NA [2006], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20060420].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 132519 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>20.04.2006</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Dulji zatvor dilerima i pedofilima</p>
<p>Izmjenama i dopunama KZ-a trebala bi se uvesti i nova kaznena djela, posebice vezana uz nasilje u obitelji i nad ženama</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Vlada će sa sjednice u četvrtak Saboru u drugo čitanje uputiti Nacrt konačnog prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona (KZ). Kako se doznaje u srijedu, neke od izmjena trebale bi se odnositi na strože kažnjavanje prijestupnika, u prvom redu dilera droge i pedofila, odnosno seksualnih zlostavljača djece. Točnije, zatvorske kazne predviđene za počinitelje takvih kaznenih djela, prema Vladinu prijedlogu, trebale bi postati znatno dulje. </p>
<p>Izmjenama i dopunama KZ-a, doznaje se, trebala bi se uvesti i nova kaznena djela, posebice vezana uz nasilje u obitelji i nad ženama. </p>
<p>Vlada je izmjene Kaznenog zakona utvrdila u listopadu prošle godine, kada je planirano i povećanje kazni za korupciju, kao i oduzimanje imovine stečene organiziranim kriminalom.</p>
<p>Također, Vlada će na sjednici u četvrtak predložiti nacrt zakonskog prijedloga kojim bi se regulirala zaštita životinja. Taj zakonski prijedlog predstavlja usklađivanje hrvatskog zakonodavstva s onim Europske unije. </p>
<p>Na dnevnom redu sjednice naći će se i prijedlog odluke o uvođenju noćnih trajektnih linija, sukladno nedavnoj najavi premijera Ive Sanadera. Ponoćni trajekti, naime, trebali bi se uvesti na svim državnim linijama. Vlada bi trebala prihvatiti i izvješće o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u mirovnoj misiji u Afganistanu u razdoblju od 16. kolovoza 2005. do 1. ožujka 2006., te prijedlog izmjena i dopuna Zakona o odlikovanjima i priznanjima.</p>
<p>Nacrtom prijedloga zakona koji će četvrtak prihvatiti Vlada trebalo bi se omogućiti i osnivanje Sveučilišta u Puli.</p>
<p>Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa donijelo je 18. svibnja 2004. odluku o imenovanju Odbora za osnivanje sveučilišta u Puli koji je obavio pripremne radnje u vezi s osnivanjem budućeg pulskog sveučilišta, sukladno Zakonu o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju. </p>
<p>Elaborat o osnivanju pulskog sveučilišta upućen je na proceduru u Ministarstvo u prosincu 2004. godine, a Nacionalno vijeće za visoko obrazovanje je na sjednici od 14. rujna 2005. donijelo pozitivno mišljenje o njegovu osnivanju. [Branka Valentić]</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Đapić: Nemamo razloga biti korektni prema SDP-u</p>
<p>Prihvaćamo SDP-ov stav da više ne žele koalicije s HSP-om, no oni time sami sebe ukopavaju. Da bi došli na vlast, sada idu u koaliciju s Jambom, a nas su svojedobno raskomadali zbog Vlade Zeca</p>
<p>Pozicija HSP-a kao treće političke stranke u Hrvatskoj nije uzdrmana rezultatima izvanrednih lokalnih izbora. Prema anketama, i dalje se krećemo oko 10 posto, a cilj nam je na idućim parlamentarnim izborima osvojiti 15 posto glasova i 20 zastupnika, čime bismo bili nezaobilazan čimbenik u sastavljanju buduće vlade«, rekao je u utorak Vjesniku predsjednik HSP-a Anto Đapić.</p>
<p>Iako pojedine ankete, nakon što HSP nedavno nije prošao izborni prag u Velikoj Gorici i Požeško-slavonskoj županiji, bilježe pad pravaškog rejtinga, Đapić smatra da je riječ o uobičajenim usponima i padovima i tješi se činjenicom da HSP u anketama nikad nije pao ispod devet posto. Iako tvrdi da rezultate lokalnih izbora treba razlikovati od uspjeha na nacionalnoj razini, Đapić se slaže s tvrdnjom da je neuspjeh na lokalnim izborima ipak svojevrsno upozorenje HSP-u.</p>
<p>»Treba, međutim, reći da se protiv HSP-a mjesecima vodila kampanja kojom je stvorena percepcija da smo mi krivi za aferu s vijećničkim mandatima, a opet je bila pokrenuta i priča o mom magisteriju. Velik udarac za stranku bila je i bolest i smrt predsjednika Glavnog stana Velimira Kvesića, koju smo, i ja i svi u stranci, vrlo emotivno proživljavali jer on je, uz glavnog tajnika Vladu Jukića, u stvarnosti bio drugi čovjek stranke. Također, činjenica da mene, otkad sam gradonačelnik Osijeka, ima manje u Saboru, nekad znači dva do tri posto manje u anketama«, kaže Đapić, ističući da je najgori ovogodišnji kvartal za HSP ipak prošao. </p>
<p>Kako bi HSP ostvario ambiciju da osvoji 15 posto na parlamentarnim izborima, Đapić najavljuje intenzivniji stranački rad. Novi predsjednik Glavnog stana bit će izabran 29. travnja, a to bi trebao biti Pejo Trgovčević. </p>
<p>»On ima sve osobine pravaškog političara - na konzervativnim je pozicijama, bio je gradonačelnik Petrinje, koja je vrlo složen grad, završio je dva fakulteta, saborski je zastupnik i ima sve predispozicije da se razvije u izvrsnog političara. Također, dolazi iz Sisačko-moslavačke županije u kojoj, nakon Osječko-baranjske, HSP ima najjaču županijsku organizaciju«, dodaje Đapić. Za sebe najavljuje da će se više angažirati u Saboru, pri čemu ipak ne bi došla u pitanje njegova gradonačelnička pozicija.</p>
<p>»Budući da smo nedavno s Vladom dogovorili 10 projekata u Osijeku koji se odlično realiziraju, moći ću se više posvetiti stranci. Uspjeli smo naći balans između mojih dviju funkcija i mislim da smo mojim odlaskom u Slavoniju ondje osnažili stranku, što će se odraziti na izborima, a dokazali smo i da smo sposobni voditi veliki grad. Ankete govore da smo najjača stranka u Osijeku i da bih ja kao gradonačelnik osvojio 37 posto glasova«, kaže Đapić.</p>
<p>Vođa pravaša najavljuje i novo pozicioniranje HSP-a prema HDZ-u i SDP-u. Iako ne krije da je pravašima HDZ bliži, zamjera mu što su izvanredni lokalni izbori sazvani bez konzultacija s HSP-om s koji su u dvije županije bili u koaliciji.</p>
<p>»Prihvaćamo SDP-ov stav da više ne žele koalicije s HSP-om, no oni time sami sebe ukopavaju, dok smo mi pokazali spremnost izaći iz ideološkoga geta. Da bi došli na vlast, sada idu u koaliciju s Jambom, a nas su raskomadali zbog Vlade Zeca. Stoga više nemamo razloga biti korektni prema SDP-u«, zaključuje Đapić.</p>
<p>Marijan Lipovac</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Zbog 'jointa' - zabrana odlaska u lokal </p>
<p>Zaštitna mjera zabrane posjećivanja određenih mjesta, međutim, vrlo rijetko se izriče jer se ne zna tko bi to mogao nadzirati</p>
<p>Onom tko se zatekne primjerice s jointom u nekom narodnjačkom lokalu, uz uvjetnu osudu sud može izreći zabranu posjećivanja tog lokala. Može se zabraniti i odlazak na priredbe ili druga mjesta. Tu sankciju sud može izreći ako je riječ o kaznenim djelima za koja je predviđena zatvorska kazna do dvije godine, a postoje razlozi za izricanje uvjetne osude.</p>
<p>Naime, Kazneni zakon je još 1998. propisao sankciju uvjetne osude sa zaštitnim nadzorom. No, u Središnjem uredu za zatvorski sustav, suradnici ravnatelja Ivana Damjanovića kažu da se u praksi zabrana posjećivanja određenih mjesta vrlo rijetko izriče jer se ne zna tko bi to mogao nadzirati. To bi možda, uz povjerenike, mogli činiti 'kvartovski' policajci koji bi trebali znati da na njihovu području živi osoba kojoj je izrečena uvjetna osuda sa zaštitnim nadzorom.</p>
<p>No, primjerice, vrlo je teško kontrolirati osobe koje imaju zabranu odlaska na utakmice.</p>
<p>Osim zabrane posjećivanja lokala, priredbi ili drugih poticajnih mjesta za počinjenje novih kaznenih djela, sud može osuđenika podvrgnuti liječenju od alkohola ili droga, zatražiti da se osposobi za određeno zanimanje, prihvati zaposlenje, sudjeluje u psihosocijalnoj terapiji radi otklanjanja nasilničkog ponašanja, redovito se javlja službi za zaštitni nadzor. </p>
<p>Stručnjaci objašnjavaju da se uvjetna osuda sa zaštitnim nadzorom treba izricati osobama koje teško mogu odoljeti iskušenjima tijekom roka provjeravanja, a on može iznositi do pet godina. Osim za zloporabu droga, zaštitni nadzor može se izreći i za nasilje u obitelji, zanemarivanje maloljetnika, imovinska kaznena djela, izazivanje prometnih nesreća.</p>
<p>U Središnjem uredu kažu da se najčešće izriče mjera liječenja od ovisnosti od alkohola. Upozoravaju da trenutačno nema dovoljno specijaliziranih ustanova u kojima bi se provodila psihosocijalna terapija nasilnika. Zbog toga se nasilnici često šalju psihijatrima u domovima zdravlja, ali i u obiteljska savjetovališta.</p>
<p>Jedan od problema kod zaštitnog nadzora je nedostatak povjerenika koji nadgledaju ispunjavanje obveza i moraju osuđeniku dati pomoć, koja se često proteže i na rješavanje raznih egzistencijalnih pitanja, ishođenje dokumenata i slično. Povjerenici moraju biti visokoobrazovani, ali i imati sklonost za taj posao. Moraju proći dodatnu edukaciju u Centru za izobrazbu, nakon koje se svi ne uključuju u izvršavanje zaštitnog nadzora jer ocijene da im je to prezahtjevan posao.</p>
<p> U Uredu kažu da se mali broj zaštitnih nadzora opoziva jer se obveze ispunjavaju. Trenutačno se izvršava 173 uvjetnih osuda sa zaštitnim nadzorom, a 54 osobe čekaju na izdržavanje te sankcije. Od 2002. do 2005., zaprimljen je 381 takav predmet.</p>
<p>Ističu pritom da bi se alternativne sankcije, pa tako i zaštitni nadzor, trebale češće primjenjivati jer su, uz ostale prednosti, niži i troškovi nego kod izdržavanja zatvorskih kazni. Povratne informacije o izvršavanju zaštitnog nadzora su odlične, pa je za očekivati da će se europski trend gdje se promiču takve kazne uspostaviti i kod nas, kažu u Središnjem uredu. </p>
<p>Biljana Bašić</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Treba hitno mijenjati zakon o braniteljima </p>
<p>S gledišta autonomije sveučilišta, ali i zbog ravnopravnosti svih građana, Zakon bi što prije trebalo izmijeniti. To bi bilo jedino ispravno rješenje</p>
<p>Prorektor za nastavu i studente Vjekoslav Jerolimov, drugi je kandidat za rektora (abecednim redom) s kojim smo razgovarali o predizbornoj kampanji, stanju na Sveučilištu i provedbi Bolonjskog procesa.</p>
<p>• Kako ocjenjujete dosadašnji tijek izborne utakmice? Što je bilo dobro, a što loše u njoj?</p>
<p>- Po mnogo čemu dosadašnji tijek izborne utakmice neobičan je u usporedbi s prijašnjim izborima za rektora. U prvom redu istaknuo bih dobre kao što su demokratičnost i Statutom u osnovi predviđena transparentnost postupka, te broj i šarolikost glasača, predstavnika svih razina akademske zajednice. Loše su karakteristike rezultat nepovoljnih ili nejasnih odredbi dijelova Statuta koje su onemogućile dovršenje izbora u prvom postupku izbora rektora, odnosno omogućile različitost tumačenja i procedure prvog i drugog postupka.</p>
<p>• Doživljavate li »podbadanja« kao dio fer igre ili...?</p>
<p>- Pravo je svakog kandidata koristiti se različitim, pa i osebujnim metodama u prikazivanju svog programa najboljim. Osobno sam se ponašao u skladu s vlastitim vrijednostima i onako kako vidim primjerenim ponašanje rektora Sveučilišta u Zagrebu.</p>
<p>• Dobar dio fakulteta ove je akademske godine pogođen upisom prekomjernog broja studenata na temelju Zakona o braniteljima. Kako biste riješili taj problem?</p>
<p>- U postupku donošenja Zakona nisu predviđene sve okolnosti upisne politike te rizici i moguće negativne posljedice. Iako se ponekad tvrdi suprotno, krug institucija koje su donosile taj zakon nije podrazumijevao punu komunikaciju s akademskom zajednicom, koja se tako nije imala prigodu izjasniti. Stoga tvorci Zakona nisu sagledali sve moguće reperkusije njegove primjene, iako su namjere bile humane i pozitivne. </p>
<p>Smatram da je to pitanje trebalo rješavati uvođenjem mjera izdašne potpore stipendijama, smještajem, pomoći u nabavi nastavnih pomagala, olakšicama pri zapošljavanju i sl. No, odredbe Zakona moraju se provoditi dok one postoje.</p>
<p>• Biste li kao rektor inicirali promjenu Zakona?</p>
<p>- S gledišta autonomije sveučilišta i visokoobrazovnog sustava, a također i zbog ravnopravnosti svih građana pri upisnoj politici, Zakon bi što prije trebalo izmijeniti u odgovarajućim odredbama. To bi bilo jedino ispravno rješenje. Iako je o tome bilo govora, još nema naznaka skorih promjena. Mjere koje se u javnosti i u akademskoj zajednici spominju u posljednje vrijeme ne rješavaju osnovni problem ni u etičkom niti u akademskom smislu.</p>
<p>• Na fakultetima se žale na nedostatke kadrova i prostora. Je li ipak trebalo pričekati s uvođenjem Bolonjskog procesa?</p>
<p>- Zagovornik sam uvođenja Bolonjskog procesa. To je pitanje vrlo složeno, ali smatram kako je 'bolonjizaciju' trebalo provesti bez odgode. Međutim, mislim kako je u promjene trebalo ići postupno. Iskustvo iz svakodnevnog rada fakulteta i akademija govori u prilog takvom mišljenju. Upisom druge 'bolonjske' generacije studenata mogu se očekivati dodatne poteškoće s prostorom, opremom i brojem nastavnika.</p>
<p>• Ako budete izabran za rektora, u kom će se smjeru kretati Sveučilište?</p>
<p>- Budem li izabran, do kraja moga mandata - 2010., stručni studijski programi Sveučilišta trebali bi se postupno reducirati. Njima je mjesto na veleučilištima i samostalnim visokim školama. Sveučilište se mora posvetiti sveučilišnim programima, što podrazumijeva i veće mjesto istraživačkoj djelatnosti na Sveučilištu. Zalagat ću se za pravnu integraciju Sveučilišta koja je nezaobilazan korak u postizanju funkcijske integracije, pri čemu treba imati na umu kako pravna integracija nije sama sebi svrhom, nego je cilj postići višu razinu kvalitete obrazovanja s racionalnijim utroškom sredstava i postupaka. U tome smislu još postoje zakonske i druge nedorečenosti.</p>
<p>• Čula se zamjerka da niste osmislili financijsku komponentu razvoja Sveučilišta?</p>
<p>- Iako imam raznovrsne interese, ne utvaram si da imam sposobnosti i znanja renesansnog intelektualca. Nisam financijski stručnjak, niti školovani menadžer. Stoga se ne upuštam u aktivnosti za koje postoje školovani stručnjaci i ekspertni timovi. Bilo bi neprilično i pogubno za Sveučilište igrati se financijskog stručnjaka-amatera. Dakle, tek ako budem izabran, izabrat ću suradnike, stručnjake u tome području, pa razviti ured za financije i imovinu Sveučilišta. </p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="5">
<p>Muke po Hlapiću</p>
<p>MARIJANA MIKAŠINOVIĆ</p>
<p>Mogućnost tužbe zbog neispunjenih predizbornih obećanja ne postoji. Srećom za sudove, recimo naše, jer bi zaostatak, da mogućnost postoji, bio veći od sadašnjih 1,6 milijuna predmeta.</p>
<p>No, postoji mogućnost tužbe zbog krađe autorskih prava za, primjerice, projekt Hlapić-grada, koji je čelnica DC-a na lokalnim izborima obećala Velikogoričanima. Kako je Ivana Brlić Mažuranić 46 godina živjela i stvarala u Slavonskom Brodu, a tamošnja udruga Brod - grad iz bajke uskoro započinje realizaciju desetgodišnjeg projekta koji se naslanja na književničin opus, gradski čelnici i članovi udruge prijete joj tužbom. Ideja je zaštićena, ne može se Hlapića obećavati kako se komu svidi.</p>
<p>Kako je ovaj svijet naopak. Političare se ne može tužiti zbog neispunjenih obećanja, ali može ako ih ispune. Iako, kako priča s predizbornim obećanjima općenito stoji, panike ne bi trebalo biti. Samo bi se, naime, u zemlji bajki moglo očekivati ispunjavanje svega što se kaže u borbi za glasove.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Vraćanje digniteta</p>
<p>MLADEN BOKULIĆ</p>
<p>Povećanje primjene sredstava prisile policijskih djelatnika od 12 posto u prvom tromjesečju ove godine, u usporedbi s lanjskim razdobljem, neke bi moglo navesti na zaključak da se policija »raspojasala«, da je i za najmanji građanski neposluh spremna reagirati pendrekom, lisicama, tjelesnom snagom. No, stvarnost je drukčija. </p>
<p>Policija je, naime, napokon odlučila stati na kraj omalovažavanju i vrijeđanju svojih djelatnika, da bi vratila dignitet koji joj pripada, ali i zaštitila sebe, a time i građane. »Gospon policajac, onaj čovjek mi je sumnjiv... upravo su mi ukrali torbicu... zagradili su mi automobil«, neki su od zahtjeva građana policajcima kada su im nužni i kada su policajci ono što i trebaju biti, osobe na usluzi građanima, čuvari javnog reda i mira. No kada, primjerice, netko prebrzo vozi ili narušava javni red i mir u pijanom stanju, građani kao da dobiju »amneziju« i zaborave tko su i što su policajci koji odjednom postaju »smetnja« prema kojoj se potom upućuje niz uvreda, a nerijetko poleti i šaka. Kako li se samo policajci usuđuju zaustaviti prebrzog i alkoholiziranog vozača, te ga još i vezati ako je agresivan? </p>
