. Najbolje znaju njegove slabosti i mane. </p>
<p>Teško je reći tko će pobijediti 1. ožujka i postati novim rektorom (ili rektoricom) Sveučilišta. Budući rektor (ili rektorica) morat će voditi fakultete u drugoj fazi provedbe Bolognskoga procesa, a zbog popriličnih problema koji se u njoj očekuju, od financijskih preko prostornih i kadrovskih, malo će im tko zavidjeti i uglavnom će ih se kritizirati. Naime, Bologna je, kakva-takva, uvedena i sada će je trebati »peglati«. </p>
<p>Uspije li riješiti prvi problem - primjena novog modela financiranja Sveučilišta, krene li s rješavanjem drugog - fakulteti rade u smjenama i vikendom, i nastavi li uklanjati ostale probleme - manjak profesora, problem neutemeljene upisne kvote, promjena sporne odluke o upisu djece branitelja... ima li šanse da novoga vođu 337 godina starog sveučilišta vidimo češće na televiziji? Ili bismo za to još trebali nabrojati tko mu (joj) je bio djevojka ili dečko, pronaći nekoliko dvojnika i sve ih nazvati istim imenom?</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="10">
<p>Prioritet bi trebali imati radnici</p>
<p>Napuštene zemlje ima navodno 300.000 hektara. Evo prilike za seljačke koncesije</p>
<p>Odazivajući se pozivu premijera Sanadera, izrečenom 13. veljače na Hrvatskom radiju, da se upriliči javna rasprava o tome kome dati prednost kod koncesija za korištenje državnog poljoprivrednog zemljišta: seljačkim domaćinstvima ili udruženim poljoprivrednim radnicima u kombinatima, odmah se, suprotno od premijera, čuju glasovi kako bi prioritet svakako trebali imati radnici, tj. radni kolektivi koji su, slijedom više generacija, stvarali i opremali naša velika poljoprivredna dobra, učinivši neka od njih oglednima u tehnološkom pogledu mnoštvu inokosnih seljaka.</p>
<p>Ti su kombinati postizali još prije 40 i više godina, a neki postižu i danas, rekordne prinose u žitaricama, uzgoju i tovu stoke, snažno utječući i na razvoj seljačkih gospodarstava. Svrstali su se u red glavnih naših izvoznika.</p>
<p>Ne znam u kakvom su stanju danas naši poljoprivredni kombinati, kako svladavaju teškoće u kojima u se našli, ali, bez obzira na sve to, ludost bi bila dopustiti da se rasparceliraju i predaju u koncesiju pojedinim seljacima. Upropastili bismo jedinu sigurnu podlogu na kojoj možemo uspješno prosperirati na europskom tržištu poljoprivrednih proizvoda te izravno u opskrbi našeg turizma koji se sada mahom snabdijeva uvozom hrane.</p>
<p>Čast obiteljskim gospodarstvima; mnoga su se zadnjih tridesetak godina razvila u snažne proizvođače dosegavši razinu seoskih farmera u Danskoj, Austriji i drugdje. U tome ih treba podržavati da ulaskom Hrvatske u EU ne propadnu. Sjećam se kako su mi se, dok sam 1960-ih vodio agrarni program tadašnjeg Radio Zagreba obraćali tisućama pisama da ih podržim u njihovim nastojanjima da se domognu mehanizacije. Sada je seljak na traktoru, a traktor traži površine veće od malog posjeda, i tu je podloga nekih zahtjeva da se zemlja kombinata preda individualnim seljacima, da se zapravo oduzme poljoprivrednim radnicima koji od nje žive.</p>
<p> Potvrda je to pouke iz političke ekonomije da razvoj sredstava za proizvodnju diktira i promjene društvenih odnosa.</p>
<p>M eđutim, u povijesti hrvatskog sela nema pojava da je seljak bio protiv radnika. Bio je protiv velikaša, tražio agrarnu reformu i dobio ju je poslije I. i II. svjetskog rata. Pravi seljak zadojen radićevstvom nikad nije ustao protiv poljoprivrednog radnika na obližnjem veleposjedu nego protiv samog veleposjednika. A zašto bi sada bio protiv poljoprivrednih radnika? Radni seljak i poljoprivredni radnik s naših poljoprivrednih kombinata prirodni su saveznici i stoga je politički i moralno vrlo sumnjiva buka koju čujemo u posljednje vrijeme iz redova nekih udruga u jagmi za državnom zemljom. Prvenstveno pravo na nju imaju radnici koji na njoj rade i njima udruženima treba dati koncesije.</p>
<p>Druga je stvar s napuštenom zemljom koju nitko ne obrađuje. Ima je navodno 300.000 hektara. Evo prilike za seljačke koncesije. Neka se za to natječu.</p>
<p>Autor je publicist iz Zagreba.</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Odgovori ipak još nisu dani </p>
<p>Pozivam Jakovinu da navede stranicu »Dodatka« u kojoj je napisana riječ »agresija«, »okupacija«, na kojoj se spominje Ovčara i sl.</p>
<p>Na mojih dvanaest jasno postavljenih pitanja u vezi najavljenog izdavanja »Dodatka udžbenicima za noviju hrvatsku povijest« Tvrtko Jakovina je odgovorio tekstom »Pitanja na koja su odgovori već dani«. U njemu me je optužio da se držim obrasca: lažimo i ne navodimo citate iz teksta!</p>
<p>Najprije bih ga zamolio da ponovno pročita svoj odgovor i iz njega hrvatskoj javnosti citira odgovore na sljedeća moja već postavljena pitanja: Zašto je pisanje novije hrvatske povijesti povjereno samo jednoj skupini autora (ako je uvriježeni običaj u pisanju svih udžbenika da se od više ponuda izabere najbolja)? Po kojim su to jasnim kriterijima odabrani autori »Dodatka/zbornika«? Na ta pitanja Jakovina lakonski odgovara: »Nama je rečeno da su udžbenici koje smo mi napisali najbolji te smo zato i izabrani.« No, to ponovno ne dotiče bit problema, koji se može i ovako formulirati: Koliko je bilo drugih skupina autora koje nisu bile tako dobre kao trojac u kojem je i Jakovina?</p>
<p> Što se tiče mojeg pitanja o sukobu interesa, Jakovina to poriče postavljajući pri tome protupitanje: »Je li i Matica hrvatska, izdavač moje prve knjige, sumnjiva na sličan način?« Usporedba je potpuno deplasirana, jer sam pokazao da je, što je svakako zanimljivo, baš sve troje autora »Dodatka«, a ne samo Jakovina, vezano za izdavačku kuću Srednja Europa (supruga i urednica, urednica izdanja i autor). Javnost još uvijek čeka odgovore i na ostala pitanja: Hoće li se »Dodatak/zbornik« tiskati bez ikakvih preinaka? Tko je i kad odlučio da se on ipak tiska? Je li u odabiru nakladnika bilo više ponuda? Je li u sadašnjoj teškoj gospodarskoj situaciji baš neophodno na račun poreznih obveznika tiskati znanstvenicima i nastavnicima neobvezujući zbornik? Uz najbolju volju i želju, teško mi je dokučiti tvrdnju dr. Jakovine da su to »pitanja na koja su odgovori već dani«!</p>
<p>Njegovu ocjenu o dijelu hrvatskih povjesničara: »Nije li neobično da se ljudi koji su razotkrili skandaloznu rabotu koja je izazvala 'protivljenje većeg dijela znanstvene i šire javnosti' straše to pokazati?... Očito da oni, za razliku od nas, ne stoje iza onog što su napisali«, ne želim komentirati.</p>
<p>O njegovoj tvrdnji: »Ne znam kako Tomislav Vuković zna da više recenzenata nije pristalo da se njihove ocjene tiskaju, jer ja takvih informacija nemam«, samo bih dodao – ako Tvrtko Jakovina nema takvih informacija, ne znači automatski da one ne postoje ili da su one lažne, jer će se i on, siguran sam, složiti da je sintagma - mjerilo istine to sam ja, promašena. Ponavljam, neki recenzenti nisu pristali na tiskanje, jer kako je jedan od njih napisao, ne žele biti »pokriće i smokvin list Ministarstvu« u tiskanju »Dodatka«. Smijem također ustvrditi kako je ministrov »argument« za tiskanje - da je dužan poštivati ugovor što ga je s autorima potpisao njegov prethodnik - najblaže rečeno apsurdan. </p>
<p>Jakovina citira dvije rečenice iz »Dodatka/zbornika«, koji po njemu imaju najveću »težinu« u objektivnosti o Domovinskome ratu. Prvi je na str. 23.: »Od ljeta 1991. oružani sukobi u Hrvatskoj prerasli su u otvoreni rat. U sukob su se, uz podršku Miloševićeva režima, uključili i JNA te dobrovoljačke i plaćeničke jedinice iz Srbije«. Prepuštam čitateljima neka sami zaključe, kao što su to autori prepustili učenicima da »sami zaključuju« tko je koga napao, tko je agresor, a tko napadnuti i dr. Drugi je citat na str. 24.: »JNA i srpske paravojne jedinice odgovorne su za protjerivanja i ubijanja hrvatskoga i drugoga nesrpskog stanovništva s ciljem stvaranja etnički 'čistih' srpskih područja«. </p>
<p>Č itatelj se mora vratiti na početak poglavlja da bi razumio je li riječ o hrvatskom i nesrpskom stanovništvu npr. na Kosovu ili okupiranim dijelovima Hrvatske, a kako će učenici sami zaključiti da se pod »srpskim paravojnim postrojbama« podrazumijevaju ne samo one iz Niša, Šapca i Beograda, nego i iz Belog Manastira, Knina i Trebinja, to samo autori znaju.</p>
<p>Pozivam gospodina Jakovinu da navede stranicu »Dodatka« u kojoj je napisana riječ »agresija«, »okupacija«, na kojoj se spominje Ovčara, podatak tko je razrušio Vukovar i sl! </p>
<p>Autor je novinar Glasa Koncila.</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>U kojoj je vremenskoj zoni Torino</p>
<p>Koji se put pitam prema kojem načelu Hrvatska televizija slaže program? Kome je, primjerice, palo napamet da malo prije ponoći emitira snimku (!) slobodnog sastava klizačkih parova sa Zimskih olimpijskih igara u Torinu? Tko može čekati do ponoći da bi gledao snimku? U četvrtak je, usput rečeno, bilo još gore: snimka završne večeri klizača je, prema programu, planirana 40 minuta nakon ponoći. Kao da je Torino u drugoj vremenskoj zoni.</p>
<p>Misle li na HTV-u da njihovi gledatelji nekad moraju i spavati ili ih baš briga za nas koji uredno plaćamo pretplatu, a olimpijska natjecanja gledamo na stranim programima, koji za olimpizam imaju mnogo više razumijevanja.</p>
<p>Miroslav BijelićČakovec</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Oaza u srcu Europe</p>
<p>Hrvatska svojim prirodnim bogatstvima, geografskim položajem i politički dobrim odnosima sa svim zemljama svijeta ispunjava uvjete da bude zaštićena prirodna oaza u srcu Europe. Da služi svim građanima Europe i svijeta. Stoga su i mnogi u svijetu i Europi spremni financirati te programe i spremni su osigurati sredstva za investiranje u znanstveno-zdravstveno-sportsko-rekreative programe i eko proizvodnju.</p>
<p> Zemlja odmora, ljubavi, sreće i životnih vrijednosti koje ni jedna europska zemlja ne može pružiti, jer nema takve prirodne resurse niti geografski položaj koji ima Hrvatska. Tome treba dodati tradicionalnu gostoljubivosti Hrvata i njihovu toplinu te spremnost na životne radosti, kojih je u svijetu sve manje i manje. Hrvatska ima sve uvjete da postane oaza odmora i rekreacije u Europi. </p>
<p>Pozivano sve udruge, udruženja i pojedince koji na bilo koji način potiču ekologiju, prirodnu zdravu proizvodnju hrane i zaštitu prirode da nam se sa svojim zahtjevima pridruže te pomognu kako bi se ideja da Hrvatska bude oaza odmora i rekreacije u Evropi ostvarila. Stoga bi se u što kraćem roku trebao pokrenuti postupak za donošenje zakona kojim će se cijelo područje Republike Hrvatske proglasiti ekološkim zaštićenim.</p>
<p>Niko ŠoljakPredsjednik Hrvatskoga svjetskog saboraPoreč</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="14">
<p>U Bologni nisu prijetili iseljenjem i ovrhama!</p>
<p>»Čelnici Bologne prije dvadesetak godina stanare su preselili u drugi dio grada dok u potpunosti nisu obnovili njihove stare domove«, kaže dr. Boris Morsan </p>
<p>Za obnovu Gornjeg grada bio bi najbolji bolonjski model obnove. To smatra dr. Boris Morsan , redoviti profesor Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu. </p>
<p>»Čelnici Bologne prije dvadesetak godina uredili su povijesnu jezgru svog grada a da nisu prisiljavali ljude da sami plate obnovu ili im prijetili ovrhama«, priča profesor Morsan. Kaže da su stanare preselili u drugi dio grada dok u potpunosti nisu obnovili njihove stare domove i trošnu komunalnu infrastrukturu. Nakon toga su ih vratili u obnovljenu povijesnu jezgru. »Talijani su se držali načela da grad čine ljudi i nisu htjeli razoriti njegovu društvenu strukturu – prijateljstva i susjedstva«, govori i dodaje: »Njima je bilo stalo do toga da se život Bologne nastavi u svom prirodnom toku«. </p>
<p> Ako bi se dugogodišnje stanare ovrhama tjeralo s Gradeca, socijalne bi promjene na Gornjem gradu, tvrdi profesor Morsan, bile jednake onima koje su proživljavali rumunjski seljaci, kada ih je Ceausescu iz seoskih kuća selio u masivne komunističke gradnje. »Kako se samo tako netko može upisati u nečiju hipoteku kao vlasnik? To se na ulici zove reket«, ogorčen je profesor Morsan.</p>
<p>Kaže da su gradskim ocima nekretnine važnije od ljudskih života i tvrdi da je Grad bacio oko na Gradec zbog atraktivnosti lokacije i zainteresiranosti bogataša za kupovinom nekretnina. »Podsljemenska zona iscrpljena je za gradnju. Sad se traži nova atraktivna lokacija na kojoj bi bogataši mogli kupovati nekretnine«, objašnjava. Bandićevu izjavu da »ljudi koji nemaju novca trebaju stanovati drugdje«, ocjenjuje drskom. »Ako Grad prisili građane na selidbu i uđe im u hipoteku, onda provodi čisto obespravljivanje tih ljudi«, kaže profesor. </p>
<p>Prisjetio se vremena nakon Drugog svjetskog rata kada su se u kuće Gradeca useljavali oficiri, dok su stanari morali u šupe. </p>
<p>»Nisam odgovorio na ponudu Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture da mi obnove fasadu, jer je ta ponuda nakaradna«, kaže Milenko Stambolija koji sa suprugom Paulinom više od 35 godina stanuje u stanu od 70 kvadrata na Kapucinskim stubama 1. »Kako nam samo mogu prijetiti ovrhom«, ogorčen je umirovljenički par. Kažu da je taj stan sve što imaju. Kada su se uselili, bio je trošan i vlažan. »Interijer smo obnavljali postepeno dvadeset godina, a Grad nam nikad nije ponudio pomoć iako se radi o spomeniku kulture«, kaže Milenko Stambolija. </p>
<p>Umirovljenički par pokrenuo je među stanarima Gradeca peticiju protiv načina na koji Grad želi prisiliti njegove stanovnike na obnovu. »Nismo mi protiv obnove Gornjeg grada, ali smo protiv prijetnji i takvoga načina obnove. Pa nije naša mirovina visoka kao saborska«, kažu.</p>
<p>Njihova susjeda iz Matoševe 1, profesorica Hrvatskog jezika Branka Milković, kaže da »nema ništa protiv obnove fasada«, ali da se »stanovnici Gornjeg grada susreću s puno većim problemima nego što su oronula pročelja«. Priča da Grad nije htio pomoći stanarima oko saniranja zapadnog zida zgrade iako se on može svaki čas urušiti. »Moramo ga sami sanirati pa plaćamo pričuvu od oko 400 kuna mjesečno«, kaže gospođa Milković. </p>
<p>Budući da ona sa suprugom i djecom stanuje u stanu od 90 kvadrata pita se odakle bi namaknuli još 450 kuna, koliko bi morali plaćati mjesečno pet godina za obnovu fasade. »A režije skaču svakog mjeseca, samo je voda ovog mjeseca poskupjela za skoro 20 posto...«, žali se. Upozorava i na drugi problem Gornjeg grada. »Načičkan je kafićima, nema drugih sadržaja, a jedna od rijetkih livada pored kule Lotrščak ljeti se pretvara u terasu na kojoj se ispijaju skupi kokteli«. Predsjednik Društva arhitekata Zagreba, Hrvoje Hrabak, kaže da bi bez temeljite obnove kuća i obogaćivanja novim sadržajima, koji bi poboljšali kvalitetu života i turističku ponudu, Gornji grad postao samo »parkiralište s oličenim fasadama«.</p>
<p>Tomislav Marinović</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Tatjana Holjevac i dalje predsjednica </p>
<p>Povod za glasovanje o povjerenju predsjednici bilo je pokrovite-ljstvo nad knjigom Jože Horvata »Svjedok prolaznosti«</p>
<p>Tatjana Holjevac ostaje na mjestu predsjednice Skupštine, jer je većina zastupnika odbila prijedlog oporbe iz redova HSP-a, HDZ-a, HSLS-a, HNS-a i Nezavisne liste Borisa Mikšića za njezinom smjenom. </p>
