NA [2006], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20061017].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 130670 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>17.10.2006</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Po dvadeset učenika u razredu svake škole!</p>
<p>»Prosjek Hrvatske je manji od 30 učenika po razredu, no uz silne razlike po regijama, dok modeli razvijenijih zemalja govore od oko 20 učenika po razredu«, kaže ministar Dragan Primorac</p>
<p>Ministar znanosti, obrazovanja i športa Dragan Primorac imenovao je ekipu koja bi trebala izraditi pedagoški standard za školski sustav. </p>
<p>Riječ je o temeljnom dokumentu za školstvo koji donosi Sabor, a čiju su izradu propustile sve bivše prosvjetne vlasti. </p>
<p>Sindikati i struka, naime, svakoga ministra obrazovanja već godinama upozoravaju na nedostatak standarda u školstvu, koji bi učenicima (i nastavnicima) omogućili jednake uvjete obrazovanja.</p>
<p>Kako doznajemo, akcijski plan za izradu standarda bit će gotov do prosinca, a konačni prijedlog očekuje se kroz nekoliko mjeseci. </p>
<p>Jedna od bitnih promjena nakon donošenja nacionalnog standarda bit će ujednačavanje broja učenika u razredu. Velika je razlika u nastavi ako u razredu sjedi 36 đaka ili njih 20, no još je problematičnija činjenica, što na otocima postoje škole za samo jednoga ili dva učenika.</p>
<p>»Prosjek Hrvatske je manji od 30 učenika po razredu, no uz silne razlike po regijama, dok modeli razvijenijih zemalja govore od oko 20 učenika po razredu. Ne mogu prejudicirati kako će biti kod nas, dat ću slobodne ruke stručnjacima da to predlože«, kaže ministar znanosti Dragan Primorac. Sigurno je, dodaje, da će sve škole u Hrvatskoj ujednačiti broj učenika. »Više neće u jednom razredu sjediti 15, a u drugom 30 učenika, jer ne možemo očekivati kvalitetu ako je u razredu više od tridesetero djece«, kaže ministar.</p>
<p>Predsjednik Vijeća za pedagoški standard Nikola Pastuović također smatra da u razredu ne bi smjelo sjediti više od 30 učenika. Optimalan razred smatra onaj od oko 20 đaka. »U dijelu Hrvatske imamo taj prosjek, no područje Zagreba je problematično, kao i njegova potpuna suprotnost - otoci. Sada treba utvrditi minimume i vidjeti može li otočna škola imati samo pet đaka«, kaže Pastuović. </p>
<p>Vijeće kojem predsjeda sastavljeno je od 19 stručnjaka, no Pastuović upozorava da Vijeće ne može raditi neovisno o drugom novoosnovanom vijeću, onom za nacionalni kurikulum. </p>
<p>»Tražit ću da se uspostavi koordinacija između ta dva vijeća. U svijetu je praksa da ako postoji jasan kurikulum, onda je pedagoški standard relativno jednostavno napraviti«, napominje Pastuović. </p>
<p>Inače, zajednički nacionalni standard za škole u Europi ne postoji i u velikoj su mjeri standardi ovisni o materijalnim mogućnostima države. Pastuović očekuje da će Hrvatska za uvođenje standarda morati povećati izdvajanja po učeniku. </p>
<p>»Precizirat ćemo standard ispod kojega škole neće ići i on će biti realiziran u svim dijelovima Hrvatske, a na politici je da osigura sredstva«, kaže Pastuović, dodajući da novac ipak nije najvažniji. Primjerice, Austrija daleko više investira po učeniku od Finske, koja ima bolje školstvo. Prema analizi OECD-a, 19 posto rezultata u znanju i sposobnosti učenika (PISA testovi) ovisi o novcu, a velika većina o nastavnicima, programu i drugim čimbenicima. </p>
<p>»Napravit ćemo jasan standard koji će osigurati konkurentnost našega obrazovanja u širim okvirima i zacrtati poželjne ciljeve koje bi trebali postići do 2010.«, zaključuje Pastuović. Prijedlog standarda očekuje se u Saboru oko proljeća, a dotad treba provesti i stručnu raspravu. </p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Hrvatski informatičari u svemu ravnopravni s europskim</p>
<p>Procjenjuje se da je samo tri posto Hrvata informatički pismeno i taj podatak nije baš ohrabrujući. Međutim, kad se pogleda trend rasta ulaganja države, privatnih tvrtki i pojedinaca, stanje nije toliko crno</p>
<p>Prema istraživanju Ponuda i potražnja na tržištu rada, koji svaki mjesec provodi web portal Moj posao, bilježi se stalan manjak zaposlenih u IT sektoru. Slične podatke dobili smo od Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te portala posao.hr. Nakon našeg istraživanja u kojem smo obuhvatili vodeće informatičke tvrtke te posrednike pri zapošljavanju, došli smo do zaključka da su najtraženija zanimanja poput programera raznih programskih jezika, data base developera, mrežnih administratora, djelatnika za potporu prodajnom timu, podršku komunikacijskom menadžemntu, administratora baznih podataka, voditelja obrade podataka.</p>
<p>Zabrinjavajuće je da Hrvatskoj nedostaje oko 1200 računalnih stručnjaka. »Ne samo u Hrvatskoj, već svugdje u svijetu stanje je slično, jer sustavi formalnog obrazovanja financijski ne mogu pratiti razvitak novih tehnologija«, rekao je Vjesniku Tomislav Dominković, predsjednik uprave Učilišta Algebra i član programskog odbora ovogodišnjeg CARnetUser Conferencea na kojem će jedna od tema biti Hrvatsko školstvo u kontekstu tržišta rada. Po svim istraživanjima i statističkim podacima, Hrvatskoj nedostaje obrazovanih zaposlenika koji bi mogli konkurirati lokalno ili globalno.</p>
<p>»Bez obzira je li naša strateška odrednica turizam, industrija ili IT, visokoobrazovani zaposlenici stvaraju razliku. Premostiti jaz i stati uz bok Europi i svijetu možemo samo uključivanjem svih naraštaja u edukaciju programima cjeloživotnog obrazovanja, studiranja i školovanja«, tvrdi Dominković. Kristijan Paksec, izvršni direktor portala Moj posao, smatra da je povećana potražnja posljedica brzog razvitka svjetske IT industrije (EU, SAD i Azija). »Problem kod IT kadra je što ljudi koji rade u toj djelatnosti moraju svakodnevno ulagati u svoje znanje i dodatnu edukaciju«, napominje izvršni direktor portala posao.hr Saša Jurković. Također je veliki problem što je dio IT kadra formalno obrazovan, ali nema iskustva, a to je poslodavcima najvažnije, kaže.</p>
<p>Na Vjesnikovo pitanje o tome znači li to da će Hrvatska morati uvoziti stručnjake, Jurković odgovara negativno. Smatra da u sadašnjim okolnostima najviše profitira ono malo stručnjaka, pa su česti njihovi prelasci iz tvrtke u tvrtku. Ono što je u našem istraživanju ohrabrujuće je to da su hrvatski stručnjaci u svemu konkurentni onima iz zemalja Europske unije. Vjesnikovi sugovornici drže da Hrvati polako postaju svjesni da, uz formalno obrazovanje, moraju cijelog života ulagati u svoje znanje. »Procjenjuje se da je samo tri posto Hrvata informatički pismeno i taj podatak nije baš ohrabrujući. Međutim, kad se pogleda trend rasta ulaganja države, privatnih tvrtki i pojedinaca u informatičko opismenjivanje, stanje nije toliko crno«, naglašava Ivan Miljan iz Odjela edukacije u KING-ICT-u.</p>
<p>Što se tiče zapošljavanja, u KING-ICT-u kažu da su u prošlih 18 mjeseci utrostručili broj zaposlenika i taj trend kane nastaviti. »Naša očekivanja od kandidata prije svega se odnose na znanje, pa svi, bez obzira na formalno obrazovanje, prolaze strukturiranu selekciju, koja uključuje provjeru znanja i psihologijsko testiranje«, kaže Marija Zovko Kordić, specijalist za ljudske resurse u KING ICT-u.</p>
<p>SAP Hrvatska, tvrtka specijalizirana za poslovni software, zalaže se da naši stručnjaci ostanu u Hrvatskoj, da ih velike koorporacije ne odvode iz zemlje. »U SAP-u omogućujemo specijalizaciju, certifikaciju i recertifikaciju za stručnjake, a studentima pomažemo u dogradnji znanja«, rekao je Vjesniku voditelj Odjela za odnose s javnošću Marko Biljan. Kao glavni problem zašto potražnja za stručnim kadrom nadmašuje ponudu, vidi u Zakonu o radu i u tržišnim uvjetima.</p>
<p>Mislav Nekić</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Hrvati su izrazito samouvjereni vozači</p>
<p>Žene su spremnije priznati da im vožnja automobila baš i nije najjača strana</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Rezultati istraživanja o automobilima i korištenju automobila u Hrvatskoj, koje provodi vodeći hrvatski internetski oglasnik vozila »4 kotača« (www.4kotaca.net),pokazao je da čak 63 posto vozača u Hrvatskoj smatra da su bolji od prosjeka u čemu vjerojatno treba tražiti i uzrok velikog broja prometnih nesreća. </p>
<p>Muški su vozači skloniji vjerovati u vlastitu superiornost u vožnji, pa se čak 71 posto njih smatra boljim, a samo jedan posto lošijim vozačem od prosjeka. Istodobno, broj samouvjerenih žena nešto je manji (54 posto). Broj onih koje se smatraju lošijim od prosjeka je nešto veći (tri posto). Zanimljivo je da čak 23 posto muškaraca smatra da su među 10 posto najboljih vozača na hrvatskim cestama, a samo 0,2 posto ih smatra da su među 10 posto najgorih. Žene su nešto samokritičnije. Samo 13 posto ih smatra da su među 10 posto najboljih, ali samo 0,5 posto ih se svrstava među 10 posto najgorih.</p>
<p>Što se stava o vožnji suprotnog spola tiče, odgovori na pitanje: »Tko je bolji vozač« samo potvrđuju ustaljeno mišljenje. Iako je opće poznato da žene uzrokuju manje prometnih nesreća i da su vozačice u pravilu opreznije od vozača, žene su i dalje prilično nesigurne u kvalitetu svoje vožnje, što potvrđuju i rezultati istraživanja. [M. N.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="4">
<p>Kralj dvorane</p>
<p>IGOR MIJIĆ</p>
