NA [2006], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20060519].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 141066 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>19.05.2006</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Nedostaje 12.000 medicinskih sestara! </p>
<p>Po standardima EU-a medicinske su sestre tehničarke, a mogu biti sestre tek sa završenim sestrinskim fakultetom</p>
<p>U hrvatskom zdravstvu, prema nekim procjenama, nedostaje 12.000 medicinskih sestara. Ukupno ih je oko 27.000, zajedno s 4000 onih koje rade u socijalnoj skrbi. U prosjeku, uz jednog liječnika zaposlene su dvije medicinske sestre, a u europskim zemljama prosječno ih je dvostruko više. Znači da su naše dvostruko opterećene, toliko manje vremena imaju za pacijente, a istodobno na burzama posao čeka više od 2000 sestara.</p>
<p>Brankica Rimac, predsjednica Hrvatske udruge medicinskih sestara i tehničara, kaže da je zapošljavanje zamrznuto 10 godina zbog nedostatka novca, a zaposlene se iscrpljuju brojnim dežurstvima i dvostrukim smjenama. Sestara nam nedostaje na svim stručnim razinama (ima ih osam), a istodobno se na obvezni staž, primjerice u bjelovarskoj bolnici, čeka četiri godine, kaže Rimac. Rješenje vidi u reorganizaciji i u doškolovanju, ali ne na teret samih sestara i njihovih slobodnih dana, što je sada slučaj, nego sustavno i uz pomoć zdravstvenih vlasti. </p>
<p> Naime, po Europskoj direktivi o priznavanju stručnih kvalifikacija, medicinskom sestrom mogu se zvati samo one koje su završile sestrinski studij, a u nas je to trogodišnja visoka škola. </p>
<p>Dragica Šimunec, predsjednica Hrvatske komore medicinskih sestara i tehničara, kaže da se na jedno studentsko mjesto javlja 10 kandidatkinja.</p>
<p>Prema Registru Komore kojoj treba vjerovati, jer tu se dobivaju licence za sestrinski rad, omjer liječnika i sestara kod nas je jedan prema 2,5, a u Europi jedan prema 3,5 do četiri. No, to ne znači mnogo i ne oslikava razinu sestrinske skrbi, jer se stanje jako razlikuje od zemlje do zemlje. Stoga predsjednica Komore ne smatra da mi, općenito, stojimo lošije. U Italiji je, na primjer, odnos jedan prema jedan, no u toj zemlji je i velik višak liječnika. Za usporedbu, Švedski je omjer jedan prema sedam, a to je zemlja čijim standardima težimo, engleski je kao i naš, a Poljski jedan prema četiri. Problem je nedostatak VSS sestara koje po nomenklaturi EU-a jedine imaju pravo nositi naziv sestre. </p>
<p>Sve one sa srednjom školom mogle bi biti samo tehničarke, što u trenutku pristupanja Uniji može značiti da će naše biti podcijenjene, iako su poznate po stručnosti, kaže Šimunec. U Irskoj, zemlji kojoj se dive zbog brzoga gospodarskog uspona nakon ulaska u EU, čak je 40 posto sestara fakultetski obrazovano! Jedino čime možemo biti zadovoljni je broj sestara u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, gdje je omjer jedan prema jedan, što je rijetkost u EU, i nešto zbog čega nam stižu pohvale iz Svjetske zdravstvene organizacije.</p>
<p>Općenito, sestara najviše nedostaje u bolnicama, oko 1000, a onih s visokom stručnom spremom - 2000 do 3000. Šimunec dodaje da Komora ima instrument kojim se stanje u nas može poboljšati: kategorizaciju bolesnika, odnosno broj potrebnih sestara i njihovih kvalifikacija za određene kategorije bolesnika. U Hrvatskoj imamo visoka sestrinska učilišta na četiri mjesta, na kojima se nakon tri godine stječe tzv. bakalaureat po bolonjskom procesu. </p>
<p>I obrazovanje »srednjih« sestara morat će se prilagoditi EU-ovim standardima, po kojima ne može biti u praksi s bolesnicima prije 17. godine i najmanje 10 godina školovanja. Naše su sestre, kaže Šimunec, još djeca dok se suočavaju s bolešću. Dodaje da su srednje škole za sestre ukinute u Rumunjskoj još prije 10 godina, a i u Sloveniji i Grčkoj nakon srednje škole mogu biti samo tehničarke i tehničari. Takvu promjenu u Europi čekamo još jedino mi i Srbija. </p>
<p>Biserka Lovrić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Divlji vodiči nekažnjeno otimaju posao licenciranima</p>
<p>Unatoč tome što su naši licencirani vodiči među najboljima u Europi, sve češće potpuno neinformirani ljudi - bez znanja o Hrvatskoj - vode turiste našim gradovima govoreći im netočne podatke</p>
<p>Unatoč kvalitetnim licenciranim turističkim vodičima, strane i domaće grupe nerijetko vode nelicencirane, priučene osobe, često bez osnovnog znanja. Zahvaljujući manjku efikasnosti inspektora, čak i stranci rade što god ih je volja, a to je dokaz da od turizma ne zarađujemo ni približno onoliko kakve su nam mogućnosti. Događa se nešto slično kao i sa strancima privatnim iznajmljivačima, koji godinama nekažnjeno iznajmljuju na crno bez ikakva nagovještaja države da želi promijeniti to stanje.</p>
<p>Inspektori su često nemoćni jer ne znaju jezike, pa za proceduru pronalaženja »crnog« vodiča treba zvati prevoditelja i policiju. »Stvari su teoretski dobro postavljene, ali nema mehanizama kontrole. Inspektori idu linijom manjeg otpora, većina ih ne govori ni jedan strani jezik. I što da rade, da privedu vodiča koji radi bez licence, zovu policiju, i to sve pred grupom od četrdesetak ljudi?«, pita se Vjekoslav Vierda, dugogodišnji turistički vodič, član Društva turističkih vodiča Dubrovnika. Pretpostavlja da u Hrvatskoj ima 500 licenciranih vodiča, od toga 180 u Dubrovniku.</p>
<p>Kao jedan od problema spominje da u Hrvatskoj nisu razdijeljeni opći od specijaliziranih vodiča. Znanje ovdašnjih vodiča na razini je onih iz najelitnijih gradova Europe - Pariza, Beča, Praga, Firence. Ističe da Hrvatska i u tom segmentu treba zaštititi svoje pozicije prije ulaska u EU. </p>
<p>»Samo želimo da se europske stečevine primijene i na nas. Tražimo da naši ljudi vode ovdašnje gradove koji su na listi svjetske baštine i kulturna dobra nacionalnog značenja. Nastojat ćemo da bude isto kao u Rimu ili Beču, pa da stranci, ako žele voditi po našim najatraktivnijim lokacijama, imaju našu licencu«, zaključuje Vierda.</p>
<p>Nikola Špehar, predsjednik Udruge turističkih vodiča Liburnia, smatra da je teško izregulirati kontrolu, jer je ona u nekim mjestima jaka i dobro funkcionira, a negdje je uopće nema. Navodi velik problem na Plitvicama, gdje svaka druga grupa nema licencirane vodiče. I on tvrdi da naši inspektori uglavnom ne govore niti jedan strani jezik pa ili uopće ne rade svoj posao ili ga rade na način da sramote državu (sat vremena pišu zapisnik dok grupa od 40 ljudi čeka i čudi se).</p>
<p>I za Špehara je rad na crno najveći problem u branši. Na njegovu je području 65 ljudi ove godine dobilo skupu licencu turističkog vodiča, ali će priliku da vode grupe dobiti samo njih četiri ili pet, s obzirom na to da velik dio posla preuzimaju nelicencirani vodiči.</p>
<p>Zajednica društava turističkih vodiča Hrvatska, osnovana lani, također ukazuje na rad na crno: »Divlji ili crni vodiči, domaći ili strani, dolaze kao pratitelji stranih grupa u Hrvatsku. Sve je češća situacija da potpuno neinformirani ljudi bez znanja o Hrvatskoj vode turiste našim gradovima, govoreći im povijesne, kulturne i druge podatke koji ne odgovaraju istini«. U Hrvatskoj se događaju stvari nepojmljive ostatku Europe, jer neke agencije svjesno za vodiče uzimaju studente pratitelje ili osobe bez pravog obrazovanja za taj posao. </p>
<p>U Zadru jedna osoba, nelicencirana za posao turističkog vodiča, ne samo da sama vodi grupe za nižu cijenu od uobičajene nego oko sebe okuplja i istomišljenike, granajući ilegalni biznis.</p>
<p>Licenca je skupa i teško se stječe. U Zadru tečaj za turističkog vodiča stoji 5000 kuna, a tečaj - zbog zahtjevnosti - završi jedva desetak posto prijavljenih.</p>
<p>Nenad Marčina, predsjednik Udruge turističkih vodiča Donat, slaže se s kolegama da inspekcije ne funkcioniraju. Upoznao nas je s gotovo nevjerojatnom činjenicom: »Mađari, Česi ili Slovaci jednom uzmu našeg vodiča, njegove riječi snime na kasetofon i kasnijim grupama to reproduciraju«. </p>
<p>Davor Verković</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Unionistička opcija katastrofalna</p>
<p>Crnogorska manjina u Hrvatskoj je 15 godina kontinuirano podupirala osamostaljenje Crne Gore</p>
<p>Pripadnici crnogorske manjine u Hrvatskoj očekuju da će neovisna država Crna Gora na nedjeljnom referendumu dobiti mnogo više od potrebnih 55 posto glasova. Eventualnu prevlast unionističke opcije naši sugovornici uglavnom smatraju katastrofalnom za Crnu Goru.</p>
<p>Radomir Pavičević, predsjednik Nacionalne zajednice Crnogoraca u Hrvatskoj, očekuje će za neovisnu državu glasovati 64,7 posto birača. Optimizam temelji na procjeni da će neovisnost, uz Crnogorce, podržati sve manjine osim srpske, a od 1951. godine Srba u Crnoj Gori ni po jednom popisu stanovništva nije bilo više od devet posto.</p>
<p>Pavičević napominje i da će neovisnost »mnogo značiti i za crnogorsku manjinu u svijetu jer joj je država potrebna kao treći oslonac za očuvanje identiteta«. Naglašava i da je crnogorska manjina u Hrvatskoj 15 godina kontinuirano podupirala osamostaljenje Crne Gore uvažavajući razloge koji su nalagali pristup korak po korak u izgrađivanju samostalnosti. Optimist je i Veselin Simović, predsjednik koordinacije Vijeća crnogorske manjine Hrvatske i član Savjeta pokreta za neovisnu Crnu Goru. On napominje da je neovisnost »uvjet za ubrzani razvoj i ekonomski napredak Crne Gora, koja ima velike potencijale« pa očekuje da će ta država »vrlo brzo ispuniti uvjete za pridruživanje Europskoj uniji«. Redatelj Veljko Bulajić, predsjednik Hrvatsko-crnogorskog međudržavnog savjeta, kaže da će »za koji dan Crna Gora i Hrvatska, svi subjekti dviju neovisnih država moći učiniti novi iskorak u realizaciji dobrih međusobnih odnosa koji su već sada primjer svima u regiji«. Slikar Dimitrije Popović je za crnogorske medije već dao izjavu da će »crnogorska opcija pobijediti na referendumu unatoč nepravednoj odluci EU-a o potrebnih 55 posto«.</p>
<p> Vjesniku je dodao kako je »uvjeren da će upravo taj hendikep crnogorska javnost, svjesna ozbiljnosti povijesnog trenutka u kojem odlučuje o svojoj budućnosti, pretvoriti u svoju prednost i izboriti pravo da bude ono što je nekad bila - neovisna država utemeljena na demokratskim principima«.</p>
<p>Iako ne sumnja u uspjeh referenduma, Popović kaže da bi ostanak u zajednici sa Srbijom značio »kompliciran odnos koji je i do sada iskazivao probleme, krize i napetosti u zajednici u kojoj između Podgorice i Beograda postoje samo formalne veze«. Profesor Milan Nikčević s Filozofskog fakulteta u Osijeku, oprezan je u predviđanjima zbog »golemog importiranog srpstva i mogućih neočekivanih okolnosti« iako se za proteklih dana koje proveo u Crnoj Gori uvjerio da postoji golem emocionalni naboj vezan za povratak crnogorske državnosti izgubljene 1918. No, siguran je da i u slučaju neuspjeha referenduma Crnogorci neće odustati od neovisnosti te da će se za tri godine raspisati novi referendum. I novinar Vuk Đuričić je uvjeren da će za neovisnost glasovati više od 60 posto ljudi koji izađu na referendum, a tu procjenu temelji na skupovima i javnim istupima čelnika dviju opcija. No, Đuričić, koji u Crnoj Gori profesionalno prati pripreme za referendum, upozorava i na opasnost koju zakuhavaju srpski radikali u slučaju izglasavanja neovisnosti jer je jedan od čelnih radikala Tomislav Nikolić već najavio da će srpska manjina tražiti svoju autonomnu pokrajinu, što bi moglo značiti i razbijanje Crne Gore.</p>
<p>Sanja Kapetanić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="4">
<p>Zakon </p>
<p>ANDREA LATINOVIĆ</p>
<p>Mjesecima najavljivano, u srijedu je na Viru počelo rušenje bespravno sagrađenih objekata. Otok je bio pod pravom cjelodnevnom policijskom opsadom, a bagere koji su krenuli obaviti posao osiguravalo je čak 500-tinjak policajaca.</p>
<p> Ono što je čvrsta i beskompromisna ministrica zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva Marina Matulović-Dropulić odavno najavila, počelo se rješavati na terenu. Srušene su četiri od 50 kuća predviđenih za rušenje u akciji uklanjanja bespravno sagrađenih zdanja u zaštićenom pojasu od 70 metara. </p>
<p>Ogorčeni su Virani mjesecima poručivali da neće dopustiti rušenje svojih domova te da će stati pred bagere. Ljudski, razumljiva je to emocionalna reakcija ljudi koji su uložili svoj novac. Suza, očaja i tuge jest, ali incidenata ipak nije bilo.</p>
<p> Priča je mučna i teško je reći tko je nevin, a tko kriv. Ali, pravna država mora funkcionirati i njeni se zakoni trebaju poštivati, sviđalo se to nekome ili ne. Sve drugo bila bi anarhija.</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Neumrlci iza zatvorenih vrata</p>
<p>BRANKA DŽEBIĆ</p>
<p>Možete li zamisliti kako bi izgledale dnevne novine kada novinari ne bi izvještavali s mjesta događaja nego bi ih svekolika hrvatska administracija priopćenjima obavještavala što se tamo zapravo dogodilo? Ne bismo više imali realnu sliku stvarnosti, nego virtualnu, onakvu kakvu je želi vidjeti onaj o kome se piše. </p>
<p> Znaju li baš svi u Lijepoj našoj da je primanje Hrvatske u europsku obitelj uvjetovano slobodom medija i transparentnošću rada svih društvenih institucija. Neki očito to ne znaju, sudeći po onome što su baš ovih dana učinili nitko drugi nego naši akademici. Naime, uoči dvogodišnje Izborne skupštine Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, na kojoj će se izabrati novi članovi, mediji su obaviješteni da ne smiju prisustvovati sjednici, već da će o svemu što se tamo dogodi biti pravodobno obaviješteni.</p>
<p> Što to zapravo, zatvarajući se u svoje dveri, akademici žele skriti od javnosti - svoj rad ili posvemašnju društvenu pasivnost? </p>
<p>U gluhoj i mučnoj situaciji kada više nemamo pravih staleških društava, bilo umjetnika bilo znanstvenika, koji bi krajnje kritički razglabala o bolestima našega humaniteta u svakodnevici i reagirala na ponižavanja klasika naše književnosti, gdje se najdalje i gotovo »najslađe« ide na Nazora, Gorana i ovih dana Krležine »Balade Petrice Kerempuha«, kada su časopisi sve prije nego opis časa _ što je onda logično očekivati? </p>
<p>Pa logično je očekivati da bi baš HAZU s autoritetom svojih strukovnih razreda, koji pokrivaju sve izraze duha, morao preuzeti brigu o akademski uljuđenom društvu, dinamiziranju svakodnevice i o humanom očuvanju baštine, a u ime nepristrane i zdrave sadašnjosti.</p>
<p> Jer, između spasavanja u požaru uništenoga Trstena u Domovinskom ratu i svakodnevno javno opožarenih nacionalnih klasika i humanističkih i znanstvenih domovinskih autoriteta ne vidimo nikakve razlike.</p>
<p> Traže li doista naši neumrlci odgovore na društvenu poticajnu zbilju - u samostanskoj tišini Akademije, iza čvrsto zabravljenih vrata?</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Neizvjesnost </p>
<p>Crnogorski birači će na referendumu u nedjelju odlučivati ne samo o svojoj sutrašnjici, </p>
<p>nego i o prošlosti</p>
<p>MARKO BARIŠIĆ </p>
<p>Rijetko tko se usuđuje s velikom sigurnošću predviđati rezultate nedjeljnoga crnogorskog referenduma o nezavisnosti. Neizvjesnost tih rezultata proizlazi i iz brojnih anketa. Jedne predviđaju tijesnu pobjedu suverenističkog bloka, dakle, rezultat tek neznatno viši od potrebnih 55 posto glasova onih koji iziđu na izbore. Druge govore da će zagovaratelji nezavisnosti te republike koja je u državnoj zajednici sa Srbijom dobiti nešto više od natpolovične većine (nešto više od 51 posto), što prema referendumskim pravilima ne bi bilo dovoljno za proglašenje samostalnosti.</p>
<p> Ima i onih koji predviđaju pobjedu unionista, tamošnje političke opcije koja se protivi samostalnosti te države. U tom bi slučaju, kako je to nedavno rekao srbijanski premijer Vojislav Koštunica, Crna Gora i dalje izlazila na Dunav, a Srbija na more. </p>
<p>Vlasti u Crnoj Gori, pak, čvrsto vjeruju u pozitivan rezultat referenduma i buduću nezavisnost svoje države. Uz to su vezali i svoje političke sudbine. Pobijede li, predvodit će i nadalje Crnu Goru na tom putu osamostaljenja i kasnije međunarodne afirmacije. Izgube li, kako su najavili, bit će to i kraj njihovih političkih karijera. Isto su najavili i vođe unionističkog bloka, koji zagovaraju opstanak državne zajednice sa Srbijom. </p>
<p>Međutim, kakvi god rezultati bili, posljedice crnogorskog referenduma bit će dalekosežne. Izjasni li se većina za nezavisnost, Crna Gora će obnoviti svoju državnost nakon njenoga gašenja 1918. godine. U tom slučaju, Srbija, koja je stoljeće i pol vodila ekspanzionističku politiku da bi ponajprije stekla svoj izlaz na more, (p)ostaje samo kontinentalna država. </p>
<p>Osim toga, u slučaju samostalnosti Crne Gore, i Kosovo će, kako neki analitičari govore, lakše do »uvjetne samostalnosti«. Iako su, ponajprije Amerikanci i Britanci, već odlučili o tome. </p>
<p>Pri takvom raspletu i BiH, odnosno njen »manji« entitet, Republika Srpska, dospijeva u drugi geopolitički kontekst. Težnje za priključenje Srbiji u tom slučaju bi već iz zemljopisnih razloga bile teško ostvarive. </p>
<p>Dogodi li se, međutim, suprotno, da većina građana Crne Gore glasuje za opstanak državne zajednice sa Srbijom, u Beogradu bi s pravom mogli likovati. Osim što bi time, vjerojatno, zadali smrtni udarac suverenističkim snagama u Crnoj Gori, i priča o Kosovu mogla bi se rasplitati vjerojatno nešto drukčije nego što se to sada čini. Beograd, naime, u tom slučaju iz pričuve može izvući svoj model - više od autonomije, manje od države - prema kojem bi se Kosovu ponudio status nekoga »trećeg entiteta« u okviru državne zajednice. </p>
<p>U vezi s tim valja upozoriti na potporu Rusije takvoj vrsti rješenja. </p>