<p>Povod za glasovanje o povjerenju predsjednici bilo je pokroviteljstvo nad knjigom Jože Horvata »Svjedok prolaznosti« za koju je, tvrde oporbenjaci, mimo Statuta i Poslovnika, Holjevac odobrila 20 tisuća kuna. No, zastupnici su za govornicom, a neki i na konferenciji za novinare, na račun predsjednice Skupštine sipali nove optužbe. Tako ju je Miroslav Rožić iz HSP-a nazvao »ubojicom dječjeg lica, koja čini što god želi«, pa tako je zaposlila i četiri savjetnika koji koriste službene automobile i mobitele. Tomislav Babić iz HDZ-a prozvao ju je za loše vođenje sjednica i za »samopromidžbu« na jednoj televiziji, a koju Gradska skupština plaća pet milijuna kuna. </p>
<p>Nakon toga, pravu buru izazvao je Joško Morić (DC) rekavši da je zahtjev oporbe »politička trgovina« i da potpredsjednici Skupštine također bez potrebe koriste službene automobile. Na to je reagirao potpredsjednik Skupštine Miroslav Rožić, koji je rekao da je to normalna praksa i u drugim županijama. </p>
<p>Tatjana Holjevac na točki dnevnog reda na kojoj se odlučivalo o njezinoj sudbini, vođenje sjednice prepustila je Berislavu Radiću i nije izlazila za govornicu. Nakon što joj je izglasano povjerenje, Tatjana Holjevac izjavila je novinarima kako nije željela odgovarati na »objede oporbenih zastupnika i sudjelovati u toj predstavi«. </p>
<p>Na sjednici Skupštine, članu Poglavarstva Dušku Ljuštini, potvrđen je još jedan mandat za ravnatelja kazališta Kerempuh, na čelu kojeg je već 24 godine. </p>
<p>Hrvoje Dorešić</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Zeleni protiv benzinske crpke na Horvaćanskoj </p>
<p>U petak su se ponovo okupili prosvjednici u Horvaćanskoj cesti na Jarunu. Predstavnici stranke Zeleni za Zagreb i ogorčeni susjedi kraj potoka Vrapčak izrazili su nezadovoljstvo zbog benzinske crpke na zelenoj površini, čija je gradnja obustavljena, ali je ovaj tjedan ponovo nastavljena. Slučaj se rješava već osam godina, ali još nije zaključen. </p>
<p>»Početkom tjedna primijetili smo da betoniraju temelje pa smo se pobunili!« rekao je Damir Pavlek, predsjednik Zelenih. Tvrtka Marimpex je 1998. počela na toj lokaciji (tristotinjak metara zapadno od crkve Sveta Mati Slobode), kaže Pavlek, graditi benzinsku crpku bez građevinske dozvole. </p>
<p>»Pokušavamo obustaviti gradnju crpke već godinama, ali ona je 2000. ipak dobila građevinsku dozvolu« rekao je Pavlek. Građevinska inspekcija zatvorila je gradilište 2003. jer se kopalo preblizu toplovoda, koji je do danas otkriven i nezaštićen. Građani su se smirili nadajući da će ukloniti gradilište i sanirati zelenu površinu, ali sve je stajalo do ovoga tjedna.</p>
<p>»Stanujem u Horvaćanskoj preko puta gradilišta, gledam ga godinama i nemam mira od radova. Ne želim benzinsku crpku ispod prozora niti još veću automobilsku gužvu nega sada«, rekla je Marija Jajetić, koja strahuje i od povećanja broja prometnih nesreća. I građani i Zeleni slažu se u tome da bi benzinska postaja na toj lokaciji postala »ekološka bomba«. </p>
<p>Petra Padjen</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Dan karijere na Agronomiji</p>
<p>Studentska udruga agronomije Studa, u suradnji s Agronomskim fakultetom i Hrvatskom mljekarskom udrugom, organizirala je u petak prvi susret hrvatskih gospodarstvenika i studenata Agronomskog fakulteta - Career day. U novom VI. paviljonu Agronomskog fakulteta prezentacijom 42 studentska rada, u sekcijama bilinogojstvo, stočarstvo i uređenje krajobraza, gospodarstvenici su imali priliku procijeniti sposobnosti studenata u praksi i stručnom obrazovanju. Istovremeno, hrvatski su gospodarstvenici studentima predstavili, na pojedinačnim informativnim pultovima, smjernice budućeg razvoja svojih tvrtki i hrvatskog gospodarstva u cjelini.</p>
<p>Voditelj projekta Dana karijere na Agronomskom fakultetu, Zoran Vukašinović, ističe da je svrha skupa povezivanje, približavanje i suradnja budućih agronoma s gospodarstvenicima, u kojoj bi, već u ranijoj fazi studija započeta suradnja na projektima, rezultirala postizanjem visoke stručnosti i osposobljenosti agronomskih radnika odmah po stjecanju diplome. »Velik interes i odaziv studenata i gospodarstvenika potvrđuje potrebu za takvim događanjima. Zbog toga će organizacija Career daya postati tradicija na Agronomskom fakultetu«, kaže Vukašinović.</p>
<p>Pozitivan primjer suradnje studenata s gospodarstvenicima istakla je Branka Aničić, voditeljica Smjera uređenja krajobraza, čiji studenti su u svojim seminarskim radovima projektirali uređenje središnjeg parka u Velikoj Gorici, koji je oduševio Poglavarstvo toga grada, koje ga je prihvatilo i prema njemu uredilo park.</p>
<p>Apsolventica Zvjezdana Marković obradovala se jer je njezin fakultet napokon otvoreniji u komunikaciji s gospodarstvenicima. Dolazak vodećih gospodarskih tvrtki iskoristila je za upoznavanje s mogućnostima zaposlenja, kao i privremenog praktičnog rada. »Konačno!«, bio je jedini komentar Borisa Bokulića jer je to još jedan doprinos shvaćanju značenja poljoprivrede, kao jednog od temelja društva. »Suradnja struke i prakse neminovna je i jedino tako možemo napredovati«, smatra Bokulić. </p>
<p>Njegov kolega Ante Andabak kaže kako je i novi, bolonjski sustav, donio bitne pomake u studiju agronomije jer je znatno povećan broj sati terenske nastave. Kontakti, koje su studenti na Danu karijere uspostavili s gospodarstvenicima, uvelike će im, kaže Andabak, olakšati komunikaciju i suradnju, kao i pomoći odrediti smjernice daljnjeg obrazovanja.</p>
<p>Branimir Markač</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Tonković: Bio sam na obavijesnom razgovoru u policiji</p>
<p>Prosvjetna inspekcija upozorava da »ne bi bilo uputno da se Vijeće i Poglavarstvo Kravarskoga upleću u daljnji rad i funkcionira-nje škole« </p>
<p>Dan nakon što je Poglavarstvo Zagrebačke županije zatražilo od Ureda državne uprave i Prosvjetne inspekcije nadzor nad zakonitošću rada Školskoga odbora Osnovne škole Slavka Kolara u Kravarskom, Vjesnik je u petak razgovarao s ravnateljem te škole Nikolom Tonkovićem. Inspekcijski nadzor zatražen je, naime, upravo zbog Tonkovićeva izbora na mjesto ravnatelja. </p>
<p>»Dužnost sam preuzeo u srijedu, nakon što sam s predsjednicom Školskog odbora potpisao Ugovor o radu«, kaže. </p>
<p>»Nije mi jasno u čemu je problem, jer izabran sam većinom glasova«, ispričao je Tonković, koji u osnovnoj školi u Kravarskom radi 20 godina, od čega je 10 godina – od 1995. do 2005. – već obavljao posao ravnatelja. U srpnju lanjske godine smijenjen je s te dužnosti, a škola je dobila v.d. ravnateljicu. Kako je Vjesniku objasnio Vlado Kolarec, načelnik Općine Kravarsko i član bivšeg sastava Školskog odbora, Tonkoviću je lani uskraćeno povjerenje »zbog neadekvatnog znanja učenika, nenamjenskog trošenja novca, otuđivanja imovine i neosiguravanja adekvatne školske opreme«. Tonković pak kaže kako je puno pridonio razvoju školstva u Kravarskome i kako je u svome radu uvijek imao podršku učitelja. </p>
<p>Protiv njegova ponovnog izbora za ravnatelja škole, na sjednici Školskoga odbora u ponedjeljak, bio je Josip Zagorac, koji nam je rekao da je Tonković, prilikom prijave na natječaj, priložio staru potvrdu o nekažnjavanju. »Imam saznanja da se protiv Tonkovića vodi krivični postupak i zato nisam podržao njegovu kandidaturu«, rekao je Zagorac, imenovan u Školski odbor u ime Zagrebačke županije. </p>
<p>Od Vlade Kolarca Vjesnik je dobio presliku potvrde Policijske postaje u Velikoj Gorici, izdane 22. prosinca 2005., u kojoj stoji da je nad Nikolom Tonkovićem, tada bivšim ravnateljem Osnovne škole Slavka Kolara, provedena kriminalistička obrada.</p>
<p>Policija je utvrdila »postojanje osnovane sumnje da je Tonković počinio kazneno djelo zloporabe položaja i ovlasti te krivotvorenja isprave«, stoji, među ostalim, u toj potvrdi velikogoričke policije. Isti dokument konstatira da je »na Županijsko državno odvjetništvo u Velikoj Gorici podnesena kaznena prijava«. U petak nije bilo moguće dobiti informacije u kojoj je fazi taj sudski spis. </p>
<p>»Bio sam u policiji, na obavijesnom razgovoru«, priznao nam je Tonković, no odmah je dodao da je od Općinskoga suda u Velikoj Gorici dobio potvrdu o nekažnjavanju, koja je bila sastavni dio njegove prijave na natječaj za ravnatelja, i u kojoj je, kako je rekao, navedeno da se protiv njega ne vodi istraga, niti je podignuta bilo kakva optužnica. »Netko mi, vjerojatno vrlo zločest, pokušava raditi spačke«, rekao nam je Tonković. </p>
<p>Nadzor nad radom Osnovne škole Slavka Kolara, kontrolu rada učitelja, provjeru znanja učenika i kontrolu nad zakonitošću rada Školskog odbora, od Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, 15. veljače ove godine zatražilo je i Općinsko vijeće Kravarskoga. Želimir Šimičić, voditelj Samostalne službe za inspekcijske poslove toga ministarstva, općinu je prije četiri dana pismeno obavijestio da »u nadzoru prosvjetne inspekcije nisu nađene nepravilnosti u radu Školskog odbora«. U odgovoru inspekcije također se navodi da »ne bi bilo uputno da se Vijeće i Poglavarstvo Kravarskoga upleću u daljnji rad i funkcioniranje škole u onim područjima koja su zakonom dana u nadležnost drugim tijelima uprave«. </p>
<p>Dražen Kopač</p>
<p>Veli starina Jandraš Fiolić iz Hrvašćanskih čestitara, da je veljača prekretača i vu te smo se uvjerili. Veli da sveti Matija led razbija, a ak ga ni, on ga spremi. I vu te sme se sčera, kad mu je godovno, uvjerili. No, nebu ni sniježek ni studen pokvarila fašenjske spelancije. Je da je Sanobor glavni, ali i u svim selima okolice Zagreba lafre su prevzele vlast. I to je dobre. Bar male da znamo zakaj nam je tak kak je.</p>
<p> Biškupčani su kakti Brazilijaneri napravili 12 platformi na kojima je se, od ptičje gripe pa do štamparije novca. Vu Svete Helene su već napravili industrijsku zonu vu koje budu proizvodili kukavičja jaja, novinarske patke i transportere za neispunjena obećanja. Pajdašica Jelena Popović iz Jaske veli mi da pri njima nebu niš posebnoga jer je tam fašenjek cijele lete. Šte bi tak svi mislili ne bi nam trebale ni fašnika ni čiste srijede.</p>
<p>Starina Filić pofalil me kaj sam objasnil koje su narodne pjesme a kaj je »kuruza«. I veli da nije istina kak se v Zagrebu i okolici slušaju same »cajke«. Veli da si posluhnem nedeljom okre poldana lokalne stanice pa bum videl kaj je pravo stenje stvari. Bormeš sam posluhnul. Na RVG-eju doktor Rubala vrti »Narodni vez«. Na Zeline, Lekeniku, Čazmi i Garešnici Drago Horina slaže »Bisernicu«. I tu morete čujti i »Kriči kriči tiček« i »Zagorski sem veseljak« i Domjanića i Ladarice, i Kiću Slabinca, i Radeka Brodarca...</p>
<p> Čuden je svat taj Horina. Šest dni je član Poglavarstva Zagrebačke županije, a sedmoga veseljak trubač, tamburaš, mandolinist i violinist. </p>
<p>Na ZV-u, na sajmu Šport i nautika, sreli se Alen Šušković-Šuško iz Čučerja i Štef Trcak iz Polonja.</p>
<p> »Kaj si došel kupiti brod za Lonjski loyd«, podbode Alen?</p>
<p>»Neg kak«, otpovrne Štef.</p>
<p>»I kaj si kupil?«</p>
<p>»HD desetku! To ti je Hot Dog za deset kuna!«</p>
<p>Stjepan Šagovac</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="19">
<p>Marš u inat ptičjoj gripi</p>
<p>Uginuli purani na istoku Francuske nosili su »visoko patogen virus H5« no još je prerano reći je li u pitanju H5N1, kazao je u petak francuski ministar poljoprivrede Dominique Bussereau. Obistine li se sumnje, bit će to prvi slučaj ptičje gripe u nekom europskom uzgajalištu. Povrh svega, zaraženi purani nalazili su se u »zaštićenoj zoni«! Slične probleme dijele i Slovaci. U petak je iz Londona stigla potvrda da su dvije uginule ptice nađene u utorak, imale H5N1.</p>
<p>Isti se virus proširio i na drugu njemačku saveznu pokrajinu, Schleswig-Holstein, u blizini Danske, gdje je utvrđen na dvjema uginulim divljim patkama. H5N1 prvi je put utvrđen i u Gruziji, i to na uginulim labudovima.</p>
<p>Unatoč očitom širenju bolesti, pingvini u Zoološkom vrtu u Zürichu bezbrižno su se šetali pred brojnim posjetiteljima. Tamošnji ZOO ima, naime, posebnu dozvolu za paradu pingvina na otvorenome. No, sudeći po njihovu izgledu, parada se, čini se, pretvorila u prosvjed. Protiv ptičje gripe! [akb]</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Bono, Geldof i Nobelova nagrada za mir</p>
<p>OSLO</p>
<p> – Dvije rock zvijezde, Bono Vox i Bob Geldof, nalaze se na bogatom popisu nominiranih za ovogodišnju Nobelovu nagradu za mir, objavio je u petak direktor Nobelovog instituta Geir Lundestad. Bono, vođa grupe U2, i Geldof, organizator lanjske humanitarno-glazbene akcije »Make Poverty History«, tek su djelić popisa sa čak 191 nominacijom, što je drugi po dužini popis u 105 godina dugoj povijesti toga priznanja – nominirane su 23 organizacije i 168 pojedinaca. Rekordne 2005. bilo je 199 nominacija.</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Velika plava mrlja u moru kod Šibenika</p>
<p>ŠIBENIK</p>
<p> – U petak ujutro u moru kod Podsolarskog blizu Šibenika primijećena je veća mrlja. Plavkasta tekućina puna pjene izlazi iz betonskog ispusta, a o kakvom je onečišćenju riječ i tko je odgovoran za ispuštanje tekućine, ne zna se. Zanimljivo, isto se onečišćenje zbivalo i ranijih godina na istom tom mjestu u Podsolarskom, gdje je ispust za otpadne vode više korisnika. No, nikad nitko nije uspio otkriti odgovorne.</p>
<p>Poznato je da na tom dijelu ispust imaju TLM, kao i njegov pogon Elemes, ali i drugi. Inspektorica zaštite okoliša Živana Krnić u petak je pak bila na terenu u Kninu pa će se na uviđaj u Podsolarskom morati pričekati do ponedjeljka. [J. Klisović]</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Učinkoviti grejp</p>
<p>Dajući pacijentima sa srčanim bolestima svakodnevno jedan grejpfrut, liječnici su utvrdili da je kod njih nakon određenog vremena znatno smanjena razina kolesterola u odnosu na skupinu pacijenata koji nisu jeli grejpfrut. Otprije je poznato da je visoki kolesterol u krvi jedan od glavnih čimbenika razvoja srčanih bolesti.</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>FBI i MI5 ispitivali Morriseya</p>
<p>LONDON</p>
<p> – Zbog javnih nastupa u kojima kritizira britansku i američku vladu, britanskog pjevača Morrisseya ispitivale su – i američka i britanska obavještajna služba. Nekadašnji pjevač grupe The Smiths često kritizira rat u Iraku, a američkog predsjednika Busha više je puta nazvao »teroristom«.</p>
<p>»FBI i MI5 ispitivali su me želeći utvrditi predstavljam li neposrednu opasnost za obje vlade. No, brzo su prestali jer ne pripadam nijednoj političkoj skupini. Ali sam sad uvjeren da su i Engleska i Amerika nedemokratska društva. Jer, čim otvoreno nešto kritiziraš, odmah te ispituju«, tvrdi Steven Patrick Morrisey. [akb]</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>»Austrian airlines« ipak odgađa letove u Irak</p>
<p>BEČ</p>
<p> – Zrakoplovna kompanija »Austrian Airlines« do daljnjega je odgodila planirano spajanje Beča i Arbila na sjeveru Iraka, čime je izgubila priliku postati prvom europskom kompanijom s redovnom linijom za Irak. U priopćenju se ističe da su odgodu izazvale nove okolnosti u Iraku. Austrijska je tvrtka dosad već više puta »probila led« - prva je, primjerice, poslije ratnih sukoba letjela u Sarajevo i Prištinu.</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>U požaru u Bangladešu 51 mrtav</p>
<p>CHITTAGONG</p>
<p> – Najmanje je 51 osoba poginula, a stotinjak ih je ozlijeđeno u požaru koji je izbio u tvornici tekstila u Chittagongu, na jugu Bangladeša. Iz ruševina je dosad izvučeno 41 truplo. U času izbijanja požara, vjerojatno zbog kratkog spoja na električnim instalacijama, u tvornici KTS Composite Textile radilo je najmanje 500 radnika. Među ozlijeđenima je najmanje 25 osoba u kritičnom stanju.</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>U Moskvi 57 mrtvih</p>
