NA [2006], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20060922].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 133420 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>22.09.2006</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Radnici traže 2 milijarde kuna</p>
<p>»Uvođenjem mirenja i za individualne sporove, posebice za materijalna potraživanja, značajno bi se rasteretili sudovi i smanjili nepotrebni troškovi vođenja parnica«, kaže Vitomir Begović, predstojnik Vladina Ureda za socijalno partnerstvo</p>
<p>Lani su se na hrvatskim sudovima vodila 14.754 radna spora, u kojima su radnici tužili poslodavce za više od dvije milijarde kuna. Čak 80 posto sporova vodi se zbog kršenja materijalnih prava iz kolektivnih ugovora - neisplaćenih plaća, prekovremenih sati, bolovanja, regresa, božićnice.</p>
<p>Prema podacima Državnog odvjetništva, lani su protiv poslodavaca zbog kršenja radnih prava pokrenuta 102 kaznena postupka. Donesene su 64 osuđujuće presude - 46 novčanih kazni, 17 uvjetnih, a jedan poslodavac završio je u zatvoru.</p>
<p>Radni sporovi na sudovima u prosjeku traju od tri do pet godina, a mnogi i dulje. Iako u 70 posto slučajeva radnici dobiju spor, zbog dugog postupka često se događa da tužena tvrtka godinama već ne postoji, pa radnik svoje potraživanje ne može ni naplatiti. Radni sporovi čine čak 36,2 posto ukupnog broja predmeta na sudovima i značajno opterećuju sudstvo. Zato se Vlada i odlučila na uvođenje sustava mirenja u rješavanju sporova između pojedinih radnika i poslodavaca.</p>
<p>»U ožujku je počeo dvogodišnji projekt mirenja u individualnim sporovima uz pomoć nizozemskih konzultanata. Projekt smo kandidirali u okviru pretpristupnog programa Matra, a nizozemska vlada financira ga s 300.000 eura«, kaže Vitomir Begović, predstojnik Vladina Ureda za socijalno partnerstvo. U listopadu počinje edukacija miritelja, a uskoro i pilot-projekt rješavanja sporova u nekim djelatnostima, te između države kao poslodavaca i radnika. Sustav mirenja odvijao bi se u okviru Gospodarsko-socijalnog vijeća, koje bi određivalo listu miritelja. Potrebna sredstva osigurala bi se u državnom proračunu ili bi, kako se predlaže, pola novca dala država, a pola poslodavci i sindikati. Begović napominje da bi se i u kolektivnim ugovorima trebalo regulirati mirenje u slučaju individualnih radnih sporova, što je sada prava rijetkost.</p>
<p>Postupak mirenja u kolektivnim radnim sporovima sustavno je počeo u lipnju 2003., a 29 educiranih miritelja postiglo je ohrabrujuće rezultate. U protekle tri godine provedeno je 298 postupaka mirenja, a čak 68 posto uspješno je završeno, odnosno spriječen je štrajk u poduzećima. Najviše je pokrenutih mirenja u graditeljstvu, metalno-prerađivačkoj i prehrambenoj djelatnosti.</p>
<p>»Uvođenjem mirenja i za individualne sporove, posebice za materijalna potraživanja, značajno bi se rasteretili sudovi i smanjili nepotrebni troškovi vođenja parnica. Zbog brzine i jednostavnosti, mirenje bi trebalo provesti prije suda, koji ostaje zadnja instanca ako se stranke ne mogu dogovoriti«, ističe Begović.</p>
<p>Tako se u Njemačkoj više od polovice radnih sporova rješava prije nego što stignu na sud. U Irskoj se čak 90 posto sporova riješi mirenjem, a na sud stigne zanemariv broj - oko 800 godišnje!</p>
<p>Tužba za 8600 neplaćenih prekovremenih sati!</p>
<p>Donedavna poslovotkinja filijale DM-drogerije market u Rijeci Mirjana Davidović, u lipnju je tužila poslodavca zbog neplaćenih 8600 prekovremenih sati, odrađenih u 86 mjeseci. Kako piše u posljednjem broju »Sindikalne akcije«, lista SSSH-a, gospođa Davidović, koja je u srpnju dobila i izvanredni otkaz »zbog odavanja poslovne tajne jednom dnevnom listu«, traži od DM-a gotovo milijun kuna. SSSH će joj pomoći da na sudu istjera pravdu i pobije, kako tvrde sindikalisti, nezakonit otkaz. </p>
<p>Ljubinka Marković</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Povećana prodaja »lažnjaka« </p>
<p>U Hrvatskoj se prodaju plagijati gotovo svega, od toaletnog papira Paloma, preko AGFA negativa, do Belarus traktora</p>
<p>Proizvođači, raspačivači, prodavači, pa čak i kupci krivotvorene robe povećavaju nezaposlenost te stvaraju goleme štete ovlaštenim tvornicama i trgovinama. Upozorenje je to udruga za zaštitu proizvođača. Kažu da je krivotvorina zapravo krađa intelektualnog vlasništva te da je svakako treba iskorijeniti.</p>
<p>Ilija Rkman, predsjednik udruge Potrošač, rekao je Vjesniku da se u Hrvatskoj prodaju plagijati gotovo svega, od toaletnog papira Paloma, preko AGFA negativa, do Belarus traktora. A tu su još, među ostalim, i Luis Vuitton torbice, Diesel traperice i Puma tenisice. Napominje da isti problem imaju i ostale zemlje Europe. Rkman vjeruje da kupac ima pravo sam odlučivati hoće li kupiti »lažnjak« ili original, no smatra da tržište plagijata uvelike ugrožava legalno tržište. »Kupci većinom znaju razlikovati original od krivotvorine. Ako ni po čemu drugome, onda po cijeni koja je tri puta niža od one u ovlaštenom dućanu«, objašnjava Rkman. Dodaje da je, na žalost, upravo cijena ta koja građanima pomaže u odluci o kupnji. </p>
<p>Traperice koje u dućanu koštaju i po 1000 kuna, na tržnici se nađu po 200. Ipak, svaki taj jeftini proizvod s tržnice kvari prodaju ovlaštenim dućanima.</p>
<p>Pravila igre »lažnjaka« i »originala« propisana su Zakonom o žigu, čiju provedbu pak nazire Državni inspektorat. U prvih je šest mjeseci ove godine Inspektorat obavio 1750 nadzora i zaplijenio oko 40.000 komada robe neovlašteno označene zaštićenim robnim znakom, odnosno žigom. </p>
<p>U cijeloj 2005. godini podnesena su 102 zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka, dok je u pola 2006. podneseno njih već 113. </p>
<p>Kruno Kovačević, glavni inspektor, kaže da se krivotvorena roba prodaje većinom izvan prodavaonica, odnosno na klupama tržnica, na sajmovima i u kioscima. U trgovinama se krivotvorine prodaju vrlo rijetko, no ni ta mogućnost nije isključena. »Na teren izlazimo po službenoj dužnosti, ali i po prijavama nositelja prava na žig ili pak po prijavama potrošača«, objašnjava Kovačević.</p>
<p>Originalnost se utvrđuje provjerom deklaracije, no i vizualnim pregledom. Ako inspektor ni nakon temeljitog pregledavanja kvalitete izrade proizvoda i izgleda zaštićenog znaka ne mogu ustvrditi je li riječ o plagijatu, uzorak proizvoda ide na stručno vještačenje.</p>
<p>Rkman kaže da se građani i sami, ako sumnjaju u izvornost kupljenog proizvoda, mogu obratiti inspektorima Državnog inspektorata.</p>
<p>Kazne za oponašanje tuđeg žiga, te proizvodnju i prodaju krivotvorenih proizvoda kreću se od 5000 kuna za fizičke osobe, do 100.000 za pravne.</p>
<p>Rkman upozorava sve građane da se dobro raspitaju o porijeklu proizvoda prije no što ga kupe, te da svojim izborom zaštite intelektualno vlasništvo, ali i radna mjesta ljudi zaposlenih u ovlaštenim tvornicama i trgovinama.</p>
<p>Vera Pfaff</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Jeftine medicinske usluge privlače turiste</p>
<p>Mnogi se odlučuju na cjelovitu specijalističku dijagnostiku</p>
<p>ZADAR</p>
<p> - Stranci sve više koriste medicinske usluge zadarskih liječnika. Razlog je u cijenama daleko nižima nego u drugim europskim zemljama, ali i u vrhunskoj kvaliteti usluge. Najviše se koriste usluge zubara, ali i drugih specijalista. Roberto Thiela iz Verone kaže da u Zadru već godinama popravlja zube u jednoj privatnoj ordinaciji. Ističe da se zbog kvalitetnog liječenja lani odlučio napraviti i kompletnu vrlo skupu protetiku, što bi ga u Italiji stajalo i više od 5000 eura, a u Zadru je platio manje od 3000 eura. U Zadru djeluju dvije privatne poliklinike: »Sanus« i »Sunce«. U Poliklinici »Sunce« ovoga su ljeta imali više od 200 stranih pacijenata. Najviše se obavljaju gastrološki pregledi i kolonoskopija, ali i kompletni laboratorijski pregledi. Ovoga ljeta jedna je strana turistička agencija vodila svoje turiste u tu polikliniku. Mnogi su obavljali cjelovite sistematske preglede koji stoje tisuću kuna. U Poliklinici »Sanus« ističu također da u ljetnim mjesecima stranci sve više koriste njihove medicinske usluge, no uglavnom je riječ o hitnim slučajevima. Događa se da se stranci nakon što dođu zbog nečega hitnog odluče napraviti još neke druge preglede jer su im niže cijene prihvatljivije nego u njihovim zemljama. Specijalistički pregledi stoje od 200 do 300 kuna, a kompletan sistematski pregled 700 kuna. </p>
<p>Ljubica Ivičev-Balen</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="4">
<p>Zaštita građana</p>
<p>JURICA KÖRBLER</p>
<p>Poskupljenje struje i plina za svaku je Vladu nepopularan potez, jer su posljedice otprilike te da potom poskupi kruh ili mlijeko. Za svako kućanstvo izdvajanje za režije bolna je točka, a stavke struje i plina najviše to i opterećuju. Vladina najava da ove godine neće biti novog poskupljenja svakako je najbolji dar koji su građani mogli očekivati. Jer, sve svaljivati na njih i nije formula koje se ova vlada i dosad držala.Elektroprivreda i plinare će uvijek dokazivati da su cijene energentima koje prodaju niske i da zbog budućeg razvoja trebaju biti više, ali treba shvatiti i realno stanje u kojem živimo. </p>
<p>Još uvijek smo daleko od europskog standarda, a po cijenama dosta blizu. Vlada je to prepoznala i dobro da je tako. </p>
<p>Energija nažalost poskupljuje i u svijetu, i to je trend koji će se nastaviti. Međutim, svi moraju imati osjećaj za realnost i krajnji potrošač ne smije biti taj koji će platiti najvišu cijenu. Bilo bi dobro kada bi se isto načelo primijenilo i kod drugih najava poskupljenja.</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Briga za mirovine</p>
<p>Vlada je odlučila sustavno rješavati probleme umirovljenika</p>
<p>DUBRAVKO GRAKALIĆ</p>
<p>Stigla je još jedna dobra vijest za umirovljenike. Potpredsjednik Vlade Damir Polančec najavio je da će se povećati mirovine novih umirovljenika, koje su sada na nedopustivo niskoj razini. </p>
<p>Na okruglom stolu, održanom u srijedu u Zagrebu, Polančec je, naime, branio Vladinu politiku prema umirovljenicima, nezaposlenima i radničkom dioničarstvu, te je najavio nova rješenja problema niskih mirovina.</p>
<p>Važno je istaknuti da će Vlada, prema riječima njezina potpredsjednika za gospodarstvo i glavnog pregovarača s umirovljeničkim udrugama, za povećanje iznosa mirovina novih umirovljenika izdvojiti šest stotina milijuna kuna na godinu. To će, nesumnjivo, biti znatan doprinos životnom standardu brojnih obitelji, ali i pokazatelj Vladine brige za stariju generaciju. Uz nove umirovljenike, potpredsjednik Polančec istaknuo je želju da se napokon riješi problem obeštećenja za korisnike obiteljskih i najviših mirovina. Na taj bi se način izjednačili svi umirovljenici, te bi dobili obeštećenje koje im pripada. Do kraja ove godine Vlada bi, u suradnji s udrugama umirovljenika te Hrvatskom strankom umirovljenika, pronašla način kako riješiti taj problem, dok bi se obeštećenje moglo realizirati već 2007. godine.</p>
<p>Očito, u Vladi su odlučni u želji da se problemi umirovljenika sistemski rješavaju te da ih se skine s popisa vrućih političkih tema, na kome se nalaze proteklih petnaestak godina. Osiguravanje mirne starosti starijim građanima, koji su završili svoj radni vijek, jedna je od glavnih zadaća Vlade, koja je u tome već napravila značajne korake.</p>
<p>Najznačajniji je, dakako, povrat duga velikom broju oštećenih umirovljenika, koji je počeo prije nekoliko mjeseci. Odluka Sanaderove vlade da im se dug vrati, bila je iskorak koji je doveo do niza drugih mjera za poboljšanje umirovljeničkih životnih uvjeta. Najave potpredsjednika Vlade Damira Polančeca znače da se neće dopustiti novi pad najstarijih sugrađana na granicu siromaštva. Briga za umirovljenike, koju pokazuje sadašnja vlada, očito je više od političke demagogije, kakve smo se proteklih godina naslušali. Umirovljenici su, sada prvi put, dobili ono što im je obećano. Stoga se može očekivati da će i novi umirovljenici, oni koji se još navikavaju na oskudan mirovinski ček, ipak osjetiti blagodati Vladine odluke da im se pomogne sa šesto milijuna kuna na godinu. Zaslužili su.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Zablude o granici</p>
<p>Granicu neće promijeniti vod specijalne policije ili iskrivljavanje Badinterova načela</p>
<p>MARKO BARIŠIĆ</p>
<p>Stanje uz Muru eskaliralo je do nezamislivih razmjera. Slovenski tisak piše da je cilj policijskih akcija Janšine vlade pokušati stanje na tom sektoru granice vratiti na ono kakvo je navodno bilo u vrijeme osamostaljenja dviju država. Slovenski političari, pak, osobito ministar vanjskih poslova Dimitrij Rupel, u zadnje vrijeme često se vole pozivati na Badintera čija su načela donedavno osporavali.</p>
<p>Taj francuski pravnik je, naime, bio na čelu komisije koja je utvrdila da se bivša SFRJ raspala te da bivše međurepubličke granice, kakve su bile u vrijeme osamostaljenja novih država, trebaju postati međudržavne granice zaštićene međunarodnim pravom. Slovenski političari tvrde da im upravo to Badinterovo načelo daje za pravo tražiti pomicanje sadašnje hrvatsko-slovenske granice koja je oko kilometar sjeverno od korita Mure na rijeku Muru. Pritom ističu činjenicu koju nitko ne osporava da je slovenska policija do 1991. kontrolirala to područje, ali zaboravljaju dometnuti da je policija tadašnje SR Hrvatske međusobnim dogovorom prepustila slovenskoj policiji kontrolu nad tim dijelom svog teritorija.</p>
<p>Time, međutim, nije došlo do promjena tadašnjih međurepubličkih granica, što su dobro znali slovenski političari i policajci još 1991., kada su hrvatskoj policiji logično prepustili nadzor nad tim dijelom njezina teritorija. Takvo stanje bilo je na snazi proteklih petnaest godina. Zabluda slovenskih političara u vezi s tim i drugim dijelovima granice s Hrvatskom posljedica je ili previda ili neznanja kada je riječ o tumačenju Badintera. Njegovo načelo, naime, govori da su granice između država zapravo granice krajnjih općina bivših republika kakve su bile u vrijeme osamostaljenja. Činjenica, dakle, da je slovenska policija privremeno i po dopuštenju s hrvatske strane kontrolirala taj dio hrvatskog teritorija ne znači ništa pri određivanju granice ako to područje nije bilo dijelom neke od obližnjih slovenskih općina. </p>
<p>Ista načela koja se primjenjuju kad je riječ o području uz Muru vrijede i za određivanje granice na sjeveru Istre. Tamošnja četiri zaseoka uz kanal sv. Odorika gdje se nalazi i kuća Jožka Jorasa koja slovenska politika prisvaja, bila su dijelom Općine Buje, dakle, Hrvatske. To što nisu bila i katastarski ne mijenja ništa na stvari jer je Hrvatska nad tim područjem obnašala upravnu i sudsku vlast, kao i nad dijelom svog teritorija s lijeve obale Mure. Za utvrđivanje granica, uz katastar kao jedno od sredstava, primarna je upravna i sudska nadležnost.</p>
<p>No, do koje mjere se može manipulirati načelima potvrđuje i jedna situacija iz Savudrijske vale iz sredine osamdesetih. Tada je policajac na brodu bivše JNA talijansku kočaricu uhvaćenu u krivolovu nedaleko od crte sredine u toj vali(s hrvatske strane) poslao na sud u Umag. Slovenski Piran bio je bliži, ali je kočarica ipak morala u Hrvatsku. Kako onda shvatiti zahtjeve Ljubljane da joj temeljem navodne policijske kontrole nad tom valom cijela pripadne, do li kao teritorijalne pretenzije.</p>
<p> Slična anomalija dogodila se i s Jorasom koji je prije nego je počeo tvrditi da mu je kuća u Sloveniji, za gradnju te iste kuće sve dozvole tražio i dobio u Hrvatskoj. Kada je pak riječ o granici uz Muru, to je jedna od najstarijih granica, nepromijenjena već 300 godina. S obzirom na to, teško je očekivati da će je promijeniti vod Janšinih specijalaca ili Rupelovo iskrivljavanje Badintera.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="7">
<p>Mijenjati predrasude o zanatima</p>
<p>Mladim ljudima omogućiti izbor zanimanja koja će biti izvorište njihove motivacije</p>
<p>TOMISLAV RAVLIĆ</p>
<p>Gospodarski i ravnomjerniji razvoj Hrvatske utemeljen na razvoju znanja primarni je hrvatski interes. Nepobitna je činjenica da u gospodarskom razvoju Lijepe naše postoje značajni pomaci, o čemu postoje pouzdani podaci, međutim, ono na čemu treba dalje raditi jeste konstantno ulaganje u znanje i permanentno cjeloživotno učenje bez kojeg nema garancije za dalje privredne pomake i stasanje Hrvatske. </p>
<p>To je značajno tim prije što živimo u vremenu brzog umnožavanja znanja. Osim toga, neophodno je preispitati mnoga zanimanja za koja se mladi ljudi školuju da bi završili na burzi. Zanimanja više nisu okamenjena za cijeli život, jer se danas često događa da pojedinac tijekom svoga radnog vijeka mora promijeniti dva, a ponekad i tri zanimanja, što nikako ne treba shvaćati tragično, jer to može biti i svojevrsni osobni preporod s prepoznatljivim pomacima na planu permanentne stimulacije i životnog optimizma. </p>