<p>Dakako, to su tek neke od međunarodnih implikacija rezultata referenduma u Crnoj Gori. Najvažnije posljedice bi se ipak dogodile u toj državi. Pobijedi li suverenistički blok, nastavit će se afirmacija crnogorske državnosti iz svih povijesnih razdoblja. Prilikom susreta crnogorskog predsjednika Vujanovića s papom Benediktom XVI. početkom ove godine, mediji iz Podgorice nisu propustili naglasiti da je to prvi susret najvišeg predstavnika Crne Gore s Vatikanom nakon 1077. godine kad je tadašnji papa okrunio dukljanskoga kralja Mihajla, što je u to vrijeme značilo i međunarodno priznanje.</p>
<p> Pobijede li unionisti, ne samo budućnost nego i povijest Crne Gore ubuduće će, ne treba oko toga mnogo dvojiti, izgledati bitno drukčije. Crnogorski birači će na referendumu u nedjelju stoga odlučivati ne samo o svojoj sutrašnjici, nego i o prošlosti.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="7">
<p>Tajanstveni zaštitari</p>
<p>Kakve zadatke i odgovornosti ima Državna uprava za zaštitu i spašavanje? Od koga nas i od čega štiti i spašava?</p>
<p>ZLATKO CRNKOVIĆ</p>
<p>Je li vam se već dogodilo da vas je nečiji brižni muški glas s radija zapitao: »Jeste li danas učinili svijet ljepšim i boljim? Ili ste bar pokušali? Brinete li o bližnjima? Pomažete li im? Uvijek možete pomoći. Osim ako vas nesreća (ne) iznenadi. Tada zovite nas. Državna uprava za zaštitu i spašavanje.«</p>
<p>Ima još jedna verzija toga ganutljivog apela, a ona glasi: »Dovoljan je osmijeh. Dovoljno je pružiti ruku. Dovoljni ste vi. Za sve jače od vas - tu smo mi. Državna uprava za zaštitu i spašavanje.«</p>
<p>Državna uprava za zaštitu i spašavanje - koga? Ili čega? To nije potpuno jasno iz te nemušte formulacije. Nedostaje objekt. A nije bilo lako ni izmisliti odbojniji naziv od »državne uprave«. Što se krije iza takva naziva? Zar nam nije bilo dosta za sva vremena »Uprava državne bezbednosti«? Pa ni »Uprava za prihode« ne zvuči baš simpatično. Te riječi pomalo zastrašuju prosječna građanina koji je počesto imao neugodna iskustva s »državnim organima«. Zar se nije, umjesto riječi »uprava«, mogla upotrijebiti riječ »služba« ili čak »organizacija«? Ili ustanova?</p>
<p>Moram priznati da mi u prvi mah zaista nije bilo jasno, na osnovi onoga što sam čuo na radiju, kakva je to ustanova i čemu zapravo služi. Tko ju je izmislio? Tko je financira? Koliko ima uposlenih?</p>
<p>Takva ustanova mora imati svoje sjedište, svoje prostorije i službenike, telefone i druge suvremene telekomunikacije. Mora imati najmanje pet-šest činovnika koji rade u smjenama, jer vjerojatno moraju dežurati 24 sata na dan. Inače taj njihov apel ne bi imao smisla.</p>
<p>Neke javne službe postoje valjda svugdje u svijetu, pa i kod nas, primjerice policija, vatrogasci, hitna pomoć, gorska služba spašavanja, obalna straža itd. Sve one imaju jasno određene zadatke i odgovornosti. A kakve zadatke i odgovornosti ima tajanstvena Državna uprava za zaštitu i spašavanje? Od koga nas i od čega ona štiti i spašava? Moram priznati da su me ta pitanja pomalo uznemirivala dok sam sve češće slušao zabrinute pozive da se javimo dotičnoj »upravi«, pa nije čudo što sam poželio nešto više doznati o toj organizaciji koja bdije nad svima nama.</p>
<p>I doista, nije mi vrag dao mira pa sam jednog dana nazvao broj 112. Ubrzo se javio meni nepoznati službenik »Državne uprave...« Rekao sam mu da me zanima, kao građanina, kako funkcionira ta njihova uprava. Čovjek me odmah ispravio da nemam posla s »državnom«, nego sa »županijskom« upravom. Prema tome, svaka naša županija ima svoju »upravu za zaštitu i spašavanje«, što znači da broj službenika i njihovih telekomunikacijskih aparata treba pomnožiti s brojem županija. A kad sam upitao čovjeka od koga nas i od čega to oni štite i spašavaju, objasnio mi je da je riječ o ljudima i njihovoj imovini. Tako sam doduše i pretpostavljao, unatoč kriptičnom nazivu te ustanove. Priznao sam mu zatim da mi nije jasna njihova prava funkcija kad postoje druge javne službe koje zaštićuju i spašavaju »ugrožene« građane. Čovjek se složio sa mnom da oni samo posreduju između građana i tih drugih službi.</p>
<p> Podsjetio sam ga usput da sam nedavno čitao u novinama kako je nastala zbrka kad je istodobno javljeno i njima i vatrogascima da je negdje izbila vatra. Čovjek mi je hladnokrvno odgovorio da se to dogodilo u Zaboku, a ne u njihovoj županiji. Njima se takvo što nije još dogodilo. </p>
<p>Ipak me, priznajem, i dalje kopka pitanje tko financira sve te županijske uprave i koliki su njihovi operativni troškovi. Očito je da su sve te službe samo transmisija između građana i konkretnih javnih službi, a da one same ne mogu ništa stvarno poduzeti. Pitam se zar smo mi doista toliko bogata zemlja da možemo ulagati tako velika financijska sredstva u nešto što je zapravo nepotrebno ako ostale službe, koje imaju svoje vlastite administrativne i telekomunikacijske aparate, rade kako treba?</p>
<p>A sad još nešto o nazivu te ustanove. Toliko je kompliciran i mutan da me podsjeća na dio naziva jednoga našeg ministarstva – »Ministarstvo ... međugeneracijske solidarnosti«. U današnjoj pomami jezičnog čistunstva, kako je uopće moguće da postoji »Ministarstvo ... međugeneracijske solidarnosti«, i da naši zakonodavci nisu tu sintagmu sastavljenu od samih tuđica preveli na »čisti« hrvatski jezik? »Međugeneracijska solidarnost« apstraktan je i nejasan pojam. U poljskom je jeziku, doduše, nastalo novo značenje riječi »solidarnost« koje je nakon toga ušlo i u sve suvremene jezike, ali sumnjam da će se »međugeneracijska solidarnost« održati u hrvatskom jeziku, a nekmoli u drugim jezicima. Zar mi baš uvijek moramo u svemu prednjačiti? </p>
<p>Autor je urednik</p>
<p> i prevoditelj iz Zagreba.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Zaobilaženje pravilnika</p>
<p>Zašto se ne bi cijenilo i ono što bi učenici raspravljali o prijedlozima koji se odnose gotovo isključivo na njih</p>
<p>VINKO GRGUREV</p>
<p>Pravilnik o načinu praćenja i ocjenjivanja učenika je supernormativan. Neprihvatljive su i prijetnje sankcijama nastavnicima zbog neprihvaćanja ili kršenja nekih problematičnih odrednica. Čini se da na sjednicama nastavničkih vijeća nije bilo ni riječi o prijedlogu njegovih izmjena, odnosno da ga je zbog preopširnosti najvjerojatnije pročitalo malo prosvjetnih radnika. Nema sumnje da će (ne samo) zbog toga najčešće biti zaobilažen. Zašto se ne bi cijenilo i ono što bi učenici raspravljali o tim prijedlozima koji se odnose gotovo isključivo na njih?</p>
<p>Mnogo je toga u komunikaciji među činiteljima nastavnoga procesa (prije svega nastavnika i učenika) uvriježeno običajima koji se mijenjaju spontano. Taj krug, u koncentričnosti drugih krugova, nije izoliran, pa se njegov sadržaj uspostavlja u suodnosu s drugima. Nije moguće sve predvidjeti, pa bi nastavnici po svojoj stručnoj i moralnoj kompetenciji trebali sami, po svojoj intuiciji i/ili u suglasnosti s drugima, rješavati inače nepredvidive probleme.</p>
<p> Pravilnik je potreban, ali kao smjerokaz, međutim, on je inhibirajući i počesto irealan ako predviđa svaku stopu na putu.</p>
<p>Inzistira se na učeničkim pravima, ali, da bi ona bila plauzibilna, nužne su i korelirajuće dužnosti učenika. Indicije potvrđuju da učenike, zbog njihove tobožnje nezrelosti, prosvjetni administratori lišavaju mnogih dužnosti.</p>
<p>Nastavnici bi trebali postupnim praćenjem upoznavati učenike s njihovim uspjelim postignućima i upozoravati na slabosti zauzimajući se u njihovu prevladavanju. Protuučinkovito je kažnjavanje nedovoljnim ocjenama ako one nisu posljedak učestalog zaobilaženja obveza. Možda bi bilo najpoželjnije kad bi se odredili posebni ispitni rokovi kako bi se učenici psihološki pripremili za iskazivanje vlastitoga znanja. Zabrane ispitivanja prvi tjedan nakon praznika ili slične uskrate nastavnicima proturječe raspoloživom vremenu za ispite iz svih predmeta. Nema smisla poništavati rezultate testa ako sada čak trećina učenika dobije ocjenu nedovoljan. Tim ustupkom slabim učenicima usporava se i osiromašuje nastava. Možda ne bi trebalo unositi u imenik negativne ocjene, nego tim učenicima omogućiti odgovarajuću kompenzaciju neuspjeha.</p>
<p>Zašto bi se, gledajući čisto formalno, upućivalo Centru za socijalnu skrb učenika (vrijednog i poštenog) čiji roditelji rade »na crno« u inozemstvu, a koji je došao iz Imotskoga na školovanje u Bjelovar, stanujući kod devedestogodišnjakinje, koju, uz praksu i nastavu, potpomaže radi beneficirane stanarine, dok bi »pravi odgoj« bio odgoj onoga učenika kojeg roditelji dolaze u školu svaki drugi dan zbog incidenata svojega djeteta?</p>
<p> Pravilnikom se ne bi smjelo precizirati koliko puta roditelj treba doći na informacije ionako problematičnih vrijednosti, a pogotovo ne to da bi nekoga trebalo prokazivati nekim institucijama zbog odgovarajućega (nedovoljnoga) odazivanja. Poznate su svakome adrese koje bi trebale intervenirati samo u neprilikama koje škola sama ne bi mogla riješiti.</p>
<p>Pravilnik bi, sve u svemu, trebalo iscrpno, i nadalje, razmatrati.</p>
<p>Autor je profesor filozofije i opće lingvistike </p>
<p>iz Bjelovara.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Obmana javnosti</p>
<p>U Vjesniku je 11. svibnja 2006. objavljen članak novinara Marinka Petkovića »Za obranu od tuče 6400 raketa«, u kojem je iznesena netočna tvrdnja da »sustav obrane od tuče seli u Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva«. Time je dezinformirana šira javnost, a posebice sudionici restrukturiranja sustava obrane od tuče u Hrvatskoj, dok sam se osobno našao u vrlo neugodnoj situaciji kao navedeni izvor netočnih informacija, koje uopće nisam izrekao.</p>
<p>Naime, u izjavi koju sam dao novinaru, istaknuo sam partnerstvo Državnoga hidrometeorološkog zavoda (DHMZ) i Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva u rješavanju konačnog statusa obrane od tuče. Valja reći da je prema Zaključku Vlade od 31. ožujka 2005. godine uspostavljeno prijelazno razdoblje, do 2007. godine, za vrijeme kojeg će se restrukturirati postojeći sustav obrane od tuče. Vladina radna skupina, formirana na razini tijela Vlade i županija s branjenog područja, predložit će konačno rješenje restrukturiranja postojećeg sustava, a za koordinaciju poslova u sklopu navedene radne skupine zaduženo je Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva. DHMZ zadužen je za pripremu i provođenje poslova restrukturiranja prema konačnom rješenju, koje će sukladno preporukama radne skupine utvrditi Vlada. </p>
<p>IVAN ČAČIĆ, MR. SC.RAVNATELJ DHMZ-a</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Izbacivanje je rješenje</p>
<p>Kolikogod se možemo složiti s dobronamjernim postavkama dr. Zvonimira Kotarca u članku »Izbacivanje nije rješenje« (Vjesnik, Tribina, 15. svibnja), toliko možemo shvatiti i mjere koje je poduzeo školski odbor Industrijske strojarske škole u Zagrebu. Autor bi morao shvatiti razliku u primjeni načela iz doba njegova školovanja »polovicom prošlog stoljeća« i ovih »pedesetak godina kasnije«. Neopravdani sati i prijetnje nastavnicima, kao što je slučaj sa 16 učenika ISŠ-a, nešto je, a to dr. Kotorac zaboravlja, gotovo nezamislivo u doba našeg školovanja, jer su postojale dosljedne preventivne disciplinske mjere. </p>
<p>PAVAO HRŠAKPLZEN, ČEŠKA REPUBLIKA</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="11">
<p>Peče se rakija i kuje potkova</p>
<p>Tkalački stan Vlade Čehulića iz Šiljakovine zainteresirao je i gradonačelnika Milana Bandića, koji ga je isprobao na otvorenju </p>
<p>Glavni zagrebački trg u četvrtak je podsjećao na razglednicu iz prošlosti, ali s jednom razlikom</p>
<p> - ona nije bila crno-bijela, nego u živim bojama. Uz veselu glazbu Cinkuša, na Trgu bana Jelačića je otvoren peti Markov sajam u organizaciji Grada, Županije, Obrtničke komore i Turističke zajednice Grada Zagreba. </p>
<p>Festival starih zanata, koji želi pokazati da Zagrebačka županija ima višestoljetnu tradiciju obrtništva, traje do 21. svibnja. Na ovogodišnjem sajmu, zagrebački obrtnici ugostili su kolege iz Koprivnice i Hrvatske Kostajnice. Štandovi i izlagači zaposjeli su cijeli trg dok su građani znatiželjno gledali kovača Josipa Evačića u improviziranoj radionici podno spomenika banu Jelačiću. Popularni i nasmiješeni kovač pokazivao je svoje umijeće i poklanjao građanima potkove za sreću. </p>
<p>Zagrepčani, ali i turisti, oduševili su se Sajmom, pogotovo oni najmlađi, koji rijetko susreću užare, koritare, čipkarice, košarače ili, primjerice - ispirače zlata.</p>
<p>Tkalački stan Vlade Čehulića iz Šiljakovine zainteresirao je i gradonačelnika Milana Bandića koji je ga je isprobao na otvorenju. Vlado Čehulić ima Etno radionicu za ručno tkanje platna i narodnog ruha te certifikat Izvorno hrvatsko. »Za jedan nadstolnjak, veličine 80 puta 80 centimetara, potrebna su mi tri radna dana«, kaže Vlado Čehulić, čija obitelj živi od tkanja, a što je najzanimljivije, svoje najviše svojih proizvoda prodaje on-line. </p>
<p>Najzanimljiviji su bili oni rijetki obrti koji su pred nestajanjem. »Danas mladi nisu zainteresirani nastaviti tradiciju obiteljskih obrta, nego se žele dalje školovati«, kazao je užar Mijo Dlesk, koji je 1947. položio zanatski ispit. Pokazao je ular za konja, napravljen od užeta, za čiju izradu mu je trebalo oko sat vremena. </p>
<p>Franjo Kovačić, košarač iz Koprivnice, na Sajmu se predstavio izradom košara. Taj 69-godišnjak je izučio zanat sa 17 godina, a danas taj posao radi samo iz usluge - od njega ne može živjeti, a niti ga ima tko naslijediti. Da isplete manju košaru, potrebno mu je sat i pol vremena. </p>
<p>Puno znatiželjnika raspitivalo se za korita Stjepana Oršuša koji se 30 godina bavi tim poslom. Obrt je naslijedio od oca. »Ljudi zaboravljaju da je drvo bolje od plastike. Neki ne znaju čemu korita služe ni koliko vrijede«, kaže Stjepan Oršuš, čiji štand opsjedaju zainteresirani.</p>
<p>Na Markovu sajmu posjetiocima se ukazala jedinstvena prilika vidjeti kako se peče rakija - u središtu grada. »Ljudi degustiraju, gledaju, ispituju o pečenju rakije«, kaže Stjepan Čižmak koji ima pecaru i upozorava da »morate imati pravi materijal i posebno paziti na vatru«.</p>
<p>Na sajmu se predstavila i Obrtnička komora Zagreb, na čijem štandu osmoškolci mogu doznati sve o upisu u strukovne škole i dobiti informacije o osnivanju obrta. Ove godine Sajam se obraća mladima jer je 2006. proglašena Godinom strukovnog obrazovanja. </p>
<p>Petra Kostanjšak</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Gdje će biti »Bandićevi« stanovi?</p>
<p>Šef zagrebačkog holdinga Slobodan Ljubičić kaže kako će se stanovi sigurno graditi u Sesvetama, samo ne zna gdje </p>
<p>Unatoč tome što gradonačelnik Milan Bandić već četiri mjeseca najavljuje gradnju stanova na bivšoj svinjogojskoj farmi u Sesvetama – po »zagrebačkom modelu stanogradnje« – prvi čovjek Zavoda za prostorno uređenje Ivica Fanjek smatra da na tom mjestu ne bi trebalo graditi stanove. </p>
<p>»Svinjogojska farma nalazi se između dvije zone gospodarske namjene: bivše tvornice Sljeme i gospodarske zone Sesvete Jug. Moj zadatak kao stručnjaka za prostorno uređenje jest da upozorim Gradsko poglavarstvo da to nije dobro rješenje. Struka smatra da ne treba stvarati stambeni geto između dvije gospodarske zone«, rekao je Fanjek, nakon što je Poglavarstvo izglasalo Urbanistički plan uređenja Gospodarske zone Sesvete jug. </p>
<p>Fanjek najavljuje da će Zavod uskoro predložiti izmjene Generalnog urbanističkog plana Sesveta, kojima će tražiti da se bivšoj svinjogojskoj farmi dodijeli gospodarska umjesto stambene namjene. »To je stav struke, a što će Poglavarstvo i holding odlučiti, druga je stvar«, objasnio je Fanjek. </p>
<p>Na bivšoj svinjogojskoj farmi, koja se nalazi južno od bivše tvornice Sljeme, planiralo se graditi stanove POS-a pa je Agencija za promet nekretnina već uložila 77 milijuna kuna u plansku dokumentaciju. U međuvremenu je Grad kupio zemljište bivše tvornice Sljeme, a gradonačelnik Bandić najavio je na njemu stvaranje gospodarske zone. Tako bi se, prema sadašnjoj prostornom planu, područje svinjogojske farme odnosno stanovi nalazili između dvije zone gospodarske namjene. </p>
<p>Predsjednik Uprave zagrebačkog holdinga Slobodan Ljubičić rekao je Vjesniku da je »sigurno da će se stanovi u Sesvetama graditi, samo se ne zna gdje«. </p>
<p>»Postoje dvije mogućnosti. Jedna je da stanove gradimo na svinjogojskoj farmi i da od APN-a kupimo prostornu dokumentaciju, a da na području bivše tvornice napravimo gospodarsku zonu. Tada bi se stanovi nalazili između dvije zone gospodarske namjene. Druga je mogućnost da tih 77 milijuna, koliko je država potrošila na planove, bacimo u vjetar, te da stanove gradimo na području bivše tvornice. To bi bilo prirodnije, s obzirom na to da je tvornica bliže centru. No to je puno skuplja varijanta«, kaže Ljubičić. </p>
<p>Hrvoje Dorešić</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Za dijete treba pet tisuća kuna</p>
<p>Početkom ovoga tjedna počela je jednokratna isplata pomoći za opremu novorođenog djeteta. Pomoć će primiti 10 tisuća onih koji su ostvarili pravo na dječji dodatak u protekle dvije godine, te korisnici prava na novčanu pomoć za opremu novorođenog djeteta, koji su to pravo ostvarili novom odlukom Gradske skupštine u ožujku, a predali su zahtjev do 30. travnja. Tom odlukom za prvo dijete jednokratna pomoć iznosit će tri tisuće kuna, za drugo šest, dok će za treće i svako sljedeće dijete roditelji dobivati po devet tisuća godišnje sve do šeste godine djetetova života. </p>