<p>MOSKVA</p>
<p> – Dan nakon tragedije u središtu Moskve do koje je došlo kada se pod težinom snijega urušio krov tržnice, vlasti su objavile konačan broj mrtvih – 57. Spasilačke su službe u petak odustale od daljnje potrage za preživjelima, ustvrdivši da ih pod ruševinama jednostavno više nema. Ostala je još samo tužna identifikacija poginulih...</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Masovna uhićenja na koncertu Stonesa</p>
<p>BUENOS AIRES</p>
<p> – Više od 80 obožavatelja Rolling Stonesa uhitila je u četvrtak navečer argentinska policija kod stadiona Monumental na kojemu su Jagger i društvo održali svoj drugi tamošnji koncert u sklopu turneje »A Bigger Bang«. Od osamdesetak uhićenih, u sukobu s policijom više je od 20 obožavatelja i ozlijeđeno. Uzrok sukoba? Na koncert su htjeli ući – bez karata. [akb]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="28">
<p>Razotkrivanje zla </p>
<p>Zlatko Vitez uspio napraviti protočnu predstavu koja se tiče našega vremena</p>
<p>Aretej, liječnik iz 3. stoljeća, koji je prisiljen ubijati da bi preživio, i dva apatrida, emigranti bez domovine, susreću se uoči Drugoga svjetskog rata na ruševini Aretejeve vile te razmišljaju i raspravljaju »o bitno nepromijenjenom barbarstvu i okrutnosti prošlosti i sadašnjosti«. Kao turist pridružuje im se Raoul Morgens, prvak suvremene medicine, od kojega se traži isto što i od Areteja. </p>
<p>Uspostavom »analognih dramskih radnji«, usporedbom prošlosti i sadašnjosti, Krleža je ispričao priču o povijesti ubijanja, o ubojicama i njihovim nalogodavcima. Spoznaja da u svijetu još uvijek zlo nije ustuknulo pred dobrom, predstavu čini suvremenom.</p>
<p> Krleža poručuje svima koji bi htjeli opravdavati takva ubijanja da im unatoč zaboravu ljudi povijest neće oprostiti. Otvara ključno pitanje učiteljici života, povijesti – čemu je ljude naučila? </p>
<p>Jer tražiti krivce ili ubojice uzaludan je trud. Ili, kako rezonira Krleža, odnosno njegovi apatridi: »Uopće, teško je znati tko je koga ubio? Oni koji su ubijali jučer, tih više nema, upravo kao ni onih koje su pobili, a oni koji ubijaju danas, tih neće biti sutra (...) teško je znati tko je koga ubio i zašto, a tko je živ, a tko mrtav«.</p>
<p>Krležina je slika prošlosti i budućnosti mračna. Njegove poruke i te kako osvješćuju ono što nam globalistička manipulacija pokušava sakriti. Aktualizira problem liberalnoga totalitarizma, čega je žrtva, a tko drugi nego čovjek koji čezne za nekim boljim svijetom. Čovjek koji želi Slobodu. S natpisom Sloboda na zastoru pozornice, odnosno zastoru Svijeta, i počinje predstava. </p>
<p>Redatelj Zlatko Vitez osmislio je i ponudio »tešku predstavu«. Oslobodivši je Krležine retorike i patetike, doduše nedovoljno, a pitanje je koliko je to i moguće, uspio je napraviti protočnu predstavu, predstavu koja se tiče našega vremena, čija se asocijativnost prepoznaje i iščitava. Unatoč tomu redatelj Vitez nije uspio izvući iz glumaca sve ono što tekst nudi. Previše je općenitosti, a malo živih likova. </p>
<p>Apatridi Siniše Ružića i Hrvoja Klobučara nisu bili oslonci na kojima se mogla graditi priča o suvremenim ljudima bez domovine. Njihov pokušaj da budu klauni, a ne prognanici svjesni svoje sudbine nije urodio groteskom, nego nepotrebnim patosom. </p>
<p>Aretej Sretena Mokrovića, iako svjestan stupice u koju ga gura vlast, ne odbija izvesti zločin unatoč moralu koji zagovara. Je li to dovoljno za današnjega Areteja?</p>
<p>Morgens Zlatka Viteza, predan hedonizmu života, pun gorčine, ali i ironije, izaziva smrt svjestan da se samo na takav način može suprotstaviti kreatorima ljudske gluposti, te »svemirske sile«.</p>
<p>Prilagodljiva, ali i prepuštena instinktima održanja, u ponore i ekstaze Areteja i Morgensa uglobljuje se Jelena Miholjević kao Livija Ancila i Klara Anita.</p>
<p>Darko Milas kao Kajo Anicije Sever i barun Van Der Blooten pokazao je brutalnost onoga tko zna kako treba služiti gospodara da bi zauzeo njegovo mjesto. Pravi lik ponudio je Zoran Gogić. Njegov je konobar anticipacija suvremenog diplomata, spremnoga do kraju braniti ono za što je plaćen. </p>
<p>I ostali, Ivana Bolanča, Slavko Brankov, Nenad Cvetko, Sven Šestak, Ankica Dobrić, Đorđe Kukuljica, Marino Matotta, Josip Bobi Marotti i drugi, odigrali su svoje funkcije. </p>
<p>Miljenko Sekulić je scenograf, Ika Škomrlj i Elvira Ulip kostimografkinje, Arsen Dedić autor je glazbe, a Zdravko Stolnik oblikovatelj svjetla.</p>
<p>Andrija Tunjić</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Dijalog umjetnosti i crkve</p>
<p>Kakav je odnos crkve i suvremene umjetnosti? Kakve su suvremene crkvene gradnje? Postoji li uopće dijalog likovne suvremenosti i liturgijskih potreba? Na ta i još mnoga druga pitanja odgovorit će velika problemska izložba »Novija sakralna umjetnost« što se u Galeriji Klovićevi dvori otvara u utorak, 28. veljače.</p>
<p>Povjesničarka umjetnosti i ravnateljica Klovićevih dvora Vesna Kusin okupila je vrhunske znanstvenike: Ivana Oštrića za arhitekturu, Željku Čorak za primijenjenu umjetnost, Tonka Maroevića za slikarstvo i Ivu Šimata Banova za kiparstvo, ne bi li odgovorila na ta pitanja. Riječ je o pravom istraživačkom pothvatu, rekla je Vesna Kusin na konferenciji za novinstvo održanoj u petak u Klovićevim dvorima. </p>
<p>Iako je sagrađeno vrlo mnogo crkvenih zdanja u zadnjih 20 godina, rijetko su vrhunski umjetnici sudjelovali u oplemenjivanju prostora kao sukreatori. Štoviše, kako će istaknuti Ivan Oštrić, ono što će se vidjeti »vrh je lijepe sante koja krije tamu«. Sagrađeno je vrlo malo umjetnički vrijednih crkvenih zdanja. Problemi s kojima se nose crkvena zdanja brojni su od traženja lokacije u tzv. »urbanim rupama«, problema projektantske ili investicijske prirode, pa sve do bespotrebna gomilanja sadržaja. </p>
<p>»Bio sam bijesan obilazeći neke crkve«, istaknuo je Ive Šimat Banov. Često su crkve opremljene prosječnim ukusom. »Moja teza jest da je svako dobro umjetničko djelo religizno«, istaknuo je Banov. </p>
<p>Na izložbi će se moći vidjeti probrana djela majstora od Dulčića, Ružića, Kovačića, Vulasa, pa sve do umjetnika što istražuju u novim medijima (Franke). »Ako se crkva danas služi internetom, ne vidim razloga i da nova crkvena umjetnost ne bude isto tako suvremena«, zaključio je Banov. </p>
<p>»Prostorna zamisao izložbe temelji se na kružnom toku linije duž koje se nižu blokovi slikarstva, primijenjene i konceptualne umjetnosti, kiparstva i arhitekture«, objasnio je autor postava Mario Beusan. </p>
<p>Uz dvorane slikarstva ispunjene »radosnom ushićenosti«, nastavlja se dvorana čudesne privlačnosti božićnog ugođaja. Posebna crna prostorija ispunjena je rojem od stotinjak anđela Mire Vuce, a i završna dionica izložbe ozvučena je sa »sedam posljednjih riječi« na hebrejskom, hrvatskom i još nekoliko jezika.</p>
<p>Dominikanac Frano Prcela istom je prigodom najavio 6. pepelnicu umjetnika u srijedu, 1. ožujka u 19 sati također u Klovićevim dvorima. U raspravi »Umjetnički izričaj između slobode i odgovornosti« sudjelovat će Joško Marušić, Tonko Maroević i Rene Medvešek.</p>
<p>Marina Tenžera</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>»Što, zapravo, hoće te žene?«</p>
<p>Poznata uzrečica Igora Mandića iz polemike sa Slavenkom Drakulić ne bez razloga poslužila je autorima izložbene koncepcije Ivi Körbler i Radovanu Becku za naslov ovogodišnje, druge po redu, izložbe slikarica mlađe i mlade generacije, što je u petak navečer otvorena u Galeriji Zvonimir. </p>
<p>Darija Dolanski Majdak, Paulina Jazvić, Koraljka Kovač, Ana Barbić Katičić, Tisja Kljaković i Mirta Diminić u njihovu izboru potvrđuju da na našoj likovnoj sceni postoji zamjetan broj slikarica koje na osebujan i specifičan način reinterpretiraju bogato nasljeđe zapadnjačkog modernog i suvremenog slikarstva. U tom kontekstu Iva Körbler posebno ističe da se kod izabranih slikarica ne radi o citiranju i parafraziranju slavnih prethodnika i njihovih poetika. </p>
<p>S obzirom da su u Galeriji Zvonimir predstavljene isključivo slikarice, Körblerova i Beck strogo se ograđuju od bilo kakvih feminističkih konotacija i naglašavaju da su se izboru vodili isključivo kriterijem kvalitete nečijeg rada. U tom smislu Iva Körbler baš kod suvremenih hrvatskih ženskih umjetnica, u ovom slučaju onih koje se bave slikom u klasičnom smislu, primjećuje mnogo manji postotak lutanja i traženja, oscilacija u idejama, učestalosti izlaganja i autentičnu autorskom rukopisu nego kod većine njihovih muških kolega. </p>
<p>Vjerne vlastitim poetikama s razlučivim uzorima svaka od umjetnica njeguje vlastiti likovni put: Ana Barbić Katičić u tehnici akrilika na platnu slika figurativne kompozicije jarkih boja i jasnih rješenja na tragu pop arta. Mirta Diminić njeguje koloristički i oblikovni minimalizam, dok Darija Dolanski Majdak pristupa s pozicije geometrijske apstrakcije. Paulina Jazvić i Koraljka Kovač rade apstraktne kompozicije, dok su stilizirani aktovi Tisje Kljaković natopljeni mučnim egzistencijalizmom.</p>
<p>Strpljenje, trajna samoanaliza, iskrenost prema svome radu i tiha vjera u vlastite umjetničke istine, po autorici koncepta zalog su sigurne budućnosti šest spomenutih slikarica. [Martina Kalle]</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Dokumentarci za Europu </p>
<p>Festival ZagrebDox u organizaciji produkcijske kuće Factum ostat će zapažen ovaj put i po dosad »nepoznatom« načinu komunikacije između autora dokumentarnih filmova i mogućih sufinancijera. </p>
<p>Riječ je o prvom forumu predstavljanja projekata za dokumentarni film (pitching forum) priređenom u ovome dijelu Europe. Nenad Puhovski, direktor ZagrebDoxa, ne skriva zadovoljstvo ne samo stoga što se dokazani koncept razvoja i marketinga filmskih projekata održao u sklopu festivala, već zato što otvara vrata regionalnom dokumentarnom filmu prema Europi. </p>
<p>U bivšoj tiskari »Borbe« okupili su se urednici 11 televizijskih kuća iz Europe, od domaćeg HRT-a do BBC-a. »Kao i dosad zanimaju nas isključivo filmovi koje će publika gledati od početka do kraja«, rekao nam je Hrvoje Juvančić s HRT-a.</p>
<p>»Prvi put sudjelujemo na predstavljačkome forumu, i to je dobar način za prepoznavanje mogućih projekata. Zanimaju me dokumentarni filmovi jakog autorskog rukopisa. Prema onom što sam vidio, dobre ideje postoje, no čini mi se da neki od autora još nemaju jasni koncept«, izjavio je Branislav Guzina s RTS (SiCG). </p>
<p>Projekte je predstavilo 17 autora iz Hrvatske i regije, među kojima Andrej Korovljev, Branko Schmidt, Ivan Ramljak, Boris Veličan... Za svoje izlaganje svaki je autor imao na raspolaganju sedam minuta, a još toliko trajala je rasprava. </p>
<p>Neki su se predstavili s gotovo dovršenim uradcima pa su na filmskom platnu urednicima mogli pokazati isječke ili foršpane filmova, dok su drugi morali biti rječitiji jer još nisu započeli sa snimanjem. Urednici su imali i prigovora i pohvala.</p>
<p> Autorima će zasigurno koristiti savjeti nekih urednika, te će moći uvidjeti htijenja televizijskih kuća, i samo sudjelovanje na predstavljačkome forumu filmskih projekata.</p>
<p>Božidar Trkulja</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Sve popularniji domaći pisci</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Što uopće za struku, a pogotovu za pozornicu znači malen broj sudionika na skupu »Autorske osobnosti u suvremenoj hrvatskoj drami i kazalištu – pisci, redatelji, glumci«? Ništa, jer na Posljednjoj večeri bilo je manje sudionika, a svejedno su promijenili svijet.</p>
<p> Tim je riječima predsjednik Matice hrvatske Igor Zidić otvorio u petak dvodnevno znanstveno savjetovanje o drami u prostorijama Matice, zagrijavši anegdotom »praznu« dvoranu. </p>
<p>Sanja Nikčević dala je zanimljivu statističku kazališnu sliku protekle godine, u kojoj je odigrano 40 predstava po hrvatskim tekstovima. Kazala je da je zamjetno okretanje kazališta domaćim piscima i suvremenim temama, od posttraumatskih do tajkunskih, no ipak se uvijek biraju isti autori i »otkrivena« su samo dva nova hrvatska dramska pisca. </p>
<p>Većina hrvatskih drama gostovala je u zemljama bivše Jugoslavije, a drame Mire Gavrana i Fadila Hadžića osvajale su i druge zemlje, na primjer Poljsku, Češku i Njemačku. </p>
<p>Igor Mrduljaš analizirao je fenomen kazališne trojke Senker – Škrabe – Mujičić, koja je obilježila proteklih 35 godina hrvatske dramatike i glumišta, osobito sedamdesetih i osamdesetih godina. Kako su ti naši duhoviti autori jednako nadahnjivali i otočnu publiku, i snobove i zahtjevne intelektualne promatrače, površni i mrzovoljni kazališni kritičari doživljavali su ih kao puke komediografe i nisu, smatra Mrduljaš, zavirivali u dublji smisao njihovih drama, u duh igre, u njezine vremenske zagonetke kao što je preplitanje povijesnih i izmišljenih likova.</p>
<p> Kao primjer olakoga shvaćanja teksta toga trija Mrduljaš je naveo »duhovno lijeno uprizorenje« »Novele od stranca« u Komediji.</p>
<p>Lucija Ljubić govorila je o dramama Mate Matišića, koji temama rata, smrti, mafijaških obračuna, zavijenih često u lokalni govor, pokazuje da je zbilja odveć sama groteskna, možda i dojmljivija od »umjetničke« groteske. Ana Lederer posvetila je svoje predavanje glumici i spisateljici Elizi Gerner.</p>
<p>Sudionici skupa još su Adriana Car-Mihec, Darko Gašparović, Gordana Muzaferija, Marijan Bevk, Katja Bakija, Marko Kovačević, Martina Petranović, Miro Gavran i Ivan Trojan. [L. Ž.]</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>»Skakavci« u ZKM-u </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Hrvatska praizvedba drame Biljane Srbljanović »Skakavci« u režiji Janusza Kice bit će 4. ožujka u Zagrebačkome kazalištu mladih. »Skakavci« su nova drama jedne od najpopularnijih europskih dramskih spisateljica Biljane Srbljanović, koja je rođena 1970. u Švedskoj, a dramaturgiju je diplomirala u Beogradu.</p>
<p> Drama daje sliku naizgled veselog svijeta koji se raspada pred našim očima i čije krhotine nikada više ne ćemo sastaviti. Junaci su drame po mnogo čemu bliski Čehovljevim likovima jer su predodređeni na nesreću, kaže se, uz ino, u bilješci uz predstavu. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="34">
<p>Ligety po zlato, Ivica želi još jednu medalju </p>
<p>U odličnoj sam situaciji. Osvojio sam medalju pa u slalomu mogu potpuno opušteno nastupiti, kaže Ivica </p>
<p>SESTRIERE</p>
<p> – Prvu od tri hrvatske olimpijske medalje u Torinu osvojio je Ivica Kostelić. K'o iz vedra neba stiglo je njegovo kombinacijsko srebro i glasno odjeknulo, a u subotu će hrvatski skijaš biti u prilici i zatvoriti krug olimpijskih odličja. Sestriere je domaćin slalomu skijaša, vjerojatno najnapetijem alpskom trenutku ovih Igara. Talijani gore od želje vidjeti Roccu na postolju, Ligety i Raich pucaju od samopouzdanja nakon svojih zlatnih dana na Igrama, a Hrvati se nadaju novom bljesku. </p>
<p>»Moj cilj je medalja. Ne, ne osjećam pritisak, od mene vjerojatno nitko ništa i ne očekuje«, rekao je Ivica Kostelić. </p>
<p>O medalji ipak mnogi »maštaju« nakon srebra u kombinaciji. </p>
<p>»I ja razmišljam o medalji, ali mi situacija baš odgovara. Potpuno sam opušten i napast ću od prve sekunde. Druga taktika ne postoji i bila bi sasvim nelogična. Idemo po još jednu.« </p>
<p>No, kad malo bolje razmisli Ivica će povući kočnicu: </p>