<p>Zbog toga suvremeni studiji moraju biti tako programirani da se omogućava takozvana profesionalna adaptivnost prema potrebama tržišta. Isto tako, zaposleni ljudi moraju biti spremni i na pokretljivost prema mjestima i regijama gdje se traže neka zanimanja. U tom smislu neophodan je primjereniji dijalog između stvarnih tržišnih potreba za nekim zanimanjima i studija koja bi pratila navedene potrebe.</p>
<p>Kod nas još uvijek postoji čitav niz uvriježenih i nepotrebnih predrasuda o zanatima kao zanimanju koje je manje vrijedno i kao takvo nepoželjno za mnoge mlade ljude. </p>
<p>Roditelji su svojevremeno prijetili djeci: »Ako ne budeš učio, poslat ću te na zanat«. </p>
<p>Danas kad je u ljudskom radu prisutna informatika i elektronika znatno su umanjene razlike između umnoga i fizičkog rada. Napokon, nismo li mi svi zanatlije svoga poziva bez obzira kojim se zanimanjem bavimo. U tom smislu neophodno je kroz odgoj i valjano informiranje popularizirati i valorizirati čitav niz zanimanja. </p>
<p>Mladim ljudima treba omogućiti izbor zanimanja koja će biti izvorište njihove motivacije, koja će stimulirati njihovu profesionalnu i radnu pokretljivost i zapošljavanje prema zahtjevima tržišta rada.</p>
<p>Autor je profesor filozofije i povijesti u mirovini</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Tko se boji radničkog dioničarstva</p>
<p>Cijela Europa kreće se u smjeru radničkog dioničarstva, koje potiče država poreznim i drugim olakšicama, što je za menadžment tvrtki ili poduzeća mješovite vlasničke strukture poseban izazov i olakšavajuća okolnost u radu i kreativnosti</p>
<p>BORIS KUNST</p>
<p>Radničko dioničarstvo, ESOP (employee stock ownership plan) jedan je od najzanimljivijih fenomena korporacijskog upravljanja posljednjih trideset godina. Formalno je ustanovljen u SAD 1974., kao plan po kojem interesno utjecajne skupine utječu na upravljanje poduzeća. Izvorni koncept bio je plan s poreznim olakšicama u korist zaposlenika, radi prikupljanja sredstava koja se koriste za otkup dionica poduzeća u kojem ti zaposlenici nisu mogli dobiti kredit za kupnju dionica jer nisu imali imovinu kojom bi jamčili otplatu zajma. </p>
<p>Članovi ESOP-a mogu biti samo zaposlenici tvrtke.</p>
<p>Danas ESOP programima zovemo sve programe u kojima se prikupljena sredstva koriste isključivo za otkup dionica tvrtke. Ciljevi ESOP-a vezani su uz povećanje vlasništva zaposlenih, porast primanja, motivacije za rad i povećanje socijalne sigurnosti. Primjenom instituta radničkog dioničarstva poslodavci uključuju radnike kao partnere u proces stvaranja vrijednosti i podjelu rizika i koristi poslovanja javnog poduzeća. Mnoga istraživanja provedena posljednjih 20 godina potvrdila su da je uvođenjem radničkog dioničarstva znatno poboljšano poslovanje tvrtke, povećana konkurentnost i kvaliteta radnog života i zapošljivosti radne snage.</p>
<p>Vratimo se našoj stvarnosti - radničkom dioničarstvu, ESOP-u, u Hrvatskoj. Sindikati su inicirali izmjenu Zakona o privatizaciji 2003., kako bi se prvi put regulirao institut radničkog dioničarstva, no do danas ta inicijativa nije usvojena. Institut radničkog dioničarstva koji u zemljama EU-a bilježi velike uspjehe, u Hrvatskoj nije reguliran ni jednim zakonom. Iako bez zakonske regulative, taj institut provodi se u praksi od 1990. Radnici su kao sitni dioničari u pretvorbi i privatizaciji kupovali dionice svog poduzeća i faktički dovedeni u situaciju da ih nakon nekog vremena prodaju znatno ispod nominalne vrijednosti. Dosadašnji modeli radničkog dioničarstva u Hrvatskoj bili su neuspješni, rezultirali su velikim brojem nezaposlenih, sve većim razlikama u plaćama unutar poduzeća, velikim brojem stečaja i sanacija poduzeća. U većini poduzeća koja su uvela ESOP programe radnici imaju male ili neznatne udjele.</p>
<p>U Hrvatskoj je već običaj da se kasni sa svim što u Europi i svijetu proizvodi pozitivne ekonomske i socijalne učinke. Dio politike tek sada, uoči izbora, uočava radnike u Hrvatskoj, dok drugi dio napokon shvaća da su radnici najveće žrtve privatizacijskog tsunamija u kojem je nestalo 400.000 radnih mjesta. Tako se u lipnju ove godine prvi put pojavljuje »Zakon o privatizaciji objedinjenog državnog portfelja« koji omogućuje prodaju dionica pod posebno povoljnim uvjetima za organizirano radničko dioničarstvo (ORD). Može li se tim zakonom ispraviti dosadašnji model privatizacije koja se provodila na štetu radnika, kao i gospodarstva u cjelini? Posljedice su prevelike i posljednjih desetak godina dovele su do ozbiljnih socijalnih problema. Ako se žele ublažiti posljedice krivih poteza u prošlosti - nemoralne i većim dijelom nelegalne privatizacije, tada predloženi tekst zakona mora biti prihvatljiviji većini zaposlenih.</p>
<p>Na ne tako davno održanoj poslovnoj večeri o kojoj su neki novinari zlonamjerno piskarali, obrazložio sam stav URSH-a i GLAS HR-a, vezano uz predloženi zakon. Nitko u ovoj državi ne treba se plašiti radnika kao vlasnika ili suvlasnika poduzeća, ako to mogu biti radnici u Americi, Velikoj Britaniji, Francuskoj, Njemačkoj..., uskoro i u ostalim zemljama istočne Europe. Cijela Europa kreće se u smjeru radničkog dioničarstva, koje potiče država poreznim i drugim olakšicama, što je za menadžment tvrtki ili poduzeća mješovite vlasničke strukture poseban izazov i olakšavajuća okolnost u radu i kreativnosti. </p>
<p>Zato prijedlog sadašnjeg ograničenja otkupa dionica po ORD-u do 25 posto temeljnog kapitala društva treba razlikovati: zaposlenike koji rade dulje od 15 godina u istom društvu - poduzeću, koji su radom, stažem i vjernosti poduzeću zaslužili da mogu kupiti dionice bez ograničenja i zaposlenike koji su mlađi, koji rade do 15 godina u istom poduzeću, i omogućit im otkup dionica po ORD-u do 25 posto.</p>
<p>Kako radnici u Hrvatskoj teško preživljavaju od svoje plaće, pitanje plaćanja dionica je bitno. Predložili smo da kupnja dionica bude obročna na rok otplate do 20 godina. Uz to predložio sam da Vlada s jednom od banaka ugovori za radnike mogućnost beneficiranog kredita koji ne bi bio opterećen zelenaškom kamatom. Također, da se u zakon ugradi socijalna klauzula kojom će se izrijekom utvrditi zaštita radnika minimalno na godinu dana od dana prodaje dionica, tj. poslovnih udjela društva u kojima rade.</p>
<p>Zakon o privatizaciji objedinjenog državnog portfelja manjkav je utoliko što ne obuhvaća radničko dioničarstvo (ESOP) - program i kod privatnih poduzeća na čemu se ustvari i temelje ESOP programi u Europi i svijetu.</p>
<p>Prigodom sastanka s potpredsjednikom Vlade Damirom Polančecom predložio sam da Vlada utvrdi koja su to poduzeća od osobite strateške, gospodarske, nacionalne važnosti, te s Hrvatskim saborom odredi koje je to hrvatsko zlato ili srebro koje se neće prodavati. Zamislite da nekom padne na pamet da proda »Hrvatske šume«, kao što se priprema prodaja HŽ-a ili su prodane telekomunikacije i Ina.</p>
<p>Nema opravdanja pred budućim generacijama da sva bogatstva i vrijednosti države rasprodamo samo zato što netko u tome vidi uske interese. Zagovornici rasprodaje svega što je u državnom vlasništvu pozivaju se na dohodovnost i podvaljuju teoriju da je država najlošiji vlasnik. </p>
<p>Zaboravlja se da za poslovanje poduzeća nije presudan vlasnik, nego dobar, sposoban i stručan menadžment, koji ne smije biti opterećen političkim kadroviranjem, pripadnošću stranačkoj ili političkoj struji, nego je odgovoran za poslovni uspjeh.</p>
<p>Zato, naši parlamentarci, razmislite do kraja godine imamo li mi u Hrvatskoj poduzeća, društva ili nešto slično što je od nacionalnog interesa? Da ne prodamo!</p>
<p>Predsjednik Udruge radničkih sindikata Hrvatske i GLAS HR-a</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Nose smeće pred tuđu kuću</p>
<p>Premda je model naplate odvoza smeća prema stvarnim količinama otpada pravedniji, i dalje se ova usluga uporno naplaćuje prema »kvadraturi« stambenoga prostora. No, ono što me muči jest naplata sakupljanja i odvoza kućnoga otpada »ispred kućnoga praga« u ulicama u kojima kamioni »Čistoće« niti ne prolaze. Radi se o dobrom dijelu ulice Brežovanka u zagrebačkoj gradskoj četvrti Podsljeme, tj. u Markuševcu. Ovdje se naplaćuje usluga koja se stvarno ne pruža. Stanovnici dijela spomenute ulice prisiljeni su svoj otpad odlagati u ulicu kojom kamioni »Čistoće« prolaze čime im se stvaraju određene neugodnosti (naime otpad se stavlja pred tuđu kuću), a i moraju uložiti veći napor od ostalih kojima kamion prođe ispred kuće. Vjerujte mi, ljepše je svoj otpad staviti pred svoja vrata i eventualno sadržaj rastrgane vrećice pokupiti no čistiti pred tuđom kućom. </p>
<p>GORDANA BARIĆ, ZAGREB</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="10">
<p>Građanima prijete trošna pročelja</p>
<p>U posljednjih pet godina, od 109 zgrada na listi GSKG-a u užem središtu Zagreba, obnovljeno je samo njih 58, što je koštalo 18,5 milijuna kuna</p>
<p>Prema podacima GSKG-a, zbog lošeg stanja pročelja 1093 zgrade u središtu Zagreba, postoji opasnost od rušenja i ozljeđivanja građana. Jedna takva tragedija izbjegnuta je u srijedu u Đorđićevoj ulici. U GSKG-u tvrde da su predstavnicima stanara »opasnih« zgrada ponudili obnovu pročelja, koja bi otplatili kreditom, ali je odaziv bio vrlo slab.</p>
<p>»Građani se žale da im je obnova pročelja preskupa, ali ona je nužna jer se fasade u užem središtu grada godinama nisu održavale i većina je u katastrofalnom stanju«, kaže glasnogovornica GSKG-a Renata Maračić, koja kaže da GSKG nema ovlasti narediti suvlasnicima da obnove svoje zgrade. </p>
<p>Ako se pokaže da pročelja prijete sigurnosti građana i njihove imovine, nalog za obnovu može izdati građevinska inspekcija ili komunalni redari, ali takvih slučajeva zasad nije bilo unatoč tome što fasade padaju po pločnicima.</p>
<p>GSKG je u program obnove, od 2001. do 2006., uvrstio 109 stambenih zgrada užeg gradskog središta. Na listi prioriteta trenutno se nalaze 22 zgrade, čija će pročelja stajati oko osam milijuna kuna. Grad je za njihovu obnovu osigurao oko 2,8 milijuna kuna. Trenutno GSKG obnavlja sedam zgrada s tog popisa.</p>
<p>U pet godina GSKG je u Donjem i Gornjem gradu obnovio 58 pročelja, što je koštalo oko 18,5 milijuna kuna. Grad je platio oko 30 posto iznosa, a ostatak su osigurali sami stanari kreditima, koje će otplaćivati 15 godina. Grad obvezuje sufinancirati 25 posto ukupne vrijednosti radova, a kada se istovremeno uređuju i dvorišna pročelja, osigurava 30 posto sredstava. </p>
<p>Na zgradama, koje su kulturna dobra, Grad sufinancira obnovu s 50 posto cijene, a ostatak se kreditira iz zajedničke pričuve.</p>
<p>»Obnovu pročelja ponudili smo i stanarima zgrade u Đorđićevoj ulici 3b, koji nisu prihvatili našu ponudu«, tvrdi Renata Maračić.</p>
<p> Predstavnik suvlasnika te zgrade Vinko Petravić kaže da stanari nemaju novca za obnovu pročelja jer već plaćaju ionako visoku pričuvu. Renata Maračić je svjesna koliko je zgrada s malim brojem stanara, kojima su iznosi pričuve i krediti za obnovu pročelja - previsoki. Istovremeno, međutim, ako se pročelje s njihovih zgrada sruši na prolaznike ili ošteti tuđu imovinu, odštetu plaćaju sami suvlasnici. </p>
<p>»Ljudi moraju postati svjesni odgovornosti za svoje vlasništvo, kao i činjenice da se o njemu moraju brinuti ne samo zbog sebe, nego i zbog drugih«, naglašava glasnogovornica GSKG.</p>
<p>Tomislav Marinović</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Crveno, ali sigurno</p>
<p>Nakon signala zabrane prelaska na Aveniji, još je 25 sekundi do kretanja automobila</p>
<p>Brojni Zagrepčani, pješaci i vozači, prošlih su dana pitali Vjesnik zašto na nekim semaforima u gradu zeleno svjetlo prekratko traje. Odgovor su ponudili prometni stručnjaci u Zagrebačkim cestama, gdje kažu da i njima često stižu takva pitanja.</p>
<p>»Građani se najčešće bune zbog novouređene Ljubljanske avenije, ali valja znati da ona još uvijek na promatranju projektanta i Gradskog ureda za promet, koji reguliraju i modificiraju semafore«, objašnjava rukovoditelj jedinice Semafori u Zagrebačkim cestama Zvonko Vorel i dodaje da će Avenija biti na »probnom roku« još neko vrijeme, a potom će kontrolu i održavanje semafora preuzeti Zagrebačke ceste.</p>
<p>Odgovor na pitanje zašto se pješacima pali crveno svjetlo dok su još na polovici zebre, prilično je jednostavan, rekao je Vorel. Za prelazak proširene Avenije potrebno je, logično, i više vremena, ali paljenje crvenog svjetla ne znači da pješaci ne stižu na drugu stranu i da se odmah pali zeleno automobilima. Crveno svjetlo samo priječi novim pješacima stupanje na kolnik, a oni koji su već na zebri, imaju još 25 sekundi vremena za siguran prijelaz ceste. Tako, dodao je Vorel, pješaci ne trebaju prelaziti cestu sa strahom.</p>
<p>S druge strane, teško je pomiriti vrijeme zelenog svjetla za pješake i vozače, stoga se u kolnik ugrađuju detektori koji mjere protočnost prometa i pomažu njegovoj regulaciji. Čak 40 posto od 357 semaforiziranih raskrižja u Zagrebu ima takve detektore. Prvo takvo raskrižje, Ilice i Vrapčanske, Zagreb je dobio 1996. i protočnost je povečana 30 posto, a sada sva nova raskrižja imaju ugrađene detektore. Problem je samo u tome što vozači često zaustavljaju vozila mnogo prije semafora pa ih detektori ne bilježe, što utječe na regulaciju semafora.</p>
<p>Zvonko Vorel kaže da se redovito održavaju semafori u Zagrebu. Prije početka školske godine pregledani su svi semafori uz škole, a Gradski ured za promet uskoro planira zamijeniti sve stare zagrebačke semafore te uspostaviti potpuni nadzor iz prometnog centra u Zagrebačkim cestama. To je vrlo skup, ali i nužan projekt jer u Zagrebu, zbog sve intenzivnijeg prometa, više nema jutarnjih i podnevnih »špica«, nego je čitav dan postao velika »špica«, rekao je Vorel.</p>
<p>Igor Weidlich</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>»Poštivana je zakonska procedura« </p>
<p>Nakon napisa u jednim dnevnim novinama kako je gradonačelnik Milan Bandić navodno pogodovao tvrtkama Mešić com d.o.o. i GIP Pionir u dobivanju milijunskih poslova izravnom pogodbom, a koje su navodno obavljale radove na njegovom novom stanu u Bužanovoj, gradonačelnik je priopćenjem demantirao takve tvrdnje. </p>
<p>U dopisu stoji kako je u navedenim slučajevima pri dobivanju spomenutog posla (sanacija terese prilaza Ivana Visine i rekonstrukcija Psihijatrijske bolnice Vrapče) u potpunosti poštivana zakonska procedura, te je provedeno javno nadmetanje, koje je objavljeno u Narodnim novinama. </p>
<p>»Za sanaciju terase jedina prispjela ponuda bila je ona tvrtke Mešić com , pa je u skladu s Zakonom o javnoj nabavi donesena odluka o poništenju javnog natječaja. Osnovano je povjerenstvo , a tek nakon toga uslijedio je postupak izravne pogodbe s navedenom tvrtkom«, stoji u priopćenju. </p>
<p>Za sanaciju petog odjela Psihijatrijske bolnice Vrapče, kaže se, prispjelo je pet ponuda - GIP Pionira, APN Graditeljstva, Zagorjegradnje, TEAM d.d. i Mešić - coma, a stručno povjerenstvo je utvrdilo da je prihvatljiva samo jedna ponuda te je natječaj poništen. Opet, izravnom nagodbom, odabrana je ponuda tvrtke GIP Pionir, koja je jedina imala prihvatljivu ponudu. </p>
<p>Hrvoje Dorešić</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Ilegalno vade šljunak i u iskope bacaju otpad </p>
<p>Nakon obavljena dva nadzora, državni inspektorat podnio je kaznenu prijavu </p>
<p>Sava u Zaprešiću zaštićen je prirodni rezervat, očito, samo na papiru. Uzduž obala Save od Savskog mosta na ulazu u Zaprešić pa sve do Šibica, pričaju Zaprešićani, nalazi se na desetke ilegalnih iskopa šljunka, u koji se, kad se šljunak izvadi, zatrpava otpad! Stanovnici Kolodvorske ulice, nedaleko ušća Krapine u Savu, Vjesnikovu novinarku odveli su na nekoliko mjesta na kojima se vadi šljunak, a na kojima smo zatekli desetke radnika, kamiona i strojeva građevinskih tvrtki sa zagrebačkim i krapinskim registracijama. </p>
<p>»Oni unutra bacaju sve što se na gradilištima skupi, motorna ulja, akumulatore, pa čak i stare kamione, što zagađuje podzemne vode. To je slivni tok Save, taj otrov ide u bunare u Zagreb, pa Zagrepčani piju tu vodu!«, ogorčen je Zlatko Herak iz Kolodvorske ulice. </p>
<p>Kako doznajemo od glavnog inspektora Krune Kovačevića, državni inspektorat je 12. svibnja ove godine podnio kaznenu prijavu Općinskom državnom odvjetništvu u Zaprešiću protiv nepoznatog počinitelja, a na temelju utvrđenih činjenica i odgovora Vodnogospodarskog odjela Hrvatskih voda za slivno područje Zagreba. Inspekcija je, naime, u ožujku i travnju izašla na teren nedaleko Kolodvorske ulice. </p>
