NA [2006], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20060524].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 139262 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>24.05.2006</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>U gimnazijama 1000 mjesta manje</p>
<p>Najviše učenika - 23.531 - moći će se upisati u četverogodišnje strukovne škole za tehnička i srodna gospodarska zanimanja</p>
<p>U idućoj školskoj godini u srednjim školama bit će mjesta za 57.946 učenika. U gimnazijama je osigurano mjesta za 12.691 učenika, odnosno njih 21,90 posto. Najviše učenika moći će se upisati u četverogodišnje strukovne škole za tehnička i srodna gospodarska zanimanja u kojima je rezervirano 23.531 mjesto (40,61 posto), dok će u trogodišnjim strukovnim programima za zanimanja u industriji i gospodarstvu biti 5182 mjesta (8,94 posto). U trogodišnja strukovna zanimanja u obrtništvu (klasični oblik obrazovanja) bit će mjesta za 406 učenika, a za iste programe po jedinstvenom modelu obrazovanja rezervirano je 13.560 mjesta. U umjetničke škole moći će se upisati 1749 učenika (tri posto), dok je u prilagođenim i posebnim programima za učenike s teškoćama u razvoju i ponašanju mjesta za 782 učenika.</p>
<p>Odluka o upisu u srednje škole u školsku godinu 2006/07. potpisana je u utorak u Ministarstvu znanosti. Prema riječima državnog tajnika za srednje školstvo Želimira Janjića, broj slobodnih mjesta određen je na temelju zahtjeva škola za odobravanje određenog broja razrednih odjela. Ministarstvo je tako odobrilo da će škole u idućoj školskoj godini moći popuniti ukupno 1996 razrednih odjela.</p>
<p>»Broj učenika koji će upisati prve razrede srednjih škola bit će veći od broja učenika koji izlaze iz osnovnih škola, što znači da niti jedno dijete neće ostati neupisano jer mjesta ima dovoljno za sve«, tvrdi Janjić. </p>
<p>Ove je godine ipak predviđeno manje upisnih mjesta nego prošle godine. Kako pojašnjavaju u Ministarstvu, to je zato jer je i u osnovne škole upisano manje djece. U gimnazijama će se naći oko tisuću učenika manje no prošle godine.</p>
<p>Prema riječima pomoćnice ministra znanosti u Upravi za srednje obrazovanje Vere Šutalo, u odnosu na 12.691 učenika koji će moći upisati gimnazije u idućoj školskoj godini u ovoj je godini u gimnazijama 13.522 učenika. Ipak, podsjeća Šutalo, plan je da se do 2010. u gimnazije upisuje 35 posto učenika (sadašnji je prosjek oko 25 posto), što bi trebalo biti ostvarivo zbog odluke o proširenju obveznog obrazovanja na srednje škole. Janjić pak napominje da i nakon ovogodišnje upisne sezone očekuje omjer upisanih u gimnazije i ostale škole 25 prema 75.</p>
<p>U Ministarstvu očekuju da će i ove godine većina gimnazija biti popunjeno u ljetnom roku. Učenicima pak koji zaobiđu upisne gužve u gimnazije i požele upisati strukovne škole, u ponudi je dvjestotinjak zanimanja, što je daleko manje nego dosad. </p>
<p>Naime, Ministarstvo znanosti odlučilo je ukinuti »mrtva« zanimanja, odnosno ona za koja ne postoji zanimanje učenika i tržišta. Donedavno su srednje strukovne škole nudile više od 500 programa, što će se spajanjem određenih zanimanja i gašenjem zastarjelih od iduće školske godine svesti na dvjestotinjak zanimanja u trogodišnjim i četverogodišnjim školama.</p>
<p>U novoj školskoj godini uvest će se i nekoliko novih programa za eksperimentalnu primjenu. Umjesto četiri zanimanja - tokar, glodač, brusač i obrađivač odvajanjem čestica, u školama će se naći jedno zanimanje - obrađivač na numerički upravljanim alatnim strojevima. U zanimanje brodograditelj objedinjena su dva dosadašnja programa - graditelj metalnoga broda i instalater brodskih instalacija. Stari programi prelac, tkalac i pletač objedinjuju se također u jedno zanimanje - tekstilac. </p>
<p>Umjesto 13 starih zanimanja, dobivamo pet novih, što znači osam zanimanja manje, objašnjava Šutalo.</p>
<p>U idućoj školskoj godini prvi će put određena deficitarna zanimanja biti stimulirana financiranjem iz gospodarskog sektora. To će se odnositi, potvrđeno je, na pojedina zanimanja u brodogradnji.</p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>»Borbeni taxi« dogodine u HV-u!</p>
<p>Za vrijedan posao opremanja Oružanih snaga mrtvu trku mjesecima vode finska tvrtka Patria s vozilom »Patria AMV« i austrijski Steyr s BOV-om »Pandur II«</p>
<p>Opremanje najbrojnije grane Hrvatske vojske dobilo je oznaku najvažnijeg, ali i najskupljeg projekta Ministarstva obrane. Kupnja novih borbenih oklopnih vozila pješaštva (BOV) procjenjuje na nekoliko stotina milijuna eura, a dužnosnici MORH-a tvrde da mrtvu trku vode jedina dva kandidata. Za vrijedan posao natječu se finska tvrtka Patria Vehicles Oy s vozilom AMV (Armoured Modular Vehicle) te austrijski Steyr-Daimler-Puch s »Pandurom II« i ni jedan još nije ostvario znatniju prednost. </p>
<p>Ministarstvo obrane pokrenulo je »Projekt BOV« krajem 2002. godine, a do danas su obavljena testiranja na poligonima i potaknuta izrada tehničko-taktičke studije. Ministar obrane Berislav Rončević formirao je prije toga provedbeni i nadzorni tim koji je u listopadu prošle godine završio svoj dio posla.</p>
<p>Čeka se izbor, no on nije nimalo jednostavan. Struka tvrdi da je riječ o podjednako dobrim vozilima koja se razlikuju tek u dimenzijama, u MORH-u kažu da su i »Pandur II« i »AMV« zadnja riječ tehnike te su oba prototipa razvijena otprilike u isto vrijeme. Vrlo su slični i po opremljenosti i po tehničkim karakteristikama. Oba imaju najmodernije komponente, pokreću ih motori koje zadovoljavaju najviše ekološke standarde, pogon im je 8x8, imaju automatski mjenjač, amfibijska svojstva... </p>
<p>Vjesnik doznaje da su i financijski okviri, istaknuti u informativnim ponudama, također gotovo identični. Kad se još doda i činjenica da Austrija baš prvih šest mjeseci ove godine predsjeda Europskom unijom, a da će idućih pola godine na čelu EU-a biti baš Finska, jasno je da Hrvatsku ne čeka nimalo jednostavan izbor strateškog partnera. </p>
<p>Uostalom, ni MORH-ov projektni tim nije u svom izvješću naveo koje je vozilo bolje, jer oba zapravo odgovaraju potrebama HV-a. </p>
<p>»Procijenili smo da bi bilo dobro ići na raspisivanje zahtjeva za konačnim ponudama. Mislimo da su cijene istaknute u informativnima ponudama previsoke«, objasnio je nedavno Alojz Matijašić iz MORH-ove uprave za materijalne resurse. </p>
<p>Prema njegovim riječima, samo za bazno vozilo, bez dodatne opreme i naoružanja, navedena je pojedinačna cijena između 1,1 i 1,2 milijuna eura, a ni ostala oprema za novi BOV nije baš jeftina. Klasične kupole stoje, primjerice, između 1,3 i 1,6 milijuna eura, minobacač oko 600.000, daljinska oružana stanica s topom (30 mm) bez raketnog sustava oko 1,3, a sa sustavom oko 1,6 milijuna eura.</p>
<p>»Oružane snage trebaju 126 vozila u 11 različitih varijanti. To je okvir iznad kojeg se ne smije ići iz financijskih razloga«, objasnio je Matijašić.</p>
<p>Prema njegovim riječima, čeka se donošenje dugoročnog plana razvoja Oružanih snaga koji u parlamentarnu proceduru ide idući mjesec, a onda bi, najvjerojatnije do kraja godine, uslijedila i odluka o izboru strateškog partnera. Taktička će studija još preciznije utvrditi količinu pojedinih inačica, a struka razmišlja i o mogućnosti uvođenja spomenute daljinske stanice, odnosno sustava moderne »bezposadne kupole« koji se na tržištu pojavio prije otprilike godinu dana. Na svojim borbenim vozilima već ih imaju Češka, Belgija i Portugal.</p>
<p>Poznavatelji prilika u MORH-u najavljuju da bi nova borbena vozila u Kopnene snage trebala ući tijekom iduće godine.</p>
<p>Mile Franičević</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Hrvatska navijačka invazija na Njemačku!</p>
<p>Zrakoplovne kompanije i HŽ bilježe velik interes navijača za odlazak na SP</p>
<p>Više od 20.000 hrvatskih navijača zahvaćenih nogometnom groznicom moglo bi otputovati na Svjetsko nogometno prvenstvo u Njemačku bodriti »vatrene«. Većina će imati karte za utakmice, ali mnogi će ostati kratkih rukava.</p>
<p>Hrvatski nogometni savez prodao je i podijelio (sponzorima i uglednicima) 11.000 karata za tri utakmice nogometne reprezentacije u prvoj, grupnoj fazi natjecanja. Očekuje se da je još nekoliko tisuća sretnika ulaznice osiguralo putem »lutrije« na Fifinoj web stranici. Dio hrvatskoga navijačkoga kontingenta u Njemačku se sprema bez dragocjenog papirića nadajući se da će ga tamo uspjeti nabaviti.</p>
<p>»Nemoguće je točno odgovoriti koliko je Hrvata iz Hrvatske putem internetske prodaje dobilo karte za utakmice svoje reprezentacije«, kaže glasnogovornik Organizacijskog odbora SP-a Gerd Graus.</p>
<p> Objašnjava to činjenicom da su putem Interneta zaprimili više od 10 milijuna zahtjeva za kupnju karata, ali nisu vodili evidenciju o tome koliko su karata kupili, primjerice, Englezi, Nizozemci ili Hrvati.</p>
<p>Navijači »vatrenih« u Njemačku će putovati svim prijevoznim sredstvima. Hrvatske željeznice, Croatia airlines i Germanwings bilježe povećan interes navijača koji žele putovati na SP.</p>
<p>»Procjenjujemo da će oko 10.000 ljudi iz Hrvatske putovati na SP našim zrakoplovima«, kaže glasnogovornik Germanwingsa Andreas Engel, a pretpostavlja i da će u Njemačku otputovati mnogo navijača bez karata za utakmice hrvatske nogometne reprezentacije, koji žele osjetiti uzbuđenje Mundijala. Germanwings iz Zagreba ima izravne zračne linije prema Berlinu i Stuttgartu. Prosječna cijena karte u jednom smjeru iznosi između 60 i 80 eura, a cijena raste ovisno o popunjenosti zrakoplova. Let prema Berlinu, primjerice, u nedjelju 11. lipnja, dva dana prije utakmice Hrvatska-Brazil, iz Zračne luke Zagreb, skočio je na 295 eura. Let prema istom odredištu u petak zasad stoji 115 eura.</p>
<p>Croatia airlines je putnicima iz Zagreba, Splita, Dubrovnika, Pule i Zadra ponudio letove za München i Frankfurt po 300 eura za povratnu kartu. Do gradova gdje će se igrati utakmice organiziran je prijevoz vlakom, koji u jednom smjeru stoji 35 eura. </p>
<p>»Predbilježbi za letove u Njemačku ima više nego lani u istom razdoblju«, kaže Davor Janušić iz Croatia airlinesa, koji je putem turoperatora tijekom trajanja SP-a organizirala čarterske letove u gradove u kojima će igrati reprezentacija Hrvatske, za 2000 navijača.</p>
<p>»Velik je interes navijača koji na SP žele putovati vlakom«, kaže glasnogovornica HŽ-a Vlatka Škorić. HŽ nudi posebne pogodnosti za putnike u Njemačku.</p>
<p> City star HŽ-DB i Ice city star za skupine do maksimalno pet osoba, nude povratne karte do bilo kojega grada u Njemačkoj za 720 kuna po osobi (skupina od pet ljudi), odnosno 1354 kune ako se putuje sam. Postoji i Inter Rail karta, koja 12 dana vrijedi za većinu vlakova u Njemačkoj, Austriji, Švicarskoj i Danskoj i stoji oko 1200 kuna po osobi, do 26. godine.</p>
<p>Tomislav Marinović</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="4">
<p>Oprezno surfanje</p>
<p>DUBRAVKO GRAKALIĆ</p>
<p>Kad govorimo o računalima, internetu i sličnim tehnološkim divotama suvremenog komuniciranja, obično zaključujemo da od njih imamo mnogo koristi. </p>
<p>Šteta, koja se mjeri u milijunima dolara i kuna, prečesto se zaboravlja, iako nema sata kada se ne dogodi krađa mrežnog identiteta, pljačka kreditne kartice ili posudba zaporke što krije važne tajne. </p>
<p>E-pošta odavno je prestala biti sigurno sredstvo dopisivanja, a kućna su računala otvoreni prozori u koje će se spretni lopovi lako uvući. Najnovije pojave u svijetu računalnog kriminala traže sve budnije i aktivnije korisnike. Ni naivcima tu nije mjesto: ako dobijete mail o dobitku na lutriji u Novoj Gvineji, odmah ga uništite. U najboljem slučaju, dobit ćete virus ili dialera, u najgorem ćete nasjesti na štos i poslati broj kreditne kartice ili bankovnog računa.</p>
<p>Tada vam ni svi računalni sveci ne mogu pomoći, jer je virtualna pljačka po posljedicama jednaka pravoj. Jedino je otimačima teže ući u trag. Stoga treba pripaziti. Cyber policija mogla bi reći: Surfanje, ali oprez!</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Kako je Laureus postao važan</p>
<p>MARIN ŠAREC</p>
<p>Janica Kostelić, posljednjih godina možda i najveća kolekcionarka odličja i priznanja u svjetskom sportu, dobila je napokon i »sportskog oskara«. Tako se, naime, u žargonu naziva sportska nagrada Laureus, zamišljena da bude upravo to - pandan najpoznatijoj filmskoj nagradi.</p>
<p>Na stranu sad ima li ta nagrada nakon samo šest godina postojanja pravu vrijednost i tradiciju, kao i to prevladava li tu sport ili glamur. Svakako nije beznačajno dobiti priznanje koje su dosad, primjerice, dobivali Marion Jones, Serena Williams, Michael Schumacher i Roger Federer. Iako, kada je nagrada Laureus u pitanju, hrvatsku je sportski javnost, a posebice Janičinog oca i trenera Antu Kostelića, uvijek jako ljutilo to što naša najbolja sportašica tu nagradu nije dobila već i ranije. A bila je nominirana u kategoriji povratnice godine nakon čudesnog oporavka od teške ozljede koljena, te za najbolju sportašicu nakon četiri olimpijska odličja na Zimskim olimpijskim igrama u Salt Lake Cityju 2002. godine. Loše je što su tada reakcije zbog ignoriranja Janičinih dosega većinom išle u smjeru potpunog omalovažavanja nagrade Laureus, pa čak i sportašica koje su nagradu dobile »umjesto« Janice. Loše je to zato jer je i uoči dodjele ovogodišnjih nagrada u Barceloni zbog svega navedenoga stvarano negativno ozračje i unaprijed su optuživani i na stup srama pribijani članovi Laureusove sportske akademije koji »opet neće prepoznati Janičinu vrijednost i nagradu će dodijeliti nekome drugome«, što se, eto, ipak nije dogodilo. </p>
<p>Osim što je, dakako, uvijek ugodno kad netko iz Hrvatske u svojoj djelatnosti bude proglašen najboljim na svijetu, nagrada Laureus u Janičinim rukama možda će pridonijeti i zatiranju bezbroj puta ponovljene teorije urote prema kojoj baš svi na svijetu imaju nešto protiv Janice Kostelić i njezinih uspjeha. Uključujući, vjerojatno, i članove Laureusove sportske akademije, redom najveće živuće svjetske sportske legende. </p>
<p>Kada te netko proglasi najboljim ili te barem uvrsti u najuži izbor za tu nagradu, tada je pristojno zahvaliti i barem formalno izraziti počašćenost tim činom. Ne zato da bi iskazao stvarnu ili lažnu impresioniranost nagradom i onima koji ju dodjeljuju, nego zbog toga da bismo bez ikakve ograde i negativnih asocijacija kada dođe trenutak mogli napisati »Janica je dobila nagradu Laureus zato jer je najbolja na svijetu«. I to je to.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Zadnja šansa</p>
<p>Bruxellesu bi laknulo kad bi iz Srbije napokon došli pomirljivi i konstruktivni tonovi i stari bi grijesi bili pomalo zaboravljeni</p>
<p>JURICA KÖRBLER</p>
<p>Oj Srbijo iz tri dela, opet ćeš biti cela, pjevalo se devedesetih po Srbiji, aludirajući na »Titov ustav« iz sedamdesetih, kada je Kosovu i Vojvodini dana mnogo veća autonomija. Od tada se svašta događalo na Balkanu, ali kao da su svi ti događaji na neki način zaobišli jedino Beograd. Redale su se Jugoslavije, sve više fantomske države u kojima nitko nije bio zadovoljan, a sada je pukla i posljednja, zajednica Srba i Crnogoraca, poznata po tome da nije imala ni pravu himnu niti zastavu, a malo tko je znao i pravi naziv.</p>
<p>Kao što se i očekivalo, razdruživanje Srba i Crnogoraca prolazi relativno mirno. Podgorica uporno ponavlja da će nastaviti normalnu suradnju s Beogradom, ali okrenuta Bruxellesu. Beograd, zaokupljen Kosovom, digao je ruke od zajedničkih država, svjestan da i od one Srbije iz koje su devedesetih krenuli pohodi na tuđe teritorije neće ostati mnogo.</p>
<p>Ima li uopće nade za Srbe? Postoji samo jedna, a to je europska Srbija. Zapravo, to je jedina i zadnja šansa Beograda i ako nju ne iskoristi, ostat će na periferiji svega što se danas događa ne samo u Europi, nego i u svijetu. </p>
<p>Srbija od dolaska Miloševića na vlast gotovo da ne razumije događaje u današnjoj Europi. Nacionalizam više ne stanuje u zajednici europskih naroda i sve se europske države groze nacionalističkih bubnjeva u bilo kojem obliku. Recidivi Miloševićeve pogrešne politike javljaju se i danas u Srbiji, koja gotovo katastrofično uzima mogućnost gubitka Kosova, a nitko se ne pita zašto godinama, zapravo desetljećima, nisu stvoreni uvjeti da Srbija funkcionira na demokratskom principu.</p>
<p>To je glavni razlog zbog kojeg su i Crnogorci izgubili živce i napustili zajedničku državu. Europa nije bila blagonaklona prema crnogorskom razdruživanju, svjesna da ta mala država teško može preživjeti bez snažnije ekonomske pomoći, ali su i Europljani popustili kada su vidjeli da Crna Gora u zajednici sa Srbima nema europske budućnosti. Podgorica je tu šansu iskoristila, kao i činjenicu da je Beograd fokusiran na rješenje statusa Kosova, pa je razdruživanje prošlo bez većih trauma.</p>
<p>Slijedi ipak daleko delikatniji posao oko Kosova. Pravu formulu nema ni Europa. Pristane li na odvajanje Kosova, bit će to presedan s mijenjanjem granica u Europi. Ostane li Kosovo dio Srbije, ostat će frustracije na obje strane. Možda će se ipak naći neko prijelazno rješenje, da se na nekoliko sljedećih godina sve stavi pod tepih, a problem će ostati.</p>