<p>Apsolutni teniski vladar Roger Federer bi imao dostojnog rivala u Ivanu Ljubičiću kada bi se svi turniri igrali u dvorani. Ako u dvoranu dodate istu podlogu kao u Beču, uz švicarskoga, imali bismo i hrvatskoga teniskoga genijalca. Od šest turnira u karijeri, njih pet Ljubičić je osvojio u dvorani. Prošli tjedan je prvi put u karijeri obranio naslov. I drugu godinu uzastopce Ljubičić je kralj bečke dvorane. Titula nije pretjerana, jer je u posljednje dvije godine pobijedio deset suparnika u Beču, a pritom nijednom nije izgubio servis. Ove pa je godine Ljubičić morao spašavati samo pet break prilika. Kao i prošle godine, i ove je u završnici sezone potvrdio mjesto na Mastersu. Ipak, prošle godine Ljubičić je u Šangaj stigao prilično iscrpljen zbog obveza u Davis kupu, dok će sada ostati dovoljno snage i svježine. Ako nastavi u ovakvom ritmu, ubojitog servisa i hladnokrvno preciznih udaraca, Ljubičić će još jednom potvrditi naslov kralja dvorane. Probio je barijere na Grand Slam turnirima, sada je na redu Masters.</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Skrb za branitelje</p>
<p>BRANKA VALENTIĆ</p>
<p>Skrb o stopostotnim vojnim invalidima Domovinskog rata u nedjelju je još jednom kao prioritet rada Vlade istaknula njezina potpredsjednica i nadležna ministrica Jadranka Kosor. Ona je, naime, tog dana nazočila 12. susretu najtežih vojnih invalida Hrvatske u organizaciji Bedema ljubavi 1991., uz financijsku potporu Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti. Ministarstvo je tijekom 2006. dodijelilo 141 automobil stopostotnim invalidima. Riječ je o posebno prilagođenim vozilima, koja su, tijekom godine, dodjeljivani u više navrata. Prošle ih je godine uručeno 148, dok je 2004. uručeno 48 posebno prilagođenih vozila. </p>
<p>Najveći napor i uspjeh Vlade u zbrinjavaju te skupine ljudi ipak je doneseni Zakon o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, a posebno rješavanje statusa osoba koje se o njima brinu, što su najčešće njihove supruge, koje su stupanjem Zakona na snagu dobile status njegovateljica. Time su im, uz ostalo, regulirana i prava zdravstvenog i mirovinskog osiguranja. Ovoga ljeta Kosor je uručila 42 ugovora o darovanju stanova i kuća temeljem Uredbe o darovanju stanova i kuća u vlasništvu Republike Hrvatske na područjima posebne državne skrbi, koju je hrvatska vlada donijela prošle godine u povodu 10. obljetnice vojnoredarstvene akcije »Oluja«. </p>
<p>Početkom listopada, u Kaštel Novome položen je kamen-temeljac za zgradu namijenjenu hrvatskim ratnim vojnim invalidima iz Domovinskog rata. Zgrada će imati 90 stanova, ukupna investicija procjenjuje se na 38 milijuna kuna, a trebala bi biti dovršena za 18 mjeseci.</p>
<p>Tijekom 2006. dosad je braniteljima i članovima njihovih obitelji ukupno predano 336 stanova, a u tijeku je gradnja još 341 stana. Također, planirana je gradnja dodatnih 495 stanova. Prema najavama iz Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti, uskoro se očekuje dodjela 14 stanova u Vrgorcu i 14 stanova u Konjščini te dvije kuće za stopostotne invalide prve skupine u Splitu. Kamen-temeljac za gradnju zgrade s 32 stana položen je početkom listopada i u Virovitici, dok je u Vukovaru istoga tjedna dodijeljeno 12 stanova. Skrbi za branitelje treba pridodati i nepovratna sredstva koja država izdvaja za razne mjere zapošljavanja razvojačenih branitelja, za što je u 2006. predviđen iznos od 35 milijuna kuna, te ulaganje u braniteljsko zadrugarstvo.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Priča iz Zaprešića</p>
<p>Zaprešić je odlučio postati »inteligentna zajednica«, prvi digitalizirani grad u zemlji</p>
<p>DUBRAVKO GRAKALIĆ</p>
<p>Da korak s najnovijim tehnološkim dostignućima i prednostima koje nam pruža informatičko doba ne moraju držati samo velike, urbane i bogate sredine, odavno je razvidno. Mnogo je primjera koji nam pokazuju kako su manje zemlje postale tehnološki divovi, a slabo razvijeni krajevi računalne doline čuda. Da su mnoge sjajne tvrtke, od Googlea do Microsofta, nastale u garažama, ne treba ni govoriti. I u nas takvih primjera svakim danom ima sve više. Posljednja informatička priča dolazi iz Zaprešića, grada pokraj Zagreba koji je odlučio postati prvi digitalizirani grad u zemlji.</p>
<p>Zaprešić bi trebao, po netom prihvaćenom projektu, postati »inteligentna zajednica« u kojoj bi građani slobodno komunicirali putem širokopojasne internetske veze, kupovali proizvode lokalnih proizvođača, dok bi gradske službe na taj način obavljale svoje poslove. Prema predstavljenom projektu digitaliziranoga Zaprešića, preko broadband veza obavljat će se videonadzor gradskih ulica i trgova, videokonferencije, postavljanje informatičkih kioska te kablovska televizija i telefonija. Od posljednjeg će posebne koristi imati građani, jer će telefoniranje u gradu, preko kablovske mreže koja nosi i televizijski signal, biti besplatno. Preko istoga kabla nudi se internetska veza na koju će lokalne tvrtke moći spajati svoje intranetske sustave. Gradska uprava nudit će govorne usluge putem mreže, kao i obavljanje svih poslova zbog kojih se inače čeka na šalterima. Očekuje se da će pristup lokalnog poduzetništva i obrta stalnoj širokopojasnoj mreži potaknuti razvitak novih online usluga, posebnih prilagođenih računalnih aplikacija za takvu trgovinu, kao i nova radna mjesta. Projekt Zaprešića kao »inteligentnoga grada« u kojem se poslovi obavljaju digitalizirano nije, dakako, jedini u Hrvatskoj. To, međutim, ne umanjuje njegovu originalnost i sveobuhvatnost, koja može biti poticajna drugim urbanim sredinama.</p>
<p>U Rijeci se, primjerice, već mjesecima građanima nude online usluge plaćanja komunalnih računa, predavanja obrazaca za osobne dokumente i poreznu dokumentaciju. Crikvenica je pak prva u ovom dijelu svijeta otvorila informatičke turističke kioske na kojima posjetitelji mogu s nekoliko klikova saznati gdje ima slobodnog smještaja i što im se nudi u tom turističkom biseru.</p>
<p>I Varaždin i Zagreb su u ostvarivanju velikih planova koji će ih staviti u red »inteligentnih gradova«.</p>
<p>Primjer Zaprešića važan je ipak zbog njegove sveobuhvatnosti, kao i zbog toga da se pokaže kako »mali« mogu biti brži od »velikih«. Ako Zaprešić, kao manji grad koji živi u sjeni velikog susjeda, može ostvariti tako ambiciozan program, pitanje je što čekaju druge sredine.</p>
<p>Još se dva pitanja postavljaju u temi informatizacije zemlje. To su važnost što bržeg širenja širokopojasnih mrežnih veza te nadzor nad digitalnom komunalnom infrastrukturom koja već postoji.</p>
<p>Razvitak broadbanda, kao osnova strategije hrvatskog informatičkog preporoda, dobro napreduje, bez obzira na gotovo monopolni položaj davatelja te usluge. Nadzor nad DTK-om je pak kamen razdora između glavnih partnera i države u informatičkom poslu. Razrješenje tog pitanja - koje je sada zamrznuto te DTK-om »vlada« HAT - važno je i za buduće »inteligentne gradove« u kojima će svaki stanovnik imati neku korist od informatizacije. Kao što će to uskoro imati Zaprešićani.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="7">
<p>Nasilnici su često naši ljubazni susjedi</p>
<p>Muškarac kršćanin koji živi svoju vjeru duboko poštuje svoju suprugu, smatra je svojom ravnopravnom partnericom i nikada mu ne pada na pamet da se fizički obračunava</p>
<p>PAVLE PRIMORAC</p>
<p>U posljednje vrijeme mediji se često bave pitanjem nasilja nad ženama, a 22. rujna obilježen je nacionalni Dan protiv nasilja nad ženama, što je bio povod da se zamislimo nad tim problemom. Nećemo upasti ni u kakvu zabludu ako jasno kažemo da su žrtve obiteljskog nasilja žene i djeca. Nasilje se može očitovati na dva načina: psihičko i fizičko. Ovdje je svakako riječ o fizičkom nasilju koje maskulinistički mentalitet konkretizira prema suprotnom spolu - ženskoj osobi. Današnji čovjek i naša hrvatska javnost svjesna je obiteljskog nasilja i tragedije koja se događa u mnogim obiteljima. Posljednjih je godina učinjeno mnogo da bi se taj problem aktualizirao i cjelokupna javnost učinila osjetljivom za njega. No, izgleda da smo došli samo do djelomičnih rezultata. </p>
<p>Potrebno je još snažnije i srčanije djelovati da bi taj problem bio adekvatno riješen, a nasilnici odgovarali za svoja djela ili bili usmjereni prema nekim zdravstvenim mjerama koje bi im pomogle da se normalno uključe u društvo. Bez obzira na to što je javnost osjetljiva na problemom nasilja, pojedinci još uvijek nisu svjesni jedne bitne stvari - fizičko nasilje u obitelji odraz je patološke strukture osobe. </p>
<p>Ponekad nismo svjesni da su nasilnici često naši ljubazni i nasmijani susjedi, otvoreni i komunikativni poslovni ljudi, koji se uglavnom u večernjim satima iživljavaju nad suprugom, pa joj drugi dan donose buket cvijeća, što se ponavlja mjesecima, čak i godinama. To jest snažna patologija i znak podijeljene osobnosti. A nama je, osobito kršćanima, potrebna mudrost i pronicljivost da bismo takve ljude prepoznali te svojim životom, primjerom i aktivnim djelovanjem pridonijeli zaustavljanju nasilja. </p>
<p>Što se tiče profeminističkih udruga koje su posljednjih godina posebno aktivne u borbi protiv obiteljskog nasilja, mora se priznati da je njihovo djelovanje pridonijelo senzibilizaciji javnosti za to pitanje. Koliko kod se kao kršćani s njima ne slagali u nekim moralnim pitanjima i stajalištima, borba protiv obiteljskog nasilja mora nam biti ono što nam je zajedničko.</p>
