NA [2006], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20061117].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 137265 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>17.11.2006</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Što dulje radiš, veća mirovina</p>
<p>U većini slučajeva isplati se raditi dulje i ostvariti dulji staž, pogotovo onim osiguranicima koji su tijekom cijelog staža imali plaću veću od državnog prosjeka</p>
<p>Kako visina mirovine u prijelaznom razdoblju primjene Zakona o mirovinskom osiguranju, koji se primjenjuje od siječnja 1999., ovisi o nizu parametara, gotovo je nemoguće dati općenitu preporuku o tome koja je odluka za osiguranika povoljnija. Tako bi svatko samostalno trebao procijeniti isplati li mu se raditi do punih uvjeta za starosnu mirovinu i napuniti 40 ili 45 godina staža, iskoristiti prijelazno razdoblje i otići u mirovinu ranije ili nastojati da se ispune samo uvjeti za prijevremenu starosnu mirovinu i tako »doskočiti«, u javnosti često spominjanom, pravilu po kojem »što dulje radiš, to manja mirovina«.</p>
<p>Prema odgovoru koji smo dobili iz Odjela za informiranje Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, načelno se, ipak, može reći da se u većini slučajeva isplati raditi dulje i ostvariti dulji staž, pogotovo onima koji su tijekom staža imali plaću veću od državnog prosjeka. No, ima osiguranika koji s duljim radom mogu biti na gubitku. Naime, širenje obračunskog razdoblja koje se uzima u obzir kod izračuna mirovine (s nekadašnjih 15 najpovoljnijih godina na 31 godinu u kontinuitetu, koliko se uzima u obzir tijekom 2006., odnosno na 40 i više godina staža, koliko će se uzimati u obzir nakon 2009.), može se nepovoljno odraziti na visinu mirovine kod onih osiguranika koji su na početku ili na kraju radnoga vijeka imali plaće znatno manje od državnoga prosjeka.</p>
<p>U većini slučajeva dulji rad bi se mogao isplatiti, kažu u HZMO-u, (pa bi se osiguranicima moglo preporučiti da u mirovinu ipak idu tijekom iduće, a ne krajem ove godine), no u nekim slučajevima nije tako. Naime, razdoblja loših plaća kod nekih bi osiguranika mogla dovesti do umanjenja ukupne mirovine, što ovisi o tome kako dugo su primali ispodprosječnu plaću. Naime, osiguranici čija je plaća tijekom cijelog radnog vijeka bila do 90 posto manja od državnog prosjeka ostvarit će pravo na najnižu zajamčenu mirovinu.</p>
<p>Pokazali smo to u tablici u kojoj su prikazani iznosi starosnih mirovina na temelju aktualne vrijednosti mirovina od 1. srpnja 2006. (dakle, visina mirovine s obzirom na ostvareni staž, ovisno o visini plaće i godinama staža koje je osiguranik ostvario), a koju su za nas izradili stručnjaci HZMO-a. Posebno su označeni iznosi stvarno zarađenih mirovina, umjesto kojih će osiguraniku biti isplaćena najniža zajamčena mirovina s obzirom na godine staža. Gotovo u pravilu je riječ o svim osiguranicima čije su plaće tijekom radnog vijeka bile manje od 90 posto od prosječne plaće u državi.</p>
<p>Kad je pak riječ o osiguranicima koji su tijekom ove godine stekli uvjete za prijevremenu mirovinu, u većini slučajeva moglo bi biti povoljnije da zahtjev za mirovinu podnesu do kraja ove, a ne početkom sljedeće godine, kažu u HZMO-u. No, ako nastave raditi do kraja iduće godine, zbog duljeg staža i manjeg umanjenja mirovine to bi za njih moglo biti povoljnije nego da u mirovinu odu tijekom 2006. </p>
<p>Kako će većinu onih koji bi uskoro trebali donijeti odluku o odlasku u mirovinu od ovakvih priča vjerojatno zaboljeti glava, treba istaknuti kako.</p>
<p>U slučaju dvojbi najbolje je zatražiti pomoć stručnjaka jer je u svim područnim uredima HZMO-a dostupna je usluga informativnog izračuna mirovine, po cijeni od 150 kuna. </p>
<p>Povećava se dobna granica</p>
<p>Prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, u starosnu mirovinu se ide sa 65 (muškarci), odnosno 60 godina (žene) i najmanje 15 godina staža. U prijevremenu starosnu mirovinu muškarci mogu s 60, a žene s 55 godina, uz najmanje 35, odnosno 30 godina staža. </p>
<p> No, od 1999. do 2009. primjenjuju se i prijelazni uvjeti za umirovljenje, pa se dobna granica za mirovinu postupno povećava, a uvjet staža smanjuje (nakon što mu je početkom prijelaznog razdoblja dodano pet godina). Tako muškarci u 2006. u starosnu mirovinu mogu sa 64 godine i najmanje 16 godina staža te - iznimno - ako su ove godine napunili 40 godina staža, s 59 godina. Uvjete za prijevremenu mirovinu, pak, muškarci ove godine stječu s najmanje 35 godina staža, pod uvjetom da su napunili 59 godina. Žene u starosnu mirovinu u 2006. mogu ako su napunile 59 godina i najmanje 16 godina staža. Iznimno, starosnu će mirovinu ostvariti i s 54 godine, ali samo ako ove godine napune 35 godina staža. U prijevremenu mirovinu, pak, žene ove godine mogu ako su odradile punih 30 godina i ako do 31. prosinca napune 54 godine. Prijevremena se mirovina umanjuje, i to za 0,34 posto za svaki mjesec koji osiguraniku nedostaje do godina starosti potrebnih za starosnu mirovinu. Za pet godina manje, umanjenje iznosi 20,4 posto.</p>
<p>Marijana Matković</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Povećanje »novih« mirovina nakon studenog 2007.</p>
<p>HZMO-u je za preračunavanje svih mirovina stečenih nakon 1. siječnja 1999. potrebno najmanje deset mjeseci</p>
<p>Povećanje mirovina »novih« umirovljenika, koji su to pravo ostvarili na temelju Zakona o mirovinskom osiguranju iz siječnja 1999., moguće je tek od 1. studenog 2007. Najmanje deset mjeseci, naime, HZMO-u treba za to da sve mirovine stečene od 1. siječnja 1999. preračuna na temelju plaća iz deset najpovoljnijih godina za osiguranika kako bi se utvrdila visina mirovine koju bi oni ostvarili da su umirovljeni po prijašnjim propisima.</p>
<p>Procijenila je to stručna služba Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje u prijedlogu rješenja problema novih umirovljenika. HZMO je taj dokument nedavno poslao članovima Radne skupine koju je Vlada osnovala da bi se pripremila rješenja za smanjivanje razlika između »starih« i »novih« umirovljenika. U prijedlogu se ističe da do tada treba utvrditi i točan postotak povećanja tih mirovina, što će - jer HZMO nije ponudio nikakve brojke - utvrđivati Vlada, s obzirom na iznos koji bude raspoloživ za tu namjenu.</p>
<p>Prema prijedlogu HZMO-a, svim umirovljenicima pritom obračunao bi se jednak postotak povećanja s namjerom da se umanje razlike između »starih« i »novih« umirovljenika, s tim da bi se kod korisnika najnižih mirovina primijenilo i pravilo »prebijanja«. Oni, naime, već sada primaju veći iznos mirovine od one koju su sami zaradili, pa bi im se isplatilo samo povećanje koje prelazi iznos najniže mirovine. Računica pritom pokazuje da bi učinci povećanja u prosjeku bili veći za korisnike kojima je mirovina određena na temelju duljeg vremenskog razdoblja, odnosno za one kojima je mirovina utvrđena na temelju plaća iz najpovoljnijih 13, 16, 19, pa sve do današnjih 31, odnosno 40 i više godina, koliko će se uskoro uzimati u obzir.</p>
<p>U Hrvatskoj stranci umirovljenika, čiji su stručnjaci i sami pripremili jedan model rješenja, rješenje koje predlaže Mirovinski zavod zasad nisu htjeli komentirati. Kažu tek da su otvoreni za razgovor u kojem će se konstruktivno doći do rješenja koje je povoljno za umirovljenike. </p>
<p>Marijana Matković</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Proračun je razvojan, ali i socijalno osjetljiv</p>
<p>Iako ove godine mediji proračun ne ocjenjuju kao »socijalan«, čini se da je ipak riječ o prijedlogu koji »ide niz dlaku« i sindikatima i ugroženim skupinama</p>
<p>Prema Vladinoj najavi, proračun za 2007., najveći dosad, i za čak 8,8 milijardi veći od proračuna za 2006., neće zadirati u socijalna prava. Iako se ove godine proračun u medijima nije okarakterizirao kao »socijalni«, čini se da je riječ upravo o proračunu koji prilično »ide niz dlaku« socijalno ugroženim skupinama i sindikatima.</p>
<p>Socijalne naknade Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje u 2007. trebale bi iznositi 15,6 milijardi kuna, što je 3,6 milijardi više.</p>
<p>Proračunska stavka za Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi za 2007. je u odnosu na ovu godinu povećana za 9,4 posto. Nadležni ministar Neven Ljubičić kazao je da je u proračun ušlo više od 90 milijuna kuna više nego u 2006., te da je za kapitalne investicije u tom sustavu tijekom 2007. osigurano 65,7 milijuna kuna. Taj bi se novac, u prvom redu, trebao uložiti u adaptaciju domova, a ostatak od 2,8 milijardi iskoristiti za naknade, štićenike domova i plaće zaposlenih u »sustavu«.</p>
<p>U smislu brige za socijalno osjetljive skupine stanovnika i poticanje demografske obnove države, u proračun su prvi put uključene neke stavke mjera populacijske politike kojima se potiče osnivanje obitelji s djecom.</p>
<p>Za dječje doplatke u 2007. planira se utrošiti 1,7 milijarde kuna, što je 325 milijuna kuna više nego u 2006. Sredstva za rodiljne naknade narast će za 165 milijuna kuna, odnosno u 2007. će se za njih utrošiti 1,6 milijardi, a na 2238 kuna povisit će se i jednokratan iznos namijenjen opremi novorođenčadi, koja je u ovoj godini iznosila 1360 kuna. Do tog će povećanja doći prvi put nakon punih 12 godina.</p>
<p>Nova proračunska stavka su besplatni udžbenici, za što je osigurano 240 milijuna kuna, dok će se za provedbu mjera obiteljske i populacijske politike utrošiti 559 milijuna kuna više nego u ovoj godini, čime će ta sredstva porasti na gotovo 4,6 milijardi kuna.</p>
<p>Više je novca predviđeno i za aktivnu politiku zapošljavanja, brigu za osobe s posebnim potrebama, zaštitu obitelji, djece i mladeži, a 597,8 milijuna kuna više nego u 2006. osigurano je za brigu o braniteljima. Nacionalne manjine raspolagat će s desetak milijuna kuna više nego u ovoj godini, dok je za mirovine branitelja namijenjeno 3,8 milijardi kuna, odnosno 434 milijuna više nego u 2006.</p>
<p>Za mirovine će u idućoj godini biti isplaćeno ukupno 30 milijardi kuna, a novim umirovljenicima Vlada je poručila da će se i za njih u 2007. naći rješenje, koje neće ići na teret proračuna.</p>
<p>Branka Valentić</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Veća zaštita azilanata, pravo na rad i obrazovanje</p>
<p>Članovi uže obitelji azilanta, ako dođu u Hrvatsku, imat će ista prava kao i on. Onima koji su ovdje dulje od godinu dana dalo bi se pravo na rad i školovanje </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - U nastojanjima da Zakon o azilu uskladi s najnovijim zakonodavstvom i postignućima Europske unije na području azila, Ministarstvo unutarnjih poslova izradilo je Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o azilu, koji je u skladu s Nacionalnim programom pridruživanja Hrvatske EU, ovih dana upućen u zakonodavnu proceduru. Budući da je riječ o većem broju izmjena koji predviđa novi zakon, a tijekom dosadašnje je primjene postojećeg zakona, koji je na snagu stupio 1. srpnja 2004. godine, uočen niz manjkavosti, MUP predlaže da se novi zakon u potpunosti usvoji. </p>
<p>Njime bi se jasnijom formulacijom odredaba te unošenjem novih instituta poboljšala procedura azila te onemogućila zloporaba postupka. Zakon bi trebao stupiti na snagu 1. srpnja 2007.</p>
<p>Od noviteta koje predviđa novi zakon svakako valja istaknuti uvođenje supsidijarnog oblika zaštite za tražitelje azila. Pojednostavljeno, prema Ženevskim konvencijama azil se izbjeglici može dati zbog proganjanja u matičnoj zemlji zbog rase, vjere, nacionalnosti, političkog mišljenja ili pripadnosti određenoj društvenoj skupini. Međutim, supsidijarni oblik zaštite predviđa pružanje azila osobama koje ne ispunjavaju uvjete za dobivanje azila, ali im u matičnoj zemlji prijeti smrtna kazna, mučenje, nehumano ili degradirajuće postupanje i kažnjavanje te opasnost od nasilja i ratnog sukoba. </p>
<p>Nadalje, novim bi se zakonom tražiteljima azila koji u Hrvatskoj borave dulje od godinu dana dalo pravo na rad, a proširilo bi se i pravo na školovanje. Naime, dosadašnji zakon tražiteljima azila omogućuje osnovnoškolsko obrazovanje, dok bi se novim omogućilo i srednjoškolsko.</p>
<p>Novi Zakon bi uveo i pojam sigurne zemlje podrijetla, koji regulira vraćanje izbjeglice u zemlju u kojoj je boravila prije dolaska u Hrvatsku, a u kojoj se poštuju ženevska konvencija i Protokola o statusu izbjeglica, te osobi u toj zemlji ne prijeti opasnost kao u matičnoj zemlji. Također, ako tražitelju azila zahtjev bude odobren članovi njegove uže obitelji koji dođu u Hrvatsku imat će ista prava. </p>
<p>Budući da se zahtjev predaje MUP-u koji utvrđuje osnovanost i vjerodostojnost iskaza i samog zahtjeva, Ministarstvo donosi odluku. Ako je ona negativna, tražitelj azila predaje tužbu Upravnom sudu, za što ima besplatnu pravnu pomoć. </p>
<p>Zakonom će se uvesti prekršajne sankcije za tražitelje azila koji zlorabe odredbe o ograničenju slobode kretanja ili učestalo krše odredbe kućnog reda prihvatilišta. , a propisat će se i postupanje s tražiteljima azila u tranzitnim područjima zračnih i pomorskih luka. </p>
<p>Mladen Bokulić</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Preventiva - jedino efikasno sredstvo protiv 'dialera'</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Svi su ljudi jednaki pred zakonom, ali zakon nije jednak prema svim ljudima. Tim riječima stručnjaci za računalnu sigurnost opisali su propali pokušaj nagodbe Vijeća korisnika T-HT-a i Hrvatskog telekoma (T-HT) radi mirnog rješavanja spora koji se odnosi na zaduženja uglavnom uzrokovane dialerima koji iznose 1,3 milijuna kuna. </p>
<p>»Iako ne opravdavam, potpuno razumijem potez T-HT-a, jer zašto bi platili nešto na što ih zakon ne obvezuje«, rekao je Vjesniku stručnjak za računalnu sigurnost Tomo Sombolac iz tvrtke Qubis. </p>
<p>Kako onda zaustaviti »nabijače impulsa«? Najjednostavnije je s »dial-up« pristupa prijeći na DSL. Ipak jeftinija a efikasna metoda je da svaki put kad koristite »dial-up« pristup Internetu provjerite koji broj se zapravo zove, objašnjava Sombolac. Također, obvezna je instalacija antivirusnih programa koji detektiraju dialere, te malo više paziti gdje se surfa odnosno zaobilaziti pornografske stranice. I T-HT korisnicima nudi besplatan antidailer program koji zasad koristi 200.000 osoba. Otkad su uveli mjere zaštite, broj korisnika žrtava dialera je u opadanju, kažu u T-HT-u. I sami građani trebali bi biti oprezniji i paziti što instaliraju na svoje računalo jer ni jedan dialerski program na računalo se neće instalirati samostalno. Prije instaliranja korisniku će biti ponuđen virtualni ugovor kojim ga se upoznaje da će mu program krasti impulse, špijunirati ga i slično. Sombolac objašnjava da je i u svijetu situacija s takvim ugovorima još nejasna. </p>
<p>Mislav Nekić</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Stečaj proglašen da padne vrijednost dionice?</p>
<p>Stečaj Montaže poroveden 1990. i 1991. nema nikakve veze s privatizacijom koja je počela četiri godine kasnije, kažu u tvrtki </p>
<p>SLAVONSKI BROD</p>
<p> – Potaknut pitanjem vijećnice Zvjezdane Grčević-Ćurković na »aktualcu« Županijske skupštine bodsko-posavske, o uzrocima zaustavljanja privatizacije Montaže te navodima u javnim glasilima da je upravo on zaustavlja, iz osobnih interesa, saborski zastupnik Zdravko Sočković je odgovorio da nema privatnu tvrtku kojoj je Montaža konkurent te da nije osobno zainteresiran za kupovinu dionica te tvrtke. </p>
<p>»Istina je da menadžment Montaže ima 25 posto dionica, a radnici 8,5 posto, pa zašto onda menadžeri ne prodaju svoj paket dionica. Ne mogu oni prodavati 65 posto državnih dionica«, poručio je Sočković. </p>
<p>Dodao je da je menadžmentu bolje da dionice proda prije revizije poslovanja i revizije privatizacije, a koju traže i bivši uposlenici tvrtke koji su dobili otkaz zbog stečaja tvrtke te su prevareni budući da nisu imali priliku kupiti dionice Montaže. </p>
<p>Sočković navodi i da su menadžeri stečaj proglasili upravo da bi mogli skinuti cijenu dionice. »Radnici su kupili dionice kada je počela privatizacija tvrtke i kada je cijena dionice bila 100 njemačkih maraka, te po toj cijeni i dan danas otplaćuju svoje dionice. Menadžeri su proglasili stečaj, skinuli cijenu dionica, te ih kupili po 16,6 posto. No, ni to nisu platili, jer su na temelju opcijskog ugovora koji je s njima sklopio tadašnji direktor 'Đure Đakovića' Antun Milović, i tih 16,6 posto plaćali iz dobiti tvrtke«, ističe. </p>
<p>»Ti su ugovori Đuro Đaković Holding stajali 17,6 milijuna kuna, budući da je netko morao platiti razliku«, kazao je Sočković. Ustvrdio je da ni taj ugovor nije ispunjen, jer je od pet godina samo tri godine zabilježeno pozitivno poslovanje. Zastupnik je poručio da će revizijom privatizacije dokazati da je osam menadžera nepravomoćno steklo 25 posto udjela u Montaži. »Iako su dvije godine poslovali negativno, i nadalje su dionice kupovali po povlaštenim uvjetima. Na taj su način nelegalno zaradili 25 milijun kuna, a na štetu Đuro Đaković Holdinga«, kaže Sočković. </p>
<p> Direktor Đuro Đaković Montaže Darko Katić, u ime menadžmenta je demantirao Sočkovićeve navode, kazavši da je stečaj u Montaži proveden 1990. i 1991. te da nema nikakve veze s daljnjom privatizacijom, posebno ne s utvrđivanjem prodajnih cijena dionica. </p>
