NA [2006], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20060418].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 138266 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>18.04.2006</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Hoćemo li uvoziti sezonske radnike?</p>
<p>Prema podacima HZZ-a, za sezonski rad u turizmu nedostaje nekoliko tisuća konobara, sobarica, kuhara, slastičara i točitelja pića </p>
<p>Ako je suditi prema statistici i podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ), moglo bi se dogoditi da u nadolazećoj turističkoj sezoni budemo prisiljeni uvoziti radnike. I to vrtlare, pralje, konobare, kuhinjske i konobarske pomoćnike, slastičare, recepcionare, animatore itd. Naime, dosad se u priobalnim, turističkim gradovima otvorilo čak 16.848 sezonskih radnih mjesta, među kojima su i spomenuta zanimanja, a interes je iskazalo tek 13.031 nezaposlenih. </p>
<p>Zanimanje je, naravno, veće kod nezaposlenih iz »morskih« županija, dok je u spomenutom broju među zainteresiranima za sezonski rad primjerice iz Zagreba, njih 36. Varaždinski područni ured HZZ-a zaprimio je pak tek 28 prijava nezaposlenih za rad u sezoni. Slično je i s ostalim kontinentalnim gradovima. </p>
<p>Bez obzira na to da je u Hrvatskoj krajem ožujka registrirano nešto više od 311.000 nezaposlenih, očito je da ih sezonsko zapošljavanje, koje traje nekoliko mjeseci, ne privlači previše, unatoč tome što Zavod propisuje obveze poslodavaca prema sezonskim radnicima. To su osiguravanje odgovarajućeg smještaja nedomicilnim sezonskim radnicima, povrat troškova sanitarno-higijenskog minimuma, te plaćanje troškova puta od mjesta boravka do mjesta prebivališta za vrijeme sezonskog rada. </p>
<p>Najveći broj nezaposlenih kvalificiranih radnika svoje mjesto tijekom sezone nalazi na području ugostiteljstva i turizma. I ove će godine tako najtraženiji biti konobari i kuhari, te njihovi pomoćnici. Slijede sobarice, pralje, čistači okoliša i sanitarija. U pulskom Područnom uredu Zavoda za zapošljavanje otvoreno je čak 160 sezonskih radnih mjesta za vrtlare. Ukupno ih se, pak, traži 279. U cijeloj Hrvatskoj za sezonsko vrtlarenje zainteresirano je njih 238, što je, dakle, četrdesetak manje od potrebe. Hoteli će možda muku mučiti i s praljama. Odnosno, već zaposlene pralje morat će raditi prekovremeno jer prema trenutačnom odnosu ponude i potražnje na sezonskom tržištu rada nedostaje više od stotinjak pralja. Mnogo je teža situacija sa sobaricama kojih nedostaje više od 900. Samo u Splitu i okolici traži se njih 350. </p>
<p>Turistima neće imati tko ni servirati. Traži se, naime, gotovo 700 servira, a nudi ih se dvostruko manje. Ista je situacija s točiteljima pića. Za to zanimanje u Zadru i okolici ovo će ljeto biti otvoreno najmanje 40, a u Istri 73 radna mjesta. Ipak, najdrastičnija je situacija s konobarima. Njih zasad nedostaje oko 1100. Nema dovoljno zainteresiranih ni za recepcionare.</p>
<p>Samo područni ured HZZ-a u Puli traži njih 230, riječki 127, splitski 70, dubrovački 96. Ukupno se traži 663 recepcionara. Istodobno je za posao recepcionara, odnosno pomoćnog recepcionara zainteresirano njih 392. Kad su u pitanju sezonska zanimanja, obrnuta situacija - više ponude, manje potražnje - zabilježena je tek kod nekoliko struka. Nudi se dvostruko više vozača i čuvara od potrebe, nešto više čistačica i kućnih majstora, te ekonomskih tehničara i turističkih radnika. Također ima više ponuda za turističke vodiče od potreba. Zbog čega je, unatoč velikom broju nezaposlenih, slab interes za sezonski rad? Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever Vjesniku kaže da je jedan od razloga rad na crno. Pojašnjava da jedan dio prijavljenih u evidenciji HZZ-a radi na crno jer ne primaju naknadu ili je ona jako mala. Nekima i odgovara rad na crno jer na ruke dobiju više a na budućnost ne misle.</p>
<p> S druge strane, nastavlja Sever, najveći je problem što struktura nezaposlenih ne odgovara potrebama na tržištu. </p>
<p>»Paradoks je to što deseci tisuća ljudi čekaju posao koji nitko ne traži, a istodobno smo prisiljeni uvoziti radnu snagu jer nemamo pojedina zanimanja«, kazao je Sever. »Problem je u gospodarstvu koje u dovoljnoj mjeri ne objavljuje svoje strateške planove za dulje vremensko razdoblje, pa se ne zna koji će kadrovi trebati za nekoliko godina. Kad bi se to znalo, jedan dio nezaposlenih mogao bi se, sasvim sigurno, dokvalificirati ili preškolovati za struke koje se traže. Tako bi se smanjio uvoz radne snage, ali i pritisak na socijalna davanja za nezaposlene«, zaključio je predsjednik NHS-a. </p>
<p>Silvana Oruč Ivoš</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>20 posto turista više nego lani</p>
<p>Cilj domaćih turističkih djelatnika ove je godine ostvarenje dva posto više noćenja od dosad najuspješnije 2005.</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Hrvatsku je za vrijeme uskrsnih blagdana, prema procjenama turističkih zajednica, posjetilo čak oko 50.000 gostiju! To je čak 20 posto više nego prošle godine, i to zbog toga što je ove godine Uskrs bio tri tjedna kasnije nego lani.</p>
<p>»Vjerujem da je Uskrs 20 do 30 posto bolji od lanjskog i da će turisti biti zadovoljni što su odabrali Hrvatsku za prvo ovogodišnje odredište. Zabrinjava, međutim, što previše hotela ne radi, a i očito je da ćemo uskoro morati vratiti neku vrstu subvencija jer hotelijeri ne mogu sami iznijeti predsezonu«, rekao nam je Zdenko Mičić, državni tajnik za turizam.</p>
<p>Direktor Hrvatske turističke zajednice Niko Bulić istaknuo je u ponedjeljak u Dubrovniku da se po dolasku turista za uskrsne blagdane može očekivati još jedna uspješna turistička godina. </p>
<p>»Uskrsni blagdani protekli su u pozitivnom turističkom ozračju, kako je i očekivano, a što je najbolji predznak ulaska u još jednu uspješnu turističku godinu«, rekao je Bulić i dodao da je ove godine cilj ostvariti dva posto više noćenja od dosad najuspješnije 2005. turističke godine, te povećati financijski učinak tri do pet posto u odnosu na prošlu godinu.</p>
<p>»Posebno raduje što su svi hoteli koji su otvorili vrata za Uskrs spremno dočekali prve goste, a osim onih koji su došli s tradicionalnih tržišta - Italije, Austrije, Slovenije i Njemačke - zadovoljstvo je vidjeti znatan broj gostiju iz Španjolske te nastavak pozitivnih trendova iz Francuske, Velike Britanije i Irske, Nizozemske, te skandinavskih zemalja«, naglasio je Bulić.</p>
<p>Tradicionalno najviše gostiju na uskršnje blagdane bilo je u Istri i Kvarneru, te u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Istru je tijekom uskršnjih blagdana posjetilo oko 19.000 gostiju, 6000 više nego lani. U pulsku zračnu luku, uz redovne i charter linije, prije Uskrsa sletjelo je i 35 privatnih zrakoplova s turistima.</p>
<p>Preko graničnih prijelaza sa Slovenijom - Pasjak i Rupa - u Hrvatsku je prije Uskrsa ušlo 35.000 stranaca, od kojih je do ponedjeljka u podne Hrvatsku napustilo oko 20.000. To govori da je 15.000 stranaca produljilo svoj boravak u našoj zemlji i nakon Uskrsa.</p>
<p>Na Kvarneru je, gdje je otvoreno 73 hotela, blagdane je provelo oko 10.000 gostiju - najviše, čak 40 posto, na opatijskom području. Nakon Kvarnera, najviše gostiju blagdane je provelo u Splitsko-dalmatinskoj županiji, gdje je, prema procjeni Hrvatske turističke zajednice (HTZ), bilo oko 8000 gostiju. Uz standardne goste iz Italije, Njemačke, Francuske i Nizozemske, zabilježen je i velik broj turista s Dalekog istoka - iz Japana. </p>
<p>Direktor Ureda HTZ-a u Splitu Mili Razović kaže je da je najviše hotela otvoreno na makarskoj rivijeri, a dosta je turista bilo i na Hvaru. Naime, znamenito tradicionalno obilježavanje Uskrsa na tom otoku privuklo je, čini se, najviše stranaca.</p>
<p>Grad Makarska, baš kao i sva odredišta na cijeloj rivijeri, spremno su dočekali ovogodišnju uskršnju turističku sezonu, a hotelijeri i turistički djelatnici zadovoljni su dosadašnjim dolascima turista.</p>
<p>U Dubrovniku je uskrsne blagdane provelo oko 5000 turista, većinom Španjolaca, Nijemaca, Britanaca i Francuza. Uz njih, u Dubrovniku se odmara i priličan broj Japanaca i Brazilaca, koji su dosad bili rijetki gosti na krajnjem jugu. S obzirom na prepune dubrovačke hotele, rezultati turističke zajednice su više nego zadovoljavajući.</p>
<p>U Nacionalnom parku Plitvička jezera boravilo je oko 700 gostiju, što je 20 posto više no što je očekivano za Uskrs. Zanimljivo je da je uz Talijane i Mađare na Plitvičkim jezerima boravio i velik broj Japanaca. </p>
<p>Kako Uskrs najavljuje ljetnu turističku sezonu, s pravom možemo očekivati da će ova turistička sezona možda čak nadmašiti rekordnu 2005. </p>
<p>Tomislav TadićDavor Verković[Surađivali: S. Brnabić, A. Hauswitschka, N. Musulin, D. Herceg]</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>2000 poslodavaca porez i doprinose prijavljuje Internetom</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Gotovo 2000 poslodavaca od početka studenoga 2005. do travnja ove godine implementiralo je u praksu elektronsku prijavu R-Sm obrasca, putem kojega se Regosu prijavljuje isplata plaće te uplata poreza i doprinosa. Kako doznajemo u Regosu, koji upravo provodi edukacijsku kampanju među poslodavcima diljem Hrvatske, mjesečno se za korištenje te usluge prijavljuje stotinjak novih poslodavaca, što znači da mnogi počinju prepoznavati prednosti jedne od usluga koje su dostupne u sklopu projekta Hitro.hr.</p>
<p>Usluga e-Regosa podrazumijeva predaju elektronički potpisanog obrasca R-Sm putem Interneta u sustav Regosa i Fine u bilo koje vrijeme tijekom 24 sata, ali i preuzimanje datoteke s eventualnim pogreškama u specifikaciji doprinosa po osiguranicima te preuzimanje nepovezanih obrazaca i povrata doprinosa. Osim što je time poslodavcima omogućeno da u bilo koje doba dana obave računovodstveni dio posla(dakle i nakon radnog vremena poslovnica Fine), na taj način značajno mogu uštedjeti vrijeme i prostor, kažu u Regosu.</p>
<p> »Za predaju obrasca putem Interneta treba samo nekoliko minuta, pri čemu poslodavac ne mora napuštati radno mjesto. Osim toga, na isti način povratno se preuzima ovjereni obrazac, ili preuzima popis eventualnih pogrešaka i upozorenja vezanih uz njegovo ispunjavanje, čime se također štedi vrijeme. U cijelom procesu nema papirne dokumentacije koju bi negdje trebalo pohraniti, pa je i to prednost takva načina prijave podataka«, ističe Dubravko Marić, voditelj projekta edukacije poslodavaca u Regosu. </p>
<p>Pristup uslugama e-Regosa je vrlo jednostavan. Naime, zainteresirani poslodavci uslugu mogu aktivirati podnošenjem pristupnice za e-Regos na Hitro.hr šalterima u najbližoj poslovnici Fine, uz predočenje Finine e-kartice, dakle u paketu s drugim uslugama. Poslodavci koji još ne posjeduju spomenutu karticu i e-čitač mogu ih zatražiti u bilo kojoj poslovnici Fine, a obrazac potreban za aktiviranje usluge e-Regosa moguće je pronaći i na internetskoj stranici Regosa (www.regos.hr).</p>
<p>U sklopu edukacije poslodavaca za pristupanje toj usluzi, poslodavcima su osigurane i precizne upute i pojašnjenja za svaki korak u prijavi podataka iz R-Sm obrasca, čime se također nastoje stvoriti pretpostavke za unapređivanje sustava. </p>
<p>Marijana Matković</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Tržište od 60 milijuna stanovnika</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Oko 60 milijuna stanovnika broji tržište koje bi se hrvatskom gospodarstvu otvorilo proširivanjem Cefte na zemlje zapadnog Balkana. »Otvaranje tržišta posebno je važno za male i slabe ekonomije jer se njihovi proizvodi mogu plasirati na većem prostoru bez prepreka i ograničenja poput carina ili izvoznih kvota. Još je važnije to što su zbog većeg broja konkurenata pod većim pritiscima koji ih tjeraju da bruse svoju konkurentnost, koja je najveći problem gospodarstva regije«, tvrdi dr. Žarko Primorac, glavni savjetnik međunarodne tvrtke Deloitte. </p>
<p>Doduše, već sada sve zemlje u regiji sudjeluju u raznim oblicima integracija, a potpisan je čak 31 bilateralni ugovor o slobodnoj trgovini među tim zemljama, ali u njima ima i velik broj različitih izuzeća i ograničenja i bilo bi za sve bolje da se ti raznoliki bilateralni ugovori zamjene jednim multilateralnim.</p>
<p>Cefta kakvu predlaže Vlada Hrvatskoj dodatno odgovara jer je već platila trošak prilagođavanja ulasku u tu integraciju, kao i Rumunjska te Bugarska. Osim toga, zlatno je pravilo da u integracijama najbolje prolaze najrazvijeniji, a Hrvatska je u mnogim elementima mjerenja gospodarske razvijenost prva na ljestvici tih zemalja. </p>
<p>Na primjer, Hrvatska s 2147 dolara direktnih stranih investicija po stanovniku vodi na ljestvici tih zemalja ispred Bugarske s 824 dolara. Ukupan bruto društveni proizvod osam zemalja (Hrvatska, Rumunjska, Bugarska, Albanija, BiH, SCG, Makedonija i Moldavija) o kojima se danas govori kao o budućim članicama Cefte, je oko 150 milijardi eura, prosječno po zemlji 2500 eura po stanovniku, a raspon po zemljama je od 1700 u Albaniji ili Moldaviji do 6500 eura u Hrvatskoj. </p>
<p>Treba imati na umu, smatra dr. Primorac, i činjenicu da je ukupni izvoz ovoga kruga zemalja u svjetskim razmjerima gotovo zanemariv jer je od 1995. do 2003. iznosio samo 0,4 posto svjetskog izvoza, a najveći dio vanjske trgovine je usmjeren na zemlje izvan te buduće integracije., jer je njihova međusobna trgovina daleko od one prije 1990. godine. Potkraj osamdesetih su, primjerice, bivše jugoslavenske republike međusobno razmjenjivale od 30 do 40 posto društvenog proizvoda, ali su rat, privatizacija i tehnološko zaostajanje te brojke znatno reducirale. Najintenzivnija je hrvatska vanjska trgovina iako ona s BiH nosi samo 6,3 posto ukupnoga hrvatskog izvoza i uvoza, sa SCG 2,1 posto, Rumunjskom 1,5, a Bugarskom 0,8 posto. Trgovina među ostalim zemljama znatno je manja i na niskoj je tehnološkoj razini s malo složenih proizvoda. </p>
<p>Primorac napominje da »samo ukidanje ili smanjivanje trgovinskih barijera, ma koliko pozitivno bilo, ne može bitno promijeniti ekonomsku situaciju zemalja nove zone ako one ne provedu sve potrebne reforme i ne privuku ulagače«. Jer, upozorava, to što je netko najbolji u krugu ekonomski relativno slabih zemalja ne znači automatski da je spreman nositi se s konkurencijom najrazvijenijih zemalja, pa bi svako opuštanje moglo biti kobno prilikom prelaska u neku drugu integraciju, na primjer EU. </p>
<p>»Ekonomske prilike na jugoistoku Europe mogu promijeniti samo ulaganja u razvoj, obrazovanje, direktne investicije, proizvodnju, infrastrukturu te tehnologiju pojedinih zemalja u kombinaciji s ciljanom međunarodnom podrškom«, zaključuje dr. Primorac. [Sanja Kapetanić]</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Ratni invalidi na liječenje u splitsku barokomoru</p>
<p>Ministarstvo je osnovalo stručno povjerenstvo koje će odlučivati o tome tko ima pravo na liječenje u barokomori, pojasnila je Jadranka Kosor</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Stopostotni invalidi Domovinskog rata prve skupine uskoro će se moći liječiti u barokomori u Splitu, najavila je Jadranka Kosor, potpredsjednica Vlade i ministrica obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti.</p>
<p>Pokretanje tog programa očekuje se idućih tjedana, a liječenje u barokomori namijenjeno je, u prvom redu, ublažavanju najčešćih tegoba invalida - dekubitusa. Naime, liječenje ozonom u barokomorama omogućuje brže zacjeljivanje rana, čime se invalidima olakšavaju svakodnevne muke. Ministarstvo je, osim liječenja u barokomori u Splitu, u vojnom hotelu »Zagreb« u naselju Duilovo osiguralo i tri apartmana u kojima branitelji i njihove obitelji mogu boraviti tijekom liječenja. Apartmani su kompletno opremljeni i pogodni za boravak i tijekom toplih ljetnih mjeseci.</p>
<p>»Naše ministarstvo je osnovalo stručno povjerenstvo koje će, na temelju liječničke dokumentacije i u suradnji s Udrugom stopostotnih invalida prve skupine, odlučivati o tome tko ima pravo na liječenje u barokomori«, pojasnila je Jadranka Kosor Vjesniku.</p>
<p>Kosor je kazala da je u Hrvatskoj oko 480 invalida rata prve skupine te poručila da se svi oni koji imaju poteškoće mogu javiti Ministarstvu, koje će razmotriti njihove zamolbe. [Branka Valentić]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="6">
<p>Sindikalci </p>
<p>MARIN ŠAREC</p>
<p>U Rijeci je, eto, registriran Sindikat nogometaša Hrvatske. Nije, dakako, nimalo čudno da su od svih hrvatskih sportaša svoj sindikat prvi dobili upravo nogometaši. U nogometu je ipak najviše stečenih i inih radničkih prava koje treba zaštititi i, složit ćete se, bilo bi uistinu blesavo da podršku sindikata prije nogometaša dobiju nekakvi poluamateri, koji su sretni kad, tu i tamo, vide 500 eura na svom računu.</p>
<p>S druge pak strane poznato je da u nas nogometaši sve teže od svojih poslodavaca naplaćuju svoje milijunske ugovore, pa onda čitamo da se igrači sude s bivšim klubovima. Dobro, zasada u tim sporovima deblji kraj izvlače klubovi, no sve to često traje predugo i prevelika je trauma za naše nogoloptače.</p>
<p>Šalu na stranu, nogometašima je danas sindikalna pomoć i te kako potrebna, ali prije svega zato da bi ih sindikat pokušao zaštititi od njihovih tobožnjih zaštitnika - menadžera. Nogometašima sva, pa i osnovna ljudska prava, trenutačno ugrožavaju isključivo oni.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Strah - najbolja motivacija</p>