<p>Beograd ipak baš sada ima šansu. Sigurno zadnju. Promijeni li politiku, ispuni obveze prema Haagu, pokaže se fleksibilnim oko Kosova, kooperativnim u suradnji u regiji, prije svega s Crnogorcima, realniji u odnosu na BiH, Europa bi mogla nagraditi Srbiju i financijski, ali i otvaranjem vrata europskih integracija. Bruxellesu bi laknulo da dođu napokon pomirljivi i konstruktivni tonovi iz Beograda i sigurno bi stari grijesi bili pomalo zaboravljeni.</p>
<p>Kako se sad čini, šanse za taj scenarij nisu prevelike. Euroentuzijazma u Srbiji nedostaje, a bruxelleska politika mrkve i štapa svodi se sve više na štap. Regiji trebaju novi poticaji i ideje, a Srbiji scenarij za budućnost. Ostane li Kosovo kao mit joker kojim će se pobijediti prošlost, bio bi to dobar znak i za regiju. U protivnom, Bruxelles će opet imati mnogo posla južnije od Hrvatske.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="7">
<p>Idemo li ususret novim ideologijama </p>
<p>Pojedini su mediji postali zatvorena sekta ili agnostičko društvo u kojem nema mjesta za one koji mu ne pripadaju</p>
<p>LUKA VUCO</p>
<p>Film »Da Vinciev kod« i medijsko populariziranje toga filma koji je izveo prvorazrednu senzaciju u svijetu, usprkos tome što mu, i prema riječima svojih tvoraca, radnja ne odgovara stvarnosti, pokazuje nešto veoma važno u današnjem svijetu.</p>
<p> Ako je istina da su Hrvati zainteresirani za taj film, onda i to pokazuje kako je kršćanstvo kod Hrvata površinska stvarnost, što nije ni čudno kad se ima na umu polustoljetna ateistička vladavina kod nas. Kad je riječ o bitnim stvarima kao što su smisao ili cilj života, čovjek nije nikada posve siguran, pa traži podršku drugih ili društvo istomišljenika, kao što to grozničavo čine sekte. Budući da kršćanska vjera sve to čini, jasno je da oni koji nisu njen dio traže pojačano društvo svoje vjere, koja navodno daje bolje odgovore za život. Tako možemo razumjeti snažnije okupljanje oko nekih vjera i netoleranciju prema drukčijima, jer se ponegdje osjeća ugroženost snažnijom konkurencijom.</p>
<p> Oni koji nisu vjernici ranije su stvarali ideologije komunizma, nacizma, šovinizma i tajnih društava kao što je slobodno zidarstvo. To su bile ustvari religiozne imitacije ili parareligije. Kako je danas vrijeme poznatih ideologija prošlo, preostalo je ateistima okupljanje oko kritike kršćanstva, njegove prakse i njegovih početaka s porukom: Ako kao agnostici ne znamo cilj života, ni vi niste u boljem položaju, jer nemate vjerske vjerodostojnosti. Zato neki mediji objavljuju i najmanji ispad u Crkvi, čak i to da je jedan vjeroučitelj malo jače stisnuo ruku đaka koji je problem svim nastavnicima u školi. Svaka neprilika u Crkvi je hrana za opravdanost njihovoga okupljanja u oporbi prema Crkvi. Naravno da Crkva ima nesavršenosti, ali one su periferne, a ne pravilo, kao što ih vjerski oporbenjaci hoće prikazati.</p>
<p> Ista je stvar s filmom »Da Vincijev kod«. To je udar na samo srce kršćanstva, Isusa Krista, koji je za svakog čovjeka ljudske povijesti bio moralni model, ako to kršćani ponekad nisu bili. Čak je i komunistima bio ideal, pa su znali ponekad reći da je Isus bio pravi komunist. </p>
<p>U medijskom su prostoru pojedini mediji postali zatvorena sekta ili agnostičko društvo u kojem nema mjesta za one koji mu ne pripadaju. A sve to zapravo služi opravdanju novoga očevidnog nemorala, kao što su primjerice nove slobode na seksualnom području. Kad je komunistička ideologija bljedila tada su poticali spolnu razvratnost mladih s porukom, da ih mogu oteti Crkvi, ako ih ne mogu dobiti za sebe. Nešto se sličnoga događa i danas.</p>
<p>Autor je magistar znanosti, publicist i svećenik iz Kaštela.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Kakva Hrvatska treba ući u EU?</p>
<p>Želi li Hrvatska uspješno ući u EU mora postati kompliciran (što jeste) i izrazito kompleksan sustav. U tim naporima i do sada je pripadalo posebno istaknuto mjesto CROSS-u </p>
<p>IGOR ČATIĆ</p>
<p>Nedavno je Hrvatsko društvo za sustave (CROSS) proslavilo 15. obljetnicu postojanja. Kako je to već uobičajeno, proslava ali i savjetovanje »Sustavsko mišljenje i proces integracije u Europsku uniju« nisu privukli pozornost političara i sredstava javnog priopćavanja. Stoga neka bude dopušteno napisati nekoliko riječi o tom događaju.</p>
<p>Čulo se, nijedna udruga na ovim prostorima nije bila tako aktivna u razdoblju od 1991. do 1995. kao CROSS. Prof. Juraj Božičević, njen osnivač i prvi predsjednik, nije pristao da rat, ponekad na topovsku udaljenost od Zagreba, ometa nužne, znanstvene i društvene aktivnosti. Upravo suprotno. CROSS nas je okupljao da već tijekom rata promišljamo budućnost Hrvatske. Nastavio nas je okupljati i kasnije, posebno u sklopu projekta »Od čega će Hrvatska živjeti«. Nažalost, slabo se to čulo tamo gdje se donose političke odluke u ime društva. I dalje bolje žive oni koji »menadžiraju«, »brokiraju« ili »propisuju«, od onih koji stvaraju novu i dodanu vrijednost. </p>
<p> Vjerojatno nitko ne zna bolje i uvjerljivije na ovim prostorima prikazati stvarno stanje Hrvatske od prof. Slavko Kulića. Učinio je to i tom zgodom vrlo dojmljivo. Postavljeno je pitanje je li Hrvatska sustav i kakav? Odnosno kakva Hrvatska treba ući u Europsku uniju?</p>
<p>U zemlji u kojoj su njeni predvodnici, znanstvenici, političari i predstavnici medija gotovo dragovoljno pristali na ostvarenje Rousseauove misli »Prvo nastojanje nekog političkog osvajača je da potisne narodni jezik podčinjenoga« vrlo je nepopularno tražiti terminološke preciznosti. Što ne znači da je time rečenica glasovitoga hrvatskog retoričara Ive Škarića manje istinita. »Terminologija je uvijek u funkciji rangiranja pojmova«. A dodatak toj misli glasi: »Rangiranje je u funkciji donošenja odluka«.</p>
<p>Zato je samo na prvi pogled terminološka igra iskaz da je Hrvatska zamršen i složen sustav, a da bi u Europsku uniju morala ući kao vrlo komplicirani i izrazito kompleksan sustav. Zašto su potrebne i u hrvatskome jeziku riječi kompliciran i kompleksan objašnjeno je u Vjesniku (16. studenog 1995.).</p>
<p>Trenutno je Hrvatska raznolik, zapleten, zamršen, dakle kompliciran sustav (izrazito mnogo podsustava). Ujedno je i složen sustav. Promatra li se Hrvatsku kao osnovni skup, moguće ju je podijeliti prema raznim kriterijima na brojne podskupove. Npr. hrvatski jezik se može podijeliti na štokavski, kajkavski i čakavski. Hrvatska je istodobno podijeljena na regije koje teže da postanu što samostalnije. Zato ne začuđuje raznolikost tema na skupu: akreditacija, lisabonski ciljevi, postindustrijsko doba, prostorno-planerski pogled na gospodarenje nacionalnim resursima, tehnološki centri, voda (čulo se da je već podijeljeno 70 koncesija, kome?) i znanstvena diplomacija. Nije slučajno svojedobna sustavnosna raščlamba Platonove »idealne« države pokazala da je država najkompliciraniji umjetni sustav (Vjesnik, 22. rujna 1997.). Hrvatska je ujedno i složen sustav, jer je čini slog međusobno naslaganih elemenata. A to znači da su veze među podsustavima, ako i postoje, u pravilu slabe i najčešće antagonističke. Svatko protiv svakoga.</p>
<p>Želi li Hrvatska uspješno ući u Europsku uniju, mora postati kompliciran (što jeste) i izrazito kompleksan sustav. Riječ kompleksnost govori o vezama među podsustavima. Brak je s motrišta kompliciranosti najjednostavniji sustav, sastoji se od dva podsustava, muža ili žene. Ali su njihovi odnosi vrlo kompleksni, jer su povezani s vrlo brojnim vezama. U uspješnom braku te su veze izrazito sinergijske. Složenih sustava u smislu kompleksnosti nema. Sustav je po definiciji više od jednostavnog zbroja doprinosa pojedinih sastavnica. To pretpostavlja sinergijsko djelovanje, a ono se u Hrvatskoj suzbija svim sredstvima.</p>
<p>Sažeto, terminologija je uvijek u funkciji donošenja ključnih odluka. Zato treba pripremiti Hrvatsku za ulazak u Europsku uniju kao jako kompliciran i izrazito kompleksan sustav. To omogućuje i vođenje (upravljanje i reguliranje) države, tada jednog od 28 podskupova Unije, a ne samo njeno upravljanje. U tim naporima i do sada je pripadalo posebno istaknuto mjesto CROSS-u na čelu s prof. Božičevićem. Nadajmo se da će to biti i u budućnosti. </p>
<p>Autor je redoviti profesor na Fakultetu strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Gdje je kraj T-Comovoj samovolji? </p>
<p>Prije godinu dana internetski napasnici daileri oštetili su me za 1450 kuna.</p>
<p>Institucionalno sam iskoristio sve organe T-Coma da ne bih platio usluge koje nisam koristio. No, moje obraćanje bilo je uzaludno. Žalio sam se i Hrvatskoj agenciji za telekomunikacije, ali ni nakon pet mjeseci nisam dobio njihovu zaštitu.</p>
<p>T-Com je iskoristio monopol i tehničke mogućnosti te mi je isključio telefon i na taj me način prisilio da platim usluge koje je koristio netko drugi. U računu za travanj 2006. T-Com traži da im platim 500 kuna za priključenje na mrežu iako sam prilikom dobivanja broja 2002. godine platio 700 kuna. Broj je ostao isti. </p>
<p>Može li netko zaštititi potrošača od takve T-Comove samovolje? </p>
<p>HRVOJE MANDIĆZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Politika nije zanat</p>
<p>Jedna od definicija politike jest da je ona u svojoj biti znanost o sudbini naroda i kao takva predstavlja najteže i najodgovornije zanimanje. Da bi u jednom narodu ili državi sve funkcioniralo, svi bi morali sudjelovati u politici.</p>
<p>No, naši političari izokrenuli su tu bit te politiku i svoj politički rad pretvorili u zanat kojim brzo i bez velikog truda debelo zarađuju. Narod je, pak, gurnut u stranu i onemogućen da sudjeluje u svim bitnim pitanjima vezanim za njegov život, budućnost, pa i opstojnost. Isključen je iz politike. I hrvatski se intelektualac danas bavi politikom tek ako mu osigurava bolju budućnost, bolji društveni položaj ili pruža nešto opipljivo, konkretno. Naši intelektualci većinom su u prošlim služničkim vremenima bili prisiljavani na to, pa su mnogi tu svoju naviku prenijeli u današnjicu, prikrivajući se da ih se ne prepozna. To se naziva oportunizmom.</p>
<p>Oportunizam je u sebi idejno najprazniji, moralno najbjedniji, karakterno najbeskičmeniji, intelektualno najtupaviji. Još ga se može okarakterizirati kao služničko stručnjaštvo. </p>
<p>Ipak, valja reći da u Hrvatskoj postoje intelektualaci koji čine napore da pokrenu Hrvatsku.</p>
<p>MIRKO OMRČEN</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="11">
<p>Vruće građevinsko ljeto</p>
<p>Prijašnjih godina bi, početkom lipnja, prestajali svi radovi u gradu, ali gradski su oci odlučili da je ljeto idealno vrijeme za velike građevinske radove</p>
<p>Ljeti, s početkom godišnjih odmora, Zagreb postaje pust grad. Svakodnevne prometne gužve i neizbježna nervoza sele se na autoceste, trajektna pristaništa i uske uličice hrvatskih otoka. Odlaskom građana na zasluženi odmor, Zagreb se doima kao bolesnik, koji se održava na aparatima, a mnogi građani slažu se u tome da bi se bez uobičajene strke u Zagrebu »dalo baš lijepo živjeti«. </p>
<p>Prijašnjih godina bi, početkom lipnja, prestajali svi radovi u gradu, ali gradski su oci odlučili da je ljeto idealno vrijeme za velike građevinske radove. Vjesnik ekskluzivno donosi popis svih zahvata u prometu, koji će se poduzeti ovoga ljeta.</p>
<p>Već ovaj tjedan, prema najavama pročelnika Ureda za graditeljstvo Davora Jelavića, počinje druga etapa gradnje Branimirove, od Ulice Crvenog križa do Zavrtnice, u dužini od 300 metara. Iako ima neriješenih imovinskih problema s tvornicom Gorica, do spajanja stare i nove Branimirove nedostajat će još oko 300 metara. Planira se da one u budućnosti spoje s dva traka u oba smjera te biciklističkom stazom. Rok dovršenja za produžetak Branimirove do Zavrtnice je 1. kolovoza.</p>
<p>Najznačajniji zahvat bit će najavljena obnova Gornjeg grada. Opločenje Markova trga i obnova komunalne infrastrukture u susjednim ulicama počinju 15. srpnja uz nadzor Zavoda za zaštitu spomenika. U prvoj etapi, osim Markova trga, potpuno će se obnoviti Visoka, Demetrova, Lisinskoga, Mletačka, Basaričekova, Brezovačkoga, Freudenreichova (uvođenje plina) i Ulica 29.X.1918. (priključak na vodovodnu komoru), a rok završetka radova je 15. studeni.</p>
<p>Također se planira, s početkom arheoloških istraživanja, realizacija druge etape radova na Gornjem gradu, u Mesničkoj, Matoševoj, Freudenreichovoj, Kuševićevoj, Vraniczanyjevoj, kao i treća etapa (koja bi trebala biti dovršena do kraja 2008.) uređenja Ćirilometodske, Kuševićeve, Vitezovićeve, Katarininog i Jezuitskog trga, Habdelićeve, Kamenite, Opatičke i Ulica 29.X.1918.</p>
<p>Osim širenja i spuštanja Ljubljanske avenije na Savskoj Opatovini, gdje su radovi u tijeku, već od 1. lipnja proširuje se ista avenija od Selske do Ulice Svilkovići (u dužini od 4200 metara). Na toj dionici Ljubljanska će imati tri traka u oba smjera, a trebat će i urediti čak osam prometnih raskrižja. To je ujedno naskuplji projekt, koji će koštati oko 230 milijuna kuna, a rok dovršenja obaju projekata je 1. rujan. </p>
<p>Po završetku novog, počet će obnova starog Jankomirskog mosta, koja će potrajati do kraja godine. Istovremeno će se završavati Škorpikova od Kovinske do planiranog novog rotora, do 10. lipnja, a sam rotor do 15. srpnja. </p>
<p>Novost je i rekonstrukcija Sarajevske ulice od Ukrajinske do Vatikanske, koja počinje 10. lipnja, a rok dovršetka je 31. srpnja. Do kraja godine gradski planeri naumili su završiti i spojnu cestu od Domovinskog mosta do zagrebačke obilaznice, kao i dva željeznička stajališta - ono u Sesvetskoj Sopnici i Vrapču.</p>
<p>Jedino što može usporiti te projekte su neriješeni imovinski odnosi na planiranim prometnicama, ali u Gradskom uredu za graditeljstvo namjeravaju iznenaditi Zagrepčane koji će imati »što vidjeti kada se vrate s godišnjih odmora«. </p>
<p>Hrvoje Dorešić</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Za »engleski« asfalt 600 tisuća kuna</p>
<p>Novi zahod najmoderniji je u Hrvatskoj: uz prostor za invalide, kupaonicu i prematanje djece, ima i školjke koje se same dezinficiraju </p>
<p>Tri tjedna prije predviđenog roka u Cesarčevoj ulici, na uglu s Bakačevom, u utorak je otvoren moderan javni WC, koji će zamijeniti onaj stari, već dotrajali javni zahod na Trgu bana Jelačića. Novi sanitarni čvor, u koji je Gradski ured za prostorno uređenje utrošio čak pet milijuna kuna, otvorio je zagrebački gradonačelnik Milan Bandić, obišavši ga sa svojim suradnicima. Za Zagrepčane je posjet novouređenom WC-u utorak bio besplatan, no od srijede će za njegovu upotrebu morati izdvojiti po dvije kune. </p>
<p> Novootvoreni zahod četvrti je javni WC u gradu i jedini takav u Hrvatskoj, jer osim muškog i žen»«skog WC -a, ima zahod za invalide, kupaonicu te prostor za prematanje djece. Uz to, na svim školjkama postavljeni su senzori pa se one nakon upotrebe same dezinficiraju. A platforma za invalide i osobe smanjene pokretljivosti predviđena je kao prostor koji će se ostakliti i na taj način štititi i prolaznike od vanjskih utjecaja – kiše, snijega i niske temperature.</p>
<p>Manja Civikla iz Društva tjelesnih invalida zadovoljna je otvorenjem javnoga zahoda dan uoči Festivala jednakih mogućnosti što će se održati na Cvjetnom trgu i na kojemu će svoj program imati i osobe s invaliditetom. </p>
<p>Prema riječima pročelnika Gradskog ureda za izgradnju grada, Davora Jelavića, sadašnji javni WC kod tramvajskih stanica na Trgu je oronuo, neadekvatan i star te će u budućnosti preko njega prolaziti nova tramvajska pruga u smjeru Jurišićeve ulice. »Ne mogu reći kada će točno početi radovi, jer još prikupljamo podatke. Građevinskom fakultetu dali smo da ispita i predloži što da se napravi na tom prostoru. Jedna je od mogućnosti da ćemo tu rupu morati zatrpati«, rekao je Jelavić. </p>
<p>Sudeći po izjavama Milana Bandića i njegovih suradnika pri otvaranju javnog WC-a i obilaska novoobnovljene ulice Pod zidom, nadolazeće zagrebačko ljeto bit će radno. Davor Jelavić najavio je za srpanj početak obnove Markova trga za koji je već naručen engleski asfalt, koji je korišten i za ulicu Pod zidom. »Nismo koristili crni asfalt, jer se crna boja nije uklapala u staru gradsku jezgru. Zbog toga smo iz Engleske nabavili recept koji smo proslijedili Hrvatskim cestama pa su ga one posebno 'smijesile' za ulicu Pod zidom«, rekao je Jelavić. </p>
<p>Za proširivanje ulice i parkirališna mjesta za desetak automobila i dostavu, te obnovu vodovoda, plina, struje i telekomunikacija u ulici Pod zidom potrošeno je 1,2 milijuna kuna. »Engleski« asfalt koštao je pak još 600 tisuća kuna. Bandić nije zaboravio spomenuti ni zagrebačke maturante, te ih je pozvao da se okupe danas na Jarunu. Na pitanje novinara očekuje li nered i opijanje, odgovorio je: »Recite, zar vi nikada niste pili? Nek' mladi uživaju«. </p>
<p>Ana Tadin</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Hitna služba nije morala intervenirati </p>
<p>Vrućina i prijepodnevno sunce u utorak su mnoge građane natjerali u klimatizirane prostore svojih ureda ili domova. Tek poslijepodnevno naoblačenje i par kapi kiše navijestili su promjenu vremena, koja će osvježiti srijedu, kada nas očekuje dnevna temperatura od 20 stupnjeva Celzijusa. </p>
<p> Zagrepčani su ipak, čini se, poslušali savjete liječnika da ne borave vani za najveće vrućine, nego da svoje poslove obave do 9 sati ili tek iza 18, pa je grad u utorak bio nešto prazniji nego obično. Displej na glavnom trgu je oko 13 sati pokazivao 30 stupnjeva Celzija, a građani su tražili zaklon od jakog sunca. »Vrti mi se od pogleda na izmjerenu temperaturu«, kazala je umirovljenica Ana Vukušić čekajući tramvaj na Trgu bana Jelačića. </p>