<p>Ako promatramo nasilje u obitelji u kontekstu kršćanske poruke, sasvim jasno možemo vidjeti njegovu snažnu osudu te kako se Isus Krist s ljubavlju odnosio prema svakoj osobi, pa samim time i prema ženama. Njima je dao posebnu ulogu time što ih je aktivno uključio u svoju službu. Posebno ih je štitio od stereotipnih stavova onoga društva i davao im je dostojanstvo vodeći dijalog s njima bez obzira što će netko misliti o njegovoj gesti (primjer Marije Magdalene i žene Samaritanke - Ivanovo evanđelje). Sv. Pavao jasno naglašava: »Muževi, ljubite svoje žene kao što je Krist ljubio Crkvu«(Ef 5,25). A znamo da je Krist za svoju Crkvu dao život. </p>
<p>Stoga nam ova Pavlova usporedba daje izvanrednu poruku na koji način muževi trebaju ljubiti i poštovati svoje žene. Nadalje, Pavao naglašava: »Muževi, ljubite svoje žene i ne budite osorni prema njima«(Kol 3,18) i: »Očevi, ne ogorčujte svoje djece da ne klonu duhom«(Kol 3,21). Postoji još niz primjera u kojima kršćansko obiteljsko ćudoređe naglašava obiteljski sklad i činjenicu da muškarac kršćanin koji živi svoju vjeru duboko poštuje svoju suprugu, smatra je svojom ravnopravnom partnericom i nikada mu ne pada na pamet da se fizički obračunava. </p>
<p>Kršćanska poruka protiv nasilja nad ženama i djecom sasvim je jasna. Iznimno je važno da kršćani budu oni koji će borbom protiv ove društvene devijacije imati veliku ulogu. Jer, tako će kao Isusovi učenici pokazati svoju autentičnost. Iz toga rečeno, svaka osoba koja promatra situaciju i sam život iz perspektive cjelovitog humanizma radit će na tome da suzbije nasilje u obitelji i sredini aktivnim i općeljudskim djelovanjem, kad god je to potrebno. </p>
<p>Autor je katolički</p>
<p> publicist iz Požege</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Austrijska »plastična« operacija </p>
<p>Tvrtke OMV i Borealis 14. rujna proslavile su završetak zajedničke investicije u Schwechatu (nedaleko od zrakoplovne luke u Beču), čime je ta lokacija postala vodeća u europskoj proizvodnji plastike</p>
<p>IGOR ČATIĆ</p>
<p>Opet sam se izgubio u prostoru i vremenu, kao onomad u Chicagu. Tada sam napisao: »Neko vrijeme proveo sam u prividnosti (virtualna realnost). Nisam znao sjedim li na sastanku neke udruge u Hrvatskoj gospodarskoj komori ili čitam, odnosno pišem na Vjesnikovim stranicama o potrebi proizvodnje u Hrvatskoj. Ili sam u tom trenutku u Chicagu na najvećoj godišnjoj konferenciji plastičara u svijetu« (Vjesnik, 20. kolovoza 2004).</p>
<p>Zašto sam se ponovno izgubio? Ovih dana bio sam nazočan svečanom otvaranju najveće austrijske investicije u posljednje vrijeme. Tvrtke OMV i Borealis 14. rujna proslavile su završetak zajedničke investicije na lokaciji u Schwechatu, Austrija, vrijedne 400 milijuna eura. Poslije nekoliko pozdravnih riječi, prisutnima se obratio ministar gospodarstva i rekao da je proizvodnja važna za svaku zemlju, pa tako i Austriju (koja zarađuje od proizvodnje oko 34 posto bruto domaćeg proizvoda). Najprije nekoliko podataka. Borealis je otvorio novi pogon za proizvodnju polietilena po svom postupku »borstar«, kapaciteta 350 tisuća tona i proširio kapacitet proizvodnje polipropilena na 300 tisuća tona na godinu. OMV je proširio svoj kreker na 900 tisuća tona. Budući da su te dvije tvrtke jedna do druge, potrebno je samo povezivanje cijevima ta dva velika poduzeća. Time je lokacija u Schwechatu (nedaleko zrakoplovne luke u Beču, koja se zbog nogometnog prvenstva inače ubrzano gradi), postala vodećom u europskoj proizvodnji plastike.</p>
<p>Gdje sam se izgubio? Pod velikim šatorom u kojem je bilo okupljeno oko tisuću uzvanika. Bila nam je prikazana futuristička multimedijska prezentacija pod naslovom: »Most - put od nafte do plastike«. Na tri prostorna zaslona i pozornici promatrali smo uživo tridesetak glazbenika, plesača, pjevača i komentatora kako nadopunjuju slike na zaslonima, djelomično prethodno snimljene, a neke su snimane tog trenutka pod šatorom. Nešto slično nisam još vidio, ukratko fantastično. O čemu je riječ? Treba najprije pogledati strukturu vlasništva tvrtke Borealis. Ona je od 2005. godine u 65 posto vlasništvu tvrtke IPIC iz Abu Dabija, a 35 posto dionica je u rukama OMV-a. Većinski vlasnici nisu tijekom ceremonije izgovorili nijednu riječ. To će vjerojatno uraditi kada se razvije projekt »Borouge«, jer se proizvodnja plastike seli bliže izvorima nafte.</p>
<p>Što je ključna riječ zbog koje sam se »izgubio«? Most! Naime, prodajom 65 posto dionica IPIC-u osigurana je dobava nafte OMV-u. A nafta se krekiranjem pretvara u sirovinu za plastiku. I to se prenosi doslovce cijevima preko ceste.</p>
<p>Mi smo imali devedesetih godina takvu kombinaciju - Ina-plastičarsku industriju. I tada je preko noći zaključeno da se Ina treba vratiti temeljnom poslu, a plastičarsku industriju odvojiti od sirovinske osnove. </p>
<p>Dvadesetak minuta multimedijalnog predstavljanja projekta »Most« je završeno, vratio sam se u sadašnjost. Ostalo je pitanje, zašto Hrvatska u mnogočemu prednjači, a onda se odriče izvrsnih rješenja?</p>
<p>Autor je umirovljeni </p>
<p>redoviti profesor </p>
<p>Fakulteta strojarstva</p>
<p>i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Tko gubi, taj se ljuti</p>
<p>Kao i mnoge druge riječi, tako je i izraz fair-play preuzet iz engleskog jezika, a označava korektan odnos suparnika prije, za vrijeme i nakon odmjeravanja snaga, pa tako i u nogometaškoj areni! Engleska je bez sumnje kolijevka nogometa, a iz nje se taj sport proširio po cijelom svijetu. Shvatljivo je stoga da je danas poraženi učitelj frustriran što mu je učenik održao propisnu lekciju na terenu i to u jednom izrazito fair-play nadmetanju! Uostalom, tko gubi, ima pravo da se ljuti, ali sam na sebe! </p>
<p>To, međutim, nije slučaj: Englezi traže detaljni pregled videosnimki sukoba policije s »bezazlenim« engleskim navijačima kako bi utvrdili je li hrvatski policajac upotrijebio snagu gumene palice veću od engleski dozvoljenoga, jednoga kiloponda. Temeljem studioznog proučavanja snimki, nastojat će učiniti da »necivilizirana« Hrvatska ne dobije organizaciju EP-a zajedno s Mađarskom 2012. godine. Istovremeno, engleski tisak traži opravdanje porazu u takozvanim nesretnim okolnostima, pa navode: »Pogotke za Hrvatsku zabili su Brazilac Da Silva i golman Robinson zbog 'krtičnjaka' u svom petercu, koji mu je namjerno iz prvog poluvremena podvalio 'zločesti' Stipe Pletikosa!« Pritom inzistiranje na izričaju 'Brazilac Da Silva' već ulazi u područje rasizma, jer Eduardo je već odavno hrvatski državljanin brazilskog podrijetla, kao što je i dobar dio engleskih igrača stranog podrijetla, ali ih nitko ne naziva drugačije osim Englezima.</p>
<p>DAMIR KALAFATIĆ, OMIŠ</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Pohvala MMediji</p>
<p>Iako Vjesnik prati glas da ga čitaju uglavnom umirovljenici, ja pripadam generaciji mlađih čitatelja. Javljam se da pohvalim vaš prilog MMediju, jer je, za razliku od ostalih informatičkih priloga i časopisa, na tržištu prilagođen prosječnim korisnicima odnosno novosti na IT tržištu prezentiraju na jednostavan način. Također, pohvalio bi gospodina Nekića, koji u posljednje vrijeme piše zanimljive teme o ICT sektoru i u svakodnevnim izdanjima. Pristupa im korektno i konkretno bez senzacionalizma i, ono što je najvažnije, u svakom svom tekstu ima po nekoliko izvora, a ne kao vaša konkurencija, koja se skriva iza anonimnih izvora. </p>
<p>IVAN PAVLOVIĆ</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="11">
<p>Građani još uvijek štede na grijanju</p>
<p>Temperatura će za vikend doseći i 23 stupnja, a neki pale grijanje samo predvečer</p>
<p>Početak sezone grijanja obično znači novi udarac na kućni budžet Zagrepčana. Budući da nas vrijeme, nasreću, služi, mnogi građani nisu počeli grijati ili svoje prostore temperiraju samo navečer. Iako će u utorak jutarnje temperature pasti na dva do tri stupnja Celzija, dnevna će doseći 15 stupnjeva, kao i prethodnih dana.</p>
<p>Privremeno zahlađenje, kao i pojačano grijanje, dakle, očekuje se u srijedu i četvrtak, posebno ujutro, ali prognoze za Zagreba kazuju da već u petak i subotu možemo očekivati toplo vrijeme. Najniže temperature za vikend će iznositi 12 stupnjeva Celzija, a najviša temperatura će biti 23 stupnja. Dobra je to vijest, ponajviše za one koji se griju na drva i zimi troše od 10 do 15 metara drva i plate od tri do pet tisuća kuna.</p>
<p>Grijanje na drva možda je najskuplja varijanta, ali većina ljudi se grije na drva silom prilika jer pojedina zagrebačka naselja nisu plinificirana. Plinsko etažno grijanje je privlačno jer nudi izbor - možete birati koje ćete prostorije grijati i kojom jačinom i tako kontrolirati potrošnju. Obitelji u stanovima od 80 četvornih metara u zimskom razdoblju mjesečno na plin troše između 600 i 800 kuna. Mnogi od priupitanih građana još nisu počeli grijati, ali su njihove peći i bojleri spremni za niske temperature dok drugi svoja kućanstva griju samo djelomično.</p>
<p>Grijanje na Toplanu ima prednosti i nedostatke. Iako je Toplana po zakonu spremna za sezonu već od 15. rujna, stanari zgrada u Lomničkoj žale se na slabu komunikaciju zbog koje je njihovo grijanje stiglo tek prije četiri dana. </p>