<p>BRANKA VALENTIĆ</p>
<p>Samo u zemlji u kojoj se na kršenje zakona nerijetko gleda kao na odraz nečije snalažljivosti i poslovne sposobnosti, vijest o zatvorskoj kazni za one koji se financijski ne brinu o vlastitoj djeci može zvučati tako dramatično.</p>
<p>U većini zemalja Europe, zatvor, nakon tromjesečnog neplaćanja alimentacije, sasvim je očekivana stvar. Teorija da bi se, prođu li zakonske izmjene koje propisuju zatvorsku kaznu za roditelje koji ne skrbe o potomstvu, zatvori u Hrvatskoj napunili gotovo nevinim ljudima nipošto nije točna. I to iz najmanje dva razloga. Kao prvo, brojka od oko 160.000 očeva koji odbijaju uplaćivati minimum sredstava za život svoje djece zasigurno bi se, odlaskom desetak predstavnika te vrste u zatvor, barem prepolovila. Novac bi se nekako našao, jer ako se krediti dižu za automobile i opremanje stanova zašto se ne bi uzimali i za plaćanje alimentacije.</p>
<p>Drugim riječima, nakon što bi dvadesetak neplatiša koji godinama u dosluhu sa svojim poslodavcima papirnato primaju minimalac, a u stvarnosti ozbiljan novac, ne bi li izbjegli vlastitu djecu, završilo iza rešetaka - stvari bi postale drukčije. Iako postoji strah da bi djeca tada očeve viđala po zavorima, on ne može biti dovoljno opravdan. Ne samo zato jer takve očeve uglavnom nisu viđali ni prije zatvora, nego i zato jer bi se takvi tek tada pobrinuli da u zatvor ne dođu, makar morali posegnuti u džep i platiti ono što su zakonski i moralno oduvijek bili dužni. Drugi razlog zbog kojeg napola nevini ne bi punili zatvore još je jasniji. </p>
<p>Netko tko se ne skrbi za svoje dijete, koga iskreno ne zanima što dijete jede, odijeva, u koji razred ide i s kim se druži - nipošto nije nevin, nego kriv, i tako ga se jedino može tretirati. Nažalost, strah je nerijetko najuvjerljivija motivacija, posebno za one koje na minimum obveza nije uspjelo natjerati ništa bolje. Brojka od 160.000 roditelja koji ne plaćaju alimentaciju ne svjedoči samo o njihovu lošem roditeljstvu nego dokazuje i činjenicu da se takvi nikoga ne boje. Stoga im samo nekoliko dana iza rešetaka može promijeniti pogled na svijet.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Lažna obećanja</p>
<p>Nekoliko dana nakon oštrih prigovora na račun HDZ-a zbog korupcije, Račan ulazi u koaliciju s Jambom</p>
<p>DUBRAVKO GRAKALIĆ</p>
<p>Lokalni izbori, što su se u nekim dijelovima zemlje održali pretprošle nedjelje, razvidno su pokazali položaj nekih stranaka na hrvatskoj političkoj pozornici, te stanje u njihovim redovima. Oni, istina, nisu predvidjeli rezultat parlamentarnih izbora 2007., jer je njihovo održavanje isprovocirano specifičnim lokalnim događajima, no reakcije koje su izazvali potiču na razmišljanje o tome što se zbiva u vodećim strankama. Naime, ekstaza koju smo čuli u redovima nekih opozicijskih stranaka odzvanja medijima kao da je došlo do promjene vlasti u Banskim dvorima, a ne do nedovoljne brojčane premoći koalicije triju stranaka nad jednom u Velikoj Gorici.</p>
<p>U ostavljaju lažnog dojma prednjači SDP i njezin predsjednik Ivica Račan, koji je posljednjih dana priznao svoje najskrovitije snove, među njima i svoju nezaboravljenu ljubav prema drugu Titu i socijalističkom samoupravljanju. Ali, Račan je, što je ipak mnogo ozbiljnije od osobnog marketinga i stjecanja simpatija na krajnjoj ljevici, odlučio surađivati sa svima s kojima je to moguće, kako bi osvojio vlast. Tako je u Dubrovačko-neretvanskoj županiji gotovo postigao sporazum s proturječnim tajkunom i političarom Stipom Gabrićem Jambom, s kojim ozbiljniji političari ne bi ni kavu popili. Jambu je ponudio podršku SDP-a da bi postao župan, što je nevjerojatno kad se vide politička stajališta koje je njegova stranka do jučer zastupala.</p>
<p>Tu prije svega mislimo na borbu protiv korupcije, privatizacijskih skandala i na Račanove prigovore lokalnim moćnicima, koje ne voli, kako je istaknuo u svome pismu članovima SDP-a, niti u vlastitim redovima. Dva mjeseca nakon tog pisma, i nekoliko dana nakon oštrih prigovora na račun HDZ-a o korupciji, Račan ulazi u koaliciju s Jambom, čije su najnovije kaznene prijave tek prošle urudžbeni zapisnik u policiji. Dobronamjerni medijski kritičari iznijeli su proteklih dana dovoljno činjenica iz Gabrićeva životopisa koje ukazuju na njegovu spornu prošlost, što Račana ne sprječava da mu ponudi svijetlu političku budućnost.</p>
<p>Slučaj Velike Gorice drugi je primjer posrtanja SDP-a. Iako su do jučer Vesnu Škare-Ožbolt, šeficu DC-a sa spretnim marketingom, osporavali kao članicu Vlade, sada je gotovo savršen koalicijski partner. Za reinstaliranje Tonina Picule na mjesto gradonačelnika SDP će odustati od još nekoliko »principa« na kojima »čvrsto stoji«. U tome će im pomoći HNS, koji je na ovim lokalnim izborima ostao neprimijećen mali partner u koaliciji sa SDP-om. </p>
<p>Ponašanje SDP-a pokazuje grčevitu želju njegova vodstva da ostane u sedlu. U tome mu ne ide u prilog dobar rezultat Zdravka Ronka u Požegi, primjerice, jer time dobivaju novog Bandića, ali Picula bi mogao biti protuteža jakim gradonačelnicima poput njih. Picula bi, zapravo, trebao biti Račanov pulen u SDP-ovoj gradonačelničkoj sviti, jer to svakako nisu Bandić, Ronko, Mršić i drugi lideri koji misle svojom glavom. Uza to, očito je da vodstvo SDP-a prednjači u obećavanju bajki biračima: obećali su sagraditi čak i Hlapićgrad, samo da dospiju na vlast!</p>
<p>Možemo reći kako su najviše iznenadili u SDP-u. Ne izbornim rezultatima, nego spremnošću na vlast pod svaku cijenu i bez obzira na vlastita dojučerašnja načela.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="9">
<p>Nepodnošljiva lakoća shvaćanja morala</p>
<p>Nemoguće je živjeti bez tolerancije. Ali postavlja se pitanje dokle ide ta tolerancija, ide li tako daleko da briše granicu između dobra i zla?</p>
<p>MARIJA CRVELIN</p>
<p>U jednoj televizijskoj emisiji objašnjavao je Igor Zidić umjetničku sliku »Guščarica na Savi«. Slika je na lijevoj strani vrlo realistična, u jarkim bojama, dok na desnoj strani imamo samo impresiju, slutnju krajolika. Taj sfumato, koji nam ostavlja mogućnost maštanja, po gospodinu Zidiću vredniji je od realističnog prikaza. </p>
<p>Tako je to u slikarstvu. A kako je u suvremenoj književnosti i kinematografiji. Dok su se u velikim djelima svjetske književnosti, koja se sve manje čitaju, a koja su puna mudrosti, delikatne situacije dale samo naslutiti ili izreći jednom rečenicom (Ana Karenjina), u djelima suvremenih pisaca nema nikakvih natuknica, nego gruba realnost i brutalnost s anatomskim opisima seksualnog čina. Čitajući knjige modernih pisaca često sam se pitala jesu li te seksualne scene povezane s glavnom radnjom knjige, tako da ona bez njih ne bi mogla egzistirati. Nisu. One dođu, u svojem nepotrebnom naturalizmu kao »ukras« na radost šire publike i »edukacije« mladeži.</p>
<p> »Teško je napisati satire«, rekao je veliki pjesnik. Ja bih rekla:»Teško je pisati satire«. Jer za to treba mnogo duha, talenta i kulture da se sve ne izrodi u lakrdiju. Katkada se pomanjkanje tih svojstva prekriva pornografijom. </p>
<p>Čitajući takve knjige i gledajući filmove s »ukrasima« stvara se u društvu klima da je sve relativno, sve dozvoljeno.</p>
<p>Marja Dimitrijevna, poznata i poštovana dama moskovskih salona, govori Jeleni, ženi Pjera Bezuhova, koja se ne može odlučiti hoće li se udati za stranoga princa ili ruskog velikaša: »U vas se tu počeli udavati pored živih muževa. Misliš da si izmislila nešto novo: U svim... rade isto tako« (Rat i mir).</p>
<p>Danas se nitko ne bi usudio izreći taj prijekor. Je li se čovjekova priroda promijenila? Nije. Iste su ljubavi, nevjere, preljubi, strasti, ljubomore, pa i zločini zbog toga. Ali danas pokušavamo sve razumjeti, sve opravdati, sve tolerirati. Zločine, preljube, teške ovisnosti i druga devijantna ponašanja. Jesmo li postali tolerantniji? Jesmo. I to je u svim vidovima društva, života, politike, dobro. Nemoguće je u ovom izvrnutom svijetu živjeti bez tolerancije. Ali postavlja se pitanje dokle ide ta tolerancija, ide li tako daleko da briše granicu između dobra i zla?</p>
<p> To se dogodilo. U ime nekoga lažnog liberalizma i poštivanja intime, roditelji ne smiju ni savjetovati djecu, a kamoli im nešto zabraniti. Zbog toga su se dogodile mnoge nesreće. Osobito u noćnom »tulumarenju« mladih.</p>
<p>U ime liberalizma raspadaju se obitelji, a osobe koje su tome pridonijele postaju popularne, postaju »nacionale«. Ima nekih svetinja u životu. Jedna od tih svetinja je i brak. Trebalo bi svima reći da žarke boje obmana i strasti s vremenom izblijede u svakodnevici. Kemija nestane. Ali tko će to reći. Moralnih autoriteta više nema.</p>
<p>U nekim televizijskim emisijama obrađuju se i neke od tih tema. Ali kako? Tako da publika plješće. Plješće se samohranim majkama koje su same izabrale takav način života i time djetetu oduzele oca. O pobačaju se govori kao o činu samorazumljivom. </p>
<p>Problem je samo u novcu. Publika plješće kad nam seksualno pervertirani tipovi poručuju, ako hoćemo spasiti brak, da se pridružimo njima u grupnom seksu. Plješću i kada maloljetnik i vremešna žena sklope brak, iako tu ima elemenata kaznenog djela.</p>
<p>Kakva nepodnošljiva lakoća shvaćanja morala.</p>
<p>No, nije sve dozvoljeno i nije svako ponašanje prihvatljivo. </p>
<p>Autorica je profesorica književnosti i hrvatskog jezika u mirovini </p>
<p>iz Zagreba.</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Naletu jezična globalizma usprkos</p>
<p>Jezična raznolikost jest bitan element našega nacionalnog identiteta</p>
<p>IVO HORVAT</p>
<p>Samo kao primjer, u riječkom Novom listu osvanula je u četvrtak, 30. ožujka, nakon 14 godina izlaženja na jednoj stranici, sada »poduplana« čakavska rubrika »Beseda« na pune dvije stranice s desetak priloga i najavom da će se tiskati svakog četvrtka, što se i događa. Događaj je to od iznimne važnosti ne samo za naše dijalektologe nego i kao hrabar pokušaj da se i na taj način sačuva od izumiranja jedna od temeljnih grana hrvatskog jezika i mnoštva zavičajnih čakavskih govora.</p>
<p>Godinama se zalažem za to da na sličan način postupe i ostali listovi, objavljujući pojedine stranice, a ne samo kolumne, na zavičajnim govorima svojih sredina. Pogotovo se to očekuje od lokalnih listova u kajkavskim krajevima. A što bi smetalo i zagrebačkim dnevnim listovima da se, recimo, u nedjeljnim izdanjima, na stranici ili dvije, pojave i kajkavski tekstovi? Normalno bi bilo da se u rubrikama pisama čitatelja ta pisma objavljuju, osim na standardu, i na narječjima. To bi posvjedočilo svu šarolikost i bogatstvo izraza našega hrvatskog jezika.</p>
<p>Od središnjih elektronskih medija jedino Radio Sljeme objavljuje četvrtkom navečer polusatnu emisiju na kajkavskom, i barem se urednica trudi da sama, kao i njezini gosti, govori kajkavski. Hrvatski radio, istina, ima redovnu emisiju srijedom nakon 23 sata »Priče ispod Medvednice i Ivančice«, ali, osim dobre glazbe autora i izvođača iz Hrvatskog zagorja, kajkavska se riječ, osim iznimno, ne čuje; ni urednikova najava nije na kajkavskom. Šteta! Valjalo bi razmisliti o tome da se ta emisija tematski proširi na ostale kajkavske krajeve kako bi postala i jezično glasilo njihovih zavičajnih govora.</p>
<p>Kao da uredništvo Hrvatskog radija još ne shvaća od kolike bi važnosti za našu nacionalnu kulturu bilo da se u njegovim programima redovito govori svima trima hrvatskim narječjima, a ne samo standardnim jezikom. Nije li došlo vrijeme da se u povodu 80. obljetnice Hrvatskog radija i to stavi na dnevni red urednička kolegija i sjednice Vijeća HRT-a? </p>
<p> Posebno bi trebalo razmotriti kako da se jezična raznolikost predstavlja i u programima Hrvatske televizije. Ako britanski televizijski kanal Discovery može svakog dana odvojiti dvije minute svog svjetski gledanog programa za predstavljanje jednog od ugroženih jezika u svijetu, onda se pitamo zašto Hrvatska televizija ne bi mogla našoj jezičnoj raznolikosti posvetiti dnevno po jednu svoju emisiju?</p>
<p> Naše je bogatstvo i u jezičnoj raznolikosti. To je bitan element i našeg nacionalnog identiteta, kojim se branimo od utapanja u jezični globalizam.</p>
<p>Autor je novinar</p>
<p> i publicist iz Zagreba.</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Kako vratiti stan</p>
<p>Mojoj susjedi, starici, još prije pet godina jedna je obitelj provalila u stan. Tek ovih dana izdan je zahtjev za deložaciju provalnika (stanara?) te se napokon može nadati da će iznova ući u svoj dom. </p>
<p>Vlasnik svoja prava može istjerivati samo sudskim putem, a kako su sudovi u nas spori, može se, eto, dogoditi, da i pet godina čeka dok ne dočeka pravo da se nanovo useli u svoj stan. Provalu valja prijaviti odmah, ali što ako je vlasnik otišao na more i vratio se nakon nekoliko tjedana. Takva praksa koja ne štiti vlasništvo pod svaku cijenu nego ga prepušta dugotrajnom procesu ulijeva strah građanima koji žive sami i koji s nepovjerenjem, prije svakoga odlaska na duže vrijeme, zaključavaju vlastita vrata. Na žalost, sporost sudova ponekad tjera čovjeka da uzme pravdu u svoje ruke, pa me uopće ne začuđuje potez jednoga drugog stanara kojem su provalili u stan i koji je, s obzirom da je upućen u naš spori zakon, sam »ubrzao« stvar. Zamolio je izbacivače da riješe slučaj.</p>
<p>LARA IVANIŠEVIĆZAGREB</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>»Bolesna« pitanja </p>
<p>Nakon svega, može se zaključiti da se reforma zdravstva temelji na štednji lijekova. Imat ćemo, tako, besplatnu listu na kojoj će biti jeftini lijekovi i listu lijekova koje ćemo morati doplaćivati. Ministar Neven Ljubičić tvrdi da će na besplatnoj listi biti svi potrebni lijekovi, za sve bolesti. Ako se tvrdi da su lijekovi na prvoj listi jednako dobri, pitam se čemu onda lista B? I kako reagirati ako liječnik prepiše jedan lijek, a onda usput dometne da ima bolji na drugoj – B listi? Naime, nešto slično se već događa kad vam u bolnici gdje se prijavljujete na pregled kažu da ćete odmah doći na red ako dođete poslijepodne u privatnu ordinaciju istog liječnika kod kojeg ste upućeni. </p>
<p> Čitam ovih dana da farmaceutska industrija izmišlja bolesti kako bi pravila milijunske poslove. Ako tome nasjedaju liječnici, što da rade bolesnici koji nisu završili medicinu?</p>
<p>Mislim da bi nadležni za zdravstvo trebali više o tome govoriti a vi novinari pisati, jer ova pitanja, nas koji smo zbog bolesti često kod doktora, čine još bolesnijima.</p>
<p>MIŠKO ARBANASZAGREB</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="13">
<p>Mesar podijelio 160 kilograma šunke </p>
<p>Sponzori su osigurali i dvije tisuće jaja, 320 litara vina, a Zagrebačka i Karlovačka pivovara donirale su dvije tisuće limenki piva</p>
<p>Na Uskrs je u zagrebačkom naselju Malešnica, u ulici Ante Topića Mimare, održan tradicionalni besplatni doručak za sve one koji nemaju bogatu blagdansku trpezu. Doručak je organizirao Božo Ruklić, vlasnik mesnica, a u hvale vrijednu akciju uključilo se osoblje, prijatelji, susjedi i ljudi dobre volje, koji su odlučili pružiti pomoć onima kojima je najviše potrebna. </p>
<p>Doručak je počeo u 10 sati, kada je svećenik blagoslovio bogati uskrsni stol. Svetkovini su prisustvovali i zagrebački gradonačelnik Milan Bandić te predsjednik gradske četvrti Stenjevac Mario Jelić. »Već treći put organiziram uskrsni doručak, a od ove godine u akciju su se uključili i drugi sponzori pa smo proširili blagdansku ponudu«, rekao je Ruklić«. Na jelovniku su se tako našle kobasice, šunka, mladi luk i prigodne pisanice. </p>
<p>Sponzori su osigurali 160 kilograma šunke, dvije tisuće jaja i 320 litara vina, a Zagrebačka i Karlovačka pivovara donirale su više od dvije tisuće limenki piva. Nakon obilnog doručka, posluživalo se vino, pivo i bezalkoholna pića. Bilo je tu i domaćih kolača i slatkiša, u kojima su najviše uživali najmlađi. </p>
<p>»Živim u Španskom pa navraćam na uskrsni doručak. Mislim da bi ovakvih akcija trebalo biti više i to ne samo za blagdane«, rekla je Ankica Šilipetar, a »najviše me raduje orehnjača, koju ću ponijeti i suprugu«. Gospođa Snježana došla je sa svoja dva sina, koji su se obradovali Kraševim slatkišima.</p>
<p>Goste je zabavljao orkestar, za koji se pobrinuo organizator. Mario Banfić prisutne je zabavljao tradicionalnim zagrebačkim i zagorskim pjesmama, a uz dobru pjesmu i kapljicu, građani su i zaplesali. Ovogodišnji doručak nadmašio je lanjski, a druženje ljudi slabijeg imovinskog statusa preraslo je u zajedničku proslavu velikog katoličkog blagdana. </p>
<p>Gradonačelnik Milan Bandić izrazio je zadovoljstvo i pohvalio dobru organizaciju.</p>
<p>Davor Ivanov</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Sizifov posao ZET-a</p>
<p>Godišnje ZET potroši oko 60 tisuća kuna samo na zamjenu namjerno razbijenih dijelova tramvajskih stajališta pa je pitanje što će biti kad krajem godine bude postavljena sofisticirana informacijska oprema </p>
<p>Nema ni jednog dana u godini da se ZET-ovi radnici iz pogona za održavanje opreme i objekata ne susretnu s uništenim inventarom tramvajskih stanica. Manje dio uništenog rezultat je prometnih nesreća, veći je dio rezultat vandalskog ponašanja pojedinaca. ZET je nedavno proveo internu studiju o šteti od uništavanja inventara, rezultati su – zabrinjavajući.</p>
