NA [2006], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20060120].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 130287 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>20.01.2006</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Stranci već kupili 40.000 nekretnina</p>
<p>U devet godina dozvolu za kupnju nekretnine dobilo je samo 3553 stranih državljana, pa stranci sada otvaraju tvrtke koje potom lakše postaju vlasnice nekretnina</p>
<p>Posljednjih nekoliko godina nekretnine u Hrvatskoj, posebice uz obalu, postale su izuzetno zanimljive strancima. Neki poduzetniji strani državljani u prometu nekretninama u Hrvatskoj uvidjeli su izvrsnu poslovnu priliku pa danas nekretninama na otocima, posebice Braču i Hvaru, gotovo isključivo mešetare upravo stranci, koji su dovoljno maštovito doskočili nedorečenostima hrvatskog zakonodavstva i uspješno ih zloupotrebljavaju.</p>
<p>Da zaobiđu dugotrajnu administraciju i ubrzaju put za dobivanje dozvole za kupnju nekretnine kao fizičke osobe - koju im izdaje Ministarstvo vanjskih poslova - strani državljani otvaraju tvrtke u Hrvatskoj koje potom lakše postaju vlasnici nekretnina. Crne brojke pokazuju da je na takav način između 30.000 i 40.000 mahom atraktivnih nekretnina otišlo strancima.</p>
<p>Međutim, nema točnih podataka o broju nekretnina čiji su vlasnici strani državljani. Službeni podaci odnose se samo na strane državljane koji na svoje ime kupuju nekretninu i čiji su zahtjevi za stjecanjem nekretnine u Hrvatskoj pozitivno riješeni. Prema podacima Hrvatske gospodarske komore od 1995. do kraja 2004. godine, dozvolu za kupnju nekretnine dobilo je 3553 stranih državljana. Među njima je najviše Nijemaca - čak 2102. Slijede Austrijanci (731), Mađari (128), Britanci (81), Amerikanci (77) pa Danci (51).</p>
<p>Međutim, zbog pravnih dosjetki, stranci i bez dozvole Ministarstva vanjskih poslova, koje se vodi načelom reciprociteta, mogu kupovati hrvatske nekretnine.</p>
<p>Tako se inozemni posrednici u trgovini nekretninama na Braču i Hvaru broje u stotinama, no na prste jedne ruke mogu se nabrojati oni koji su legalno prijavili posao u Hrvatskoj i koji državi plaćaju porez.</p>
<p>Britanac Tom Waddington u Supetru na Braču vodi agenciju Pioneer Properties, tvrtku kćer Honey Villas Toursa. Uz engleski menadžment, kroz lokalnu mrežu, Waddington nudi sve - od gotovih luksuznih apartmana do građevinskog zemljišta. Pioneer Properties svoje klijente prati i zastupa u svim pravnim poslovima i nakon kupnje se brine o nekretnini, o njezinu iznajmljivanju, izgradnji ili daljnjoj prodaji. Najveći interes vlada za kupnju gotovih kuća.</p>
<p>»Danas u prosjeku za trosobnu kuću s pogledom na more na Braču treba izdvojiti oko 150.000 eura. Cijene su posljednjih godina rasle. Hrvatska je na početku svog razvojnog ciklusa. Gospodarski potencijal obale počinje zanimati zapadnu Europu«, kaže Waddington.</p>
<p>Pioneer Properties svoje klijente informira i o hrvatskoj zakonskoj regulativi te o mogućnostima i uvjetima pod kojima stranci u Hrvatskoj mogu otvarati tvrtke.</p>
<p>U Supetru je agenciju osnovala i Britanka Alison Ruth. Njezina tvrtka ne bavi se posredovanjem u prodaji nekretnina nego isključivo nudi usluge gospodarenja imovinom stranaca na otoku.</p>
<p>Zanimanje Britanaca za kupnju i prodaju nekretnina na Hvaru je mnogo veće nego na Braču. Posljednjih godina zbog toga je naš najsunčaniji otok postao poprište brojnih »građevinskih skandala« koji uznemiravaju domicilno stanovništvo koje s pravom strahuje od betonske devastacije otoka. Hvarom kruže priče da će pokraj Sućurja Britanci na parceli od 80.000 metara četvornih sagraditi 5000 apartmanskih postelja. Važno je istaknuti da na cijelom Hvaru trenutačno ima samo 2500 kreveta. Budući da taj posao još nije počeo, ne zna se je li riječ o malomišćanskoj ćakuli, postoje li ti Britanci uopće i hoće li zbilja betonirati tih 80.000 »kvadrata« uz more.</p>
<p>»Moja je agencija vjerojatno jedina na otoku koja uredno prema državi ispunjava sve obveze, ali mi najmanje posredujemo u prodaji nekretnina. Preko nas posluju sve veće europske agencije za promet nekretninama«, kaže Hrvoje Šimunović iz agencije Transactor u Starom Gradu na otoku Hvaru. Prema njegovim riječima, strane agencije koje se na otocima bave prometom nekretninama uglavnom su off - shore kompanije. </p>
<p>U posao s nekretninama ušao je i Neil Lewis, britanski DJ iz Ministry of Sound, koji je prošlog ljeta u Jelsi na Hvaru s kolegom Timom Coulsonom otvorio klub »Vertigo« u bivšoj diskoteci »Mlin«, donijevši dašak Europe u malo mjesto u turističkom usponu. Oduševljen mirnim načinom života i prirodnim ljepotama, DJ Neil odlučio si je u Jelsi sagraditi vilu.</p>
<p>»Nije točno ono što se u Jelsi priča da sam otvorio tvrtku za promet nekretninama i da gradim hotele. Gradit ću vilu za sebe i svoju obitelj i ne namjeravam je prodavati, niti je kanim iznajmljivati«, kazao nam je poznati britanski glazbenik.</p>
<p>Za Jelsu se, kaže, odlučio zbog netaknute ljepote, ugodnih ljudi i mira. Francuska i španjolska obala su, kaže, prenapučene. U Europi više nigdje osim kod nas, tvrdi Lewis, nema ovakvog mira, ljepote i čistog mora.</p>
<p>Saša BrnabićIrena DragičevićSilvana Oruč Ivoš</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Znanstvenici se vraćaju u Hrvatsku! </p>
<p>»Za povratak naših znanstvenika iz fonda Svjetske banke Hrvatska će 15. svibnja dobiti pet milijuna dolara«, kaže državni tajnik za znanost Dražen Vikić-Topić</p>
<p>Na poziv ministra znanosti Dragana Primorca, javno upućenog na Prvom kongresu hrvatskih znanstvenika iz zemlje i inozemstva održanom krajem 2004. u Vukovaru, odazvalo se desetak znanstvenika.</p>
<p>Većina ih je Hrvatsku napustila početkom devedesetih prošlog stoljeća, ali i prije, a sada su se spremni vratiti. »Ako se ne vratim sada dok sam u naponu snage i imam što ponuditi, vjerojatno se nikad neću vratiti«, kaže jedan od povratnika - Mladen Petravić. Petravić trinaest godina vodi Laboratorij za spektroskopiju na Sveučilištu u Canberri, a za mjesec dana vraća se na mjesto znanstvenog savjetnika na Filozofski fakultet u Rijeci. </p>
<p>Ovoga ljeta odluku o povratku u Hrvatsku, na riječki Medicinski fakultet, donio je i bračni par Biserka i Željko Jeričević, napustivši nakon više od 15 godina Ameriku. Vraća se i dizajner, slobodni umjetnik Ivan Kolovrat.</p>
<p>Znanstvenici-povratnici svjesni su da se u Hrvatskoj još osjećaju posljedice desetogodišnjeg neulaganja u znanstvenu opremu tijekom ratnih godina, zbog čega neće imati iste uvjete rada kao u Australiji ili Americi. Ipak, optimistični su što se tiče razvoja zemlje. </p>
<p>U većini slučajeva, znanstvenici-povratnici stižu na manju plaću. Točnije, primat će istu plaću kao i 8600 znanstvenika čiji se rad financira iz proračuna Ministarstva znanosti - do 11.000 kuna na mjestu redovitog profesora, 10.000 izvanrednog profesora ili 8000, koliko može dobiti docent. </p>
<p>Povratnici će se, međutim, financirati iz dodatnih izvora - kredita Svjetske banke i fonda Nacionalne zaklade za znanost. </p>
<p>»Za povratak naših znanstvenika iz fonda Svjetske banke Hrvatska će 15. svibnja dobiti pet milijuna dolara«, kaže Vjesniku državni tajnik za znanost Dražen Vikić-Topić, procjenjujući da je u svijetu oko 1000 hrvatskih znanstvenika, dok je od 14.600 znanstvenika registriranih u Hrvatskoj aktivno tek njih oko tri tisuće. </p>
<p>Kako krediti Svjetske banke još nisu realizirani, a da se s povratkom ne bi čekalo, ministar je u dogovoru sa šest sveučilišta u Hrvatskoj osigurao povratnicima radna mjesta i plaće. </p>
<p>»Po dolasku na sveučilišta povratnici se mogu prijaviti na natječaj Nacionalne zaklade za znanost koja godišnje raspolaže s fondom od pet milijuna kuna, upravo za znanstvenike-povratnike«, kaže predsjednik Zaklade Pero Lučin. Na taj način povratnik može osigurati do 100.000 eura za opremu laboratorija. Za naše uvjete to je odličan novac, no zbog visoke cijene znanstvene opreme to sigurno nije razbacivanje, objašnjavaju u Ministarstvu znanosti.</p>
<p>Međutim, Ivo Kalajžić s američkog University of Connecticut smatra da povratak znanstvenika nije ni blizu onome kakav bi trebao biti, te da se kandidati biraju na nedefiniran način. Nevjerojatno mu je i to da Sveučilište u Splitu šest mjeseci ne odgovara na njegovo pismo vezano uz povratak. Rektor Sveučilišta u Splitu Ivan Pavić kaže da je Ministarstvo raspisalo natječaj na koji su sveučilišta dostavila svoje prijedloge. Procedura se privodi kraju i čim dobijemo rješenje Ministarstva, odgovorit ćemo povratnicima, kaže Pavić. Na Splitsko sveučilište trebala su stići četiri povratnika, no jedan je zbog obiteljskih razloga otišao u Zadar. Rado bismo ih primili još, kaže rektor.</p>
<p>O tome koji profil znanstvenika dolazi u Hrvatsku odlučuju autonomno sveučilišta, bez uplitanja Ministarstva. Državni tajnik Vikić Topić smatra da gomila znanstvenih radova ne mora biti jedini ili presudni kriterij.</p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Renoviranjem zgrada do 60 posto uštede</p>
<p>Primjenom novog propisa očekuje se od 20 do 30 posto bolja toplinska izolacija novih zgrada, kao i postojećih rekonstruiranih zgrada</p>
<p>U Hrvatskoj se čak 48 posto ukupne energije troši u zgradama, prije svega zbog njihove loše izolacije. U odnosi na još uvijek važeći Pravilnik o toplinskoj zaštiti zgrada iz 1987., 83 posto zgrada ima nezadovoljavajuću toplinsku zaštitu, a više od 50 posto zgrada građeno je bez toplinske zaštite.</p>
<p>Općenito se u zgradama troši najviše energije (u Europskoj uniji 41 posto), a slijede ih promet s 31 posto i industrija s 28 posto. No, države članice EU-a imaju niz propisa o energetskoj efikasnosti, a na razini EU-a donesene su i tri direktive. Vrijeme je, dakle, da i Hrvatska počne s primjenom mjera energetske efikasnosti u zgradama. </p>
<p>»Energetska efikasnost u 'zgradarstvu' u razvijenim zemljama prepoznata je kao područje koje ima najveći potencijal za smanjenje ukupne potrošnje energije, čime se izravno utječe na financijske uštede i pridonosi zaštiti okoliša i smanjenju emisija stakleničkih plinova u okoliš«, objašnjava Željka Hrs Borković iz Odjela za obnovljive izvore energije i energetsku efikasnost u Energetskom institutu »Hrvoje Požar«.</p>
<p>U Hrvatskoj je u srpnju 2005. usvojen Tehnički propis o uštedi toplinske energije i toplinskoj zaštiti u zgradama. Godinu dana trajat će prijelazno razdoblje u kojem se može koristiti spomenuti pravilnik iz 1987. ili prijeći na novi. Od 1. srpnja 2006. - u obiteljskim kućama, stambenim i nestambenim zgradama - obvezna je primjena novog propisa. </p>
<p>Potrošnja energije za grijanje u novim zgradama građenim po propisu iz 1987. kreće se između 100 i 150 kilovatsati po četvornom metru, dok se novim propisuje potrošnja od 51 do 95 kilovatsati po četvornom metru, ovisno o obliku zgrade.</p>
<p>»S obzirom na to da se kroz prozore gubi oko 50 posto topline, novim propisom prvi je put definiran i maksimalno dopušteni koeficijent prolaska topline kroz prozore - 1,80, za razliku od sadašnjih dva do tri vata po četvornom metru puta kelvin«, ističe Hrs Borković. Po novom propisu, sastavni dio projekta za dobivanje građevinske dozvole bit će i iskaznica s podacima o godišnjoj potrošnji toplinske energije. </p>
<p>»Iz te iskaznice trebao bi se razviti energetski certifikat, za što će Hrvatskoj trebati minimalno pet godina«, kaže Hrs Borković. Od siječnja 2006., naime, u EU je obvezna energetska certifikacija zgrada većih od 1000 četvornih metara, s podacima o godišnjoj potrošnji energije za grijanje prema Direktivi 2002/91/EC o energetskim karakteristikama zgrada. </p>
<p>»Hrvatsku će vjerojatno dopasti certifikacija svih zgrada«, kaže Hrs Borković. »Primjenom novog propisa očekuje se od 20 do 30 posto bolja toplinska izolacija novih zgrada, kao i postojećih rekonstruiranih zgrada«, kaže Hrs Borković. Energetskom obnovom zgrada, posebice onih građenih prije 1987., moguće je postići uštedu u potrošnji toplinske energije više od 60 posto. </p>
<p>Gordana Petrovčić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="4">
<p>SSSH najjači i po ostavkama</p>
<p>LJUBINKA MARKOVIĆ</p>
<p>Višemjesečni sukob u Savezu samostalnih sindikata Hrvatske kulminirao je ostavkom predsjednice Vesne Dejanović i tajnika Željka Klausa. Čelnica najjače središnjice na ostavku je natjerana, jer da je nije sama dala, smijenili bi je predsjednici sedam financijski moćnih i članstvom najjačih granskih sindikata.</p>
<p>Iako se sedam predsjednika javno kune da nisu imali namjeru tražiti smjenu ili ostavku Vesne Dejanović, finim radom izveli su puč ispod stola. Poslali su joj pismo u kojemu tvrde da su međusobni konflikti kulminirali i traže od Vesne Dejanović da promijeni način rukovođenja.</p>
<p>Sukob je počeo zbog potpore zabrani prosvjeda na Markovu trgu, koju je Vesna Dejanović dala Vladi bez dogovora u SSSH-u i zbog čega je ljetos sama ponudila mandat na raspolaganje. Sukob je eskalirao pred kraj godine u jeku kampanje Sindikata trgovina za zabranu rada nedjeljom, čemu se usprotivila Vesna Dejanović, a Ana Knežević pokrenula inicijativu za opoziv predsjednice.</p>
<p>Naizgled konflikt Dejanović - Knežević samo je vrh sante leda ispod koje je sukob različitih koncepcija i viđenja sindikalizma. Vesna Dejanović tvrdi da su sedmorica konstruirala krizu u strahu od promjena koje su trebale započeti i u granskim sindikatima, da bi zadržala moćne pozicije šefova sindikalnih feuda. Bila kriza konstruirana ili ne, nešto je očito još trulo u SSSH-u. U prošlih 14 godina potresi su stizali ciklički, a četvero dosadašnjih predsjednika (Klisović, Lesar, Jurić, Dejanović) je smijenjeno ili su dali ostavke. Iako se SSSH u vrijeme Vesne Dejanović reformirao i stručno stasao, ta središnjica još nije pronašla svoj put iz sindikalnog gliba.</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Udar iz pipe</p>
<p>ZLATKO HERLJEVIĆVIĆ </p>
<p>Od 1. veljače Zagrepčani će pitku vodu plaćati 16,7 posto skuplje, odvoz smeća poskupljuje 27 posto, a za glomazni otpad, imali ga ili ne, plaćat će 12 kuna mjesečno. Odluka Poglavarstva ogorčila je građane, gradske oporbene stranke dočekale su je »na nož« i traže njeno hitno preispitivanje. </p>
<p>Pero Kovačević iz HSP-a optužuje Bandićevu vlast da je bahata, jer »ne može poskupljivati vodu dok se istodobno gradske ulice peru pitkom vodom«. </p>
<p>Katarina Fuček iz HDZ-a čudi se kako je moguće da su pri predstavljanju novog holdinga najavljivane velike uštede te traži da se gubici Vodoopskrbe i Čistoće plate iz tih ušteda, a ne iz džepova poreznih obveznika. To više što Zagrepčani imaju najveći prirez u državi, a sad moraju plaćati i najskuplje komunalije. I HNS-ovci, donedavna Bandićevi partneri u gradskoj koaliciji, promijenili su ploču pa grme protiv velike administracije i »nesposobnosti Poglavarstva i trgovačkih društava«. </p>
<p>Neizbježni sindikalac Mario Iveković otišao je tako daleko da se pita nije li voda poskupjela zbog stvaranja umjetnog snijega na Sljemenu za utrku svjetskih skijašica. Istina, Bandić jest najzaslužniji za 14 kilometara vodovoda na Sljeme i izgradnju umjetnog jezera da bi snježni topovi uopće mogli raditi. No je li ta skupa investicija pretočena u novu cijenu vode nitko još nije rekao.</p>
<p> Odgovorni iz skijaškog saveza ljetos su, na jednoj konferenciji za novinare, najavljivali mogućnost izgradnje još jednog jezera na Sljemenu, jer postojeće za skijalište nije dovoljno. Je li možda i to već ugrađeno u poskupljenje? </p>
<p>Neugodnu dužnost da građanima priopće loše vijesti dok je on bio u Pragu Bandić je galantno prepustio najbližim suradnicima, zamjeniku Jelušiću i šefu novog megaholdinga Ljubičiću, koji uglavnom ponavljaju isto: cijene komunalnih usluga su niske i nisu se mijenjale godinama, vodovod je dotrajao i vapi za obnovom... Ljubičić, nimalo taktično i bez osobitog osjećaja za socijalu, naročito umirovljenike, dodaje da »ništa nije besplatno i da građani moraju plaćati ekonomsku cijenu vode«. Odluku, prilično je rezolutno potvrdio Vjesniku, »nećemo mijenjati«! </p>
<p>Iako je dvojac Jelušić-Ljubičić odigrao ulogu gromobrana, munje, i tjedan dana od objave, ne prestaju sijevati. Svi čekaju što će reći Bandić, a od njega ni glasa. </p>