<p>»Navodno je sistem u zgradi bio ispražnjen, ali nitko od stanara nije bio upoznat s tim«, rekao je Ljubomir Kovačević. On nije zadovoljan radom Toplane jer su stanari grijanje dobili tek na inzistiranje i poseban zahtjev da u zgradu pusti grijanje. Okolnosti su bile takve da grijanje nije bilo nužno, ali je za rješavanje propusta stanarima trebalo 15-ak dana. </p>
<p>Što se tiče cijena, gospodin Kovačević je zadovoljan i smatra da je cijena grijanja realna obzirom na druge gradove. Za sada su kućanstvu s 90 četvornih metara prostora dovoljna dva topla radijatora da u prostorijama bude ugodna temperatura. Mjesečni račun Toplane za stanu od 90 četvornih metara zimi iznosi nešto više od 300 kuna.</p>
<p>Petra Kostanjšak</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Čista Sava tek 2011! </p>
<p>Čak 50 posto svoga rada uređaj će pročišćavati otpadne vode pogona Plive i Kvasca</p>
<p>Grad Zaprešić je, u petak, skopio ugovor s konzorcijem Hidrocommerce i Coneco o koncesiji, na 30 godina, za pročišćavanje otpadnih voda u Zaprešiću i susjednim općinama. Koncesionar će vlastitim novcem graditi centralni uređaj za pročišćavanje Zajarki u Zaprešiću, vrijedan 109,47 milijuna kuna (iznos gotovo jednak godišnjem gradskom proračunu).</p>
<p> Ukoliko ne bude zastoja zbog žalbi i promjena propisa ili, s druge strane, donacija onih koji žele da se projekt odvija brže, Zaprešić će Zagrebu i ostatku Hrvatske slati relativno čistu Savu tek 2011. </p>
<p>»Ovo je prvi primjer javnog privatnog partnerstava u pročišćavanju otpadnih voda u nas. Pokrenuli smo Hrvatsku u ekološkom smislu, a financiranju se može priključiti i hrvatska Vlada«, kazao je gradonačelnik Zaprešića Vinko Morović prilikom potpisivanja ugovora. </p>
<p>S puštanjem u rad svake nove faze pročišivača, rast će i računi za vodu, odnosno povećavati se naknada za koncesiju, koju će građani i tvrtke plaćati po količini potrošene vode.</p>
<p>Budući da Pliva i Kvasac imaju vlastito vodocrpilište, oni će naknadu plaćati po količini ispuštene otpadne vode. </p>
<p>»Prema našim analizama, 50 posto biološkog opterećenja pročišćivača čine otpadne vode iz pogona Plive i Kvasca, a 50 posto građani«, objasnio je Marijan Marunica, direktor tvrtke CUP Zajarki, koja će nadzirati gradnju i upravljanje pročišćivačem, u kojoj 90 posto udjela imaju Hrvatske vode, a 10 posto grad.</p>
<p>Udio u toj tvrtki, koji je ranije imala Pliva, otkupile su Hrvatske vode. </p>
<p> U listopadu 2008. počinje tzv. mehaničko pročišćavanje otpadnih voda, koje će se potom godinu dana promatrati i utvrđivati potrebni biološki tretman. </p>
<p>Drugi stupanj, tzv. biološko pročišćavanje, počet će u svibnju 2011. </p>
<p>Bude li potrebno, u skladu s europskim normama provest će se i treća faza, tzv. kemijsko pročišćavanje, tj. uklanjati štetni kemijski spojevi, poput spojeva dušika, fosfora i drugih. </p>
<p>Za gradnju pročišćivača već postoji građevinska dozvola i otkupljeno zemljište nizvodno od buduće hidroelektrane, kod mosta preko Save u Zaprešiću, a mulj koji nastaje pročišćavanjem, odlagat će se na tom mjestu do gradnje spalionice u Zagrebu, koja bi trebala početi uskoro.</p>
<p>Ključno spajanje Plive na kanalizaciju</p>
<p>U realizaciji projekta, ključno je spajanje pogona Plive i Kvasca na sustav javne odvodnje, koji ga, grubo rečeno, opterećuju kao grad od 30 tisuća stanovnika, ali naravno, ne i istog sastava. Kolektor na, koji bi se trebala spojiti je saniran, a kako prolazi kroz područje vodocrpilišta Šibice, riječ je o 100 posto nepropusnoj kanalizaciji. »Može se dogoditi da Pliva ispusti veće količine azitromicina, ali izabrali smo sistem pročišćivanja koji to može pratiti. Plivine vode vrlo su agresivne pa će se ona spojiti na sustav mješovite kanalizacije jer je rizik od akcidenta manji ako se vode miješaju s manje opterećenim vodama iz domaćinstava«, kaže Marjan Marunica, direktor CUP-a Zajarki odgovarajući na pitanja gradskih vijećnika, koji su odluku o dodijeli koncesije donijeli večer prije potpisivanja ugovora.</p>
<p>Jelena Oberman</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Mjesto dostojanstvenog spomena</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Subotnje otvorenje spomen-parka Zid boli na Mirogoju, uz nazočnost najviših državnih dužnosnika, zaključilo je dugotrajnu raspravu o tome gdje je najbolje mjesto za opeke s imenima nestalih i poginulih koje su 1993. pred zgradom Unprofora oblikovale dugačak zid. Te su opeke sada ugrađene u temelje spomenika memorijala Dušana Džamonje - Glas hrvatske žrtve - zid boli - koji je sam umjetnik svojedobno nazvao »imaginarnim hramom na otvorenom, prikladnim za kontemplaciju i molitvu«. Do najvećih nesuglasica u vezi s lokacijom Zida došlo je u svibnju 2005., kada su zagrebačke gradske vlasti pokušale »skinuti« opeke zida, u čemu ih je spriječio dio žena i majki poginulih i nestalih. Vlasti su se tada aktivnije uključile u zbrinjavanje spontano nastalog spomenika, i tako je Zid boli prošloga vikenda napokon otvoren u suglasju udruga i najviših državnih dužnosnika - predsjednika države Stjepana Mesića, premijera Ive Sanadera, a njegovu su otvaranju nazočili i zagrebački gradonačelnik Milan Bandić, te predsjednik Saveza udruga obitelji zatočenih i nestalih hrvatskih branitelja, Ivan Pšenica. Zid boli postao je dostojanstveno mjesto spomena na najzaslužnije za hrvatsku slobodu i neovisnost. [B. Valentić]</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Dobrosusjedska pomoć za 3300 Zagrepčana</p>
<p>Među uslugama su njega u kući, pomoć u održavanje higijene, dostava namirnica ...</p>
<p>U sklopu volonterskih programa pomoći starijim osobama, koje aktivisti Sindikata umirovljenika Hrvatske provode u 15-ak hrvatskih gradova, jedan od oblika pomoći koristile su 3293 starije osobe u području Zagreba. S njima je radilo 46 obučenih volontera, koji su tijekom 771 posjeta pružili 1800 različitih usluga.</p>
<p>Među ostalim uslugama su pomoć i njega u kući za teško pokretne ili nepokretne osobe, pomoć pri održavanje osobne higijene i čišćenje stambenog prostora, dostava namirnica ili obroka u kuću, kao i uključivanje zdravih i pokretnih u programe koje provode domovi umirovljenika ili gerontološki centri«, kaže mr. Stjepan Krajačić, predsjednik Sindikata umirovljenika Hrvatske (SUH). Riječ je o programima, koje je verificiralo Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti, prema podacima o socioekonomskom stanju i potrebama starijih osoba istraživanja, koje je SUH prije nekoliko godina proveo u Zagrebu. Za provedbu programa, Ministarstvo osigurava sredstva, a u SUH-u ističu i dobru suradnju s gradskim Uredom za rad, socijalnu skrb i zdravstvo. Slični programi provode se i uz financijsku potporu Grada.</p>
<p>»Prema popisu stanovništva iz 2001., Hrvatska ima 694 tisuće osoba starijih od 65 godina, od čega 27 posto samaca. Među njima je i 42 tisuće starijih od 85 godina i 1465 onih koji su napunili ili prešli stotu. Istraživanje iz 1998. pokazuje da vrlo malo građana koristi oganiziranu pomoći. </p>
<p>Istodobno je čak 31,4 posto ispitanika iskazalo potrebu za njegom u kući, a 11,7 posto potrebu za pomoći, koje su još i veće kod samaca. Čak 35 posto samaca treba pomoć u kući, a 27 posto samaca treba kućnu njegu«, ističe Krajačić. Istraživanje je pokazalo i da je oko 85 posto starijih sposobno za samostalan život u vlastitome domu, da 10 do 15 posto njih treba trajnu ili povremenu potporu te da između tri i pet posto starijih treba institucionalnu skrb. »U osmišljavanju programa vodili smo se time da je ljudima najpotrebnija ona vrsta pomoći kojom možemo pridonijeti da što duže ostanu u vlastitome domu, ali i razvijati osjećaj lokalne zajednice prema starijim osobama u njihovoj sredini. </p>
<p>Stoga se svi programi provode u suradnji s lokalnom zajednicom, najčešće gradskim uredima za socijalnu skrb, koji u tom projektu okupljaju predstavnike Crvenog križa, domova zdravlja i škola, s kojima također surađujemo«, ističe Krajačić. Naime, osim volontera SUH-a, u programe pomoći starijima, nazvane »dobrosusjedska pomoć«, od početka su uključene i osnovne, a odnedavno se uspostavlja suradnja i sa srednjim školama medicinskog smjera.</p>
<p>Marijana Matković</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Grad ne bilježi prenamjenu garaža</p>
<p>Zakrčene ulice, pretrpana parkirališta, a u garažama frizerski salon ili neki drugi obrt. Može li se nekako stati na kraj tom sve unosnijem biznisu pretvaranja privatnih garaža u poslovnu prostore. Očito ne, jer kako saznajemo Grad ne može utjecati na to hoće li privatni vlasnik u garaži koju je kupio zajedno sa stanom otvoriti obrt ili je, na primjer, prenamijeniti za skladište, dok njegov limeni ljubimac zauzima dio javne površine i tako utječe na stvaranje još većih problema zbog nedostatka parkirnih mjesta u gradu.</p>
<p>»Prvobitna namjena prostora ne igra nikakvu ulogu na donošenje rješenja za obavljanje djelatnosti, ako su ispunjeni svi ostali propisani uvjeti. Grad, osim toga, ne vodi evidenciju prostora prema namjeni utvrđenoj građevinskom dozvolom, pa nije poznato koliko je privatnih garaža u gradu prenamijenjeno u poslovni prostor«, kaže Ladislav Prežigalo, pročelnik Gradskog ureda za gospodarstvo. Dodaje kako namjena prostora općenito ne utječe na donošenje rješenja za obavljanje djelatnosti, ako su pritom ispunjeni svi ostali propisani uvjeti, a kako Grad donosi rješenja o propisanim uvjetima samo za obavljanje jednog dijela gospodarskih djelatnosti, u Gradu se ne vodi evidencija o tome koliko je garaža prenamijenjeno u trgovine, frizerske salone, videoteke i slično. Zakonom je propisano da osoba koja je podnijela zahtjev, odobrenje za obavljanje gospodarske djelatnosti može dobiti ako uz zahtjev priloži građevinsku dozvolu koja je postala konačna prije 1. siječnja 2004. godine, ili dokaz da je građevina izgrađena prije 15. prosinca 1968. godine, bez obzira na namjenu građevine, odnosno prostora.</p>