<p>Oni koji su se odlučili prošetati, potražili su hladovinu gradskih parkova, ali je čak i u maksimirskoj šumi izmjereno 29 stupnjeva Celzijusa. U botaničkom vrtu, kao i na Zrinjevcu, na klupama su građani čitali knjige, novine ili samo razgovarali. Najsretniji su bili oni koji su »pobjegli« na Sljeme, gdje je u 14 sati izmjereno ugodnih 22 stupnja Celzijusa.</p>
<p>Prema riječima šefice operativne smjene u Hitnoj službi dr. Ileane Lušić-Renaud, nije bilo više intervencija nego obično. »Iako smo očekivali više poziva kroničnih i srčanih bolesnika, njih nije bilo pa pretpostavljam da su se ljudi pripremili za topli dan«, pojasnila je dr. Lušić-Renaud. Iako Hitna služba dobiva više od 700 poziva dnevno, u utorak ih nije bilo neuobičajeno mnogo. </p>
<p>Petra KostanjšakAna Tadin</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Od jeseni vrtić u bolnici Rebro</p>
<p>Od iduće pedagoške godine u bolnici Rebro će Odjel pedijatrije dobiti dječji vrtić, rekla je za Vjesnik Biserka Bucković iz Gradskog ureda za obrazovanje kulturu i šport. »U suradnji s Dječjim vrtićem Bukovac, čiji će zaposlenici preuzeti jednu odgojnu skupinu na pedijatriji bolnice na Rebru«, rekla je Biserka Bucković, koja kaže da škole u bolnicama već postoje, ali Gradski ured i vrtić Bukovac žele i djeci vrtićke dobi poboljšati i ubrzati oporavak u bolnici. </p>
<p>Ravnateljica Dječjeg vrtića Bukovac Branka Jakšić kaže da je ideja potekla od zaposlenika vrtića, koji su dosad sve svoje predstave održavali i u bolnici. Tako su odlučili i bolesnim mališanima omogućiti barem minimum pedagoškog odgoja. »Trenutno se usklađuju normativni akti, nužni za proširenje djelatnosti, a obavljeni su i razgovori s bolnicom Rebro, koja je podržala projekt«, rekla je ravnateljica Branka Jakšić. </p>
<p>Odgajatelj, koji će raditi isključivo u bolnici puno radno vrijeme, imat će grupe od najviše 30 djece, istakla je Branka Jakšić. »Naš odgajatelj radit će i s pacijentima, koji ne mogu hodati, tako da će, osim s grupama, raditi i individualno, do dva sata dnevno«, dodala je Branka Jakišić. Profesor Ivan Malčić, predstojnik Klinike za pedijatriju Rebro, kaže da će za početak vrtić smjestiti u sadašnju igraonica, a novi od 30 četvornih metara gradit će se u novom dijelu Klinike. </p>
<p>O bolničkom transformiranju prof. Malčić kaže da se i projektom vrtića u bolnici, prvim u Hrvatskoj takve vrste, one humaniziraju i otvaraju prema pacijentima.</p>
<p>Anita Končar</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>»Bundek će biti oaza mira«</p>
<p>Bandić najavio da će se u proljeće početi uređivati područje uz Savu istočno od Bundeka, uključujući i 23 jezerca Savice </p>
<p>Gradonačelnik Milan Bandić predstavio je u utorak na konferenciji za novinare program 41. Floraarta, međunarodne vrtne izložbe pod nazivom »Veselimo se zajedno«, koja će trajati od 31. svibnja do 4. lipnja. Floraart će 30. svibnja u 17 sati službeno otvoriti predsjednik Republike Stjepan Mesić i zagrebački gradonačelnik Milan Bandić, a nakon otvorenja, u 21 sat, koncert će održati Prljavog kazališta. </p>
<p>Bandić je najavio da će se na proljeće urediti i ostali dio Bundeka, prema Mostu mladosti, igrališta za sportove za djecu i mlade, te da će se početi uređenje 23 jezera Savice, a projekt bi trebao trajati oko dvije godine.</p>
<p> Direktor Zrinjevca Igor Toljan najavio je da će se izložba cvijeća, koja će prvi put biti besplatna za posjetioce, održati na 30 hektara površine, na kojoj će se predstaviti 151 izlagač iz Hrvatske i 20 iz devet stranih zemalja (Austrije, Danske, Francuske, Italije, Mađarske, Nizozemske, Njemačke, SAD i Slovenije). Na vanjskom izložbenom prostoru svoje radove predstavit će 65 izlagača, dok će u unutarnjem prostoru – pod šatorima – biti 106 izlagača.</p>
<p> Djeci će na raspolaganju biti dva igrališta, jedno za djecu do 12 godina koje je smješteno pokraj kapelice, a drugo za stariju djecu koje se nalazi sa južne strane. Igrališta su potpuno uređena i opremljena po najvišim europskim standardima.</p>
<p> Izložba će biti popraćena raznim događanjima, od natjecanja učenika u aranžiranju cvijeća do predavanja i predstavljanja knjiga o cvijeću, zelenilu, travnjacima i kućnim vrtovima. Svaki dan za vrijeme trajanja izložbe glumci iz Gradskog kazališta Žar ptica odigrat će i nekoliko predstava.</p>
<p> Uređenje Bundeka Bandić je nazvao prvim ispitom zagrebačkog holdinga, u kojemu su sva trgovačka društva djelovala koordinirano, te prvim projektom povratka Zagreba na Savu.</p>
<p> »Bundek će biti oaza mira za Zagrepčane, bez komercijalnih ugostiteljskih objekata« rekao je, dodajući da će do rujna privremeno raditi dva objekta u kojima će se građani moći okrijepiti, no hrana se nigdje na Bundeku neće moći kupiti. Oni koji žele roštiljati, moći će to činiti budući da je na Bundeku postavljeno nekoliko roštilja.</p>
<p> Bandić je naglasio da će vlasnici pasa morati držati svoje ljubimce na uzici i za njima kupiti izmet. Za to će se postaviti i posebne kante za smeće s vrećicama. </p>
<p>Martina Pauček</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Građani traže nove autobuse</p>
<p>Velikogoričani uglavnom zadovoljni javnim prijevozom do Zagreba, ipak smatraju kako bi ipak trebalo obnoviti vozni park, posebno na ruralnim linijama </p>
<p>Javni gradski prijevoz na području Velike Gorice obavlja ZET. Ugovor istječe 30. svibnja, a vlast Tonina Picule najavila je kako ovoga puta problem javnog gradskog prijevoza treba riješiti trajno, a ne za samo nekoliko mjeseci. </p>
<p>Već na prvoj sjednici novoga Gradskog poglavarstva gradonačelnik Picula najavio je kako će rješavanje prijevoza biti jedan od prvih poteza nove vlasti. Ističe kako je sada još sve u fazi priprema za pregovore koji bi uskoro trebali početi, a pri razgovorima će se voditi računa o komercijalnim ali i socijalnim elementima. </p>
<p>U ovim pregovorima vjerojatno će se rješavati i pitanje ZET-ove garaže koja je smještena u blizini velikogoričke Robne kuće. Već se niz godina govori o tome da se ta garaža premjesti, no ne zna se na koje bi to mjesto bilo. Sami djelatnici, doznajemo, zadovoljni su i prostorom i uvjetima u kojima sad rade. U ovom ZET-ovu pogonu zaposleno je ukupno 150 ljudi, od vozača do mehaničara, jer se u sklopu garaže nalazi i servis za autobuse. </p>
<p>»Dugo se govori o tom premještanju, no mi o tome ne znamo ništa. Mogu samo reći da je nama tu dobro i dobri su uvjeti rada, a kako će biti, vidjet ćemo«, rekao je glavni prometnik Milan Mostina. Ova je garaža »dom« za 29 autobusa što voze na do okolnih sela i na brzoj liniji za Zagreb. </p>
<p>Kad govorimo o ZET-u i njegovu prijevozu, građani su uglavnom zadovoljni. Ipak, smeta ih dotrajalost autobusa. Posebice se to odnosi na autobuse što voze do okolnih sela. Problem su i rijetke linije, a mladima je situacija otežana i vikendima, jer posljednji autobus iz Gorice kreće u 23 sata. Poslije toga vremena nema načina da se javnim prijevozom stigne, primjerice, do Novog Čiča, Jagodnog, Lukavca ili Gradića.</p>
<p>Elizabeta Stipetić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="17">
<p>Sudarili se grčki i turski F-16</p>
<p>ANKARA</p>
<p> – Grčki i turski vojni zrakoplovi tipa F-16 sudarili su se u utorak iznad egejskog otoka Karpathosa, 63 km južno od Rodosa, izvijestilo je grčko ministarstvo obrane. Turska je vojska izvijestila da se sudar zbio kad je grčki zrakoplov pokušao presresti turski tijekom njegove »rutinske vježbe« u, tvrde Turci, međunarodnom zračnom prostoru. Prema prvim informacijama turski se pilot katapultirao i preživio nesreću, dok se za grčkim još traga. </p>
<p>Grčka je pak izvijestila da je svakodnevno prisiljena slati borbene zrakoplove da presretnu turske koji navodno bespravno ulaze u zračni prostor iznad grčkih otoka blizu Turske. Turska je to opovrgnula, ponovivši da za vježbe koristi samo međunarodni zračni prostor. No, problem je u tome što Grčka tvrdi da se njihova zračna zona proteže na 20 km od obale, dok turska strana priznaje samo 12 km. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Vojska slučajno ubila 10 policajaca</p>
<p>BOGOTA</p>
<p> – U jednom od najtežih incidenata kojemu je kumovao neplaniran susret vojske i policije, patrola kolumbijske vojske u ponedjeljak je navečer, u tzv. prijateljskoj vatri, greškom ubila jednog civila i 10 policajaca uključenih u tajnu akciju. Tragedija se zbila u ruralnom području Valla, gdje svakodnevno operiraju krijumčari droge i 17.000 do zuba naoružanih postrojbi ljevičarskih pobunjenika (FARC). Smrtonosna zabuna - koja, uzgred, nije i prva - mogla bi utjecati na ishod predsjedničkih izbora u nedjelju, na kojima je favorit sadašnji predsjednik Alvaro Uribe, pokretač ofenzive protiv pobunjenika. [akb]</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Ribe glume Brazil, Japan i Hrvatsku!</p>
<p>YOKOHAMA</p>
<p> – Svjetsko nogometno prvenstvo 2006. u Njemačkoj koje će uskoro svakodnevno krasti pozornost milijardi ljudi, u Japanu je već počelo. Barem to vrijedi za dvije akvarijske ribice koje - natjeravajući loptu domišljato napunjenu hranom za ribe - predstavljaju Brazil (žuta) i Japan (plava).</p>
<p>Nogometno SP za ribe u utorak je počelo u najvećem japanskome morskom akvariju »Hakkeijima Sea Paradise« u Yokohami. Organizatori su obećali da će prije svake prave nogometne utakmice japanske reprezentacije u Njemačkoj, u svome akvariju prirediti prigodnu podmorsku utakmicu s ribama u nacionalnim bojama Japana, Brazila, Australije i Hrvatske. I koliko god nas veselila ovakva promocija nogometa, a ujedno i »vatrenih«, silno nas zanima - koja to morska riba na sebi ima crveno-bijele ljuske. [akb]</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Više mlijeka - više blizanaca!</p>
<p>NEW YORK</p>
<p> – Žene koje konzumiraju životinjske proizvode, osobito mliječne, imaju pet puta više šansi roditi blizance, od žena koje te proizvode ne konzumiraju. Ako je vjerovati rezultatima studije, razlog leži u hormonima rasta kojima se »šopaju« krave!</p>
<p>»Kao reakcija na hormone rasta, iz jetre životinja i ljudi otpušta se protein rasta IGF koji cirkulira kroz krv i stiže do kravljeg mlijeka. IGF osnažuje ovulaciju, a može i pomoći embrijima da prežive rane faze razvoja«, objašnjava voditelj studije Gary Steinman iz Long Island Jewish Medical Centra.</p>
<p>Koncentracija IGF-a u krvi veganki u prosjeku je 13 posto niža negoli u žena koje redovito piju mlijeko i konzumiraju druge mliječne proizvode. Poznato je da je broj blizanaca u svijetu znatno porastao nakon 1975., ali ne zbog mlijeka, već zbog činjenice da je medicina tada počela pomagati parovima koji žele djecu, a dio rasta svakako je izazvan i sve većim brojem starijih rodilja koje statistički češće rađaju blizance. Međutim, Steinman tvrdi da je daljnji rast broja blizanaca tijekom 90-ih godina 20. stoljeća, vjerojatna posljedica uvođenja hormona rasta u prehranu krava. [akb]</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Za pregaženog psa traži 1,6 milijuna dolara odštete</p>
<p>PORTLAND</p>
<p> – Amerikanac Mark Greenup iz Oregona traži 1,6 milijuna dolara odštete od svoga susjeda koji je slučajno pregazio njegova obiteljskog psa Grizza starog 13 godina. Nesreća se zbila prije dvije godine, kad je Raymond Weaver kamionom pregazio mješanca zlatnog retrivera i koker španijela pa su ga Greenupovi dali uspavati. No, sad traže odštetu od 1,6 milijuna dolara pozivajući se na »gubitak voljene osobe«. Greenup tvrdi da je pas svima u obitelji pružao utjehu, prijateljstvo, ljubav i zaštitu. Susjedov odvjetnik pak kaže da ozljede nisu bile tako ozbiljne da je psa trebalo uspavati te od suda traži da odbaci tužbu. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Sedmogodišnjak otplivao iz Alcatraza </p>
<p>WASHINGTON</p>
<p> – Sedmogodišnjak Braxton Bilbreyj u ponedjeljak je od otoka Alcatraz preplivao do San Francisca za manje od sat vremena te tako postao najmlađi plivač koji je uspio preplivati to hladno i valovito more između grada i čuvene kaznionice. Braxtona iz Arizone na tom je 2,25 km dugom putu preko zaljeva San Francisca pratio njegov trener, a temperatura mora bila je 12,8 °C. Iz Alcatraza, bivšeg zatvora visoke sigurnosti u kojem je nekoć ležao i Al Capone, bježalo je više zatvorenika, no nijednome to nije uspjelo. Zatvoren je 1963. i otad je turistička atrakcija. Sljedeći je dječakov cilj preplivati La Manche. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Izgorjela hrana vrijedna 100 milijuna dolara!</p>
<p>CALCUTTA</p>
<p> – Indijski vatrogasci uzalud su se trudili ugasiti požar koji je izbio na veletržnici Gora u Calcutti. Vatra je, naime, uništila gotovo cijeli prostor tržnice, pri čemu je, kako tvrde lokalni mediji, izgorjela hrana prema nekim procjenama vrijedna i 100 milijuna dolara! [akb]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="24">
<p>Sukob Mihočevića i Perišina trese dubrovačko kazalište</p>
<p>Moja odluka o neproduživanju ugovora nije se promijenila. Dok je bio na bolovanju, Perišin je pljuvao po meni i po kazalištu. To nije moj problem, kazao je Petar Mihočević</p>
<p>Posljedica nedavnoga, medijski popraćenog, sukoba dubrovačkoga glumca Frane Perišina i Petra Miše Mihočevića, ravnatelja Kazališta Marina Držića u kojemu Perišin glumi gotovo dva desetljeća je, kako saznajemo, odluka Mihočevića da svomu prvaku ne produži ugovor o radu i da prestane isplaćivati naknadu za njegovo podstanarstvo.</p>
<p> Naime, cijela je priča dospjela u medije kada nije održana četvrta izvedba posljednje produkcije dubrovačkog kazališta, rock bajke »Ivana« Škrabea, Štefančića i Cvitanovića, zbog odlaska na bolovanje Frane Perišina, koji u predstavi glumi tri sporedne uloge. </p>
<p> Perišina se, koji je već niz godina glavni muški nosač repertoara svoga matičnog kazališta, optužilo da je to napravio jer je navodno nezadovoljan svojim kazališnim tretmanom, a Mihočević je izjavio kako se za takve poteze u bijelom svijetu završava karijera.</p>
<p> Na to je Frane Perišin uzvratio kazavši da se »razbolio zbog neetičkog ravnanja kazališnog diletanta Petra Miše Mihočevića i da jedva čeka da mu se zdravlje poboljša i da nastavi s radom«. </p>
<p>Nekoliko dana nakon tih izjava, 5. travnja, Perišinu je prvo, kako nam je rekao, stiglo pismo iz kazališta u kojemu mu poručuju da »mu žele brzo i trajno ozdravljenje i neka se odmara u miru, a kazalište će ga pozvati kada to bude potrebno«, te mu je dva dana poslije stigla obavijest kako mu ugovor o radu neće biti produžen. </p>
<p>»Mihočević je nesposoban čovjek bez zanimanja, koji nikada nije bio umjetnički ravnatelj ičega i koji mi se u lice usudio reći da nema pojma što je dramaturgija. Pretvara kazalište dramskog usmjerenja u kvaziglazbeni teatar, koji je pak pokriće ili paravan za neke druge djelatnosti. No to je već problem vlasnika kazališta, a u buduće zasigurno i drugih nadležnih službi.</p>
<p> Diletant Mihočević je svjestan da nije stručan i da malo zna, zapošljava nekompetentne ljude, grlati potporanj, koji će ga zadržati na čelu kazališta. On je smrt za kazalište u Dubrovniku, a u bijelom svijetu u kazalištu bi jedino mogao derati karte«, kazao nam je ogorčen Frane Perišin. </p>
<p>»Otišao sam na bolovanje iz psihičkih razloga. Tri dana nisam ništa jeo i bojao sam se da ću nekoga udariti, pa sam pomislio da bi bilo bolje da odem na bolovanje«, objasnio je i pritom dodao kako još uvijek ne može shvatiti da »jedan neetični i nekazališni čovjek, koji je usput rečeno izbačen iz Dubrovačkih ljetnih igara jer je napravio privatni, a ne programski dug, postavljen na čelo kazališta. Adio pameti! Pa gdje to ima!?«, rekao je Perišin.</p>
<p>Nezadovoljstvo cjelokupnim stanjem u kazalištu Perišinu se, kako je rekao, posebice nakupljalo tijekom rada na »Ivani«, i to ne »zbog toga što u njoj glumi sporedne likove, već zato što je dvoipomjesečni rad na toj predstavi bilo jedno veliko zatupljivanje, tj. jedan 'bulevar sumraka'. Nazovirežiser Štefančić je glumio kvaziprofesora glume i scenskog pokreta amaterima koji igraju glavne uloge i većina su u predstavi. Pozicija profesionalca bila je – 2,5 mjeseca očaja.«</p>
<p>I prije nego što je dobio obavijest o neproduživanju ugovora o radu, Frane Perišin zahtijevao je da se hitno sazove interni sastanak umjetničkog ansambla i predstavnika Grada kao vlasnika teatra, kako bi se razgovaralo o smjeru kojim teatar ide. Naime, u dvije posljednje sezone – a Petar Mihočević je ravnatelj »Marina Držića« od srpnja 2004. godine – od pet premijera čak dvije su glazbene, »Dan od amora« i »Ivana«, i to obje u režiji Vlade Štefančića. A, kako neslužbeno doznajemo, Štefančić je u planu i za iduću sezonu, kada bi trebao raditi slavni mjuzikl »Kosa«. </p>
<p>No, stvar koja je glumcu prelila čašu je tekst, objavljen u programskoj knjižici predstave, a koji potpisuje ravnatelj kazališta. U njemu, među ostalim, piše kako je »desetak glumaca izvarirano u podjelama u posljednjim sezonama trebalo novu energiju, jer u kombinacijama malih brojeva energija zatvori svoj krug i počne razumjeti samu sebe, govoriti nekim svojim jezikom koji s vremenom postaje ne samo nezanimljiv, nego i nerazumljiv drugima pa poruke s pozornice teško prebacuju rampu. (…) U pomoć je priskočila glazba. I pronijela 'glas Teatra' daleko, stvarno daleko«. </p>