<p>Prema riječima zamjenika pročelnika Gradskog ureda za zdravstvo, rad, socijalnu zaštitu i branitelje, Miroslava Lace, u protekla dva mjeseca primljeno je oko 500 novih zahtjeva za pomoć, što je jednako broju zahtjeva primljenih cijele lanjske godine.</p>
<p>No, odluci o takvoj pomoći usprotivili su se oporbeni zastupnici. Prema riječima Danire Bilić, glasnogovornice Gradskog odbora HDZ-a, roditelji su prije donesene odluke dobivali kao pomoć više novca. »Novom odlukom pomoć za prvo dijete smanjuje se za 4200 kuna, za drugo dijete 15.600 kuna, a iznos za treće i svako sljedeće dijete porast će za samo 10.800 kuna«, pojasnila je Danira Bilić, te dodala da se odlukom neće potaknuti obitelji da imaju više djece.</p>
<p>Istoga je mišljenja i majka desetomjesečnog Tristana, Martina Bartolić Aralica. Martina kaže da je svaka pomoć dobrodošla. »Samo osnovne stvari za novorođenče, poput krevetića, kolica, robice, pelena i bočica koštaju i više od pet tisuća kuna«, dodaje. Suprug Hrvoje i Martina imaju redovita primanja, no ona im se do kraja mjeseca »istope«. </p>
<p>»Mogu reći da sam sretnica, jer mi je nakon povratka na posao tvrtka omogućila stanku za dojenje, što je rijetkost, iako to zakon omogućuje«, kazala je. Za Tristana mjesečno potroše više od 1500 kuna, većinom za pelene, hranu i obveznu kozmetiku. Iako i Martina tvrdi da je dijete najveća sreća, nije sigurna da će se odlučiti na još jedno. </p>
<p>Ana Tadin</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Život sa štakorima, bez struje i vode </p>
<p>Obitelj Bajrić koja osam godina živi u neljudskim uvjetima poziva gradonačelnika Bandića u posjet </p>
<p>U neposrednoj blizini okretišta tramvaja broj dva i tri na Žitnjaku, u neljudskim uvjetima, sa suprugom i sedmero djece, živi Adem Bajrić.</p>
<p>Njegovo »naselje« sastoji se od nekoliko poluraspadnutih kuća, a unatoč tome što se nemaju čemu veseliti, romska djeca veselo trče i igraju nogomet, okružena siromaštvom i smećem. </p>
<p>Na njegovoj adresi, Vrtni put 4, nalazi se sve, samo ne vrt i priroda kako bi se moglo zaključiti iz imena adrese. Trošna kuća Bajrićevih okružena je otpadom koji noću, skrivećki, odlažu brojni kamioni. Velike hrpe »divljeg« smeća privlače štakore pa i oni zagorčavaju život njemu i njegovoj obitelji. »Ovako se više ne može živjeti. Smeće se dovozi svakodnevno, a nitko ništa ne poduzima. Štakori se uvlače u kuću, a mi više nemamo snage boriti se s njima«, kaže Bajrić. Dodao je i kako je štakor nedavno ugrizao dijete njegove susjede.</p>
<p>No kao da joj štakori ne donose dovoljno briga, obitelj Bajrić nema ni struju ni vodu tako da je podložna i brojnim bolestima, jer ne može održavati higijenu. Roditelji posebno strahuju za svoje najmlađe dijete koje ima samo šest mjeseci. »Nedavno sam bio i na operaciji noge. U osam godina koliko ovdje živim nikoga nisam tražio za pomoć, ali ovako više ne ide. Sramota je da ljudi ovako žive u Zagrebu«, rekao nam je gospodin Bajrić.</p>
<p>Obratio se općini Peščenica no kaže kako se do danas ništa nije poduzelo. »Posjetio nas je i predstavnik romske zajednice, Nusret Seferović i obećao da će pokušati nešto poduzeti, ali ništa se nije pokrenulo«, potužio nam se Bajrić i dodao kako, s obzirom na to da nije vlasnik zemljišta na kojemu je kuća, ne može dobiti ni priključak na struju i vodu. </p>
<p>»Sve je ovo previše za nas. Ne primamo nikakvu pomoć, živim od skupljanja sekundarnih sirovina«, kaže Bajrić i poziva gradonačelnika Bandića da ih posjeti i uvjeri se u kakvim uvjetima živi njegova obitelj.</p>
<p>Davor Ivanov</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Stariji dobivaju i pomoć u kući </p>
<p>U Domu za starije i nemoćne Dubrava, u Ulici Milovana Gavazzija, otvoren je u četvrtak Gerontološki centar. To je osmi gerontološki centar otvoren u Zagrebu uz financijsku pomoć Grada. Osnovni je cilj toga i drugih takvih centara zadržati starijega čovjek što je duže moguće u njegovu domu. </p>
<p>Gerontološki centar trebao bi pomoći u zadovoljavanju egzistencijalnih potreba starih osoba u svakodnevnom životu, što uključuje dostavu obroka u stanove, posuđivanje ortopedskih pomagala i bolesničkih kreveta.</p>
<p>Osim savjetovališta s liječnikom te stručnih savjeta medicinskih sestara, u novootvorenom gerontološkom centru organizirat će se poseban tim volontera koji će pružati pomoć umirovljenicima i njegovati ih u njihovim domovima. </p>
<p> U centru su otvorene kreativne radionice (likovna, keramička, pletačka i izrada čestitki), otvorena je knjižnica i čitaonica, može se igrati i šah i kartati, a organizirat će se izleti i posjeti muzejima. </p>
<p> Prema riječima ravnatelja Stjepana Doleže, Dom za starije i nemoćne u Dubravi ima 124 korisnika. Od toga je broja 60 jednokrevetnih soba u stacionaru. Iako lista čekanje nije duža od 60 ljudi, na slobodan krevet čeka se tri godine, jer se godišnje primi dvadeset novih korisnika. »Svi žele u jednokrevetnu sobu«, objasnio je Doleža. </p>
<p>Gradonačelnik Milan Bandić najavio je da će Grad izdvojiti još dva milijuna kuna za obnovu doma, koja bi trebala biti dovršena do kraja 2007. godine. Na otvorenju su umirovljenici učlanjeni u Klub Dubrava otpjevali »Serbus dragi Zagreb moj« i odigrali predstavu »Milostiva«. </p>
<p>Ana Tadin</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Mali arheolozi »iskapali« u pješčaniku </p>
<p>SAMOBOR</p>
<p> - »Budi arheolog barem jedan dan!«, ponuda je Samoborskog muzeja najmlađima, ali i naziv akcije, kojom su muzealci u četvrtak obilježili Međunarodni dan muzeja. Ravnatelj Samoborskog muzeja Miroslav Milonjić kaže da je ovogodišnja tema međunarodnog obilježavanja odnos muzeja i mladih. Priređena je i arheološka radionica za one koji se možda prvi put susreću s tim zanimanjem.</p>
<p>Tako je kustosica arheološke zbirke Zrinka Kušer, ispred Muzeja, uredila u parku pješčanik i sakrila razne predmete. Mališani iz Dječjeg vrtića Grigor Vitez, opskrbljeni alatom - lopaticama, kistovima i grabljicama - prionuli su na posao. »Ja sam našao novčić!«, ponosio se Fran i »stručno« objasnio da je riječ o novčiću iz 1900. Kada odraste, rekao je, »bit ću ginekolog i kopati stare grobove, mumije, zombije i kosture«. (Naravno, tada će vjerojatno naučiti razlikovati ginekologa od arheologa.) Svoje iskopine mali su arheolozi uredno izložili, a keramičke krhotine pokušali spojiti u cijelu posudu, a obišli su i izložbu »Odisijada i skijada« autora Gerharda Ledića. </p>
<p>U okviru Međunarodnog dana Muzeja pokrenuta je akcija »Galerija za 500 tisuća posjetitelja godišnje«. Riječ je o izložbi Doma zdravlja Samobor koji je u četvrtak obilježio 55. godina rada i svoju prvu izložbu posvetio povijesti zdravstva. Izložba Romea Ibriševića »Od lana do platna« održava se u Maloj dvorani Pučkog otvorenog učilišta, gdje će vikend-radionice organizirati i voditi Katica Tkalčić. [K.S.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="17">
<p>Medalja časti uručena potomcima Petera Tomicha</p>
<p>SPLIT</p>
<p> - Na američkom nosaču zrakoplova »USS Enterprise«, usidrenom u splitkom akvatoriju, u četvrtak je održana svečanost uručivanja Kongresne medalje časti potomcima ratnog heroja iz Pearl Harboura Petera Tomicha Hercega, koji je kao američki mornar spasio posadu broda tijekom japanskog napada 1941.</p>
<p>Najveće američko vojno priznanje zapovjednik američkih pomorskih snaga za Europu admiral Harry Ulrich predao je Tomichevu potomku Srećku Hercegu, umirovljenom pukovniku Hrvatske vojske. Prigodna svečanost na Enterprisu započela je intoniranjem hrvatske i američke himne, a među mnogim uzvanicima bili su i potredsjednik Vlade Damir Polančec, ministar obrane Berislav Rončević, te američki veleposlanik u Hravskoj Ralph Frank. »Nakon desetljeća potrage za Tomichevom rodbinom, njegovim potomcima predajemo najviše američko vojno odličje, čime postaje dio našeg naslijeđa. Okupili smo se kako bi odali počast trajnoj snagi davanja jednog nesebičnog čovjeka«, rekao je admiral Ulrich. </p>
<p>Istaknuvši da mu je kao pukovniku HV-a iznimna čast primiti visoko odličje, Herceg je kazao kako je »Petar svoj život dao za druge po kršćanskim načelima, kojima su ljudi njegova kraja privrženi«.</p>
<p>Tomich je bio pripadnik prvog naraštaja hrvatskih imigranata, a prije 60 godina postuhmno odlikovao predsjednik Franklin D. Roosevelt. </p>
<p>Tijekom napada na Pearl Harbour, Japanci su torpedirali američki brod »USS Utah«, a stotinjak članova posade od najstrašnije je smrti spasio upravo Tomich. Znajući da se ne smije vratiti u utrobu broda, koji je bio pred potonućem, Tomich se ipak uputio prema brodskoj strojarnici kako bi spriječio eksploziju kotlova, no sam se nije uspio spasiti - potonuo je na dno Pacifika zajedno s američkim brodom. </p>
<p>Petar Tomich rođen je 1893. u Prologu na granici današnje Hrvatske i BiH. Nakon što je emigrirao u SAD, 1917. pristupio je američkoj vojsci, a poginio je sa činom koji danas odgovara rangu glavnog mornaričkog časnika. Kao znak pijeteta prema ratnom heroju iz Pearl Harboura, američki eskortni razarač dobio je ime USS Tomich. [Dobrila Stella]</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Šibenska straža opet u Krešimirovu gradu</p>
<p>Odora Šibenske straže izvorno je bila upotpunjena raznim metalnim oklopima, kožnim pojasima i futrolama za oružje</p>
<p>ŠIBENIK</p>
<p> – Šibenik će već ove jeseni dobiti svoju gradsku stražu, koja će u raznim priredbama i drugim zanimljivim prigodama podsjećati na srednjovjekovna vremena kad su nad Krešimirovim gradom zaista bdjeli uniformirani vojnici - Šibenska straža. Turistička zajednica Šibenika i Grad Šibenik nositelji su projekta Sajam u srednjovjekovnom Šibeniku, koji je prošle jeseni održan prvi put, postavši u startu respektabilna manifestacija o kojoj se već uvelike govorilo na ovogodišnjim turističkim sajmovima u Europi.</p>
<p>Ove godine, sajam će se održati 22. i 23. rujna, vikendom uoči blagdana zaštitnika Grada sv. Mihovila (29. rujna). Srednjovjekovni sajam ove godine poprima međunarodni karakter. Jedna od novosti ovogodišnje srednjovjekovne fešte svakako će biti uvođenje Šibenske straže za što su pripreme već u tijeku, doznaje Vjesnik od Ksenije Grubišić, predsjednice gradske Turističke zajednice. Ovih će se dana odrediti koje će se razdoblje srednjeg vijeka obraditi kako bi odora gradske straže bila vjerodostojna.</p>
<p>»Što se tiče tkanine od koje će se sašiti zanimljive šarene kreacije, neće biti problema, ali probleme očekujemo u izradi odgovarajućih metalnih i kožnih dijelova, koji su bili sastavni dio nošnje te u odabiru oružja«, ističe Grubišić. Odora Šibenske straže izvorno je bila upotpunjena raznim metalnim oklopima, kožnim pojasima i futrolama za oružje. U suradnji sa stručnjacima, i taj će se dio posla odraditi što kvalitetnije.</p>
<p>Tomislav Ninić, dogradonačelnik Šibenika, već je razgovarao sa šibenskom Hvidrom kako bi se među braniteljima invalidima izabralo desetak ljudi, koji će se u raznim prigodama odijevati u odore gradske straže. Prije toga, po njihovim se mjerama trebaju sašiti odore, a oni će u međuvremenu naučiti pravilno hodanje, držanje, nošenje oružja... </p>
<p>Hvidra je rado prihvatila taj prijedlog, pa se već uvelike razmjenjuju iskustva s drugim gradovima (Sinjem, Gospićem...) u kojima djeluju razne uniformirane straže ili alkari. Jadran Kale, etnolog iz Šibenskog muzeja, navodi da se počasna gradska straža rađa iz šibenskih arhiva. »Imamo jedan dokument, napisan na hrvatskom jeziku, iz razdoblja slavnog šibenskoga gradonačelnika Ante Šupuka »Nauk od kopljač, fitiljač i jednog okupa« iz kojeg doznajemo kakve su zapovjedi bile u Šibenskoj straži, kakve su bile vojne postrojbe i kako se držalo oružje. Taj se dokument odnosi na 17. stoljeće, a meni je vjerovatnije da će se trebati odlučiti za razdoblje, primjerice, kad se u Šibeniku gradila katedrala sv. Jakova. Vojna odora iz tog razdoblja, međutim, nije opisana u dokumentima«, tvrdi Jadran Kale.</p>
<p>Jadranka Klisović</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Nikad jači tajfun</p>
<p>ŠANGAJ</p>
<p> – Rekordno snažan tajfun Chanchu obrušio se na obale južne Kine, usmrtivši najmanje 11 osoba, te prisilivši njih više od milijun na hitnu evakuaciju. Istodobno, u susjednom Vijetnamu vlasti još tragaju za tijelima nestalih ribara – prva su izvješća govorila o 99 nestalih na moru, no broj je kasnije pao na 35.</p>
<p>Tajfun je sa sobom doveo obilne pljuskove i vjetar brzine do 170 km na sat, te se ponajvećma obrušio na kineske obalne provincije Guangdong i Fujian. Mnoge su prometnice poplavljene, nestalo je struje, a kuće su oštećene. Poslijepodne je ponešto oslabio, no i takav će ipak stići do financijskog središta - Šangaja. </p>
<p>Chanchu je, tvrde meteorolozi, najjači tajfun u povijesti koji je u Južnokineskome moru nastao u svibnju! Prošloga je vikenda na Filipinima usmrtio najmanje 37 osobu. [akb]</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Rijetki orao štekavac vraćen u prirodu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Bio je prestrašen i miran kad su ga izvadili iz kartonske kutije, uzeli u naručje i stavili mu prsten oko noge. Samo su se oči micale. Onda su ga stavili na tlo, napravio je nekoliko koraka, a potom raširio velika krila i poletio, nisko, uz tlo. U šumarku se zaustavio pa opet poletio, a onda nestao u zraku.</p>
<p>Opis je to puštanja štekavca, najveće hrvatske vrste orla, u prirodu u Pokupskom bazenu kod Karlovca, a nakon četveromjesečnog oporavka u prihvatilištu za ozlijeđene ptice u Kraju gornjem kod Zaprešića. Štekavca slomljenog krila na tlu je, 19. siječnja, našao Ivica Fištrović iz Hrvatskih šuma i odmah obavijestio Udrugu za zaštitu divljih životinja. Godišnje u njihovo prihvatilište dođe 150 do 200 životinja, uglavnom ptica. Oko 60 posto životinja s područja je Grada Zagreba, koji je ove godine Udruzi – uskratio sredstva. [G. Petrovčić]</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Na Everestu nestao švedski skijaš</p>
<p>STOCKHOLM</p>
<p> – Švedski alpinist i vrsni skijaš Tomas Olsson (30) koji je s norveškim kolegom pokušao skijaški spust s Mt. Everesta, nestao je u utorak, a u četvrtak se još nije pojavio u baznom logoru. On i Tormod Granheim započeli su spust s 8850 metara visokog vrha u Himalaji. Kad su došli do ledene police, morali su se spustiti po užetu kako bi nastavili spust. No, 10 metara iznad strme padine ledni je klin popustio pa se Olsson strmoglavio niz padinu. Pokrenuta je akcija spašavanja. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Otkrivene zvijezde Ivaniševiću i Ljubeku </p>
<p>OPATIJA</p>
<p> – U opatijskoj Ulici slavnih svoje su zvijezde u četvrtak dobili – tenisač Goran Ivanišević, te posthumno veslač Matija Ljubek. Ljubekovu zvijezdu otkrili su supruga Goranka i sin Nikica, dok je Ivaniševićev izaslanik bio Damir Škaro, tajnik kluba hrvatskih olimpijaca. [D. Herceg]</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Škola dopustila dječaku da bude djevojčica </p>
<p>HYOGO</p>
<p> – Škola na zapadu Japana dopustila je sedmogodišnjaku s poremećajem spolnog identiteta da u školskom životu sudjeluje – kao djevojčica! To uključuje korištenje ženskog zahoda i pohađanje satova plivanja u ženskom kupaćem kostimu. Dječaku je poremećaj spolnog identiteta dijagnosticiran prije polaska u osnovnu školu, kad se požalio da se kao dječak ne osjeća ugodno. [akb]</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Rakun preživio električnu stolicu</p>
<p>NIKOZIJA</p>
<p> – Ciparski se rakun popeo na električni stup i preživio udar struje od 11.000 volti. Zbog »susreta« sa stupom, mjesto Aradippou na jugoistoku Cipra dva je sata bilo bez struje, dok je rakun samo malo opečen. Veterinari su ga uhvatili jer je rakune zabranjeno uvoziti na Cipar. »Malo je opečen, ali oporavlja se... Očito je da ima volje za životom«, rekli su veterinari. Opečeni rakun preživio je napon veći nego pri pogubljenjima na električnoj stolici. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Laptop za nogometno SP</p>
<p>TOKIO</p>
<p> – I japanska kompanija »Toshiba Corp« dobro se pripremila za skorašnje Svjetsko nogometno prvesntvo. U četvrtak je predstavljen njihovo najnovije 15,4-inčno prijenosno računalo prikladnog imena »Dynabook 2006 FIFA World Cup«. Računalo je specifično po tome što na sebi ima utisnutu sliku pobjedničkog pokala »FIFA World Cupa« zajedno s imenima dosadašnjih svjetskih prvaka. Svega 600 primjeraka »nogometnog« laptopa u prodaji će se - samo u Japanu - naći od petka, a svaki će koštati oko 10.000 kuna. [akb]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="26">
<p>Senzacionalni dar mora</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Antički brončani kip mladog atleta - Apoksiomena, umjetnina svjetskoga značaja pronađena pred sedam godina u lošinjskog akvatorija, konačno je u četvrtak navečer na sam Međunarodni dan muzeja zasjao u punom sjaju pred publikom u zagrebačkom Arheološkom muzeju na izložbi »Hrvatski Apoksiomen«.</p>
<p>Brojnoj publici na otvorenju, kojem je nazočio i premijer Ivo Sanader te gosti iz političkog života, obratio se ravnatelj Hrvatskog restauratorskog zavoda Ferdinand Meder koji je ukratko podsjetio na okolnosti pronalaska i višegodišnje detaljne restauracije skulpture u kojoj su uz hrvatske sudjelovali i strani stručnjaci, posebice eksperti iz Instituta Opificio delle Pietre Dure u Firenzi. </p>
<p>Ministar kulture Božo Biškupić istaknuo je činjenicu da je, unatoč nizu ponuda iz inozemstva, odlučeno da Apoksiomena obnavljaju domaći stručnjaci, a posebno je istaknuo doprinos Giuliana Torija i voditelja Odsjeka za metal Hrvatskog restauratorskog zavoda Antonija Šerbetića. </p>