<p>Iako u vrijeme nadzora nije bilo radnika, niti su se obavljali radovi, utvrđeno je da se neposredno prije inspekcijskog nadzora unutar nasipa rijeke Save obavljala eksploatacija mineralne sirovine. </p>
<p>Utvrđen je deponij građevinskog pijeska i šljunka, veličine tisuću kubnih metara na kojemu je ostavljen buldožder bez registracijskih oznaka. Mineralna sirovina se kopala iz iskopa dubokih od 1, 5 metar do razine vode, pa čak i na dubini ispod razine vode, koju nije bilo moguće točno odrediti. </p>
<p>No, jezera koja su nastala u proljeće, uvjerili su se novinari Vjesnika, danas su djelomično već zatrpana, a nedaleko njih niknula su nova jezera, neka veličine i malog jezera na Bundeku. Neki od radnika, vidjevši nas kako snimamo, dobacivali su ljutito da je na tom mjestu zabranjeno fotografiranje.</p>
<p>Jelena Oberman</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Prvo ples pa mjerenje tlaka</p>
<p>Povorka od tisuću umirovljenika krenula je, u četvrtak, u Park šumu Maksimir, na svečano otvorenje trećih Maksimirskih jeseni. Osim kulturno-umjetničkog, za umirovljenike je organiziran sportsko-rekreacijski i preventivno-zdravstveni program. Ravnateljica Doma za starije i nemoćne osobe Maksimir (jednog od organizatora) Jasminka Dlesk je kao ciljeve manifestacije istakla rekreaciju i druženje.</p>
<p>»Ove godine pridružili su nam se članovi umirovljeničkih domova iz cijele Hrvatske. Ukupno tisuću natjecatelja raspoređeno je u skupine od osam članova«, rekla je Dlesk dodajući da će najbolji u bacanju koluta, košarci , boćanju i visećem pikadu dobiti nagrade.</p>
<p>»Za naše umirovljenike organizirali smo besplatan posjet zoološki vrtu, kao i ručak za natjecatelje«, kazala je Dlesk. Umirovljenici su, osom toga, na stazi zdravlja, mogli izmjeriti tlak, <FONT COLOR="#CC3300"><b>šećer</b></FONT> i masnoće u krvi. »Prvo ćemo plesati, a tlak ćemo mjeriti kad završimo nastup«, rekla je voditeljica Maksimirskih mažoretkinja Ružica Majić. Plesnu točku izveli su i članovi Maksimirske lasta. »Probe održavamo jedanput tjedno u umirovljeničkom domu Maksimir, a danas ćemo izvesti argentinski tango«, rekao je Tomislav Topl.</p>
<p>Iako nije sudjelovao u umjetničkom programu, KUD Vrapčanke je pokazivao vježbe na lopti. »Ne želimo da problem inkontinencije bude tabu tema, stoga zainteresiranima pokazujemo vježbe koje pomažu sprečavanju te pojave«, rekla je Barica Balija.</p>
<p>Anita Končar</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="15">
<p>Sletio raketoplan Atlantis</p>
<p>CAPE CANAVERAL</p>
<p> - Američki raketoplan Atlantis sigurno je u četvrtak sletio u svemirskomi centar Kennedy na Floridi i tako je završena prva misija spajanja s Međunarodnom svemirskom postajom nakon katastrofe šatla Columbije 2003. Atlantis i šesteročlana posada spustili su se nakon 12-dnevne misije u kojoj su astronauti izveli tri svemirske šetnje i montirali novi modul za solarnu energiju. Slijetanje je bilo odgođeno za jedan dan jer su neki neidentificirani objekti uočeni kako lebde uz šatl. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Pronađen kostur djevojčice star 3,3 milijuna godina</p>
<p>LEIPZIG</p>
<p> - Ostaci kostura za koji znanstvenici pretpostavljaju da je pripadao ženskom djetetu, star čak 3,3 milijuna godina pronađeni su u etiopskoj regiji Dikika, izvijestili su znanstvenici s Instituta za evolucijsku antropologiju u Leipzigu Max Planck, prenose britanski mediji. Kosti žena »australopithecusa afarensisa« paleontolozi uspiju pronaći iznimno rijetko, a ostaci dječjeg skeleta iz Dikike pripadaju istoj vrsti kojoj pripadaju ostaci kostura odrasle osobe pronađene 1974. kojemu su nadjenuli nadimak »Lucy«, do sada najstariji ljudski predak poznat znanstvenicima. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Otvoren starački dom za bolesne lavove</p>
<p>NEW DELHI</p>
<p> - Zoološki vrtovi na sjeveru Indije s tugom prate kako dvadesetak lavova polako ugiba jer je nakon programa razmnožavanja mnogo tih velikih mačaka oboljelo, objavili su zaštitari životinja. Program je počeo krajem osamdesetih u zoološkome vrtu u Chhatbiru, a veterinari su pokušali križati azijske i afričke lavove. Nakon što su se mnogi od osamdesetak lavova razboljeli od neke tajanstvene bolesti koju koja se pogoršala zbog križanja i slabljenja gena, program je 2002. obustavljen, rekao je Kuldip Kumar, predstavnik ureda za zaštitu šuma i divljine indijske države Punjaba. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Ubila se skokom na muževu lomaču</p>
<p>RAIPUR</p>
<p> - Jedna 95-godišnja Indijka ubila se skokom na muževu pogrebnu lomaču, priopćila je u četvrtak policija. Taj se drevni hinduski običaj naziva sati i zabranjen je u 19. stoljeću, priopćila je policija, a Kariya Bai počinila ga je u srijedu u selu Chhattarpuru u središnjoj indijskoj saveznoj državi Madhya Pradeshu. »Primili smo informaciju da je Kariya Bai počinila sati«, rekao je glavni policijski inspektor Swarn Singh. »Viši predstavnici policije otišli su u to selo prikupiti dodatne podatke«. U toj saveznoj državi ovo je već drugi sati u mjesec dana. Jedna 27-godišnja udovica 11. je rujna skočila na pogrebnu lomaču, ali spasili su je članovi obitelji. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Richard Hammond iz Top Geara teško ozlijeđen</p>
<p>LONDON</p>
<p> - Voditelj popularne televizijske emisije o automobilima Top Gear Richard Hammond završio je u četvrtak u bolnici jer je doživio nesreću na snimanju emisije s automobilom na mlazni pogon. Toga 36-godišnjega voditelja helikopterom su prebacili u bolnicu u Leedsu jer ondje postoji specijalni neurološki odjel. BBC je objavio da je glasnogovornik bolnice rekao kako je Hammond u stabilnom stanju. Snimanje je bilo u nekadašnjoj bazi Kraljevskih zračnih snaga i Hammond je pokušao oboriti britanski brzinski rekord, objavili su mediji. Kad se nesreća dogodila, Hammond je vozio mlazni automobil koji može postići brzinu od 480 km na sat. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Tužba zbog emisija štetnih plinova</p>
<p>LOS ANGELES</p>
<p> - Kalifornija pokrenula je tužbu protiv šest američkih i japanskih proizvođača automobila zbog njihovog navodnog doprinosa globalnom zagrijavanju, što predstavlja prvi pravni korak te vrste u Sjedinjenim Državama, priopćeno je u četvrtak iz ureda kalifornijskog državnog odvjetnika. »Globalno zagrijavanje izaziva znatne štetne posljedice po kalifornijski okoliš, gospodarstvo, poljoprivredu i javno zdravlje. Učinci tog procesa već stoje na milijune dolara, i njihova cijena nastavlja rasti«, kazao je državni odvjetnik Bill Lockyer nakon pokretanja tužbe pred Američkim okružnim sudom Sjeverne Kalifornije. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Gotovo svi poljaci od 13. do 40. imaju mobitel</p>
<p>VARŠAVA</p>
<p> - Gotovo svi Poljaci u dobi od 13 do 39 godina imaju mobitel, vidi se iz novoobjavljene studije. Istraživači tržišta iz tvrtke Estymator otkrili su da 95 posto Poljaka u dobnoj skupini od 20-29 imaju mobilni telefon. Studija je pokazala da 91 posto tinejdžera u dobi od 13 do 19 godina ima mobitel, te 90 posto u skupini od 30-39 godina. Ukupno 72 posto svih Poljaka ima barem jedan mobitel, tvrdi Estymator. Najmanje je vlasnika mobitela, samo 32 posto, u skupini osoba starijih od 72 godine. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Ubio ženu vukući je zavezanu za automobil</p>
<p>LOS ANGELES</p>
<p> - Policija u Coloradu, objavila je da je uhitila muškarca koji je svoju ženu ubio vukući je zavezanu za automobil. Useljeni s neriješenim statusom Jose Rubi-Nava, (36), zavezao je ženi uže oko vrata i potom drugi kraj zakvačio za automobil te je vukao po cesti, objasnio je šerif u Denveru, glavnom, gradu savezne države Colorado. Tragovi krvi bili su vidljivi na dužini od nekoliko stotina metara. Lokalna televizija CBS4 je objavila da je autopsijom utvrđeno da je nesretna žena bila živa na početku svoje kalvarije te da je preminula ili od gušenja ili od ozljeda na glavi. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="23">
<p>Arije za sjećanje </p>
<p>Troje velikih umjetnika svjetskih pozornica-sopranistica Inva Mula, tenor Tomislav Mužek i bas Boris Martinović ispraćeni ovacijama publike </p>
<p>U čast stote obljetnice rođenja najveće operne dive hrvatskoga roda Zinke Kunc Milanov održan je koncert opernih arija pod nazivom »Opera pod zvijezdama« u prepunoj dvorani Vatroslava Lisinskoga u Zagrebu u srijedu u večer. </p>
<p>U organizaciji Hrvatske radiotelevizije i voditelja emisije Opera Box Dražena Siriščevića, »ljubitelji opere i oni koji će to tek postati« kupnjom su ulaznica dali prilog za izgradnju nove zgrade Muzičke akademije u Zagrebu.</p>
<p> Naširoko omiljeni dobrotvorni operni koncerti pod zvjezdanim nebom posljednjih su se godina ustalili u terminu početkom lipnja. </p>
<p>Ove je godine, uslijed nestabilnih vremenskih prilika početkom ovoga ljeta, zvijezde zamijenila razvedena rasvjeta svoda »Lisinskoga«.</p>
<p> Tako je koncert s ljetne pozornice zagrebačke Šalate premješten na sam početak ovogodišnje koncertne sezone u našoj središnjoj palači glazbe. </p>
<p> Ali prave su pjevačke zvijezde zasjale pred uigranim Simfonijskim orkestrom Hrvatske radiotelevizije koji je spretno vodio temperamentni dirigent Ivo Lipanović. Uživljeni maestro velikog opernog iskustva, izraženog smisla za glazbenu dramaturgiju i akciju, na trenutke kao da je zaboravljao da nije u opernom kazalištu s orkestrom »u rupi«, već na podiju, u istoj razini s pjevačima, koji su u nadglasavanju s gromoglasnim blezerima i udaraljkama ipak uglavnom gubili bitku.</p>
<p> No, na sreću, amplitude glasnoće bile su dovoljno izražene da smo u nižoj dinamici zvuka u potpunosti mogli uživati u suptilnim vokalnim nijansama troje velikih umjetnika svjetskih pozornica – albanske sopranistice Inve Mule i dvojice hrvatskih pjevača, tenora Tomislava Mužeka i basa Borisa Martinovića.</p>
<p> Dok su se Mula i Mužek osobito iskazali svojim minucioznim fraziranjem i besprijekornom kontrolom glasa u pianu, Martinović je svoju muzikalnost spretno isprepleo s velikim iskustvom opernih koncerata.</p>
<p> Nizali su se repertoarni ulomci iz opera Mozarta, Puccinija, Donizettija, Bizeta, Masseneta i Verdija, a u sjećanju će nam svakako ostati ljupka Mulina izvedba Margaretine arije iz Gounodova »Fausta« te neodoljivi Mužekovi jecaji Federicove tužaljke iz Cileine »Arležanke«. </p>
<p> Publici su se na kraju ipak najviše svidjeli ansambli u samoj završnici, kada su kavaliri u ljubavnom duetu sa Zerlinom podijelili dionicu »Don Giovannija« ili kada se i sama pljeskom uključila u izvedbu popularne napitnice iz Verdijeve »Traviate«.</p>
<p> Oduševljene ovacije na nogama svakako su znak da bi takvih koncerata trebalo biti više.</p>
<p>Jana Haluza Lučić</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Najveći ratni slikar</p>
<p>Umjetnik je po sudu najvećih povjesničara umjetnosti ciklusom bakropisa »Rat« postigao isto što i Goya</p>
<p>Šokantna lubanja prekrivena crvima snažan je simbol ratnih užasa Otta Dixa.</p>
<p>Remek djela kritičkih grafika iz 20-ih i ciklus bakropisa »Rat« najvećega svjetskog slikara ratnih užasa su zahvaljujući Goetheovu institutu nakon riječkoga Muzeja moderne i suvremene umjetnosti i splitske Galerije umjetnina od srijede izložena u Kabinetu grafike HAZU u Zagrebu.</p>
<p>»Rat je bio odvratna stvar – to nikako nisam smio propustiti! Trebalo je čovjeka vidjeti u tom neobičnom stanju bez pravila, propisa i zakona kako bi se nešto o njemu uopće moglo znati« – zapisao je svojedobno mladi Dix.</p>
<p>Njemački časnik koji je izbijanjem Prvoga svjetskog rata prekinuo umjetnički studij u Dresdenu u ratnim je rovovima, u predahu borba, crtao ratne užase te ih slao prijateljici. »Ulica« napučena prosjacima (Strasse), »Slijepi prodavač šibica« (Streichholhänder), »Ubojica iz strasti« (Lustmörder), »Mesnica« (Fleischerladen), »Leonie« (Leonie), »Jurišni odredi pod plinskim maskama« (Sturmtruppe geht unter Gas vor), »Noćni susret s poludjelim« (Nächtliche Begegnug mit einem Irrsinnigen) – samo su neka izložena majstorova djela što su se odavna upisala u zajedničko pamćenje.</p>
<p> Umjetnik kojemu su nacisti uništili nekoliko djela zbog njihove provokativnosti i ratne antipropagande – po sudu najvećih povjesničara umjetnosti je ciklusom bakropisa »Rat« postigao isto što i Goya.</p>
<p> Izvanrednu izložbu Instituta za veze s inozemstvom iz Stuttgarta u ime zagrebačkog Goetheova instituta nakon pozdravne riječi Ružice Pepelko i ravnateljice Kabineta grafike HAZU Slavice Marković otvorila je ravnateljica Goetheova instituta Juliane Stegner i asistent Marko Prkačin.</p>
<p> »Dix je rekao da je svjestan kako svojim slikama neće promijeniti ljude, no ja bih rekla da nas je duboko dirnuo«, kazala je Juliane Stegner. </p>
<p>Marina Tenžera</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Odgođena suradnja Pandura i HNK</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Najočekivanija ovosezonska premijera, predstava »Barok« u režiji Tomaža Pandura, u zagrebačkome HNK, koja je bila predviđena u studenome, odgođena je iz umjetničkih i tehničkih razloga. Ne odustajući od repertoarne odluke, Pandur i ravnatelj drame HNK Dragan Despot još pokušavaju riješiti konceptualna razilaženja oko projekta koji bi otvorio trilogiju »Doba vodenjaka« te odlučiti hoće li se »Barok« uopće ostvariti u ovoj ili idućoj sezoni. </p>
<p>Svjetski popularni slovenski redatelj afirmirao se 90-ih, u svojim »zlatnim godinama« u mariborskome SNG, gdje je kao ravnatelj režirao po jedan spektakl godišnje, baveći se isključivo imenima i temama »biblijske« veličine u predstavama poput »Hamleta«, »Babylona«, »Fausta« ili »Božanstvene komedije«. Pandurovo »kazališta snova« bilo je i u to vrijeme i kritizirano kao marketinški uspjeh i hvaljeno kao opčinjavajuće, ali ga se teško uspijevalo ignorirati. </p>
<p>Nakon financijskog skandala s prezaduženim kazalištem i nekoliko godina provedenih u SAD, Pandur se vratio Europi i kazališnim predstavama za koje se sredstva opet broje u milijunima kuna poput, primjerice, Pavićeva »Hazarskog rečnika« u slovensko-srpskoj koprodukciji izvedenoga 2002. godine. Nakon ovoljetnoga brijunskog uspjeha s predstavom »Tesla Electric Company« u izvedbi Kazališta Ulysses, očekivani projekt u HNK nastavio bi niz zahtjevnih Pandurovih tema. </p>
<p>Osmišljen prema tekstu Darka Lukića i samog redatelja, a prema motivima de Laclosa, de Sadea i Muellera, »Barok« tematizira početak promjene svijeta koja će privatno i javno razdvojiti velikim jazom. Nadajući se da se jaz neće pojaviti u dogovorima oko realizacije premijere, očekujemo najavljenu konačnu odluku o suradnji Tomaža Pandura i HNK. [Višnja Rogošić]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="26">
<p>Skender nadoknadio manjak vratara </p>
<p>»On nije odbio poziv, kao ni status trećeg vratara u reprezentaciji. Eto, sada ima problema u klubu, jednostavno takva je situacija«, rekao je Bilić, protumačivši nepozivanje Joea Didulice </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Izbornik hrvatske nogometne reprezentacije Slaven Bilić odredio je 24 nogometaša za dvije kvalifikacijske utakmice, 6. listopada protiv Andore i 10. listopada protiv Engleske. Odmah navedimo da je na inače uobičajenom popisu i jedno iznenađenje. Naime, pozvan je vratar Marin Skender iz Osijeka umjesto Joea Didulice, koji inače ne brani u nizozemskom Aalkmaru. </p>
<p>»On nije odbio poziv, niti status trećeg vratara u reprezentaciji. Pošten je momak, kaže da je za njega reprezentacija svetinja. Sada ima problema u klubu. S druge strane, Skender izvrsno brani u Osijeku, zaslužio je poziv, a Galinović je teže ozlijeđen. U pozivu Skenderu ne vidim ništa čudno«, objasnio je izbornik Slaven Bilić koji je oformio kadar igrača već nakon dvije utakmice, a pozvao je i za Moskvu kažnjene »tulumaše« Srnu, Balabana i Olića. No, Srna je ozlijeđen. </p>
<p>»On već trčkara, a do priprema, koje počinju 2. listopada, bit će bolje. Računamo na njega, ozljeda gležnja može se zaliječiti.« </p>
<p>O samim utakmicama Bilić kaže: </p>
<p>»Nakon zadovoljavajućeg starta i za iduće dvije utakmice isijavamo optimizam. Stoga hrabro kažemo da želimo dvije pobjede. Naše su ambicije jasne - biti među prve dvije momčadi u skupini - a za to su nam nužne domaće pobjede. U posljednje dvije utakmice Andoru smo pobijedili s ukupno 5-0, a sve smo pogotke postigli iz prekida. Dakle, nikoga više ne možete samo tako 'natrpati'. U obje ćemo utakmice ići sa sličnom postavom, a dvoboj proitv Andore može biti odlična priprema za Englesku.« </p>
<p>Uz novosti da je jedan od trenera reprezentacije Nikola Jurčević gledao Igora Budana za Parmu protiv Fiorentine, Bilić je istaknuo da će uskoro otići u Istanbul pogledati i nekad standardnog reprezentativca Stjepana Tomasa. </p>