<p>»Na održavanje i popravak stajališnih oznaka na 258 stajališta, koliko ih je u tramvajskoj mreži, u 2005. potrošene su 60,3 tisuće kuna, a 2004. za to je utrošeno 65,6 tisuća«, rekao je Drago Marić, rukovoditelj Tramvajskog pogona Trešnjevka. Napominje da su u to uračunati samo troškovi materijala, ne i radne snage. »Naše ekipe svakodnevno obilaze teren. Vandali stalno razbijaju, a mi popravljamo«, kaže Marić.</p>
<p>Studija pokazuje da se najviše uništava noću, i to u blizini noćnih klubova. »Očito je da vandali u alkoholiziranom stanju 'liječe' svoje frustracije na stajališnim oznakama jer one se ne bune, a ne mogu ni uzvratiti«, kaže Marić, koji smatra da se mora što hitnije podići svijest građana. Inventar stajališta, naglašava, služi upravo građanima, koji uništavanjem čine sami sebi medvjeđu uslugu jer se popravci financiraju iz prireza, odnosno, njihova džepa. </p>
<p>»Sav trud koji smo uložili u postavljanje suvremenih oznaka, nadstrešnica i klupa za odmor, pada u vodu zbog nepromišljenog ponašanja pojedinaca«, kaže Marić. </p>
<p>Stajalište na Glavnom kolodvoru u Zagrebu, pokazalo je istraživanje ZET-a, najkritičnija je točka u gradu. Samo su na tom stajalištu za popravak potrošene 13,4 tisuće kuna. Na toj nepopularnoj ljestvici slijede stajališta Žitnjak-sjever (7397 kuna), Pedagoška akademija (5336 kuna), Frankopanska (4300 kuna) i stajalište kod Zagrepčanke. </p>
<p>Na petom mjestu je stajalište Studentski dom Stjepan Radić, na kojemu je, zbog zakrivljenosti stajališta, postavljeno prometno ogledalo. Pet tisuća kuna vrijedno ogledalo lani je razbijeno nekoliko puta, a »na zadovoljstvo« ZET-ovaca, njegovo su održavanje preuzele Zagrebačke ceste.</p>
<p>»Smatram da policija nije rješenje, ona ne može dežurati na svakoj stanici u gradu. Važni su kućni odgoj i medijska edukacija građana«, kaže Marić, koji se nada da će građani jednoga dana shvatiti da su tramvajska stajališta zapravo – njihova. </p>
<p>Krajem godine, najavljuje Marić, frekventnija stajališta u gradu bit će opremljena novom generacijom tramvajskih oznaka. »Uz to što će im dati uobičajene informacije, moderni informacijski displej obavještavat će putnike na stajalištu o tome koji tramvaj upravo stiže na stajalište i za koliko vremena. Riječ je o skupocjenoj opremi i velikom novcu, uloženom u suvremene tramvajske oznake, a ako do tada kulturna razina građana ne poraste, sav uloženi novac i trud bit će bačeni u vjetar«, kaže Marić.</p>
<p>Branimir Markač</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Susjedi se nećkaju, a krov propada</p>
<p>Krov je posljednji put obnovljen prije 40 godina, a stanari ne žele povećati pričuvu jer, kažu, nemaju novca</p>
<p>Krov, kojemu su noseće grede trule, a nije se popravljao više od 40 godina, mogao bi se i srušiti. Već osam godina pokušavam objasniti stanarima da ga moramo obnoviti, ali oni za to nemaju sluha, a odgovorne ustanove nam ne pomažu«, žali se Emil Jug, stanar drugog kata zgrade u Tomićevoj ulici na broju sedam. U zgradi ima osam stanova, a na posljednjem katu, obiteljima Jug i Petrović prokišnjava strop, ali njihovi susjedi ne žele povećati pričuvu i obnoviti krov jer im je to preskupo.</p>
<p>»Prva procijena GSKG-a kaže da bi za popravak krova trebali izdvojiti 250.000 kuna. Za to bi u narednih pet godina pričuvu trebali povećati s tri na devet kuna po četvornom metru«, objašnjava Jug. Svjestan je da je to mnogo, ali riječ je o općem dobru i popravku bitnom za sve stanare i budućnost zgrade. Kaže da se interesirao i o kreditiranju, ali ni jedna banka ne želi dati kredit jer zgrada nije etažirana. »Ne zna se koji djelovi zgrade i kolika površina kome pripada, ne znaju se ni zajednički djelovi zgrade, koji bi se trebali popravljati iz pričuve. Strašno!«, komentira Jug.</p>
<p>Budući da stanari ne mare za popravak krova, Jug se obratio građevinskoj inspekciji, koja jedina ima zakonsku mogućnost narediti hitan popravak krova ako se utvrdi da je ugrožena sigurnost zgrade i stanara. »Inspekcija se nije udostojila pogledati o čemu se radi, nego nam je preporučila da to sami riješimo«, zbog čega je neugodno iznenađen bio Emil Jug. </p>
<p>On je inspekciji poslao i izvještaj sudskog vještaka, s procjenom opasnosti od urušavanja deke ispod krova. U izvještaju se predlaže hitna i neodgodiva rekonstrukcija krovišta, koje bi se, zbog višegodišnjeg natapanja gornje deke, moglo srušiti. »Nije mi jasno kako to mogu zanemariti«, čudi se Jug pokazujući izvještaj vještaka. </p>
<p>Njegova susjeda s drugog kata, Vera Petrović, zna da ljudi imaju teškoća s novcem, no nada se da će pristati na obnovu krova. »Pogledajte, voda mi se cijedi iz tavana u stan«, kaže Vera Petrović pokazujući novinaru Vjesnika mrlje na stropu.</p>
<p>Predstavnica suvlasnika Ljerka Vrbanović kaže da je svjesna trošnosti krova, ali stanari, zbog skupoće, ne mogu pristati na njegovu kompletnu obnovu, koju predlaže Jug. Tvrdi da stanari žele sanirati samo dotrajale dijelove krovišta, a »cijena takve obnove prihvatljivija je stanarima, koji su većinom umirovljenici«, objašnjava Vrbanović. Krov je pregledao vještak GSKG-a i sada očekuju tri ponude izvođača radova, koji bi uskoro trebao početi obnovu dotrajalih dijelova krova. </p>
<p>Tomislav Marinović</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>»Mališani« raspjevali Ribnjak </p>
<p>Djeca su najviše uživala u skakanju u vrećama i nastupima pjevačkih zborova</p>
<p>Zagrebačke mažoretkinje ove su godine otvorile cjelodnevnu manifestaciju Uskrs na Ribnjaku, koja se održala 14. put na Uskrsni ponedjeljak. Ravnateljica Centra mladih Ribnjak Branka Vesely kaže da je priča s Uskrsom na Ribnjaku počela iz potrebe da se gradski oci natjeraju na uređivanje devastiranog parka. »Devedesetih godina Ribnjak je bio u lošem stanju, imao je oštećene klupe i smeća svuda uokolo. Odlučili smo nešto organizirati i, u to ime, urediti park«, rekla je ravnateljica Vesely. Od tad svake godine organiziraju Uskrsni ponedjeljak na Ribnjaku s bogatim programom.</p>
<p>Prema riječima Branke Vesely, djeca najviše uživaju u slobodnim aktivnostima, odnosno tradicionalnom skakanju u vrećama i nastupima zborova. Zagrebački mališani jako su razveselili petogodišnju Leu. »Sviđaju mi se njihove pjesmice«, rekla je Lea, koja će, kaže, i sljedeće godine sigurno doći na Ribnjak. Pjevanje se dopalo i šestogodišnjem Bruni, a njegova mama Darija Bolfan kaže da nije znala za prigodni program u parku, nego ih je pjesma privukla dok su slučajno prolazili. </p>
<p>Da je u Ribnjaku zabavno, potvrdila je i šestogodišnja Gabrijela. »Ma, tu je najljepše!«, rekla je i ispričala kakve sve pisanice ima kod kuće. »One ljubičaste nisu baš dobro ispale, ali crvene i plave su jako lijepe«, rekla je Gabrijela, a njezina mama Gordana istakla da su i lani bile u parku Ribnjak te da bi se takve manifestacije u gradu trebale češće organizirati. Da je u Ribnjaku svake godine zabavno rekla je i Ksenija Rožman, voditeljica scenskih djelatnosti Centra mladih Ribnjak. </p>
<p>»Djeca najradije prihvaćaju najednostavnije igre«, rekla je Ksenija Rožman i dodala da skakanje u vrećama najmlađima najdraže, ali oni vole i mađioničare, koji su neke trikove pokazali u parku. Osmogodišnji Roberto oduševio se nestajanjem marame. »Nestala je«, komentirao je u nevjerici Roberto, koji je Ribnjak posjetio s ocem Asmirom. »Bili smo ovdje prošle, a došli smo i ove godine. Mislim da bi se program za djecu trebao održavati svake nedjelje, a ne samo za Uskrs«, dodao je tata Asmir. Osim mađioničara, žonglera, i dječjih zborova, skupljači figurica iz kinder jaja došli su na svoje. Snježana Polšak, predsjednica Kluba skupljača kinder figurica, kaže da klub od 1998. organizira njihovu razmjenu na Uskrsni ponedjeljak u parku Ribnjak. »Ove godine skrivena su u parku 33 kinder jaja koja posjetitelji moraju naći«, dodala je. O figuricama je govorio član kluba Tomislav Beroš. </p>
<p>»Najvrednije su one, izrađene prije 90-tih. Figurice su vrednije što su im sastavni dijelovi, sitniji, a moraju biti i dobro očuvana«, rekao je Tomislav uz napomenu da rijetkim figuricama cijena doseže i do tisuću eura. </p>
<p>Anita Končar</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Štićenici Cenacola izveli Uskrsnuće </p>
<p>Uskrsli Isus, Marija, Magdalena, apostoli, posebno Petar, Toma, Ivan, brojni njegovi učenici … On sam, izdan i prezren, osuđen na smrt i obješen poput posljednjeg razbojnika, treći je dan uskrsnuo. Za spas Čovjeka i svijeta…</p>
<p>Ovu najdublju poruku brojnim su Vrbovčanima na Uskrsni ponedjeljak impresivnom scenskom izvedbom Uskrsnuća prenijeli štićenici zajednice Cenacolo iz obližnjeg Lovrečina Grada. </p>
<p>Nakon što su prije tjedan dana Uskrsnuće izveli pred više od tisuću sudionika Uskrs-festa, ponovljenom su izvedbom čestitali blagdan svim svojim sugrađanima.</p>
<p>Projekt je to vrijedan divljenja. Četrdesetak mladića i djevojaka iz cijele Europe, koji svoj put u novi život pronalaze u zajednici Cenacolo, dva se mjeseca naporno pripremalo za ovu predstavu. Sami su izradili scenografiju, kostime, scenarij, uigravali uloge. Na pitanje tko je režiser, voditelj Cenacola u Vrbovcu Nikša Lulić odgovara: »Sve su uradili sami ovi momci i djevojke!« i dodaje: »Imali smo u životu pogrešne ideale, ali, eto, i mi se vraćamo u život u svakom smislu. Život nam je u zajednici ispunjen radom i molitvom, ali igramo i ovakve predstave. Darujemo je sebi i onima koji nas gledaju i svi se nakon toga zaista lijepo osjećamo.« Za ovu predstavu kaže kako su je njegovi momci posebno radosno pripremali, jer u Zajednici je Uskrs nešto posebno. Nakon duge i teške korizme, došao je dan radosti, blagdan koji posebno doživljavaju i slave. Ovoga puta i vrlo upečatljivom predstavom. </p>
<p>Šira će se javnost sjetiti efektnih živih jaslica, koje su štićenici Cenacola već nekoliko godina izvodili i pred zagrebačkom katedralom, u Osijeku i drugim gradovima. Vrbovčanima su ih zimus prikazali u tri navrata. </p>
<p>Predstavu Uskrsnuća pripremili su i izveli ove godine prvi put. Saznajemo da je predstava već dobila nekoliko poziva na gostovanja. </p>
<p>Poznavajući »stanovnike« Cenacola u Lovrečina Gradu i njihove nesumnjive kreativne potencijale, ne sumnjamo da će nas uskoro iznenaditi još pokojim novim projektom. Na veliko zadovoljstvo gledatelja, ali i njih samih. Radost igranja na sceni, naime, rijetko se viđa i u profesionalnijim ansamblima.</p>
<p>Franjo Simić</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Vratolomije na Pepačevom brijegu</p>
<p>Na legendarnom motocrossu sudjelovalo 113 motorista iz cijele Hrvatske u dobi od 5 do 55 godina </p>
<p>Buka motora, atraktivni skokovi i motoristi u blatu do grla, u ponedjeljak su na Pepačev brijeg u Savskom Marofu, kraj Zaprešića, privukli nekoliko tisuća gledatelja željnih atrakcije. Na legendarnom natjecanju u motocrossu, koje se tradicionalno održava na Uskrsni ponedjeljak, okupilo se 113 motorista iz cijele Hrvatske u dobi od 5 do 55 godina. </p>
<p>»Staza je na europskoj razini, utrke se održavaju od 1961. Do devedesetih je to bilo prvenstvo bivše Jugoslavije, a zatim Hrvatske«, kaže Ivan Golob, predsjednik Zajednice motociklističkih udruga Zagrebačke županije i Auto-moto kluba Savski Marof, organizatora utrke. </p>
<p>Iako je prva trka počela u 13.00, a posljednja završila u 19.00 sati, već u 12.30 je bilo nemoguće pronaći parkiranje. Kolone automobila protezale su se duž državne ceste, koja vodi prema Sloveniji pa su najbolje prošli oni koji su stigli motorima. </p>
<p>Dok su iskusniji natjecatelji impresionirali publiku vozačkim umijećem i snagom motora, najviše simpatija izazvali su oni najmlađi. Premda je na stazi imao problema s motorom, koji se ugasio, pa mu je u pomoć stigla majka, dječak sa startnim brojem osam, doslovce je razoružao sve okupljene. Nakon što je odvozio zahtjevnu utrku te se, kao i ostali, umrljao blatom, petogodišnji Max Herendić vratio se veseo do svog tima. U timu je cijela njegova zagrebačka obitelj. Uz roditelje, tu su i sestrične, ujaci i kumovi. </p>
<p>»Bilo je dobro!«, zadovoljan je mališan, jedva veći od motora. Usput ga nasmijava ujak Robi koji mu dobacuje da je bilo »batmena« na stazi. Iako dvije godine mlađi od ostale djece na natjecanju, njemu je to već druga utrka. Prvi se put natjecao prije dva tjedna u Požegi. »Max živi s motorima otkad se rodio pa je samo bilo pitanje vremena kad će početi«, kaže njegova majka Gabrijela. Otac Dubavko je, priča majka, također nekad vozio, no otkad je u kolicima, bodri ih uz stazu. Nije joj svejedno jer je to ipak opasan sport pa, kad Max vozi, dodaje majka, »stisne je oko srca«, ali važni su treninzi i Max redovito vježba na stazama u Rakovom potoku i u Samoboru.</p>
<p>U predahu između utrka, uz štandove s ćevapima i pivom, smjestile su se ekipe mnogobrojnih ljubitelja motora i navijača. Među ostalima i »škvadra« iz Lučkog, koja je bodrila Gorana Goričkog, jednog od naših najboljih vozača. »Svake godine smo tu, ja od djetinjstva jer mi se i otac bavio tim sportom«, kaže Ana Špiljar iz Lučkog. </p>
<p>Jelena Oberman</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="19">
<p>Najveći ‘cruiser’ na svijetu</p>
<p>HAMBURG</p>
<p> - Luksuzni ‘cruiser’ »Freedom of the Seas« jedan je od najvećih brodova na svijetu namijenjen krstarenju. »Freedom of the sea« pristao je u ponedjeljak u hamburško brodogradilište »Blohm + Voss«. Brod ima 18 paluba, dug je 339 metara, a u vlasništvu je tvrtke Royal Caribbean International. Sagrađen je u brodogradilištu Aker Finnyards u gradu Turku u Finskoj. Na novosagrađenom ‘cruiseru’ moći će uživati 4370 putnika, za koje će se brinuti 1360 članova posade. Brod će do 22. travnja biti u Hamburgu na suhom doku kako bi se na njemu dovršile posljednje pripreme za predstojeću sezonu.</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Papa o 500. godišnjici bazilike Svetog Petra </p>
<p>Papa Benedikt XVI. je iz Castelgandolfa pokraj Rima, podsjetio na 500. godišnjicu početka gradnje bazilike Svetog Petra u Rimu i izrazio želju da u svim katolicima zaživi kamen svetog Petra, živa crkva. Papa Julije II. je 18. travnja 1506. godine položio kamen-temeljac za gradnju bazilike na grobu svetog Petra. Papa je u ponedjeljak u podne, tijekom molitve Kraljice Nebeske, zahvalio svim umjetnicima koji su radili na gradnji bazilike, kao i svojim prethodnicima koji su pridonijeli toj gradnji. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Otvaranje kovačnice u Tvrđavi</p>
<p>RUŠČICA</p>
<p> - Jedini kovač u Brodsko-posavskoj županiji, Drago Žambok, nastavlja uređivati prostor kovačnice u brodskoj Tvrđi, u tzv. Ulici starih zanata. Otvorenje kovačnice planirano je uoči Dana grada Slavonskog Broda, 16. svibnja, a iako je za sada jedini zanatlija u Tvrđavi, Žambok vjeruje da će takav projekt revitalizacije Tvrđave prihvatiti i drugi obrtnici. </p>
<p>- Osim vraćanja života u Tvrđu, cilj projekta, koji je poduprlo i Ministarstvo kulture, očuvanje je tradicijskih zanata - ističe Drago Žambok. </p>
<p>A kovačnicu, koju je 1903. godne otvorio njegov djed, ima tko naslijediti, jer i oba Dragina sina Ivan i Marko nastavljaju taj tradicijski obrt. Stoga će kovačnicu u Tvrđavi resiti natpis »Žambok 3th X«, ili kako prevodi kovač Drago, »Žambok - treća generacija«. </p>
<p>- Ovo je zanat od kojega se može živjeti i upravo to želimo i pokazati. U Tvrđavi ćemo raditi sitne popravke, sjekira, raznik špiceva, ali i restauracije, za što smo dobili i licencu Konzervatorskog odjela - kaže Drago Žambok.</p>
<p> No, Žambok ide i korak dalje, pa je izrađuje suvenir koji će se sastojati od potkove i čaplje, kao simbola Grada, a u njegovu izradu planiraju uključiti i zainteresirane posjetitelje. Osim toga, jedini kovač u županiji izradio je i starinske kovane nosače reklama kakvi su nekada resili zanatske radnje u Slavonskom Brodu, koje namjerava, ako gradska uprava prihvati inicijativu, ponovno postaviti na gradske obrtne radnje. </p>
<p>- Kako bi cijeli grad dobio specifičan tradicionalni »štih«, osim kovanih reklama, moguće je i bašče kafića ograditi kovanim ogradama s drvenim cvjetnim žardinijerama - napominje Žambok, dodajući kako se nada da će u Gradu znati prepoznati i prihvatiti tu ideju.</p>
<p>Anita Benić</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Hodočašće za Uskrs</p>
<p>TRAUNSTEIN</p>
<p> - Hodočasnici u tradicionalnim bavarskim narodnim nošnjama okupili su se na Uskrsni ponedjeljak u gradu Traunsteinu. Procesija na konjima se organizira svakog Uskrsa, a datira iz šesnaestog stoljeća kada su tamošnji farmeri vodili konje na blagoslov. Korjeni tradicije sežu do legende o svetom Juriju, koji je inače svetac zaštitnik konja.</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Mjaukanje spasilo novorođenče </p>
<p>BERLIN</p>
<p> - Novorođenče ostavljeno na pragu kuće u Koelnu preživjelo je zahvaljujući jednoj mački, rekao je glasnogovornik policije u subotu. Mačka je mijaukala sve dok nije probudila jednog stanara, objasnio je Uwe Beit. Zabrinut zbog buke, vlasnik kuće je otvorio vrata i ugledao bebu, koja je već bila blago pothlađena. Dječačić je prevezen u bolnicu i zasad se ne zna što se dogodilo s njegovom majkom. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Don Quijoteove vjetrenjače</p>