<p>»Ženski slalom je nešto sasvim drugo, tamo postoji četiri-pet skijašica koje mogu uzeti medalju. Ovdje ima deset ljudi koji ravnopravnu konkuriraju za zlato, za bilo koju medalju. Ligety, Raich, Schönfelder, Sasaki, Vidal, Rocca, ja... Nije lako ispuniti taj moj cilj. Ali, što jest lako?«, govori Ivica i prognozira svoga prvog favorita. </p>
<p>»I prije dolaska na Olimpijske igre govorio sam kako je Ligety glavni kandidat za zlato, a i sada tako mislim. No, kad bih mogao ispisati društvo na postolju glasilo bi - ja prvi, Zrnčić-Dim drugi, a Šamšal i Marinelli na diobi trećeg mjesta.« </p>
<p>I dok je Ivica od mnogih spominjan u križaljkama za medalju, ostala tri hrvatska skijaša u slalomu mogu ići posve opušteno. Zrnčić-Dim ima najveće mogućnosti, Dalibor Šamšal ima lakših problema s rukom, ali je oduvijek govorio kako mu odgovaraju ledene staze, poput ove u Sestriereu, dok Danko Marinelli također želi iskustvo i dobar rezultat. Ukupno gledano, svi će mladi hrvatski skijaši na stazi Agnelli imati uvertiru skorašnjem Svjetskom juniorskom prvenstvu u Kanadi. </p>
<p>Favorit utrke je, kako i Ivica Kostelić kaže, Amerikanac Ted Ligety. Od Bodea Millera iskopirao je sve najbolje te svemu dodao golemu dozu sigurnosti na stazi. U kombinacijskom se slalomu u »kilometrima« mjerila njegova prednost pred ostalima - Raichom, Ivicom, Roccom... Kuriozitet, ali Ligety još uvijek nema pobjedu u Svjetskom kupu. Ovo su njegove prve Olimpijske igre i na premijernoj je utrci uzeo zlato. U veleslalomu je imao najbolje prvo prolazno vrijeme i - ispao. Možemo samo nagađati koliko je trenutačno jako njegovo samopouzdanje. </p>
<p>No, konkurencija je golema. Kronološkim i kvalitativnim redom poslagali bismo sljedeće slalomaše: Ligety, Raich, Rocca, Kostelić, Vidal, Palander, Schönfelder, Herbst, Vogl, Myhrer.... </p>
<p>Stipe Karadžole</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Mancuso »kraljica« veleslaloma </p>
<p>Jelušić i Ferk su ispale, a Fleiss je osvajanjem 19. mjesta ostvarila svoj najbolji rezultat na ovim Igrama </p>
<p>SESTRIERE</p>
<p> – Organizatori na Olimpijskim igrama nisu marili za posljedice, tog petka bilo je bitno održati veleslalom skijašica u kakvim god uvjetima. Istina, nisu bili neregularni, ali magla, snijeg i vjetar ponovno su stvorili kulisu nezainteresiranosti kod gledatelja. I da nije bilo Ante Kostelića, koji je postavljao drugu vožnju, cijela utrka ne bi podigla ni gram adrenalina. </p>
<p>Ovako je bilo veselo, padale su u drugoj vožnji skijašice na ne toliko kompliciranoj stazi. No, postava koja je nakon ravnoga, bržeg dijela donijela tek nekoliko zatvorenijih vrata uzimala je danak. Skijašice su pomalo neoprezno gubile kontrolu i letjele u - nepoznato. </p>
<p>Jedna koja je uletjela u Antinu zamku bila je i Anja Pärson, koja je nakon prve vožnje bila veliki favorit za zlato. Naime, zaostajala je tek 18 stotinki za najbržom Mancuso, ali je njezina energija na stazi u nastavku dobila kontraefekt. </p>
<p>Julia Mancuso je i drugu vožnja vozila sjajno, samo je Ottoson bila brža od nje, i donijela Amerikancima drugo zlato, nakon Ligetyja. Nakon »prazne« sezone, bez previše uspjeha zadovoljštinu je osjetila i srebrna Tanja Poutiainen, dok je možda najemocionalnije cijelu utrku proživjela druga Šveđanka Anna Ottosson. Ona je s 13. mjesta skočila na brončano postolje. </p>
<p>Antina staza nije bila idealna ni za dvije hrvatske skijašice - Ana Jelušić i Mateja Ferk su ispale, dok je na nogama i u putanji ostala Nika Fleiss i osvajanjem 19. mjesta ostvarila svoj najbolji rezultat na ovim Igrama. </p>
<p>• Rezultati,</p>
<p> veleslalom </p>
<p>1. Mancuso (SAD) 2:09.19, 2. Poutiainen (Fin) +0.67, 3. Ottoson (Šve) +1.14, 4. Hosp (Aut) +1.47, 5. Simard (Kan) +1.54, 6. Pärson (Šve) +1.77... 19. FLEISS +4.24... </p>
<p>Prva vožnja: 1. Mancuso (SAD) 1:00.89, 2. Pärson (Šve) +0.18, 3. Poutiainen (Fin) +0.32, 4. Hosp (Aut) +0.37, 5. Ertl-Renz (Njem) +0.55... 26. FLEISS +2.38... 35. JELUŠIĆ +4.30... 39. FERK +5.78... [S. K.]</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Finska i Švedska u finalu</p>
<p>TORINO</p>
<p> - Malo tko je očekivao skandinavski dvoboj u finalu olimpijskog turnira u hokeju na ledu, no hokejaši Finske i Švedske su u polufinalu nadigrali protivnike i u potpunosti zaslužili borbu za zlato. Finska je nastavila čaroban niz, sedam dvoboja - sedam pobjeda. Posljednja je pala »zastrašujuća« Rusija. Finci su slavili sa 4-0. Još su jednom pokazali odličnu timsku igru, obrana im djeluje besprijekorno, vratar Nittymaaki u vrhunskoj je formi. Na turniru su primili samo pet pogodaka, a napad predvođen Selanneom više nego precizan. Ruski super talenti nisu se proslavili, individualni pokušaji nisu bili dovoljni. Timonen, Lydman, Koivu i Jokinen poslali su Ruse u borbu za broncu. </p>
<p>Švedska je pregazila Češku sa 7-3, a visokom porazu kumovala je porozna obrana. Napadačke trojke Šveđana dolazile su neometane u izgledne prilike, koje su naravno, iskoristili. Česi su kod zaostatka 1-5 promijenili i vratara, no Hnilička ionako nije bio krivac, a i mali izgledi za povratak raspršili su se krajem druge trećine. Tada, pri rezultatu 3-5, češki hokejaši ne koriste prednost od 4 minute s igračem više na ledu, a Alfredsson je u posljednoj minuti drugog perioda igre postigao šesti gol Šveđana . Dvoboj za broncu na rasporedu je u subotu, a finale u nedjelju. Rezultati, polufinale: Češka - Švedska 3-7, Finska - Rusija 4-0. [D. J.]</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>»Suci su bili drastični prema meni« </p>
<p>TORINO</p>
<p> – Prije dolaska u Torino nevjerojatno je hrabro Idora Hegel najavila kako će biti zadovoljna ako bude među deset. Nakon kratkog programa postala je tek malo objektivnija, pa je rekla kako bi bila zadovoljna i 15. mjestom. No, njezino je natjecanje završilo, a ona Torino napušta s osvojenim 19. mjestom, stepenicu slabije nego na prethodnim igrama u Salt Lake Cityju. </p>
<p>»Nastup u kratkom programu bio je bolji, iako je samo izvođenje slobodnog dijela bilo prilično dobro. No, suci su drastično ocijenili tu jednu moju pogrešku kod dvostrukog lutsa. Mislim, pogreška je bila vidljiva, ali...«, komentirala je Idora. </p>
<p>Primijetili smo kako Zagrepčanka jako voli komentirati sudački kriterij, ali sumnjamo da je on uvjetovao njezinu nezadovoljstvu i 19. mjestu. </p>
<p>»Imala sam hendikep zbog desnoga skočnog zgloba, pa nisam mogla izvesti trostruke skokove koji su donosili mnogo bodova. Malo sam razočarana, ali je istina da se konkurencija jako dobro spremila, pa zbog manjih sitnica i nisam mogla tražiti mnogo bolji rezultat.« </p>
<p>Idora Hegel vrlo brzo nastavlja s nastupima, slijedi Svjetsko prvenstvo u Calgaryju. </p>
<p>»Još ću to odraditi, pa idem na operaciju zgloba. Nakon toga slijede pripreme i moj životni cilj - 2008. godina i Europsko prvenstvo u Zagrebu. Tu moram biti najbolja«, završila je Hegel.</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Nakon petka hrvatski bob 22.</p>
<p>SAN SICARIO</p>
<p> – Poslije dva spuštanja u petak hrvatski bob četverosjed u sastavu (Ivan Šola, Dejan Vojnović, Jurica Grabušić i Slaven Krajačić) nalazi se na 22. mjestu od 25 posada koliko nastupa na Olimpijskim igrama. U prvom spuštanju Hrvatska je ostvarila vrijeme 56.67 sekundi, a u drugom nešto bolje 56.57, tako da su trenutačno dvije pozicije udaljeni od mjesta koje omogućava nastup u subotnjem finalu (19.30 sati). </p>
<p>Posljednji pokušaj i spuštanje hrvatski bob će imati u subotu (17.30 sati). Inače, u petak su se suočili s jednim problemom, a to je istegnuće prepone Vojnovića pa će naknadni pregled pokazati hoće li četverosjed u subotu nastupiti u najboljem sastavu ili će Vojnovića zamijeniti rezerva Alek Osmanović. [S. K.]</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Svi pogledi prema Kranjčevićevoj</p>
<p>Veliki sam optimist, jer nas konačno čeka dobar teren, kaže Dinamov trener Kuže</p>
<p>Fredi Bobic u Kranjčevićevoj, prazne tribine i upaljeni reflektori na Poljudu, derbi u Velikoj... Subotnji raspored nudi nekoliko doista zanimljivih lokacija našim nogometnim poklonicima u dvobojima 20. prvenstvenoga kola. </p>
<p> Rijeka će u okršaju protiv Zagreba nastojati potvrditi nedavnu dobru predstavu protiv Hajduka na Kantridi, a još se potajno nada i eventualnom lovu na naoko nedostižni Dinamo.</p>
<p>Zagrebov je cilj što više odmaknuti svojim pratiteljima u borbi za plasman u Ligi za ostanak, s obzirom na to da mu samo bod prednosti u odnosu na sedmoplasiranu Cibaliju te po dva u odnosu Hajduk i Pulu nisu zahvalna zaliha. Dobrom je igrom protiv Dinama pokazao da može zaprijetiti Rijeci. </p>
<p> S druge strane, Dinamo će u gostima kod četvrtoplasiranoga Kamena Ingrada napokon pokušati gledateljima pokazati navodnu rapsodiju igre kakvom se hvalio na zimskim pripremama. </p>
<p>»Početkom prvenstva svi su podcjenjivali momčad Kamena Ingrada, a ona ima konstantno dobre rezultate. U ovoj će utakmici tražiti konačnu potvrdu ulaska u prvih šest, a i mi želimo potvrditi svoju evidentnu snagu i u Veliku idemo s apsolutnom željom osvajanja bodova«, naglasio je Dinamov trener Josip Kuže. </p>
<p> Maksimirski graditelj igre Luka Modrić još uvijek ima problema s virozom, no Kuže smatra da će ipak biti spreman za subotu. U protivnom će u prvih 11 uskočiti Brazilac Anderson. Maksimirski trener još dvoji koga postaviti na mjesto lijevog beka. Čale je protiv Zagreba odigrao relativno slabo i sada mu za vrat puše novi Brazilac u Dinamovoj momčadi - Carlos. </p>
<p>»Iritira me što Čalu stalno nešto boli«, dodao je Kuže. </p>
<p> Na upit o prognozi ostalih utakmica ovoga kola maksimirski je trener tek kratko procijedio: </p>
<p>»Najviše me zanima utakmica Zagreba i Rijeke i tu svim srcem navijam za Zagreb. Dakako, imam simpatije i prema Interu, također mom bivšem klubu. Budući da se ne kladim, ostale me utakmice ne zanimaju.« </p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Čilić u drugom uzastopnom finalu </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Marin Čilić je u posljednja dva tjedna nepobjediv na terenima Nacionalnoga teniskog centra. Nakon prošlotjednog naslova na 15.000 američkih dolara vrijednom ITF Futuresu na Zagrebačkom velesajmu, 17-godišnji je Međugorac i ovog tjedna nastavio pobjedonosni niz. Drugi uzastopni finale izborio je pobjedom sa 6-0, 7-6 (1) protiv Petra Jelenića. </p>
<p>»Osjetila se nervoza u njegovoj igri na početku meča. Napravio je tri dvostruke pogreške u prvom gemu i puno mi pomogao. Tako sam odmah uhvatio zalet i kontrolirao situaciju do kraja meča«, komentirao je Čilić nakon sat i 25 minuta igre. I dok je prvi set trajao nešto više od 20 minuta, u nastavku je Jelenić pokazao svoje kvalitete, no to ipak nije bilo dovoljno da nadjača Čilića. Kod 3-4 zaostatka prvog juniora svijeta Jelenić je pozvao fizioterapeuta, koji mu je izmasirao leđa. Kraća je stanka malo ohladila Čilića, pa je u idućem gemu Jelenić stigao do »break« prilike. Ipak, svaki je puta Čilić izvrsno servirao. »Imao sam prilika da i ranije završim meč, ali sam bio brzoplet«, priznao je Čilić. U subotnjem finalu (11 sati) s druge će strane biti Nijemac Mihail Zverev, koji je do finala stigao iz kvalifikacija, a u polufinalu je sa 7-5, 6-2 pobijedio 4. nositelja Francuza Garyja Lugassyja. </p>
<p>»Malo sam ga gledao, dobro se snalazi na ovoj podlozi. Moram ću biti oprezan i odigrati najbolje što znam«, najavio je Čilić. </p>
<p>• Rezultati, polufinale: ČILIĆ – JELENIĆ 6-0, 7-6 (1), Zverev – Lugassy 7-5, 6-2.</p>
<p>Igor Mijić</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Jedino su iznenađenja sigurna </p>
<p>Dok u Euroligi nema takvog pritiska, kod kuće cibosi uvijek nešto »moraju« osvojiti </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Košarkaši Cibone dočekali su svojih 40 minuta slave, pobjeda protiv Panathinaikosa odjeknula je kao najveća senzacija na startu drugoga kruga Eurolige. Doista, tko bi mogao zamisliti da će momčad, koja je nekoliko dana ranije posrnula u polufinalu domaćega Kupa protiv Zagreba, pobijediti ponajbolju europsku momčad. </p>
<p>Nakon Panathinaikosa, mnogi su se vinuli u sferu kalkulacija. Računica nije preteška. Razljućena Obradovićeva momčad prvo će »samljeti« Benetton u Trevisu i izbaciti ga iz utrke za četvrtfinale, a onda će pobjedama do kraja osigurati prvo mjesto u skupini. Ako bi Pao bio prvi, a Benetton četvrti, u igri bi ostali Efes Pilsen i Cibona. Turci će veći dio Topa 16 odigrati bez Marka Popovića, a ako Anzulovićeva momčad pobijedi sljedećeg tjedna u Istanbulu (bio bi dobar i minimalni poraz), euforiji neće biti kraja. Ne treba ipak zaboraviti da od ove Cibonine momčadi moramo uvijek i samo očekivati iznenađenja, loša jednako koliko i dobra. I zato, dok »sudac ne odsvira kraj«, uzaludne su sve kalkulacije. </p>
<p>Ako u Europi Cibona zna pobrati i lovorike, a njezin najbolji igrač Scoonie Penn dvaput bude proglašen igračem kola, na domaćem terenu za Cibonu sve postaje teško i komplicirano. Dok u Euroligi nema pritiska, jer nitko ne očekuje pobjede i uspjehe, plasman u Top 16, kod kuće je Cibona, unatoč tome što je od posljednjih šest trofeja osvojila tek jedan, još uvijek u ulozi favorita, bez obzira na to radilo li se o kupu ili prvenstvu. Zato je Anzulovićeva momčad u psihozi, jer se kod kuće »mora« osvojiti. Izostanak trofeja pokazuje da se cibosi ne nose najbolje s pritiskom, iako svemu kumuje i zaštićeni euroligaški status koji je godinama uživala Cibona. </p>
<p>U subotu u Draženov dom dolazi momčad Crvene zvezde, koja je, za razliku od Cibone, imala uspješan vikend, osvojila Kup Radivoja Koraća (domaći kup). Nakon svega što smo vidjeli ove sezone u Draženovu domu, Anzulovića momčad može pružiti svašta, kao hirovito vrijeme kod kojeg nikad ne znate kako se treba obući. </p>
<p>Iva Perdec Augustić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="42">
<p>Vojska spriječila državni udar </p>
<p>Gospodarski stručnjaci tvrde da će izvanredne mjere zasigurno negativno utjecati na nacionalno gospodarstvo</p>
<p>Predsjednica Filipina Gloria Macapagal Arroyo uvela je u petak izvanredno stanje u zemlji nakon što je, kako se navodi, vojska spriječila državni udar.</p>
<p>U izjavi za javnost, Arroyo je rekla da je izvanredno stanje »njezino upozorenja svima koji se upuštaju u djelovanje protiv vlastite zemlje«. Dodavši da će se »sve raspoložive snage reda i zakon sručiti na izdajnike«, Arroyo je upozorila na »sustavnu konspiraciju« koju protiv filipinskih vlasti pripremaju pripadnici oporbenih stranaka, komunističkih skupina i avanturista iz redova vojske.</p>
<p>Neposredan povod izvanrednim mjerama sigurnosti u zemlji predstavljali su prosvjedi na ulicama Manile. Tisuće prosvjednika okupile su se u glavnom gradu nedaleko od kapelice oko koje su kasnih osamdesetih godina bili organizirani prosvjedi protiv nekadašnjega diktatora Ferdinanda Marcosa te 2001. protiv državnog poglavara Josepha Estrade. S prosvjednicima su se u petak suočile snažne policijske snage oboružane palicama i vodenim topovima. Među prosvjednicima je bilo časnih sestara te pripadnika katoličkih svećenika, a pridružila im se i negdašnja filipinska predsjednica Corazon Aquino, inače donedavna saveznica Glorije Arroyo.</p>
<p>Tamošnji analitičari dvoje o tome je li izvanredno stanje doista politički opravdano, dok gospodarski stručnjaci tvrde da će izvanredne mjere zasigurno negativno utjecati na nacionalno gospodarstvo. </p>
<p>O pokušaju svrgavanja predsjednice Arroyo u tamošnjoj se javnosti nagađa već neko vrijeme. Te su spekulacije pojačane osobito minulih dana uoči dvadesete obljetnice svrgavanja Ferdinanda Marcosa. </p>