<p>Mnogi se čude podacima o primjeni sile. Logično, jer policajci ta sredstva veoma rijetko koriste: skloniji su smirivanju i pokušajima da se izgrednika urazumi, nerijetko na štetu vlastite sigurnosti i dostojanstva. Ali se zato policajce, vidi čuda, nerijetko proziva da ne kontroliraju promet, da su odgovorni za prometnu nesreću, za razbojstva...</p>
<p>Javlja li se to dvostruki moral prema policajcima? Izvan granica Hrvatske, uvrijedi li netko policajca ili ga, ne daj Bože, udari, na vrat će si natovariti velike probleme, osude i kazne. U nas pak slijedi samo osuda iz redova policijskih čelnika, prijava i postupak koji nerijetko pada u zastaru, te katkada novčana kazna. </p>
<p>Uz uvredu i/ili udarac, policajcu tada slijedi još jedno poniženje. Kazna koju će izgrednik platiti za napad na policajca manja je od, primjerice, kazne za nevezivanje pojasom, što je dodatni popust izgrednicima.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Rimski rat</p>
<p>Misle li pobijediti, Amerikanci bi protiv Irana morali povesti prvi totalni rat u 21. stoljeću. Ipak, Washington neće srljati</p>
<p>FRAN VIŠNAR</p>
<p>Rat između Amerike i Irana ne bi bio običan prekomorski ekspedicijski pothvat ni sukob koji bi dobili samo američko ratno zrakoplovstvo i mornarički krstareći projektili. Iran nije Miloševićeva Srbija niti Irak Saddama Husseina. Slomiti tako borbeno stanovništvo i promijeniti vlast u Iranu za američke oružane snage značilo bi ponoviti pothvat ravan onome u završnici rata s Japanom 1944. - 1945. Iran će se boriti svim sredstvima i respektirajućom ljudskom silom te desecima tisuća kamikaza (»islamikaza«) spremnih u svako doba umrijeti za domovinu. Iran, usto, može vlastitim raketama obala-more spriječiti odvoz nafte iz Zaljeva, pobuniti šijite u Iraku i pokrenuti Hezbollah u Libanonu.</p>
<p>Za izravni vojni sudar s Irancima, Amerikanci bi morali provesti potpunu imperijalnu mobilizaciju. Ona je pak protivna demokraciji jer nameće izuzetni, dosad neviđeni ekonomski samoprijegor i osjetne ljudske žrtve u američkim redovima (i vojne zbog ratnih djelovanja i civilne zbog vjerojatne teroristička odmazde). Je li Amerika na to spremna? Javnost nije. Ona odavno nije zadovoljna ni s minimalnom cijenom koja se plaća da bi se održavao kaos u Iraku. Što se tiče američke oružane sile, mnogi su u Pentagonu zainteresirani da protiv Irana iskušaju oružja koja se lansiraju iz velikih visina, iza horizonta ili čak iz svemira. Iran bi bio idealan poligon i za testiranje specijalnih američkih gigantskih aviobombi s novim tipom eksploziva koji stvara učinak taktičkog nuklearnog oružja uništavajući podzemlje na velikoj dubini.</p>
<p>Misle li pobijediti, Amerikanci bi protiv Irana morali povesti prvi totalni rat u 21. stoljeću koji je u povijesti poznat kao »rimski rat« (da bi ubio neprijatelja vojnik mora biti jak, bez duše i milosti). Kao što je Rim zgazio Kartagu, za Pentagon bi jednako vrijedni cilj bio Iran: što je protivnik jači i odlučniji, pobjeda je slađa i znači američku prevlast u svijetu tijekom prve polovice stoljeća. Ipak, Washington neće srljati u »rimski rat«. Vijetnam i Irak poučna su iskustva. Ako vojska ne uvjeri politiku da može brzo i efektno razoriti iranski teokratski režim i zamijeniti ga umjerenijim, rata neće ni biti. Bez opipljive pobjede ne isplati ga se ni započinjati.</p>
<p>Američki vojni stroj temelji se na fantastičnim proračunskim sredstvima koja nitko drugi u svijetu nema, kao i na institucionalno discipliniranoj organizaciji. No, s tim drugim nešto škripi u posljednje vrijeme. Sve više mladih i obrazovanih časnika napušta oružane snage. Dozlogrdilo im je premještanje iz Afganistana u Irak (i obrnuto). Te rotacije mogu ih koštati glave, dok im civilni sektor nudi unosnije zarade. I novačenje vojnika gubi dah. Stoga je Pentagon promijenio neka vječna pravila da bi privukao što više ljudi: ubuduće, tetoviranje će biti dopušteno po rukama i leđima (i dalje je zabranjeno po licu i vratu).</p>
<p>Istodobno, u kopnenoj vojsci SAD-a dužnost, čast i domovina nekima više nisu dovoljan podmazivač. O kriminalu unutar vojnih redova u Pentagonu mudro šute iza fasade časti kojom se toliko ponose. Primjerice, u Južnoj Koreji američki vojnici organizirali su vlastite bande na rasnoj osnovi: La Raza za Latinoamerikance, NFL (Crnci za život) za Afroamerikance, te za bijelce Banditi srebrne zvijezde i Kauboji divlje stražnjice. Zar će takvi marširati na Teheran?</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="8">
<p>Prošlo je vrijeme jeftine energije</p>
<p>Stopiranje LNG-a, neotkrivanje novih izvora plina i nafte i još neki »plinski« problemi dovest će Inu i Mol u gospodarske teškoće</p>
<p>ZDRAVKO ŠIMUNIĆ</p>
<p>Obznanjeno je da će naša najveća kompanija Ina Ministarstvu gospodarstva uputiti zahtjev za povećanje (odobrenje) cijene plina, energenta koji ima uzlazni trend u potrošnji energije ne samo kod nas, nego i u svijetu. Iako je dosad Ina već nekoliko puta tražila odobrenje za povećanu cijenu toga energenta, zahtjev joj nije pozitivno riješen.</p>
<p> Država je time željela koliko-toliko očuvati ionako nizak standard svojih građana. Pri tome se javnosti nije davalo do znanja da se postojećom cijenom plina zapravo usporava Inin i državni plan razvoja plinske djelatnosti, zbog čega je u procesu istraživanja i realizacije plinskih bušotina nastala stagnacija, što je ujedno išlo u korist svjetske komunikacije, među njima i ruske, čiji plin uvozimo po znatno višoj cijeni od Inine prodajne cijene, a to nije malo ako se zna da iz Rusije uvozimo 40 posto plina u ukupnoj našoj potrošnji plina. Poznata rusko-ukrajinska problematika, koja je jedno kraće vrijeme utjecala na isporučene količine ruskog plina ne samo i našoj zemlji, pokazala je da bi se i ubuduće moglo događati da nam se iz Rusije smanjuje ugovorene količine plina, što bi u zimskim razdobljima imalo kod nas gotovo nesagledive posljedice.</p>
<p> Stopiranje LNG-a (ukapljeni naftni plin), neotkrivanje novih izvora plina i nafte i još neki »plinski« problemi dovest će Inu i Mol u gospodarske teškoće, a time i državu, koja je većinski vlasnik Ine. Da bi se sve to pravovremeno izbjeglo, bit će nužno odobriti Ini zahtjev za povećanje cijene plina. </p>
<p>Nedavno je Ina krenula u modernizaciju svojih rafinerija (Rijeka, Sisak). Iako je lani ostvarila ukupne prihode 3,3 milijarde američkih dolara i dobit oko 200 milijuna dolara, a i godinu ranije imala je pozitivno poslovanje, u modernizaciju rafinerija nije se tada krenulo s obzirom da se u poslovnom svijetu ugljikovodika govorilo da je u svijetu previše rafinerija. Tek se prije dvije godine u proljeće počelo govoriti da ipak u svijetu postoji manjak rafinerija, većinom sekundarnih rafinerijskih jedinica koje oplemenjuju naftne proizvode.</p>
<p> Godinu kasnije (2005.) uvedeni su novi standardi u Europi, što je izazvalo veću potrebu za nekim drugim vrstama naftnih proizvoda, čija je cijena u porastu. Hrvatska, koja će uskoro biti članica EU, mora kapacitete svojih rafinerija prilagoditi suvremenoj proizvodnji, jer će i to već sada utjecati na »brzinu« ulaska zemlje u EU. A to traži brža i veća ulaganja ne samo u naftni dio proizvodnje, već i u »plinski« dio istraživanja i plasmana plina.</p>
<p> Očito je već danas da tolika ulaganja Ina neće moći odvojiti samo iz svoje dobiti, pa će morati posegnuti i za kreditima u zemlji i u inozemstvu.</p>
<p> Poznato je da banke ranije nisu htjele podržati Inu u takvoj investicijskoj politici, mada su »naftaši« na vrijeme upozoravali nadležne da je krajnji čas za modernizacije rafinerija, istraživanje i razvoj ugljikovodika uz ogromna sredstva za ulaganja u ekologiju. Ekološka postrojenja također se koriste uz potporu inozemnih sredstava, vrlo su sofisticirana i okoliš gotovo ostavljaju u »nultom, početnom stanju«. Dijelom mi je poznata planirana investicijska politika Ine, pa mi je tako poznato i da je dr. sc. Tomislav Dragičević, predsjednik Uprave Ine, javno izjavio da bi realizacijom te politike domaći izvođači mogli izvoditi radove u vrijednosti od pola milijarde američkih dolara u tijeku četiri godine. A to nije mali novac. Pri tome treba imati u vidu i broj zaposlenih radnika u tim poduzećima. Iz dosad iznijetog vidljivo je da će cijena plinu morati biti povećana.</p>
<p> Ima jedan apsurd vezan uz LNG projekt: realizacijom toga projekta cijena plina koji će doteći u Hrvatsku bit će otprilike kolika je sada cijena ruskog plina. Ina i država podržavaju taj projekt, mada će cijena ukapljenoga naftnog plina biti daleko veća od sadašnje domaćeg plina. Ali baš »u tom grmu leži zec«. Povećana cijena LNG plina utjecat će i na razumno povećanje cijene plina iz domaće proizvodnje. </p>
<p>Autor je umirovljeni </p>
<p>diplomirani ekonomist</p>
<p> iz Đurđevca.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>BiH, otvorena rana Europe</p>
<p>Hrvatska i BiH mogu uspješnije živjeti zajedno pod uvjetom da to njihovi političari i narodi shvate i slobodno dogovore</p>
<p>MIROSLAV KRŽAK</p>
<p>Gospodin Slobodan Lang, političar, liječnik i humanitarac, u svom članku pod naslovom »BiH imaju pravo na poštovanje i mir« (Vjesnik, Stajališta, 14. travnja, 2006.) označio je Bosnu i Hercegovinu kao otvorenu ranu Europe te pokušao utvrditi razloge takva stanja.</p>
<p> On te razloge vidi uglavnom u usvajanju modela upravljanja kolonijama i protektoratima iz 19. stoljeća, umjesto da je već 1995. godine BiH bila primljena u EU, što bi joj donijelo mir i zalaganje za ljudska prava pojedinaca. A sve je spriječila sebičnost, nedostatak plemenitosti i odsutnosti vizije za budućnost.</p>
<p>Iako se donekle mogu složiti s autorom, mislim da narode manje pokreće plemenitost, a daleko više interesi i razumna sebičnost koja spoznaje granice svojih mogućnosti te organizacijom i vodstvom ljudi s vizijom u dogovoru s drugima može donijeti i stvarni boljitak. Bosni i Hercegovini je upravo to nedostajalo i još uvijek nedostaje.</p>
<p>Negdje od polovice 19. stoljeća naovamo u Bosni i Hercegovini razvijale su se najprije dvije nacije: hrvatska i srpska, a zatim pod Titom i treća: muslimanska, odnosno danas bošnjačka nacija, živeći međusobno izmiješane, ali nikada ravnopravne. Ako su katolici - Hrvati dolaskom Austrije dobili makar i minimalne privilegije nad pravoslavcima i muslimanima, stvaranjem Kraljevine SHS to su postali pravoslavci - Srbi. Na kraju, poslije više prisilnog nego dobrovoljnog i spontanog Titovog »bratstva i jedinstva«, uporno je izazivan rat nakon navodnog ubojstva u srpskim svatovima. JNA i srpske paravojne snage praćene TV kamerama pred očima su čitavog svijeta pucale na mirne i nenaoružane ljude koji su na ulicama Sarajeva nekoliko dana izvikivali parole za mir (»Ljudi, ne pucajte!«). Uslijedio je krvavi rat u kome su sve tri strane dobivale pomoć izvana te Daytonski mir i protektorat o kojem govori autor.</p>
<p>Bit problema je u tome što se Bosna i Hercegovina od austrijske okupacije naovamo nije slobodno razvijala. Ne može se tvrditi da rata i ratova i tada ne bi bilo, ali da nije bilo pomoći izvana, rat ne bi bio tako krvav.</p>
<p>Čudno je zazvučalo kad je, prije nekoliko dana, gospodin Milorad Dodik u ime Republike Srpske na Hrvatskoj radioteleviziji izjavio da Srbi ne mogu biti ravnopravni u BiH ako nemaju svoje »republike«. Srba je u BiH blizu 40 posto, uz većinu koja je i razjedinjena na Bošnjake i Hrvate. Kako, dakle, ta znatna manjina uz razjedinjenu većinu može biti neravnopravna i ugrožena? Odgovor je samo jedan, može ako nema pravih ciljeva, ako ih ne osjeća, odnosno: ako je izmanipulirana.</p>
<p>Bosna i Hercegovina ima pravo na poštovanje i mir, ali i jedno i drugo moraju izboriti njeni ljudi bez miješanja sa strane. A ako netko misli da nije moguće da Bošnjaci, Srbi i Hrvati žive zajedno u miru, već da se Hrvati moraju priključiti Hrvatskoj, a Srbi Srbiji (i Crnoj Gori, ako kojim slučajem ostane u zajednici sa Srbijom), neka se sjeti Švicarske i gospođe Carle Del Ponte. Ona živi u talijanskom dijelu Švicarske i niti ona niti itko iz tog dijela Švicarske nije nikad izjavio da oni ne mogu biti ravnopravni sa švicarskom većinom te bi se trebali priključiti Italiji. Slično je i u Belgiji, gdje usprkos nekim trvenjima između Flamanaca (Nizozemaca) i Valonaca (Francuza) ti se dijelovi nisu priključili »matičnim« zemljama, iako bi to, bar zemljopisno, bilo vrlo lako izvesti. I, još nešto! Hrvatska i Bosna i Hercegovina mogu najuspješnije živjeti zajedno pod uvjetom da to njihovi političari i narodi shvate i slobodno dogovore. Ovakvim čuvanjem »međusobne ravnopravnosti« uz istovremeno inzistiranje na pomoći od susjeda, dakle i ovisnosti o njima, ljudi u BiH, htjeli ili ne, morat će trajno plaćati visoku cijenu koju sada plaćaju protektoratom.</p>
<p>Autor je doktor znanosti, redoviti sveučilišni profesor u mirovini.</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Zdravstvo gradi palaču</p>
<p>U dnevnim novinama od utorka, 18. travnja, vidio sam izvješće o rezultatima natječaja za izradu idejnoga arhitektonsko-urbanističkog rješenja zgrade Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje!?</p>
<p>Koje li bahatosti! U vrijeme sve skupljih zdravstvenih usluga, sve skupljih lijekova i bolnica, gubitka u bolnicama, Hebrang i Ljubičić grade palaču. Zar ne bi bilo bolje da saniraju gubitke ili da pojeftine zdravstvenu zaštitu. </p>
<p>Ako je Vlada smijenila direktora pošte, pa valjda može i rastrošnog ministra. I ne samo jednog.</p>
<p>EUGEN PULIĆZAGREB</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Monopol u kapitalizmu!</p>
<p>Donošenjem pisanica pred Tvornicu duhana Zagreb i svojim potpisima potpore Zagrepčani su još jedanput izrazili solidarnost s radnicima.</p>
<p> A mnogi pušači ovih dana govore da bi prestali kupovati cigarete Tvornice duhana Rovinj kad bi imali mogućnost kupovati neke druge cigarete. Jer TDR ima monopol proizvodnje cigareta u Hrvatskoj, što je suprotno biti kapitalizma. A o tome ovih dana nitko ne govori ili barem ne dovoljno glasno.</p>
<p>ANA MRAZZAGREB</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="12">
<p>Čistoća zasad neće vraćati novac </p>
<p>Zagrebačko komunalno poduzeće Čistoća u srijedu je dobilo rješenje Državnog inspektorata kojim se zabranjuje daljnja naplata naknade za odvoz glomaznog otpada, potvrdio je Vjesniku direktor Čistoće Joso Bićanić. »Državni inspektorat je na razini višoj nego što smo mi i morat ćemo ga poslušati«, kazao je , istaknuvši da će iskoristiti zakonski rok od osam dana za žalbu. U Čistoći su smatrali da krupni otpad nije dio komunalnog otpada, pa su stoga napravili posebnu stavku. »Činjenica je da obavljamo odvoz glomaznog otpada i da to moramo naplatiti«, rekao je Bićanić, dodavši da će, u slučaju ukidanja posebne naknade, tu cijenu nekako morati uvrstiti u cijenu odvoza komunalnog otpada. U vezi s povratom naplaćenog novca domaćinstvima, Bićanić nije želio ništa precizirati, dok rješenje ili očitovanje Inspektorata na žalbu Čistoće ne budu konačni. Ako bi došlo do povrata novca, kad bi svi računi za veljaču i ožujak bili naplaćeni, Čistoća bi morala vratiti više od sedam milijuna kuna. Predsjednik uprave Gradskoga komunalnoga gospodarstva Slobodan Ljubičić kazao je da je o mogućim sankcijama za direktora Čistoće još prerano govoriti. Ponovio je da će se odvoz glomaznog otpada morati naplaćivati na neki drugi način, jer se » trošak mora namiriti«. Dodatna mjesečna naknada u visini od 12 kuna za odvoz krupnog otpada, koja se naplaćuje od 1. veljače, nije zakonita, tvrde u Državnom inspektoratu, jer se u Zakonu o komunalnom gospodarstvu i glomazni smatra komunalnim otpadom.</p>
<p>Shodno tome, u priopćenju Inspektorata stoji da će zabrana daljnje naplate stupiti na snagu u roku jednog dana nakon dostave rješenja Čistoći, a da će rokovi za povrat naplaćenog iznosa domaćinstvima ovisiti o broju naplaćenih uplatnica. </p>
<p>Igor WeidlichHrvoje Dorešić</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>»Mućke« sa stambenom pričuvom </p>
<p>Glasnogovornica GSKG-a Renata Maračić kaže da »muljatore« treba tužiti uz konkretne dokaze i potpise većine suvlasnika zgrade</p>
<p>Raznoraznim »mućkama« mnogi predstavnici suvlasnika novac iz stambene pričuve spremaju u vlastiti džep. Vjesnikovom novinaru nedavno se povjerio jedan od njih, koji je iz razumljivih razloga, ostao anoniman.</p>
<p>»Moj poznanik ima tvrtku koja surađuje s GSKG-om i tamo ima poznanstva«, priča predstavnik suvlasnika. Kad se pojavi manji kvar, koji može popraviti on ili netko od njegovih prijatelja, raspiše natječaj. Kaže da se potom dogovori s poznanikom koji ponudi najnižu cijenu na natječaju, a on, naravno, bira najpovoljniju ponudu. »U 'papirima' piše da popravke obavljaju radnici iz poznanikove tvrtke, a u biti radim ja s ekipom iz naselja«, objašnjava Vjesnikov sugovornik. Poznanikovoj tvrtki plaća PDV i dogovorenu cijenu za »papirologiju«, a ostatak novca s računa iz stambene pričuve sprema u - svoj džep.</p>