<p>»Ovaj senzacionalni dar mora ujedno je poticaj i za daljnje razvoj hrvatske podvodne arheologije. Zbog bogatih podvodnih arheoloških nalazišta i nalaza Apoksiomena pokrenuo sam osnivanje Centra za podvodnu arheologiju u Zadru«, najavio je Ministar. Budući Centar u sastavu Hrvatskog restauratorskog zavoda pružit će mogućnost prikupljanja i konzervatorsko restauratorske obrade podvodnih arheoloških nalaza te studijsko proučavanje uz mogućnost dodatnog obrazovanja stručnjaka, kao i organiziranu konzervaciju, restauraciju i prezentaciju podmorskih arheoloških lokaliteta. </p>
<p>Izložbu koja uz Apoksiomena riječju i slikom obimno dokumentira put mladoga atlete od podmorja do muzeja može se razgledati do 17. rujna, nakon čega će Apoksiomen biti izložen u Firenzi. [Martina Kalle]</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Razočarao »Da Vincijev kod«</p>
<p>Riječ je o ostvarenju koje nije ni približno dovoljno kvalitetno ni uvjerljivo da bi ga Crkva trebala shvaćati ozbiljno</p>
<p>CANNES (Od Vjesnikova posebnog izvjestitelja)</p>
<p> - U srijedu na večer svečano je otvoren je 59. filmski festival u Cannesu projekcijom najrazvikanijega ovogodišnjeg filma - »Da Vincijeva koda« Rona Howarda po bestseleru Dana Browna. Na žalost, većina očekivanja ostala je neispunjena - radi se o filmu koji mogu hvaliti samo vlasnici distributerskih tvrtki koji zbog silne razvikanosti i napuhanih skandala očekuju visoku gledanost.</p>
<p>Osnovni problem filma je što je njegovih predugih 150 minuta nabijeno tolikom količinom verbalnih objašnjenja različitih misterija da nije ostalo gotovo ništa prostora za razvoj likova. Najlošiju ocjenu nedvojbeno zaslužuje Howardov česti scenarist Akiva Goldman zbog neuspjelog prebacivanja složene radnje romana u filmski scenarij, koji se inače nije pokazao ni približno filmičnim kako se to očekivalo. Publika u Cannesu neke je scene popratila smijehom, ali ne zbog duhovitosti, nego zbog ridikuloznosti pojednih prizora. U zapletu film može zaintrigirati gledatelja tijekom iznošenja najzanimljivijih elemenata priče i početnim akcijskim scenama, ali nakon toga postaje sve dosadniji. </p>
<p>Potpuno razočarava odnos između dvoje glavnih junaka - ni Tom Hanks ni (inače izvrsna mlada francuska glumica) Audrey Tautou nisu uspijeli unijeti u svoj likove nimalo iskrenih emocija, djelujući gotovo tijekom cijelog filma prilično uštogljeno.</p>
<p>Ian McKellen s vrlo ugodnim glasom još je najbolji kao narator većine tajni, no njegov lik u konačnici gubi svaki kredibilitet. Jean Reno poprilično je bezizražajan u ulozi policijskog narednika, a istinski uživljen u svoju ulogu jedino je Paul Bettany kao ubojica Silas. </p>
<p>Iznenadni obrati redaju se u raspletu nesmiljenom brzinom, u tolikom intenzitetu da film postaje posve neuvjerljiv. Film također pati od problema nekoliko svršetaka, tj. stalnog odgađanja konačnog kraja filma, poput (u cjelini znatno uspjelijeg) završnog dijela Jacksonove trilogije »Gospodara prstenova«. Glazba Hansa Zimmera nesupješno pokušava stvoriti napetost u scenama u kojima napetosti nema, a često djeluje prilično nametljivo. </p>
<p>Što se tiče kontroverznih vjerskih elemenata, film teorijom o Mariji Magdaleni kao Kristovoj supruzi i vjerskoj nasljednici doista pokušava udariti na temelje Novog zavjeta, no riječ je o ostvarenju koje nije ni približno dovoljno kvalitetno ni uvjerljivo da bi ga Crkva trebala shvaćati ozbiljno, a kamoli protiv njega pokretati kampanje koja ga mogu samo popularizirati. To je ipak samo jedan brbljivi, konfuzni i u konačnici neuspjeli hollywoodski film.</p>
<p>Zlatko Vidačković</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Knjige u socrealističkoj palači</p>
<p>Zemlja partner je Njemačka, a sajam su otvorili njemački i poljski predsjednici, Horst Köhler i Lech Kaczynski</p>
<p>VARŠAVA (Od Vjesnikove posebne izvjestiteljice)</p>
<p> - U monumentalnoj socrealističkoj Palači kulture i znanosti u središtu Varšave, istodobno impresivnoj i odbojnoj, u četvrtak ujutro otpočeo je Varšavski sajam knjiga, a trajat će do 21. svibnja. Taj je sajam najveći u istočnoj i srednjoj Europi. </p>
<p>Ovo je 51. varšavski sajam knjiga i ove je godine zemlja partner Njemačka, što je zapravo idealna završnica godine poljsko-njemačke kulture, koja se obilježavala od sredine 2005. do sredine 2006. godine. Tako su Sajam otvorili zajedno njemački i poljski predsjednici, Horst Köhler i Lech Kaczynski, obojica se pozivajući na brojne veze između dviju zemalja, osim same granice (moto njemačkog nastupa je »'S druge strane«) i burne povijesti iz sredine 20. stoljeća. </p>
<p>Sam Sajam je koncipiran kao mješavina između poslovnog sajma (iako su nakladnici s kojima smo razgovarali rekli da se malo posla sklapa na samom sajmu i da je ta etiketa »poslovnog« više želja organizatora, nego odraz stvarne situacije) i onog okrenutog publici kroz predstavljanja autora, čitanja, potpisivanja knjiga… Na tri kata Palače kulture i znanosti smješteno je 700 izdavača iz tridesetak zemalja, među njima i nekih neuobičajenijih kao što je Sri Lanka ili Tajvan. Najveći je izloženi prostor zauzela, dakako, Njemačka, na kojemu je smješteno 80 izdavača sa 650 različitih naslova, s tim da je naglasak stavljen na njemačke autore koji su prevedeni na poljski i obrnuto. </p>
<p>Naravno, više Poljaci prevode njemačke autore, a među prevođenijima je, koliko smo vidjeli, Herta Muller, izvrsna autorica, koja je za komunizma izbjegla iz Rumunjske u Njemačku, a imali smo je prilike vidjeti i u Hrvatskoj.</p>
<p>Njemačka književnost će se predstaviti s 18 autora, među kojima je svakako najiščekivaniji gost Gunter Grass. Nobelovac će sutra sudjelovati u diskusiji - to je inače omiljena forma razgovora na Varšavskom sajmu. Na određenu temu, koja ne mora biti u uskoj vezi s književnošću, razgovaraju dvojica ili više autora pa će tako sutra Grass biti »sučeljen« poljskom slavnom pjesniku Tadeuszu Rolewiczu, za kojega, pak, upućeni kažu da je ćudljiv pa bi se mogao možda i ne pojaviti na Sajmu. Odmah po otvorenju najveću je pažnju izazvao svjetski poznati skladatelj i dirigent Krzysztof Penderecki, kojemu je u dva luksuzno opremljena sveska objavljen tzv. intervju-rijeka, kojeg je s njim vodio muzikolog Tomaszewskie i njegove privatne fotografije. Penderecki, koji je gostovao u Zagrebu, rekao nam je da će ponovno doći na sljedeći Muzički biennale u Zagrebu. </p>
<p>Inače, prvog dana nije prevelika gužva na Sajmu jer je taj dan otvoren samo za poslovne posjete, a prijašnjih je godina kroz Sajam u prosjeku dnevno prolazilo 12 tisuća ljudi. Kao i na Interliber, i ovdje posjetitelji najviše dolaze da bi kupili koju knjigu (Sajam jest prodajni iako se ne prodaju baš sve izložene knjige). Popusti nisu baš tako veliki kao zagrebački - kreću se od 10 do 25 posto. Ulaz se naplaćuje 10 kuna, a studentima i umirovljenicima četiri kune.</p>
<p> Ono što se i nakon samo jednoga jutra na Sajmu može navesti kao njegov ključni problem jest prostor. Palača kulture i znanosti nije sajamski prostor i izdavači su raspršeni po različitim hodnicima i zakucima, na što se i sami bune. Recimo, kao da je sajam smješten u zgradi kao što je HAZU, samo puno većoj. U istom je prostoru Sajam već više od 40 godina i za sada nema izgleda da će se nešto promijeniti, jer - zvuči nevjerojatno, ali tako kažu izdavači - u Varšavi nema primjerenog prostora za sajam. </p>
<p>Barbara Matejčić</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Od Dioklecijana do nogometa</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Da je hrana dobar začin literaturi, zna se već odavno. Znali su to još i dobri, stari Shakespeare i Cervantes, Goethe i Boccaccio, kao i naši suvremenici Peter Esterhazy, Joanna Harris... A dobro to zna i ugledni hrvatski književnik Veljko Barbieri, najslavniji kuhar među hrvatskim piscima, čiji je najnoviji, dugo iščekivan roman »Dioklecijan« u srijedu predstavljen čak dva puta. Najprije u podne u Profilovu Megastoreu, a potom i na večer u Društvu hrvatskih književnika.</p>
<p> Iako je bilo najavljeno da će na predstavljanju u DHK biti poslužena jela spravljena po antičkoj recepturi, poneki je gost, vjerujemo, bio razočaran ponuđenom trpezom. Jer je, umjesto očekivanih bakanalija u kojima su nekada davno uživali rimski patriciji, servirana jednostavna legionarska rimska kuhinja kasnoga Carstva – ječam, leća i piletina, koji se i danas konzumiraju.</p>
<p>Povijest je srž i novoga romana Miroslava Međimorca i Naklade Pavičić »Presvijetli i rabin«, predstavljenoga također u srijedu. A toga, drugoga dana Zagrebačkoga književnoga sajma bilo je riječi o još dva atraktivna naslova – intrigantnoj knjizi »Skriveno lice UN-a« (»Verbumovo« izdanje) u kojoj autor Michel Schooyans pokazuje da su se Ujedinjeni narodi posljednjih desetljeća poprilično udaljili od Deklaracije o ljudskim pravima, te jednom »Celeberovu« izdanju – knjizi svjetski priznatoga stručnjaka za huliganizam i nasilje Dougieja Brimsona »Nogometno nasilje u Europi«.</p>
<p>U srijedu je u »Profilu« predstavljena i »Antologija novije francuske drame« priređivača Ivice Buljana, a u izdanju Hrvatskoga centra ITI - Unesco. Ta knjiga, koja obuhvaća drame Jeana Geneta, Marguerite Duras, Bernarda M. Koltesa, Hervea Guiberta i Jorisa Lacostea, predstavlja svjetonazor od pedesetih godina prošloga stoljeća do danas. Knjigu su predstavili i Željka Turčinović, Ingrid Šafranek i Zlatko Wurzberg.</p>
<p>U četvrtak u podne u »Profilu« smo ponovno mogli odjuriti malo u povijest, do Grgura iz Nina, nacionalnoga junaka koji se bori za hrvatski identitet i slavenski jezik, koji nam se ponovno »objavio« u spjevu »Grgur iz Nina« Joška Marušića. Marušić je srednjovjekovnu priču, na kojoj je radio godinama, začinio vjerom, sukobima, pučkim radostima, ljubavima, izdajama. O knjizi, koju je objavila naklada »Jesenski i Turk«, osim autora govorila je i Jadranka Pintarić. Roman »Sunce« Ivana Aralice koji je tiskao splitski »Verbum«, predstavljen je također u Profilovu Megastoreu. [Lada Žigo i Sandra-Viktorija Antić]</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>U spomen Šimi Juriću</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Taj nevidljivi bibliotekar, kako se znalo reći za Šimu Jurića (1915. - 2004.) zbog njegove samozatajnosti i skromnosti iza kojih je stajala gotovo misionarska posvećenost radu, ostavio je duboka traga u hrvatskoj kulturi kao bibliotekar, bibliograf, književni i kulturni povjesničar. Njegov prinos poglavito je zamjetan na polju hrvatske inkunabulistike - njegovo se ime veže za naše mnoge predragocjene prvotiske koje je istraživao u samostanskim knjižnicama, od one glasovite u šibenskome Svetom Frani do dubrovačke riznice Male braće.</p>
<p> Na Jurićeva znanstvena pregnuća podsjetio je dr. Josip Stipanov, ravnatelj Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, u kojoj je Jurić radio, na svečanosti priređenoj u NSK u četvrtak, u povodu izlaska dvobroja »Vjesnika bibliotekara Hrvatske« posvećenoga upravo Šimi Juriću. Osim tekstova o tom istraživaču, objavljeni su i radovi o kulturi tiskarstva u Hrvatskoj, temi koju je osmislila Marija Dalbello, uglednih znanstvenika (A. Stipčević, M. Pelc, E. Stipčević), bibliotekara (M. Kovačić, V. Čučić, M. Katić, I. Zenić, N. Bužleta, B. Dobrić, V. Lončar, N. Bezić) i povjesničara (J. Lakuš). </p>
<p>O Šimi Juriću i časopisu govorili su i glavna urednica mr. Tinka Katić, dr. Aleksandar Stipčević, Anka Ivanjek i Alemka Belan-Simić, predsjednica Hrvatskoga knjižničarskog društva. [Ž. Morić]</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Dvadesetpet posto odobrenih naslova nije objavljeno</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Hrvatski nakladnici nisu objavili čak dvadesetpet posto naslova knjiga koje je 2004. sufinanciralo Ministarstvo kulture. Po podatcima Ministarstva na popisu je 70 što većih, što manjih nakladnika, od kojih je zatražen povrat novca jer nisu ispunili preuzete obveze.</p>
<p> Ti su nakladnici od odobrenih 616 naslova objavili 459, a 157 ili 25 posto nisu objavili i za njih Ministarstvo potražuje povrat novca. Ministarstvo je za odobrene naslove izdvojilo 1,999.000 kuna, od toga je isplaćeno 80 posto novca. Među nakladnicima koji su od odobrenih objavili najmanje knjiga su Ceres (od 14 nije objavio deset), Fabula nova d.d. (od 14 nije objavila 11) i Scarabeus (od 10 nije objavio šest knjiga). Jedan od većih nakladnika koji je vratio novac, jer nije objavio sve knjige koje mu je sufinanciralo Ministarstvo kulture jest splitski nakladnik »Verbum«. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="32">
<p>Kranjčar već umoran od pitanja</p>
<p>Izborniku Zlatku Kranjčaru nisu se javila samo braća Kovač, koji će doći u petak. Svi su naši nogometaši došli u Zagreb u besprijekornom zdravstvenom stanju</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Počelo je! Hrvatska nogometna reprezentacija okupila se u četvrtak, točno u podne, na početku priprema za Svjetsko nogometno prvenstvo (od 9. lipnja do 9. srpnja). Izborniku Zlatku Kranjčaru javili su se svi igrači, osim braće Kovač, koji će doći u petak. A što je najvažnije, odmah na početku valja reći da su svi naši nogometaši došli u Zagreb u besprijekornom zdravstvenom stanju. </p>
<p>Dakako, zbog toga izborniku Kranjčaru nije silazio osmijeh s lica te je odmah nakon okupljanja i smještaja igrača u zagrebačkom hotelu Sheraton poveo reprezentativce na brojna medicinska testiranja, koja će se obaviti na zagrebačkom Kineziološkom fakultetu te u ordinacijama bolnice Magdalena u Krapinskim Toplicama. </p>
<p>»U Zagrebu ćemo biti dva dana, a onda u subotu odlazimo u našu stalnu bazu, u Čateške Toplice«, gotovo u glas govore izbornik Kranjčar i glavni tajnik Hrvatskoga nogometnog saveza Zorislav Srebrić. </p>
<p>»Ne moram vam ni govoriti koliko smo zadovoljni što su svi igrači zdravi. To znači da ćemo odmah moći prionuti radu, a testiranja će nam pomoći da vidimo koliko kojeg igrača možemo opteretiti«, rekao je Kranjčar, detaljnije objašnjavajući: </p>
<p>»Znate da imamo četiri prijateljske utakmice - 23. svibnja u Beču protiv Austrije, 28. svibnja u Osijeku protiv Irana, zatim nakon dolaska u Njemačku 3. lipnja igramo protiv Poljske u Wolsburgu, a generalna će nam provjera biti u Ženevi 7. lipnja protiv Španjolske. Neće svi igrati sve četiri utakmice. Neki će igrati jednu, neki dvije, a poneki i tri utakmice. Važno je da mnogi nakon kraćeg odmora dođu do prave forme, a koliko će tko igrati vidjet ćemo nakon testiranja. Najbitnije nam je da kroz te četiri prijateljske utakmice ulovimo ritam koji nas čeka na SP-u.« </p>
<p>Izbornik Zlatko Kranjčar djelovao je neobično svježe, u svjetlosmeđem odijelu izgledao je više kao maneken nego kao iskusan nogometni trener. Malo je kasnio na prigodnu konferenciju za novinare, što i nije čudno, jer se praktički sat vremena prije okupljanja vratio iz Pariza, gdje je gledao finalnu utakmicu Lige prvaka. S njime su još bili glavni tajnik Zorislav Srebrić te predsjednik Saveza Vlatko Marković. </p>
<p>»Bilo je prekrasno, ali i nogometno vrlo zanimljivo. Arsenal je odigrao veliku utakmicu, imao je čak priliku s igračem manjem domoći se trofeja. No, Barcelona je zasluženo osvojila naslov klupskog europskog prvaka. Analizirajući njezinu igru, moram reći da je proigrala tek ulaskom Inieste, a što se tiče Ronaldinha vidjelo se da se i njega dobrom strategijom može barem donekle pokriti. Osim utakmicom, bio sam impresioniran i ambijentom, tisućama katalonskih i engleskih navijača koji su se cijelo vrijeme po gradu zajedno družili, pa su tako jedan veliki sportski događaj začinili prekrasnom atmosferom. Nadam se da će i hrvatski navijači biti tako druželjubivi u Njemačkoj. Uostalom, dosad su u Engleskoj, Francuskoj, Japanu i Portugalu uvijek bili pravi, a nadam se da će takvi biti i u Njemačkoj. Ja mogu obećati da ćemo i mi na terenu biti pravi«, rekao je očito izvrsno raspoloženi Zlatko Kranjčar. </p>
<p>Naravno, prvo okupljanje hrvatske reprezentacije nije moglo proći bez brojnih japanskih novinara, koji uvijek imaju »originalno« pitanje: </p>
<p>»Gospodine Kranjčaru, što mislite o Japanu?« </p>
<p>Na izbornikovu se licu odmah pojave crte umora, tisuću je puta već odgovarao na isto pitanje. No, Kranjčaru je strpljivost ipak vrlina. </p>
<p>»Mislio sam da već znate sve što sam rekao o Japanu. No, ponovit ću. Respektiram Japan, smatram ga vrlo dobrom momčadi. Uvjeravam vas pritom da i Japan mora respektirati nas, jer Hrvatska preko Japana želi ići u drugi krug i Hrvatska bi trebala pobijediti Japan«, odrješit je bio Kranjčar. </p>
<p>Andrija Kačić-Karlin</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>S Barçom ipak pobijedio nogomet </p>
<p>Barcelona nije izgledala pobjednički, bilo je premalo njihovih kreativnih majstorija, ali je pred kraj sve nadoknadio Henrik Larsson s dva zlatna dodira </p>
<p>Barcelona i Arsenal došli su na pariški Stade de France nakon 12 utakmica bez poraza u Ligi prvaka. Neki poput Arsenala nisu primali niti pogotke tijekom deset utakmica. Vrlo je blizu bilo novih devedeset minuta nakon kojih ova dva kluba neće biti gubitnici, no Henrik Larsson odlučio je drugi put »gospodskim« dodirom izbaciti iz igre cijelu londonsku, čelikom obrubljenu obranu. </p>
<p>U utakmici u kojoj je Ronaldinho odigrao najneoriginalniju partiju sezone, u kojoj Deco nije previše izlazio iz londonske sjene, u kojoj je Eto'o dugo tražio svoj mali prostor na prinudnom zadatku (lijevoj strani), Barcelona je pobijedila zahvaljujući dva bljeska igrača koji je prije nekoliko tjedana najavio da ispred sebe vidi jedino - nogometnu mirovinu. </p>
<p>»Henrik ostani!«, zavapio je trener Rijkaard nakon finala, gdje je Šveđanin bio središnja osoba. </p>