<p>»Nakon što je 1999. potpisan ugovor o prodaji prava za kupnju dionica, Montaža je sve godine, osim 2002. poslovala pozitivno, a prema zaključnom računu, dobit je dioničarima raspoređivana 1999. i 2000., a zadržana 2001., 2003. i 2004.«, kaže Katić. Dodao je da se s obzirom na malen udio menadžmenta u vlasničkoj strukturi ne može reći da su dionice plaćane iz dobiti, već iz vlastitih izvora. »U skladu sa Zakonom o privatizaciji, bivši i sadašnji zaposlenici su sklapali ugovore o kupnji dionica s Holdingom koje su mogli prenijeti na Montažu, odnosno drugo društvo«, navodi Katić. Što se tiče bivših uposlenika Montaže koji tvrde da su oštećeni, on ističe da stečaj 1990.-1991. nema veze s privatizacijom koja je počela četiri godine kasnije i to na razini Holdinga. </p>
<p>Anita Benić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="7">
<p>Fleksibilni </p>
<p>LJUBINKA MARKOVIĆ</p>
<p>U proteklih 11 godina, otkada je Zakonom o radu ukinuta sigurnost radnog mjesta do mirovine te uvedeni poslovno uvjetovani otkazi, na hrvatskom tržištu rada dogodile su se značajne promjene. Sve veći broj radnika zapošljava se na određeno, na privremenim poslovima i s kraćim radnim vremenom. Fleksibilne ugovore, koji znače da radnik nema stalni posao, u državi već ima oko 320.000 radnika, odnosno oko 20 posto zaposlenih. Fleksibilni radnici san su svakog poslodavca - zapošljava ih i otpušta kada hoće i ne plaća otpremninu. Ti se radnici ne učlanjuju u sindikate i ne štrajkaju. Fleksibilni ugovori nisu u suštini loši - samo što europski radnici lako pronađu drugi posao dok naši godinama čuče na burzi. I rade na crno.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>»Čuvari« tradicije</p>
<p>DOBRILA STELLA</p>
<p>Unescov Centar za spomeničku baštinu ne samo da je potvrdio kako građevinski radovi na splitskoj rivi neće transformirati vizuru zaštićene povijesne jezgre nego je još i pohvalio gradsku vlast zbog provedbe projekta obnove popularne šetnice, ocijenivši ga u svim segmentima stručnim i visoko profesionalnim. </p>
<p>Time je i službeno završena blasmfemična hajka koju su protiv gradske vlasti poveli poznati splitski oporbenjaci, ali i nepoznati prokazivači, šaljući torbu optužujućih pisama Unescovoj središnjici. Zazivajući Unescovu intervenciju, što je istovjetno vješanju Splita na stup srama, tzv. čuvari stoljetne stvaralačke tradicije privukli su munju a da se nisu zaštitili gromobranom. Jer, niti im je Unesco dao za pravo niti su uspjeli onemogućiti provedbu 80 milijuna kuna vrijednog infrastrukturnog zahvata, čiji se dovršetak očekuje do svibnja iduće godine. Iako su se zanosili idejom da će Unesco u čelnicima vladajuće koalicije prepoznati suvremene barbare i razarače kulturne baštine, to se nije dogodilo. Kratkoročni uspjeh jednomjesečnog igrokaza, u kojem su se izmjenjivali dežurni zaštitari povijesnog naslijeđa i vodeći oporbenjaci, sada je napokon ustuknuo pred službenim očitovanjem središnjice Unesca. Ona je, pak, dajući zeleno svjetlo radovima na rivi, potvrdila da nije nasjela na smicalice onih koji su obijesnim pothvatima pokušali pred svjetskom javnošću osramotiti Split. Njihov kratkoročni uspjeh zapravo je dugoročna pobjeda gradske vlasti, koja sada može nastaviti s radovima a da joj za vratom ne pušu oni koji sebe pretvaraju u jedinu mjeru prosudbe svega i svačega.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Lesarov teror</p>
<p>MIROSLAVA ROŽANKOVIĆ</p>
<p>Da se u žaru političko-stranačke borbe gube svi kriteriji i ne biraju sredstva, pokazao je u sabornici, na dosad neviđeno šokantan način, HNS-ovac Dragutin Lesar. Šokirao je kolege zastupnike i nazočne ministre te ostavio zgroženu javnost i roditelje pričom o četrnaestogodišnjoj djevojčici koju su vinkovački policajci priveli u jednu lokalnu bolnicu na ginekološki pregled nakon navodne anonimne dojave o njezinu navodnom sudjelovanju u - nemoralnim radnjama.</p>
<p>Pokušavajući se obračunati s HDZ-om te ministra policije Ivana Kirina stjerati u kut optužbom da nije u stanju kontrolirati svoje policajce na terenu, Lesar je javnim istupom o slučaju maloljetne djevojčice ugrozio njezinu privatnost. Nakon što je eksplicitno sve izgovorio pred kamerama, sad je samo pitanje trenutka kad će se otkriti identitet djevojčice.</p>
<p>Iako je Lesar poznat kao zastupnik koji ne bira riječi za govornicom, iako je dosad bilo raznih neprimjerenih istupa i njegovih kolega, posljednjim je istupom ipak prešao svaku mjeru i začuđuje da je dosad zaradio samo osudu HDZ-a i javnosti, a ne i drugih stranačkih čelnika čiji se komentari zadržavaju u krugu saborskoga kafića. Istina, njegov je skandalozan nastup možda pao u sjenu najnovijeg obrata u slučaju Glavaša, no bilo bi primjereno da su se i druge stranke oglasile komentarom, ako ne i osudom. </p>
<p>HNS je, dakako, promptno stao u njegovu zaštitu optužujući HDZ da pokušava prikriti teror policijskog službenika nad 14-godišnjom djevojčicom, a braneći Lesara koji je taj teror »razotkrio«. Ali nijednom riječju se narodnjaci ne osvrću na teror koji će sada već ionako istraumatizirana djevojčica i njezina obitelj podnijeti kad se u njihovu malom mjestu sazna identitet djeteta.</p>
<p>Postupak policije koja je prekoračila ovlasti i izmaltretirala dijete za svaku je osudu. Odgovorni će, kad se istraga provede, biti kažnjeni. No, sankcije ne vrijede i za zastupnika Lesara čiji će istup ostati tek na moralnoj osudi javnosti, roditelja, pravobraniteljice za djecu i kolega zastupnika. </p>
<p>Nema sumnje da je Sabor mjesto za javnu raspravu i dopušteno je s govornice ukazivati na malverzacije, kriminal i pljačku, no ovo što je Lesar učinio narušavanje je intime i identiteta u politikantskom obračunu i promociji njega i njegove stranke. Ako je htio zaštititi djevojčicu i njezinu obitelj, mogao je to reći ministru Kirinu nasamo i zatražiti rezultate istrage. Umjesto toga, odlučio se za nemoralan i neprimjeren televizijski nastup ugrozivši maloljetno dijete koje je sad dvostruka žrtva - i policijskog i političkog terora.</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Veliki obrat </p>
<p>Najveća promjena u američko-britanskoj politici prema Iraku i uopće Srednjem istoku tiče se Irana i Sirije </p>
<p>MARKO BARIŠIĆ</p>
<p>Rijetki su mogli pretpostaviti da bi u američkoj politici u Iraku moglo doći do velikog obrata. Nakon pobjede demokrata na izborima za Kongres, sada se iz njihovih krugova javno upućuju pozivi Bushu da počne povlačenje američkih vojnika iz te zemlje u roku četiri do šest mjeseci. I francuska diplomacija zatražila je od Washingtona vremenski okvir za povlačenje njihovih snaga iz Iraka, sugerirajući kako trenutno povlačenje ne bi bilo dobro nego bi zemlju odvelo samo u još veći kaos. </p>
<p>Međutim, najveća promjena u američko-britanskoj politici prema Iraku i uopće Srednjem istoku tiče se Irana i Sirije. Te dvije države je američka administracija do prije nekoliko dana označavala kao zemlje koje podupiru terorizam, čime ih je svrstavala u osovinu zla. Siriji se prijetilo i zbog situacije u Libanonu te potpore koju daje tamošnjem pokretu Hesbollahu. Iran je pak zbog svog nuklearnog programa bio na rubu gospodarskih sankcija Vijeća sigurnosti, a u igri su svojedobno bile i vojne opcije. Sada, pak, SAD i Velika Britanija pozivaju Iran i Siriju da im pomognu u stabilizaciji Iraka. Dakle, Washington i London namjeravaju uz pomoć dojučerašnjih žestokih protivnika uvesti mir u Irak i tako pronaći izlaz za svoju politiku koja se dosad, kako vidimo, nije pokazala uspješnom. </p>
<p>Sirija i Iran nisu slučajno odabrani. Te dvije zemlje su ne samo susjedi Iraka, nego imaju i znatan politički utjecaj na pojedine narodnosne i vjerske skupine unutar Iraka. Iran je šijitska zemlja i već dugi niz godina održava dobre odnose s iračkim šijitima koji su trenutačno većina u toj državi. Sirija, pak, ima dobre veze s iračkim sunitima, koji su, iako manjina, u vrijeme Saddamova režima držali sve poluge vlasti u svojim rukama. Glavni problem u Iraku su odnosi između šijita i sunita te građanski rat sa stotinama mrtvih koji se između njih događa. Kurdi, koji nastanjuju sjever zemlje, ne sudjeluju u tom sukobu. Međutim, terorizam u Iraku hrani se i novom podjelom zemlje na šijitski, sunitski i kurdski dio. U početku je to trebao biti federalni Irak, međutim, s vremenom se počelo govoriti o mogućem raspadu zemlje i stvaranju tri nove države.</p>
<p>Ta varijanta pretpostavlja da bi šijitima pripao jugozapad zemlje s bogatim naftnim nalazištima, Kurdima bi u tom slučaju pripao sjever s još bogatijim Kirkukom i Mosulom, dok bi sunitima, donedavno vladajućoj eliti, ostala tek besplodna pustinja u središtu Iraka. Takav mogući rasplet zapravo bi bio uvod u dugotrajni rat. Stoga se unutar američke i britanske diplomacije ponovo ozbiljno razmatraju planovi o opstanku cjelovitog Iraka. Također se pokušava stvoriti i takva podjela vlasti koju bi prihvatile sve tri iračke grupacije. </p>
<p>Međutim, u kojem smjeru će ići taj proces, ovisit će i o odgovoru Sirije i Irana na američko-britansku ponudu. Ne komentirajući izravno takve prijedloge jer se još nisu ni pojavili u službenom obliku, iranski predsjednik Ahmadinedžad je kazao da vrijeme radi za njegovu zemlju. Također je najavio da će službeni Teheran uskoro dovršiti svoj nuklearni program kojem je cilj proizvodnja energije za civilne potrebe. No, kada su u pitanju velike sile, nikad ne treba isključiti mogućnost novog obrata.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="11">
<p>Josipović bi trebao stvoriti tim</p>
<p>Prava je šteta što Ivo Josipović nije ozbiljno pristupio pisanju »zakona o kažnjavanju ratnih profitera«</p>
<p>SLAVEN LETICA</p>
<p>nezavisni saborski zastupnik</p>
<p>Osobno me je jako obradovala vijest da moj saborski kolega i ugledni profesor Pravnog fakulteta u Zagrebu dr. Ivo Josipović priprema ustavni zakon koji je u medijima najavljen kao »zakon za kažnjavanje ratnih profitera«. </p>
<p>Dva su razloga zbog kojih me je obradovala ta vijest.</p>
<p>Prvi: 30. rujna 2006. prestao je važiti Zakon o reviziji pretvorbe i privatizacije, izglasan 8. svibnja 2001. Na trenutak se činilo da je tog dana, umirovljenjem spomenutog zakona, suštinski i simbolički umro najveći suvremeni hrvatski politički mit što ga je ondašnja koalicijska vlast počela stvarati 3. siječnja 2000.: mit da će ispraviti nepravde hadezeovske privatizacije, da će pronaći opljačkano blago i vratiti ga u zemlju i da će privatizacijske pljačkaše otkriti i primjerno kazniti. Bilo je govora i o angažiranju svjetski poznatih lovaca-tragača na oprani i skriveni novac.</p>
<p>Onog trenutka kad su najviši državni dužnosnici obavijestili javnost (13. rujna 2006.) da su postigli suglasje kako se primjena Zakona neće više produljivati, svi su hrvatski tajkuni, organizirani kriminalci, muljatori, PIF-ovci i ini novorođeni kapitalisti - pošteni ljudi i teški kriminalci - napokon mogli odahnuti. To me je suglasje trojice najviših državnih vrhovnika toliko šokiralo da sam 26. rujna 2006. uputio pismo predsjedniku Sabora zamolivši ga da se barem održi zaključna rasprava o reviziji pretvorbe i privatizacije. On je pozitivno reagirao te je istoga dana (26. rujna) od Vlade zatražio pripremu materijala na temelju koje bi se vodila rasprava. </p>
<p>Drugi je razlog moje prolazne radosti bio vezan uz okolnost što je dr. Ivo Josipović ozbiljan znanstvenik i nastavnik, pa sam povjerovao da će poslu pisanja zakona pristupiti krajnje odgovorno, ozbiljno, po zanatu. Vjerovao sam, između ostaloga, da će oformiti multidisciplinaran ekspertni tim koji će pažljivo i odgovorno, mjesecima, daleko od javne graje, pripremati taj zakon. Nažalost, to se nije dogodilo! </p>
<p>Prva sumnja u ozbiljnost Josipovićeva zakonskog projekta javila se kod mene već za vrijeme gledanja i slušanja emisije HTV-a "Otvoreno" 6. studenoga 2006. U raspravi s iskusnim odvjetnikom Marijanom Hanžekovićem postalo je jasno kako Josipović zapravo uopće teorijski ne vlada složenom materijom ratnog profiterstva, pretvorbe i privatizacije. U odnosu na argumente mudrog i lukavog odvjetnika, njegovi su argumenti bili toliko slabašni da si je Hanžeković dopustio krajnje uvredljiv zaključak: »To neće biti ni prvi, ni zadnji glupi zakon koji bi Sabor mogao usvojiti.«</p>
<p>Umjesto da izvuče pouku i ozbiljno prione poslu, Josipović je nastavio javno promicati fantomski zakon kojeg nije završio i o kojem javnost praktički ništa ne zna.</p>
<p>A razloga za ozbiljan rad kad se najavi lov na »ratne profitere«, »pljačkaše«, »tajkune«, »mafijaše« i vlasnike torbi punih dragog kamenja ima i suviše. To bi moj kolega Josipović morao itekako znati kako se ne bi ponovno dogodilo da se u narodu gladnom pravde i žednom uhićenja lopova svih vrsta ponovno rodi lažna nada. </p>
<p>Naime, prije šest godina, u vrijeme stvaranja mita o ćupu punom opljačkanog blaga, koalicijska je vlast također uvjeravala javnost u svoju odlučnost i sposobnost da taj »ćup« pronađe, a lopove privede pravdi. Tragovi naivnog političkog entuzijazma - vrijeme je pokazalo kako se radilo o nepoštenoj i za zdravlje nacije opasnoj političkoj demagogiji - pojavili su se i u svjetskoj javnosti. Najutjecajniji američki i svjetski dnevnik The New York Times objavio je tako 9. rujna 2000. opsežan članak pod naslovom »Malaksala Hrvatska nastoji pronaći milijarde izgubljene u korupciji« u kojem je najavio energične aktivnosti nove vlasti usmjerene kažnjavanju svih onih koji su bili uključeni u korupcijske aktivnosti, te pronalaženju opljačkanog novca i imovine. Ne navodeći konkretne izvore, list je precizirao da »ekonomisti procjenjuju (da je pokradeno) između dvije i šest milijardi dolara«. </p>
<p>Tvrdnje o otetom, opljačkanom i »zakopanom« (skrivenom u inozemstvu) blagu kojeg će tadašnja nova vlast pronaći i »vratiti narodu« postale su puki politički mit i demagogija: nova vlast nije imala političku volju, ni sposobnost pronaći pokriće za senzacionalne najave i obećanja dana domaćoj i inozemnoj javnosti. Upravo zbog tog bolnog iskustva iz »doba velikih (iznevjerenih) očekivanja«, profesor Ivo Josipović morao je puno ozbiljnije pristupiti pripremi novog zakonskog projekta.</p>
<p>Kad se, primjerice, Velika Britanije upustila u zakonsko reguliranje sustava konfiskacije protuzakonito stečene imovine, poseban je multidisciplinarni tim od 100-njak eksperata (koje je okupio posebni vladin Odjel za učinkovitost i inovacije) na tom projektu radio punih devet mjeseci. Rezultat njihova rada bila je studija od 130 stranica enciklopedijskog formata kojoj je proslov napisao osobno Tony Blair. Konačni rezultat tog silno ozbiljnog i odgovornog rada bio je Zakon o povratu imovine o kojem sam u više navrata govorio u Hrvatskom saboru. Naime, kao što je u spomenutom proslovu konstatirao predsjednik britanske vlade: nije dovoljno samo kazniti kriminalce i mafijaše, već im je, prije svega, potrebno oduzeti protuzakonito stečenu imovinu, kako ta imovina ne bi bila dokaz kako se zločin isplati i kako se ne bi uvećavala kroz daljnje kriminalne aktivnosti.</p>
<p>A u Velikoj Britaniji nije bilo rata, pretvorbe, privatizacije, tajnih računa i »zarobljavanja države«. Nije bilo »grijeha struktura«. Svega toga bilo je i ima u Hrvatskoj.</p>
<p>Zato je velika štete što se dr. Ivo Josipović prihvatio posla pisanja zakona »metodom« koja je svojstvena stranačkim aparačicima i politikantima: da na brzinu napiše zakon koji se brzo ne može i ne smije pisati. Jer su pisanju tog zakona morala prethoditi ozbiljno i dugotrajno multidisciplinarno istraživanje i jednako takva rasprava »britanskoga tipa«. Upravo zbog toga javno ga pozivan - kao nestranačkog zastupnika SDP-a - da zajedno stvorimo tim (sigurno bi nam se priključiti dr. Andrija Hebrang, dr. Ljubo Jurčić i dr. Tonči Tadić) koji će ozbiljno istražiti i raspraviti je li i kako je moguće konfiscirati kriminalno stečenu imovinu: u ratu i nakon njega, u doba vladavine HDZ-a i raznih koalicija. Tek nakon toga pravni bi eksperti mogli pripraviti ozbiljan Zakon o povratu (konfiskaciji) protuzakonito stečene imovine.</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Uzroci prometnih nesreća</p>
<p>U prvoj polovici prošlog stoljeća svaki tisućiti stanovnik imao je jednog konja, mulu ili magarca. Danas svaki drugi stanovnik tjera jednom nogom stotinu i više konja. </p>
<p>A kako je poznato da stotinu konja ima veću snagu od jednog, a da ih goni mladić pun hormona, mesa i dobrog vina, konji jure u kas. Umjesto da je sretan što do Rijeke može doći za dva sata ili do Splita za četiri (pod uvjetom da vozi propisanom brzinom), on radije, žrtvujući svoj i tuđe živote, želi tamo doći za pola tog vremena. Prema tomu, dobar pastuh sa stotinu mehaničkih konja ne koristi dobre ceste za svoju i tuđu sigurnost, već za - utrke. </p>
<p>Grozno je svakodnevno gledati na TV stravične slike tih pogibija i stalno kriviti policiju da ništa ne radi. Nema tu druge pomoći nego mladim vozačima blokirati brzinu motora na maksimalnih osamdeset kilometara na sat! Jer, zakoni se ne poštuju, pije se, drogira, voze prebiti od umora ili se u vožnji ljube. Budući da oni svojim postupcima ubijaju nevine ljude i djecu, a toliko kontrolora ne može svugdje biti, blokirajmo im barem mehaničke konje. Stalno kriviti izvrsne ceste i policiju, odvlačenje je pozornosti od biti zbivanja. </p>