<p>Vinka Drezga</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Ukinuto Povjerenstvo UN-a </p>
<p>Ostajući trenutno u samom središtu akcije reformi Ujedinjenih naroda, Vijeće za ljuska prava bi već sljedećeg tjedna moglo zamijeniti kritizirano dosadašnje Povjerenstvo UN-a. Na to se glomazno povjerenstvo u kome su trenutačno predstavnici 53 zemlje, sa sjedištem u Ženevi, posljednjih mjeseci posebno okomio SAD zbog toga što su u njemu zemlje poput Libije, Sudana ili Zimbabvea. </p>
<p>Američki veleposlanik John Bolton zagovarao je samo 30 zemalja članica, diplomati su izgleda bliže prijedlogu predsjednika Opće skupštine Jana Elianssona da u novom Savjetu za ljudska prava trebaju biti predstavnici 47 zemalja. Kako to tvrde diplomati upućeni u iznalaženje konsenzusa, vrag je i u drugim detaljima! Razmimoilaženja su vidljiva između Skupine 77 koja okuplja čak 132 zemlje u razvoju i pretežno zapadnih zemalja. Postoji strah da će se za kršenja ljudskih prava i dalje najviše prigovarati malim i nedovoljno razvijenim zemljama, dok će se moćne i bogate poput Kine, Rusije ili Amerike i dalje izvlačiti uz blaže kritike. Ipak, veleposlanik Južne Afrike u UN-u Dumisani Kumalo, jedan od onih koji je radio na pripremi rezolucije o novom Vijeću, rekao je da je ovo veliki korak naprijed: Ne želimo da novo Vijeće bude gladijatorska arena kao što je ponekad izgledalo Povjerenstvo UN-a za ljudska prava u Ženevi.</p>
<p>Novina koju predlaže i glavni tajnik Kofi Annan je da bi se sve zemlje kandidati za novi UN-ov Savjet za ljudska prava birale na temelju dvotrećinske većine u Općoj skupštini. </p>
<p>Dosadašnja praksa omogućavala je da se kandidati u Povjerenstvo za ljudska prava biraju praktično bez opozicije, jer su bili favorizirani od strane regionalnih grupa, čemu su se Amerikanci principijelno suprotstavili. Eliansson je predlagao i za izbor novih kandidata jednostavnu većinu, uz obvezu da o tome glasuje bar polovina ukupnog članstva UN-a, znači više od 96 zemalja. </p>
<p>Da bi jedna zemlja postala članica UN-ova Savjeta za ljudska prava, morala bi osvojiti barem jedan glas više od te polovine.</p>
<p>Savjet za ljudska prava bit će dodatni organ Glavne skupštine UN-a, a članovi će biti podložni vrednovanju njihovog rada. Moći će biti isključeni iz članstva pokaže li se da krše ljudska prava. Savjet za ljudska prava sastajat će se tri puta godišnje; radit će bar deset tjedana, ne uključujući mogućnost sazivanja izvanrednih sjednica. Funkcija neovisnog Izvjestitelja UN-a za ljudska prava koju su do sad obnašali ljudi poput Poljaka Tadeusa Mazowieckog, zaduženog za izvješća o Srebrenici, ostaje nepromijenjena.</p>
<p>Erol Avdović</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Razbojstvo izvedeno vojnom preciznošću</p>
<p>Pljačkaši su oteli sina ženu direktora banke u Tonbridgeu i ucijenili ga njihovim životima</p>
<p>Britanska policija uhitila je tri osobe nakon drske pljačke u kojoj je u četvrtak u Kentu ukradeno rekordnih 50 milijuna funti. Kad bi se sav taj ukradeni novac u novčanicama od po pet funti poslagao u vis, nastao bi stup dva puta viši od Eiffelovog tornja, izračunao je netko. Radi se o najvećoj pljački svih vremena na Otoku. Osiguravatelji nude čak dva milijuna funti (više od 20 milijuna kuna) za informacije koje bi vodile do povrata novca. </p>
<p>Do pljačke je došlo u trezorima »Securitas« u Kentu. Upravitelj trezora Colin Dixon bio je prisiljen pustiti pljačkašku bandu u to čvrsto osigurano zdanje jer je dio bande oteo njegovu suprugu i sina i držao ih kao taoce.</p>
<p> Kako sada izlazi na vidjelo, otmičari su prestrašenu ženu i dječaka šest sati vozili naokolo automobilom, prijeteći im pištoljem. Dijete je iz cijele epizode izašlo prilično traumatizirano. Colinu Dixonu banda je prijetila da će mu ubiti ženu i sina ako se ne pokori njenim zahtjevima. </p>
<p>Policija u Kentu ističe da je samu pljačku izvela visoko profesionalna zločinačka družina, i to s upravo vojnom preciznošću. Prva uhićenja ulijevaju međutim nade da će se barem nekima od tih lopova stati na kraj. Najprije je uhićena žena koja je nekoliko sati nakon pljačke pokušala otvoriti štedni račun u mjestu Bromley u Kentu. </p>
<p>Osoblju štedionice upalo je u oči da je imala veliku svotu gotovine, povezanu trakom na kojoj je pisalo Tonbridge. Opljačkani trezor nalazio se upravo u mjestu Tonbridge u Kentu, pa je osoblje štedionice diskretno pozvalo policiju. Još jedna žena te jedan muškarac uhićeni su u međuvremenu u južnom Londonu.</p>
<p>Tijekom pljačke banda je vezala četrnaest namještenika u skladištu novca i držala ih u istoj prostoriji u kojoj je novac ukrcavala u bijeli Renaultov kamion kojim se kasnije i odvezla. </p>
<p>Vlasti se nadaju da će možda koji član kriminalnog podzemlja koji je nešto načuo o pljački primamljen nagradom od dva milijuna funti otkriti policiji ono što znade. No, ako neki od pljačkaša uspiju umaknuti, nameće se pitanje što će učiniti s ukradenim novcem. 50 milijuna funti u gotovini znači jako mnogo papira. </p>
<p>Čak i da su sve novčanice u krupnoj denominaciji od 50 funti, još uvijek bi se radilo o milijun novčanica koje teže pola tone. »Da su ukrali manju svotu, vjerojatno su s njom mogli odšetati, ali 40 ili 50 milijuna je vjerojatno previše, smatra britanski stručnjak za pranje novca, Jeffrey Robinson. </p>
<p>Polovina ukradene svote bila je u tranzitu od Engleske banke u manje banke, pa su serijski brojevi tih novčanica vjerojatno poznati. Ostatak novaca potjecao je iz trgovina i supermarketa i bio je na putu za banku. </p>
<p>Serijski brojevi tih novčanica nisu zabilježeni i one će se lako moći plasirati dalje.</p>
<p>Premda najnoviju krađu mnogi uspoređuju s legendarnom britanskom pljačkom vlaka iz 1960-ih, do sada najveća krađa na Otoku izvedena je zapravo prije desetak godina na aerodromu Heathrow.</p>
<p> Tada je ukradeno zlata i dijamanata u vrijednosti od 26 milijuna funti. Najnovija pljačka iz Kenta obilno je nadmašila taj rekord. </p>
<p>Činjenica da je zadnja drska pljačka bila pomno režirana, upućuje na zaključak da je banda isplanirala i to kamo će s novcem. Banke u Malti ili Lihtenštajnu vjerojatno ne bi postavljale previše pitanja o porijeklu novčanica, tvrdi u petak BBC. Druga alternativa bila bi otvaranje računa s malim svotama, da se ne bi izazvala pozornost. No tada bi pljačkaši morali otvoriti tisuće takvih računa i uvući u svoj plan još mnoge suradnike, čime bi uvećali izglede da budu uhvaćeni. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Izručenje Mladića pitanje trenutka?</p>
<p>Na kraju tjedna u kojem je Ratko Mladić navodno uhićen, pa onda navodno nije, u srbijanskoj javnosti postoji veliki broj različitih teorija što se zapravo dogodilo u utorak popodne i zašto vlada Vojislava Koštunice tako uporno šuti. Prema jednoj od najvjerojatnijih teorija, premijer Koštunica je pritisnuta prijetnjom o suspenziji pregovora o stabilizaciji i pridruživanju te izjavama stranih dužnosnika da je neovisnost Kosova jedino rješenje, sigurnosnim službama, vojsci i policiji naredio da učine nešto. Navodno je jedan manji specijalaca, uz široku logističku potporu smijenio je Mladićevo osiguranje. Je li se to odigralo u zapadnoj Srbiji ili na periferiji Beograda, ostaje nejasno. </p>
<p>U svakom slučaju, tvrde upućeni, Mladića sada čuvaju ljudi koji su lojalni Koštuničinoj vladi.</p>
<p>Bilo kako bilo, Mladić sada u svakom trenutku, to jest kada vlada procjeni da je povoljna politička klima, može biti izručen Haaškom tribunalu. Hoće li to biti izvedeno kao dragovoljna predaja ili uhićenje u nekoj drugoj zemlji, vidjet će se.</p>
<p>Bojan al Pinto-Brkić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="46">
<p>Učiteljev spiritualni san</p>
<p>Njegovo ime nosi 800 škola širom svijeta i za života je napisao 400 knjiga, stvorio je novu pedagogiju, osmislio pravedniju društvenu organi-zaciju, biodinamičku poljoprivredu i predvidio pojavu kravljeg ludila i medijsku manipulaciju</p>
<p>U to je vrijeme u Americi rasla napetost poticana sve jačim sjevernjačkim vjetrovima koji isticahu potrebu da se crnačkom robovskom stanovništvu vrati dignitet i ukine ponižavajuće ropstvo u skladu s proklamiranim načelima Povelje nezavisnosti. Linkolnova inauguracija iste godine, protječe uredno, ali uz snažno osiguranje zbog mnogih prijetnji koje su mu uputili bogati južnjački veleposjednici. Uskoro izbija neizbježan rat. Iste se te godine u Hrvatskoj osjećaju nešto topliji vjetrovi popuštanja kraljevskog apsolutizma i progresa. Te je 1861. u Saboru mnogo uglednika, dominira Narodna stranka, osniva se Hrvatska stranka prava, grade prve željezničke pruge… Ta je težnja za premrežavanjem Europe i u naše krajeve dovela mnoge stručne stanovnike Habsburške Monarhije da donesu napredak i u zabačenije dijelove, kako mnogi strani izvori navode, austrijsku provinciju. Tim su nazivom krstili i Međimurje, pa i Donji Kraljevec, malo mjesto u kojem se obitelj Steiner zatekla za gradnje pruge Budimpešta – Čakovec – Pragersko. U tom je mjestu 25. veljače 1861., u malenoj kući pored željezničke stanice čiji je šef bio njegov otac prvi put - pri sudaru sa svijetom koji ga je dočekao sa svim svojim prijeporima – zaplakao Rudolf Steiner, filozof kojeg se svijet prisjeća ovih dana najviše po tome što je predvidio pojavu kravljeg ludila. U biografijama se često pogrešno navodi kao dan rođenja 27. veljače, a to je zapravo dan njegova krštenja u obližnjem Draškovcu.</p>
<p>Iako je obitelj nakon samo godinu i pol života u Kraljevcu odselila u Pottschach, jer je otac obitelji premješten na tamošnji kolodvor, Steiner je svoje mjestu rođenja više puta isticao kao mjesto koje mu je, samim rođenjem u njemu, omogućilo da spozna bitne odrednice prema kojima bi se jednoga dana trebao ujediniti svijet. Napomenuo bi pritom kako se nada da će baš ljudi toga kraja spoznati vrijednost njegova učenja i dobre strane načela koje je zacrtao. I doista, kao da ih je njegov glas i s one strane materijalnog postojanja našao i probudio, jer su posljednjih godina uredili i obilježili njegovu rodnu kuću i željezničku stanicu, što je, kažu, samo početak svega što još namjeravaju učiniti, prije svega na promicanju biodinamičke poljoprivrede. Sada se barem više ne moraju sramiti pred stotinama stranih turista koji svake godine obilaze rodno mjesto tog velikog mislioca, koje od vremena gradnje ceste za Goričan ima i crkvu s kosim tornjem. A dok je Steinerova kuća još bila ruševna u nju su zavirile i Liv Ullman te Ingrid Bergman, a mještani su odbili i mnoge velikodušne ponude stranih uglednika koji su željeli kupiti to mjesto.</p>
<p>Tko je, dakle, taj čovjek? Malo je ljudi čija se posebnost odmah osjeti kao što je to bilo u Rudolfa. Bio je iznimno senzibilno dijete koje je, čini se, od najranijeg doba bilo svjesno duhovnosti koju skriva materijalan svijet. Spominjao je jedno osjetilno iskustvo iz doba kad mu je bilo samo devet, tvrdeći da je tada doista prvi put osjetio stvarnost duhovnog svijeta koji postoji jednako kao i fizički. Realnu je gimnaziju, na očev poticaj, završio u Bečkom Novom Mjestu, a studij prirodnih znanosti u Beču (matematiku, fiziku, kemiju). </p>
<p>U to se doba oduševio mističnim Goetheovim spisima o prirodi koji su ga toliko oduševili da je poslije utemeljio Goetheov institut, jer je prepoznao u njemu sposobnost da osjeti spiritualnost u prirodi. Rano je postao svjestan kako tehnološki napredak unosi mnogo nemira u čovjeka i spoznaje da se unutarnji mir može povratiti samo radikalnom promjenom odnosa prema prirodi i prema samome sebi. </p>
<p>Potraga za odgovorima odvela ga je brzo u okrilje teozofije, pokreta koji 1875. osniva Helena P. Blavatsky s Henryjem Steelom Olcottom, i koji poziva na povratak duhovnim vrijednostima. U tom je okruženju Rudolf brzo napredovao i postao predsjednikom njemačkog ogranka. Godine 1902. sreće i osobu koja će mu postati najbliskijom suradnicom i od 1914. životnom družicom. Riječ je o Marie von Siever. Mnogi smatraju kako je upravo ona potaknula u njemu i kreativne snage koje su se oslobodile i rezultirale četirima Mističnim dramama koje su i postavljene u Münchenu 1910., 1911., 1912. i 1913., te nizom crteža. </p>
<p>Nakon kongresa u Parizu 1918. raskida s teozofima, jer je odbio u mladom Indijcu J. Krishnamurtiju, kojeg su iz zabačena indijskog sela doveli u Europu i pokazivali po teozofskim kongresima, prepoznati Kristovu inkarnaciju i začinje antropozofiju (antropos –čovjek; sofia – mudrost), koja ustraje na duhovnom dignitetu i na povezivanju duhovnoga i tjelesnoga. Upravo je uz taj dio njegove djelatnosti vezano najviše kontroverzi, jer su se postavke koje dodiruju religioznost svojom usredotočenošću na Krista kao »solarnog duha« što se pojavljuje u odsutnim trenutcima za čovječanstvo suprotstavile dogmama. No kršćanstvo je, svojom trojnošću, duboko utkano u sve što je Rudolf osmislio: tu je trostruko čovjekovo rođenje – fizičko na početku prvog sedmogodišnjeg razdoblja, rođenje životnih snaga koje počinju izmjenom zuba i astralno koje počinje s pubertetom – te trostruko koncipirana društvena organizacija: sloboda u duhovnom životu, jednakost u pravnom i bratstvo u gospodarskom životu. </p>
<p>Sve što je spoznao i ostvario u životu posvetio je jedinstvenom evolucijskom stvorenju koje je uvijek bilo u središtu njegova zanimanja – antroposu. Biću svijesti kojom može spoznati sebe i svijet oko sebe i izdići se iznad opipljive materije koristeći osjetila - »vrata koja vode u svijet«. Stoga je i posvetio život odgoju tog bića kako bi izraslo u odgovorno i skladno stvorenje koje će poštovati život koji mu je dan na ovom planetu. Kao pravi učitelj novog doba, stao je promišljati sve aspekte ljudskog života u zajednici i uobličavati zamisli o tome kako je samo cjelovit, pravilno odgajan čovjek dobar član zajednice. Da bi čovjek stasao kao takav trebalo je osmisliti postavke novog odgoja za novu školu, a sve je počelo jednog jutra kad je vlasnik tvornice cigareta Waldorf Astoria Emil Molt rekao misliocu neka osmisli školu za radnike njegove tvornice… ostalo je legenda i zove se waldorfskom pedagogijom. Riječ je o slobodnim školama u kojima se sloboda temelji na Steinerovim idejama o poštovanju individualnosti koja je jedinstvena i besmrtna. U toj je školi učitelj samo pomagač djetetova razvoja i nastava je organizirana prema epohama što znači da se predmeti ne izmjenjuju kao u klasičnoj školi iz sata u sat. U toj školi nema ocjena niti ponavljanja i umjesto natjecanja razvija se solidarnost. Stoga nikoga upućenoga ne iznenađuje prizor što je jako iznenadio pedagoškog inspektora koji je djevojčicu u prvom razredu waldorfske škole upitao: »Ako je na igralištu petero djece i četvero ih ode, koliko će ih ostati na igralištu?« Dobio je odgovor da neće ostati nijedno. Naime, objasnila mu je poslije djevojčica, ona zna da je to u matematici jedan, ali ona nije mogla ostaviti ono jedno dijete samo.</p>
<p>Kako bi pružio djeci mogućnost i adekvatne fizičke aktivnosti koja ih neće poticati na kompeticiju, nastala je euritmija, koju mnogi kršćanski teoretičari sumnjičavo nazivaju zapadnjačkom jogom. Sam Steiner kaže da ga je na to nadahnula jedna djevojčica koja je željela plesati. I on je osmislio aktivnost koja je glasove i riječi pretočila u pokret, učinivši tako tonove vidljivima.</p>