<p>»U ovom slučaju smo nemoćni, osim ako toga predstavnika suvlasnika ne prijavi i ne tuži većina suvlasnika njegove zgrade«, kaže glasnogovornica GSKG-a Renata Maračić. GSKG kao upravitelj nema ovlasti tužiti korumpiranog predstavnika suvlasnika. Ako suvlasnici sumnjaju na »mućke« svojih predstavnika, trebaju poslati pisane primjedbe na izvođača radova GSKG-u, a potom slijedi sučeljavanje. »Mi možemo reagirati jedino ako imamo konkretne dokaze«, kaže Renata Maračić i upozorava suvlasnike na predstavnike koji »blisko« surađuju s pojedinim izvođačima radova. Inače, svaki natječaj za popravke u zgradama provodi se preko jednog od 12 GSKG-ovih referenata, koji su podijeljeni po gradskim četvrtima.</p>
<p>Od 6500 predstavnika suvlasnika, u prošlih godinu dana smijenjeno je njih 450. »Suvlasnici se žale zbog netransparentnog poslovanja i loših međususjedskih odnosa«, kaže Renata Maračić. </p>
<p>Jedan od stanara zgrade na Vrbanima ispričao je da im je predstavnik suvlasnika ponudio »farbanje« ulaza za 16 tisuća kuna. »Tražili smo da nam pokaže ponude, ali na papiru je bilo navedeno ime samo jedne tvrtke«, priča stanar. </p>
<p>Pitali smo ga zašto je predstavljena samo jedna ponuda, no on je počeo »muljati«. »Nakon toga jedan se stanar s njim žestoko posvađao pa smo ga odlučili smijeniti jer je tako reagirao i prethodnih godina«. Objašnjava da su skupili potpise suvlasnika, koji drže 51% stanova u ulazu, i zahtjev za smjenu poslali su GSKG-u. </p>
<p>Renata Maračić kaže da svi suvlasnici imaju pravo pregledati natječaje za popravke. </p>
<p>Objašnjava da se pozivni natječaj, koji mora imati najmanje tri ponude, raspisuje ako cijena popravka iznosi od 20 do 50 tisuća kuna. Za popravke, koji koštaju više od 50 tisuća kuna, raspisuje se javni natječaj i uzima kredit.</p>
<p>Sve zgrade imaju godišnji program radova koji, prema stanju zgrade, predviđa hitne, male i veće popravke. »Svi suvlasnici imaju pravo kontrolirati knjigovodstveno stanje zgrade - prikaz popravaka i korištenje novca iz pričuva«, kaže Renata Maračić. Završni račun svoje zgrade suvlasnici mogu naći i na internet stranici www.GSKG.hr.</p>
<p>Tomislav Marinović</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Rožić: »Bandić kupuje glasove oporbe«</p>
<p>Bandić je u holdingu zaposlio čitavu bivšu oporbu, a i neke sadašnje zastupnike, tvrdi Miroslav Rožić (HSP) </p>
<p>Zagreb bi za nekoliko mjeseci mogao postati prva jedinica lokalne samouprave u Hrvatskoj, koja će dobiti skupštinsko povjerenstvo za sprečavanje sukoba interesa.</p>
<p>Na tu ideju došao je čelnik zagrebačkog HSP-a, Miroslav Rožić, i to zbog zapošljavanja Stipe Tojčića (HNS) i Žarka Delača (Nezavisna lista Borisa Mikšića). Na mjesto pomoćnog direktora za tehničke poslove u Zagrebačkim cestama nedavno je zaposlen i haespeovac Stipo Ćorić. </p>
<p>A jedan od donedavnih najžešćih Bandićevih političkih suparnika, Nenad Ivanković, zaposlen je u holdingu, kao savjetnik za medije. Mislav Žagar, bivši haenesovac, također je našao svoje mjesto u novoj, reorganiziranoj upravi Grada – kao zamjenik direktora Autobusnog kolodvora. Uz to, Žagar je i novopečeni esdepeovac.</p>
<p>Rožić konstatira da je Bandić u holdingu zaposlio čitavu bivšu oporbu te da ga ne zanima koalicija, nego »kupuje« pojedine zastupnike. »Stipe Tojčić jedan je od glavnih operativaca u holdingu, a sjedi u oporbenim klupama Skupštine«, kaže Rožić i smatra da to nije protuzakonito, ali da je nemoralno. Pita se kome će on biti odan, Bandiću ili HNS-a.</p>
<p>»Rožićeva tumačenja sukoba interesa nisu točna«, odgovara izvršni potpredsjednik holdinga, haenesovac, Stipe Tojčić. Smatra da je holding poslovni, a ne politički sustav te da je u njemu radi posla, a ne zbog politike. Tvrdi da njegovo zaposlenje u holdingu nitko nije uvjetovao, a da je tako bilo – ne bi prihvatio taj posao. Komentare oporbe o njegovu priklanjanju Bandiću naziva spekulacijama. »I dalje ću djelovati kao oporba i licemjeri su svi koji smatraju da posao ima veze s politikom«, kaže Tojčić.</p>
<p> Ćorićevo zapošljavanje na jednu od rukovodećih pozicija u gradskoj tvrtki Rožić nije želio komentirati. Stipo Ćorić kaže da ne osjeća da bi bio u sukobu interesa. »Uvijek ću biti kritičan prema odlukama za koje ću smatrati da nisu ispravne«, tvrdi Ćorić. Smatra da je sposoban za taj posao jer je u Zagrebačkim cestama zaposlen punih 36 godina, te da ima mnogo iskustva.</p>
<p>No ipak, Rožić je svjestan da za osnivanje povjerenstva za sprečavanje interesa treba najprije u Saboru tražiti promjene Zakona o sukobu interesa. On ne predviđa da svaka lokalna jedinca ima svoje povjerenstvo. »Ako uspijemo u Saboru, do lipnja ćemo svoj prijedlog predstaviti Skupštini Grada«, najavljuje Rožić.</p>
<p>Sveučilišni profesor i gradski zastupnik s liste SDP-a, dr. Ivo Josipović, objašnjava da je zakonodavac definirao područja sukoba interesa i odredio jedno povjerenstvo na državnoj razini, koje o tome odlučuje. »Može se raspravljati o tome, je li to učinjeno na najbolji način«, kaže Josipović i tumači da Stipe Tojčić i drugi političari, zaposleni u holdingu, pravno gledano nisu u sukobu interesa. »Druga je stvar vjeruje li HNS ili HSP da će njegovi zastupnici slijediti stranačku politiku. No to oni moraju riješiti međusobno«, naglašava.</p>
<p>Tomislav Marinović</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Klizači još uvijek nemaju led</p>
<p>Predsjednica Gradske skupštine Tatjana Holjevec održala je u srijedu u svom uredu redoviti prijem građana. Predsjednici su se prvi obratili zagrebački klizači i hokejaši s trenerom Krešimirom Spajićem. Požalili su se na problem vezan uz Ledenu dvoranu Doma sportova. </p>
<p>Dvorana se, kako kažu, koristi za razne koncerte i slabo posjećene sportske manifestacije, tako da su mali hokejaši i klizačice prisiljeni treninge održavati na otvorenim klizalištima na Šalati i Zagrebačkom velesajmu, često u kasnim noćnim terminima gdje djeca treniraju i na temperaturama ispod ništice.</p>
<p>Grad Zagreb održava led u dvorani, ali je on nedostupan klizačima. Trener Spajić istaknuo je i kako u Hrvatskoj ima malo hokejaških klubova, a dok se situacija s terenima ne riješi, nemoguće je raditi na popularizaciji tog sporta.</p>
<p>Nakon sportaša, Tatjani Holjevac obratila se Katica Kukura u pratnji Sanje Sarnavke iz udruge Babe. Tema razgovora bile su zlostavljane žene, kojima je nakon boravka u prihvatilištu potrebna pomoć u nastavku života. Gospođa Kukura i sama je bila žrtva zlostavljanja te je istaknula kako se žene nakon zlostavljanja vrlo teško financijski i emotivno snalaze te su prisiljene reintegrirati se u društvo za koje nisu psihički ni fizičke spremne. Od Grada traži potporu u osnivanju projekta kojim bi branitelji oboljeli od PTSP-a, koji su i sami bili žrtve nasilja, pomogli zlostavljanim ženama.</p>
<p>Davor Ivanov</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Plakate lijepe bez straha od kazni </p>
<p>Komunalni redari, za lijepljenje plakata na neprimjerenim mjestima, naplaćuju kaznu od 100 kuna</p>
<p>I prolaz između Tkalčićeve i Radićeve, kao mnogi drugi prostori u gradu, nagrđuju plakati, zalijepljeni na mjestima koja za to nisu predviđena. U tom poslu zatekli smo i mladića koji je želio ostati anoniman. »Znam da ovdje ne smijem lijepiti plakate«, a na upit jesu li ga ikada »omeli« komunalni redari, odgovara potvrdno. </p>
<p>»Prošli tjedan komunalni redari su mi naplatili 100 kuna«, rekao je mladić uz negodovanje jer je u istome zatečen i prije dva tjedna, kada mu nisu naplatili kaznu, iako je i tada lijepio plakate na zabranjenim mjestima. »Agencija za koju radim dobila je plakate od Grada Zagreba pa, iako su komunalni redari vidjeli da ih stavljamo na površine, koje za njih nisu predviđene, nisu nam naplatili kaznu«, koju bi ionako platila agencija ili klubovi za koje radi. </p>
<p>O plakatiranju na nedozvoljenim mjestima, Vjesniku je odgovoreno u Gradskom uredu za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, izgradnju Grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet, da plakate svakodnevno uklanjaju studenti, koji za njih rade preko Student servisa. No, čiste površine ubrzo se, međutim, ponovo ispunjavaju nelegalnim plakatima. </p>
<p>Ako se plakati lijepe bez odobrenja i na neprimjerenim mjestima, komunalni redari mogu naplatiti kaznu od 100 kuna, a u prekršajnom postupku je za pravne osobe propisana globa od 700 do 1000 kuna.</p>
<p>Anita Končar</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Iznajmljivanje soba - unosan posao </p>
<p>»Agencije su nam prognozirale da nitko neće dolaziti, ali su potom predložile suradnju, koju smo odbili«</p>
<p>Budući da Zagreb postaje sve atraktivnije turističko odredište, sve više građana odlučuje se na iznajmljivanje soba i apartmana, a turistima je takav smještaj mnogo jeftiniji od hotela. </p>
<p>Mirna noć, kuća u vlasništvu Tarika Fejzagića, koja ima 15 ležaja, odnosno dva apartmana i pet dvokrevetnih soba, lani je ostvarila 2250 noćenja. »Posjetili su nas gosti iz 42 zemlje«, priča gospodin Fejzagić, Australije, Urugvaja, Tanzanije, Argentine i Somalije. </p>
<p>Na ulazu u kuću, koja se nalazi blizu park-šume Dotršćina u Miroševečini, nalazi se zemljopisna karta svijeta, okružena zastavama svih zemalja, a kraj onih, odakle su gosti, stavlja se oznaka. Budući da Mirna noć ima internet stranicu, prevedenu na osam jezika, gosti najčešće tako saznaju za sobe i apartmane u toj kući. </p>
<p>Sharon Draper, studentica Glazbene akademije iz Melbournea, od prije dva mjeseca je u Zagreb, gdje uči violončelo kod profesora Valtera Dešpalja. »Ovdje se osjećam kao u vlastitoj obitelji i lakše podnosim odvojenost od roditelja«, kaže Sharon.</p>
<p>Poslom, koji je ubrzo postao obiteljski, Fejzlagići su se počeli baviti prije četiri godine. Do tada su iznajmljivali sobe podstanarima. Budući da se to nije isplatilo, Tarik Fejzagić je izabrao turističku djelatnost, u kojoj mu pomaže supruga Katica obavljajući administrativne poslove. </p>
<p>Gradski ured za gospodarstvo ocijenilo je apartmane Mirna noć s tri zvijezdice. U svim sobama istaknuti su cjenici na hrvatskom i engleskom jeziku, koje je odobrio Državni inspektorat. Najam dvokrevetne sobe iznosi 180 kuna, a pomoćni ležaj naplaćuje se 100 kuna. U cijenu je uračunato i osiguranje osoba u slučaju nezgode. Takav smještaj u hotelu košta najmanje 700 do 800 kuna dnevno. </p>
<p> Domaći gosti, koji dolaze u Zagreb na liječenje, imaju popust od deset posto ako ostanu duže od tri dana.</p>
<p>Unatoč konkurenciji, u kojoj su, kaže, najbrojniji oni što rade na crno, ostvarili su zavidan uspjeh. »Svake godine imamo 20 posto više gostiju. Jako smo zadovoljni poslom unatoč troškovima i znatnim ulaganjima. Tajna uspješnog poslovanja je, kažu Fejzlagići, obiteljski ugođaj. »Poštujemo privatnost svakog gosta i uvijek smo mu na raspolaganju ako što zatreba«. </p>
<p>Supruga Katica stranim turistima olakšava snalaženje u Zagrebu. »Kupujem tramvajske karte ili dajem raspored autobusa ako turisti nemaju automobil, upoznajem ih s brošurama Turističke zajednice i događanjima u gradu. Budući da nam je kuća daleko od centra grada, agencije su nam, kad smo započeli ovaj posao, prognozirale da nam nitko neće dolaziti, ali kada su shvatile kako nam dobro ide, pokušale su surađivati, što smo odbili«. </p>
<p>Supružnici ne žele povećati smještajne kapacitete svoje kuće za iznajmljivanje jer bi, kažu, to tada postao biznis, a oni u svom poslu žele zadržati obiteljski duh i toplinu doma.</p>
<p>Martina Pauček</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>»Zagrizimo hrvatsko«</p>
<p>Narodno sveučilište Dubrava, u sklopu programa ekologije življenja i promocije hrvatske narodne baštine, pokreće, u suradnji s Tržnicama Zagreb, etno-eko akciju oživljavanja tržnice Dubrava jednomjesečnom manifestacijom Zeleni plac. Otvorenje će se održati na Dan planeta Zemlje, u subotu 22. travnja, od 10 do 13 sati, na Tržnici Dubrava u Cerskoj 1a.</p>
<p>Manifestaciju je potakla višegodišnja želja građana Dubrave i inicijativa Vijeća gradske četvrti Donja Dubrava da se tržnica Dubrava revitalizira ponudom eko-etno proizvoda. Pokrovitelj Zelenog placa je Gradski ured za poljoprivredu i šumarstvo, a ona je dio programa Tržnica Zagreb - Zagrizimo hrvatsko. </p>
<p>Na prvom događanju, eko-etno proizvode ponudit će više od 40 renomiranih proizvođača voća i povrća s obiteljskih gospodarstava, meda, ljekovitog bilja i suvenira, inspiriranih hrvatskom narodnom baštinom. Uz jurjevski folklorni program KUD-a Horvati, predstavit će se tradicijski obrti, tkanje, lončarstvo, košaraštvo, a djeca će moći pogledati kazališnu predstavu Tigar Teatra.</p>
<p>Na otvorenju Zelenog placa, promovirat će se akcija Uljepšajmo Dubravu - jedino zagrebačko natjecanja za izbor najljepšeg cvijećem ukrašenog prozora, balkona i vrta.</p>
<p>Sljedeća događanja i prigodne prodaje u sklopu manifestacije Zeleni plac, planiraju se pretposljednjih subota u mjesecu, 20. svibnja, na dan mladog povrća i 17. lipnja.</p>
<p>Martina Pauček</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="19">
<p>Zarobljeni nad New Yorkom</p>
<p>NEW YORK</p>
<p> – Nakon cjelonoćne akcije spašavanja, newyorška je policija u srijedu pred zoru napokon uspjela spasiti i na zemlju spustiti svih 67 putnika i dva vozača koji su cijelu noć probdjeli – viseći nad gradom u dvije žičare javnog prijevoza. Dramu je izazvao mehanički kvar, još u 17.15 sati u utorak poslijepodne po mjesnom vremenu, zbog kojeg je nestalo struje pa su žičare stale kao ukopane – jedna nad East Riverom (s 47 putnika), a druga nad Manhattanom (s 22 putnika).</p>
<p>Nesretni su putnici u zraku nad »Velikom jabukom« ukupno proveli više od 12 sati. Uzgred, jedna vožnja traje – pet minuta. Među putnicima je bilo najmanje petnaestero djece školske i predškolske dobi pa im je policija cijele noći dizalicom dostavljala hranu, vodu i čiste pelene. Budući da svaka žičara može primiti oko 125 ljudi, sreća je što su žičare zapravo bile poluprazne.</p>
<p>Unatoč nelagodi, prohladnom vremenu i neizvjesnoj situaciji, atmosfera u žičarama navodno je bila prilično opuštena, neki su čak pjevali i plesali, dok su se mlađi zabavljali igrama na mobitelima. Uzrok nestanka struje u sustavu »Roosevelt Island Tramway cars« još nije poznat. Žičare koje spajaju New York s otočićem Rooseveltom (između Manhattana i Queensa), nude divan pogled s visine od oko 100 metara. Na otočiću živi 10.000 stanovnika, a osim žičarom - jedinom te vrste u Sjevernoj Americi - do njega se može još i metroom ili autom preko mosta. [reuters, akb]</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Armstrongu darovali kamen s Mjeseca</p>
<p>CINCINNATI</p>
<p> – Neil Armstrong među astronautima zaslužuje posebno poštovanje, jer ipak je to prvi čovjek koji je kročio na Mjesec. Zato mu se odužila i matična NASA, darovavši mu u srijedu komadić Mjesečeve stijene koju je Armstrong na Zemlju. »Meni će pripadati samo dok budem govorio. Zato ću govoriti duže no obično«, našalio se taj član posade »Apolla 11« na svečanosti uručenja nagrade. Kamen težine dva grama, sivi zrnati bazalt upakiran u prozirnu plastiku, dio je NASA-ina priznanja »Ambasadori istraživanja«. Predana mu je u prigodi obilježavanja 35. obljetnice povjesnog događaja 20. srpnja 1969., kad su Armstrong i kolega mu Buzz Aldrin šetali Mjesecom. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Primorac i Zver: Sport pozitivno utječe na odnose država </p>
<p>LJUBLJANA</p>
<p> – Sport, jednako kao i umjetnost, može pozitivno utjecati i na političke odnose država, konstatirali su u srijedu u Ljubljani hrvatski ministar znanosti, obrazovanja i športa Dragan Primorac i slovenski ministar za školstvo i šport Milan Zver nakon košarkaške utakmice koju su odigrali u hali Tivoli. »Sport kao i glazba otvaraju vrata politici«, rekao je Zver nakon košarkaške utakmice između ekipa ministarstava i učenika Hrvatske i Slovenije, održane u povodu završnice turnira slovenske Školske košarkaške lige. Tim hrvatskog ministarstva ojačali su Franjo Arapović i Danira Bilić te pjevač Petar Grašo dok su za slovensku momčad igrali i bivši košarkaši Dušan Kotnik i Peter Vilfan. Utakmica je završila rezultatom 44: 31 za Slovence. Primorac i Zver su također naglasili da su njihov susret izričito podržali i premijeri Ivo Sanader i Janez Janša. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>U Italiji razbijen pedofilski lanac</p>