<p>Rasplet situacije i Perišin i većina glumačkog ansambla očekuje od vlasnika kazališta – Grada Dubrovnika. Perišin je gradonačelnici Dubravki Šuici još prije uputio prosvjedno pismo a, kako nam je rekao, prije mjesec dana bio je u Gradu na razgovoru. »Tom sam prilikom iznio svoju situaciju, a obećano mi je da će za početak biti riješeno pitanje plaćanja podstanarstva. Do danas, međutim, nemam iz Grada nikakvih vijesti«, rekao je Perišin. </p>
<p>Ravnatelj »Marina Držića« u kratkom telefonskom razgovoru potvrdio nam je, pak, da se njegova odluka o neproduživanju ugovora Frani Perišinu za sada nije promijenila. »Dok je bio na bolovanju, pljuvao je po meni i po kazalištu. To nije moj problem, to je izvan mene«, rekao je Mihočević i otišao na sastanak, nakon kojega na naše pozive više nije odgovarao. </p>
<p>Sonja Tešinski</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Mapa »Erotique« Tadijanovića i Reisera </p>
<p>Ljubavni stihovi Dragutina Tadijanovića oplemenjeni likovnim zapisima Nikole Reisera tvore novu uzbudljivu erotsku knjigu</p>
<p>Erotika i hrvatska kultura</p>
<p> – evo teme koja je tek tiho plamsala kroz dubine stoljeća. Stihovi hrvatskih pisaca i likovni zapisi što slave žensko tijelo uvijek su bile fine ode ljubavničkoj patnji i zanosu tijela umornih hrvatskih lirika, nikad ne poprimivši onako žestoke forme kao u Francuza 18. stoljeća. Ipak, i hrvatska se kultura može podičiti sjetnim stihovljem i plamsajem akta!</p>
<p> Ljubavnu i likovnu hrvatsku liriku (a erotiku u hrvatskoj likovnosti svojedobno je sjajnom izložbom predstavio Igor Zidić) obogaćuje nova knjiga pod naslovom »Erotique« zagrebačke galerije »Mona Lisa«. </p>
<p>Ljubavni stihovi, njih 33, »vječno mladoga« Dragutina Tadijanovića protkani prozračnim akvarelima Nikole Reisera rijetko su sretna likovno-poetska simbioza – užitak za čitanje i gledanje. Probrao je Tadijanović svoje stihove u luku od pola stoljeća, od katrene »Lutanje« iz davne 1920. do »Svjetiljke ljubavi« iz 1983. Naslovivši izbor simboličnim imenima »Lelija i Lem«, pjesnik je, kako ističe Tonko Maroević, »razložno ukazao na razinu koja ide s onu stranu autobiografskog svjedočenja.«</p>
<p> Sjetni su to stihovi posvećeni ženama znanim i neznanim, Mariji i Katjuši, voljenoj Jelici pisani u samotnim trenutcima. Najviše je pjesama iz 1923., kada je autor imao 18 godina i kada tijelo kao što znamo najviše žudi za nedohvatnom i okrutnom ljubavlju.</p>
<p> A što reći o Nikoli Reiseru? Slikar koji je naslikao možda najljepše aktove u suvremenoj hrvatskoj likovnosti, umjetnik koji je znao zapaliti platno buketom cvijeća, ispisao je nezaboravnu odu ženskom tijelu. Profinjeni su to zapisi što slave ženstvo, brze bilješke kistom u kojima je uhvaćen onaj čarobni trenutak tijela koje, izranjajući iz slike, slavi život.</p>
<p> Himnične i radosne Reisorove su žene što zadižu kosu, meko se okreću prema promatraču, odašilju signale puti u sretnom trenutku svoga života prije nego što se gorki otkucaj sata ne spusti na njihova tijela.</p>
<p>Ukratko, sjajan izdavački pothvat galerista Zlatka Henca. </p>
<p>Marina Tenžera</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Vampir u kriznim vremenima</p>
<p>Ne biste vjerovali, ali s riječkim kazalištem, Talijanskom i Hrvatskom dramom, pregovaram još od 1977. godine i uvijek se nešto dogodilo što je, na kraju, onemogućilo našu suradnju. Obećao sam Mani Gotovac da ću doći u Rijeku i da ćemo i ovdje nastaviti suradnju započetu u Splitu, za vrijeme kad je Gotovac u tamošnjem HNK bila intendantica«, kaže Paolo Magelli, koji je sredinom svibnja započeo voditi pokuse za predstavu »Kazimir i Karolina« po pučkoj drami Ödöna von Horvátha, rođenoga na Rijeci 1901. godine.</p>
<p> Magellijevo viđenje toga komada autora »Priče iz Bečke šume«, »Sudnjeg dana« i »Don Juan se vraća iz rata«, koji uvijek kritizira moralno stanje društva, prateći život malograđanstva, bit će praizvedeno krajem rujna u jednom od najpoznatijih rimskih kazališta »Valle«, i to u okviru festivala, na kojem će sudjelovati i kazališta s prostora bivše Jugoslavije. Riječka premjera zakazana je za 10. listopada.</p>
<p>Na pitanje zašto se baš odlučio za »Kazimira i Karolinu«, koja je primjerice, prije nekoliko godina vrlo neslavno prošla u zagrebačkom HNK u režiji Eduarda Milera, Magelli odgovara: »Prva zamisao je bila da radimo jedan tekstovni materijal, koji bismo pisali Željka Udovičić i ja, a zvao bi se 'Fiume'. No, onda sam spontano došao do 'Kazmira i Karoline', jedini komad Ödöna von Horvátha koji još nisam radio. Smatram da je u ovom trenutku u Europi, problem kojim se i autor bavi u toj drami, a to je nezaposlenost, vrlo zreo i aktualan«, objašnjava Magelli, te dodaje kako će se predstava odlično moći situirati upravo u Rijeci, koja je smještena na tom neobičnom dodiru Srednje Europe i Mediterana. </p>
<p>»Von Horváth se uvijek javlja kao vampir u kriznim vremenima i tu je njegova veličina. Njegova drama izvorno se događa na münchenskom Oktoberfestu, no mi ćemo to promijeniti. Jer prava fešta jest život, unutar koje postoje tuge i melankolija koje se zovu sudbine. Njima, na maštovit način, bavit ćemo se u ovoj inačici 'Kazimira i Karoline'«, objašnjava Magelli.</p>
<p>Redatelj je vrlo zadovoljan podjelom koju čine: Milan Pleštin (Kazimir), Daria Lorenci (Karolina), Žarko Radić (Rauch), Damir Orlić (Speer), Galiano Pahor (Schürzinger, Liliputanac, Direktor cirkusa, Izvikivač), Alen Liverić (Merkl Franz), Nina Violić (Erna), Biljana Torić (Elli), Sabina Salamon (Marija) Nenad Vukelić (Čovjek s buldogovom glavom), Leonora Surian (Juanita), Dragana Tomšić (Debela dama), Oliver Baljak (Konobarica) i dr.</p>
<p>Ostali dio ekipe čine stalni Magellijevi suradnici: dramaturginja Željka Udovičić, scenografi su Giulia Bonaldi i Anusc Castiglioni, kostimograf Leo Kulaš, skladatelj Ljupčo Konstantinov i koreograf Jurij Kramer. [Helena Braut]</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Ugrožena poezija i jedna priča o nama</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Unatoč novčanim teškoćama koje ga prate od početka, pred nama je i drugi broj Poezije, specijaliziranoga časopisa za pjesništvo koji je krajem 2005. u nekim domaćim kulturnjačkim anketama proglašavan događajem godine. No, na žalost, i ovaj časopis pokazuje da je poezija još uvijek »pepeljuga literature«. Barem što se tiče odnosa političara prema njemu. Jer – kako smo čuli na predstavljanju časopisa u ponedjeljak na večer u Profilovu Megastoreu, u sklopu Zagrebačkoga sajma knjiga – Poeziji je za tri ovogodišnja broja udijeljeno 20.000 kuna od Grada Zagreba i 39.000 od Ministarstva kulture.</p>
<p>Proljetni je dvobroj Poezije, izdavača Hrvatskoga društva pisaca, Hrvatskoga P.E.N. centra i V.B.Z.-a, ponovno prepun dobrih priloga. Nakon što je naglasio kako dobri časopisi ne mogu dobiti pomoć ako netko ne kaže koji su to loši časopisi, Miljenko Jergović je iz novoga broja Poezije izdvojio blok o grčkim rebetskim pjesmama (uz pridodan CD rebetike) te esej novinara i pisca Željka Ivanjeka o offovcima. </p>
<p>Ana Brnardić govorila je o pomacima časopisa – mnogo više najmlađih pjesnika, koji pišu doista dobro (Dorta Jagić, Tomislav Bogdan, Slađan Lipovec…), potom i više kritičko-esejističkih tekstova (primjerice, »Nesuvisli esej o poetici i krvavom životu napisan dok sam ispijao šest limenki piva« Charlesa Bukowskog) te uvrštavanje filozofskih tekstova (prilog francuskoga filozofa Jacquesa Rancierea, koji bi ove jeseni trebao posjetiti Hrvatsku). </p>
<p>Intervju broja je onaj sa Zvonimirom Mrkonjićem, a jedan od nosećih temata je blok posvećen hrvatskome stihu u prijevodu. U rubrici Međuvrijeme zastupljeni su strani autori, a u Pojmovniku lirike predstavljeni su Josif Brodski i Ovidije. Zanimljiva je i naručena korespondencija pjesnika različitih naraštaja.</p>
<p>Naglašavajući kako poeziji žele vratiti dostojanstvo i udruženim radom pokazati da ona ima smisla, glavni urednik Ervin Jahić ispričao se suradnicima zato što nisu dobili »suvisle honorare«, obećavši da će za idući broj, koji izlazi u studenome, naći financijera. A na već spomenutog Bukowskog pomalo podsjeća Edo Popović, odnosno glavni junak njegove nove knjige »Tetovirane priče«, koja je predstavljena u utorak na Zagrebačkom sajmu. Knjigu je ilustrirao Igor Hofbauer, a objavio Profil. Borivoj Radaković, i sam jedan od likova knjige, rekao je tom prigodom da su ga »Tetovirane priče« jako rastužile jer su dio njegova života, ali i svačije biografije. [Sandra-Viktorija Antić]</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Retrospektiva Ive Kaline </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Ivo Kalina (Zagreb, 1925. – Rijeka, 1995.) danas je nepravedno slabo poznat u umjetničkoj i široj javnosti. Slikar značajna opusa, nastalog na razmeđu moderne i suvremene hrvatske umjetnosti, u vrijeme kada apstraktna strujanja zauvijek mijenjaju umjetnost, svojom je voljom u najzrelijoj fazi stvaralaštva izabrao život na umjetničkoj periferiji (što je Opatija bila u vrijeme kada su umjetnički centri bili Ljubljana, Zagreb i Beograd).</p>
<p> Prva velika postumna retrospektiva Ive Kaline održana je 1994. u Rijeci, a nova se, pod nazivom »Mijene geste«, otvara u četvrtak navečer u Umjetničkom paviljonu u Zagrebu.</p>
<p>Manja opsegom od riječke, zagrebačka je retrospektiva sa stotinjak izloženih najboljih umjetnikovih radova u rasponu od kasnih pedesetih do osamdesetih godina prošloga stoljeća, prema riječima ravnatelja Umjetničkog paviljona Radovana Vukovića, dopuna i kritička valorizacija Kalinina opusa s posebnim osvrtom na važan, ali nedovoljno percipiran segment kolaža iz šezdesetih godina s kojima se Kalina svrstava u samu maticu globalnih umjetničkih tokova toga vremena. </p>
<p>Prema riječima autora izložbe Berislava Valušeka, inače vrsnog poznavatelja slikareva opusa, Kalinini kolaži nastali u isto vrijeme kada i slična djela planetarno popularnog američkog umjetnika Roberta Rauschenberga, imaju sasvim drugačije polazište. Dok Rauschenberg slikarskim sredstvima komentira galopirajući konzumerizam (vrijeme je to američkog pop arta), Kalina se u sasvim drugačijoj okolini bavi slikarskim istraživanjima.</p>
<p>Pionir enformela, ali ne i njegov radikalni predstavnik, te ostalih apstraktnih istraživanja druge polovice dvadesetoga stoljeća, Kalina, oslobođen od mimetičkih zahtjeva, intenzivno istražuje slikarski jezik i različite tehnike.</p>
<p> Vrhunac energije i oslobođenje dotad suzdržanog kolorita doživljava u apstraktnim kompozicijama nastalim osamdesetih godina, dok se u ciklusu aktova iz osamdesetih već zapaža smirenje. Valušek svoj izbor zatvara grotesknim portretima s izrazitom autoportretnom notom. [Martina Kalle]</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Šveđani zatvorili ciklus Piano pianissimo</p>
<p>Samo je tridesetak Zagrepčana uživalo u sjajnom koncertu Puhačeg ansambla Serenade Stockholm u utorak u Preporodnoj dvorani palače Narodnog doma na Gornjem gradu. Bio je to posljednji koncert ciklusa Piano pianissimo Koncertne direkcije Zagreb.</p>
<p>Kao što je trinaest glazbenika na pozornici zvučalo kao cijeli simfonijski orkestar tako je pljesak trideset pari ruku na kraju koncerta zvučalo kao pljesak prepune dvorane. Posjetitelje je oduševila tehnička uvježbanost svakog pojedinog člana ansambla no i muzikalnost kojom su zajedno odisali. Visoka kvaliteta svirke ansambla Serenade Stockholm ne čudi jer ga sačinjavaju solisti puhači i gudači iz vodećih švedskih orkestara. Pojedini su članovi, također, i ugledni profesori konzervatorija u domovini i inozemstvu. Virtuoznom svirkom posebno se istaknuo prvi oboist Mĺrten Larsson.</p>
<p>Velika je šteta da barem studenti duhačkog odjela Muzičke akademije Zagreb nisu došli poslušati vrhunske oboiste, klarinetiste, fagotiste i horniste. Glazbenici su za zagrebački koncert odabrali vrlo zahtjevan dvosatni program. Svirali su suitu iz scenske glazbe »Amphitryion« koju je za izvedbu Molierove komedije skladao Joseph Martin Kraus, zatim »Serenadu za puhače« Antonina Dvoráka i osmerostavačnu »Serenadu« u B-duru, zvanu »Gran partita«, Wolfganga Amadeusa Mozarta. </p>
<p>Vera Pfaff</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="30">
<p>Konačno i Klasnićev bljesak </p>
<p>Strijelci za Hrvatsku bili su Ivan Klasnić (11., 35.), Marko Babić (55.) i Boško Balaban (70.)</p>
<p>BEČ</p>
<p> - U prijateljskom dvoboju, prvom od četiri prije Svjetskog prvenstva u Njemačkoj (od 9. lipnja do 10. srpnja) Hrvatska je u sjajnoj, na trenutke ekshibicijskoj partiji, pobijedila Austriju 4-1 (2-1). Strijelci za Hrvate bili su Klasnić (11., 35.), Babić (55.) i Balaban (70.)1 (2-1), dok je za Austrijance poentirao Ivanschitz (14.).</p>
<p>Izbornik Zlatko Kranjčar doista može biti zadovoljan, ne samo zalaganjem i kvalitetom svoje momčadi, već i na trenutke odličnom igrom koja će nam biti potrebna u teškoj skupini u Njemačkoj. Sljedeću prijateljsku utakmicu Hrvatska igra u nedjelju, 27. svibnja u Osijeku protiv Irana.</p>
<p>Nakon klasičnog ispitivanja snaga, koliko je tipično za prijateljske utakmice, Hrvatska je već u prvih deset minuta uspjela pokazati da je došla pobijediti u ovom prijateljskom nadmetanju. Bez obzira što su prvi opasniji napad imali Austrijanci u 2. minuti nakon greške Tudora, bez obzira što su domaći htjeli skalp momčadi koja ide na svjetsku smotru. </p>
<p>Čim se Hrvatska tri-četiri puta točno dodavala, nakon što je najprije Kranjčar iz sredine našao Babića, ovaj je potom loptu proslijedio u prostor do Prše, a napadač s repićem poslao je loptu malo unatrag prema Klasniću u crtu kaznenog prostora. Napadač Werdera iz Bremena osjetio je Pršino lukavstvo, Austrijanci su poletjeli prema naprijed, on je fino pokupio loptu i matirao domaćeg vratara. </p>
<p>Nekih sedam do osam tisuća hrvatskih navijača skočili su na noge, uz pjesmu zapalili nekoliko baklji, potom ih i pobacavši na teren. Prekid nije bio dug, ali ružne scene doista su bile nepotrebne.</p>
<p>Nije Hrvatska dugo vodila. U 14. minuti nakon austrijskog kornera Pletikosa je nespretno primio loptu. Na djelić sekunde mu je ispala iz ruke, u naletu je bio gradiščanski Hrvat Andreas Ivanschitz i to je bilo izjednačenje. </p>
<p>Opet je Hrvatska počela napadati svim snagama. Udarac glavom Nike Kovača izbijen je sa crte. Svjedočili smo krasnim minijaturama, brzopoteznim dvostrukim proigravanjima Prše i Klasnića. Austrijski gol praktički je visio u zraku. </p>
<p>Ipak, u 35. minuti evo na sceni opet Ivana Klasnića. Dobio je jednu poprilično tešku loptu, izvrsno je uštopao, varkom tijela oslobodio se čuvara, a potom odlučio predriblati i vratara. U tomu je uspio i na kraju mu nije preostalo loptu poslati u praznu mrežu. </p>
<p>Dobrih prvih 45 minuta Hrvatske, bez opasnijih situacija iz kojih se mogu izroditi i ozljede. Brojni hrvatski navijači ovacijama su ispratili hrvatske reprezentativce na odmor. </p>
<p>U nastavku doslovce identična slika. Hrvatska igra, Austrijanci teško dolaze uopće i do lopte. Kranjčar je odmah izvršio nekoliko izmjena, uveo je Didulicu, Olića, kasnije Modrića i Balabana, ali na terenu se ništa mijenjalo nije. Samo se čekala egzekucija u austrijskoj mreži. I to se dogodilo u 55. minuti. Kranjčar je iz sredine opet dobro vidio Babića, potom potrčao na krilo da mu Babić uzvrati loptu, ali bila je to varka, Austrijanci su pojurili za Kranjčarom, a Babić je silovito s vrha kaznenog prostora poslao loptu u kut austrijskog vratara. Prekrasni zgoditak razgalio je hrvatske navijače, zasigurno zbog euforije na dijelu hrvatskih tribina naši igrači nisu stali. </p>
<p>Dvadesetak minuta prije kraja u utakmici s malo prekršaja dozvoljen je slobodan udarac za Hrvatsku. Zalet je uzeo Boško Balaban i pogodio preko živog zida poput Ronaldinha. Balaban očito izvrsno izvodi slobodne udarce, primjerice u zadnjem kolu kvalifikacija protiv Mađarske u Budimpešti isto je dobro tukao, ali ga je udarac zaustavila vratnica.</p>
<p>Hrvati u novom ruhu</p>
<p>Hrvatski su reprezentativci u utorak osvanuli u novom ruhu. Predstavili su novi dizajn plavih rezervnih dresova koje će nositi i na Svjetskom prvenstvu u Njemačkoj.</p>
<p>Na prednjoj lijevoj strani proteže se uzdužna crta sa tri stupca crveno-bijelih kvadratića i to je ukupno 18. dizajn dresa računamo li od 1990. godine i premijernog dvoboja protiv SAD-a u Maksimiru. Sve do kraja 1997. g. rezervna je boja bila bijela, a potom je zaživjela pobjednička plava kojom su Hrvati na SP u Francuskoj upisali tri pobjede. Ovog smo utorka, dakle, vidjeli i peti dizajn plavoga hrvatskog dresa. </p>
<p>Andrija Kačić-Karlin i Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Janičina pobjeda na gostujućem terenu </p>
<p>U obzir se uzimaju dostignuća između dvije veljače. Janica je osvojila žiri olimpijskim zlatom i srebrom te osvojenim Svjetskim kupom </p>
<p>Nećemo govoriti kako su se opekli, ali ovog je puta hrvatska skijaška »obitelj« sramežljivo i tiho dočekala iritantno glamuroznu svečanost Laureusa, dodjelu sportskog Oscara, koja je izgrađena na temeljima »prošle smo ti godine uzeli, sljedeće ćemo ti vratiti«. </p>
<p>Ante Kostelić je prije tri godine s pravom ignorirao Laureus svečanost, na kojoj je od postanka bilo najmanje sporta. Sportaši su tih večeri rešetani pitanjima kojega kreatora preferiraju, kakav im je emotivni život i je li ono doista njihov ferrari. Prije tri je godine Janica Kostelić, tada na crveni tepih Monte Carla, došetala kao trostruka olimpijska prvakinja. No, bilo je to premalo i nedovoljno u odnosu na trostruko osvajanje Grand Slam turnira Serene Williams. A Janica je zbog neatraktivne nacionalnosti i neatraktivnog sporta ostala zakinuta i kad se birala povratnica godine. No, svi su kiksevi u izvedbi četrdeset sportskih velikana u mirovini (koji biraju najbolje) ispravljeni ove godine. </p>