<p>Bar za sada. Možda će malo pričekati da se slegne prašina pa onda, u svom stilu, ponuditi neko spasonosno rješenje.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Osuda zločina</p>
<p>Usvoji li Parlamentarna skupština Vijeća Europe rezoluciju o osudi komunističkih zločina, makar i nešto izmijenjenu, bit će to velik doprinos osudi tog totalitarnog sustava. Na temelju te osude moći će se revidirati i neke zablude koje postoje o komunizmu. Jedna od njih jest i saga o dobrom Lenjinu i lošem Staljinu, koju opovrgavaju novootkriveni dokumenti iz sovjetskih arhiva</p>
<p>MARKO BARIŠIĆ</p>
<p>Sljedeći tjedan na dnevnom redu Parlamentarne skupštine Vijeća Europe naći će se rezolucija o osudi komunističkih zločina koja je već izazvala veliku pozornost, posebice u bivšim komunističkim zemljama. Dok je većina podržava smatrajući da se time konačno događa međunarodna osuda komunističkih zločina, ima i mišljenja da se njome izjednačavaju komunizam i nacizam te da bi, prihvati li se u predloženom obliku, mogla prouzročiti nove podjele u bivšim komunističkim zemljama.</p>
<p>Dio hrvatskih zastupnika u tom tijelu, iz HDZ-a, najavio je da će podržati rezoluciju, a predložit će i dopunu kroz spominjanje žrtava Bleiburga i drugih stradanja u Hrvatskoj nakon Drugog svjetskog rata. Rezoluciju će, najavili su, podržati i predstavnici SDP-a, ali će tražiti izmjenu u dijelu koji se tiče potrebe osnivanja nacionalnih komisija koje bi istraživale komunističke zločine. Umjesto toga, SDP će predložiti da se istrage prepuste pravosudnim tijelima (usput, pravosuđe dosad nije dovršilo ni jedan sudski proces protiv odgovornih za komunističke zločine).</p>
<p>Rezoluciju je pripremio Odbor za vanjsku politiku Vijeća Europe i to na poticaj potpredsjednika Europske komisije Franca Frattinija koji se, prenose mediji, založio da u demokratskoj Europi osim opravdane osude nacizma budu osuđeni i zločini komunizma. Europska komisija se, međutim, usprotivila izjednačavanju simbola nacizma i komunizma - kukastog križa sa srpom i čekićem - iako pojedine zemlje istočne Europe imaju takve zakone. Tako je u studenome prošle godine mađarski sud osudio visokog dužnosnika tamošnje Komunističke radničke partije na uvjetnu kaznu zatvora od godinu dana jer je javno isticao komunistički simbol - crvenu zvijezdu. Isticanje komunističkih kao i nacističkih obilježja u Mađarskoj je zabranjeno nakon što su 1989. Mađari s vlasti zbacili komunizam.</p>
<p>Sličan odnos prema komunizmu imaju i u Češkoj, Slovačkoj, Poljskoj i baltičkim državama. Tamo djeluju državni uredi za dokumentaciju i istraživanje zločina komunizma i komunističkog razdoblja. Uobičajene su i državne komisije koje na temelju pronađenih podatka iz državnih arhiva provode lustraciju onih pojedinaca iz državnog aparata i javnog života za koje se nedvojbeno utvrdilo da su bili suradnici tog totalitarnog sustava.</p>
<p>Za razliku od tih zemalja, primjerice, u Sloveniji i Hrvatskoj je odnos prema komunističkom razdoblju drukčiji. Slovenski komunisti su bili predvodnici borbe za osamostaljenje vlastite države te su u određenom smislu na taj način i sebe eskulpirali od grijeha iz tog vremena. Tek je s nedavnim dolaskom desne koalicije na vlast u toj državi pokrenuta jedna istraga protiv nekadašnjeg visokog komunističkog dužnosnika zbog sumnje da je odgovoran za likvidaciju političkih protivnika. Na tome se i stalo.</p>
<p>U Hrvatskoj je prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman, nakon početka velikosrpske agresije na našu zemlju, provodio program pomirbe između sukobljenih strana u Drugom svjetskom ratu. Tako stvoreno jedinstvo uključivalo je i prihvaćanje komunističkih kadrova koji su se odlučili priključiti obrani zemlje. Zato u Hrvatskoj nije bilo lustracije na način kako se provodila u nekim drugim bivšim komunističkim zemljama koje su bile pod sovjetskim nadzorom.</p>
<p>K tomu, u preambuli Ustava stoji da današnja Hrvatska svoju državnu tradiciju što se tiče Drugog svjetskog rata izvodi iz odluka Zavnoha, antifašističkog vijeća. Zbog tog antifašističkog pokreta koji je i Hrvatsku stavio na stranu zemalja pobjednica u Drugom svjetskom ratu neki traže nešto modificiraniji odnos prema hrvatskoj verziji komunizma. Dio njih pod tim podrazumijeva i izbjegavanje pravnog sankcioniranja odgovornih za zločine.</p>
<p>Upravo zato, usvoji li Parlamentarna skupština Vijeća Europe najavljenu rezoluciju, makar i nešto izmijenjenu, bit će to velik doprinos osudi tog totalitarnog sustava. Na temelju te osude moći će se revidirati i neke zablude koje postoje o komunizmu. Jedna od njih jest i saga o dobrom Lenjinu i lošem Staljinu, koju opovrgavaju novootkriveni dokumenti iz sovjetskih arhiva. Lenjin je sa strašću pisao dokumente u kojima je naređivao ubijanja kulaka i drugih. Proveo je i genocid kroz program »raskozačenja«. Muškarci su strijeljani, djeca i starci deportirani, sela sravnjivana sa zemljom.</p>
<p>Staljin je taj model samo »usavršio«, Kinezi su likvidacije protivnika još više omasovili (govori se o 75 milijuna žrtava). Ta vrsta eliminacije političkih protivnika primijenjena je i u bivšoj Jugoslaviji. Sada se u medijima spekulira o navodnoj Titovoj depeši u kojoj govori da je sada, na kraju Drugog svjetskog rata, vrijeme za eliminaciju političkih protivnika da bi se preuzela vlast. No, i nije toliko bitno je li taj dokument autentičan jer su se likvidacije desetaka tisuća ljudi, po tom modelu, i to nakon završetka rata, ionako provele. </p>
<p>S obzirom na to da i u našoj javnosti još postoje određene rezerve prema osudi zločina komunizma kao i prema odbacivanju tog totalitarnog sustava, međunarodna osuda komunizma stvara temelj da se i u vezi s tim priključimo stajalištima civiliziranog svijeta. Kao što nema nikakvih dvojbi o odbacivanju nacizma i fašizma, isto tako, ne izjednačavajući ih pritom, valja odbaciti i komunizam. Sustav koji je, unatoč proklamacijama o socijalnoj jednakosti i pravdi, u ime istrebljenja onih koji su drukčije mislili prouzročio smrt čak oko sto milijuna ljudi. Ni neki, ako se tako može reći, gori totalitarizmi ne mogu se pohvaliti tom vrstom »učinkovitosti«.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="7">
<p>Kritike bez odjeka </p>
<p>Uoči 80. obljetnice HRT-a trebalo bi provesti javnu raspravu o programima </p>
<p>IVO HORVAT </p>
<p>Jedna od najpotrebnijih javnih rasprava kod nas bila bi svakako ona o programima Hrvatske radio-televizije u iduća četiri mjeseca, do 80. obljetnice emitiranja Hrvatskog radija i 50. obljetnice Hrvatske televizije, s obzirom na golem utjecaj tih medija na naše javno mnijenje. Poticaj takvoj raspravi dao je i zapaženi članak kolege Zvonka Letice u Vjesniku od 9. siječnja u rubrici Stajališta »Deformacija televizijskog programa na HTV-u«.</p>
<p>Zvonko Letica s pravom se pita što se to događa s našom javnom televizijom, pa navodi niz primjera i područja u kojima ona ne zadovoljava naše informativne, kulturne i zabavljačke potrebe. Posebno upozorava na amerikanizaciju filmskoga i zabavnog programa uopće, što se odnosi i na radijski program zabavne, pop glazbe, koja je, zbog uredničkih lobija, mahom anglosaksonska. Najveće europske zemlje, pogotovo srednja Europa i slavenske zemlje, nisu zastupljene u tim programima, a mi, kao, težimo ući u EU. Na kritičke glasove iz javnosti, kao po dogovoru ili naredbi, nitko od urednika ne odgovara. Javnost, i ona stručna, podcijenjena je. A Programsko vijeće HRT-a bavi se tko zna čime.</p>
<p>Letica podsjeća našu javnost na dokument »EU - Televizijska politika« koji je prihvatila Europska unija 1989. radi promocije europske integracije i na kulturnom i svakom drugom području. Dokumentima EU-a o radiotelevizijskim programima želi se zaštititi europski kulturni prostor od prijetnji koje dolaze od američke industrije zabave na štetu kulturne i jezične raznolikosti u Europi.</p>
<p>U tom smislu važne su smjernice EU-a prema kojima bi barem 50 posto stranog programa javnih televizija moralo biti europsko.</p>
<p>Ovo je prilika da se podsjetimo i na konvenciju UNESCO-a iz listopada 2005. u kojoj se potvrđuje suvereno pravo država da štite i promiču kulturne i jezične raznolikosti radi zaštite od američkoga kulturnog imperijalizma, najvidljivijeg u industriji zabave, osobito u hollywoodskim filmovima (vidi Vjesnik od 22. listopada 2005.). Vjesnikov komentator Zlatko Vidačković s pravom primjećuje da bi i Hrvatska televizija, čiji je filmski program gotovo potpuno amerikaniziran, mogla napokon, pozivom na konvencije UNESCO-a, prestati biti samo hollywoodska kolonija.</p>
<p>Nažalost, gotovo sve se, i na javnoj televiziji, podvrgava marketinškim uzusima, pa se u tome čitavi programi trivijaliziraju, što krajnje negativno utječe na duhovno stanje u društvu.</p>
<p>Dakako, tim se otvaraju brojne teme o našim radijskim i televizijskim programima, o njihovim nedostacima, ali i uspjesima pojedinih dijelova programa, pa bi iduće mjesece, do 15. svibnja, trebalo iskoristiti da se o svemu tome povede javna rasprava i organiziraju okrugli stolovi. Nadam se da će se kritičkim objekcijama javiti i bivši novinari i urednici govornih i glazbenih redakcija HRT-a. Oni imaju što reći! </p>
<p>Autor je novinar i publicist iz Zagreba.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Rasterećenje učenika </p>
<p>Škola koja će učenicima omogućiti da u nastavni proces uključe vizualizaciju, maštu, glazbu, pokret, slike i intuiciju, bez pretjeranog opterećenja nastavom učinit će učenje zabavnim, a to je načelo važno za uspješnu školu koja se danas stvara </p>
<p>ZVONIMIR KOTARAC</p>
<p>Zbog problema u školskom sustavu i nevolja s podučavanjem i traženjem pedagoških rješenja mnogi su pokušavali reformirati »suvremenu školu«. No, učenici bi nakon dobronamjernih reformatora i poplave beznačajnoga gradiva u nastavi uglavnom postojali sve opterećeniji satnicom, nastavom, knjigama, testovima te podučavani nekorisnim znanjima i vještinama bivali sve frustriraniji školskim obavezama.</p>
<p>Da model dosadašnje škole nije bio u stanju rješavati temeljne probleme s kojima se susreću djeca, roditelji i učitelji, ali i okolina, izvan svake je sumnje.</p>
<p> Pedagoška znanja kao i sposobnosti učitelja neprestano se usavršavaju i nadograđuju; ona se ne mogu i ne smiju zaustaviti, kao što nije moguće zaustaviti današnju reformu školskog sustava na tragu europskih vrijednosti. Za to su nam potrebni oni kreativniji, stručno, osobno i socijalno kompetentni učitelji, koji umiju poučavati promičući pri tome integrativno učenje i koji poučavaju svoje učenike potičući pri tome cjelokupni razvoj potencijalnih sposobnosti djece. Oni koji to ne umiju, drže i držat će i nadalje predavanja učenicima kao da su svi jednaki prakticirajući uporno konvencionalne metode, pa će se mnogo učenika osjećati isključeno i neangažirano dosađujući se na nastavi. Bilo je potrebno da prođe vrijeme da se formulira sama bit problema - opterećenost učenika školom. Naravno, sve to je moguće ako se učitelj drži poznate misli Alberta Einsteina o školi: »Lijepo je kad učitelj znanje prenosi učenicima kao dar, a ne kao muku«. Škola koja će učenicima omogućiti da u nastavni proces uključe vizualizaciju, maštu, glazbu, pokret, slike i intuiciju, bez pretjeranog opterećenja učenika nastavom i nekorisnim znanjima, učinit će učenje zabavnim, a to je načelo važno za uspješnu školu koja se danas stvara. Ako je teško reći koji je obrazovni sustav bio kroz povijest bolji, nije teško ustvrditi da su oni bili različiti, ali i manje-više učinkoviti na svoj način. No, važno je biti svjestan nužnosti promjena koje su višestruko na djelu. Svi bi pri tome trebali i mogli učiti jedni od drugih kako bi bili djelotvorniji. Sve se sastavnice u školskom sustavu mogu unaprijediti. </p>
<p>Uklanjanje uzroka problema u sustavu vodi unapređenju, a opterećenje učenika nastavom jedan je od velikih problema, čije rješavanje ima prioritet. Učitelje se pri tome treba poticati da sami dovode u pitanje način opterećujućeg rada koji stvara stresnu situaciju i tjeskobu i preispituju svaki proces poučavanja koji ne bi dovodio do kvalitetne škole, škole koja je pored svih problema ipak ostala najbolje mjesto za učenje. U budućnosti će o prosperitetu hrvatskog društva odlučivati učinkovit razvoj školstva i snaga obrazovanost njenih građana, koji neće pristajati na nekvalitetnu školu i probleme koje ne zna riješiti.</p>
<p> Škola će morati izaći iz svojih ponekad uskih okvira, postupno mijenjati i promijeniti svijet u kojemu živimo.</p>
<p>Autor se bavi problemom odgoja i obrazovanja u Hrvatskom društvu za zaštitu i promicanje ljudskih prava</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Ho ćeš - ne ćeš</p>
<p>Dok se jezikoslovci nadmudruju i netko ne odluči kojim ćemo se pravopisom služiti, u glavama naše djece rađa se zbrka. Već sad, naime, postoje udžbenici u kojima se neću piše odvojeno, što stariji mogu shvatiti, ali djecu zbunjuje. Jer u drugim se udžbenicima neću piše zajedno. Malo jedno, malo drugo, djeci se nameću pitanja i - pogreške.</p>
<p>Dijete mi pohađa treći razred osnovne škole i nije imalo problema s pisanjem negacija. Donedavno, kad se tome počela poklanjati veća pozornost, očito i u školama. Trećašići su taman naučili da se piše neću, nemam, nemoj, nisam, kadli su im rekli da može i drukčije.</p>
<p>Može, može, da samo znate kako! Naravno, nije tragedija ako učenik trećeg razreda pogriješi u pravopisu, pred njim je još dosta obrazovnih godina. Ali kad vas počne ispitivati piše li se hoću zajedno ili odvojeno, ne može vam biti svejedno. Nakon hoću, slijedi nemam. Kad mu i to objasnite, u sastavku iz hrvatskog uredno napiše »ne uspio pokušaj«, vodeći se logikom da se i taj ne piše odvojeno.</p>
<p>Nije zgodno, zar ne, da ne kažem - veoma je ne zgodno.</p>
<p>INA LEDIĆ,ČAKOVEC</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Napokon zakon o neradnoj nedjelji?</p>
<p>Potkraj prošle godine postali smo svjesni da se naši vlasnici, kao i radnici, zajedno s Crkvom zalažu se za zabranu rada trgovina nedjeljom.</p>
<p>Osobno mi je žao što većinski sindikati ne brane prava onih radnika koji rade nedjeljom. Postalo nam je svima jasno raslojavanje po tom pitanju među sindikatima, što ide na ruku samo strancima vlasnicima velikih trgovačkih lanaca. </p>
<p> Nedjelja kao neradni dan nezamjenjiv je za odmor i druženje u obitelji i u ljudskoj zajednici. I obiteljski i ljudski odnosi trpe ako ne mogu naći vrijeme za druženje. To je vrijeme i za liturgijsko slavljenje Trojedinog Boga u zajednici vjernika.</p>
<p> Za sve je nedjelja prilika za odmor od rada, trenutak gospodstva nad vremenom i prostorom, podsjetnik da rad, ma koliko bio važan, nije krajnji cilj ljudskog života, ali i vrijeme našeg skupljanja snage za radni tjedan.</p>
<p> Hrvatskoj treba biti cilj da zaposlenici rade određeni broj radnih sati i da bude više radnih mjesta, a ne da se radi više radnih sati, uglavnom neplaćenih i da bude manje radnih mjesta. Hrvatska treba što prije donijeti zakon o nedjelji kao neradnom danu. Čak je i susjedna Slovenija donijela takav zakon, jer zna štititi svoje nacionalne interese premda položaj Crkve u Sloveniji nije tako dobar kao položaj Crkve u Hrvatskoj.</p>
<p>ANTE PERKOVIĆZAGREB</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="11">
<p>Ljekarnici ne žele u holding</p>
<p>Slobodan Ljubičić, predsjednik uprave holdinga, zahvalio je ministru što upozorava na mogućnost kršenja zakona </p>
<p>Ministar zdravstva Neven Ljubičić kazao je u četvrtak, nakon Kongresa menagmenta u zdravstvu održanom u hotelu Westin, da - koliko on zna - nema nikakve zakonske osnove za prijenos vlasništva Gradske ljekarne Zagreb na novoosnovan zagrebački holding, te da će taj predmet još razmotriti. </p>
<p>Predsjednik uprave gradskog holdinga, Slobodan Ljubičić, zahvalio je ministru Ljubičiću što Gradsko poglavarstvo upozorava da postoji mogućnost kršenja zakona.</p>
<p>»Želim zahvaliti ministru Ljubičiću što nas na vrijeme upozorava. Još bolje će biti kada nam ukaže na koji zakon se on poziva«, rekao je Slobodan Ljubičić za Vjesnik. </p>