<p>• Bilićev popis </p>
<p>VRATARI: Pletikosa (Šahtar), Runje (Besiktas), Skender (Osijek); BRANIČI: Šimić (Milan), Sablić (Dinamo Kijev), Šerić (Panathinaikos), R. Kovač (Juventus), Šimunić (Hertha), Vejić (Tomsk), Ćorluka (Dinamo), Knežević (Livorno); VEZNI IGRAČI: Niko Kovač (Red Bull Salzburg), Leko (Monaco), Babić (Bayer 04), Srna (Šahtar), Rapaić (Standard), Kranjčar (Portsmouth), Modrić (Dinamo), Pranjić (Heerenven); NAPADAČI: Petrić (Basel), Klasnić (Werder), Olić (CSKA), Balaban (Club Brugge), Eduardo (Dinamo). </p>
<p>Pretpoziv je upućen Bošnjaku iz Genta i Buljatu iz Dinama. </p>
<p>Andrija Kačić-Karlin</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Turina u psihološkoj krizi </p>
<p>Turinu nešto blokira, možda pritisci medija, kluba... U Auxerreu i na Poljudu mora pokazati je li vratar za Dinamo, kaže Dautbegović </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Zdravko Mamić neće »destabilizirati« vratara Ivana Turinu, već - trenera vratara. Tako je maksimirski dopredsjednik grmio nakon poraza protiv Auxerrea, poraza nakon kojeg je velik dio javnosti neopravdano prozivao isključivo Turinu. </p>
<p>Pa, iako je Dinamov čuvar mreže te večeri, slobodnije rečeno, zaslužio koju »rajčicu s tribine«, što je s ostalima? Nismo sigurni da vratarska pogreška predstavlja osovinu Dinamova neuspjeha. Kako god bilo, Mamić je otrovnu strelicu odapeo prema treneru vratara Alenu Dautbegoviću.</p>
<p> Riječ je o bivšem prvoligaškom vrataru, sinu proslavljenoga maksimirskog čuvara mreže Fahrije Dautbegovića, koji je blistao krajem 60-ih i 70-ih godina. Fahrija i danas svraća u klub, a u četvrtak mu se, s ciljem i kratke »lekcije« igračima, obratio i trener Josip Kuže: </p>
<p>»U naše se vrijeme znala hijerarhija. Kao mlađi nisam ti smio reći da si krivac za primljeni gol. Jer, ti bi mi odmah rekao da je pogreška u meni, jer te nisam na vrijeme obavijestio da lopta ide prema golu.«</p>
<p> Hm, takvo što nitko nije upozorio ni Turinu protiv Auxerrea, pa je primio gol s gotovo 30 metara. </p>
<p>»Turina je upao u nekakvu krizu, ali ne krizu forme, već psihološku. Uvukli su se strah i nervoza. Primio je taj, obranjiv gol, ali je obranio i tri čista 'zicera'. Nešto ga blokira, možda pritisci medija, iz kluba ili neki drugi. U Auxerreu i na Poljudu definitivno mora pokazati je li vratar za Dinamo. Zasad ima svoj status, a bude li drukčije, treba vidjeti hoćemo li se okrenuti mladim vratarima ili kupiti novog. U tom bih slučaju, da se mene pita, radije forsirao mlade Lončarića ili Kelavu. Uvijek se sjetim Buffona, koji je počeo u Juventusu s 18,5 godina, pa Casillasa u Realu s 18,5, Valdesa u Barceloni s 19. Ovisi samo je li klub spreman prihvatiti rizik«, kaže Dautbegović. </p>
<p> U međuvremenu je Dinamo angažirao Tomislava Vranjića, jednog od poznatijih kiksera na prostoru od Pirineja do Kavkaza.</p>
<p>»Zdravko Mamić me pitao za Vranjića, jer smo radili u reprezentaciji. Ima sjajne predispozicije, ali upao je u nevjerojatnu krizu.Vratit ćemo ga 'u normalu'.« </p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>EU želi red u nogometu </p>
<p>Skeptici tvrde da će, bez obzira na to kakvi zakoni budu doneseni, vlasnici uvijek naći načina da ih zaobiđu plaćanjem igrača sa strane ili na njihove skrivene račune </p>
<p>LONDON (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> – Već bi od iduće sezone velikim nogometnim klubovima s bogatim pokroviteljima, poput londonskog Chelseaja, čiji je mecena ruski tajkun Roman Abramovič, moglo biti nametnuto ograničenje koliko smiju trošiti na kupnju igrača. Europski ministri sporta, koji su se ovog tjedna sastali u Bruxellesu, žele donijeti nova pravila koja bi uspostavila bolju ravnotežu između toga koliko klub zarađuje i troši.</p>
<p>Europske ministre smeta što je, recimo, Chelsea nagomilao goleme gubitke, dok je istodobno potrošio stotine milijuna funti na nove igrače, sve zahvaljujući Abramovičevoj izdašnoj potpori. No, ministri misle da postoji pravni lijek protiv takvih klubova. Golemo trošenje na igrače, unatoč gubicima, zapravo je jedan oblik subvencioniranja, a zakoni o poslovanju tvrtki oštro reguliraju takve subvencije. </p>
<p>Ministri sporta Britanije, Njemačke, Italije, Španjolske i Portugala, koji su ovih dana vijećali u Bruxellesu, podržali su sustav licenci koji bi ograničio koliko klub može trošiti na plaće i transfer - razmjerno s ostvarenim prometom ili profitom. Zamisao striktnog ograničavanja iznosa plaća za nogometaše je odbačena kao nepraktična. </p>
<p>Jose Luis Arnaut, bivši portugalski ministar sporta zadužen za sastavljanje nezavisnog izvješća o europskom sportu, u svoj dokument treba uključiti i najnovija gledišta europskih ministara. Prvi je nacrt njegova dokumenta naišao na velik otpor najelitnijih europskih klubova. No, skandal izazvan najnovijim BBC-jevim otkrićima o nepravilnostima u transferu dao je novu važnost cijelom procesu. Europski ministri pokušat će uvesti veći red i na tom polju. </p>
<p>Skeptici tvrde da će, bez obzira na to kakvi zakoni budu doneseni, vlasnici uvijek naći načina da ih zaobiđu - plaćanjem igrača sa strane ili na njihove skrivene račune. Kao i obično, političari napadaju lagane ciljeve - cijenu igrača, umjesto da se pozabave onime što leži u srcu trenutačne bolesti nogometa - vlasnici i porijeklo njihova novca, komentira londonski list Evening Standard.</p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Koliki koeficijent na ostanak Kužea</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Koliki je koeficijent na mogućnost da Josip Kuže ostane trener Dinama i nakon sljedeća dva tjedna, nakon dvoboja protiv Auxerrea u Francuskoj i Hajduka na Poljudu? Kao kad vežete dva produžetka na košarci? Pitanje je, dakako, formulirano kladioničkom terminologijom, koja u Dinamu nije nepoznata.</p>
<p> Kladionica je zasad jedna od glavnih tema u Maksimiru, tema koja je novi problem u svakodnevici trenera Kužea. Njegov, navodno nedavni, posjet kladionici objektivom je ovjekovječio »drski« fotoreporter. Klupski dopredsjednik Zdravko Mamić svim je djelatnicima još ranije zabranio klađenje i pitanje je hoće li i kako Kuže odgovarati za svoj »nestašluk«. Glasnogovornik Ado Kožul i član Uprave za komunikacije Siniša Jagodić kratko su pojasnili da je sve to »interna stvar kluba«. Takva formulacija, dakako, otvara široku lepezu mogućnosti koja ne isključuje niti onu najdrastičniju - smjenu trenera. [M. T.]</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>»Triju Fontana« po 40.000 franaka </p>
<p>Pitanje dopredsjednika Saveza Vlade Zeca odgođeno je za neki budući sastanak </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Popularno zvani »Trio Fontana« samo je kod nogometnog izbornika naišao na izvjesno razumijevanje, pa je Slaven Bilić Ivicu Olića, Boška Balabana i Darija Srnu kaznio neigranjem u Moskvi. No, Izvršni odbor Hrvatskoga nogometnog saveza na svojoj je sjednici, kao slučajno, odlučio povećati novčane kazne u korekciji disciplinskog pravilnika. </p>
<p>Tako je visina novčane kazne od sadašnjih 3000 do 30.000 kuna preinačena u kaznu do čak 100.000 kuna, a uglavnom su sve novčane kazne uvećane za otprilike 300 posto. Samim se time spomenuta trojka našla na dodatnom udaru, pa će za svoj »grijeh«, bijeg u noć uoči puta u Moskvu, platiti po 40.000 švicarskih franaka. No, bit će riječ o umanjenju nagrade ostvarene plasmanom na Svjetsko prvenstvo, a kazna će se obračunati krajem godine, kad u HNS pristigne zarada za plasman u Njemačku. Novac od kazne otići će, pak, u humanitarne svrhe. </p>
<p>Sjednica je na dnevnom redu imala nekoliko zanimljivih tema, od kojih je najaktualnija ona vezana uz kandidaturu za Europsko prvenstvo 2012. godine. U Hrvatsku idući tjedan u inspekcijski obilazak stiže Uefina delegacija, a stajalište je Izvršnog odbora da se ne želi osvrtati na zbivanja u Mađarskoj. U HNS-u žele ispuniti sve iz najavljenog programa, s ciljem uvjeravanja da su i Hrvatska i Mađarska sposobne organizirati spomenuto natjecanje. </p>
<p>»To što se zbiva u Mađarskoj nema veze sa sportom. Uostalom, postoje sva mjerodavna jamstva mađarskog parlamenta i vlade, a osim toga vrlo će brzo u Mađarskoj opet biti mira, pa mogu slobodno izjaviti da su Hrvatska i Mađarska najozbiljniji favoriti«, kaže predsjednik HNS-a Vlatko Marković. </p>
<p>Uefina Disciplinska komisija još nije zaključila postupak protiv hrvatskih navijača u Livornu. Još se uvijek očekuje očitovanje Talijana, ali i ograđivanje našeg Saveza od »navijača«. </p>
<p>Verificirani su ugovori s izbornikom i njegovim pomoćnicima Asanovićem i Jurčevićem na dvije godine, dok će Prosinečki tek nakon trenerske diplome konkurirati za čvrsti ugovor. Pitanje dopredsjednika Saveza Vlade Zeca odgođeno je za neki budući sastanak, što znači da unatoč pritvaranju i dalje figurira kao desna Markovićeva ruka. </p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Vulić: Nikad nisam ušao u kladionicu</p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Hajduk je koncentriran na utakmicu protiv Osijeka, a manji problem treneru Zoranu Vuliću pričinjava neigranje ozlijeđenih Muse, Marčića, Blatnjaka i Miladina. Srećom, vraća se Damjanović, koji je odradio kaznu neigranja jedne utakmice zbog tri žuta kartona. </p>
<p>Zanimljivo, ponovno je glavna tema poljudskih razgovora - klađenje. Nova kladioničarska afera, objavljena fotografija Dinamova trenera Josipa Kužea kako bira parove za ispunjavanje listića, obnovila je stare razgovore. Evidentno je da ni sportaši nisu imuni na klađenje i odlaskom u kladionice rado »ubijaju« slobodno vrijeme. Žestoki protivnik klađenja, trener Hajduka Zoran Vulić, pak, kaže: </p>
<p>»Nikad nisam ušao u kladionicu i da mogu zabranio bih klađenje svim sportašima. No, nisam utopist i znam da je danas nemoguće nekome nešto zabraniti. Svojim igračima, pak, savjetujem i često ponavljam da izbjegavaju kladionice i klađenje. No, znam da postoji i 'on line' klađenje pa na taj način mogu izbjeći javno pokazivanje.« </p>
<p>Predsjednik košarkaša Splita CO Dino Rađa istog je stava kao i Vulić te ističe: </p>
<p>»Klađenje je katastrofalno za sport i sportaše. Trebalo bi apsolutno zabraniti da se sportaši klade. Vjerojatno se netko i od igrača našega kluba kladi, ali to je nemoguće kontrolirati.« </p>
<p>Hajduk promovirao novi dres </p>
<p>Hajduk je u četvrtak promovirao novi, sasvim bijeli dres. Tvrtka Umbro ovog je puta bijele odjenula u retro minimalistički dizajn koji podsjeća na sedamdesete, a kombinira irsko-englesku tradiciju sportskih dresova. Svečanost je privukla velik broj uzvanika u Bijeli salon, a Hajdukov »maneken« bio je Mario Carević. </p>
<p>»Vraćamo se tradiciji. Hajduk je uvijek najbolje rezultate postizao kad je imao potpuno bijeli dres. Baš me oduševljava ova atmosfera oko Hajduka. Prošla i ova sezona ne mogu se usporediti, to je kao nebo i zemlja«, kazao je predsjednik Branko Grgić. </p>
<p>Hajduk će novu bijelu garnituru dresova predstaviti u derbiju protiv Dinama, koji se igra 1. listopada. [R. P.]</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Biciklistička promidžba Istre i Hrvatske </p>
<p>Hrvatsku će predstavljati osam natjecatelja</p>
<p>PULA</p>
<p> – Po već uhodanoj tradiciji, u petak ispred pulske Arene u 13 sati na 300 kilometara dugačak put uputit će se 108 biciklista, sudionika trodnevne juniorske međunarodne utrke Kroz Istru. Utrka koja je već četiri godine na Superkalendaru odnosno Svjetskom kupu dovoljno govori o kvaliteti manifestacije koja je okupila 27 ekipa, odnosno 12 nacionalnih reprezentacija i 15 regionalnih reprezentacija iz čak 17 država. </p>
<p>»Njihovim dolaskom moći će se realizirati i oni programi koji za prvenstveni cilj imaju turističku promidžbu Istre i Hrvatske«, kazao je predsjednik Organizacijskog odbora Valter Drandić, koji slavi 10. godišnjicu druženja s biciklistima. </p>
<p>Hrvatsku će predstavljati osam natjecatelja. Za državnu će reprezentaciju pod vodstvom Antuna Remara nastupiti Marijan Perković, Luka Grubić, Marko Ivančić i Ivan Burazer, a za reprezentaciju Istre Nikola Mogorović, Oliver Rilak, Silvano Valčić i Sebastijan Fonović. Budući da je konkurencija vrlo jaka, direktor utrke Claudio Bearci smatra da bi plasman naših biciklista među prvih deset bio uspjeh. </p>
<p>Utrka Kroz Istru započinje 97 kilometara dugačkom etapom od Pule do Buja. </p>
<p>Marino Perhant</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Navijači napali Hewitta </p>
<p>Bez obzira na to što je Hewitt ovdje, pobijedit ćemo sa 4-1, rekao je David Nalbandian </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Marat Safin i Andy Roddick otvorit će polufinalni dvoboj Davis kupa Rusija - SAD, a nakon njih će na teren izaći Mihail Južnji i James Blake. O drugom finalistu odlučit će ogled Argentine i Australije. Uoči početka spektakla u Moskvi i Buenos Airesu Safin najavljuje oproštaj od tenisa, a Lleyton Hewitt preko svog menadžera opravdava dovođenje osobnih čuvara. </p>
<p>»Mislim da ću igrati još četiri godine. Ne bi mi se sviđalo trčati po terenu u 30-ima s reketom u ruci. Već sam osam godina u profesionalnom tenisu. Dakle, ukupno ću igrati 12 godina, a to je dovoljno«, rekao je Safin i dodao: </p>
<p>»Zato ću se potruditi da u sljedeće četiri godine osvojim još nekoliko naslova. Moj je san osvojiti Davis kup i to ponoviti za četiri godine te se povući sretan.« </p>
<p>Prvi australski reket bijegom u vozilu uobičajenom za golf teren spasio se od navale navijača prilikom otvaranja novoga teniskog doma u Buenos Airesu. Hewitt je pristao uveličati svečanost otvaranja Parque Roca centra, a gesta je trebala smiriti strasti uoči početka dvoboja protiv Argentinaca. Iako je za osiguranje brinulo 160 zaštitara i policajaca, mnogi su se sjurili u teren kad su Hewitt i gradonačelnik Buenos Airesa Jorge Telerman pozirali fotografima. Nakon što su Hewitta odvezli u hotel, javnosti se obratio njegov menadžer Rob Aivatoglou. </p>
<p>»Mislim da ovaj incident jasno pokazuje zašto smo tako ozbiljno shvatili pitanje osiguranja. Potpuno je neprihvatljivo i neumjesno da se djeca, odrasli i predstavnici medija mogu slobodno sjuriti u teren dok Lleyton pokušava sudjelovati u svečanosti otvaranja stadiona«, rekao je Aivatoglou i dodao:</p>
<p>»Nisam se toliko bojao za Hewittovu sigurnost, jer su njegovi osobni čuvari brinuli o njemu. No, u tom su stampedu bila i djeca, koja su naguravana, a neka su i pala. Bila je to za njih vrlo opasna situacija, koja je mogla završiti i s ozbiljnijim posljedicama.« </p>
<p>Argentinski tenisači nisu previše pričali o propustu u osiguranju, već najavljuju pobjedu i plasmanu u finale: </p>
<p>»Pobijedili smo ih u Australiji, pobijedit ćemo ih i ovdje. Bez obzira na to što je Hewitt ovdje, pobijedit ćemo sa 4-1«, rekao je David Nalbandian, dok je Agustin Calleri dodao: </p>
<p>»Ovo je sigurna zemlja. Ovdje se osjećam vrlo sigurno. Morate pitati Hewitta zašto govori o osiguranju.«</p>
<p>Igor Mijić</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Poreč iznenadio zagrebaše</p>
<p>Iako štete u konačnici zbog izgubljenog boda ne bi smjelo biti, rukometašima Zagreba je porečki dvoboj dobro upozorenje prije Flensburga sljedeći tjedan</p>
<p>POREČ</p>
<p> – Ranije nego što se to mislilo, rukometaši Zagreba su ispustili prvi bod već nakon četiri utakmice u hrvatskom prvenstvu. U unaprijed odigranom dvoboju 5. kola skupine A, momčad Poreča priredila je veliko iznenađenje i izborila bod protiv Zagreba, odigravši 30-30 (18-17), što je izazvalo pravu buru oduševljenja u porečkoj dvorani Veli Jože. Da su jako dobra momčad, Porečani su pokazali još prošle sezone. Dokazali su se sad protiv prvaka. </p>
<p>Zagreb je počeo s Valčićem, Kabengeleom i Terzićem u vanjskoj liniji, a Anušićem na crti, što nije najbolje »klapalo«, pa su Porečani održavali izjednačeni rezultat. Kad je u igru ušao mladi Duvnjak, igra vanjske linije izgledala je malo bolje, što se vidjelo i na rezultatu. Zagreb je napravio tri pogotka prednosti, no daleko od toga da je njegova igra bila toliko uvjerljiva da bi to sačuvao. Porečani su i dalje prijetili i opet izjednačili. Četiri minute prije kraja Zagreb je imao dva pogotka prednosti (29-27), no dvije minute kasnije opet je bilo neodlučeno (29-29). </p>
<p>Jurca je tad donio prednost Zagrebu, Poreč je potom izgubio loptu, Duvnjak je pogodio vratnicu, pa je Horvat isključen, a Šporčić je pogodio za novo izjednačenje. Četiri su sekunde ostale do kraja, Jurca je pogodio, ali suci Josić i Rudić nisu priznali pogodak. </p>