<p>DUŠKO MILIČIĆ,doktor znanosti, sveučilišni profesor u mirovini, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Povučena jedna lutka </p>
<p>Iz članka »Oprezno pri kupnji igračaka«, objavljenog u Vjesniku od 13. studenoga, u kojemu se govori da je lutkica povučena s tržišta »zbog ljuštenja boje s njezina nakita i prekomjernog ispadanja dlaka s lutkine glave«, stječe se dojam kako su sve lutke Strawberry opasne, štetne i kao takve zdravstveno neispravne. No, uzorci lutke Jagodice Bobice uzeti su na dodatnu kontrolu prilikom koje je ustanovljeno da samo jedna vrsta lutke, od 16 cm, proizvođača Bandai, obučena u crveno odijelo, kapu i krzneni šal ne odgovara u potpunosti zdravstvenoj ispravnosti... Stoga je odmah, 26. listopada 2006., povučena iz prodaje. Sve ostale lutke drugih proizvođača zdravstveno su ispravne, te su i dalje u prodaji. Dodatna analiza, čije smo rezultate usmeno dobili 13. studenoga, upućuje da je prilikom analize boje koja se spominje u tekstu ustanovljeno da nije štetna niti opasna za djecu. </p>
<p>MIRJANA GLAVAK,Voditeljica odnosa s javnošću, Magma d.d., Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Rasprodati Rivu!</p>
<p>Budući da smo se složili da se Riva pokrije kamenom, a ne betonom, imam ideju koja bi mogla riješiti taj problem - financijski i stilski. Naime, Splićanima treba dati mogućnost da kupe komad Rive po simboličnoj cijeni od 50 do 100 kn. Ploče bi mogle biti dimenzija 30x30 ili 40x40 cm, tako da bi njihov broj bio dovoljan za zatvaranje financijske konstrukcije. Dakle, ploče kojima bi se Riva popločala prodale bi se građanima, a na svaku kupljenu ugraviralo bi se ime po želji (ime i prezime, ime tvrtke ili ime drage osobe). Vjerujem da bi odaziv bio vrlo velik, te da bi se smanjili troškovi uređenja Rive (novac je potrebniji za obnovu bolnice, mnogih škola i dječjih vrtića). Ova ideja nije zakasnila, dopustite građanima da odluče! Kupite komad Rive!</p>
<p>VEDRAN F.M., SPLIT</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="15">
<p>»Radimo što hoćemo i nitko nam ništa ne može!«</p>
<p>Grad treba vlastitu optičku mrežu i konačno napraviti reda pod zemljom, a potom odlučivati o koncesiji</p>
<p>Stanari ulice Svetog Mateja u Dugavama tjednima ne spavaju mirno. Buka bušilica i drugih alata, kojima radnici DCM-a, koncesionara kabelske televizije za to područje ulaze u njihova stubišta, bez ičijeg odobrenja i mimo zakona, i uvlače svoje kabele, piše u pismu, koje je poslao Vjesniku Kristijan Fabina, stanar spomenute ulice. </p>
<p>Kristijan dodaje da je njegov otac Danijel, predstavnik stanara ulaza od broja 107 do 119, od DCM-a zatražio specifikaciju i popis planiranih poslova, kao i dapredstavniku stanara pošalju zamolbu za suglasnost s radovima u prostorima koji su privatnom vlasništvu. Međutim, ništa od navedenog nije dostavljeno, a radovi su započeli. Da stvar bude teža, radnici su ulazili i u telefonske sandučiće, tvrdi Danijel Fabina, predstavnik stanara, koji najavljuju tužbu protiv DCM-a. </p>
<p>»Za pomoć smo se obratili policiji, koja je napravila zapisnik i obustavila radove, iako su oni ionako bili skoro završeni. Osim što nikoga nisu pitali smiju li uopće ulaziti u naše prostore, radnici su prema stanarima i nekulturno ponašali te na svako pitanje odgovarali: »Činimo što hoćemo i nitko nam ništa ne može«, a DCM je »obrazložio« da samo pojačava signal i poboljšava infrastruktura. </p>
<p>Zdravko Frleta, voditelj, tvrtke Digitalni grad, u vlasništvu Gradskog komunalnog gospodarstva, kaže: »Naša tvrtka je osnovana zato da se stane na kraj lokalnim monopolistima i s namjerom da Grad izgradi vlastitu optičku mrežu«. Dodaje da će se tako konačno napraviti reda pod zemljom, a Zagreb odlučivati kome će dati koncesiju. </p>
<p>»Ako građanima bilo tko ulazi u privatne prostorije, oni moraju zvati policiju jer to je isto kao da im se provali u stan«, kaže Frleta. U slučaju da se raskopavaju prometnice i parkovi, odnosno, javne gradske površine, tada treba zvati komunalne redare. </p>
<p>Zamolio je građane da budu strpljivi jer je trenutno u izradi Pravilnik o tome tko i pod kojim uvjetima smije kopati, te kaznama, koje će plaćati oni koji se tih plavila ne pridržavaju. Predsjednica Skupštine Tatjana Holjevac također nam je rekla da se protivi dosadašnjoj praksi da svatko kopa gdje i kada stigne.</p>
<p>DCM nedostupan</p>
<p>Iako smo im prije tri dana uputili e-mail s pitanjima te ih jučer tri puta pokušali kontaktirati do vodećih ljudi iz DCM d.o.o. nismo uspjeli doći. Uvijek se javljala tajnica i rekla kako je direktor na sastanku i da nazovemo kasnije. »Kako bi usluge bile dostupne što većem broju građana Hrvatske, DCM kontinuirano širi i modernizira svoju mrežu i područje djelovanja«, piše na web portalu tvrtke. Inače, DCM je najveći nacionalni koncesionar kabelske televizije u Hrvatskoj te internet service provider.</p>
<p>Mislav Nekić</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Kosor: »Vukovarske žrtve nećemo zaboraviti«</p>
<p>U znak sjećanja zapaljeno je oko 1500 svijeća</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - U četvrtak navečer u 18 sati, uzduž cijele Vukovarske, s obje strane ulice zapaljeno je oko 1500 svijeća u znak sjećanja na žrtve Vukovara. Akciju je organizirao Gradski odbor HDZ-a Grada Zagreba, čiji su se članovi, na čelu s njegovom predsjednicom i potpredsjednicom Vlade Jadrankom Kosor, okupili na platou kod piramide na križanju ulice Hrvatske bratske zajednice i Vukovarske, gdje su prigodno zapalili svijeće u obliku križa i imena Vukovar. »Ovim smo simbolično htjeli posebno podsjetiti Zagrepčane na Vukovarce, i one kojih nema, i one koji su dali živote u obrani i one koji su još uvijek na popisu zatočenih i nestalih. Na ovaj način željeli smo reći da ih nismo i nećemo nikad zaboraviti«, rekla je Kosor.</p>
<p>Za subotnji odlazak u Vukovar Gradski odbor HDZ-a organizirao je poseban vlak za 500 ljudi, koji će za Vukovar krenuti u ranim jutarnjim satima. »Vlak je dupkom pun, i moram reći kako se radi o nezapamćenom interesu naših članova za taj put«, rekla je Kosor. </p>
<p>Valja napomenuti kako će se sve svijeće ukloniti 19. studenoga, a za sljedeću godinu Kosor je najavila još veći događaj u Zagrebu povodom obilježavanja pada Vukovara. »Smatram kako se uvijek mora i može dati više. Zagreb se pokazao velikim kad je bilo najteže, zbrinjavajući prognanike i izbjeglice. Tada je pokazao golemo srce, razumijevanje i poštovanje i tako mora ostati i kada su se Vukovarci vratili kući«, zaključila je potpredsjednica Vlade. [B.T.]</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Mito i korupcija - problem države</p>
<p>U 2006. u tijeku su 3 istražna postupka protiv liječnika</p>
<p>Kategorizacija bolničkih ustanova po stručnosti, kvaliteti i tehničkoj opremljenosti te uvođenje antikorupcijskog programa, samo neke su mjere za suzbijanje mita i korupcija u društvu, rečeno je, u četvrtak, na tribini »Mito i korupcija u zdravstvu«. </p>
<p>Za korupciju u zdravstvu, istakao je pomoćnik ministra Renato Mittermayer, u svojedobnom istraživanju, od građana su liječnici u 50 posto odgovora dobili pohvale, 30 posto pokude, a samo je šest posto nezadovoljnih pacijenata. Najviše je pritužbi na nehigijenu i loše sanitarne čvorove. Od anketiranih, 41 listić je poslan na obradu USKOK-u. </p>
<p>Hrvoje Minigo, predsjednik Hrvatske liječničke komore, upozorava na to da njihova ustanova nije zadužena za krivično gonjenje ni kažnjavanje liječnika, ali može donositi disciplinske mjere, ustanovljavati povrede kodeksa medicinske etike i deontologije. Prijavom mita i korupcije bave se USKOK i drugi organi. Od 1995. Komori su prijavljena četiri takva slučaja, a u dva su oduzete licence. </p>
<p>Zamjenica ravnatelja USKOK-a Gordana Klarić kaže da od 2001. do 2003. protiv liječnika nije vođen ni jedan istražni postupak, a ove godine su u pitanju tri slučaja. Građani se pozivaju prijaviti nečasne radnje liječnika (11.980 u RH uz 50 tisuća zaposlenih u zdravstvenoj struci). Mito i korupcija su samo problem zdravstva nego države, rekla je Spomenka Avberšek, predsjednica Samostalnih sindikata zdravstva i socijalne skrbi. [S.Ra.]</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>»Za nove Vrankoviće, Goluže i Danire!«</p>
<p>OŠ Pavleka Miškine, koja obilježava 130 godina postojanja, dobila je nove vanjske koševe</p>
<p>OŠ Pavleka Miškine u četvrtak su posjetili vrhunski hrvatski sportaši</p>
<p> - Danira Nakić, Franjo Arapović, Stojko Vranković, Slavko Goluža u sklopu sportsko-humanitarne akcije, koju su pokrenuli uz pomoć sponzora. </p>
<p>Akcija »1000 koševa za Hrvatsku« namijenjena je rješavanju problema nedostatka otvorenih košarkaških terena, u prvom redu za djecu i mlade, ali i starije rekreativce. »U cijeloj Hrvatske obnavljamo devastirane i neupotrebljive koševe«, kazala je Danira Nakić, jedna od inicijatorica hvalevrijedne akcije.</p>
<p>»U Zagrebu je obnovljeno 40 koševa, a u Županiji njih 26«, rekla je Danira Nakić. Franjo Arapović istakao je veliku pomoć Gradske četvrti Črnomerec, koja je za obnovu OŠ P. Miškine osigurala 360 tisuća kuna. »Osim košarkaškog, obnovljena su rukometna i odbojkaška igrališta, kao i prilazi školi«, rekao je »umirovljeni« košarkaš i saborski zastupnik Franjo Arapović.</p>
<p>Pokrovitelji akcije su Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, Hrvatski olimpijski odbor i Hrvatski košarkaški savez. »To je prilika da vratimo mladost na sportske terene i selekcioniramoi nove Vrankoviće, Goluže i Danire«, kazao je Zlatko Mateša, predsjednik Hrvatskog olimpijskog odbora. </p>
<p>OŠ Pavleka Miškine ove godine slavi 130 godina postojanja. Ministar obrazovanja Dragan Primorac je za sljedeću godinu najavio kreditiranja sportskih dvorana. </p>
<p>Akcija će trajati do prve polovice 2007., a sudionici se nadaju da to neće biti kraj, nego da će se s vremenom, tisuću koševa pretvoriti u deset tisuća. </p>
<p>Petra Kostanjšak</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Ljekovita vina i vegetarijanski kolači</p>
<p>Ujedinjene priredbe Susret prijatelja knjige i Priroda i zdravlje</p>
<p>Zdrava hrana, ljekovita vina vegetarijanski kolači i knjige o zdravlju, samo su mali dio ponude 3. po redu Sajma sajmova, Pučko otvoreno učilište Zagreb, koji traje do 18. studenog. Sudjeluje 50-ak izlagača, uglavnom obiteljskih gospodarstva, gdje se proizvode med, zimnica, domaća vina, sokovi, pekmezi i kolače. </p>
<p>Na svom gospodarstvu u Zelini, obitelj Pereglin proizvodi zdravu hranu. Na štandu Ivanke Pereglin naći ćete vegetarijanske kolače, odnosno zdrave kolače bez jaja, čokolade i margarina, od bajadere do voćnih kolača. Na njenom štandu mogu se kupiti zimnica, sirupi od šumskog voća, cvijeta ili ploda bazge, kao i jestive tikvice raznih oblika. </p>
<p>»Na sajam dolazimo već pet, šest godina«, rekla je gospođa Ivanka, zadovoljna organizacijom sajma. Zanimljiv je i štand obiteljskog gospodarstva Ivančan iz Ivanske, koji nudi medicinska vina posebnog okusa u unikatnim ručno oslikanim bocama. Vina se rade i od maline, kupine, trnine, maslačka, ruže, gloga, nevena i bazge. Tako je, primjerice glogovo vino, dobro za krvni tlak, živčane i srčane tegoba, a bazgovo smanjuje <FONT COLOR="#CC3300"><b>šećer</b></FONT> u krvi i ptiče normalan rad gušterače. No, na sajmu možete saznati informacije o ljekovitosti proizvoda obitelji Ivančan.</p>
<p>»Plantaže, na kojima uzgajamo biljke potpuno su prirodnog uzgoja«, rekla je Ljubica Ivančan, nezadovoljna jedino slabim posjetom. Istina, u prvim satima sajma nije bilo mnogo posjetitelja, ali oni koje zanima, imaju ga vremena obići još dva dana.</p>
<p>Uz prehranu i suvenire, tu su i štandovi izdavača, a kao i svake godine, pozivaju se građani da knjižnici POUZ-a doniraju knjige za Međunarodni centar mladih u Luši. Knjižnica ovih dana poklanja i besplatan upis, a održat će se i niz predavanja te radionice pripravljanja zdrave hrane, kao i izložbe i književne večeri. Ulaz na sajam je besplatan. </p>
<p>Petra Kostanjšak</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Govedarstvo u RH - za bolje sutra</p>
<p>HBOR dao 94 kredita od 172 milijuna kuna</p>
<p>Više od 300 hrvatskih uzgajivača goveda i najistaknutijih stručnjaka u toj oblasti okupilo se u Vrbovcu na trećem savjetovanju »Govedarstvo u RH - za bolje sutra«. Vrbovečki »summit« okupio je zamjetno više uzgajivača nego dva prethodna, naglasio je Franjo Poljak, ravnatelj Hrvatskog stočarskog centra, organizatora savjetovanja. </p>
<p>Nakon lanjskog skupa u Vinkovcima, na kojemu su utvrđeni glavni problemi hrvatskog agrara, posebno u proizvodnji mesa i mlijeka, programski savjet HSSC-a će ih uvrstiti u program mjera koji će se hrvatskoj javnosti predstaviti oko Božića, kazao je Poljak.</p>
<p>U ime supokrovitelja savjetovanja i Županije, pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu Josip Kraljičković podsjetio je okupljene da se nalaze u Vrbovcu, županijskom središtu stočarske proizvodnje. Zagrebačka županija za poljoprivredu izdvaja deset posto proračuna, bilježi najbrži gospodarski i demografski rast, ali i pad broja goveda, što i ne mora biti loše, drži Kraljičković.</p>
<p>»Stočarstvo je nadgradnja primarne poljoprivredne proizvodnje i to od nas traži što je moguće veću podršku da bismo osigurali konkurentnost u EU, što će biti osnovno mjerilo rada«, poručio je otvarajući vrbovečki skup govedara pomoćnik ministra poljoprivrede Srećko Selanec. On je još jednom podsjetio na državne mjere unapređenja poljoprivrede te priprema hrvatskih seljaka za nemilosrdnu utakmicu i opstanak u Europi. </p>
<p>Tako je HBOR-u predano 145 zahtjeva za kredite od 271 milijun kuna, kaže Selanec i dodaje da su od toga odobrena 94 zahtjeva od 172 milijuna kuna, a 29 novih projekata je već završeno. Osim toga, ovih je dana za sredstva iz Sapard programa od 33 milijuna eura natječe već 51 projekt.</p>
<p>Franjo Simić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="21">
<p>U dvije zadnje rudarske nesreće 81 mrtav</p>
<p>PEKING</p>
<p> - Sva 34 kineska rudara koji su ostali pod zemljom od nedjeljne nesreće u rudniku ugljena na sjeveru zemlje su mrtva objavili su u četvrtak državni mediji, prenoseći da se broj poginulih u poslijednje dvije nesreće popeo na 81. Nesreća se dogodila kada je više od četiri tone ilegalno uskladištenog eksploziva zahvatila vatra, što je izazvalo otrovne plinove u rudniku Nanshan u provinciji Shanxi. U tom se dijelu Kine proizvodi četvrtina svog kineskog ugljena. Nešto ranije, 5. studenoga, do eksplozije plinova došlo je i u rudniku Jiaojiazhai, a poginulo je svih 47 minera. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Divovski tartuf najskuplja gljiva na svijetu</p>
<p>HONG KONG</p>
<p> - Veliki bijeli talijanski tartuf najskuplja je gljiva na svijetu vrijedna 160,406 američkih dolara koliko su za nju platili hongkoški tajkun i njegova supruga. Gordon Wu i njegova supruga natjecali su se s poznavateljima gljiva iz Francuske i Italije kako bi kupili 1,5 teški Alba bijeli tartuf na međunarodnoj dražbi. Dražba je održana u Grizaneu u Italiji, a satelitski je bila prenošena u Parizu i Hong Kongu. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Greenpeace u gruškoj luci</p>
<p>DUBROVNIK</p>
<p> - Na brodu Greenpeacea »Rainbow Warrior«, usidrenom u gruškoj luci, uoči početka konferencije Međunarodne komisije za zaštitu atlantskoga tunja (ICCAT) održana je konferencija za novinare, na kojoj su aktivisti udruga zelenih upozorili na potrebu zaštite tunja i nadzor njeegova izlovljavanja. </p>
<p>Istaknuto je kako su ovogodišnja istraživanja potvrdila da se više od 12 tisuća tona tunja izlovi ilegalno. Posebno su izdvojili ilegalno izlovljavanje francuskih i talijanskih brodova. </p>
<p>Nevladine organizacije također traže zaštitu područja mrijesta i rasta tunja u Sredozemlju, produženje sezonske zabrane lova tunja, povećanje minimalne lovne veličine te redovitu i obveznu nezavisnu kontrolu tunjelovaca i farmi tunja. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Znanstvenici očitali genom neandertalca</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Znanstvenici su uspjeli očitati genetsku kartu čovjekova najbližeg srodnika Neandertalca. To je jedan od najznačajnijih znanstvenih otkrića u povijesti znanosti, objavljen u četvrtak u dva najuglednija znanstvena časopisa u svijetu Science-u i Natureu. Ovo će otkriće baciti posve novo svjetlo na samu evoluciju čovjeka. Za Hrvatsku je posebno zanimljiva činjenica da je DNK uzorak uzet iz ostataka kostiju našeg najstarijeg nalazišta Neandertalca iz Vindije, što se i spominje u ekskluzivnom članku u Nature-u. [L. Č.]</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Kokoši ipak nisu »kokoši«</p>
<p>SYDNEY</p>
<p> - Kokoši ne samo da se međusobno prepoznaju već i međusobno čavrljaju tijekom obroka, doznaje se u četvrtak iz rezultata istraživanja australskih znanstvenika koji ističu da kokice imaju nešto više od »pilećeg mozga«. Za razliku od male djece, kokice i pilići razumiju da predmet koji im je pokazan, i koji je potom skriven, i dalje postoji. Kokoši rabe oko 20 različitih zvukova za raznu hranu, i moguće je da se radi o prvom tzv. »reprezentativnom signaliziranju« izvan svijeta primata. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Odmarajte se na stražnjem sjedalu taksija</p>