<p>RIM</p>
<p> – Talijanska je policija u srijedu objavila da je uhitila 18 osoba iz pedofilskog lanca koji je djecu imigrante i djecu iz nogometnih klubova slao u rimske stanove kao »seksualno roblje«. Pedofili iz lanca zlostavljali su najmanje 200 djece stare između 8 i 16 godina, no dosad je identificirano tek 40 žrtava, ponajvećma siromašne siročadi koja je prosila po talijanskim ulicama. Među uhićenima je i šest Rumunja, a jedna je Rumunjka čak prodala i vlastito dijete – za 700 eura. Uhićeno je i 12 Talijana, uz ostale i dječji nogometni trener koji je snimao seks s maloljetnicima. [akb]</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>U 110. godini umrla najstarija Finkinja</p>
<p>HELSINKI</p>
<p> – Anna Hagman, najstarija stanovnica Finske, umrla je u 110. godini, u domu umirovljenika na otoku Aaland u Baltičkome moru. Anna Hagman svoj je 110. rođendan proslavila 27. prosinca, a najstarijom državljankom Finske postala je nakon smrti Hilde Haekkinen, koja je umrla 31. prosinca, tek mjesec i pol prije svoga 112. rođendana. U Finskoj žene prosječno žive 82 godine, a muškarci 75. Po Guinnessovoj knjizi rekorda, najstarija Zemljanka danas živi u Ekvadoru, zove se Maria Ester Heredia Lecaro i ima 116 godina. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>U jednoj noći skupio 116 kaznenih bodova</p>
<p>RIM</p>
<p> – Rekordi su da se ruše, pomislio je možda dvadesetogodišnji Talijan iz Bolzana koji je -prikupivši u jednoj jedinoj noći čak 116 kaznenih bodova - postavio novi neslavni rekord na Apeninskom poluotoku. Mladić je divljajući automobilom po Bolzanu načinio 11 velikih prometnih prekršaja, te nekoliko manjih te tako skupio ukupno 116 bodova. Uz ostalo je vozio u alkoholiziranom stanju, prošao kroz crveno svjetlo te noću vozio bez upaljenih svjetala, što je donedavno bila redovita slika i s naših prometnica. Inače, u Italiji se bez dozvole ostaje nakon prikupljenih 20 kaznenih bodova.</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Nagrada sestri Dalaj-lame</p>
<p>STOCKHOLM</p>
<p> – Jetsun Pema, sestra Dalaj-lame, primila je u Švedskoj uglednu nagradu »World Children's Honorary Award«, kojom joj se odaje priznanje za njezin požrtvovan rad s djecom izbjeglicama. Jetsun Pema u zadnjih je 40 godina, naime, osigurala smještaj i školovanje za oko 15.000 malih Tibetanaca izbjeglih u Indiju. [akb]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="26">
<p>Nadahnuti svetačkom ostavštinom</p>
<p>Sv. Ivan Nepomuk je svetac koji je svojom dosljednošću pridonio žrtvu upravo kao što su to činili i brojni naraštaji srednjoeuropejaca kako bi se stvorio zajednički prostor što ga nazivamo Europskom Unijom. Riječ je o prostoru u kojemu više nikada neće biti ratova i sukoba među narodima i to je ono plemenito u ideje ove izložbe- riječi su ministra kulture RH Bože Biškupića prigodom otvaranja izložbe »Ivan Nepomuk - svetac Srednje Europe« što je otvorena u srijedu navečer u Muzeju »Mimara« u organizaciji Uredu za inozemnu kulturnu suradnju Gornje Austrije.</p>
<p>Sv. Ivan Nepomuk živio je krajem 14. stoljeća no njegov se kult u svojoj punini ostvario tek u 17. i 18. stoljeću. On je zbog svoje ispovjedne tajne imao tragičnu sudbinu a njegova je kanonizacija bila gotovo iznuđena od Rima upravo zbog neobično velikog štovanja češkoga puka- napomenuo je Karel Drhovsky, ravnatelj češkog Državnog instituta za spomenike u Plznju s čijom je suradnjom i ostvarena izložba što prikazuje radove suvremenih umjetnika iz 12 europskih zemalja. </p>
<p>Inače, izložbeni je projekt pokrenut na inicijativu Aldemara Schiffkorna s ciljem predstavljanja duhovne ostavštine sveca mučenika koja je bila osobito važna u zemljama gdje je komunistički režim zabranjivao slobodu vjeroispovijesti. Upravo je ta činjenica povezala brojne srednjoeuropske umjetnike da potpuno slobodno reinterpretiraju svečevo duhovno nasljeđe te još čvršće povežu srednjoeuropski prostor- napomenula je Helga Konrad, veleposlanica Republike Austrije.</p>
<p>Zanimljivo je da je u projekt, potpomognut i Austrijskim kulturnim forumom, uvrštena i slika zagrebačkog umjetnika Tomislava Buntaka koja prikazuje svečeva stradanja te će nastaviti putovanje srednjoeuropskom regijom. </p>
<p>Leila Topić</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Herojski pothvat </p>
<p>Izlazak prvih novina na hrvatskome jeziku »Kraljskoga Dalmatina« pokazao je da je Hrvatska tada držala korak s razvijenim europskim sredinama</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Kada je 12. srpnja 1806. godine u Zadru izašao prvi broj novina »Kraljski Dalmatin – Il Regio Dalmata«, bio je to jedan od ključnih događaja u povijesti hrvatske kulture i civilizacije. Dvjestotu obljetnicu prvih hrvatskih novina, doduše dvojezičnih: na hrvatskome i talijanskome jeziku, obilježava izložba »Početci hrvatskog novinstva i publicistike«, otvorena u srijedu u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici. </p>
<p>Nakon prvih periodičkih publikacija koje se u Hrvatskoj pojavljuju u 18. stoljeću, najprije na latinskome, a potom na njemačkome jeziku, prve novine na hrvatskome jeziku izdane su u Zadru, podsjetio je u uvodnoj riječi ravnatelj NSK Josip Stipanov. </p>
<p>Taj je događaj pokazao da je Hrvatska tada držala korak s razvijenim europskim sredinama, odnosno da je Hrvatska sastavnica toga europskog kulturnog kruga i što se pojave novina i periodike tiče, kazao je Stipanov. Autor izložbe Srećko Lipovčan ukazao je na kriterij relevantnosti onoga što će se objaviti u novinama, vidljiv već u prvim novinama, gdje je važno imalo prednost pred zanimljivim. Višejezičnost autora stoji u raskoraku s mogućnostima čitateljstva, primjećuje Lipovčan.</p>
<p>Publikacije su u svojim ranim godinama često plaćale visoku cijenu svoga javnog angažmana – često su bile ugašene brzo nakon početka izlaženja, a intelektualci i vrhunski učenjaci svoga vremena, ekipa koja je pokretala prve publicističke projekte u Hrvatskoj, »rijedak su primjer koncentracije pameti i upornosti koja se više nije ponovila u hrvatskom novinarstvu«, kazao je Lipovčan.</p>
<p>Akademik Radoslav Katičić istaknuo je važnost izložbe koja otvara trend vraćanja novinarstva s rubova prema središtu interesa povjesničara. Francuskoj zahvaljujemo što su se pojavile prve novine na hrvatskome, kazao je Katičić, dodajući da je po zapovijedi tiranske vlasti uveden dvojezični »Kraljski Dalmatin« jer je vlast htjela da i manje obrazovani znaju što kani učiniti.</p>
<p> Godina izlaska novine 1806. prijelomna je u povijesti hrvatskog književnog jezika, rekao je Katičić. Bio je to, slikovito kaže Katičić, nadljudski pothvat u tadašnjim okolnostima, prve novine na hrvatskom jeziku u zabitnoj provinciji.</p>
<p>Nakon Zagreba, izložba će od 12. srpnja, dana na koji je objavljen prvi list na hrvatskom jeziku, biti postavljena u Zadru. [Martina Kalle]</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Hrvatska premijera »Grbavice«</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Dobar dio ekipe koja stoji iza filma »Grbavica«, na čelu s redateljicom Jasmilom Žbanić, u srijedu se u Ministarstvu kulture sastao s ministrom kulture Božom Biškupićem. U produkciji toga nagrađivanog filma sudjelovala je i Hrvatska (Jadran film) uz Bosnu i Hercegovinu, Austriju i Njemačku. Uz to, hrvatsko Ministarstvo kulture »Grbavicu« je financiralo s 200 tisuća kuna te se, kako je rekao ministar Biškupić, zalagalo da Euroimages potpomogne film. </p>
<p>Jasmila Žbanić, redateljica i scenaristica filma koja je u Berlinu nagrađena Zlatnim medvjedom, rekla je da je »Grbavica« i hrvatski film iz dva razloga: dio autorske ekipe, točnije glumačke, iz Hrvatske je te je Hrvatska stala iza filma. Koprodukcije su važne u zemljama malih kinematografija i suradnja slična onoj ostvarenoj na snimanju »Grbavice«, po riječima Jasmile Žbanić, garancija je budućnosti filma u regiji. </p>
<p>»Grbavica« je preko njemačkog distibutera prodana u 25 zemalja, neprestano gostuje na festivalima, a u srijedu na večer će doživjeti i hrvatsku premijeru. </p>
<p>Susret u Ministarstvu kulture, na kojemu su, među ostalima, bili i glumci Mirjana Karanović, Leon Lučev i Dejan Aćimović, iskorišten je i da bi pomoćnik ministra Srećko Šestan podsjetio na uspjehe koje hrvatski film u zadnje vrijeme ima među publikom. Godina je započela s Hribarovim »Što je muškarac bez brkova« i nastavila se s Grlićevom »Karaulom«, filmom koji je također snimljen uz pomoć Euroimagesa. [Barbara Matejčić]</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Maković: Necivilizirano i netaktično </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Predsjednik Hrvatskoga centra P.E.N.-a dr. Zvonko Maković u srijedu je reagirao na ostavku Dražena Katunarića na mjestu potpredsjednika te udruge. Katunarić je ostavku dao u utorak jer , kako navodi, P.E.N. nije reagirao na tekst Miljenka Jergovića objavljen u Jutarnjem listu u kojemu on Katunarića naziva fašistom i preporučuje mu da se ubije.</p>
<p> U svome priopćenju Zvonko Maković kaže da je saznao iz medija o Katunarićevoj ostavci. »Kako držim da nije uobičajeno da o tome saznajem isključivo iz medija, to odbijam svaki komentar o osobnoj odluci Katunarića. Njegovo obraćanje medijima, a potpuno zaobilaženje Hrvatskog P.E.N.- centra, pa i institucije predsjednika, smatram ne samo neciviliziranim i netaktičnim, već vrlo indikativnim kada je o ponašanju mojega potpredsjednika riječ«, ističe Maković. </p>
<p> »Izjave kako mu je 'uskraćeno elementarno pravo na javnu riječ' smatram njegovim osobnim i apsolutno neobvezujućima stajalištem. Nipošto, naime, ne smatram da je ikome u Hrvatskoj uskraćeno pravo na javnu riječ, e da bih, u ulozi predsjednika P.E.N.-a, trebao poduzeti uobičajene mjere zaštite i solidarnosti. Kao što za uvrede i klevete postoje adekvatne institucije, tako isto postoje brojni mediji koji mogu objaviti sve što Katunarić želi javnosti saopćiti, pa tako i svoju želju da prestaje obnašati dužnost potpredsjednika Hrvatskog P.E.N.-centra«, navodi u priopćenju Zvonko Maković. [K. R.]</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Rušenje unutarnjih brana</p>
<p>Lijepa predstava s glumcima u prvome planu, ali bez preglumljivanja </p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Drama »Brana« irskoga pisca Conora McPhersona doživjela je u utorak hrvatsku praizvedbu u režiji Borne Armaninija na maloj Sceni 55 Hrvatskoga narodnog kazališta u Splitu. Time je zatvorena ovosezonski premijerni dramski repertoar toga kazališta.</p>
<p> McPhersonovo ozračje puba u ruralnoj Irskoj može se prenijeti u bilo koje provincijsko okruženje u kojem žive sasvim obični ljudi i vode sasvim obične razgovore. Komad graniči s dokumentarnom filmskom dramaturgijom isprepletenom elementima komedije i tragedije. </p>
<p>Redatelj Armanini glumce je postavio u prvi plan, poštujući snagu male pozornice na kojoj je najvažnije srušiti granicu između izvođača i gledatelja. Kad predvidljivu svakodnevnicu Jacka, Brendana, Jima i Finbara (glume ih Nikola Ivošević, Vicko Bilandžić, Nenad Srdelić i Trpimir Jurkić) naruši Valerie, došljakinja iz Dublina (Bruna Bebić-Tudor), na površinu izlaze zatomljeni odnosi i osjećaji, a unutarnje brane počinju se rušiti.</p>
<p> Razgovori začinjeni mjesnim mističnim pričama i legendama pretvaraju se u odnos kojim McPherson želi pokazati kako su u manjim, seoskim sredinama ljudi više upućeni jedni na druge, bolje se poznaju, češće komuniciraju i lakše povjeravaju od stanovnika velikih gradova. </p>
<p>Scenografiju je potpisala Vesna Režić, kostime je izradila Naida Kromić, a scenska glazba ispunjena je taktovima The Skelligsa, splitskoga sastava koji izvodi tradicionalnu irsku glazbu. [Mira Jurković]</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Dani baleta u riječkom HNK</p>
<p>RIJEKA</p>
<p> - »Dani baleta u HNK Ivana pl. Zajca« predstavljeni su na konferenciji za novinstvo u HNK, a bit će održani od 20. do 29. travnja, kad su na rasporedu tri baletne predstave.</p>
<p> Intendantica HNK Mani Gotovac i ravnatelj riječkog Baleta Staša Zurovac najavili su otvaranje »Dana« 20. travnja gostovanjem talijanske dramske skupine »I Danzatori scalzi« (Bosonogi plesači) koju vodi Patrizia Ceroni.</p>
<p> Ona je redateljica i koreografkinja predstave »Tosca - Moć protiv ljubavi« s kojom će ta skupina nastupiti u Rijeci. Riječ je o nagrađivanoj predstavi koju su »Bosonogi plesači« izvodili po Europi, a temelji se na motivima drame Victoriena Sardoua po kojoj je Giacomo Puccini skladao svoju poznatu operu. No to je i predstava u kojoj su glavni izražajni elementi ples i gluma, a ne glazba te u njoj i nema Puccinijeve, nego jazz, pop i rock glazbe, najavljeno je. </p>
<p> Gostovanje je omogućio talijanski konzulat u Rijeci.</p>
<p> Balet zagrebačkog HNK izvest će dva dana poslije »Trnoružicu« Čajkovskoga koreografa i redatelja Dereka Deanea. Nastupit će, među inima, Edina Pličanić, Mihaela Devald i Ervina Sulejmanova. Za kraj, 29. travnja, Balet riječkog HNK priprema svoju drugu ovogodišnju praizvedbu »Cirkus Primitif Balet« koreografa, redatelja i scenografa Staše Zurovca. Riječ je o suvremenoj baletnoj predstavi na glazbu Jeana Marca Zelwera izvorno skladanoj za cirkuske predstave. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="32">
<p>Toure odškrinuo vrata finala</p>
<p>Prošlo je 829. minuta kako Arsenal nije primio pogodak u Ligi prvaka. U raljama njihove obrane uhvaćen je i Villarreal, a pogodak Tourea dao im je za pravo razmišljati o finalu...</p>
<p>LONDON</p>
<p> - Highburry je svoja vrata nogometa zatvorio uz pobjedničku večer. Minijaturni stadion posljednji je put udomaćio »svoje« nogometaše Arsenala koji su u prvoj polufinalnoj utakmici Lige prvaka pobijedili španjolski Villarreal 1-0 (1-0). Strijelac pogotka koji je Arsenalu odškrinuo vrata pariškog finala bio je Toure u 41. minuti.</p>
<p>Premda je Arsenal ove sezone iskazivao nadmoć protiv nogometnih veličina kao što su Real Madrid (osmina finala) i Juventus (četvrtfinala), Villarreal su najteže lomili. Zgusnuta obrambena formacija Španjolaca sa znanjem čuvanja lopte stavljala je Arsenal na kušnju, pa domaćin može biti itekako zadovoljan s minimalnom prednošću. Pogodak je došao nakon jedne od mnogih akcija s lijeve strane kada je lopta gurnuta u »buket« igrača pred vratima Villarreala. Taj put idealno je tekla akcija Henry - Hleb - Toure i završila pogotkom. Kroz cijelu utakmicu Arsenal je bio konkretnija momčad, domaćinstvo je i nalagalo da više streme pogotku, no prave akcije viđene su tek u zadnjoj fazi ogleda kada je i Villarreal raširio svoje napade tražeći - pogodak koji vrijedi dvostruko.</p>
<p>No, tijekom nastavka najviše se ispromašivao najbolji domaći igrač Thierry Henry koji se za razliku od utakmica sa Realom ili Juventusom nije upisao u strijelce. Villarreal je gotovo bojažljivo prijetio, najopasniji je bio Riquelme iz slobodnih udaraca. Spomenimo i djelitelja pravde koji je dva puta pogriješio - »pravedno« po jednom na obje strane. Poništen je regularan pogodak Henryja u 11. minuti, dok nije sudio evidentni jedanaesterac nakon prekršaja na Jose Mariju.</p>
<p>• Rezultat, polufinale: Arsenal - Villarreal 1-0 (Toure 41.). [S. K.]</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Argentinke računaju na Karolinine pogreške </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Čak će i argentinski Fed kup izbornik Ricardo Rivera priznati kako su argentinski tenisači - malo komplicirani. Neusporediva je bila atmosfera na konferenciji za novinare u srijedu s argentinskim tenisačicama u odnosu na onu prije dva tjedna, kad su u istim stolcima »gaučosi« predvođeni Nalbandianom vrijeđali glasnogovornika Hrvatskoga teniskog saveza Igora Rajkovića. </p>
<p>»Vjerujte mi, u Argentini smo puno patili za vrijeme petog meča između Chele i Tuksara«, rekao je Rivera. </p>
<p>Argentinski je izbornik jedan od rijetkih koji već osam godina vode Fed kup reprezentaciju. No, nikad nije bio u ovakvoj situaciji. U Zagreb je stigao bez tri najbolje tenisačice... </p>
<p>»Suarez je ozlijeđena, Dulko ima problema s kalendarom, kao i Salerni. Njih dvije nisu htjele prekidati zemljanu sezonu i dolaziti u Zagreb na brzu podlogu«, rekao je Rivera i nasmijao prisutne komentarom o izgledima za prolaz: </p>
<p>»Svjestan sam kvalitete hrvatske momčadi. Nadam se da ćemo lako pobijediti. No, to je samo nada.« </p>
<p>Najbolja je Argentinka u Zagrebu 72. tenisačica svijeta Mariana Diaz-Oliva. Hrvatska joj nije strana, na bolskom je turniru 2001. igrala finale, a godinu dana kasnije četvrtfinale. </p>