<p>Zagrebov je novi trener Nenad Kljaić rekao da će hrvatsko prvenstvo služiti kao uigravanje za Ligu prvaka. Iskušavao je obrambene formacije, kao i napadačke, u kojima nije bilo ozljedom načetog Andreja Golića, vidjelo se da su zagrebaši posljednjih dana žestoko trenirali. Ali samo bod, čini se, ipak nisu očekivali. No, to uopće nije loše. Ovo je dobro upozorenje za Zagreb uoči Flensburga sljedeći tjedan, a moglo bi i hrvatsko prvenstvo postati zanimljivije...</p>
<p>POREČ: Totić (4), Milinković (7+3), Mataija 1, Veselinov 7, Matošević 6, Lovrinović 3, Turković 3, Šporčić 6, Gorenac 1, Gruičić 1. </p>
<p>ZAGREB: Šola (10+1), Uvodić (5), Kaleb 1, Kabengele 2, Duvnjak 3, Valčić 1, Lelić 3, Toskić 2, Anušić 2, Kapisoda 3, Horvat 5 (1), Terzić 7, Jurca 1.</p>
<p>Redoslijed skupine A: Zagreb (+1) 7 bodova, Poreč (+1) 5, Varteks DC 4, Crikvenica 4, Gorica 2, Osijek 2, Split 2, Karlovac 0. [I. M.]</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Uspjeh hrvatskih jedriličara</p>
<p>JEJU</p>
<p> – Na Svjetskom prvenstvu klase laser, koje se od 13. do 20. rujna održalo u vodama kod otoka Jeju u Južnoj Koreji, tri hrvatska kormilara plasirala su se među prvih 20 jedriličara, a s takvim se uspjehom mogu pohvaliti još jedino predstavnici Novog Zelanda. Novi je svjetski prvak u klasi laser Australac Michael Blackburn, srebro je pripalo njegovu sunarodnjaku Tomu Slingsbyju, a bronca Šveđaninu Rasmusu Myrgenu. </p>
<p>Od hrvatskih jedriličara najbolji je plasman nakon sedam plovova postigao Milan Vujasinović iz splitskog Labuda, koji je ukupno bio deveti. Mate Arapov (Mornar Split) na 13. je mjestu, a njegov klupski kolega Luka Radelić natjecanje je završio na 17. mjestu. </p>
<p>Plasman ostalih hrvatskih predstavnika: 31. Tonči Stipanović (Mornar), 48. Tonko Kuzmanić (Mornar), 58. Daniel Mihelić (Galeb Kostrena), 81. Ivan Taritaš (Sv. Nikola Zagreb). [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Naslov Gugiću i Lanosu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Glavna zvijezda prvog dana Svjetskog kupa u preponskom jahanju svakako je Denis Gugić. Naš jahač na sedam godina starom grlu Lanos pobrinuo se da hrvatska himna po drugi put u posljednjih 11 godina, otkako se ovo ugledno konjičko natjecanje održava na zagrebačkom Hipodromu, svira pobjedniku. Naime, Gugić je bez kaznenih bodova prošao parkur za 52,51 sekunde u utakmici za mlade konje, što je ostalima bilo nedostižno. Osim Gugića treba pohvaliti i Janku Krašovec na grlu Limited Edition, koja je nastup okončala na trećem mjestu, te petoplasiranog Dražena Gagra na grlu Špar Ela Elektra.</p>
<p>Drugog dana konjičkog spektakla najatraktivnija je utakmica FEI Kup nacija. Kvalifikacije počinju u 13, a finale u 16 sati. Hrvatska će startati posljednja u sastavu Mirna Bačić (Hotesse de Jugerie), Andrea Novak (All Night), Janka Krašovec (Dutch Classic) i jahač-izbornik reprezentacije Renato Levanić (Duka's Nofrettete).</p>
<p>»Izabrao sam četiri najbolja jahača u ovom trenutku. Nitko drugi ne može preskočiti zadane prepreke. Mirna je u srednjoj formi, Janka je čuvala konja samo za Kup nacija, a Andrea će jahati konja starog 18 godina, što će biti njegov posljednji profesionalni nastup. A ja ću pokušati nešto napraviti na osam godina staroj kobili. Bit ćemo zadovoljni ako ne budemo zadnji. Dobro je što startamo posljedndnji, vidjet ćemo slabe točke parkura«, rekao je Levanić.</p>
<p>Rezultati, 1. utakmica za mlade konje: 1. Denis GUGIĆ (Lanos) 52,51 sekundi (0 kaznenih bodova), 2. Steffen Hauter (Lilipop) 52,94 (0), 3. Janka KRAŠOVEC (Limited Edition) 53,35 (0), 4. Marek Lewitcki (Almetto P) 53,41 (0), 5. Dražen GAGRO (Špar Ela Elektra) 55,07 (0). 2. utakmica na vrijeme: 1. Roland Englbrecht (C 4) 55,32 (0), 2. Jean-Michel Martinot (Hirsute Courcelle) 55,38 (0) i Anton Martin Bauer (Corato) 55,38 (0); 3. utakmica u dvije etape: 1. Giulia Martinengo (Salomon Wilgen) 54,58 (0) i 32,98 (0), 2. Giuseppe Rolli (Kilian) 56,68 (0) i 33,53 (0), 3. Paul Hofmann (Florence) 55,91 (0) i 35,09 (0). </p>
<p>Igor Mijić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="37">
<p>Koštunica pred ultimatumom EU</p>
<p>Sljedeći tjedni presudni su za europsku budućnost Srbije, poručio je Oli Rehn Koštunici</p>
<p>BEOGRAD (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Povjerenik za proširenje EU Olli Rehn obratio se krajem prošlog tjedna pismom srbijanskom premijeru Vojislavu Koštunici u kojem je ocijenio da »nema više vremena za gubljenje« u postizanju pune suradnje s Haaškim tribunalom. Kako se neslužbeno doznaje u diplomatskim krugovima u Bruxellesu, Rehnovo pismo sadrži upozorenje Koštunici da »Srbija bez odlučnih koraka ne može očekivati bilo kakav napredak u europskim integracijama«.</p>
<p>EU, napisao je povjerenik za proširenje, računa na »osobnu vodeću ulogu« srbijanskog premijera u realizaciji akcijskg plana za suradnju s Haaškim tribunalom. »Ako vlada jasno pokaže da čini sve da Mladić i ostali optuženi budu locirani, uhićeni i izručeni, EU će razmotriti načine kako da pomogne demokratske snage u Srbiji«, navodi se u Rehnovom pismu Koštunici, uz opasku da se ne bi trebalo uzdati u čuda. »Naredni tjedni presudni su za europsku budućnost Srbije«, zaključio je europski povjerenik za proširenje. </p>
<p>Prema najavljenom rasporedu obaveza u Haaškom tribunalu, glavna tužiteljica Carla del Ponte sastat će se sa Rehnom krajem rujna. Početkom listopada, ona bi trebala doći u Beograd. </p>
<p> Još uvijek nije jasno hoće li glavna tužiteljica podnijeti izvješće o suradnji Srbije s Tribunalom prije ili poslije posjeta Beogradu, ali sve više izgleda da bi ona mogla zateći potpuni raspad Koštuničinog kabineta. </p>
<p>Naime, potpredsjednica vlade Ivana Dulić-Marković priopćila je u četvrtak da je odluke središnjeg odbora G17plus da će ona i ministri financija, zdravstva i poljoprivrede, Dinkić, Milosavljević i Živkov 30. rujna podnijeti ostavke premijeru, a zastupnici G17plus povući će se iz parlamenta u slučaju da do tog datuma ne budu obnovljeni pregovori s EU o stabilizaciji i pridruživanju. </p>
<p>Bojan al Pinto-Brkić</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Mađarska vlada pozvala oporbu na razgovore </p>
<p>BUDIMPEŠTA</p>
<p> - Mađarska vladajuća socijalistička vlada pozvala je u četvrtak oporbu na razgovore o protuvladinim prosvjedima i neredima koji u Budimpešti traju od ponedjeljka, no oporba je odbacila taj poziv. </p>
<p> Peter Szijjarto, glasnogovornik opobenog Fidesza odgovorio da »razgovor s vladom nema smisla«. Policija je u Budimpešti rano u četvrtak suzavcem rastjerivala stotine prosvjednika. </p>
<p> Grupa uglavnom mladih ljudi počela je iz ponoći divljati u središtu grada i policija je, razbijajući ih u manje skupine i tjerajući u bočne ulice, upotrijebila suzavac. Nekoliko prosvjednika je ozlijeđeno. </p>
<p>Od ponedjeljka navečer stotine simpatizera desnice i krajnje desnice stalno su bili pred parlamentom tražeći ostavku premijera Ferenca Gyurcsányja ostavku zbog priznanja da je svjesno lagao birače kako bi pobijedio na parlamentarnim izborima. </p>
<p>No, mađarski premijer je rekao je da »neće imati strpljenja« s prosvjednicima. Mađarski mediji izvijestili su u četvrtak i o manjim prosvjedima u još nekoliko gradova. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Njemačka mornarica na putu za Libanon</p>
<p>Zadaća mornarice je spriječiti moguće krijumčarenje oružja pripadnicima Hezbollaha</p>
<p>Prvih tisuću vojnika, od ukupno 2400 koliko će njemačka vojska poslati u mirovnu misiju Ujedinjenih naroda, krenulo je u četvrtak iz mornaričke baze u Wilhelmshavenu prema Libanonu. Zadaća njemačke mornarice je spriječiti moguće krijumčarenje oružja pripadnicima Hezbollaha nakon što su primirjem zaustavljeni sukobi pripadnika te libanonske milicije i izraelske vojske.</p>
<p>Posljednja zapreka angažmanu Bundeswehra na Srednjem istoku uklonjena je u srijedu kada je donji dom parlamenta velikom većinom glasova odobrio slanje postrojbi u misiju koja je izazvala intenzivne rasprave u njemačkoj javnosti. </p>
<p>No, ovaj put - primijetili su gotovo svi analitičari - posrijedi nije bio otpor slanju vojnika izvan granica zemlje koji je pratio dosadašnje međunarodne misije Bundeswehra, bilo da je riječ o Afganistanu, Kosovu, Makedoniji ili Kongu. Glasovanje u Bundestagu i izostanak dosad uobičajenih žestokih rasprava o tome smije li njemačka vojska uopće djelovati izvan granica zemlje pokazalo je da je njemačka javnost prihvatila sudjelovanje Njemačke u misijama u inozemstvu i kao međunarodnu obvezu svoje zemlje i kao važan instrument vanjske politike koji službenom Berlinu omogućava da učinkovitije djeluje u kriznim područjima. </p>
<p>Rasprava se, međutim, vodila zbog specifične prirode libanonske misije u kojoj bi se Nijemci mogli naći u otvorenim sukobima s izraelskom vojskom. </p>
<p>S obzirom na breme nacističke prošlosti i holokausta, vlada kancelarke Angele Merkel - upravo zbog te mogućnosti - odbila je slati kopnenu vojsku i svoj angažman ograničila na slanje mornarice. </p>
<p>Sudjelovanje Njemačke u misiji na Srednjem istoku od vlade su tražile obje sukobljene strane, a u parlamentu ga je podržalo 442 zastupnika vladajućih demokršćana (CDU) i socijaldemokrata (SPD), kojima su se pridružili i zastupnici Zelenih. Protiv angažmana Bundeswehra izjasnili su se članovi Stranke ljevice i liberali (FDP). </p>
<p>Julijana Štrbić</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Ruski plin do Italije i Izraela</p>
<p>Odgovarajući na strategiju SAD-a i Europske unije koji pokušavaju naftu i plin iz kaspijske regije mimo Rusije dovesti do Sredozemlja i Srednje Europe, službena Moskva otvara svoje nove pravce za izvoz tih energenata na ista područja. Tako su ruska plinska kompanija Gazprom i mađarska grupacija za naftu i plin Mol postigli dogovor da do kraja godine završe studiju izvodljivosti projekta koji bi ruski plin doveo do Italije i Izraela. </p>
<p>Radi se o projektu izgradnje plinovoda Blue Streem 2 koji je zapravo nastavak već dovršenog plinovoda Blue Streem kojim ruski plin dolazi u Tursku. Kako su se Turska i Grčka, unatoč mnogim sporovima, već povezale plinovodom, ideja je Gazproma i Mola da se utvrdi isplativost nastavka izgradnje tog plinovoda koji bi podmorskim putem povezao Grčku i Italiju. </p>
<p>Drugi krak tog plinovoda, prema riječima izvršnog direktora Gazproma Alekseja Millera, mogao bi ići preko Turske do Izraela. Rusko-mađarski konzorcij razmatra i mogućnost izgradnje plinovoda kojim bi se ruski plin iz Turske preko Bugarske, Rumunjske i Mađarske prebacivao do Srednje Europe. Taj pravac bio bi izravan konkurent Nabucco plinovodu, projektu EU kojim se namjerava plin iz kaspijske regije (dakle, iz Kazahstana, Turkmenistana ali i Irana) mimo Rusije, dakle preko Turske te Bugarske, Rumunjske i Mađarske, transportirati do europskih odredišta. I Hrvatska ima nakanu, izgradnjom poveznice od Slavonskog Broda do Mađarske, povezati se na Nabucco sustav kada, kako se predviđa, za nekoliko godina bude realiziran.</p>
<p>Rusija je zajedno s Njemačkom već počela izgradnju plinovoda kroz baltičko podmorje kako bi tim pravcem direktno dostavljala taj energent na sjever te zemlje.</p>
<p> Završeni su i pregovori o naftovodu Burgas-Alexandroupolis kojim bi već 2009. ruska nafta mimo Bospora došla na Mediteran.</p>
<p>Iz Moskve su najavili i skori početak realizacije projekata poput naftovoda koji bi iz Sibira išao do Vladivostoka za opskrbu Japana, dok bi jedan krak tog naftovoda bio usmjeren prema Kini. Pekingu je k tome iz Moskve obećana izgradnja plinovoda iz Sibira do sjevera te zemlje. EU također namjerava tu kaspijsku naftu pravcem Constanta -Trst dovesti do zapadnih odredišta. </p>
<p>Marko Barišić</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Upozorenje na posljedice Drnovšekove odluke</p>
<p>LJUBLJANA</p>
<p> - Odluka slovenskog predsjednika Janeza Drnovšeka da do kraja ove godine otkaže svoju međunarodnu aktivnost zbog nesuglasica s vladom mogla bi dovesti do situacije u kojoj bi parlament trebao odlučivati tko je kriv za takvu situaciju. </p>
<p>U krajnjem je slučaju moguća i ustavna tužba protiv Drnovšeka, navode u četvrtak slovenski mediji koji su oko nastalog stanja konzultirali stručnjake za ustavno pravo. Drnovšek je, žaleći se na navodno podcjenjivački odnos vlade prema instituciji predsjednika i na neodobravanje dodatnih sredstava za njegovu aktivnost, u srijedu zamrznuo svoju međunarodnu aktivnost u Sloveniji i inozemstvu. Po ocjeni Cerara, to je »krajnje neobično« i moglo bi se protumačiti kao neispunjavanje ustavnih dužnosti, što stvara neustavnu situaciju. Stoga on predlaže da se vlada i predsjednik što prije dogovore, jer bi stvar mogla eskalirati i doći u parlament. Između Janše i Drnovšeka već godinu dana tinjaju nesporazumi oko Drnovšekove vanjskopolitičke aktivnosti. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Le Pen ponovo u utrci za Elizejsku palaču </p>
<p>Vođa krajnje desnice u Francuskoj Jean-Marie Le Pen (78) kandidirat će se za francuskog predsjednika na izborima 2007. godine. Svoju petu po redu kandidaturu za šefa države Le Pen je najavio u srijedu i time službeno pokrenuo predizbornu kampanju. </p>
<p>Svoju utrku za Elizejsku palaču Le Pen je objavio u Valmyju, mjestu od osobita značenja za francusku povijest. Na polju kod Valmyja 1792. godine, naime, francuske su revolucionarne snage do nogu potukle prusku vojsku, zbacile monarhiju i proglasile francusku republiku. </p>
<p>Imajući u vidu simbolično značenje bitke kod Valmyja, Le Pen je dakle na istom mjestu u srijedu pozvao više stotina okupljenih simpatizera da podupru njegovu kandidaturu za Chiracova nasljednika i time promijene odnos snaga na domaćoj političkoj sceni. </p>
<p>Kao krajnji desničar, koji se »proslavio« mnogim rasističkim izjavama, Le Pen je svoju predizbornu kampanju sažeo u borbu protiv imigranta, ali samo protiv ilegalnih useljenika, a ne i njihovih legalnih potomaka rođenih u Francuskoj. Procjenjuje se da je u Francuskoj do 400.000 ilegalaca; Le Pen zagovora njihovu deportaciju u zemlje porijekla. Svi legalni useljenici, međutim, mogu pridonijeti razvoju Francuske ako »njeguju francuske vrijednosti slobode, jednakosti i bratstva te rade u skladu s francuskim zakonima«, istaknuo je Le Pen u Valmyju. </p>
<p>Prema najnovijim ispitivanjima javnoga mnijenja, Le Pena podržava između 11 i 14 posto biračkoga tijela; uoči prošlih izbora 2001. godine podupiralo ga je od sedam do devet posto birača. </p>
<p>Tijekom kampanje 2002. godine on je u prvom izbornom krugu glatko pobijedio socijalističkog kandidata Lionela Jospina; stigao je do drugoga kruga i izgubio od Jacquesa Chiraca.</p>
<p>Iako poriče da je sklon nacističkoj ideologiji, Le Pen se kao ultranacionalist očitovao već u najranijoj mladosti. Krajnje desnu stranku Nacionalne fronte osnovao je 1972; danas lepenovci imaju 156 predstavnika u vlasti na regionalni razini, ali nijednog zastupnika u francuskom parlamentu. </p>
<p>Vinka Drezga</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="43">
<p>Kontroverzna legenda na zalasku karijere</p>
<p>Do kraja karijere sedmerostrukog svjetskog prvaka Formule 1, koji je u svijetu brze vožnje postavio nove standarde, ostale su samo tri utrke. One, međutim, mogu donijeti još jedan naslov</p>
<p>Bez obzira na to tko će zaključno sa 22. listopada u Brazilu imati najviše bodova, te podići pobjednički trofej ovogodišnje F1 sezone, toga će dana oči svih biti usmjerene u samo jednu osobu: Michaela Schumachera. </p>
<p>Prvo ime Formule 1 posljednjih 15 godina i sedmerostruki svjetski prvak odlučio se oprostiti od sporta koji mu je donio milijarde i pregršt trofeja, i to baš na stazi Interlagos, na samom kraju ove sezone. Schumi će, nevjerojatno, ali istinito, i ovaj put imati velike šanse za pobjedu, jer za vodećim Alonsom u ovome trenutku zaostaje samo dva boda (do kraja svjetskog prvenstva u Brazilu ostale su još dvije utrke - Kina i Japan). </p>
<p>»Ukratko, ovo je bila moja zadnja utrka u Monzi. Odlučio sam se na kraju ove sezone povući«, kratak je bio na pobjedničkoj konferenciji za novinare prije dva tjedna u Monzi, gdje je peti put slavio pobjedu. Toga su vikenda svjetski novinari spekulirali o Schumijevoj odluci da u 38. godini života napusti taj sport, ali on je sve do tog zakazanog susreta s novinarima izbjegavao dati bilo kakav odgovor. </p>
<p>Tajna je otkrivena, i to u jeku natjecanja čiji je kraj i dalje nepredvidljiv. »Bilo je to izvanredno vrijeme... sve što mi je taj sport dao bilo je izvanredno. No jednoga dana mora doći trenutak odluke, a ja sam osjetio da je to sada.«</p>