<p>HAMBURG</p>
<p> - Premda je to mnogima očito, ipak treba napomenuti da putnici taksija trebaju koristiti stražnje sjedalo ako se žele odmoriti tijekom vožnje. Alexander Lux iz Udruge taksi vozača u Hamburgu kaže da je to jedan od jasnijih signala taksistima da putnik želi da ga vozač ostavi na miru. »Naravno nema čvrstih pravila i znakova kad bi taksisti trebali razgovarati s putnikom ili šutjeti«, rekao je Lux i napomenuo da vozači ipak nekako osjete tko je raspoložen za razgovor. »Putnici se također ne bi smjeli suzdržavati od prigovaranja ako im smeta brbljav taksist ili preglasan radio, dodao je Lux. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Dodijalo im pijančevanje i hrkanje u vlakovima</p>
<p>MOSKVA</p>
<p> - Ruskinjama koje se voze noćnim vlakovima dojadilo je neukusno nabacivanje muškaraca, njihovo pijančevanje i nesnosno hrkanje, no uskoro će u vlakovima dobiti djeljke samo za sebe. Ruske će željeznice od 15. siječnja uvesti odjeljke u noćnim vlakovima rezervirane samo za žene kako bi u miru provele putovanje. Ti kupei će postojati samo u prvom i drugom razredu, dok će u trećem razredu odjeljci i dalje biti mješoviti. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Pobjegao policiji, ali ne i lisičinama</p>
<p>OAK RIDGE</p>
<p> - Muškarac kojeg je policija ispitivala u vezi s krađom nakita vrijednog više od 5.000 dolara uspio je pobjeći iz policijske postaje, ali s lisičinama na rukama. Terry S. Davis (34) koji ima opsežan kriminalni dosije pobjegao je iz sobe za ispitivanje u policijskoj postaji. Uhvaćen je devet dana kasnije s lisicama na rukama. Davis je uspio prerezati lanac koji spaja lisičine, ali je policiji kazao da su narukvice pravile masnice na njegovim zglobovima. Nakon bijega uspio je zavarati policiju uputivši ih na dva traga, da bi devet dan kasnije bio uhvaćen u vlastitom domu. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Nadutošću i vuduom protiv Busha</p>
<p>BOGOR</p>
<p> - Poznati indonezijski vrač iz grada Bogora u četvrtak se, neposredno prije dolaska američkog predsjednika Georgea Busha u Indoneziju, intenzivno angažirao na bacanju uroka protiv njega. Stručnjak za crnu magiju Ki Gendeng Pamungkas žrtvovao je gavrana, zmiju i kozu, čiju je krv pomiješao s brokulom i šećerom od trske. Dobivenom je smjesom namazao lice, a zatim je svoje molitve uputio Sotoni koji će, kako tvrdi, prouzročiti katastrofe tijekom Busheva posjeta Indoneziji. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="30">
<p>Nepoznata remek-djela </p>
<p>Zahvaljujući galeristu Žarku Dečiju i likovnom kritičaru Igoru Zidiću moći će se vidjeti vrhunske slike hrvatske moderne </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Skriveno od pogleda, stoljećima se u otmjenijim hrvatskim salonima i vilama čuvalo privatno slikarsko blago, potvrđujući obično vrhunski ukus imatelja željnih duhovnih uzbuđenja i intelektualnoga izazova. Ne treba niti isticati da je povijest sa svojim političkim okrutnostima i megalomanskim sustavima imala najmanje obzira prema tim hrvatskim dendijima duha i njihovim zbirkama, koje su nerijetko konfiscirane i otimane. </p>
<p>Zahvaljujući zagrebačkom galeristu Žarku Dečiju, koji je desetljećima istraživao te malo poznate privatne zbrke, i vrhunskom poznavatelju moderne hrvatske umjetnosti Igoru Zidiću, koji je i ovoga puta potvrdio svoj znanstveni nerv i literarni eros, publika će u nedjelju, 19. studenoga moći vidjeti mnoge nepoznanice – remek-djela hrvatskih slikara na izložbi »Hrvatsko moderno slikarstvo 1880.–1945. u privatnim zbirkama« u Galeriji Klovićevi dvori.</p>
<p>»Riječ je o još jednoj osobitoj izložbi Klovićevih dvora, a suradnja s galerijom 'Deči' zbog iznimne vrijednosti radova i Zidićeve ekspertize i sjajne postave mlade kustosice Petre Senjanović bez sumnje će se nastaviti još jednom velikom izložbom«, istaknula je ravnateljica gornjogradske galerije Vesna Kusin.</p>
<p> »Želio sam svečarski obilježiti 35. godišnjicu svoga rada, u kojem sam oduvijek uživao imajući tu privilegiju vidjeti djela majstora. Cilj mi je bio stvoriti izložbu i knjigu koja neće samo stručnjacima, već i široj publici pružiti uvid u ova mahom do sada neizlagana djela, koja se više nakon zatvaranja izložbe neće moći vidjeti. Ne samo da sam zahvalan Igoru Zidiću na senzacionalno obavljenom poslu, već dakako i svim skupljačima koji su tako ustrajno čuvali i pazili ova djela«, kazao je Žarko Deči.</p>
<p>Igor Zidić naglasio je da je »u srži čitavog ovog projekta jest ljubav prema povijesti u nazorovskom i eliotovskom smislu. Mi ne možemo načiniti stvarnu povijest moderne bez uvida i u privatne zbirke. Štoviše, rekao bih da smo na putu otkrivanja naše vlastite umjetnosti. Rekao bih da je hrvatski kolekcionar pomalo tradicionalan, ali se pasionirano bori za svoje slike. Ne treba zaboraviti na nemilu sudbinu mnogih privatnih zbirka za vrijeme političkih lomova i totalitarnih režima što nisu imali milosti za privatne skupljače, rekao je Zidić.</p>
<p> Potvrda za to, primjerice, jest tragična sudbina zbirke nekadašnjega gradonačelnika Splita dr. Ive Tartaglie kojega su komunistički suci teško bolesnoga osudili na sedam godina robije na kojoj je i umro, a čijom je zbirkom bila opremljena Titova vila (nekoć vila Schiller). Stoga nije za čuditi što još i dan danas mnogi hrvatski privatni kolekcionari imaju otpor prema pokazivanju svojih djela u javnosti. </p>
<p>No, ipak bih naglasio da niti ljubomorno čuvanje djela koja su duhovna baština sviju nije dobro, jer ako kolekcionar nema dobro srce da svoje blago barem jedanput podijeli i pogledu drugih, onda je samo skladištar«, objasnio je Igor Zidić. </p>
<p>Pokrovitelj izložbe je ministar kulture mr. Božo Biškupić. [Marina Tenžera]</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Nagrada za životno djelo Titu Bilopavloviću</p>
<p>VINKOVCI</p>
<p> – Književno-znanstvena manifestacija Dani Josipa i Ivana Kozarca, koja se održava po 12. put, bila je posvećena Ivi Balentoviću (1913. – 2001.), književniku rođenom u Županji koji je posljednjih 40-ak godina svoga života proveo u Istri. </p>
<p>Lik i djelo toga proganjanog i zatvaranog, najčešće prešućivanog književnika, esejista, urednika, nakladnika i novinara bili su temom znanstvenoga skupa održanoga u četvrtak u Županji. Tim povodom sudionici su posjetili književnikov grob te otkrili spomen-ploču. O Balentoviću je nadahnuto izlagao mr. Boris Domagoj Biletić. Kao kuriozitet je istaknuo časopis »Susreti« koji je Balentović sam pokrenuo te je praktično to bio jedini privatni književni časopis od 60-ih do početka 90-ih godina prošloga stoljeća. Sva izlaganja i znanstveni radovi bit će objedinjeni u zborniku posvećen Ivi Balentoviću. </p>
<p>U sklopu Dana Josipa i Ivana Kozarca održana je i književna manifestacija »Živi kapitali«, domaćin koje je bio književnik Miroslav. S. Mađer, a na kojoj su proglašeni i dobitnici nagrada ovogodišnjih Dana. Nagrada za životno djelo dodijeljena je dugogodišnjem urednika popularnoga dječjega časopisa »Smib«, pjesniku i prozaisti Titu Bilopavloviću. Nagrada za knjigu godine dodijeljena je Kazimiru Klariću, dok su povelje uspješnosti ponijeli Ivan Kiefer Helin za knjigu »Moj vukovarski maskaron« i Mato Kovandžić za knjigu »Gdje raspela oplakuju ljude«. [Goran Čorkalo]</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Zagrebački kvartet dobiva svoj studio </p>
<p>Nakon podstanarstva u Muzeju grada Zagreba i na Markovu trgu Kvartet će od siječnja imati svoj studio u Ilici </p>
<p>I u našem muzičkom životu svanuo je davno očekivani Mesija… Četiri čovjeka, jedna duša. Baš to pokazuje da su to glazbenici na mjestu, svjesni svoje teške zadaće, puni ideala, poleta i nade. I mi se nadamo da će ostati Zagrebački kvartet i nadalje na životu.«</p>
<p>Taj je tekst objavljen u zagrebačkom listu Novosti 27. travnja 1919. nakon prvoga nastupa novoosnovanoga Zagrebačkog kvarteta, koji su pokrenuli Vaclav Huml, Ladislav Miranov, Milan Graf i Umberto Fabbri.</p>
<p> Danas možemo reći da se nada pisca članka iz Novosti ostvarila, ansambl je »ostao na životu«, dapače djeluje već osamdeset sedam godina, održavajući visok stupanj gudačkoga, kvartetskog i uopće komornog muziciranja.</p>
<p> S obzirom na taj dugi vijek trajanja pozornosti je vrijedna činjenica da je Zagrebački kvartet još – podstanar. Ipak, dugogodišnjoj je agoniji došao kraj. Članovima Kvarteta uskoro će biti predan preuređen prostor u Ilici 31/2 u Zagrebu, gdje će ansamblu biti omogućeno vježbanje u primjerenim uvjetima te sređivanje golemoga Kvartetova arhiva. </p>
<p>Zanimljiva je povijest njihove borbe za vlastiti prostor. Još 50-ih godina prošloga stoljeća Josip Klima uputio je dopis gradskim vlastima, koje su Kvartetu ponudile dvoranu u Muzeju grada Zagreba. Širenjem Muzeja glazbenici su bili primorani na selidbu, te su 1987. našli svoje mjesto u djelomično renoviranoj prostoriji na Markovu trgu br. 9 na Gornjem gradu. </p>
<p>Preuzevši problem prostora prije šest godina, član Kvarteta Goran Končar započeo je pregovore koji su svoj epilog konačno dobili sredinom ove godine. </p>
<p>Suradnjom predsjednika Stjepana Mesića i njegova Ureda, Bože Biškupića i nadležnoga ministarstva te Milana Bandića kao zagrebačkoga gradonačelnika potpisan je ugovor sa Zagrebačkim kvartetom o trajnom korištenju prostora Studija na spomenutom mjestu.</p>
<p> Iz Gradskoga poglavarstva doznajemo da je projektnu dokumentaciju za adaptaciju prostora od približno 120 četvornih metara i sanaciju pročelja izradio »TRI-A STUDIO« iz Samobora s glavnim projektantom Svjetlanom Piškur, a na temelju javnoga nadmetanja u svibnju je za izvoditelja radova odabrana tvrtka »TA-GRAD« iz Zagreba. Trenutno se izvode građevinsko-obrtnički radovi, a pročelje je već dovršeno.</p>
<p> Studio Zagrebačkoga kvarteta trebao bi biti dovršen do kraja ove godine, te u siječnju predan članovima Kvarteta na trajnu upotrebu. Nakon toliko godina neizvjesnosti s nestrpljenjem se očekuje promocija novoga prostora, koju umjetnički voditelj Goran Končar najavljuje za 7. veljače, uz svečani večernji koncert u Muzeju Mimara.</p>
<p>Mirta Špoljarić</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Korijeni Teslinih ideja</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – »Teslin zavičaj–pejzaži Like« naziv je upravo otvorene izložbe Ranka Dokmanovića u Galeriji Badrov. </p>
<p> Prostor u kojem smo rođeni i iz kojeg smo potekli gotovo sudjeluje u kreaciji naše osobnosti i jest dio nečijeg najtemeljnijeg, neizbrisivog identiteta. Upravo po toj logici gledanja Ranko Dokmanović izložio je fotografije Velebita, velikog formata, vezujući prostor divlje snage, mističnih sila uz genija koji je »izmislio 20. stoljeće«. </p>
<p>Zavirujući u obiteljsko stablo, Dokmanović vezuje svoje prezime uz Teslino i na taj način gotovo dodatno objašnjava, zašto se i on, eto, bavi opće poznatom temom Tesla.</p>
<p> Prostori velikih maglenih šuma, s nadnaravnom rasvjetom, uspavana mračna sela i ceste također sa svjetlosnim efektima opet »logički« vizualno objašnjavaju nastanak Teslinih ideja, a ta Dokmanovićeva logika jednako se proširuje i na mračne jednostavne prostore seoskih kuhinja dopuštajući da nastanak neke velike ideje i nije nužno matematički precizan i jednodimenzionalan. Izložba ostaje otvorena do 2. prosinca. [Dina Ivan]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="34">
<p>Ljubičić odličan, Federer još bolji </p>
<p>U polufinalu Mastersa Nalbandian će igrati protiv Jamesa Blaka, dok Federer čeka pobjednika dvoboja Nadala i Davidenka</p>
<p>ŠANGAJ</p>
<p> - Prvi hrvatski reket Ivan Ljubičić okončao je sezonu porazom u posljednjem kolu Crvene skupine završnog turnira najboljih osam tenisača svijeta. Polufinale 3.7 milijuna američkih dolara vrijednog Masersa ostalo je Ljubičiću nedostižno i drugu godinu uzastopce. Mjesto među četiri najbolja Ljubičić je mogao osigurati pobjedom protiv Rogera Federera, što se još jednom pokazalo nemogućom misijom. Švicarski genijalac je slavio sa 7-6 (2), 6-4 i kao prvoplasirani u skupini odlazi u polufinale, gdje ga očekuje pobjednik dvoboja Rafala Nadala i Nikolaja Davidenka. </p>
<p>Trećom pobjedom u skupini Federer je ujedno potvrdio drugo mjesto za Davida Nalbandiana. U prvom dvoboju dana Argentinac je sa 6-2, 7-6 (4) nadigrao Andya Roddicka i tako sa samo jednom pobjedom u skupini ostao »u igri« za obranu prošlogodišnjeg naslova u Šangaju. Polufinale u subotu mu nosi prvoplasiranog tenisača Zlatne skupine Jamesa Blakea.</p>
<p>Početak 14. međusobnog dvoboja Federera i Ljubičića nudio je moguće iznenađenje. Kako je i najavio, Ljubičić je krenuo agresivno, napadajući svaku kraću loptu, dok je Federer pomalo tradicionalno u početnim gemovima »namještao ruku«. No, početno 2-0 vodstvo se ubrzo »istoplio«. Kako je meč odmicao Federer je sve bolje igrao, Ljubičić nije mogao pratiti njegov tempo…</p>
<p>»Mislim da je Federer počeo pomalo sporo, iskoristio sam te početne greške, ali protiv njega morate igrati do krajnjih granica, a tako je teško izdržati cijeli meč«, rekao je Ljubičić i nastavio:</p>
<p>»Problem je što igramo sličnu igru. Kad sam podignuo razinu svog tenisa, a on je otišao još više. Servis mi nije bio tako dobar, ali to je dijelom zato što on odlično reternira. No, nije samo servis bio ključan, iako bi mi bilo lakše da je bio bolji. Federer je ključ, a ključaonice nigdje. Kad sam odigrao zaredom nekoliko odličnih poena on je to osjetio i dodatno dignuo razinu igre«, rekao je Ljubičić.</p>
<p>O drugom mjestu u Crvenoj skupini na kraju je odlučio omjer dobivenih i izgubljenih setova. Nalbandian, Roddick i Ljubičić imaju po jednu pobjedu i dva poraza, ali Argentinac ima 4-4 omjer u setovima, a Ljubičić i Roddick 3-5. Čini se nepošteno, budući da je Ljubičić pobijedio Nalbandiana…</p>
<p>»Izgleda čudno, ali Nalbandian je pobijedio Roddicka, ja nisam«, zaključio je Ljubičić.</p>
<p>• Rezultati, Zlatna skupina: Nalbandian - Roddick 6-2, 7-6 (4), Federer - LJUBIČIĆ 7-6 (2), 6-4; redoslijed: Federer 3-0 (2-6), Nalbandian 1-2 (4-4), Roddick 1-2 (3-5), Ljubičić 1-2 (3-5). [I. Mi.]</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>U studenom dosanjali lipanjski san </p>
<p>Hrvatski je nogomet nakon kraha u Njemačkoj opet procvjetao </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Dan nakon trijumfa hrvatske reprezentacije u Tel Avivu protiv Izraela (4-3) ne jenjava dobro raspoloženje izbornika Slavena Bilića i njegova stožera. Pohvalivši osim dobrog rezultata i dobru igru, Bilić je pogreške u obrani pravdao napadačkom orijentacijom svoje momčadi. </p>
<p>»Mislim da smo zaslužili ovaj dobar osjećaj, nakon 10 bodova iz četiri kola. U pet utakmica igrali smo dobar nogomet, ni u jednom trenutku nismo bili podređeni, što se vidjelo i u Izraelu. Igramo otvoreno i hrabro, dajemo puno golova, a i sreća nas pomazi zbog takvih namjera«, reći će Bilić. </p>
<p>Hrvatska je sada u doista dobroj situaciji glede ambicija odlaska na EP 2008. godine, no još je daleko od punog uspjeha. Sljedeća utakmica je na proljeće protiv Makedonije na domaćem terenu. »Nisam razočaran Šimunićevim nastupom, svakome se dogodi kiks. On je savršeni tehničar i prijeko nam je potreban. Zadovoljan sam i Runjom. Ne smatram ga krivim za pogotke. Mislim da smo glavnu stvar napravili kad smo sustav iz 4-4-2 promijenili u svojevrsni 4-3-3, zapravo 4-5-1.« </p>
<p>Može li ovakav Izrael otkinuti bodove Rusiji i Engleskoj, našim glavnim konkurentima za prva dva mjesta? </p>
<p>»Bojim se da bi Izrael mogao 'puknuti' nakon kraha protiv nas«, kazao je Robert Prosinečki.</p>
<p>Najveća se rasprava vodi dojmu koji ostavlja pomlađena A vrsta. Bilić kaže: </p>
<p>»Htjeli smo da igra pošteni, čisti i napadački nogomet. Igračima smo dali potpunu slobodu nakon izvršenih zadataka u igri. Mjeru smo pogodili, igramo atraktivno i imamo rezultate. Imamo kemiju slobode i zadatka.« </p>
<p>Upitate li Bilića koji potez smatra najboljim otkad je preuzeo reprezentaciju, bez razmišljanja će odgovoriti:</p>
<p>»Ne želim ispasti neskroman, ali svaki je potez bio ključan. Znamo da nemamo pravo na pogrešku.« </p>
<p>Pobjeda protiv Izraela i izrazita učinkovitost reprezentacije očarala je naš nogometni puk. Naš je nogomet nekoliko mjeseci nakon kraha u Njemačkoj opet procvjetao. Hrvatska je na vrhu, ispred Rusa, Engleza i Izraelaca, a to u lipnju nismo mogli ni sanjati. </p>
<p>Andrija Kačić-Karlin</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Engleska nema takvog napadača</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Velika predstava Eduarda nije prošla nezapaženo ni u britanskim medijima, hvalospjevi o Dinamovu napadaču pišu se i na Otoku, a može se iščitati i doza zabrinutosti za plasman Engleske na Europsko prvenstvo. </p>
<p>»Dobra je vijest što nas Izrael nije pretekao u redoslijedu, a loša je da Hrvatska ima tri boda prednosti pred Engleskom i dva ispred drugoplasirane Rusije«, ističe The Times i dodaje da je upravo Izrael sljedeći protivnik »Gordog Albiona«. </p>