<p>Marijana Matković</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="16">
<p>»Pakleni toranj« u Jakarti</p>
<p>JAKARTA</p>
<p> - Iz još uvijek nepoznatih razloga u ponedjeljak ujutro izbio je požar na vrhu nebodera u kojem se nalazi sjedište indonezijske državne naftne tvrtke »PT Pertamina«. U gašenje i spašavanje zaposlenika su se odmah uključile sve raspoložive vatrogasne snage, među kojima i nekoliko vatrogasnih helikoptera. Podaci o žrtvama još uvijek nisu priopćeni. [Reuters]</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Abramovičeva jahta na remontu u Šibeniku</p>
<p>ŠIBENIK</p>
<p> - Na vezu Remontnog brodogradilišta u Mandalini kod Šibenika ovih se dana, na iznenadjenje mnogih, našla superluksuzna jahta »Morska ekstaza« koja je u vlasništvu ruskog bogataša Romana Abramovića. Dok su kapetan i posada sa ove 86 metara duge jahte bili u Remontnom brodogradilištu bogataš Abramović je krstario arhipelagom Kornata ,a onda je hitno prekinuo krstarenje i helihopterom se vratio u London. Rukovodstvo NCP Remontnog brodogradilišta našlo se sa kapetanom »Morske ekstaze« koji je bio zainteresiran za mogućnost priveza megajahti koje su u Abramovičevom vlasništvu dok su njegovi brodovi u hrvatskim teritorijalnim vodama. [J. K.]</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Novi brod iz Uljanika</p>
<p>PULA</p>
<p> – Pulsko brodogradilište Uljanik isporučilo je u ponedjeljak brod za prijevoz vagona »Makhachkala 4« za kompaniju »MIR - Maritime Investment & Development«. Isporukom tog broda, Uljanik je uspješno zaokružio tzv. Kaspijski program brodova za prijevoz vagona budući da su za tu kompaniju pulski brodograditelji izgradili četiri istovjetna broda nazvana po glavnom gradu i luci Dagestana na zapadnoj obali Kaspijskog jezera. Sva su četiri broda specijalno projektirana za prijevoz 52 vagona, a dio su modernizirane ruske flote koja Kaspijskim jezerom prevozi naftu, naftne prerađevine i plin. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Najzdravija hrana na svijetu</p>
<p>SPLIT</p>
<p> - U organizaciji Udruge »Split-zdravi grad«, u ponedjeljak je predstavljena knjiga »The world healthiest food« (»Najzdravija hrana na svijetu«) američkog Splićanina, biologa Georgea Mateljana. Knjiga, koju mnogi nazivaju enciklopedijom zdrave hrane, već je prihvaćena kao udžbenik na prehrambenom fakultetu u Seattleu, a kako je istaknuto u ponedjeljak, svaka rečenica u knjizi koja pomno obrađuje 100 namirnica i njihovu pripremu, znanstveno je utemeljena. [M. J.]</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Dječak umro od ptičje gripe</p>
<p>DŽAKARTA</p>
<p> - Jedanaestogodišnji dječak u Indoneziji umro je od ptičje gripe, postavši 53. žrtva virusa H5N1 u toj zemlji. Dječak iz južne Džakarte umro je u subotu navečer u bolnici u Džakarti. Dječak je 71. potvrđeni slučaj ptičje gripe u Indoneziji i njezina 53. žrtva. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Donacija zagrebačkog ZOO-vrta čeka bolje dane</p>
<p>SARAJEVO</p>
<p> - Skromni zoološki vrt u Sarajevu, koji već godinama ima probleme s financiranjem, nema mogućnosti smjestiti životinje koje dobija kao donaciju, a njegov upravitelj je čak morao poklonjenu zmiju boa smjestiti u svoj ured. Zbog skučenog prostora i nedostatka novaca sarajevski zoološki vrt za sada ne može prihvatiti ni poklone drugih sličnih ustanova, uključujući i onaj zagrebačkog zoološkog vrta, koji je ponudio dio svojih majmuna. Za razliku od majmuna, drugi poklon zagrebačkog zoološkog vrta u Sarajevu na vrijeme je zbrinut. Riječ je o medvjedici i medvjediću kojima će preseljenje iz Zagreba u Sarajevu biti manje stresno, jer su svoj krov nad glavom uspjeli dobiti prije zime i od proteklog ljeta prave društvo mrkom medvjedu koji je u Sarajevu odavno. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Desetogodišnjak preplivao Mesinski tjesnac</p>
<p>RIM</p>
<p> - Desetogodišnji Giuseppe Mangano postao je najmlađi plivač koji je savladao Mesinski tjesnac, prešavši u nedjelju sa Sicilije do talijanskog kopna za 55 minuta i 30 sekundi. Dječak je preplivao je udaljenost od 3.700 metara unatoč lošim vremenskim uvjetima, visokim valovima i meduzama. Giuseppeov otac Baldassare, koji vodi lokalni bar, rekao je da je vrlo ponosan na uspjeh svog sina. Ipak i ova će nedjelja za njega, osim nesvakidašnjeg sportskog uspjeha, biti kao i svaka druga - nakon ručka otiči će se van igrati s prijateljima. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Zabranjeno iznajmljivanje DVD-a nedjeljom</p>
<p>FRANKFURT</p>
<p> - Njemački sud odlučio je zaustaviti rad tvrtki koje imaju automatsku posudbu video kaseta i DVD-a nedjeljom pojašnjavajući kako se time krši zakon o zabrani rada nedjeljom. »Djelovanje automatske posudbe video i DVA-a nedjeljom i na praznike predstavlja jasnu radnu praksu i kao takvo krši nedjeljni mir«, kaže se u objašnjenju suda u Stuttgartu. Operatori koji imaju automatsku posudbu video-kaseta i DVD-a nedjeljom tvrde da će odluka suda pogoditi njihov posao za više od 14 posto jer su vikendi najpopularniji dani za iznajmljivanje. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Reuters otvara virtualnu redakciju</p>
<p>SAN FRANCISCO</p>
<p> - Britanska novinska agencija Reuters ovaj tjedan otvara posebnu redakciju vijesti za trodimenzionalnu digitalnu igricu »Second Life« (Drugi život), pridružujući se utrci svjetski poznatih korporacija koje sudjeluju u trenutno najpoznatijem virtualnom svijetu na internetu. Reuters će, naime, od srijede na stranici http://secondlife.reuters.com/ emitirati tekstove, slike i video vijesti o vanjskom svijetu za članove Drugog života i vijesti o Drugom životu za »vanjske« čitatelje u stvarnom svijetu. »Second Life«, kompjutorska igra koju je stvorila tvrtka Linden Lab iz San Francisca, najbliža je stvar paralelnom svijetu koja postoji na internetu. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Potres na Havajima 6,6 stupnjeva</p>
<p>SAN FRANCISCO</p>
<p> - Potres koji je u nedjelju pogodio Havaje bio je snage 6,6 stupnjeva, a izazvao je nestanak struje i strah među stanovnicima i turistima, no ozlijeđenih i veće materijalne štete nije bilo. Američki geološki institut potres te jačine smatra snažnim. Potres je pogodio zapadnu obalu Havajskog otočja, osjetio se 240 kilometara od otoka Oahu, no nije bilo potrebe za oglašavanje uzbune na tsunami. Guverner Linda Lingle je objavivši stanje elementarne katastrofe rekla kako je potres doveo do oštećenja zgrada i cesta diljem ove savezne američke države. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Razvedeni imaju najveće dugove</p>
<p>LONDON</p>
<p> - Razvedene osobe imaju najveće dugove u Velikoj Britaniji. Razvedene osobe više se oslanjaju na kreditne kartice i osobne zajmove, objavila je rezultate istraživanja tvrtka Alliance Razvedeni imaju prosječan dug u visini od 4.984 funti, što je jednako 28 posto njihovog godišnjeg prihoda. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>»Rodila« 48 mobitela</p>
<p>KAIRO</p>
<p> - Egipćanka velikog trbuha »rodila« je u nedjelju u međunarodnoj zračnoj luci u Kairu 48 mobilnih telefona koje je namjeravala prokrijumčariti. Mlada »trudnica«, čiji identitet nije objavljen, potužila se nakon slijetanja svog zrakoplova iz Dubaija na bolove, nadajući se da će tako ubrzati prolazak carine. Iznenađen brojnim žigovima na njezinoj putovnici, s obzirom da joj njezino »stanje« ne bi smjelo dopuštati tolika putovanja, revni carinik zamolio je kolegicu da pretraži »trudnicu«. Ona je tada »rodila« 48 mobitela vrijednih više od 17.000 američkih dolara, skrivenih pod odjećom. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="28">
<p>U sjeni Nicole Kidman</p>
<p>Novi festival obilježavaju spektakularne lokacije Pianova Auditorija, koncerti Muttija i Morriconea i velik broj zvijezda, od Conneryja i De Nira do Di Caprija i Scorseseja </p>
<p>RIM (Od Vjesnikova izvjestitelja)</p>
<p> - U spektakularnome rimskom Auditoriju, nastalom po nacrtima velikoga talijanskog arhitekta Renza Piana, u petak navečer je u nazočnosti Nicole Kidman otvoren novi, međunarodni filmski festival pod nazivom Cinema - Festa Internazionale di Roma. Osnivanje toga festivala, izdašno financiranog od Grada Rima i regije Lazio, praćeno je u Italiji brojnim polemikama, osobito komentarima od strane Venecijanskog festivala, čiji je direktor Marco Muller neformalno izjavio da će rimski festival ionako prikazivati samo ono što Cannes i Venecija odbace. </p>
<p>No, nema sumnje da Rim, grad bogate filmske povijesti i velikih filmskih studija, ima potencijala za organizaciju velikog festivala. Auditorij je sa svojih nekoliko dvorana idealno sjedište festivala, a interes publike i novinara je iznimno velik za gotovo sve projekcije. Organizatori su priredili dolazak velikog broja filmskih zvijezda, od Seana Conneryja (kojem je posvećena retrospektiva), Roberta De Nira, Leonarda di Caprija do redatelja Martina Scorseseja i Luca Besssona a popratni događaji uključuju koncerte pod ravnanjem Riccarda Mutija i Ennija Morriconea. </p>