<p>Michael Schumacher neupitno je veliko sportsko ime koje je davnih dana, mnogo prije nego je objavio »odlazak u mirovinu«, ušlo u legendu. Ne samo da je sedmerostruki svjetski prvak Formule 1, nego je i najuspješniji vozač svih vremena s najviše osvojenih naslova, uključujući i prednjačenje u kategorijama najbržeg kruga, najbrže pobjede, najviše prvih startnih pozicija, te najviše dobivenih utrka po sezoni. Uz sve to, on je jedini Nijemac koji je postao svjetskim prvakom F1, a prema magazinu »EuroBusiness«, Schumi je sportaš koji je brže od svih kolega sportaša na svijetu došao do prve milijarde dolara. I nije sve zadržao za sebe – mnogo je darovao u humanitarne svrhe. </p>
<p>Najtrofejniji vozač Formule 1 svih vremena rođen je 3. siječnja 1969. u Hürth Hermülheimu u blizini Kölna. Kao četverogodišnjak počeo se utrkivati na kartodromu koji je u Kerpenu vodio njegov otac Rolf. Sa 12 je godina dobio dozvolu i počeo službeno sudjelovati u utrkama, a između 1984. i 1987. pobjeđivao je na brojnim prvenstvima u kartu u Njemačkoj i Europi. Godine 1988. počeo se utrkivati u formuli ford, potom u formuli 3, u kojoj je 1990. bio svjetski prvak, a godinu dana poslije osvanuo je na sceni Formule 1. Debi je imao u Belgiji 1991. u timu Jordan-Ford, gdje je bio zamjena Bertrandu Gachotu uhićenom zbog napada na londonskog vozača taksija. Schumachera je u tim pozvao Eddie Jordan nakon što ga je impresionirao tjedan dana ranije na Silverstoneovu testu. Michael ga je, naime, uvjerio da ima golemo iskustvo na belgijskoj stazi Spa, iako ju je dotad prošao samo jedanput, i to posuđenim biciklom. Tada je Schumi na startnu poziciju došao sedmi, što je bio najbolji plasman njegova tima u toj godini. </p>
<p>Prvi ugovor koji je potpisao u F1 bio je za Benetton-Ford, i to kao logična posljedica onoga što su vidjeli na stazi u Belgiji. Jordan je tako bio uvjeren da mu je Benetton ukrao njegovu najveću nadu, u što se uvjerio već iduće godine, kada je Schumi pobijedio na prvenstvu Belgije. Tamo je 1992. završio na trećem mjestu, ispred trostrukog svjetskog prvaka Ayrtona Senne. Iako se već iduće godine od njega očekivalo osvajanje prvenstva, Schumi to nije bio u mogućnosti postići, jer Benettonovo vozilo nije bilo toliko dobro tehnički opremljeno kao Williamsovo, koje je vozio Sennna, ili McLarenovo s Alainom Prostom za volanom. </p>
<p>Prvi je naslov svjetskog prvaka Schumi osvojio 1994. godine za Benetton. Bila je to izuzetno kontroverzna godina u Formuli 1, te vrlo tužna, jer je taj sport ostao bez Ayrtona Senne i Rolanda Ratzenbergera, koji su poginuli tijekom vikenda kada se u Imoli održavao San Marino Grand Prix. Sezonu je počeo izvrsno, zabilježivši čak šest pobjeda u sedam utrka, što je izazvalo sumnje ostalih sudionika Formule 1, koji su njega i Benetton optužili da varaju. Tvrdili su da su Schumi i Benetton pronašli način kako prevariti kontrole Međunarodne automobilističke organizacije, a kada je ta krovna udruga F1 provela istragu, u Schumijevu je automobilu pronađen ilegalan software kakav je pronađen u još nekoliko vozila Michaelovih suparnika. Ipak, nije bilo dokazivo da je uređaj ikada korišten, pa ni krivnja nije dokazana. Nakon Sennine pogibije, sa Schumacherom se za naslov prvaka borio Damon Hill, koji je zbog Michaelovih nevjerojatnih pogreški, zbog kojih je nekoliko puta u sezoni bio diskvalificiran, imao velike šanse za osvajanje prvenstva. U posljednjoj je utrci tog prvenstva, u Australiji, Schumi vodio za samo jedan bod, ali kada je Hilla jedanput izgurao sa staze, Damon je odustao, a Schumiju je pripao naslov. Iduće je godine Nijemac obranio naslov, dok je Hill bio na drugome mjestu sa 33 boda razlike. </p>
<p>Godine 1996. Schumacher se pridružio timu Ferrarija, gdje je ostao do danas, ponekad nevjerojatno uspješan, ponekad samo prisutan (prvi je naslov svjetskog prvaka za Ferrari osvojio tek 2000. godine, a u Ferrariju će ga naslijediti njegov donedavno najveći rival Kimi Räikkönen). Nanizao je nevjerojatan niz pobjeda i postao kralj staza Formule 1. I danas postoje sumnje koliko je u osvajanju pobjeda zaslužan Ferrari, koji je dugo godina imao daleko najbolje motore, a koliko je stvar u samom Schumacheru. Uz to, nitko nije zaboravio nesportske detalje poput spomenutog izbacivanja Hilla sa staze, ili pak utrke u Austriji 2002. godine, kada je Michaelovu kolegi iz Ferrarija Rubensu Barichellu naređeno da zakoči pred samim ciljem i propusti Schumija koji je morao zbog ukupnog plasmana upisati još jednu pobjedu. Taj se dan pamti kao najcrnji dan u Formuli 1, a nakon njega doneseno je pravilo da će idući vozač koji se posluži takvim trikom biti diskvalificiran. Unatoč svemu, mora mu se odati velika čast a dan njegova odlaska u mirovinu, 22. listopada, rastužit će mnoge. Uostalom, malo je kojem vozaču uspjelo završiti na pobjedničkom postolju iako je utrku započeo na 16. startnoj poziciji (Belgija 1995.), ili da na jednom Grand Prixu pobijedi nevjerojatnih osam puta (Francuska). Ipak, kako se zna da će posljednju utrku voziti u Brazilu, bit će to njegov 250. nastup, zbog čega se neće upisati u povijest prema najvećem broju sudjelovanja u Grand Prix utrkama. Rekord, naime, drži Riccardo Patrese, koji je vozio šest natjecanja više. Njegovim odlaskom F 1 okreće novu stranicu. Ostaju pitanja – je li se našao na pravom mjestu u pravo vrijeme, ili je doista najbolji vozač jurećih bolida svih vremena? Svatko, dakako, ima svoju tezu, ali činjenica je da automobilističke staze napušta istinska legenda.</p>
<p>Petra Boić Petrač</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Kad zaboli, problem je ozbiljan</p>
<p>Kako bi spriječili bolesti koštana tkiva, ljudi bi se trebali poučiti da preglede kostiju obavljaju gotovo rutinski</p>
<p>Pretjerano sjedenje tijekom dana i premalo kretanja dovode do porasta bolesti lokomotornog sustava. Ljudi su gotovo zaboravili hodati, a kretanje je dobra prevencija takvih problema. Kada se tome pridoda i česta nebriga za vlastito zdravlje, te starenje organizma, ne treba se čuditi što liječnici imaju sve više posla. Kada je riječ o metaboličkim koštanim bolestima, u Centru za mineralni metabolizam i bolesti kalcificiranih tkiva Interne klinike Opće bolnice Sv. Duh upozoravaju da ljudi trebaju povesti više računa o provjeri stanja koštane mase. Ako se to pravodobno ne učini otvoren je put bolestima, ponajprije osteoporozi. Da bi se ustanovila koštana gustoća valja obaviti pregled denzitometrijom.</p>
<p>Prema riječima prof. dr. Dalibora Krpana, voditelja tog središta, to je tek prvi korak rješavanja spomenutih problema, jer za kompletnu dijagnozu treba preispitati i promjene u unutrašnjosti kostiju, stanje s mineralima, njezina biomehanička svojstva... Ona, među ostalim, ovise o »arhitekturi« koštanog tkiva, jer normalan denzitometrijski nalaz istodobno ne mora značiti i zdravu kost. Ako je pak loš nalaz mjerenja gustoće kostiju, pacijent se treba obvezno javiti u neko središte za osteoporozu, jer praksa potvrđuje da je u slučaju prijeloma kostiju kod takvih pacijenata zamjetna smrtnost u prvoj godini nakon prijeloma među starijima. </p>
<p>Ljudi često mjerenje mineralne gustoće kostiju poistovjećuju s »mjerenjem« osteoporoze, što nije točno, jer je denzitometrija samo smjernica koja upućuje na dalje rješavanje zdravstvenog problema i ovisi o dobi, spolu, građi kostiju... Pregledom se najprije ustanovljuju stupnjevi rizika od prijeloma. »Uredan denzitometrijski nalaz tzv. T scora iznosi između plus jedan i minus jedan. Kada on padne za više od jedne standardne devijacije, javlja se rizik od prijeloma. Ako je T scor minus jedan do minus 2,5 govorimo o osteopeniji. Kada pak denzitometrija pokaže T scor niži od - 2,5 riječ je o osteoporozi«, kaže dr. Krpan. </p>
<p>Dodaje da ljudi nerijetko ignoriraju probleme s kostima pa pomoć potraže tek kada bolest već uzme maha. Svatko bi barem jedanput u životu trebao učiniti denzitometrijski pregled, posebno žene prije ulaska u menopauzu, to više što se sudbina takvih pacijenata poslije često vezuje uz trajni invaliditet i nepokretnost, a bolest dalje uništava i zglobove. Liječenje takvih pacijenata je teško i dugotrajno, a nema jamstva uspjeha. Osim osteoporoze postoje i druge metaboličke koštane bolesti (Pagetova bolest, hiperparatiroidizam i druge) koje se mogu javiti bilo kada. Najmlađa je pacijentica imala pet, a najstarija 80 pet godina.</p>
<p>Liječnik nadalje pojašnjava da su ljudi u zabludi kada misle da se osteoporoza, kao najčešća metabolička koštana bolest, javlja samo ženama u menopauzi. Dodaje da čak 30 posto njihovih pacijenata s tom dijagnozom čine muškarci, iako raste i broj mlađih žena. Od nje obolijeva široka populacija pacijenata, ponajprije onih u rizičnim skupinama kao što su oboljeli od nekih hormonskih bolesti i poremećaja mineralnog metabolizma. Pogoduju joj i stanja nakon zračenja, uzimanje kortikosteroidnih lijekova, bubrežne i jetrene bolesti, kronične crijevne upale i drugo. Oni koji su tijekom života imali kakve prijelome također su u rizičnoj skupini. Kako bi spriječili razvoj bolesti koštanog tkiva, ljudi bi se trebali poučiti da denzitometriju obavljaju gotovo rutinski, kao što mjere tlak, to više jer na vrijeme mogu spriječiti i liječiti zdravstveni problem. Posebice je to važno zato što bolest nema tipične simptome koji će vas zbog boli u ranoj fazi uputiti liječniku. »Kad se bol javi, problem je ozbiljan«, kaže dr. Krpan i dodaje da bi najtipičniji simptomi bili prijelomi koji se javljaju i na najmanju traumu. Ipak, ističe, denzitometriju ne treba raditi često nego jedanput na godinu. Posebice se to tiče ljudi s rizikom pobola, jer su koštane promjene spore i, na žalost, nepromjenjive.</p>
<p>Uskoro »K centar« u Zagrebu</p>
<p>»Uskoro će, otvaranjem poliklinike »K centar« u Zagrebu, na tržištu zdravstvenih usluga zaživjeti tzv. integrirani model liječenja osteoporoze i drugih koštanih bolesti« kaže dr. Krpan. Dodaje da će se pacijentima na jednom mjestu pružiti odgovarajuće usluge liječenja i to spajanjem konvencionalne i orijentalne korejske medicine. Već su ostvarene suradnje s tamošnjim vrhunskim fakultetom »Kyon Hee«, odnosno tri ugledna medicinska Sveučilišta. »Korejski će stručnjaci našima prenijeti tradicionalna iskustva u kombiniranom liječenju bolesti koje među ostalim uključuje akupunkturu i druge provjerene metode liječenja tzv. bolnih sindroma«, zaključuje dr. Krpan. </p>
<p>Snježana Rajačić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="45">
<p>U stanu nađeno dvoje mrtve novorođenčadi </p>
<p>STARA GRADIŠKA</p>
<p> - Dva mrtva novorođenčeta otkrila je policija u stanu u Staroj Gradiški nakon što je ginekolog kojem je 24-godišnja žena došla na pregled posumnjao u njezinu priču o spontanom pobačaju. </p>
<p>Obdukcijom pronađenoga mrtvog ženskog novorođenčeta utvrđeno je kako je rođeno živo, a uzrok smrti još se ispituje. U stanu je policija u hermetički zatvorenoj plastičnoj kutiji otkrila posmrtne ostatke još jednog novorođenčeta, za koje se pretpostavlja da su tu bili pohranjeni duže vrijeme.</p>
<p>Ginekolog novogradiške bolnice posumnjao je u izjavu 24-godišnje D.M. iz Stare Gradiške, koja je u bolnicu primljena zbog krvarenja. Tom je prilikom rekla da je imala spontani pobačaj u šestome mjesecu trudnoće. No, ginekolog je pregledom utvrdio da je trudnoća bila u poodmakloj fazi i o svemu je obavijestio policiju koja je na temelju naloga Županijskoga suda u Slavonskom Brodu izvela premetačinu stana. Kako neslužbeno doznajemo, 24-godišnja D.M. u stanu živi s mužem i troje djece. Trenutačno je zbog postporođajne depresije na liječenju na Odjelu psihijatrije novogradiške bolnice. </p>
<p> O svim spoznajama policija je izvijestila ovlašteno Državno odvjetništvo za mladež, a nakon DNK-analize i histološkog vještačenja utvrdit će se moguće kažnjivo djelo. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Starac umro, 20 stanara evakuirano </p>
<p>Novljanski vatrogasci ne pamte takav požar u središtu grada</p>
<p>NOVSKA</p>
<p> - Drugi puta u ovome tjednu novljanski vatrogasci intervenirali su gaseći požar na stambenim objektima. I dok je u ponedjeljak požar na privatnom stambenom objektu izazvao samo materijalnu štetu, u četvrtak u požaru koji je izbio 40 minuta iza ponoći smrtno je stradao Marko Vukoja (85).</p>
<p>Samo zahvaljujući brzoj intervenciji novljanskih vatrogasaca i pripadnika Policijske postaje Novska, izbjegnute su teže posljedice a tijekom intervencije novljanskih, lipovljanskih i kutinskih vatrogasaca iz četverokatnice na Trgu dr. Franje Tuđmana na broju 19/II vatrogasnom ljestvom i platformom evakuirano je 20 satanara, među kojima četvero djece. Tom prigodom 14 stanara zatražilo je i dobilo medicinsku pomoć, dok je jednom vatrogascu te jednom mještaninu koji su sudjelovali u gašenju požara, pomoć pružena u Domu zdravlja nakon čega su pušteni kući.</p>
<p>Požar je odmah iza ponoći izbio u podrumu četverokatnice i u nekoliko trenutaka gusti dim blokirao je cijelo stubište te počeo prodirati u stanove tek usnulih stanara. Požar je ugašen u 3.10 sati, a već u 6.45 sati novljanski policajci uhitili su 37-godišnjeg S.K. iz Novske koji je priznao da je u podrumu zgrade skupljao ambalažni otpad na koji mu je pao opušak cigarete. Zbog dovođenja u opasnost života i imovine općeopasnom radnjom sa smrtnim posljedicama, S.K. je priveden istražnom sucu u Sisak. </p>
<p>Nažalost, kad su vatrogasci prodrli u stan za Marka Vukoju bilo je kasno, a po nalogu istražnog suca Županijskog suda u Sisku mrtvo tijelo prevezeno je na prosekturu Opće bolnice Sisak gdje će se obdukcijom utvrdili uzrok smrti.</p>
<p>Novljanski vatrogasci ne pamte ovakav požar u središtu grada.</p>
<p>»U zgradi i stanovima nismo vidjeli prst pred nosom od gustog dima, Vjesniku je rekao Vedran Lazić, jedan od novljanskih vatrogasaca.</p>
<p>O snazi požara govori i činjenica da su vatrogasci potrošili 160 litara pjene da bi požar u podrumu ugasili, te 12 izolacijskih aparata punjenih kisikom dok su ulazili u stanove i iznosili stanare. </p>
<p>Zdravko Sever</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Izbušili naftovod i krali gorivo</p>
<p>Mjesecima plinski kondenzat gazolin crpili iz magistralnog naftovoda</p>
<p>BJELOVAR</p>
<p> - Slučaj kradljivaca gazolina iz magistralnog naftovoda Šandrovac-Graberje dobio je nastavak podnošenjem kaznenih prijava protiv sedmero osumnjičenih, kojima ih se tereti za teške krađe, onečišćenja okoliša i druga kaznena djela. </p>
<p>Kradljivci su, kako saznajemo, tijekom devet mjeseci iz magistralnog naftovoda krali plinski kondenzat gazolin. Vrlo opsežna istraga pokazala je da su od proljeća do kasne jeseni 2005. godine na tri mjesta bušili cijevi, stavljali tzv. obujmice i ventile i krali gazolin.</p>
<p> To se gorivo, naime, može miješati sa gotovo svim drugim gorivima, te tako koristiti u razne svrhe. Zanimljivo je pritom da u Ini nisu primijetili krađu sve dok, zbog neplaniranog povećanja pritiska u cijevi, nisu popucali ventili koje su postavili kradljivci. Posljedice toga su zagađenje okoliša, odnosno tla i vode naftom. U istragu su se uključili PU Bjelovarsko-bilogorska i PU vukovarsko-srijemska, MUP RH, a u pretrazi parcela, obiteljskih kuća, stanova i gospodarskih objekata izuzeto je više od stotinu uzoraka nepoznatih tekućina iz različitih spremnika, kao i uzorci tla. Utvrđeno je da je sedam hrvatskih državljana s područja Čazme, Ivanić Grada i mjesta Otok kod Vinkovaca, sudjelovala u počinjenju kaznenih djela teške krađe u vrijednosti većoj od 30 tisuća kuna. No, samo sanacija onečišćenja stajala je 2,8 milijuna kuna. </p>
<p>Stavlja im se na teret da su, osim toga, počinili kazneno djelo narušavanja nepovredivosti doma, ušavši u tuđi poslovni prostor. Jedna od osumnjičenih odgovarat će i za kazneno djelo prikrivanja kaznenog djela, jer je kupovala gazolin, a znala je da tog proizvoda nema u slobodnoj prodaji, odnosno da je roba ukradena.</p>
<p> »Najveća pojedinačna količina oduzetog gazolina iznosila je 5,5 tisuća litara«, rekao je načelnik odjela operativnih poslova PU Bjelovarsko-bilogorske, Dražen Tirić, na konferenciji za novinare u četvrtak. Prema riječima Dražena Medveda, glasnogovornika PU Bjelovarsko-bilogorske, točna šteta zbog ukradenog gazolina nikada se neće moći procijeniti jer Ina zapravo nema točnu evidenciju, jer je za Inu gazolin samo nusprodukt. Mnogo je značajnija šteta učinjena samom naftovodu i okolišu. </p>
<p>Senka Budimir</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Dragocjenosti vraćene u muzej</p>
<p>VINKOVCI</p>
<p> - Iznimno vrijedni kulturno-povijesni artefakti ukradeni u noći na 18. rujna iz Gradskoga muzeja Vinkovci, pronađeni su zahvaljujući dvodnevnoj opsežnoj policijskoj istrazi. Načelnik PU vukovarsko-srijemske Josip Grčanac u četvrtak ih je u Vinkovcima predao ravnatelju Gradskoga muzeja Vinkovci, Stjepanu Joziću, a sve dragocjenosti pod policijskom pratnjom odmah su pod policijskim osiguranjem prebačene u neimenovani trezor. Primopredaji muzejskih dragocjenosti, među kojima se uz rijetke rimske novčiće, zlatne fibule, prstenje i kopče nalazi i gotovo 5000 godina star zlatni medaljon, nazočila je i pomoćnica ministra kulture Branka Šulc. </p>