<p>CAMPO DE CRIPTANA</p>
<p> - Vjetrenjače u španjoslom mjestu Campo de Criptana, koje Miguel de Cervantes opisuje u jednom od najslavinijih djela svjetske književnosti »Don Quijoteu« turistička su atrakcija. Mjesto se nalazi u španjolskoj pokrajini Castilla-La Mancha.</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Američki novinar želi napisati dalmatinsku kuharicu</p>
<p>WASHINGTON </p>
<p> – Američki novinar John Goddard iz St. Louisa, potaknut zanimanjem za Hrvatsku, namjerava napisati dalmatinsku kuharicu. Svoj najnoviji projekt »ADRIA: putovanje do srca i duše dalmatinske kuhinje« Goddard će ostvariti obilazeći hrvatsku jadransku obalu i u toj »kulinarskoj odiseji« bilježiti »gastro-filozofiju« i recepte tog područja, javio je Glas Amerike. </p>
<p> »Veselim se dugom, toplom ljetu, ali bez teške vlage koju St. Louis dobiva s Mississippija, a naročito se veselim prirodnoj, zdravoj hrani i jednostavnijem, čistijem i sporijem načinu života«, rekao je za Glas Amerike. Ideju je, kaže, dobio velikim dijelom družeći se s mnogim Hrvatima iz novije doseljeničke zajednice u St. Louisu. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Par jeo staklo da bi prevario osiguravatelja </p>
<p>BOSTON</p>
<p> - Par koji je tvrdio da je pojeo staklo u hrani u raznim restoranima optužen je za laganje. Ronald i Mary Evano tražili su naknadu štete u Massachusettsu, Rhode Islandu, Virginiji, Districtu Columbia i u Marylandu. Mary Evano još je u bijegu. Par je imao više imena, lažne brojeve socijalnoga osiguranja i lažne osobne iskaznice. Čak su i namjerno pojeli staklo kako bi tražili novac od osiguranja. Od 1997. do 2005. par je odnosio lažne odštetne zahtjeve vrijedne više od 200.000 dolara i za sobom ostavio više od stotinu tisuća dolara neplaćenih liječničkih računa. Ronald je u pritvoru u Marylandu, a na suđenje će ga vratiti u Massachusetts. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>U padu autobusa u provaliju poginula 63 putnika</p>
<p>MEXICO</p>
<p> - Najmanje 63 ljudi poginulo je u istočnom Meksiku u ponedjeljak kada je autobus sletio s planinske ceste u provaliju, priopćila je policija.</p>
<p> Autobus je prolazio uskim dijelom magistralne ceste koja prijestolnicu Mexico povezuje s lučkim gradom Veracruzom u Meksičkom zaljevu. »Probio je metalnu ogradu i survao se u provaliju«, rekao je dužnosnik policije Ranulfo Marquez.</p>
<p> U nesreći je smrtno stradalo najmanje desetero djece, a svi poginuli su meksički državljani. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="28">
<p>Golgotska drama </p>
<p>Uzbudljivim bojama umjetnik slika velike dramatske sakralne kompozicije </p>
<p>Oprosti im Oče, jer ne znaju što čine</p>
<p> – tom bi se veličanstvenom Isusovom rečenicom oprosta koja ni danas, u 21. stoljeću nije shvaćena, najbolje mogao opisati nov sakralni ciklus slikara Tomislava Buntaka u Muzeju »Mimara« u Zagrebu, rađen posebno za Pasionsku baštinu 2006. </p>
<p>Strašna golgotska drama Božjeg sina začeta prije dvije tisuće godina snažno je nadahnula Buntaka, koji radi velike dramatske kompozicije Isusova raspeća, skidanja s križa i uskrsnuća.</p>
<p> Ne samo da je slikar vjeran svomu prepoznatljivom figurativnom rukopisu atletskih mladića i djevojaka (vrlo sličnih kakvim hipijevskim herojima), već u samu tradicionalnu sakralnu kompoziciju uvodi novosti. Čitav je prostor na prvom »Raspeću« s razbojnicima, Marijom i Magdalenom uskovitlan bojom koja čini dostojan dramatski okvir muke.</p>
<p> Već u drugom prizoru »Raspeća« likova je znatno više, što otkriva nov postupak u kojem slikar, u stvari, prikazuje više prizora u jednome, pa se likovi koji su svjedočili drami križa u različitim vremenskim razmacima nalaze zajedno. I ne samo to. </p>
<p>Kako je Buntak slikar proslavljen utopističkim krajolicima ispunjenim mladim atletama što slave život, jedinstvenima u novijem hrvatskom slikarstvu, tako i krvnici na njegovim platnima imaju obličja i ljudska lica kojima se može oprostiti!</p>
<p> Vidljivo je to na platnima »Sv. Stjepan«, »Sv. Petar« i »Sv. Andrija« gdje krvnici imaju ljudska obličja u skladu s Isusovom porukom oprosta. To je izvanredno zanimljiv postupak vrlo sličan redateljima koji su pokušavali dati nove interpretacije svetih knjiga poput Mela Gibsona, koji je snimio krvavi spektakl »Pasije« nastojeći vjerno predočiti surovost krvnika, ili Martina Scorseseja, koji je Isusa pokušao predstaviti kao obična čovjeka s ljudskim slabostima. Buntak tako krvnike prikazuje kao obične ljude, što su oni doista i bili, vođene surovim instinktima gomile željne krvi. Svakako je riječ o zanimljivom sakralnom ciklusu u korpusu hrvatske umjetnosti, kojoj sve više manjka takvih tema i novih interpretacija. </p>
<p>Marina Tenžera</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Dosezi secesijskih spona </p>
<p>Izložba će pokazati posebnosti secesijskog stila na hrvatskome tlu stavljajući poseban naglasak na djela Vlahe Bukovca i Ivana Meštrovića, koji su znatno utjecali na prašku scenu</p>
<p>U samome središtu Praga, u »Obecnom dumu«, raskošnoj secesijskoj zgradi specijaliziranoj za predstavljanje umjetnosti kraja 19. i početka 20. stoljeća, otvara se 25. travnja izložba »Secesija u Hrvatskoj« Muzeja za umjetnost i obrt iz Zagreba.</p>
<p> Kako napominje ravnatelj MUO-a Miroslav Gašparović, izložba »Secesija u Hrvatskoj« bit će predstavljena u Pragu u nešto sažetijoj inačici zagrebačke izložbe (predstavljena u izložbenoj sezoni 2003./2004.) zbog zadanosti izložbenog prostora »Obecnog duma«, no izložba će zadržati narativnu nit te će praškoj publici uspješno posredovati bogatstvo i posebnosti secesije u Hrvatskoj. Jedan od ključnih razloga predstavljanja izložbe »Secesija u Hrvatskoj« upravo u Pragu jest činjenica da je taj grad, uz Budimpeštu, München ili Beč, bio jedan od najvažnijih srednjoeuropskih secesijskih središta.</p>
<p> Uz prepoznatljivi stil češkog slikara, grafičara i ilustratora Alfonsa Muche, Gašparović ističe kako su češke staklarske radionice u velikoj mjeri utjecale na umjetničko oblikovanje stakla u Austro-Ugarskoj Monarhiji.</p>
<p> Prema mišljenju stručnog tima MUO-a okupljenog oko projekta, izložba je posebno zanimljiva jer će pokazati posebnosti i dostignuća secesijskog stila na hrvatskome tlu, a koje su ga učinile prepoznatljivim i različitim od umjetničkih djela nastalih u Budimpešti, Beču ili Pragu. Uz to, između Hrvatske i Češke postojale su snažne kulturne spone na razmeđu stoljeća.</p>
<p> Primjerice, Vlaho Bukovac, koji je bio jedan od začetnika secesijskog pokreta u Hrvatskoj, postaje 1905. profesor na praškoj Umjetničkoj akademiji, te znatno utječe na tamošnju umjetničku scenu. Osim Bukovca, zapaženu ulogu u praškome umjetničkom krugu odigrao je i Ivan Meštrović, koji je upravo početkom 20. stoljeća u Pragu imao nekoliko značajnih izložaba. </p>
<p>Iako izložba predstavlja smanjeni broj eksponata, zadržana su ključna umjetnička djela te smanjivanje broja izložaka neće nauditi kakvoći izložbe. K tomu, poseban naglasak bit će stavljen upravo na djela Vlahe Bukovca, Ivana Meštrovića i Rudolfa Lubinskoga – napominje Gašparović. </p>
<p> Upravo je nekadašnja zgrada Nacionalne i sveučilišne knjižnice Rudolfa Lubinskog posebno zanimljiva, ne samo zbog činjenice da je posrijedi najreprezentativniji hrvatski secesijski objekt, već i zbog toga što je svojim simboličkim značenjima podložna usporedbi s »Obecnim dumom«, objektom u kojem se izložba i postavlja. Inače, u »Obecnome dumu« nalazi se jedna od najljepših i najpoznatijih secesijskih kavana iz 1912., koja izvanrednom primjenom »gesamtkunstwerka« privlači pozornost turista.</p>
<p> Zanimljivo je da će izložba »Secesija u Hrvatskoj« predstaviti i nekoliko fotografija nekadašnje zagrebačke secesijske kavane »Corso«, koja je bila starija od praške kavane te je u nekim dijelovima bila i raskošnije opremljena.</p>
<p> Na posljetku, praška izložba »Secesija u Hrvatskoj« pridonijet će novom definiranju umjetničkih veza između zemalja nekadašnje Austro-Ugarske Monarhije, koje su zanimljive i brojne, a njihova složenost i mnogostrukost ostavlja prostora za daljnja istraživanja.</p>
<p>Obecni dum: izložbeni prostor u kojem će se predstaviti »Secesija u Hrvatskoj«</p>
<p>Leila Topić</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Pregledno, objektivno, upućeno</p>
<p>Miroslav Šicel: Povijest hrvatske književnosti, knjiga I, Od Andrije Kačića Miošića do Augusta Šenoe (1750 - 1881), str. 300; knjiga II, Realizam, str. 258; knjiga III, Moderna, str. 348. Naklada Ljevak, Zagreb, 2005.</p>
<p>Izazovu povijesnih šetnji po hrvatskoj književnosti nisu mogli odoljeti Ivan Kukuljević Sakcinski, Vatroslav Jagić, Franjo Marković, Armin Pavić, Milivoj Šrepel, Đuro Šurmin, Branko Vodnik, Mihovil Kombol, Antun Barac, Slavko Ježić, Ivo Frangeš, Dubravko Jelčić i Slobodan Prosperov Novak, a njihovu se hodu prije nekoliko mjeseci pridružio i akademik Miroslav Šicel. Većina je upravo spomenutih književnih povjesničara nastojala dati pregled ukupne hrvatske književnosti, dok se Miroslav Šicel svejednako usmjeravao prema dinamičnom 19. stoljeću i poetičkim promjenama sklonom 20. stoljeću. Upravo su ta dva stoljeća zahtijevala ponajviše autorova jasnog uvida u politička i kulturna zbivanja kako bi se mogao »pravdati« izbor periodizacijskih, terminoloških, poetičkih, generičkih i stilskih rješenja u nekim Šicelovim interpretacijama književnih djela hrvatskih autora. </p>
<p>Ova se trosveščana »Povijest hrvatske književnosti« nije dogodila slučajno već je iza sebe ostavila tisuće stranica pročitanoga, napisanog i objavljenog teksta. Naime, Šicel je osim monografskih studija o značajnim hrvatskim autorima (R. Jorgovanić, A. Kovačić, K. S. Gjalski, A. G. Matoš), brojnih rasprava i ogleda (Stvaraoci i razdoblja u novijoj hrvatskoj književnost; Osmišljavanja; Ogledi iz hrvatske književnosti; Hrvatski književni obzori; Pisci i kritičari) već 1966. objavio »Pregled novije hrvatske književnosti«, potom petu knjigu niza »Povijest hrvatske književnosti – Književnost moderne« (1978), pa knjige »Hrvatska književnost« (1982) i »Hrvatska književnost 19. i 20. stoljeća« (1997). </p>
<p>Stoga su upravo ove nove Povijesti svojevrsna dvostruka sinteza – književne dinamike devetnaestog i dvadesetog stoljeća odnosno dugogodišnjeg autorskog bavljenja hrvatskom književnosti.</p>
<p>Nakon uvida u sadržajnu matricu triju knjiga hrvatska se književnost podastire kao živa i vrlo dinamična cjelina međusobno uvjetovana produkcijom tekstova, njihovom recepcijom i pripadajućom literarno-kulturološkom kontekstualizacijom. Pri tome se poglavlja u Povijesti vezana uz produkciju usmjerena vrlo preciznim, jasnim i sažetim žanrovskim analizama književne poetike pojedinih autora dok su tekstovi o recepciji književnih djela novije hrvatske književnosti pregledni ogledi o književnoj kritici. Šira kontekstualizacija razdoblja i književne paradigme devetnaestoga i dvadesetoga stoljeća obuhvaćena je ukazivanjem na specifičnosti časopisa i programatskih tekstova iz kojih se mogu razabrati poetički stavovi o književnosti i njezinoj funkciji. Nadalje, poglavlja prate različite pregledne kronologijske tablice, izbor iz literature i biobibliografije važnijih pisaca.</p>
<p>Kroz ove tri knjige Šicel je iz konteksta hrvatske književne tradicije »izvukao« i prezentirao najrelevantnije pisce u čijim se djelima ponajbolje zrcali odnos teksta i narativnoga identiteta autora te odnos autora i širega hrvatskoga poetičkog konteksta. Nadalje, upravo je takav historiografski pristup dobar u budućim povijesnim istraživanjima književnosti kao mjesta dodira socijalnih, političkih i kulturoloških fenomena. </p>
<p>Stoga je Miroslav Šicel jedan od rijetkih suvremenih povjesnika koji je ostao vjeran osobnim terminološkim rješenjima, a, kako navodi Milovan Tatarin, i u ovim je knjigama »pregledan u iznošenju činjenica, objektivan kad je riječ o estetskim sudovima, nesklon nekritičkom hvaljenju, u metodološkom smislu dosljedan i vrlo dobro upućen u korpus«. Ova trosveščana Povijest hrvatske književnosti prilog je konstitutivnom i interpretativnom problematiziranju hrvatske književne tradicije. Razmatranja u njoj zadivljuju lakoćom pisanja, erudicijom, sistematičnošću i praktičnim rješenjima, što upućuje na autorovo zavidno iskustvo čitanja djela iz hrvatskoga i europskoga književnog kruga.</p>
<p> Razotkrivanje književnopovijesne paradigme u kojima pozitivistička preciznost, postupnost u argumentaciji i metodologijska preglednost upućuju na Šicelov znanstveni diskurs koji čini inicijalni korak većine istraživanja svih koji se žele sustavno baviti ulogom i važnošću hrvatske književnosti u srednjoeuropskom kontekstu.</p>
<p>Helena Sablić Tomić</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Glumac u prvom planu </p>
<p>Dramu s predloškom istine i dokumentarnosti kakva je »Brana« splitski glumci izvest će na svojoj komornoj Sceni 55, u režiji Borne Armaninija </p>
<p>Hrvatskom praizvedbom drame »Brana« irskoga dramatičara Conora McPhersona, u utorak na večer, splitsko Hrvatsko narodno kazalište svojim će glumcima još jedanput omogućiti nastup na popularnoj pozornici - Sceni 55, rezerviranoj za komornije predstave u kojima glumački talent dolazi do potpuna izražaja. McPherson je trenutno jedan od najpopularnijih dramskih pisaca u svijetu, a njegova »Brana«, koja je u londonskom Royal Courtu praizvedena 1997., veliki uspjeh doživljava na brojnim europskim pozornicama i na Broadwayu. </p>
<p>Redatelj predstave, mladi umjetnik Borna Armanini, prihvatio se teškog zadatka uobličavanja komada koji od glumaca zahtijeva stopostotni angažman, tim više što Scena 55 gotovo briše granicu između pozornice i gledališta. Redatelj kaže kako mu je glavni zadatak bio učiniti režiju neprimjetnom, a glumca istisnuti u prvi plan. To mu je iskustvo predstavljalo veliku avanturu, budući da je »Brana« ujedno i njegovo prvo iskustvo rada sa splitskim glumcima. </p>
<p>U drami za četiri muška i jedan ženski lik glume Nikola Ivošević, Vicko Bilandžić, Nenad Srdelić, Trpimir Jurkić i Bruna Bebić-Tudor, koja u ulozi Valerie ruši sve provincijske predodžbe o došljacima, a muškarce uspijeva pridobiti na svoju stranu.</p>
<p>»Drago mi je da se netko u Europi sjetio da se drama ne prepoznaje samo u silovanjima, ubojstvima i orgazmima, već da u ljudskim odnosima postoji mnoštvo finih nijansi koje, bez radikalnih završetaka, mogu izrasti u pravu dramu. Ovo je vrsta kazališta koja je potpuno moja«, istaknula je Bebić-Tudor. S njom se slaže i kolega Trpimir Jurkić, napominjući kako je »Brana« jedan od onih tekstova koji se glumcima uvijek sviđaju. »Tekst je istinit, a od glumca traži pravi angažman, zahtijeva da na pozornici sjediš kraj svoga kolege i s njim razgovaraš, otkrivaš se, sudjeluješ. Imamo dramu s predloškom istine i dokumentarnosti«, naglasio je Jurkić.</p>
<p>McPherson je poznat po djelima u kojima se ne povodi modom i trendovima, ne nudi senzaciju i sklon je minimalnim dramaturškim pokretima.</p>
<p> »'Brana' je jedna od onih drama koje se gotovo nikada ne igraju u našem kazalištu, jer nam nedostaje pozornica za prikazivanje dokumentarne glume. Na svu sreću, McPhersonova drama je tehnički manje zahtjevna pa smo je mogli postaviti na malu Scenu 55«, zaključio je ravnatelj Drame splitskoga HNK Elvis Bošnjak. Scenografiju potpisuje Vesna Režić, kostime Naida Kromić, a scenska glazba obogaćena je sastavom The Skelligs. </p>
<p>Mira Jurković</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Henkelova nagrada za fotografiju</p>
<p>Radovi nominiranih bit će predstavljeni na izložbi u studenome</p>
<p>BEČ</p>
<p> – Petu godinu za redom, kompanija Henkel Central Eastern Europe (CEE) sa središnjim uredom u Beču najavljuje Henkel Art.Award., svoj natječaj za umjetnike iz 28 zemalja Srednje i Istočne Europe te Središnje Azije.</p>
<p> Ove godine nagrada će se dodjeljivati na području fotografije. Radovi svih nominiranih javnosti će biti predstavljeni u sklopu izložbe koja će se održati u studenom. </p>
<p> Pobjednik će osvojiti novčanu nagradu od 5000 eura i imat će mogućnost izlaganja svojih djela u zemlji iz koje potječe, a moći će se predstaviti u Beču zajedno s djelima drugih finalista.</p>
<p> Ove je godine partner projekta KulturKontakt Austria, kulturna organizacija koja više od deset godina usklađuje umjetničke programe te sponzorira godišnji program »artists-in-residence« za umjetnike iz zemalja Srednje, Istočne i Jugoistočne Europe.</p>
<p>Kako bi promicala mlade umjetničke talente, kompanija Henkel CEE dodjeljuje i dvije nagrade mladim umjetnicima, od kojih će svaki biti nagrađen novčanim iznosom od 1500 eura. Nagrada pod nazivom »Young Artist’s Prize« bit će dodijeljena sudionicima programa Artists-in-Residence organizacije KulturKontakt Austria.</p>
<p>Prvi put kompanija Henkel CEE zasebno će dodijeliti austrijsku nagradu Young Artist’s Prize dajući priznanje maštovitim fotografijama, koje će se moći pogledati na izložbi u studenome.</p>
<p>Međunarodni stručni žiri u jesen će odabrati i nominirane za nagradu Henkel Art.Award te pobjednike natječaja Young Artist’s Prize. Prije toga, sastat će se nacionalni žiriji u zemljama koje će sudjelovati u natječaju.</p>