<p>Ističe se da je ovo bio prvi poraz domaćina nakon čak tri godine te da bi Engleska trebala svladati Izrael, ali da Englezi nemaju napadača kao što je Eduardo. The Times upozorava i na opasan izraelski napad, jer su, kako piše, Izraelci postigli čak tri pogotka reprezentaciji čija se mreža u kvalifikacijama dosad nije zatresla. </p>
<p>The Guardian posebno spominje prvi pogodak Izraela, lošu reakciju Josipa Šimunića uspoređuje s gafom engleskog vratara Paula Robinsona u Zagrebu. </p>
<p>»Ben Yosef je uzvratio uslugu Šimuniću kad je njegovo dodavanje vrataru Awatu presjekao Mladen Petrić. Izraelska obrana bila je katastrofalna, a najbolji domaći igrač Yossi Benayoun bio je neučinkovit. Zaigrao je unatoč velikim bolovima zbog ozljede ligamenata i sada će izvan terena biti mjesec dana.« </p>
<p>Srpski B92 ističe da je Hrvatska još neporažena, a da su Rusi pobjedom u Skopju ostali u utrci za našom reprezentacijom. [D. J.]</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Sve vidljiviji dobar rad Guusa Hiddinka </p>
<p>Rusi su se igrali malog nogometa s naivnim domaćinom</p>
<p>Guus Hiddink, kojeg sav nogometni svijet hvali, očito nije mogao odmah nakon dolaska u Rusiju pohvatati sve konce. Zato su igrali mučne utakmice s Estonijom ili Izraelom, no sada ruski sastav već izgleda bolje. Makedonija je sve o sebi rekla sjajnim utakmicama protiv Engleske, ali je ovog puta bila igračka s kojom su se Aršavin i društvo poigravali... </p>
<p>Rusija je sve riješila za pola sata, nakon kojih su vodili s 2-0, a do kraja utakmice moglo je biti još trostruko više pogodaka u mreži Nikoloskog. Istina je kako su domaćini bili lišeni prvoga napadačkog dueta (Pandev i Naumoski odrađivali žute kartone), no to im je premalo opravdanje. Aršavin je probadao obranu kad je htio, Rusi su se igrali malog nogometa s naivnim domaćinom. </p>
<p>Nakon jednakog broja utakmica Rusija ima dva boda manje od Hrvatske kao i dolazak u Zagreb, no bez obzira na daleko bolju situaciju Hrvatske izgleda kako se Hiddinkov jak trenerski potpis sve više osjeća u ruskoj igri. </p>
<p>Steve McClaren je s Otoka prema Nizozemskoj, gdje je Engleska igrala prijateljsku utakmicu (1-1), ispraćen novinarskim gnjevom. Dogodila se prva veća svađa između izbornika i novinara, no u Amsterdamu je Engleska odigrala dobru utakmicu. Uostalom, Wayne Rooney je postigao pogodak nakon skoro godinu dana, ostali su neporaženi, iako im je nedostajalo nekoliko igrača prve momčadi, jaka Nizozemska uopće nije bila dominantna. </p>
<p>Stipe Karadžole</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Odana počast »zlatnim« Francuzima </p>
<p>PARIZ</p>
<p> – Uoči početka prijateljske nogometne utakmice između svjetskih doprvaka Francuza i europskih prvaka Grka, odana je počast sjajnoj generaciji »tricolora«, koja je osvojila svjetski (1998.) i europski (2000.) naslov. Više od 68.000 navijača na pariškom Stade de Franceu ovacijama i transparentima »Merci Les Blues« dočekalo je bivše i sadašnje reprezentativce koji su ostvarili veliki uspjeh. Najveći je pljesak dobio Zinedine Zidane, a pored Zizoua su na stadionu bili i Patrick Vieira, Didier Deschamps, Nicolas Anelka, Christophe Dugarry, Laurent Blanc, Lilian Thuram, Youri Djorkaeff i drugi. »Ova generacija je zaslužila počast. Premda je mnogo vremena prošlo od osvajanja naslova, emocije i sjećanja još su svježi«, kazao je bivši kapetan »tricolora, a sada trener Juventusa Didier Deschamps. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Obala Bjelokosti - Švedska 1-0 </p>
<p>LONDON</p>
<p> – Rezultati prijateljskih nogometnih utakmica: Francuska - Grčka 1-0 (Henry 26), Švicarska - Brazil 1-2 (Maicon 71 - autogol/Luisao 22, Kaka 35), Češka - Danska 1-1 (Baroš 90+3/Lovenkrands 28), Srbija - Norveška 1-1 (Vidić 6/Carew 22), Nizozemska - Engleska 1-1 (Van der Vaart 86/Rooney 37), Italija - Turska 1-1 (Di Natale 39 /Materazzi 42 - autogol), Mađarska - Kanada 1-0 (Priskin 36), Estonija - Bjelorusija 2-1 (Oper 17, 66/Hleb 63), Gruzija - Urugvaj 2-0 (Kobiašvili 39, 55), Slovačka - Bugarska 3-1 (Mintal 8, Sapara 53, Karhan 77/ Karadjinov 79), Obala Bjelokosti - Švedska 1-0 (Didier Drogba 38), Malta - Litva 1-4 (Agius 86/Danilevicius 36, 67 Radzinevicius 58, Kavaliauskas 90). [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Preminuo Sulejman Rebac </p>
<p>MOSTAR</p>
<p> - Nekadašnji nogometaš splitskog Hajduka i mostarskog Veleža, te kasnije cijenjeni trener Sulejman Rebac preminuo je u četvrtak u mostarskoj bolnici u 77. godini života od moždanog udara, priopćila je Klinička bolnica u Mostaru. Sujelman »Sula« Rebac je tri godine, od 1954. do 1957. bio nogometašem Hajduka, a sa Splićanima ima naslov prvaka bivše Jugoslavije iz 1955. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Završetak je sve pokvario</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Jutro nakon beogradske košarkaške drame u nekoliko činova Cibona se mogla šepuriti, bok uz bok s Panathinaikosom, na vrhu ljestvice svoje skupine u Euroligi. Jer pobjeda u gostima donosi mnogo, a Ciboni bi ova u Beogradu, u utakmici 4. kola skupine B Eurolige, donijela vrlo opipljiv prolaz dalje. </p>
<p>Drugi produžetak na strani domaćina </p>
<p>Cibona je poražena i žal je logičan. No, na kraju osnovnog dijela te prvog produžetka Partizan je imao - zadnju loptu. U drugom je produžetku, pak, sve otišlo na stranu domaćina. </p>
<p>»Šteta zbog ovakve utakmice. Šteta zbog prilike koju smo imali, jer doći do prilike pobijediti u Beogradu... Za ovaj parket je potreban kontinuitet igre, od početka do kraja, a mi smo ga prekinuli početkom drugog dijela. Ali, kompletno gledano bila je to dobra, jako dobra utakmica. I mi smo u načelu igrali jako dobro«, reći će Dražen Anzulović. Malo je reći kako je utakmica Partizana i Cibone bila napeta. Jedini veći rezultatski odmak dogodio se početkom treće četvrtine, kad je Partizan pobjegao na +10.</p>
<p>Maccabi se nije vraćao </p>
<p> No, Cibona već nekoliko puta u ovoj sezoni pokazuje karakter. Ne treba tražiti prejaki umjetnički dojam, ali ozbiljnost, zrelost i karakter su evidentni. </p>
<p>Jer, ovdje je prije dva tjedna Maccabiju bilo previše vraćati se nakon -10, ovdje će mnogi europski velikani padati, no Cibona se unatoč jednom sapletanju uspjela vratiti. »Bilo je pogrešaka. Ne smijemo, recimo, ostaviti Drobnjaka samog na trici u zadnjim trenucima regularnog dijela. No, nismo imali uopće centarsku liniju na kraju zbog osobnih«, reći će Anzulović. Šuteve za pobjedu su, kod Partizana, propustili Cummings i Perović, ali je imao i Jurica Žuža slobodno bacanje za vodstvo Cibone 83-82 devetnaest sekundi prije kraja prvog produžetka. </p>
<p>Jedna prilika u gostima je propuštena. No, unatoč porazu koji peče, Cibona ima temelje biti zadovoljna. Znanja za drugi krug ima... </p>
<p>Stipe Karadžole</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Ruskinje na svjetskom tronu </p>
<p>OSAKA</p>
<p> – Odbojkašice Rusije nove su svjetske prvakinje. U sjajnom meču punom preokreta, djevojke Giovannija Caprare i Irine Kirilove su s 3-2 (15-25, 25-23, 25-18, 20-25, 15-13) svladale Brazil i tako nakon tri uzastopne bronce napokon zasjele na svjetski tron. Ruskinjama je ovo prvo zlato nakon raspada Sovjetskog Saveza, a uz spomenute tri bronce imaju i dva olimpijska srebra. </p>
<p>Četiri seta sjajne odbojke na kraju su ostala u sjeni »tie breaka«, u kojem su Brazilke vodile s 13-11 i jednom rukom držale trofej. No, to je bilo sve. Ruskinje su napravile seriju 4-0 i na najbolji način uzvratile Južnoamerikankama za poraz u skupini. Meč-loptu Rusiji donijela je Merkulova, blokiravši Jaqueline Carvalho, a »točku na i« stavila je najefikasnija igračica finala Jekaterina Gamova. </p>
<p>»Rusija je pobijedila zato što je imala tri igračice na najvišoj razini - Godinu, Gamovu i Šaškovu. Njihova je motivacija bila iznimno velika, a bez velike je motivacije nemoguće igrati«, oduševljeno je pričao Caprara. </p>
<p>Zanimljivo je da se Rusija, čija je odbojkaška škola godinama bila pojam u svijetu, nakon Olimpijskih igara u Ateni, odlučila dovesti talijanskog stručnjaka, što im se napokon i isplatilo. </p>
<p>»U početku je bilo teško raditi u Rusiji, jer je reprezentacija dugo radila po starom sistemu. To je bio najteži zadatak - promijeniti sustav igre«, kazao je Caprara, koji bi u Rusiji trebao ostati do OI u Pekingu. </p>
<p>U utakmici za treće mjesto Srbija i Crna Gora je neočekivano lako, drugi put na ovom prvenstvu, svladala Italiju rezultatom 3-0 (25-22, 25-22, 25-21). [V. B.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="43">
<p>Thaqi: Prije ili kasnije Kosovo će biti neovisno</p>
<p>»Imamo respektabilne partnere koji nam pomažu da što prije riješimo politički status Kosova«, kaže Thaqi</p>
<p>NEW YORK (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Predsjednik oporbene Demokratske stranke Kosova Hashim Thaqi izjavio je na Sveučilištu Columbia da je Kosovo potpuno prozapadno orijentirano i spremno za državnu nezavisnost. To je jedan od razloga da njegova zemlja uživa potporu Zapada na putu ka nezavisnosti, rekao je. Prije ili kasnije Kosovo će biti nezavisno, istaknuo je Thaqi«.</p>
<p>U kratkom razgovoru za Vjesnik, Thaqi je rekao da se ljudi na Kosovu ne plaše vise političkih manevara Srbije sračunatih da se uspori proces stjecanja nezavisnosti. Odgovarajući na pitanje može li novi ustav Srbije neočekivano i bitno utjecati na odgađanje stjecanja nezavisnosti Kosova, Thaqi je rekao da se već radi o nezaustavljivom procesu. »Usvajanje srbijanskog ustava ni najmanje ne baca sjenu na kosovsku stvarnost. Oni su taj ustav usvojili zbog sebe. To je dokument koji predstavlja korak natrag za Srbiju. Što se nas tiče, mi imamo svoj vremenski plan koji slijedimo na putu ka nezavisnosti. Naravno, slušamo i što govori međunarodna zajednica, pa mogu reći, da ćemo u narednih nekoliko mjeseci imati pravu odluku«. Na pitanje o kakvoj se odluci radi, Thaqi odgovara: »Prava odluka je nova rezolucija (UN-a op. aut), uz slijed ispravnih poteza u Prištini, što će dovesti do izravnog prepoznavanja nove realnosti. To će značiti novu državu Kosovo!« </p>
<p>Ipak, Visoki predstavnik za međunarodnu sigurnosnu politiku EU Javier Solana i glavni tajnik UN-a Kofi Annan su za odgodu konačne odluke o statusu Kosova.</p>
<p> »Mi se ne plašimo nikoga jer imamo respektabilne partnere koji nam pomažu da što prije riješimo politički status Kosova«, tvrdi Thaqi. »Naravno, uvažavamo snagu Washingtona, ali isto tako i Londona, te naših prijatelja iz Europe«. Opasnost od protivljenja Moskve kosovskoj nezavisnosti izgleda da ne zabrinjava previše kosovsko rukovodstvo. »Moskva je dio konstruktivnih snaga unutar Kontaktne skupine«, rekao je Thaqi. »Podjela Kosova ili njegovo vraćanje Srbiji uopće nisu realne opcije« Thaqi ne vjeruje da će bilo kakvi nemiri pratiti završnu fazu pregovora o Kosovu. </p>
<p>Prava manjina</p>
<p>Govoreći o pravima manjina na Kosovu Thaqi je priznao da se zasad kosovske vlasti ne mogu pohvaliti najboljim rezultatima. On je pozvao vlasti u Beogradu, da ne obeshrabruju kosovske Srbe da sudjeluju u političkom procesu i izgradnji demokracije na Kosovu. »Tako najbolje možete pomoći svojim sunarodnjacima«, poručio je ovaj bivši lider Oslobodilačke vojske Kosova. Naglasio je da princip konstruktivne podrŠke, već dugo uvažavaju vlasti u Prištini kad inzistiraju kod Albanaca u Makedoniji da sudjeluju u tamošnjoj politici: »Mi od naših sunarodnjaka tražimo da sudjeluju u procesu demokratizacije i političkom životu Makedonije.« </p>
<p>Erol Avdović</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>SAD za jaču ulogu Azije u borbi protiv terorizma </p>
<p>U Hanoju će biti potpisan i sporazum SAD-a i Rusije o punopravnom članstvu Rusije u WTO </p>
<p>Američki predsjednik George Bush počeo je svoju osmodnevnu političku turneju po zemljama Dalekog istoka razgovorima u Singapuru. Sa svojim domaćinima, američki predsjednik razgovara prije svega o ekonomskim odnosima, ali i gorućim problemima današnjeg svijeta - terorizmu, ekologiji, borbi protiv zaraznih bolesti kao što su ptičja gripa i AIDS. Također, Bush želi dublje reforme na polju razvoja demokracije i slobodnog tržišta. </p>
<p>Tijekom osam dan, američki predsjednik sudjelovat će i na summitu Azijsko-pacifičke ekonomske suradnje (APEC) koji će se održati u Hanoju, glavnom gradu Vijetnama. Kao Busheva prethodnica, u Vijetnam je već otputovala državna tajnica Condoleezza Rice, naglasivši prije odlaska kako se raduje mogućnosti da posjeti Vijetnam i kako su odnosi SAD-a i ove zemlje bolji nego prije nekoliko godina.</p>
<p>Svoju turneju George Bush će završiti u Indoneziji, najmnogoljudnijoj islamskoj zemlji, a razgovori koje će tom prigodom voditi trebali bi otkloniti neke sumnje o navodno trajnoj antiislamskoj politici SAD-a. Svakako da će summit u Hanoju biti prilika da američki predsjednik u izravnom kontaktu i s kineskim predsjednikom koji će nazočiti skupu u Hanoju pokrene razgovore o nekim pitanjima, ne samo bilateralnih odnosa nego i kriznih žarišta poput Iraka i Irana o kojima Washington i Peking imaju različita stajališta. </p>
<p>U Hanoju će biti potpisan i sporazum između SAD-a i Rusije vezan za punopravno članstvo Rusije u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji. </p>
<p>Analitičari procjenjuju koji su stvarni razlozi ove Busheve turneje. Prema jednima, on želi svojim domaćinima, ali i široj azijskoj javnosti pokazati da još uvijek drži čvrsto u rukama uzde američke politike bez obzira na poraz republikanaca na netom završenim kongresnim izborima. S druge, pak, strane procjenjuje se da turneja po Dalekom istoku treba osnažiti međunarodni položaj američkog predsjednika i tako mu olakšati predstojeću kohabitaciju s demokratskom većinom u Kongresu. </p>
<p>Aleksandar Milošević</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Royal favoritkinja socijalista </p>
<p>Segolene Royal ima najviše šanse da postane predsjednička kandidatkinja Socijalističke stranke na francuskih predsjedničkim izborima sljedeće godine. </p>
<p>U četvrtak su održani stranački izbori, a predizborne ankete daju joj značajnu prednost nad bivšim ministrom financija Dominiqueom Strauss-Kahnom i bivšim premijerom Laurentom Fabiusom. </p>
<p>Ako Segeolene Royal pobijedi na stranačkim izborima, što će se znati već u petak ujutro, imat će priliku postati prva žena na čelu francuske države u modernoj povijesti Francuske.</p>
<p>Ako niti jedan kandidat ne uspije osvojiti apsolutnu većinu u četvrtak, drugi krug izbora održat će se 23. studenoga. »Ako dođe do drugog izbornog kruga, mogu vam obećati da ću pobijediti«, izjavio je prije izbora Strauss-Kahn koji se smatra zaslužnim za gospodarski oporavak Francuske krajem devedesetih godina. </p>
<p>Borbu za stranačku nominaciju obilježili su bespoštedni napadi dvojice preostalih socijalističkih kandidata na Segolene Royal. Jedan je osporavao njezino lijevo uvjerenje dok se drugi izrugivao njezinom populizmu. Laurent Fabius govorio je da Royal nema šanse u izbornoj trci s Nicolasom Sarkozyjem, popularnim ministrom unutarnjih poslova i vjerojatnim kandidatom desne koalicije te je naglašavao da socijalistički glas za Segolene Royal ide u prilog Sarkozyju. </p>
<p>Royal je takve optužbe odbacila, a dvojicu protukandidata optužila za šovinizam. Ono što bi više od navedenih optužbi moglo ugroziti njezinu pobjedu jest nedavna objava snimke na internetu na kojoj Royal izjavljuje da bi profesori u Francuskoj trebali raditi više sati. Naime, profesori čine 20 posto članova socijalističke stranke.</p>
<p>Tko god postane predsjednički kandidat, morat će ujediniti socijalističku stranku koja se nalazi u svojevrsnoj krizi nakon francuskog ne europskom ustavu. </p>
<p>Relja Dušek</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Al Qaida ima nove vođe</p>
<p>BAGDAD</p>
<p> - Devet pripadnika Al Qaide ubijeno je, a devet ih je uhićeno u četvrtak u američkom napadu na njihovu ćeliju na jugu Bagdada, priopćilo je zapovjedništvo američke vojske.</p>
<p>»Ta operacija 25 kilometara južno od Bagdada, dokaz je da se metodički i postupno raspada teroristička mreža Al Qaide u Iraku«, stoji u američkom priopćenju. </p>
<p>Međutim, američki obavještajni dužnosnici ustvrdili su da, iz utočišta na afganistansko-pakistanskoj granici, Al Qaida ponovno osnažuje svoje operacije i postaje sve veći izazov interesima SAD-a u Iraku i Afganistanu.</p>
<p>Pet godina nakon terorističkih napada na SAD 11. rujna i rušenja talibanske vlasti u Afganistanu mreža Osame bin Ladena zamijenila je novim militantima svoje bivše vođe koje su ubile ili zarobile američke snage. »Time su pokazali svoju fleksibilnost«, izjavio je ravnatelj CIA-e Michale Hayden pred senatskim povjerenstvom. Hayden je ustvrdio da se gubitak niza Al Qaedinih vođa od 11. rujna 2001. pokazao značajnim. No, učinak je istovremeno ublažen jer se pokazalo da dobar dio niže rangiranog kadra može zauzeti vodeće pozicije, dodao je. Grupa novih vođa, kako se procjenjuje prosječno je nešto starija od 40 godina i iza sebe ima dva desetljeća globalnog »džihadskog« staža. Prema CIA-inim informacijama Osama bin Laden i njegov zamjenik Ayman al Zawahri i dalje se nalaze u brdima na granici Afganistana i Pakistana.[AFP/Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Papa potvrdio celibat </p>
<p>RIM</p>
