NA [2006], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20061019].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 139082 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>19.10.2006</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Realno je govoriti o članstvu U EU 2009. </p>
<p>To je rezultat rada i predsjednika Stjepana Mesića i mene osobno i Vlade, a ja bih tu uključio i Hrvatski sabor i prethodnu vladu, rekao je u razgovoru za Vjesnik premijer Sanader</p>
<p>Dva sata nakon susreta s američkim predsjednikom Georgeom Bushem, hrvatski premijer Ivo Sanader u razgovoru za Vjesnik ocijenio je da je to povijesni susret koji Hrvatskoj otvara vrata NATO-a, a sve zemlje EU-a prvo su bile primljene u članstvo u vojni savez, a onda i u Uniju.</p>
<p>• Je li najava američkog predsjednika da će se zauzeti da Hrvatska 2008. uđe u NATO-u više nego što ste očekivali uoči razgovora s njim?</p>
<p>- O tome smo dosta razgovarali i sve što se događalo ovdje u Washingtonu, sami susreti, ukazivali su da je Hrvatska pred punom afirmacijom i da je ovo rezultat naših višegodišnjih napora. To je rezultat rada i predsjednika Stjepana Mesića i mene osobno i Vlade, a ja bih tu uključio i Hrvatski sabor i prethodnu vladu. To je konačna potvrda hrvatske afirmacije na međunarodnom planu. I predsjednik Bush je rekao nešto što mene veseli, a to je i sukladno dosadašnjoj praksi, jer su uvijek zemlje članice EU-a prije ulazile u NATO.</p>
<p>• Otvara li ova najava predsjednika Busha za ulazak Hrvatske u NATO 2008. i vrata Europske unije?</p>
<p>- Logično je da NATO i EU rade zajedno, da SAD i Europa rade zajedno. Dosad se pokazalo da su sve zemlje Europske unije prije ušle u NATO. Najava predsjednika Busha za 2008. je nešto što definitivno otklanja svaku dvojbu hoće li Hrvatska ući u NATO i Europsku uniju.</p>
<p>• Dobili smo dojam da je susret bio iznimno prijateljski i otvoren. Kako ste osobno doživjeli taj susret?</p>
<p>- Mi smo se susreli već četiri puta dosad, a tri prethodna su bila na margini pojedinih događaja, kao što je lani bio susret na kongresu Međunarodne demokratske unije kada je HDZ primljen u punopravno članstvo te asocijacije. Prema tome, mi se poznajemo, a ovo je prvi put da smo jako dugo razgovarali. Razgovor je bio dug sat vremena i moram reći, baš zbog nedavnih događaja, da sam prenio pozdrave predsjednika Mesića i on je rekao da pozdravim Predsjednika. </p>
<p>• Kada procjenjujete da je realno da Hrvatska uđe u EU?</p>
<p>- Mislim da stvari stoje vrlo dobro. Malo je nervoze unijela Barrosova izjava, ali smo je jasno interpretirali. Ohrabrujuće je da je dogovor među liderima EU da svi pregovori oko ustava, sve institucionalne barijere moraju biti uklonjene do 2008. Budući da to nema nikakve veze s hrvatskim pregovorima, to su dva posla koja se odvijaju paralelno i ne isključuju jedan drugog. Koincidirat će činjenica da će Europa završiti pitanja oko ustava u isto vrijeme kada je Hrvatska završiti pregovore, a to će biti 2008. </p>
<p>• A ako se ne dogodi da se do tada riješi pitanje europskog ustava?</p>
<p>- Postoji skupina u Europskom parlamentu koja radi na tome da se po postojećoj legislativi EU nađe načina za Hrvatsku za njezino članstvo. Mislim da je realno govoriti o članstvu 2009. godine. Igra tu ulogu i da svih 27 zemalja treba ratificirati ugovor s Hrvatskom, da mi moramo provesti referendum. Hoćemo li to sve stići u godinu dana od završetka pregovora je drugo pitanje, ali realno 2009. ne bi trebala biti nemoguća. Zato mi je izjava predsjednika Busha iznimno važna, jer će imati itekako utjecaja na EU.</p>
<p>• Što karakterizira vaš susret s Bushem i potpredsjednikom Chenyjem?</p>
<p>- Prije svega, ozračje koje dosad nije bilo. Znalo se da Hrvatska može biti strateški partner, a mislim da je ovim posjetom definitivno potvrđena naša uloga u ovom dijelu Europe i činjenica da možemo biti partner i Americi i Europskoj uniji. I definitivno je potvrđena budućnost Hrvatske u punopravnom članstvu u EU i NATO-u. To su ključne poruke, a ako ih kaže predsjednik najjače svjetske sile, onda to ima svoju težinu.</p>
<p>• Ove godine imali ste susret s Tonyjem Blairom, Angelom Merkel, sada s Bushem. Krajem prošle godine sa Chiracom. Na neki način svi najmoćniji ljudi svijeta dali su podršku </p>
<p>Hrvatskoj. Koliko to otvara vrata EU-a?</p>
<p>- Odgovorit ću malo netipično na ovo pitanje. Kao premijer sam neobično počašćen da sam mogao biti u ime Hrvatske s najmoćnijim ljudima svijeta. Ali, isto tako, moram reći u ovom trenutku - i to nije nikakva patetika - da su za ovo zaslužni stotine tisuća hrvatskih domoljuba koji su uvijek radili za samostalnu, slobodnu Hrvatsku. Naši branitelji, na primjer. Jer da nismo ostvarili samostalnost, sigurno da se Hrvatska ne bi mogla afirmirati u međunarodnoj zajednici, što upravo čini.</p>
<p>• U posljednje dvije i pol godine od kako ste na čelu Vlade, međunarodna afirmacija Hrvatske sve je veća. Možete li rekapitulirati što se sve događalo posljednjih godina da dođemo tamo gdje smo danas?</p>
<p>- Nakon smrti predsjednika Franje Tuđmana, gubitka predsjedničkih izbora s Granićem kao kandidatom, bili smo praktički kao stranka na dnu, ljudi su napuštali HDZ. Pred smrt predsjednika Tuđmana sam odlučio da ću nekolicini prijatelja predložiti projekt kako da izađemo nakon poraza na izborima, kada su svi proricali da će HDZ nestati s političke scene. Znao sam da se to neće dogoditi, a neki su tražili od mene kada sam bio izabran za predsjednika stranke da promijenim i ime stranci. Znao sam da to ne treba učiniti, da treba vratiti vjerodostojnost i reformirati stranku.</p>
<p>• S kime ste odlučili ući u taj projekt?</p>
<p>- Razgovarao sam s dvojicom ljudi od kojih sam tražio potporu da me podrže. Bili su to Luka Bebić i Vladimir Šeks. I to ću prvi put javno reći, znao sam da su njih dvojica od početka u stranci, da početkom devedesetih nisu bili ni u jednoj struji, nego su bili odani temeljnoj ideji HDZ-a, a to je stvaranje države i ulazak Hrvatske u euroatlantske integracije. Tražio sam od njih dvojice potporu i kad su vidjeli da taj moj program ima šanse podržali su me, iako mislim da tada i nisu vjerovali da to može uspjeti. Ali su pošli sa mnom, pobijedio sam na Petom i Sedmom saboru protiv Pašalića i te jedne strukture koja je dovela do pada ugleda HDZ-a, pada ugleda Tuđmana i svega ostalog. I rekli smo da je to put. </p>
<p>• Kakvo je tada bilo raspoloženje u stranci?</p>
<p>- Bila je jedna teza da nismo mi pogriješili, nego birači. To je bila opasna teza, jer birači su uvijek u pravu, oni su vrhovna instanca demokracije. Trebalo mi je jako dugo da neke uvjerim, a oni su kasnije otišli iz stranke, da smo mi pogriješili. To je pokazalo vrlo brzo rezultate. U međunarodnoj zajednici smo ubrzo primljeni u Europsku pučku stranku. Trebalo je uvjeriti međunarodnu zajednicu da HDZ misli ozbiljno i da je privržen vrijednostima kao što su demokracija, sloboda, ljudska i manjinska prava, tržišno gospodarstvo, vladavina prava. To smo pokazali u praksi ove tri godine i ovo što se danas događa samo je konačna potvrda hrvatske vjerodostojnosti i ove vlade i ukupne hrvatske politike.</p>
<p>• Odmah nakon Washingtona odlazite u Helsinki, gdje ćete se susresti i s Joseom Manuelom Barrosom. Što mu možete reći nakon ovog susreta s Bushem?</p>
<p>- Postoji velik interes i već smo dobili upit iz Bruxellesa. Primjerice, predsjednik Europske pučke stranke Wilfried Martens, koji je 12 godina bio premijer Belgije, već je sa mnom dogovorio radni ručak prije summita pučkih stranaka, što je znakovito, jer ima i drugih lidera tamo. Bit će i poseban razgovor s Barrosom i sigurno je da će glavna tema biti informacija iz susreta s Bushem u Washingtonu.</p>
<p>Očekujem Bushev posjet Hrvatskoj</p>
<p>• Ponovo ste pozvali američkog predsjednika Georgea W. Busha u Hrvatsku?</p>
<p>- Podsjetio sam ga na prijašnji poziv i tada smo razgovarali o ljepotama naše obale. Vidjeli ste da sam u šali rekao da je jedina stvar oko koje se nismo složili pitanje koja je obala ljepša, naša ili američka. To je bio i poziv pred javnošću i medijima da predsjednik Bush dođe u Hrvatsku. On mi je to obećao i očekujem da će i doći.</p>
<p>Jurica Körbler</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Na 25 mjesta u Hrvatskoj moguć je cjelogodišnji turizam</p>
<p>Lokalna vlast na Kupresu hvali se da ulagači iz Hrvatske iskazuju veliko zanimanje da na tom području grade hotele, žičare i skijaške staze. Europske alpske države na svojim su planinama izgradile aqua parkove, izvrsne wellness centre, golf igrališta, nude surfanje po obližnjim jezerima...</p>
<p>Hrvatska ima dobar temelj za razvitak planinskog turizma. Nešto je prošlih godina već i napravljeno, no da bi ta ponuda dobila respektabilan udjel u ukupnom poslu potrebna su velika ulaganja prije svega po principu javno-privatnog partnerstva. Da se može, vidimo na primjeru Kupresa, gdje su 2001. godine lokalni privatni poduzetnici kupili i obnovili devastirani SRC Čajuša.</p>
<p>Godinu poslije, otvaraju obnovljeni hotel sa 260 kreveta, čime je postavljen temelj brzom razvitku. Do danas, kupci iz Hrvatske i zapadne Hercegovine pokupovali su raspoložive nekretnine na Kupresu, a povrh toga isparcelirano je i dobrim dijelom prodano 800 obližnjih parcela. Prije četiri godine, cijena četvornog metra stambene površine bila je 150, a sad je 500 eura.</p>
<p>Hrvatska je za to vrijeme dobila sljemensku stazu toliko skupu da se s tim novcem mogla preurediti Bjelolasica zajedno s gradnjom hotela. Moglo se napraviti nekoliko »kupresa«.</p>
<p>Dosadašnje četiri studije razvitka zimskog i planinskog turizma u Hrvatskoj (peta je u izradi) pokazale su da na 25 lokacija postoje izvrsne prirodne, prostorne i klimatske pretpostavke da planinski centri dobro rade cijele godine. Udjel brdsko-planinskog turizma danas je manji od jedan posto: zimi se ostvaruje šest posto od ukupnih turističkih noćenja.</p>
<p>Međutim, austrijske planine imaju jednaku godišnju raspodjelu - 50 posto prometa ostvaruju ljeti, a ostatak zimi. Francuske Savojske alpe 60 posto prometa ostvare zimi, a 40 posto ljeti; talijanski južni Tirol pak 61 posto prometa ostvaruje ljeti. Planine mogu biti dobar izvor prihoda, ali se najprije u njih mora uložiti. Spomenute Europske alpske države na svojim su planinama izgradile aqua parkove, izvrsne wellness centre, golf igrališta, nude surfanje po obližnjim jezerima, a prvorazredne hotele da se i ne spominje. Skijaške staze samo su dio ponude, možda i manji. </p>
<p>To je odgovor na tvrdnje skeptika o tome da »oni imaju Alpe, a mi brdašca«. Rijetke se zemlje, kao Hrvatske, mogu pohvaliti s četiri nacionalna parka i šest parkova prirode u planinskim područjima.</p>
<p> Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka ovih je dana predstavilo studiju »Mogućnosti razvitka brdsko-planinskog turizma« u kojoj se navodi da u Hrvatskoj postoji veliko zanimanje lokalne samouprave za razvitak tog turizma. Budući da je većina pogodnih lokacija u nerazvijenim područjima, potreban je novac privatnika. »Osim aktivnog sudjelovanja države, neophodno je uspostaviti modele javno-privatnog partnerstva kojim će se utvrditi prostorno-planski parametri razvitka i izgraditi infrastrukturni objekti, a daljnji razvitak prepustiti privatnom poduzetništvu«, piše u tom dokumentu.</p>
<p>Lokalna vlast na Kupresu hvali se time da ulagači iz Hrvatske iskazuju veliko zanimanje da na tom području grade hotele, žičare i skijaške staze. Ako iskazuju zanimanje za ulaganja u tuđoj državi, valjda im ni vlastita ne bi bila mrska samo da netko postavi zdrave temelje. Tim više, jer svjetska iskustva pokazuju da su nacionalni parkovi i parkovi prirode jedna od presudnih odrednica za - jedini isplativ - cjelogodišnji turizam. </p>
<p>Davor Verković</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Prijevara namještenim mečevima</p>
<p>E-mailom se obavještava da na naše tržište stiže kladioničarski servis, koji kladiteljima jamči uspješnost od 99 posto</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Besplatna informacija o namještenom meču! Naslov je to sadržaja elektroničke pošte, koja je ovih dana zatrpala virtualne poštanske sandučiće većine građana u Hrvatskoj. One koji su dobili e-mail obavještava se da uskoro na hrvatsko tržište stiže kladioničarski servis http://www.royal-bet.co.uk, koji kladiteljima jamči uspješnost od 99 posto. Radi promoviranja usluga, korisnik dobiva na dar pretplatu koja se odnosi na informaciju o namještenom nogometnom susretu. Broj mjesta je ograničen, pa se »sretnog dobitnika« poziva da požuri s prijavom.</p>
<p>Ako je sve tako jednostavno, zašto bi netko tko s tolikom preciznošću pogađa rezultate svoju tajnu dijelio s drugima? Mišljenje smo potražili od stručnjaka iz tvrtke Qubis, zadužene za računalnu sigurnost. »Mogu reći da se radi samo o još jednoj iz niza neželjenih poruka, koje se povremeno šalju i kojima se pokušava ljude navući na kupnju neke usluge ili robe, u ovom slučaju predviđanja rezultata klađenja, koristeći njihovu naivnost«, rekao je Vjesniku Tomo Sombolac. Najčešće se radi o krađi ili prijevari. Korisnik ili ne dobije uslugu za novac koji uplati ili dobije uslugu/robu znatno ispod reklamirane razine. Ponekad se te »kampanje« koriste samo za prikupljanje elektroničkih adresa na koje će se kasnije slati neželjene poruke (spam), iako se time prikupi znatno manje adresa u odnosu na neke druge postupke.</p>
<p>Što se tiče royal-bet.co.uk, Sombolac je provjerio njihovu stranicu i uočio zanimljivost: »Nelogično mi je da netko tako dobro pogađa rezultate utakmica (vidimo da su u četiri mjeseca pogriješili samo dva, a pogodili čak 20 puta), a za život još pokušava zaraditi slanjem neželjene pošte«. Sombolac drži da se radi o namještenom sportskom susretu, a ne prijaviti to policiji je kažnjivo, osobito kad se pokuša iz toga izvući osobna korist. To može značiti da bi, da se i radi o točnoj informaciji, svaka osoba koja se pokuša okoristiti tom informacijom počinila kazneno djelo. Zato se, nedvojbeno, radi o potpuno bezvrijednoj poruci, jednoj od onih koje treba ignorirati i ukloniti iz »poštanskog sandučića«. Također savjetuje: Jedno od jednostavnih, a efikasnih pravila za izbjegavanje ovakvih prijevara je da si postavimo pitanje kad primimo neki mail takve vrste: </p>
<p>»Jesam li ikada zatražio-la ikakvu informaciju o takvom proizvodu/usluzi?«</p>
<p>Ako je odgovor negativan ili blizu negativnom - ponudu možemo slobodno ukloniti bez straha da smo upravo propustili najbolju priliku u životu.</p>
<p>Mislav Nekić</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Za idućih sto godina</p>
<p>Radovi, vrijedni više od četiri milijuna kuna, trebali bi trajati do svibnja iduće godine. time će se kvalitetno riješiti odvodnja cijeloga Poluotoka s više od 4000 korisnika</p>
<p>ZADAR</p>
<p> – Na Obali kralja Petra Krešimira ovoga tjedna počinje gradnja kanalizacijske mreže i Crpne stanice Foša te kompletni radovi na otpadnim vodama s Poluotoka. Radovi, vrijedni više od četiri milijuna kuna, trebali bi trajati do svibnja </p>
<p>Gravitacijski kolektor, dug 789 metara, profila 500 do 900 milimetara, te tlačni cjevovod, dug 647 metara, bit će postavljeni od kraja rive, kod zgrade Sveučilišta, do orgulja na vrhu Istarske obale. </p>
<p>Glavna crpna stanica Foša bit će u blizini nekadašnjeg hotela Zagreb, a manja crpna stanica Poluotok kod bijele kamene kuće u blizini orgulja. Manji dio tlačnog cjevovoda protezat će se od stanice Foša do Medulićeve ulice uz Svetog Dimitrija kod zgrade Sveučilišta do početka Medulićeve. </p>
<p>Završetkom tog dijela kanalizacijske mreže kvalitetno će se riješiti odvodnja cijeloga Poluotoka s više od 4000 korisnika. Svi kanalizacijski ispusti na rivi maknut će se, a novim će ispustima prolaziti pročišćena voda. Tako će more na rivi, koje je i dosad bilo jako čisto u odnosu na druge rive u našim gradovima uz more, biti potpuno čisto. Do ljeta iduće godine bit će gotov i podmorski ispust Centar u Gaženici, dug 2003 metra, a njegov kontinentalni dio dug je 1171 metar. Do 2008. bit će završen i biološko-mehanički pročistač otpadnih voda, čime će cijeli projekt biti kompletno završen. Njegovim završetkom Zadar će dobiti ukupno tri morska ispusta i dva biološko-mehanička pročistača. Snaga novoga sustava kojom će se obrađivati otpadne vode na zadarskome području za 215.000 ekvivalent stanovnika bit će dovoljna za prihvat i pročišćavanje otpadnih voda za najmanje sto idućih godina. U sklopu projekta već je gotova Crpna stanica Arbanasi 2. Instalirane su automatske rešetke koje najprije mehanički očiste otpadne vode, zatim ih jake crpke izbacuju u kopneni dio ispusta, a potom vode odlaze u morski ispust. Već šest godina takav ispust koristi se na Boriku, more oko Borika potpuno je čisto i ne bi se uopće reklo da se u nj izlijevaju otpadne vode. Uskoro počinje i gradnja sekundarnoga kanalizacijskog sustava na potezu od Jedriličarskog kluba Uskok na Vitrenjaku do Puta Dikla, te priključenje ulica na Puntamiki, a kanalizacijska mreža širit će se i u predjelu Stanovi. </p>