<p>Festival je započeo projekcijom filma »Fur: an imaginary Portrait of Diane Arbush« (Krzno: zamišljeni portret Diane Arbush) redatelja Stevena Shainberga. Australska glumica, trenutno možda najveća ženska filmska zvijezda, izazvala je pravu histeriju stotina obožavatelja pri prolasku crvenim tepihom, dizajniranom »demokratski«, za razliku od onog u Cannesu, tako da zvijezde ne defiliraju samo pred fotografima već i pred fanovima.</p>
<p> Njih je Kidman pozdravila brojnim rukovanjim i autogramima, što bi u Cannesu bilo nezamislivo. Zbog dugačke ceremonije crvenog tepiha i brojnih govora punih međusobnih zahvala i emocija oko pokretanja novog festivala, film na otvorenju počeo je sat vremena nakon najavljena termina, a Kidman je publiku pozdravila kratkim govorom, rekavši da je vrijeme da se krene s filmom.</p>
<p>Uprkos impresivnom dizajnu filma i kvalitetnoj glumi, film nije osobito uspio jer njegova priča nema velikih ambicija i prilično je ravna i predvidljiva. No, ako na njega gledamo kao na svojevrsni hommage slavnoj gošći, koja je u filmu gotovo u svakom kadru, onda se njegov izbor može razumjeti, pa i opravdati. </p>
<p>Ljepotica i zvijer</p>
<p>Film »Krzno: zamišljeni portret Diane Arbush« i nije osobito oduševio. Redatelj Shainberg pokušao je dokučiti što je potaknulo Diane Arbush (glumi je kvalitetno, premda ne iznimno inovativno, Nicole Kidman) da od domaćice i asistentice svoga supruga postane jedna od najslavnijih američkih fotografkinja, te je prikazao njezinu romansu s Leonom (solidan Robert Downey Jr.), muškarcem čije je cijelo tijelo zbog poremećaja obraslo gustim dlakama (izgled kakav je ljubiteljima SF-a poznat po Lucasovom Chewbacci). </p>
<p>Premda vizualno asocira na odnos ljepotice i zvijeri, riječ je o odnosu koji je po nekim odlikama čak i bliži onom iz »Fantoma u operi«, s napomenom da Diane ne odlazi u podzemlje nego u fantastično dizajniranu mansardu. Diane, dijete bogatih proizvođača krzna, frustrirana je radom u suprugovoj sjeni, dosadnim brakom i upravo u nakazama (Leonovim prijateljima) prolazi inspiraciju za fotografiranje, a u Leonu i poticaj prema vlastitoj samostalnosti i otkrivanju velike kreativnosti. om kadru, onda se njegov izbor može razumjeti, pa i opravdati. </p>
<p>Zlatko Vidačković</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Ljubavna priča slike i ideje</p>
<p>Izložba »Nordic cut« predstavlja radove dvadesetak umjetnika dajući uvid u različite umjetničke strategije </p>
<p>Helsinška škola fotografije, pojam kojim se najčešće opisuje novija finska fotografija, započela je uspješan pohod po svjetskim galerijama i muzejima u posljednjih desetak godina. Prvi put zagrebačka će publika imati prilike upoznati se s fenomenom finske suvremene fotografije izložbom naslovljenom »Nordic cut«, koja se otvara 19. listopada, u 19 sati u Umjetničkome paviljonu, a čiju kustosku koncepciju potpisuju Krešimir Purgar i Mirela Ramljak Purgar, zagrebački neovisni kustosi.</p>
<p>Izložba će predstaviti radove dvadesetak umjetnika, međunarodno priznatih vrhunskih fotografa, kao skup umjetničkih strategija nadahnutih različitim praksama umjetničkoga djelovanja. </p>
<p>Zanimljivo je da Helsinška škola fotografije u užem smislu, onako kako ju tumači njen pokretač i glavni strateg Timothy Persons, obuhvaća u najvećem broju sadašnje i bivše polaznike helsinškoga Sveučilišta za umjetnost i dizajn, dok su suvremena finska fotografija i video još najprepoznatljiviji u radovima Eije-Lise Ahtile, Salle Tykke ili Eska Mannikkea, bivših studenata »konkurentske« Akademije lijepih umjetnosti.</p>
<p>Premda je riječ o geografski, nacionalno i kulturalno potencijalno vrlo bliskim izričajima, na umjetničkoj strani postoje značajne razlike, a koje su do sada samo povremeno doticane u stručnoj periodici ili tematskim izložbama. </p>
<p>Ukratko, objasnio je kustos izložbe Krešimir Purgar, Helsinška škola predočena je kao fenomen ograničen na jednu obrazovnu ustanovu, odnosno kao kulturni proizvod s ograničenim stilskim predznakom, a ne kao kulturalni fenomen koji proizlazi iz duha vremena ili duha mjesta. </p>
<p>Valja napomenutu da Helsinška škola, zapravo, nema nacionalne pripadnosti, niti ju odlikuje specifična disciplina. Prije svega, riječ je o pristupu koji je proizašao iz metode podučavanja usmjerene na kritičko promišljanje, na suradnju i razmjenu idejama kako bi se teorija povezala s praksom i kako bi svaki novi naraštaj studenata dobio prigodu pronaći sam sebe.</p>
<p> Kako je objasnio Timothy Parsons, nije problem nekoga naučiti kako gledati, ali naučiti nekoga slušati rasprave o tome što je uistinu dobro, moguće je samo ako ga naučimo postavljati prava pitanja. Odgovori će se potom pojaviti u osobnoj poetici autora, ali ne u narativnom obliku, nego kao iskra koju je stvorilo samo djelo.</p>
<p>K tomu, dodaje Parsons, znanje je poput vrata koja se otvaraju na obje strane – prema studentu i prema nastavniku. Naučimo li jedni od drugih kako prodrijeti do snova koje dijelimo i pokušamo li ih sagledati u zajedničkoj perspektivi, budućnost koju gradimo ogledat će se u djelima s odrazom onih ideja koje su ih stvorile, a izložba »Nordic cut« je dokaz da zajednički san može postati stvarnost u ljubavnoj priči između slika i ideja, u fotografiji danas.</p>
<p>Leila Topić</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Nova rješenja za baštinu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Međunarodno savjetovanje o konzervatorsko-restauratorskoj djelatnosti koje će se od srijede do subote održati u Restauratorskom centru Hrvatskoga restauratorskog zavoda u Ludbregu na jednom će mjestu okupiti 120 sudionika iz više od 15 zemalja svijeta. U tri radna dana u Ludbregu će se raspravljati o pitanjima podijeljenima u tri tematske cjeline: organizacija konzervatorsko-restauratorske djelatnosti, obrazovanje i stručno usavršavanje u toj djelatnosti te razvoj djelatnosti u kulturnom i gospodarskom razvoju, najavljeno je u ponedjeljak u Ministarstvu kulture. </p>
<p>Potreba da se na međunarodnoj razini razmotre problemi struke u Ludbregu će okupiti niz stručnjaka iz srednjoeuropske regije i svijeta, čime će se otvoriti mogućnost razmjene iskustava i uspostave suradnje i razmjene stručnjaka, napomenuo je državni tajnik u Ministarstvu kulture Jadran Antolović. Izbor tema posebno je interesantan, s obzirom na to da se radi o problemima koje se na skupovima konzervatora i restauratora ne otvaraju često, istaknuo je ravnatelj Hrvatskoga restauratorskog zavoda Ferdinand Meder, a u završnom aktu pokušat će se donijeti zaključci i buduće smjernice djelovanja struke.</p>
<p>Program skupa u Ludbregu predstavili su i akademik Vladimir Marković, predsjednik Nacionalnog odbora za Unesco te konzervator Miljenko Domijan, glavni konzervator u Ministarstvu kulture i predsjednik Hrvatskog odbora ICOMOS-a. [M. Kalle]</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Početak s »Gospođicom« </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Četvrto izdanje Zagrebačkoga filmskog festivala počelo je u ponedjeljak projekcijama filmova za novinare, dok svečano otvorenje festivala slijedi na večer projekcijom norveškoga kratkoga igranog filma »Sniffer« Bobbieja Peersa te cjelovečernjeg filma »Gospođica« redateljice Andreje Štake snimljenog u koprodukciji Švicarske, Njemačke te Bosne i Hercegovine. Oba filma u Zagreb su stigla s nagradama osvojenima na drugim festivalima (»Sniffer« je canneski pobjednik u kategoriji kratkog filma dok je »Gospođica« pobjednica festivala u Sarajevu i Locarnu). Na zagrebačkome festivalu će od 16. do 21. listopada biti prikazano više od 80 igranih i dokumentarnih naslova dugog i kratkog metra, što je najveći broj filmova do sada. </p>
<p>Pored niza festivalskih pobjednika na programu će se naći i filmovi svojedobno zabranjivani u zemljama Istočne Europe smješteni u novi program Bunker. Filmove za taj program odabrao je njemački teoretičar Bernd Buder. Pored Bunkera ZFF će ove godine ponuditi nove programe Klub 100 i Moj prvi film. U prvom su programu europski filmovi koje je tijekom prošle godine pogledalo više od 100 tisuća gledatelja, dok Moj prvi film donosi debitantske uratke uglednih filmaša kao što su Ang Lee, Ken Loach, Neil Jordan i Pedro Almodovar. Taj će program popratiti i predstavljanje knjige »Moj prvi film« Stephena Lowensteina. </p>
<p>Za glavnu festivalsku nagradu Zlatna kolica natjecat će se po deset cjelovečernjih i kratkih igranih filmova te 14 dokumentaraca, a domaći autori za nagradu se natječu u kategoriji Kockice. </p>
<p>Selektor festivalskog programa ove je godine prvi put direktor festivala Boris T. Matić. [D. Vukoja]</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>»Labuđe jezero« otvorilo sezonu</p>
<p>SPLIT</p>
<p> - Izvedbom baleta »Labuđe jezero« Petra Iljiča Čajkovskog u koreografiji Valentine Ganibalove u nedjelju na večer jeu splitskome Hrvatskome narodnom kazalištu počela kazališna sezona.</p>
<p> U glavnim ulogama nastupili su Azamat Nabiullin, Iryna Chaban, Albina Rahmatullina i Lev Šapošnikov, a orkestrom je ravnao maestro Hari Zlodre.</p>
<p> Balet »Labuđe jezero« postavljen je u prošloj sezoni prvi put u povijesti splitskog teatra, a interes je bio nezapamćen, popunjenost gledališta je bila veća od 90 posto.</p>