<p>Taj vizonar, koji je za života napisao oko 400 knjiga i čije ime nosi 800 škola širom svijeta, upozorio je na dvije pojave koje su se ostvarile tek gotovo cijelo stoljeće nakon njegove smrti. Jedno se tiče medija kojima se Steiner suprotstavio još u doba kad se još nije mogao naslutiti razmjer njihova razvoja prigovarajući im manipulativnost koja može napraviti veliku štetu u duševno-duhovnom razvoju, jer njihove poruke zavode i zaobilaze naše ja. Drugo se Steinerovo vizionarsko upozorenje tiče ljudske prehrane. </p>
<p>Neprestano je govorio kako se treba okrenuti prirodnom uzgoju hrane. Mješavinom sedam vrsta čajeva i prirodnog stajskog gnoja dobio je oplemenjeno gnojivo jednaka učinka poput onoga umjetnog. Mnogi se proizvođači, koji nastavljaju njegovim putem, hvale mrkvama težima od kilograma, uzgojenim na potpuno prirodan način što im je priskrbjelo i teško dostupnu oznaku Demetar za posve zdravu hranu. </p>
<p>Iako se sam pridržavao vegetarijanstva , nije drugima branio uživanje uz mesu, ali je upozoravao na opasnosti pretjerana uzgoja mesa. Na europskoj je konferenciji o zdravstvu, održanoj u siječnju 1923. poručio da će krave, biljojedi, poludjeti budu li ih hranili mesom. Smijali su mu se tada zamišljajući krave u ludim pozama, ali danas se više ne smijemo. I ma koliko bili oprezni prema mistici koja obavija Steinerov život i djelo, možemo se samo složiti da je svakako riječ o iznimnoj ličnosti koja je život posvetila poučavanju čovječanstva kako bi ga učinila spremnijim za izazove koje su pred njim, ne postavljajući sebe u središte svoje misli, nego učenika kojem se obraća. Kao što i dolikuje pravom učitelju.</p>
<p>Snježana Babić Višnjić</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Venecijanske maske iz Velike Gorice</p>
<p>Da biste se zakrabuljili poput Casanove, šarmirali kao Arlecin, Colombina ili Piero zlatnog doba Venecije, dovoljno je posjetiti atelijer kipara i jedinog našeg majstora maski Tihomira Marinkovića</p>
<p>Ako se u doba karnevala nađete u Veneciji i okruženi maskiranim šetačima, nesumnjivo ćete poželjeti postati dijelom zakrabuljene i šarene povorke. Jer za to je dovoljno u najbližoj prodavaonici za 20 do 100 eura kupiti masku i u trenutku se pretvoriti u Arlecina, Colombinu, Piera... No u tom slučaju nijedna od tisuću instant maškara ne haje što nema odgovarajući kostim. To više što je samo važno da netom nabavljena maska posluži svrsi, a po povratku kući kao suvenir podsjeća na ludi i maskirani provod jedinstvenog venecijanskog karnevala. Budući da maske nemaju potpis autora, novopečeni vlasnici ne slute da je možda njihov karnevalski trofej osmislio i izradio Tihomir Marinković, jedan od osam trenutačno najpoznatijih maskeraja, izrađivača masaka. No za razliku od venecijanskih kolega taj ih majstor maski izrađuje u Hrvatskoj, u Velikoj Gorici, gradiću nadomak Zagrebu. Budući da se o tome ništa ne može doznati iz turističkog vodiča ili s internetske stranice, za Marinkovićeve maske doznajemo iz razgovora s njegovom prijateljicom iz srednjoškolskih dana. To nam je, dakako, dovoljno da ga potražimo u labirintu novosagrađenih ulica velikogoričke četvrti Kurilovac, u iznamljenom prostoru atelijera Art Studio »Maska«. Naš nas domaćin dočekuje opasan crnom pregačom, ispričavajući se što zbog posla nije stigao niti skinuti taj uobičajeni komad radne odjeće poprskane bojama. No to i nismo primijetili, jer su nam pozornost zaokupili na policama, pultovima i podu brižno složeni modeli različitih maski. Dok ih pomno ogledavamo i potom još pomnije dodirujemo, tridesetogodišnji nam umjetnik maski objašnjava da je podjednako pretrpan poslom tijekom cijele godine. </p>
<p>»Maske su postale prepoznatljivim venecijanskim suvenirom, baš kao što su to replike gondola i slamnatih šešira gondolijera. Nimalo slučajno, jer se od drugdje osmišljenih modela razlikuju raskošnim uresima i urbanim stilom. No one s mojim potpisom još su i estetski stilizirane, pa su zato drukčije od onih koje modeliraju talijanske kolege. Podjednako sam još oduševljen originalnim i višestoljetnim maskama, koje su me osvojile kad sam se početkom devedesetih, kao student kiparstva, našao u Veneciji. Iako sam nakon 15 godina bio prvi strani student na odjelu kiparstva tamošnje Likovne akademije i pretrpan studentskim obvezama, koristio sam svaki slobodan trenutak za razgledanje maski. Usporedno sam učio talijanski i čim sam uspio sročiti nekoliko rečenica, predložio sam jednom od domaćih majstora da mu pomognem. Svidjelo mu se što znam crtati, pa sam isprva samo oslikavao maske. Dakako najprije u radionici manje cijenjena meštra, a potom, kad sam svladao tehniku, kod najuglednijeg u Veneciji. Istodobno sam u studentskoj sobi s kolegom slikarom Nemanjom Cvijanovićem samostalno izrađivao maske. Potom sam spontano počeo osmišljavati svoje modele i pravo za izradu prodati nekom od lokalnih majstora maski. Vjerojatno bih zaradio tisuću, dvije ondašnjih njemačkih maraka, ali radije sam se odlučio za samostalnu proizvodnju. Pa kad sam prije četiri godine završio fakultet i vratio se kući u Veliku Goricu, iznajmio sam prostor od 60 četvornih metara i prenamijenio ga u atelijer«, govori diplomirani kipar i jedini hrvatski majstor neobičnih maski koji svoje radove prodaje u Veneciji i ljeti duž jadranske obale.</p>
<p>Iako se u oštroj konkurenciji (počele su se prodavati i plastične replike) probio originalnim modelima lica-lista, trokutica, trokuta, stiliziranim likovima iz grčke mitologije, dvorske lude, dama, vila i drugih, ipak majstor Tihomir ne zanemaruje izradu tradicionalnih maski, pa tako i crne maske kakvom je, navodno, skrivao lice i nenadmašni ljubavnik Casanova. Baš za tu masku kažu da je prvi put izrađena 1200. godine i potom godinama bila najtraženijim modelom iz jedinstvene venecijanske kolekcije. </p>
<p>»Bez obzira na to o kojem je modelu riječ, maske se izrađuju u 15 faza. Taj posao počinje izradom skice i oblikovanjem u glini. Potom se u vodi namočen deblji kaširani papir polaže na kalup i premazuje ljepilom. Slijedi sušenje na zraku, obrezivanje skalpelom (posebno su zahtjevne oči) i brušenje. Tek tada je model spreman za premazivanje temeljnom bijelom bojom, pa, nakon sušenja, za oslikavanje akrilnim i tempera bojama. Budući da su posebnost venecijanskih maski reljefi i zlatni ukrasi, to je zahtjevniji i završni dio posla. Potom je lako prelakirati i patinirati model, pa mi u tim fazama izrade u pomoć često priskoče roditelji, brat i naše djevojke. To je najčešće uoči isporuke venecijanskim trgovcima, kad u karavan utovarim stotinjak maski i osobno ih dostavljam«, odaje Tihomir, dodajući da u nas nema većeg zanimanja za kupnju venecijanskih maski, pa se trenutačno nude samo u jednoj zagrebačkoj prodavaonici minijaturama. </p>
<p>Maskama velikogoričkog kipara i maskeraja dosad su skrivali lica glumci u četiri kazališne predstave i filmu »Libertas«, redatelja Veljka Bulajića. Bila je to impozantna narudžba 350 izvornih modela, kojima su se u 16. i 17. stoljeću maskirali veseli i razuzdani Venecijanci. Propašću Republike zamro je taj običaj u doba karnevala, pa je tek osamdesetih godina prošlog stoljeća oživljen kao turistički događaj. </p>
<p>»Iako sam godinama živio u Veneciji, nijednom se nisam poželio maskirati. Valjda sam se toga izguštirao kao dijete, kad sam zamaskiran obilazio susjedstvo. To više što je upravo to vrijeme kad domaćini i strani studenti mogu dobro zaraditi na račun karnevala. Tada sam, naime, dežurao između dva stupa na Trgu Svetog Marka i s kolegama s Akademije oslikavao lica turistima koji nisu stigli ili nisu mogli kupiti maslu. Tako su zakrabuljeni s nekoliko poteza kistom postali dijelom neorganizirane povorke, koju uvriježeno predvode unajmljeni šetači. Uvijek su odjeveni u tradicionalne kostime, a lica su im skrivena replikama izvornih maski, koje su izrađivali članovi cehovskih udruga maskeraja. Tako Venecija odaje da se sjeća i priziva zlatna vremena procvata trgovine i pomorstva. No u stvarnost ih vraćaju maskirani turisti iz Njemačke ili Francuske, koji mjesecima izrađivanim kostimima i maskama bezuspješno pokušavaju konkurirati maskama i krabuljnoj odjeći domaćina. Jer nije slučajno da su postale i dijelom legendi pa i one o Casanovi, zavodniku nad zavodnicima svih vremena«, na kraju će Tihomir Marinković. </p>
<p>Marinka Đaković</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="48">
<p>Groblje oštetili pijanci ili sotonisti?</p>
<p>ZLATAR</p>
<p> - Tridesetak izvađenih križeva preokrenutih naopačke, poruke na spomenicima koje veličaju Sotonu, razbijene flaše i ostaci plastičnih čaša, djelo je zasad nepoznatih počinitelja koji su u noći na četvrtak oskvrnuli nekoliko grobova na Gradskome groblju u Zlataru. Ovaj vandalski čin zgrozio je ovaj mirni gradić jer ovdašnji stanovnici prvi put susreli su se s porukama, poput »Sotona forever« (sotona zauvijek), koje su dosad mogli vidjeti samo na filmu. Takve poruke, naime, ispisane su na Središnjem križu i još nekoliko grobova uz glavni put na zadnjem počivalištu Zlatarščana. Odmah je reagirala policija, a voditelj Ureda načelnika PU krapinsko-zagorske, Miljenko Fruk, najavljuje da su počiniteljima već na tragu te da će ih brzo uhvatiti. No, radi interesa istrage, Fruk nam u petak nije mogao otkriti pjedinosti. Prema našemu kratkom razgovoru sa komunalnim djelatnikom na groblju, i mještani naslučuju tko su počinitelji.</p>
<p>»Na groblju smo i ranije prolazili prazne boce i čaše jer tu mladi, najvjerojatnije polaznici obližnje srednje škole, piju alkohol. Znalo se naći i po 20 - 30 praznih boca od vina. Slično se događa i u gradskome parku u kojemu, ne samo da mladi rade nered, već i lome košarice za otpad«, kazao je komunalni djelatnik. U četvrtak i petak Zlatarom je kružila priča da se nitko drugi ne krije iza ovog vandalskog čina, do neki od polaznika zlatarske srednje škole. Prem informacija koje Vjesnik neslužbeno doznaje, doista je riječ o nekoliko maloljetnika iz spomenute škole koji kupuju alkohol u zlatarskim trgovinama i najčešće ga ispijaju na groblju, ili u dvorištima napuštenih prostora u središtu grada. Inače, policija je podnijela kaznenu prijavu protiv nepoznatih počinitelja zbog povrede mira pokojnika. Prema riječima zamjenice Općinske državne odvjetnice u Zlataru, Albine Tisanić Grzelja, za kazneno djelo povrede mira pokojnika zapriječena je novčana kazna do100 dnevnih zarada, odnosno do tri mjeseca zatvora. No ,tužiteljica Tisanić - Grzelja smatra da bi potonje kazneno djelo u konkretnom slučaju moglo biti u stjecaju sa uništenjem i oštećenjem tuđe stavri, ako se radi o uništenju ili oštećenju vrijednih ili skupocjenih nadgrobnih spomenika. </p>
<p>Zoran Gregurek</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Punom brzinom pregazio pješaka </p>
<p>OSIJEK</p>
<p> - Četrdesetsedmogodišnji Branko B. iz Livane, djelatnik osječkog komunalnog poduzeća Unikom, preminuo je u petak oko 6,25 sati u Kliničkoj bolnici Osijek, podlegavši teškim tjelesnim ozljedama koje je zadobio pola sata ranije, nakon što je na njega naletio kamion. </p>
<p>Ta se teška prometna nesreća dogodila oko 5,50 sati u Ulici kneza Trpimira, u blizini Trgovačkog centra Baumax, dok se nesretni Branko B. pješice kretao uz desni rub kolnika iz smjera deponija smeća, prema gradu. </p>
<p>U jednom trenutku, vozeći istim smjerom, naišao je kamion s prikolicom, registracijskih oznaka NA 174-AS, kojim je upravljao dvadesetosmogodišnjak iz Martina. Vozeći nepropisnom brzinom, koja je na tom dijelu kolnika ograničena na 50 kilometara na sat, vozač kamiona nije na vrijeme primijetio pješaka uz rub ceste, iako je na sebi imao Unikomovo žuto-zeleno reflektirajuće odijelo, te ga je u punoj brzini udario prednjim desnim dijelom kamiona. </p>
<p>Od siline udarca pješak je zadobio višestruke teške tjelesne ozljede od kojih je preminuo 35 minuta kasnije, unatoč naporima liječnika da mu spase život. </p>
<p>Očevid je na mjestu nesreće obavio istražni sudac osječkog Županijskog suda, uz asistenciju djelatnika Prometne policije osječko-baranjske policijske uprave. </p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Veterinarku nitko nije napao?</p>
<p>Policija je došla do saznanja »da nije imao nikakvu namjeru, razlog, niti bilo kakav interes ugroziti sigurnost vinkovačke veterinarke« </p>
<p>OSIJEK</p>
<p> - Djelatnici osječko-baranjske Policijske uprave utvrdili su identitet osobe koja je u utorak upravljala kombi vozilom marke »mercedes«, a za koji je veterinarka iz Ivankova, Antonela Wendling, prijavila srijedu da joj je ugrozio sigurnost na autocesti kod Novske.</p>
<p>Prema policijskom priopćenju, riječ je o »tridesetdvogodišnjem hrvatskom državljaninu s prijavljenim prebivalištem u Osijeku, a boravištem u Rijeci«. On se kao vlasnik spornoga kombija, kojim je upravljao toga dana na cesti Zagreb – Lipovac, sam javio u osječko-baranjsku Policijsku upravu, nakon što je vidio napise u medijima o tome da ga se sumnjiči za napad na veterinarku. </p>
<p>»Tom prilikom došlo se do saznanja da nije imao nikakvu namjeru, razlog, niti bilo kakav interes ugroziti sigurnost putnice u osobnom automobilu zagrebačkih registracijskih oznaka“, ističe se u priopćenju te se dodaje kako je policija, nakon provedenih radnji i prikupljenih obavijesti, zaključila kako ne postoje sumnje na počinjenje kaznenog djela. </p>
<p>Podsjetimo, veterinarka iz Ivankova policiji je prijavila kako je vozač bijelog kombija marke »mercedes«, osječkih registracijskih oznaka, na auto-cesti pri velikoj brzini pratio njezin automobil i gotovo ga izgurao s autoceste. S obzirom da je ona ovlašteni veterinarski koncesionar za područje Ivankova, postojala je bojazan da je napadnuta jer je javno progovorila o nezakonitostima u prodaji stoke, odnosno sporne krave za koju se sumnja da je zaražena kravljim ludilom. </p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Rossin dug vratit će NK »Zagreb«</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Nogometni klub Zagreb, obvezao se u petak na ročistu na zagrebačkom Općinskom sudu pred sutkinjom Andreom Krstanović Čada, da će u ime bivšeg igrača svog kluba, Giovanija Rosse, isplatiti njegov dug za stambeni kredit jamcu Miroslavu Marčinkoviću, nekadašnjem članu uprave kluba. Dug od 175.000 kuna, klub će oštećenom isplatiti u 12 mjesečnih rata. Osim igrača, podsjetimo, Marčinković je tužbom tužio i Antu Vrdoljaka, koji je Rossi također bio sudužnik. Od njih je naime, tražio da mu isplate oko 175. 000 kuna, koliko je on platio kao jamac za Rossin kredit iz 1996. godine. Prema onome što je Marčinković ranije iskazivao na sudu, NK Zagreb, tijekom 1996. godine, imao je obvezu Rossu, koji je za njih igrao dati stan, no kako klub nije imao novca, s Rossom je dogovoreno da sam kupi stan. Kada su rate kredita počele stizati na naplatu, Marčinković se, kako je tvrdio, obratio Rossi, no ovaj mu je rekao da obvezu vraćanja kredita ima klub za kojeg igra, odnosno NK Zagreb. Prema riječima Marčinka, klub je doista i imao takvu obvezu, jer je svjedočeći na sudu i sam izjavio kako se sjeća usmenog dogovora između Rosse i kluba, prema kojemu je NK Zagreb trebao otplaćivati kredit, dok se igrač ne »proda«. </p>
<p>Anita Krmek</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Pukovniku Švepsu slomili noge</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Dvojica maskiranih napadača pretukla su u četvrtak navečer umirovljenog pukovnika Mirka Ljubičića Švepsa (40) u restoranu »Plavi 9« u Zvonimirovoj ulici. Ljubičić, javnosti poznat kao bivši djelatnik sigurnosnih službi, prevezen je na Kliniku za traumatologiju, a kako smo čuli slomljene su mu noge. U priopćenju zagrebačke policije (koja nije dala identitet napadnutoga) navodi se da je Šveps u restoranu sjedio u društvu dvojice poznanika (starih 32 i 34 godine), kada su, oko 18,30 sati upala dvojica muškaraca maskiranih tamnim vunenim kapama i »bez ikakva povoda i razgovora napali oštećenoga« i zatim pobjegli. </p>