<p>Predsjednik Hrvatske gospodarske komore Mate Portolan uputio je u četvrtak pismo ministru Nevenu Ljubičiću da spriječi namjeru Poglavarstva grada Zagreba da se vlasništvo Gradske ljekarne Zagreb prenese na novoosnovan holding. Poglavarstvo je, naime, još 12. siječnja donijelo Zaključak s prijedlogom Gradskoj skupštini o prijenosu osnivačkih prava ustanove Gradske ljekarne Zagreb s Grada Zagreba na trgovačko društvo Gradsko komunalno gospodarstvo d.o.o., tj. holding. Portolan smatra taj postupak »nezakonitim i nedopustivim« i predložio je ministru zdravstva da ne dâ svoju suglasnost za njega. »To je put prema privatizaciji mimo zakona«, mišljenja je Portolan.</p>
<p>Ministar Ljubičić kazao je za Vjesnik da on od Grada nije dobio taj predmet za koji mora dati suglasnost, već ga je o njemu obavijestila samo Hrvatska ljekarnička komora. »Podržavam Hrvatsku ljekarničku komoru jer prema zakonu o zdravstvenoj zaštiti zdravstvena ustanova ne može postati trgovačko društvo«, rekao je ministar te dodao da se mimo mišljenja Hrvatske gospodarske komore nije niti mogao donijeti prijedlog o prijenosu vlasništva. »Budući da prijedlog još nije prošao Gradsku skupštinu, ne mogu dati suglasnost«.</p>
<p> Portolan se, između ostalog, pozvao na članak 207. zakona o zdravstvenoj zaštiti iz 2003. godine po kojem »poglavarstva županija mogu donijeti odluku o prijenosu osnivačkih prava nad općim i specijalnim bolnicama, ali ne i ljekarnama«.</p>
<p>Osvrnuo se i na najavu Poglavarstva da će racionalizirati proces nabave lijekova i medicinskih proizvoda.</p>
<p>»Novac zarađen u zdravstvu trebao bi u njemu i ostati, a ne prebacivati se u komunalna poduzeća«.</p>
<p>Postavio je i pitanje zašto se na holding ne prenose zdravstvene ustanove u gubicima kao Opća bolnica Sveti Duh ili domovi zdravlja.</p>
<p>Pročelnik gradskog Ureda za zdravstvo, rad, socijalnu zaštitu i branitelje Zvonimir Šostar u ponedjeljak se u Odboru za zdravstvo ogradio od komentara na prijedlog Poglavarstva jer je bio na godišnjem odmoru. »Od 34 ljekarne koje su u vlasništvu Grada, njih 14 je u fazi povrata. Ljekarne imaju neto dobit od 17 milijuna kuna«, rekao je Šostar.</p>
<p>Ana TadinHrvoje DorešićBiserka Lovrić</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Prirez ostaje 18 posto </p>
<p>Neće biti smanjenja prireza s 18 na 10 posto, odlučilo je u četvrtak Gradsko poglavarstvo. Smanjenje, koje bi umanjilo prihode gradskog proračuna za više od 300 milijuna kuna, predložio je Klub zastupnika HNS-a. »To bi bio pucanj u prazno i nema osnove«, rekao je pročelnik Gradskog ureda za financije Slavko Kojić te dodao kako bi se smanjenje negativno odrazilo na razvoj grada i poremetilo socijalnu pravdu, jer one s prosječnim primanjima prirez ionako pretjerano ne opterećuje. Prirez se, inače, može i povisiti do 30 posto, ali ove se godine, kaže Kojić, tako nešto neće dogoditi.</p>
<p>Na pitanje o kašnjenju isporuke niskopodnih tramvaja, gradonačelnik Milan Bandić rekao je da se inzistiralo na tome da tramvaje izrade »naša pamet i naše ruke«, dakle konzorcij Crotram. »Dogovoreno je da se isporuče tri tramvaja mjesečno, a ako se trenutno i isporučuje manje, to ne znači da Crotram neće poštovati rok i do kraja 2007. isporučiti svih 70 niskopodnih tramvaja«, rekao je Bandić. </p>
<p>Poglavarstvo je preuzelo dio dugova Opće bolnice Sveti Duh – oko 140 tisuća kuna, kako HEP ne bi inzistirao na ovrhi za stari dug, te više od 400 tisuća kuna za troškove živežnih namirnica za zadnje tromjesečje prošle godine. U bolnici se, naime, rekonstruira kuhinja, a do završetka radova u veljači hrana se tri puta dnevno prevozi iz psihijatrijske bolnice Vrapče. Za pokrivanje starih dugova zdravstvenih ustanova u vlasništvu Grada izdvaja se iz proračuna 55 milijuna kuna, a Svetom Duhu od toga odlazi oko 90 posto.</p>
<p>Na sjednici je odobrena i posudba umjetničke slike Vittorea Crivellia »Bogorodica s djetetom«, u vlasništvu Grada, za izložbu u talijanskoj općini Fermo, a vrijednost police osiguranja slike je 400 tisuća eura. Dopušteno je privremeno iznošenje još 38 umjetnina za izložbu Tilla Dureiux u Berlinu, od kojih je 13 iz zaštićene zbirke.</p>
<p>Igor Weidlich</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Strancima naplaćuju dvostruko!</p>
<p>Šteta je da Grad ništa ne poduzima protiv nepoštenih taksista, rekao je Vjesnikov sugovornik, jer ljudi kradu ako im se dopusti krasti</p>
<p>Ako stranac izabere taksi za vožnju Zagrebom, mogao bi za nenaručeno razgledavanje grada platiti nekoliko stotina kuna više od utvrđene cijene. Iako Udruženje zagrebačkih autoprijevoznika Radio-taksi Zagreb preporučuje građanima da provjeravaju cjenik i zatraže račun, neki taksisti redovito prenaplaćuju vožnje. Budući da je žalbi građana i dalje premalo, Udruženje ne može ukloniti »prevarante« iz svojih redova.</p>
<p>Zamjenik voditelja radio-centra Ivan Bajda, pojasnio je Vjesnikovim novinarima način naplate taksi usluga radi lakše procjene građana jesu li prevareni i kako reagirati. Taksi je najsigurnije naručiti na besplatni telefon jer će tada vožnja vjerojatno platiti prema cjeniku.</p>
<p>Početak vožnje u taksiju stoji 19 kuna, a prtljaga se po komadu plaća tri kune. Svaki sljedeći kilometar vožnje stoji sedam, a sat čekanja 50 kuna. Nedjeljom i praznikom, kao i noću od 22 do 05 sati, cijena vožnje raste 20 posto. Građani često pitaju zašto se taksimetar okreće i kada vozilo stoji, primjerice na semaforu. Taksimetar se, naime, čim vozilo stane, automatski prebacuje na tarifu čekanja, što iznosi oko 40 lipa za pola minute. Zbog toga će vožnja u gužvi, koja traje duže, i koštati više.</p>
<p>Kao primjer cijena najčešćih relacija, Bajda navodi one iz centra grada prema okretištima tramvaja u Črnomercu, Dubravi ili Remizi. Takva vožnja prosječno stoji do 55 kuna. Iz centra do Novog Zagreba plaća se sedamdesetak kuna. Što se tiče dužih relacija, od centra do Sesveta klijent će platiti oko 100, do Zaprešića 140, a do Samobora 180 kuna. Vožnje prema drugim gradovima dogovaraju se s vozačem pa iz Zagreba do Zadra možete stići za 1500 do 2000 kuna.</p>
<p>Jedan od taksista, koji želi ostati anoniman, tvrdi da nije nužno voziti dužim putem da bi se više naplatilo. Dovoljno je, kaže, platiti majstoru privatniku 300 kuna da vam »na crno« prepravi taksimetar. Taksisti s modificiranim taksimetrima voze uglavnom s Autobusnog i Glavnog kolodvora, a prevoze, kažu, samo one za koje procijene da ne znaju pravu cijenu vožnje.</p>
<p>Za činjenicu da nepošteni taksisti još uvijek rade, Bajda optužuje Gradske vlasti i inspektore koji ništa ne poduzimaju. »Samo Grad može taksistu oduzeti dozvolu za rad, a kada bi to učinio, našu bi profesiju ljudi poštovali, imali bismo više klijenata i veću zaradu«, tvrdi taksist. Ovako, čini se, da su inspektori digli ruke od uvođenja reda, kaže Bajda. </p>
<p>Igor Weidlich</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Neće biti glasanja o nepovjerenju Bandiću </p>
<p>»Ako je gradonačelnikovu reakciju itko shvatio kao prijetnju, on mu se ispričava«, priopćio je Bandićev ured </p>
<p>Na sljedećoj sjednici Skupštine Grada, 26. siječnja, neće se glasati o povjerenju gradonačelniku Milanu Bandiću jer će, čini se, većina oporbe odbiti prijedlog Kluba zastupnika HNS-a - Liberalnih demokrata.</p>
<p>Haenesovci su u četvrtak prijedlog o izglasavanju nepovjerenja Bandiću uputili predsjednici Skupštine Tatjani Holjevac i drugim oporbenim zastupnicima, zbog toga što je gradonačelnik, navodno, nedavno prijetio novinaru Večernjeg lista Vojislavu Mazzocu. No, da bi gradski vijećnici o tom prijedlogu raspravljali i glasali, trebala bi ga podržati najmanje trećina zastupnika. A budući da hadezeovci i haespeovci neće podržati taj prijedlog, do toga neće doći.</p>
<p>U međuvremenu, Milan Bandić se ispričao, potvrdio je Vjesniku predsjednik Hrvatskog novinarskog društva Dragutin Lučić-Luce. Gradska služba za informiranje poslala je Lučiću priopćenje, u kojem gradonačelnik odbija tvrdnje o prijetnjama, o kojima je Vjesnik pisao u srijedu, uz dodatak: »Ako je itko gradonačelnikovu reakciju shvatio kao prijetnju, on mu se ispričava«. Lučić potvrđuje da je u četvrtak ujutro i osobno razgovarao s gradonačelnikom.</p>
<p>»Kao predsjednik Društva osuđujem verbalni napad na novinara Večernjeg lista. Moram upozoriti da su takvi napadi na novinare sve češći, a verbalne prijetnje lako mogu prerasti u stvarne«, rekao je Dragutin Lučić. </p>
<p>Predsjednica kluba HDZ-a Katarina Fuček rekla je da njezini stranački kolege neće podržati inicijativu HNS-a jer se gradonačelnik u međuvremenu javno ispričao novinaru. No, ističe da bi Bandić trebao pripaziti na svoje ponašanje.</p>
<p>Gradski zastupnik HSP-a Pero Kovačević kaže da opoziv gradonačelnika ne bi imao smisla ako ga ne podrži SDP ili Nezavisna lista Tatjane Holjevac, u što ne vjeruje. »U zadnje vrijeme Bandić ima sve kraći 'fitilj'«, napominje Kovačević. Još je rekao da će o tom prijedlogu haespeovci raspraviti u ponedjeljak, no ne vjeruje da će ga i podržati.</p>
<p>Predsjednica Kluba gradskih zastupnika HNS-a i Liberalnih demokrata Morana Paliković Gruden kaže da neće odustati od svog prijedloga, budući da to nije prvi put da gradonačelnik prijeti, u što se i sama uvjerila na sjednicama prethodnih sastava Skupštine Grada. Ona smatra da Bandić nije dobio Zagreb na poklon te da se ne može ponašati tako da šteti njegovom ugledu.</p>
<p>Marija ČekadaHrvoje DorešićTomislav Marinović</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Ante zaradio 1500 kuna </p>
<p>Teška financijska situacija primorala je mnoge građane da svaki dan strpljivo čekaju u redu, već od pola sedam ujutro, kako bi nešto zaradili vraćanjem plastičnih boca ili limenki. »U jednom danu prikupljeno je čak 145 tisuća boca, no u prosjeku ih se prikupi 80 tisuća«, rekao je to Dean Mirković, organizator i voditelj reciklaže u Unija papiru.</p>
<p> Budući da u gradu za sada postoje samo dva mjesta na kojima Unija papir otkupljuje boce po 50 lipa – jedna u Sarajevskoj 3 a druga u Domobranskoj bb – stvaraju se dugački redovi u kojima se čeka i po nekoliko sati.</p>
<p>Ante Briševac koji je u četvrtak u Sarajevskoj 3 čekao tri sata, kaže da njemu to ne predstavlja nikakav problem. »Čekajući u redu usput popričam s ljudima pa mi nije dosadno«, kaže on.</p>
<p>»Od prošlog utorka do danas zaradio sam 1500 kuna, što je odlično jer sam na burzi i primam 400 kuna socijalne pomoći, a supruga mi ima malu mirovinu«, rekao je Briševac. Njegov radni dan počinje u sedam ujutro kada kreće u potragu za bocama. Obilazi sve kvartove a dan unaprijed zna kamo će ih ići tražiti sljedećeg dana. »Znam već neka mjesta gdje pod travom ima dosta boca, a za dva i pol sata sakupim ih oko 200«, rekao je on i dodao da do kraja veljače planira zaraditi pet tisuća kuna koji će mu, kaže, dobro doći za registraciju automobila. U redu pak zna čekati i nekoliko puta jer odjednom može predati samo sto boca. No to ne znači da ih taj dan ne može donijeti i više, ali zato je potrebno više puta čekati u redu.</p>
<p>Nezgodno mu je, veli, bilo samo u srijedu kada je oko tri sata došao na red ali je nestalo novaca za otkup. »No, ni to nije bilo tako strašno. Imam prijatelje u Folnegovićevoj pa sam kod njih ostavio boce«, rekao je Briševac. </p>
<p>Dean Mirković kaže da je do takvog slučaja došlo samo jednom. »Naš dostavljač juri po sitan novac od Fine do Fine a taj dan krivo smo se organizirali pa je nestalo novca, no to se više neće ponoviti«, rekao je Mirković. </p>
<p>Martina Pauček</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="16">
<p>Invazija golemih meduza </p>
<p>TOKIO</p>
<p> - Japanska ribarska industrija našla se na udaru golemih meduza teških poput sumo boraca. Nomura meduze pojavile su se na japanskim obalama u srpnju, zakrčujući i kidajući ribarske mreže i prisiljavajući ribare da ih raskomadaju prije nego se doma vrate sa skromnim ulovima. Predstavnici ribarskog ceha okupili su se u četvrtak u Tokiju kako bi pronašli rješenje za to. »To je strašan problem, izgledaju poput izvanzemaljaca«, rekao je Noriyuki Kani iz ribarske udruge grada Toyame. Iako zasad nema službenih podataka o razmjerima problema, Kani kaže da su financijski gubici očiti. »Ako su mreže pune meduza, logično je da u njima nema mjesta za ribe«, dodao je. Vađenje tih morskih divova može trosatno ribarenje pretvoriti u 10-satni maraton, dok se ribe potruju ili se jednostavno zgniječe pod težinom neželjenog ulova. A da je on doista velik, svjedoči i podatak da jedna Nomura meduza može doseći dva metra u promjeru i težiti više od 200 kilograma. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>U Moskvi sedmero umrlo od hladnoće</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Sedmero ljudi umrlo je od hladnoće u Moskvi u posljednja 24 sata. Još 25 ljudi je hospitalizirano zbog hipotermije, a 93 osobe su zatražile liječničku pomoć zbog ozeblina. Od njih 93, 44 je zadržano u bolnici. Ove zime je u Moskvi od hladnoće umrlo 116 ljudi. U četvrtak ujutro u Moskvi je temperatura bila 31 stupanj ispod ništice, samo jedan stupanj manje od rekordno niske temperature za 19. siječnja u posljednjih 100 godina. Godine 1927. temperatura je iznosila 32 stupnja ispod ništice. Međutim, velike hladnoće nisu zasmetale pravoslavnim vjernicima. Oko 2000 vjernika proslavilo je blagdan Bogojavljenja na tradicionalan način: skakanjem u ledene rijeke i jezera. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Izložba starih ‘mercedesa’</p>
<p>PEKING</p>
<p> - »Nikad izblijedjela legenda«, naziv je izložbe starih »mercedesa«, koja trenutačno boravi u Pekingu. Izložba je posvećena razvoju automobilske industrije od 1886. do 1980 godine.</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Smršavio da pobjegne iz zatvora </p>
<p>SYDNEY</p>
<p> - Robert Cole (36), koji je služio zatvorsku kaznu zbog krađe i napada, smršavio je 15 kilograma kako bi se provukao kroz rupu što ju je izdubio u zidu i zahvaljujući tome pobjegao iz najstrože čuvanog zatvora u Sydneyu. Bjeg je izveo u utorak navečer ili u srijedu rano ujutro, provukaovši se kroz rupu, te preskočivši zid domogao se slobode. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="20">
<p>U kinu »Europa« HNK, Kinoteka ili Konzum</p>
<p>Kinematografi žele prodati »Europu« i ponudili su je prvo Gradu Zagrebu. Iz Agrokora tvrde da nisu zainteresirani za taj prostor, no to je uobičajen odgovor za poslove koji su u tijeku </p>
<p>Jedan od najpoželjnijih prostora u najužem središtu Zagreba, kino »Europa« u vlasništvu Kinematografa, u posljednje je vrijeme, čini se, mnogima posebno privlačan. </p>
<p>Nakon medijskih najava novoga ravnatelja Drame HNK u Zagrebu Dragana Despota kako bi želio u to kino smjestiti drugu scenu HNK, Ivan Ladislav Galeta, profesor na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, oštro se kroz medije usprotivio takvoj inicijativi smatrajući da taj prostor treba postati nova Kinoteka, odnosno mjesto gdje bi se prikazivao kinotečni sadržaj. </p>
<p>No, kako se pripovijeda po gradskim kuloarima, moglo bi se dogoditi da ni HNK ni mnogi kultni filmovi ne uđu kroz vrata »Europe«, već da to budu police i police prehrambenih i inih potrepština.</p>
<p> Navodno je oko na tu privlačnu kvadraturu pored Cvjetnog trga bacio naš najveći prehrambeni proizvođač Agrokor, odnosno najveći hrvatski maloprodajni lanac Konzum. Doduše, takve nam je navode Agrokorova glasnogovornica Anja Linić opovrgnula, rekavši kako »ni u jednoj varijanti nisu zainteresirani za spomenuti prostor«, no to je u poslovnim krugovima uobičajen odgovor na upit o stvarima koje su ili propale ili još nisu do kraja realizirane. </p>
<p>Naime, kako je kino »Europa« dio zaštićene povijesno-urbane cjeline grada Zagreba i time kulturno dobro, njegov vlasnik u trenutku kada ga poželi prodati, dužan ga je najprije ponuditi državi, gradu ili općini gdje se nalazi. A da je »Europa« na tržištu, potvrdila nam je izjava Ninoslave Zeković, pročelnice Gradskog ureda za imovinsko-pravne poslove i imovinu Grada, kako su »'Kinematografi' Gradu Zagrebu dali valjanu ponudu za prodaju nekretnine kina 'Europa'«. </p>
<p>U ovome trenutku nadležni Gradski uredi obrađuju ponudu pristiglu 2. siječnja, o kojoj će se zatim očitovati Gradskom poglavarstvu Grada Zagreba. Zakonski rok za odgovor traje 60, odnosno 30 dana ako je Grad strogo protiv kupnje.</p>