<p>Nacionalni umjetnički stručnjaci odabrat će najbolje radove koji će proći u posljednji krug natjecanja u Beč, gdje će međunarodni žiri svojim glasovima odabrati najboljega umjetnika.</p>
<p>Regionalizacija natječaja Art.Award. omogućuje prepoznavanje umjetnika u široj javnosti te povećanje svijesti o njihovu umjetničkom izričaju. </p>
<p>Hrvatska se može pohvaliti posebnim priznanjem iz 2004. godine kada je Henkelova nagrada za umjetnike dodijeljena mladoj umjetnici Ines Vlahović za eksperimentalni dizajn. Svojim djelom »Krilo« Ines Vlahović je nadmašila četvero finalista iz Srednje i Jugoistočne Europe. Uz novčanu nagradu od 5000 eura Ines Vlahović dobila je mogućnost u predstaviti svoje radove na izložbi u Hrvatskoj. [K. R.]</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>»Tamburica – simbol hrvatskog identiteta?« </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – U Etnografskom muzej u Zagrebu u četvrtak, 20. travnja, bit će otvorena izložba pod nazivom »Tamburica – simbol hrvatskog nacionalnog identiteta?« kojom se problematizira pitanje predstavljanja tamburice u javnosti kao simbola hrvatskoga nacionaloga identiteta. </p>
<p> Autorica izložbe je viša kustosica Etnografskog muzeja Zvjezdana Antoš, a likovni postav izložbe potpisuje Nikolina Jelavić-Mitrović.</p>
<p> Tamburica je deminutiv od riječi tambura, koja označava staro perzijsko glazbalo. Tamburica, kuterevska dangubica, iz sela Kutereva (Lika) ispričat će priču o svojoj povijesti i o svome životu kao muzejskom predmetu, ali i o svojoj nacionalnoj vrijednosti. bit će prikazan i etnografski film »Kuterevska dangubica« u režiji Irene Ščurić. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="34">
<p>Možemo do finala, ali i odmah ispasti</p>
<p>Vidjet ćete, imamo sjajne individualce uklopljene u jaku momčad. Znam da možemo biti najugodnije iznenađenje Svjetsktog prvenstva, kaže Kranjčar </p>
<p>Internet je posljednjih godina promovirao svoju snagu upravo putem velikih sportskih natjecanja, olimpijskih igara i svjetskih nogometnih prvenstava. A kako svaka nova velika sportska priredba obara rekorde u dnevnim posjetima znatiželjnika, tako će nesumnjivo i internetska stranica fifaworldcup2006.yahoo.com premašiti sve dosadašnje rekorde. Iako je do svjetske nogometne smotre još nešto manje od dva mjeseca, već i sada ima dana kad na tim stranicama bude i dva milijuna posjetitelja. </p>
<p>Zato nam je ovih dana na prvoj promotivnoj stranici tog portala doista ugodno bilo vidjeti veliki intervju s izbornikom hrvatske nogometne reprezentacije Zlatkom Kranjčarom. Pod naslovom »Kranjčar lovi san« objavljen je intervju koji je u nekoliko dana sigurno vidjelo dva-tri milijuna ljudi. Stoga donosimo najzanimljivije izvatke iz tog intervjua. </p>
<p>• Jedinu prijateljsku utakmicu Hrvatska je dosad odigrala s Argentinom, pobijedivši je s 3-2. Kako ste doživjeli taj rezultat? </p>
<p>»Nadmašiti Argentinu sjajan je osjećaj, ali to je ipak bila prijateljska utakmica. Naravno da bi sve bilo drugačije na velikom natjecanju poput SP-a. U prijateljskoj su utakmici obje momčadi igrale otvoreno, a tako ne bi bilo u natjecateljskom dvoboju. No, sretan sam dostignućima svojih igrača u toj utakmici, pokazali su da mogu i znaju protiv najjačih. Upravo to daje nam dodatni optimizam. Hrvatska može protiv najboljih i najjačih!« </p>
<p>• Hoće li u vašoj reprezentaciji biti nekih promjena na SP-u? </p>
<p>»Imali smo standardnu momčad tijekom kvalifikacija, u kojima nismo poraženi. I baš je to naša najveća vrijednost. Ako nam na pripreme svi igrači dođu zdravi, mislim da nikakvih promjena ne bi trebalo biti. To mi je i najveća želja, da mi na prvi sastanak svi igrači dođu neozlijeđeni i da njihovo stanje do prvenstva popravimo za tridesetak posto. Ako netko bude ozlijeđen i ne uspijemo ga oporaviti, jasno ja da će biti promjena.« </p>
<p>• Kako ocjenjujete šanse Hrvatske u skupini SP-a? </p>
<p>»Brazil je favorit, ne samo skupine već i cijelog prvenstva. No, uspoređujući Hrvatsku s Japanom i Australijom ne mogu biti pesimist i reći da se nećemo dalje kvalificirati. Mislim da je moja momčad zaista bolja i od Japana i od Australije. No, kako je nogomet nepredvidiva igra, tako ni ja ne mogu tvrditi da će biti baš tako.« </p>
<p>• Što Hrvatska očekuje od SP-a u Njemačkoj? </p>
<p>»Mi imamo san. S kvalitetom naše reprezentacije, u koju smo uvjereni, najprije želimo otići u drugi krug. Kad bismo slučajno preko osmine finala došli do četvrtfinala, smatrao bih to velikim uspjehom. Ali, maloprije sam vam rekao da je nogomet nepredvidiv, možda se i nama potrefi da dođemo do finala. Doista to mislim. Vidjet ćete, imamo sjajne individualce uklopljene u jaku momčad. Znam da možemo biti najugodnije iznenađenje Svjetskog prvenstva!« </p>
<p>• U utakmici protiv Argentine zabljesnuo je 20-godišnji Luka Modrić u svom reprezentativnom debiju. Je li to dovoljno da krene u Njemačku? </p>
<p>»Taj je igrač bio u hrvatskim reprezentacijama do 17, 19 i 21 godine i uvijek je bio među najboljima. Naravno da se danas-sutra to od njega očekuje i u najboljoj vrsti. Dobio je priliku, jer se ozlijedio Robert Kovač prije te utakmice. Znam da je Modriću bilo teško, no u teškim se situacijama prepoznaju igrači. U vezom se redu s Nikom Kranjčarom i Nikom Kovačom odlično snašao i mogu samo reći da smo dobili još jednoga dobrog igrača. Da, mogu računati na njega.« [Pripremio: Andrija Kačić-Karlin]</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Dinamo gubi ozbiljne utakmice</p>
<p>Utakmicu su »izgubili« dekoncentrirani Eduardo, Drpić neuspješnim postavljanjem zaleđa, Modrić s 18 izgubljenih lopti i trener Kuže </p>
<p>Što bi tek bilo da kod Dinama postoji i kriza igre, a ne samo kriza rezultata i realizacije? Maksimirski »trudbenici« već više od mjesec dana pokušavaju uvjeriti javnost da u njihovoj momčadi ne postoji baš nikakva kriza igre, da su akcije tečne, da se prilike pred suparničkim vratima isprepliću svjetlosnom brzinom i da u cijeloj toj priči postoji tek jedan problem - slaba realizacija. </p>
<p> Ipak, ne čini nam se sve to baš tako jednostavnim. Štoviše, da ne postoji kriza igre, Dinamo bi pobijedio pričuvnu momčad Osijeka, ne bi izgubio maksimirski derbi protiv Rijeke, a pogotovo ne subotnju utakmicu u Splitu. Dakako, u Maksimiru će na ovu posljednju primjedbu uzvratiti frazom da je Hajduk uvijek Hajduk, da je derbi izdvojen od trenutačne ljestvice i da su to uvijek velike utakmice. </p>
<p> E, pa upravo taj argument najviše i potvrđuje našu tezu da se Dinamova tečna igra rasprsne čim na red dođe neka ozbiljnija utakmica. Dinamo je ove sezone u gotovo svakoj takvoj prilici bio daleko od rapsodije kakvu je znao prezentirati protiv »manjih« suparnika. Iznimka je jedino jesenskih 5-1 protiv Rijeke. A ako smo se dogovorili da je »Hajduk uvijek Hajduk«, onda i ovaj poljudski derbi pripada kategoriji ozbiljnijih dvoboja. </p>
<p> Ili možda ipak ne? Možda je ovaj Dinamo toliko moćan da svjesno može izići ususret svojem »drevnom« prijatelju i rivalu. Jer, ako Hajduk pobijedi »plave« u trenucima kad u to malo tko vjeruje, onda je to dobro za hrvatski nogomet, onda će i na sljedeći derbi u Maksimir doći više gledatelja...</p>
<p> No, odagnamo li ovakve teorije urote, ostaje dojam da je Hajdukov dijagram ipak u usponu, a onaj Dinamov na »vodenom toboganu«. Maksimirski nogometaši ovog vikenda nisu izgubili već praktički osvojeni naslov prvaka, ali jesu iluzije o momčadi relativno visokih europskih dometa. </p>
<p> Možda bi Eduardo da Silva mogao biti personifikaciju Dinama. Nogometaš je velikih potencijala, ali je i nogometaš koji počne klecati čim istrči u nekom ozbiljnijem dvoboju. Ove je subote promašio najveću priliku, ne utakmice već - sezone. S pet i pol metara loptu je tresnuo negdje prema »Telstaru«. U dva je navrata, u obećavajućoj akciji, u suparničkom šesnaestercu loptu udijelio izravno u noge Hajdukovim braničima.</p>
<p> Iz maksimirskih su redova, uz njega, utakmicu »izgubili« i Drpić nepotrebnim postavljanjem zaleđa, Modrić s 18 izgubljenih lopti i trener Kuže s taktičkim ekshibicijama.</p>
<p> U blic-analizi Dinamove igre nam se, nadalje, nameće dojam da u toj momčadi ipak postoji čovjek koji odgovara bitnom zahtjevu modernoga nogometa - igri s maksimalno dva ili tri dodira. A taj je - Ivan Turina! Loptu prije ispucavanja eventualno jednom ili najviše dvaput lupi o travnjak. </p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Hajduk se približio Intertoto kupu </p>
<p>Nadam se da ćemo za subotnji jadranski derbi osposobiti barem nekog od ozlijeđenih obrambenih igrača. To mi je sada najveći problem, rekao je Luka Bonačić </p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Hajduku je minimalna pobjeda izborena pogotkom Cimirotiča u hrvatskom derbiju protiv Dinama donijela veliku radost. »Iskrižan« kiksevima, porazima, slabim igrama, ozljedama motivirao se, pa ako mu već nedostaje kvalitete i fizičke spreme u odnosu na Dinamo, nije mu nedostajalo hrabrosti, borbenosti i taktičke mudrosti. Prvo poluvrijeme »modri« nisu iskoristili ni materijalizirali vodstvom svoju nadmoć, što je u drugom poluvremenu učinio Hajduk. </p>
<p>Tri su igrača odskakala, a to su lucidni dribler i strijelac Cimirotič, zatim kreator Hajdukove igre Niko Kranjčar i sveprisutni Damjanović. Ono što je, pak, upalo u oči jest da je svako malo netko od hajdukovaca tražio izmjenu zbog ozljede. Već je u 29. minuti zbog istegnuća butnog mišića ispao Žilić, zatim je Selak tražio zamjenu zbog grčeva, a i Cimirotič je zbog problema s gležnjem i mišićima želio izaći. Stoga je trener Hajduka Luka Bonačić morao kalkulirati s taktičkim izmjenama, nadajući se da se još koji igrač neće ozlijediti. </p>
<p>»Otkad sam došao, naša je karavana prije dva mjeseca krenula u ništavilo. Pravi uzrok svim ozljedama ne znam, ali ovo je stvarno nevjerojatno. Analiziram i tražim odgovore, međutim, teško ih pronalazim. No, što je bilo, bilo je, najvažnije da smo pobijedili i ova nam pobjeda daje šansu za hvatanje četvrtog mjesta i izlaza u Europu. Dolazi nam Rijeka i moramo se dobro pripremiti i koncentrirati za taj subotnji jadranski derbi. Nadam se da ćemo osposobiti barem nekog od ovih ozlijeđenih obrambenih igrača. To mi je sada najveći problem«, rekao je Luka Bonačić. </p>
<p>Derbi je prošlost, a već ove subote dolazi novi, i to jadranski. Hajduk bi napokon trebao prekinuti niz posta bez bodova u susretima s Rijekom, jer bi na taj način kapitalizirao ovaj uspjeh protiv Dinama i došao sasvim blizu osvajanja četvrtog mjesta i izlaska u Europu kroz Intertoto kup. </p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Anzulović: Ovo nije presudna utakmica</p>
<p>Cibona ove sezone još nije pobijedila Zadar, u dvije je utakmice regionalne lige slavio aktualni hrvatski prvak </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Četvrto nam kolo ekspresnoga hrvatskog prvenstva u drugom tjednu Lige za prvaka nudi najveći derbi, u utorak (18 sati) košarkaši Cibone dočekuju Zadar. Mnogi će tu utakmicu vidjeti kao izravni dvoboj za prvo mjesto uoči doigravanja, cibosi bi pobjedom protiv aktualnoga hrvatskog prvaka odmaknuli Zadranima na dvije pobjede i stvorili bodovnu zalihu uoči uvijek neugodnoga gostovanja u Jazinama. </p>
<p>Iako, sudeći po nešto višoj kvaliteti domaćeg prvenstva ove sezone, obje će momčad imati dovoljno mjesta za »popikavanje«, na Gripama, u Trnskom, u Sutinskim vrelima... Svjestan te činjenice, Cibonin je trener Dražen Anzulović kazao: </p>
<p>»Utakmicu ne treba tretirati presudnom, prvenstvo je još dugo.« </p>
<p>Anzulović je vjerojatno i pod dojmom loših igara svoje momčadi protiv Borika i Svjetlosti. Već je utakmica u Dubrovniku prošlog vikenda ponudila nešto bolju Ciboninu igru. </p>
<p>»Odigrali smo odlično veći dio utakmice, imali smo i +30, a onda sam svima dao priliku, pa je razlika pala«, rekao je Anzulović. </p>
<p>Cibona ove sezone ima 0-2 protiv Zadra, Vanjkova je momčad s pola koša u Goodyear ligi slavila u Draženovu domu. </p>
<p>»I tada smo imali problema s ozljedama, ali smo se mogli nositi za Zadrom«, kazao je Cibonin trener, koji ponovno neće moći računati na trojac visokih igrača Skelin, Davison, Markota. </p>
<p>Kao i uvijek, za Anzulovića je glavni faktor pristup igrača. </p>
<p>»Problemi s izostancima neće se osjetiti ako pristup bude pravi. Samo tako ćemo moći pobijediti i podizati igru iz utakmice u utakmicu.« </p>
<p>Kako Zadrani igraju u domaćem prvenstvu Cibonin je trener vidio na videokazetama. </p>
<p>»Gledao sam ih i u lošijem (Split) i u boljem izdanju (Zagreb).« </p>
<p>Na obje je utakmice Anzulović mogao vidjeti raspoloženoga svoga bivšeg igrača, Josip Sesar Splićanima je ubacio 28 poena, a Zagrepčanima 26. U Sesarovu motiviranost protiv Cibone ne treba uopće sumnjati. </p>
<p>»Igrat ćemo čvrsto, Sesara nećemo posebno čuvati«, kazao je Anzulović. </p>
<p>Iva Perdec Augustić</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Hrvatska iza BiH i SCG </p>
<p>Izbornik naših rukometaša Lino Červar turnir je ocijenio vrlo korisnim, jer je želio iskušati i rukometaše iz hrvatske lige, kako bi pronašao igrače koji mogu biti na širem popisu A selekcije </p>
<p>Nakon pobjede sa 38-28 protiv Makedonije, hrvatski su rukometaši osvojili treće mjesto na međunarodnom turniru u Brčkom, iza reprezentacije BiH i SCG, a posljednja je Makedonija. Izbornik naših rukometaša Lino Červar ovaj je turnir ocijenio vrlo korisnim, jer je želio iskušati i rukometaše iz hrvatske lige, kako bi pronašao igrače koji mogu biti na širem popisu A selekcije. </p>
<p>»Prvo moram pohvaliti pristup i ponašanje mojih igrača, njihov veliki entuzijazam i želju da se nametnu. Ne samo da sam vidio s čime raspolažemo, što se naših nada tiče, već sam ih mogao i usporediti s onima iz SCG i BiH, koji su malo iskusniji, te s mladom reprezentacijom Makedonije«, rekao je Červar nakon povratka iz Brčkog. </p>
<p>Izbornik je rekao da je igra njegovih igrača u tri utakmice oscilirala. No, to nije čudno, jer je ova reprezentacija prvi puta igrala u ovakvom sastavu. </p>
<p>»Protiv SCG smo remizirali, iako smo po igri zaslužili pobjedu. Protiv BiH smo bili dosta nervozni, bilo je mnogo pogrešaka, vidjelo se da su se dečki ispucali dan ranije protiv SCG. S Makedonijom smo, pak, imali mnogo dobrih trenutaka«, kazao je Červar, čiji je zaključak da s ovakvim provjerama treba nastaviti. </p>
<p>U analizi brčkog turnira Červar je posebno naglasio dvije točke: </p>
<p>»Ponajprije trebamo odgajati igrače od najranije dobi da igraju u oba smjera, obranu i napad, jer je specijalistima po svemu sudeći odzvonilo, budući da to usporava protok lopte i igru. Osim toga, u traženju nasljednika naših 'zlatnih' igrača trebamo stvoriti jake vanjske igrače, jer o njihovoj kvaliteti ovisi razina igre cijele momčadi.« </p>
<p>Izbornik je zadovoljan što u ovoj selekciji iz hrvatske lige ima dvometraše Kopljara i Bagarića, koji su dosta rijetki, i smatra da ih treba forsirati. Dodao je pritom da se na mladom Blaževiću vidi da je pogreška što je prerano otišao u Sloveniju, a za to nije bio igrački spreman. </p>
<p>»Drago mi je bilo vidjeti da se nameće mladi Duvnjak, zatim Maraković, Somić, Kopljar i Lelić. Žao mi je što se nakon prve utakmice ozlijedio Karabatić, a na pivotima Koloperu i Musi vidjelo se da im nedostaju jake utakmice. No, ukupna je ocjena pozitivna«, rekao je Červar, naglasivši odrednice budućeg rada: </p>
<p>»Povezat ćemo se s klupskim trenerima, da znamo što i kako rade igrači na koje računamo te što češće moramo imati ovakve mini-pripreme. I to je jedan od razloga zbog kojih nam je nužan rukometni dom, da uvijek imamo svoj prostor.« </p>
<p>Iva Markulin</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Schumacher i Raikkonen zajedno </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Naklapanja o stvarima u formuli 1 sve češće poprimaju oblik sapunica. Ovaj će vozač ondje, ova je momčad već sve dogovorila s tim i tim »budućim prvakom« i tako u krug, sve dok netko ne demantira glasine o kontaktima. </p>
<p>Najnovija naklapanja vežu se uz posrnule »konjiće«. Naime, ako je suditi prema nekim napisima, Ferrari ozbiljno gleda u budućnost i slaže momčad snova. Činit će ga sedmerostruki »broj 1« ovog sporta Michael Schumacher (donedavno su ga smještali u Renault) i McLarenov prvi vozač Kimi Raikkonen. Od Finca se očekuje da već sljedeće sezone mami uzdahe vozeći u crvenom bolidu, a nakon navodnoga koketiranja s Flavijom Briattoreom, stariji Schumacher je, kako tvrdi britanski tisak, već produljio ugovor s momčadi iz Maranella, i to čak do kraja 2008. godine. </p>
<p>Ipak, stvari u formuli 1 mogle bi ponovno krenuti tokom španjolskih, rado gledanih, serija i zaokrenuti se za 180 stupnjeva... [K. Đ.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="40">
<p>Izgradnjom suživota protiv terorizma</p>
<p>Mir osobito živo želim svima onima koji su uključeni u sukobe u Svetoj Zemlji, te pozivam sve na strpljiv i ustrajan dijalog, poručio je Sveti Otac</p>
<p>VATIKAN</p>
<p> - Prvi Uskrs koji je dočekao kao papa, Benedikt XVI. je proslavio na Trgu Svetog Petra zajedno s brojnim kardinalima i biskupima iz Rimske kurije, a svoju prvu uskrsnu čestitku uputio je na sedamdesetak različitih jezika pred stotinjak tisuća vjernika, među kojima i 500 hrvatskih hodočasnika.</p>