<p> - Papa Benedikt XVI. potvrdio je vrijednost celibata za svećenike prema katoličkoj tradiciji, priopćio je u četvrtak Ured za tisak Svete Stolice nakon sastanka vrha Rimske kurije u Vatikanu u vezi sa slučajem Milingo i oženjenim svećenicima. Za vrijeme sastanka Pape s pročelnicima dikasterija Rimske kurije »potvrđena je vrijednost izbora svećeničkog celibata«, te naglašena potreba za »čvrstim ljudskim i kršćanskim obrazovanjem kako za redovnike tako i za već zaređene svećenike«, stoji u priopćenju. Papa je u Vatikanu predsjedao sastankom 20-ak kardinala i biskupa Kurije na kojem su razmatrali informaciju o svećeničkim molbama za razrješenje obveze celibata te pripuštanja u svećeničku službu oženjenih svećenika, a koji se sad »nalaze u uvjetima koje predviđa Crkva« - poput svećenika koji je sada udovac i želio bi ponovno vršiti funkciju svećenika. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Riga će razočarati BiH, Crnu Goru i Srbiju </p>
<p>BRUXELLES</p>
<p> - NATO će razočarati tri balkanske države koje su se nadale da će im summit u Rigi 28. i 29. studenoga donijeti pozivnicu za ulazak u program Partnerstvo za mir (PfP) 26-članog Saveza, tvrde diplomati na koje se poziva agencija Reuters. Zbog neispunjenih obveza o izručenju ratnih zločinaca, ali i zbog drugih pitanja vezanih uz budućnost Srbije, ni Beograd ni Podgorica ni Sarajevo neće u Rigi biti pozvani u članstvo PfP-a koji omogućuje širok raspon suradnje uključujući zajedničku obuku, vježbe i političke konzultacije, pojašnjavaju diplomati. Protivljenje potječe od Sjedinjenih Država, najutjecajnije članice i njezinih zapadnoeuropskih saveznica: Velike Britanije, Nizozemske i Francuske koje ne žele nagraditi Beograd i Sarajevo sve dok su glavni optuženici za ratne zločine na slobodi. Reuters napominje da od tri država članica Jadranske povelje, Albanije, Hrvatske i Makedonije, koje su već prošle faze PfP-a, barem jedna od njih može u Rigi očekivati poziv da u 2008. postane punopravna članica. [Reuters/Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="49">
<p>Dijamantni Jackson bez »Thrillera«</p>
<p>Madonna, Nelly Furtado, Nickelback, Beyonce, Kanye West i James Blunt laureati su dodjele nagrada World Music </p>
<p>Svečana dodjela nagrada World Music, održana u srijedu u londonskom Earls Courtu, više je protekla u iščekivanju nastupa Michaela Jacksona, negoli u nestrpljivu odbrojavanju do proglašenja pojedinih laureata. Jacko se, naime, nakon osam godina vratio u Veliku Britaniju s ciljem da nastupi, ali 48-godišnji glazbenik publiku je u dvorani, kao i tisuće obožavatelja širom svijeta, uspio ponovno iznenaditi – umjesto najavljivane pjesme »Thriller«, svoga neupitno najvećeg hita i zapravo prve pjesme prema kojoj ga je javnost upoznala, crnac svijetle puti otpjevao je humanitarni singl »We Are The World«. Zapravo, nije ga baš otpjevao, bolje rečeno »odrevao« ga je boreći se kao nikad s visokim tonovima. Glazbena stanka, uglavnom nastala zbog pedofilskih optužbi i čestih posjeta sudu, nekadašnjem kralju popa je, čini se, prilično naškodila. Vjerojatno je iz tog razloga i odustao od »Thrillera«, svjestan da taj megahit više ne može ni otpjevati niti otplesati. Umjesto njega, to je učinio mladi američki pjevač Chris Brown.</p>
<p>»Večeras slavimo 25 godina albuma ‘Thriller’! Da nije bilo Michaela Jacksona, ja nikada ne bih nastupala«, rekla je Beyonce najavljujući Jacka koji je na dodjelu nagrada World Music zapravo došao kao dobitnik nagrade Diamond koja se dodjeljuje umjetniku što je prodao više od stotinu milijuna albuma. Pjevač je zahvalio obožavateljima i obitelji ističući svoje troje djece. »Počašćen sam ovom nagradom. Moj san je bio da ‘Thriller’ postane najprodavaniji album na svijetu i Bog je uslišao moje molitve«.</p>
<p>S obzirom na podatak da je prodao oko 750 milijuna albuma tijekom karijere, Jackson je među najuspješnijim glazbenicima svih vremena. Upitno je, međutim, hoće li mu izvedba s kojom se »proslavio« u srijedu pomoći u njegovoj želji da se vrati na tron, što je najavio selidbom u Europu u kojoj nagodinu namjerava objaviti novi studijski album. </p>
<p>Nagrade World Music ove su godine uglavnom dobile dame. Madonna, koja nije bila na svečanosti, proglašena je najboljom pop-pjevačicom, kanadski slavuj Nelly Furtado najbolja je pop-rock izvođačica, a Beyonce R glazbenica. Najboljom rock-skupinom proglašena je Nickelback, dok je Kanye West najbolji rap i hip-hop glazbenik, a James Blunt najbolji debitant. Te se nagrade, zbog kojih su crvenim sagom prošetale Paris Hilton, Lidnsay Lohan, Tommy Hilfiger, Robert Cavalli, Eny, Andrea Bocelli i mnogi drugi, dodjeljuju na osnovu podataka o najbolje prodanim albumima. </p>
<p>Petra Boić Petrač</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Grudnjak za lice</p>
<p>Postupak je nespretan, a rezultati zasad nisu senzacionalni</p>
<p>Nedavno se na tržištu pojavilo kozmetičko čudo</p>
<p> – grudnjak za lice! Riječ je o, kaže se u opisu proizvoda, faceliftingu bez skalpela. Mnoge su žene, dakako, unatoč ne baš popularnoj cijeni od 49,99 funta, pohrlile u prodavaonice i kupile taj čarobni zavoj koji jamči bezbolno uklanjanje tragova starosti u kućnoj radinosti. No nedavno objavljena iskustva triju žena u britanskome dnevniku »Daily Mail« pokazala su da i nije baš riječ o tako savršenu proizvodu. Početni se paket sastoji od tri zavoja – jedan ide preko čela, drugi od brade preko obraza i treći oko vrata. Ispod zavoja se obvezno stavlja plastična kapica, jer mineralna smjesa u koju se potapaju kosi ne čini nimalo dobro. Paket sadrži i aplicirajuću bočicu, te tubu s djelujućim puderom, koji se i naknadno, tijekom tretmana, dodaje ispod zavoja. Upute na proizvodu pak kažu da je masku potrebno tijekom prvoga tjedna nositi svakodnevno po 40 minuta, a potom dva ili tri puta tjedno sljedećih sedam dana po 20 minuta. </p>
<p>Iskustva triju žena, ukratko, mogla bi se sažeti u rečenicu – mnogo muke ni za što. Prema njima, ponajprije je riječ o vrlo nespretnom postupku, ali da je pokazao bolje rezultate, zacijelo bi ga, prema onoj »sve za ljepotu«, bez razmišljanja ponovile. No čini se da ishod i nije oduševljavajući. Jedna je od njih primijetila da joj je koža nakon dvotjednog tretmana doista mekša nego ranije, ali zatezajući učinak pomlađivanja nije opazila, stoga je odlučila da brigu o njezi svoje kože ipak prepusti profesionalcima. Druga je kazala kako nije zamijetila baš nikakve promjene, dodavši da bi radije išla na tretmane botoxom nego sve to ponovila. Treća je, priznavši ipak kako je proces pomlađivanja pokušala ubrzati prekomjernim korištenjem grudnjaka za lice, nakon dva tjedna zamijetila čak i negativne posljedice – uočljivije bore i osip ispod brade. No u navedenim slučajevima moglo bi biti riječi o nestrpljivosti te bi se možda uz pravilnu primjenu i strogo pridržavanje uputa pokazali i bolji rezultati. Za provjeru, nužno je isprobati. Tko voli, nek’ izvoli! [Dž. Čokić]</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Clooney je naj</p>
<p>Glumca i redatelja Georgea Clooneyja tjednik »People« proglasio je najseksepilnijim živućim muškarcem na svijetu. Zanimljivo je da je tu titulu George ponio drugi put u manje od deset godina. »Brad Pitt će biti uzrujan«, našalio se pobjednik, jer je njegov kolega dosad jedini bio dva put proglašen najpoželjnijim muškarcem na svijetu. No Pitt je ove godine zauzeo tek 15. mjesto na listi najseksepilnijih. </p>
<p>»To će biti teško razdoblje za Brada pošto je on dugo bio jedini dvostruki najseksi muškarac«, našalio se Clooney, dodavši da se Brad znao hvaliti tom titulom i znao isticati da je on njen dvostruki dobitnik. »Stoga smo ga i zvali muškarac Dva puta«, otkriva glumac. George je istaknuo da je počašćen tom titulom, a čelni ljudi »Peoplea« izjavili su da Clooney ponio tu nagradu ne samo zbog svog izgleda nego i zbog svojih kvaliteta - svog šarma, zabavna značaja i društvenog rada. </p>
<p>»On je sve što najseksepilniji muškarac mora imati. George je jednostavno veličanstven, uvijek elegantan, ali uvijek na zemlji, vrlo zabavan, jednostavno tako savršen«, izjavio je urednik magazina »People« Robin Micheli. Clooney je u ožujku dobio Oscara za najbolju sporednu ulogu u filmu »Syriana«. U ekskluzivnom intervjuu za »People« glumac je progovorio i o svome privatnome životu, braku i o problemu održavanja veza zbog pritiska javnosti i medija koji svaki njegov izlazak s nekom djevojkom proglašavaju mogućim brakom. </p>
<p>Drugo mjesto te liste, kao i prošle godine, zauzeo je Patrick Dempsey, zvijezda televizijske serije »Uvod u anatomiju«. Na trećem je mjestu producent, glumac i televizijski voditelj Ashton Kutcher. [A.L.B.]</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Plutajuća Villa Nackros</p>
<p>Na jugoistočnoj obali Švedske, u gradu Kalmaru, kuće su se tradicionalno gradile priljubljene jedna uz drugu, i imale malene prozore i skučene sobe. Otkako je među njima izgrađena Villa Nackros (čiji naziv znači »vodeni ljiljan«), promijenilo se ne samo lice toga dijela grada, nego i promišljanje stanovanja. Ta je kuća zamišljena kao jedinstven prostor na tri razine i s prelijepim pogledom kroz goleme prozore. A kruna svega su vrt i terasa na krovu. </p>
<p>Projekt prve europske tzv. ploveće kuće potpisuju švedski arhitekt Steffan Stringdberg i građevinski inženjeri tvrtke Tecomatic. »Nismo željeli da naša kuća zaista može ploviti niti da nalikuje na brod, nego da izgleda kao da plovi prostorom«, objasnio je Strindberg, kojem iz cijele Europe dolaze narudžbe za slične kuće. U izgradnji Ville Nackros koristili su tzv. toplu konstrukciju, i zbog nje razvili sasvim novu tehnologiju zbog koje je na kući sve slijepljeno. </p>
<p>Ta jedinstvena kuća ima stambenu površinu od 178 četvornih metara podijeljenih u nekoliko razina. Podovi su prekriveni hrastovinom, a zidovi obojeni neutralnom bojom kanavasa, koja je savršena pozadina modernom namještaju. U kući postoji prostrana dnevna, tri spavaće sobe s ugrađenim prostorijama za garderobu, radna soba, te kuhinja s blagovaonicom, kupaonice i zahodi. Najljepše je ipak na terasi na krovu, s koje se pruža pogled na grad, zbog kojeg se čini da cijela kuća mirno plovi. [S. Braut]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="53">
<p>Zaštitari prvo pobjegli a onda progonili pljačkaša </p>
<p>Policija blokirala šire područje grada nakon što su pljačkaši zameli trag</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Nakon pucnjave i pokušaja pljačke blindiranog kombija »Sokol Marića«, koja se dogodila u četvrtak oko 7.45 sati, na parkiralištu ispred trgovine »Interspar« u trgovačkom centru »City Centra One«, policija je za počela intenzivnu potragu za nepoznatim pljačkašem, a bilo je blokirano i šire područje grada.</p>
<p>Doznali smo da je pljačkaš dvojici zaštitara tvrtke »Sokol Marić«, T.H. (22) i G.P (31), prišao s leđa u trenutku kada su iznosili novac iz zgrade trgovačkog centra. Uz prijetnju pištoljem, zatražio je da mu predaju novac, no umjesto toga, zaštitari su uskočili u blindirani kombi i zajedno s novcem pobjegli. Dok su zaštitarskim kombijem odmicali preko parkirilišta, razbojnik je za njima ispalio nekoliko hitaca, a kako smo doznali 2 ili tri zrna uspjela su pogoditi vozilo. Tada se i pljačkaš dao u bijeg, a kada su to zaštitari vidjeli pojurili su razbojnikom. Uspjeli su ga pratiti sve do područja Špansko Malešnica, no tamo im je uspio pobjeći, koristeći jutarnju prometnu gužvu. </p>
<p>Kada su »izgubili« pljačkaša, dvojica zaštitara odvezli su pred zgradu »Zagrebčke banke« u Paromlinskoj ulici. Tamo su predali novac, a cijeli događaj prijavili su policiji.</p>
<p> Tijekom prijepodneva policija je obavila pregled vozila, a u razgovoru sa napadnutim zaštitarima prikupljene su sve informacije koje bi mogle pomoći u potrazi na naoružanim lopovom. U vrijeme pucnjave parkiralište trgovačkog centra City Centar One bilo je gotovo prazno, pa vjerojatno zahvaljujući i toj okolnosti, nitko nije ozlijeđen.</p>
<p>Kao smo neslužbeno doznali traga se za maskiranim i naoružanim muškarcem, starosti oko 30 godina, koji je odjeven u crnu odjeću. Sa mjesta događaja vjerojatno je pobjegao bijelim »citroen berlingom«, ili »renaultom kango« zagrebačkih registracijskih oznaka, a u vrijeme pljačke na licu je imao crnu maramu. </p>
<p>Zvonimir Kosinjski</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Razbijena grupa dilera heroina </p>
<p>Prvoosumnjičeni Igor Gavran 2003. je bio osuđen na pet godina zatvora, kao vođa grupe kod koje je pronađeno 10 kg amfetamina</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Zbog sumnje da su u proteklih godinu dana organizirano preprodavali heroin u srijedu su uhićeni Igor Gavran (36) i Tomislav Lukačić (48). Time je dovršena zajednička akcija inspektora Odjela kriminaliteta droga zagrebačke policije i USKOK-a. </p>
<p>Kriminalističkom obradom bilo je obuhvaćeno više osoba, a kazneno ih je prijavljeno pet; Gavran i Lukačić lišeni su slobode, a tri osumnjičenika prijavljeni su tzv. redovitim putem. I protiv Gavrana i Lukačića već su vođeni postupci zbog preprodaje narkotika, a Gavran je 2003. na zagrebačkom Županijskom sudu osuđen na pet godina zatvora zbog organiziranja mreže dilera sintentskih droga, te posjedovanja oružja. </p>
<p>Tijekom te akcije policija je kod Gavranovih suradnika zaplijenila oko 10 kilograma amfetamina, 460 tableta ecstasyja, te manje količine heroina i lakih droga. Kod samoga Gavrana koji je bio označen kako »mozak organizacije« policija je bila pronašla pištolj »makarov«, automat »Zagi«, jedan kalašnjikov i više ručnih bombi i streljivo. Zanimljivo je da je tada kao jedan od Gavranovih suradnika bio optužen upravo Lukačić, ali za razliku od Gavrana on je na suđenju oslobođen optužbi. Gavran je odslužio četiri i pol godine zatvora, te je početkom ove godine pušten na slobodu. </p>
<p>Kaznena prijava koja je, pak, u četvrtak podnesena protiv Gavrana tereti ga da je od početka 2006., zajedno s Lukačićem od nepoznate osobe nabavljao veće količine heroina te ih preprodavao u pakiranjima od 5-10 grama ostaloj trojici osumnjičenika. Oni su drogu, navodi se u prijavi, ili dalje preprodavali konzumentima ili sami konzumirali. Gavran i Lukačić bi u četvrtak navečer trebali biti prepraćeni dežurnom istražnom sucu. [Marin Dešković]</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Izgorio kombi galerije »Klovićevi dvori«</p>
<p>Vozilo galerije Klovićevi dvori poliveno zapaljivom tekućinom </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Na parkiralištu ispred galerije Klovićevi dvori, na Jezuitskom trgu, u četvrtak, oko 3 sata, izgorio je kombi »fiat Iveco«, vlasništvo galerije, a požar su ugasili vatrogasci JVP grada Zagreba.</p>
<p>Kako smo doznali u zagrebačkoj policiji, očevidom je nedvojbeno utvrđeno da je vozilo galerije Klovićevi dvori poliveno zapaljivom tekučinom po prednjoj desnoj strani, a zatim je zapaljeno. Prvo je planuo motor vozila, vatra je ubrzo zahvatila unutrašnjast kabine, a za svega nekoliko minuta, vozilo je gotovo u potpunsti izgorjelo. Brzom intervencijom vatrogasaca požar je brzo ugašen i nije se uspio prošiti na ostala vozila koja su bila parkirana pored zapaljenom kombija. Policija je blokirala sve pristupe Jezuiskom trgu, a očevid na mjestu događaja obavljen je u prijepodnevnim satima. </p>
<p>Neslužbeno smo doznali da je to isto vozilo prije samo dva dana bilo išarano sprejom. Navodno je na bok bijelog kombija crvenom bojom bilo napisano »ubojice«, a ispod je bilo iscrtano zaokruženo veliko slovo »A«. Pretpostavlja se da je šaranje po kombiju, pa i palež, motivirano performansom Vlaste Delimar, u kojem je na pozornici galerije Klovićevih dvora zaklan pijetao. </p>
<p>Namjerni palež je teroristički čin</p>
<p>Palež kombija Galerije Klovićevi dvori zabilježile su i nadzorne videokamere ispred ulaza na javnom parkiralištu, a snimci će vjerojatno biti korišteni u istrazi. Ravnateljica Galerije Vesna Kusin kaže da je sreća u nesreći da se nisu zapalila susjedna vozila na parkiralištu, ali i to što je kombi bio prazan.</p>
<p> Požar je planuo u 3,03 u noći, a dan ranije u 19 sati istovarene su eksponati za izložbu 'Hrvatsko moderno slikarstvo 1880 - 1945. u privatnim zbirkama' čije je otvorenje predviđeno za nedjelju u 12 sati. »Nikakve prijetnje nismo dobili, ali ako se istragom utvrdi da je požar namjerno podmetnut iz određenih razloga onda to nije samo vandalizam nego i teroristički čin«, kategorična je Vesna Kusin. Istragom će biti utvrđeno i ima li taj palež veze s performansom Vlaste Delimar i žrtvovanjem pijevca, nakon čega je netko na kombiju ispisao natpis »Ubojice«? »Ne mogu ništa tvrditi prije kraja istrage. Ipak, tijekom performansa Vlaste Delimar u toj su se dvorani pojavili i ti radikalni ljubitelji životinja koji nisu spriječili žrtvovanje pijevca nego su to mirno promatrali ali su kasnije od svega napravili svoj performans, zvali policiju itd. Simptomatično je da je prošloga tjedna u utorak održan performans, u noći s petka na subotu je na našem kombiju osvanuo sprejom ispisan natpis »Ubojice« da bi nekoliko dana kasnije planuo i sam kombi«, podsjetila je Vesna Kusin. </p>
<p>Zvonimir Kosinjski</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Ubojstvo »kralja kocke« još bez pravomoćne presude</p>