<p>Svi radovi na rekonstrukciji ili novoj gradnji kompletne kanalizacijske mreže u cijelome gradu u sklopu su projekta »Čisti Jadran«. Riječ je o velikom i teškom poslu, budući da je Zadar, pogotovo njegovo središte, pun arheološkoga blaga. To se najzornije pokazalo na Trgu Petra Zoranića gdje se kopanjem za postavljanje kanalizacijskih cijevi naišlo na vrlo veliko arheološko nalazište. Kako ističe Grgo Peronja, direktor zadarske Odvodnje, projekt »Čisti Jadran« u Zadru bit će prvi završen na našem dijelu Jadrana. To znači da će zadarsko područje imati najveći stupanj pročišćenih otpadnih voda ne samo na našem dijelu Jadrana nego i u odnosu na talijanski dio, kao i na more drugih susjednih zemalja.</p>
<p>Ljubica Ivićev-Balen</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="5">
<p>Energetska neovisnost</p>
<p>ŽELJKO BUKŠA</p>
<p>U sklopu sveobuhvatnog ubrzanog povezivanja Hrvatske s Europskom unijom važno mjesto imaju energetske veze pa tako i najavljena gradnja velikog dalekovoda prema Mađarskoj i podmorskoga kabela za prijenos struje prema Italiji. </p>
<p>Riječ je o novim vodovima vrlo velikoga kapaciteta jer će se između hrvatskog Ernestinova i mađarskog Pečuha graditi dvostruki četiristokilovoltni dalekovod, a od hrvatske obale do Italije visokonaponski kabel kapaciteta oko 500 megavata koji će omogućiti prebacivanje velikih količina struje ispod Jadrana.</p>
<p>Novi vodovi posebice su važni za poboljšanje energetske neovisnosti Hrvatske, sigurnost opskrbe potrošača, ali i za poslovanje Hrvatske elektroprivrede jer će omogućiti uvoz i izvoz te tranzit velikih količina struje. </p>
<p>Naime, Hrvatska je kao potpisnica Atenskog sporazuma o osnivanju energetske zajednice već uključena u jedinstveno europsko energetsko tržište i počela liberalizaciju domaćeg energetskog tržišta. Tako će već sredinom sljedeće godine svi potrošači, osim kućanstava, moći birati od koga će kupovati struju dok će jednu godinu kasnije tu mogućnost dobiti i kućanstva. </p>
<p>Ali za normalno uključivanje u europsko energetsko tržište i poboljšanje energetske neovisnosti zemlje nužno je imati i dovoljno različitih prijenosnih kapaciteta i diverzificirati dobavne energetske pravce. Koliko je to važno, najbolje je vidljivo iz prošlih zima uobičajenih problema u opskrbi plinom uzrokovanih činjenicom da Hrvatska ima samo jedan plinovod (kroz Sloveniju) za uvoz tog sve popularnijeg energenata, koji je već godinama popunjen. </p>
<p>S druge strane, korist od takvih energetskih vodova najbolje je pokazalo prije dvije godine i preko hrvatske mreže uspješno provedeno spajanje 15 godina razdvojenog europskog elektroenergetskog sustava, čemu je prethodila izgradnja trafostanica Ernestinovo i Žerjavinec s pripadajućim dalekovodima. </p>
<p>Zahvaljujući tome HEP-ova godišnje trgovina strujom povećana je s dvije milijarde kilovatsati na devet milijardi kilovatsati, što je vrijednost od 300 milijuna eura. Osim toga, to spajanje je pridonijelo da cijena struje u Hrvatskoj posljednjih godina bude stabilna unatoč velikom poskupljenju energenata na europskom tržištu. Istodobno su gubici u prijenosu smanjeni za više od 120 milijuna kilovatsati, koliko će otprilike godišnje proizvoditi nova hidroelektrana Lešće.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Iskaznice </p>
<p>MILE FRANIČEVIĆ</p>
<p>Počeo je još jedan veliki posao Ministarstva branitelja. Na kućne adrese u utorak je otišlo prvih 20.000 iskaznica koje bi sudionicima Domovinskog rata trebale olakšati i ubrzati dokazivanje braniteljskog statusa. Dobit će ih svi, odnosno njih 408.407 koji su precizno evidentirani u Jedinstvenom registru hrvatskih branitelja. Nakon donošenja zakona o pravima i o Fondu, deset godina nakon »Oluje« dobili smo prve precizne podatke o broju ljudi s braniteljskim statusom. Osnovan je nakon toga i Fond hrvatskih branitelja, a vjeruje se da upravo on spada među najjače u zemlji. Poslane su obavijesti o vlasničkim udjelima, a nedavno su pokrenuti i vrijedni projekti stipendiranja i pomoći braniteljskoj populaciji. Distribucija iskaznice smatra se zato nekom vrstom »završne operacije« ispravljanja nepravdi i nejasnoća. Najjednostavnije, ako na iskaznicama bude precizno stajalo što su, gdje su i kada su branili Hrvatsku u Domovinskom ratu, administrativnim mukama hrvatskih branitelja napokon bi trebao doći kraj.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Kao kod kuće</p>
<p>Mongoli su se u Iraku odlično snašli, ponajprije stoga što su odrasli u pustinji Gobi</p>
<p>FRAN VIŠNAR</p>
<p>Najtiši i najdiscipliniraniji vojnici međunarodnih snaga u Iraku su oni iz Mongolije. Amerikanci ih vole jer se gotovo nikad ni na što ne žale. Lako podnose vrućine, a česte pješčane oluje uopće im ne smetaju jer su odrasli i pod jačim vjetrovima u pustinji Gobi. Skromnih su prohtijeva, u potpunosti predani službi. Nisu izbirljivi kao europski vojnici ili oni iz SAD-a. Američke konzerve s usoljenom govedinom jako im se sviđaju, jer ih podsjećaju na meso njihovih jakova. Većina mongolskih vojnika u Iraku (stari su od 18 do 25 godina) dolazi iz zemlje (velike poput tri Francuske) koja drži samo 8600 vojnika. </p>
<p>Nekad je Mongolija bila važan sovjetski satelit. Danas, umjesto Rusa, po glavnom gradu Ulan Batoru i uz granicu prema Kini sve se više susreću američki vojni i obavještajni stručnjaci. Promijenio se i karakter mongolske oružane sile. Svi vojnici prolaze kroz padobransku obuku, a vojska je svrstana u postrojbe za brzo reagiranje. Prijateljstvo s Amerikancima omogućilo je Mongolima da dobiju i suvremeniju vojnu opremu. No, vojnici koji trenutačno služe u Iraku (131 pripadnik; u Afganistanu 21 i na Kosovu 36) zadržali su »kalašnjikove«, jer su u svojim jurtama (kupolastim nomadskim šatorima) odrasli s tim tipom automatske puške. Kada afganistanskim ili iračkim policajcima i gardistima zataji njihov »kalašnjikov«, Mongoli otklanjaju kvar za nekoliko sekundi. U Iraku su se odlično snašli. Amerikancima i Iračanima pomažu i tamo gdje se to od njih ne očekuje. Nakon bombaških atentata ulicama lutaju brojni konji, mule i magarci koji su izbjegli ranjavanje ili smrt. Mongolski vojnici ih prikupljaju, hrane i timare, što im pričinja veliko zadovoljstvo. Klone se alkohola, ne vole vojničke kantine. Najveća radost im je da osiguravaju lokalne tržnice u Bagdadu i okolici. Uzbude se čim vide deve. U surovoj mongolskoj klimi svi su na njima jahali od treće godine života. Na seoskim utrkama, ako im domaćini to dopuste, redovito su najbolji džokeji. Iračani ih poštuju jer su to prvi Mongoli u njihovoj zemlji još od 13. stoljeća, kada je Hulugu Khan (unuk znamenitog Genghis Khana) zauzeo Bagdad i potom vladao cijelom Mezopotamijom. Mongolska vojska cijeni Amerikance. Zadivljeni su kada im u vojničke barake stigne kakav američki visoki časnik pa tečno govori standardni mongolski (kalka), koji se i danas piše ćirilicom. Savezništvo s Amerikancima za tri milijuna Mongola (99 posto stanovništva je pismeno) znači nekoliko konkretnih stvari: osiguravanje granice prema Kini i sprječavanje ilegalnih prelazaka koji mogu biti povezani s terorizmom, pripremanje mongolske vojske za međunarodne mirovne misije, uvježbavanje vojnih i civilnih struktura za ublažavanje prirodnih katastrofa.</p>
<p>No, ponekad se i Mongoli tuže na vojnički život u inozemstvu (usput, nitko ga ne izbjegava jer kada odsluže vojsku i vrate se kući moći će se bolje oženiti i birati najljepše djevojke). Tako vojnici stacionirani na Kosovu čeznu za jednom poslasticom koju si ne mogu spremiti jer im nedostaju glavni sastojci. Istodobno, tu povlasticu imaju oni smješteni u Iraku i Afganistanu. Riječ je o mirišljavom planinskom čaju. Kada se skuha, dodaje mu se ovčja mast i devino mlijeko. Umjesto šećera, u njega se na kraju stavlja sol. Ako je pak koji od vojnika iz Mongolije prošvercao sasušeni komad jakovog mesa - gozba je potpuna.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="8">
<p>Tražila Boga na krivom mjestu</p>
<p>Valentina Terješkova, prva žena koja je poletjela u svemir, napisala je: »Bila sam u svemiru, ali tamo nisam srela Boga.«</p>
<p>NEBODAR ŠKARICA</p>
<p>Nedavno sam čitao u Vjesniku (23./24. rujna) članak Lidije Černi »Od Valentine Terješkove do svemirske turistice«. Odlomak o Valentini Terješkovoj, prvoj ženi koja je poletjela u svemir, naročito me zanimao i podsjetio me na jedan moj doživljaj u vezi s njom, koji bi mogao biti zanimljiv čitateljima.</p>
<p>Šezdesetih sam godina boravio u Sovjetskom Savezu. Za vrijeme boravka u Petrogradu, koji se onda zvao Lenjingrad, posjetio sam Kazanski sobor, divnu crkvu u kojoj se vjenčavalo rusko plemstvo. U sredini crkve bio je velik kip Krista Kralja. Nakon Oktobarske revolucije, plemstvo je pobjeglo, Krista Kralja su maknuli, i na njegovo mjesto stavili Lenjina. Cijela crkva bila je pretvorena u središnji »hram ateizma i antireligije«, u kojem su bili sakupljeni svi »dokazi« da Bog ne postoji i da je religija »opijum za narod«. U kripti su bile vrlo zorno prikazane razne negativne strane iz povijesti religija, osobito kršćanstva, kao: spaljivanje vještica i heretika, inkvizicija, križarski ratovi i slično, a u glavnoj lađi crkve nalazili su se svi pozitivni dosezi raznih materijalista i ateista, od starogrčkih atomista pa do Marxa, Lenjina itd., ukratko svi »dokazi« da Bog ne postoji i da je religija »opijum za narod«. Jedan od glavnih »dokaza« da nema Boga bila je rukopisom ispisana, pa zatim povećana i uokvirena sljedeća rečenica: »Bila sam u svemiru, ali tamo nisam srela Boga.« Potpis: »Valentina Terješkova, prva žena astronaut«. Kasnije, kad sam boravio u Moskvi, došli su prvomajski praznici, pa sam otišao na Crveni trg gledati prvosvibanjsku paradu. Kad je završila službena parada, onda smo i mi gledatelji pozvani da prođemo preko trga. Na tribini iznad Lenjinovog mauzoleja bio je Brežnjev i drugi uglednici, a među njima i Valentina Terješkova. </p>
<p>Poželio sam, da je to bilo moguće, reći joj: Pročitao sam vaše pismo u Lenjingradu. Vi ste možda mislili da je Bog astronaut, pa ćete mu mahnuti rukom iz svoga svemirskog broda. No vi ste Boga tražili na krivom mjestu. Njega treba tražiti u svojim razmišljanjima, u svojoj savjesti, u svojoj duši. </p>
<p>Autor je profesor kemije u mirovini</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Društvena odgovornost političkih stranaka</p>
<p>U svim pluralističkim demokracijama temeljna je funkcija stranaka da nastupaju na izborima i na osnovi izbornih rezultata formiraju izvršnu vlast. Stranke tako osiguravaju legitimaciju poretka, jer odnosi u zakonodavnoj i izvršnoj vlasti proizlaze iz volje biračkoga tijela</p>
<p>DAVOR GJENERO</p>
<p>U klasičnim modelima liberalne demokracije stranke su institucije čije se djelovanje smatra ograničavanjem parlamentarizma, jer one discipliniraju svoje članove, izabrane parlamentarne zastupnike i ograničavaju slobodnu njihova mandata. Već i iz imena partija (latinski: pars - dio) ili stranka (predstavljanje samo jedne strane, i to nasuprot cjelini) naziremo pejorativni odnos prema ovoj instituciji. Kad se autoritarne ili totalitarne ideologije politički organiziraju kroz stranke, one mogu srušiti liberalno-demokratski poredak, a nakon komunističkoga i fašističkog iskustva, u razdoblju demokratske konsolidacije nakon Drugoga svjetskog rata, shvaćena je opasnost od tretiranja stranaka kao institucija koje ne spadaju u javno pravo. </p>
<p>Ustav SR Njemačke prvi je demokratski ustav koji definira ulogu političkih stranaka u demokratskom poretku. Hrvatski ustavni poredak slijede ovu demokratsku tradiciju, pa u članku 6. Ustava nalazimo odredbe o slobodnom osnivanju stranaka, njihovu demokratskom ustrojstvu, javnosti financijskih fondova, zabrani osnivanja i djelovanja stranaka koje programom ili djelovanjem smjeraju podrivanju slobodnoga demokratskog poretka i opstojnosti Republike Hrvatske i obvezu zakonodavca da posebnim zakonom definira uvjete djelovanja stranaka.</p>
<p>Kad su stranke definirane kao demokratske institucije koje podliježu javnom nadzoru, počinje i razdoblje u kome se dio njihovih potreba financira javnim novcem. Klasični parlamentarni model, kakav je britanski, ne regulira poziciju stranaka u političkom sustavu, ali u tom modelu stranke i nemaju prava na financiranje svoga djelovanja iz državnoga ili proračuna lokalnih zajednica, a financijeri stranaka svoje donacije ne mogu knjižiti kao porezne olakšice. </p>
<p>U sustavima u kojima je uloga stranaka ustavno regulirana, smatra se da one u društvu moraju obavljati barem tri funkcije. U svim pluralističkim demokracijama temeljna je funkcija stranaka da nastupaju na izborima i na osnovi izbornih rezultata formiraju izvršnu vlast. Stranke tako osiguravaju legitimaciju poretka, jer odnosi u zakonodavnoj i izvršnoj vlasti proizlaze iz volje biračkoga tijela. Izbor političke elite druga je njihova važna funkcija. Stranački organi, naime, oblikuju liste kandidata za predstavnička tijela i selektiraju nositelje izvršne vlasti.</p>
<p>U sustavima u kojima su definirane kao dio ustavnog poretka stranke moraju nadilaziti koncept zastupanja samo partikularnih interesa. Zadaća im je poopćavanje posebnih interesa, izgrađivanje političke filozofije i društvenih vrijednosti te omogućavanje racionalnoga društvenog dijaloga. Od njih se također očekuje da uz sebe vežu daleko širi krug ljudi nego što su stranački članovi (suvremene stranke ionako ne funkcioniraju kao masovne organizacije, a ideja o masovnosti članstva sasvim je suprotna dominantnim europskim trendovima). Stranke u takvim sustavima potiču dijalog među intelektualcima koji s njima dijele svjetonazor, ali i »međusvjetonazorski« dijalog. </p>
<p>Njemački sustav, tako, poznaje mehanizme parlamentarnih zaklada, koje su bliske parlamentarnim strankama, ali nisu njihov dio. Zadaća zaklada je razvijanje konzervativne, socijaldemokratske, liberalne, odnosno ekologističke političke kulture. Umjesto podjele društva, za što klasična kritika optužuje stranke, ovakvim djelovanjem stranke i njima bliske organizacije postižu upravo suprotno - povećavaju njegovu homogenost i osiguravaju društveni dijalog. Sve tri temeljne političke ideologije - konzervativizam, socijalizam i liberalizam - imaju međusobne dodirne točke. Uostalom, suvremenu je državu nemoguće razvijati ako se u nju ne ugrade neki od doprinosa konzervativne ideologije - poput načela vladavine prava ili koncepta suvereniteta, neki elementi liberalizma - kao što su racionalizam, zaštita privatnog vlasništva, sloboda i jednakost pojedinaca, sloboda poduzetništva, ali i neki elementi socijalističke ideologije - npr. koncepti širenja prava zaposlenih ili državnoga intervencionizma u gospodarstvu. Zanimljivo je da su u Hrvatskoj njemačke parlamentarne zaklade (liberalna: Friedrich Naumann, konzervativne: Konrad Adenauer i Hans Seidel, socijaldemokratska: Friedrich Ebert i zelena: Heinrich Böll) izrazito mnogo pridonijele ne samo u izgradnji sestrinskih stranaka, nego i konsolidaciji građanskoga društva a da je iste projekte nerijetko podupiralo više njemačkih parlamentarnih zaklada.</p>
<p>U konsolidaciji demokratskog poretka u Hrvatskoj potreban je još jedan korak. Mora se stvoriti situacija u kojoj će biti jasno da sve stranke koje spadaju u ustavni luk mogu koalirati - bilo na nacionalnoj, bilo na lokalnim i regionalnim razinama. Vrijeme je, nadalje, da se izađe iz paradigme u kojoj se koalicije formiraju protiv jedne političke opcije. Za to je potrebno najprije u društvu razviti dijalog konzervativaca, liberala i socijaldemokrata, prepoznati točke koje su zajedničke u pogledu na budućnost, razvijati racionalne političke programe i stvarati klimu u kojoj će se i u društvu prepoznavati zajednički razvojni prioriteti. Napokon, s obzirom na to da kriteriji iz Kopenhagena zapravo definiraju sljedeću fazu izgradnje političkih institucija u Hrvatskoj, a kriteriji iz Maastrichta buduću ekonomsku politiku, a da sve parlamentarne stranke europeizaciju Hrvatske ističu kao svoj prioritet, jasno je da je iduće mandatno razdoblje (u kome bi Hrvatska trebala stvoriti preduvjete za punopravno članstvo u EU) trebalo biti razdoblje »transsvjetonazorske« suradnje. Stvaranje mehanizama, kao što su parlamentarne zaklade i uspostavljanje društvenog dijaloga konzervativaca, liberala i socijaldemokrata, bio bi dobar korak prema potpunoj konsolidaciji demokratskog parlamentarizma i istinskoga političkog pluralizma u Hrvatskoj.</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Županije u ofsajdu</p>
<p>Već i vrapci na krovu znaju da su županije klonovi negdašnjih kotareva, koji su zbog slabe produktivnosti još prije nekoliko desetljeća odbačeni u ropotarnicu historije. Iako se i prije ponovljenih proljetnih izbora u Požegi znalo za stanje u županijskoj blagajni, sadašnji župan Zdravko Ronko i njegovi sljedbenici rukama i nogama borili su se za izbornu pobjedu. Zašto? Zato što vlast i slast idu u simbiozi, pa debele županijske fotelje osiguravaju udoban život. Dokle? Dokle ćemo glumiti nojeve u Sahari, umjesto da progledamo i priznamo i sebi i Bogu da su županije, ekonomski gledano, »koke koje ne nesu jaja«. U županijama treba ostaviti samo župana kao banskog namjesnika s kvalifikacijom magistra ekonomije, koji će koordinirati između županijskih općina i hrvatske Vlade. Moramo se osloboditi efemernih stranačkih pošasti i krenuti u produktivni kapitalizam. </p>
<p>MIRKO ŠARČEVIĆ, ŽUPANJA</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="11">
<p>Odzvonilo paštetama i konzervama</p>
<p>Novi jelovnici će nuditi sezonsko voće i povrće, mahunarke, lakše probavljive vrste mesa, začinsko bilje i žitarice...</p>
<p>Tim stručnjaka, na čelu s dvije više medicinske sestre iz vrtića Sunce i Srednjaci, pripremaju promjenu standarda i normativa iz 1985. da bi porasla kvaliteta prehrane djece u vrtićima.</p>