<p>Dok je katalonska kreacija bila ugušena tijekom cijele utakmice, Larsson je s dva dodira gurnuo Eto'a i Bellettija u idealne prilike, nakon kojih se slomila i ta čelična neuništivost. </p>
<p>Barcelona je zaslužila naslov europskog prvaka, makar bi jednako intonirali utakmicu da je Arsenal podignuo najvrjedniji pehar klupskog nogometa. Čak je većim dijelom utakmice klub iz Londona bio organiziraniji, izravniji... Čudno je samo kako je Herny promašio dvije prilike koje nikad u karijeri nije promašio. </p>
<p>Zapravo su dvije ikone ta dva kluba, dva igrača oko kojih se vrtjela cijela igra Barcelone i Arsenala tijekom ove sezone (Ronaldinho i Henry) bili nedokučivi, smušeni i blokirani. Baš kao i norveški sudac Terje Hauge, koji je bio meta svačijega gnjeva. </p>
<p>Barcelona je ljuta što Lehmannu nije dodijelio žuti karton (ne crveni) i pustio akciju nakon koje bi Barcelona vodila. Ljuti su i zbog prekršaja nakon kojeg je Arsenal postigao pogodak, a čemu nije prethodilo ništa. No, u londonskom su klubu također gnjevni, jer je po njihovu mišljenju pogodak Eto'a postignut iz zaleđa, kao i desetak suđenih prekršaja koji nisu postojali. </p>
<p>U svakom slučaju finale je bilo zanimljivo i većina se na kraju ipak radovala. Ako vam srce nije kucalo ni za jednu momčad posebno, vjerojatno ste se odlučili za nogomet. A nogomet je ove sezone bila - Barcelona.</p>
<p>Stipe Karadžole</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Svi će igrati na maksimirskom stadionu! </p>
<p>Naftaš Iz Ivanića nije dobio licencu za Drugu ligu, pa je za domaći teren prijavio Maksimir. Zanimljivo, unatoč najavama o početku velikih radova u Maksimiru taj je teren za svoje domaće utakmice prijavio i Zagreb </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Nevenko Herjavec, tajnik Udruge profesionalnih klubova Prve HNL, nije baš razgovorljiv kad je u pitanju ishod licenciranja, koje se jednima pokazalo poput majke, a drugima poput maćehe. Mudro se, za svaki slučaj, udaljio i od zaprešićkih protesta, koji su shvatljiviji što se više zagrebe po sjećanjima na neka čvrsto uglavljena načela, koja su u HNS-u na temu licenciranja istaknuta gotovo poput Svetog pisma. </p>
<p>Tako je Herjavec na Interove prigovore i svojevrsne prijetnje kako će ići do kraja ili će se raspasti mudro primijetio: </p>
<p>»Interov je problem što je posljednji na prvenstvenoj ljestvici i što njegov glas sada nema dovoljno snage. Da su Zaprešićani ostali u Prvoj ligi i da su se tada, ili ranije, okomili na klimavu principijelnost Saveza o tom pitanju, onda bi to nešto značilo i imalo smisla.« </p>
<p>Iz svoga kuta gledanja, Herjavcu je čudna sustavna popustljivost prema Puli, kojoj se još pretprošle godine progledalo kroz prste, u nadi da će se nešto pomaknuti prema naprijed. U tom se smislu sjećamo prošlogodišnjih riječi Zorislava Srebrića, koji je isticao da će se snaga organizacije izmjeriti time što će znati stati iza svojih odluka. Sjećamo ga se i otprije desetak dana, kad je svesrdno stao iza Ivančice Sudac, voditeljice Odjela za licenciranje, kad je s jedne strane pohvalila savjest vlasnika objekata u Koprivnici, Rijeci, Varaždinu i Zaprešiću, a s druge naglasila da cilj nije nikoga odbiti, izgurati ili kazniti već motivirati, potaknuti i pomoći: </p>
<p>»Klubove shvaćamo kao partnere i klijente, a ne one na kojima brusimo strogoću«, rekla je Ivančica Sudac. </p>
<p>Zanimljivo je da Herjavec kao važna osoba Udruge prvoligaša nije želio komentirati jedan od najbitnijih prijedloga zajedničkog sastanka HNS-a i Udruge prvoligaša otprije mjesec i pol. Dogovoreno je tada da nema popustljivosti glede primjene Pravilnika o licenciranju klubova Prve i Druge HNL. No, budući da unas mnoge odluke traju samo dok se ne raziđemo, tako je i nepopustljivost i dosljednost, među ostalim, iskazana time što, primjerice, Naftaš iz Ivanića nije dobio licencu za Drugu ligu, pa je za domaći teren prijavio Maksimir. No, iako u planovima grada Zagreba stoji da će uskoro početi veliki radovi na maksimirskom stadionu, igranje je na stadionu Dinama uspješno prijavio i Zagreb, budući da je ocijenjeno da ni on nema potrebne uvjete u Kranjčevićevoj. </p>
<p>Niti stadion Croatije Sesveta ne zadovoljava uvjete igranja, pa je prihvaćen njezin prijedlog da svoje domaće utakmice igra u Velikoj Gorici. GOŠK Jug je, primjerice, kao domaći teren prijavio stadion u Imotskom, Novalja je izbačena iz treće lige jer joj nedostaju igrači u omladinskoj školi, dok je bez sumnje najmanje razumijevanja bilo za Belišće, pobjednika Druge lige sjever. Namjera »malog« Belišća da prijavi Osijek kao domaći teren ocijenjena je toliko drskom i skandaloznom da se o njoj gotovo uopće nije raspravljalo. </p>
<p>Zahvaljujući tome, u Međimurju su uštedjeli najmanje 300.000 kuna. Toliko bi ih, naime, koštalo, uključujući premije, da su držali momčad na okupu još 14 dana, do završetka kvalifikacija drugoligaša i razigravanja s poraženim iz susreta pobjednika drugih liga. </p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Jug korača prema vrhu Europe </p>
<p>Dubrovčani su domaćinstvom amortizirali utjecaj Talijana u Lenu, a povijest nas uči da su uvijek iskoristili gruški bazen u pohodu na europski tron </p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Dubrovnik trese groznica završnoga vaterpolskog turnira Lige prvaka pa se čeka da dvodnevno natjecanje Jug CO po treći put lansira na vrh Europe. Zadatak mu nije nimalo lagan, jer tri bogate i igrački moćne talijanske momčadi Savona, Posillipo i Pro Recco dolaze po trofej. Dubrovčani su domaćinstvom amortizirali utjecaj Talijana u Lenu, a povijest nas uči da su uvijek iskoristili svoj gruški bazen u pohodu na europski tron. Naime, svoja su dva naslova europskog prvaka, 1981. i 2001., osvojili na finalnim turnirima odigranima u Dubrovniku. </p>
<p>Sada se, pak, u polufinalu sudaraju sa Savonom, momčadi koja u svojim redovima ima dvojicu izvanserijskih igrača - Šapića iz SCG te Kasasa iz Mađarske. Ni ostali igrači iz prvih sedam ne zaostaju, ali zaustaviti ovaj tandem internacionalaca ključ je uspjeha. Šapić je, uostalom, najubojiti svjetski vaterpolist, a o kakvom se igraču radi najbolje govori podatak da mu je moskovski Sturm za trogodišnju vjernost ponudio čak milijun eura. </p>
<p>»Individualna kvaliteta Šapića i Kasasa je golema, ali važnije je da ne dozvolimo da se netko od njihovih suigrača razigra. Kako se bliži polufinalna utakmica sa Savonom, sve sam uvjereniji da je realnost naš ulazak u finale, jer smo na bekovima i centrima mnogo jači od talijanske momčadi. Osvajanje domaćeg prvenstva protiv Mladosti donijelo nam je potreban mir i sada smo koncentrirani na Savonu i lišeni imperativa osvajanja turnira«, rekao je trener Juga CO Emil Nikolić. </p>
<p>Rekli bismo da jedan trofej vuče drugi, pa bi smo rado da se na Jugov domaći trofej nadoveže naslov najbolje europske momčadi. </p>
<p>Drugi par Posillipo - Pro Recco bit će neizvjestan, a gledatelji će moći vidjeti vaterpolsku igračku kremu. Na strani Posillipa izdvajamo veterana Silipa, zatim Udovičića, Zlokovića i Bencevengea, a kod Pro Recca posebno mjesto ima igrač-trener u vodi Vujasinović. Tu su još Madaras, Sivosi, vratar Tempesti... Uvijek se hvalimo s našim sportom i nadamo se da će tako biti i u subotu navečer te da će dubrovački Jug dodati još jedan europski biser u ogrlicu hrvatskih sportskih dostignuća. </p>
<p>Dvoboj se igra u petak u bazenu na Gružu. Prvi je susret Jug CO - Savona zakazan za 18 sati, a Posillipo - Pro Recco za 20.15. </p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Tuksar u četvrtfinalu </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – I treći dan Un1que Zagreb Opena okončan je polovičnim učinkom hrvatskih predstavnika. Saša Tuksar iz drugog je pokušaja na 50.000 američkih dolara vrijednom zagrebačkom Challengeru stigao do četvrtfinala pobjedom protiv četvrtog nositelja Nizozemca Raemona Sluitera sa 6-7 (1), 6-2, 6-4, dok je treći nositelj Paragvajac Ramon Delgado sa 6-2, 6-3 nadigrao Roka Karanušića. </p>
<p>Visoke je temperature i suhe uvjete u utorak Tuksar u srijedu zamijenio vlažnim terenom i s desetak Celzijevih stupnjeva manje protiv tenisača s dvoručnim bekhendom i forhendom. Osim toga, za razliku od Vice, igra Nizozemca nikako ne godi Tuksaru, budući da igra napadački tenis, bez pravog ritma. No, i takav je trebao »pasti« u dva seta. Tuksar je u prvom setu dva puta imao »break« prednosti, kod 5-4 je servirao za vodstvo u setovima, no na kraju je uhvatio tek tri poena u »tie-breaku«. </p>
<p>Dva »breaka« u nastavku bila su dovoljna za drugi set, dok je u trećem Tuksar poveo sa 4-1. Ipak, ponovo si je zakomplicirao život, Nizozemac je izjednačio na 4-4 i imao »break« priliku u devetom gemu. Forhendom na crti Tuksar je spriječio preokret, a u sljedećem gemu stigao do 0-40 i iskoristio drugu meč-loptu. </p>
<p>»Nisam zadovoljan svojom igrom. Pobijedio sam ga krivom taktikom, cijelo sam vrijeme igrao na njegovu bolju stranu - forhend. Mokar teren išao je meni na ruku, lopte su bile sporije. Sluiter je jedan od boljih igrača u ovom rangu turnira«, rekao je Tuksar i komentirao svog idućeg suparnika: </p>
<p>»Elsner stalno govori da prestaje igrati, a nikako. Igra pametno, ima odličan osjećaj za poen, može sve napraviti bolje od suparnika. Nismo nikad igrali službeni meč, no prije tri dana smo zajedno trenirali«, rekao je Tuksar. </p>
<p>Nakon sjajnog izdanja protiv Amerikanca Bogomolova, Karanušić je u drugom kolu platio danak preboljenoj mononukleozi. Krajem prvog i početkom drugog seta kiša je prijetila prekidom, no tenisači su na terenu dočekali izlazak sunca. Čak će i Karanušić reći kako ga prekid ne bi spasio. </p>
<p>»Fizički sam se loše osjećao već nakon ponedjeljka. Loše sam se namještao na loptu, bio sam spor, trom... napravio sam početničke pogreške u presudnim trenucima, ne sjećam se kad sam posljednji put tako griješio", rekao je Karanušić. </p>
<p>• Rezultati, 2. kolo: Elsner – Economidis 6-2, 6-1, Delgado (3) – Karanušic 6-2, 6-3, Crivoi – Becker 7-5, 3-6, 7-6 (3), Tuksar – Sluiter (4) 6-7 (1), 6-2, 6-4. </p>
<p>Igor Mijić</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Novi preokret Marija Ančića</p>
<p>HAMBURG</p>
<p> – Hrvatski tenisač Mario Ančić igrat će u još jednom četvrtfinalu. Na ATP turniru u Hamburgu ponovno je spašavao veliki zaostatak, te ovaj put pobijedio Amerikanca Jamesa Blakea 4-6, 7-5, 7-6 (3). U dugom meču Ančić je bio konstantno u zaostatku. U drugom setu je zaostajao set i 3-5, ali je nanizao četiri gema u nizu i produžio dramu. To nije bilo dovoljno problema za splitskog tenisača, pa je i u trećem setu bio u »minusu« 3-5, ali ponovno nije dopustio pad. Vratio se, te izborio »tie-break«, u kojem je pri rezultatu 3-3 osvojio četiri poena zaredom. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Može li Cibona osvojiti prvenstvo bez poraza</p>
<p>Trener Zadra Vlado Vanjak je nakon poraza protiv Cibone, petog u 11 kola hrvatskog prvenstva, na izlaznim vratima Jazina</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – U derbiju kola Cibona je prošla neokrznuta kroz Zadar i povisila omjer na 11-0 u Ligi za prvaka. Prije doigravanja cibosima ostaju tri utakmice (Cedevita, Split, Zagreb). Iako su dvoboji na Gripama i protiv Zagreba kod kuće sve više nego lagani, ako Anzulovićeva momčad završi sa svih 14 pobjeda u osnovnom dijelu, polufinale i finale na dvije pobjede nude mogućnost osvajanja naslova bez ijednog poraza. </p>
<p>Cibona nije briljirala u Jazinama, ali i u solidnom izdanju, s Pennom kao udarnom iglom, bila je previše za Zadar nakrcan problemima. U posljednjim su minutama Markota i Kus poklanjali lopte i nudili Zadru nekoliko prilika za preokret, ali domaćin nije iskoristio darove. U nekoj drugoj situaciji Zadrani bi naplatili pogreške cibosa i podignuli samopouzdanje uoči doigravanja, no Jazine nisu vidjele takav rasplet. </p>
<p>Gledatelji su, unatoč porazu od najvećeg suparnika, nagradili igrače Zadra pljeskom nakon utakmice. Vlado Vanjak ostao je bez takve podrške, glas javnosti nije sklon sadašnjem treneru. Uprava kluba nakon petog poraza Zadrana u prvenstvu nije istu večer promijenila trenera, no Vanjak je na izlaznim vratima kluba. Pod teretom izvjesne smjene trebao bi voditi utakmicu protiv Svjetlosti u Slavonskom Brodu. Prvi kandidat za trenera Zadra je Petar Popović, koji je kao igrač donio naslov u Jazine 1986. godine, a prije četiri sezone bio je već na klupi Zadra. </p>
<p>Zagreb je lako prošao Cedevitu u Sutinskim vrelima i 99-posto je siguran za četvrto mjesto i Goodyear ligu, što je i bio glavni cilj »mrava« u domaćem prvenstvu. No, dobre igre u posljednje vrijeme i tri pobjede u nizu (Dubrovnik, Zadar, Cedevita) gurnule su trenera Zdravka Radulovića na val optimizma. »Imamo momčadski duh i kvalitetu, prvo trebamo i teoretski potvrditi doigravanje, a zašto onda ne bismo pokušali i nešto više«, retorički je upitao Radulović. </p>
<p>U A-1 ligu nakon godinu dana izbivanja vraća se Dubrava te Osijek. Osječki su košarkaši posljednji put igrali u Prvoj ligi u sezoni 2002./2003., no treba znati da se ne radi o istom klubu, iako ima isto ime (prije Osijeka zvali su se Kandit Olimpija). Originalno je ime novog prvoligaša Hrvatski sokol, a momčad je krenula iz B lige. U svakom slučaju, prvoligaška se košarka vraća u osječku dvoranu Zrinjevac. Dva kola prije kraja prvoligaški razred napušta Maksimir, a tome je od ostalih klubova najbliža Hermes Analitica. </p>
<p>Iva Perdec Augustić</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Kanada u polufinalu </p>
<p>RIGA</p>
<p> – Reprezentacija Kanade plasirala se u polufinale Svjetskog prvenstva u hokeju na ledu, što se održava u Rigi, pobijedivši Slovačku sa 4-1 (0-1, 1-0, 3-0). Kanada će u polufinalu igrati protiv Švedske, koja je pobijedila SAD sa 6-0 (2-0, 2-0, 2-0). U preostala dva susreta četvrtfinala sastaju se Rusija i Češka te Finska i Bjelorusija. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="40">
<p>Vojna industrija trlja ruke </p>
<p>Tvrtka koja dobije posao glavnog predugovarača u projektu imat će lukrativni angažman u vrijednosti od najmanje dvije milijarde dolara </p>
<p>NEW YORK (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Prema pisanju New York Timesa, kad je riječ o slanju američkih vojnika na granicu s Meksikom, šef Bijele kuće, želi se iznova okrenuti »dobro znanim poslovnim partnerima, divovskim vojnim ugovaračima, kako bi popravio propusnu granicu«.</p>
<p>Znane kompanije Lockheed Martin, Raytheon i Northrop Grumman, su samo tri najveće tvrtke za koje novinar Eric Lipton otkriva da će već u naredna dva tjedna dostaviti svoje ponude za dobivanje posla vrijednog više milijardi dolara: izgradnju žičane ograde na južnoj američkoj granici sa svim popratnim tehničkim uređajima koje je sam predsjednik opisao kao »čudo tehnike«. </p>
<p>Da se ne radi samo o običnoj žici pokazuje se u navodima da su ove kompanije takvu ogradu učinile već operativnom u dijelovima Iraka i Afganistana. Granica s Meksikom tako bi se uskoro uz pomoć satelita, kopnenih vozila i bespilotnih letjelica opremljenih videokamerama mogla nadzirati neprekidno. Po cijeni od 400 milijuna dolara, Busheva administracija granicu s Meksikom, navodno već dugo pokušava kontrolirati, ali uz »krajnje ograničen rezultat«. Zato će ovaj put od svojih starih poslovnih partnera predsjednik tražiti ne samo da angažiraju supermodernu tehnologiju već i da razviju i strategiju kontrole granice. </p>
<p>Ovaj poziv za angažman američkih kompanija obnovljen je iz Bijele kuće odmah nakon što je Senat u srijedu odobrio da se na južnoj granici s Meksikom izgradi stotine dodatnih kilometara ograde. </p>
<p>Ali, neki republikanci, poput kongresnika Harolda Rogersa koga citira NYT, skeptični su prema odabiru kompanija. Rogers je, na primjer, prijedloge nadzora granica primjenom visoke tehnologije, nazvao razbacivanjem novaca, »i dokazano neučinkovitim«. Te riječi su u potpunoj suprotnosti s tvrdnjama Busha koji je početkom tjedna Amerikancima na TV obećao da će vlada krenuti s »tehnološki najnaprednijom inicijativom za zaštitu granica u američkoj povijesti«. Prema ovoj inicijativi, do 2008. godine, skoro 10.000 kilometara američke kopnene granice bilo bi modernizirano uz primjenu skupe tehnologije i povećanja broja profesionalnih graničara na više od 18.000, ne računajući Nacionalnu gardu. </p>
<p>No, predsjednik nema odriješene ruke kad je riječ o odabiru partnera za veliki posao sa čuvanjem granica. Lider republikanske većine u Zastupničkom domu Hohn Boehner rekao je da predsjednik više ne može donositi (samostalno) odluke, ili na način kao što je to radio kad ga je podržavalo gotovo 60 posto Amerikanaca. Busha sada podržava oko 30 posto Amerikanaca! Iako nitko još ne proziva Busha zbog izbora kompanija, jasno je da se predsjedniku neće »gledati kroz prste«. Posebno kad se zna da su neke kompanije iz njegovog Teksasa. »Ako nam Ministarstvo domovinske sigurnosti jasno ne pokaže što mi zapravo kupujemo, nećemo financirati programe«, poručio je i kongresnik Rogers. Može se dogoditi da su kompanije poput Lockheed Martina koji upošljava 135.000 radnika, uz godišnju prodaju veću od 37 milijardi dolara, prerano počele trljati ruke. Njihovi su prijatelji u Bijeloj kući sve manje moćni.</p>
<p>Erol Avdović</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Vojska SCG poštivat će odluku birača </p>
<p>U slučaju neuspjeha referenduma Crna Gora bi postala teritorij Srbije, rekao je crnogorski predsjednik Filip Vujanović</p>
<p>PODGORICA (Od Vjesnikova izvjestitelja)</p>