<p>Kako saznajemo od Duška Ljuštine, člana Gradskog poglavarstva, sastanak u vezi s mogućim otkupom kina »Europe« održat će se idući tjedan, a Grad će se pritom konzultirati i s Ministarstvom kulture. Konačna odluka trebala bi biti poznata za otprilike dva tjedna, kazao nam je Ljuština. </p>
<p>Grad Zagreb u vlasništvu ima nekoliko kino dvorana koje su prenamijenjene za druge kulturne sadržaje. U bivšem »Augustu Cesarcu« smjestio se Teatar Exit, Kino »Apolo« će postati Histrionski dom, kino »Lika« preuređuje se u plesni centar, dok je »Tuškanac« kino u kojemu se prikazuje klasični kinotečni program i recentna ne-američka filmska produkcija. </p>
<p>Britanske vlasnike ne zanima film</p>
<p>»Kinematografi« su od 1992. godine dioničko društvo koje u najvećoj mjeri posjeduje engleski zatvoreni investicijski fond – Eastern European Property Fund. Iako je njihova direktorica Ina Čavlina još prije nekoliko godina najavljivala da će novac dobiven od prodaje brojnih kina uložiti u izgradnju kompleksa od pet kino dvorana, do toga nikada nije došlo. </p>
<p>Na naše pozive Čavlina nije odgovorila, a na upit poslane faksom do zaključenja broja također nismo dobili odgovor. Na njihovim internetskim stranicama među kinima koja imaju u vlasništvu danas su uz »Europu« navedeni samo »Zagreb«, »Grič« i »Central«.</p>
<p>Sve to potvrđuje nakadašnje kuloarske priče da britanske vlasnike film kao temeljna djelatnost te tvrtke nikad i nije previše zanimao, već da su im zanimljivije nekretnine na odličnim gradskim lokacijama. </p>
<p>Sonja Tešinski</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Teatar ITD pod prijetnjom bagera </p>
<p>Dugogodišnjem ansamblu Teatra ITD ugovor neće biti produžen za 2007. godinu. Hoće li na mjestu kazališta niknuti trgovački centar? </p>
<p>Dani Teatra ITD, kultnoga kazališnog mjesta u gradu, onakva kakva smo poznavali i voljeli, definitivno su prošli. Njegov donedavni umjetnički voditelj, redatelj Damir Mađarić, preko noći je u kadrovskim »bespućima« Studentskoga centra postao stručni suradnik-organizator u kulturi, dok je savjetnik Teatra ITD Mladen Martić dobio premještaj unutar SC-a. </p>
<p>Ne znajući što su mu točno ingerencije, Mađarić dane provodi i dalje u svojoj staroj sobi, nadzirući rad na pokusima predstave »Žena bez tijela« prema tekstu Mate Matišića, u režiji Dražena Ferenčine, iako je nesigurno hoće li ta premijera uopće izaći. Naime, Grad se još nije odlučio hoće li njegov program dobiti odobrena sredstva. </p>
<p>»Najveća je opasnost, ne bude li Grad prihvatio moj program, kao ni onaj Nataše Rajković, pomoćnice ravnatelja SC-a zadužene za kulturu, jer njezin smatra nedostatnim, hoće li to u konačnici značiti gašenje tetara. A to se može dogoditi ne budemo li dobili novac od Grada, već se samo financirali od Studentskoga centra«, naglašava Mađarić te dodaje kako bi se o svemu Grad trebao izjasniti u ponedjeljak. </p>
<p> Obezglavljenost Teatra ITD, ilustrira još jedan primjer. Naime, dugogodišnjem ansamblu Teatra ITD koji je primao paušalnu mjesečnu naknadu, ugovor nije produžen za 2007. godinu, niti će do toga, po svemu sudeći, uopće doći. »Lani smo od Grada tražili da nam se produži ugovori još jednu godinu dok se konačno ne riješi status Teatra ITD. </p>
<p>Do toga nije došlo, stoga je naš položaj jasan«, kaže član ITD-ova ansambla Marko Torjanac, ističući kako su prošle godine peticiju za ITD potpisali na Trgu bana Jelačića, uz brojne građane i istaknute pripadnike kulturne javnosti, i gradonačelnik Milan Bandić te tada samo ravnatelj »Kerempuha« Duško Ljuština. Velika podrška Teatru ITD tijekom prošle godine stizala je i iz Ministarstva kulture i iz zagrebačkoga Ureda za kulturu, no sve njihove dobre želje i podrške »pale su u vodu«, podsjeća nas Marko Torjanac.</p>
<p>U kuloarima Teatra ITD prevladava mišljenje kako kazalište propada već prema namjeri ravnatelja SC-a Nike Vidovića, kojega teatar ionako ne zanima, što je i sam javno izjavio. </p>
<p>Također drže da vladavina Nataše Rajković, s njezinim, široj publici neatraktivnim programom (i vrlo slabo posjećenim) znači »dobar prijelazan period« ka tihom odumiranju Teatra ITD. Sve rečeno potkrjepljuju i glasine da će se vrijedan prostor Studentskoga centra ipak prodati u komercijalne svrhe.</p>
<p>Takvu raspletu događaja znatno pomaže gromoglasna šutnja javnosti, koja je na to kazalište, čini se, zaboravila. Zato se posve čini umjesnim pitanje hoće li ta ista javnost tako reagirati i na sljedećem koraku - onome kada bageri uđu u Studentski centar i kada veliki robni centar ili salon automobila unište vrijedne paviljone negdašnjega velesajma. </p>
<p>Helena Braut</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Hrvati se boje svoga jezika </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Na sraz između nekontrolirana prodora engleskih riječi u hrvatski jezik i elementarne nepismenosti u materinskomu hrvatskomu jeziku upozorila je mr. Nives Opačić u predavanju u srijedu na Institutu »Ruđer Bošković«.</p>
<p> U predavanju naslovljenu »Off the record, behemot (ili: Hrvatski jezik danas)« Nives Opačić, koja je dugo godina bila viša lektorica na Odsjeku za kroatistiku zagrebačkoga Filozofskog fakulteta, navela je više primjera koji upozoravaju da bi se hrvatski jezik mogao početi gubiti čak i u medijima.</p>
<p> Spomenula je i govor hrvatskih političara, rekavši da »kad god političari izmisle neki 'biser', novinari to i prenesu od straha da ne naprave sadržajnu pogrešku a, pri tomu, i ponešto dodaju«. </p>
<p>Kao primjer spomenula je pojmove - »avis«, »screenning« i »Joint Task Force«, rekavši kako je, primjerice, »screenninng« već »obuhvaćen siblilarizacijom« pa se tako u medijima sada nalaze i »screenninzi«.</p>
<p> Isto tako, istaknula je, postavlja se pitanje zašto je »avis« zamijenio hrvatsku riječ »mišljenje«.</p>
<p> To su samo neki među brojnim primjerima zbog kojih je Opačić ustvrdila kako se Hrvati zapravo boje svoga jezika. Taj, kako je rekla, »strah od materinskoga standardnog jezika ne poznaje ni jedan drugi narod osim hrvatskoga«. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Premijera Krležine drame »U agoniji« </p>
<p>VARAŽDIN</p>
<p> – Krležina drama »U agoniji« naslov je treće ovosezonske premijere Hrvatskoga narodnog kazališta u Varaždinu, koja će se održati u četvrtak, 26. siječnja. Premijera je najavljena na konferenciji za novinare u varaždinskome HNK u četvrtak uz nazočnost tajnika kazališta i dosadašnjeg v. d. ravnatelja Marijana Varjačića, redatelja Petra Večeka i glumaca. </p>
<p>Redatelj Petar Veček rekao je kako je to četvrto uprizorenje spomenute Krležine drame u varaždinskom teatru, a prvi se put izvodi u tri čina.</p>
<p> »Iako je originalni tekst skraćen, tvrdim kako od Krleže nismo ništa oduzeli, osim dijelova zanimljivih samo kad se djelo čita. Postoji zasićenost govorima, što su doprinijeli političari koji stalno 'melju'. Stoga riječ gubi smisao i poetičnost«, rekao je Veček, te naglasio: »Ova Krležina drama nije dosadna lektira, već nešto što se događa živim ljudima.«</p>
<p> U predstavi nastupaju glumci varaždinskoga HNK: Ivica Plovanić (Barun Lenbach), Jagoda Kralj-Novak (Laura Lenbach), Marinko Prga (dr. Ivan plemeniti Križovec), Marija Krpan (grofica Madeleine Petrovna), Darko Plovanić (policijski pristav) i Nikolaj Popović (gluhonijemi prosjak). Kostime je izradila Ida Posavec Križ, asistentica redatelja je Jagoda Kralj-Novak, a izbor glazbe načinila je Nataša Gotal. [Karmen Gumbas]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="24">
<p>Tko je bolji - Didulica ili Turina? </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – »Bolji sam vratar od Didulice, samo neka mi izbornik Kranjčar pruži priliku, i to već na skorašnjem turniru u Hong Kongu«, grmio je neki dan Dinamov vratar Ivan Turina. </p>
<p>Nije ni Didulica ostao bez teksta pa je Turini samo poručio da skokne do Beča pa da vidi kako brani pravi vratar... </p>
<p>Spomenuta prepirka mogućih konkurenata za treće mjesto na hrvatskim vratima tada je bila naprasno prekinuta iz sasvim načelnih razloga. Dinamo je, naime, još nekoliko dana ranije dignuo svoj gromki glas protiv izbornikove samovolje da bez privole kluba poziva njihove igrače pod reprezentativni stijeg i time im remeti pripreme. Jedva su se tada dinamovci smilovali Kranjčaru pa su mu za Hong Kong dodijelili Bošnjaka, Eduarda i, što je posebno bitno, Zorana Mamića. Eventualni poziv Turini bio je u Dinamu ocijenjen novim podmuklim izbornikovim pokušajem destabilizacije, pa su uzajamno ispaljeni plotuni na relaciji Didulica-Turina bili aktualni tek jedan dan. </p>
<p>No, budući da se u međuvremenu Pletikosina ozljeda pokazala toliko ozbiljnom da je otkazao nastup pet dana prije okupljanja, Kranjčar je opet posegnuo za Turinom. No, ovoga puta po svemu sudeći uspješno, začudo, bez Dinamova protivljenja, pa će se sada sa zanimanjem čekati dvoboj Didulica-Turina, i to ne samo onaj verbalni. </p>
<p>Kranjčar nam je s obzirom na raspoložive snage izdiktirao najvjerojatniji sastav za prvi susret turnira u Hong Kongu između Hrvatske i R. Koreje: Didulica – Sablić, Tokić, Neretljak – Bošnjak, Mamić, J. Leko, Benko – Kranjčar – Eduardo, Petrić (Vugrinec). Na put će još Turina, Bartulović, Vukman, Balatinac, Posavec, Ješe i Knežević. </p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Priznanje Markoviću priznanje je i Hrvatskoj</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Visoko priznanje kakvo je u četvrtak u Zagrebu Vlatku Markoviću, predsjedniku Hrvatskog nogometnog saveza, uručio legendarni Michel Platini nema nijedan strani nogometni trener koji je radio u Francuskoj. Osobnom odlukom Jacquesa Chiraca, predsjednika Francuske, Marković je odlikovan ordenom viteza Nacionalnog reda. Taj svečani čin obavljen je u rezidenciji francuskog veleposlanika u Hrvatskoj u nazočnosti brojnih gostiju.</p>
<p>Već sama činjenica što se među nazočnima našao gotovo cijeli naš ministarski saziv, pa brojni Markovićevi bivši i sadašnji suradnici, te prijatelji i kolege, kao i mnogi reporteri, govori da taj čin ima mnogo šire značenje od uručenja priznanja jednom zaslužniku. Uostalom, i sam je slavodobitnik Vlatko Marković, osim što je sa suzom u oku rekao da mu je to jedan od većih trenutaka u životu, to priznanje shvatio i kao priznanje Hrvatskoj. </p>
<p>»Kad Jacques Chirac nekog odlikuje, vrlo dobro znam što to znači. Volim Francusku iz više razloga, a najbitniji je - nogomet. Drago mi je da su u toj zemlji prepoznali i znali cijeniti moj sedmogodišnji rad«, govorio je razdragani Marković, ne nalazeći prave riječi kao odgovor na sve one superlative koje je Platini, inače dopredsjednik Francuskog nogometnog saveza, izgovorio na njegov račun.</p>
<p>A valja priznati da Platini nije škrtario, kako s komplimentima, tako i s konkretnim činjenicama o Markovićevom »liku i djelu«. Ne samo u nogometu bivše i sadašnje države, nego i u njegovim francuskim godinama, zbog kojih ga se, uostalom, Francuzi zauvijek sjećaju. </p>
<p>»Zahvaljujući Markoviću, saznao sam gdje je Bugojno, njegovo rodno mjesto« rekao je Platini koji je prigodom ispijanja slavljeničkog šampanjca poželio francusko-hrvatski finale na skorom Svjetskom prvenstvu u Njemačkoj. Čak i uz cijenu da pobijedi - Hrvatska. [Z. A.]</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Uskoro dvije Dinamove i Hajdukove momčadi </p>
<p>Druga Dinamova momčad, »mali Ajax«, godinama je harala u tadašnjoj Hrvatskoj nogometnoj ligi, ali bez prava da se popne stepenicu više, u Drugu ligu </p>
<p>Sjeća li se još tko »malog Ajaxa«, negdašnje Dinamove druge momčadi koja je godinama harala u tadašnjoj Hrvatskoj nogometnoj ligi, ali bez prava da se popne stepenicu više, u Drugu ligu? Mlađim generacijama ta tvorevina i izmišljotina neuništivog Zorislava Srebrića, danas glavnog tajnika HNS-a, ne znači gotovo ništa. No, ideja o uvođenjem nečega takvog u današnji hrvatski nogomet na razini Druge lige uopće nije bez temelja. Dapače, kao tema za razmišljanje i te kako je aktualna. </p>
<p>I tada, prije 30-ak godina u Dinamu, kao središnjoj osi koncentracije kvalitete i talenta jednoga većeg područja, došlo se u jednom trenutku u sličnu situaciju kakva je i danas u Maksimiru. Svake su godine stasali obećavajući igrači iz vlastitog podmlatka, a usput su se koristile dobre prilike dovođenjem »gotovih«, ali nadarenih igrača iz drugih sredina. Tako se znalo dogoditi da je klub sav taj nagomilani potencijal, za svaki slučaj, zbog boljeg i stručnijeg rada, radije želio zadržati pod svojim krovom i nadzorom nego većinu naizgled prekobrojnih igrača poslati na kaljenje u druge klubove, uglavnom nižega ranga, gdje se mnogima, najčešće demoraliziranima otpisom, gubi svaki trag. </p>
<p>Drugim riječima, kad si igraču koji nije ušao u uži krug prve momčadi preporučio odlazak na kaljenje, on je to uglavnom shvatio kao otpusno pismo, odnosno odlazak bez povratka. </p>
<p>Svega toga svjesni, a jednim dijelom i bez želje da posudbom posebno motiviraju svoje igrače da najbolje partije pruže upravo protiv matičnoga kluba (Dinama, op. a.), u Maksimiru su tu temu ponovno aktualizirali, jer im se aktualna igračka politika sve više temelji na gomilanju igrača, pogotovo iz Brazila. A kako se drugačije može saznati koliko ti igrači zapravo vrijede nego da sustavno igraju? </p>
<p>Upravo iz iskustva tadašnjega »malog Ajaxa«, koji je, onako nepobjediv i prepun samopouzdanja, stvorio okosnicu kasnije respektabilne Dinamove momčadi na čelu s današnjim izbornikom, glavni tajnik HNS-a Srebrić ideju naziva zanimljivom. Dapače, tadašnji voditelj »malog Ajaxa« ide korak dalje pa predlaže konkretne korake i mjerodavnu proceduru. Dakako stigne li u ured HNS-a i službeni prijedlog zainteresiranih za uspostavom takvoga drugoligaškog sustava, u kojem bi igrale B momčadi onih klubova koji to mogu podnijeti i igrački i financijski, s naglaskom da ne mogu napredovati u Prvu ligu. No, pitanje je što s takvom momčadi ako ispadne... </p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Umro Mladen Romić </p>
<p>RIJEKA</p>
<p> – U četvrtak ujutro nakon duge i teške bolesti u 44. godini života preminuo je sportski direktor HNK Rijeka Mladen Romić. Mladen Romić roden je 23. svibnja 1962. u Priluki pokraj Livna. Nogometnu karijeru započeo je u NK Dubrava, a u Rijeku je došao 1988. godine. Na Kantridi je proveo čak 12 godina, te se nakon kratkog igranja za njemacki Bremerhaven i dvije godine igranja za NK Zadar vratio u Rijeku. Trenersku karijeru u Rijeci započeo je 2000. godine s juniorima, da bi tri godine kasnije bio pomoćni trener prve momčadi. Mjesto sportskog direktora Rijeke preuzeo je 1. srpnja 2004. godine.</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Bašić: Sve je plaćeno!</p>
<p>Riječ je, među ostalim, o 354 tisuće kuna stipendija sportašima te 1,4 milijuna namijenjena sportskim savezima. Zagrebački sportaši i savezi dobili su sve što su do 20. siječnja i morali dobiti, tvrdi Bašić </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – U četvrtak ujutro do novinskih je redakcija došla alarmantna i poprilično iznenađujuća vijest: Zagrebački športski savez kasni s uplatom 5,5 milijuna kuna! Točnije, kasne stipendije, novac namijenjen gradskim sportskim savezima, plaće...</p>
<p>Iznenađujuće, jer je ZŠS već godinama najbogatija i najmoćnija sportska udruga u Hrvatskoj, s godišnjim proračunom većim od 150 milijuna kuna. Nije, stoga, posljednjih godina bilo nimalo neobično da ZŠS posuđuje novac nacionalnim savezima ili klubovima. Navodne financijske probleme ZŠS-a, odnosno kašnjenje gradskih proračunskih sredstava, mnogi su tako povezali s nedavnom sljemenskom slalomskom utrkom i (ponovno) velikim troškovima te manifestacije. </p>
<p>Drugi su, pak, to stavili u kontekst sve otvorenijih napada na zamjenika glavnog tajnika ZŠS-a Velimira Bašića, koji je u odsustvu bolesnoga glavnog tajnika Željka Braje već mjesecima glavni operativac krovne udruge zagrebačkog sporta. Bašić je, međutim, na sve gornje navode odgovorio sljedećim riječima: </p>
<p>»Sve je riješeno! Program se realizira prema planu i sredstva za prosinac bit će svima na računu u petak. Riječ je, među ostalim, o 354 tisuće kuna stipendija sportašima te 1,4 milijuna namijenjena sportskim savezima. Zagrebački sportaši i savezi dobili su sve što su do 20. siječnja i morali dobiti.« </p>