<p>»Preferiram zemlju, a ova podloga nije mnogo brža od zemlje i mislim da je dobra za moju igru, moći ćemo igrati duge poene«, rekla je Diaz-Oliva i dodala: </p>
<p>»Šprem je odlična tenisačica, ali iza nje je slaba sezona, pa samim time i manje samopouzdanja. A kad je takva, onda može napraviti seriju pogrešaka. Nadam se da će mnogo griješiti i ovog vikenda.«</p>
<p>Rivera nije htio otkriti tko će uz Diaz-Olivu biti drugi reket, već je rekao kako još ima vremena do petka i ždrijeba u 13 sati. No, zato je otkrio zbog čega je u Zagreb stigao sa tri tenisačice:</p>
<p>»Mogao sam pozvati i četvrtu igračicu, neku juniorku da skuplja iskustvo. Ali imamo problema s financijama, skup je put od Argentine do Hrvatske. Stoga sam odlučio da pozovem tri igračice, pa da one dobiju više novaca«, iskren je bio Rivera.</p>
<p>Igor Mijić</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Dubrovnik slavi Final Four</p>
<p>Beogradska je momčad tako ostala bez Final Foura, a Beograd bez domaćinstva turnira najbolje četiri momčadi Europe. Jedini preostali kandidat je - Dubrovnik. Final Four će biti održan 19. i 20. svibnja.</p>
<p>DUBROVNIK</p>
<p> - Jug će igrati na završnom turniru vaterpolske Lige prvaka, Dubrovčani u uzvratnoj četvrtfinalnoj utakmici nadigrali Partizan sa 9-5, te tako nadoknadili dva gola manjka iz prve utakmice. Po svemu sudeći Final Four će biti održan u Dubrovniku 19. i 20. svibnja ove godine budući da mu je jedini protukandidat bio Beograd, koji je ostao bez svoga predstavnika.</p>
<p>Tribine bazena u Gružu bile su ispunjene sat vremena prije početka utakmice, a ozračje je bilo fantastično. Jug je prvu četvrtinu dobio pogotkom Boškovića, a već je na kraju druge imao je toliko željena tri pogotka razlike. Odluka o sudioniku završnice donesena je u posljednjih osam minuta, a četvrtu je četrvrtinu hrvatski prvak zaključio s dva pogotka, te okončao utakmicu s plus četiri. Proslava novog plasmana na Final Four mogla je početi. </p>
<p>Tko je zaslužio najviše ovacija? Volarević obranama, Bošković i Bušlje pogocima, Kržić asistencijama, a svi skupa više nego dobrom igrom u obrani. To je bio ključ uspjeha u Dubrovniku. Jugaši se sada okreću domaćem prvenstvu jer već za tri dana igraju prvu utakmicu u doigravanju sa zagrebačkom Mladosti.</p>
<p>• Bazen u Gružu</p>
<p>JUG – PARTIZAN 9-5 </p>
<p>JUG: Volarević, Komadina (1), Bošković (3), Računica, Kržić (2), Smodlaka (1), Marković, Bušlje (2), Karač, Dobud, Joković, Fatović, Car.</p>
<p>PARTIZAN: G. Pijetlović, Nstran(1), Rađen, Korolija (1), Aleksić (1), D.Pijetlović, Ćuk, Aksentijević, Avramović, Filipović (1), Ikadinović (1), Mitrović, Draksimović.</p>
<p>SUCI: Koganov (Azerbeijđan) i Tulga (Turska).</p>
<p>GLEDATELJA: 2500.</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Miho BOŠKOVIĆ.</p>
<p>Anton Hauswitschka</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>»Mravi«i dalje drugi u Zagrebu</p>
<p>Zagrebaši su slavili usprkos činjenici da su u zadnjoj četvrtini prosuli 20 poena viška</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Iz utakmice u utakmicu sve je jasnije da košarkaši Zagreba ne mogu steći tako veliku prednost da dvoboj liše drame u posljednjim trenucima utakmice. U četvrtom kolu nacionalnog prvenstva Zagreb je u Trnskom svladao Cedevitu 90-87 (25-15, 25-13, 21-23, 19-36) nakon velike borbe i straha za domaće slavlje u posljednjim trenucima susreta.</p>
<p>Uvodnih 20 minuta nudili su jednosmjernu igru u režiji Zagrebove dominacije, pa su »mravi« bez »mrlje« u igri tu dionicu rješili 50-28 u svoju korist, a u zadnjih deset minuta domaćini su ušli s rezultatom 71-51. Dovoljno za mirnu završnicu bilo kojoj momčadi, osim, očito je, Zagrebu. U prošlom su kolu imali +19 protiv Dubrovnika i neizvjestan (ali sretan) kraj, da bi protiv Cedevite prokockali 20 razlike u posljednjih 10 minuta, ali i opet slavili. </p>
<p>Sjajna igra Bariše Krasića (ukupno 28 poena, sedam skokova) u zadnjoj dionici, kao i probojnost Nine Primorca (23) unijeli su strah među zagrebaše. No, promašena slobodna bacanja Primorca pred kraj dvoboja, kao i izigranost Cedevitine obrane donijeli su momčadi Zdravka Radulovića drugu pobjedu, njemu, pak, sigurno i koju sijedu vlas. Kod Zagreba treba pohvaliti igru iskusnog Ivice Marića s 17 poena (u jednom trenutku u simultanki protiv Cedevite odigrao 11-2), kao i Joška Garme (15 koševa, osam skokova) i mladog Ante Tomića (16 poena, pet skokova).</p>
<p>»Između mene i mojih igrača još ne postoji komunikacija. Ne krivim sreću zbog naših poraza, već neznanje i neiskustvo mojih košarkaša«, rekao je nakon utakmice trener Cedevite Rudolf Jugo. </p>
<p>Krešimir Đureš</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Odluka ipak na Baldekinu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Odbojkašice Mladosti ipak još ne mogu krenuti na odmor. Sezonu su si produžile pobjedom protiv Šibenika sa 3-1, čime su uspjele izboriti treću i odlučujuću utakmicu polufinala doigravanja Hrvatskog prvenstva.</p>
<p>Šibenčanke su u Zagrebu ostale dužne odgovor na pitanje kako su u prvoj utakmici uspjele pobijediti sa 3-0. Bez obzira na jedan osvojeni set, djevojke iz Krešimirova grada nisu pokazale gotovo ništa. Točnije rečeno, pokazale su vrlo široku lepezu pogrešaka koje su mladostašice sa zadovoljstvom iskorištavale. Posebno se to odnosi na raspoložene Hanu Čuturu i lanjsku igračicu Šibenika Marijanu Ribičić. </p>
<p>Nenad Komadina je tako u svom drugom mandatu na klupi mladostašica startao važnom pobjedom koja Zagrepčanke još uvijek ostavlja u utrci za finalom. A tamo već čeka Rijeka koja je i u drugoj utakmici polufinala bila bolja od Pivovare Osijek, slavila je sa 3-0. Šibenik i Mladost majstoricu će odigrati u subotu na Baldekinu.</p>
<p>Vedran Božičević</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>»Preživjet ću i bez svjetskog rekorda« </p>
<p>Još sam jako daleko od sedmobojskog nastupa koji će me učiniti zbilja sretnom, kaže Carolina Švedska</p>
<p>Sa samo 23 godine osvojila je sve što je mogla. Svjetska je, europska i olimpijska prvakinja, na horizontu se ne nazire nitko tko bi joj mogao oduzeti krunu kraljice sedmoboja. No, Carolina Klüft je i dalje puna motiva. Jedan je od njih vremenom radnje smješten u ovo ljeto. Preciznije, na početak kolovoza. Europsko atletsko prvenstvo u njezinu je »dvorištu«, u Göteborgu, gdje Carolina ima status božice. Obraniti naslov pred punim stadionom Ullevi bez sumnje je glavna ovogodišnja meta Caroline Švedske. A da bi što duže mogla uživati u podršci sunarodnjaka Klüft će nastupiti i u skoku u dalj, svojoj najjačoj pojedinačnoj disciplini.</p>
<p>»Žrtvovala sam mnogo toga za sport kojim se bavim. Sve što radim usmjereno je prema stalnom poboljšavanju mojih rezultata«, kaže Carolina, koja poput svih genijalaca smatra da se uvijek može bolje. </p>
<p>»Još sam jako daleko od sedmobojskog nastupa koji će me učiniti zbilja sretnom. Znam da mogu osvojiti više od 7001 boda, svoga trenutačnog rekorda. Bit ću još bolja«, uvjerena je ponajbolja svjetska atletičarka. </p>
<p>Iako najavljuje još bolje dane, Šveđanka odbija svaku priču o napadu na svjetski rekord velike Jackie Joyner-Kersee (7291).</p>
<p>»Nisam si postavila svjetski rekord kao cilj. Želim samo biti bolja u sedmoboju nego što sam danas, a ako to bude dovoljno za svjetski rekord, dobro. Ako ne, preživjet ću«, skromno poručuje Carolina, koja u životu ima još ambicija. </p>
<p>»Volim atletiku, ali želim i studirati, putovati, upoznavati nove kulture. Imam puno snova koje želim ispuniti nakon završetka karijere, ali kada će biti kraj, još ne znam. Idem godinu po godinu, no sigurno je da ne namjeravam stati nakon Olimpijskih igara u Pekingu«, zaključila je Klüft, koja će prve nastupe ove sezone imati krajem svibnja. A prije toga je u Barceloni čeka Laureusov izbor za sportašicu godine, gdje će joj jedna od protukandidatkinja biti i naša Janica Kostelić. [V. B.]</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Teško do hrvatskog polufinala </p>
<p>Nakon derbija u Draženovu domu, Zadrani su jedva stigli izuti tenisice, a već ih u četvrtak u Skenderiji čeka Partizan. Cibona nastupa dan kasnije protiv Hemofarma </p>
<p>Košarkaši Cibone napravili su glavni posao ovog tjedna, u derbiju hrvatskog prvenstva pobijedili su Zadar (76-71) i stekli prednost od dva boda uoči doigravanja. U sjeni tog dvoboja, iste momčadi u produženom vikendu nastupaju na »final eightu« Goodyear lige. Nakon derbija u Draženovu domu, Zadrani su jedva stigli izuti tenisice, a već ih u četvrtak u Skenderiji čeka četvrtfinalna utakmica protiv Partizana. Cibona nastupa dan kasnije protiv vršačkog Hemofarma. U slučaju obje pobjede, u Sarajevu ćemo gledati hrvatski polufinale. </p>
<p>Anzulovićeva se momčad provukla protiv Zadra, Marcelićeva je trica cibosima uljepšala jednu groznu večer. Ključ Cibonine igre uvijek je u rukama Scoonieja Penna, koji se požalio na status kod sudaca u domaćem prvenstvu. Penn možda zaboravi na svoje nedaće u Sarajevu, pogotovo ako Cibona dođe dalje od četvrtfinala. Dosad je najveći uspjeh »vukova« u Goodyear ligi bilo finale u kojem su prije dvije godine poraženi u Zagrebu protiv FMP-a (bivši Reflex). Upitno je na koga će Anzulović moći računati u Sarajevu. Davison zbog problema s leđima nije igrao od dvoboja s Efesom, Markota se oporavlja od operacije prepona, Skelin je protiv Zadra odigrao desetak minuta, ali trener je najavio da ga neće voditi na put. </p>
<p>Zadrani su sve bacili na domaće prvenstvo, »final eight« Goodyear lige, koji su dohvatili u posljednjem kolu osnovnog dijela, nije im na listi prioriteta. To potvrđuju i riječi trenera Vlade Vanjka, koji u Sarajevu neće moći računati na ozlijeđene Jakova Vladovića i Jubyja Johnsona te Josipa Sesara, koji nema pravo nastupa jer je ove sezone u Goodyear ligi već igrao za Široki. </p>
<p>»Da je Vladović u sastavu, čak bismo išli na iznenađenje, ovako... Pokušat ćemo iskoristiti minimalne izglede. Bilo bi sjajno kada bi jedna hrvatska momčad igrala Euroligu, a druga Uleb kup«, kazao je Vanjak. </p>
<p>Zadar bi jedino osvajanjem Goodyear lige izborio mjesto u Uleb kupu. Cibona u iščekivanju novoga trogodišnjeg euroligaškog ugovora ima »u rezervi« mjesto u Uleb kupu, koje bi joj moglo izmaći ako Hemofarm postane prvak SCG. </p>
<p>Mnogo kombinacija i priča, od kojih bi se klubovima Goodyear lige mogla najviše svidjeti ona o izravnom plasmanu pobjednika u Euroligu. Davni bi san čelnika regionalne lige i konačni smisao natjecanja, prema pisanju nekih srpskih medija, mogao postati java ako se Euroliga proširi sa 24 na 27 ili 32 kluba. </p>
<p>Iva Perdec Augustić</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Palander na rehabilitaciji u Selcu </p>
<p>SELCE</p>
<p> – Jedan od najboljih alpskih skijaša današnjice, Finac Kalle Palander stigao je u Terme Selce, gdje će provesti 15 dana na rehabilitaciji nedavno operiranoga koljena lijeve noge. Prema riječima liječnice Vlaste Brozičević, Palanderu su na koljenu prije 15 dana obavljena dva kirurška zahvata - rekonstrukcija prednjega križnog ligamenta te operacija »skakačkog koljena«, koje ga je mučilo prošlih šest godina. Operirao ga je u Helsinkiju dr. Ero Hyvërinen, koji mu je i preporučio rehabilitaciju u Termama Selce. Palander će rehabilitaciju obaviti pod nadzorom dr. Vlaste Brozičević. [D. H.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="40">
<p>Kina optužena za »transplantacijski turizam«</p>
<p>Kina je objavila da će od srpnja prodaja ljudskih organa biti zabranjena</p>
<p>LONDON (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Vodeći britanski specijalisti za presađivanje organa optužili su Kinu da godišnje proda organe tisuća smaknutih zatvorenika godine za transplantaciju. U svom priopćenju u srijedu, Britansko transplantacijsko društvo oštro je osudilo tu praksu. Društvo navodi kako postoji sve više dokaza da se organi smaknutih zatočenika bez dopuštenja uzimaju za presađivanje. </p>
<p>Prof. dr. Stephen Wigmore, predsjednik Etičkog odbora Britanskog transplantacijskog društva, izjavio je za BBC da primatelji vrlo brzo dolaze do potrebnih organa. To, smatra on, upućuje na činjenicu da je kompatibilnost s tkivom davaoca bila utvrđena već prije smaknuća kažnjenika, te na mogućnost da se kažnjenici posebno odabiru prije smaknuća.</p>
<p>Takve optužbe nisu sasvim nove, no sada su se prvi put oglasili britanski liječnici. Ranije su i grupe za ljudska prava, poput Amnesty International i Human Rights Watch, tvrdile da se u Kini naveliko presađuju organi smaknutih zatvorenika, bez poštivanja njihovih želja. Zapadni mediji tvrde da kineske bolnice imaju na raspolaganju naoko beskonačne zalihe organa za presađivanje, jer se u Kini smrtna kazna izriče češće negoli u ijednoj drugoj zemlji. Američki list Seattle Times napisao je prošlog tjedna da postoji velika potražnja za presađivanjem jetre, srca, bubrega i drugih organa, da takve operacije stoje upola manje nego na Zapadu, a privlačne su ljudima koji kod kuće ne mogu pronaći prikladnog davaoca. </p>
<p>Pojava transplantacijskog turizma učinila je vrlo unosnom prodaju zdravih organa bolesnim strancima iz Japana, Južne Koreje i zapadnih zemalja. Prof. dr. Wigmore tvrdi da su on i njegovi kolege naišli na britanske pacijente koji se bave mišlju da odu u Kinu na presađivanje organa. Dodao je da bi takvi ljudi dobro trebali razmisliti da li da to učine.</p>
<p>Kineski dužnosnici u prošlosti su nijekali optužbe o uzimanju organa od smaknutih zatvorenika. </p>
<p>Krajem ožujka Kina je pak objavila da će od srpnja prodaja ljudskih organa biti zabranjena te da će svi davaoci morati dati pismeni pristanak za presađivanje. BBC prenosi da kritičari tvrde kako sve ovisi o tome hoće li se nova pravila dosljedno primjenjivati. </p>
<p>Čini se da je kineska zabrana prodaje organa izrečena nakon smrti više stranaca. Tokio je ove godine najavio da će istražiti slučajeve najmanje osmorice japanskih pacijenata, koji su se razboljeli ili umrli nakon što su im u Kini usađeni novi organi. No, prema novim pravilima, kineske bolnice mogle bi izgubiti licencu za presađivanje ako pacijenti ne prežive određeni broj godina nakon operacije. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Upozorenje liderima prosrpske oporbe </p>
<p>Washington pozvao lidere prosrpske oporbe na razgovor nakon incidenta s pripadnicima policije na skupu u Mojkovcu</p>
<p>BEOGRAD (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Druga runda kampanje uoči referenduma o neovisnosti Crne Gore, zakazanog za 21. svibnja, započela je u ponedjeljak i utorak okupljanjima pristaša dviju opcija u Mojkovcu, odnosno Beranama. I dok je skup proindependista prošao prema očekivanjima, lideri opcije za opstanak državne zajednice sa Srbijom sukobili su se s policijom u Mojkovcu.</p>
<p>Predrag Bulatović, koordinator prosrpske oporbe imao je neku vrstu prometnog incidenta s policajcima koji su osiguravali njegovo kretanje, nakon čega je došlo do pokušaja fizičkog obračuna i prijetnji. </p>
<p>Crnogorski MUP priopćio je da su četvorica njegovih pripadnika angažiranih na osiguranju skupa oporbe u Mojkovcu doživjeli prijetnje i maltretiranja Bulatovića, ljudi iz njegove pratnje, ali i okupljenih građana kad su pokušali blokirati promet vozila pokraj mjesta predviđenog za govornike na skupu.</p>
<p>Ovaj incident, sam po sebi, ne bi zavrijedio toliku pažnju da odmah po izvješću CNN-a liderima prosrpske oporbe nije stigao hitan poziv za posjet Washingtonu. U pozivu kabineta državne tajnice Condoleezze Rice navodi se da će Bulatović i njegovi najbliži suradnici u četvrtak i petak imati seriju sastanaka s predstavnicima administracije i Kongresa, a cilj posjeta je razmjena gledišta o predstojećem referendumu, političkoj situaciji u Crnoj Gori te stabilnosti i razvitku regije.</p>
<p>Diplomatska komunikacija može poprimiti različita značenja, ali State Department svakako neće raspravljati o budućnosti Zapadnog Balkana s ljudima koji su prestali podržavati Slobodana Miloševića tek kad je on umro. </p>
<p>U Washingtonu postoji zabrinutost da bi prosrpska oporba mogla dobiti svakakve ideje, nakon što su dvije televizijske debate pokazale sve njihove slabosti. Istraživanja javnog mnijenja govore o premoći opcije za neovisnost na čijem je čelu premijer Milo Đukanović. Druga strana se može nadati pobjedi samo u slučaju nekakvog velikog preokreta. Stoga će dužnosnici State Departmenta nedvosmisleno upozoriti lidere oporbe da oni ušli u demokratski proces, da će ostati u tom procesu do kraja i da neće biti tolerirani nikakvi incidenti prije ili poslije referenduma.</p>
<p>Bojan al Pinto-Brkić</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Bosanski Indiana Jones »pronašao« svoju piramidu </p>