<p> - U četvrtak navečer završena je referendumska kampanja u Crnoj Gori i počinje šutnja koja će trajati do zatvaranja glasačkih mjesta. Tri dana uoči nedjeljnog referenduma o nezavisnosti, stanje u Crnoj Gori je mirno i očekuje se da će na izbore izaći najmanje 85 posto od 484.718 građana s biračkim pravom. </p>
<p>U posljednjem obraćanju biračima uoči izborne šutnje, crnogorski predsjednik Filip Vujanović kazao je da se na nedjeljnom referendumu odlučuje o tome hoće li Crna Gora biti nezavisna s međunarodnim subjektivitetom ili će nestati. »U slučaju neuspjeha referenduma postojeći suverenitet Crne Gore bio bi ugašen a Crna Gora bi postala teritorij Srbije«, istaknuo je Vujanović. </p>
<p>Vođa bloka za nezavisnu i međunarodno priznatu Crnu Goru Milo Đukanović drži da će crnogorsku nezavisnost podržati puno više od potrebnih 55 posto onih koji izađu na glasovanje. Predrag Bulatović, čelnik unionista, političkih snaga koje se zalažu za opstanak državne zajednice sa Srbijom također je uvjeren u uspjeh. Kaže kako će njegov blok dobiti oko 200.000 glasova, što će, po njemu, biti dovoljno za opstanak zajedničke države. Predsjednik republičke referendumske komisije František Lipka kazao je da je sve spremno za referendum. </p>
<p>Prema njegovim informacijama do sada se prijavilo oko 3300 promatrača koji će nadgledati glasovanje, a u Crnu Goru je pristiglo i oko 550 novinara. Promatrači međunarodne zajednice ocijenili su pak da je referendumska kampanja bila u granicama pristojnosti. U vezi s referendumom odglasio se i ministar obrane Srbije i Crne Gore Zoran Stanković koji je kazao da će vojska SCG poštovati referendumsku odluku. </p>
<p>Marko Barišić</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Prodijevi ministri traže ukidanje projekata bivše vlade </p>
<p>Ministar prometa odbacuje projekt gradnje mosta kopno-Sicilija, a najavljuje se i ukidanje zakona o drogi </p>
<p>RIM</p>
<p> - Vlada Unije lijevog centra, premijera Romana Prodija, uvest će, prema onome što najavljuju ministri, brojne promjene. Prodijeva vlada u kojoj je 25 ministara, među kojima šest žena, prisegnula je u srijedu navečer. No, neki su ministri već izišli sa svojim prijedlozima. Tako je ministar prometa Alessandro Bianchi odmah odbacio projekt izgradnje mosta od kopna do otoka Sicilije preko Messsinskog kanala, što je bila jedna od ključnih točki programa dosadašnje vlade desnog centra premijera Silvija Berlusconija. »Most je nepotreban i štetan«, rekao je Bianchi. Ministar za društvenu solidarnost Paolo Ferrero najavio je ukidanje zakona o drogi, kojega je nedavno uvela koalicija desnog centra i koji je dosta restriktivan te kažnjava i one koji imaju više od dopuštene količine lake droge za vlastitu upotrebu. Ferrero drži kako treba legalizirati upotrebu lakih droga. Ministri vanjskih poslova Massimo D'Alema i obrane Arturo Parisi trebaju sa saveznicima i Irakom dogovoriti način i rok povlačenja talijanskih snaga iz Iraka, te se najavljuju i promjene prema drugim misijama u svijetu, kao što su one u BiH i na Kosovu. </p>
<p>Inače, u novoj talijanskoj vladi Romana Prodija mjesto podtajnika u ministarstvu za europske poslove dobit će Miloš Budin iz Trsta, javili su u četvrtak slovenski mediji koji ističu da će se tako po prvi put dogoditi da u vladu uđe jedan pripadnik slovenske manjine u Italiji. </p>
<p>Prodi najavio povlačenje iz Iraka</p>
<p>Italija će povući svoje vojnike iz Iraka čim to »tehnički bude moguće«, rekao je u četvrtak u Senatu novi talijanski premijer Romano Prodi predstavljajući program svoje vlade lijevog centra za koji traži povjerenje parlamenta. »Italija će biti u prvim redovima borbe protiv terorizma, ali mi smo protiv rata u Iraku«, rekao je Prodi, koji je naglasio kako je u borbi protiv terorizma moguća i vojna intervencija, ali »pod zastavom međunarodnih organizacija«. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Srbija još vjeruje u čudo</p>
<p>BEOGRAD (Od Vjesnikova dopisnika) </p>
<p> - Srbijanska javnost je posljednjih dana zaokupljena predstojećim referendumom u Crnoj Gori. Rekonstrukcija vlade, suradnja sa Haaškim tribunalom, pregovori o budućem statusu Kosova, sve je ostavljeno po strani kako bi se u pet do 12 pomogla opcija za državnu zajednicu. U kampanju se uključio i partijarh Pavle, poglavar Srpske pravoslavne crkve koji je usred redovnog proljetnog sabora našao vremena da primi lidera prosrpske oporbe u Crnoj Gori Predraga Bulatovića. Bulatović je, navodno, došao po blagoslov i tražiti od patrijarha neka se moli »da sve protekne u miru i da se podijeljena Crna Gora poslije referenduma ujedini«. A, patrijarh je izdao priopćenje kojim je pozvao građane Crne Gore da se »u ovom povijesnom trenutku ugledaju na svoje slavne pretke koji su sanjali i ulagali u zajednicu sa Srbijom«. Istraživanja javnog mnjenja govore da SPC i dalje ima veliki utjecaj u Crnoj Gori i da čak 70 posto onih koji će glasati za neovisnost poštuje patrijarha i Crkvu. Zbog toga ne iznenađuje što je Bulatović dan poslije finalnog duela sa crnogorskim premijerom Milom Đukanovićem, u kojem nije uspio smanjiti razliku, došao patrijarhu Pavlu, ali je neobično što je patrijarh pristao biti uvučen u referendumsku igru. Postoji mogućnost da je patrijarh u 91. godini pod teretom starosti i sve češćeg obolijevanja započeo svoje povlačenje sa dužnosti poglavara. Sva istraživanja javnog mnjenja govore da će za neovisnost glasati najmanje 56 posto. Ipak, srpska politička elita, predvođena premijerom Vojislavom Koštunicom i ocem predsjednika akademikom Ljubomirom Tadićem koji vodi pokret za očuvanje državne zajednice, još vjeruje u čudo.</p>
<p>Bojan al Pinto-Brkić</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Najveću potporu birača ima VMRO-DPMNE </p>
<p>Parlamentarni izbori u Makedoniji održat će se 5. srpnja ove godine, a službeno predizborna kampanja počinje 15. lipnja. Međutim, političke stranke i njihova rukovodstva tjednima već vode žestoku bitku za svakog glasača i za najmanji postotak podrške birača. </p>
<p>Prema najnovijim istraživanjima, da su izbori ovog trenutka, najveću potporu dobila bi vodeća oporbena stranka VMRO-DPMNE, a vladajući SDSM je na drugom mjestu sa 21,8 posto podrške makedonske javnosti. Od političkih stranaka makedonskih Albanaca najveću podršku prema ispitivanjima javnog mnijenja ima Demokratska unija za integraciju sa 19,4 posto a druga je Demokratska partija Albanaca sa 9,4 posto. </p>
<p>U Makedoniji, s obzirom na nacionalni sastav stanovništva i stranačku podijeljenost, nemoguće je dobiti apsolutnu većinu na izborima i sastaviti jednostranačku vladu. Zbog toga će i pobjednik sljedećih parlamentarnih izbora morati tražiti koalicijskog partnera i to iz redova albanskih političkih stranaka. Zadrži li se ovakav omjer podrške javnosti političkim strankama, onda će VMRO-DPMNE, postane li pobjednik, morati tražiti koalicijskog partnera među albanskim strankama. Zasad je rukovodstvo ove stranke sklonije koaliciji sa Demokratskom partijom Albanaca s kojom je tvorilo vladajuću koaliciju od 1998. do 2002. godine. Međutim, nije isključeno da se postigne dogovor i s Demokratskom unijom za integraciju. </p>
<p>I dok se političke stranke i prije početka službene predizborne kampanje nadmeću i bore, predsjednik Makedonije Branko Crvenkovski ima problema u odnosima s parlamentom.</p>
<p>Naime, zastupnici u Sobranju namjeravaju po drugi put izglasati izmjene Krivičnog zakona kojima se praktički dekriminalizira do sada postojeće krivično djelo »zloupotreba službenog položaja i ovlaštenja«. Prema Ustavu, ako zakon bude drugi put izglasan, predsjednik Republike mora ga potpisati. </p>
<p>U posljednjih pola godine to će biti drugi slučaj da zastupnici dovode predsjednika Republike do zida. </p>
<p>Aleksandar Milošević</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="45">
<p>Magične dijetne namirnice </p>
<p>Jabuke, grejp, špinat i jagode odlični su u borbi protiv kilograma. Brzo vas zasite, a nemaju mnogo kalorija</p>
<p>Svatko već zna da bez muke nema skidanja kilograma. Za taj problem, na žalost, ne postoji brzo rješenje. Potrebna je ozbiljna nakana i mijenjanje životnih navika da bi se kilogrami počeli topiti. Obroci moraju biti pomno isplanirani, te se čovjek mora oduprijeti svim zamkama brze hrane. Iako mnogi znaju da treba jesti što više voća i povrća, nutricionisti ističu da su neke namirnice vrlo dobre za dijetni režim prehrane. One u sebi sadrže malo kalorija, a brzo nas zasite. </p>
<p>Uzrečica »Jabuka na dan drži doktora van« dovoljno govori o utjecaju tog voća na zdravlje. Jabuka je tvrdo voće koje se treba dugo žvakati, te će vas tako zasititi. Za one koji nisu preveliki ljubitelji tog voća najbolji je savjet da je ponesu na posao gdje će kad prigladne navaliti na nju bez obzira na sve drugo voće koje im je možda ukusnije. </p>
<p>Grejp također pomaže pri bržem gubitku kilograma. On je veliki pomagač u borbi protiv masnih naslaga, jer sadrži mnogo vlakana. Ako mu se ne dodaje <FONT COLOR="#CC3300"><b>šećer</b></FONT>, grejp ima manje kalorija od naranče iste težine.</p>
<p>Kada su jagode u pitanju, možete ih pojesti koliko god hoćete da ne dobijete ni dekagram. Vrlo su zasitne, a možete si ih priuštiti umjesto nečeg slatkog kad vas uhvati želja za slatkišima. Jednako su dobre i breskve, kao i šljive. Potonje su također dobre za poboljšanje probave. </p>
<p>Špinat je vrlo zasitan, ponajviše zato jer u sebi sadrži mnogo vode. Stoga ako ga se najedemo ne ostavlja mnogo prostora za druge namirnice koje ne bismo smjeli konzumirati. On je zdrav jer je bogat željezom, te vitaminima A, B, C i E koji pomažu u procesu gubitka kilograma. </p>
<p>Više kalorija ćete izgubiti žvačući celer nego što ih on sadrži u sebi. Svatko bi ga trebao uvrstiti u svoj jelovnik, jer u sebi sadrži dosta vitamina E i C. Odličan je za grickanje između obroka, kao zamjena za čips ili neke druge kalorične grickalice. </p>
<p>Mlijeko s manje masti dobro je pak jer pomaže jačanju metabolizma. Neka su istraživanja pokazala da žene i djevojke koje redovito konzumiraju mliječne proizvode brže skidaju kilograme od onih koje ih jedu rjeđe. </p>
<p>Ribe su dobar izbor kada smo gladni, a ne želimo se prejesti i osjećati se teško kao nakon pojedenog obroka koji sadrži meso. Pripremljene na lešo ili s malo maslinova ulja bit će vam ukusan zalogaj od kojeg se nećete udebljati. </p>
<p>Sunčica Dolušić</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Severina </p>
<p>Kao djevojčica bila je neambiciozna i sve što je željela bilo je – pjevati. Dvadesetak godina poslije postala je najtraženijom hrvatskom pjevačicom i dobila nadimak Seve nacionale</p>
<p>Gledamo li malo našu kulturnu povijest, iako bi neki odmah zamjerili na ovom kulturnu, morat ćemo se složiti da takve osobe jednostavno u nas nije bilo. Severina, nekako, ima sve one kvalitete – i mane, dakako – kojima se mogu pohvaliti i svjetske pjevačke zvjezdane veličine. Što se samog pjevanja tiče, ona definitivno ne pripada u vrh. Ni što se glume tiče ne bismo joj mogli uručiti Oscara. Povremeno se bavila voditeljskim ili manekenskim poslovima, a ni tu je ne možemo svrstati među najbolje. Ali gledamo li na sve to ukupno, ona jest najbolja. I jedina. Jer tako cjelokupne osobe na hrvatskoj estradnoj sceni, osim Severine Vučković, nema. </p>
<p>U subotu će se ona, nakon 19 izvođača iz drugih europskih zemalja, popeti na eurovizijsku pozornicu u grčkoj prijestolnici i pokušati svima dokazati da ima najbolju pjesmu na Eurosongu. »Moja štikla« u nekima je izazvala zgražavanje, u drugima podsmjehivanje. Rijetki su se složili sa Severinom da je to remek-djelo. Mnogi ne žele ni komentirati, strahujući nad sveopćom subotnjom sramotom. A Severina, sigurnija nego ikad, hrabro izjavljuje da će biti – najbolja. »Možda neću pobijediti, niti biti među prvih pet, ali ću svakako biti najbolja. Nadam se da ću se dobro plasirati. U protivnom, bolje mi je da se ne vraćam kući«, rekla je pjevačica uoči odlaska u Atenu. A poznavajući hrvatski narod, doista joj je i bolje da bude među prvima. Pobijedi li Severina sutra u Grčkoj, Hrvati će se njome dičiti. Izgubi li, svi će moći reći: »Lijepo smo govorili«. Jer smo takvi. A Severina ovih dana živi svoj san. Nije da je kao klinka maštala o nastupu na Euroviziji. Naprotiv. Živi svoj san jer su objektivi svjetskih fotoreportera napokon usmjereni k njoj, napokon ima mogućnost svijetu se predstaviti u najboljem izdanju, a za to ima i energije i samopouzdanja i vjere. </p>
<p>Rođena 21. travnja 1972. u Splitu, Severina Vučković oduvijek je pokazivala sklonost sceni. Odrasla je u radničkoj obitelji majke Ane i oca Severa, kao treća i najmlađa kći. Njezine sestre Zdenka i Mare nisu se bavile glazbom. Bolje upućeni tvrde da su se sestre ponekad morale koječega odricati kako bi bilo novca za Severinine glazbene škole (nikad nije maturirala u srednjoj glazbenoj školi) i satove glume, iako je sama pjevačica to negirala. </p>
<p>»Bila sam potpuno neambiciozno dijete koje je voljelo samo pjevati. Međutim, kad su me na nešto tjerali, to nikada ne bih napravila, što ima veze i s mentalitetom. Tako su moji roditelji trebali imati posebnu taktiku ne bi li me dobili negdje na pozornicu. Ako sam trebala odjenuti haljinicu i štiklice, zamisao im je pala u vodu, jer to mi je već bila prevelika tlaka«, rekla mi je Severina u intervjuu 2002. godine, kada se prisjećala svoga djetinjstva i trenutka kada je u obitelji odlučeno da bi ona trebala biti pjevačica. »Da bih se trebala baviti pjevanjem shvatila je moja sestra koja je čula da imam glas i sluh. Meni je sve to bilo smiješno, nisam mogla zamisliti izlazak na pozornicu i pjevanje za nekoga. Nisam bila tipična splitska djevojka koja se voli pokazati, bila sam vrlo sramežljiva«. Unatoč tome, talent se nije uspio zatomiti.</p>
<p>Prvi susret s plesom i pjevanjem Severina je doživjela upisavši se u splitsko kulturno-umjetničko društvo Mozaik koji je vodila Lepa Smoje. Dandanas će Lepu istaknuti kao jednu od najvažnijih osoba u životu, a da je na pravom putu prvi joj je put potvrđeno kada je kao 13-godišnjakinja dobila prigodu zaigrati glavnu žensku ulogu u dječjem mjuziklu »Frane Štrapalo«. Iako kazalištu – što će dokazati 2003. glavnom ulogom u »Karolini Riječkoj« – nije odlučila reći konačno zbogom, Severinu kao tinejdžerku srce ipak vuče u glazbene vode, pa se kao pjevačica pridružuje bendu Treća smjena. »Ljeta sam provodila pjevajući po terasama. Pratio me bend u kojemu su glazbenici imali 40, a ja 15 godina. Svirali smo u hotelu D kategorije u Omišu, onom za Čehe, a meni nije bilo teško pjevati tri sata. Jedva sam čekala gažu«.</p>
<p>Tijekom osamdesetih Seve se prijavljivala na razne dječje festivale, i redovito je nagrađivana na »Prvom pljesku«, »Daruvarskim susretima« i »Studentskom ljetu«. »Prvu pjesmu koju sam solistički pjevala sa nekih 16 godina napisao mi je Zdenko Runjić. Sram me reći, ali doista ne znam ni kako se zvala. Kada je Zdenko prije tri godine imao svoju glazbenu večer, zamolio me da mu otpjevam tu pjesmu. Imala sam najbolju namjeru, ali sam, na žalost, bila spriječena«. </p>
<p>Iako nikada poslije nije pjevala Runjićeve pjesme, Severina je ipak s legendarnim splitskim skladateljem bila u kontaktu, te se upisala kao prva žena koja je pobijedila na njegovim Melodijama hrvatskog Jadrana (»Virujen u te«, 2001.).</p>
<p>U Zagrebu se osamdesetih godina održavalo radijsko glazbeno natjecanje pod nazivom »Demo X«, u organizaciji Radio Zagreba. Pjevači amateri prijavljivali su se u nadi da im Bahrija Golubović, predsjednik žirija, dodijeli glavnu nagradu – snimanje prvog albuma. Kao 17-godišnjakinja, 1989. godine, glavnu je nagradu odnijela Severina Vučković. Iste je godine dobila prigodu zapjevati na Zagrebačkom festivalu, a publika u Domu sportova njezinu je pjesmu »Sklopi oči muzika dok svira« (Tomislav Mrduljaš) nagradila najvećim brojem glasova. Zahvaljujući pobjedi na »Demo X-u«, snima album »Severina« i počinje suradnju sa Zrinkom Tutićem, koja će joj obilježiti idućih osam godina. </p>
<p>Kako je Tutić u ono vrijeme radio s Tatjanom Matejaš Tajči, koja je odlučila napustiti Hrvatsku i preseliti se zbog daljnjeg školovanja u Ameriku, mnogi vjeruju da od Severine nikada ne bi bilo ništa da nije došla na Tajčino mjesto. Tajči je bila velika zvijezda koja nas je pjesmom »Hajde da ludujemo« 1990. predstavljala na Eurosongu, nakon čega je objavila i album sa sličnim hitićima. Odluku o prestanku karijere donijela je u trenutku najveće slave. Tako je Severina samo »uletjela« na Tajčino mjesto, snimivši pjesme (»Tvoja prva djevojka«, »Kad si sam«...) koje su bile pripremljene za hrvatsku »Merlinku«. »Tada sam se branila od takvih misli, uvjeravala samu sebe da su sve pjesme rađene za mene, iako sam duboko u sebi znala da je Tajči otišla i da su to njezine pjesme. Na prvi album nisam imala baš nikakvog utjecaja, sve što sam trebala napraviti bilo je pjevati«, mnogo godina poslije priznala mi je Severina. U Zagreb se doselila na poziv Zrinka Tutića, iako joj to tada nije bilo ni na kraj pameti. Imala je 18 godina i bila u sretnoj i dugoj ljubavnoj vezi. Namjeravala se s dečkom zajedno useliti u stan, razmišljala je o udaji... Ljubavnu idilu prekinuo je specifičan glas hrvatskog skladatelja koji ju je nazvao jedne večeri i rekao da bi želio s njom raditi, snimiti joj album. Između ljubavi i karijere, u tom je trenutku prevagnula karijera. Severina tvrdi da nije karijeristica, da je najveća životna sreća u ljubavi, te da su joj najgluplje priče da neka žena nije stigla roditi zbog uspješne karijere. Iako su joj 34 godine, ne vidi sebe kao karijeristicu i uvjerena je da je njezini majčinski dani očekuju.</p>