<p>Projekt, kojemu je glavni cilj osuvremeniti i obogatiti jelovnike, predstavljen je, u srijedu, na konferenciji za novinare u Gradskom uredu za obrazovanje kulturu i šport, a voditeljica Ljuba Vujić Šisler kaže da će u novim jelovnicima biti više sezonskog voća i povrća, a konzervirana hrana će se ukloniti iz menija. »Novi jelovnici temeljit će se na sezonskom voću i povrću, nastojat ćemo uvesti više vrsta mahunarki, lakše probavljive vrste mesa, kao i začinsko bilje te žitarice«, istakla je voditeljica Šisler i dodala da će u novim jelovnicima biti i vegetarijanske prehrane, ali ona se neće u cijelosti primjenjivati jer nije dostatna za dječju dob. Konzervirana hrana, poput paštete, neće se više posluživati. »Smrznuta hrana će biti zastupljena jedino zimi, ali sve namirnice, koje planiramo uvesti u jelovnike, tijekom ove godine provjeravat će tim stručnjaka«, kaže Vujić Šisler.</p>
<p>Predsjednica Udruge ravnateljica vrtića Grada Zagreba Mira Božić ističe da promjena normativa znači da postojeće menije treba osuvremeniti, a ne da su loši. »Jelovnici se moraju prilagoditi i djeci s posebnim potrebama, alergijama i dijabetesom, koja se u posljednje vrijeme sve više upisuju u redovne programe«, rekla je Mira Božić. U sklopu novih standarda i normativa, planira se izrada računalnih programa koja bi omogućila zdravstvenim voditeljima kvalitetno planiranje i kontroliranje prehrane. »Hrana se u vrtićima svakodnevno kontrolira, a najmanje četiri puta godišnje uzorci se šalju na kemijske analize«, rekla je viša medicinska sestra Ljiljana Vučemilović.</p>
<p>Nove jelovnike će, prije primjene, morati verificirati minstarstva zdravstva i obrazovanja, a financijsku podršku projektu od 300 tisuća kuna, dao im je Grad Zagreb.</p>
<p>Anita Končar</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>O Zagrebu će se predavati na Harvardu</p>
<p>Profesorica arhitekture Eve Blau koja proučava grad u prosincu će objaviti knjigu</p>
<p>O zagrebačkoj arhitekturi uskoro će se predavati na prestižnom američkom sveučilištu Harvard. Profesorica povijesti arhitekture Eve Blau izjavila je na tiskovnoj konferenciji, u srijedu, održanoj u povodu otvaranja 41. Zagrebačkog salona arhitekture, da će u prosincu predstaviti knjigu »Project Zagreb: Transition as condition«, plod trogodišnjeg proučavanja arhitekture našeg grada.</p>
<p>Naime, sveučilište Harvarda izabralo je Zagreb zbog izrazitih tranzicijskih procesa koji se u njemu odvijaju i odražavaju u izgledu grada. »Proučavamo arhitekturu i urbanizam Zagreba, od sadašnjeg trenutka prema prošlosti (19. stoljeće do početaka moderne)«, kaže profesorica Eve Blau. U sklopu projekta, Zagreb su posjetili studenti s Harvarda koji su, prema njenim riječima, očarani Zagrebom, a najviše pohvala upućuje projektu Muzeja suvremene umjetnosti u Novom Zagrebu.</p>
<p>»U zagrebačkoj arhitekturi može se mnogo toga pročitati i naučiti«, smatra profesorica s Harvarda. Na pitanje novinara kako ocjenjuje izgled desetaka poslovnih zgrada i trgovačkih centara, niklih u Zagrebu proteklih godina, odgovorila je da »ima jako dobrih arhitektonskih rješenja, a i onih slabijih, isto kao i u SAD-u«. Zagrepčani su se čudili konstrukciji od skela, koja se uzdiže na Trgu bana Jelačića. »Ovogodišnji salon arhitekture htjeli smo izvući iz okvira galerije kako bi bila pristupačnija Zagrepčanima«, objašnjava autor tog koncepta umjetnik Darko Fritz. Gledajući iz ptičje perspektive skele ocrtavaju skraćenicu za 41. zagrebački sajam arhitekture, čije će službeno otvaranje biti u četvrtak i trajat će do 19. studenog. »Sviđa mi se. Malo je neobično, ali čega sve bude na Trgu, dobro je«, komentirala je ekonomistica Ivana Galić iz Jaruna. Na vrhu skela postavljeno je 120 radova hrvatskih arhitekata, koje je, među 486 pristiglih, izabrao poznati svjetski arhitekt iz Barcelone Manuel Gausa.</p>
<p>»U Hrvatsku dolazim kao istraživač i sudeći prema viđenom, smatram da vaša arhitektura ima svjetsku kvalitetu«, ocjenjuje Gausa. U sklopu salona arhitekture, u Gliptoteci HAZU-a, u nedjelju, u 20 sati, otvara se izložba radova tog poznatog autora. »Ove godine odlučili smo da radove hrvatskih arhitekata ocjenjuje strani stručnjak, netko tko izvana bolje vidi situaciju unutra«, objasnio je izbor ocjenjivača predsjednik organizacijskog odbora ovogodišnjeg salona arhitekture, arhitekt Saša Randić. </p>
<p>Tomislav Marinović</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Radije na plac, nego u šoping centar</p>
<p>Poljoprivredni proizvođači iz Varaždina redovno stižu na Trešnjevački plac s kamionima krumpira, kupusa i luka. Iako su im trgovački centri, koji prodaju isto povrće po znatno nižim cijenama, konkurencija, tvrde da i dalje imaju vjerne mušterije. »Nedavno je Konzum prodavao kupus po 50 lipa, ali građani radije kupuju od nas zbog bolje kvalitete«, rekao je prodavač iz Varaždina dodajući da je bila riječ o uvoznom kupusu iz Mađarske, čija se kvaliteta, kaže, ne da usporediti s domaćom.</p>
<p>Za razliku od Konzuma, Varaždinci prodaju kupus po dvije kune u vrećama od 25 kilograma dok na tržnicama kulogram košta šest kuna. »Dakle, oni koji žele kupus za zimnicu, rado dolaze k nama«, kaže je jedan prodavač, s kojim se slažu drugi. Oni prodaju krumpir po dvije i pol kune, repu po dvije i luk za tri i pol kune. No najviše, kažu, ljudi ipak kupuju kupus. </p>
<p>Tako je bračni par Presečan u utorak kupio vreću od 25 kilograma kupusa za zimnicu.</p>
<p> »Isplati se dati koju kunu više jer znam da je domaće, što se osjeti po ukusu«, kaže ona. </p>
<p>Martina Pauček Šljivak</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Škoti na golfu u Zaprešiću</p>
<p>Otočani hvale listopadno vrijeme u Hrvatskoj za koje kažu da je odlično za golf</p>
<p>»U Škotskoj imamo 400 terena, ali ni jedan s noćnom rasvjetom«, kaže Stuart Callan</p>
<p>Hladno je kao u Škotskoj«, započinje razgovor Stuart Callan za vrijeme prvog noćnog susreta mladih golfera iz Škotske i Zaprešića, na gradskom golf vježbalištu u Novim dvorima. No, dodaje ni dnevne temperature u Škotskoj u ovo doba godine ne premaše 10 stupnjeva. »U Hrvatskoj je vrijeme još uvijek odlično za igru«, ističe Škot koji je, na poziv hrvatskih zaljubljenika u taj sport, prije četiri godine došao živjeti i raditi na razvoju golfa u Zagrebu.</p>
<p>Iako je upravo njegov narod izmislilo golf, pa su u tom sportu »na svom terenu«, prije susreta vladalo je veliko uzbuđenje. Naime, škotskim juniorima, koji su prošle subote posjetili Hrvatsku, to je bilo prvo noćno igranje. Zato su, uz posjet Zagrebu, Mokricama i Otočcu u Sloveniji, poželjeli doći u utorak u Zaprešić. U Škotskoj ima čak 400 terena, kaže Callan, ali ni jedan kao u Zaprešiću jer nemaju noćne rasvjete. »Kod nas ljeti dan dugo traje pa nam reflektori ne trebaju, a u ovo doba je prehladno i prevjetrovito za igru«, objašnjava Callan i ističe da su takvi tereni i u svijetu rijetkost. </p>
<p>»Nekoliko ih je u Europi, u Španjolskoj, i samo jedan u Hrvatskoj. Ni u susjednim zemljama, u krugu 100 kilometra, nitko nema rasvjetu«, dodaje Dražen Salamar, konzultant gradskog Golf kluba Ban Jelačić, koji je i organizirao susret, nakon gostovanja mladih nada iz Zaprešića u Škotskoj.</p>
<p>Iako je Stuart Callan suradnik u Zagrebačkoj golf akaldemiji, a Slamar u Zaprešiću, Callan ističe da među tim klubovima nema konkurencije, nego oni zajedno promoviraju golf u Hrvatskoj. Broj članova neprekidno raste i postojeći tereni uskoro više neće biti dovoljni pa će Hrvatskoj i Sloveniji trebati čak 50 golf igrališta. »U Škotskoj golf nije sport samo za elitu. Svako dijete, u skopu obrazovanja, mora ga naučiti do devete godine jer je on naše kulturno naslijeđe«, odgovara Callan i dodaje da je Zaprešić pošao zdravim smjerom jer ne razvija elitizam, nego omogućuje svoj djeci da se bave golfom, koji je u Hrvatskoj tak u začecima. </p>
<p>Jelena Oberman</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>»Kaj« u škole, medije i institucije</p>
<p>Zbornik radova s pet okruglih stolova i skupova u Krapini, »Kajkavski u povijesnom i sadašnjem obzorju« predstavljen je, u utorak, u Gradskoj knjižnici Ante Kovačić u Zaprešiću, u povodu 9. dana kajkavske kulturne baštine Kinč osebujni. Zbornik sa 60 radova na 586 stranica izdala je udruga Muži zagorskoga srca, a kako je istakao stoloravnatelj udruge mr. Rajko Fureš, muži se zalažu za veći udio kajkavske književnosti u školskim lektirama, utemeljenje instituta za kajkavski jezik, veću upotrebu u medijima, vraćanje izvornih naziva ulica i mjesta.</p>
<p> Prof. dr. Marko Samardžija, pročelnik Katedre za hrvatski standardni jezik na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, progovorio je o formiranju današnjeg hrvatskog standarda po »cijenu koju su platili dijalekti i narječja«, kao i o agresivnom proboju engleskog jezika. [J.O.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="16">
<p>Europa ostaje bez struje?</p>
<p>Europa ubrzano ostaje bez energije, baterije su gotovo prazne i trebat će joj apsolutno svi mogući energetski izvori kako bi zadovoljila rekordno rastuću potražnju za strujom. Procjene su da bi europske vlade u idućih 25 godina u elektrane morale uložiti novih 700 milijardi eura</p>
<p>Ovih je dana u Češkoj, točnije u mjestu Velky Karlov u južnoj Moravskoj, počela raditi najveća elektrana na biogorivo u Europi! Oko 6,5 milijuna eura vrijedna elektrana proizvodi 2,7 megavata električne energije na sat, za što će, na radost ekologije, utrošiti 250 tona otpada. Međutim, s obzirom da će elektrana raditi puna 24 sata dnevno, godišnje će, tvrdi kompanija Zevo koja njome upravlja, ona moći proizvesti čak 23.725 megavatsati (MWh), za što će pak utrošiti 90.000 tona otpada. Stručnjaci procjenjuju da će godišnja proizvodnja ove, nazovimo je, »bioelektrane«, čija je gradnja počela lani u studenome, moći namiriti potrebe oko 8000 čeških kućanstava...</p>
<p>Obistine li se crne prognoze energetskih stručnjaka, ovakve bismo vijesti mogli slušati sve češće. Europa, naime, ubrzano ostaje bez energije, njezine su baterije na izmaku i bit će joj stoga potrebni apsolutno svi mogući energetski izvori kako bi zadovoljila rekordno rastuću potražnju za strujom.</p>
<p>Stari kontinent, smatra se, jedva raspolaže s energijom. Razloga je za patnju nekoliko, no najvažniji su - sve manja proizvodnja električne energije, nedostatna ulaganja u elektroenergetsku infrastrukturu, sve veće cijene energenata te poput puža spora liberalizacija tržišta.</p>
<p>Koliko je pitanje energetske »sadašnjosti i budućnosti« Europe aktualno, dokazuje i činjenica da je prošloga tjedna časopis »Forbes« objavio zabrinjavajuću analizu energetskih potreba i mogućnosti Staroga kontinenta. </p>
<p>»Forbes« je, uz to, ponaosob promotrio i energetsku situaciju u najvećim i najrazvijenijim europskim državama te došao do zanimljivoga, ali i gotovo dramatičnog zaključka - kotlovi diljem Europe neće još dugo zviždati!</p>
<p>Ovakve su slutnje poduprte čvrstim argumentima i neumoljivim brojčanim podacima. Razlika između ponude električne energije i potražnje za njom nikad, primjerice, nije bila manja! U 2005. i početkom 2006. u Europi je proizvedeno tek 4,8 posto električne energije više od potražnje, što je čak niže od rekordnih 5,8 posto razlike zabilježene 2004. godine. </p>
<p>Ekstremni vremenski uvjeti, nažalost, pritom su samo još odmogli - Europa je ljeti 2005. doživjela rekordne vrućine, što je za sobom povuklo rekordnu prodaju i potrošnju klimatizacijskih uređaja. </p>
<p>Zima 2005/06 donijela je pak drugu krajnost - hladnoće nalik sibirskima u većem dijelu Europe, ali i suše u Španjolskoj i Francuskoj. Sve je to utjecalo na iscrpljenost »europskoga strujnog kruga«.</p>
<p>U najvećim je nevoljama, Španjolska i to unatoč rastu proizvodnje električne energije od 8 posto, dok zemlje poput Velike Britanije i Irske zahvaljujući većim ulaganjima u svoje elektroenergetske sustave zasad stoje najbolje. Uzevši, međutim, kontinent u globalu, Europa - vapi za investicijama.</p>
<p>Lani je konzultantska tvrtka Capgemini objavila procjenu da bi europske vlade u idućih 25 godina u elektrane morale uložiti novih 700 milijardi eura. U svome ovogodišnjem izvješću »European Energy Market Observatory« Capgemini priznaje da su ulaganja u 2005. porasla, no uz dodatak to je nedovoljno da Europi osigura stabilnu opskrbu električnom energijom u idućih pet godina!</p>
<p>»Možemo se pitati zašto vlade ne ulažu više«, kaže Colette Lewiner, voditelj odjela za energiju u Capgeminiju i odmah nudi odgovor. »Rizici su iznimno veliki, jer posao uključuje dugoročnost. Osim toga, procedura za dobivanje dozvola, primjerice, za gradnju nuklearne elektrane, vrlo je duga. Prije vam je za to trebalo pet godina, a danas to često potraje i više od 10 godina«.</p>
<p>Ruski nadzor nad ključnim energetskim »slavinama« jedan je od glavnih čimbenika visokih cijena energenata, ponajprije plina. Prisjetimo li se samo početka ove godine, Europa se, unatoč sibirskim temperaturama preznojavala kao u sauni kada je ruski predsjednik Vladimir Putin »zavrnuo pipu« plinovodu kroz Ukrajinu. Iako je Kremlj tad vrlo brzo opskrbu plinom normalizirao, mnogi su taj nediplomatski ruski potez protumačili kao snažno podsjećanje toga euroazijskog diva da dugoročne europske zalihe energije umnogome ovise o - ruskome plinu!</p>
<p>U kontekstu priče o energetskoj budućnosti Europe bilo bi neozbiljno zaobići pitanje ekologije, odnosno Prokotola iz Kyota. I članice Europske unije, kao uostalom i sama EU, moraju se strogo pridržavati dogovorenih obveza, na što ih obvezuje i Europski nacrt o stakleničkim plinovima iz 2005. No, iako je, prema Protokolu iz Kyota, obveza EU-a da do 2008.-2012. smanji emisiju stakleničkih plinova za osam posto u odnosu na razinu iz 1990., lani je čak 15 članica EU-a bilo 300 milijuna tona ugljičnog dioksida daleko od cilja iz Kyota.</p>
<p>Koliko je pak Europa, i je li uopće, daleko od redukcija električne energije, to još nitko ne zna. Na europskim je vladama da svome stanovništvu osiguraju sigurnu opskrbu strujom jer nam se, u suprotnome, smiješi povratak u mračan i hladan srednji vijek. </p>
<p>Antun Krešimir Buterin</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Tanker eksplodirao u meksičkoj luci</p>
<p>COATZACOALCOS</p>
<p> - Naftni tanker u vlasništvu meksičke naftne tvrtke Petroleos Mexicanos ili Pemex eksplodirao je u utorak dok je istakao gorivo u u luci Veracruz. Najmanje je šest osoba poginulo a 11 je ozlijeđeno. Vlasti se evakuirale 400 radnika s mjesta eksplozije, terminala tvrtke Pemex u luci Coatzacoalcos u meksičkoj državi Veracruz, a brod je u utorak popodne još uvijek gorio. Poginulo je šestoro radnika a ozlijeđeni se prebačeni u lokalnu bolnicu. Uzrok eksplozije još nije poznat, no i Lartundo i Martinez su rekli da vlasti istražuju jesu li zavarivački radovi u blizini mjesta gdje se brod </p>
<p>praznio izazvali iskru koja uzrokovala eksploziju. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Povjerenstvo počelo istragu na »Petru Hektoroviću«</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - U srijedu oko 10 sati na trajektu »Petar Hektorović« u splitskoj luci dogodila se lakša nezreća u kojoj je petero članova posade Jadrolinije ozlijeđeno, te su završili u bolnici Firule.</p>
<p>Nesreća se dogodila prilikom redovne vježbe napuštanja broda - spuštanja brodice za spašavanje u more.</p>
<p>Ministar mora, turizma, prometa i razvitka Božidar Kalmeta imenovao je povjerenstvo koje će započeti s istragom odmah kako bi utvrdilo sve relevantne činjenice o toj nesreći, izvijestilo je Ministarstvo. [Hina., T.T.]</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Milenijska fotografija u »Aluminiju«</p>
<p>MOSTAR</p>
<p> - U krugu tvornice Aluminija d.d. Mostar poznati multimedijalni umjetnik Šime Strikoman snimio je Milenijsku fotografiju. U snimanju je sudjelovalo preko 700 radnika iz svih pogona tvornice. S visine od 35 meta Strikoman je ovjekovječio prizor loga »Aluminija« i natpis tvornice sastavljen od tijela radnika. Prema njegovim riječima ovo je najimpozantnija i najzahtjevnija kompozicija za fotografiranje koju je Strikoman do sada radio. Zahvalio se upravi i radnicima na sudjelovanju u snimanju. "Za ovaj projekt pripremao sam se preko godinu dana. Vrijeme nas je poslužilo, a tijekom snimanja sve je besprijekorno funkcioniralo. Odaziv radnika je bio očekivan. Mjesto koje smo izabrali, vodotoranj, složeni primarni aluminij, doprinijelo je autentičnosti fotografije", kazao je Strikoman. [V. M.]</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Ružičasta boja za podizanje morala</p>
<p>PATNA</p>
<p> - Vlasti u istočnoj Indiji odlučile su grad u kojem cvate kriminal obojati u ružičasto, u nadi da će ta promjena imidža pozitivno utjecati na moral stanovnika kojima je »pun kufer« bezakonja i divljaštva. Drevni grad Aurangabad u državi Bihar - jednoj od najsiromašnijih i najzaostalijih indijskih država - prava je meka kriminala, od ubojstava, iznuđivanja, otmica do sukoba među kastama. Dva milijuna stanovnika ne prestaje se žaliti na lošu kvalitetu života i osjećaj beznađa zbog kriminala, te su gradski oci odlučili turobnu sliku grada i ljudi oživjeti bojom. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Kradljivicu auta zbunio mjenjač</p>
<p>SYDNEY</p>