<p>Međutim, čak i da se nisu ispravljale nelogičnosti iz prošlosti, Janica je imala pravo vjerovati u Laureus ove godine. U obzir se uzimaju dostignuća od veljače do veljače, unutar čega je Janica bila jednom druga i jednom pobjednica Svjetskoga kupa te zlatna (kombinacija) i srebrna (superveleslalom) na posljednjim Olimpijskim igrama. </p>
<p>Jedinu je adekvatnu konkurenciju imala u Ruskinji Jeleni Isinbajevoj, prvoj atletičarki koja je motkom preskočila pet metara i pored čijeg rezultata često piše - svjetski rekord. I po principu Laureusa, bude li Isinbajeva na istoj razini i sljedećih mjeseci, idući Laureus gotovo sigurno odlazi u njezine ruke. Te katalonske večeri mnogi uzvanici (sve je »gorjelo« od hollywoodskih zvijezda) i novinari nisu znali tko je djevojka u tirkiznoj haljini i koja u rukama drži Laureus. Koliko god mi poznavali Janicu i sve njezine rezultate te je odavno u svojim glavama blagoslovili kao sportsku heroinu, ipak pomalo čudi da su je na ovoj kičastoj proslavi proglasili najboljom. Janica je čak i na tom, gostujućem terenu te večeri pobijedila... </p>
<p>Stipe Karadžole</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Radovi u Tuhelju započinju prije početka SP-a</p>
<p>Naši se reprezentativci, tako, više ne bi pripremali u susjednoj Sloveniji, u Čatežu, Brežicama i Mokricama, već bi napokon dobili svoj dom</p>
<p>BEČ</p>
<p> – »Prvu ćemo lopatu zabiti još prije početka Svjetskog prvenstva«, optimistično je uzviknuo predsjednik HNS-a Vlatko Marković. Tim bi činom trebala početi izgradnja dugo najavljivanoga trening-kampa hrvatske selekcije u Tuhelju. </p>
<p>Dakako, još je teško predvidjeti vrijeme završetka izgradnje ovoga kompleksa, no lijepo je čuti da će radovi započeti prije početka SP. Na molbu da ipak precizira o kojem je SP-u riječ, Marković se nasmijao i pojasnio: </p>
<p>»O ovome u Njemačkoj, dakako...« </p>
<p>Naši se reprezentativci, tako, više ne bi pripremali u susjednoj Sloveniji, u Čatežu, Brežicama i Mokricama, već bi napokon dobili svoj dom. HNS bi bio suvlasnik kompleksa, no još nije izvjesno u kojem postotku. Taj je prostor trenutačno u vlasništvu Mariborske biskupije. </p>
<p>»Postoje dvije kombinacije. Prema jednoj bismo imali 25+1 posto udjela, a prema drugoj 49 posto. Slovenci bi bili spremni prodati sve, ali nema šanse da u taj projekt ulazimo bez njih! Znamo kako je Tuhelj izgledao prije, a kako izgleda sada. Neka se moji prijatelji Zagorci ne uvrijede«, naglasio je Marković. </p>
<p>Markovićev se optimizam zrcali na još dva primjera. Kako vrijeme odmiče, sve je uvjereniji da će Hrvatska i Mađarska doista pobijediti u utrci za organizaciju Europskog prvenstva 2012. godine. Jedan je od razloga ovako nabujalom optimizmu i niz afera u talijanskom nogometu, a upravo su Talijani, uz zajedničku kandidaturu Poljske i Ukrajine, protukandidati za domaćinstvo EP-a. </p>
<p>»Baš sam neki dan čuo izjavu Franza Beckenbauera, predsjednika Organizacijskog odbora SP-a u Njemačkoj. Rekao je da su Hrvatska i Mađarska sada apsolutni favorit za domaćinstvo EP-a«, dodao je Marković. </p>
<p>A Hrvatska će biti apsolutni favorit i u okršajima protiv Japana i Australije na ovogodišnjem SP-u. Tako barem tvrdi sam Marković, koji, u sad već karakteristično optimističnom tonu, pokušava prognozirati ishod dvoboja protiv Japanaca: </p>
<p>»Pobijedit ćemo s 2-0 i oba ćemo pogotka postići glavom.« </p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Hajduk obećao isplatu duga Mornaru i Hibiću </p>
<p>SPLIT</p>
<p> - Na stečajnom ročištu u utorak ujutro kod suca Ante Čapkuna na Trgovačkom sudu u Splitu Hajduk se obvezao da će riješiti svoj dug bivšim igračima Mornaru i Hibiću. Novo je ročište zakazano za 30. svibnja, a dogovore li se zainteresirane strane odvjetnik Mornara i Hibića Tomislav Krka povukao bi zahtjev za stečajem. Time bi i sudac Čapkun Hajduku automatski mogao opozvati zabranu upravljanjem imovinom. </p>
<p>Naime, od siječnja sudac Čapkun (ne)odobrava financijsko poslovanje na temelju odluke o zabrani upravljanja imovinom, a radi se o tome da je Hajduk trošio, ali nije redovito servisirao svoj dug. Sada, pak, u iduća tri dana mora ponovno sjesti za stol s odvjetnikom Krkom i dogovoriti kako će Mornaru isplatiti 250 tisuća američkih dolara, dok je s Hibićem dogovorena isplata oko 220 tisuća eura u tri rate tijekom iduća tri mjeseca. Mornar traži polovicu iznosa kojeg je Hajduk dužan španjolskoj menadžerskoj tvrtki AFISA, koja je pomagala Hajduku pri transferiranju igrača. </p>
<p>Ujedno, tek da se zna, »bijeli« su u sporu s Mornarom i na Općinskom sudu zbog spornog duga od 534 tisuće eura. Sav je taj parangal financijskih dugova nastao još 1996., kad su Mornar i Hibić u tandemu prešli u Sevillu. Uglavnom, Hajduk idućih dana mora pronaći način, bolje rečeno novac, ili diplomatski uvjeriti Mornara i Hibića da će im sav dug biti isplaćen. Tako bi se Hajduk oslobodio okova zabrane upravljanja svojom imovinom i uhvatio zraka uoči početka prijelaznog roka. </p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Ivanković: Iran može do osmine finala </p>
<p>TEHERAN</p>
<p> – Izbornik nogometne reprezentacije Irana Branko Ivanković vjeruje da njegova momčad može izboriti plasman u osminu finala SP-a u Njemačkoj. </p>
<p>»Prvu utakmicu igramo protiv Meksika i mislim da će to biti naš najteži ispit, ali to ujedno može biti najveći korak prema plasmanu u drugi krug, odnosno u osminu finala. Pripreme dobro teku, svi su igrači zdravi i želimo da tako ostane do početka SP-a«, kazao je hrvatski stručnjak na kormilu Irana. </p>
<p>Optimističan je i napadač Vahid Hashemian, koji podsjeća kako je Grčka prije dvije godine iznenadila sve i osvojila naslov europskih prvaka. </p>
<p>»Isto se može dogoditi u Njemačkoj, ako napravimo pozitivan šok u prvoj utakmici protiv Meksika«, kaže Hashemian. </p>
<p>Iranski mediji vrlo pozorno prate pripreme reprezentacije, a s obzirom na treninge posljednjih dana zaključuju da se Ivanković već opredijelio za početnu postavu. Udarnu snagu, pišu iranske novine, čine igrači iz Bundeslige, pa će tako u veznom redu igrati Mehdi Mahdavikia (HSV), Ali Karimi (Bayern) i Fereydoun Zandi (Kaiserslautern), a u napadu Vahid Hashemian (Hanover) i bivši član Bayerna, veteran Ali Daei. </p>
<p>Iranci u srijedu putuju u Hrvatsku, jer ih 28. svibnja očekuje prijateljska utakmica protiv »kockastih«. Tri će dana kasnije u Teheranu ugostiti reprezentaciju BiH. Iran će tijekom SP-a biti smješten u Friedrichshafenu, a u Njemačku putuje 5. lipnja. U skupini je s Meksikom, Angolom i Portugalom. </p>
<p>Iranski ministar brani Ivankovića </p>
<p>Iranski ministar kulture Mozhammad-Hossein Safar-Harandi pozvao je novinare da se suzdrže od kritika na račun nogometne reprezentacije. </p>
<p>»Mislim da je sada vrijeme da se ponašamo kao dobri vojnici i da stanemo iza reprezentacije, a za kritiku će biti dovoljno vremena nakon SP-a. Iza naše reprezentacije stoji 70 milijuna Iranaca, a nastup na SP-u u Njemačkoj vrlo je važan za ponos naše nacije«, poručio je ministar Safar-Harandi. </p>
<p>Iranski je tisak mnogo kritika uputio izborniku Branku Ivankoviću. Zamjeraju mu da pažnju posvećuje obrani, pa igrači nisu u stanju pokazati puni potencijal. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Hajduk završio sezonu porazom</p>
<p>SPLIT</p>
<p> - Hajduk je u svom ovosezonskom sivom stilu završio natjecateljsku sezonu 2005./2006. izgubivši u prijateljskoj utakmici od lokalnog nižerazrednog ligaša Jadrana iz Kaštel Sućurca sa čak 2-4 (1-1). Susret je bio humanitarnog karaktera, a novac za bivšeg igrača Jadrana Velibora Stapina koji je teško ozlijeđen u radnoj nesreći su prikupili sponzori. Ovo novo slabo izdanje »bijelih« sigurno će donijeti još koju novu boru treneru Bonačiću, jer pokazuje da »bijelima« nedostaje kvalitete. [R. P.]</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Barić »stopira« Blaževića </p>
<p>Prijepor bi mogao nastati zbog Blaževićeve taštine. Poznavajući ga, sigurno će se ponajprije upitati tko je taj majstor koji Ćiru može bilo s kime uspoređivati </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Nije Europa za Zagreb, pisali smo neki dan u povodu raščlambe razloga zbog kojih je Milošu Rusu, nakon četiri mjeseca rada u Kranjčevićevoj, priopćeno da je njegova misija ugrađivanja nadgradnje u klub i definitivno gotova. No, slovenskog trenera u klubu spominju još samo rijetki koji njegov rezultatski neuspjeh, uz manjak vremena, pripisuju i igračkom kadru ograničenih sposobnosti, dočim je iščekivanje dana ipak priča o dolasku Miroslava Blaževića kao o svršenom činu. </p>
<p>Ipak, barem zasad, bez obzira na različite priče kad je riječ o Blaževićevu sigurnom dolasku u Kranjčevićevu, jer tako je zamislio zagrebački gradonačelnik Milan Bandić, naslutili smo ozbiljnu prijetnju njegovu pristupanju klubu. Izrekao ju je, svjesno ili nesvjesno, u utorak poslijepodne Dražen Medić, Zagrebov predsjednik, i to kad smo pitali zašto još nema nikakvih konkretnih vijesti o »treneru svih trenera«. Medić nam je vrlo samouvjereno, u stilu čovjeka koji očigledno sam presuđuje o tom pitanju, rekao da za upražnjeno trenersko mjesto postoje dvije, tri ozbiljne opcije koje treba staviti na milimetarsku vagu i tek se tada odlučiti za optimalan izbor. </p>
<p>Ključnu misao zbog koje se vrlo lako mogu zakomplicirati pregovori s Blaževićem (ako uopće želi doći u Zagreb) vidimo u činjenici zbog koje bi se »trener svih trenera« mogao ozbiljno uvrijediti. Čak toliko da srdito prekine sve ozbiljne razgovore i prije nego što su započeli. Prijepor bi mogao nastati zbog Blaževićeve taštine. Poznavajući ga, sigurno će se ponajprije upitati tko je taj majstor koji Blaževića može bilo s kime uspoređivati. </p>
<p>Dakako, pritom će se pozvati na činjenicu da eventualnim dolaskom u Kranjčevićevu on čini uslugu tom zamrlom klubu, kojem je uz to jedina šansa da iskoči iz evidentnog sivila. Jedino Blažević! Nikakvi Lokice, Simunići, Mršići, Karačići, Jurčići, Jurčevići, Čordaši, Lončarevići, Nižetići, Gračani... Pa ni sam Otto Barić, za kojeg se potiho priča da je jedan od tri opcije o kojima Medić govori. Naime, uz bilo kojeg bi trenera, pa i uz Barića, Zagrebov predsjednik mogao nastaviti suvereno komandirati Kranjčevićevom, a Blaževićevim bi dolaskom evidentno skrenuo na sporedni put.</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Skansi: 'Pukli' smo kad smo ostvarili cilj </p>
<p>Manović je zbog prijavljivanja slučaja policiji odstranjen iz momčadi, a Millage je kažnjen s 5000 dolara </p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Curtis Millage je ničim izazvan, bez pravog povoda, udario šakom u glavu Jovana Manovića usred treninga košarkaša Splita CO, a cijeli je slučaj završio na policiji. Manović je, naime, PU splitsko-dalmatinskoj prijavio Millageov napad, pa je cijela priča izašla iz okvira sportskog kolektiva. Nije se mogla zataškati pa je pred derbi s Cibonom u srijedu zanimljivije analizirati uzrok Millageova šaketanja nego kako pobijediti zahuktale »vukove«. </p>
<p>Uzrok napada je iracionalan, jer Manović nije izazivao Millagea. Bio je kolateralna žrtva. Naime, Millagea je u akciji koja je prethodila nokautu u bloku jače okrznuo Kedžo, a američki je bek bijes iskalio na Manoviću. Rezime šaketanja glasi - Manović je zbog prijavljivanja slučaja policiji odstranjen iz momčadi, a Millage je kažnjen s 5000 dolara. </p>
<p>»Takve se stvari, poput ovog sukoba, događaju na treninzima, ali nikad nisam čuo da je netko zbog toga otišao na policiju. Manoviću je bilo ponuđeno da se urazumi i povuče prijavu. Neće on određivati našu momčad, niti s kim želi igrati. Millage je novčano kažnjen, i to je trebalo biti to. Naši igrači trebaju znati da bez Amerikanaca Millagea i Woodwarda ne bismo bili tu gdje jesmo, osigurali smo Goodyear ligu. Bez njih bismo od osam momčadi bili 'izvrsni' deveti. Naša je momčad 'pukla' kad je ostvarila cilj, jer je plasman među četiri bio iznad sposobnosti naših igrača«, rekao je sportski direktor Splita Petar Skansi. </p>
<p>Zanimljivo da je prve samotnjačke dane u Splitu Millageu olakšao baš Manović. Upoznao ga je s gradom i izgledalo je da će postati nerazdvojni prijatelji. Sada je, pak, njihov sukob sasvim poremetio odnose u svlačionici i donio strah u tabor »žutih«, pa se boje da ih Cibona u srijedu ne »razvali«. </p>
<p>»Cibona je veliki favorit, to pokazuje i ljestvica, a suprotstavit joj se možemo samo fanatičnom borbenošću. Međutim, sva ova događanja ostavljaju traga u svlačionici«, rekao je trener Splita CO Ivica Skelin. </p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Skelini kreću u obranu naslova</p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Veslači Gusara Siniša i Nikša Skelin kreću u novu sezonu s ambicijama da doveslaju do medalje na Svjetskom prvenstvu. Prošlogodišnje gorko iskustvo iz Japana, kad su ostali bez medalje, natjeralo ih je da na ovim pripremama više zapnu i spremniji dočekaju početak sezone. Prva će regatu voziti u sklopu Svjetskoga kupa, ove subote u Münchenu, potom za tri tjedna slijedi utrka u Poznanu i na kraju u Luzernu. Splitski dvojac brani zlato sa Svjetskog kupa, ali je prvi cilj ipak medalja na SP-u, koji se u kolovozu održava u engleskom gradu Etonu nedaleko od Londona. </p>
<p>»Prijavljeno je 28 dvojaca za Svjetski kup i konkurencija nikad nije bila jača. Kroz ove smo pripreme dosad već za stotinjak kilometara premašili odrađeno u 2004., a do kraja sezone imamo otprilike tri mjeseca. Prema tome, imamo dovoljno prostora za tempiranje forme. Najbolji bismo trebali biti u kolovozu za SP«, rekao je mlađi brat Nikša, a Siniša dodao: </p>
<p>»Prošle sam sezone paralelno specijalizirao oftalmologiju i vidio da dva posla ne mogu ići zajedno. Stoga sam ove godine uz puno razumijevanje ravnatelja bolnice uzeo neplaćeni godišnji kako bismo brat i ja mogli kvalitetnije trenirati. Naš je pravi cilj na OI u Pekingu osvojiti medalju, pa su i Kup i SP tek prolazne etape.« </p>
<p>Braća Skelin dobila su i dva nova broda - talijanskog filippija testirat će u Münchenu, a njemačkog enpachera u Poznanu i potom odlučiti koji im bolje leži. </p>
<p>Ovu su sezonu Skelini odredili kao start kako bi Peking dočekali u punoj formi. [R. P.]</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>El Guerrouj se oprostio od atletike </p>
<p>CASABLANCA</p>
<p> – Jedan od najboljih atletičara svih vremena, Marokanac Hicham El Guerrouj (31) oprostio se od »kraljice sportova«. Nakon 16 godina bavljenja atletikom, dvije zlatne olimpijske medalje, pet zlatnih odličja sa svjetskih prvenstava, tri zlatne medalje sa svjetskih dvoranskih prvenstava te bezbroj pobjeda na mitinzima, El Guerrouj se odlučio na mirovinu. </p>
<p>»Vrijeme je za oproštaj. Stigao sam do kraja puta i sada moram okrenuti novu stranicu u životu«, kazao je El Guerrouj.</p>
<p>Nakon što je na Olimpijskim igrama u Ateni osvojio zlatne medalje na 1500 i 5000 metara te time ponovio uspjeh legendarnog Finca Paava Nurmija, El Guerrouj se nije natjecao. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="40">
<p>Beograd još vjeruje u poništenje rezultata </p>
<p>»Kad rezultati budu konačni, kad se ispitaju svi prigovori, ja ću službeno čestitati«, zaključio je ministar vanjskih poslova SCG koji bi uskoro mogao ostati bez dužnosti </p>
<p>BEOGRAD (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Posebni izaslanik EU-a za crnogorski referendum, slovački veleposlanik Miroslav Lajčak, imao je u utorak velike muke da uvjeri srbijansko rukovodstvo u ispravnost rezultata i neophodnost hitnog dijaloga sa službenom Podgoricom.</p>
<p> Lajčakov ključni argument - da se vlasti u Beogradu ne mogu pretvarati da ne vide ono o čemu govori čitava Europa - najprije je prošao kod ministra vanjskih poslova SCG Vuka Draškovića. »Ovo su preliminarni rezultati koji govore o demokratski izraženoj volji građana Crne Gore i, shodno tome, slijede preliminarne čestitke«, rekao je Drašković i dodao da je odziv birača bio impresivan. »Kad rezultati budu konačni, kad se ispitaju svi prigovori, ja ću službeno čestitati«, zaključio je ministar vanjskih poslova SCG koji bi uskoro mogao ostati bez dužnosti. </p>
<p>Sličan stav poslije odvojenih sastanaka s Lajčakom iznijeli su i predsjednik Srbije Boris Tadić i premijer Vojislav Koštunica. Njihove čestitke crnogorskim građanima i rukovodstvu bile su, najblaže rečeno, vrlo rezervirane.</p>
<p>Službeni Beograd još vjeruje u čudo, a sve nade vezane su za mogućnost da referendumska komisija, postupajući po žalbi prosrpske oporbe, poništi rezultate glasanja na desetak biračkih mjesta, zahvaljujući čemu bi postotak glasova »za« sa 55,5 spao na 54,9 posto. Referendumska komisija, prema zakonu, mora odlučiti u roku od tri dana, nakon čega rezultati postaju službeni i može ih osporiti jedino Ustavni sud, ali čak i kad bi se to dogodilo, teško da bi najviši dužnosnici EU-a i NATO-a povukli svoje ocjene o ispravnosti glasanja.</p>