<p>»Razdoblje kada sam početkom devedesetih doselila u Zagreb bilo mi je izuzetno teško. Bila sam sasvim sama, nisam nikoga poznavala, nisam imala novca niti pojma kamo vozi koji tramvaj. S druge strane bilo mi je dobro. Razmišljala sam da nema ništa lošeg u tome što imam samo jedne mokasine i što sam mokra od kiše. Kada danas gledam na to, nikada se ne bih vratila. Ne mogu više zamisliti život da u kući imam samo dvopek i maslac«.</p>
<p>Činit će se da je imala lak život, ali do Severinina zvjezdanog statusa prošle su godine i godine mukotrpnih koncerata, snimanja albuma i slušanja mnogih skladatelja od kojih je svatko tvrdio da ju je baš on stvorio. Na svom drugom albumu »Dalmatinka« i dalje nije imala previše prava glasa, dok se tijekom stvaranja trećeg materijala »Trava zelena« već usudila izreći svoje mišljenje, usprotiviti se nekim pjesmama i predložiti bolje tekstove. </p>
<p>Na snimanju albuma »Moja stvar«, objavljenog 1996. godine, Severina se počinje sukobljavati sa Zrinkom Tutićem i ekipom u Tuticu, a konačnom je obračunu dodatno pridonijela svađa zbog slabe prođe tog studijskog uratka. Kako se Severina potpisala kao producentica, Tutić je nju smatrao glavnim krivcem za loš prijam pjesama. Da izdrži još to malo mjeseci koji su joj preostali do datuma kojim je prema ugovoru dobivala svoju slobodu, Severina je napisala pjesmu »Djevojka sa sela« i odlučila je anonimno poslati u Tutico. »Preduhitrili su me u mojoj ideji Lidija Samardžija i Nikša Bratoš. Rekli su Tutiću za tu pjesmu, smatrali su je izvrsnom. On se pak protivio, rekavši da je glupa i da ja nisam sa sela«.</p>
<p>Pitanje je kakva bi dalje bila karijera Severine Vučković da upravo »Djevojka sa sela« nije postala himnom našoj vatrenoj nogometnoj ekipi koja je vraćajući se s brončanim odličjem iz Francuske 1998. godine poželjela da ih s tom pjesmom dočeka Severina. Taman je otišla iz Tutica (završili su na sudu!) i ponudila joj se nevjerojatna šansa koju je samo trebalo zgrabiti. Album »Ja samo pjevam« predstavio je neku novu Severinu. Pošalice poput pjesme »Ante« i »Mala je dala«, postale su joj zaštitnim znakom i kao da joj nitko više nije mogao stati na kraj. Uspješna turneja 2002. godine promovirala ju je u najveću hrvatsku zvijezdu, mediji su joj pripisali nadimak Seve nacionale, što joj nimalo nije zasmetalo da probije granice Hrvatske, te da postane najvećom zvijezdom i u susjednim državama. Sve do »dana d«.</p>
<p>Dana 31. svibnja 2004. godine Severini se srušio svijet. Još nije ustanovljeno kako je snimka intimnog odnosa Severine i Milana Lučića, snimljena na brodu u ljeto 2002., došla u javnost, ali činjenica jest da je zbog filma koji joj je srušio savršen svijet Severina te godine postala šesti najtraženiji pojam na internetskom pretraživaču Google. </p>
<p>Svojom nevjerojatnom energijom i voljom, Seve je i preko toga uspjela preći. Novi joj album nije prošao uspješno, pa se ponovno okrenula glumi. »Snimit ću film, ali ovaj put dugometražni«, rekla je najavljujući »Duhove Sarajeva« Dejana Radonića, nakon čega je postavila i svoju monodramu »Čekajući svog čovika«. I iako je, gdje god da se pojavi, u središtu pozornosti, ta neupitno najveća (jedina?) hrvatska zvijezda tek je sa »Štiklom« došla do ponovnog uspona. I do toga da se uz njezino ime baš uvijek ne vezuje i pojam pornofilm. Nada se da će joj ta pjesma otvoriti vrata svjetske scene. Uspjele su i mnogo manje uporne žene od nje, pa zašto ne bi i naša supertalentirana Severina.</p>
<p>Petra Boić Petrač</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="47">
<p>Pijani mornar provalio na policijski brod</p>
<p>Policija u dva slučaja intervenirala sprječavajući izgrede koje su izazvali mornari s američkog nosača zrakoplova</p>
<p>SPLIT</p>
<p> - Splitska je policija u srijedu i četvrtak u dva ozbiljnija slučaja intervenirala sprječavajući izgrede koje su izazvali pijani mornari s američkog nosača zrakoplova »USS Enterprise«. </p>
<p>U srijedu je 27-godišnji član posade u pijanom stanju odvezao pramčani konop na službenom policijskom plovilu PU splitsko dalmatinske »Sveti Jure«, popeo se na pramac i potom pokušao ući u kabinu. Policajci su ga pokušali otjerati a Amerikanac se nije dao. Na kraju je službenik pomorske policije lisicama vezao mornara koji je kasnije predan vojnoj policiji s nosača. </p>
<p>Drugi izgred zabilježen je u četvrtak u ranim jutarnjim satima. Jedan je član posade »Enterprisea« razbijao po sobi splitskog hotela u kojem je bio smješten. Razbio je stakla i kroz prozor bacao telefon, prazne limenke piva i staklenke. policija ga je našla u trenutku kada mu je pozlilo od alkohola, nakon čega je prevezen u KB Split. Nakon triježnjenja i njega je preuzela Vojna policija američke vojske i vratila ga natrag na nosač zrakoplova. [D.G.]</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Optuženik umro u sudnici</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Četrdesetdevetogodišnji Zlatko Čavlek, kojemu se na zagrebačkom Županijskom sudu sudilo zbog preprodaje manjih količina heroina, u četvrtak se tijekom suđenja, naprasno srušio u sudnici te umro. Kako su nam ispričali očevici događaja, sudska rasprava, u postupku u kojemu se Čavlek inače branio sa slobode, u četvrtak se bližila svome kraju, a na njoj su bili salušavani vještaci koji su govorili o sastavu droge oduzete od osoba kojima je Čavlek navodno ranije prodavao. U jednome trenutku, okrivljeni, koji je sjedio okrenut prema vijeću, samo se najprije malo nagnuo na desni bok, a zatim se potpuno beživotno skotraljao na pod sudnice. Odmah su obaviješteni pravosudni policajci te pozvana hitna pomoć, a Čavlek, koji je po priči očevidaca, sav poplavio, potpuno je nepokretno ležao. Ubrzo su stigle dvije ekipe prve pomoći koje su ga pokušale reanimirati svim raspoloživim sredstvima, elektrošokovima, injekcijama i umjetnim disanjem, no bez uspjeha. nakon više od pola sata liječnici su odustali te konstatirali smrt, a pozvana je i policija kako bi obavila očevid. Inače, prema prvim informacijama, smrtni slučaj se ne stavlja u kotekts mogućega overdosea drogom, budući je Čavlek imao problema s krvnim žilama i zgrušavanjem krvi, zbog čega se i liječio, a na raspravi je djelovao potpuno sabran. Ipak, uzrok iznenadne smrti pouzdano će se znati tek nakon obdukcije. Čavlek je, inače, bio liječnik, specijalist dječje kirurgije. Početkom devedesetih doselio se iz Beograda, gdje je ranije živio, u Zagreb. Tu je zbog nemogućnosti da dobije posao te problema sa okolinom počeo kozumirati heroin, te je postao ovisnik, no, u međuvremenu, se uspješno izliječio. </p>
<p>Marin Dešković</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Nastavak »trakavice« s »dečkima s Knežije«</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Suđenje Davorinu Sobjeslavskom i Đorđu Vuletiću, optuženicima iz slučaja »zločinačke organizacije« vođenog od 1999. do 2003, te Vladimiru Tlustenku i Damiru Pribudiću za pokušaj iznude, koje je u četvrtak trebalo početi na zagrebačkom Općinskom sudu odgođeno je zbog nedolaska Tlustenkova branitelja Orsana Riđanovića. Zanimljivo je da oštećeni u ovom postupku Tibor Trstenjak, od kojeg je četvorka navodno pokušala iznuditi novac, nije saslušan ni tijekom istrage ni na suđenju »zločinačkoj« u Remetincu. </p>
<p>Zastara za ovo djelo, zbog izmjena u Kaznenom zakonu u međuvremenu, nastupa tek 2014. godine. Riječ je nadalje, o jednom od ukupno pet predmeta koje je Županijski sud izdvojio iz spisa »zločinačke« organizacije, te su dodijeljeni sucu zagrebačkog Općinskog suda Mladenu Žeravici. </p>
<p>Tako je, odlukom Vrhovnog suda na ponovno suđenje vraćen postupak protiv Nikice Jelavića, Zorana Pripuza, Radovana Štetića i Miroslava Vukovića- Olija, koje se tereti za prijevaru doktora Borisa Ljahnyckog. Davoru Zečeviću i Rajku Momčiloviću sudit će se zbog poticanja na razbojništvo, dok će Momčilović sam odgovarati i za pokušaj iznude nad Sašom Vukadinom. Šestorica, od ukupno devetorice okrivljenih, na Općinskom će se sudu braniti sa slobode, dok će Sobjeslavskog, Zečevića i Momčilovića na sud dovoziti iz Lepoglave.</p>
<p>Anita Krmek</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Sudskoj referentici godinu i pol </p>
<p>Željki Majtanić je, osim zatvorske kazne, izrečena i trogodišnja mjera zabrane rada u pravosuđu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Zbog zloporabe položaja i krivotvorenja službene isprave referentica Zemljišno-knjižnog odjela Općinskog suda u Zagrebu Željka Majtanić, u četvrtak je, odlukom istog suda, nepravomoćno osuđena na bezuvjetnu zatvorsku kaznu od godine i pol. Presudom sutkinje Dubravke Čošić sudskoj je referentici osim kazne zatvora, izrečena i trogodišnja mjera zabrane rada u pravosuđu. Majtanić se podsjetimo, teretila da je u zemljišne knjige tijekom 1998., gradsku nekretninu u Klaićevoj ulici od gotovo 1500 kvadrata, lažno »zavela« kao vlasništvo poduzeća »Palma«, čiji su djelomični vlasnici Zoran Pripuz i Nikica Jelavić. Općinski sud u Zagrebu međutim, nikada nije zaprimio prijedlog za parcelacijom te nekretnine s pripadajućim dokumentima, što je pravna osnova za stjecanje vlasništva. U poslovne knjige za 1998. godinu upisala je neistinite podatke i navela da je predmet rješavala referada II gruntovnice, iako ta referada nikad nije bila zadužena za taj predmet. Predmet je i lažno arhiviran, a na temelju lažiranih upisa cijela je čestica razdijeljena na dvije čestice, koje su potom upisane u novi zemljišno knjižni uložak u korist poduzeća »Palma«. Tako je gradu Zagrebu, pravom vlasniku nekretnine, prouzročena šteta, a »Palma« stekla pravo vlasništva na pet zgrada u Klaićevoj ulici, koje je potom prodala.</p>
<p>Anita Krmek</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>14 mjeseci za lažni novac </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Očiju punih suza, Zlatko Ešegović (25), optužen za krivotvorenje i mito, rekao je da je svjestan svoje pogreške, da se kaje i da je spreman prihvatiti kaznu koju mu sud odredi.</p>
<p>Presudu od godinu i dva mjesec zatvora, izreklo je vijeće Županijskog suda, kojem je predsjedao sudac Siniša Pleše. Optuženi je osuđen, zasad nepravomoćnom presudom, jer je 1. lipnja, 2003. godine »pribavio krivotvorene novčanice, 22 komada u apoenima od 1000 kuna i 8 novčanica po 200 kuna, s namjerom da ih pusti u promet«.</p>
<p>No, prilikom njegova legitimiranja 3. lipnja, policajci su u njegovom automobili, BMW registracije ZG 7378 - Z, pronašli i novčanik pun novčanica koje je predao policiji. Dan kasnije, 4. lipnja, nakon provedene pretrage njegova stana u Rakitju, pronađeno je i osobno računalo sa skenerom i printerom. Tada osumnjičeni Ešegović pokušao se nagoditi s policajcima »uslugu za uslugu«, ako mu ostave računalo i popratnu aparaturu. Zbog tog »pokušaja« tereti ga se za mito. Zastupnica Uskokove optužnice je ustvrdila da je optuženi svjesno stavio u opticaj krivotvoreni novac, znajući da je u pitanju krivotvorina, kao i u slučaju krivotvorene osobne iskaznice.[Jasminka Ivančić]</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Poginuo trogodišnji dječak</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - U četvrtak, oko 19.20 sati u Kušlanovoj ulici kod kućnog broja 59, dogodila se prometna nesreća u kojoj od zadobivenih posljedica, sat vremena kasnije, preminuo trogodišnji dječak. Kako smo doznali u PU Zagrebačkoj, nesreća se dogodila kada se trogodišnji dječak istrgnuo iz ruke roditelju i počeo pretrčavati cestu. U isto vrijeme, vozač osobnog automobila zagrebačkih registracijskih oznaka, vozio je Kušlanovom ulicom unazad. Vozač je na dijete naletio zadnjim lijevim krajem automobila. Teško ozljeđen dječak kolima hitne medicinske pomoći prevezen je u KBC Zagreb. Od posljedica trogodišnjak je preminuo u 20.30 sati. [Zvonimir Kosinjski]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="53">
<p>Hrvatska 19. na poduzetničkoj ljestvici</p>
<p>Hrvatska je znatno napredovala od 2002., kada je prvi put uključena u ovo istraživanje</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Hrvatska je na 19. mjestu po poduzetničkoj aktivnosti od 35 zemalja uključenih u Global Entrepreneurship Monitor, najveće svjetsko istraživanje poduzetništva. Tako je napravljen veliki skok od 2002. godine, kad je Hrvatska po prvi put bila uključena u GEM istraživanje, te kad je zauzela 32. mjesto od 37 zemalja, rekla je Slavica Singer, predsjednica Upravnog odbora Centra za politiku razvoja malih i srednjih poduzeća i poduzetništva (CEPOR), koje je nositelj hrvatskog GEM istraživanja.</p>
<p>Branko Vukelić, ministar gospodarstva, rada i poduzetništva, rekao je da istraživanje potvrđuje ispravnu politiku Vlade i ministarstva kojem je na čelu, a da program poticanja malog i srednjeg poduzetništva daje svoje rezultate. »Svake godine imamo dvije do tri tisuće novih obrtnika. Nadam se da ćemo u sljedeće dvije godine biti i iznadprosječno poduzetnička zemlja«, rekao je Vukelić.</p>
<p>Mjereno TEA indeksom, kojim se utvrđuje postotak ljudi čija je poduzetnička aktivnost kraća od 42 mjeseca u populaciji odraslih stanovnika, Hrvatska je u 2005. postigla TEA 6,11 posto. To znači da je na svakih 16 odraslih osoba jedna osoba poduzetnička aktivna, dok je 2002. godine taj omjer bio jedan naprama trideset. Iako, su rezultati istraživanja izrazito dobri, ono što baca sjenu na njih jest indeks motiviranosti, odnosno puno je veći broj onih koji su iz nužnosti otišli u poduzetnike od onih koji su otišli svojom voljom. Slavica Singer kaže da je ta skupina poduzetnika manje optimistična i često su samo privremeno u poduzetništva. Branko Vukelić smatra da je to prilika da taj indeks u budućnosti još više raste te da za dvije godine dosegne oko devet posto.</p>
<p>Druga stvar koja zabrinjava jest nedovoljna izvozna orijentacija poduzetnika. Od »odraslih« poduzetnika, odnosno onih koji su dulje od 42 mjeseca u poduzetništvu, čak 68 posto ih nema niti jednog kupca izvan Hrvatske, dok je u Sloveniji taj broj dvostruko manji. Pozitivni pomak je da su regionalne razlike u poduzetničkom kapacitetu Hrvatske smanjene. Prije četiri godine TEA indeks u Zagrebu i okolici iznosio je 4,89 dok je Slavoniji i Baranji bio 2,11. Raspon od 2,31 smanjen je 2005. godine na 1,92 tako da je u Zagrebu indeks 8,43 a u Sjevernoj Hrvatskoj 4,4.</p>
<p>Ekspertni tim ocijenio je i poduzetničku okolinu u Hrvatskoj te je najmanju ocjenu dobila Vladina politika regulativa. Slavica Linger ističe da Hrvatska ne smije oklijevati s uklanjanjem administrativnih prepreka koje koče razvoj poduzetništva. Završila je da su objavljeni rezultati dobri, no da može biti i puno bolje.</p>
<p>Relja Dušek</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Nakon suficita slijede nova ulaganja</p>
<p>OPATIJA</p>
<p> - Kako bismo ostvarili višu razinu produktivnosti, profitabilnosti i ekonomičnosti, te podigli razinu konkurentnosti hrvatske industrijske prerade drva, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva temeljem Strategije razvoja industrijske prerade drva i papira izradilo je Operativni program razvoja industrijske prerade drva Hrvatske, dok će Vlada izdvojiti financijska sredstva za provedbu mjera definiranih tim programom. Time se nastoji po taknuti prerada drva u razvoju hrvatskih prepoznatljivih brandova kroz marketing, dizajn i nove tehnologije, te plasiranje finalnih proizvoda koji će udovoljiti zahtjevima osjetljivog svjetskog tržišta.</p>
<p>To je u Opatiji kazao resorni ministar Petar Čobanković otvarajući 3. drvno-tehnološku konferenciju sa 250 sudionika iz proizvodnog, akademskog i institucionalnog okruženja hrvatske drvne industrije, te zemalja u okruženju.</p>
<p>Za provedbu Operativnog programa, čija je izrada trajala godinu i pol dana, osigurat će se dvije razine sredstava; potpore, odnosno bespovratna sredstva i sredstva za investiranje u sektor.</p>
<p>Potpredsjednica Hrvatske gospodarske komore Vesna Trnokop Tanta kazala je kako je u 2005. ukupni uvoz drvnih proizvoda iznosio 551 milijun dolara, a izvoz 612 milijuna dolara, što znači da je po prvi put ostvaren suficit od 61 milijun dolara. Pomoćnik ministra u Upravi za drvnu industriju Ivica Grbac kazao je da bi državni proračun u tu svrhu od ove do 2010. godine trebao osigurati oko 200 milijuna kuna poticajnih sredstava, uz još dvije milijarde kuna kreditnih sredstava. [Lj.Mamić Pandža]</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Pliva i Unichem sklopili ugovore za SAD</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Pliva Inc., povezano Plivino društvo za generičko poslovanje u SAD-u, sklopila je ugovor s indijskom kompanijom Unichem Laboratories Ltd. o razvoju, proizvodnji i opskrbi novih proizvoda za tržište SAD-a. Kako je priopćećeno iz Plive, suradnja se zasad odnosi na pet proizvoda koji su u visokoj fazi razvoja, a može obuhvatiti i još neke proizvode. [J. B.]</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>WSŠ sklopio 6000 ugovora u prvom tromjesečju</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Wüstenrot stambena štedionica u prva četiri mjeseca ove godine sklopila je gotovo 6000 ugovora stambene štednje ukupne vrijednosti 246 milijuna kuna, a to je ipak manje od planiranog, istaknuo je član Uprave Wüstenrot štedionice Herbert Weinzetl u četvrtak. Rekao je i kako je štedionica putem vlastite prodajne mreže zabilježila porast od 10 posto sklopljenih ugovora, no očekivano rezultati izostali su putem prodajne mreže HVB Splitske banke. Lani su u Wüstenrotu imali 23.267 sklopljenih ugovora, vrijednosti 943 milijuna kuna, a ove godine planiraju sklopiti ukupno 30.000 ugovora o stambenoj štednji. [I. S.]</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Vipnet: Niže cijene telefoniranja 15 do 20 posto</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Cjelovita poslovna riješenja Vipneta smanjuju ukupne telefonske troškove između 15 i 20 posto, rečeno je u četvrtak na predstavljanju poslovnih rješenja Vipneta za gospodarstvenike iz Zagreba i zagrebačke regije. Predsjednica Uprave Vipneta Marie-Helene Magenschab kazala je da prva HSDPA mreža u Hrvatskoj omogućava do deset puta brži prijenos podataka od UMTS-a i usporedivo je brza kao prijenos DSL tehnologijom u fiksnim mrežama. [M. P.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="58">