<p> - Mlada žena koja je pokušala ukrasti automobil odustala je kad je otkrila da vozilo nema automatski mjenjač, priopćila je australska policija. Dvadesetogodišnja kradljivica izbacila je iz auta koji je stao na semaforu četrdesetdevetogodišnju ženu, ali nije uspjela pobjeći jer ju je zbunio mjenjač. Ljudi koji su se zatekli u blizini zadržali su je i pozvali policiju koja je protiv nje podnijela prijavu za napad i pokušaj krađe automobila. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Aids se širi i izvan rizičnih skupina</p>
<p>PEKING</p>
<p> - AIDS se u Kini širi i izvan rizičnih skupina kao što su intravenozni narkomani, prostitutke i homoseksualci, pa zemlja postaje nalik Africi prema načinu širenja virusa, objavili su u srijedu visoki medicinski dužnosnici. »Svakog dana zabilježimo 190 novozaraženih, a u nekim provincijama gotovo jedan posto trudnica je inficirano HIV-om«, izjavio je Hao Yang, zamjenik ravnatelja Ureda za prevenciju bolesti u Ministarstvu zdravstva. »To je vrlo visoki postotak. Možemo govoriti o generalnoj epidemiji«, dodao je Yang. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Kuja spasila vlasnicu pa stradala spašavajući mačku</p>
<p>WASHINGTON</p>
<p> - Jedna je vjerna mješanka labradora i njemačkog ovčara spasila svoju vlasnicu iz požara u njihovu domu u Wisconsinu, ali ju je ta požrtvovnost stajala života kad se vratila u kuću i pokušala spasiti mačku. Hrabra je Jesse svojoj vlasnici Jamie Hanson, prije nego što ju je izvukla na sigurno, donijela protezu za nogu koju je nosila nakon automobilske nesreće i telefon kako bi mogla nazvati vatrogasce. Jesse je dovukla vlasnicu do vrata, a onda se, kako je ispričala Jamie Hanson, začulo tužno mijaukanje njezine mačke pa je Jesse pojurila na kat po nju. »Dozivala sam je i dozivala, ali sam je samo čula kako cvili, a onda je sve utihnulo«, rekla je Hanson. I Jesse i mačka stradale su u požaru koji je potpuno uništio kuću, dok je njihova vlasnica pretrpjela lakše opekotine. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="24">
<p>Izložba Seusova srebra skandalizirala stručnjake </p>
<p>Roger Bland iz Britanskog muzeja izrazio je uvjerenje da sporno blago potječe iz Madžarske, kamo bi po njegovu mišljenju trebalo biti vraćeno</p>
<p>LONDON (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> – Glasovito Seusovo blago, zbirka od 14 komada srebrnog rimskog posuđa iz kasne antike, prikazano je u utorak na privatnoj, zatvorenoj izložbi u londonskoj dražbaonici Bonhams probranim akademicima, kustosima i bogatim skupljačima. </p>
<p>Srebro, koje su Hrvatska i Madžarska prije potraživale kao svoje, dao je izložiti njegov sadašnji vlasnik, lord Northampton, koji ga već 16 godina drži u trezoru. No pojavljivanje toga spornog blaga u javnosti izazvalo je veliku kontroverzu, zbog njegova vrlo mutnog podrijetla.</p>
<p>Lord Northampton otkupio je srebro kao investiciju. No kada ga je 1990. htio preprodati u New Yorku, kao mogući pravi vlasnici javile su se Madžarska, tadašnja Jugoslavija te Libanon. U parnici koja se vodila u New Yorku Libanon je odustao od svoga zahtjeva, a sud je 1993. zaključio da ni Hrvatska (kao sljednica Jugoslavije u tom slučaju) ni Madžarska nemaju dovoljno dokaza da je Seusovo blago njihovo.</p>
<p> Ono je tako ostalo u vlasništvu lorda Northamptona. No smatralo se da je zbog nedokazanog podrijetla praktično nemoguće prodati bajoslovnu zbirku rimskih pladnjeva, krčaga i posuda.</p>
<p>U dražbaonici Bonhams tvrde da srebro ionako nije na prodaju. U jednom nedavnom novinskom intervjuu lord Northampton izrazio je, međutim, nadu da će se naći kupac za njegovu zbirku, koja mu je, kako tvrdi, postala velikim opterećenjem.</p>
<p>Roger Bland iz Britanskog muzeja jedan je od stručnjaka koje je šokirala Bonhamsova pozivnica da dođe pogledati Seusovo blago. »Teško je vidjeti što Bonhams nastoji postići ovom privatnom izložbom. Prema smjernicama koje je izdala britanska Vlada ni jedan britanski muzej nikada ne smije kupiti niti čak posuditi to srebro«, rekao je Bland list Guardian. Izrazio je osobno uvjerenje da sporno blago potječe iz Madžarske, kamo bi po njegovu mišljenju trebalo biti vraćeno. </p>
<p>Lord Renfrew, umirovljeni profesor arheologije s Cambridgea, inače stručnjak za ukradene antikvitete, također ocjenjuje da se Seusovo srebro sada zapravo opet nudi na prodaju. »Bez obzira na to može li to itko dokazati, prilično je sigurno da je ono bilo opljačkano i kao takvo se ubraja u okaljana dobra. Sve je to jako neukusno«, tvrdi lord Renfrew. </p>
<p>Madžarski prosvjed</p>
<p> Madžarska je protestirala kod britanske aukcijske kuće Bonhams, zbog londonske izložbe Seusova blaga , za koje, jednako poput Hrvata, Madžari vjeruju da pripada njima i da je pronađeno na njihovu tlu. »Prema zakonu Madžarske, blago je vlasništvo madžarske države. Stoga i dalje polažemo na njega pravo i poduzet ćemo sve moguće zakonske mjere u tom potraživanju«, navodi madžarsko Ministarstvo obrazovanja i kulture u pismu Bonhamsu. </p>
<p>Uoči otvaranja izložbe Seusova srebra u Bonhamsu, koja će trajati tjedan dana, Eva Hajdu, stručnjakinja u madžarskome Ministarstvu obrazovanja i kulture, izjavila je listu Nepszabadsag da je njezino ministarstvo obavijestilo britanske vlasti kako se blago ne smije prodati. Hajdu tvrdi da Seusovo srebro nema pravog vlasnika. Stav je Budimpešte da Lord Northampton, u čijem se vlasništvu to blago sada nalazi, posjeduje tek ograničena prava i da ga ne smije prodavati čak i ako Madžarska nikada ne ostvari pravo vlasništva. Kako ističe pismo koje su vlastima u Londonu uputile madžarske vlasti, nijedna zemlja nije izdala izvoznu licencu za predmete iz Seusove zbirke. To pak znači da su oni ilegalno izvezeni iz države u kojoj su nađeni – a protivno je zakonu prodavati ukradene predmete. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Zamorna potraga za smislom</p>
<p>Glumačke interpretacije kretale su od solidnih do ispodprosječnih i jedva gledljivih, što je šteta jer je riječ o dobroj poetskoj drami Nila Cruza</p>
<p>Kazalište Marina Držića iz Dubrovnika vrlo rijetko vidimo na zagrebačkim pozornicama. Kao i lani, i ove godine ta se prigoda ukazala njihovim gostovanjem na Gavellinim večerima.</p>
<p> U utorak na večer, u GDK »Gavella« izveli su predstavu »Ana u tropima« u režiji Georgija Para, nastalu po drami Nila Cruza, američkoga autora koji je upravo za taj tekst 2003. godine dobio Pulitzerovu nagradu. Zanimljivost odabira komada (preveo ga je Andrija Seifried) koji se bavi životom radnika u malenoj manufakturi za proizvodnju cigara na Floridi i nemirom koji je u njihov život unio profesionalni čitač, predstavlja i činjenica što je ta drama u Dubrovniku prvi put postavljena izvan SAD-a.</p>
<p>Dekadentnu atmosferu kraja dvadesetih godina 20. stoljeća (solidna scenografija Dinke Jeričević i primjereni kostimi Marije Žarak) u jednoj kubanskoj obitelji, u prijelomnom trenutku kad cigareta sve više s tržišta gura kraljevsku cigaru, a stara receptura valjanja sve više uzmiče pred strojevima, dubrovački ansambl pokušava zadnjim atomima snage prenijeti na scenu. I to se u svakoj sceni i te kako vidi. Očiti napor prisutan je i u predočavanju psiholoških stanja protagonista predstave, koji bi kroz čitanje »Ane Karenjine« i poistovjećivanja sa sudbinama tih likova morali proživjeti »vidljivu« potragu za smislom, srećom, ljubavlju, promjenom vlastita života...</p>
<p> Tome nije u potpunosti kriva Parova režija, koja osim povremenih iritantnih sporosti, posebice u prvom dijelu (mogu se pripisati i tropskim uvjetima življenja), velikim dijelom uredno, precizno i korektno prati tijek dramske radnje. Doduše, ni u jednome trenutku ne ulazi u »izlete« inovacija, već se suviše često služi paralelnim događanjima na sceni, šabloniziranim ulascima i izlazima, te sasvim promašeno izrežiranim erotskim scenama. </p>
<p>Glumačke interpretacije kretale su se u luku od solidnih do ispodprosječnih i jedva gledljivih, što je osobita šteta jer je riječ o dobroj poetskoj drami. Predstava nije iskoristila ni bogatu igru riječi i situacija, kao ni šarmantno i domišljato prelamanje zbiljskoga i nezbiljskoga u tkivu dramskoga teksta. </p>
<p>U prvoj glumačkoj skupini su Niko Kovač kao stari vlasnik tvornice Santiago, Branimir Vidić, tragično isfrustrirani Cheche, te patetična, kičasta i karikaturalna Jasna Ančić (Ofelia). Mirko Šatalić kao »ljubomorni« muž osrednje je tumačio Paloma, baš kao i Ivica Barišić (Juan Julian), jedna varijanta Vronskoga, koji tome liku nije unio ni daška emocija. </p>
<p>Najveći problem su Jasna Jukić kao Conchita i svojevrsna Ana Karenjina koja je lik kreirala plošno, površno i papirnato, bez strasti i volje, dok je Glorija Šoletić (Marcela) ostavljala dojam da nije sigurna glumi li infantilnu djevojku, zanesenu romantičarku ili tragičnu žrtvu. U sporednim ulogama pojavili su se Hrvoje Sebastijan, Stijepo Gleđ, Ivo Mrčela i Nikolina Jovanović. </p>
<p>Helena Braut</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Divlja zabava i žestina u svim kombinacijama </p>
<p>Film »Pepi, Luci, Bom« bombastično je drugog dana Zagrebačkog filmskog festivala otvorio ciklus »Moj prvi film« za publiku koja je popunila čak i pod kino dvorane.</p>
<p>Početni udarac odigrao je omiljeni Španjolac Pedro Almodóvar i prikazivanje prvih filmova afirmiranih redatelja začinio svojim plemenitim kičem. Redatelj koji se odškolovao na kratkim filmovima prvi je komercijalni dugometražni film snimio 1980. godine i »Pepi, Luci, Bom« glatko je ušao u kultne vode kružeći španjolskim filmskim undergroundom, a na popisu kasnovečernjih projekcija u Madridu zadržao se čak četiri godine.</p>
<p>Povijest nastanka toga veseloga i seksualno liberalnog filmskog vrtloga glam-punk ozračja jednako je zanimljiva kao i film. Projekt je Almodóvar izvorno zamislio kao foto-roman »Opće erekcije« za časopis Vibora, a nakon godine dana vikend-snimanja s gotovo nikakvim budžetom i hrpom volontera nastao je uradak čije je ključno stilsko obilježje - prema riječima redatelja - pogreška. </p>
<p>Umotana u pop-kulturni pokret »La Movida«, koji je obojio Madrid kasnih 70-ih, radnja filma potvrđuje motive koje smo upoznali u Almodóvarovim internacionalnim uspjesima. Ekstrovertiranost, žestina, seksualnost u svim kombinacijama, divlje zabave i ljepljiv humor izronili su već u prvoj filmskoj priči na duge staze. »Pepi, Luci, Bom« povezuje sadomazohizmu sklonu mirnu domaćicu Luci, zlobnu rokericu Bom i trendi susjedu Pepi - koju utjelovljuje Carmen Maura. Iako u prvom uratku izostaje težina drame kojoj je sklon posljednjih godina, poznate provokacije, satira namijenjena srednjoj i visokoj klasi te nasilje nisu zaobiđeni. </p>
<p>Zaplet, bez pada u dekadenciju, prati Luci koja se zaljubljuje u Bam nakon što joj ova urinira po licu, a napušta je kad se Lucin suprug policajac pokaže skloniji sadističkom iživljavanju na vlastitoj ženi. Kao i obično, kontroverzne scene poput silovanja Pepi, premlaćivanja policajca silovatelja i orgija »opće erekcije« podvučene su šarmantnim optimizmom koji ponašanje njihovih protagonista plasira kao sasvim uobičajeno.</p>
<p>Karakteristična vještina deformiranja norme koja pri tom ne gubi svoju ljepotu i jedno življenje predstavlja jednako legitimnim kao i drugo, i u prvom je Almodóvarovu filmu jedno od njegovih najjačih oružja. Otvoren različitom, i duhovit tamo gdje su drugi negativni, usprkos relativno tankoj priči, vedri Španjolac kratkim potezima uspijeva stvoriti slikovite likove, jasne situacije i opravdanu kritiku.</p>
<p>Višnja Rogošić</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Senzacionalni nastup </p>
<p>Publiku su razgalili sklad, majstorstvo i radost muziciranja svih glazbenika</p>
<p>Novu sezonu atraktivnog ciklusa Svijet glazbe Koncertne direkcije Zagreb u utorak je u prepunoj dvorani Vatroslava Lisinskoga otvorio Švedski nacionalni simfonijski orkestar iz Göteborga. Zanimljiv izbor programa s djelima nordijskih autora Stenhammara i Sibeliusa te omiljenih standarda Mozarta i Verdija bili su zahvaljujući prvorazrednoj izvedbi prava poslastica na početku sezone.</p>
<p> Publiku su oduševili i razgalili iznimni međusobni sklad, majstorstvo i radost muziciranja svih glazbenika, uključujući i solo nastup mladoga švedskog klarinetista Martina Frösta, a sve pod vrlo sugestivnim i muzikalnim vodstvom agilna i temperamentna dirigenta Marija Venzaga. Burno odobravanje i ovacije zadovoljne publike izmamili su i nekoliko efektnih dodataka i od strane solista i orkestra. </p>
<p>Švedski nacionalni simfonijski orkestar u protekloj je sezoni proslavio 100. rođendan. Nakon 20-ak godina uspona ansambla pod vodstvom šefa dirigenta Neema Järvija, prije dvije godine to mjesto je preuzeo ugledni njemački dirigent Mario Venzago (r. 1948.).</p>
<p> Gostovanja niza uglednih svjetskih dirigenata, turneje diljem Europe, SAD-a, Japana i Dalekog istoka, mnoge nagrađene snimke i osobita pažnja prema vlastitoj glazbenoj baštini pridonijeli su velikom ugledu ovoga ansambla, koji slobodno možemo usporediti s najvećim svjetskim orkestrima.</p>
<p>Koncert je počeo vrlo lijepom romantičnom koncertnom uvertirom op. 13 »Excelsior« Šveđanina Wilhelma Stenhammara, prvoga šefa dirigenta ovoga orkestra. Potom je virtuozni klarinetist Martin Fröst prelijepim tonom i dinamikom izveo popularni Koncert za klarinet i orkestar u A-duru, KV 622 Wolfganga Amadeusa Mozarta.</p>
<p> Svirao je na basetnom klarinetu, instrumentu tamnije boje, koji se upotrebljavao u Mozartovo vrijeme, i uz idealnu suradnju smanjenog sastava orkestra donio pravo ozračje ljepote i sklada Mozartova vremena. Sam je dodao još jednu svoju zanimljivu improvizaciju i jednu švedsku narodnu melodiju.</p>
<p>Iz opusa najvećega nordijskog simfoničara, Finca Jeana Sibeliusa, gosti su odabrali njegovu posljednju kontemplativnu jednostavačnu Sedmu simfoniju u C-duru op. 105, te su potom podignuli raspoloženje efektnom predigrom operi »Moć sudbine« Giuseppea Verdija.</p>
<p> Prvi dodatak simpatični maestro je najavio kao Marš »manje ozbiljnog« Sibeliusa, dok je uz drugi dodatak – popularnu »Annen polku« Johanna Straussa – i publika skandirala kao na novogodišnjemu koncertu. Bilo je uistinu lijepo, uzbudljivo i poučno! </p>
<p>Višnja Požgaj</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Jacksonovi akvareli</p>
<p>SPLIT</p>
<p> - Muzej grada Splita i Grad Split organizatori su izložbe »Hrvatski motivi na crtežima i akvarelima 1882. - 1885. sir Thomasa Grahama Jacksona«, u utorak otvorenoj u staroj Gradskoj vijećnici. Riječ je o vrijednoj zbirci od 54 akvarela i crteža jednoga od najslavnijih britanskih arhitekata viktorijanskog doba koji je na platnima ovjekovječio motive dalmatinskih i istarskih gradova, te gotovo sve najvrjednije spomeničke sklopove: od dubrovačke palače Sponze preko Dioklecijanove palače, do šibenske Katedrale sv. Jakova i Sv. Donata u Zadru. </p>
<p>Crteži su nastali za Jacksonovih boravaka u Dalmaciji, a zbirka je ljetos otkupljena od njegova unuka sir Nicholasa Jacksona za simboličnih 25 000 funti. Najveći dio novca osigurao je Grad Split, a trećinu Ministarstvo kulture. Otkup je postignut zahvaljujući savjetnici za kulturu u hrvatskom veleposlanstvu u Londonu Flori Turner Vučetić i pročelniku splitskoga Konzervatorskog odjela mr. Jošku Belamariću. Otvarajući izložbu, Belamarić je istaknuo kako je Jacksonova zbirka hrvatskim konzervatorima i restauratorima pomogla u obnovi nekih spomeničkih cjelina poput Radovanova portala u Trogiru. »Izložba je znalački postavljena, a zgrada stare Gradske vijećnice za nju je idealno mjesto«, kazao je Nicholas Jackson. [Mira Jurković]</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Izbor novih sedam svjetskih čuda </p>
<p>LONDON</p>
<p> - Samo jedno od drevnih svjetskih čuda našlo se na popisu ponuđenom ljubiteljima povijesti. Oni su pozvani sastaviti listu od sedam novih svjetskih čuda.</p>
<p> Među 21 ponuđenom lokacijom je i Stonehenge, jedini britanski spomenik. Pet tisuća godina staro kamenje u Salisburyju borit će se za titulu svjetskog čuda zajedno s Akropolom u Ateni, Kipom slobode u New Yorku, te posljednjim originalnim svjetskim čudom, Keopsovom piramidom u Gizi. Originalnu listu od gotovo 200 lokaliteta, koje je nominirala javnost, organizatori i stručnjaci, među kojima je bivši glavni direktor Unesca Federico Mayor, sužena je na 21.</p>
<p> Glasovanje organizira neprofitna švicarska zaklada New7Wonders, specijalizirana za očuvanje, obnovu i promicanje spomenika, a rezultati će biti objavljeni 7. srpnja 2007. godine u Lisabonu.</p>
<p> Do sada je prikupljeno već 20 milijuna glasova među kojima najviše iz Indije za Taj Mahal, Kine za Kineski zid i iz Perua za Machu Picchu.</p>
<p> Originalnih sedam svjetskih čuda bili su viseći Semiramidini vrtovi (Babilon), Zeusov kip u Olimpiji, Artemidin hram u Efezu, mauzolej u Halikarnasu, Kolos s Rodosa, Keopsova piramida u Gizi i Aleksandrijski svjetionik. Glasnogovornica New7Wonders Tia Viering je izjavila: »Osim piramida, sedam drevnih čuda više ne postoji«. Jedini kriterij je, dodala je, da je spomenik izgrađen ili otkriven prije 2000. godine. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="30">
<p>Mario Ančić se udaljio od Šangaja</p>
<p>Andy Murray je znao iskoristiti loš servis Ivana Ljubičića za 6-4, 3-6, 6-3 pobjedu</p>
<p>MADRID</p>