<p>SARAJEVO (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - »Znate li tko su zapravo stari Egipćani? Izbjeglice iz Bosne, iz Visokog!«. Ovaj popularni vic proširio se nakon što je, »bosanski Indiana Jones«, istražitelj iz BiH s američkom adresom stanovanja Semir Osmanagić objavio da brdo Visočica pored gradića Visoko, 30-ak kilometara udaljenog od Sarajeva, krije najstariju i jedinu europsku piramidu - Bosansku piramidu sunca! </p>
<p>Navodno su postojanje piramide potvrdile satelitske snimke i istraživanja geodetskih stručnjaka.</p>
<p>Tijekom prvih nekoliko dana iskapanja, u organizaciji zaklade koju je utemeljio Osmanagić, navodno su istražitelji došli do više nego ohrabrujućih otkrića. Na sjeveroistočnoj strani brda su pronađeni kameni blokovi posloženi jedan na drugi pod kutom od 90 stupnjeva. Otvorena su i tri sondažna bunara, a Osmanagić tvrdi kako su ovo zapravo naznake jako lijepo očuvanih, pravilno obrađenih blokova koji tvore zidove piramide. </p>
<p>Spominju se i tuneli, koji bi navodno mogli biti dugački kilometrima. Osmanagić tvrdi da je riječ o najvećoj geoarheološkoj kampanji ove godine u svijetu, a očekuje da će se radovima tijekom ljeta pridružiti arheolozi iz SAD-a, Austrije, Grčke, Indije i Egipta.</p>
<p>Ipak, dobar dio bosanskih stručnjaka skeptičan je prema tezi o postojanju piramida, a najčešće je u javnosti istupala kustosica Zemaljskoga muzeja u Sarajevu Zilha Kujundžić-Vejzagić koja je krajnje kritična spram tvrdnji arheologa amatera Osmanagića. </p>
<p>Neki bosanski stručnjaci misle da će ova vrsta iskapanja zapravo trajno uništiti neolitsko arheološko nalazište na brdu Visočica. Priča naravno ima i političku pozadinu, i teza o piramidama i postojanju drevne bosanske civilizacije sjajno se uklopila u aktualne pokušaje nametanja mitova o starom narodu u Bosni, precima današnjih Bošnjaka-muslimana, koji iz »povijesnih razloga« danas imaju najveće pravo na ovu državu.</p>
<p>Stvar su komentirali i politički listovi. »Protivnici iskopavanja kažu da će nam se svijet smijati ako ih ne bude. Pa što! Smijali su nam se i do sada i bez piramida. Ali, što ako ih bude?«, stoji u komentaru Dnevnog avaza. Banjalučke Nezavisne novine u fokus stavljaju to da je ipak bolje da se o Bosni govori u kontekstu piramida, nego u kontekstu rata, terorizma, haaških bjegunaca …</p>
<p>Alenko Zornia</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Ostavka glasnogovornika Bijele kuće</p>
<p>Glasnogovornik Bijele kuće Scott McClellan obznanio je u srijedu svoju ostavku. Ostavka je dio velikog pospremanja koje su počeli provoditi Bushevi viši suradnici. »Dao sam sve od sebe«, rekao je McClellan novinarima u nazočnosti Georgea Busha. McClellan, koji je dužnost glasnogovornika obnašao posljednje dvije i pol godine bio je jedan od viđenijih lica Busheve administracije. Novi šef ureda Bijele kuće Josh Bolten, koji je stupio na dužnost prošloga tjedna, počeo je provoditi kadrovske promjene pokušavajući popraviti narušen image predsjednika u javnosti i povratiti povjerenje Amerikanaca u svoje vodstvo. U sklopu tih nastojanja, na novu dužnost raspoređen je i dugogodišnji bliski suradnik i savjetnik američkog predsjednika Georgea Busha, Karl Rove. On je otišao s mjesta zamjenika šefa ureda predsjednika kako bi se mogao višeposvetiti predstojećim izborima, izjavio je viši dužnosnik američke administracije. Njegov posao preuzeo je Joel Kaplan, sadašnji zamjenik direktora za proračun, rekao je agenciji AP dužnosnik Bijele kuće koji je htio ostati anoniman. [mb]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="44">
<p>Loš životni stil vodi u bolest</p>
<p>Visina tlaka ovisi o dobu dana: noću je niži a s godinama se nerijetko povisuje</p>
<p>Visoki tlak jedan je od najvažnijih čimbenika kardiovaskularnog rizika i najčešći uzrok smrti a nazivaju ga još ubojicom novog doba. Kada se jednom oboli od te »tihe« bolesti, liječenje je trajno i u terapiji se koriste tzv. diuretici, alfa i beta-blokatori, ACE inhibitori, te blokatori kalcijskih kanala i tzv. angiotenzin II. Visokotlakaši, upozoravaju liječnici, moraju stalno biti pod kontrolom kardiologa, jer svi spomenuti lijekovi imaju nuspojave, posebice uz više doze. Bolesnici mogu uzimati i kombinacije niskih doza što ovisi o stanju bolesti i napucima kardiologa. </p>
<p>Krvni tlak nastaje protjecanjem krvi kroz žile, a kvaliteta tog procesa ponajprije ovisi o načinu prehrane, tjelesnoj aktivnosti, stresu i naslijeđenim sklonostima. Često se ne zna zbog čega je tlak povišen ili prenizak, ali je ustanovljeno da je visoki tlak sve iznad 140/90 mm žive u tlakomjeru. Pritom je prva brojka sistolički tlak u stegnutoj klijetki srca, a druga dijastolički u stanju opuštenosti klijetke. Visina tlaka, kažu liječnici, ovisi o dobu dana (niži je po noći), godinama pa ne čudi da stariji ljudi često imaju viši sistolički i normalni dijastolički tlak. Istraživanja su pokazala da samo 60 posto bolesnika zna za svoju bolest, pola njih se liječi, a samo 30 posto ih se i pored bolesti osjeća dobro.</p>
<p>Kada je o liječenju riječ, kardiolog pri izboru terapije mora odlučiti kod koje visine tlaka treba početi s liječenjem, koja mu je ciljana visina, te kakav lijek valja odabrati. Blaga hipertenzija treba se ponajprije »liječiti« promjenom stila življenja i uvođenjem prehrane s mnogo povrća i voća i integralnih žitarica. Kliničkim je ispitivanjima ustanovljeno da se smanjenjem dijastoličkog tlaka lijekovima za samo pet mm žive smanjuje učestalost moždanih udara za 38 i koronarne bolesti srca za čak 18 posto! </p>
<p>Osnovni je uzrok kod povišenog tlaka otpor protoku krvi ponajprije kod sklerotičnih zadebljanja unutar žile, ali ima i drugih uzroka zbog kojih oboljeli mora uzimati lijekove. Bitno je uvijek upozoravaju liječnici utvrditi optimalnu dozu lijekova da bi se izbjegle nuspojave.</p>
<p>Dobar i loš kolesterol</p>
<p>Najvažnija masnoća u krvi je kolesterol, a ima ga raznih tipova od kojih su najvažniji LDL (»loš«) i HDL (»dobar«) kolesterol. LDL prenosi masnoće iz jetre u tkiva i postaje »loš« kad ga ima više nego je potrebno. Tada se odlaže na stjenkama žila i izaziva aterosklerozu i u konačnici kardiovaskularnu bolest kao što je infarkt. »Dobar« kolesterol (HDL) ima zadatak da višak masnoće iz tkiva prenosi nazad u jetru. Kad ga je premalo, masnoća ostaje u tkivima i nastaje ateroskleroza. Povišene masnoće u krvi, kao najvažniji čimbenik kardiovaskularne bolesti, liječe se trima skupinama lijekova: statinima, fibratima i nikotinskom kiselinom. Pritom su ciljane vrijednosti ukupnog kolesterola ispod 5,0 mml/l (milimola u litri krvi), ispod 3,0 LDL (»lošeg«) kolesterola, iznad 1,0 HDL kolesterola (»dobra«) kod muškaraca i 1,2 u žena. Trigliceridi, još jedan oblik kolesterola, morao bi biti niži od 1,7 mml/l.</p>
<p>Biserka Lovrić</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Smanjite unos soli i mesa</p>
<p>Da bismo održali zdravlje prije svega trebamo poboljšati navike i iz prehrane izbaciti loše namirnice, prije svega bijeli <FONT COLOR="#CC3300"><b>šećer</b></FONT> i masti. Uvođenje vitamina i minerala nužno je, jer se organizmu tako daju poticaji za proizvodnju enzima koji štite od bolesti. Neke od tih prirodnih tvari reguliraju količinu šećera u krvi, a drugi pomažu da se vitamini i minerali nužni za izgradnju tkiva što bolje apsorbiraju. Povišeni i visoki krvni tlak bolest je koja sve više prijeti i zbog svakodnevnog stresa, koji je rezultat ubrzanog života. </p>
<p>Hrana bogata omega tri masnim kiselinama (tunjevina, srdele) vitaminom C (južno i jagodičasto voće) kalcijem (mliječni proizvodi, bademi, kelj, brokula), te magnezijem </p>
<p>(jogurt, orasi, bijeli krumpir) umanjuje takve tegobe, jer u sebi sadrži kemijske spojeve koji snižavaju krvni tlak. Ograničeni unos masnoća, posebice životinjskih i šećera, uklanja rizik od krvožilnih bolesti. Uravnotežena prehrana mora pak sadržavati meso peradi, ribu, što više mahunarki, svježeg voća i povrća. U svemu, kažu liječnici, valja tražiti »zlatnu sredinu«. Tjelesna težina treba biti u granicama normale, prehrana šarolika, a kretanje i redovito vježbanje barem pola sata svaki ili svaki drugi dan obveza. Što manji unos životinjskih masnoća poput suhomesnatih proizvoda, sireva, punomasnog mlijeka, te šećera, slatkiša, maslaca i vrhnja poboljšat će stanje krvožilnog sustava. Umjesto maslaca, margarina i nezdravih ulja treba konzumirati maslinovo. Valja smanjiti unos soli, te češće koristiti začinske trave koje su dobre za probavni sustav. Alkohol treba koristiti umjereno, ponajprije crveno i crno vino (ne više od čaše na dan) jer su bogati flavonoidima, dobrim u borbi protiv ateroskleroze. Mahunarke treba jesti dva i više puta na tjedan (leća, mahune, grašak, grah), a važna je i pravilna priprema hrane. Preporučljiva su kuhana, pirjana i jela kuhana na pari, odnosno meso pečeno u vlastitu soku ili na roštilju. Treba izbjegavati rafinirane žitarice (bijela riža odnosno bijelo brašno), a što više koristiti integralnu tjesteninu, kruh i smeđu rižu. Liječnici napominju da je i stres važan faktor pojave krvožilnih bolesti. To više jer se hormoni stresa ne iskorištavaju u nekoj fizičkoj aktivnosti nego za ubrzanje rada srca i povišenja tlaka što pritišće krvne žile i tako ih oštećuje. Stoga se treba riješiti tog negativnog osjećaja, ponajprije autogenim treningom odnosno pozitivnim razmišljanjem i doživljavanjem problema.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="46">
<p>Pijan se autom zabio u izlog</p>
<p>Vozač je, nakon loma kojeg je napravio, pobjegao do susjedne ulice, gdje je zaspao u automobilu</p>
<p>OSIJEK</p>
<p> - Uništen izlog, demolirana trgovina i oštećen automobil, epilog je jedne luđačke vožnje pod utjecajem alkohola. Pijani vozač svojim se automobilom zaletio u izlog trgovine, a nakon toga pobjegao!</p>
<p>Kako doznajemo iz osječko-baranjske Policijske uprave, ova se nesvakidašnja prometna nesreća dogodila u noći na srijedu, oko 2,50 sati.</p>
<p> Upravljajući osobnim automobilom marke »mazda 626«, registracijskih oznaka OS 840-CC, tridesettrogodišnji S.S. iz osječkog prigradskog naselja Josipovac kretao se Ulicom Hrvatske Republike prema Županijskoj. </p>
<p>Dolaskom do spomenutog raskrižja, tzv. »T raskrižja«, koje ima tri kraka, vozač je morao skrenuti lijevo ili desno u Županijsku, jer je sa suprotne strane više nema ceste već je stambena zgrada u čijem su prizemlju lokali. </p>
<p>No, upravljajući automobilom nedozvoljenom brzinom i pod utjecajem alkohola, a pretpostavlja se i da je zaspao, vozač je, došavši do kraja Ulice Hrvatske Republike, umjesto da skrene u Županijsku, punom brzinom produžio – ravno prema pješačkoj stazi. Zaustavio se tek kada je prednjim dijelom svoga vozila doslovce rasturio izlog i ušao u trgovinu poklonima Teracota. </p>
<p>Vidjevši što je napravio, S.S. je sparkirao automobil iz trgovine i pobjegao. No, teško oštećen automobil nije dugo izdržao. </p>
<p> Vozač ga je uspio odvesti Županijskom prema Pejačevićevoj ulici iz koje je potom skrenuo u susjednu Waldingerovu ulicu. Ova vožnja od petstotinjak metara, čini se, »umorila je« i vozača, pa se on upakirao i - zaspao. Inače, osim nekoliko ogrebotina vozač nije zadobio težih ozljeda. </p>
<p>Lom stakala i strahovit udarac probudili su stanare koji su o svemu obavijestili policiju. Vidjevši da je počinitelj pobjegao, dali su se u potragu. Oko 3,50 sati u Waldingerovoj su ulici pronašli razbijeni auto i njegova vlasnika kako u njemu spava. Odmah je obavljeno alkotestiranje vozača, te je utvrđeno kako je u organizmu imao 1,41 promil alkohola. Stoga su protiv njega podnesene tri prekršajne prijave – zbog nedozvoljene brzine, vožnje pod utjecajem alkohola i bijega s mjesta nesreće. Budući da je u trgovini stradao kompletan izlog i njegovi nosači, te brojna roba, materijalna šteta tek se treba utvrditi. </p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Godinu uvjetno za prekoračenje obrane</p>
<p>Sud je odlučio da iako je bio napadnut u svom stanu, okrivljeni je postupio u prekoračenju obrane. Nužna obrana je prestala kada je krenuo po nož, a napadači pobjegli</p>
<p>ZLATAR</p>
<p> - Josip Bedek Đoni (29) iz Oroslavja u srijedu je na zlatarskom Županijskom sudu nepravomoćno osuđen na jedinstvenu kaznu od godine dana zatvora uvjetno, uz rok kušnje od dvije godine. Bedeka je optužnica teretila za pokušaj dvostrukog ubojstva na mah. Optuženik je proglašen krivim jer je 9. siječnja 2000. u središtu Orolavaja nožem izranjavao Miroslava Petriška i Jadranka Kondresa. </p>
<p>Tom je događaju prethodila tučnjava, u kojoj je je Đoni premlatio Petriška koji je onda, uvrijeđen, pozvao svoje prijatelje da se obračunaju s Bedekom. Njih sedmorica otišli su do Bedekova stana u Ulici Milana Prpića. Mladići su napali Bedeka, a Petriško ga je metalnom šipkom od 20 cm udario po glavi. Srdit i raskrvavljen Đoni je uzeo kuhinjski nož dug 32,5 cm i krenuo za napadačima, koji su se razbježali kada su ugledali nož. </p>
<p>Bedek je Miroslava sustigao na stepeništu i porezao ga po leđima, a Kondresa je ubo u trbuh. Kondres je s teškim i po život opasnim ozljedama prevezen u bolnicu i podvrgnut kirurškom zahvatu i zahvaljjući brzoj medicinskoj intervenciji život mu je spašen. </p>
<p> Za ranjavanje Kondresa Bedeku je izrečeno devet, a za napad na Petriška šest mjeseci, što je preinačeno u jedinstvenu kaznu od godine dana uvjetno. Sud je mišljenja, baš kao i Vrhovni sud koji je Bedeku ukinuo oslobađajuću presudu, da iako je bio napadnut u svom stanu, da je postupio u pekoračenju obrane. Nužna obrana je prestala kada je on krenuo po nož, a napadači su se razbježali. Inače, Bedek je nakon nešto burnijih mladenačkih dana, čini se, odlučio okrenuti novu stranicu u životu. Kako je rekao na sudu, više nije nezaposlen, jer od četvrka odlazi na posao na Jadranu. </p>
<p>Zoran Gregurek</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>»Suprugu sam silno volio«</p>
<p>Jurčević je u srpnju prošle godine u stanu u Lovrakovoj ulici, ubio suprugu zarivši joj nož u srce, a zatim joj je na glavu stavio najlonsku vrečicu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Iznošenjem obrane optuženika Damira Jurčevića (29), u srijedu je na zagrebačkom Županijskom sudu okončan dokazni posrtupak u suđenju za ubojstvo njegove 27-godišnje Suzane. Prema optužnici Jurčević je u srpnju prošle godine u stanu kojega su koristili u Lovrakovoj ulici, ubio suprugu zarivši joj nož u srce, a zatim joj je na glavu stavio najlonsku vrečicu. </p>
<p>Jurčević je, pak, u srijedu rekao kako se samoga događaja ne sijeća. »Znam da niti jedna kazna neće mojoj djeci vratiti majku ni meni suprugu. Suprugu koju sam silno volio. Svaki dan razmišljam da se ubijem, ali znam da to neće ništa riješiti jer sam i ja odrastao bez roditelja«, ispričao je Jurčević jecajući u sudnici.</p>
<p> Za nesuglasice u njihovoj vezi optužio je ubijenu. »Kada je počela raditi u pekarnici, počela je izlaziti noću i dolaziti kasno. Na kraju mi je uzela djecu i nije mi dala da ih vidim«. Na dan ubojstva »poludio je«, tvrdi jer je supruga s nekim stalno razgovarala na mobitel. Krenuo je prema njoj, tvrdi, te je gurnuo, a ona ga je nakon toga udarila vazom u glavu. Budući ga je ugrizla za dlan ruke kojom joj je prekrio usta, krenuo je u kupaonu oprati krv, a kada se okrenuo supruga je stajala iz njega sa nožem u ruci. »Što se dalje događalo ne sjećam se«, dovršio je obranu Jurčević. </p>
<p>Objava presude u ovome postupku zakazana je za četvrtak u 10 sati. </p>
<p>Marin Dešković</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Policajca htio pregaziti automobilom</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Jedan od dvojice lopova koji su u srijedu oko 2 sata pokušali provaliti u kiosk na Kozjaku pokušao je ubiti 24-godišnjeg interventnog policajca gaženjem s ukradenim »fiat unom«.</p>
<p>Dvojica provalnika došla su »fiatom« do ulaznih vrata kioska, s tim da je jedan izašao van maskiran crnom kapom s prorezima za oči, dok je drugi ostao u automobilu. Provalnik koji je izašao iz vozila, prišao je vratima kioska držeći u ruci vatreno oružje. Polomio je lokot na vratima i ušao u kiosk. Policajci koji su se nalazili u blizini uočili su provalu i prišli parkiranom vozilu. Dvojica su stala s njegove bočne strane, a jedan s prednje strane istog vozila.</p>
<p>U međuvremenu je maskirani provalnik je zatim iz kioska istrčao i sjeo na suvozačevo mjesto te su velikom su brzinom počeli bježati prema policajcu ispred automobila koji se počeo povlačiti unazad. Nakon 4-5 metara shvatio je da ga vozač ima namjeru pregaziti, te je skočio u stranu kako bi izbjegao nalet.</p>