<p>Nastavljeno rušenje na Viru</p>
<p>Konzul Dunaj: Ni u jednoj demokratskoj i pravnoj državi gradnja bez dozvole ne bi bila mogućaskih investitora s 26 apartmana i tri manja objekta u vlasništvu hrvatskih državljana</p>
<p>VIR / ZAGREB</p>
<p> - U četvrtak je na Viru nastavljena akcija Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva uklanjanja bespravno sagrađenih objekata.</p>
<p>Nakon što su pripadnici Interventne policije osigurali područja, počelo je uklanjanje svih vrijednih stvari sa šest bespravno sagrađenih objekata koji se nalaze u uvalama Smratina i Slatina. Riječ je o tri veća apartmanska objekta mađarskih investitora s 26 apartmana i tri manja objekta u vlasništvu hrvatskih državljana. Prvo su se počeli rušiti mađarski apartmani u Slatini. </p>
<p>Svih šest objekata koji su se nalazili na popisu Ministarstva za rušenje sagrađeno je bez lokacijske i građevinske dozvole u području do 70 metara od mora u kojem nije dopuštena gradnja. Tamo je stigao i mađarski konzul u hrvatskoj Petar Dunaj, koji je novinarima rekao da se s rušenjem apartmana moglo pričekati dok vlasnici - mađarski državljani - sami ne isele svoje stvari.</p>
<p>Na upit novinara bi li gradnja apartmana bez građevinske dozvole bila normalna u Mađarskoj, Dunaj je odgovorio: »Ni u jednoj demokratskoj i pravnoj državi to ne bi bilo moguće«. Zanimljivo je da je u četvrtak na Vir došao i velik broj mađarskih novinara, među kojima su bile i dvije televizijske ekipe. Na popisu objekata za rušenje nalazila se i kuća Marije Loss, hrvatske državljanke s prebivalištem u Njemačkoj. Ona je uz pomoć prijatelja kuću počela rušiti sama.</p>
<p>Iz Ministarstva su poručili da su u provedenim inspekcijskim postupcima riješili i sve žalbe investitora bespravne gradnje. »Rušenja se provode prema planu i nema nikakvih problema«, poručili su.</p>
<p>Iako se prema riječima predsjednika Općine Vir Kristijana Kapovića ne bi smjeli rušiti objekti sagrađeni prije donošenja Uredbe o zaštiti obalnog pojasa, u Ministarstvu kažu da se objekti sagrađeni 70 metara od mora ne mogu legalizirati pa se, i prije donošenja prostornog plana otoka Vira, očelo s rušenjem. </p>
<p>Budimpešta o rušenju </p>
<p>Mađarska strana izrazila je razumijevanje prema potezu hrvatskih vlasti glede rušenje 48 bespravno sagrađenih kuća na Viru, od kojih je 18 u vlasništvu mađarskih državljana, izjavio je u četvrtak hrvatski veleposlanik u Budimpešti Stanko Nick, dok je mađarski konzul u Zagrebu Peter Dunai kazao da je mađarska strana službeno zatražila zaustavljanje rušenja. »S mađarske strane postoji puno razumijevanje situacije, oni ne traže da mađarski državljani budu izuzeti iz hrvatskog zakonodavstva«, kazao je veleposlanik. </p>
<p>Tomislav Tadić/Hina</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Osječki Kaufland zapečaćen na 30 dana</p>
<p>Inspekcija rada zatvorila je trgovački centar jer je utvrđeno da je velik broj radnika prijavljen na pola radnog vremena radio puno radno vrijeme</p>
<p>OSIJEK</p>
<p> - »Poštovani kupci, zbog tehničkih razloga nismo u mogućnosti otvoriti poslovnicu. Vaš Kaufland«, natpis je koji je u četvrtak ujutro osvanuo na ulaznim vratima osječkoga Kauflanda u naselju Jug 2, te je uzbunio mnoge Osječane navikle na kupnju u ovom diskontu. Kako doznajemo, zatvorila ih je inspekcija rada jer je utvrđeno da je velik broj radnika, koji je bio prijavljen na pola radnog vremena, radio puno radno vrijeme. </p>
<p>Priopćenjem se oglasila i Vesela Jezerčić, pročelnica Državnog inspektorata iz Osijeka, koja je izvijestila kako je još 10. ožujka inspektor rada počeo nadzor u osječkom Kauflandu. </p>
<p>»Utvrđeno je da poslodavac zapošljava velik broj radnika u nepunom radnom vremenu koji su učestalo radili dulje od radnog vremena na koje su prijavljeni tijelima obveznog mirovinskog i osnovnog zdravstvenog osiguranja. Unatoč tome, poslodavac nije prijavio promjene radnog vremena ovim tijelima. Drugim riječima, imali su zaključene ugovore o radu na neodgovarajuće radno vrijeme«, ističe se u priopćenju uz dodatak da su time prekršeni zakoni o mirovinskom i zdravstvenom osiguranju. Stoga je inspektor donio rješenje o zabrani rada osječkoga Kauflanda na 30 dana, što se počelo provoditi od četvrtka. Zapečaćen je dio zgrade koju koristi Kaufland, dok je ostalim korisnicima dopušten rad, no ni oni u četvrtak nisu radili, a u Kauflandu nitko nije htio obrazložiti zašto je to tako. </p>
<p>Javna je tajna u Osijeku da osim Kuflanda još neki trgovački lanci rade na isti način. Kako doznajemo od zaposlenice drugog trgovačkog lanca koja je htjela ostati neimenovana, njezin je poslodavac, kao i većinu zaposlenih, već više od godinu dana prijavljuje kao da radi pola radnog vremena. Problem je u tome što ti radnici zapravo rade puno radno vrijeme, a u radnu knjižicu im se za godinu dana rada upisuje - šest mjeseci radnog staža. </p>
<p>Prijavom na pola radnog vremena poslodavac plaća umanjene doprinose, odnosno pola doprinosa za mirovinsko osiguranje. Budući da je većina radnika prijavljena na 'minimalac' od oko 1800 kuna, poslodavac ovakvom prijavom na pola radnog vremena mjesečno na radniku uštedi samo 231 kunu. [Maja Sajler]</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Zakon o šumama podijelio zastupnike</p>
<p>Započela rasprava o konačnom prijedlogu Zakona o neposrednom izboru župana, općinskih načelnika i gradonačelnika</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Vladin prijedlog izmjena i dopuna Zakona o šumama u prvom čitanju podijelio je u četvrtak zastupničke klubove u Hrvatskom saboru, posebno odredba kojom bi se Vladi dala mogućnost da se pojedine šume i šumska zemljišta u državnom vlasništvu izdvoje iz šumskoga gospodarskog područja, te da se vlasništvo nad njima i pravo građenja prenesu na fizičku ili pravnu osobu, ako je riječ o gradnji objekata od državnog interesa. </p>
<p>Također je predloženo proširenje mogućnosti davanja prava služnosti nad šumskim zemljištem, koje bi se ubuduće davalo i za gradnju vodovoda, vjetroelektrana i gospodarskih zona. Predstavnici SDP-a, HSS-a i HSP-a tvrdili su da će time doći do trajne devastacije šuma i povećanja opasnosti od malverzacija i korupcije, čime bi se interesnim lobijima omogućilo da lako dođu do vrijednog zemljišta. Iz HDZ-a, HNS-a i IDS-a su odgovarali da šume ne smiju ograničavati razvitak i gradnju infrastrukturnih objekata, pogotovo ako nemaju neku gospodarsku funkciju. </p>
<p>Zakon o neposrednom izboru župana, općinskih načelnika i gradonačelnika, o čijem je konačnom prijedlogu rasprava počela popodne, dio je korjenitih promjena izbornog sustava što ih predlaže Vlada. Zakon će vrijediti za redovne lokalne izbore 2009., a njime se, napomenuo je državni tajnik središnjeg Državnog ureda za upravu Antun Palarić, detaljno propisuje postupak kandidiranja za neposredni izbor lokalnih čelnika, s tim da kandidati za te funkcije moraju najmanje šest mjeseci biti prijavljeni u sredini u kojoj se kandidiraju. </p>
<p>Što se tiče odnosa predstavničkog tijela i izravno biranih čelnika, odustalo se od prvotnog prijedloga da Vlada razrješuje župane te načelnike i gradonačelnike, naglasio je Palarić, pa će se mogući sukobi i zahtjevi za njihovim opozivom rješavati na referendumu. Zakon zabranjuje da strane države i političke stranke, kao i tvrtke u državnom vlasništvu financiraju izbornu promidžbu, zabranjuje i anonimne donatore, a svi sudionici izborne utrke imaju obvezu prije i nakon izbora prijaviti sav novac i imena donatora. U konačnom prijedlogu ne govori se da je dužnost saborskog zastupnika nespojiva s dužnostima župana, gradonačelnika i načelnika, nego je to ostavljeno političkim strankama da urede svojim aktima. Tome su se usprotivili SDP, HNS i IDS, a zatraženo je i da se o predloženu zakonu ne glasuje dok se ne rasprave izmjene zakona o lokalnoj i područnoj samoupravi koje je Vlada najavila. Oporba je načelno podržala neposredne izbore, ali je zahtijevala i da kandidati za lokalne čelnike najmanje godinu dana, a ne samo šest mjeseci, budu prijavljeni u sredini u kojoj se kandidiraju. </p>
<p>Zastupnici su u četvrtak navečer prihvatili izmjene zakona o odlikovanjima i priznanjima. Potporu su dobila i dva sporazuma s europskom komisijom kojima se omogućava financiranje nekoliko važnih projekata iz europskih predpristupnih fondova. [Ivka Bačić / Marijan Lipovac]</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Finska podupire proširenje Unije</p>
<p>Hrvatska će postati članica čim ispuni svoje obveze, rekao je Vanhanen, zaželjevši Hrvatskoj sreću na putu pristupanja Europi</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »Posjet finskog premijera Hrvatskoj mjesec dana prije nego što Finska počne predsjedanje Europskom unijom, zbog toga je još značajniji«, rekao je hrvatski premijer Ivo Sanader u četvrtak izražavajući zadovoljstvo zbog susreta s finskim kolegom Mattijem Vanhanenom. Finski premijer u Zagrebu je obećao da će Finska tijekom svog polugodišnjeg predsjedanja nastaviti podupirati proširenje Unije. </p>
<p>»Hrvatska će postati članica čim ispuni svoje obveze«, rekao je Vanhanen, zaželjevši Hrvatskoj sreću na putu pristupanja Europi.</p>
<p>Obojica su premijera ustvrdili da su bilateralni odnosi dviju zemlja veoma dobri, nema otvorenih pitanja, ali i istaknuli potrebu za snažnijom gospodarskom suradnjom. </p>
<p>Sanader je kazao da je u Hrvatskoj u 2005. bilo čak 35 posto više finskih turista nego godinu dana ranije, a Vanhanen je dodao da se nada kako će njegovi sunarodnjaci u Hrvatskoj, osim sunčanih mjesta, pronaći i kulturne i povijesne znamenitosti.</p>
<p>Sanader je istaknuo kako vjeruje da će većina izvješća o screeningu biti dovršena za vrijeme finskog predsjedanja Unijom, a Vanhanen poručio kako vjeruje da će izvješće o prvim poglavljima stići još za austrijskog predsjedanja, a potom i tijekom predsjedanja Finske.</p>
<p>Sanader je finskoga kolegu informirao o ulozi Hrvatske u istočnoj Europi gdje, kako je kazao, Hrvatska želi zadržati aktivnu ulogu. Rekao je i kako se nada da će se tijekom finskog predsjedanja u Bukureštu održati summit o proširenju Cefte.</p>
<p>Odgovarajući na pitanje koja su poglavlja najteža za Hrvatsku, premijer je rekao da će to biti poglavlje o poljoprivredi i okolišu, a na pitanje koje su najveće prepreke u procesu pristupanja Uniji, kazao je da je naš model drukčiji od modela članica koje su ranije ušle u EU, jer su uvedena posebna mjerila - banchmarks. »To je težak posao, ali dobar za Hrvatsku jer što prije implementiramo sva mjerila, to bolje«, odgovorio je Sanader.</p>
<p>Na pitanje je li zbog sporosti Bruxellesa došlo do zastoja u pregovorima, premijer je odgovorio kako bismo mogli očekivati da proces bude nešto brži, ali da se ništa neće izgubiti ako se to dogodi u drugom dijelu godine.</p>
<p>Komentirajući probleme s kojima se u ovom trenutku susreću Bugarska i Rumunjska, Sanader je rekao da se nada kako će se oni otkloniti i da će Rumunjska i Bugarska početkom 2007. ući u Uniju. Rekao je da to ponajprije želi zbog tih dviju zemalja, a potom i zbog Hrvatske jer bi to moglo usporiti i naše pristupanje Uniji. </p>
<p>Njegov finski kolega je napomenuo da su Unijini kriteriji vrlo ozbiljni te da Bugarska i Rumunjska imaju tehničkih i političkih problema, ali će im izvješća pomoći da ih otklone.</p>
<p>Mesić: Regija je interes EU</p>
<p>U razgovorima s Mattijem Vanhanenom, premijerom zemlje koja 1. srpnja preuzima predsjedanje EU-om, predsjednik Stjepan Mesić istaknuo dobre bilateralne odnose u kojma je potrebno jačati gospodarsku suradnju. Na temu hrvatskog pridruživanja, Mesić je ocijenio da je ulaganje u ovu regiju i EU-ov interes jer to znači i ulaganje u vlastito tržište i budućnost, a Vanhanen je istaknuo da svakom djetetu treba osigurati jednaku mogućnost obrazovanja, koje je važno i ključni je temelj finskog uspjeha. U razgovoru je bilo riječi o nastavku suradnje u obrani. </p>
<p>Branka Valentić/Hina</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Sastanak odbora ministara vanjskih poslova VE-a</p>
<p>BRUXELLES/STRASBOURG</p>
<p> - Odbor ministara vanjskih poslova 46 zemalja članica Vijeća Europe (VE) sastao su u četvrtak u Strasbourgu. Na dvodnevnom sastanku će ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov preuzeti šestomjesečno predsjedanje odborom od svog rumunjskog kolege Mihana Razvana Ungureanua.</p>
<p>Prvog dana sastanka, na kojem sudjeluje i hrvatska ministrica vanjskih poslova Kolinda Grabar-Kitarović, neformalno se razgovaralo s Marttijem Ahtisaarijem, posebnim izaslanikom UN-a za pregovore o budućem statusu Kosova. U petak su glavne teme poboljšanje sustava Vijeća Europe za zaštitu ljudskih prava i jačanje suradnje između Vijeća Europe i Europske unije.</p>
<p>Razgovarat će se i o prioritetima zacrtanim na 3. summitu Vijeća Europe u Varšavi: djelovanju paneuropske organizacije na jačanju demokracije i dobre vladavine, razvoju međukulturalnog dijaloga i o procesu unutarnjih reformi te organizacije.</p>
<p>Na kraju sastanka novi predsjedavajući Sergej Lavrov iznijet će svoje prioritete za sljedeće šestomjesečno razdoblje. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Mađarska policija na Jadranu</p>
<p>Troje ministara dogovorilo je i uspostavljanje trilateralne kontrolne točke, a uz hrvatske, mađarske i slovenske policajce, u tom bi projektu sudjelovali i austrijski policajci</p>
<p>VARAŽDIN</p>
<p> - Četiri mađarska policajca ove će godine tijekom turističke sezone od 16. lipnja do 16. kolovoza pomagati hrvatskoj policiji na jadranskoj obali, a sjedište će im biti u Zadru, dogovoreno je u četvrtak na sastanku ministara unutarnjih poslova Hrvatske, Slovenije i Mađarske u Varaždinu. </p>
<p>»Velik broj mađarskih državljana dolazi u Hrvatsku na ljetovanje, pa im i na ovaj način želimo omogućiti da se lakše snađu u našoj zemlji, da lakše komuniciraju, a i njihovi policajci lakše će ih uputiti u naše propise i pravila«, rekao je hrvatski ministar unutarnjih poslova Ivica Kirin.</p>
<p>Troje ministara dogovorilo je i uspostavljanje trilateralne kontrolne točke, a uz hrvatske, mađarske i slovenske policajce, u tom bi projektu sudjelovali i austrijski policajci. </p>
<p>Prema riječima slovenskog ministra Dragutina Matea, kontrolna točka poslužit će za razmjenu podataka koje im dopušta njihovo zakonodavstvo. Slovenija već ima takvu točku s Austrijom i Italijom, što se pokazalo vrlo kvalitetnim potezom. Na sastanku se razgovaralo i o rušenju bespravno sagrađenih objekata na Viru, pa je mađarska ministrica Monika Lamperth zamolila Kirina da hrvatski policajci omoguće mađarskim državljanima da iz svojih kuća na vrijeme iznesu pokretnu imovinu.</p>
<p>»Dosad je svima omogućeno da iznesu svoje stvari, zbog čega je rušenje malo usporeno. Situacija je takva da se ti objekti ne mogu legalizirati i zasad sve prolazi bez incidenata«, rekao je Kirin. Ministri su dogovorili i daljnju suradnju u borbi protiv organiziranog kriminala. [Mihaela Zagoršćak]</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Zaražena i suncokretova pogača</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - U jednom jatu rasplodnih prepelica utvrđena je salmonela, te je tim tragom otkrivena salmonela u suncokretovim pogačama, odnosno stočnoj hrani, kazao je u četvrtak Vjesniku Anđelko Gašpar, načelnik Odijela inspekcijskog nadzora u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva. Dodao je da se sa salmonelom u PPK-u Valpovo bore već mjesec i pol dana. Inspekcija je povukla sve pošiljke suncokretovih pogača, koje su termički obrađene kako bi se uništila salmonela. </p>
<p>»Biljna sirovina za pripremu krmnih smjesa stajala je predugo i došlo je do pojave salmonele«, napominje Gašpar. </p>
<p>Osim toga, pedesetak tona ribljeg brašna uvezenog nedavno iz Danske za proizvodnju stočne hrane u PPK-u Valpovo, za koje je utvrđeno da je zaraženo salmonelom, sterilizirano je u Agroproteinki u Sesvetskom Kraljevcu.</p>
<p>Uzorci ribljeg brašna poslani su na analizu u vinkovački područni zavod Hrvatskog veterinarskog instituta, a nakon što je stigao nalaz da je brašno zaraženo salmonelom, poslano je na superanalizu u Zavod za javno zdravstvo Osječko-baranjske županije, koji je potvrdio isto. Riblje je brašno sterilizirano, a radi stopostotne sigurnosti da se može koristiti kao sirovina, obavit će se još jedna sterilizacija. </p>
<p>Hrvatski sustav za brzo uzbunjivanje za hranu i hranu za životinje uzbunjen je, otkad je 1. siječnja osnovan, tri puta. Zemlje podrijetla hrane bile su Hrvatska, Italija i Danska. U tim slučajevima salmonela je pronađena u krmnoj smjesi za telad i u ribljem brašnu.</p>
<p>Prema naredbi Ministarstva poljoprivrede, tvornice i mješaonice stočne hrane prije pripremanja krmnih smjesa moraju dostaviti ovlaštene laboratorijske uzorke svih proizvoda životinjskog podrijetla, a jednom mjesečno i uzorke svih gotovih krmnih smjesa. [Marinko Petković]</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2006], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20060519].
|