<p> – Srijeda nikako nije bila dobar dan za hrvatske tenisače na dva milijuna eura vrijednom turniru iz »masters« serije u Madridu. Mario Ančić je sveo izglede za plasman na Masters u Šangaju na minimum, dok je Ivan Ljubičić treći put ove sezone upisao poraz u prvom kolu. Amerikanac Robby Ginperi je pobijedio Super Marija sa 7-6 (5), 7-6 (5), dok je Britanac Andy Murray slavio protiv trećeg tenisača svijeta sa 6-4, 3-6, 6-3.</p>
<p>Mario Ančić je ovog tjedna u Madridu trebao napraviti »žetvu bodova«, nakon koje bi se približio svojim konkurentima. Tada bi trebao još jedan vrijedan rezultat na posljednjem turniru sezone u Bercyju za konačnu potvrdu »top 8« statusa u ATP utrci za prvaka. No, nade i kalkulacije raspršene su u drugom kolu nakon sat i 53 minute igre.</p>
<p>»Tie-breakovi« u oba seta daju za naslutiti kako je meč bio izjednačen. Istina, odlučivale su sitnice, ali nije moralo biti tako. U prvom je setu Ančić prvi stigao do »breaka« prednosti, no već je u sljedećem gemu izgubio svoj servis. Sve se kretalo na stranu 22-godišnjeg Splićanina i u »tie-breaku«, u kojem je poveo sa 4-1. Ali do kraja je seta Super Mario osvojio samo jedan poen. Još pod dojmom propuštenih prilika Ančić je izgubio servis odmah na početku drugog seta. Amerikanac je uvjerljivo grabio prema pobjedi sve do 11. gema, kad je kod 5-4 vodstva servirao za meč. Tada je Ančić iskoristio treću »break« loptu u gemu i izjednačio na 5-5. Ipak, unatoč prepoznatljivoj borbenosti Ančić nije uspio srušiti uzdrmanoga Gineprija i odvesti meč u treći set. Ponovno je set otišao u »tie-break«, no ovoga je puta Ginepri poveo s 5-2, a Ančić stigao do 5-5, samo da bi izgubio dva poena zaredom...</p>
<p>Uoči Madrida Ančić je bio deseti tenisač utrke za prvaka s 348 bodova. Od osmoplasiranoga Davida Nalbandiana dijelila su ga 34 boda. No, Argentinac se u utorak plasirao u treće kolo, što je njegov konto popravilo za 15 boda, pa sada Ančiću bježi velikih 49 bodova. </p>
<p>Iako je nakon prvog servisa izgubio samo četiri poena, Ivan Ljubičić je upisao treći poraz u prvom kolu ove sezone. Britanac Andy Murray izborio je treće kolo nakon dva sata i 13 minuta. Ključ poraza je ustvari u lošem servisu trećeg tenisača svijeta, koji je ubacio samo 42 posto početnog udaraca. Stoga je do izražaja došlo najjače oružje 19-godišnjeg Škota - retern.</p>
<p>Osim lošeg servisa, Ljubičić u srijedu nije bio igrački dovoljno raspoložen, iskoristio je samo jednu od šest »break« prilika. Jedini oduzeti servis priskrbio je u drugom setu, u kojem je poveo s 3-0. A onda se ponovno vratio igri iz prvog seta, što je 19. tenisač svijeta kaznio u osmom gemu trećeg seta. Nije pomoglo ni 12 Ljubičićevih asova...</p>
<p>Usprkos porazu, Ljubičić i dalje ostaje na trećem mjestu utrke za prvaka, no ako Andy Roddick stigne do polufinala, prvi hrvatski reket će pasti na četvrto mjesto. </p>
<p>• Rezultati, 2. kolo: Ginepri - ANČIĆ (12) 7-6 (5), 7-6 (5), Gonzalez (10) - Srichaphan 7-5, 6-7 (5), 6-4, Soderling - Ferrero 6-3, 6-2, Vliegen - Blake (8) 6-4 3-6, 7-6 (5), Đoković - Gasquet 7-6 (2), 1-6, 6-1, Murray - LJUBIČIĆ (3) 6-4, 3-6, 6-3, Berdych (11) - Calleri 7-6 (2), 6-3, Haas -Hrbaty 6-3, 7-6 (6). [I. Mi.]</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Financijski hokus-pokus stigao na naplatu</p>
<p>Optužbe protiv Nevenka Herjavca i Branka Janžeka otvaraju Pandorinu kutiju funkcioniranja sportskih klubova </p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Sve ove godine hrvatski sport, a samim time i nogomet, financijski preživljava »na aparatima« i egzistira na rubu legitimnosti. Vječno nedefinirani status sporta otvarao je sumnje kako je sve zatrovano mitom i korupcijom. </p>
<p>Najnoviji slučaj u Varaždinu, u nogometnom klubu Varteks, i optužbe protiv Nevenka Herjavca i Branka Janžeka da su nesavjesnim poslovanjem pronevjerili 3,6 milijuna kuna iznova otvaraju Pandorinu kutiju funkcioniranja sportskih klubova. </p>
<p>No, ne bismo stavili ruku u vatru da isplaćivanje honorara preko putnih naloga nije česta praksa. Stoga ispada da je u Varaždinu pronađen - Pedro. Jer, malo tko može misliti da su Herjavec i Janžek trpali novac u svoj džep. </p>
<p>Ne tako davno, u proljeće 2000. godine Hajdukovi su čelnici završili u istražnim postupcima. No, bizarnost je što je tada postupak otvorila nova uprava pa je ispalo da je Hajduk tužio sam sebe. To je bilo vrijeme kada je Hajdukova uprava funkcionirala na principu četiri člana HDZ-a te četiri člana HSLS-a i SDP-a, a jezičac na vagi bio je predstavnik Torcide. U takvom neprincipijelnom društvu nije se mogla donijeti nijedna suvisla odluka. Nisu se bavili aktualnim trenutkom kluba već su kopali po prošlim danima i radu uprave prije nje. </p>
<p>Na stup srama postavili su Vedrana Rožića, Ivan Buljana, Bartola Kaleba, a poslije još i Željka Kovačevića. Nije opravdanje, ali u Rožićevo, Buljanovo i Kalebovo doba Hajduk je ispisivao najljepše stranice sportskih uspjeha i plasirao se u četvrtfinale Lige prvaka. Uspjeh na zelenom travnjaku platili su, pak, minusom na računu i potom još završili još u pritvoru. </p>
<p>No, s tom se grupom hajdukovaca prvi put otvorilo pitanje neplaćanja poreza, prireza te uopće načina poslovanja klubova. Te 2000. godine, nakon prve promjene vlasti u Hrvata, velika metla inspektora pročistila je poslovanje u četiri nogometna kluba, Dinamu, Hajduku, Rijeci i Osijeku. Digla se velika medijska prašina, ali su rijetki zakašljali, a procesi traju i traju. Podsjetit ćemo da je u tom prvom naletu Dinamu određeno da državi mora platiti čak 303 milijuna kuna, Hajduku 192 milijuna, a Osijeku i Rijeci po 50 tisuća kuna. </p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Josip Kuže prijeti odlaskom </p>
<p>Dinamovog trenera žestoko je razljutila priča o stanovitom Ivici Brici</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Priča o stanovitom Ivici Brici žestoko je razljutila maksimirskog trenera Josipa Kužea. Većina je medija objavila priču o zagrebačkom amaterskom nogometašu koji je podnio kaznenu prijavu protiv Dinamova trenera zbog pozamašnoga financijskog duga. Prijavu je u međuvremenu povukao, no cijeli je slučaj ovih dana ipak dospio u javnost, što je Kuže, posve razumljivo, teško prihvatio. Štoviše, u srijedu se i izvikao na jednoga maksimirskog izvjestitelja. Kuže tvrdi da je sve svoje dugove vratio, dodavši da će upravo novinari biti razlog što će na kraju sezone napustiti klub. Koliko je ova najava odlaska doista ozbiljna, a koliko tek posljedica trenutačne ljutnje, još ćemo vidjeti. </p>
<p> Činjenica je da se naša javnost doista voli baviti i Kužeovim aktivnostima koje izlaze iz njegova trenerskog djelokruga. No, isto je tako činjenica da, primjerice, niti neprestano povlađivanje organiziranoj navijačkoj skupini baš ne spada u diskurs primjeren prvom treneru Dinama. Pogotovo ako to čini tako neumjereno kao Kuže, i to u ambijentu kad klub mora Uefi plaćati sad već osjetne kazne uslijed divljanja huligana okićenih Dinamovim šalovima. </p>
<p> Odvojimo li, dakle, sve one marginalne teme vezane za glavnoga trenera »plavih« i oslonimo li se samo na njegov opus vezan za samu momčad, kakve ćemo zaključke pronaći? Argumenti mu baš i ne idu u prilog. Već smo pisali da je ta momčad, pod Kužeovim vodstvom, bila i fizički i psihološki posve nepripremljena za ključne utakmice sezone, protiv inače vrlo dobroga francuskog Auxerrea je pokazala potpunu taktičku nemoć, forma uopće nije bila tempirana za glavne dvoboje u sezoni, a i sam je Kuže, po vlastitom priznanju, sudjelovao u selekciji momčadi koju je poveo u tu istu sezonu.</p>
<p> Pritom valja istaknuti da je maksimirski trener imao i objektivne teškoće s ozljedama igrača. I istina je kad Kuže kaže da velik dio tih ozljeda nije usko vezan za njegov program rada, već su doista posljedica nesretnih i nepredviđenih okolnosti.</p>
<p> Ipak, bez obzira na taj kontekst, svejedno je pomalo neobično da je Dinamov trener u 17 utakmica ove sezone uspio izvesti čak 16 različitih startnih postava. Pritom računamo svih devet dosadašnjih ogleda u Hrvatskoj nogometnoj ligi, po jedan u Kupu i Superkupu te šest na europskoj sceni. Jedine dvije utakmice u kojima su »plavi« uspjeli osvanuti u istoj udarnoj jedanaestorici one su protiv Slavena Belupa u prvom prvenstvenom kolu te protiv Arsenala u Londonu u uzvratu 3. pretkola Lige prvaka. Koprivničance je Dinamo svladao s 1-0, dok su »topnici« pobijedili s 2-1.</p>
<p> Najviše nastupa u prvih 11 upisali su Eduardo i Etto. Samo su jednom izostali iz udarne postave, i to u dvoboju protiv litvanskog Ekranasa u Zagrebu. Etto uopće nije igrao, dok je Eduardo u 79. minuti zamijenio Andersona.</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Pletikosa zanimljiv Chelseaju</p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Priča se brzo proširila Poljudom, ali nitko je nije potvrdio. Priča glasi da je rastrošni Chelsea zainteresiran za dovođenje našega reprezentativnog vratara Stipe Pletikose. Naime, dva vratara Abramovičeve »igračke« su ozlijeđena (Čech i Cudicini) i Jose Mourinho traži vratara koji može odgovoriti potrebama kluba gladnog trofeja. </p>
<p>Pletikosa kaže da ga mnogi zovu, ali i da nitko nije spominjao Chelsea. Slično govori i njegov impresario odvjetnik Milan Martinović. No, gdje ima dima ima i vatre, a poznato je i da Martinović ima dobre veze s Chelseajem. Posredovao je kod dolaska Čecha iz Rennesa u londonski klub. Pitanje je i radne dozvole. Pletikosa je nije dobio 31. rujna kad je trebao proći u Fulham. Tada je u razdoblju od dvije godine odigrao samo sedam od 14 utakmica za reprezentaciju. Sada je postotak veći jer je posljednje četiri utakmice igrao te je postotak blizu potrebnih 70 posto. </p>
<p>Ujedno, Chelsea bi zbog svoje izvanredne situacije s ozljedama vratara mogao dobiti dozvolu za licenciranje Pletikose. Problem bi, pak, predstavljali nastupi u Ligi prvaka. Pletikosa nije presretan u Šahtaru, u nesuglasicama je s trenerom Mirceom Lucescuom. Sve dok bude više grijao klupu nego branio, priče poput odlaska u Chelsea će držati vodu. [R. Posinković]</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Chelseaju sudar »divova«</p>
<p>Barcelona je posljednji poraz u Ligi prvaka doživjela pretprošle sezone, također protiv Chelseaja</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Susreti Chelseaja i Barcelone u Ligi prvaka već pomalo postaju tradcija. Treću sezonu zaredom ždrijeb je spojio dvije možda i najjače europske momčadi, ali sada su tenzije ipak bile znatno manje, jer je Liga prvaka tek na početku. Barcelona čak 16 utakmica nije znala za poraz u najjačem europskom natjecanju, a posljednji suparnik kojem su Katalonci morali čestitati bio je - Chelsea. Tada su gledatelji na Stamford Bridgeu vidjeli čak šest pogodaka, a u srijedu je za slavlje Londončana bio dovoljan samo jedan. Autorsko pravo na njega polaže sjajni Didier Drogba koji je u 47. minuti najprije »okrenuo« Puyola, a onda s vrha šesnaesterca poslao loptu iza Valdesa.</p>
<p>U utakmici visokog ritma, engleski je prvak pokazao više od nedorečene Barce. Sav strah zbog izostanka dvojice ozlijeđenih vratara Londončana nije bio opravdan. Portugalac Hilario obavio je svoj posao za »peticu«, već je u prvom poluvremenu »kupio« podršku navijača obranama Messijevog i Xavijevog udarca, a siguran je bio i u nastavku. Mourinhova se momčad ovom pobjedom sasvim približila prvom mjestu u skupini, dok si je Rijkaard malo zakomplicirao život. No, teško je vjerovati da će Werder, koji je sada bodovno izjednačen s Barcom, moći ozbiljnije ugroziti europskog prvaka.</p>
<p>Za Nijemce, koji su sa 2-0 svladali Levski, realnijom se opcijom čini treće mjesto i nastavak života u Kupu Uefe. U Werderovom trijumfu protiv Bugara sudjelovala su obojica hrvatskih nogometaša. Jurica Vranješ igrao od prve minute, a zamijenjen je u 73., dok je Ivan Klasnić ušao na početku drugog dijela, a svoj je doprinos dao dodavši loptu Diegu za drugi pogodak. U dresu Levskog je svih 90 minuta na travnjaku proveo Kutinjanin Igor Tomašić.</p>
<p>Inter je došao do prvih bodova u Ligi prvaka i tako si vratio izglede za plasman u osminu finala. »Crno-plavi« su uraganski krenuli u utakmicu, samo devet minuta im je bilo dovoljno za 2-0 protiv Spartaka. Oba je puta Recoba bio zadužen za asistenciju, a Cruz za pogodak. I kada se činilo da će napokon obaviti posao bez stresa, Mancinijevi su igrači stali. Do kraja utakmice više nisu pogađali mrežu Rusa. Štoviše, već je na početku drugog dijela Pavljučenko smanjio na 2-1, pa su domaći navijači morali strahovati do samoga kraja.</p>
<p>Liverpool i PSV su obavili veliki posao u gostima. Englezi su se radovali u Bordeauxu, a Nizozemci u Istanbulu (Tomas igrao svih 90 minuta) i tako se učvrstili na prve dvije pozicije, prepustivši Francuzima i Turcima borbu za treće mjesto. Valencia i nakon tri kola ima maksimalan učinak, na Mestalli je u srijedu pao Šahtar na čijim je vratima cijelu utakmicu stajao Stipe Pletikosa. Njegov kolega po poziciji, Tomislav Butina, imao je drugačiju sudbinu. Poraz svog Olympiacosa protiv Rome gledao je s klupe. [V. B.]</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Warriorsi i Blazersi se uozbiljili </p>
<p>PORTLAND</p>
<p> – Iako su u pripremnim utakmicama lišeni naboja koji nosi pozitivan rezultat, Portland TrailBlazersi i Golden State Warriorsi odigrali su pravu »ratničku« utakmicu koja je okončana tek nakon produžetka pobjedom gostujuće momčadi sa 124-120. Warriorsi su imali sjajan dvojac Mikea Dunleavyja (32 poena, osam skokova, šest asistencija) i Barona Davisa (30 koševa, 10 skokova, šest asistencija, pet osvojenih lopti), no to je bilo dovoljno tek za slavlje nakon dodatnih pet minuta. Sjajan otpor Warriorsima pružao je Zach Randolph s 27 poena i 12 skokova. </p>
<p>• Ostali rezultati: Orlando – Atlanta 96-100, New York – Boston 116-108, Miami – New Orleans 109-105, Charlotte – Washington 84-100, Dallas – Houston 69-72, LA Lakers – Sacramento 91-96, Phoenix – LA Clippers 96-107. [K. Đ.]</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>ZP Klara novi je sponzor RK Zagreb </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Rukometni je klub Zagreb svakog dana sve stabilniji, zahvaljujući i svojim brojnim sponzorima. Od srijede je popis Zagrebovih sponzora uvećan za još jedno ime, Zagrebačke pekarne Klara. </p>
<p>Zagrebova je uprava u Klarinim proizvodima pronašla sve potrebno za prehranu svojih rukometaša. Uprava ZP Klare je naglasila da je linija proizvoda Klara Natura predviđena za sportaše, a RK Zagreb je vrsni kolektiv koji može pridonijeti afirmaciji tvrtke. Zagrebov direktor Bartol Kaleb i predsjednik Uprave Klare Nikica Perinec potpisali su ugovor na godinu dana, uz mogućnost produženja. Tako će zagrebaši, »potpomognuti« Klarinim croissantima, zdravim punjenim pecivima i žemljicama, dočekati i dvoboj 4. kola Lige prvaka, u Čehovu protiv Medvjeda. Iako znaju da će biti teško, zagrebaši idu u Čehovo po pobjedu. </p>
<p>»Svjesni smo pogrešaka koje smo napravili u Skopju. Uvjeren sam da u Čehovu možemo pobijediti. Mnogi se predaju čim krenu u Moskvu, ali mi nemamo razloga za takvo što«, rekao je Nikša Kaleb. </p>
<p>U srijedu prijepodne Domagoj Duvnjak je u pratnji Zagrebova liječnika Josipa Feldbauera bio na snimanju pete i Ahilove tetive, koje darovitog 18-godišnjaka već dulje muče. </p>
<p>»Ahilova je tetiva upaljena, peta također, uz to i natučena. Malo će ga prišparati na treninzima, ali u subotu će igrati«, objasnio je dr. Feldbauer. </p>
<p>Iva Markulin</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="37">
<p>CIA-i veće ovlasti za ispitivanja terorista</p>
<p>Zakon dopušta suđenje navodnim teroristima na vojnim sudovima</p>
<p>WASHINGTON</p>
<p> - George W. Bush potpisao je u utorak osporavani zakon (Military Commissions Act) kojim CIA dobiva ovlasti za ispitivanja osumnjičenih te kojim se omogućava suđenje osumnjičenima za terorizam na vojnim sudovima.</p>
<p>Bush je tijekom svečanosti potpisivanja u Bijeloj kući branio taj zakon ocjenjujući da je »vitalno oružje« u borbi protiv terorizma, a nakon toga je potpisao tekst zakona »u počast žrtvama 11. rujna«.</p>
<p>Zakon omogućava CIA-i da vodi tajna ispitivanja pribjegavajući metodama koje, prema osporavateljima, graniče s mučenjem. On dopušta Bushu mogućnost interpretacije međunarodnih zakona o odnosu prema zatvorenicima.</p>
<p>Dopušta suđenje navodnim teroristima na vojnim sudovima, no ne zahtijeva da svakog od njih brani odvjetnik. Prema Bushevim riječima, zakon omogućava obavještajnim profesionalcima da ispituju osumnjičenike bez straha da će im kasnije zbog toga biti suđeno. </p>
<p>»Ovaj zakon nabraja precizno definirane prekršaje koji će se u odnosu prema pritvorenicima smatrati zločinima tako da naši istražitelji koji ispituju uhićene teroriste mogu izvršavati svoje dužnosti u punom zakonskom opsegu«, naglasio je Bush. Bijela kuća nije pojasnila o kakvim je metodama ispitivanja riječ no Bush je naglašava kako »SAD ne provodi torturu«. »Svaki član Kongresa koji je glasao za ovaj zakon pomogao je našoj zemlji da bude sposobna za ispunjavanje zadaća koje nam je zadala povijest. Neki su glasali za ovaj zakon iako je većina u njihovoj stranci bila protiv«, naglasio je Bush. »Ovim zakonom Amerika naglašava odlučnost da dobije rat protiv terorizma«, kazao je Bush. [AFP/Hina/M.B.]</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>SAD traži hitnu primjenu sankcija </p>
<p>Rusija pozvala Sjevernu Koreju da donese »racionalnu odluku« </p>
<p>Američka državna tajnica Condoleezza Rice pozvala je u srijedu u Tokiju na hitnu primjenu sankcija protiv Sjeverne Koreje zbog njenog nuklearnog pokusa od 9. listopada. </p>