<p>Bašić je demantirao i bilo kakve sporove ili neriješene situacije na relaciji ZŠS-Grad Zagreb: </p>
<p>»Odlično surađujemo s nadležnim uredima u Gradu i ne tu vidim nikakav problem. Naravno da ponekad može doći do određenih kašnjenja ili poremećaja u dinamici dotoka sredstava, no za sve to imamo razumijevanja i to nam ne stvara nikakve posebne probleme u radu. U slučaju koji vas zanima sve je stvar knjiženja i računovodstva. Hoće li se neka sredstva knjižiti sa 2005. ili 2006. godinom krajnjim je korisnicima, složit ćete se, sasvim svejedno«, zaključio je Bašić. </p>
<p>Marin Šarec</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Bez dvostruke pobjede Rusa </p>
<p>Idora Hegel klizala je gotovo bez pogreške veoma ujednačeni i sadržajni kratki sastav </p>
<p>LYON</p>
<p> – Naša predstavnica na Europskom prvenstvu u umjetničkom klizanju Idora Hegel izvrsno je izvela prvu polovicu zadatka - obavezni (kratki) sastav. Klizala je gotovo bez pogreške veoma ujednačeni i sadržajni sastav. S očekivanoga devetog mjesta potisnula ju je iznenada posve nepoznata, tek 16-godišnja Gruzijka Jelena Gedevanišvili (četvrta u poretku) s mladenačkim elanom i savršeno točnim izvedenim sastavom. Ako se i dalje bude tako razvijala pod vodstvom sjajne ruske trenerice Tarasove, bit će to nova zvijezda svjetskoga ženskoga klizanja. </p>
<p>U poretku vodi iskusna i nadasve precizna i pouzdana dosadašnja prvakinja, Ruskinja Irina Sluckaja sa čak šest bodova prednosti pred nikad boljom sunarodnjakinjom Jelenom Sokolovom. Idora je ukupno deseta, što čini prvi europski razred iza poznate Finkinje Alise Drei samo zbog slabije ocjene za »vještinu klizanja«, što je slobodna sudačka ocjena, koja ovisi o nečijoj poznatosti ili nepoznatosti. Naša druga predstavnica, još juniorka Željka Krizmanić, imala je nesreću da je nastupala odmah nakon Sluckaje, čije je klizanje ocijenjeno savršenim. U svom je prvom nastupu na nekom međunarodnom prvenstvu Krizmanić bila 28., ostavivši iza sebe četiri predstavnice. </p>
<p>Prva je konačna odluka Europskom prvenstvu završila protivno očekivanjima, kao što je ovo prvenstvo i počelo. Rusi nisu obnovili očekivanu dvostruku pobjedu, jer je par Petrova-Tihonov iznenada izgubio drugo mjesto. </p>
<p>Malo poznati njemački par Alena Savchenko-Robin Szolkowy vrlo je sigurnim i efektnim klizanjem iskoristio nastup na samom kraju natjecanja i neočekivano osvojio drugo mjesto. Pobjednici su već peterostruki europski prvaci Tatjana Totmianina i Maksim Marinin, neugroženi sa samo jednom sitnom pogreškom Marinina pri jednom skoku. </p>
<p>Inače, ovom smo prilikom prisustvovali jezivom padu Estonke Diane Rennik na glavu prilikom pogrešnog dizanja njezina partnera Alekseja Saksa. Sve je na sreću, po onome što se vidjelo na klizalištu, prošlo bez vidljivih posljedica. </p>
<p>Konačni poredak sportskih parova (od 14): 1. Totmianina-Maksim (Rus) 195.87; 2. Savchenko-Szolkowy (Njem) 188.08; 3. Petrova-Tihonov (Rus) 187.04. [R. I.]</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Treba li uopće Ciboni Top 16 </p>
<p>Ciboni je ove sezone očito mnogo važnije dominirati u domaćem dvorištu i s dva domaća trofeja potvrditi novi trogodišnji ugovor s Euroligom </p>
<p>MILANO (Od Vjesnikove izvjestiteljice)</p>
<p> – Prije nepuna dva tjedna još smo na prste dvije ruke zbrajali Cibonine pobjede koje su ih držale na vrhu regionalnog natjecanja i u zlatnoj euroligaškoj sredini. Čini se da se ipak radilo o sretnom spletu okolnosti, lakšim suparnicima u Goodyear ligi i tek jednoj pobjedi s pravom težinom, onoj u gostima protiv Efes Pilsena, koja je cibose gurnula u veliku prigodu. Prigodu za koju »vukovi« zapravo nisu zreli. </p>
<p>Cibona se našla pred vratima Topa 16, premda je njezin trener Dražen Anzulović stalno ponavljao kako je svaka pobjeda u Euroligi veliki uspjeh. Prvo je otrježnjenje stiglo protiv Maccabija, kada su cibosi samo zbog Gershonovih izmjena izbjegli i uvjerljiviji poraz nego onaj u Barceloni (-44). Uslijedila je Bosna, ali Cibona u Goodyear ligi još uvijek ima pravo na kalkulacije. I onda je stigao dvoboj protiv nezainteresiranog i na talijansko prvenstvo koncentriranog Armani Jeansa, u kojoj je momčad iz Savske mogla sve riješiti, osigurati šestu pobjedu koja bi im s 90-postotonom sigurnošću zajamčila mjesto najboljega šestoplasiranog. Rezime posljednje tri utakmice je -68, svaki je poraz došao s više od 20 poena razlike. To je kao da nogometna momčad svaki dvoboj gubi s najmanje 0-3. </p>
<p>U ključnom su dvoboju cibosi bili bez energije, problemi s ozljedama (Davison rame, Markota prepone, Penn koljeno, Baždarić bol u nozi) dodatno su podcrtali njihovu nemoć. I milanski trener Lino Lardo našao je lijek za Cibonu, s dva je razigravača zaustavio Penna. Iako Bulleri i Montecchia nisu moćni kao izraelski Solomon i Sharp, rezultat je bio jednak - cibosi su bez isključenog Penna potpuno zaustavljeni. Posebna je priča nemoć u skoku, omjer 50-24 za domaće sve govori. </p>
<p>U kakvom su trenutačno stanju, nerealno je očekivati da »vukovi« s bilo koje od te tri utakmice izađu uzdignutih ruku. U »tornju« se mogu nadati da će sve biti riješeno prije posljednjega, 14. kola. Tada Efes Pilsen s Markom Popovićem i Nikšom Prkačinom ne bi došao premotiviran u Zagreb. To je, čini se, preostala šansa Anzulovićeve momčadi. </p>
<p>I u slučaju da Cibona prođe u drugi krug, pitanje je što bi tamo radila. Trošila se i gubila samopouzdanje u visokim porazima. U ovom trenutku Anzulovićeva momčad izgleda preumorno i za ove tri odlučujuće utakmice koje ih očekuju, a kamoli za Top 16 Eurolige. Izgledi za četvrtfinale bili bi minimalni, sve ostalo nosi samo čast i priznanje. Ciboni je ove sezone mnogo važnije dominirati u domaćem dvorištu i s dva domaća trofeja potvrditi novi trogodišnji ugovor s Euroligom. </p>
<p>Istu ambiciju imaju Zadrani, koji su u prošloj sezoni uzeli kup i prvenstvo. S dvije nove »kante« i novom dvoranom na Višnjiku, Zadrani bi imali argumente za najelitnije europsko natjecanje. A da su prioritet domaća natjecanja potvrđuje i Cibonin trener. </p>
<p>»Tražimo pojačanja, prvenstveno zbog domaćih trofeja. Samo je pitanje gdje ćemo ih naći. Važno je, prije svega, stabilizirati momčad«, kazao je nakon poraza u Milanu Dražen Anzulović. </p>
<p>Zato drugi krug Eurolige i nije doseg za kojim se pretjerano žudi, o prstenu Goodyear lige da i ne govorimo. </p>
<p>Iva Perdec Augustić</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Izgubljeni Hewitt, pronađeni Luczak </p>
<p>Kod tenisačica je bio dan padova favoritkinja - ispale su Pierce, Safina, Ivanović, Dulko... </p>
<p>MELBOURNE</p>
<p> – Australci su izgubili Lleytona Hewitta, ali su dobili Petera Luczaka. Uzgred rečeno, mnogi vjerojatno nisu niti osjetili ispadanje Hewitta od Argentinca Chele, s obzirom na energiju koju Hewitt troši na živciranje, svađalačke obračune, sprdanje s turnirom i podlogom koja je spora. I kad je već sa scene otišao njihov najveći miljenik Rafter, tražili su i pronašli novog idola - Luczaka. </p>
<p>Tenisač koji se godinama vrti oko stotog mjesta na ljestvici, također već godinama inspirativno igra u Melbourneu, a ovo je očito još jedna takva godina. Igrač koji je teško lomljiv poput čelika, kao što je »minijaturni« Belgijac Olivier Rochus, pao je pod Luczakovim naletom. A Hewitt? Loše je ušao u sezonu, na jedvite je jade prošao prvo kolo i Vika. No, vrlo je brzo nakon toga stao. Uporni, precizni i strpljivi Chela pilio je tanke Hewittove živce i poslao ga je daleko od turnira. Opasno su živjeli još neki favoriti, poput Ferrera ili Hrbatyja, no ipak su se spasili Hewittove sudbine. </p>
<p>Naglašavati Federerovu superiornost je nepotrebno, ali je zato vrijedi reći kako sjajno igra Tommy Haas ili, pak, Sebastian Grosjean, uvijek na visokoj razini na Grand Slam turnirima. </p>
<p>Mnogo je uzbudljivije bilo kod tenisačica, jer su padale »glave« favoritkinjama. Najveće je iznenađenje poraz nervozne Mary Pierce od »miss simpatičnosti« Melbournea Čehinje Benešove. No, još su teže poraze pretrpjele Safina, Ivanović ili Dulko, koje su s pravom »pucale« na drugi tjedan turnira. Zato je novi veliki plus zavrijedila povratnica na terene Martina Hingis, koja očito nije izgubila ni djelić svog talenta, nekadašnje eksplozivnosti i teniskog dara. I neće biti nimalo čudno ako ovo bude švicarski siječanj u Australiji. Federer je ionako vječno najbolja opcija kod tenisača, dok Martina Hingis sve jače ugrožava najbolje svjetske tenisačice. Inače, nakon ispadanja u pojedinačnoj konkurenciji Karolina Šprem ipak nastavlja turnir u parovima. Sa Švicarkom Gagliardi u tri je seta bila bolja od Križan i Russell.</p>
<p>• Rezultati </p>
<p>2. kolo, tenisači: Kiefer (21) – Pashanski 4-6, 6-1, 6-4, 6-1, Grosjean (25) – Monaco 6-4, 6-3, 6-3, Hrbaty (12) – D. Norman 6-2, 7-5, 5-7, 4-6, 10-8, Vliegen – Verdasco (28) 3-6, 6-2, 7-6 (4), 7-5, Luczak – O. Rochus (24) 6-7 (4), 6-4, 6-1, 6-7 (1), 6-1, Coria (6) – Luzzi 7-6 (10), 6-4, 6-3, Federer (1) – Mayer 6-1, 6-4, 6-0, Davidenko (5) – Kim 4-6, 6-0, 6-3, 6-2, Haas – Goldstein 6-0, 6-1, 6-2, Chela – Hewitt (3) 6-4, 6-4, 6-7 (8), 6-2, Ferrero (15) – Tipsarević 6-3, 3-6, 5-7, 6-3, 6-2 ;</p>
<p>tenisačice: Benešova – Pierce (5) 6-3, 7-5, Mauresmo (3) – Loit 7-6 (1), 6-2, Arvidsson – Safina (19) 6-4, 6-0, Clijsters (2) – Meng Yuan 6-4, 6-2, Schnyder (7) – Asagoe 6-1, 7-6 (9), Miskina (12) – Jackson 7-6 (4), 0-6, 6-3,Stosur – Ivanović (21) 6-3, 7-5, Krajiček – Mirza 6-3, 7-5, Hingis – Laine 6-1, 6-1. [S. K.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="32">
<p>Nuklearni odgovor teroristima</p>
<p>Chirac je naglasio da Francuska ima pravo koristiti nuklearno oružje kada je u pitanju njezin teritorij, stanovništvo i strateške rezerve </p>
<p>U slučaju terorističkog napada na Francusku, u odgovoru imamo pravo primijeniti nuklearno oružje, izjavio je u četvrtak francuski predsjednik Jacques Chirac. </p>
<p> »Čelnici neke države koji bi iskoristili terorističke metode protiv nas, kao i svi oni koji predviđaju primjenu oružja za masovno uništenje, moraju shvatiti da bi se izložili snažnom i primjerenom odgovoru s naše strane, koji može biti konvencionalnim oružjem ali može biti i drukčiji«, rekao je Chirac, najavljujući tako promjenu dosadašnje francuske nuklearne doktrine i »fleksibilnu« uporabu nuklearnog arsenala.</p>
<p> Chirac je svoje upozorenje iznio u govoru tijekom posjeta bazi nuklearnih podmornica u Ile Longue u sjeverozapadnoj Francuskoj. </p>
<p> To je prvi put da je Chirac tako jasno povezao prijetnju nuklearnim odgovorom s terorističkim napadom, ali nije spomenuo nikakvu određenu prijetnju upućenu Francuskoj.</p>
<p> Chirac je naglasio da Francuska ima pravo koristiti nuklearno naoružanje kada je u pitanju zaštita njezina teritorija, stanovništva i strateških rezervi. No, korištenje nukelarnog arsenala, prema riječima francuskog predsjednika može se opravdati i u obrani savezničkih država, ako je to u »vitalnom interesu Francuske«. </p>
<p>Opravdavajući izdatke za održavanje nukelarnog oružja, Chirac je naglasio da prevencija sukoba i dalje ostaje »temelj« francuske sigurnosne strategije, upozoravajući međutim da je opasno pouzdati se samo u prevenciju. »Vjerodostojna prijetnja« nuklearnim protuudarom predstavlja stoga, navodi Chrirac, jamstvo zaštite vitalnih interesa zemlje. [Dpa/J.Š.]</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Teheran spreman na kompromis</p>
<p>ANKARA (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Glavni iranski nuklearni pregovarač Ali Larijani izjavio je da je njegova zemlja spremna na kompromis o programu nuklearnih aktivnosti. On je istodobno potvrdio spremnost službenog Teherana da razgovara o zabrinutosti svijeta oko započetog procesa obogaćivanja urana koji bi se, u određenim uvjetima, mogao koristiti u izradi nuklearnog oružja.</p>
<p>Larijani je rekao kako Islamska Republika nije zatvorila put ka postizanju opće prihvatljivog rješenja. Smatra kako je neka složena međunarodna pitanja najbolje rješavati za pregovaračkim stolom. »Ali, i razgovori u kojima jedna strana želi učiniti određeni pritisak nemaju izgleda na uspjeh«, rekao je Larijani. </p>
<p>Iranci se očito ne žele olako odreći nuklearnih istraživanja i pritom ozbiljno računaju i s onim najgorim - vrlo teškim i složenim sankcijama UN. </p>
<p>To je u četvrtak pokazao i dolazak u dvodnevni posjet Damasku iranskog predsjednika Mahmouda Ahmadinejada. On je sa svojim sirijskim domaćinom Basharom al Assadom razmatrao kako zajednički odgovoriti na združene američko-europske pritiske na njihove zemlje. </p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Orban i Gyurcsany u utrci za vlast</p>
<p>Velik broj neodlučnih birača obećava oštru mađarsku predizbornu kampanju</p>
<p>Prvi krug općih izbora u Mađarskoj održat će se 9. travnja, a drugi 23. travnja, objavio je predsjednik Laszlo Solyom na konferenciji za novinare u četvrtak. </p>
<p>Parlamentarni se izbori, zbog kompliciranog mješovitog izbornog sustava u Mađarskoj provode u dva kruga, pri čemu se većina zastupnika u jednodomnom parlamentu izabere u prvom krugu, dok u drugi idu oni kandidati koji su u prethodnome dobili najmanje 15 posto, a njihova stranačka lista najmanje pet posto glasova. </p>
<p>Mađarska je specifična po tome što od prvih demokratskih izbora održanih 1990. nijedna vlada nije uspjela izboriti i drugi mandat. Hoće li se trend izbornog smjenjivanja aktualne vlasti nastaviti krajnje je neizvjesno. </p>
<p>Vladajući socijalisti koje vodi premijer Ferenc Gyurcsany prema sadašnjim ispitivanjima javnog mnijenja imaju potporu 29 posto birača, samo jedan postotak više od oporbenog konzervativnog Fidesza bivšeg premijera Viktora Orbana. </p>
<p>Velik broj neodlučnih birača - čak 40 posto - obećava žestoku predizbornu kampanju, za koju analitičari vjeruju da će biti krajnje personalizirana i koncentrirana na karizmatične stranačke lidere. </p>
<p>Gyurcsanyju (44), koji vlada u koaliciji s liberalima, ovo su prvi izbori na čelu socijalista: on je naime dužnost premijera preuzeo od stranačkog kolege Petera Medgyessyja na polovici mandata aktualne koalicije nakon što su socijalisti izgubili dobar dio popularnosti. </p>
<p>Iako je uspio popraviti rejting stranke, Gyurcsanyju se, kako napominju analitičari, može zamjeriti što vlada pod njegovim vodstvom nije sredila javne financije pa je Mađarska proteklih četiri godine prekoračivanja budžeta postavila neslavan rekord među 25 članica </p>
<p>EU-a. </p>
<p>U odnosu na veličinu nacionalnog gospodarstva može se pohvaliti najvećim proračunskim deficitom. </p>
<p>No, to - prema svemu sudeći - neće biti u prvom planu oporbe. Glavnim pitanjem predizborne kampanje Orban, čini se, namjerava učiniti pitanje Gyurcsanyjevog bogatstva jer je aktualni premijer na glasu kao jedan od najbogatijih Mađara, koji je imetak stekao u procesu privatizacije i time stekao nadimak »socijalistički tajkun«. </p>
<p>Julijana Štrbić</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Janša ne odustaje od Iraka</p>
<p>Unatoč pritiscima iz oporbe te dijela medija, slovenska vlada ustrajava na svojoj odluci da pošalje četiri svoja vojna instruktora u Irak. Odgovarajući na zahtjeve oporbe da se povuče ta odluka, slovenski ministar vanjskih poslova Dimitrij Rupel rekao je da bi se u tom slučaju izazvao »odium« prema Sloveniji u NATO-u .</p>
<p>Polemiku je, međutim, posebice izazvala Rupelova izjava da je i bivša vlada lijeve koalicije dala NATO-u obećanje o jačem angažmanu u Iraku ali da ga nije ispunila. Bivši premijer Anton Rop to je opovrgnuo, optuživši sadašnju vlada da mijenja raniju politiku te da zato snosi i odgovornost. Zanimljivo je da je Janšinu vladu u odluci da pošalje vojnike u Irak podržao i Zmago Jelinčić, predsjednik Slovenske nacionalne stranke.</p>
<p>Glavno pitanje na političkoj razini od početka je mijenja li tom odlukom Slovenija svoju dosadašnju politiku prema Iraku. Iz vlade to opovrgavaju ponavljajući da će ta odluka samo pojačati vjerodostojnost Slovenije. Neki analitičari pak drže da je ta odluka logična jer je slovenski premijer Janez Janša od ranije sklon nešto čvršćim vezama sa SAD-om u odnosu na svoje prethodnike iz lijeve koalicije. </p>