<p>U svojoj poruci »Urbi et Orbi« Benedikt XVI. je izrazio želju da »duh Uskrsloga posebice donese olakšanje i sigurnost u Afriku, do stanovnika Darfura, koji se nalaze u već neizdrživoj dramatičnoj humanitarnoj situaciji; do krajeva Velikih jezera, gdje mnoge rane još nisu zacijelile; do raznih naroda Afrike koji žele pomirenje, pravdu i razvoj«, te da napokon prevlada mir i u Iraku »gdje vlada tragično nasilje, koje bez milosti nastavlja uzimati žrtve«.</p>
<p>»Mir osobito živo želim i svima onima koji su uključeni u sukobe u Svetoj Zemlji, te pozivam sve na strpljiv i ustrajan dijalog koji će moći odstraniti stare i nove prepreke miru, izbjegavajući napast odmazde i odgajajući nove naraštaje za međusobno uvažavanje«, istaknuo je Benedikt XVI. Pritom je uputio poziv međunarodnoj zajednici »koja potvrđuje opravdano pravo Izraelu da postoji u miru, neka pomogne palestinskom narodu da nadiđe bijedne uvjete u kojima živi i počne graditi svoju budućnost, zapućujući se prema ustanovljenju prave države«. </p>
<p>Glede međunarodnih kriza vezanih za nuklearno pitanje Papa je izrazio potrebu za časnim dogovorom putem ozbiljnih i dostojnih pregovora rekavši da treba ojačati želja za ostvarenje mirnoga suživota među narodima, kulturama i religijama, što će udaljiti prijetnju terorizmom. </p>
<p>Papa je na Uskrs proslavio 79. rođendan. [Gordan Pandža]</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Huov posjet bushu bez najviših počasti </p>
<p>Boravak kineskog predsjednika Hu Jintao u SAD-u u ozračju uspješne suradnje ali i suparništva </p>
<p>Kineski predsjednik Hu Jintao će od 18. do 22. travnja boraviti u Sjedinjenim Državama kao gost predsjednika Georgea Busha. Očekivanja od posjeta kreću se u rasponu da se neće dogoditi ništa senzacionalno do tvrdnji da svjedočimo početku odnosa dviju država koje će odrediti sudbinu 21. stoljeća onako kako su 20. stoljeće obilježili ratovi s Njemačkom i Japanom, a potom hladni rat sa SSSR-om. </p>
<p>Kinesko gospodarstvo već godinama raste po stopama od oko 10 posto, a vojni izdaci čak i više. SAD vodi ne baš suptilnu stratešku igru prema Kini – učvršćuje vojne veze s Japanom, poboljšava nuklearne odnose s Indijom, povećava gospodarsku suradnju s nekadašnjim svojim i kineskim neprijateljem Vijetnamom i jača tradicionalno dobre veze s Australijom i Novim Zelandom. Ali istodobno treba Kinu kako bi obuzdao nuklearne ambicije Sjeverne Koreje i Irana. A Kina reagira poboljšanjem gospodarskih i vojnih veza s Rusijom. Zato je Bush prošlog tjedna rekao da su odnosi s Kinom »vrlo pozitivni i kompleksni«. </p>
<p>Kina i SAD su postali najveći gospodarski partneri, pri čemu je Kina uspješnija – prošle godine ostvarila je višak u trgovini od 202 milijarde dolara. Američki deficit potakao je protivnike suradnje da zatraže uvođenje posebnih tarifa od čak 27,5 posto na uvoz iz Kine ako vlada u Pekingu ne poveća vrijednost svoje valute, te odlučnije ne obuzda raspojasanu piratsku proizvodnju. Ne smiruje ih ni činjenica da Kinezi svoje devizne viškove većinom ulažu u američke vrijednosne papire.</p>
<p>Kako bi ublažili kritike da Amerikancima više prodaju nego što od njih kupuju, u SAD je - kao Huova prethodnica – doputovalo više od stotinu kineskih gospodarstvenika, što je najveća kineska misija otkako su 1979. uspostavljeni diplomatski odnosi. Prošlog tjedna obišli su 13 američkih država i potpisali sporazume o kupnji 80 putničkih zrakoplova, kompjutorskog softvera, telekomunikacijske opreme, elektronike, automobilskih dijelova, pamuka, žitarica i ostale robe u ukupnoj vrijednosti od oko 15 milijardi dolara. </p>
<p>Tomislav Butorac</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Sukob zbog povlastica </p>
<p>Nakon što su im ukinute povlastice, makedonski zastupnici predložili zakon kojim se poništavaju i povlastice Branku Crvenkovskom </p>
<p>Ustavni sud Republike Makedonije ocijenio je da je zakon o pravima parlamentarnih zastupnika neustavan i stavio ga izvan snage. To znači da makedonski parlamentarni zastupnici neće moći odlaziti u mirovinu sa 25 godina staža i 55 godina života muškarci, te da nemaju pravo na mirovinu od 80 posto zastupničke plaće. Uz ostale povlastice ovim zakonom parlamentarni zastupnici imali su pravo i na dnevnice za sudjelovanje na svim plenarnim sjednicama parlamenta kao i za sjednice parlamentarnih komisija čiji su članovi. </p>
<p>Sporni zakon Sobranje je usvojilo polovicom prošle godine unatoč oštrom protivljenju javnosti pa i odluci predsjednika Republike da ga ne potpiše. Međutim, kada je on po drugi put izglasan u parlamentu, predsjednik ga je morao potpisati. </p>
<p>Odluka Ustavnog suda izazvala je veliko ogorčenje u redovima zastupnika. Budući je odluka Ustavnog suda konačna, zastupnici u Sobranju okrenuli su svoj gnjev spram predsjednika Republike. Tako je grupa zastupnika krajem prošloga tjedna predložila usvajanje zakona kojim se ukidaju povlastice predsjedniku Branku Crvenkovskom po završetku njegova mandata. Naime, zakon dopušta da predsjednik Republike Makedonije po završetku mandata ima svoj ured sa troje zaposlenih, automobil i vozača, te jednog tjelohranitelja. Zastupnici sada tvrde da to nije u skladu s Ustavom. Istodobno, izričito traže da se zakon koji bi to regulirao, ne odnosi na predsjednika Kiru Gligorova te na obitelj drugog predsjednika Borisa Trajkovskog. Na udaru je očito samo Crvenkovski zbog toga što nije htio prvi puta potpisati sporni zakon, a mnogi smatraju da je upravo on inzistirao da se ustavni zakon o povlasticama zastupnika nađe pred Ustavnim sudom. </p>
<p>Sve ovo događa se samo nekoliko mjeseci prije parlamentarnih izbora, a u kratkom vremenu do raspuštanja parlamenta zastupnici moraju usvojiti još cijeli niz zakona važnih za približavanje Makedonije euroatlantskim integracijama i određivanja datuma početka pregovora Europske unije s Makedonijom.</p>
<p>Zbog toga sukob oko povlastica ustavni stručnjaci ocjenjuju kontraproduktivnim u zakonskom, ali i moralnom pogledu. To pokazuje, tvrde mnogi, kako se institucija predsjednika Republike u Makedoniji ne poštuje što ne daje dobru političku sliku o toj zemlji.</p>
<p>Aleksandar Milošević</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Za osuđenog tajkuna nema mira ni u Sibiru</p>
<p>Hodorkovski se, navodno, probudio krvava lica te je prebačen u zatvorsku bolnicu gdje mu je lice zakrpano s nekoliko šavova</p>
<p>Za zatočenog ruskog naftnog tajkuna Mihaila Hodorkovskog nema mira ni u sibirskom zatvoru. Dok je spavao, nožem ga je napao njegov kolega iz ćelije: Hodorkovski se, navodno, probudio krvava lica te je prebačen u zatvorsku bolnicu gdje mu je lice zakrpano s nekoliko šavova.</p>
<p> Zatvorske vlasti, međutim, sada tvrde da Hodorkovski nije bio teže ozlijeđen, te da se uopće nije radilo o napadu nožem, a rane su službeno opisane kao »tek ogrebotina na nosu«. Sam Hodorkovski ovlastio je potom svoje odvjetnike da izjave kako odustaje od bilo kakve tužbe protiv napadača.</p>
<p>Hodorkovski je prošle godine osuđen na osam godina zatvora koje će provesti u Sibiru, oko 5000 kilometara istočno od Moskve.</p>
<p> Jedan od najbogatijih Rusa (težak navodno oko 15 milijardi dolara) bio je optužen za prijevaru (države) i izbjegavanje plaćanja poreza, a pred sudom se branio optužujući vlasti da protiv njega vode montirani proces iz političkih razloga i vođeni željom za osvetom. Činjenica jest da je Hodorkovski zahvaljujući svome golemom bogatstvu postao opasan Kremlju: vlast se osjetila ugroženom njegovm rastućim političkim utjecajem. Navodno je i prije najnovijeg incidenta njegov život u zatvoru bio »pretvoren u pakao«. Zanimljive su i nerijetko krajnje dramatične životne priče ruskih tajkuna koji su se obogatili u devedesetim godinama.</p>
<p> Najčešće - protuzakonito, tvrdi se, ali mnogi su sada već toliko bogati (a njihova su golema bogatstva temeljito »oprana«) da im se, eventualno, može »staviti soli na rep«. Neki su, međutim, i zaglavili. Primjerice, stanoviti Artiom Tarasov, koji se još potkraj devedesetih, dakle u doba Sovjetskog saveza, počeo baviti biznisom, i to -.na pošten način. </p>
<p>Uvozio je kompjutere i posao mu je strašno krenuo, a u znak lojalnosti tri posto svoje zarade poklanjao je partiji. Što mu baš i nije pomoglo, jer je njegovo bogatstvo naraslo na »milijune dolara«. </p>
<p>Sitnica u usporedbi s kasnijim milijardama što su ih Abramovič, Hodorkovski i drugi zaradili na nafti, ali bilo je dovoljno da u »visokim krugovima« izazove zavist zbog koje je jadni Tarasov optužen za - gospodarski kriminal.</p>
<p> Na kraju je proglašen nevinim, ali - kasno: posao mu je propao, a kompjutere su već uvozili drugi. Hodorkovski, primjerice, koji je golemim novcem zarađenim na uvozu kompjutera osnovao banku, koja je opet toliko zaradila da je Hodorkovski mogao od države kupiti naftnu kompaniju Yukos za 300 milijuna dolara (a navodno je preuzeo i dugove od oko dvije milijarde dolara). Isplatilo se, jer mu je Yukos ubrzo donio bogatstvo od 27 milijardi dolara (zajedno s partnerom Lebedevim koji je također osuđen).</p>
<p>Krešimir Fijačko</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Tamilski tigrovi ponovo napadaju</p>
<p>Najmanje su četvorica vojnika i dvojica civila ubijeni, a desetak ljudi je ranjeno u ponedjeljak kad su Tamilski tigrovi aktivirali mine u dva odvojena napada na sjeveru Šri Lanke, javljaju agencije. Jedan napad bio je kod grada Vavuniye, a drugi u Chavakacheri.</p>
<p>Pobunjenici separatističke organizacije Tamilski tigrovi za oslobođenje Eelama (LTTE) već se dva desetljeća bore za neovisnost područja u kojemu živi tamilska manjina, a u tim je borbama poginulo oko 64.000 ljudi na objema stranama. </p>
<p>Najnovija eskalacija nasilja buknula je uoči mirovnih pregovora koji bi se trebali održati u Ženevi 24. i 25. travnja. No, pobunjenici sada poručuju kako neće doći na pregovore jer su im vlasti nametnule ograničenje kretanja, pa ne mogu održati sastanke sa svojim predstavnicima iz istočnih dijelova zemlje kako bi dogovorili pojedinosti pregovora. </p>
<p>Pozivajući se na vojne izvore, agencije javljaju da je u posljednjih tjedan dana poginulo oko 70 osoba, među kojima je više od 20 civila. A od prosinca prošle godine, u akcijama Tigrova ubijeno je oko 160 ljudi, što je najveći broj stradalih od prekida vatre 2002. </p>
<p>Drugi krug pregovora u Ženevi (prvi je održan u veljači ove godine), bio je predviđen za 19. travnja, ali su pobunjenici zatražili odgodu. Na tom sastanku, dvije sukobljene strane trebale su se dogovoriti o implementaciji četverogodišnjeg prekida vatre i o suzdržavanju od nasilja. </p>
<p>Gordana Tintor</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="45">
<p>Opuštanjem protiv bolesti </p>
<p>Ciljanim se vježbama mogu regulirati tlak, šećer i probavne smetnje. Relaksacija je djelotvorna provodi li se često</p>
<p>Koliko ste puta pripovijedali o nekoj osobi ili događaju zbog kojih vam je učinjena šteta i niste se mogli suzdržati da se iznova ne iznervirate. Osjetili ste opet isti bijes i ljutnju od čega vam je ponovno »zadrhtalo« srce, krv jurnula u lice, suze pošle na oči ... Sve je to znak da se niste oslobodili loših potisnutih osjećaja i da ste zapravo još u stresu. Da bi se riješili takvih stanja i iz sebe uspjeli izbaciti negativno valja znati primijeniti tehnike opuštanja, to više što je i znanstveno dokazano da one povoljno utječu na zdravlje, posebno kada stres postaje okidač za pojavu organskih bolesti.</p>
<p>Upravo se takvim problemima bavi Odjel psihijatrije Referentnog centra Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi za poremećaje uzrokovane stresom - regionalnog središta za psihotraumu u Kliničkoj bolnici Dubrava.</p>
<p>Prema riječima mr. sc. Inge Tonković, kliničke psihologinje tog odjela, autogeni trening čovjeku pomaže, jer organizam dovodi u stanje opuštenosti. Kada se u njega dovedemo jednom od tehnika autogenog treninga, poput joge, transcendentalne meditacije, tehnikom disanja pojačavamo svoju svjesnost i radimo na smirivanju organizma. Ponajprije se to tiče rada srca, opuštanja mišića, normaliziranja disanja, opuštanja trbušnih mišića... </p>
<p>Psihologinja kaže kako pacijenti mogu od svojeg liječnika dobiti uputnicu kako bi, u skladu sa svojim problemima, kod njih prošli obuku iz autogenog treninga. Ljudi koji dolaze učiti o načinima opuštanja prvotno prolaze osnovni stupanj koji obuhvaća šest vježbi. Prva je posvećena radu na opuštanju mišića, i to sugestivnim mislima poput »moja desna, odnosno lijeva ruka je opuštena«... Potom se rade vježbe za cirkulaciju pa se, na primjer, kaže »... moja desna ruka je topla« i pritom zamišljamo da se sunčamo, zatim slijede vježbe tzv. osviještena dijafragmalnog disanja. Ono je važno, jer kada je čovjek u stresu diše površno krajevima pluća, a poznato disanje »iz želuca« rezultira uzimanjem kisika punim plućima. Nakon toga autosugestijom se radi na smirivanju srčanog ritma, i to mislima da nam srce kuca mirno i ritmično. Slijedi vježba za bolju probavu i opuštanje trbušnih organa i mišića, odnosno opuštanje mišića čela. Potonja je vježba posebno učinkovita u ljudi koji imaju migrene i glavobolje. Prvi stupanj vježbi polaznici uče uz stručnog voditelja i traju dvadesetak minuta, nakon čega se vrijeme treninga produljuje. Iako ih ljudi mogu raditi sami, preporučljivo je da se autogenom treningu pouče uz stručnjaka, pa poslije naučeno mogu sami primjenjivati kod kuće. Ta vrsta psihoterapijske tehnike mijenja način čovjekova razmišljanja i dovodi do osvješćivanja njegovih problema, kaže psihologinja. To se tiče otpora prema vježbanju i takvim vrstama promjena pa se može dogoditi da se čovjek demotivira. Vježbe autogenog treninga dovode organizam u psihofiziološku ravnotežu koja, među ostalim, može normalizirati i povišeni tlak i šećer. Liječnica ističe da druga, treća i četvrta vježba osnovnog stupnja autogenog treninga pripomažu srčanim bolesnicima u što su se uvjerili mnogi koji su došli k njima među kojima je bilo i onih s premosnicama, a peta je dobra kod ginekoloških problema. U grupi se opuštanju poučava dvadesetak ljudi i najviše imaju pacijenata s ratnim, a nešto manje onih s civilnim traumama. Potonje su nerijetko žrtve razbojstava, a dolaze im, kaže, i osobe koje su liječniku pošle misleći da imaju neku organsku bolest dok su ih zapravo mučili psihosomatski problemi. Također poučavaju i pacijente koje su životni problemi, poput rastave braka ili problema na poslu doveli u stresno stanje koje zahtijeva učenje načinima opuštanja. Osnovni stupanj autogenog treninga treba provoditi tri puta na dan, a kada se potpuno nauči, dovoljno je jedanput na dan po dvadeset minuta.</p>
<p>Ugroženi novinari i menadžeri</p>
<p>Stres od kojeg danas pati sve više ljudi, pokazuje se dvojako: kao unutarnji, što ovisi o osobinama ličnosti, odnosno vanjski i okolišni. Potonji nastaje, kaže dr. Tonković, zbog naravi posla, uvjeta na radnom mjestu ili pritiska da čovjek neće moći napraviti sve što se od njega očekuje te, da neće moći izdržati... Umnogome su mu podložni novinari, menadžeri čija su zanimanja među najstresnijima, uključujući i liječnike, pilote i policiju. Glavobolje, tahikardije, bolovi u želucu, poremećaji apetita i smetnje spavanja samo su neki od simptoma stresnog stanja koje treba ukloniti ako su vezani uz vanjski okoliš, jer ako potraju, neko se vrijeme javljaju psihosomatske smetnje, a potom se organizam toliko iscrpi da dolazi do organskih bolesti. Problemi sa srcem i dijabetes umnogome su vezani uz takav način života, jer kad je čovjek napet, raste mu tlak, povisuje se šećer, mišići su napeti, nepravilno diše... Fiziološki znak stresa je, među ostalim, i drhtanje mišića tzv. tremor, a psihološki uzrokuje ponajprije kognitivne probleme, od teškoća u rasuđivanju do blokada mišljenja. Emocionalni pak uključuju napetost, nervozu, promjene raspoloženja, tjeskobu, depresiju... </p>
<p>Snježana Rajačić</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Vitamin B za srce i krvne žile</p>
<p>Vitamini su tvari koje organizmu nužno trebaju da bi mogao funkcionirati. Ljudi ih rijetko konzumiraju, odnosno takvim se kurama podvrgavaju samo kada su bolesni ili osjete proljetni umor. Oni se, kažu liječnici, trebaju stalno konzumirati kako bi se u organizmu sustavno održavala razina zdravih tvari. Jedni od nemalo važnih su vitamini iz grupe B koji su u mnogim mliječnim namirnicama. Njihov ozbiljniji nedostatak vodi k bolesti, stoga je poželjno da se u organizam unose redovito i u dovoljnim količinama. Konzumiranje dostatnih količina vitamina te skupine, kažu liječnici, put je k zdravlju. Ima ih i u iznutricama, peradi, svinjetini, pivskom kvascu, jajima, grašku, žitnim klicama, mekinjama... Od nedostatka B vitamina nerijetko pate trudnice, vegetarijanci, ljubitelji kave i slatkiša, bolesnici koji uzimaju antibiotike ili tablete za spavanje i alkoholičari.</p>
<p>Posebice su njegovu nedostatku podložne osobe koje obavljaju stresne poslove poput novinara, policajaca, liječnika, pilota... Jedan od važnih vitamina iz B skupine je B1 - tzv. tiamin koji je nužan za dobivanje energije iz hrane i prenošenje živčanih impulsa. Smanjuje <FONT COLOR="#CC3300"><b>šećer</b></FONT> u krvi i pojačava aktivnost inzulina. Vrlo je učinkovit za zdravlje srca i krvožilnog sustava, normalan rast i snagu mišića, te psihičku ravnotežu. Još je u prošlom stoljeću otkriveno da taj vitamin liječi bolest beri-beri uzrokovanu upravo njegovim nedostatkom. Ako ga u organizmu nema dovoljno dolazi do grčeva u mišićima, osjećaja slabosti, probavnih smetnji, depresije, zatvora i usporava rast djece. Veći nedostatak izaziva potkožne edeme, slabost srčanog mišića, slabo pamćenje pa čak i pad inteligencije. Unošenje tog vitamina u organizam treba biti prvo pravilo zdravog života, kao i raznovrsna hrana bogata voćem i povrćem koje je najbolje jesti svježe.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="47">