<p>Osam i pol godina od ubojstva »kralja kocke«, njegova smrt još nije dobila sudski epilog</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Osam i pol godina nakon ubojstva »kralja kocke«, Zlatka Bagarića, njegova smrt još nije dobila sudski epilog, a hoće li se to uskoro ipak dogoditi, znat će se nakon odluke Vrhovnog suda koji će u petak raspravljati o žalbi na presudu trojice braće Rodić, koji su okrivljeni za to ubojstvo. </p>
<p>Bagarić je ubijen 15. srpnja 1998. godine u lokalu »NK Dubrava« u vlasništvu Rodića, nakon cijelonoćne pijanke, dok su s njim u društvu bili Nikica Jelavić i Miljenko Žaja Krojf.</p>
<p> Lazar Rodić proglašen je krivim i osuđen 2003. na tri godine zatvora za »ubojstvo na mah« Zlatka Bagarića i pokušaj ubojstva Nikice Jelavića. Lazareva braća Zoran i Vinko Rodić oslobođeni su optužbe. U obrazloženju presude sudac Vladimir Pavleković je naveo: Utvrđeno je da je Lazar Rodić Bagarića ubio u stanju »visoke emocionalne napetosti«, zbog čega su kod njega prevladali »agresivni impulsi u maksimalnom obliku«. Sudac je istaknuo da je pokojni Bagarić svojim ponašanjem izazvao kod Rodića osjećaj ugroženosti, straha i poniženja. Bagarić je u lokal »NK Dubrava« došao oko 3 sata ujutro i pijan maltretirao vlasnike, osoblje, pjevačicu i glazbenike.</p>
<p> Oko 7 ujutro pozvana je policija čiji dolazak, međutim, nije smirio situaciju, nego je došlo do naguravanja, potezanja oružja, a sam Bagarić je u prisutnosti policije zaprijetio Rodićima »sve ću vas uništiti«. Lazar Rodić je na kraju svega Zlatku Bagariću u glavu ispalio metak iz pištolja kojim ga je Bagarić ranije tukao po glavi.</p>
<p>Vinko Rodić oslobođen je optužbe za ubojstvo, iako je u Bagarića ispalio još dva hica (jedan u glavu, drugi u prsa). Sud je, naime, potvrdio da je prvi hitac (Lazarov) bio smrtonosan (iako je žrtva još mogla pokazivati znakove života), tako da su ta dva posljednja hica ispucana u mrtvo tijelo. »Ne može biti ubojstva mrtve osobe«, objasnio je sudac Pavleković. </p>
<p>Zoran Rodić oslobođen je optužbe za pokušaj ubojstva. On je, naime, na mjestu ubojstva u jednom trenutku izašao s ručnom bombom. Bombu je, međutim, ubrzo predao policajcu.</p>
<p>Proglasili ga šefom mafije</p>
<p>Zagrebačko Županijsko državno odvjetništvo je 2000. godine na tzv. suđenju desetljeća Nikici Jelaviću i ostalima postavilo tezu da je pokojni Zlatko Bagarić početkom devedesetih - nakon što se vratio iz Njemačke, gdje je drugovao s Ljubom Zemuncem - oformio organiziranu kriminalnu grupu koja se bavila ubojstvima suprotstavljenih kriminalaca, dilanjem droge, reketarenjem, iznudama, krađama... Po Bagarićevoj smrti, kaže optužnica, na čelo dobro organizirane kriminalne skupine došao je Nikica Jelavić, a njegovi su glavni suradnici bili Zoran Pripuz i Zoran Petrović Ivica (koji se iz Njemačke vratio zajedno sa Zlatkom Bagarićem). Tužiteljstvo, međutim, nije imalo gotovo nikakvih materijalnih dokaza da se radilo o zločinačkoj organizaciji, jednako kao što je imalo sasvim malo (ili gotovo nimalo) dokaza da su Bagarić i njegovi sljedbenici naručili ili obavili većinu onih ubojstava koja su Zagreb potresala tijekom devedesetih godina, što je potvrđeno i pravomoćnom oslobađajućom presudom.</p>
<p>Dragan Grdić</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Kardiokirurgu Šimiću još dva mjeseca pritvora </p>
<p>RIJEKA</p>
<p> - Dr. Ognjen Šimić, riječki kardiokirurg osumnjičen za primanje mita te prikrivanje protuzakonito stečenoga novca, ostat će u pritvoru još dva mjeseca. Takvu odluku u četvrtak je donio Duško Tišma, istražni sudac riječkoga Županijskoga suda. Odluka kojom se odbija zahtjev obrane za puštanje iz pritvora osumnjičenoga liječnika temelji se na mogućnosti ponavljanja kaznenoga djela, a dodatno je »ojačana« informacijom prispjelom putem Interpola kako je Šimić u Njemačkoj osuđen zbog utaje poreza. </p>
<p> Branitelji Ognjena Šimića najavili su žalbu o kojoj će odlučivati Izvanraspravno vijeće Županijskoga suda u Rijeci, ali i otkaz punomoći njihovom branjeniku, jer ne znaju kako mu pomoći. Naime Šimić je prije nekoliko dana podnio ostavku u KBC-u Rijeka gdje je bio zaposlen kako bi na taj način izbjegao mogućnost ponavljanja kaznenoga djela kao razloga za zadržavanje u pritvoru. U ovom slučaju to mu nije pomoglo. Ostao je bez posla, ali nije dobio slobodu. [T.R.]</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Student se stipendirao drogom </p>
<p>VARAŽDIN</p>
<p> - Na varaždinskom je Županijskom sudu u srijedu nastavljeno suđenje Tomislavu Novačiću, Zoranu Gavriloviću, Miroslavu Predojeviću i Danijelu Petriću, optuženima za zlouporabu opojnih droga, napad na službenu osobu i prijetnju. Novačić je, prema optužnici, od 2003. godine do 8. travnja 2006. godine, kad je uhićen, od svojih poznatih dobavljača, među kojima su bili i Gavrilović i Predojević, nabavljao marihuanu, heroin, kokain i speed. Manju je količinu sam konzumirao, dok je većinu droge preprodavao, zaradivši tako najmanje 70.000 kuna. </p>
<p> Prvooptuženi je, na dan kad je uhićen, od Gavrilovića u Velikoj Gorici kupio 207,4 grama heroina za 5.000 eura, koji je namjeravao dalje preprodati. Drogu je prevozio u automobilu, a kad su ga zaustavili policajci na izlazu s autoceste u Knegincu Donjem, Novačić je drogu bacio na cestu, dok mu je u autu ostalo još nešto marihuane i kokaina. </p>
<p> Gavriloviću se na teret stavlja da je Novačiću kontinuirano prodavao heroin, Predojeviću da mu je prodavao marihuanu, dok je Petrić, nakon što je od Novačića kupio marihuanu ili heroin, drogu prodavao na varaždinskom narko - tržištu. </p>
<p> Novačić, koji je inače student prava, u istrazi je priznao djelo, a Gavrilović, koji se dosad branio šutnjom, na suđenju je sve opovrgnuo. [Mihaela Zagoršćak]</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Pomirili se Nobilo i Rebić</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Odvjetnik Anto Nobilo i Markica Rebić, koji ga je tužio za klevetu, u četvrtak su se pomirili na zagrebačkom Općinskom sudu. Rebić je naime, u sudnici suca Vjerana Blažekovića, u zapisnik »diktirao« tekst Nobilove isprike na koju je odvjetnik pristao, iako je i prije toga tvrdio kako mu nije bila namjera »prozvati« tužitelja osobno već ga »personificirati« s politikom tadašnje vlasti koja je opstruirala obranu generala Blaškića. »Pomoćnik ministra obrane za sigurnosno obavještajne poslove Markica Rebić, koliko ja znam, nije počinio nikakvo kazneno djelo kojim bi spriječio generalovu obranu«, tekst je isprike koju je u Nobilovo ime sastavio tužitelj. Podsjetimo, povod tužbi za klevetu, Nobilove su izjave za jedan dnevni list 2004. godine, u kojem je odvjetnik Rebića optužio za »opstruiranje« Blaškićeve obrane. »Šef nevelike skupine sisovaca dokumente HVO-a nije htio predati Blaškićevoj obrani«, jedan je od navoda iz teksta zbog kojeg je Rebić tužio Nobila. S obzirom da je tužba povučena, stranke su se dogovorile da troškove sudskog postupka, odnosno zastupanja, snose zajedno. [A. Krmek]</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Vlak usmrtio starijega muškarca </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Stariji muškarac poginuo je u četvrtak oko 19,40 sati na željezničkom nadvožnjaku u Selskoj ulici. Na njega je naletio tereteni vlak dok je, pretpostavlja se, pretrčavao prugu na dijelu neobilježenomu za pješake. U tom trenutku na njega je naletio vlak koji prometovao na relaciji Zagreb-Dobova. Od zadobivenih ozljeda nesretnik je preminuo na mjestu nesreće. Prije udara strojovođa je kočenjem pokušao zaustaviti kompoziciju, ali bilo je kasno. Kod poginuloga nisu pronađeni osobni dokumenti. Tijelo je prevezeneo u Zavod za sudsku medicinu, gdje će biti obavljena obdukcija. Zbog očevida željeznički promet tim dijelom pruge bio je u prekidu do 22.30 sati. [Z.K.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="61">
<p>Ina otkrila novo naftno polje u Egiptu?</p>
<p>Dodatna istraživanja potvrdit će radi li se o komercijalnom otkriću, kažu u Ina-Naftaplinu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »Ina ima naznake novog otkrića nafte i plina na koncesiji u Egiptu, te očekuje otkrivanje dodatnih zaliha nafte«, izjavio je akademik Mirko Zelić, član Uprave Ine i izvršni direktor Ina-Naftaplina u četvrtak na međunarodnom naftnogeologijskom znanstvenom skupu o novim pristupima i metodama procjene rezervi nafte i plina.</p>
<p>»Novo nalazište u Egiptu otkriveno je u srijedu, a dodatna istraživanja potvrdit će radi li se o komercijalnom otkriću«, ističe direktor Sektora za istraživanje Ina-Naftaplina Josip Križ. Točniji podaci, dodaje, očekuju se u idućih mjesec dana, a za procjenu otkrivenih količina trebat će napraviti još koju bušotinu.</p>
<p>»Ina je u posljednje dvije godine značajno povećala svoje zalihe nafte i plina, prije svega zbog otkrića u Siriji i na sjevernom Jadranu, što pridonosi i povećanju vrijednosti kompanije«, istaknuo je Zelić.</p>
<p>Prema podacima koje je Ina objavila u prospektu za javnu ponudu dionica, njihove dokazane i vjerojatne rezerve su oko 386 milijuna barela ekvivalenta nafte.</p>
<p>Zelić očekuje i daljnje povećanje zaliha što će potvrditi i njihov ovogodišnji audit. Pritom naglašava da Ina-Naftaplin, zahvaljujući svojim stručnjacima, održava tempo istraživanja i uvođenja novih tehnologija za povećanje iscrpka iz postojećih i otkrivanje novih ležišta.</p>
<p>Procjenjuje da bi se Ina mogla do 2010. ili 2011. dostići godišnju proizvodnju od oko pet milijuna tona ekvivalenata nafte, jer će u Hrvatskoj i inozemstvu proizvoditi oko četiri milijarde prostornih metara plina i oko milijun tona nafte.</p>
<p>Osim stalnim velikim ulaganjima u istraživanje novih zaliha u Hrvatskoj i inozemstvu, to treba zahvaliti i povećanom korištenju najsuvremenijih tzv. tercijarnih metoda povećavanja iscrpka iz već otkrivenih polja kako bi se produžilo njihovo korištenje. »Ali stalno obnavljanje i povećanje zaliha (u zadnje tri godine povećali smo ih više od 300 posto) temelj je opstanka i razvoja svake naftne i plinske kompanije«, ističe Zelić.</p>
<p>Tema ovogodišnjeg 4. međunarodnog naftnogeološkog znanstvenog skupa je »Novi pristupi i metode procjene rezervi ugljikovodika«, a bit će riječi i o EOR metodama utiskivanje ugljičnog dioksida za povećanje iscrpka na postojećim poljima, pitanjima kako riješiti problem vode koja ulazi u bušotinu... Skup su organizirali Znanstveno vijeće za naftu Hrvatske akademije znanosti u umjetnosti, zagrebački Rudarsko-geološko-naftni fakultet, Ina i Europsko udruženje geoznanstvenika i naftnih inženjera.</p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Dobit Croatia osiguranja 80,7 milijuna kuna</p>
<p>Nastavlja se širenje CO-a u regiji, što pokazuje i dozvola za rad na tržištu Republike Srpske</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »Croatia osiguranje u prvih je devet mjeseci ove godine ostvarilo neto dobit od 80,7 milijuna kuna, što je 12,6 posto više nego u istom lanjskom razdoblju«, istaknuo je predsjednik Uprave CO-a Hrvoje Vojković u četvrtak.</p>
<p>Vojković je rekao i kako je nakon 12 godina neprestanog smanjivanja tržišnog udjela CO-a za tri do četiri posto godišnje taj trend sada ipak usporen.</p>
<p>Iz CO-a najavljuju kako bi ovih dana trebali dobiti konačnu dozvolu za rad u Republici Srpskoj, s obzirom da je nedavno članica grupe, Croatia osiguranje Ljubuški, od tamošnjih vlasti dobila potvrdu da ispunjava sve uvjete za rad na tom području, a time bi se u potpunosti pokrilo bosansko-hercegovačko tržište.</p>
<p>U CO-u su predstavili i novi proizvod »Premium Invest«, policu osiguranja života koja je vezana uz investicijske fondove. Direktor Sektora za životna osiguranja CO-a Željko Jukić rekao je kako je trenutačno polica dostupna samo korisnicima nenamjenskih kredita u Privrednoj banci Zagreb, u suradnji s PBZ-ovim društvom za upravljanje investicijskim fondovima PBZ Invest. No u tijeku su pregovori i s ostalim bankama i fondovima.</p>
<p>Ukupna devetomjesečna premija iznosi 2,4 milijarde, što je 5,6 posto više u odnosu na isto razdoblje lani. Od toga se na neživotna osiguranja odnosi 2,2 milijarde kuna, a na životna osiguranja 207 milijuna kuna. Povećana je i učinkovitost u rješavanju šteta za 6,0 posto, te sada iznosi 76 posto.</p>
<p>Grupa Croatia osiguranje ostvarila je neto dobit od 107,8 milijuna kuna u prvih devet mjeseci, što je za 33,5 posto više od ostvarene dobiti u istom razdoblju lani. [Ivan Smirčić]</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Hotelijeri nezadovoljni zaradom</p>
<p>Čak 38 posto hrvatskih hotelskih poduzeća je u gubitku, dok ih 37 posto ima dobit ispod 10 posto</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »Nismo zadovoljni postignutim financijskim rezultatima u hotelijerstvu i razmišljamo kako ostvariti što duže sezone, bolju iskoristivost kapaciteta, ali i kako se nositi sa sve većim poreznim i inim nametima. Nismo zadovoljni zaradom jer na uloženi kapital ostvarujemo svega 2,8 posto dobiti, dok je prosjek Mediterana 9,8 posto. Ostatak Mediterana po kvaliteti nije ništa bolji od nas, jedino su naše cijene nešto povoljnije, ali to nije presudno za ovakve brojke«, rekao nam je Anđelko Leko, predsjednik Hrvatske udruge hotelijera u četvrtak, na dvodnevnom godišnjem Kongresu hrvatske udruge hotelijera i restoratera.</p>
<p>Leko, nadalje, ističe kako je 38 posto hrvatskih hotelskih poduzeća u gubitku (73 poduzeća), dok 37 posto poduzeća ima dobit ispod 10 posto. Hotelijeri, uz ostalo, kreću u akciju osvajanja dužih sezona, ali i borbe s velikim, a kako ističu, brojnim nepotrebnim nametima.</p>
<p>Inače, stope rasta zauzetosti ukupnog prihoda posljednjih se godina usporavaju uslijed zaoštravanja konkurentnosti na međunarodnom hotelskom tržištu. Hrvatski se hotelski sektor zasad više-manje uspješno odupire negativnim trendovima u međunarodnom okruženju kao što su recesija, terorizam i bolesti.</p>
<p>Hotelijeri su, uz ostalo, ocijenili da je za daljnji razvoj hotelijerstva, tako i cjelokupnog turizma, potrebno uspostaviti bolju destinacijsku koordinaciju javnih i privatnih igrača. Navode osam strateških problema hrvatskog turizma - privatizaciju i vlasništvo nad turističkim zemljištem, regulaciju upotrebe prostora, poticaj ulaganjima u turizam, spomenutu suradnju privatnog i javnog sektora, destinacijski menadžment, edukaciju kadrova i sivu ekonomija.</p>
<p>Upozoravaju da je u većinskom vlasništvu još 19 turističkih društava, što je temeljno ograničenje za realizaciju razvoja. Još uvijek sporno vlasništvo nad turističkim zemljištem također je velika prepreka investiranja u nove i postojeće kapacitete, a prijedlog HUH-a je donošenje jasno definiranog zakona kao i kriterija za utvrđivanje naknada za zemljište. Predlažu da se sredstva od naplaćenih koncesija za zemljište ulažu u podizanje kvalitete infrastrukture u mjestu gdje su naplaćene. Nadalje, iako im je stopa PDV-a ove godine spuštena na deset posto, hotelijeri priželjkuju novu - PDV za smještajne usluge od šest do osam posto kao što je slučaj u ostalim zemljama Mediterana.</p>
<p>Davor Verković</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Rast mobilne i pad fiksne telefonije</p>
<p>Multimedijalne poruke bilježe rast od 50,5 posto, na 10,96 milijuna</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - U Hrvatskoj je u prvih devet mjeseci ove godine pala uporaba fiksne, a znatno porasla uporaba mobilne telefonije, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku o telekomunikacijskim uslugama. Od početka godine do kraja rujna u Hrvatskoj je u fiksnoj telefoniji utrošeno 6,45 milijardi minuta, što je za 13,6 posto manje nego u istom prošlogodišnjem razdoblju.</p>
<p>Primjerice, mobilna telefonija u Hrvatskoj raste godišnje po stopi većoj od 10 posto, a fiksna učestalo pada. Penetracija mobilnih korisnika iznosi više od 92 posto, a fiksnih - 36 posto.</p>
<p>Najveći dio prometa u fiksnoj telefoniji, 6,31 milijarda minuta ili 98 posto, ostvaren je unutrašnjem prometu, koji je prema istom prošlogodišnjem razdoblju pao za 13,7 posto. U međunarodnom prometu hrvatski su građani razgovarali ukupno 146 milijuna minuta, 11,5 posto manje.</p>
<p>U pokretnoj mreži pak stanje je potpuno drukčije. Bilježi se rast utrošenih minuta od 49 posto, pri čemu je 50,2-postotni rast zabilježen u unutrašnjem prometu, a 20,3-postotni rast ostvaren je u međunarodnom prometu, na 95 milijuna minuta.</p>
<p>Tijekom prvih devet mjeseci kroz mreže mobilnih operatera koji djeluju u Hrvatskoj prošlo je 1,9 milijardi SMS poruka, 0,6 posto manje nego u istom prošlogodišnjem razdoblju, ali multimedijalne poruke (MMS) bilježe rast od 50,5 posto, na 10,96 milijuna poruka. [M. P.]</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Zaba: Krediti za poduzeća putem Interneta</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Svi korisnici Internet bankarstva Zagrebačke banke za poslovne subjekte, njih 47.000, od 15. studenoga mogu koristiti kratkoročne nenamjenske kunske i devizne kredite »on-line«, putem e-zabe. Usluga će bržim pristupom kratkoročnim sredstvima putem Interneta poslovnim subjektima omogućiti veću fleksibilnost. Naime, nakon što se iznos kredita poduzeću odobri na »klasičan« način u poslovnici kod voditelja poslovnog odnosa, sredstva odobrenog kredita mogu se početi koristiti putem internetskog bankarstva u trenutku kada to poslovnom subjektu najviše odgovara i u iznosu koji je potreban u tom trenutku. [I. S.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="66">