<p>Mirko Ljubičić posljednji je put »nastupio« u javnosti u listopadu prošle godine nakon što mu je ukraden »audi A6«. Tada je »potegnuo« svoje veze iz obavještajnog miljea i skupocjeni mu je automobil vraćen za dva dana, uz ispriku i bez pomoći policije. </p>
<p>Šveps je za novine nakon svega izjavio: »Poznajem i dio dobrih ljudi iz kriminalnog miljea«. [D. G.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="53">
<p>Dobit novčarskih kuća oko 4,09 milijardi kuna</p>
<p>Zagrebačka i Privredna banka Zagreb lani su zajedno ostvarile polovicu ukupne dobiti svih novčarskih kuća</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Prema privremenim nerevidiranim podacima Hrvatske narodne banke, novčarske kuće u Hrvatskoj ostvarile su bruto dobit od oko 4,09 milijardi kuna. Godinu dana ranije, prema revidiranim podacima središnje banke, ukupna je dobit banaka, njih 37, premašila 3,63 milijarde kuna.</p>
<p>Ukupna aktiva hrvatskih banaka potkraj prošle godine iznosila je oko 260,59 milijardi kuna, što je 13,6 posto više nego godinu ranije.</p>
<p>Valja napomenuti da su od 34 banke njih 33 poslovale s dobiti, dok je gubitak od oko 50,3 milijuna kuna zabilježila samo Požeška banka. </p>
<p>Zagrebačka i Privredna banka Zagreb (obje u talijanskom vlasništvu) lani su zajedno ostvarile polovicu ukupne dobiti svih novčarskih kuća - njihova dobit prije oporezivanja bila je 2,05 milijarde kuna.</p>
<p>Najveću bruto dobit u 2005. ostvarila je Zagrebačka banka, oko 1,126 milijardi kuna, dok je PBZ, pak, ostvario dobit prije oporezivanja od oko 925,3 milijuna kuna. Na trećem mjestu je Ersteärkische banka s 436,4 milijuna kuna, a Raiffeisen banka je četvrta s dobiti od 369,78 milijuna kuna. Slijede ih HVB Splitska banka s oko 353,7 milijuna kuna, Hypo Alpe-Adria banka s 250,06 milijuna kuna te OTP banka Hrvatska sa 170,66 milijuna kuna. Iza tih novčarskih kuća, koje su redom u većinskom stranom vlasništvu, slijedi banka u hrvatskom, državnom vlasništvu - Hrvatska poštanska banka koja je u lani ostvarila dobit prije oporezivanja od 116,49 milijuna kuna.</p>
<p>Kad je riječ o veličini aktive, koja je potkraj prošle godine iznosila više od 260,59 milijardi i bila je 13,6 posto viša nego 2004. godine, i tu je na prvom mjestu Zagrebačka banka, s više od 63,6 milijardi kuna, što je porast aktive od 10,68 posto u odnosu na 2004. godine.</p>
<p>Slijedi PBZ čija je aktiva lani premašila 47,87 milijardi kuna, što je povećanje od 16,4 posto. Treća je Ersteärkische čije ja aktiva premašila 30,4 milijarde kuna, odnosno 17,8 posto više nego u 2004. godini. RBA je četvrti sa 28,68 milijardi kuna i porastom aktive od 17,55 posto. Potkraj prošle godine aktiva HVB Splitske banke premašila je 23,4 milijarde kuna što je porast od 9,03 posto. Šesta je Hypo Alpe-Adria banka s aktivom višom od 19,28 milijarde kuna, odnosno za 12,93 posto, a slijedi je s rastom od 3,34 posto, odnosno nešto više od 8,71 milijardu kuna, OTP banka Hrvatska.</p>
<p>Aktiva HPB-a je, pak, premašila 7,3 milijarde kuna, što je porast od 31,72 posto.</p>
<p>Vesna Antonić</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Hrvatska prošla najzahtjevnije pripreme za pretpristupne fondove</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Hrvatska je, nakon Turske, prva kandidatkinja za članstvo u Europskoj uniji od koje se tražilo da prođe ovako detaljan postupak priprema za korištenje sredstava iz Unijinih pretpristupnih fondova, ocijenila je u petak Martina Dalić, državna tajnica u Središnjem državnom uredu za razvojnu strategiju, govoreći na konferenciji o pretpristupnim fondovima koju je organizirala Infoarena.</p>
<p>Dodala je kako se zapravo radi o postupku za korištenje Unijinih strukturnih fondova, namijenjenih članicama ove integracije, te je naglasila kako se od zemalja koje su 2004. ušle u EU nije zahtijevao ovako detaljan postupak, koji uključuje čak i potvrdu vanjskih revizora. Uzimajući u obzir nedostatke koje je imala s tim zemljama, Unija je kod preostalih kandidata odlučila pooštriti uvjete za korištenje sredstava iz pretpristupnih fondova, zaključila je Martina Dalić. Podsjetimo, Hrvatskoj su se, nakon stjecanja statusa kandidata, otvorila vrata Unijinih pretpristupnih fondova - PHARE, ISPA i SAPARD.</p>
<p>No, prije početka povlačenja sredstava iz njih, trebalo je proći zahtjevnu proceduru akreditacije. kada je riječ o PHARE-u i ISPA-i, za Hrvatsku je taj postupak završio početkom veljače ove godine, pa se uskoro mogu očekivati i prva sredstva iz njih, dok za SAPARD još traje, objasnila je Martina Dalić.</p>
<p>»Hrvatska se u segmentu pretpristupnih fondova nalazi u poziciji u kojoj se nije nalazio ni jedan dosadašnji kandidat, niti će se naći neki od budućih, jer mi u ovom trenutku upravljamo s čak pet Unijinih fondova«, istakla je državna tajnica u Ministarstvu vanjskih poslova i europskih integracija Marija Pejčinović Burić. [A. M./ V. A.]</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Drveni brod kao hrvatski brand</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - U sklopu sajma Sport i nautika na Zagrebačkom je velesajmu održan je okrugli stol pod nazivom Autentičnost tradicijskog broda i suvremeni drveni brod - Hrvatski brand.</p>
<p>Drveni brod nacionalno je kulturno dobro, spomenik kulture svake pomorske zemlje. U Hrvatskoj je ovaj segment nacionalne baštine potpuno prepušten propadanju, i zemlja s golemom pomorskom baštinom danas ne živi sa svojim morem, rekao je Ivica Zorić, predsjednik Hrvatske udruge brodara i brodograditelja Adria iz Zadra.</p>
<p>Na skupu je predstavljen projekt Hrvatske udruge brodara i brodograditelja u suradnji s HAZU-om, čiji je cilj donošenje Zakona o pomorskoj baštini i zaštita tradicionalnih drvenih brodova, kao i brodogradnja takvih plovila od strane države. Istaknuto je kako je Hrvatska zemlja s najvećom flotom drvenih brodova u Europi, od kojih su mnogi stariji od sto godina.</p>
<p>Većina ih je u službi turizma pa se predlaže izgradnja flote autentičnih jedrenjaka tipa Loger za potrebe kružnih putovanja i jednodnevnih izleta. Jedan od ciljeva projekta je i edukacija kadrova kao i nužnost otvaranja škole drvene brodogradnje u Murteru, jer je taj segment izbačen iz redovnog školovanja prije 40 godina. Zaštitom svoje baštine i novim pristupom, Hrvatska bi u Europsku uniju trebala ući sa svojim jedinstvenim brandom - drvenim brodom koji će zasigurno biti jedan od najelitnijih i najskupljih hrvatskih turističkih proizvoda. [L. C.]</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Konzum, Getro i Billa najviše privlače hrvatske potrošače</p>
<p>Udio deset najvećih trgovačkih lanaca u hrvatskoj je maloprodaji lani dosegao 54,9 posto</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Tijekom prošle godine u Hrvatskoj je nastavljen proces jačanja velikih trgovačkih lanaca na račun malih dućana, proizlazi iz rezultata istraživanja koje je nedavno proveo GfK.</p>
<p>Prema tom istraživanju, čiju bazu predstavlja 45 kategorija robe široke potrošnje, udio deset najvećih trgovačkih lanaca u hrvatskoj je maloprodaji lani dosegao 54,9 posto. Uzme li se u obzir da je udio deset vodećih trgovačkih lanaca još 2003. godine bio ispod 50 posto, dok je 2001. godine iznosio tek nešto više od četvrtine, jasno je da je u protekle dvije godine ubrzan proces koncentracije i konsolidacije velikih trgovačkih lanaca na uštrb malih dućana.</p>
<p>Istraživanje pokazuje i rast popularnosti pojedinih trgovačkih lanaca. Najpopularniji trgovački lanac u Hrvatskoj i dalje je Konzum: njegov se udio na tržištu od 2001., kada je iznosio samo osam posto, do 2005., kada je dosegao 21,2 posto, povećao više nego dva i pol puta. S tržišnim udjelom od 7,2 posto u 2005., za Konzumom slijedi Getro, koji već godinama održava manje-više isti značaj na hrvatskom tržištu.</p>
<p>Na trećem se mjestu nalazi Billa, čiji je tržišni udjel prošle godine iznosio 6,7 posto, isto kao 2003., te više nego 2004., kada je iznosio pet posto. Na četvrto je mjesto prošle godine zasjeo Kaufland, čiji je tržišni udjel porastao s 4,8 posto, koliko je iznosio 2004., na 5,4 posto. S četvrtog na peto mjesto pao je križevački KTC, čiji se tržišni udio smanjio s 4,8 posto 2004. na 4,5 posto, pokazuje istraživanje GfK.</p>
<p>Značajan trend rasta pokazuje Kerum, koji je s tržišnim udjelom od 2,5 posto prošle godine izbio na šesto mjesto, dok je još 2004. zauzimao osmo mjesto. Tržišni udjel Mercatora lani je iznosio 2,4 posto, što je ovom trgovačkom lancu osiguralo sedmo mjesto u maloprodaji u Hrvatskoj. Požeški Presoflex i Metro imali su lani jednak tržišni udjel - po 1,8 posto, dok je IperCoop, s tržišnim udjelom 1,4 posto, zauzimao deseto mjesto.</p>
<p>Istraživanje GfK potvrđuje i sve veće okretanje hrvatskih potrošača domaćim trgovačkim lancima. Među prvih deset trgovačkih lanaca u Hrvatskoj prošle je godine bilo pet domaćih - Agrokor, Getro, KTC, Kerum i Presoflex, a njihov je skupni udjel na tržištu iznosio 37,2 posto. S druge strane, preostalih pet vodećih trgovačkih lanaca - Billa, Kaufland, Mercator, Metro i IperCoop, osnovano je stranim kapitalom, a njihov je zajednički udjel na tržištu bio dvostruko manji, 17,7 posto.</p>
<p>Adriano Milovan</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Krediti za pripremu turističke sezone</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Volksbank je počeo nuditi kunske i devizne turističke zajmove pod nazivom »Dobrodošli krediti«, a mogu ih podići i pravne i fizičke osobe.</p>
<p>Kad je riječ o pravnim osobama, ti krediti mogu biti kratkoročni ili dugoročni, a namijenjeni su pripremi turističke sezone, počevši od kupnje, dogradnje, izgradnje, adaptacije i opremanja novih turističkih, sportskih i ugostiteljskih kapaciteta, preko nabave plovila i druge opreme potrebne za obavljanje turističke djelatnosti, a mogu se koristiti i za refinanciranje kredita.</p>
<p>Kratkoročni zajmovi odobravaju se na rok otplate od godinu dana, dok se dugoročni u minimalnom iznosu od 250.000 kuna (35.000 eura) odobravaju na rok do pet godina za kunske kredite, odnosno do 15 godina za devizne i kredite s valutnom klauzulom. Maksimalan iznos kredita određuje se u skladu s kreditnom sposobnošću klijenta, a banka nudi i poček do dvije godine.</p>
<p>Turistički krediti za građane uz valutnu klauzulu vezanu uz euro i švicarske franke namijenjeni su kupnji, izgradnji, dogradnji, nadogradnji, rekonstrukciji te adaptaciji građevnih objekata i pripremi turističke sezone, a mogu se realizirati u iznosu od 5000 eura, odnosno 7700 švicaraca naviše, s time da maksimalan iznos kredita ovisi o kreditnoj sposobnosti klijenta. Kamata za zajmove vezane uz švicarske franke je 5,8 posto godišnje (EKS 6,2 posto), a za one vezane uz euro 6,9 posto (EKS 7,38 posto). Rok otplate za zajmove od 5000 do 15.000 eura, odnosno od 7700 do 23.000 švicaraca je do sedam godina, dok je za zajmove veće od 15.000 eura ili 23.000 švicarskih franaka taj rok do 15 godina. [V. A.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="58">
<p>U Hrvatskoj nema kravljeg ludila</p>
<p>Poništio sam javne ovlasti dvojici veterinara koji su radili protivno zakonu, izvijestio je ministar </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Referalni laboratorij za kravlje ludilo iz Waybridga potvrdio je u petak da je test o kravljem ludilu negativan, kazao je Petar Čobanković, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva na izvanrednoj konferenciji za novinare u petak. Dodao je da je to dobra vijest za domaće govedarstvo, jer Hrvatska ostaje zemlja slobodna od kravljeg ludila. No, u slučaju krave sumnjive na kravlje ludllo u Ivankovu uočeno je dosta zloporaba u funkcioniranju sustava koji je dobro zamišljen i postavljen, ali ga pojedinci nastoje izigrati, naglasio je Čobanković. </p>
<p>»Poništio sam javne ovlasti dvojici ovlaštenih veterinara koji su radili protivno zakonu. Riječ je o Damiru Carević i Đorđu Božiću, koji su izdavali putne listove i potvrde o zdravstvenom stanju životinja mimo svojih ovlasti«, otkrio je ministar. </p>
<p>Stegovni postupak protiv spomenutih veterinara pokrenula je i Hrvatska veterinarska komora.</p>
<p>Branko Šoštarić, ravnatelj Laboratorija za testove na kravlje ludilo u Hrvatskom veterinarskom institutu, rekao je da se svaki sumnjivi slučaj na kravlje ludilo mora u roku 24 sata prijaviti međunarodnim institucijama. Tako je i bilo nakon domaća tri pozitivna testa uzorka uzetog od krave iz Ivankova.</p>
<p>Naime, bez takve prijave sumnjivi uzorak ne može se poslati na superanalizu u referalni laboratorij. »Četiri uzorka donesenog tkiva ispitivala su se cijeli tjedan na tri različita testa. Postoji mogućnost da test na kravlje ludilo ponekad bude lažno pozitivan, ali nikada ne može biti lažno negativan«, pojasnio je Šoštarić. </p>
<p>Kako se čulo, sigurnost testa na kravlje ludilo, a u Hrvatskoj je provedeno više od 73.000 takvih testova, potpuna je. Nemoguće je da se u javnu potrošnju propusti meso zaražene krave starije od 30 mjeseci, jer se testiranje provodi od 2001. godine.</p>
<p>Čobanković je istaknuo da će Vlada, nakon što je riješila sivo tržište brašna, isto učiniti i s tržištem mesa do 2007. godine. Analizirali smo sustave nadzora i kontrole u drugim zemljama kako bismo ih mogli primijeniti u Hrvatskoj, istaknuo je.</p>
<p> Vladi je bitna borba protiv sive ekonomije, jer ona ugrožava one koji rade u skladu sa zakonom, a državni proračun ostaje bez prihoda.</p>
<p> »Uveli smo jedinstven sustav obilježavanja domaćih životinja, kao i Pravilnik o obilježavanju goveđih trupova na liniji klanja, a u lipnju ove godine uslijedit će i donošenje registra o prometu mesa i mesnih prerađevina. Potrošači će tako znati sve o porijeklu mesa i mesnih prerađevina«, zaključio je ministar Čobanković.</p>
<p>Testovi na ptičju gripu sigurni</p>
<p>Ministar Čobanković je kazao da možemo biti apsolutno sigurni u nalaze laboratorija Centra za peradarstvo što se tiče virusa ptičje gripe H5N1. Dakle, nije nužno dodatno testiranje uzoraka u referalnom laboratoriju u Waybridgeu. Testiranje na ptičju gripu se nastavlja. </p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Znao sam da je moja Šana zdrava</p>
<p>Dobro je za Slavoniju što krava nije bolesna; Slavoncima je previše i ptičje gripe i trihineloze, kaže Cerančević</p>
<p>IVANKOVO</p>
<p> – Znao sam da Šana nije bolesna, znao sam i to sam svih ovih dana tvrdio, rekao je Ivan Cerančević, poljoprivrednik iz Ivankova, nakon objavljene vijesti da je test na kravlje ludilo napravljen u Referalnom laboratoriju Waybridge u Engleskoj negativan. </p>
<p>Cerančević je ivankovački seljak koji je nakupcu stoke Milenku Pribičeviću iz Orolika prije desetak dana prodao pet godina staru jalovu kravu Šanu simentalske pasmine za koju se potom posumnjalo da je oboljela od kravljega ludila. </p>
<p>»Mediji su me ovih dana izludili, pisalo se svašta i sada je sve jasno, bar što se tiče mene i krave koju sam prodao«, kaže Cerančević, ističući da je krava koju je prodao imala ušnu markicu i sve papire, no da pasoš nije imala jer ga nakupac nije ni tražio. </p>