<p>»Odlučni smo zajedno raditi, ali i s ostalim zemljama, na hitnoj provedbi učinkovitih mjera sadržanih u rezoluciji 1718«, izjavila je Rice na konferenciji za novinare nakon razgovora sa japanskim ministrom vanjskih poslova Tarom Asom. </p>
<p>Sankcijama je predviđena stroga kontrola brodova koji ulaze ili izlaze iz sjevernokorejskih luka kao i blokada financijskih računa osoba ili tvrtki povezanih s tim programom. </p>
<p>Od Pyongyanga se traži odustajanje od nuklearnog programa a sankcije se mogu ukinuti tek kada međunarodni inspektori potvrde da je Sjeverne Koreja to doista i učinila. Takvu vrstu kazne komunistički režim u Pyongyangu nazvao je »objavom rata« a zaprijetio je izvođenjem još jednog nuklearnog pokusa. </p>
<p>U srijedu je Rusija pozvala Sjevernu Koreju da donese »racionalnu odluku« kako bi izbjegla »put nuklearne konfrontacije« i izišla iz krize. I japanski ministar vanjskih poslova Aso pozvao je vlasti u Pyongyangu na suzdržanost i poručio da su on i državna tajnica Rice mišljenja da se Pjongjang mora suzdržati od akcija koje bi samo dodatno pogoršale aktualnu situaciju. </p>
<p>Aso i Rice su također pozvali Sjevernu Koreju da se »bezuvjetno« vrati za pregovarački stol »šestorke« (obje Koreje, SAD, Rusija, Kina, Japan).</p>
<p>U četvrtak američka državna tajnica dolazi u Seoul kako bi južnokorejske vlasti pokušala pridobiti na sudjelovanje u kontroli sjevernokorejskih brodova. Potom će posjetiti Peking i Moskvu kako bi i te zemlje pridobila za što strožu primjenu sankcija. [M. Barišić]</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Amerikanci planiraju povratak na Mjesec i misiju na Mars</p>
<p>Američki predsjednik George Bush potpisao je novi dokument o svemirskoj politici koji stavlja naglasak na nacionalnu sigurnost Sjedinjenih Država i odbacuje bilo kakve buduće pregovore koji bi mogli ograničiti njihovu slobodu u svemiru, prenosi Washington Post. Uz to, nova politika teži povratku na Mjesec te eventualnoj ljudskoj misiji na Mars. </p>
<p>Kako stoji u dokumentu cilj je ojačati američko vodstvo u svemiru i osigurati daljnji razvoj nacionalne sigurnosti. Uz to nova svemirska politika trebala bi osigurati neometane američke operacije u svemiru koje bi štitile njihove državne interese.</p>
<p>Iako mnogi smatraju da je dokument korak bliže svemirskom naoružavanju, Washington je odbacio takva nagađanja. »Nova svemirska politika nema veze s razvojem i postavljanjem oružja u svemiru«, prenosi Washington Post izjavu neimenovog visokog američkog dužnosnika. Ipak, Theresa Hitchens, direktorica neovisnog Centra za obrambene informacije smatra da ovakva svemirska politika još više otvara vrata strategiji svemirskog rata te ima prilično unilateralan prizvuk. </p>
<p>Busheva svemirska politika podržava korištenje nuklearne energije kako bi se povećala mogućnost istraživanja svemira. Iskorištavanje nuklearne energije, stoji u dokumentu, bit će u skladu s američkom nacionalnom sigurnošću, a uključivat će i moguće rizike.</p>
<p>Sjedinjene Države upozoravaju i na sve veću količinu krhotina u svemiru koje posade ostavljaju iza sebe. Smeće u orbiti predstavlja opasnost za sigurno korištenje svemirskih kapaciteta te dovodi u pitanje sigurnost svemirskih misija. </p>
<p>Relja Dušek</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Pobjeda vladajućih konzervativaca</p>
<p>Grčko ministarstvo unutarnjih poslova priopćilo je rezultate lokalnih izbora održanih prošloga tjedna. Građani su birali gradonačelnike u većim gradovima, načelnike općina, te vijećnike u tijelima lokalne uprave i samouprave u oblastima. Prema konačnim rezultatima, stranka desnoga centra Nova demokracija osvojila je većinu u 26 okruga, a lijeva oporbena stranka PASOK dobila je većinu u 17 oblasti. </p>
<p>Od pojedinačnih rezultata izbor, zanimljivo je napomenuti da je Nova demokracija zadržala mjesto gradonačelnika Atene. Njezin kandidat Nikitas Kaklamanis dobio je 46,1 posto glasova, a PASOK je zadržao mjesto gradonačelnika Pireja jer je njegov kandidat Panajotis Fasulas osvojio 45 posto glasova. </p>
<p>Gradonačelnik Soluna morat će se birati u drugom krugu izbora jer nijedan od kandidata nije dobio potreban postotak glasova. Procjenjuje se da bi tu konačnu odluku mogli dati pristaše Komunističke partije koja nema izgleda da pobijedi u utrci za gradonačelnika Soluna, ali bi njeni pristaše mogli biti presudni u trci preostala dva kandidata. </p>
<p>Drugi krug izbora održat će se sljedeće nedjelje u sedam oblasti, a analitičari predviđaju da bi u njih pet Nova demokracija također mogla osvojiti većinu. Rezultati lokalnih izbora pokazuju da Nova demokracija uvjerljivo vlada političkom scenom u Grčkoj i da ima snažnu podršku građana na državnom i lokalnom nivou. </p>
<p>Nema posebnih podataka kako su glasovali grčki državljani albanskog, makedonskog ili turskog porijekla. Oni ne mogu imati nacionalne političke stranke u Grčkoj niti su priznati kao nacionalne manjine, no vjeruje se da svoje glasove uglavnom poklanjaju lijevom PASOK-u.</p>
<p>Aleksandar Milošević</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Sarajevo još ne zna tko će formirati vlast</p>
<p>Na formiranje budućih vlasti utjecat će stavovi i o eventualnim ustavnim promjenama u BiH</p>
<p>SARAJEVO (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Premda je od izbora prošlo već 18 dana, još uvijek je neizvjesno tko će i na kakvom programu formirati novu vlast u BiH. Ovakvoj neizvjesnosti pridonijelo je i Središnje izborno povjerenstvo koje je kasnilo s objavom konačnih službenih rezultata izbora održanih 1. listopada. Međutim, tome je pridonijela još više komplicirana raspodjela političke moći u državi, odnosno raspored mandata koji se da naslutiti temeljem preliminarnih rezultata.</p>
<p>SNSD Milorada Dodika, koji je apsolutni izborni pobjednik u Republici Srpskoj (RS), gdje će u Skupštini imati natpolovičnu većinu, lako će formirati vlast u tom entitetu. No, pitanje je s kim će Dodik koalirati na državnoj razini, budući da je za formiranje središnje vlasti nužno savezništvo sa strankama iz Federacije BiH.</p>
<p>Po informacijama koje su procurile iz SNSD-a, Dodik bi radije u koaliciju s SDP-om BiH Zlatka Lagumdžije, nego sa SDA Sulejmana Tihića i Strankom za BiH Harisa Silajdžića koje su načelno dogovorile poslijeizbornu koaliciju. No, SNSD i SDP neće imati dovoljno zastupnika za formiranje vlasti na državnoj razini, pa će Dodik najvjerojatnije morati ući u neku vrstu savezništva sa Silajdžićem. S njim je inače u predizbornom razdoblju vodio oštre okršaje jer obojica zastupaju posve oprečne političke programe. Jedan je za veću samostalnost, pa i odcjepljenje RS, drugi je za Bosnu i Hercegovinu bez entiteta.</p>
<p>Dodik traži za svoju stranku mjesto predsjedatelja Vijeća ministara, najvjerojatnije bi to trebao biti Nikola Špirić, ali je skeptičan o mogućoj koaliciji sa Silajdžićevom strankom. »Ako u Vijeću ministara budu i predstavnici Stranke za BiH, onda će biti vrlo teško raditi jer su naši koncepti potpuno suprotstavljeni«, izjavio je Dodik. </p>
<p>No, neki drugi članovi njegove stranke nisu odbacili mogućnost saveza sa Silajdžićem, pa je tako član Glavnog odbora SNSD-a Rajko Vasić slikovito pojasnio kako »u politici nema gadljivosti«. U svakom slučaju na formiranje budućih vlasti, pa i na finalizaciju pregovora o koaliciji Tihićeve i Silajdžićeve stranke, utjecat će stavovi o eventualnim ustavnim promjenama u BiH. Od toga će ovisiti i kako će se postaviti vodeće hrvatske stranke, HDZ1990 Bože Ljubića i HDZ Dragana Čovića. Ove bi stranke s hrvatskim predznakom mogle biti ključni jezičak na vagi prilikom formiranja novih vlasti, a nije isključena mogućnost da oba HDZ-a uđu u istu koaliciju sa srpskim i bošnjačkim strankama na državnoj razini. Naposljetku, nije isključena niti mogućnost da vlast na državnoj i entitetskoj razini formiraju različite koalicije, što ne bi nimalo pridonijelo političkoj stabilnosti. </p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="42">
<p>Zdrava škola</p>
<p>Ekoproizvođač Marijan Radanec pokrenuo je projekt »Nek domaće voće naša djeca toče«, pa će se u bjelovarskim školama uskoro nuditi sokovi od ljekovitog bilja</p>
<p>U slikovitom mjestašcu Puričani nedaleko od Bjelovara na imanju ekoproizvođača Marijana Radanca uvelike se razmišlja o zdravlju. Taj dugogodišnji ekoproizvođač biljnih namaza, octa od bobičasta voća, bioprutića od žitarica i meda, te drugih proizvoda pokrenuo je akciju kojom će se, ponajprije, u bjelovarskim školama učenici moći gostiti prirodnim voćnim sokovima. Akcija se zove »Nek domaće voće naša djeca toče«. Umjesto nezdravih napitaka tamošnji će školarci moći u automatima s napicima kupiti zdrave ljekovite sokove »Bionada« i »Zdravko«. </p>
<p>»Zdravko je zapravo zdrava kola, jer to i slična pića mladi piju bez obzira na njegov loš učinak. Treba ih zato od malena poučavati konzumiranju zdravih namirnica«, kaže Radanec, član Udruge voćara Bjelovarsko-bilogorske županije i predsjednik Udruge »Ekokultura«. Projekt je dobio podršku Ministarstva prosvjete i športa, zdravstva te Ministarstva poljoprivrede i šumarstva. Bjelovarski će učenici već od iduće školske godine moći uživati u »Bionadi« i zdravoj koli koja je već na tržištu. Mladi su danas podložniji bolestima, a djeca »odana« štetnim gaziranim pićima, kada se tome pridoda nezdrava prehrana, projekt se čini opravdanim. Da bi potpuno zaživio, treba mu pružiti financijsku potporu. »Zdravko« je, kaže naš sugovornik, načinjen od crna ribizla, bazge i višnje tako da podsjeća na kolu. Spravljen je od izvorske vode s Pohajdina vrela s kojeg obitelj Radanec pripravlja i ostale sokove. Sok je obogaćen i vitalizatorom koji je osmislio naš sugovornik što se diči s čak nekoliko inovatorskih patenata. S pomoću vitalizatora, kaže, voda se pročišćava, »bez kamenca je i klora pa je gotovo u idealnom kemijskom stanju«. </p>
<p>Vitalizatori »vitea« će se moći uskoro naći i na tržištu pa će se moći koristiti za pripremu različitih napitaka. Naši nam domaćini predlažu napitke od matičnjaka, mente, trpuca i lišća komorača koje je dobro koristiti svježe, jer sušenjem gube dio ljekovitosti. </p>
<p>U oazi zdravlja obitelji Radanec raste četrdesetak vrsta začinskih trava od mente, origana, estragona, divizme, boreča, komorača do kadulje, dragoljuba... </p>
<p>U mirisima opijajućem vrtu ta je obitelj napravila i pojilo za ptice, a rajsku sliku upotpunjuje i kućica za ose koje vrijedno oplemenjuju vrt. Imanje, čiji je nadsvođeni dio nazvan hotel »Bumbar«, često posjećuju školarci, studenti i mnogi znatiželjnici željni okusa prirode. Da ih tamo doista ne nedostaje potvrđuju brojni ekoproizvodi - bilogorski liker s mladim orasima, medom i bazgom. Za uspjeh izvanredna okusa zaslužan je koštunjavi orah. Svakako treba probati vino od bazge te pivo za dijabetičare od čičoke, spravljeno bez alkohola i šećera s prirodnim inulinom koji ga regulira. Vinjak od žita, ječma i malo pšenice također je dio ekoloških proizvoda koji svoju tamno žutu boju zahvaljuju hrastovoj bačvi. U »Bumbaru« se održavaju ekoradionice u prirodi gdje se školarci poučavaju funkcioniranju životnog biolanca. Tako mnogim posjetiteljima za oko najprije zapne mravinjak koji je tamo već dva desetljeća kao znak kemijski netretirana tla. U obilju povrtnica poput crne rotkve, mahuna, peruanske jagode, daikona, cvjetače i drugih, svoj objed nerijetko pronalaze i srne. One iz obližnje šume pohode obiteljsko imanje brsteći biljnu ponudu. Nedavno su se uvelike počastile mahunama tako da se nakon njih nije imalo što brati. Na sreću, tako nije bilo i s bobičastim voćem od kojeg spravljaju glasovit ocat, bogat okusom crnog ribizla i bazge koja ima tri puta više željeza nego kupine. Priroda čovjeku daje mnoga ljekovita dobra, kaže naš sugovornik i dodaje da je na nama da ih prihvatimo ili ne. Osluškivanjem njena bila ta je obitelj sljubila okuse mlada proljetnog bilja poput srijemuše (medvjeđi luk) i mlada sira od soje. Srijemuša im je poslužila za izradu namaza »Biljovita«, a cikla, paprika i daikon izrodili su se u mješavinu nazvanu »chutny« dobru za dijabetičare. Medvjeđi je luk vrlo tražen proizvod koji okusom podsjeća na bijeli luk. Raste u hladovini i na odgovarajućim šumskim mjestima s vlažnim tlom. Upravo o njemu na svojem imanju vrijedna obitelj vodi računa pa ga redovito kompostira. Imaju, kako kažu, nekoliko »hrpa« biootpada koji im svrhovito obogaćuje tlo. Biootpad razvrstavaju, kompostiraju i potom recikliraju na imanju. Hrpe, kažu, zalijevaju određenom koncentracijom mikroorganizama koji se kupe kao tekućina. U umrtvljenom su stanju pa kad im se još doda melasa od šećerne trske uvelike se namnože. </p>
<p>Kompostiraju korijenje zelja, paprike s peteljkama, rajčicu i druge plodove. Treba, objašnjavaju, oko godinu dana da se hrpa prirodnim putem razgradi u kvalitetan kompost. Međutim, metoda glasovita Japanca prof. Higa ubrzala je takvo rastvaranje. On je, naime, iz zemlje »uzeo« mikroorganizme i pohranio ih u bocu, higijenski ih održavao i stvorio tzv. korisne mikroorganizme. Tlo gdje oni »vladaju« je bez bolesti, kaže naš sugovornik. Dodaje da bi sve bilje uspijevalo i darovalo plodove potrebno je mnogo rada i ljubavi prema prirodi. Oni su je, kaže Marijan Radanec, oduvijek imali pa su, nakon što su se vratili iz Njemačke, sretni da mogu raditi na svojoj zemlji. Jako su ponosni na brojne biljne vrste koje uzgajaju na svojem polju podijeljenom u četiri dijela. Na prvom dijelu uspijevaju lisnate povrtnice (raštika, blitva), drugi je cvjetni (cvjetača, brokula, salate...), na trećem se rumene rajčice, paprike, patlidžani, a na četvrtom je korjenasto povrće. Uzgajaju i plemenite bundeve kojih, otkrivaju, imaju četiristotinjak vrsta.</p>
<p>Bionada od voća</p>
<p>Jedna od voćki kojom se diči bjelovarska obitelj jest i tzv. vrbotrn narančasto bobičasto voće. Poznat je i kao velevoće zbog minerala, vitamina i enzima kojima obiluje. Posebno je bogat vitaminima iz skupine B 12 koji su važni za jačanje imunološkog sustava organizma. To je voće osobito dobro za bolesnike s malignim oboljenjima, jer, među ostalim, pročišćava organizam. Jedan od napitaka spravljen od tog voća je »Bionada« kojeg se može popiti do pola litre na dan. Vrbotrn, kaže Radanec, melju posebnom miješalicom i potom je sljube s medom koji se u drugom slučaju ne smije grijati.</p>
<p>Snježana Rajačić</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Ne razvodim se!</p>
<p>Ruski tajkun s britanskom putovnicom našao se u središtu medijske pozornosti zbog 17 godina mlađe manekenke</p>
<p>Najprije su novinari »iskopali« da se vlasnik nogometnog kluba Chelsea, 39-godišnji Roman Abramovič zaljubio u djevojku tenisača Marata Safina, 23-godišnju manekenku Dariju Žukovu. Potom su napisali da je supruga najbogatijeg Rusa na svijetu zatražila razvod nakon 15 godina braka, a taj bi razvod, prema nekim procjenama, stajao ni manje ni više pola njihova imetka, a on se broji u oko 15 milijardi eura. A onda je 11. najbogatiji čovjek na svijetu odlučio stati na kraj glasinama, te rekao svom glasnogovorniku da okupi novinare i da im poruči kako su ga povrijedile tvrdnje da njegova supruga Irina Malandina traži razvod. </p>
<p>»Niti jedan član obitelj Abramovič nije podnio zahtjev za razvod, niti je itko od njih pošao u odvjetnički ured Sears Tooth, ili bilo koji drugi«, stoji u Abramovičevu objašnjenju koje se nadovezalo na napise objavljene toga dana da je Irina Malandina viđena kako izlazi iz toga londonskog ureda. »Žao nam je što ste se uopće upleli u privatni život Abramoviča«.U utorak je »News of the World« objavio da je Malandina nekoliko puta posljednjih dana posjetila odvjetnički ured, te da im je dala instrukcije kako bi što prije trebali kontaktirati njezina supruga. Također u članku stoji da je Abramoviča nazvala »Mr. Payout«, odnosno gospodin isplata. U Sears Toothu pak nisu bili spremni komentirati te vijesti, pozvavši se na Raymonda Tootha, poznata odvjetnika za razvode koji je u tom trenutku bio na sudu pa se nije mogao javiti. </p>
<p>Irina Maladina i Roman Abramovič vjenčali su se početkom 1990. godine, kada je budući bogataš napustio svoju bivšu suprugu Olgu. Tada su se preselili u dvosobni stan njezine majke, a Olga je rekla da nikada nije tražila niti dobila jednu jedinu rublju od svoga bivšeg supruga. Abramovič je danas drugi najbogatiji stanovnik Velike Britanije, prvi najbogatiji Rus i 11. najbogatiji čovjek na svijetu, a do bogatstva je došao prodavanjem nafte i aluminija u vrijeme raspada Sovjetskog Saveza. Abramovič, koji je rano izgubio oca i majku, a odgojio ga je stric, sa sadašnjom suprugom ima troje djece, a iz braka s Olgom dvoje.</p>
<p>Kada su se upoznali, Irina je bila stjuardesa Aeroflota, a Abramovič bivši »kralj crnoburzijanaca«. Danas Abramovič posjeduje sedam kuća (u Engleskoj, Francuskoj, Rusiji i Njemačkoj), dva mlažnjaka i dva helikoptera, samo za njega napravljen rolls royce i tri luksuzne jahte u vrijednosti 70 milijuna dolara, dok ovih dana očekuje dovršetak gradnje četvrte koja će vrijediti oko 100 milijuna dolara. Tajkun je prošli vikend viđen u Dubrovniku u društvu svoje kćeri, a glasine o tome kako mu je želja kupiti kuću u Gradu navodno padaju u vodu, jer Abramovič je našao ljepše utočište u Crnoj Gori. To što s njima u Dubrovniku nije bila i Abramovičeva supruga samo je ulje na vatru koju su novinari već uvelike rasplamsali. Pokažu li se glasine o razvodu točnima, golemo poslovno carstvo Romana Abramoviča moglo bi se raspasti. Iako, ruku na srce, ostat će mu još jedna golema svota o kojoj običan čovjek ne može ni sanjati. </p>