<p>Dječak na Uskrs poginuo pred majkom</p>
<p>U jednom trenutku razigrani se dječak istrgnuo iz ruku majke, te se zatrčao prema kolniku i počeo ga pretrčavati</p>
<p>KUŠEVAC</p>
<p> - Stravična prometna nesreća u kojoj je poginuo četverogodišnji dječak, dogodila se u nedjelju, na Uskrs, u mjestu Kuševac, nedaleko od Đakova. Nesreća se dogodila u nedjelju oko 14,15 sati. </p>
<p>Na dijete je naletio Gordan L. (49) iz Osijeka, upravljajući osobnim automobilom registracijskih oznaka OS 111-CR, Ulicom Ante Starčevića u Kuševcu, iz smjera Osijeka prema Đakovu, brzinom većom od dozvoljene u naselju. </p>
<p>U vrijeme dok se automobil približavao kućnom broju 49, na kolnom ulazu ispred toga broja nalazio se dječačić Silvio Blažević sa svojom majkom. U jednom trenutku razigrani se dječak istrgnuo iz ruku majke, te se zatrčao prema kolniku i počeo ga pretrčavati. Vidjevši da s lijeve strane, malo dijete trčeći dolazi prema njegovu automobilu, vozač Gordan L. počeo je kočiti pokušavši izbjeći dječaka. Nažalost, zbog neprilagođene brzine, nije uspio na vrijeme zakočiti, pa je dječaka udario prednjim desnim dijelom automobila. </p>
<p>Od siline udarca, dječak je zadobio teške tjelesne ozljede te je kolima Hitne pomoći odmah prevezen u osječku Kliničku bolnicu. </p>
<p>Unatoč svim naporima liječnika da mu spase život, dječak je u 15,35 sati preminuo. </p>
<p>Očevid je na mjestu nesreće obavio istražni sudac osječkog Županijskog suda uz asistenciju djelatnika prometne policije osječko-baranjske Policijske uprave. </p>
<p>Obavljenim alkotestiranjem vozača nije utvrđena koncentracija alkohola u organizmu. S obzirom da se kretao brzinom većom od dozvoljene, protiv vozača je podnesena kaznena prijava.</p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Prisvojio 4,4 milijuna kuna?</p>
<p>Istraga je zatražena na osnovi nalaza Državne revizije, koja je 2004. protiv Mladena Falkonija podnijela kaznenu prijavu</p>
<p>DUBROVNIK</p>
<p> - Općinsko državno odvjetništvo u Dubrovniku zatražilo je od nadležnoga suda da pokrene istragu protiv Mladena Falkonija (55), direktora predstavništva Hrvatske turističke zajednice u Moskvi, zbog sumnji da je prije deset godina, kako tadašnji direktor Hotelskog-turističkog centra Dubrava-Babin Kuk. Mladen Falkoni, oštetio Hrvatski fond za privatizaciju za oko 4,4 milijuna kuna. Istraga je zatražena na osnovi nalaza Državne revizije, koja je 2004. protiv Falkonija podnijela kaznenu prijavu. Vijest o iniciranju kaznenoga postupka protiv Falkonija u petak je na svojim internetskim stranicama objavilo Državno odvjetništvo, ne navodeći identitet osumnjičenika, već samo njegovo godište i državljanstvo. </p>
<p>Prema sadržaju istražnog zahtjeva postoji sumnja da je Falkoni u razdoblju od 1996. do 1999. godine, prodavao građevinsko zemljište koje pretvorbom nije bilo »dodijeljeno« HTC- u »Babin Kuk«, već je, dakle, pripadalo Hrvatskom fondu za privatizaciju. Usprkos, činjenici da je znao da je riječ o državnoj imovini, tvrdi se u zahtjevu, Falkoni je zemljište tretirao kao privatno vlasništvo HTC-a, te ga preprodao trećim osobama. [Marin Dešković]</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Umro ubojica iz Importanne centra</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Muškarac koji je u četvrtak ujutro u Importanne centru u središtu Zagreba hicem iz pištolja ubio 25-godišnju djevojku, a zatim sebi pucao u glavu, umro je u petak navečer u Vinogradskoj bolnici od teške ozljede mozga.</p>
<p> Riječ je o 44-godišnjem Davoru Blažičeviću, koji je jučer oko 19 sati umro u Vinogradskoj bolnici, rekla je Hini glasnogovornica zagrebačke policije Aleksandra Ljuba.</p>
<p> Dežurni liječnik na odjelu intenzivne njege u Vinogradskoj bolnici Mladen Perić rekao je da je 44-godišnjaku metak ušao u glavu, nakon čega se raspao i teško mu ozlijedio mozak na više mjesta.</p>
<p> Čitavo vrijeme se nalazio u komi i bio je spojen na uređaje za održavanje života u jedinici intenzivnog liječenja, gdje je sinoć oko 19 sati podlegao teškoj ozljedi mozga, rekao je Hini liječnik.</p>
<p> Policija još ne zna motiv zbog kojeg je 44-godišnjak ubio studenticu iz Šibenika Mariju Nakić, kazala je glasnogovornica. No, mediji su nagađali da je muškarac pucao u djevojku jer je ona željela prekinuti vezu s njim.</p>
<p> Tragičan događaj zbio se u četvrtak oko devet sati. Djevojka i muškarac sjedili su u kafiću u Importanne centru oko sat vremena, a djevojka je tijekom razgovora plakala. Muškarac je u jednom trenutku posegnuo za pištoljem, za koji nije imao dozvolu, i ubio je s dva hica, nakon čega je sebi pucao u glavu. [H]</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Bjegunac iz Vrapča krijumčario 2,22 kg heroina</p>
<p>BAJAKOVO</p>
<p> - U subotu oko 2,05 sati djelatnici carine i policije na međunarodnom graničnom prijelazu Bajakovo spriječili su pokušaj krijumčarenja 2,22 kilograma heroina namijenjenog hrvatskom narko-tržištu. Pri ulasku iz SCG kontrolirano je vozilo marke »opel tigra«, zagrebačkih registracijskih oznaka, kojim je upravljao N.P. (42) iz Zagreba. Heroin je pronađen u stražnjem dijelu vozila razdijeljen u nekoliko manjih paketića. Interesantno je da je za vozačem bila izdana potražnica jer je pobjegao iz psihijatrijske ustanove u Vrapču. Tamo je, neslužbeno se doznaje, bio smješten zbog ranijeg kaznenog djela. Zaplijenjeni heroin vrijedan je oko milijun kuna. [G.Č.]</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Za Uskršnji vikend privedeno 27 »ilegalaca«</p>
<p>ZAGREB, VINKOVCI</p>
<p> - U jednom iznajmljenom stanu u Ilici zagrebačka policija je u subotu oko 22 sata pronašla 10 albanskih ilegalaca, te dvojicu krijumčara, 54-godišnjeg državljanina BiH koji je podstanar u spomenutom stanu te njegovog 27-godišnjeg pomagača, inače hrvatskog državljanina.</p>
<p>Svih 12 osumnjičenih je uhićeno i dovedeno u Drugu policijsku postaju na Črnomercu, a doznajemo da je 27-godišnjak otprije poznat policiji zbog niza kaznenih djela. Nakon dovršene kriminalističke obrade ilegalci suodvedeni u Centar za strance u Ježevu.</p>
<p>Na istoku Hrvatske tijekom uskrsnoga vikenda u nezakonitom prijelazu državne granice zatečeno je ukupno 17 osoba od kojih su četiri, albanski državljani, zatečene u blizini Šarengrada. Preostalih 13 ilegalnih imigranata otkriveno je je u blizini sela Lipovac, a riječ je o 11 državljanina Moldavije te po jedanom državljaninu Turske i SCG. [V. Majetić, G. Čorkalo]</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Tučnjave i pucnjave zbog »narodnjaka«</p>
<p>Braća su, nakon tučnjave, sjela u svoj »golf« i odvezla se. Nakon nekoliko minuta su se vratili naoružani očevom »berettom« 9 milimetara i lovačkom sačmaricom</p>
<p>ZAGREB, ZADAR</p>
<p> – U restoranu »Pod starim hrastovima« u Sesvetama u subotu nešto prije 4 sata ujutro izbila je tučnjava, a potom je došlo do pucnjave, dok je povod događaju već uobičajna prepirka oko vrste glazbe.</p>
<p>Policija je, naime, priopćila kako su gosti restorana proslavljali odlazak jednog mladića u vojsku uz tamburaše. </p>
<p>Tamburaška glazba se nije svidjela braći Krešimiru (27) i Josipu Kesneru (23), koji su htjeli drugačiju vrstu glazbenog ugođaja pa je najprije izbila svađa, a zatim i tučnjava u kojoj su braća »izvukla deblji kraj«.</p>
<p>Revoltirani primljenim batinama braća su sjeli u svoj »golf« i odvezli se kući u blizini restorana i nakon nekoliko minuta se vratili naoružani očevom »berettom« 9 milimetara i lovačkom sačmaricom koju njihov otac, inače lovac, legalno posjeduje. </p>
<p>Došavši pred restoran mlađi je brat ispalio nekoliko hitaca u strop i zidove restorana u kojem su se nalazili samo konobar i konobarica, s obzirom da su gosti u međuvremenu napustili restoran. </p>
<p>Srećom, nitko nije ozlijeđen, a nakon ispaljenih hitaca braća su sjela u automobil i krenula kući.</p>
<p>Međutim, zaustavila ih je alarmirana policijska ophodnja koja je pronašla oružje. Nešto kasnije pretražena je i obiteljska kuća Kesnerovih te je pronađeno još nekoliko očevih legalnih lovačkih pušaka, no i ručna bomba koju posjeduje ilegalno, pa mu slijedi prijava. Mlađem sinu, pak, slijedi prijava za dovođeje u opasnost života i imovine, uz prekršajnu prijavu za remećenje javnog reda i mira koju će dobiti i stariji brat.</p>
<p>U noći s na ponedjeljak oko četiri sata ujutro, došlo je do pucnjave ispred jedinog okupljališta ljubitelja narodne glazbe Zadru, noćnog kluba Stres koji se nalazi na cesti prema Zemuniku</p>
<p>Policija u ponedjeljak još nije iznijela okolnosti događaja osim da je iz pištolja propucan jednan automobil, te da nitko nije ozlijeđen. </p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="53">
<p>Državni udjel u vanjskom dugu se smanjuje</p>
<p>U HNB-u uvjeravaju da je hrvatski inozemni dug još u granicama održivosti</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - U usporedbi s ostalim europskim zemljama u tranziciji, Hrvatska je najzaduženija zemlja, upozorava se u Analizi inozemne zaduženosti Republike Hrvatske, koju je izradila Hrvatska narodna banka (HNB).</p>
<p>Naime, udjel inozemnog duga u hrvatskom bruto domaćem proizvodu (BDP) krajem 2004. iznosio je 80,2 posto, što nas, prema klasifikaciji Svjetske banke, svrstava među visoko zadužene zemlje. </p>
<p>S druge strane, udjel vanjskoga duga u BDP-ima tranzicijskih zemalja koje su ušle u Europsku uniju (Češka, Mađarska, Poljska, Slovenija i Slovačka), te u kandidatima za članstvo (Bugarska, Rumunjska i Turska) bio je znatno manji i u prosjeku je iznosio 51,9 posto, izračunali su u hrvatskoj središnjoj banci. Najmanje udjele ino-duga u BDP-u - ispod 40 posto! - imale su Češka i Rumunjska, dok je najbliže Hrvatskoj bila Turska, s udjelom vanjskoga duga u BDP-u nešto manjim od 60 posto.</p>
<p>Zanimljiv je i podatak da se relativna zaduženost Turske u razdoblju od 2002. do 2004. smanjila, dok je u slučaju Bugarske i Slovačke stagnirala. S druge strane, Hrvatska je u navedenom razdoblju zabilježila nastavak značajnog rasta udjela vanjskoga duga u BDP-u. Štoviše, u slučaju naše zemlje prosječna godišnja stopa rasta inozemnog duga od 2002. do 2004. godine iznosila je 19,2 posto, dok je vanjski dug ostalih promatranih zemalja rastao je po više nego upola manjoj godišnjoj stopi od 8,6 posto, tvrdi se u HNB-ovoj studiji. </p>
<p>Osim po pokazatelju udjela vanjskoga duga u BDP-u, Hrvatska je, uz Tursku, najgore plasirana i kada je riječ o omjeru vanjskoga duga i izvozu roba i usluga. Naime, s udjelom ino-duga u izvozu roba i usluga od 160 posto 2004. godine, Hrvatska je znatno premašila ostale tranzicijske zemlje, kod kojih je ovaj pokazatelj iznosio u prosjeku 100 posto, ističu u HNB-u. </p>
<p>U središnjoj banci stoga upozoravaju da nastavak dosadašnjih tendencija predstavlja izravni put u dužničku krizu i pad životnog standarda. Napominju i kako je manevarski prostor monetarne politike sužen, čemu u velikoj mjeri pridonosi i sveprisutna eurizacija u hrvatskom gospodarstvu, zbog koje bi značajnije slabljenje kune imalo fatalne učinke.</p>
<p>Unatoč tome, u HNB-u uvjeravaju da je hrvatski inozemni dug još u granicama održivosti. Naglašavaju i kako ocjena vanjske zaduženosti zemlje postaje povoljnija kada se u obzir uzmu visoke međunarodne pričuve, ili kada se gleda struktura inozemnog duga, koja pokazuje da se manji dio ino-duga zapravo odnosi na državu, a veći dio na poslovne banke i poduzeća. Štoviše, podaci središnje banke pokazuju da su poslovne banke vodeći generatori rasta vanjskoga duga Hrvatske.</p>
<p>Adriano Milovan</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Na burzama 916,3 milijuna kuna prometa</p>
<p>Najviše interesa ulagača izazvala je dionica virovitičke tvornice šećera Viro, čija je cijena na kraju tjedna na Zagrebačkoj burzi iznosila 524,98 kuna</p>
<p>ZAGREB/VARAŽDIN</p>
<p> - Na Zagrebačkoj i Varaždinskoj burzi proteklog je tjedna, kada se trgovalo od ponedjeljka do četvrtka, ostvareno ukupno 916,29 milijuna kuna prometa.</p>
<p>Na Zagrebačkoj je burzi tako ostvareno više od 870,5 milijuna kuna prometa, od čega se na institucionalni odnosi 503,2 milijuna kuna, na prijavljeni 206 milijuna kuna, dok je redovni promet iznosio više od 161,2 milijuna kuna. Vrijednost indeksa Crobex povećana je za 0,12 posto, na 2413 bodova, dok je vrijednost obvezničkog indeksa Crobis pala za 0,35 posto, na 102,9544 boda.</p>
<p>Najviše interesa ulagača izazvala je dionica virovitičke tvornice šećera Viro, koja je uvrštena prvotno u Usporedno, a od idućeg će tjedna biti izlistana u Službenom tržištu, odnosno najvišoj kotaciji Zagrebačke burze. U četiri dana trgovanja u Usporednom tržištu dionica Vira protrgovano je za više od 49,2 milijuna kuna, a cijena im je na kraju tjedna iznosila 524,98 kuna, dok se prvog dana trgovanja kretala oko 480 kuna.</p>
<p>Slijedi Pliva, čijim je dionicama realizirano 16,84 milijuna kuna, uz porast cijene za 1,04 posto, na 560,77 kuna, dok je povlaštenim dionicama Adris grupe ostvaren promet od 8,53 milijuna kuna. Njihova je cijena tijekom ovog tjedna smanjena za 1,2 posto, na 3300 kuna.</p>
<p>Toj skupini treba dodati i povlaštene dionice Centar banke, s prometom od 6,27 milijuna kuna, uz pad cijene za 1,45 posto, na 680 kuna, kao i 5,6 milijuna kuna prometa dionicama Jadranske banke, koje bilježe rast cijene za 1,01 posto, na 9.300 kuna.</p>
<p>Na Varaždinskoj burzi ostvareno je 45,79 milijuna kuna prometa, a vrijednost indeksa burze VIN povećana je za 0,25 posto, na 2359,23 bodova.</p>
<p>Dionica Ericsson Tesle ostaje gotovo nepromijenjena na razini od 2106,08 kuna, no uz najveći promet ostvaren u ovome tjednu, od 3,75 milijuna kuna.</p>
<p>Slijede dionice Validusa, sa 2,1 milijun kuna prometa, a cijena im je povećana 1,17 posto, na prosječnih 81,51 kunu. Dionicama Hotela Makarska ostvaren je promet od 1,94 milijuna kuna, a njihova je prosječna cijena porasla za 0,68 posto, na 259,12 kuna.</p>
<p>Najveći rast cijena ovoga tjedna bilježi dionica pulskog Tehnomonta, za 74,17 posto, na 216 kuna, a najviše je pojeftinila dionica Lavčevića, za 18,42 posto, na 334,45 kune. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Sajmovi građenje i opremanje od 25. do 29. travnja na ZV-u</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Na Zagrebačkom velesajmu od 25. do 29. travnja održat će se međunarodni sajmovi Građenje i opremanje, po broju izlagača i izložbenoj površini najveća manifestacija ZV-a u prvoj polovici godine. Sajmovi Građenje i opremanje objedinjuju sajmove Graditeljstvo, Obrtništvo te Biam-zavarivanje i antikorozija, na kojima je nastup prijavilo 1562 izlagača iz 32 zemlje. Središnji dio stručnog dijela sajma bit će Dan graditelja, koji će se 26. travnja održati u organizaciji Hrvatske komore arhitekata i inženjera u graditeljstvu, Hrvatske udruge poslodavaca i Hrvatske gospodarske komore. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Petrokemija smanjila gubitak</p>
<p>KUTINA</p>
<p> - Kutinska Petrokemija završila je 2005. godinu s gubitkom od 29,5 milijuna kuna, čime je nastavljen trend smanjenja gubitaka, budući da je gubitak 2004. iznosio 38,9 milijuna kuna Prema financijskom izvješću tvrtke, objavljenom na Zagrebačkoj burzi, ukupni prihodi kutinske tvornice mineralnih gnojiva u 2005. porasli su za 8,2 posto, na 1,64 milijarde kuna. Najveći udjel u ukupnim prihodima od 55 posto, u iznosu od 907,2 milijuna kuna, ostvaren je prošle godine od prodaje u inozemstvu. Prodajom u Hrvatskoj Petrokemija je ostvarila prihod od 678,2 milijuna kuna. Ukupni rashodi porasli su za 7,4 posto, na 1,67 milijardi kuna. Uz plasman na domaće tržište, Petrokemija izvozi na tržišta Italije, Slovenije, Njemačke, Bosne i Hercegovine, Španjolske, Kine, SAD-a i drugih zemalja. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Za trgovine Borovo 23 ponude</p>
<p>VUKOVAR</p>
<p> - Nakon javnoga poziva kojim je Uprava tvrtke Borovo objavila nakanu prodaje 50-ak prodavaonica u Hrvatskoj i zemljama bivše Jugoslavije, pristigle su 23 konkretne ponude. Kako se doznaje od Mirka Ćavare, direktora Borova, oglašena je prodaja 15 trgovina u BiH, četiri u Srbiji, tri na Kosovu, 19 u Makedoniji te još devet u Hrvatskoj. Vrijednost tih trgovina procjenjuje se na oko sedam milijuna eura, a novac Uprava namjerava investirati u proizvodnju kako bi Borovo bilo konkurentnije na tržištu obuće. [G. Č.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="58">
<p>Voda odnijela 10 posto usjeva</p>
<p>Sjetva šećerne repe kasni tri tjedna, a i nakon povlačenja vode trebat će još najmanje sedam dana da poljoprivredni strojevi ponovo uđu u polja, kažu u Ministarstvu poljoprivrede</p>
<p>Prema prvim procjenama, voda je odnijela deset posto jesenskih usjeva, a zaustavila je i proljetnu sjetvu, kažu u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva. Dodaju da sjetva šećerne repe kasni tri tjedna, te da će uz prestanak većih oborina - odnosno povlačenje vode - trebati još najmanje sedam dana da poljoprivredni strojevi ponovo uđu u polja. </p>