<p>Marko Barišić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="36">
<p>Promijenite jelovnik</p>
<p>Britancu Brianu Godfreyju, koji je 40 godina patio od kronične depresije, nisu pomogli ni lijekovi ni psihoterapija. Izliječio se tek kada je promijenio prehranu</p>
<p>Britanac Brian Godfrey punih je 40 godina patio od kronične depresije, a povremeno je razmišljao i o samoubojstvu. Nisu mu pomogli ni lijekovi niti psihoterapija nego tvrdi da se izliječio tek kada je promijenio jelovnik. Njegova priča, koju ovih dana donosi BBC, ilustrira tezu o povezanosti prehrane i duševnog zdravlja. Tu vezu potvrđuje i studija pod naslovom »Hrana za um«, koju su u ponedjeljak objavili britanski istraživači. </p>
<p>»Neki su mi dani bili tako loši da sam samo ležao u krevetu plačući«, ispričao je 71-godišnji Godfrey. Kada mu liječnički savjeti nisu pomogli, otišao je u knjižnicu, gdje je našao knjigu o nepodnošenju hrane. Iz jelovnika je izbacio mliječne i pšenične proizvode, te se unutar tri tjedna počeo bolje osjećati. Slijedeći eliminacijsku dijetu, iz prehrane je potom izbacio i druge žitarice, jaja, čokoladu, kavu, čaj, te omiljeno pivo Guinness – ustanovivši da mu upravo te tvari najviše škode. </p>
<p>Oslobodivši se potpuno teške depresije, Brian Godfrey sada i drugima preporučuje da promijene prehranu, ako imaju problema. U njegovu je slučaju bila riječ o netoleranciji na određene namirnice. No upravo objavljena studija »Hrana za um« navodi da prehrana i na drugi način može utjecati na psihu. U studiji se, naime, tvrdi da su promjene u poljoprivrednim metodama i u zapadnoj prehrani u posljednjih 50 godina dovele do velikog porasta duševnih problema. </p>
<p>Istraživanje su provele dvije britanske organizacije, zaklada za mentalno zdravlje, te Sustain, koja se bori za bolju prehranu. Ustanovljeno je da manje hranjiva i neuravnoteženija prehrana dovodi do većeg broja slučajeva depresije, šizofrenije, poremećaja koncentracije i Alzheimerove bolesti. Zbog intenzivne poljoprivrede i uvođenja pesticida došlo je do znatna opadanja nekih ključnih sastojaka u hrani - što uključuje neke važne masnoće, vitamine i minerale, potvrdilo je najnovije istraživanje. To samo po sebi nije novo niti nepoznato. Novoobjavljena studija dodaje, međutim, da manjkavosti u suvremenoj prehrani dovode i do porasta slučajeva depresije i drugih duševnih problema. </p>
<p>Znanstvenici danas raspolažu sa sve više dokaza o utjecaju prehrane na raspoloženje i ponašanje. Smatra se tako da složeni ugljikohidrati, folna kiselina, masne kiseline omega-3, selenij i još neki sastojci, smanjuju simptome depresije. Studije su ustanovile i korelaciju između slaba konzumiranja ribe – koja je bogata zdravim masnim kiselinama, vitalnim za valjano funkcioniranje mozga – i depresije. </p>
<p>Također postoje indikacije da prehrana bogata štetnim, zasićenim masnim kiselinama, a siromašna vitaminima i mineralima, dovodi do porasta slučajeva Alzheimerove bolesti. No samo manjina ljudi na Otoku dnevno uzima preporučenih pet porcija voća i povrća, a sve više ih jede nezdravu gotovu hranu – punu štetnih masnoća, ustanovila je studija »Hrana za um«. Njezini su autori također pronašli da sve manje djece i mladih konzumira zdravu i raznoliku domaću hranu, dok ih sve više pati od duševnih poremećaja i oboljenja. Smatraju da ta korelacija nije slučajna. </p>
<p>Znanstvenici tek počinju razumijevati povezanost duševnog zdravlja i prehrane, te će biti potrebne nove studije da se prikupe dodatni dokazi. Britanski istraživači tvrde kako je dobra vijest da je za zdrav duh i zdravo tijelo potrebna ista hrana. »No loša je vijest da bez radikalne reforme poljoprivredne i prehrambene politike više neće biti zdravih namirnica za ljude u budućnosti«, tvrde oni.</p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Rastanak od smokinga</p>
<p>Bivši Bond otkriva da je osjetio olakšanje opraštajući se od tajnog agenta, a, osim filma, njegova velika ljubav je slikanje</p>
<p>Uskoro bi trebalo početi snimanje novog filmskog nastavka o Jamesu Bondu »Royal Casino« s Danielom Craigom u naslovnoj ulozi. Craig će, nakon četiri filma u kojima je glumio Pierce Brosnan, preuzeti špijunski smoking. Brosnan je za to doznao telefonski od producenata koji su mu javili da im više nisu potrebne njegove glumačke usluge.</p>
<p>»Jedan telefonski poziv i bilo je gotovo«, rekao je 52-godišnji irski glumac na odluku producenata filmova o Jamesu Bondu da potraže drugog glumca za ulogu uglađenoga britanskog špijuna. </p>
<p>»Rastanak od Bonda u početku je potresao moj sustav. Nakon toga je uslijedio osjećaj velike smirenosti. Pomislio sam sada mogu raditi što god želim. Nisam vezan ni za koga drugoga. Tako da je to u neku ruku bio oslobađajući osjećaj«, dodao je Brosnan. </p>
<p>Iako sam priznaje da mu je filmska karijera počela s Bondom, iako je na premijeri filma »Zlatno oko« već imao pune 42 godine, rastanak od tajnog agenta donio mu je i mogućnost drukčijeg načina života. Uloga Bonda, naime, zahtijeva poseban režim od glumca. Osim što je redovito morao ići u solarij i teretanu, jesti samo zdravu hranu, te vježbati zaleđeni osmijeh samo kutovima usana, Pierce je morao potpisati ugovor da, dok god igra tajnog agenta, ne smije u drugim filmovima nositi smoking.</p>
<p>I dok će uskoro, nakon mnogo očekivanja i potrage za glumcima, pasti prva klapa novog Bonda, Pierce se s novom snagom i entuzijazmom okrenuo novim projektima. Tako ga svjetska publika ima prigodu gledati u filmu »Matador«, u kojem je ostvario ulogu koja mu je priskrbjela nominaciju Zlatni globus za najboljeg glumca. Što se tiče rastanka od Bonda, Brosnan ističe da u svakom slučaju nije želio postati parodija i glumiti u nečemu što se protivi njegovim glumačkim uvjerenjima. No, kako sam kaže, problem je riješio telefonski poziv producenata. </p>
<p>»Glumljenje u filmskih serijalima sa sobom nosi određeni rizik da nakon nekoga vremena uđete u rutinu, ali isto tako nikada ne znate kada će vam se ta vrata zatvoriti pred nosom. Stoga rastanak s određenim likom s kojim ste živjeli dulje razdoblje života vrlo je sklizak teren. Imate glumce koji se previše vežu s određenim likom i predugo ostanu u takvim projektima. S druge strane imate glumce koji se pojave i otiđu s jednim treptajem oka. Uistinu ne znam koja je prava mjera i kada treba otići«, priznaje Brosnan. Sada kada je poglavlje Bonda za tog glumca završeno, ističe da osjeća slobodu. »Imam kontrolu nad svojim životom i više mogućnosti, i poslovnih i privatnih. Jedan od poslovnih poteza bio je i film Matador«, priča Pierce. </p>
<p>Krenuvši u snimanje tog filma Brosnan priznaje da nije razmišljao o tome kako da izbriše prijašnji imidž. </p>
<p>»No kako sam sve više ulazio u film i priču, shvatio sam da će se to spontano i dogoditi«, priča o filmskom liku Juliana Nobla, ubojice i ženskara.</p>
<p>Richard Shepard, redatelj filma »Matador«, želio je Brosnana, jer je ta uloga karakterno u suprotnosti sa svim drugim ulogama u kojima je Brosnan glumio. </p>
<p>»On je uvijek glumio likove koji imaju sve pod kontrolom, a Julian je u potpunom neredu, kaotičan«, priča Shepard.</p>
<p>Brosnan se prvi put u ulozi Jamesa Bonda pojavio 1995. godine u filmu »Zlatno oko«. Svojom šarmantnom pojavom i otmjenošću ponovno je oživio serijal za koji su mnogi smatrali da je, nakon gotovo četiri desetljeća gotov. Dvije godine poslije opet se pojavio u toj ulozi u filmu »Sutra nikada ne umire«, a 1999. godine opet je bio agent 007 u »Svijet nije dovoljan«. Zadnji je put Bondovo odijelo odjenuo 2002. u filmu »Umri drugi dan«.</p>
<p>Brosnan priznaje kako ni sam ne zna u kojem smjeru će se dalje razvijati njegova karijera, ali dodaje da to nikada nije ni znao. Osim glume, Brosnan voli crtati, a ljubav prema toj umjetnosti glumac osjeća od malih nogu. </p>
<p>»Boca vina i dobra cigara dovoljni su mi da se opustim i počnem slikati«, priča glumac, koji je četiri svoja rada prvi put izložio prošlo ljeto u jednoj kalifornijskoj galeriji. Tada je priznao da je izlaganje njegovih umjetničkih slika stresnije i napornije od bilo koje filmske uloge. Objasnio je da je to vrlo osobno, mnogo dublje nego gluma. Brosnan obožava slikati ženske portrete i ima mnogo djela na kojima je njegova bivša supruga Cassandra Harris, koja je preminula 1991. godine. Ljubav i sreću glumac je ponovno našao u braku s Keely Shaye Smith, a njegova družica danas je njegov omiljeni slikarski model.</p>
<p>Ana Lonjak</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="38">
<p>Dokaze krađa pronašli u Bosutu</p>
<p>Članovima Kluba podvodnih aktivnosti Vukovar ovo nije prvi put da pomažu policiji, a bili su angažirani i na čišćenju brana</p>
<p>VINKOVCI</p>
<p> - Članovi Kluba podvodnih aktivnosti Vukovar Mario Kamenjaš i Mario Ivkić, inače pripadnici Interventne policije, u četvrtak su svojim ronilačkim vještinama pomogli Kriminalističkoj policiji PU vukovarsko-srijemske u prikupljanju materijalnih dokaza protiv osumnjičenih za više krađa i razbojstava.</p>
<p> Njih dvojica, navukavši ronilačka odijela, spustila su se u mutne vode Bosuta čija je temperatura iznosila jedva 3 stupnja Celzija u potrazi za ukradenim poker-automatom kojega su potom kradljivci nasilno otvorili, uzeli novac te bacili u Bosut u cilju skrivanja dokaza zlodjela. Ni pet minuta nakon što je ušao u vodu Ivkić je bio prisiljen izaći. »Bosut je jako hladan, zaledio mi se pisak za disanje i više ne mogu roniti«, kratko je komentirao, dodavši da se potraga za aparatom odvija na tri metra dubine. Nakon desetak minuta pretraživanja muljevitoga dna jedine vinkovačke rijeke Kamenjaš je imao sreće otkrivši u mulju poker-aparat te ga izvukao na obalu.</p>
<p> Zadovoljstvo je riječima - bravo dečki, izrazio i glasnogovornik PU vukovarsko-srijemske Miroslav Janić. »Policija je 19. siječnja završila kriminalističku obradu nad petoricom mlađih punoljetnika, svi rođeni 1986. godine i jednim 23-godišnjakom vezano za počinjenje dvije krađe jedne teške krađe i jednog razbojstva«, rekao je Janić, dodavši da su ronioci pronašli jedan od materijalnih dokaza protiv osumnjičenih za ta kaznena djela. Tu se šestorku, naime, tereti da su u Vinkovcima u travnju i lipnju 2005. godine provalili u prostorije Poljoprivrednog fakulteta i ukrali dva LCD projektora, u Iloku su 1. prosinca 2005. godine provalili u caffe Enigma i otuđili dva aparata (poker-aparat i glazbeni aparat) kao i novac, a utvrđeno je da su 15. prosinca u Vinkovcima, uz prijetnju pištoljem, počinili razbojstvo u sportskoj kladionici, prisilivši djelatnicu da im preda novac. Inače, članovima Kluba podvodnih aktivnosti Vukovar ovo nije prvi put da pomažu policiji, a bili su angažirani i na čišćenju brana. Ronilac Mario Kamenjaš obavlja pripreme za još jednu akciju kluba. Nakana im je locirati i potom izvući iz Save kod Županje potonuli austrougarski parobrod »Sloga«.</p>
<p>Goran Čorkalo</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>(Ne)istine o »internet pedofilu« </p>
<p>U tužiteljstvu saznajemo da se ne radi o dječjoj pornografiji već se 31-godišnji Šibenčanin, inače profesor u srednjoj školi, sumnjiči da je sa jednom 16-godišnjakinjom iz Zagreba internetom razmjenjivao fotografije spolovila</p>
<p>ŠIBENIK</p>
<p> - Slučaj 31-godišnjeg muškarca iz Šibenika protiv kojeg je policija podnijela kaznenu prijavu zbog osnovane sumnje da je počinio kazneno djelo dječje pornografije na računalnom sustavu ili mreži, i dalje izaziva golemo zanimanje javnosti, ali ne toliko zbog samog događaja, koliko zbog publiciteta koji je cijeli slučaj dobio zahvaljujući senzacionalizmu nekih novinara.</p>
<p> Muškarac je priveden u Istražni centar Županijskog suda u Šibeniku, a istražni sudac mu je odredio jednomjesečni pritvor. Donijeto je i rješenje o provođenju istrage. </p>
<p>U Općinskom državnom odvjetništvu saznajemo da se ne radi o dječjoj pornografiji, kako je to novinarima priopćila Policijska uprava, već se 31-godišnji Šibenčanin, inače profesor u jednoj šibenskoj srednjoj školi, sumnjiči da je sa jednom 16-godišnjakinjom iz Zagreba internetom razmjenjivao fotografije spolovila. Riječ je, dakle o osobi koja se tretira kao starija maloljetnica pa stoga čudi navod u policijskom priopćenju da se radi o dječjoj pornografiji.</p>
<p>Državni odvjetnik iz Šibenika Emilio Kalabrić u četvrtak je imao potrebu o slučaju, čija je interpretacija u javnosti izazvala veliko zgražanje, napisati kraće priopćenje za javnost koje je objavljeno na službenim stranicama Državnog odvjentištva RH. </p>
<p>Kalabrić u priopćenju za javnost pojašnjava da se u konkretnom slučaju radi o kaznenom djelu posjedovanja pornografskog materijala starije maloljetnice u računalnom sustavu, a ne o dječjoj pornografiji. </p>
<p>Muškarca iz Šibenika se tereti da je nakon što je putem interneta upoznao oštećenu 16-godišnjakinju iz Zagreba, koja ga je i prijavila policiji, zatražio da mu pošalje svoje snimke u digitalnom obliku što je ona i učinila. MMS-om mu je poslala nekoliko slika u digitalnoj formi i to snimke svog spolnog organa i grudi ,a on ih je pospremio u svoj mobitel. Okrivljeni je ujedno , navodi Kalabrić, u svom računalu te na CD-ima i DVD-ima posjedovao više slika u digitalnom obliku, a na slikama su bila spolovila, grudi i seksi poze. Te je slike pronalazio na Internetu. Iz svega proizlazi da oštećeni 31-godišnji muškarac nije proizvodio ni raspačavao fotografije već ih je samo posjedovao.</p>
<p>Jadranka Klisović</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Svjedok se ne sjeća</p>
<p>SPLIT- Pred vijećem za ratne zločine splitskoga Županijskoga suda u četvrtak je ispitan svjedok Miroslav Čučak, bivši pripadnik rezervnog sastava JNA iz Trebinja, koji je u travnju 1992., nakon zarobljavanja na hercegovačkom ratištu, doveden u vojno-istražni zatvor Lora.</p>
<p>Čučak je rekao da je tijekom četvoromjesečnog zatočeništva u Lori bio podvrgnut mučenju i najokrutnijem zlostavljanju, ali da je na intervenciju tadašnjeg upravitelja zatvora, prvooptuženog Tomislava Duića, jedno vrijeme bio pošteđen batinjanja, te je imao »određene privilegije i slobodu kretanja zatvorom«. </p>
<p>Svjedočio je, kako kaže, pokušaju bijega civila Nenada Kneževića iz Lore, a vidio je i kad su ga vojni policajci pronašli s druge strane zatvorske ograde, nakon čega su ga doveli u zatvorski krug, premlatili ga i potom odveli u bolnicu.</p>
<p>»Nastala je strka, netko je pozvao interventni vod, a onda su ranjenog Kneževića počeli udarati. Poslije sam čuo da je preminuo u bolnici«, rekao je Čučak, navodeći da je među onima koji su udarali Kneževića, vidio optuženike Anđelka Botića i Antu Gudića.</p>
<p>No naknadno je, odgovarajući na upite branitelja, promijenio je svoj iskaz, tvrdeći kako Botić, kojeg je Knežević ozlijedio pri pokušaju bijega, nije bio među onima koji su premlatili ranjenog civila. Tada ga je Gudić upitao može li sa sigurnošću reći je li i njega vidio da zlostavlja Kneževića, na što je Čučak odgovorio potvrdno. Gudić je uložio prigovor, istaknuvši da ga nikako nije mogao vidjeti jer je tada bio s Botićem, kojeg je zbog ozljeda vodio u zatvorsku ambulantu. Iako je, kako tvrdi, svjedočio premlaćivanju civila, Čučak nije mogao odgovoriti na upite sudskog vijeća o okolnostima tog događaja, tvrdeći da nakon 14 godina ima »rupe u pamćenju«, te da se ne može sjetiti detalja. </p>
<p>Dobrila Stella</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Tragedija u brodskom dopisništvu HRT-a</p>
<p>SLAVONSKI BROD</p>
<p> - Umjesto za petak najavljene proslave desete obljetnice rada Dopisništva HRT-a Slavonski Brod, djelatnici tog dopisništva, ali i svi ostali novinari i medijski djelatnici u Slavonskom Brodu okupit će se na komemoraciji preminulom šefu Dopisništva HRT-a Tihomiru Cerković (49). Naime, preminulog Tihomira Cerkovića su u četvrtak ujutro u jednoj od prostorija dopsništva našli montažer i čistačica. Istražni sudac Županijskog suda u Slavonskom Brodu Mirko Svirčević, koji je s djelatnicima PU Brodsko-posavske obavio očevid na mjestu događaja, potvrdio je da se radi o suicidu vatrenim oružjem, a vrijeme i točan uzrok smrti bit će znani nakon obdukcije koja će biti obavljena u petak u brodskoj Općoj bolnici. [A.B.]</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Anonimna prijava protiv ravnatelja Hitne pomoći </p>