<p>U Hrvatsku uloženo 12 milijardi eura!</p>
<p>Ministar gospodarstva Branko Vukelić rekao je da je osnovna namjera novog zakona usmjeriti ulaganja u sektor proizvodnje, posebice visokokvalitetnih proizvoda</p>
<p>Vlada je Saboru uputila nacrt zakonskog prijedloga o poticanju ulaganja. Riječ je o usklađivanju sa zakonodavstvom Europske unije i prijedlogu kojim se uređuje poticanje ulaganja stranih i domaćih pravnih i fizičkih osoba, a s ciljem poticanja gospodarskog rasta i razvitka. </p>
<p>Ministar gospodarstva Branko Vukelić kazao je da su ulaganja u Hrvatsku dobra te iznose 12 milijardi eura u posljednjih desetak godina, odnosno 2500 eura po glavi stanovnika, dok ulaganja u Rumunjsku, primjerice, iznose 800 eura. Vukelić je rekao da je osnovna namjera novog zakona usmjeriti ulaganja u sektor proizvodnje, posebice visokokvalitetnih proizvoda. </p>
<p>Zakonskim prijedlogom smanjuje se potrebna visina ulaganja, i to s četiri milijuna kuna na dva milijuna. Također, dok su dosad na poticaje imala pravo samo novoosnovana trgovačka društva, ubuduće bi ih imala i ona trgovačka društva koja se proširuju ili kreću u investicije za proizvodni proces. Međutim, zakonski je prijedlog restriktivniji u području djelatnosti, odnosno na poticaje bi imale prava samo djelatnosti proizvodnje, prehrambeno tehnološke djelatnosti kao i ona strateške važnosti.</p>
<p>Vukelić je kazao da, osim što se povećava iznos poticaja za zapošljavanje, novi zakon vodi računa i o razvijenosti županije. Tako će županije prema broju nezaposlenih biti podijeljene u tri skupine, a najveći poticaji od 3000 eura bit će u županijama s najvećom nezaposlenošću, dok će u onima s najvećom zaposlenošću iznositi upola manje. </p>
<p>Umjesto dosad predviđenog fonda za poticanje zapošljavanja, ubuduće bi se tim poslom trebalo baviti Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva, a isto bi se ministarstvo trebalo bavit i poslovima stručne izobrazbe i prekvalifikacije. </p>
<p>Informirajući o planovima plinofikacije Hrvatske, Vukelić je rekao da »pravih aktivnosti na izgradnji sustava nije bilo do dolaska ove vlade«. Spomenuo je nužnost spajanja na dobavne pravce iz Mađarske i spajanje na plinovode BiH i Srbije te plinofikaciju Dalmacije.</p>
<p>Premijer Ivo Sanader istaknuo je važnost otvaranja magistralnog plinovoda Pula-Karlovac 22. studenoga kojim će se, rekao je, hrvatski plin iz Jadrana prvi put izravno uputiti u domaću distribucijsku mrežu. </p>
<p>Vlada je donijela odluku o suglasnosti na kodeks profesionalne etike carinika. U tom se dokumentu inzistira na poštenju i na nepristranosti, političke neutralnosti, odgovornosti, profesionalnosti i ljubaznosti. </p>
<p>»Carinici ne smiju primiti ili tražiti novac, odnosno tražiti ili primiti dar, te zloporabiti položaj radi ostvarivanja materijalne ili neke druge koristi«, kaže se u kodeksu. </p>
<p>Saboru je upućen i nacrt zakonskog prijedloga kojim se Hrvatska priključila programu strategije zajednice o ravnopravnosti spolova. Prihvaćanjem i provedbom projekata očekuje se uklanjanje diskriminacije i postizanje stvarne ravnopravnosti muškaraca i žena. </p>
<p>Vlada je prihvatila pokroviteljstvo nad svečanim otvaranjem Memorijalnog muzeja u Jasenovcu 27. studenoga ove godine. </p>
<p>Nadležni ministar Božo Biškupić rekao je da je za otvorenje Muzeja prilikom svog posjeta Washingtona dobio snažnu potporu Muzeja holokausta. </p>
<p>Branka Valentić</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Posebna pozornost razvoju brodogradnje</p>
<p>Rješavanje problema gubitaša pomaže razvojnom proračunu Hrvatske za 2007., naglasio je Polančec</p>
<p>Pred nama je restrukturiranje onih tvrtki koje ne ostvaruju pozitivne poslovne rezultate, koje ovise o državnim subvencijama i jamstvima«, kazao je potpredsjednik hrvatske vlade Damir Polančec, govoreći na opatijskom skupu ekonomista o Strategiji gospodarskog razvoja, posebno se osvrnuvši na stanje u crnoj metalurgiji, željezarama, TLM-u i brodogradnji. </p>
<p>Obveza Hrvatske po Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju, kazao je Polančec, je izrada nacionalnog plana sanacije i restrukturiranja crne metalurgije, što je već upućeno Europskoj komisiji, a trenutačno je u tijeku usuglašavanje. Polančec smatra da će Hrvatska već u prvom kvartalu iduće godine imati nacionalni program sanacije i restrukturiranja do kada mora završiti privatizacija sisačke i splitske željezare. </p>
<p>Naglasio je da rješavanje problema gubitaša pomaže razvojnom proračunu Hrvatske za 2007. Pritom će se svim zaposlenicima, tvrtkama i lokalnoj zajednici, na čijem području djeluju, osigurati budućnost. </p>
<p>Rekavši da Hrvatska treba i mora imati svoju budućnost u brodogradnji, Polančec je izjavio da je zadaća Vlade izraditi nacionalni program i u Europskoj komisiji se izboriti za njegovo prihvaćanje. </p>
<p>Polančec je upravama svih brodogradilišta već najavio da će se pod kontrolu staviti nabavni procesi u svim škverovima, načini zaduživanja i financiranja, a posebna pažnja posvetit će se standardizaciji ugovora. </p>
<p>U završnoj je fazi i novi Zakon o privatizaciji, o čemu će potpredsjednik Vlade sa socijalnim partnerima i čelnicima sindikalnih središnjica razgovarati u petak. Rekao je da će se zakon mijenjati u mnogim segmentima, a posebno se osvrnuo na poglavlje organiziranog radničkog dioničarstva. </p>
<p>Među ostalim, ono što će se ponuditi je da zaposlenici tvrtki mogu imati pravo otkupa do 25 posto dionica iz objedinjenog državnog portfelja. </p>
<p>U petak će se ponuditi i diskontan otkup takvih dionica, koje će biti minimalno 25 posto, u slučaju da se postigne dogovor o zakonskoj regulativi organiziranog radničkog dioničarstva kroz taj novi zakon.</p>
<p>Mogućnost otkupa ostvarivat će se tako da minimalno 30 posto zaposlenika treba osnovati posebnu tvrtku koja sklapa ugovor s Hrvatskim fondom za privatizaciju. Trajanje takve tvrtke ne smije biti kraće od pet godina, čime se želi potaknuti zaposlenike na kupnju dionica i sudjelovanje u ključnim odlukama unutar tvrtki. Polančec je podsjetio da se u privatizaciju krenulo s 2860 poduzeća, dok je danas u državnom portfelju 897 tvrtki. Od toga je stotinjak tvrtki gdje država ima više od 51 posto, 89 s udjelom 25 do 50 posto i 707 s manje od 25 posto. Navedenih 897 su tvrtke gdje se može razmišljati o organiziranom radničkom dioničarstvu. </p>
<p>Ulaganja od 15 milijardi kuna</p>
<p>»Vlada će uskoro razmotriti provedbu petogodišnjeg plana gradnje i održavanja željeznica kojim se u sljedećih pet godina predviđaju ulaganja od 15 milijardi kuna«, kazao je ministar mora, turizma, prometa i razvitka Božidar Kalmeta, govoreći na skupu ekonomista na temu »Hrvatske željeznice u funkciji razvitka Hrvatske«. Uspoređujući cestovnu i željezničku infrastrukturu, Kalmeta je kazao da je cestovna gotovo potpuno sagrađena, a da je željeznička stara jer se u nju dugo nije ulagalo. Poručio je da Hrvatska mora razvijati dva prometna koridora - i to 5B i 5C, koji bi u budućnosti mogli preuzeti promet dijela tereta iz Sueskog kanala. Uvođenjem intermodalnog prijevoza, što je i politika Europske unije, promet će se sa zakrčenih cesta prebaciti na pruge. Kalmeta je govorio i o gradnji nove ravničarke pruge Rijeka - Zagreb. </p>
<p>Ljiljana Mamić-Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Vukelić na konferenciji o energetskoj sigurnosti </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Ministar gospodarstva, rada i poduzetništva Branko Vukelić u petak će u Skopju sudjelovati na Ministarskoj konferenciji Energetske zajednice o energetskoj sigurnosti i socijalnoj dimenziji te sudjelovati u definiranju unutarnjih okvira za aktivno djelovanje Energetske zajednice, objavili su iz Ministarstva.</p>
<p>U stručnom dijelu konferencije predstavit će niz energetskih projekata hrvatske vlade, po kojima se Hrvatska nameće kao predvodnik ovog dijela Europe te kao buduće raskrižje energetskih pravaca cijele Europe, napominju iz Ministarstva.</p>
<p>Poseban naglasak Vukelić će dati na projekte koje je Hrvatska ostvarila i započela u ovoj godini, poput razvoja plinskog sustava, čiji je u ovoj godini svojevrsni vrhunac spajanje plinovoda Pula - Karlovac, vrijednog 130,5 milijuna dolara, koji je prije mjesec dana pušten u probni rad.</p>
<p>Prema planu, cijela bi Hrvatska trebala biti plinoficirana za pet godina, čime bi se svim građanima osigurala dobava ovog povoljnog i ekološki prihvatljivog energenta.</p>
<p>Vukelić će govoriti i o drugim planovima Hrvatske kojim će joj biti osigurana uloga energetskog raskrižja Europe i time nezaobilaznog partnera svih članica Energetske zajednice. To će osigurati stabilniju opskrbu hrvatskih građana te dovesti do povećanja konkurentnosti hrvatskih energetskih tvrtki i stvaranja uvjeta za povećanje broja radnih mjesta i gospodarskog rasta, ističu u Ministarstvu. [Željko Bukša]</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Napredak zemalja jugoistočne Europe - poticaj u približavanju EU</p>
<p>MILOČER</p>
<p> - Sve zemlje jugoistočne Europe postigle su napredak u proteklom razdoblju, i to je poticaj za daljnje aktivnosti u približavanju EU, rekao je hrvatski predsjednik Stjepan Mesić, sudjelujući u četvrtak u crnogorskom ljetovalištu Miločer, u blizini Budve, na Regionalnom ekonomskom forumu jugoistočne Europe.</p>
<p>»Za našu regiju koja prolazi kroz tranziciju iznimno je važno što postoji golema volja za reformama. Regiju treba dovesti do tog stupnja da bude kompatibilna s drugim članicama EU-a«, kazao je Mesić na predsjedničkoj sjednici. »Regiju treba europeizirati, ne zbog Europe, nego zbog nas samih. Europski koncept je koncept mira«, naglasio je Mesić i zaključio da treba nastaviti s reformama na gospodarskom, multikonfesionalnom i multietničkom planu.</p>
<p>Drugog dana održavanja Regionalnog ekonomskog foruma jugoistočne Europe, koji je u srijedu i četvrtak u Miločeru okupio poslovne ljude i uglednike iz Albanije, BiH, Bugarske, Crne Gore, Hrvatske, Makedonije, Rumunije, Srbije i Slovenije, u radu skupa sudjelovali su i predsjednici zemalja regije.[Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Čeka se razrješenje »slučaja Glavaš«</p>
<p>U četvrtak se u Saboru spekuliralo da će Klub HDZ-a odustati od svoga stava iznesenog u srijedu, kada se usprotivio pritvaranju zbog težine kaznenoga djela </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Nakon što je u četvrtak popodne u Banskim dvorima održan sastanak užega vodstva HDZ-a, čelni ljudi stranke demantirali su da se razgovaralo o slučaju Glavaš.</p>
<p>»Nije bilo riječi o tome, već smo razgovarali o usuglašavanju proračuna za 2007., koji će biti poboljšan«, kazao je novinarima član Predsjedništva HDZ-a Andrija Hebrang. </p>
<p>I glavni tajnik stranke Ivan Jarnjak demantirao je da se razgovaralo o Glavaševu slučaju već isključivo o proračunu. Predsjednik i potpredsjednik Sabora Vladimir Šeks i Luka Bebić nisu željeli davati izjave. </p>
<p>U četvrtak se u Saboru spekuliralo o tome da će Klub HDZ-a odustati od svoga stava iznesenog u srijedu, kada se usprotivio pritvaranju zastupnika Branimira Glavaša zbog težine kaznenoga djela za koje ga se tereti. O tome bi Sabor trebao glasovati u petak, ali upitno je hoće li se glasovanje održati. Naime, Šeks je zaključujući sjednicu kazao da će se u petak raspravljati o prijedlogu Zakona o financiranju jedinica lokalne samouprave, nakon čega će Sabor, kako je rekao, vjerojatno zaključiti radni tjedan. </p>
<p>Zastupnica DC-a Vesna Škare-Ožbolt na vrlo neprimjeren i zastupnice nedostojan način iznosi lažne optužbe na račun predsjednika Hrvatskoga sabora Vladimira Šeksa, rekao je novinarima glasnogovornik HDZ-ova saborskog kluba zastupnika Gordan Jandroković, reagirajući na izjave Škare-Ožbolt. Ona je na konferenciji za novinare kazala i da se HDZ boji mogućnosti da Glavaš umre zbog štrajka glađu, a Jandroković je kazao da Škare-Ožbolt takvim izjavama želi skrenuti pozornost na sebe. </p>
<p>Na pitanje hoće li HDZ do petka promijeniti stav da se protivi pritvaranju Glavaša zbog težine kaznenoga djela, rekao je da o tome trenutno ne može govoriti. »O tome ćete biti na vrijeme obaviješteni«, dodao je. </p>
<p>Škare-Ožbolt je zatražila očitovanje Odbora za Ustav i Poslovnik o tome je li predsjednik Sabora Šeks u srijedu povrijedio njezina zastupnička prava, jer joj je u raspravi o imunitetu Branimira Glavaša oduzeo riječ. Na konferenciji za novinare takav Šeksov potez nazvala je nepoštenim i nepotrebnim, jer se u svom govoru nije udaljavala od teme time što je spomenula predsjednika Kriznoga štaba za Slavoniju i Baranju, ne navodeći mu ime. </p>
<p>»Takvo ponašanje postao je stil DC-ove predsjednice i saborske zastupnice«, a »takvim incidentnim ponašanjem, kršenjem saborskog Poslovnika i namjernim iznošenjem neistina, ona želi skrenuti pažnju na samu sebe«, rekao je Jandroković.</p>
<p>Odbacio je i nagađanja o podjelama u Klubu zastupnika HDZ-a zbog Glavaševa slučaja, ocijenivši da je riječ o smišljenim i namjernim podmetanjima.</p>
<p>»U HDZ-u ne postoje nikakve podjele u tom smislu«, rekao je Jandroković. </p>
<p>Također je odbacio i ocjene Škare-Ožbolt da se HDZ boji Glavaša u zatvoru, te da je zbog toga stranka u srijedu promijenila stav o njegovu pritvaranju. </p>
<p>Ostavka? Tko vam je to rekao?</p>
<p>Na rubu zasjedanja Sabora, a u iščekivanju glasovanja o imunitetu Branimira Glavaša zakazanog za petak, javila se spekulacija da, nezadovoljan razvojem situacije u cijelom slučaju, glavni državni odvjetnik Mladen Bajić prijeti ostavkom. U četvrtak navečer uspjeli smo od Bajića čuti samo dvije riječi: »Ostavka? Tko vam je to rekao?« [Ma.L., T.G., V.R.]</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>SDP manipulira javnošću</p>
<p>Što se tiče tvrdnji da su na Visu povećane turističke zone za 120 ha činjenice govore da su one smanjene za 30 posto, navodi Ministarstvo</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva reagiralo je u četvrtak na izjave SDP-ovih zastupnika vezane za prostornu politiku, ističući da SDP manipulira javnošću. Tako Ministarstvo podsjeća da je Prostorni plan Splitsko-dalmatinske županije donesen 2002. za vrijeme bivše vlasti, da je imao planiranih 2128 hektara ugostiteljsko-turističkih zona izvan naselja, a da je usklađenjem toga plana s Uredbom o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora, koju je donijela ova vlada, ta zona smanjena na 1637,05 hektara.</p>
<p> Također se navodi da ta županija predlaže izmjenu i dopunu prostornog plana, te da će ugostiteljsko-turističke zone izvan naselja biti 594,95 hektara manje nego po planu na koji je suglasnost dala bivša koalicijska vlast. Što se tiče otoka Visa i tvrdnji SDP-ovaca da su na otoku povećane turističke zone za 120 hektara činjenice govore suprotno, jer su i one smanjene za 30 posto, navodi Ministarstvo.</p>
<p>Podsjetimo, SDP-ovi zastupnici Željka Antunović i Marin Jurjević upozorili su u na konferenciji za novinare da se na otocima manipulira prostornim planovima, kako bi se dobili dodatni prostori za turističke zone. Po njihovim riječima, te zone se drastično povećavaju, čime se lokalnom stanovništvu onemogućava razvoj. Reagirao je i glasnogovornik Vlade Ratko Maček. »Upravo suprotno od najnovijih neistina i podvala koje dolaze iz SDP-a, ova HDZ-ova vlada po prvi put u novijoj hrvatskoj povijesti istinski skrbi za zaštitu okoliša i sprječava njegovu devastaciju«, rekao je Maček. [Ma.L.]</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Upozorenje pa štrajk</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Nakon prosvjetnih, i sindikati u zdravstvu najavljuju akcije kojima je krajnji cilj ujednačavanje rasta plaća javnih službi s prosječnima u državi, gospodarstvu i BDP-u. Još do jučer razjedinjeni, predstavnici triju najvećih zdravstvenih sindikata, liječničkog, sestrinskog i samostalnog zdravstva i socijalne skrbi, na novinskoj su konferenciji u četvrtak najavili zajedničku borbu do ispunjenja zahtjeva, pa će tako u petak, 24. listopada, s početkom u 12 sati, u zdravstvenim ustanovama ili u njihovu krugu, za vrijeme odmora, održati polusatne prosvjedne skupove upozorenja. </p>
<p>Dva dana prije, pacijentima koji dolaze u zdravstvene ustanove dijelit će plakate s objašnjenjem da prosvjedi nisu na njihovu štetu, te će ih pozvati na razumijevanje i solidarnost u ostvarivanju prava zaposlenika na obostranu korist.</p>
<p>Povod prosvjedu, mogu će i štrajku, neuspjeli su pregovori sindikata javnih službi s poslodavcem, odnosno Vladom, čija ponuda od po pet posto rasta plaća u iduće tri godine znači njihov dalji pad. Prosječna osnovica plaće visoke stručne spreme javnih službi je oko 4000 kuna, državni prosjek je oko 4600, a prema indeksima u susjednoj Sloveniji trebala bi biti 5600 kuna. Vlada ove godine nudi »sramotno malih« 200 kuna više, a sindikati traže jamstvo za usklađivanje prema dosadašnjim kolektivnim dogovorima koji se sada ignoriraju. [Biserka Lovrić]</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2006], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20061117].
|