<p>Drašković, Tadić i Koštunica, koji su očigledno izašli pred Lajčaka s ranije usuglašenim stavom, pokušavaju kupiti vrijeme na domaćoj političkoj sceni gdje su do jučer podržavali opstanak državne zajednice kao najbolje rješenje. Ostavkom Miroljuba Labusa na dužnost potpredsjednika vlade i logičnim mijenjanjem nadležnosti uslijed nestanka SCG, srbijanska je politička scena prinuđena na rekonstrukciju Koštuničine vlade. U vladu nitko ozbiljan ne želi ući, a DSS i G17plus imaju specifično viđenje budućnosti vlade koje ne ide na ruku Vuku Draškoviću.</p>
<p>Proglašenje neovisnosti 13. srpnja </p>
<p>Beogradski tisak se u utorak bavi onim što će se događati sljedećih dana i mjeseci u procesu razdruživanja dvije države, te najavljuje da će neovisnost biti proglašena 13. srpnja. Neovisna Crna Gora imat će veleposlanstva u svim republikama bivše SFRJ: Srbiji, Hrvatskoj, BiH, Makedoniji i Sloveniji, te Italiji, Austriji, Mađarskoj, Rumunjskoj, Bugarskoj, Grčkoj, Albaniji, kao i u najvažnijim zemljama EU i u sedam međunarodnih misija. Crna Gora će najvjerojatnije do 13. srpnja, kada će i zvanično postati neovisna država, povući 11 veleposlanika koji su do sada predstavljali državnu zajednicu SCG u inozemstvu. Odlaskom crnogorskih kadrova ostat će upražnjena neka od najatraktivnijih veleposlaničkih mjesta u Londonu, Rimu, Bruxellesu, Madridu, Kopenhagenu, piše »Blic« od utorka. </p>
<p>Bojan al Pinto-Brkić/ Hina</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Tadić prihvaća rezultat </p>
<p>BEOGRAD</p>
<p> - Predsjednik Srbije Boris Tadić izjavio je u utorak na konferenciji za novinare da prihvaća preliminarne rezultate referenduma u Crnoj Gori koje je utvrdila Republička referendumska komisija te je čestitao građanima Crne Gore. »Ja sam se kao predsjednik zalagao za očuvanje zajedničke države, ali kao predsjednik jedne demokratske zemlje, spreman sam prihvatiti većinsku odluku naroda Crne Gore«, rekao je Tadić. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Za neovisnost glasovalo 55,5 posto </p>
<p>PODGORICA (Od Vjesnikova izvjestitelja)</p>
<p> - Konačno su u utorak ujutro objavljeni i službeni preliminarni rezultati referenduma u Crnoj Gori koji su potvrdili pobjedu opcije za nezavisnost. Prema podacima Republičkog referendumskog povjerenstva, za nezavisnost je od ukupno 484.718 upisanih birača glasovalo 55,5 posto ili 230.711 glasača dok je za zajedničku državu bilo 44,5 posto ili 184.954. glasova. Ukupna izlaznost na referendum bila je na razini Crne Gore 86,49 posto dok je nevažećih listića bilo 0,87 posto.</p>
<p>Kako je rekao predsjednik Republičkog referendumskog povjerenstva František Lipka, to su službeni preliminarni rezultati, a konačni će biti poznati nakon što se riješe eventualni prigovori pojedinih strana na referendumski proces. Lipka je također kazao da Povjerenstvo nije zaprimilo zahtjev bloka za zajedničku državu koji je zatražio ponovno brojanje glasova te provjeru glasačkih popisa, posebice onih osoba koje su na glasovanje stigle iz inozemstva. </p>
<p>Što se pak tiče u ponedjeljak spornih zapisnika s 37 glasačkih mjesta u Podgorici, Lipka je kazao da je Povjerenstvo taj problem rješavalo tijekom noći te da je ukupni rezultat glasovanja na tim mjestima 56,37 za nezavisnost odnosno 43,63 za zajedničku državu.</p>
<p>Nakon dva dana slavlja, utorak je u Crnoj Gori relativno miran. Dnevni tisak izvješćuje o aktivnostima crnogorskih dužnosnika i europskih posrednika usmjerenih prema priznanju referendumskih rezultata. Također se navodi da će crnogorski nogometaši nastupati u reprezentaciji SCG na Svjetskom prvenstvu u Njemačkoj, dok bi tijekom ljeta i na jesen Crna Gora trebala početi samostalno nastupati na sportskim natjecanjima. </p>
<p>Marko Barišić</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Njemačke tvrtke prijete Kini tužbom WTO-u </p>
<p>Nova njemačka kancelarka Angela Merkel završila je u utorak dvodnevni posjet Kini koji je uslijedio nakon posjeta velikim partnerima Francuskoj, SAD-u, Rusiji i Britaniji, te sjedištu EU-a Bruxellesu. </p>
<p>Kako bi naglasili srdačne odnose, njemačka kancelarka i kineski premijer Wen Jiabao zanemarili su uobičajeni kineski svečani protokol i u ponedjeljak rano ujutro prvo prošetali parkom u središtu grada i ćaskali s vježbačima taichija, potom su na radnom doručku razgovarali o ozbiljnijim temama. </p>
<p>Poslije podne kancelarku je primio i predsjednik Hu Jintao. Navečer je već otputovala u Šangaj, najveći grad i najvažnije industrijsko središte Kine. S njom putuje 40-ak njemačkih biznismena koji su pripremili potpisivanje čak 19 gospodarskih sporazuma. </p>
<p>Njemačka je Kini najvažniji europski trgovinski partner - na petom je mjestu i po uvozu i izvozu (iza SAD-a, Japana, Južne Koreje i Tajvana). Poslovi se odlično razvijaju već tri desetljeća. Njemačke tvrtke su među prvima došle u Kinu i veliki su ulagači. </p>
<p>Volkswagen je sagradio tvornicu kineskih automobila, potom je došao i Mercedes. Siemens gradi i oprema prugu za svoj »transrapid« vlak i isporučuje goleme turbine za najveću hidroelektranu na svijetu Tri klanca kojoj je brana na rijeci Yangtze upravo dovršena. </p>
<p>Zbog provjerenog međusobnog povjerenja, neopterećenog političkim sporovima, Njemačka je prikladna za prijateljsko uvjeravanje Kineza da djeluju na Iran kako ne bi težio proizvodnji nuklearnog oružja. To je bila najvažnija politička tema njemačko-kineskih razgovora.</p>
<p>Kinezi doduše izražavaju zabrinutost zbog iranskog nuklearnog programa, ali se protive uporabi sile, sankcijama ili bilo kakvim oštrijim mjerama protiv Irana, pa je to ponovljeno i njemačkoj kancelarki. Barem je tako rečeno novinarima. </p>
<p>Moguće nijanse ili veće promjene u stajalištima morat će se iščitavati naknadno, možda u Vijeću sigurnosti. Novinari su obaviješteni da se razgovaralo i o jeftinoj kineskoj valuti koja pomaže kineskom izvozu, nezaobilazna su bila i ljudska prava, sloboda informiranja i budućnost Tibeta.</p>
<p>O svim tim temama raspravljalo se u »prijateljskoj atmosferi«, priopćeno je nakon višesatnih sastanaka. Najvažniji su, naravno, bili poslovi. Iako veoma uspješno surađuju s Kinezima, Nijemci im ozbiljno zamjeraju »prisilni transfer« tehnologije i dizajna.</p>
<p>Kancelarka je stoga prenijela pritužbe njemačkih kompanija da pred kineskim sudovima ne mogu zaštititi svoje intelektualno vlasništvo i prisiljeni su zaprijetiti tužbom Svjetskoj trgovinskoj organizaciji.</p>
<p>Kinezi uzvraćaju da npr. moraju izvesti 800 milijuna košulja kako bi platili jedan kupljeni zrakoplov. Stoga žele u roku od 15 godina stvoriti »inovativno gospodarstvo« i zato od stranih kompanija traže da im prodaju ne samo gotove proizvode nego i znanje, tehnologiju i nacrte kako bi kupljeno mogli sami proizvoditi. </p>
<p>Tomislav Butorac</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="44">
<p>Bosanska dolina piramida</p>
<p>Satelitska snimanja otkrila su devet uzvišenja s »geofizičkim anomalijama«. Sva imaju trokutast oblik i ravne terase na vrhu</p>
<p>Semir Osmanagić, osoba koji je u najmanju ruku uzburkala bosanskohercegovačku javnost, poglavito stručnu, Zagrepčanima je ovih dana na tribini u Europskome domu objasnio zašto tvrdi da u Bosni postoje piramide. Čovjeku, koji će za sebe reći da je bosansko-dalmatinski Amerikanac koji traži odgovore na misterije staroga svijeta, proučavanje piramida je - životna orijentacija. </p>
<p>»Neovisan sam istraživač, a zahvaljujući vlastitom biznisu (metaloprerađivačkoj tvrtki u Houstonu) mogu si priuštiti ono što volim - proučavati najkompleksnije, najatraktivnije i najtajanstvenije građevine svijeta«, kaže Osmanagić. </p>
<p>Priča o bosanskim piramidama, objašnjava, počela je prije nešto više od godine dana. </p>
<p>»Pozvali su me iz lokalnoga zavičajnog kluba u obilazak muzeja u Visokom. Došao sam i u oči mi je upalo uzvišenje Visočica. Shvatio sam da to nije djelo prirode nego ljudskih ruku«, kaže Osmanagić. </p>
<p>Ističe da je u Bosni, s pomoću preciznih satelitskih snimaka, uočeno devet uzvišenja koja pokazuju izrazite karakteristike »geofizičkih anomalija«. Sva uzvišenja imaju trokutaste strane i ravne terase na vrhu. Čak pet njih, dodaje, u Visočkoj je dolini, zbog čega je ona nazvana Bosanskom dolinom piramida. </p>
<p>Za piramidu Sunca (uzvišenje Visočica), ponad Visokog, kaže da je najviša na svijetu, viša od 220 metara. </p>
<p>»Preciznim mjerenjima Geodetskog zavoda Bosne i Hercegovine ustanovljeno je da sjeverna strana te piramide čini trokut s jednakim dužinama stranica (365 metara) i kutovima od 60 stupnjeva. Nadalje, mjerenjima je ustanovljeno da su stranice uzvišenja Visočice pravilno orijentirane prema stranama svijeta (sjever-jug, istok-zapad) što je karakteristično za gradnju piramida. Pritom je sjeverna strana uzvišenja orijentirana prema položaju zvjezde Sjevernjače na noćnome nebu«, objašnjava Osmanagić koji je za proučavanje bosanskih piramida osnovao zakladu Arheološki park bosanske piramide Sunca. Zakladi su se pridružili arheolozi, geolozi, geofizičari, speleolozi, antropolozi, rudarski stručnjaci, povjesničari ... Osmanagić napominje da postojanje bosanskih piramida želi dokazati najmodernijim znanstveno-istraživačkim metodama, a jedna od njih je i termalna analiza satelitskih snimaka. </p>
<p>»Ta je analiza potvrdila da se ukupno pet uzvišenja u Bosanskoj dolini piramida ne hladi brzinom kojom se hlade prirodna uzvišenja. Njihovim su proučavanjem ustanovljene karakteristike izrazite za hlađenje umjetnih građevina koje sadrže porozni materijal, prolaze, prostorije i tunele«, objašnjava Osmanagić. Očekuje da će njegovu teoriju o postojanju piramida uskoro prihvatiti i međunarodna javnost, a u tome bi mu trebala pomoći i ekipa egipatskih znanstvenika koja uskoro dolazi u Visoko. </p>
<p>»Želim da u maloj Bosni ostvarimo najveći svjetski arheološki projekt«, kaže Osmanagić, čija je ekipa u travnju ove godine počela i prva arheološka istraživanja. »Počeli smo s otvaranjem sondažnih bunara na sve četiri strane uzvišenja i već nakon četiri dana otkopali pravilne kamene blokove, što je mogla oblikovati samo ljudska ruka. Kud god udarite lopatom nailazite na kamene ploče i blokove«, ističe Osmanagić. </p>
<p>Dodaje da su tri piramide - koje je nazvao piramidama Sunca, Mjeseca i Zmaja - međusobno povezane podzemnim tunelima. U jednome od njih, koji je prohodan u dužini dvjestotinjak metara, nađene su kamene ploče s uklesanim simbolima, koje tek treba odgonetnuti. </p>
<p>»U tunelu su pravilno obrađeni svodovi, raskrižja su pod kutom od 90 stupnjeva, a na svakih 50 metara sagrađeni su ventilacijski otvori. To nije djelo prirode! Zvali smo stručnjake iz bosanskih rudnika koji su potvrdili da nije riječ o rudarskim oknima«, govori Osmanagić. Ne obazire se na trenutačne izjave bosanskohercegovačkih stručnjaka koji negiraju njegovo otkriće. »Grupica stručnjaka, koja sjedi u svojim uredima, zbog sujete i ljubomore nastoji spriječiti daljnja istraživanja, jer je jasno da svaki novi dokaz dovodi do njihove potpune kompromitacije. Zabranjeno nam je istraživanje na državnome zemljištu, ali 60 posto parcela na piramidi Sunca u privatnom je vlasništvu i naš projekt nikada neće biti zaustavljen. Vjerujem se da ćemo uskoro naći i organski materijal iz kojeg ćemo odrediti vrijeme gradnje bosanskih piramida. Nakon toga neće biti sumnje da je ovdje riječ o ljudskim građevinama«, siguran je Osmanagić. </p>
<p>Dražen Kopač</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Šetnjom probudite organizam</p>
<p>Šećite, planinarite, istražujte četvrt u kojoj živite, vozite bicikl i bavite se aktivnostima koje pokreću organizam</p>
<p>Kretanje je važno, ne samo za održavanje dobre kondicije nego i za sprječavanje bolesti. Svjetska zdravstvena organizacija upozorava da je na planetu sve više debelih ljudi, a zbog nedovoljno ih kretanja umire oko dva milijuna na godinu. Liječnici stoga savjetuju da osmislite svakodnevicu tako što ćete se kretati najmanje pola sata na dan. Šećite, planinarite, istražujte četvrt u kojoj živite, vozite bicikl i bavite se aktivnostima koje pokreću uspavani organizam i šalju poruke mozgu da spriječi razvoj bolesti. To su, prije svega, dijabetes, krvožilne i srčane bolesti, hemoroidi, bolesti kralježnice i druge.</p>
<p>Znanstvenici ističu da se kretanjem može usporiti nakupljanje plaka na stjenkama krvnih žila, što su potvrdili i u provedenoj trogodišnjoj studiji. Kod petstotinjak je ispitanika praćeno nakupljanje plaka na stjenkama krvnih žila tijekom godine. Jedni su vježbali barem tri puta na tjedan, a drugi su bili gotovo neaktivni. Potonjima se količina plaka na krvnim žilama u prosjeku godišnje povećavala za 14,3 mikrona. Ne treba isticati da su vježbači imali manju razinu lošeg kolesterola, sporiji srčani ritam i manje kilograma. Ispitivanje je pokazalo da je naporan fizički rad ubrzavao gomilanje plaka u arterijama! Liječnici ističu da je za prevenciju bolesti potrebno najmanje 30 minuta kretanja na dan, jer pasivan način života jedan je od deset vodećih uzroka smrtnosti u svijetu. Procjenjuje se da se oko 80 posto odraslih nedovoljno kreće, što je zabrinjavajući podatak jer sve je više i onih sa zdravstvenim problemima lokomotornog sustava. Takav način života pospješuje bolesti poput osteoporoze, a bolovi u leđima drugi su uzrok bolovanja. Ako se ne pokrene šira preventivna akcija, upozoravaju liječnici, oko 40 posto svjetske populacije zadobit će neke od fraktura (kuka, koljena...) uzrokovane osteoporozom. </p>
<p>Nedovoljna aktivnost dovodi do krutosti i mlitavosti mišića, te njihove sporije pokretljivosti. Kralježnica tada strada pa su, kažu liječnici, i učestalije ozljede lumbalnog dijela kralježnice, a išijalgija je česta pojava, posebno među radnim stanovništvom. Stoga se mora podizati svijest o zdravlju, jer je i alarmantan broj mladih gojaznih osoba u svijetu kojima zbog posljedica fizičke neaktivnosti prijete dijabetes, srčano-plućne bolesti, visok tlak, depresija i anksioznost. </p>
<p>Svakodnevno pješačite </p>
<p>Moderan je način života uvelike ubrzao protok informacija i povećao radnu učinkovitost ljudi, ali ostavlja velike posljedice po zdravlje. Ljudi su, ističu liječnici, zaboravili hodati pa se i do prodavaonice odlazi automobilom, a hodanje je iznimno dobro za zdravlje. Pješačenje do škole, posla ili fakulteta povoljno je za organizam jer se tako sustavno preveniraju ozbiljne bolesti. Ponajprije su to dijabetes tipa dva, astma, hipertenzija, bolesti kralježnice, a jača se respiratorni i imunološki sustav. Podaci kazuju da se u industrijski razvijenim zemljama samo deset posto stanovništva ne koristi automobilom, što je zabrinjavajuće. Pješačenje zato treba uvesti u svakodnevicu, jer će se tako manje zagađivati okoliš. Zbog nečistog zraka dolazi do sve češćih problema s respiratornim sustavom ljudi. </p>
<p>Liječnici zato upozoravaju da se, ako se već ne odlučite na svakodnevnih pola sata pješačenja, barem dva puta na tjedan odreknete automobila. To više, upozoravaju, jer je sjedilački način života iznimno loš za zdravlje. Kada se uzme u obzir da se djeca odmalena voze do škole i igraju igrice sjedeći za računalom, ne čudi da ih je sve više gojaznih s predispozicijama za ozbiljne krvožilne i srčane bolesti koje već danas ubijaju polovicu čovječanstva.</p>
<p>Snježana Rajačić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="46">
<p>»Znao je na koljenima moliti novac«</p>
<p>»Ostao mi je dužan oko 170 tisuća maraka, a kasnije sam čuo da duguje i mnogima po gradu«, rekao je Bucković</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Suđenje Sebastijanu Chaki (49) zbog iznude i sudjelovanja u samoubojstvu zagrebačkog poduzetnika Davora Cepetića u siječnju 2006. u utorak je nastavljeno na zagrebačkom Općinskom sudu svjedočenjem prijatelja pokojnog Cepetića, Zorana Buckovića i Ivana Pehneca, njegove tajnice Jasne Nedić i šogora Vladimira Krajcera. Zoran Bucković svjedočio je da se sa Cepetićem poznavao još od 80-ih te mu je, kako je rekao, beskrajno vjerovao što se tiče vraćanja novca kojeg je od njega posuđivao. Bucković kaže da je Cepetić bio kum Hrvoju Petraču te da su njih dvojica po pola bili vlasnici jednog aviona.</p>
<p> »Ostao mi je dužan oko 170 tisuća maraka, a kasnije sam čuo da duguje i mnogima po gradu«, rekao je Bucković. Također je ispričao kako je Cepetić 2001. od njega posudio 15 tisuća maraka za skijanje, a kada bi ga pitao kad će mu vratiti, uvijek je govorio za tri do četiri mjeseca. Cepetićeva tajnica rekla je, pak, kako se Chake sjeća iz viđenja, te kako ju je šef jednom tražio da od nekog nabavi tisuću ili dvije eura, no rekla mu je da ona tog novca nema. Kada je nabavio novac, ispričala je Nedić, rekao joj je da ih mora odnijeti Chaki. Sjetila se i da zadnja dva-tri mjeseca Cepetić radnicima nije isplaćivao doprinose, a desetak njih ostalo je i bez plaće. Prema onome što je Cepetićev šogor ispričao sucu Mladenu Žeravici, Chaku je Cepetićeva smrt iznenadila i pogodila. Nazvao je, naime, u dom Cepetićevih nekoliko puta nakon Davorove smrti tražeći ključeve od stanova u Šestinama, koje je Cepetić gradio.</p>
<p> »Cepetić je 98. posudio pola milijuna maraka od Chake, a 2003. tražio me sto tisuća eura da mu odnese«, rekao je Krajcer, tvrdeći da je nekoliko puta na pokojnom šogoru vidio modrice, a Cepetić mu je i sam rekao da se strašno boji Chake, te da ga zna istući. Ivan Pehnec, također, Cepetićev prijatelj rekao je da je Cepetiću prošle godine posudio 55 tisuća eura navodno zbog bolesti kćeri. »Znao je i na koljenima moliti da mu posudim novac«, rekao je, te ispričao da mu je Cepetić jednom prilikom došao tražiti 30 tisuća eura za koje je kasnije čuo da ih je odmah odnio Chaki. Ostao mu je dužan ukupno 145 tisuća eura, a dug sada, kako je rekao, rješava sa Cepetićevim sinom. </p>