<p>Radi sprječavanja provalnika u bijegu policajci su ispalili više hitaca u smjeru zadnjih kotača vozila, ali to nije spriječilo lopove da velikom brzinom nastave vožnju prema Barutanskom jarku i dalje u nepoznato. </p>
<p>»Fiat uno«, zagrebačkih registracijskih oznaka u vlasništvu 35-godišnjaka, inače je ukraden u noći na utorak s parkirališta u Heinzelovoj ulici, a pronađen je u srijedu ujutro na području Maksimira. Iz »fiata« ništa nije ukradeno, iako su na njemu uočena vidljiva oštećenja (probušena zadnja lijeva i prednja desna guma), nastala kao posljedica uporabe vatrenog oružja policajaca. Za lopovima se intenzivno traga.</p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>U pet godina održana samo jedna rasprava</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Nakon što ponovno nije došao na ročište zakazano za srijedu na zagrebačkom Općinskom sudu, a tereti ga se zbog zloporabe u gospodarskom poslovanju »teške« oko dva milijuna kuna, nekadašnjeg direktora Badela, Ferdinanda Jukića (49) policija će privesti na sljedeću raspravu. Jukić je, naime, prvookrivljeni u postupku koji se na ovom sudu vodi protiv Joze Tomasa (56), vlasnika tvrtke »Tomas 92« i nekadašnjeg direktora Vukovarske banke, Vlatka Šede (57). Naime, kako stoji u optužnici u razdoblju od ožujka do srpnja 1995. godine Jukić je kao odgovorna osoba »Badela« u dogovoru s tadašnjim direktorom posrnule Vukovarske banke Šedom, a na Tomasovu inicijativu zaključio ugovor kojim poduzeću »Tomas 92« daje kratkoročni kredit u iznosu od dva milijuna kuna. Iako je u to vrijeme spomenuto poduzeće već dugovalo 573.000 kuna, isplata štetnog kredita ipak je odobrena. Bivšeg direktora »Badela«, tužiteljstvo optužuje, osim toga, da je znao da je financijsko stanje »Tomasa 92« takvo da ta tvrtka neće moći otplaćivati kredit, s obzirom da je njezin žiro račun u to vrijeme bio blokiran. Optuženi je, stoji u optužnici, posao ubrzao zahvaljujući Šedi, koji je u ime Vukovarske banke izdao i potpisao garanciju kao sredstvo osiguranja povrata novca. Šeda je, pak, stoji u optužnici, to napravio bez obzira što je na osnovu rješenja Hrvatske narodne banke iz lipnja 1995. ta banka bila nelikvidna, te je joj je stoga, izdavanje garancija bilo zabranjeno. Sam »Badel« je 1995. godine, u vrijeme tih događanja, bio u gubitku oko 3,8 milijuna kuna. Postupak protiv Jukića na zagrebačkom Općinskom sudu vodi se već pet godina, no dosad je održana tek jedna rasprava. Razlog tome navodno je Jukićevo loše zdravstveno stanje nakon pretrpljenog moždanog udara iz 2002. godine.</p>
<p>Anita Krmek</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="51">
<p>Vlada: Eurosuper neće premašiti osam kuna</p>
<p>Hoće li Vlada daljnja poskupljenja goriva ublažiti kroz smanjivanje Inine zarade ili će na neko vrijeme smanjiti trošarine kao što to rade u brojnim europskim državama</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Nakon što je cijena nafte na svjetskim tržištima, prije svega zbog krize oko Irana i problema u Nigeriji, probila novu psihološku granicu od 70 dolara po barelu, ponovo su »podivljale« i cijene goriva.</p>
<p>Tim putem, iako nešto blaže, krenule su i cijene goriva u Hrvatskoj koje najviše ovise o cijenama naftnih derivata na mediteranskom tržištu. Međutim, Vlada će, prema riječima premijera Ive Sanadera, odučno braniti da Inina cijena najprodavanijeg benzina eurosupera 95 prijeđe osam kuna. Tako sada Ina litru tog goriva prodaje za 7,98 kuna iako bi, po riječima stručnjaka, njegova cijena po formuli za određivanje cijena goriva trebala biti oko 8,45 kuna.</p>
<p>Takva Inina cijena utjecala je i na većinu privatne konkurencije pa Petrol to gorivo prodaje po istoj cijeni kao Ina, a OMV Hrvatska samo jednu lipu skuplje. Odskočio je jedino Tifon koji litru eurosupera 95 prodaje za 8,31 kunu.</p>
<p>Međutim, dok je Ina prije desetak dana u dogovoru s Vladom zaustavila poskupljenje eurosupera 95 i supera 95, poskupila je sva ostala goriva. Tako litra benzina super plus 98 već stoji 8,53 kune, a cijena eurodizela se približava cijeni eurosupera. Zato je pitanje što će se s Ininim cijenama dogoditi sljedeći utorak jer se cijene na mediteranskom tržištu i dalje povećavaju.</p>
<p>Premijer je najavio da će Vlada u dogovoru s Inom i njenim strateškim partnerom naći načina kako voditi računa o utjecaju svjetskih cijena nafte na cijene goriva u Hrvatskoj vodeći pritom računa o socijalnoj osjetljivosti. No, još nije održan za ovaj tjedan najavljeni sastanak čelnika Vlade i Ine pa nije poznato kako namjeravaju ublažiti daljnja poskupljenja goriva.</p>
<p>Pitanje je hoće li se i dalje sve raditi kroz smanjivanje Inine zarade ili Vlada planira, ako bude nužno, na neko vrijeme smanjiti i trošarine koje se plaćaju na cijene goriva kao što to rade u brojnim europskim državama.</p>
<p>Odgovor će se znati uskoro jer su svjetske cijene nafte, unatoč blagom padu u srijedu, ostale iznad 72 dolara po barelu zbog straha da bi intenziviranje sukoba Irana i Zapada oko iranskog programa obogaćivanja urana moglo rezultirati prekidom isporuka nafte iz te zemlje, četvrtog svjetskog proizvođača »crnog zlata« te napada pobunjenika na naftne bušotine u Nigeriji. Barel nafte je u srijedu na američkom tržištu pojeftinio za 40 centi na 70,95 dolara, a na londonskom samo 13 centi na 72,38 dolara, pa su cijene ostale blizu rekordnih razina, zabilježenih u utorak, a očekuje se da će duže ostati iznad 70 dolara.</p>
<p>Svjetski stručnjaci upozoravaju da je cijena nafte utrostručena od početka 2002. što je alarmiralo zemlje-potrošače koje strahuju od posljedica po svoja gospodarstva. U svemu je dobro jedino to da je tečaj dolara, valute kojom se trguje naftom, u srijedu na svjetskim deviznim tržištima prema euru pao na najnižu razinu u zadnjih sedam mjeseci.</p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Produbljivanje gospodarske suradnje</p>
<p>VUKOVAR</p>
<p> - Iako suradnja HGK Županijske komore Vukovar i Privredne komore Srbije postoji već dvije godine, ne prate je zadovoljavajući gospodarski rezultati. S tom izjavom Vinke Ivanković, predsjednice Županijske komore HGK, složili su se sudionici u utorak održanog susreta vukovarsko-srijemskih i srbijanskih gospodarstvenika u Vukovaru. </p>
<p>Uostalom, skup na kojemu su se okupili predstavnici tridesetak tvrtki s obiju strana organiziran je zbog iniciranja poslovnih kontakata gospodarstvenika dviju regija. Brojke kažu da su vukovarsko-srijemski gospodarstvenici lani ostvarili robnu razmjenu s inozemstvom od samo 139 milijuna dolara, od čega sa Srbijom tek 12 milijuna. </p>
<p>K tome, uvoz je tri puta veći od uvoza. Hrvatska je inače na šestom mjestu zemalja u koje Srbija izvozi i na 11. mjestu zemalja iz kojih se u Srbiju uvozi.</p>
<p>Milivoje Miletić, direktor Ureda za regionalnu suradnju Privredne komore Srbije, uvjeren je u obostrani interes povećanja ekonomske suradnje. »Očekujemo da će posebnu ulogu odigrati potpisivanje multilateralnog sporazuma o suradnji po modelu Cefte«, kazao je Miletić. Tim više što Hrvatska i Srbija, kad je ekonomija u pitanju, »imaju što pokazati i trećim zemljama«.</p>
<p>»U Srbiji posluje stotinjak predstavništava hrvatskih tvrtki, a mi želimo ostvariti reciprocitet, jer je poboljšanje ekonomske suradnje i ekonomske integracije regije preduvjet stabilnosti u regiji«, istaknuo je. </p>
<p>Milorad Obradović, vlasnik tvrtke Čokopak iz Kruševca, kaže da mjesta za suradnju u budućnosti mora biti, a prošlost je »ne smije opterećivati«. Goran Stojinović, direktor razvojnog sektora tvornice IMT Standard Boljevac, nada se proširenju poslovanja s Hrvatskom, koje »jedva prelazi 80.000 eura, dok u BiH izvozi robu vrijednu 1,7 milijuna eura«. </p>
<p>Svi gospodarstvenici iz Srbije ističu potrebu produbljivanja gospodarske suradnje na zajedničku dobrobit. Ivan Marijanović, tajnik Županijske komore Vukovar, dodaje da je robna razmjena Županije sa Srbijom još 2004. iznosila 12 milijuna dolara i porasla je više od 170 posto u odnosu na 2003. U 2005. razmjena je stagnirala i zadržala se na 12 milijuna dolara. [Goran Čorkalo]</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Građenje i opremanje na ZV-u od 25. do 29. travnja</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Pred nama je najveći poslovni događaj graditeljske struke i srodnih gospodarskih grana u Hrvatskoj, ali i u regiji. To je ujedno i mjesto susreta ponude i potražnje, noviteta koje nude proizvođači i krajnjih korisnika i potrošača, rekao je u srijedu direktor grupe sajmova Zagrebačkog velesajma Nikola Bunjevac, najavljujući ovogodišnji međunarodni sajam Građenje i opremanje, koji će se održati od 25. do 29. travnja.</p>
<p>Ovogodišnju priredbu čini pet manifestacija: međunarodni sajmovi graditeljstva, obrtništva, alatnih strojeva i alata, zavarivanja, te antikorozivne zaštite. Nastupit će 1562 izlagača iz 32 zemlje, na površini od 85.000 četvornih metara, što je po broju izlagača i izložbenoj površini najveća sajamska manifestacija Zagrebačkog velesajma u prvoj polovici godine.</p>
<p>Uz brojne stručne događaje i tribine posebno treba izdvojiti demonstraciju gradnje niskoenergetske kuće u pet dana, kao atrakciju 30. jubilarnog sajma graditeljstva koji je i okosnica te manifestacije, te obrtnički forum koji će se pod nazivom Prilagodba obrtništva standardima Europske unije održati u sklopu 48. sajma obrtništva uz nazočnost dužnosnika Hrvatske obrtničke komore i resornog ministarstva.</p>
<p>Posebna atrakcija Sajma je vlakić-bajkić Željka Vrbanusa, napravljen od kovanog željeza, koji će kao najava te priredbe voziti ulicama Zagreba, od Trga bana Josipa bana Jelačića do Zagrebačkog velesajma, u subotu 22. travnja u 10 sati. [L. C.]</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Rastu cijene nekretnina </p>
<p>RIJEKA</p>
<p> - Prema istraživanju riječkog oglasnika Infonekretnine, koje je provedeno na osnovi objavljenih oglasa, cijene nekretnina u Hrvatskoj su u prvom tromjesečju ove godine povećane za dva do tri posto. Rast cijena je, u odnosu na prethodnih pet godina usporen, ali maksimalne cijene još nisu postignute. Kako navode iz tog oglasnika, u više od 90 posto agencija za kupoprodaju nekretnina smatraju da je većina cijena nerealno visoka, ali i da će se povećanje nastaviti do kraja 2006.</p>
<p>Navode i da je kupoprodaja nekretnina u 2005. u odnosu na prethodnu godinu smanjena za oko 20 posto, ali da to nije utjecalo na smanjenje cijena. Ocjenjuju da kupovna moć građana nije povećana, da se cijene nekretnina stalno povećavaju te da stoga većina kupaca traži nekretnine do 100.000 eura. Kupci sve više traže manje stanove, za veće nemaju novca, zbog čega je smanjena ponuda manjih stanova.</p>
<p>Prosječna cijena jednosobnih stanova u Zagrebu je u prvom tromjesečju bila 68.682 eura, dvosobnih 108.737 eura, a trosobnih 171.184 eura. Cijena zemljišta za gradnju iznosi u prosjeku 125 eura po četvornom metru, a prosječna cijena četvornog metra kuće je 1273 eura. U usporedbi s istim razdobljem prošle godine cijene su povećane za oko 15 posto, a u prvom tromjesečju rasle su za dva do tri posto.</p>
<p>Cijene stanova na riječkom području su 20 do 30 posto manje nego u Zagrebu. Prosječna cijena jednosobnih stanova je 56.397 eura, dvosobnih 82.565 eura, a trosobnih 108.088 eura. Prosječne cijene zemljišta su 57 eura po četvornom metru, a kuća 1007 eura.</p>
<p>Cijene nekretnina u Rijeci povećane su u odnosu na 2005. za 8,5 posto, a u novogradnjama i do 30 posto. Prosječna, pak, cijena četvornog metra stana u Opatiji je 2259 eura, a kuće 1763 eura. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>U prvom kvartalu dionice srušile rekorde </p>
<p>Ukupni promet dionicama dosegao je 2,9 milijardi kuna, što je za 250 milijuna kuna više nego u istom lanjskom razdoblju</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Lani je nominalni bruto domaći proizvod iznosio je 229 milijardi kuna, dok je realni BDP porastao 4,3 posto čime je prekinuto slabljenje njegove stope rasta iz prethodne dvije godine, ističe, među ostalim, Mladen Smiljanić, analitičar Zagrebačke banke u posebnom izdanju analiza te banke »Kvartalni pregled tržišta«.</p>
<p>Ove se godine, pak, očekuje nastavak rasta proizvodnje te je tako primjerice industrijska proizvodnja tijekom prva dva ovogodišnja mjeseca porasla 6,6 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Stopa nezaposlenosti u siječnju je bila na razini od 18,4 posto, što je najviše u zadnjih devet mjeseci, no u drugom tromjesečju očekuje se pad na 17 posto. Godišnja stopa inflacije, na prijelazu dviju godina, oscilira između 3,5 i četiri posto.</p>
<p>Prvo ovogodišnje tromjesečje obilježili su rekordno visoki prometi i cijene dionica. Ukupni promet dosegao je 2,9 milijarde kuna, što je za 250 milijuna kuna više nego u istom lanjskom razdoblju. Tijekom ožujka ostvaren je promet od 1,5 milijardi kuna, što je najveći mjesečni promet hrvatskog tržišta dionica do sada uopće. Promet na Zagrebačkoj burzi iznosio je dvije milijarde kuna, čime je za 1,1 milijardu premašila Varaždinsku burzu. </p>
<p>Tijekom prvoga kvartala Plivina dionica je daleko zasjenila sve ostale dionice, što je dakako rezultat izricanja želje islandske kompanije Actavis o Plivinu preuzimanju. Bilo kako bilo, u prva tri ovogodišnja mjeseca promet Plivinim dionicama dosegao je 616 milijuna kuna, slijedi Adris grupa (251 milijuna kuna), Slatinska banka (152 milijuna kuna), Ericsson Nikola Tesla (129 milijuna kuna), Podravka (114 milijuna kuna), Atlantska plovidba (105 milijuna kuna)... </p>
<p>Indeks Crobex Zagrebačke burze u prvom je tromjesečju skočio 21,8 posto, a završio ga je na povijesnom rekordu od 2433 boda. Krajem tog razdoblja napravljena je i revizija Crobexa kojom su iz njegova izračuna isključene tri stare dionice (Croatia osiguranje, Dom holding, Ericsson Nikola Tesla), ali je istodobno uključeno i pet novih (HUP, Jadranska banka, Petrokemija, Sunčani Hvar, Tisak), tako da taj indeks sada obuhvaća 23 dionice. </p>
<p>Kad je riječ o cijenama, one su porasle kod svih najlikvidnijih dionica, pri čemu se opet Pliva s rastom od 40 posto.</p>
<p>Vesna Antonić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="56">
<p>Skoblarova smjena u petak?</p>
<p>Sjednica Nadzornog odbora HP-a na kojoj bi Odbor trebao odlučiti o prijedlogu Vlade da se smijeni predsjednik Uprave Milan Skoblar trebala bi biti održana u petak, doznajemo u HP-u</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Ministar financija Ivan Šuker ponovio je u srijedu da je Ministarstvo financija na vrijeme osiguralo novac kako bi se mirovine mogle isplatiti prije Uskrsa te da stoga ne stoje navodi da se to nije moglo učiniti.</p>
<p>Ministarstvo je potreban novac za mirovine, uključujući i sredstva za tekuću likvidnost, osiguralo sedam dana prije nego što je uobičajeno, iako je to znatan iznos (za mirovine oko 450 milijuna kuna) s obzirom na veličinu hrvatskog financijskog tržišta i utjecaja koji taj iznos može imati na dnevnu likvidnost, rekao je Šuker novinarima.</p>
<p>Ministarstvo financija učinilo je sve što je moglo kako bi umirovljenici dobili mirovine prije Uskrsa, dodao je Šuker i zaključio: »Dogodilo se to što se dogodilo, i ne ponovilo se«.</p>
<p>Zbog kašnjenja dostave mirovina na adrese umirovljenika prije uskrsnih blagdana Vlada je u utorak Nadzornom odboru Hrvatske pošte predložila razrješenje predsjednika Uprave HP-a Milana Skoblara koji tvrdi da je HP svoj dio posla napravio na vrijeme, a da sve mirovine nisu mogli isplatiti prije blagdana jer im je dio novca kasno doznačen. </p>
<p>Sjednica Nadzornog odbora HP-a na kojoj bi Odbor trebao odlučiti o prijedlogu Vlade da se smijeni predsjednik Uprave Milan Skoblar trebala bi biti održana u petak, doznajemo u HP-u. Iako je Milan Skoblar za četvrtak najavio izvanrednu konferenciju za novinare, do zaključenja lista u njegovom uredu to nam nisu mogli potvrditi, nego je samo otvorena mogućnost da konferencija bude zakazana hitno.</p>