<p>OSIJEK</p>
<p> - Općinsko državno odvjetništvo u Osijeku zaprimilo je anonimnu kaznenu prijavu protiv ravnatelja Županijske Hitne medicinske pomoći dr. Berislava Pašalića i još pet zaposlenika te ustanove kojom ih se sumnjiči za zloporabu položaja i ovlasti. Nepoznati autor prijave u svom dopisu navodi da je nedavni natječaj za ugradnju autoplina u vozila Hitne pomoći namješten kako bi se pogodovalo određenom poduzeću.</p>
<p>Nadalje objašnjava da u Osijeku postoji nekoliko poduzeća koja se bave ugradnjom plina u automobile, no Hitna je tijekom postupka nabave s ograničenim prikupljanjem ponuda poziv uputila samo jednoj tvrtki iz Osijeka.</p>
<p>Također, izražava sumnju da je natječaj proveden »pro forma«, odnosno da je korespondencija između Hitne i odabrane tvrtke počela prije nego što je Upravno vijeće HMP-a donijelo odluku o ugradnji plina i imenovanju povjerenstva za provedbu nabave. </p>
<p>Naime, u prijavi stoji da je odluka o ugradnji plina donesena na sjednici 11. studenoga prošle godine, a da je odabrana tvrtka svoju ponudu poslala još 4. studenoga. Osim toga, u pozivnom natječaju se traži ugradnja spremnika od 53 litre, dok je iz poslije dostavljenih računa vidljivo da se ugrađuju spremnici od 46 litara. »Ostali su sudionici natječaja na taj način bili prevareni jer bi, da su znali da će se ugrađivati manji spremnici, i oni dali nižu ponudu«, ističe se u prijavi. </p>
<p> Iako je do danas, umjesto u 10 vozila, plin ugrađen samo u jedno, odabrana je tvrtka račun u iznosu iznad 124.000 kuna ispostavila još na dan zaključenja ugovora, odnosno 7. prosinca prošle godine. [Maja Sajler]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="43">
<p>Očekuje se potražnja veća od ponude</p>
<p>Očekivana dobit tvornice šećera Viro za prošlu godinu, u kojoj su proizveli 110.000 tona šećera, iznosi između 82 i 85 milijuna kuna</p>
<p>Odluku o povećanju temeljnog kapitala tvornice šećera Viro putem javne ponude dionica donijeli smo radi osiguranja dodatnih sredstava za dovršenje ulaganja u nove proizvode za domaće i EU tržište te za moguće akvizicije u sektoru, kazao je predstavnik vlasnika šećerane Viro Željko Zadro na konferenciji za novinare.</p>
<p>Virovitička tvornica šećera objavila je poziv na upis i uplatu nove serije redovnih dionica tvrtke, ukupno njih 346.667, što čini udio od 25 posto, po cijeni od 365 kuna za dionicu.</p>
<p>Izdanje će se smatrati uspješnim pod uvjetom da do isteka roka za upis i uplatu, koji traje 40 dana od dana objave, bude upisano i uplaćeno najmanje 75 posto ukupnog iznosa izdanja, odnosno 260.001 dionica.</p>
<p>Predsjednik Uprave Hrvatske poštanske banke Josip Protega napomenuo je da očekuje puno veću potražnju domaćih investitora za dionicama šećerane od njihove ponude.</p>
<p>HPB je aranžer i organizator upisa dionica koje, istaknuo je Protega, otvaraju novu stranicu hrvatskog tržišta kapitala, jer je Viro prva proizvodna tvrtka u Hrvatskoj koja izdaje dionice javnom ponudom, putem trgovinskog sustava Zagrebačke burze. Dio izdanja upisat će i uplatiti radnici i kooperanti šećerane, za koje su vlasnici tvornice osigurali posebne kreditne linije kod poslovnih banaka.</p>
<p>Postupak javne ponude započeo je i traje 30 dana, od čega je prvih 15 dana, do 1. veljače, rezervirano za postojeće dioničare. Svi zainteresirani ulagači moći će upisati dionice sljedećih 15 dana, od 2. do 16. veljače. Uplatu upisanih dionica treba izvršiti od 17 do 27. veljače.</p>
<p>Zadro je istaknuo da je Viro već započeo s ulaganjima u proizvodnju tekućeg šećera koji će zadovoljiti potrebe domaćih proizvođača bezalkoholnih pića, dok će se za tržište EU proizvoditi pakiranje od jednog kilograma te <FONT COLOR="#CC3300"><b>šećer</b></FONT> u kocki. Kako bi dodatno potvrdili kvalitetu svojih proizvoda, šećerana će uvesti i HACCP certifikat.</p>
<p>Predsjednik Uprave Viro tvornice šećera Damir Barić rekao je kako je u 2005. ostvarena rekordna proizvodnja od 110.000 tona šećera, a očekivana dobit za 2005. iznosi između 82 i 85 milijuna kuna. Direktor Zagrebačke burze Marinko Papuga kazao je da Hrvatska lagano izlazi iz doba tranzicije. Iza nas je, kako je kazao, dobra godina na hrvatskom tržištu kapitala, a početak ove godine je više nego obećavajući.</p>
<p>Odgovarajući na upite, Zadro je rekao da je cilj ujedinjenje hrvatske industrije šećera prije ulaska u EU. Nakon okrupnjavanja trebao bi uslijediti iskorak u regiju, zaključio je Zadro.</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Baby beef traži carine na uvoznu govedinu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Udruga Baby beef je dobro upoznata sa svime što Ministarstvo poljoprivrede čini na zaštititi domaće proizvodnje govedine, no carinska zaštita je vezana za ugovor Hrvatske s WTO-om i ne može se mijenjati, kažu u Ministarstvu.</p>
<p>Stočari okupljeni u Udruzi za tov junadi Baby beef traže da Vlada na 200 dana uvede dodatne carine na uvozno svježe goveđe meso kako bi se zaštitila domaća proizvodnja.</p>
<p>Tajnik te udruge Zvonimir Nemet ustvrdio je kako je u prošloj godini došlo do eksplozije uvoza goveđeg mesa po dampinškim cijenama iz Poljske i Brazila, navodeći da je uvezeno oko 6678 tona ili kao u prijašnjih deset godina ukupno, pa je cijena domaćoj junadi pala za 15 posto.</p>
<p>Zbog toga domaći stočari sada ne mogu prodati vlastitu junad te imaju višak od 4000 junadi, koja je sve teža, i zbog toga gomilaju gubitke.</p>
<p>Ne dođe li do uvođenja dodatnih carina, domaća će proizvodnja i dalje padati, a mnogi će od nje odustati, kaže Nemet. Dodaje da istodobno zarađuje uvozni lobi, cvjeta i crno tržište, a na tome država godišnje gubi oko milijardu kuna, budući da se, kako tvrdi, oko 60 posto prometa stoke u Hrvatskoj odvija bez ikakve dokumentacije.</p>
<p>Nemet je naveo da je lani u Hrvatskoj službeno zaklano 166.000 goveda, a stvarno oko 200.000.</p>
<p>Ispada da u prosjeku potrošnje govedine po stanovniku manje od osam kilograma, dok je to stvarno dvostruko više, što će nam naštetiti pri ulasku u Europsku uniju koja priznaje samo šest posto crnog tržišta, napominju u Baby beefu.</p>
<p>Predsjednik Udruge Toni Raič napomenuo je da je riječ o dampinškom uvozu (ispod tržišne cijene) točnije o visoko subvencioniranom mesu u zemljama iz kojih dolazi.</p>
<p> Takav je uvoz bez zaštitnih carina generator sivog tržišta jer su domaći stočari prisiljeni prodavati svoju junad na crno. Stoga stočari traže primjenu odredbi zakona protiv dampinga. [M. P.]</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>U Hrvatskoj samo sto vozila na prirodni plin</p>
<p>Druge zemlje potiču korištenje prirodnog plina kao goriva brojnim beneficijama</p>
<p>U Europi oko 2,6 milijuna vozila kao gorivo koristi stlačeni prirodni plin, a u Hrvatskoj samo stotinjak iako je to gorivo više nego dvostruko jeftinije od benzina (41,7 posto cijene eurosupera), upozorio je Igor Grozdanić iz Ine u četvrtak na okruglom stolu »Plin u prometu«, koji je organizirala Hrvatska stručna udruga za plin (HSUP). Zbog sve skupljih benzina i dizela te zbog zaštite okoliša u svijetu se prirodni plin sve više koristi i u vozilima. Tako je lani broj takvih vozila u svijetu povećan čak za 21 posto (na više od 4,6 milijuna), a broj punionica takvog auto-goriva za 15 posto, na gotovo 9000.</p>
<p>Postoje dvije vrste vozila koja koriste prirodni plin. Prva koriste samo to gorivo, dok druga uz tu vrstu plina mogu koristiti i klasično gorivo, napomenuo je Grozdanić.</p>
<p>Davor Matić iz Energetskog instituta Hrvoje Požar i voditelj radne grupe Međunarodne plinske unije za primjenu plina u automobilima ističe da gotovo sve svjetski poznati proizvođači rade vozila na prirodni plin.</p>
<p>Takvi trendovi ne čude kad se zna da druge zemlje korištenje takvog goriva potiču poreznim olakšicama, besplatnim parkiranjem i drugim beneficijama te dovoljnim brojem servisa za ugradnju i punionica. Time se želi smanjiti ovisnost o sve skupljoj nafti i poboljšati zaštita okoliša.</p>
<p>U Hrvatskoj postoji samo jedna punionica vozila prirodnim plinom (u Njemačkoj ih je 700) u zagrebačkoj Gradskoj plinari. Pitanje je kako povećati broj vozila na prirodni plin u Hrvatskoj? Među mjerama koje bi pomogle Bruno Lacković, tehnički direktor Gradske plinare, istaknuo je izmjenu propisa čime bi se omogućila isplativost ulaganja u projekte korištenja plina u prometu te bolje informiranje vozača o koristi vožnje na prirodni plin.</p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Promet Dinersovim karticama 8,6 milijardi kuna</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Diners Club Adriatic prošlu je godinu završio s oko 20 posto tržišnog udjela, izdano je 415.000 kartica, dok se broj prodajnih mjesta povećao na 71.000, rečeno je na konferenciji za novinare Diners Cluba u četvrtak. Promet Dinersovim karticama dosegao je potkraj prošle godine 8,6 milijardi kuna, što je za 15 posto više nego 2004. Tijekom svakog prošlogodišnjeg sata ostvaren promet od oko milijun kuna. Operativna bruto dobit je, pak, premašila 75 milijuna kuna.</p>
<p>Predsjednik Uprave Dinersa Žarko Kraljević je predstavio i novi proizvod - Vision Card, jedinu karticu na hrvatskom tržištu namijenjenu mladima na početku njihova radnoga vijeka. Vision Card jedina Dinersova kartica koja je istodobno klasična, kreditna i revolving kartica. Te kartice su istodobno Diners D2C, znači kartica s implementirana dva čipa: vanjskim kontaktnim i unutarnjim beskontaktnim. U Dinersu se nadaju da će se do ljeta te kartice moći koristiti i u Hrvatskoj, a smatraju da bi se uvođenjem D2C uvelike rasteretile gužve u vrijeme turističke sezone jer se njenom primjenom uvelike ubrzava promet jer se ona samo približi čitaču kontaktnog čipa, koji je indentificira i odobrava trošak.</p>
<p>Upitan za komentar najavljenog stvaranja najveće kartičarske kuće u regiji, Kraljević je kazao da je kartica u Hrvatskoj konačno »dobila puno pravo građanstva« te da se »ono što smo sanjali sada ostvaruje«. Istaknuo je i da je to doprinos jačanju bezgotovinskom plaćanju, što je u interesu države. [V. A.]</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Sindikat za sanaciju crikveničkog Jadrana</p>
<p>Jadranu prijeti mogućnost da dio radnika, zbog nezadovoljstva radom Nadzornog odbora i Uprave, pokrene stečaj</p>
<p>Članovi Sindikata Istre i Kvarnera (SIK) na Ured predsjednika Stjepana Mesića odaslali su pismo kojim izražavaju nezadovoljstvo višegodišnjim kršenjem zakonskih propisa u crikveničkom Jadranu, gdje se gubici neprestano povećavaju, uništava temeljni kapital tvrtke, krši Zakon o trgovačkim društvima te Zakon o platnom prometu. Čelnik SIK-a Bruno Bulić navodi da se pogoduje nekim vjerovnicima na štetu najvećih vjerovnika, države, radnika, lokalne samouprave, a u korist bankarskog sektora, koji je dobio većinu novca od dosadašnje prodaje hotela.</p>
<p>Tvrtka je u većinskom državnom vlasništvu, odnosno 81 posto dionica je u vlasništvu HFP-a i HZMO-a, a većina hotela je opterećena hipotekama i fiducijama. SIK od Mesića traži da se založi za hitnu i kvalitetnu sanaciju Jadrana te očuvanje radnih mjesta. Od većinskog vlasnika, HFP-a, zahtijeva da se, zbog loših poslovnih rezultata u 2005. i sumnji u kršenje zakona, hitno smijene Nadzorni odbor i Uprava Jadrana, koji su izgubili povjerenje radnika, članova SIK-a i protiv kojih su podignute kaznene prijave zbog sumnji u poslovne propuste. Na njihova mjesta, navodi Bulić, potrebno je postaviti dokazane hotelske stručnjake koji će moći brzo kvalitetno sanirati Jadran. </p>
<p> Tvrtka sa 100-godišnjom tradicijom turizma, uz idealne klimatske uvjete ima veliki poslovni potencijal i mogućnost cijelogodišnjeg kvalitetnoga zdravstvenoga, kongresnoga i sportskog turizma, što bi ga moglo brzo dovesti do nekadašnjih visokih pozicija u hrvatskom turizmu i bržeg razvoja Crikvenice i PGŽ-a, Hrvatske, te otvaranja velikog broja novih radnih mjesta. Bulić ističe strah da se u Jadranu ne ponovi ishitrena prekonoćna privatizacija slična nedavnom pokušaju prodaje LRH Opatija, ali ovaj put prikriveno, preko netransparentnih višegodišnjih najmova hotela štetnih za tvrtku, a ne privatizacijom cjelovite tvrtke, u suradnji s kvalitetnim strateškim partnerom.</p>
<p> Bulić dodaje da je Jadran najveće hotelsko poduzeće u Crikvenici s procijenjenim temeljnim kapitalom oko 500 milijuna kuna, iako je realna vrijednost tvrtke bar dvostruko veća. Jadran u svom sastavu ima devet hotela i dva kampa i u prosjeku zapošljava više od 500 radnika te je nositelj organiziranog turizma u Crikvenici i šire.</p>
<p>U nezakonitom poslovanju s blokiranim žiro-računom od 1995. godine značajno je smanjen temeljni kapital Jadrana prodajom hotela, netransparentnim najmovima u 2005. i akumuliranjem dugova, koji se procjenjuju na više od 250 milijuna kuna, od čega je 90 milijuna kuna dug radnicima za neisplaćene plaće, poreze i doprinose. </p>
<p>Nepravilnosti u pretvorbi Jadrana potvrdilo je i izvješće državne revizije iz 2003., a za to do danas nitko nije odgovarao. Od državnog odvjetništva i Uskoka SIK je 8. kolovoza prošle godine, zbog sumnji u kršenje zakona, zatražio ispitivanje zakonitosti rada Uprave i Nadzornog odbora, posebice slučajeve imenovanja jednočlane uprave 20. lipnja 2005. Do sada, upozorava Bulić, nitko nije ništa poduzeo na rješavanju tih slučajeva. </p>
<p>SIK od Mesića traži da potakne brže funkcioniranje hrvatskih institucija posebice MUP-a, Ministarstva pravosuđa i Državnog odvjetništva i da zatraži ispitivanje zakonitosti poslovanja i odluka u 2005. godini. Naglašeno je da Jadranu prijeti mogućnost da dio radnika, zbog nezadovoljstva radom Nadzornog odbora i Uprave, pokrene stečaj. </p>
<p>Ljiljana Mamić Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Odlazi li Karlo Radolović s čela Uljanika</p>
<p>PULA</p>
<p> - Za petak je u Uljaniku najavljena sjednica Nadzornog odbora, a odmah zatim i konferencija za novinare s temom prijedloga novog sastava Uprave Uljanika, što je aktualiziralo nagađanja oko mogućeg odlaska Karla Radolovića s funkcije predsjednika Uprave.</p>
<p>Naime, nagađa se da šezdesetdvogodišnji Radolović neće prihvatiti još jedan mandat jer mu sadašnji upravo istječe, a poslovna je politika pulskog brodogradilišta da na čelnoj funkciji ne bude osoba starija od 65 godina, što bi Radolović prešao ako odradi novi mandat do kraja. Javnost je s pravom zainteresirana za ovu temu budući da Radolović već 25 godina uspješno vodi pulsko brodogradilište, najuspješnije u Hrvatskoj s navozima punim do 2009. </p>
<p>Špekulira se da bi Radolovića mogao zamijeniti njegov prvi suradnik Antun Brajković. [S. B.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="49">
<p>Socijalno osjetljiva reforma zdravstva </p>
<p>Konačna odluka o reformi mora biti konsenzus svih partnera, smatra Andrija Hebrang</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Budući Hrvatski zavod za obvezno osiguranje - sada Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) - plaćat će u cijelosti svim osiguranicima zdravstvene usluge u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, zaštiti djece i trudnica te liječenje malignih bolesti, 85 posto specijalističkih pregleda i dijagnostike, 80 posto troška bolničkog liječenja te 70 posto ortopedskih pomagala i zubne protetike. To nije krajnja »košarica« usluga nego dio prijedloga za raspravu o reformi zdravstva koji je na Šestom kongresu »Menadžment u zdravstvu«, održanom u četvrtak u Zagrebu, iznio Andrija Hebrang, voditelj stručne skupine Ministarstva zdravstva koja je izradila prijedlog reforme.</p>
<p>»Želimo napraviti učinkovit i transparentan zdravstveni sustav na korist građanima«, rekao je ministar zdravstva Neven Ljubičić, pokrovitelj Kongresa koji su organizirale Gospodarska i Liječnička komora te Hrvatsko društvo za rukovođenje i upravljanje u zdravstvu. Ministar je dodao da se ne treba bojati promjena nego se veseliti funkcionalnijem i dostupnijem sustavu te da promjene ne treba očekivati prije kraja ove godine, kad bi zakoni o zdravstvenoj zaštiti i osiguranju mogli ući u saborsku proceduru.</p>