<p>Anita Krmek</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Dvije bombe na kuću sisačkog trgovca</p>
<p>SISAK</p>
<p> - Dvije ručne bombe eksplodirale su u utorak oko šest sati u dvorištu kuće trgovca voćem i povrćem Ahmeta Sadžića u Obrtničkoj ulici broj 19 u Sisku. U trenutku eksplozija Ahmet nije bio u kući, no u sobi su spavale njegova supruga i tromjesečna beba.</p>
<p> »Svi smo sada pod stresom. Ja sam u pola pet u Zagreb otišao po robu, a to se dogodilo u šest kad je obitelj spavala. Obitelj je uzrujana, supruga i beba od tri i pol mjeseca su uzrujani, a ja se osjećam kao da smo na divljem zapadu. Ja imam određene pretpostavke u vezi ovoga koje sam rekao policiji i neka sada rade svoj posao, no nisam očekivao da bi se nešto ovako moglo desiti. Dobar sam i sa susjedima i sa svima u gradu i ne znam zašto bi netko to napravio. Možda je bomba i greškom bačena jer mi živimo preko nasipa. Uglavnom supruga je u šoku, mala plače cijeli dan, a ja se nadam da će policija odraditi svoj posao kako treba.« - rekao je Ahmet Sadžić za Vjesnik.</p>
<p>I glasnogovornik Policijske uprave Sisačko-moslavačke Zvonko Smernić potvrdio je događaj. »Očevidom je utvrđeno da su dvije bombe bačene M-75 bačene od kojih je jedna eksplodirala na travi, a druga u zraku. Tom je prilikom došlo do oštećenja osobnog vozila bosanskohercegovačkog državljanina u susjednom dvorištu na kojem je nastala manja materijalna šteta. Ozlijeđenih nije bilo, a istraga se nastavlja te za sada nije utvrđen niti motiv niti počinitelj ovog djela.«- rekao je Smernić. Ahmet Sadžić poznati je sisački trgovac voćem i povrćem koji svoje štandove ima na sisačkoj Gradskoj tržnici Kontroba. [Danijel Prerad]</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Terapiju travama naplatila 18.500 kuna </p>
<p>SPLIT</p>
<p> - Protiv bugarske državljanke Yordanke Studenkove (48) splitsko Općinsko državno odvjetništvo podnijelo je optužni prijedlog zbog kaznenog djela nadriliječništva, prijevare i krivotvorenja isprave. Studenkova je naime još 1999. godine u Splitu otvorila »ordinaciju« u preuređenom prizemnom stanu na Visokoj. Predstavljala se kao vrsna travarka te je brojnim pacijentima uz novčanu naknadu propisivala terapiju kombinacijom raznih biljnih i mineralnih pripravaka. Za te eliksire međutim nije znanstveno utvrđeno da pomažu prilikom liječenja, no Studenkova ih je svejedno masno naplaćivala. Tako je J.B. iz Svetog Filipa i Jakova prijavio Studenkovu, nakon što je platio 18.500 kuna za terapiju protiv hemeroida, dok je on zapravo bolovao od karcinoma debelog crijeva te je bolest kasnije i uznapredovala. Studenkova se tijekom istrage branila kako je kroz njenu ordinaciju prošlo oko 15 tisuća pacijenata i nitko nije imao primjedbe na njen rad te da je završila četiri fakulteta i magistrirala magiju u Moskvi. Bugarska državljanka odmah po dolasku u RH podnijela je Agenciji za znanost i visoko obrazovanje zahtjev za priznavanjem liječničke diplome s Medicinske akademije u Sofiji, što joj je i odobreno, pa je tako izjednačena s hrvatskim liječnicima. Tek kasnije je, uz pomoć Interpola, utvrđeno da je diploma krivotvorena. [Z.P.]</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Tvornica šećera nije obmanjivala kupce</p>
<p>OSIJEK</p>
<p> - Nepravomoćnom presudom Općinskog suda u Osijeku, Miroslav Kos (56) i Dragutin Mance (59), bivši članovi Uprave IPK Tvornica šećera Osijek d.o.o., oslobođeni su optužbe da su počinili kazneno djelo obmanjivanja kupaca. </p>
<p>Podsjetimo, riječ je o navodnim akterima tzv. šećerne afere koja se dogodila u ljeto 2002. godine. Tada je, naime, iz osječke Šećerane u Grčku izvezen pošiljka od 150 tona šećera koji je u sebi, osim šećera iz šećerne repe, sadržavao i šećer čije je podrijetlo bilo iz šećerne trske uvezene iz Brazila. </p>
<p>Općinsko državno odvjetništvo teretilo je Kosa i Mancea da su u vremenu od 26. lipnja do 20. kolovoza 2002. ugovorili isporuku šećera s tvrtkama iz Grčke, gdje su svojim potpisima garantirali da je šećer hrvatskog podrijetla, proizveden iz hrvatske šećerne repe. </p>
<p>Međutim, prilikom isporuke robe grčkom kupcu, navodi se u optužnici, Kos i Mance su skladištarima davali naloge da se isporučuje šećer koji nije proizveden samo od šećerne repe nego i od šećerne trske. </p>
<p>Račune i ugovore dostavili su i Carinarnici Osijek koja je sačinila jedinstvenu carinsku deklaraciju. Nakon izvoza šećera, u Grčkoj je Glavna kemijska državna služba obavila analizu kojom se pokazalo da šećer ne potječe isključivo iz šećerne repe već i iz šećerne trske i to u postotku od 25 do 60 posto. </p>
<p>Iznoseći obranu tijekom dokaznoga postupka, Kos i Mance su odbacili optužbe da su svojim radom željeli obmanuti poslovne partnere iz Grčke. </p>
<p>Nekadašnji predsjednik Uprave osječke Šećerane, optuženi Miroslav Kos, pojasnio je kako, prema sporazumu o pridruživanju Europskoj uniji, šećer stječe status hrvatskog podrijetla ako sirovi <FONT COLOR="#CC3300"><b>šećer</b></FONT> (bez obzira je li šećer od trske ili repe) ne prijeđe 10 posto vrijednosti ukupnog finalnog proizvoda. </p>
<p>»Ukupna vrijednost kupljenog sirovog šećera iz Brazila za 2001. godinu bila je samo 9,65 posto u odnosu na vrijednost ukupne proizvodnje«, kazao je Kos. </p>
<p>Također je kazao kako je i Erik Marten, šef delegacije OLAF-a, Komisije za prijevare Europske unije, rekao u ovome slučaju managmentu IPK-a i Šećerane da nisu utvrdili nikakvu krivicu, jer je rađeno po određenoj metodologiji i tehnologiji koja je dozvoljena.</p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Tvrtko Tomičić se predao policiji</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Tvrtko Tomičić, koji je na suđenju tzv. zločinačkoj organizaciji bio osuđen na tri godine zatvora zbog pokušaja ubojstva Željka Šobota, predao se u ponedjeljak u prostorijama trešnjevačke policijske postaje. Policija je tragala za Tomičićem zbog događaja od početka travnja ove godine, kada je, prema tvrdnjama očevidaca, u lokalu »Blue nights« na Jarunu iz pištolja ranio G.Z. u noge, nakon što ga je G.Z. udario bocom po glavi, te ga na podu nastavio udarati nogama. Tomičić je u utorak prepraćen dežurnom istražnome sucu zagrebačkog Županijskog suda, uz kaznenu prijavu zbog dovođenja u opasnost života ljudi opće opasnom radnjom. Istražni sudac mu je, pak, odredio 48-satno zadržavanje zbog opasnosti od ponavljanja djela. Naime, osim pravomoćno okončanoga postupka zbog pokušaja ubojstva Šobota, protiv Tomičića se trenutno vode joše dva postupka, jedan zbog protupravne naplate, te jedan u Švedskoj, gdje ga se tereti za krađu jednoga kontejnera. Tomičić je, inače, suvlasnik noćnoga kluba »Black& White«, kojega posjeduje zajedno sa Ivanom Koljom Gembačevim, unukom Josipa Manolića sa kojim je također prije dvije godine bio osumnjičen za iznudu. Taj postupak je u međuvremenu obustavljen. [M.D.]</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>»Pala« trojica varaždinskih dilera </p>
<p>VARAŽDIN</p>
<p> - Varaždinci Z. G. (33) i N. P. (25) te Međimurac D. Z. (40) zadržani su u pritvoru varaždinskog Okružnog zatvora zbog osnovane sumnje da su preprodavali drogu. Neslužbeno doznajemo da je riječ o trojici većih »igrača«, a uz njih, prijavljena su još trojica, no s njihovim identitetom zasad nitko ne želi izlaziti u javnost. Z. G. je s 3,9 grama heroina zatečen u čakovečkom trgovačkom centru »Metropol«, a budući da se već ranije sumnjalo da je povezan s D. Z., policajci su nekoliko sati kasnije pretražili i stan dvadesetšestogodišnje djevojke, u kojem je D. Z. povremeno boravio. Tamo im je on sam predao 3,7 grama heroina. Obojica su privedena istražnom sucu, koji ih je zadržao u pritvoru. Neslužbeno doznajemo da je D. Z. drogu prodavao Z.G., a ovaj, pak, N. P.</p>
<p> Sva trojica od ranije su poznata policiji, a D.Z. je zbog zlouporabe droga već odslužio dvogodišnju zatvorsku kaznu. Z. G. je javnosti, pak, poznat kao svjedok u slučaju protiv policajca Gorana Benčeka, vođe ophodnje u Policijskoj postaji Varaždin. Benček je nepravomoćno osuđen zbog iznude, odavanja službene tajne i tjelesnog ozljeđivanja, a novac je, upravo preko Z. G., pokušao iznuditi od dviju njegovih prijateljica. Benček je cijelo vrijeme tvrdio da su mu njih dvije to namjestile, jer su mu prijetile svojim vezama u policiji, dok je za Z.G. izjavio da je jedan od vodećih varaždinskih dilera i da se to zna, ali još nikad zbog toga nije odgovarao, čime je dao naslutiti da iza Z. G. netko stoji. </p>
<p> Nakon studenta T.N. (22), koji je uhićen prije mjesec dana pod sumnjom da je glavni nositelj prodaje droge na varaždinskom narkotržištu, ovo je druga veća akcija varaždinskih i međimurskih policajaca. U posljednje vrijeme i varaždinski sud za preprodaju izriče sve veće kazne, čime se preprodavače droga na što dulje vrijeme želi maknuti s varaždinskih ulica. </p>
<p>Mihaela Zagoršćak</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="52">
<p>Trudnice ne moraju plaćati stambeni kredit</p>
<p>To je spas za žene koje su kreditno zadužene, a primaju rodiljnu naknadu manju od plaće, kaže Renata Jelušić, predsjednica udruge RODA</p>
<p>Nedovoljno poznata, ali vrlo atraktivna usluga koju banke često prešućuju i ne spominju u svojim reklamnim brošurama jest mogućnost odgode otplate kredita za trudnice. Nije riječ o počeku otplate kredita, kad se kamate otplaćuju a glavnica ne, već o stavljanju kredita u mirovanje, odnosno moratoriju na godinu dana.</p>
<p>»Čula sam za to i mislim da je ideja fantastična. To je spas za žene koje su kreditno zadužene, a primaju rodiljnu naknadu manju od plaće«, kaže Renata Jelušić, predsjednica Udruge RODA. Vjesnikova pak čitateljica kaže da je za mogućnost moratorija čula sasvim slučajno.</p>
<p>»Raspitala sam se u banci o tome i kako sam već pola godine bila trudna uspjela sam dobiti moratorij za ostatak godine«, ispričala je. Kako banke nemaju zakonsku obavezu o tome informirati klijente, ne čudi previše da mali broj trudnica iskorištava tu atraktivnu uslugu. Osim toga, čini se da banke u Hrvatskoj ne vode neku posebnu brigu o trudnicama, jer od vodećih banaka samo Zagrebačka banka i Raiffeisen banka nude tu mogućnost.</p>
<p>U Zagrebačkoj banci kažu da ugovaraju moratorij ili s korisnikom stambenog kredita koji je na rodiljnom dopustu, ili s korisnikom kojem je bračni drug na rodiljnom dopustu. Stambeni kredit, kažu, mora biti uredan, a korisnik kredita ujedno i korisnik paket računa »Jedan za sve«.»Moratorij traje najdulje godinu dana, a može se koristiti i prije rođenja djeteta, za vrijeme trajanja bolovanja zbog komplikacija u trudnoći. Moratorij se može koristiti istodobno za više stambenih kredita«, pojašnjavaju u Zagrebačkoj banci. </p>
<p>Za vrijeme moratorija ne obračunava se redovna niti zatezna kamata te ne dospijevaju anuiteti.</p>
<p>Klijent koji želi moratorij treba donijeti u poslovnicu u kojoj mu je odobren kredit potvrdu od HZZO-a o korištenju rodiljnog dopusta. Ako rodiljni dopust koristi bračni dug korisnika kredita potrebno je donijeti takvu potvrdu i vjenčani list. Suglasnost na moratorij moraju dati sve osobe koje su uz korisnika kredita u kreditnom odnosu, kao što su sudužnik ili jamac, jer se rok otplate kredita produljuje za vrijeme koje je jednako vremenu trajanja moratorija.</p>
<p>Raiffeisenbank Austria također omogućava klijenticama za vrijeme trudnoće ugovaranje moratorija na otplatu kredita. Ako se pak radi o odobrenju novog stambenog kredita, klijentice mogu ugovoriti poček otplate glavnice na rok od 6 ili 12 mjeseci.</p>
<p>No ni u Zagrebačkoj, niti u Raiffeisen banci nisu nam otkrili koliko su takvih moratorija odobrili u posljednje dvije godine.</p>
<p>Ostale banke, poput Privredne banke Zagreb, Erste & Steiermärkische banke i Hypo Alpe-Adria banke ne nude takvu uslugu dok neke od njih tek nude poček otplate kredita.</p>
<p>Relja Dušek</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Prva izvješća kreditnog registra u srpnju</p>
<p>Postoji interes da otplaćeni krediti ostanu u bazi još tri godine</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Hrvatski registar obveznika po kreditima (HROK) prva kreditna izvješća počet će »proizvoditi« u srpnju čime će početi operativni rad HROK-a, najavljuju iz Hrvatske udruge banaka (HUB). Trenutačno se obavljaju potrebna testiranja i edukacija ljudi iz banaka, a krajem svibnja i početkom lipnja započet će punjenje baze pravim, »živim« podacima iz banaka.</p>
<p>Banke će tako dostavljati HUB-u podatke o trenutačnim kreditnim obvezama klijenata, a ne podatke o već otplaćenim starim kreditima. Postoji interes, ističu u HUB-u da krediti koji uđu u bazu, nakon što budu otplaćeni, ostanu u bazi u zakonski prihvatljivom roku od tri do pet godina. Iskustva u zemljama koje već imaju kreditni registar, a i propisi koji se pripremaju u Europskoj uniji, a tiču se zaštite potrošača, pokazuju da više informacija u bazi ne može štetiti, već može biti samo korisno, ističu u HUB-u.</p>
<p>Banka, naime, na temelju više informacija može donijeti bolju i povoljniju procjenu i na kraju odluku za klijenta. U HUB-u izražavaju zadovoljstvo što je i Agencija za zaštitu osobnih podataka, koja je uključena u sve aspekte priprema za početak rada HROK-a, podržava ideju HUB-a, što potvrđuje i izjava ravnatelja agencije Franje Lacka kako se kreditna povijest može zadržati određen broj godina u bazi podataka registra.</p>
<p>Nakon što se inicijalno baza registra napuni vidjet će se kako funkcionira i je li potrebno još nešto unaprijediti. Na taj bi se način omogućilo da sve besprijekorno radi u trenutku stizanja prvih izvješća, objašnjavaju u HUB-u, te dodaju kako se nadaju da će u toj fazi sve besprijekorno funkcionirati, i najavljuju da će se u drugoj polovici godine moći vidjeti sve koristi i prednosti kreditnog registra, koje su dugi niz godina poznati u razvijenom financijskom svijetu.</p>
<p>Kao najvažniju prednost HROK-a u HUB-u su često isticali objedinjavanje svih informacija koje su vezane uz pojedinog klijenta koji podnosi zahtjev za kredit. Naime, preko HROK -a će se registrirati sve »pozitivne« informacije o pojedinom klijentu, a ne samo negativne, kao što je bio slučaj sa Sustavom razmjene informacija (SRI), koji se često nazivalo »crnim listama« za neuredne dužnike. HROK će još više upotpuniti postojeći SRI sustav, objašnjavaju u HUB-u, a koristi će imati i klijenti banke, kao i same banke.</p>
<p>Ivan Smirčić</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Stopa softverskog piratstva u Hrvatskoj 57 posto</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - U Hrvatskoj stopa softverskog piratstva u opadanju je i za 2005. godinu iznosi 57 posto, rečeno je u utorak na predstavljanju globalne godišnje Studije o stopama softverskog piratstva Udruženja poslovnog softvera (BSA). Glasnogovornik BSA u Hrvatskoj Mladen Vukmir kazao je da Hrvatska drži šesto mjesto od ukupno 18 zemalja koje je obuhvatilo istraživanje u srednjoj i istočnoj Europi gdje prosječna stopa ilegalnog softvera iznosi 69 posto. U užoj regiji, Hrvatska je pozicionirana na treće mjesto, odmah nakon Mađarske (42 posto) i Slovenije (50 posto), dok slijede BiH (69 posto), Makedonija (70 posto), Bugarska (71 posto), Rumunjska (72 posto), Albanija (76 posto) te SCG (81 posto).</p>
<p>Vukmir je napomenuo da su štete koje uzrokuje softversko piratstvo u Hrvatskoj veće za milijun dolara u odnosu na godinu dana ranije te ukupno iznose 51 milijun dolara. Razlog rastu gubitaka uzrokovanih softverskim piratstvom je daljnji rast hrvatskog IT tržišta.</p>
<p>Globalni gubici od softverskog piratstva procjenjuju se na 34 milijarde dolara u prošloj godini, što je 1,6 milijardi dolara više u odnosu na godinu ranije.</p>
<p>U svijetu stopa softverskog piratstva lani je ostala na 35 posto. Stope piratstva pale su u 51 od ukupno 97 zemalja uključenih u ovogodišnju studiju.</p>
<p>Prema procijeni IDC-a, smanjenjem stope softverskog piratstva u Hrvatskoj za deset posto u četiri godine, otvorit će se 14.600 novih radnih mjesta, dok bi se prihodi nacionalne IT industrije povećali za dodatnih 990 milijuna dolara. [M. P.]</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Povećana gospodarska suradnja Hrvatske i Bugarske</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Gospodarska suradnja između Hrvatske i Bugarske povećana je u prošloj godini za 100 posto, a Hrvatska još uvijek bilježi trgovinski debalans, rečeno je u utorak nakon završetka 5. sjednice Mješovite komisije za gospodarsku suradnju između Hrvatske i Mađarske.</p>
<p>Vladimir Vranković, državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva rekao je da se sastanak odvijao kroz pet radnih skupina koje su raspravljale o suradnji na području industrije, rada i socijalne politike, poljoprivrede, znanosti i tehnologije te zaštite i spašavanja ljudi. Rezultat toga je i nekoliko konkretnih prijedloga poput prijedloga o tome da se migracije stanovništva rješavaju po sektorima.</p>