<p> Splitsko »Labuđe jezero« otvorit će u petak i kazališnu sezonu u Zadru, a preporođeni baletni ansambl splitskog HNK očekuje početkom idućeg mjeseca i gostovanje u Italiji.</p>
<p>Sljedećih dana slijedi nekoliko repriznih naslova, a 28. listopada i prva od šest planiranih dramskih premijera u ovoj sezoni - Čehovljev »Ujak Vanja« u režiji slovenske redateljice Mateje Koležnik. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="33">
<p>Hoće li sada Bandić Ćiru Dovesti i u Dinamo </p>
<p>Za »neprirodnu koaliciju« čini se postoji platforma, no takav bi scenarij urušio posljednje zdrave dijelove Dinama</p>
<p>Kako bi Dinamo izgledao u nekoj virtualnoj igrici kad bismo mu na mjesto trenera postavili Igora Štimca, u ulogu sportskog direktora ili čak klupskoga predsjednika lansirali Miroslava Blaževića, a na mjestu dopredsjednika jednostavno zadržali Zdravka Mamića? Naoko se čini da bi ambijent u Maksimiru bio napetiji od onoga kod OK Corrala i da bi tanki nervni fitilj, po kakvom su poznati svi spomenuti »aktivisti«, vrlo brzo raznio i Dinamo i Maksimir. Neka, barem bi tada krenula izgradnja stadiona... </p>
<p> Možda bi se ovakvo kadroviranje nekome u startu činilo neostvarivom fikcijom, ali povijest nas uči drukčije. Ona kaže da ne postoji taj scenarij koji ne može zaživjeti u našem nogometno-menadžerskom miljeu, isprepletenom brojnim međusobnim interesima. </p>
<p> Čak i površne analize ukupne retorike naših nogometnih moćnika pomalo sugeriraju na zaključak da ovakva »neprirodna koalicija« nije baš potpuna mašta i da već postoji platforma za takvo nešto. No, dojma smo da bi takav raspored snaga uništio i posljednje tračke onoga zdravog dijela Mamićeve vizije europskog Dinama. Poslužimo li se njegovom omiljenom frazom, mogli bismo primijetiti da bi ovakav raspored snaga u Dinamu bio - »protuprirodni blud«. Međutim, Igor Štimac je već lansirao svojevrsni probni balon, ustvrdivši da bi mu bila čast postati trenerom Dinama. </p>
<p>Nadalje, već je postalo zamorno, pa i smiješno promatrati koliko su se mediji bavili privatnim odnosom dvojice kumova Mamića i Blaževića u vrijeme njihove naoko snažne svađe (ili ipak samo predstave za javnost?). Ta se svađa odavno pretvorila u sladunjavu komunikaciju i čekamo samo trenutak kad će se ponovno naći na istom zadatku.</p>
<p> Ljetos je, primjerice, netko u Kranjčevićevoj možda i imao nešto protiv Ćirina dolaska. Ali, kad ga je gradonačelnik Milan Bandić odlučio dovesti, tu valjda više nije bilo »amandmana«. A hoće li ih biti ako gradonačelnik, po jednakoj »matrici«, odluči Ćiru vratiti u Maksimir? Nije tajna da je upravo Bandić istinski i pravi »vladar« Dinama, što, naposljetku, niti sam ne pokušava skriti u svojoj javnoj komunikaciji. </p>
<p> U ovom su trenutku najmanje bitni Blaževićevi rezultati. Posljednjih godina njegove momčadi imaju manji broj pobjeda nego što bi ih imale kad bi na klupi osvanuo kakav slučajni prolaznik. Po zakonu velikih brojeva bi katkad nekoga i pobijedio... </p>
<p> Svojedobno je Ćiru u Dinamo doveo Mamić, baš kao što je i Blažević znatno ranije otvorio maksimirska vrata tom istom Mamiću. Kasnije je Ćiru u Hajduk doveo Štimac. Sad ga je u Zagreb doveo Bandić. Hoće li se uskoro cijelo društvo okupiti u Maksimiru? Teško je reći, ali pritom nam se samo nameće pitanje - što će u tom slučaju Mamić? To bi sigurno bio početak kraja njegova mandata. </p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Dinamu 20.000 franaka kazne </p>
<p>Dinamovi će čelnici u Uefinu blagajnu morati iskrcati 20.000 švicarskih franaka. Upravo je tolikom svotom europska nogometna organizacija kaznila zagrebački klub zbog divljanja njegovih navijača na prvoj utakmici 1. kola Kupa Uefe protiv Auxerrea u Maksimiru 14. rujna. Riječ je, dakle, o »tarifi« koja vrijedi samo za prvi dvoboj, a sigurno je da će u Maksimir uskoro doći i nova »čestitka«. Dinamo će nedvojbeno morati platiti i kudikamo veću svotu zbog zbivanja na uzvratu u Auxerreu. Organizirana skupina Dinamovih navijača ondje je već na početku načinila kraval, prekinuvši utakmicu na nekoliko minuta. Posebno iznenađuje što su neki igrači, a poglavito trener Kuže, čak i tada snishodljivo hvalili izgrednike. [M. T.]</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Utrka za Rukavinom, Subašićem i Jertecom</p>
<p>Hajduk je zadržao korak za Dinamom u borbi za naslov prvaka i sada je »bijelima« ključno za ostanak na vrhu na svom Poljudu pobijediti momčadi Pule i Kamen Ingrada</p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Hajduk je pobjedom u Šibeniku zadržao korak s Dinamom u borbi za naslov prvaka i sada je ključno na svom Poljudu svladati Pulu i Kamen Ingrad. Tu je još i utakmica Kupa idućeg utorka protiv Belišća. Te su tri pobjede kratkoročni plan za dugoročnije ciljeve, kao što je borba za trofeje. </p>
<p>No, paralelno s natjecateljskom utrkom Hajduk s Dinamom vodi i borbu oko nekolicine mladih igrača. Šibenčanin Ante Rukavina, zatim vratar Zadra Danijel Subašić te varteksovac Dario Jertec izbor su i »bijelih« i »modrih«. U toj je utrci izvan zelenog travnjaka Hajduk isturio sportskog direktora Tomislava Ercega, koji kaže: </p>
<p>»Rukavinu pratimo dulje vrijeme. Bio je s nama na juniorskom turniru Kvarnerska rivijera, a ako Kuže kaže da bi Rukavina bio pojačanje za Dinamo, onda bi bio i za Hajduk. Što se tiče Subašića, on je u sporu sa Zadrom i tu smo nemoćni. Ali, dogovorili smo se sa Zadrom i sada čekamo da vidimo kako će se rasplesti priča u Stanovima. To je interna stvar Zadra, dakle vanjskog suradnika Sinovčića te Subašićeva zastupnika Klapana, no mi smo ondje poslali našeg vratara Franića.« </p>
<p>Hajduk će do kraja sezone zadržati Brazilca Felipea Sousu Camposa, i to za minimalnu plaću. Sva su testiranja pokazala da se radi o igraču moćnih kapaciteta, ali će za pravi ugovor svoju moć morati iskazati na prvenstvenim utakmicama. Uglavnom, Hajduk se planira osnažiti i za ozbiljniji iskorak u Europu. </p>
<p>»Pratimo mnogo igrača, ne radi se samo o Subašiću, Jertecu i Rukavini. Evo, pratimo i Ćorluku«, kazao je Erceg uz smijeh i nastavio: </p>
<p>»Bitno je da izborimo izlazak u Europu i ovu momčad osnažimo barem dvojicom jakih igrača. Problem je što nije lako prodati igrača, a radimo na tome da zadržimo Damjanovića.« </p>
<p>Erceg je pojasnio Hajdukovu strategiju dovođenja igrača. </p>
<p>»Selekcionirat ćemo momčad i nećemo gomilati igrače. Moramo dobro procijeniti što nam je od igračkoga kadra potrebno«, rekao je Erceg i na kraju uzdahnuo: </p>
<p>»Pobjeda u Šibeniku bila nam je vrlo važna. Poraz od Osijeka i remi s Dinamom ipak su nas poljuljali, a mislim da će teško itko pobijediti Šibenik na Šubićevcu nastavi li s ovako dobrom igrom te uz atmosferu kao što je bila ove subote.« </p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Utrka za Rukavinom, Subašićem i Jertecom</p>
<p>Hajduk je zadržao korak za Dinamom u borbi za naslov prvaka i sada je »bijelima« ključno za ostanak na vrhu na svom Poljudu pobijediti momčadi Pule i Kamen Ingrada</p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Hajduk je pobjedom u Šibeniku zadržao korak s Dinamom u borbi za naslov prvaka i sada je ključno na svom Poljudu svladati Pulu i Kamen Ingrad. Tu je još i utakmica Kupa idućeg utorka protiv Belišća. Te su tri pobjede kratkoročni plan za dugoročnije ciljeve, kao što je borba za trofeje. </p>
<p>No, paralelno s natjecateljskom utrkom Hajduk s Dinamom vodi i borbu oko nekolicine mladih igrača. Šibenčanin Ante Rukavina, zatim vratar Zadra Danijel Subašić te varteksovac Dario Jertec izbor su i »bijelih« i »modrih«. U toj je utrci izvan zelenog travnjaka Hajduk isturio sportskog direktora Tomislava Ercega, koji kaže: </p>
<p>»Rukavinu pratimo dulje vrijeme. Bio je s nama na juniorskom turniru Kvarnerska rivijera, a ako Kuže kaže da bi Rukavina bio pojačanje za Dinamo, onda bi bio i za Hajduk. Što se tiče Subašića, on je u sporu sa Zadrom i tu smo nemoćni. Ali, dogovorili smo se sa Zadrom i sada čekamo da vidimo kako će se rasplesti priča u Stanovima. To je interna stvar Zadra, dakle vanjskog suradnika Sinovčića te Subašićeva zastupnika Klapana, no mi smo ondje poslali našeg vratara Franića.« </p>
<p>Hajduk će do kraja sezone zadržati Brazilca Felipea Sousu Camposa, i to za minimalnu plaću. Sva su testiranja pokazala da se radi o igraču moćnih kapaciteta, ali će za pravi ugovor svoju moć morati iskazati na prvenstvenim utakmicama. Uglavnom, Hajduk se planira osnažiti i za ozbiljniji iskorak u Europu. </p>
<p>»Pratimo mnogo igrača, ne radi se samo o Subašiću, Jertecu i Rukavini. Evo, pratimo i Ćorluku«, kazao je Erceg uz smijeh i nastavio: </p>
<p>»Bitno je da izborimo izlazak u Europu i ovu momčad osnažimo barem dvojicom jakih igrača. Problem je što nije lako prodati igrača, a radimo na tome da zadržimo Damjanovića.« </p>
<p>Erceg je pojasnio Hajdukovu strategiju dovođenja igrača. </p>
<p>»Selekcionirat ćemo momčad i nećemo gomilati igrače. Moramo dobro procijeniti što nam je od igračkoga kadra potrebno«, rekao je Erceg i na kraju uzdahnuo: </p>
<p>»Pobjeda u Šibeniku bila nam je vrlo važna. Poraz od Osijeka i remi s Dinamom ipak su nas poljuljali, a mislim da će teško itko pobijediti Šibenik na Šubićevcu nastavi li s ovako dobrom igrom te uz atmosferu kao što je bila ove subote.« </p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Beč je moj dnevni boravak i spavaća soba </p>