<p>U međuvremenu, priopćenjem se oglasio i Hrvatski sindikat pošte. »Kao Sindikat koji okuplja više od 7500 radnika Hrvatske pošte ustajemo u zaštitu naših kolega, kojima je poštanska torba svakim danom ionako sve teža. Stoga molimo hrvatske građane da se suzdrže od predbacivanja poštarima za tuđe propuste i da svoje opravdano nezadovoljstvo usmjere na druge, prave adrese, od Markova trga pa na dalje«, stoji u priopćenju Sindikata. [Hina/M. Matković]</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Prijave predane krim-policiji</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »Nikakvo obećanje nisam mogao dati, samo sam im zajamčio da će Državno odvjetništvo provesti postupak u najkraćem mogućem roku. To znači da će nastojati da se obrade kaznene prijave dostavljene Općinskom i Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu. Da bi se to moglo provesti, tražit ćemo što odgovore od Fonda za privatizaciju, Državnog ureda za reviziju, Ministarstva financija i policije«, rekao je Vjesniku Mladen Bajić nakon što se u srijedu sastao s radnicima zagrebačkog pogona Tvornice duhana Rovinj. »Sastanak nisam shvatio kao podnošenje računa bilo kome pa čak ni radnicima TDZ-a, bili oni u pravu ili ne. To nije zadaća Državnog odvjetništva«, istaknuo je Bajić. Predstavnici radnika informirali su ga o postupcima koji se vode u slučaju pretvorbe i privatizacije TDZ-a. »Dobili smo informaciju da su postupci predani na obradu krim-policiji te da će Odvjetništvo u najkraćem roku obaviti svoj posao«, rekao je Mario Iveković, predsjednik Novog sindikata. Obećano im je da će Odvjetništvo ponovo napraviti uvid u Državnu reviziju i vidjeti ima li elemenata za poništenje pretvorbe i privatizacije. [R. D., V. R.]</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Radnici TDR-a ogorčeni zagrebačkim kolegama</p>
<p>»Radničko vijeće TDR-a u ime 3000 zaposlenika ogorčeno je izjavama tridesetak naših kolega iz zagrebačke tvornice duhana, jer svojim postupcima ne samo da štete sebi, nego dovode u pitanje i egzistenciju ostalih radnika i njihovih obitelji«, izjavio je u srijedu u Rovinju predsjednik Radničkog vijeća TDR-a Alen Obrovac. Napomenuo je da Tvornica duhana Zagreb svojedobno radila svaki drugi dan jer posla nije bilo, a TDR je i zagrebačkom pogonu ustupio dio svojih cigareta da bi se zadržala zaposlenost i proizvodnja, koja, međutim, nije mogla opstati. Dodao je da su od 4000 dioničara TDR-a, radnici, umirovljenici i branitelji vlasnici više od 50 posto dionica.</p>
<p>Radničko vijeće i Sindikat PPDIV, većinski sindikat u TDR-u, ogorčeni su potezima kolega iz Zagreba. »Ogorčeni smo na kolege zbog toga što je očito da se oni ne bore za prava radnika, nego su iznad svega osobni interesi, a umiješala se i politika«, kazao je Damir Kuharić, sindikalni povjerenik Adris grupe. »Ne želimo dopustiti kolegama da upropaste ono što smo godinama gradili«, zaključio je. [S. B.]</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Joras opet ilegalno prešao granicu</p>
<p>Joško Joras, samozvani borac za južnu slovensku granicu, u srijedu je na graničnom prijelazu Plovanija ponovo izazvao međunarodni incident ilegalno prešavši hrvatsko-slovensku granicu. </p>
<p>Joras se mimo obilježenoga graničnog prijelaza uputio dati izjavu slovenskim novinarima koji su ga čekali na drugoj strani kanala Sv. Odorika. Budući da je pri prelasku na slovensku stranu hrvatskim policajcima odbio predočiti osobne dokumente, nakon što su mu prišli, on se bacio na tlo. </p>
<p>Policajci su ga podigli i na rukama odnijeli na obavijesni razgovor u policijsku postaju. Nakon toga je pušten uz prekršajnu prijavu zbog ilegalnog prelaska granice. Jorasu je nakon privođenja ponuđena i liječnička pomoć koju je odbio. </p>
<p>Međunarodni incident dogodio se nakon što je, po ovlaštenju Okružnog suda u Kopru, sudski vještak Dejan Žlajpah došao kod Jorasa kako bi napravio vještačenje u privatnom sporu u kojem Joras tuži susjeda Urbana Cerara, vlasnika casina »Mulino«. Hrvatska policija je nakon ulaska aslovenskog vještaka u zemlju i odlaska kod Jorasa došla na mjesto događaja i zatražila od Žlajpaha dozvolu za rad u Hrvatskoj, što on nije imao, pa su mu zabranili vještačenje i uputili ga na izlaz iz zemlje. Događaju je svjedočio Jorasov odvjetnik Danijel Starman, koji je optužio hrvatsku policiju da ne radi po zakonu, te je Hrvatsku nazvao okupatorom. </p>
<p>Kako doznajemo od glasnogovornika Ministarstva unutarnjih poslova Zlatka Mehuna, MUP je informaciju o događaju poslao Ministarstvu vanjskih poslova i predsjedniku Komisije za granična pitanja, te je zatražio očitovanje geodetskih uprava Slovenije i Hrvatske. </p>
<p>Slovenski novinari i policija incident su sve vrijeme promatrali sa slovenske strane. Joras živi u pograničnom selu Mlini u općini Buje i ne priznaje jurisdikciju hrvatske države.</p>
<p>Prosvjedna nota Slovenije</p>
<p>Slovensko ministarstvo vanjskih poslova uručilo je u srijedu prosvjednu notu hrvatskom veleposlanstvu u Ljubljani, javila je POP TV. Naglašava se da postupak hrvatske vlasti predstavlja »još jedan u nizu jednostranih poteza kojima Hrvatska pokušava prejudicirati rješenje graničnog pitanja između Hrvatske i Slovenije«. »Takvo hrvatsko postupanje je u suprotnosti s obvezom poštivanja stanja na dan osamostaljenja Slovenije, koje proizlazi iz zajedničke slovensko-hrvatske izjave o izbjegavanju incidenata«, kaže se u noti slovenskog ministarstva.Oglasila se i Slovenska pučka stranka Janeza Podobnika, koja je najavila da će o »gruboj, nezakonitoj i neeuropskoj intervenciji hrvatske policije na«, kako ističu, »slovenskom teritoriju« obavijestiti Europski parlament.</p>
<p>MVPEI odbacuje slovenske navode </p>
<p>Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija RH odbacilo je u srijedu navode da su predstavnici nadležnih graničnih službi Republike Hrvatske ograničavali i onemogućavali slobodno kretanje slovenskim državljanima na području međunarodnog graničnog prijelaza Plovanija, priopćeno je iz MVPEI-a. </p>
<p> Kako se ističe, »nadležna tijela Republike Hrvatske postupala su u skladu sa zakonom, te pritom sprečavala pokušaj ilegalnog prelaska državne granice. U tom smislu Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija uputilo je prosvjednu notu veleposlanstvu Republike Slovenije u Zagrebu u kojoj slovenskoj strani skreće pozornost na potrebu izbjegavanja sličnih slučajeva u budućnosti«. </p>
<p>Saša Brnabić / Hina</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Neće se povećavati trošarine na automobile</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Vlada je u protekle dvije godine dala znatan doprinos smanjenju rasta vanjskog duga zemlje, prokomentirali su u srijedu u Ministarstvu financija prošlog tjedna predstavljen dokument Hrvatske narodne banke (HNB) pod nazivom Analiza inozemne zaduženosti Republike Hrvatske. </p>
<p>U Ministarstvu tvrde da su smanjenjem manjka opće države sa 6,3 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), koliko je on iznosio 2003., na 4,1 posto BDP-a, koliko je, prema najnovijim podacima, iznosio prošle godine (što je manje od ranijih planova i najava), u velikoj mjeri smanjili potrebu za zaduživanjem države. Uz to, država se okrenula zaduživanju na domaćem tržištu, što je sve rezultiralo znatnim smanjenjem udjela duga države u ukupnom vanjskom dugu zemlje. </p>
<p>»Da u proteklom razdoblju nismo toliko smanjili manjak u državnoj blagajni, država bi se morala zadužiti za dodatnih sedam milijardi kuna, jer se deficit može financirati ili zaduživanjem ili prodajom imovine«, kazao nam je izvor u Ministarstvu financija koji je želio ostati neimenovan. </p>
<p>Dodao je da su glavni generatori rasta ino-duga postale poslovne banke i poduzeća, te je ocijenio da su monetarne vlasti dale znatan doprinos usporavanju zaduživanja i tih sektora. Ipak, negativno se izrazio o jednoj od sugestija iz HNB-ove studije u kojoj se državi preporučuje povećanje trošarina. </p>
<p>»Točno je da je rast vanjskog duga koji su generirale poslovne banke u velikoj mjeri posljedica velike potražnje građana za kreditima. No, onda valja otvoreno reći i da bi rast trošarina na automobile doveo do rasta cijena automobila«, istaknuo je naš sugovornik, odlučno odbacivši mogućnost povećanja trošarina. </p>
<p>Na brifingu za novinare u Ministarstvu su se negativno osvrnuli na tvrdnje da Hrvatskoj prijeti dužnička kriza. »Nema ni govora o nekakvoj dužničkoj krizi. Pa, zar doista mislite da bi Hrvatska dobivala kredite kod međunarodnih financijskih institucija da joj se može dogoditi dužnička kriza?«, upitao je naš sugovornik. </p>
<p>Inače, podaci Ministarstva za prvo ovogodišnje tromjesečje pokazuju da su ukupni prihodi državnog proračuna porasli za 12,8 posto u odnosu na isto razdoblje lani, dok su porezni prihodi ostvarili međugodišnji rast od 16,2 posto. Najveći doprinos njihovu rastu dali su prihodi od PDV-a, koji su u prvom tromjesečju porasli za čak 21,8 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. </p>
<p>Ina na newyorškoj burzi?</p>
<p>Krajem tjedna hrvatsko izaslanstvo ide u Washington, gdje će nazočiti godišnjoj skupštini Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i Svjetske banke, koja će se održati 22. i 23. travnja, najavili su u srijedu u Ministarstvu financija. Naglasili su da se stand-by aranžman s Fondom ostvaruje prema planu. Ističu i da bi ova vlada u listopadu, kad bi trebao isteći nedavno produljen aranžman s MMF-om, mogla biti prva hrvatska vlada koja ga je uspješno zaključila. Osim susreta s predstavnicima MMF-a i Svjetske banke, za sljedeći je tjedan planiran i posjet predstavnika Ministarstva financija newyorškoj burzi. Tijekom tog susreta razgovarat će se o mogućnosti izlistavanja dijela dionica Ine na newyorškoj burzi. Naime, druga faza privatizacije Ine uključit će njezin izlazak na burzu, pri čemu bi se dio dionica prodao na zagrebačkoj, a dio na nekoj stranoj burzi, najvjerojatnije newyorškoj ili londonskoj, objašnjavaju u Ministarstvu financija. U Katančićevoj ističu i da će početkom svibnja sudjelovati na ministarskoj konferenciji zemalja EU-a i kandidata, koja će se održati u Bruxellesu. Dodaju i da je EK zadovoljan gospodarskim postignućima Hrvatske. Ipak, priznaju da se u izvješćima eurokrata upozorava na sporu privatizaciju i problem restrukturiranja brodogradnje. [Adriano Milovan]</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Nepotrebno unošenje nemira među branitelje</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Vodstvo Udruge specijalne policije iz Domovinskog rata uputilo je u srijedu javni apel u kojem od Vlade traže reviziju i poništenje kriterija po kojima se trenutačno računaju vlasnički udjeli unutar Fonda hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji. </p>
<p>Predsjednik Udruge Željko Sačić ocijenio je na konferenciji za novinare potpuno neprihvatljivim način po kojem se u borbenom sektoru vrijeme od 16. siječnja 1992. do 30. travnja 1995. braniteljima boduje identično kao onima iz neborbenog sektora (jedan bod za svaki dan).</p>
<p>»Rješenja koja dolaze na kućne adrese izazvala su veliko nezadovoljstvo kod pripadnika najelitnijih ratnih postrojbi, a to su pripadnici Specijalne policije i gardijskih brigada«, rekao je Sačić. </p>
<p>Odmah je reagiralo i Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti. U priopćenju Ministarstva, koje je potpisao glasnogovornik Berislav Živković, oštro odbacuju Sačićeve navode. </p>
<p>»Oštro odbacujemo sve navode predsjednika Udruge specijalne policije Željka Sačića kako se načinom podjele vlasničkih udjela u Fondu hrvatskih branitelja 'zanemaruju žrtve Specijalne policije MUP-a i gardijskih brigada, kao najznačajnijih dijelova Hrvatske oružane sile u Domovinskom ratu'«, stoji u priopćenju Ministarstva. </p>
<p>Iz Ministarstva napominju da su na pripremi Zakona o Fondu hrvatskih branitelja radili i predstavnici branitelja, sami su predložili kriterije za izračun udjela, a Vlada ih je 15. prosinca 2004. samo potvrdila svojom odlukom.</p>
<p>»Ne umanjujući značenje i doprinos Specijalne policije u Domovinskom ratu, napominjemo kako je sama udruga specijalne policije, kao udruga na državnoj razini, osnovana 24. siječnja 2004. Kriteriji Republičke koordinacije već su bili predloženi pa je to glavni razlog zašto Udruga nije sudjelovala u njihovoj izradi«, podsjeća Živković te priopćenje zaključuje tvrdnjom da Ministarstvo to ničim izazvano istupanje Udruge Specijalne policije smatra nepotrebnim unošenjem nemira među hrvatske branitelje. [Mile Franičević]</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Osmi put »u ništa«</p>
<p>U srijedu se na Trgovačkom sudu nije pojavio nijedan kupac s plaćenom jamčevinom od tri milijuna kuna</p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Ni na osmom pokušaju prodaje metalurškog dijela tvornice ferolegura Dalmacije d.d. u stečaju iz Dugoga Rata, na splitskom Trgovačkom sudu u srijedu se nije pojavio nijedan kupac s plaćenom jamčevinom od tri milijuna kuna. Za utorak je zakazana sjednica tvorničkog Odbora vjerovnika na kojoj će se odlučiti hoće li se ponovno raspisivati natječaj ili će se tvornica prodati izravnom pogodbom s jednim zainteresiranim kupcem, Landmark Property iz Velike Britanije.</p>
<p>Ta britanska tvrtka je stejačnom sucu Anti Čapkunu predočila dokaz o tome da na računu ima tri milijuna kuna za jamčevinu. Predstavnik Lendmark Propertyja, Matthew William Hurley, vlasnik tvrtke Projekt uvale d.o.o iz Solina, istaknuo je da novac ne želi uplatiti Dalmaciji, jer mu je odvjetnički tim iz Londona savjetovao neprenošenje novca na račun stečajnog dužnika, odnosno Trgovačkog suda, kako bi se izbjegao sudski spor nakon eventualnih različitih tumačenja odredbi iz natječaja, kupca i stečajnih organa.</p>
<p>Britancima nije bilo jasno je li početna cijena od 9,5 milijuna eura, istaknuta u natječaju, sadrži i 15,8 milijuna kuna tvorničkih obveza Hrvatskom fondu za privatizaciju na osnovi hipoteke za pozajmnicu podignutu 2003. godine. Problem je nastao i zbog obveze zapošljavanja 104 radnika odmah nakon preuzimanja tvornice. Strani kupac tvrdi da bi zaposlio i 150 radnika, ali postupno, prema dinamici razvitka projekta. Ako bi preuzeo Dalmaciju, Lendmark Property se obvezao na području općine uložiti od 160 do 210 milijuna eura.</p>
<p>U natječaju objavljenom 20. ožujka, u sklopu metalurškog dijela Dalmacije d.d. u stečaju prodaje se 68.388 četvornih metara zemljišta. Riječ je o 47.000 četvornih metara manje, nego se nudilo prošlim javnim nadmetanjima budući da se u međuvremenu utvrdilo da je riječ o javnom dobru, a ne tvorničkom zemljištu.</p>
<p>Irena Dragičević</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Vlada podupire projekte gospodarskog razvoja </p>
<p>KOPRIVNICA</p>
<p> - Iako je po veličini i broju stanovnika pri začelju, Koprivničko-križevačka županija je četvrta u Hrvatskoj po BDP-u, koji trenutačno iznosi 5700 dolara po stanovniku. Koliki su pak potencijali njezina gospodarstva, dovoljno govori podatak da je 38.465 zaposlenih lani ostvarilo ukupni prihod od 11 milijardi kuna, dok je četiri godine ranije on iznosio samo 6,5 milijardi kuna. Naglasio je to na svečanoj sjednici Županijske skupštine župan koprivničko-križevački Josip Friščić. </p>
<p>Vlada podupire projekte gospodarskog razvoja Koprivničko-križevačke županije, o čemu će donijeti i konkretne odluke na sjednici koja će se u svibnju održati u Koprivnici, izjavio je potpredsjednik Vlade Damir Polančec. Najavio je, među ostalim, otvaranje nove poduzetničke i poslovne zone u Koprivnici, jedne od najvećih u Hrvatskoj, nastavak gradnje brze ceste Vrbovec - Gradec za Križevce i Koprivnicu te dodjelu bivše vojarne HV-a u Križevcima za gospodarske namjene i školstvo. </p>
<p>Vladimir Šeks je kao poseban gost podržao sve infrastrukturne projekte važne za daljnji razvoj Podravine i Prigorja. Posebno je spomenuo one vezane uz promet i vodoopskrbu. »Putujući automobilom od Zagreba prema Križevcima i Koprivnici«, naglasio je Šeks, »svatko se može uvjeriti da su lokalne vlasti u pravu kad inzistiraju na gradnji brze ceste, pa se i ja nadam da će dionica Vrbovec - Gradec u što skorije vrijeme biti dovršena, a onda bi trebalo krenuti i dalje«. Svjestan sam, dodao je, da je za ovaj kraj iznimno važna i nova trasa Podravske magistrale, koja bi kvalitetnije povezala istok i zapad Hrvatske. </p>
<p>»Poznato mi je da Hrvatske ceste trenutačno rade studiju isplativosti te prometnice, no nadam se da će i takve dvojbe biti riješene«, rekao je predsjednik Sabora. </p>
<p>Naglasio je da se ne smije zaboraviti ni dovršenje remonta pruge i gradnja drugog kolosijeka nizinske pruge od mađarske granice prema Rijeci, što za Koprivničko-križevačku županiju također ima posebnu važnost. »Naposljetku, impresioniran sam time koliko je posljednjih godina učinjeno na vodoopskrbi, jer je gotovo udvostručen broj domaćinstava koja su dobila pitku vodu. No, treba ići i dalje, i to što većim korištenjem pretpristupnih fondova Europske unije, uz povećano zalaganje i resornog ministarstva i Hrvatskih voda. Smatram da se oko 200 milijuna kuna, koliko trenutačno nedostaje, može namaknuti iz svih tih izvora«, zaključio je Šeks. [Željko Krušelj / Hina]</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2006], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20060420].
|