<p>Petra Boić Petrač</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="44">
<p>Vraćanje duga otkrilo ubojicu</p>
<p>Velika dugovanja, vjerojatno nastala zbog sklonosti kockanju, motiv su zbog kojeg je razbojnik upao u poslovnicu Fine u Đurđevcu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »U jutarnjim satima u koprivničko-križevačku policiju priveden je D. D. (33) koji živi u okolici Đurđevca i za kojeg smo sigurni da je počinio gnusna ubojstva zaštitara i građanina u poslovnici Fine u Durđevcu«, izjavio je u srijedu na izvanrednoj konferenciji za novinare u Ravnateljstvu policije u Zagrebu ravnatelj policije Marijan Benko, koji nije naveo identitet osumnjičenoga, a neslužbeno doznajemo da je riječ o Draženu Dorčecu.</p>
<p>Podsjetimo, u subotu u 9.17 sati maskirani je razbojnik ušao u đurđevačku poslovnicu Fine i hicima u glavu usmrtio stranku Ivana Matiševa i zaštitara Sokol Marića Miroslava Benšića, koji je preminuo u koprivničkoj bolnici.</p>
<p>Nakon četiri dana danonoćne potrage i istrage, osumnjičeni je u srijedu uhićen na poslu, u jednoj privatnoj tvrtki gdje radi kao skladištar, te je priveden u policiju.</p>
<p>Kriminalističkom su obradom pronađeni dokazi kao što su kapa »fantomka«, novac i niz drugih dokaza, na osnovu čega je policija nedvojbeno utvrdila da je masakr u poslovnici Fine počinila upravo uhićena osoba. </p>
<p>Ravnatelj je dodao da je na obavijesnom razgovoru osumnjičeni u nazočnosti odvjetnika djelo i priznao. </p>
<p>Premda policija navodi da je motiv ubojstva bilo veliko dugovanje osumnjičenoga, koji je bio sklon kockanju, neslužbeno smo doznali kako je dugovanje bilo povod razbojstvu, dok je strah osumnjičenoga, nakon što je primijetio zaštitara kojeg otprije poznaje i koji bi ga mogao prepoznati, bio »okidač« za ubojstvo. Umirovljenika pak je navodno ubio jer mu nije htio predati novčanicu od 1000 kuna. Ukupno je, doznaje se od zamjenika ravnatelja policije Ivana Nađa, osumnjičeni iz Fine odnio više od 300.000 kuna, no, kako je rečeno, dugovao je mnogo više. Od ukradenog je novca u jednoj klijeti pronađeno 180.000 kuna. </p>
<p>Nakon surovog dvostrukog ubojstva, za koje Benko ističe da je po načinu počinjenja iznenadilo i samu policiju, počinitelj se mirno pojavio na poslu. U otkrivanje počinitelja odmah su se uključili svi djelatnici PU koprivničko-križevačke, okolnih policijskih uprava te policije susjednih zemalja. </p>
<p>Kako neslužbeno doznajemo, u otkrivanju počinitelja pomogla je i osoba koja je dojavila da joj osumnjičeni već neko vrijeme duguje novac te da ga je odjednom vratio. To je policiji, kao i niz drugih dokaza, ali i ubojičino priznanje bilo dovoljno da nedvojbeno utvrdi o kome je riječ. </p>
<p>Osumnjičeni, rečeno je na konferenciji, dosad nije kazneno evidentiran.</p>
<p>Obrađeno više od 800 osoba</p>
<p>Unatoč uhićenju, kriminalistička obrada i dalje traje i na terenu, ali i kroz obavijesne razgovore kako bi se utvrdilo je li osumnjičeni imao pomagače. Tijekom dosadašnje kriminalističke obrade pretraženo je više od 700 automobila, te je obrađeno više od 800 osoba uključujući i poligrafska testiranja. </p>
<p>Mladen BokulićŽeljko Krušelj</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Maloljetnici pokušali zgaziti policajca </p>
<p>Policajci su u vozilu zatekli 14-godišnjeg Roma i isto toliko starog Albanca</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Dvoje bjegunaca iz Doma za odgoj djece i mladeži u Puli, u utorak su na području Rovinja ukrali »yugo 45 koral«, pulskih registracijskih oznaka, i njime se dovezli do Zagreba.</p>
<p> Samoborski prometni policajci u utorak su obavljala redovite zadaće, a oko 13.50 sati, u Rakitju, u ulici dr. Franje Tuđmana, primijetili su ukradeni »yugo 45«, kojeg je palicom »stop« pokušao zaustaviti 40-godišnji prometni policajac.</p>
<p> Umjesto da zaustave vozilo, maloljetni vozač počeo je ubrzavati, a u jednom trenutku automobilom je krenuo na policajca. Kako bi izbjegao udar, policajac se prvo maknuo s ceste, no kako je dvojac bio uporan u svojoj namjeri, morao se baciti između stupova nadvožnjaka. Pokrenuta je policijska potjera, no nije trajala dugo.</p>
<p> U mjestu Novaki, na križanju ulice dr. Franje Tuđmana i Cvjetne ulice, zbog prevelike brzine »yugo« je sletio s ceste i udario u prometni znak »stop«, a policajci su u vozilu zatekli 14-godišnjeg Roma i isto toliko starog Albanca. </p>
<p>Maloljetnički dvojac je uhićen i odveden u PP Samobor, a kasnije su smješteni u Doma za odgoj djece i mladeži u Dugavama, gdje će i ostati do završetka kriminalističke obrade. Kako smo doznali 40-godišnji prometni policajac lakše je ozlijedio rame i koljeno. </p>
<p>Suzavcem na policajca</p>
<p>Na terasi »Charlija«, u Gajevoj ulici, u utorak, oko 21 sat, vidno pijan Petar P.(24) suzavcem je napao policajca jer ga je htio zaustaviti u razbijanju inventara terase i obližnjeg kafića. Prema izvješću zagrebačke policije, Petar P. je na terasi slastičarnice prevrnuo stol i stolice, a zatim je staklenu posudu za <FONT COLOR="#CC3300"><b>šećer</b></FONT> bacio u šank. Policajac, kojeg je pozvao vlasnik lokala, ga je pokušao smiriti i kada je zatražio osobnu iskaznicu, Petar P. ga je poprskao suzavcem i počeo vrijeđati. Izgrednik je ubrzo savladan i vezan, te je odveden, najprije u I policijsku postaju Centar, a zatim je prevezen u psihijatrijsku bolnicu Vrapče, gdje je zadržan na triježnjenju. Policija je protiv izgrednika podnijela zahtjev za pokretanje prekršajnih postupaka.</p>
<p>Zvonimir Kosinjski</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Filipović : Nervozan sam, vratite me u pritvor</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Zbog »krize« koju u remetinečkom pritvoru proživljava »skidajući« se sa heptanona, kako tvrde dobro upućeni, jedan od okrivljenika za ubojstvo dvojice zaštitara u krvavoj pljački Fine u rujnu 2005. Nenad Filipović (38), u srijedu nije mogao sudjelovati raspravi na zagrebačkom Općinskom sudu, gdje ga se tereti za pucnjavu iz 1992. </p>
<p>Suđenje bivšem časniku specijalnih postrojbi HV - a nastavit će se tako tek kada se Filipovića vještači psihijatrijski. Kada je u sudnicu uveden doslovno u okovima oko ruku i nogu, najprije se sucu Vjeranu Blažekoviću obratio riječima: »Hoću da me se vrati u pritvor, ne razumijem optužnicu i nervozan sam«. Policijska ga je pratnja potom izvela na sudski hodnik da se smiri, a kada je po Filipovićevu povratku, sudac u zapisnik htio unijeti da je nesposoban za raspravu zbog liječenja od ovisnosti, Filipović se usprotivio. »Ne liječim se od ovisnosti već od PTSP - e«, rekao je. Podsjetimo bivši časnik specijalnih postrojbi HV - a, zajedno sa Nedeljkom Vukadinovićem (39) optužen zbog incidenta koji se dogodio u svibnju1992. , kada je iz pištolja Titan nkrižanju Vukovarske i Držiževe ulice isplio nekoliko hitaca u karoseriju i gume </p>
<p>Renaulta 4, a potom i pretukao jednog od putnika. Drugookrivljeni mu je »čuvao leđa« i dalje pucavši u automobil, a incident je završio tako što je jedan od muškaraca iz »renaulta« Idriz Kurtović Vukadinoviću oteo pištolj i ranio ga u leđa dok je bježao. </p>
<p>Anita Krmek</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Optužnica ubojici supruge</p>
<p>VARAŽDIN</p>
<p> - Županijsko državno odvjetništvo u Varaždinu podiglo je optužnicu protiv Vlade Matića (44) zbog ubojstva, pokušaja ubojstva te nedozvoljenog posjedovanja oružja i eksplozivnih tvari. Tereti ga se da je 29. svibnja ove godine oko 17, 45 sati u obiteljskoj kući u Mađarevu hicima iz automatske puške ubio svoju suprugu Katicu, s kojom se prethodno posvađao, te teško ranio kćer Aleksandru. Potom je otišao do susjedne kuće Đurđice Topolovec te u nju ispalio metak, a život joj je spašen zahvaljujući hitnoj liječničkoj intervenciji. U optužnici se navodi i da je tijekom Domovinskog rata, kao pripadnik Hrvatske vojske, po završetku akcije Oluja i povratku kući, sa sobom donio automatsku pušku Crvena zastava - Kragujevac, s pripadajućim spremnikom i neutvrđenim brojem metaka. Matić je inače nakon počinjenja djela pobjegao, a uhićen je 3. lipnja u Jelenščaku. [Mihaela Zagoršćak]</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Mišo Broz tužio Grad Zagreb</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Nakon neuspjelog mirenja u sporu kojeg je sin Josipa Broza Aleksandar Mišo Broz (65), radi povrata svoje imovine u Ulici Kerestinečkih žrtava u Gajnicama, pokrenuo protiv Grada Zagreba u srijedu je na zagrebačkom Općinskom sudu počelo suđenje. Riječ je o zemljištu od 200 metara kvadratnih sa kućom, koju je sin pokojnog predsjednika Tita ustupio Gradu koji je tamo trebao izgraditi Memorijalni Centar. </p>
<p>Centar nikada nije izgrađen, a Grad se »upisao« kao vlasnik. »To je moja rodna kuća, kuća u kojoj je moj otac živio do 1941. Osim toga, iz nje su u partizane otišli i Nazor i Kovačić«, rekao je Broz. [Anita Krmek]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="49">
<p>Dioničarima u jednom danu 15 milijardi kuna</p>
<p>Procjenjuje se da će od oko dvije milijarde eura koliko će biti ukupno uplaćeno dioničarima Plive oko 800 milijuna eura biti efektivno konvertirano iz deviza u kune</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Središnja depozitarna agencija (SDA) objavila je dnevni raspored sustava prijeboja i namire za dan kada bi trebali biti isplaćeni dioničari koji su prihvatili ponudu Barra za preuzimanje Plive, odnosno 24. listopada, kada će SDA morati u samo jednom radnom danu zaprimiti ukupni novčani iznos, obaviti preknjižbu dionica te isplatiti dioničare.</p>
<p>SDA je uobičajene termine promijenila kako bi se cijela transakcija isplate dioničara Plive, vrijedna više od 15 milijardi kuna, provela u jednom radnom danu, a kako bi se izbjeglo da banka na čiji će račun Barr položiti novac, odnosno one koje vode račune prodavatelja - nerezidenata, na njih moraju izdvojiti graničnu obveznu pričuvu.</p>
<p>Ujedno, obavljanje transakcije u jednom radnom danu najavljeno je i iz Hrvatska narodne banke, uz pojašnjenje kako se na taj način žele izbjeći velike oscilacije tečaja i kamatnih stopa neposredno prije i nakon transakcije.</p>
<p>Naime, uobičajeno je da se kod preuzimanja sredstva za isplatu dioničara polažu na račun u banci dan ranije, no u ovom bi slučaju Barr novac trebao položiti 24. listopada ujutro.</p>
<p>Stoga je otvaranje sustava SDA umjesto u 8 sati ujutro pomaknuto na 9 sati, kada će započeti i namira transakcija razvrstanih u postupak pojedinačne namire bez plaćanja, dok će pola sata kasnije započeti namira uz plaćanje.</p>
<p>Cijeli posao trebao bi biti dovršen do 19 sati, kada se zatvara sustav SDA, a do kada bi i sve dionice Plive trebale biti prebačene Barru.</p>
<p>Pritom iz SDA upozoravaju da novčana sredstva koja poslovne banke od SDA zaprime putem HSVP-a (Hrvatski sustav velikih plaćanja) za račune svojih klijenata nužno promptno rasporediti, kako bi neto prodavatelji (brokeri i banke) bili u mogućnosti zaprimljena sredstva proslijediti kroz sustav NKS-a (Nacionalni klirinški sustav) na račune prodavatelja (dioničara) s istim datumom valute.</p>
<p>Naime, navode iz SDA, »rok za zaprimanje naloga za provedbu s tekućim datumom valute je često 14 sati, ovisno o banci koja pruža usluge platnog prometa, te postoji mogućnost da član sudionik neće stići izvršiti plaćanje prema klijentu s tekućim datumom valute«.</p>
<p>Procjenjuje se da će od oko dvije milijarde eura koliko će biti ukupno uplaćeno dioničarima Plive oko 800 milijuna eura biti efektivno konvertirano iz deviza u kune, a dio tog iznosa ponovno iz kuna u devize.</p>
<p>Stoga je iz HNB-a najavljeno da će nakon toga uslijediti intervencija, u cilju steriliziranja povećane kunske likvidnosti na domaćem tržištu. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Mjerenjem do stvarne potrošnje</p>
<p>Nova tehnologija pogodna je jedino za novogradnje priključene na toplinsku mrežu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Imati što jeftinije grijanje i toplu vodu s mogućnošću individualnog podešavanja topline i mjerenjem potrošenog, dugogodišnji je san oko sto tisuća kućanstava kojima toplinsku energiju i toplu vodu osiguravaju HEP Toplinarstvo ili gradske toplane.</p>
<p>Tim više što toplinarske tvrtke sve češće traže poskupljenje grijanja, na što Vlada zasad ne pristaje.</p>
<p>Zato će potrošače vjerojatno razveseliti mogućnost da konačno dobiju mogućnost individualne kontrole i mjerenja grijanja uz niže cijene po uzoru na europsku praksu.</p>
<p>HEP Toplinarstvo razvilo je nove toplinske podstanice za stanove, koje u potpunosti individualiziraju potrebe za grijanjem i pripremom tople vode, te svakom potrošaču u stambenoj zgradi omogućavaju potpunu kontrolu i mjerenje ukupno potrošene toplinske energije.</p>
<p>Prema riječima tehničkog direktora zagrebačkog pogona HEP Toplinarstva Roberta Vuka, »nova toplinska podstanica u potpunosti je pandan kombi-bojleru na plinskom etažnom grijanju, a posjeduje mnoge prednosti kao što su nepostojanje otrovnog i eksplozivnog plina, ložišta sa dimnim plinovima, ne zauzima prostor u stanu jer se ugrađuje u zid, a održavanje je uključeno u cijenu grijanja«.</p>
<p>No, potrošačima je vjerojatno najvažnija mogućnost uštede. Mjerenja stručnjaka HEP Toplinarstva pokazala su da su troškovi u prvoj stambenoj zgradi u zagrebačkim Dugavama u čijih je 46 stanova primijenjena nova tehnologija tijekom prošle sezone grijanja bili 24 posto niži u odnosu na prosječne troškove u drugim zagrebačkim zgradama s centralnim grijanjem, ali bez takvih toplinskih podstanica.</p>
<p>Kolika je stvarna ušteda postaje jasnije kad se postoci preračunaju u kune. Ušteda za stan od 60 četvornih metara je oko 500 kuna godišnje, kaže Vuk.</p>
<p>Prednost nove tehnologije je u tome da svaki potrošač pomoću termostatskih ventila na radijatorima te preko sobnog termostata određuje kada će i koliko grijati svoj prostor pa otpadaju uobičajene pritužbe da su radijatori vrući kad ne treba i obratno te rashlađivanje stana otvaranjem prozora.</p>
<p>Nova tehnologija pogodna je, nažalost, jedino za novogradnje priključene na toplinsku mrežu, jer bi ugradnja takvih stanica u postojećim kućama zahtijevala velike i preskupe preinake na postojećim instalacijama, kažu u HEP Toplinarstvu.</p>
<p>Zasad su toplinske podstanice postavljene u dvije stambene zgrade u Zagrebu. »Ali interes je velik pa su već izdane dozvole za ugradnju u tridesetak novih, a stalno je javljaju novi investitori koji su se odlučili za takvo grijanje«, kaže Vuk.</p>
<p>Vjerojatno će puno zainteresiranih za novu tehnologiju biti i u drugim gradovima koje opskrbljuje HEP Toplinarstvo: Sisku, Zaprešiću, Samoboru, Velikoj Gorici i Osijeku.</p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Jači položaj Nexe grupe na tržištu betona</p>
<p>OSIJEK</p>
<p> – U osječkoj luci Tranzit u srijedu je pušteno u rad novo postrojenje za proizvodnju betona u koju je našički građevinski koncern Nexe grupa uložio više od 7,5 milijuna kuna. Simboličnim pritiskom dugmeta, postrojenje je u rad pustio osječko-baranjski župan Krešimir Bubalo. Riječ je o šestom gradu u Hrvatskoj, nakon Zagreba, Našica, Đakova, Vinkovaca i Siska, u kojemu je Nexe grupa otvorila pogon za proizvodnju betona. Postrojenje zapošljava 10 radnika, a njegov je kapacitet 60 prostornih metara betona na sat.</p>
<p>To postrojenje dodatno će ojačati položaj Nexe grupe na tržištu betona u Hrvatskoj, istaknuo je predsjednik uprave Ivan Ergović, dodavši da se radi o modernom i ekološki sofisticiranom postrojenju. Postrojenje se otprašuje nepropusnim sustavom, koji sprečava širenje cementne i kamene prašine izvan prostora gdje se proizvodi svježi beton. Silosi za cement također su opremljeni filtrima protiv prašenja, uređajima za rahljenje cementa u silosu i ostalom opremom za proizvodnju betona. Radi prevencije nastanka otpadnih voda zbog pranja automješalica, ugrađen je uređaj za reciklažu. »Strategija Nexe grupe u idućem razdoblju predviđa znatan razvitak proizvodnje betona i cementa, pa će tvrtka, u Hrvatskoj i regiji, nastaviti pojačano ulagati u tu proizvodnju«, tvrdi Ergović. </p>
<p>Osim puštanja u rad novog postrojenja, čelnici Nexe grupe u srijedu su proslavili i 50. obljetnicu rada osječke luke Tranzit, po kapacitetima i skladišnom prostoru najveće hrvatske riječne luke, koja je u sustavu Nexe grupe od prosinca 2004. godine. Po riječima direktora luke Ivice Đerija, luka Tranzit zapošljava 120 radnika, a ove godine očekuje pretovar 500.000 tona robe. »U planu nam je i gradnja terminala za rasute terete te kupnja novih dizalica«, istaknuo je Đeri, najavivši da bi se, provedbom strategije razvoja do 2010. godine, pretovar roba povećao na milijun tona godišnje. </p>
<p>Maja Sajler Garmaz</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Atrakcija učenici poduzetnici</p>
<p>RIJEKA</p>
<p> - Na prostoru Dvorane mladosti na Trsatu u srijedu je otvoren 23. međunarodni Sjevernojadranski sajam, sedmi sajam lova i ribolova, osma izložba inovacija te izložba keramike.</p>
<p>Na sajmu sudjeluje više od 200 izlagača iz Hrvatske, Njemačke, Italije, Mađarske, Češke, Bugarske i Slovenije, prvenstveno s opremom za ugostiteljstvo, hotelijerstvo i turizam, te robom široke potrošnje.</p>