<p>»Nakupca nikada u životu nisam vidio, čovjek je došao, ponudio mi 3700 kuna za kravu i ja sam je prodao bez pasoša, jer mi je rekao da mu nije potreban«, ističe Cerančević. </p>
<p>Taj ivankovački poljoprivrednik naglašava i da o svemu što se pisalo proteklih dana nema nikakve veze. »Kakva mafija, otkud da ja znam za mafiju, nisam član nijedne stranke i o bilo kakvim sumnjivim transakcijama sa stokom nemam nikakve veze«, priča Cerančević, dodajući da su mu mediji proteklih dana nanijeli i financijsku i emocionalnu štetu. »Nije mi to trebalo. Ipak, dobro je za Slavoniju što se ispostavilo da krava nije bolesna«, ističe Ivankovčanin.</p>
<p> Dodaje da je Slavoncima previše i ptičje gripe i trihineloznih kobasica pa je još samo trebalo kravlje ludilo. </p>
<p>U kišom okupanom Ivankovu žitelji s podozrenjem gledaju novinare. Na pitanje što misli o negativnom rezultatu testa na kravlje ludilo provedenom na kravi Šani jedan stariji seljak kratko je komentirao: »U ovoj zemlji se ne zna tko je lud, no najmanje su lude krave«. Drugi je Ivankovčanin pak dobacio da u selu nitko nije ni mislio da je Cerančevićeva krava bolesna. </p>
<p>Takva razmišljanja Ivankovčana potvrđuje i sam Cerančević. »Čujte, uza svu buku o kravljem ludilu ja sam proteklih dana uredno prodavao mlijeko svojih krava svojim redovitim mušterijama. To, doduše, nije mlijeko od Šane, no iste su te krave godinama bile sa Šanom u štali«, ističe Cernačević, dodavši da će biti istinski sretan tek kad cijela priča o kravljem ludilo završi. </p>
<p>Goran Čorkalo</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Bez gužvi na graničnim prijelazima</p>
<p>Štrajkaši traže stalni mjesečni dodatak od 300 kuna bruto i korekciju koeficije-nata, a Vlada zasad nudi povišicu nakon donošenje novog zakona, od početka 2007</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Nezadovoljni plaćama državni službenici su u petak štrajkom graničnih policajaca na graničnim prijelazima započeli trodnevni štrajk. Štrajk je uspio, a bez obzira na ishod pregovora on je investicija za buduće akcije, poručili su Vladi čelnici sindikata s praznog prijelaza Bregana, gdje su uz nekoliko zaustavljenih automobila održali konferenciju za novinare.</p>
<p>»Zastoja i gužvi nema zato što je načelnik postaje granične policije Marijan Bregović ubacio tri policajca iz druge smjene«, rekao je sindikalni povjerenik granične policije Zlatko Orešković. Štrajkbreheri će vjerojatno dobiti slobodan dan ili plaćene prekovremene sate. </p>
<p>Čelnik Sindikata policije Hrvatske Dubravko Jagić prozvao je kao štrajkbrehere i Carinski sindikat iz URSH-a koji se nije priključio štrajku. Pozvao je Vladu da prema službenicima prestane biti maćeha, rekavši da su policajci s 4000 kuna plaće više gladni nego siti.</p>
<p>Sindikat državnih službenika i namještenika, Sindikat policije, Nezavisni sindikat MUP-a i Sindikat vojnih službenika i namještenika traže stalni mjesečni dodatak od 300 kuna bruto i korekciju koeficijenata. Vlada zasad nudi povećanje plaća nakon donošenje novog zakona o plaćama od početka 2007. godine. </p>
<p>U ponedjeljak i utorak od osam do 16 sati štrajkaju državni službenici u ministarstvima, poslovima izdavanja dokumenata u MUP-u, sudstvu i uredima državne uprave.</p>
<p> Nakon pregovora s Ministarstvom financija URSH-ov Sindikat porezne uprave odustao je od štrajka, ali četiri sindikata pozivaju i poreznike da se solidarno priključe štrajku. »U ponedjeljak ćemo zaustaviti sve poslove u državnoj administraciji, osim hitnih slučajeva«, najavio je Zdravko Lončar, predsjednik Nezavisnog sindikata MUP-a. Čelnik Sindikata državnih službenika i namještenika Ivica Ihas upozorio je da se u uredim državne uprave vrši veliki pritisak na zaposlene i prave spiskovi štrajkaša.</p>
<p>»Umjesto mrkve, Vlada nam šalje batinu. No poručujem da će u ponedjeljak štrajkati svih 65.000 službenika koji samo traže veće plaće i zahtijevaju svoja prava« kazao je Ihas. Sindikati će, dodao je, svim službenicima koji budu štrajkali platiti izgubljene dnevnice.</p>
<p>Ljubinka Marković</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>NATO donosi velike prednosti</p>
<p>Očekujemo da NATO da jak signal i prepozna hrvatsku ambiciju za članstvo u Savezu, poručio je Rončević</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Hrvatska dobro napreduje u provođenju reformi, a pozivnicu za članstvo u NATO-u dobit će na temelju vlastitih zasluga, ocijenio je u petak u Zagrebu zamjenik glavnog tajnika NATO-a Alessandro Minuto-Rizzo, nakon susreta s ministricom vanjskih poslova i europskih integracija Kolindom Grabar-Kitarović.</p>
<p>»Hrvatska je dosad jako dobro radila i napredovala na putu prema punopravnom članstvu u NATO-u i danas je mnogo bliže članstvu nego što je bila jučer«, rekao je u izjavi za novinare Minuto-Rizzo koji je boravio u dvodnevnom službenom posjetu Hrvatskoj. O ulasku Hrvatske u NATO, kako je dodao, odlučivat će konsenzusom svih članica Saveza.</p>
<p>Rizzo je u Zagreb došao da bi se pokrenula zajednička kampanja informiranja hrvatske javnosti o prednostima ulaska Hrvatske u NATO. Važno je, istaknuo je Minuto-Rizzo, pravilnim informiranjem i promjenom percepcije o NATO-u kao sve više političkom, a ne vojnom savezu najvećih demokracija svijeta, potaknuti hrvatsku javnost da prihvati kako je članstvo u Savezu dobar izbor za Hrvatsku. »Upravo je kampanja za informiranje javnoga mnijenja u Hrvatskoj jedan od bitnih čimbenika i svakako ćemo o tome nastaviti razgovarati s gospodinom Minutom-Rizzom i s drugim dužnosnicima NATO-a«, rekla je ministrica.</p>
<p>U Hrvatskoj se NATO, nažalost, doživljava ponajviše kao vojni savez, nastavila je ministrica. »Moramo prezentirati NATO u pravom svijetlu, kao organizaciju suverenih država koja ima bitnu političku ulogu širenja demokracije i vrijednosti tržišnoga gospodarstva. Članstvo u NATO-u ne znači destibiliziranje, nego upravo suprotno. Usporedo s time svakako se podiže i kreditni rejting Hrvatske i ulaganje«, istaknula je.</p>
<p>Opovrgavajući da NATO traži od članica nabavljanje teške opreme i supersoničkih aviona, Minutto-Rizzo je rekao: »To je nešto što ne tražimo od članica, upravo suprotno, tu smo došli da pomognemo pripremiti Hrvatsku za punopravno članstvo i želim javno to naglasiti: jako nam je važno da javnost zna točno kakav je NATO i da donese informiranu i pravilnu odluku«. </p>
<p>»Sigurni smo da će Hrvatska biti dobra članica NATO-a, no prije nego što se to dogodi, želimo biti sigurni da hrvatski građani znaju što je pravi izbor«, poručio je u zamjenik glavnog tajnika nakon sastanka s ministrom obrane u MORH-u.</p>
<p>»NATO nije i danas ne sudjeluje u operacijama u Iraku. Naša aktivnost u toj zemlji je naša misija u blizini Bagdada, gdje imamo obučni centar za iračke časnike«, pojasnio je Rizzo.</p>
<p>Ministar Rončević je naglasio kako su NATO i Europska unija dva strateška hrvatska cilja. </p>
<p>»Rekao sam to i gospodinu Rizzu. Očekujemo od NATO da već na summitu u Rigi pošalje snažan signal da je naša ambicija prepoznata i da je naše članstvo u Savezu izvjesno«, poručio je Rončević. [Bruno Lopandić/Mile Franičević]</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Intenziviranje inicijative o CEFTI</p>
<p>Hrvatsku čeka snažna diplomatska ofenziva na mnogim poljima, i to u trenutku kad počinju »pravi« pregovori s EU-om</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Premijer Ivo Sanader u ponedjeljak počinje dvodnevni službeni posjet Albaniji, a krajem sljedećeg tjedna posjetit će i Irsku. U utorak je premijer, za posjeta Bavarskoj, razgovarao s Edmundom Stoiberom, utjecajnim njemačkim političarom koji je vrlo sklon Hrvatskoj, a osim gospodarskih tema bilo je riječi i o europskim perspektivama Hrvatske.</p>
<p>Premijer nastavlja sa snažnom vanjskopolitičkom aktivnošću radi intenziviranja inicijative koju je Hrvatska nedavno pokrenula. Riječ je o okupljanju zemalja regije u Cefti, o čemu će se razgovarati i u Tirani.</p>
<p>Trojica premijera - Sanader, Sali Berisha i Bučkovski - razgovarat će i o nastavku reformi koje tri zemlje provode radi ulaska u NATO. U Bruxellesu i na nedavnom sastanku Jadranske inicijative u Washingtonu potvrđeno je da sve tri zemlje dobro napreduju i da se intenzivno razmišlja o što skorijem roku za njihov prijem u Savez.</p>
<p>Hrvatski će premijer u Tirani iznijeti hrvatska iskustva u odnosima s Europskom unijom, koja za Albaniju mogu biti dragocjena. Očekuje se da će i Albanija istaknuti važnu hrvatsku ulogu u regiji koja može pomoći i drugim zemljama da brže počnu pregovore s EU-om.</p>
<p>U ožujku je u Salzburgu vrlo važan sastanak ministara vanjskih poslova zemalja EU-a, na kojem će se razgovarati o prijedlogu Europske komisije o zoni slobodne trgovine na Balkanu, ali i o hrvatskom prijedlogu o Cefti. </p>
<p>Premijer Sanader najvjerojatnije će nazočiti i summitu Europske unije 23. ožujka u Bruxellesu, na kojem će Austrija iznijeti vrlo originalne inicijative koje bi trebale oživjeti Uniju, pogotovo glede usvajanja europskog ustava. Prije summita naći će se i lideri Europskih pučkih stranaka u Meiseu, a hrvatski je premijer uvijek sudjelovao na tim sastancima izuzetno korisnima za Hrvatsku.</p>
<p>Premijer će sudjelovati i na sastanku Europskih pučkih stranaka 30. ožujka u Rimu, a moguć je i susret sa srbijanskim premijerom Vojislavom Koštunicom. Dvojica premijera tom bi prilikom mogli dati signal cijelog regiji da je potrebno uložiti veći napor svih zemalja da krenu u veće reforme koje bi im otvorile put do Bruxellesa. Sanader će na ljeto otputovati i u Beograd. Tom se prilikom očekuje zajednička izjava dvojice premijera o stanju u regiji i pozivu svim zemljama da rade na njezinoj europskoj budućnosti.</p>
<p>U travnju je moguć Sanaderov posjet Libiji, zemlji s kojom Hrvatska želi intenzivirati gospodarske odnose. Libiju je posjetio i predsjednik Stjepan Mesić i tom su prilikom gospodarstvenici dogovarali poslove u interesu obiju država. Premijer je prošle godine bio u Jordanu, a hrvatski je interes gospodarska suradnja s arapskim svijetom, što bi bilo naglašeno i za vrijeme posjeta Libiji.</p>
<p>Hrvatsku čeka vrijeme snažne diplomatske ofenzive na mnogim poljima, i to u trenutku kad počinju »pravi« pregovori s EU-om. Premijer će uz brojne obveze koje ima u Hrvatskoj, nastaviti kontakte i sa svojim europskim partnerima, jer je to najučinkovitiji put da se objasne hrvatski interesi.</p>
<p>Jurica Körbler</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Osnovan Slavonski konzorcij</p>
<p>Ukupna vrijednost radova na nadvožnjaku iznosi 104,88 milijuna kuna bez PDV-a, s rokom završetka krajem travnja 2007. </p>
<p>OSIJEK</p>
<p> - U nazočnosti predsjednika Sabora Vladimira Šeksa te župana pet slavonskih županija, u petak je u Osijeku potpisan Sporazum o osnivanju Slavonskog konzorcija, u kojem će ne nalaziti devet slavonskih tvrtki koje će zajednički sudjelovati na gradnji nadvožnjaka na dionici autoceste koridora 5C između Đakova i Sredanaca.</p>
<p>Naime, na javno nadmetanje za gradnju nadvožnjaka na toj dionici stigle su četiri ponude, a najboljom je ocijenjena ponuda Osijek-Koteksa, koji se na natječaj javio samostalno. Ukupna vrijednost radova je 104,88 milijuna kuna bez PDV-a, s rokom završetka krajem travnja 2007. </p>
<p>No, Osijek-Koteks radove neće izvoditi samostalno, nego se u petak s još osam tvrtki udružio u Slavonski konzorcij, te će zajedno raditi na tom projektu. Osim Osijek-Koteksa, u konzorciju su osječke tvrtke Cesting d.o.o., Gravia d.o.o. i Lio d.o.o, vinkovačke tvrtke Cestorad d.d. i Vibrobetan d.d. Vinkovci, slavonskobrodske tvrtke Poduzeće za ceste d.o.o. i Cestar d.o.o., te Radlovac d.d. iz Orahovice. Izrazivši veliko zadovoljstvo osnivanjem Slavonskoga konzorcija, koji je inicirao prije nekoliko mjeseci, Šeks je kazao da je to bio dobar potez, jer je to jedini način da se ispune strogi natječajni uvjeti.</p>
<p>»Ovi radovi za gradnju nadvožnjaka na dionici auto-ceste koridora 5C između Đakova i Sredanaca dobiveni su u vrlo oštroj konkurenciji. Uvjeren sam kako nitko nema ni primisli da se natječaj vodio nekom drugom vrstom, osim s kvalitetom, cijenom i rokovima«, istaknuo je Šeks, poručivši predstavnicima spomenutih slavonskih tvrtki kako se nada da će radove izvesti kvalitetno, savjesno i odgovorno. </p>
<p>Prema njegovim riječima, dionica koridora 5C, od Svilaja do Đakova, treba biti gotova i u prometu sredinom 2007., a ukupna vrijednost radova na toj dionici je 580 milijuna kuna. </p>
<p>»Već sredinom ove godine bit će završene sve pripreme za gradnju sljedeće dionice, a to je Đakovo - Osijek, čija će vrijednost radova biti 850 milijuna kuna«, najavio je Šeks, dodavši da nakon toga ide i zadnja dionica, a to je povezivanje Osijeka s Belim Manastirom i dalje s mađarskom granicom.</p>
<p>Posebno je izrazio zadovoljstvo činjenicom što će sve to rezultirati i novim zapošljavanjima u istočnoj Hrvatskoj, a s tim i razvojem gospodarstva.</p>
<p>Predsjednik Uprave Osijek-Koteksa Drago Tadić zahvalio je predsjedniku Sabora na podršci, najavivši da u posao kreću odmah, te da su već od sljedećeg tjedna na gradilištu. »Jasno je da će uvijek biti nezadovoljnika ovim slavonskim konzorcijem, ali dajemo garanciju da će za svu slavonsku operativu biti posla. Toliko je posla, da će svi kapaciteti bili popunjeni«, kazao je Tadić zaključivši da, osim gradnje slavonske dionice koridora 5C i najavljene gradnje kanala Dunav - Sava, operativu Slavonije i Baranje čeka svijetla budućnost.</p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Potpora javno-privatnom partnerstvu</p>
<p>Ne trebamo zazirati od modela koji su u EU odavno afirmirani i dominantni, poručio je Mesić</p>
<p>KOPRIVNICA</p>
<p> - Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić sa suradnicima posjetio je u petak Koprivnicu. Nakon kraćeg razgovora u Poglavarstvu Mesić se sastao s predstavnicima Oldtimer kluba »Biciklin«, gdje je dobio na dar bicikl iz 1936. </p>
<p>Središnji dio Mesićeva boravka bio je u zgradi koprivničkih srednjih škola, vezan uz prezentaciju projekta javno-privatnog partnerstva, po kojem bi se trebala graditi nova zgrada koprivničke gimnazije. Zadovoljan predočenim projektom, Mesić je izjavio da podržava takav novi pristup kapitalnim investicijama od javnoga interesa, jer se troškovi gradnje i korištenja ravnomjerno raspoređuju na 25 godina korištenja, a glavninu rizika snosi privatni investitor. </p>
<p>»Ne trebamo zazirati«, ustvrdio je Mesić, »od modela koji su u Europskoj uniji odavno afirmirani i dominantni, jer omogućavaju racionalnije trošenje proračunskih sredstava. Koprivnička gimnazija zaslužuje da bude pilot-projekt za daljnji razvoj hrvatskog školstva«.</p>
<p>Mesić je nakon toga obišao tvornicu obuće »Sloga«, kojoj zbog opterećenosti dugova prema državi, bankama i dobavljačima - prijeti stečaj. Nakon razgovora s menadžmentom, izjavio je da bi se trebalo pronaći »neko rješenje za Slogine obveze prema državi«, a i da se na tom primjeru potvrđuje kako je ključni problem izvoznoga gospodarstva »prejaka kuna« te da fleksibilniji odnos prema njoj ne mora značiti i »povećanje inflacije«.</p>
<p>Mesić je, naposljetku, posjetio i tvornicu papirnih podložaka Hartmann, koja je u vlasništvu istoimene danske grupe. Predsjednik je ustvrdio da ta koprivnička tvornica danas može služiti kao primjer toliko poželjne izvozne ekspanzije, jer već sada drži pet posto svjetskog tržišta.</p>
<p>Željko Krušelj</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2006], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20060225].
|