<p>»Ovaj događaj u vinkovačkom muzeju upozorenje je svim muzealcima koliko je kulturna baština krhka, i koliko se još treba poraditi na zaštiti muzejske građe«, rekla je Branka Šulc, dodavši da je ove godine donesen i pravilnik kojim se regulira zaštita povijesne građe, a na kojem muzejske ustanove tek trebaju poraditi. Naglasila je da su muzejske dragocjenosti »vlasništvo cijele države« te da bi u njegovoj zaštiti trebala sudjelovati i lokalna samouprava. Načelnik PU vukovarsko-srijemske Josip Grčanac, predajući dragocjenosti, upozorio je da se o kulturnom nasljeđu ipak treba bolje skrbiti te još jednom pohvalio sve uključene u rasvjetljavanje slučaja pljačke Gradskog muzeja Vinkovci.</p>
<p>Goran Čorkalo</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Za četiri jointa uvjetna zatvorska kazna </p>
<p>VARAŽDIN</p>
<p> - Ranko M. (19) u četvrtak je na varaždinskom Županijskom sudu proglašen krivim zbog zlouporabe opojnih droga te mu je određen pridržaj izricanja maloljetničkog zatvora. Optuženi kaznu maloljetničkog zatvora neće »odraditi« ako u roku od dvije godine ne počini novo kazneno djelo, a kroz to vrijeme mora se javljati i u Centar za prevenciju ovisnosti.</p>
<p> Ranka se teretilo da je 23. ožujka ove godine na igralištu VI. Osnovne škole u Varaždinu od više osoba skupio 100 kuna, za koje je kupio neutvrđenu količinu marihuane. Napravio je četiri jointa i dao ih drugima. </p>
<p> Optuženi je priznao djelo, napomenuvši da je tog dana na igralište došao radi nogometa, a prišao mu je neki mladić kojeg zna iz viđenja te ga tražio cigaretu. On je rekao da nema, na što ga je mladić pitao hoće li kupiti marihuanu. Optuženi je rekao da sada nije zainteresiran, ali da će pitati prijatelje. Dogovorili su se da će se opet naći predvečer kod jednog kioska, a kad su mu prijatelji došli, optuženi je skupio novac i otišao po drogu. Tijekom konzumacije, »digla« ih je policija. Ranko M. rekao je i da »travu« nikad prije nije probao, a ovaj je put to učinio iz znatiželje, zbog čega se pokajao. </p>
<p>Mihaela Zagoršćak</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Starac (90) nožem ubio sina</p>
<p>BAPSKA</p>
<p> - Devedesetgodišnji Ivan Tustonjić, žitelj Bapske, nožem je usmrtio svojega 60-godišnjeg sina Franju! </p>
<p>Zbilo se to u tom istočnoslavonskom selu pokraj Iloka, u četvrtak nešto poslije 18 sati. </p>
<p>Kako se doznaje u PU vukovarsko-srijemskoj, tragedija se dogodila u Ulici hrvatskih branitelja 1 u obiteljskoj kući u kojoj su otac i sin živjeli sami. </p>
<p>Ubojstvu je prethodila svađa tijekom koje je starac dohvatio nož i ubodom u prsa usmrtio sina. Otac i sin, neslužbeno se doznaje, živjeli su u teškim materijalnim prilikama, a obojica su bila sklona alkoholu. [G.Č.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="51">
<p>U energetiku pet milijardi eura</p>
<p>Energetika će biti pokretač novog investicijskog ciklusa. Planiramo značajna ulaganja u sve energetske sektore, ukupno između četiri i pet milijardi eura u idućih pet godina, najavio je Vukelić</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - U sklopu Jesenskog međunarodnog Zagrebačkog velesajma i Četvrtoga međunarodnog sajma energetike održana je regionalna konferencija pod nazivom »Energetska sigurnost i gospodarski razvoj«, na kojoj je uz prisustvo brojnih domaćih i inozemnih energetskih stručnjaka predstavljena hrvatska vizija ulaganja u područje energetike. </p>
<p>»Pristup energiji ključan je pokretač gospodarskih aktivnosti, a s obzirom na to da su izvori energije geografski nejednoliko raspoređeni, njihova raspoloživost ovisi o tijeku i uvjetima međunarodne trgovine i investicija. Energetska i razvojna pitanja svake države moraju danas biti razmatrana u kontekstu energetske sigurnosti«, rekao je ministar gospodarstva, rada i poduzetništva Branko Vukelić. </p>
<p>Ministar je u svom izlaganju na temu Hrvatska kao raskrižje budućih energetskih pravaca, predstavio i buduće smjernice Vladinih ulaganja u energetiku, s posebnim naglaskom na diversifikaciju energetskih izvora i goriva, otvaranje novih dobavnih pravaca, te poboljšanje energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije. </p>
<p>»Planiramo značajna ulaganja u sve energetske sektore, više od 460 milijuna dolara u plinovodni sustav, 745 milijuna eura za modernizaciju rafinerija nafte, što je ključno za daljnji razvoj, te značajna ulaganja u sektor elektroenergetike i obnovljive izvore energije«, naglasio je Vukelić. Ukupno bi u razdoblju od pet godina trebalo biti investirano između četiri i pet milijardi eura. [Luka Capar]</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Inovacija ključ uspjeha na tržištu</p>
<p>»Pliva ima 85 posto svih industrijskih patenata u Hrvatskoj«, istaknuo je Željko Čović</p>
<p>UMAG</p>
<p> - Na četvrtom IBM forumu, godišnjem skupu informatičke industrije pod sloganom »Inovacijom do uspjeha«, okupilo se više od 500 sudionika.</p>
<p>Glavna direktorica IBM-a za sjeveroistočnu Europu Colleen Arnold istaknula je da su inovacije te koje uspješne tvrtke razdvajaju od neuspješnih, što potvrđuje i tradicionalno istraživanje među 750 glavnih direktora diljem svijeta, a koje je pokazalo da su inovacije prioritet većine menadžera jer im one pomažu pri stjecanju i rastu prihoda. Čak 85 posto ispitanih direktora naglasak je stavilo na inovacije poslovnog modela, a ne na inovacije u proizvodima i uslugama, budući da je upravo poslovni model ključan za postizanje poslovnih rezultata.</p>
<p>Prema njezinim riječima, IT u najnaprednijim svjetskim ekonomijama pridonosi otvaranju, ali i zatvaranju radnih mjesta, primjerice tijekom posljednjih deset godina stvoreno je 35 milijuna novih radnih mjesta, a u posljednjih 20 godina ugašeno ih je dva milijuna.</p>
<p>Generalni direktor IBM-a Hrvatska Ivan Vidaković napomenuo je da je ključ uspjeha na otvorenom tržištu jer se dnevno u svijetu prijavljuje 850 novih patenata.</p>
<p>Predsjednik uprave Plive Željko Čović na okruglom stolu na temu »Lovac ili lovina« pohvalio se da od svih hrvatskih patenata u industriji čak 85 posto dolazi iz Plive. Složio se da je u tehnološkom sektoru inovacija ključ uspjeha, što se može vidjeti iz Plivinog poslovanja. Naime, Pliva je od regionalne tvrtke koja je 65 posto prihoda ostvarivala na domaćem tržištu u vrijednosti od 250 do 300 milijuna dolara godišnje postala globalna kompanija s milijardom dolara godišnjeg prihoda od kojih je 100 milijuna dolara s američkog tržišta, a na drugom mjestu je Hrvatska, potom Poljska, Rusija,..</p>
<p>Predsjednik Uprave Privredne banke Zagreb Božo Prka kazao je da PBZ deset posto prihoda izdvaja za troškove informatike. Dodao je da je prije nekoliko godina PBZ na 3000 zaposlenih imao 10 do 15 informatičara, a danas ih ima 400, a u planu su i nova zapošljavanja u ovom sektoru.</p>
<p>Prka je upozorio da je stopa korupcije u Hrvatskoj još uvijek visoka, a da je žarište na spajanju javnoga i privatnog sektora gdje se interesi preklapaju na javnim natječajima.</p>
<p>»Osobno ne mogu ništa iznijeti iz banke jer se poslovanje višestruko nadzire, ali od banaka se često traže usluge iako korupcija nije uvijek potkupljivanje novcem. Rješenje je u poznatim izvorima prihoda i transparentnom poslovanju u okruženju«, kazao je Prka.</p>
<p>Govoreći o poslovnim rezultatima PBZ-a Prka je napomenuo da je banka 1996. godine bila na rubu stečaja, a da je nakon privatizacije 2000. godine postala, u okviru talijanske Banca Intesa šesta banka u Europi, a prva u Hrvatskoj prema rezultatima poslovanja za prvo polugodište ove godine zbog inovativnih bankarskih usluga.</p>
<p>Kako se čulo, Adriatica Net izrastao je u vodeću turističku tvrtku unoseći Internet kao inovaciju u tradicionalnu turističku ponudu.</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Končar znatno povećao hrvatski izvoz u Češku</p>
<p>Pozitivni saldo u robnoj razmjeni na češkoj je strani, što se djelomično uravnotežuje turističkim posjetom Čeha Hrvatskoj</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Hrvatski izvoz u Češku Republiku porastao je u prvih šest mjeseci ove godine čak 55,9 posto, dok je ukupni obujam uzajamne trgovinske razmjene povećan za 21,2 posto. Rečeno je to u četvrtak na susretu čeških i hrvatskih gospodarstvenika na Zagrebačkom velesajmu, gdje je predstavljen povoljan razvoj uzajamne trgovinske razmjene između dviju država. Glavni razlog iznimnog rasta hrvatskog izvoza je investicija Končara u Češkoj, vrijedna oko 200 milijuna dolara.</p>
<p>»Hrvatska je prioritetna zemlja što se tiče izvoza i u njoj vidimo veliki potencijal u razvijanju naših odnosa«, rekao je Petr Vávra iz češkog ministarstva industrije i trgovine. Dodao je da im nije samo cilj povećati izvoz u Hrvatsku nego i pomoći Hrvatskoj da nađe poslovne partnere u Češkoj. Obje zemlje potpisale su u rujnu prošle godine Memorandum o suradnji, koji je platforma za razvoj uzajamne trgovinske ekonomske suradnje. Osim na državnoj razini u posljednje vrijeme razvija se i suradnja na županijskoj razini tako da se izaslanstva gospodarstvenika međusobno susreću.</p>
<p>Izvoz Češke Republike u Hrvatsku u 2005. godini iznosio je 423,5 milijuna dolara, dok je uvoz iz Hrvatske iznosio je 74,7 milijuna dolara. Pozitivni saldo u visini od 348,8 milijuna dolara, koji je na strani Češke, djelomično se uravnotežuje turističkim prometom koji Česi ostvaruju u Hrvatskoj. </p>
<p>Relja Dušek</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Veliki interes za Željezaru </p>
<p>Država će pokušati prodati svoj udjel, čija vrijednost prelazi 80 posto ukupnih dugovanja</p>
<p>SPLIT</p>
<p> - Uoči raspisivanja javnog natječaja za kupnju 89,33 posto dioničkoga kapitala splitske Željezare, u Hrvatskom fondu za privatizaciju potvrđeno je da postoji veliki interes za preuzimanje tvornice, koja će se potencijalnim kupcima ponuditi za jednu kunu. Država će pokušati prodati svoj udjel, čija vrijednost prelazi 80 posto ukupnih dugovanja, a novi će vlasnik tvornice imati obvezu podmirenja 200 milijuna kuna duga, uz djelomični otpis državnih potraživanja, zadržavanje osnovne djelatnosti, uključujući i ulaganje od najmanje 72 milijuna kuna. </p>
<p>Iščekujući četvrti pokušaj prodaje, oko 500 radnika posrnule tvornice odahnulo je nakon što su se sindikati uspjeli izboriti za čvrstu socijalnu klauzulu, koja im jamči zadržavanje radnih mjesta na rok od tri godine, čime je otklonjena opasnost od ponavljanja slučaja sisačke Željezare i ruskog Mečelja.</p>
<p>Za splitski Željezaru zainteresirano je dvadesetak investitora iz SAD-a, Italije, Austrije, Poljske i Slovenije, a spominje se i »hrvatski kralj starog željeza« Petar Pripuz, koji zajedno s njemačkim partnerima posjeduje tvrtku Cios.</p>
<p>Prodaja splitske Željezare ujedno je i posljednja prigoda za financijski i poslovni oporavak tvornice, čiji je slom počeo za mandata bivše vlade, koja je podupirala uvozni lobi na štetu jedinoga domaćeg proizvođača betonskog čelika. </p>
<p>U to vrijeme, zbog milijunskog duga za struju, HEP je Željezari obustavio isporuku energenata, nakon čega su tvornički pogoni mjesecima bili u mraku, a ogorčeni radnici na ulici. </p>
<p>Čelnici Hrvatske udruge sindikata i Sindikata metalaca Hrvatske, koji okupljaju najveći broj radnika "Željezare Split«, zadovoljni su raspisivanjem novoga natječaja za prodaju željezare po posebnim uvjetima, jer smatraju da je, uz obvezu zadržavanja radnika i nastavak proizvodnje, to posljednja prigoda za oporavak tvrtke čija dugovanja premašuju njezinu vrijednost.</p>
<p>Preuzimanje cjelokupnog Kolektivnog ugovora uz zadržavanje osnovne djelatnosti, što su dva od devet uvjeta za kupnju, znači da bi većina od 482 trenutačno zaposlena radnika zadržala radno mjesto. [Dobrila Stella]</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Imovina osiguranika uvećana za 0,82 posto</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Prosječan prinos obveznih mirovinskih fondova krajem kolovoza je iznosio 0,82 posto u odnosu na zadnji dan srpnja, pri čemu su svi fondovi ostvarili pozitivan prinos, izvijestila je Hanfa. I otvoreni dobrovoljni mirovinski fond bilježe rast vrijednosti imovine, od 1,24 posto, koliko je ostvario AZ benefit dobrovoljni mirovinski fond, do tri posto, koliko je ostvario Erste Plavi Expert dobrovoljni fond.</p>
<p>Ukupna neto imovina četiri obavezna mirovinska fonda krajem kolovoza dosegla je 14,4 milijardi kuna, što je povećanje od 3,49 posto, odnosno za 484,5 milijuna kuna u odnosu na prethodni mjesec. Neto imovina otvorenih dobrovoljnih fondova povećana je za 4,76 posto te je krajem prošlog mjeseca iznosila više od 293 milijuna kuna, dok su zatvoreni fondovi upravljali s gotovo 39,2 milijuna kuna. Mirovinski fondovi u kolovozu, dakle, upravljali s ukupno oko 14,7 milijardi kuna.</p>
<p>Najveći udio u ukupnoj neto imovini među obaveznim fondovima i dalje drži AZ mirovinski fond, s 5,9 milijardi kuna ili 41 posto udjela u ukupnoj imovini mirovinskih fondova. AZ fond bilježi i najveći tržišni udio po broju članova, 38,6 posto. Inače, krajem kolovoza mirovinski fondovi drugog stupa imali su oko 1,29 milijuna osiguranika.</p>
<p>Najveći udio u ukupnoj imovini među otvorenim dobrovoljnim mirovinskim fondovima u kolovozu je imao Raiffeisen dobrovoljni mirovinski fond, s gotovo 162,9 milijuna kuna imovine, što je 55,6 posto ukupne imovine dobrovoljnih fondova. Isti fond zabilježio je najveći udio i kad je riječ o broju članova. Naime, sa 23.178 osiguranika, Raiffeisen mirovinski fond drži 36,51 posto tržišta od ukupno 63.483 osiguranika, koliko ih je krajem kolovoza bilo u otvorenim mirovinskim fondovima u trećem stupu. U odnosu na zadnji dan srpnja, riječ je o povećanju od približno tisuću osiguranika. Istodobno, broj osiguranika u zatvorenim mirovinskim fondovima trećeg stupa u promatranom je razdoblju povećan sa 9623 na 9724 osiguranika, ili za 1,05 posto. </p>
<p>Marijana Matković</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="56">
<p>Došena policija uhitila na graničnom prijelazu </p>
<p>Riječki odvjetnik uhićen je pri povratku u Hrvatsku iz Švicarske</p>
<p>RIJEKA</p>
<p> - Riječki odvjetnik Velimir Došen temeljem međunarodne tjeralice uhićen je u četvrtak nešto iza 8 sati na graničnom prijelazu Rupa pri povratku u Hrvatsku iz Švicarske, gdje je proveo nekoliko dana nakon što mu je riječki Županijski sud odredio pritvor. </p>
<p>Došen je osumnjičen za kazneno djelo sprječavanja dokazivanja u slučaju pucnjave pred jednim riječkim kafićem. Uhićen je početkom rujna sa skupinom osumnjičenom za iznuđivanje, ali je za razliku od njih u tom trenutku pušten da se brani sa slobode. </p>
<p>Izvanraspravno vijeće Županijskoga suda u Rijeci prošle je subote ipak donijelo odluku da se Došena pritvori zbog mogućega utjecaja na svjedoke. Budući da ga policija nije pronašla, izdana je tjeralica, a zatim se Došen medijima telefonski javio iz Švicarske. Nakon jučerašnjeg uhićenja na hrvatskoj granici, Došen je prepraćen u riječki Okružni zatvor, gdje mu se naglo pogoršalo zdravstveno stanje, a potom je prebačen u Zagreb u bolnicu za osobe lišene slobode. [Tomislav Rukavina]</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Čeka se izručenje Antuna Gudelja </p>
<p>Iz Australije je stigla službena potvrdu o uhićenju. Sudac je odbio njegov zahtjev za puštanje na slobodu uz jamstvo, pa Gudelj u pritvoru čeka odluku o izručenju</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Ministarstvo pravosuđa potvrdilo je da je u četvrtak iz Australije zaprimilo službenu potvrdu o uhićenju Antuna Gudelja 19. rujna 2006., po nalogu suca lokalnog suda u Sydneyu.</p>
<p>Nakon uhićenja Antuna Gudelja, mjerodavni sudac u Sydneyu odbio je 20. rujna njegov zahtjev za puštanje na slobodu uz jamstvo, te on odluku o izručenju čeka u pritvoru. Konačnu odluku o izručenju prema australskim zakonima donosi ministar pravosuđa i carine. Neslužbeno se doznaje da se ne očekuju neke veće prepreke i odugovlačenje Gudeljeva izručenja Hrvatskoj, jer on osim australskog ima i hrvatsko državljanstvo. </p>
<p>Gudelj je uhićen temeljem zahtjeva za njegovo izručenje koje je Ministarstvo pravosuđa diplomatskim putem uputilo australskim vlastima 30. rujna 2005. Molba za izručenje usklađena je s izmjenama australskog zakona o izručenju.</p>