<p>Kongres se očekivao kao mjesto predstavljanja reforme zdravstva, no Ljubičićevo i Hebrangovo izlaganje početak su nastojanja da se postigne politički konsenzus kako od reforme ne bi odustala neka buduća vladajuća garnitura. Nakon rasprave koja je uslijedila može se reći da je zasad postignut stručni konsenzus.</p>
<p>Ljubičić je podsjetio na poznate probleme hrvatskog zdravstva kao dokaze da »tako više ne može«. Financijski smo ograničeni, a za lijekove trošimo 1,8 posto BDP-a, dok sve ostale europske zemlje troše manje od jedan posto. </p>
<p>U primarnoj zaštiti zbog fiksnih i netransparentnih glavarina koje ne motiviraju za rad, liječnici služe za upućivanje pacijenata specijalistima: broj takvih uputnica sada je za 30 posto veći nego 1990. godine i tri do četiri puta veći nego u Europi, a istodobno je broj sistematskih pregleda smanjen za više od 70 posto. U bolnicama je iskorištenost kreveta 77 posto, a u zemljama EU-a 86 posto.</p>
<p>Netransparentni su i bolnički proračuni, usluge se plaćaju bez kontrole učinka, imamo previše nemedicinskog osoblja, a premalo specijalista, nije provedena standardizacija, akreditacija i informatizacija bolnica. Kao razloge za reformu Ljubičić je spomenuo i centraliziran sustav bez nadzora kvalitete, te je dodao da HZZO treba reorganizirati i odvojiti od nadležnog ministarstva, smanjiti utjecaj politike na Zavod te transparentno odijeliti privatno od državnoga. Krajnji cilj je financijska stabilizacija i održivost sustava, učinkovitost sustava u pružanju usluga, jačanje primarne zdravstvene zaštite, preventive, standardizacija bolnica i ujednačavanje medicinskih centara.</p>
<p>I Hebrang je »dijagnosticirao« bolesti zdravstva, ali je ustvrdio da s reformom ne treba brzati, jer iako su je na primjer proveli Slovenci i Irci, i dalje imaju duge liste čekanja kao i mi. Založio se za reformu uravnoteženu sa socijalnom osjetljivošću prema onima kojima bi veliko uskraćivanje prava uskratilo i pravo na zdravlje. No, istaknuo je da naš sustav pokriva 99 posto troškova liječenja, a građani samo jedan posto za razliku od Europe gdje je na građanima 15 posto. Hebrang odbija tvrdnje da novca nema, jer za zdravstvo prosječan Hrvat godišnje daje 350 eura, a troši 450, dok na mobitel potroši 360 eura. Podsjetio je i na vrtoglav rast troška za lijekove na recept koji će do kraja godine biti 3,2 milijarde kuna. Dospjeli dug bolnica je 1,5 milijardi kuna, a ukupni 3,2 milijarde. </p>
<p>Prema podacima Svjetske banke, ukupan dug zdravstva u 2005. godini rastao je po 100 milijuna na mjesec! Hebrang je stoga za »politiku čvrste šake«, ali da nije riječ o restrikcijama nego razumnom trošenju. »Nužna je decentralizacija sredstava, stroga financijska disciplina i financijska sanacija sustava prije reforme. Naši prijedlozi idu u tom smjeru, a konačna odluka mora biti konsenzus svih partnera«, kazao je.</p>
<p>Među promjenama su i obvezno osiguranje s jasnim paketom besplatnih usluga, stavljanje dobrovoljnog osiguranja na tržište, uvođenje dvije liste lijekova i smanjenje broja oslobođenih od doplate, uz zaštitu najugroženijih.</p>
<p> </p>
<p>Lijekovi: A i B lista </p>
<p>Politikom lijekova za koju se zalaže stručna skupina na čelu s Andrijom Hebrangom računa se da bi se, bez štete za pacijente, na godinu uštedjelo oko 500 milijuna kuna.</p>
<p>Umjesto jedne, predlažu se osnovna i dopunska lista lijekova. Lista A je besplatna i u njoj su najjeftiniji paralelni lijekovi (najčešće generici). Na ovu listu lijekovi dolaze isključivo natječajem, a predlaže se da se zadrže svi lijekove koji su sada na listi! Također, specijalist može predložiti skuplji lijek.</p>
<p>Na listi B su svi ostali skuplji paralelni originali i generici. Pacijent može platiti razliku cijene prema listi A želi li skuplji generik ili originalni lijek prema preporuci liječnika. Također, potrebno je utemeljiti dopunska osiguranja koja pokrivaju razliku cijene između liste A i liste B. Za lijek s liste B je potrebna suglasnost pacijenta, a skuplji lijek istog sastava s liste B ne može ponuditi farmaceut u ljekarni.</p>
<p>Luka CaparBiserka Lovrić</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Mandat pripada vijećniku</p>
<p>Hrvatska neće popustiti pod pritiscima esulskih prosvjeda koje promatramo u svijetlu skorašnjih talijanskih izbora, kazao je Sanader ponovivši stav da se Rimski i Osimski ugovori neće mijenjati</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Vlada je na sjednici u četvrtak prihvatila Prijedlog zakonskih izmjena kojima se jasno definira kada vijećnik može predati, ali i povući pisanu ostavku. Riječ je o izmjenama Zakona o izboru članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne samouprave kojim se dodaju članci, a kojima se regulira da se stavka može urudžbirati najkasnije 24 sata prije održavanja sjednice predstavničkog tijela te povući do održavanja sjednice.</p>
<p>»Ove izmjene Vlada je predložila da bi se izbjegle krizne situacije s unaprijed napisanim ostavkama. Stojimo čvrsto na stajalištu da mandat pripada vijećniku. To je neupitno u demokraciji«, kazao je premijer Sanader, »bez obzira na to je li pojedinac mandat osvojio na listi neke političke stranke«. </p>
<p>Državni tajnik Središnjeg državnog ureda za upravu Antun Palarić kazao je da je namjera tih zakonskih izmjena zaustaviti da se mandati vijećnicima oduzimaju mimo njihove volje. </p>
<p>»Vijećnicima se ne može oduzeti mandat, a ako netko ostavku urudžbira umjesto njega, vijećnik je može povući«, rekao je Palarić. Dodao je i da će takve izmjene spriječiti urudžbiranje bianco ostavki. </p>
<p>»Ovim smo prelomili svaku dvojbu, jer mandat pripada vijećniku, a ovim korakom Vlada pokazuje da čini sve da služi građaninu i narodu i pokaže da politika nije svrha samoj sebi«, kazao je premijer Sanader. </p>
<p>Odgovarajući na kritike da je Središnji državni ured izložen pritiscima, Palarić je rekao da njegov ured u nekoliko slučajeva čeka odgovor policije i Državnog odvjetništva jesu li ostavke vijećnika bile falsificirane.</p>
<p>Vlada je prihvatila i Nacrt prijedloga zakona o potvrđivanju Sporazuma s Italijom o konsolidaciji duga. Riječ je o dugu prema članicama Pariškog kluba, koje je Hrvatska naslijedila iz SFRJ. Vlada predlaže da se s uplatama počne što prije. »Ovo nema nikakve veze s hrvatskim dugom prema Rimskom i Osimskim sporazumima«, rekao je Sanader dodavši da taj hrvatski dug iznosi oko 35 milijuna eura, te da ga je Hrvatska spremna platiti. </p>
<p>Ponovio je i stav da Hrvatska neće popustiti pod pritiscima, u svjetlu esulskih prosvjeda u Strasbourgu. »Izbori su u Italiji za manje od tri mjeseca i ove događaje promatramo u tom svijetlu«, kazao je Sanader opetujući stav Hrvatske da se Rimski i Osimski ugovori neće mijenjati. Vlada je prihvatila i zaključak o načinu konzultacija i sudjelovanje socijalnih partnera u pripremi i raspravi o određenim dokumentima. </p>
<p>»Vlada je čvrsto opredijeljena za socijalno partnerstvo i zato smo uveli praksu stalnih sastanaka«, kazao je Sanader. Potpredsjednica Jadranka Kosor rekla je da Vladin zaključak predviđa otvaranje iskrenom dijalogu te praksi da se u izradu svih dokumenata uključe sindikati i poslodavci.</p>
<p>»Sindikati, poslodavci i Vlada nisu na suprotnim stranama, jer nam je svima stalo da građanima bude bolje«, rekao je premijer. </p>
<p>Vlada je na sjednici prihvatila i Nacrt zakona o potvrđivanju ugovora između Hrvatske i BiH o suradnji za području prava stradalnika rata u BiH koji su bili pripadnici HVO-a i članova njihovih obitelji. Riječ je o bilateralnom ugovoru koji je potpisan u prosincu prošle godine a kojim se reguliraju prava iz mirovinskog osiguranja za članove obitelji te populacije. U ovoj bi se godini zbrinulo oko 800 obitelji poginulih, nestalih i zatočenih pripadnika HVO-a, kazala je Kosor. Vlada će taj ugovor poslati na ratifikaciju u Sabor po hitnoj proceduri. »Vjerujem da će ga Sabor već idućeg tjedna potvrditi«, kazala je Kosor. Na sjednici je prihvaćen i zaključak o završetku provedbe projekta CARDS 2002. - Strategija i jačanje kapaciteta za regionalni razvoj, odluka o davanju suglasnosti na Statut Zavoda za telemedicinu i izvješća o pregovorima za sklapanje ugovora s vladom Bjelorusije o trgovinskoj i gospodarskoj suradnji. [Branka Valentić]</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Zagorci dobivaju novu cestu</p>
<p>Gradnja ceste počinje 2007., a 40 dana od 9. veljače ove godine na dionici Krapina-Zabok bit će besplatna cestarina za sve kategorije vozila</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Pripreme za izgradnju spojne ceste Zabok-Krapina, koja će ići usporedno s autocestom Zagreb-Macelj, Hrvatske ceste počet će odmah, a njezina bi izgradnja trebala početi početkom 2007. Rekao je to u četvrtak ministar mora, turizma, prometa i razvitka Božidar Kalmeta, nakon sastanka sa županicom Krapinsko-zagorske županije Vlastom Hubicki, saborskim zastupnicima iz te županije te predstavnicima Hrvatskih cesta i Autoceste Zagreb-Macelj.</p>
<p>Izgradnjom ceste Zabok-Krapina, dužine 10 kilometara, a u čiju će se izgradnju uložiti oko 60 milijuna kuna, trebao bi se razriješiti problem stanovnika te županije koji je nastao uvrštavanjem dijela ceste koju je stanovništvo inače koristilo za lokalni promet u autocestu Zagreb-Macelj.</p>
<p>»Spajanje državne ceste D1 i županijske ceste završit će do 9. veljače ove godine, jer će se tada zatvoriti sustav naplate cestarine na autocesti«, objasnio je ministar Kalmeta.</p>
<p>Od 9. veljače idućih 40 dana besplatna cestarina na dionici Krapina- Zabok bit će za sve kategorije vozila, a nakon tog razdoblja svi oni koji koriste tu dionicu, a upravljaju vozilima prve i druge kategorije, imat će popust od 56 posto, naglasio je Kalmeta.</p>
<p>Tako će se na dionici Krapina-Zabok plaćati četiri kune, a na dijelu dionice do Začretja jedna kunu cestarine. Takva povlaštena cestarina plaćat će se sve do kraja izgradnje nove spojne ceste Zabok-Krapina.</p>
<p>»Popust će se, naime, odnositi samo na one vozače koji će koristiti dionicu od Krapine do Zaboka, ali ne i na one koji će je koristiti u cijeloj dužini od Zaprešića do Krapine«, rekao je Kalmeta.</p>
<p>Dodao je i da se tvrtka Autocesta Zagreb-Macelj nije odrekla cijelog prihoda od cestarine, tako da će se razlika između pune cijene i cijene s popustom nadoknaditi iz proračuna, što prema procjenama Ministarstva iznosi između 10 i 12 milijuna kuna.</p>
<p>Kalmeta je istaknuo i da će Hrvatske autoceste paralelno s pripremama za izgradnju ove godine nastaviti i rekonstrukciju županijske i ostalih cesta u Krapinsko-zagorskoj županiji.</p>
<p>Ivan Smirčić</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Lončar nije htio pred splitske dokere</p>
<p>RIJEKA</p>
<p> – Prema najavi četrdesetak radnika Trajektne luke Split u četvrtak je autobusom došlo u Rijeku gdje su prosvjedovali ispred zgrade Jadrolinije, od 11 do 12 sati, tražeći od predsjednika Uprave tog brodara, Slavka Lončara, da Jadrolinija isplati 7,8 milijuna kuna koliko duguje Trajektnoj luci Split na ime pruženih usluga. Prosvjed je prošao mirno, a Lončar nije želio razgovarati s predstavnicima prosvjednika. Štoviše, naredio je zaštitaru na ulazu da u zgradu ne pusti Duška Dadića, predsjednika Štrajkaškog odbora. </p>
<p>Dadić je posebno naglasio da ovo nije prosvjed protiv Jadrolinije, već protiv Slavka Lončara, od koga traže isplatu zarađenog novca, s obzirom da im Jadrolinija ne plaća za pružene usluge od ožujka 2004. Naime, tvrdi Dadić, Lončar to ne plaća zbog sudskog spora koji se već nekoliko godina vodi između Jadrolinije i Trajektne luke Split zbog spornog iznosa od oko deset milijuna kuna. Dadić je još ustvrdio da direktorica Trajektne luke Split Alma Peroš s njima nije došla u Rijeku jer je poziv dobila u srijedu poslije isteka radnog vremena - u 16.05 sati. S druge strane, Lončar u svom priopćenju navodi da je Uprava Jadrolinije dopis o prihvaćanju sastanka u Rijeci poslala telefaksom u srijedu u 14.57 minuta. U istom priopćenju Lončar traži od Peroš da predloži novi termin sastanka. [Damir Herceg]</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Komiške sardine iz Niša</p>
<p>Iako su se još prije nekoliko godina na referendumu izjasnili »protiv smrdljivih riba u svojoj kući«, Komižani sada u nevjerici komentiraju konačni kraj tvornice</p>
<p>KOMIŽA</p>
<p> - Nakon što je južnoafrička tvrtka Phillip Vermeulen kupila komišku tvornicu Neptun u stečaju za 14,7 milijuna kuna, činilo se da je višegodišnja socijalna agonija radnika najstarije riboprerađivačke tvornice na Sredozemlju napokon završena. No, priča o 135 godina staroj tvornici za preradu ribe i njenih 60 radnika, na čiji je zahtjev i proglašen stečaj Neptuna, dobila je svoj nastavak prije nekoliko dana kad je u javnost procurila informacija da je srbijanska tvrtka Inter Fish kupila Neptunovu proizvodnu liniju, koja je već dopremljena u Niš.</p>
<p>Južnoafrikanac Phillip Vermeulen kupio je komiški Neptun prije gotovo dvije godine i tada je najavio da će tvornica početi raditi u ožujku 2005. te da će prva poslovna djelatnost biti soljenje inćuna kako bi se posjetitelji mogli upoznati sa 135 godina starom tehnologijom konzerviranja ribe. Iako je rekao da nema namjeru obnoviti riboprerađivačku industriju, bivšim je radnicima, ali i gradskoj vlasti poručio da će umjesto toga pokrenuti »muzejsku proizvodnju«, koja bi se uklopila u planove turističkog razvitka gospodarski osiromašene Komiže. No umjesto toga, Južnoafrikanac je još u listopadu prošle godine prodao proizvodne pogone, napisavši tako nekrolog najstarijoj riboprerađivačkoj tvornici na Sredozemlju, od koje je ostalo samo ime kao podsjetnik na ona vremena kad su Komižani učili Amerikance konzerviranju ribe.</p>
<p>Na splitskom Trgovačkom sudu nisu željeli komentirati (pre)prodaju proizvodne linije Inter Fishu, poručujući da je njihov posao završen realizacijom kupoprodajnog posla s Vermeulenom, koji je uplatio dogovoreni iznos i preuzeo tvornicu, obvezavši se da će zadržati bivše radnike na rok od tri godine. Iako su se još prije nekoliko godina na referendumu izjasnili »protiv smrdljivih riba u svojoj kući«, Komižani sada u nevjerici komentiraju konačni kraj tvornice, čiji su proizvodni pogoni već počeli prerađivati plavu ribu, ali ne na Visu nego u Nišu. I komiška gradonačelnica Tonka Ivčević potvrdila je u četvrtak Vjesniku da su proizvodni pogoni Neptuna izmješteni u Srbiju, ističući da je tvornica privatno vlasništvo Phillipa Vermeulena te da on sa svojom imovinom može činiti što mu se prohtije.</p>
<p>»Naravno da bismo bili presretni da je Neptun ostao na Visu, jer novi prostorni plan, osim turističke, predviđa i industrijsku zonu, u kojoj se mogla nastaviti riboprerađivačka djelatnost, pa makar i u formi tzv. 'muzejske proizvodnje'«, rekla je komiška gradonačelnica naglasivši da je bolno saznanje da Vis više nema svoga Neptuna, koji ih je hranio punih 135 godina. Umjesto Neptuna, ostala je samo uspomena na vrijeme kad su prije stotinjak godina polupismeni i siromašni Višani napustili otok i otisnuli se u svijet, učeći Amerikance kako od plodova mora učiniti trajni proizvod. </p>
<p>Dobrila Stella</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Tribina o medijima</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Na tribini pod nazivom »Je li ugrožena sloboda medija?«, održanoj u četvrtak na večer u Novinarskom domu u Zagrebu, govorilo se o stanju medija u Hrvatskoj.</p>
<p>Božo Novak, doajen hrvatskog novinarstva i predsjednik Vijeća za medije, podsjetio je na pokušaje da se kontrolira slobodan protok informacija, no pohvalio je reakciju javnosti i nevladinih udruga te novinarskih organizacija u zaštiti medijskih sloboda i integriteta novinara.</p>
<p>Kao problem spomenuo je i negativne trendove pri čemu se zbog financijske isplativosti smanjuje kritičnost medija, te da kriterij gledanosti ima prednost nad informiranošću.</p>
<p>Istaknuo je da se Vjesnik etablirao na tržištu, dok predsjednik Hrvatskog novinarskog društva Dragutin Lucić Luce smatra da Vjesnik treba postati javno glasilo.</p>
<p>O stanju u hrvatskim medijima govorila je i glasnogovornica OESS-a Antonella Cerasino, a na skupu je istaknuta i potreba za obrazovanjem mladih novinara. [T. Gr.]</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2006], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20060120].
|