<p>Posebno zanimanje posjetitelja pobuđuje originalna odjeća i obuća od vune, koja svoje kupce već nalazi u Italiji, Austriji i šire, a koju izrađuje 30-ak članica udruge Goranske vunarice« iz Ravne Gore. Zanimljiv je i nastup učenika poduzetnika - učeničke tvrtke Arbor iz Čabra, koja proizvodi drvene stolce.</p>
<p>Izlažu i 33 inovatora iz 11 hrvatskih županija, a velik broj inovacija izložili su liječnici poput dr. Darka Manestra, koji je izložio model za pregled unutrašnjosti jednjaka, da studenti ne bi vježbali na živim ljudima, već na modelu.</p>
<p>Veliki dio izložbenog prostora je u znaku lova i ribolova, a te štandove pohode čak i gosti iz Italije, koje zanima lov u Hrvatskoj. U sklopu Sajma lova i ribolova održat će se i izložba lovačkih pasa te međunarodni kup u gađanju glinenih golubova. Posebno je atraktivna međunarodna izložba keramike »3. triennale tanjura« na kojoj se predstavlja 40 umjetnika iz 11 zemalja.</p>
<p>Na sajmu se pojavio i veći broj turističkih agencija iz Češke, Bugarske, Mađarske i Slovenije koje Riječanima po povoljnim cijenama nude odmor u navedenim zemljama.</p>
<p>Damir Herceg</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Prvi krediti za male brodare</p>
<p>RIJEKA</p>
<p> - U Zagrebačkoj banci u Rijeci u srijedu je potpisan ugovor o poslovnoj suradnji između te banke i Udruge malih brodara sjevernog Jadrana. Riječ je o kratkoročnim kreditima za uređenje turističkih i izletničkih brodova. Ovo je prvi put u Hrvatskoj da jedna banka kreditira male brodare koji će uglavnom uzeti kredite od 10.000 do 30.000 eura, prvenstveno kako bi uredili brodove za turističku sezonu.</p>
<p>Spomenuta udruga broji pedesetak članova, a njen predsjednik Zoran Ilijanić je rekao kako će se ova suradnja sa Zagrebačkom bankom proširiti, s obzirom da je u pripremi program izgradnje novih brodova i rekonstrukcija postojećih. Mali brodari puno očekuju od najavljenog Vladinog projekta izgradnje hrvatskog drvenog izletničkog broda, kao što je ranije započet projekt izgradnje hrvatskog ribarskog broda. [D. H.]</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Končar EI raspolaže s 51,5 posto temeljnog kapitala Končar D</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Končar Elektroindustrija (EI) stekla je 8700 redovnih dionica društva Končar-Distributivni i specijalni transformatori (D) nakon čega Končar EI raspolaže s 65.827 redovnih dionica ili 51,50 temeljnog kapitala Končar D, navodi se u priopćenju Končar EI koje prenosi Zagrebačka burza. Končar EI, sukladno ugovoru o poslovnoj suradnji, djeluje zajednički s Kristijanom Floričićem iz Premanture, koji raspolaže sa 4958 redovnih dionica Končar D, što je 3,88 posto učešća u temeljnom kapitalu. Končar EI i Kristijan Floričić zajedno raspolažu sa ukupno 70.785 redovnih dionica Končar-Distributivnih i specijalnih transformatora, što predstavlja 55,38 posto učešća u temeljnom kapitalu i daje 72,9 posto od ukupnog broja glasova koje daju dionice izdavatelja s pravom glasa. Stoga iz Končar EI obavještavaju da će u zakonom propisanom roku objaviti ponudu za preuzimanje. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="55">
<p>Od objekta postali smo politički subjekt</p>
<p>»Siguran sam da je ovo konačna afirmacija Hrvatske kao subjekta na međunarodnom planu, od objekta što je u prošlosti često bila«, rekao je premijer, nakon susreta s Dickom Chenyjem</p>
<p>WASHINGTON (od Vjesnikova izvjestitelja)</p>
<p> - Premijer Ivo Sanader u srijedu se susreo s američkim potpredsjednikom Dickom Chenyjem, s kojim je za radnim ručkom razgovarao i o stanju u Bosni i Hercegovini. Sanader je kazao da je potrebno održavanje statusa ravnopravnosti za Hrvate u BiH, s čime se američki potpredsjednik složio. </p>
<p>Sanader je nakon razgovora s Chenyjem hrvatskim novinarima rekao da posjet SAD-u ocjenjuje iznimno uspješnim. »Siguran sam da je ovo konačna afirmacija Hrvatske kao subjekta na međunarodnom planu, od objekta što je u prošlosti često bila«, rekao je premijer.</p>
<p>Istaknuo je kako je to zajednički uspjeh svih, od predsjednika Republike i predsjednika Sabora te da je Hrvatska postala renomirani partner međunarodne zajednice.</p>
<p>Premijer se na kraju posjeta zahvalio američkim domaćinima i predsjedniku Bushu na srdačnosti s kojom su dočekali hrvatsko izaslanstvo i na potpori koju je Bush dao Hrvatskoj. </p>
<p>Premijer Sanader održao je u srijedu i predavanje na uglednom washingtonskom sveučilištu »John Hopkins«. </p>
<p>Govorio je o reformama koje Hrvatska provodi i njezinom napretku na putu prema euroatlantskim integracijama. </p>
<p>Inače, onog trenutka kada su se američki predsjednik George W. Bush i hrvatski premijer Ivo Sanader obratili u utorak novinarima u Ovalnom uredu Bijele kuće i kada je Bush rekao kako će se zauzeti za to da Hrvatska uđe u NATO 2008. godine, sve najvažnije svjetske agencije objavile su vijest o tom događaju.</p>
<p>Razgovor američkog predsjednika i hrvatskog premijera protekao je u vrlo prijateljskoj atmosferi koju je stvorio sam američki predsjednik. Kada je premijer Sanader rekao Bushu kako je za vrijeme posjeta Njemačkoj bio i u izbornoj jedinici Angele Merkel, dodao je: »Ja, naravno, neću od vas tražiti da dođete u Split u moju izbornu jedinicu«. Bush se nasmijao i kazao: »A zašto ne!?«.</p>
<p>Dobra atmosfera vladala je i za susreta premijera Sanadera i američkog ministra obrane Donalda Rumsfelda, s kojim se tekođer sastao u utorak, nakon susreta s Georgeom Bushem. </p>
<p>Moćni američki ministar je i strastveni košarkaški navijač, a kada ga je premijer pozvao da dođe u Hrvatsku, odgovorio je da će na proljeće doći u Split. Izrazio je želju da se tom prilikom susretne s košarkašem Tonijem Kukočem. Premijer Sanader je iste večeri iz Washingtona nazvao Kukoča i obavijestio ga o ministrovoj želji.</p>
<p>Na prijamu koji je hrvatski veleposlanik Neven Jurica priredio u washingtonskom hotelu »Ritz Carlton« državni podtajnik Nicholas Burns čestitao je Sanaderu što je Bush rekao da će se založiti da Hrvatska 2008. uđe u NATO. Rekao je da je to od povijesne važnosti za Hrvatsku i da je svijet impresioniran načinom kako je Hrvatska izborila neovisnost, te provođenjem reformi. Burns je kazao da je Hrvatska primjer svim zemljama u regiji. Govorio je i veleposlanik Robert A. Bradke, koji je kazao da je 31 godinu u diplomaciji, ali da je vrijeme koje je s premijerom Sanaderom proveo u Ovalnom uredu Bijele kuće najznačajniji dan u njegovoj diplomatskoj karijeri.</p>
<p>Jurica Körbler</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Usvojena četiri pregovaračka stajališta</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Hrvatska vlada u srijedu je održala telefonsku sjednicu na kojoj je usvojila pregovaračke pozicije Hrvatske za četiri poglavlja u pristupnim pregovorima s Europskom unijom, priopćeno je iz Vlade.</p>
<p>Pregovaračka stajališta za Međuvladinu konferenciju o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji usvojena su za poglavlja - pravo poslovnog nastana i sloboda pružanja usluga, pravo intelektualnog vlasništva, ekonomska i monetarna unija te poduzetništvo i industrijska politika.</p>
<p>Dan prije Nacionalni odbor za praćenje pregovora s EU-om dao je suglasnost za pregovaračke pozicije za ta četiri poglavlja. Riječ je o poglavljima u kojima Hrvatska, uz još tri, od Europske unije nije dobila mjerila odnosno uvjete za otvaranje pregovora.</p>
<p>Hrvatska vlada Bruxellesu je dosad dostavila pregovaračke pozicije za tri poglavlja - znanost i istraživanje, obrazovanje i kulturu, te nedavno carinsku uniju, za koja također nije bilo mjerila. Otvoreni i zatvoreni dosad su samo pregovori u poglavlju znanost i istraživanje.</p>
<p>Pregovori o poglavljima za čije otvaranje nisu postavljena mjerila počet će kada EU uskladi svoje pregovaračke pozicije. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Nema epidemije, to su pojedinačni slučajevi</p>
<p>Godišnje oko 50 slučajeva meningokokne sepse (lani 59) s pet do 10 posto smrtnih ishoda</p>
<p>SPLIT / ZAGREB</p>
<p> - Dječak u dobi od sedam mjeseci preminuo je u utorak ujutro od meningokokne sepse na Jedinici intenzivnog liječenja (JIL) djece Kliničke bolnice Split. </p>
<p>Kako se doznaje od voditelja dječjeg JIL-a dr. Julija Meštrovića, dječak je sa simptomima septičkog šoka i u krajnje teškom stanju u bolnicu primljen noću s ponedjeljka na utorak, a prema kliničkom stanju procijenjeno je da je riječ o meningokoknoj sepsi. Razvoj dječakova stanja sumnju je i potvrdio, pa je, unatoč svemu, za tako teško stanje uobičajenim postupcima liječenja u utorak ujutro podlegao bolesti. Dijagnozu liječnika potvrdio je i rezultat mikrobiološke analize.</p>
<p>Terapijom kemoprofilakse obuhvaćeno je 35 osoba, članova obitelji i susjeda preminulog dječaka, a lijekove će primati dva dana. Među njima se ne očekuju daljnji slučajevi te bolesti. </p>
<p>Od početka godine to je treći slučaj oboljenja od meningokokne sepse na splitskom području, od kojih dva u posljednja dva tjedna. Početkom godine od meningokokne sepse preminulo je dijete iz Trogira, a 15-godišnjoj štićenici Doma za nezbrinutu djecu »Maestral« iz Kaštela, koja je u bolnicu primljena prošlog tjedna, zdravstveno se stanje popravlja.</p>
<p>Vijesti o smrti djece zbog iste bolesti uvijek dobivaju istaknuto mjesto u medijima, pa se stječe dojam o širenju zaraze i mogućoj epidemiji od bolesti koja - osobito kad su u pitanju mala djeca - može završiti kobno. No, u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo, epidemiolog dr. Borislav Aleraj iz Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti otklanja mogućnost epidemijskih razmjera bolesti (iako se naziva i epidemijski meningitis) koja se u nas javlja pojedinačno, i to uvelike zahvaljujući strogim i brzim mjerama zaštite svih koji su bili u kontaktu s oboljelom osobom.</p>
<p>Ove godine registrirano je 39 slučajeva meningokokne sepse i sepse izazvane drugim uzročnicima, pri čemu sve daju istu kliničku sliku. Svake godine u prosjeku se pojavi oko 50 slučajeva (lani 59) s pet do 10 posto smrtnih ishoda. Bolest za pojedinca može biti kobna, ali sustav tako dobro funkcionira da mogućnost širenja zaustavlja na početku, objašnjava Aleraj. </p>
<p>Antibiotskoj terapiji podvrgavaju se sve osobe koje su bile u kontaktu s oboljelom, jer ili su mogle primiti meningokok od oboljelog ili je netko od njih mogao primiti uzročnika od nepoznatog kliconoše (prenosi se kapljično, kihanjem, kašljanjem, pljuckanjem). </p>
<p>Nema govora o epidemijskom grupiranju meningokoknih sepsi, nego se nevezano pojavljuju u svim dijelovima zemlje, naglašava Aleraj.</p>
<p>Dobrila StellaBiserka Lovrić</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Prihodi HZMO-a povećani 4,6 posto</p>
<p>Omjer umirovljenika i osiguranika krajem prošle godine bio jedan prema 1,39, u rujnu ove godine iznosio je jedan prema 1,42</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Dok je omjer umirovljenika i osiguranika krajem prošle godine bio jedan prema 1,39, u rujnu ove godine iznosio je jedan prema 1,42. To je, što se mirovinskog sustava tiče, najsigurniji dokaz da je hrvatsko gospodarstvo u usponu, rekao je u srijedu ravnatelj Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje Mile Rukavina, predstavljajući Saboru izvješće o radu HZMO-a u 2005. Prema podacima, oko 1,5 milijuna zaposlenika osiguravalo je lani doprinosima mirovine za 1,08 milijuna umirovljenika. </p>
<p>Pozitivni trendovi vide se i u tome što je udjel mirovinskog osiguranja u BDP-u smanjen na oko 12 posto, dok je 2001. bio oko 14 posto. Prosječna mirovina lani je iznosila 1848,12 kuna, ili 41,42 posto prosječne hrvatske neto plaće, a za mirovine je izdvojeno 27,3 milijardi kuna. Novih umirovljenika bilo je 47.050. Ukupni prihodi HZMO-a lani su bili 27,2 milijardi kuna, 4,6 posto veći nego 2004. U Izvješću se navode i uspjesi mirovinske reforme vezano uz povrat umirovljeničkog duga, ali i problem nerazmjera u visini mirovina starih i novih umirovljenika. Ta tema dominirala je i raspravom, pa je Dragutin Lesar (HNS) upozorio da bi, ako se nesrazmjer nastavi, prosječna mirovina 2009. bila 980 kuna. Oporba je upozoravala i da je mirovinski sustav na staklenim nogama te da se status umirovljenika neće poboljšati bez jakoga gospodarskog razvoja.</p>
<p>Emil Tomljanović (HDZ) pak smatra da Izvješće pokazuje stabilnost mirovinskog sustava koja se očituje i u povećanju omjera osiguranika i umirovljenika te smanjenju udjela mirovina u BDP-u. U HDZ-u ističu da je Vlada pokazala brigu za bolju kvalitetu života umirovljenika i povratom duga i mjerama otvaranja centara za dnevni boravak i pomoći za njegu u kući. </p>
<p>U prošloj, 2005.godini, a u odnosu na godinu ranije, za oko dva posto došlo je do pada broja podnesenih kaznenih prijava. Istodobno je za šest posto porastao broj podnesenih kaznenih prijava protiv poznatih počinitelja, dok je devet posto manje neriješenih nepoznatih kaznenih prijava. Kazao je to u srijedu popodne u Hrvatskom saboru glavni državni odvjetnik Mladen Bajić predstavljajući Godišnje izvješće o radu Državnog odvjetništva u 2005. godini.</p>
<p>Hrvatska i dalje ima najmanji broj kaznenih prijava u ovom dijelu Europe i to 2134 na sto tisuća stanovnika. Bajić je kazao kako nije zadovoljan brojem podnesenih prijava zbog kaznenih djela korupcije, što će se, očekuje, promijeniti jer se Ured za suzbijanje korupcije u značajnoj mjeri ekipira. </p>
<p>Bez rasprave o Hini</p>
<p>Na sjednici Odbora za medije na kojoj se trebalo raspravljati o ostavkama Upravnog vijeća Hine nije bilo rasprave zbog nedostatka kvoruma. Predsjednica Odbora Željka Antunović prozvala je zastupnike HDZ-a, ustvrdivši da se tu radi o omalovažavanju Sabora ili namjernom opstruiranju. [Marijan Lipovac/ Silvana Oruč Ivoš]</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Na Vladu se pokušava napraviti pritisak</p>
<p>Iz Vlade poručuju da u tijeku kolektivnih pregovora nije korektno voditi dijalog putem javnosti, nego na osnovu argumenata u okviru rada Pregovaračkih odbora</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Hrvatska vlada reagirala je u srijedu na izjave Sindikata javnih službi izrečene u utorak prema kojima im je »neprihvatljivo petpostotno povećanje osnovice plaća«, »da novca ima, ali ih netko ne želi dati« te da »Vlada nema koncept u vezi plaća«, ističući kako se time pokušava napraviti pritisak na Vladu.</p>
<p>U priopćenju se ističe kako je neprijeporna činjenica da su plaće zaposlenih u javnim i državnim službama od 2000. do 2003. znatno smanjene, i to umanjenjem osnovice za pet posto, korekcijom koeficijenata i izostankom kontinuiranog rasta plaća u odnosu na rast cijena i bruto domaćeg proizvoda.</p>
<p>Ova vlada suočila se s tim problemom na početku mandata, te je osigurala uvjete za smanjivanje deficita te kontinuirani rast plaća, i to: u 2004. godini za 4,2 posto, u 2006. za tri posto, a u sljedećoj godini predlaže se povećanje od pet posto, ili ukupno 1,3 milijarde kuna više, što je u skladu s realnim gospodarskim mogućnostima i ukupnim obvezama državnog proračuna.</p>
<p>Vlada podsjeća da je naslijedila velike financijske obveze iz prethodnog razdoblja koje su se odnosile na različita materijalna prava iz Kolektivnih ugovora, a koja su zaposlenima bila neopravdano uskraćena, te su osigurana dodatna sredstva za ispunjavanje tih obveza, što je dodatno opteretilo proračun, a obveze iz toga razdoblja planirane su i u idućoj godini.</p>
<p>Iz Vlade poručuju da u tijeku kolektivnih pregovora nije korektno voditi dijalog putem javnosti, nego na osnovu argumenata i međusobnog uvažavanja u okviru rada Pregovaračkih odbora. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Novi pročistači</p>
<p>U projekt su uključeni Makarska, Omiš, Dugi Rat, Rogoznica i Opuzen</p>
<p>OMIŠ</p>
<p> – Čelnici Makarske, Omiša, Dugog Rata, Rogoznice i Opuzena u srijedu su s Hrvatskim vodama-Jadranski projekt d.o.o. u Omišu sklopili ugovore o podzajmu i provedbi Projekta zaštite od onečišćenja voda na priobalnom području (Costal Cities Water Pollution Control). </p>
<p>Za provedbu prve faze projekta 2004. su Međunarodna banka za obnovu i razvitak i hrvatska vlada sklopili ugovor o zajmu vrijedan 40 milijuna eura, a banka je s Hrvatskim vodama sklopila ugovor o provedbi programa. Predviđeno je da će se Program Jadran, vrijedan 280 milijuna eura, provesti u tri faze. Program se financira i s 58 milijuna kuna iz državnog proračuna te sredstvima jedinica lokalne uprave i samouprave i Hrvatskih voda. »Već je u pripremi sljedeća faza koja će se provesti od 2008. do 2012. Njome su obuhvaćeni Župa Dubrovačka, Hvar, Korčula, Brač-Supetar, Brač-Bol, Metković, Malostonski zaljev, NP Mljet, Gradac, Nin-Privlaka, Sukošan-Bibinje, Primošten, Pirovac-Tisno-Jezera te Betin-Murter«, kaže Dinko Polić, direktor Jadranskog projekta u Hrvatskim vodama. »Do kraja godine planira se natječaje za izvoditelja pročistača Makarska, vrijednog šest milijuna kuna, pročistača Opuzen vrijednog 3,5 milijuna, pročistača Omiš-Priko vrijednog 6,5 milijuna, dijela mreže Biogradske rivijere te Rogoznice«, navodi Polić. U gradnji su podprojekti Zadar i Biogradska rivijera. </p>
<p>Za drugu fazu iskoristit će se i dva milijuna eura nizozemske darovnice.[Irena Dragičević]</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2006], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20061019].
|