<p>Protiv Antuna Gudelja u tijeku je kazneni postupak pred Županijskim sudom u Osijeku za kaznena djela ubojstva i pokušaja ubojstva u srpnju 1991. Gudelj je 1994. u odsutnosti osuđen na 20 godina zatvora zbog ubojstva načelnika osječke policije Josipa Reih-Kira, te lokalnih dužnosnika u Osijeku Gorana Zobundžije i Milana Kneževića, te za pokušaj ubojstva Mirka Tubića. Nakon izricanja presude, Gudelj odlazi u Njemačku, ali ga njemačka policija vraća u Hrvatsku 1996. Vrhovni sud je 1997. obustavio postupak protiv Gudelja i primijenio Zakon o općem oprostu. Nakon toga, Gudelj odlazi u Australiju. Ustavni sud prije pet godina usvojio je tužbu Jadranke Reihl-Kir, supruge ubijenog osječkog šefa policije, ukinuo odluku Vrhovnog suda o Gudeljevu pomilovanju i vratio postupak na početak. </p>
<p>Biljana Bašić</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Osječki liječnik uhićen pri primanju mita od 1800 kuna</p>
<p>OSIJEK</p>
<p> - Zbog sumnje da je počinio kazneno djelo primanja mita, u Istražni centar osječkog Županijskog suda u četvrtak je priveden 62-godišnji liječnik, zaposlen na traumatologiji Kliničke bolnice Osijek.</p>
<p>Iako policija nije htjela izlaziti s identitetom uhićenog liječnika, neslužbeno doznajemo kako je riječ o dr. Vladislavu Ilinu. On je otkriven u zajedničkoj akciji kriminalističkih službenika osječko-baranjske Policijske uprave i Uskoka, provedenoj na temelju prijave jednog Osječanina. </p>
<p>Kako je na konferenciji za novinare, održanoj u četvrtak, objasnio načelnik ureda gospodarskog kriminaliteta Stanko Mihaljević nesavjesni je liječnik od jedne osobe, za dva manja zahvata, tražio mito od 1800 kuna. »Riječ je o vrlo malim zahvatima koji se rješavaju u samo nekoliko minuta, a to je bio dužan napraviti u okviru svoga posla, bez ikakve naknade«, pojasnio je Mihaljević. </p>
<p>Liječnika je prijavio jedan Osječanin, i to 8. rujna, kada mu je dao prvi dio novca za spomenute zahvate. Prema prethodnom dogovoru, ostatak novca trebao mu je predati u srijedu, 20. rujna, u jednom osječkom ugostiteljskom objektu. Čovjek se našao s liječnikom oko 21 sat, predao mu novac i otišao. Tada su liječniku prišli djelatnici policije i uhitili ga. </p>
<p>Ravnatelj Kliničke bolnice Osijek Željko Vranješ oglasio se u kojem stoji da će KB Osijek, tek kada dobije službenu informaciju o cijelome slučaju, moći postupiti u skladu sa Pravilnikom o radu. »Stav naše kuće je jasan, a to znači da svatko tko učini i dokaže mu se kazneno djelo, treba za to i odgovarati pred nadležnim organima. Uposleni su plaćeni za svoj rad i nitko ne smije primati za to novac ili usluge«, ističe Vranješ. [Maja Sajler]</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Sanader: Hrvatska je spremna za Vijeće sigurnosti</p>
<p>Premijer je u New Yorku istaknuo hrvatsku kandidaturu za nestalnog člana Vijeća 2008. U govoru je podsjetio da Hrvatska već pregovara za punopravno članstvo u Europskoj uniji, a po napretku je i na pragu NATO-a</p>
<p>NEW YORK (Od Vjesnikovih izvjestitelja)</p>
<p> - »Hrvatska je spremna preuzeti odgovornost i istaknuti kandidaturu za nestalnog člana Vijeća sigurnosti 2008.«, rekao je hrvatski premijer Ivo Sanader u srijedu navečer po američkom vremenu, govoreći na 61. zasjedanju Opće skupštine u New Yorku.</p>
<p>»Hrvatska kandidatura mjera je hrvatske odgovornosti«, naglasio je premijer.</p>
<p>»Spremni smo poduzeti novi korak u jačanju naše odgovornosti kao članice Ujedinjenih naroda. Hrvatsko članstvo u Vijeću sigurnosti značilo bi uspjeh mirovnog procesa na jugoistoku Europe«, istaknuo je predsjednik hrvatske vlade.</p>
<p>Založio se za povećanje broja stalnih i nestalnih članica Vijeća sigurnosti i na primjerenoj regionalnoj zastupljenosti.</p>
<p>Ivo Sanader je obraćajući se svjetskim državnicima kazao kako je Hrvatska prošla put da je sama primala mirovne misije, a danas sudjeluje u 11 od 18 mirovnih misija UN-a diljem svijeta. Isto tako, Hrvatska daje instrukcije drugima u očuvanju mira u kriznim žarištima u svijetu.</p>
<p>»Hrvatska je igrala i igra ključnu ulogu u stabilnosti jugoistoka Europe, u razvoju demokracije u tom dijelu svijeta. Već pregovaramo za punopravno članstvo u EU, a na temelju napretka reforme vojske i snaga sigurnosti stoji na pragu članstva u NATO-u. Hrvatska je danas stup stabilnosti, sigurnosti i suradnje«, kazao je Sanader.</p>
<p>Premijer se zauzeo i za rješavanje neriješenih pitanja u ovom dijelu Europe i dovršenja »sigurnosne arhitekture« jugoistoka, time da su u prvom planu ljudska prava, demokracija i vladavina prava.</p>
<p> Pozdravio je rad Suda u Haagu i kazao da Hrvatska potpuno surađuje s tim sudom i zauzeo se za uspješni rad Vijeća za ljudska prava UN-a.</p>
<p>Sanader se zahvalio svima koji su podržali ulazak Hrvatske u komisiju za izgradnju mira UN-a i založio se za još djelotvorniju svjetsku organizaciju.</p>
<p>Sanader je na 61. zasjedanju Opće skupštine UN-a govorio i o stanju u svijetu, složivši se da je terorizam jedna od najvećih prijetnji, što izaziva atmosferu nepovjerenja, netolerancije na vjerskom i kulturnom planu, a rezultat su teška kršenja ljudskih prava i ugrožavanje mira u svijetu. Sanader je kazao da Hrvatska kao članica globalne antiterorističke koalicije snažno osuđuje međunarodni terorizam koja je »pošast našeg doba«. </p>
<p>Premijer je istaknuo brojne pozitivne primjere suradnje Hrvatske s međunarodnim organizacijama, te raznim tijelima UN-a, poput Odbora za protuterorizam Vijeća sigurnosti i Odjelom za prevenciju terorizma UN-a u Beču.</p>
<p>Tijekom četvrtka predviđeni su sastanci premijera Sanadera s guvernerom New Yorka Georgeom Patakijem i s Hrvatima u New Yorku, dok će predsjednik Mesić položiti vijenac ispred spomen-ploče Nikoli Tesli i imati druge susrete sa svjetskim liderima.</p>
<p>Premijer Ivo Sanader u četvrtak je posjetio guvernera New Yorka Geogea Patakija, jednog od najmoćnijih američkih političara, koji već drugi mandat obavlja tu dužnost. Iako je rezidencija guvernera države New York u Albaniju Pataki je premijera Sanadera primio u svom newyorškom uredu u zgradi domovinske sigurnosti, u samoj blizini zgrade UN-a.</p>
<p>Sanader i Pataki razgovarali su o provođenju demokratskih reformi u Hrvatskoj, a guvernera je zanimalo koji su ciljevi Hrvatske, pogotovo u pogledu euroatlanskih integracija. Guverner Pataki je izrazio nadu da će Hrvatska ostvariti svoje ciljeve, a pokazao je i interes za našu zemlju kao turističku destinaciju koja je sve više atraktivna i za Amerikance.</p>
<p>Predsjednik Mesić je u četvrtak imao niz bilateralnih susreta, od posjeta Stalnoj misiji Libije, Gruzije. Mesić se susreo i s delegacijom Albanije, te pratio rad Opće skupštine UN-a. Mesić je bio i na večeri koju je priredio Bill Clinton na kraju rada Globalne inicijative.</p>
<p>Stjepan Mesić je veliki dio svog newyorškog programa propješačio. Kako su se sastanci i susreti održavali na različitim lokacijama na neke od njih je išao pješice. Iako je osiguranje, pogotovo s američke strane bilo rigorozno, predsjednik je gdje god je bilo moguće izbjegao vožnju automobilom. Na ručak je predsjednik bio u kineskom restoranu Sichuan Palace, gdje se jede narodna kuhinja, popularan među diplomatima iz UN-a, koji nije ništa posebno uređen, a poznat je po dobroj kuhinji.</p>
<p>Mesiću nagrada Wallenberg</p>
<p>Predsjednik Mesić u srijedu je dobio nagradu Međunarodne zaklade Raul Wallenberg, švedskog diplomata koji je spašavao Židove. Iako se nagrada dodjeljuje šest godina, Mesić je prvi šef države koji ju je dobio. U obrazloženju se ističe Mesićeva građanska hrabrost, borba za pravdu i solidarnost. Mesić je pisao ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu tražeći odgovor što se u ratu dogodilo sa švedskim diplomatom koji je bio zarobljen u Rusiji. Hrvatski predsjednik rekao je da nagradu prima s velikim uzbuđenjem. Podsjetio je da je izgubio i mnoge članove svoje obitelji, istaknuvši da su antifašizam i društvo tolerancije temelji slobodnog društva. Predsjedniku Mesiću u Hrvatskoj misiji u New Yorku na nagradi su čestitali premijer Ivo Sanader i članovi hrvatskog izaslanstva.</p>
<p>Jurica KörblerErol Avdović</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Očekuju se velika imena svjetske politike </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Nekoliko vodećih aktera svjetske politike s početka devedesetih godina sudjelovat će na proslavi rođendana bivšeg sovjetskog predsjednika Mihaila Gorbačova u Primoštenu, koja će biti prilika i za promociju Hrvatske u svjetskim medijima, objavili su u četvrtak organizatori skupa koji će se održati potkraj rujna.</p>
<p>Na proslavu 75. rođendana posljednjeg predsjednika Sovjetskog Saveza dolazak su potvrdili hrvatski predsjednik Stjepan Mesić, nekoliko hrvatskih ministara, izraelski ministar obrane Simon Peres, bivši poljski predsjednik Lech Walesa, nekadašnji američki državni tajnik James Baker, bivši francuski ministar vanjskih poslova Roland Dumas, predsjednik uprave CNN-a Ted Turner i drugi visoki dužnosnici, rekao je na konferenciji za novinare organizator proslave, mađarski poduzetnik Tamas Vitezy.</p>
<p>Prema njegovim riječima, dolazak su zbog bolesti otkazali bivša britanska premijerka Margaret Thatcher, njemački kancelar Helmut Kohl, nekadašnji šef vatikanske diplomacije Angelo Sodano, dok se bivši američki predsjednik George Bush stariji ispričao obvezama u kampanji svojega sina, aktualnog predsjednika Georgea Busha mlađeg.</p>
<p>Proslavu rođendana koja će se odvijati od 29. rujna do 1. listopada organizira Zaklada Mihail Gorbačov, međunarodna organizacija ICDT (International Centre for Democratic Transition) pod pokroviteljstvom američkog Senata i Vitezyjeva tvrtka Adriatiq Islands Group, koja posjeduje hotel »Zora« na poluotoku Raduča u Primoštenu. Organizatori ističu da će boravak visokih gostiju osiguravati hrvatske službe i privatne zaštitarske tvrtke, a većina njih stići će u Primošten s vlastitim osiguranjem.</p>
<p> Osvrćući se na prosvjede stanovnika Primoštena zbog gradnje zida oko hotela »Zora«, organizatori ističu da nije riječ o posebnoj sigurnosnoj mjeri zbog dolaska visokih gostiju, nego o obnovi koja je već prije planirana. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Pozlilo trojici prosvjednika</p>
<p>ROGOZNICA</p>
<p> - Trojici starijih članova građanske udruge Stivančica-Ražanj koja je okupila bespravne graditelje s tog rogozničkog područja pozlilo je u srijedu kasno navečer, zbog čega je intervenirala Hitna služba. Nakon pružene medicinske pomoći, sva trojica su nastavila štrajk glađu na otvorenom prostoru ispred zgrade Općine, kao i još petnaestak bespravnih graditelja iza kojih je četvrti dan gladovanja.</p>
<p>Bespravni graditelji s područja Rogoznice stupili su u štrajk glađu u znak prosvjeda protiv rušenja njihovih kuća i vikendica te zbog nedonošenja PP-a općine Rogoznica, za što prozivaju općinsku vlast. Ministrica Marina Matulović-Dropulić najavila je da se rušenje neće zaustaviti i da će u ovogodišnjoj akciji biti uklonjeno 130 objekata po rogozničkim uvalama, a ukupan broj bespravno sagrađenih objekata je oko 1180.</p>
<p>Ustrajni u svojoj odluci da štrajkom glađu upozore na neodrživo stanje su i bespravni graditelji, koji od općinskih čelnika traže hitno donošenje Prostornog plana, na što se čeka više od desetljeća. Rogoznički načelnik Nikica Goleš u nekoliko je navrata najavljivao konferenciju za novinare na kojoj bi trebao pojasniti svoju ulogu u nedonošenju PP-a, ali to se još čeka. Navodno se Goleš sprema i na podnošenje ostavke.</p>
<p>Bespravni graditelji odlučili su angažirati poznatog odvjetnika Krešimira Krsnika da ih zastupa u tužbama koje će podići protiv državnih institucija i Općine zbog srušenih objekata i nedonošenja prostorno-planskog dokumenta. Krsnik će štrajkaše glađu posjetiti u četvrtak navečer. S obzirom da su vlasnici srušenih kuća i vikendica državi uredno plaćali poreze na građevinsko zemljište iako su im objekti izgrađeni na području koje nije u građevinskom obuhvatu te da su od javnih poduzeće dobivali priključke za vodu i struju, od MUP-a adrese i brojeve, od županijskih i državnih ureda dozvole za bavljenje turističkom djelatnošću, a općini su sufinancirali izradu PP-a i infrastrukture, sigurno je da ima elemenata za tužbe koje slijede. [J. Klisović]</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Radar na Učki do početka listopada</p>
<p>UČKA</p>
<p> - »U sljedećih nekoliko dana na vrhu Učke, pokraj postojećeg televizijskog tornja, bit će postavljena 11-metarska antena radarskog sustava FPS-117, a do početka listopada bit će montirana i zaštitna kupola oko radara«, priopćio je novinarima ministar obrane Berislav Rončević, prilikom obilaska tog radarskog objekta u četvrtak. </p>
<p>Radar na Učki služit će za kontrolu vojnog i civilnog zračnog prometa, a dio je radarskog sustava »Nebo 2001.« koji još čine već sagrađene radarske postaje Borinci, Papuk i Sljeme, dok bi ona na Pelješcu trebala biti sagrađena do proljeća iduće godine. Ministar je naglasio da bi taj cijeli radarski sustav vrijedan 95 milijuna dolara trebao proraditi do kraja 2007. </p>
<p>Postavljanje radara na Učki obavljeno je bez devastiranja okoliša. Naime, pokraj televizijskog tornja postavljena je 32 metra visoka montažna čelična konstrukcija na kojoj će biti instaliran radar. Ministar je napomenuo da dolazak vojske na radarsku postaju ne znači i militarizaciju vrha Učke. Štoviše, Ministarstvo obrane će u dogovoru s Primorsko-goranskom županijom riješiti i neke infrastrukturne probleme, od uređenja ceste do vrha Učke te gradnje parkinga i prilaza vidikovcu na vrhu Vojak. </p>
<p>Načelnik Uprave za zapovjedno-informacijske sustave Glavnog stožera, komodor Ivica Supić je naglasio da će taj radar pridonijeti sigurnosti zračnog prometa nad ovim dijelom Hrvatske. [Damir Herceg]</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Svjetski dan srca</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »Srčani i moždani udar mogu se smanjiti čak za 80 posto suzbijanjem glavnih čimbenika rizika kao što su nedostatak tjelesne aktivnosti, nezdrava prehrana i pušenje«, istakao je prof. dr. Davor Miličić, predsjednik Hrvatskog kardiološkog društva, na novinskoj konferenciji u četvrtak u povodu obilježavanja Svjetskog dana srca u nedjelju pod okriljem Svjetske kardiološke federacije. Preventivne aktivnosti u nedjelju, pod geslom »Koliko je mlado vaše srce«, održat će se u više hrvatskih gradova gdje će liječnici, medicinske sestre i fizioterapeuti građanima mjeriti krvni tlak, slušati srce, dijeliti najnovije brošure i savjete kako sačuvati srce i žile od glavnog uzročnika smrtnosti kod nas i u svijetu gdje godišnje odnosi 17,5 milijuna života. U Hrvatskoj od kardiovaskularnih bolesti umire 53 posto stanovnika. Prof. dr. Reiner, predsjednik Hrvatskog društva za aterosklerozu, ističe lošu prehranu i pušenje kao rizike na koje se može utjecati edukacijom. Da je zadnjih godina dala rezultate dr. Vlasta Hrabak Žerjavić iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo potvrđuje podacima po kojima se stopa umiranja od kardio-vaskularnih bolesti polako pomiče u stariju dob gdje je i očekivana. Središnje aktivnosti su u Zagrebu na Trgu bana Jelačića u nedjelju od 10 do 13 sati, a 200 građana dobit će i poseban dijagnostički tretman za utvrđivanje kardiovaskularnog rizika. U nastavku akcije kardiovaskularni rizik će se izračunavati i saborskim zastupnicima i to drugog dana prve jesenske sjednice. [B. Lovrić]</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Todorić i Jakovčić riješili otkup istarskoga grožđa</p>
<p>POREČ</p>
<p> - Direktor Agrokora Ivica Todorić i istarski župan Ivan Jakovčić riješili su razgovorom problem otkupa grožđa od istarskih vinogradara te će Agrolaguna ipak otkupiti sve grožđe sa šireg područja Poreča, po prošlogodišnjoj cijeni od 15 lipa po postotku šećera, izjavio je Todorić. </p>
<p>Todorić je isto preporučio Istravinu, drugom velikom otkupljivaču na istarskom području. Na drastičnu promjenu odluke Todorića je, kako je kazao, ponukala reakcija Istarske županije te angažman Ministarstva poljoprivrede, za koje kaže da je preko noći krenulo u obračun s nelegalnim tržištem. »Razgovarali smo o otkupu grožđa, ali i o dugoročnoj suradnji s Agrokorom, jer su nam interesi u razvoju poljoprivrede u potpunom suglasju. Uz dogovor o otkupu grožđa, ministar Čobanković podržao je naše napore da se spriječi nelegalna konkurencija i otvori put kvalitetnoj proizvodnji grožđa i vina«, izjavio je Jakovčić. Todorić se pritom potužio da, suprotno županu Jakovčiću, do zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića ne može doći. »Zapravo ni s jednom Županijom nemamo tako dobru komunikaciju kao s Istarskom i tu smo vrlo efikasno riješili koncesije i zakup zemljišta, dok smo primjerice u Belju izgubili 50 posto površina«, požalio se Todorić. [S. B.]</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2006], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20060922].
|