<p>Vranković je napomenuo da su hrvatski gospodarstvenici iskazali interes za izgradnju infrastrukturnih objekata u Mađarskoj, te interes na području elektronike i proizvodnje hrane. »Ustvrdili smo da je Cefta koristan pravni okvir za razvoj gospodarstva, te da želimo to iskustvo prenijeti na druge zemlje u regiji i omogućiti im da se pridruže«, rekao je Vranković. [R. D.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="56">
<p>HV sprema najveću proslavu dosad</p>
<p>U proslavi će sudjelovati 2500 vojnika i policajaca, 13 ešalona postrojit će se na stadionu NK Zagreba, a prvi put zajedno će biti 183 ratne zastave ratnih postrojbi iz Domovinskoga rata</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Oružane snage za nedjelju spremaju jednu od najvećih vojnih proslava dosad! Hrvatska, naime, 28. svibnja slavi 15 godina otkako su stvorene njezine obrambene snage - prve ratne postrojbe koje su je oslobodile i obranile u Domovinskom ratu.</p>
<p>Središnja svečanost održat će se na igralištu NK Zagreba u Kranjčevićevoj ulici, ali i na Jarunu, gdje će građani moći vidjeti vojnu tehniku, dosad neprikazane vojne vježbe i iznimno bogat letački program ratnog zrakoplovstva.</p>
<p>General pukovnik Mladen Kruljac, zamjenik zapovjednika Hrvatske kopnene vojske, čelnik je provedbenog odbora za pripremu dosad najglamuroznije i organizacijski najzahtjevnije proslave Dana Oružanih snaga. Prema njegovim riječima, u cijelom projektu sudjeluje gotovo 5000 vojnika i policajaca, od kojih će 2500 nastupiti na Jarunu i u Kranjčevićevoj. Na proslavu je pozvano više od tisuću bivših i sadašnjih državnih i vojnih dužnosnika, a očekuje se dolazak predstavnika braniteljskih udruga, najtežih ratnih invalida za koje je osiguran i poseban prijevoz te mnogih drugih gostiju koji su sudjelovali u stvaranju i razvoju Hrvatske vojske. Proslava u Kranjčevićevoj počinje u 17 sati, a oko 19 sati seli se na Jarun, gdje će biti letački program, vježbe specijalaca, nastup akro grupe...</p>
<p>»Ovo je za nas najzahtjevnija organizacija dosad. U istom danu, u milijunskom gradu pripremamo obilježavanje velikog događaja na dvije različite lokacije«, objašnjava general Kruljac. Prema njegovim riječima, uz proslavu 10. godišnjice vojno-redarstvene oslobodilačke operacije »Oluja«, proslava u nedjelju bit će najsnažniji, i po opsegu najjači događaj te vrste.</p>
<p>Na igralištu u Kranjčevićevoj predstavit će se 13 ešalona, a među njima i onaj sa 183 ratne zastave svih branitelja i postrojbi iz Domovinskoga rata. »Prvi put zajedno se na jednom mjestu postrojavaju sve zastave ratnih postrojbi. Nosit će ih naša budućnost, kadeti - budući poručnici HV-a koji se trenutačno školuju na 20 hrvatskih fakulteta, ali i ročnici čiji su očevi sudjelovali u Domovinskom ratu«, najavljuje general Kruljac.</p>
<p>U postrojavanju će sudjelovati skupine iz svih grana HV-a, tri MiG-a te topnička bitnica koja će nakon izlaska ratnih zastava na stadion ispaliti 12 plotuna s Jaruna.</p>
<p>Na proslavi će govoriti načelnik Glavnog stožera, general zbora Josip Lucić, ministri obrane i unutarnjih poslova Berislav Rončević i Ivica Kirin, premijer Ivo Sanader, predsjednik Sabora Vladimir Šeks te vrhovni zapovjednik Oružanih snaga Stjepan Mesić. </p>
<p>Mile Franičević</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Podignuta optužnica protiv Kadijevića</p>
<p>OSIJEK</p>
<p> - Zbog sumnje da su počinili ratni zločin protiv civilnog stanovništva, Županijsko državno odvjetništvo u Osijeku ovih je dana podiglo optužnicu protiv Veljka Kadijevića, generala bivše JNA i Saveznog sekretara za narodnu obranu nekadašnje SFRJ, te Zvonimira Jurjevića, zapovjednika Ratnog zrakoplovstva i protuzračne obrane JNA.</p>
<p>Kako doznajemo, optuženike se tereti da su od 1. rujna do 31. prosinca 1991., za vrijeme oružanog napada na Hrvatsku, protivno odredbama međunarodnog ratnog i humanitarnog prava izdavali zapovijedi pilotima vojnih zrakoplova JNA da bombardiraju, raketiraju i mitraljiraju ciljeve na području istočne Slavonije iako su znali da ti objekti imaju isključivo civilnu, gospodarsku, stambenu ili drugu namjenu i da nikad nisu služili u vojne svrhe.</p>
<p>U napadima vojnim zrakoplovima oštećeni su ili uništeni civilni objekti u Osijeku, Donjem Miholjcu, Ernestinovu, Đakovu, Strizivojni, Zelčinu, Podravskoj Slatini, Čepinu, Budrovcima, Drenovcima, Granicama, Antunovcu, Račinovcima, Županji, Bošnjacima, Vrbanji i Zdencima te objekti na magistralnoj cesti Zagreb-Beograd kao i na dijelovima željezničke pruge kod Đurđenovca i Orahovice. </p>
<p>Osim velike materijalne štete, poginulo je najmanje 30 ljudi, te je ranjen veći broj civilnih osoba. Budući da su optuženici nedostupni hrvatskim pravosudnim tijelima, za njima je raspisana tjeralica. [M. Sajler]</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>U Bruxellesu ukraden autobus izaslanstva Istarske županije </p>
<p>BRUXELLES</p>
<p> - Autobus kojim je iz Pule u Bruxelles doputovalo izaslanstvo Istarske županije nestao je s označenog parkirališta u središtu glavnog grada Belgije, a policijska istraga zasad još nije dala rezultata, doznaje se u utorak u Bruxellesu. </p>
<p> Autobusom pulskih registarskih oznaka u nedjelju je u Bruxelles doputovalo izaslanstvo Istarske županije. Vozač autobusa Dorijano Hravalja kaže da je u ponedjeljak rano ujutro bio šokiran kad je vidio da nema autobusa na označenom parkiralištu pored hotela u središtu grada, gdje su odsjeli. Nakon provjere na policiji ustanovljeno je da autobus nije odvezen zbog eventualno nepropisnog parkiranja. </p>
<p> Hrvatska veleposlanica u Belgiji Ljerka Alajbeg prenijela je da joj je jedan policijski dužnosnik rekao da u njegovoj dugogodišnjoj policijskoj karijeri još nije zabilježena krađa autobusa. </p>
<p> Policija pokušava ući u trag nestalom autobusu, nadajući se da je krađu zabilježila kamera postavljena na križanju u neposrednoj blizini.</p>
<p> Istarsko izaslanstvo, koje čini 25 pročelnika za financije istarskih gradova, općina i županije, doputovalo je u Bruxelles kako bi predstavilo projekt zbrinjavanja otpada kojim se natječu za sredstva iz pretpristupnog fonda EU-a ISPA. Ukupna vrijednost projekta je 45 milijuna eura, a županijske vlasti očekuju da će EU sudjelovati s 35 milijuna eura.</p>
<p> U autobusu su bili i darovi namijenjeni sugovornicima iz Europske unije. Istarsko izaslanstvo se iz Bruxellesa vraća u četvrtak, a po njih će doći novi autobus iz Pule. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>2007. više plaće u školstvu</p>
<p>ŠIBENIK</p>
<p> - Ministar znanosti, obrazovanja i sporta Dragan Primorac na stručnom skupu ravnatelja hrvatskih osnovnih škola, koji je u utorak otvoren u Šibeniku, najavio je da će 2007. predložiti više plaće za zaposlenike u osnovnom i srednjem školstvu. </p>
<p>Na skupu će sudionici raspravljati o Hrvatskom nacionalnom obrazovnom standardu (HNOS). Skup se do 25. svibnja u hotelskom naselju »Solarisu« kod Šibenika održava u organizaciji Hrvatske udruge ravnatelja osnovnih škola. Ravnatelj Zavoda za školstvo Vinko Filipović na otvorenju je skupa pozvao ravnatelje da se uključe u promjene u odgojno-obrazovnom sustavu, osobito u primjenu HNOS-a u svim školama, što se očekuje u školske godine 2006/07. </p>
<p>»Obrazovanje nema pravo na evoluciju, nego su nužne brze promjene, a planom razvoja sustava odgoja i obrazovanja predvidjeli smo pretvaranje Hrvatske u društvo znanja i povećavanja konkurentnosti obrazovnog i znanstvenog sustava do 2010.«, naglasio je Primorac. </p>
<p>Da bi povećala konkurentnost, Hrvatska mora promijeniti sustav obveznog obrazovanja po uzoru na zemlje koje su učinile iskorak u tom smislu, poput Mađarske u kojoj obvezno obrazovanje traje 12 godina, rečeno je na stručnom skupu ravnatelja osnovnih škola u Šibeniku. </p>
<p>Uskoro će na sjednici Vlade na dnevnom redu biti odluka o zakonu o cjeloživotnom obrazovanju, a završava se prijedlog zakona o osnovnom školstvu, najavio je. Govoreći o statusu ravnatelja, Primorac je rekao da će biti uređen u skladu s europskim standardima. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Protokol o testiranju učenika na droge</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Vladinu savjetu za mlade predstavljen je protokol o testiranju učenika osnovnih i srednjih škola na opojne droge, a u tijeku je i ishođenje dokumentacije za početak spaljivanja zaplijenjenih opojnih droga u tvrtki Herbos u Sisku, kaže se u priopćenju sa sjednice Vladina povjerenstva za suzbijanje zloporabe opojnih droga. </p>
<p>Na sjednici, kojom je predsjedala potpredsjednica Vlade i ministrica obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti Jadranka Kosor, odlučeno je da će za Međunarodni dan borbe protiv zloporabe opojnih droga, 26. lipnja, Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti provesti medijsku kampanju posvećenu suzbijanju zloporaba droge, navodi se u priopćenju Vladina ureda za odnose s javnošću.</p>
<p>Dodaje se i da je na sjednici osnovana radna skupina koja će pripremiti očitovanje Vladi glede zaključka Sabora za usvajanje Zakona o terapijskim zajednicama te kako je dogovoreno da predstavnici MUP-a i Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi razmotre mogućnost potpisivanja sporazuma o suradnji. </p>
<p>Na temelju tog sporazuma, objašnjava se, trebalo bi se početi pojačano testirati vozače na droge, ali i educirati policijske službenike za obavljanja takvih testiranja. [B. V.]</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Za vodoopskrbu i odvodnju na otocima 106,4 milijuna kuna</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Ministar mora, turizma, prometa i razvitka Božidar Kalmeta i generalni direktor Hrvatskih voda Slavko Rajnović s predstavnicima otočnih općina i komunalnih poduzeća potpisali su u utorak ugovore o sufinanciranju izrade projektne dokumentacije i građenja vodnih građevina na hrvatskim otocima.</p>
<p>Potpisano je 28 ugovora, ukupne vrijednosti 106,4 milijuna kuna za projekte vodoopskrbe i odvodnje na hrvatskim otocima. Ministarstvo mora osigurava 63,7 milijuna kuna, Hrvatske vode 18 milijuna kuna, te jedinice lokalne samouprave i komunalna poduzeća 24,7 milijuna kuna. Za vodoopskrbu je predviđeno 41,7 milijuna kuna, a za odvodnju 64,7 milijuna kuna.</p>
<p>Na području vodoopskrbe planira se izvesti radove na 14 sustava vodoopskrbe otoka. U planu je završiti crpnu stanicu Borik i vodospremu Starešin zbog bolje vodoopskrbe otoka Ugljana, nastaviti dogradnje vodoopskrbnih sustava na otocima Krku, Pagu, Rabu, Korčuli, Ugljanu, Dugom otoku i Lastovu, a planirana su i sredstva za projektiranje sustava za male otoke Premudu, Silbu, Olib, Unije, te početak gradnje vodoopskrbnih sustava na Drveniku Velom i Malom. U području odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda nastavit će se gradnja 13 sustava odvodnje, te započeti gradnju četiriju sustava. Prema riječima ministra Božidara Kalmete, ovo ulaganje u hrvatske otoke predstavlja samo dio od milijarde kuna koja se ove godine ulaže u otoke iz državnog proračuna i od javnih poduzeća.</p>
<p>Kalmeta je podsjetio da od 1. lipnja kreću i noćne trajektne linije za velike otoke, a napomenuo je i da ovih dana pred Vladu odlazi i uredba o gospodarskim poticajima na otocima, kojima će se sufinancirati plaća zaposlenima na otocima. Rekao je i da se ove godine dograđuje 10 novih luka na otocima, a ugovorena su i dva nova trajekta za Jadroliniju. Osim spomenutih ulaganja, nastavlja se ulaganje u otočne škole i ambulante, a sve radi oživljavanja otoka, dodao je Kalmeta. [Ivan Smirčić]</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Integracije su nadstranačko pitanje</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »Procesi europskog integriranja i razvoja hrvatsko-njemačkih odnosa su nadstranačko pitanje, te je u tom kontekstu dobro da glavne političke snage u obje zemlje što više surađuju«, rekao je premijer Ivo Sanader tijekom sastanka s izaslanstvom Socijaldemokratske partije Njemačke (SPD), a prenio Vladin ured za odnose s javnošću. Premijer je posebno čestitao članu njemačkog izaslanstva Josipu Juratoviću, koji je kao prvi Nijemac hrvatskog podrijetla postao zastupnik u Bundestagu.</p>
<p>U priopćenju se navodi da se tijekom sastanka premijera te ministra kulture Bože Biškupića sa SPD-ovim izaslanstvom razgovaralo o putu Hrvatske prema članstvu u EU i NATO-u te mogućnostima suradnje glavnih političkih snaga u Hrvatskoj i Njemačkoj u ostvarenju što bržeg priključenja RH Uniji. </p>
<p>Glasnogovornik Kluba SPD-a za europsku politiku Axel Schaefer naglasio je da Hrvatska pripada petom krugu proširenja EU-a, koji je počeo 2004., te da SPD kao partner u koalicijskoj vladi podržavaju što skoriji pristup Hrvatske Uniji.</p>
<p>Hrvatska i Turska počele su istovremeno pregovore o članstvu u EU, ali će najkasnije 2007. doći do razdvajanja. Nakon prijema Hrvatske doći će do zastoja u primanju novih članica, rekli su njemački parlamentarci nakon susreta sa premijerom Ivom Sanaderom te nekolicinom oporbenih političara. Ustvrdili su da se Hrvatska ne smije opterećivati datumom ulaska u EU, jer to ovisi o ispunjavanju uvjeta, a danas nitko ne može sa sigurnošću reći kada će se to dogoditi. </p>
<p>Njemački i europski socijaldemokrati će, tvrde Juratović i Schäfer, potrudit će se da se uklone formalne prepreke za hrvatsko članstvo, odnosno da se u ugovor iz Nice unese odredba koja će omogućiti da Hrvatska postane 28. članica. [B. Valentić, S. Kapetanić]</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Glavaš i Fehir idući tjedan pred istražnim sucem </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Branimir Glavaš i Krunoslav Fehir, osumnjičenici za ratni zločin protiv civilnog stanovništva, trebali bi biti saslušani pred istražnim sucem 1. i 2. lipnja, potvrđeno je u utorak na zagrebačkom Županijskom sudu. »Osumnjičenicima su upućeni sudski pozivi. Branimir Glavaš trebao bi dati iskaz 1., a Krunoslav Fehir 2. lipnja«, izjavio je glasnogovornik i istražni sudac zagrebačkog Županijskog suda Krešimir Devčić.</p>
<p>Dvojicu osumnjičenika, koje tužiteljstvo tereti za ubojstva i zlostavljanje srpskih civila u Osijeku 1991., trebao bi saslušati istražni sudac Zdenko Posavec. Nakon saslušanja, sudac će odlučiti o tome hoće li pokrenuti istragu ili izraziti neslaganje s istražnim zahtjevom.</p>
<p>Tužiteljstvo od suda traži da se u istrazi sasluša 45 svjedoka i da se provedu sudsko-medicinska vještačenja ozljeda troje žrtva zlostavljanja. Glavaša se tereti da je odgovoran za zlostavljanje troje srpskih civila te ubojstvo dvojice, od kojih se jednom gubi svaki trag. Fehira se tereti za mučenje jednog zarobljenog civila kojega je, s još jednim pripadnikom I. osječke bojne, natjerao da popije kiselinu iz akumulatora, nakon čega je i pucao na njega. Obojicu se tereti za ratni zločin protiv civilnog stanovništva po Osnovnom krivičnom zakonu koji je vrijedio do 1998. Kazna za to nedjelo, po tom zakonu, je od pet do dvadeset godina zatvora.</p>
<p>Glavaš, koji je 1991. u Osijeku bio sekretar Općinskog sekretarijata za narodnu obranu i zapovjednik I. bojne, odbacio je sve optužbe i ocijenio da je riječ o politički montiranom procesu. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Radnici »Salonita« ostaju na poslu</p>
<p>SPLIT</p>
<p> - Nakon sastanka čelnika Hrvatske udruge sindikata s predsjednikom splitskog Trgovačkog suda Ivom Bakalićem i stečajnim sucem Salonita Jozom Ćaletom, Sud je odgodio pokretanje postupka otkazivanja ugovora o radu za 179 radnika vranjičke tvornice »Salonit«. Predsjednik Županijskog ureda HUS-a Jozo Marić potvrdio je da radnici Salonita, koji su u ponedjeljak, prema odluci stečajnog upravitelja Vedrana Šeparovića, trebali dobiti otkaz, ostaju na radnim mjestima do 8. lipnja. U iduća dva tjedna sindikati će pokrenuti sve mjerodavne institucije, te zatražiti sastanak s premijerom Ivom Sanaderom kako se ne bi dogodilo da tvornica bude likvidirana, a radnici završe na ulici, i to uoči donošenja zakona kojim će se regulirati problem azbestne tehnologije i zbrinjavanja radnika. Sindikalni čelnici i Udruge branitelja zaposlenih u Salonitu poručili su sucima Trgovačkog suda da stečajni upravitelj nema razloga tjerati radnike na ulicu, te da Salonit, nakon preustroja može pokrenuti proizvodnju s već izrađenim alternativnim ekološkim modelima. Marić je rekao da vranjička tvornica raspolaže stečajnom masom od 135 milijuna kuna, što znači da može podmiriti sve obveze prema vjerovnicima, čija potraživanja iznose oko 35 milijuna kuna. Splitsko-dalmatinski župan Ante Sanader, koji se u utorak sastao s radnicima Salonita, poručio je da azbestna proizvodnja nema budućnosti, ali i da radnike ne treba dodatno plašiti pričama o otkazivanju ugovora o radu. Dodao je da će ministar zdravstva Neven Ljubičić ispoštovati dogovor sa sindikatima koji se odnosi na donošenje zakonskih rješenja, vezanih za azbestnu proizvodnju i zbrinjavanje radnika. </p>
<p>Vlada, koja se uključila u rješavanje problema opasne proizvodnje za život ljudi, zajamčila je sindikatima da će voditi računa i o radnicima oboljelima od azbestoze, čija se potraživanja trebaju podmiriti. Salonit iz Vranjica pokraj Splita jedina je tvornica u ovom dijelu Europe, koja proizvodi azbestne proizvode, a njeni radnici, kao i stanovništvo u krugu od desetak kilometara, godinama obolijeva od najtežih oblika karcinoma.</p>
<p>Dobrila Stella</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2006], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20060524].
|