<p>Damir Barić, predsjednik Uprave šećerane Viro iz Virovitice, Vjesniku kaže da je zbog velikih oborina sjetva šećerne repe prekinuta do daljnjega.</p>
<p>Dodao je da većih izravnih šteta na poljoprivrednim usjevima zasad nema, ali da neće biti dobro ako sadašnje stanje učestalih oborina, koje izazivaju poplave, potraje. U šećerani Viro planirali su, naime, završiti sadnju šećerne repe do 20. travnja.</p>
<p>Inače, kaže Barić, poplavama je ugroženo pet posto usjeva šećerne repe ili 400 od ukupno 9000 hektara nasada, koliko su šećerne repe planirali zasijati u šećerani Viro.</p>
<p>S druge strane, osječko IPK Ratarstvo i stočarstvo zasijalo je 80 posto usjeva šećerne repe, dok je u Vupiku zasijano 50 posto usjeva šećerne repe. No, u Vupiku smatraju da će najmanje 100 do 200 hektara usjeva izgubiti zbog vode. Još veći problem s vodom imaju obiteljska poljoprivredna gospodarstva koja nemaju drenaže na poljima, pa »voda leži« na usjevima i po više dana.</p>
<p>Osim toga, zbog neulaska u optimalnu sjetvenu sezonu, sukladno agrotehničkim rokovima, za očekivati je i manje prinose, a koji ionako sve više zastaju za prinosima zemalja Europske unije.</p>
<p>Inače, inače proljetna sjetva u Hrvatskoj se, prema procjenama, trebala obaviti na više od 700.000 hektara, ali se odvija u otežanim uvjetima zbog nepovoljnih vremenskih uvjeta.</p>
<p>Osim kiše, ove se godine i snijeg predugo zadržao na poljima, što je uzrokovalo kašnjenje proljetne sjetve u startu. Stoga će poljoprivrednici biti prisiljeni obaviti sjetvu u što kraćem roku.</p>
<p>Antun Laslo, predsjednik Zajednici udruga seljaka Slavonije i Baranje, kaže da bi Vlada trebala »uskočiti« i pomoći seljacima, jer oni ne mogu računati na obeštećenje osiguravatelja za usjeve koje »nisu ni zasijani«. </p>
<p>Kukuruza bi se trebalo zasijati na 390.000 hektara, šećerne repe na 28.000 do 30.000 hektara, suncokreta na 28.000 hektara, soje na 50.000 hektara, duhana na 6000 do 7000 hektara, stočnoga ječma na 20.000 hektara i jaroga ječma na 4500 hektara.</p>
<p>Samo u Osječko-baranjskoj županiji, gdje je i najteže stanje s poplavama, trebalo bi biti zasijano više od 112.000 hektara. Oko 75.000 hektara predviđeno je za sjetvu merkatilnog kukuruza, kojemu su proizvođači najskloniji. Zanimanje za sjetvu soje manje je nego prijašnjih godina zbog uvoza jeftine soje.</p>
<p>Inače, od kada se poticaji isplaćuju jedanput godišnje, nakon žetve, seljaci se sve teže odlučuju sijati na vlastiti trošak jer sami moraju financirati nabavu sjemena, zaštitnih sredstava i repromaterijala.</p>
<p>Ukinuto izvanredno stanje </p>
<p>Rješenje o prekidu izvanrednog stanja obrane od poplava na branjenom dijelu slivnog područja Baranja donio je u nedjelju osječko-baranjski župan Krešimir Bubalo, izvijestio je Ured župana. U priopćenju za javnost navodi se, uz ostalo, da je rješenje doneseno nakon obavijesti rukovoditelja obrane od poplava za područje sliva Drave i Dunava da je značajno smanjena opasnost od narušavanja stabilnosti nasipa Drava-Dunav, na 15. kilometru u općini Bilje.Time se izvan snage stavlja rješenje o uspostavi izvanrednog stanja, od 11. travnja, a na snazi ostaju mjere redovite obrane od poplava. U nedjelju je ukinuto i izvanredno stanje obrane od poplave za sljevno područje Vuke koje je protekla dva tjedna bilo ugroženo visokim vodostajem Dunava, potvrdio je Centar 112 Vukovar/Vinkovci. Vodostaji Drave i Dunava na području županija Osječko-baranjske i Vukovarsko-srijemske su u opadanju. </p>
<p>Marinko Petković / Hina</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Mještani usporavali promet na autocesti Zagreb - Macelj</p>
<p>ZABOK/SVETI KRIŽ ZAČRETJE/KRAPINA</p>
<p> - Mještani 14 zagorskih naselja uz autocestu Zagreb - Macelj na Uskrsni su ponedjeljak poslijepodne blokirali promet na autocesti. U koloni od desetak vozila prolazili su naplatnim kućicama od Mokrica do Krapine i usporavali gust promet. Cestarinu su plaćali krupnim novčanicama, pa su djelatnici u naplatnim kućicama gubili dosta vremena da im razmijene novac ili su davali pune šake kovanica - lipa, koje su radnici onda morali brojati. </p>
<p>Posljedica njihove »akcije« bile su kolone koje su se stvarale u smjeru graničnog prijelaza Macelj, jer je mnogima u ponedjeljak završavao odmor. </p>
<p>Mještani su opet zatražili da se njihove ceste, uništene kamionima koji izbjegavaju cestarinu otkako je potkraj ožujka počela naplata cestarine, potpuno urede. </p>
<p>Do gradnje spojne ceste Zagreb - Krapina traže da se ponovo otvore izlazi na autocestu u Zaboku i Lepajcima. Također zahtijevaju da se sagrade zvukobrani jer brojna vozila stvaraju nepodnošljivu buku. Ako se mjerodavni ponovo ogluše, spremaju slične akcije, odnosno blokadu na Tijelovo, 15. lipnja. [Z. Gregurek]</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Građani dali podršku radnicima TDZ-a</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Dvjestotinjak građana okupilo se na Uskrsni ponedjeljak pred Tvornicom duhana Zagreb (TDZ), gdje su podržali radnike koji već 11 dana borave u tvornici i traže ponovno pokretanje proizvodnje. »Do danas smo skupili 1350 potpisa potpore. Kad se ta brojka bude brojala u stotinama tisuća, vlastodršci i tajkuni više se neće moći ponašati bahato i oholo, kao što to rade sada, i morat će paziti da ne uništavaju hrvatsko gospodarstvo kao što to žele učiniti s ovom tvornicom«, rekao je Mario Iveković, predsjednik Novog sindikata. Dodao je da je sramotno što Vlada još nije dopustila nastavak proizvodnje u tvornici koja je u 2004. imala 50 milijuna kuna čiste dobiti. Najavio je da je neslužbeno dogovoren sastanak s Državnim odvjetništvom za srijedu. Slavica Lovrić, povjerenica Novog sindikata, nadovezala se da čekaju očitanje Ministarstva financija, da im izdaju markice te da krenu napokon s proizvodnjom. »Ako je TDR vlasnik Tornice duhana Zagreb, zašto onda iznajmljuje ove prostore i skladište u Resniku«, rekla je Slavica Lovrić. </p>
<p>Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata, rekao je da Hrvatskoj nedostaje veći osjećaj društvene osjetljivosti te da bi mnogo više građana i političara trebalo iskazati podršku radnicima tvornice. »Očekujem da će pravna država napokon profunkcionirati«, napomenuo je Sever. </p>
<p>Upozorenje TDR-a </p>
<p>ROVINJ – Tvornica duhana Rovinj (TDR) objavila je u ponedjeljak priopćenje u kojem ističe da više nije u mogućnosti nadzirati zagrebački pogon te upozorava na štetu koju bi prosvjed mogao donijeti. TDR smatra da bi pokretanje proizvodnje, koje najavljuju prosvjednici, bilo nelegalno, a upozorava i na mogućnost protupravnog iznošenja i distribucije znatne količine cigareta (3.440.000 komada) s poreznim markicama koje su ostale u zagrebačkom pogonu. U pitanju su i vrlo velike izravne i neizravne štete u poslovanju zbog nemogućnosti preseljenja dijela opreme i strojeva na novu lokaciju, te povjerljivi poslovni podatci. [R. D. / Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Bozanić: Širimo prostore dobra i blagoslova</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »Neka svima nama ovaj Uskrs bude poticaj da budemo bliži Gospodinu te da tako širimo prostore dobra i blagoslova u našim obiteljima i cijeloj našoj domovini Hrvatskoj«, poručio je zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić slaveći na Uskrs misu u zagrebačkoj katedrali. »U našim traženjima i sumnjama, koje su prečesto posljedica raznih životnih lomova i nesreća, razočaranja i boli, imajmo stalno na pameti tu ljubav koja je posvjedočena patnjom i mučeništvom križa«, istaknuo je kardinal, dodavši da ljudska pravednost često vodi u osudu i smrt, dok Božja pravednost »oprašta i obnavlja«. </p>
<p>»U tome se krije tajna poštivanja svakog ljudskog života, od njegova začeća do naravne smrti, što Crkva - majka i učiteljica - neumorno zagovara kao stup civilizacije«, napomenuo je Bozanić. Govoreći o poslanju i karakteru kršćana, Bozanić je vjernicima poručio da biti kršćanin znači »biti vjeran i radostan sljedbenik, odlučan i oduševljen ostvaritelj 'evanđeoskog programa', ponajprije na sebi kako bi ga kasnije mogao ponuditi braći i sestrama za izgradnju 'novoga svijeta' u kojemu će kraljevati život a ne mržnja i smrt, zajedništvo a ne sukobi, otvorenost a ne sebeljublje«. </p>
<p>Poželjevši svim vjernicima nadu i radost Uskrsa, Bozanić je osobitu blizinu izrazio »braći i sestrama koji su u bolnicama, staračkim domovima, zatvorima, na brodovima, daleko od svojih obitelji« te onima koji zbog raznih životnih nevolja osjećaju tugu i osamljenost, odbačenost i neizvjesnost.</p>
<p>Od državnih dužnosnika misi je nazočio predsjednik Hrvatskoga sabora Vladimir Šeks. [G. P.]</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Osniva se nova središnjica GLAS HR</p>
<p>Sedma sindikalna središnjica registrirat će se do 1. svibnja i okupljat će oko 100.000 članova</p>
<p>Na sindikalnoj sceni uskoro će osvanuti nova, sedma sindikalna središnjica, već nazvana GLAS HR</p>
<p> - Glavna sindikalna središnjica hrvatskih radnika. Bivša predsjednica SSSH Vesna Dejanović i čelnik URSH-a Boris Kunst proteklih tjedana marljivo pregovaraju s nizom sindikata o utemeljenju nove središnjice, koja bi okupljala oko 100.000 članova. GLAS HR registrirat će se kao nova središnjica do 1. svibnja, a osnivački kongres trebao bi biti u lipnju ili najkasnije u roku šest mjeseci.</p>
<p>Inicijator osnivanja nove središnjice je Vesna Dejanović, koja je, nakon razlaza s financijski moćnim granskim sindikatima zbog načina rukovođenja SSSH-om, u siječnju dala ostavku na funkciju predsjednice tog sindikata. S njezinom ostavkom raspala se i ideja o udruživanju četiriju središnjica, s obzirom na to da su HUS, Sindikat usluga UNI-CRO i Matica sindikata javnih službi odustali od udruživanja sa SSSH-om.</p>
<p>Novu središnjicu trebali su, prema prvim dogovorima, osnovati URSH, UNI-CRO i dio granskih sindikata koji će izaći iz SSSH. No, prošlog je tjedna UNI-CRO odustao. »Nema smisla osnivati sedmu središnjicu, nego sindikalnu scenu zgusnuti spajanjem središnjica. Ali tako da se prvo udruže podružnice u poduzećima i sindikati grana, jer su tu i najveći problemi«, kaže predsjednik UNI-CRO-a Stjepan Kolarić.</p>
<p>»Osnivanje GLAS-a samo je novo miješanje karata. UNI-CRO ne želi graditi novu središnjicu na temelju rušenja drugih sindikata, a ne želimo se ni politički angažirati kroz eventualno formiranje političke stranke, o čemu se također razmišlja«, tvrdi Kolarić. Sindikalni kuloari pak tvrde da je Kolarić skloniji paktiranju sa SSSH, kao i HUS, odnedavno s novim vodstvom. </p>
<p>Josip Pupić, dopredsjednik UNI-CRO-a i predsjednik Hrvatskog sindikata telekomunikacija, opovrgava Kolarića da je Sindikat donio ikakvu odluku o nepristupanju novog središnjici, jer to mogu jedino sindikati udruženi u UNI-CRO. Četiri sindikata iz te središnjice - Hrvatski sindikat telekomunikacija, Hrvatski sindikat pošta, Sindikat radnika EUREST i Sindikat zaštitara Hrvatske donijeli su odluke o utemeljenju, odnosno pristupanju novog središnjici. </p>
<p>Ta četiri sindikata okupljaju oko 11.000 članova, od 20.000 koliko ih ima UNI-CRO. »Nećemo još donositi odluku o izlasku iz UNI-CRO-a kako bi se sačuvala mjesta u Gospodarsko-socijalnom vijeću. U rujnu ćemo tražiti novo prebrojavanje članstva središnjica kako bi se utvrdila reprezentativnost i broj predstavnika u GSV-u«, kaže Pupić. Po novom prebrojavanju i GLAS bi imao svoje predstavnike u GSV-u, a više nego prepolovljen UNI-CRO mogao bi se ugasiti. »Nije nam cilj osnivanje sedme središnjice, nego objedinjavanje žalosne sindikalne scene. Upravo vodimo razgovore sa Sindikatom policije Hrvatske i Maticom sindikata javnih službu o udruživanju u GLAS, a apelirat ćemo i na sindikate koji nisu ni u jednom središnjici da nam se priključe«, najavljuje Vesna Dejanović, čiji je Sindikat ugostiteljstva već donio odluku o pokretanju postupka istupanja iz SSSH-a. </p>
<p>Nakon registracije, GLAS bi se okrupnjavao, a tek nakon novog prebrojavanja članstva, što je važno i za podjelu sindikalne imovine, udružene središnjice bi se ugasile.</p>
<p>Dejanović opovrgava i priče o osnivanju političke stranke, koja bi se, navodno, »ispilila« iz GLAS-a. </p>
<p>Ljubinka Marković</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Ovaj tjedan imovinske kartice na Internetu</p>
<p>Građani će moći provjeriti imovinsko stanje 1147 dužnosnika, među kojima su zastupnici, ministri i njihovi pomoćnici, državni tajnici, župani, gradonačelnici, općinski načelnici, te rektori i prorektori sveučilišta... </p>
<p>Imovinske kartice hrvatskih dužnosnika ovaj bi tjedan napokon trebale biti objavljene na Internetu, potvrdio je Vjesniku predsjednik Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa Josip Leko. </p>
<p>Time će napokon biti završeni dugogodišnji napori da se svim građanima omogući uvid u imovinsko stanje 1147 dužnosnika, među kojima su saborski zastupnici, ministri i njihovi pomoćnici, državni tajnici, župani, gradonačelnici, općinski načelnici te rektori i prorektori sveučilišta. Nakon što su prikupljene sve imovinske kartice, Povjerenstvo je još lani u prosincu donijelo odluku da ih se objavi na Internetu, no to se nije dogodilo zbog tehničkih razloga.</p>
<p>Zbog opterećenosti saborskog servera odlučeno je da imovinske kartice budu objavljene na posebnoj internetskoj stranici preko vlastitog servera koji je nedavno nabavljen. Idućih dana od CARNet-a se očekuje dobivanje domene za internetsku stranicu Povjerenstva, nakon čega bi se obavile sve preostale radnje potrebne za njeno otvaranje. </p>
<p>Prema Lekinim riječima, nabavljanje servera i domene stajalo je oko 30.000 kuna. »Nakon što je riješen problem objavljivanja imovinskih kartica na Internetu, uskoro će početi konsolidacija saborske mrežne i serverske infrastrukture«, kazao nam je pomoćnik tajnika Hrvatskog sabora Davor Orlović.</p>
<p>Zbog slabosti i preopterećenosti saborskog servera često se događaju problemi u internetskoj komunikaciji unutar saborskih ureda ili u komunikaciji Sabora s drugim institucijama. </p>
<p>Saborski e-mailovi tako često na odredište dolaze sa zakašnjenjem ili ne stignu uopće, a znaju biti i zaraženi virusima pa završavaju u »spamu«, zbog čega saborska stranica dospijeva na »crne liste«. Kako se to više ne bi događalo, Sabor bi trebao dobiti sustav Active director kao što ga imaju gotovo sve tvrtke. Active director omogućuje veću sigurnost mreže, a u sklopu njega bio bi i Exchange sustav koji bi saborsku mrežu štitio od virusa.</p>
<p>Marijan Lipovac</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Fuček: Matica će biti servis i spona</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Nova ravnateljica Hrvatske matice iseljenika Katarina Fuček istaknula je u ponedjeljak da Matica treba biti spona s iseljeništvom i servis njihovim potrebama.</p>
<p>Biti na usluzi iseljeništvu i dati im prave informacije te potpomagati njihove kulturne projekte te što više uključivati i druge institucije u programe iseljeništva, zadaća je Matice, navela je Fuček govoreći o planovima budućega rada.</p>
<p>Navela je da se iseljenici raspituju za ulaganja u domovinu, pogotovo mali poduzetnici koji žele pokrenuti obrtničke i male projekte obiteljskog tipa. Matica će pronaći mogućnost da im pruži odgovarajuću informaciju, da ih uputi na pojedine institucije (Vlada, ministarstva, HGK) koje imaju mehanizme potpore. Za to je vrlo bitno, naglasila je, objedinjavanje informacija kako bi iseljenicima bile dostupne i kako bi se oni što lakše »uklopili« u hrvatski sustav. </p>
<p>Časopis Matica ide na 3500 adresa</p>
<p> »Potrebno je na snažnijim osnovama osigurati taj 'servis iseljeništvu', jer je nama u domovini lakše iskoordinirati informacije koje im trebaju«, rekla je Fuček, dodajući da se razmišlja i o otvaranju odjela kako bi se na jednom mjestu skupljale potrebne informacije.</p>
<p>U tome će se služiti svim raspoloživim mogućnostima - publikacije, Internet. Navela je da internetsku stranicu Matice mjesečno posjeti 800.000 posjetitelja, a da časopis Matica ide na 3500 adresa u inozemstvu. </p>
<p>Plan je da se časopis i marketinški otvori i da hrvatski gospodarstvenici predstave svoje proizvode i uspostave poslovne kontakte.</p>
<p>Kao jedan od problema navela je birokraciju koja, zaključila je, muči iseljenike koji nisu na to naviknuti jer žive u uređenim društvima. </p>
<p>Govoreći o planovima, Fuček je navela tri važna projekta - otvaranje Muzeja hrvatskog iseljeništva te izdavanje iseljeničkog leksikona i antologije književnog stvaralaštva u iseljeništvu. Matica će nastaviti i s tradicionalnim projektima - Škole jezika, Škole folklora te Radionicama i školama amaterskog stvaralaštva. </p>
<p>Od ovogodišnjih projekata Hrvatske matice iseljenika izdvojila je susret klapa iz iseljeništva koji će u lipnju početi u Zagrebu, a nastavit će se turnejom po Jadranu.</p>
<p> Hrvatska matica iseljenika 55 godina priređuje kulturne, prosvjetne, športske, nakladničke i informativne programe namijenjene hrvatskom iseljeništvu. [Hina]</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2006], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20060418].
|