<p>Dvoranska sezona i drugu je godinu zaredom krenula u znaku Ivana Ljubičića, koji je nakon prošlogodišnjih rezultata prozvan »kraljem dvorane« </p>
<p>Prošle godine 57, ove 52. Ukupno 109 servis-gemova zaredom u posljednje dvije godine na bečkom turniru Ivan Ljubičić okončao je u svoju korist. Zastrašujućom lakoćom Ljubičić je prošlog tjedna rušio suparnike na putu do obrane naslova pobjednika 565.000 eura vrijednog turnira. Teško je vjerovati kako je nekome nešto slično uspjelo u novijoj povijesti ATP Toura. </p>
<p>»Statistika je zapanjujuća, ali ne razmišljam o tome kad izlazim na teren. Jednostavno izađem i igram. Od prvog trenutka kad sam došao u dvoranu osjetio sam loptu. Bio sam među prvima ovdje, u četvrtak prije turnira. Došli smo samo Haas i ja. Na prvom se treningu osjećaj od prošle godine vratio. Nisam siguran je li to netko uspio napraviti na turnirima gdje se igraju mečevi na dva dobivena seta. Bez obzira na to, ponosan sam na ovaj uspjeh. Ovaj mi je naslov draži od prošlogodišnjeg. Prvi sam puta obranio naslov, i to na najvećem turniru koji sam dosad osvojio«, priznao je Ljubičić. </p>
<p>Dvoranska sezona tako je i drugu godinu zaredom krenula u znaku Ivana Ljubičića, koji je nakon prošlogodišnjih rezultata prozvan »kraljem dvorane«. Ove je godine nastavio u istom ritmu, pa već sada ne mora brinuti za mjesto na Mastersu. </p>
<p>»Sigurno sam među prvih osam, pitanje je samo s koje ću pozicije na Masters. Drago mi je da sam obranio naslov upravo ovdje u Beču, no godi i činjenica da popravljam omjer pobjeda i poraza u finalnim dvobojima. Sada je 6-9. Boris Becker je jednom rekao da je Wimbledon njegov dnevni boravak, a ja onda mogu reći da mi je Beč sve - i dnevni boravak i spavaća soba. Ako bih morao igrati meč o kojem mi ovisi život, izabrao bih Beč«, kaže Ljubičić. </p>
<p>Osim Ljubičića, i Mario Ančić ima priliku izboriti nastup na Mastersu. Trenutačno je na desetom mjestu na ljestvici utrke za prvaka s 34 boda zaostatka za osmoplasiranim Davidom Nalbandianom.</p>
<p>»Nalbandian je osmi, ali mislim da će njega teško uhvatiti. Gledao sam ga u Beču, opet igra jako dobro, a svaki mu se nastup računa. Mislim da bi Mario mogao preskočiti Baghdatisa i uhvatiti Robreda. Jedno finale, možda i polufinale na preostala dva turnira iz masters serije jako bi ga približili Šangaju«, zaključio je Ljubičić.</p>
<p>Igor Mijić</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Ljubičić treći, Ančić deseti</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Ovog tjedna u Madridu, na turniru iz »masters serije«, vidjet ćemo sve najbolje tenisače svijeta. Nakon madridskog turnira bit će puno jasnije tko je još ostao u utrci za nastup na Masters Cupu u Šangaju (12-19. studenoga). Na ovotjednoj ATP listi za prvaka Ivan Ljubičić je na trećem mjestu, dok je Mario Ančić deseti, dva ga mjesta dijele od Mastersa u Šangaju (od 12. do 19. studenoga). ATP ljestvica utrke za prvaka: 1. Roger Federer (Švi) 1374 bodova, 2. Rafael Nadal (Špa) 829, 3. IVAN LJUBIČIĆ 478, 4. Andy Roddick (SAD) 448, 5. Nikolaj Davidenko (Rus) 444, 6. James Blake (SAD) 410, 7. Tommy Robredo (Špa) 395, 8. David Nalbandian (Arg) 382, 9. Marcos Baghdatis (Cip) 371, 10. MARIO ANČIĆ 348. ATP ulazna ljestvica: 1. Roger Federer (Švi) 7370, 2. Rafael Nadal (Špa) 4645, 3. IVAN LJUBIČIĆ 3190, 4. David Nalbandian (Arg) 2900, 5. Nikolaj Davidenko (Rus) 2720... 12. MARIO ANČIĆ 1750... 68. IVO KARLOVIĆ 566, 175. ROKO KARANUŠIĆ 235. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Kostanić na 52. mjestu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Na najnovijoj WTA listi najboljeplsirana hrvatska tenisačica je Jelena Kostanić na 52. mjestu. Prva je Francuskinja Amelie Mauresmo sa 3667 bodova, slijede Belgijanka Justine Henin-Hardenne 3473 pa tri ruske tenisačice Marija Šarapova (3037), Svetlana Kuznjecova (2408) i Nadia Petrova. Iza Kosatnić, od hrvatskih tenisačica Karolina Šprem je na 88. mjestu, Ivana Lisjak je 142., Ivana Abramović je 147., te Sanja Ančić je na 177. mjestu. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Moram vratiti atletici sve što mi je dala </p>
<p>»Nemam iskustva, ali spreman sam zasukati rukave«, kaže Ergotić o novoj funkciji </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Siniša Ergotić prošlog je tjedna svojoj funkciji izbornika dodao još jednu, postao je direktor Hrvatskog atletskog saveza. Uvođenje direktorske dužnosti nije bilo iznenađenje, jer je takvu odluku donijela skupština još prije nekoliko mjeseci, ali je Ergotićev izbor ipak pomalo neočekivan. Ne zbog njegove nestručnosti, već zbog čvrstog stava od prije deset mjeseci kad je, postavši izbornik, ustvrdio da se nikako ne vidi u ulozi »atletskog Vedrana Pavleka«. Što ga je navelo na promjenu mišljenja?</p>
<p>»S vremenom sam uvidio da postoji potreba za dubljim angažmanom, jer se događaju stvari koje to zahtijevaju. Hrvatska je dobila organizaciju Svjetskoga kupa 2010., činjenica je da se razvoj rezultata nastavlja željenim tijekom, pojavila se i jedna Danijela Grgić... Zbog svega se toga treba jače angažirati da se osiguraju pravi uvjeti i da programi funkcioniraju kako treba. Kad mi je predsjednik Saveza Luciano Sušanj ponudio ovu funkciju, osjetio sam obvezu, kao bivši vrhunski atletičar i trener, vratiti atletici ono što mi je dala«, kazao je Ergotić. </p>
<p>Da u hrvatskoj atletici uistinu postoji potreba za direktorom, govori i poražavajući podatak da je, uz Ergotića, u HAS-u profesionalno zaposlena još samo jedna osoba. </p>
<p>»S obzirom na broj atletičara, u tome smo prilično hendikepirani, jer je posla puno više u odnosu na broj zaposlenika. Za usporedbu, Srbija ima šest zaposlenih u svome savezu, a Italija čak 80, što dovoljno govori gdje smo«, priča hrvatski rekorder u skoku u dalj. </p>
<p>Da bi mu olakšao posao, HAS će juniorske i kadetske reprezentacije prepustiti drugim izbornicima, a Ergotiću će ostati samo seniori. Tako će novi direktor imati više vremena za direktorske poslove, između ostaloga i pronalazak sponzora. </p>
<p>»Da, i to će mi biti jedna od uloga. Priznajem da u tome nemam nikakvog iskustva, ali spreman sam zasukati rukave. Ulazim u novi posao pun optimizma«, ističe Ergotić. </p>
<p>Budući da je napokon postao profesionalac u Savezu, glavni trener hrvatske vrste promijenit će svoj status u Mladosti, gdje mu je dosad bila radna knjižica. No, to ne znači da će potpuno iseliti sa Save. </p>
<p>»Želja mi je aktivno se zadržati na terenu, tako da ću ostati raditi s dva, tri bolja atletičara«, zaključio je Ergotić. </p>
<p>Vedran Božičević</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Seligman u finalu</p>
<p>AARHUS</p>
<p> – Hrvatski gimnastičar Robert Seligman plasirao se u finale konja s hvataljkama na gimnastičkom Svjetskom prvenstvu u gimnastici u Aarhusu. Seligman je ostvario rezultat 15.425, što je bilo dovoljno za ulazak među osam najboljih. Najbolji hrvatski višebojac, Filip Ude je zauzeo 61. mjesto sa 84.700 bodova i ostao je bez nastupa u finalu. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Stinson napustio »žute« </p>
<p>Razlog je ozljeda leđa zarađena prije dolaska u Split</p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Curtis Stinson na putu je povratka u SAD, ozljeda leđa onemogućava mu treniranje i igranje utakmica te će čelništvo KK Splita CO s njime raskinuti ugovor. Sada »žuti« moraju dokazati da je ozljeda stara i da je »zarađena« mnogo prije nego što je došao na Gripe. Uspiju li dokazati da se radi o »staroj rani«, izbjeći će plaćanje cijelog ugovora, koji iznosi oko 60.000 eura. U suprotnom, morat će isplatiti Stinsona, ali i pronaći dodatni novac za plaćanje novog stranca. </p>
<p>»Nismo mogli napraviti CT kad je došao, pregled smo obavili tek kada ga je zaboljelo. Očito se radi o staroj ozljedi, ali to ćemo morati dokazati«, rekao je šef struke Petar Skansi. </p>
<p>Stinson je bek organizator igre i u prvim se utakmicama pokazao kao solidan igrač. Šteta i za Stinsona i za Split CO! </p>
<p>I još jedna zanimljivost s Gripa. Trenera Veljka Mršića zove najbolja amaterska košarkaška družina sa splitskih prostora Bambina i moli ga da se aktivira. Mršić je zainteresiran, a u druženju s košarkaškim zanesenjacima kratio bi slobodno vrijeme, dok bi lokalna liga dobila jakog aduta za promociju. Drugi je ili prvi, kako hoćete, predsjednik Splita CO Dino Rađa. [R. P.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="43">
<p>Ostavke ministricama zbog utaje poreza i TV pretplate</p>
<p> Mediji su otkrili da su obje ministrice »na crno« zapošljavale dadilje, izbjegavajući za njih platiti propisane poreze i doprinos</p>
<p>Nakon ministrice trgovine Marije Borelius koja je u subotu podnijela ostavku zbog utaje poreza, nova švedska vlada desnog centra, zaprisegnuta prije samo deset dana, izgubila je još jednog člana. Ostavku je u ponedjeljak podnijela ministrica kulture Cecilia Stego Chilo kojoj se osim utaje poreza na teret stavlja i dugogodišnje neplaćanje obvezne TV pretplate. Mediji su naime otkrili da su obje ministrice »na crno« zapošljavale dadilje, izbjegavajući za njih platiti propisane poreze i doprinose. </p>
<p>Uz to, obje su izbjegavale plaćati i TV pristojbu koja je u Švedskoj obvezna za sve koji posjeduju televizor. Pod pritiskom javnosti (i pod lupom stockholmske policije) nalazi se i treći član vlade, ministar migracija Tobias Billstrom koji je također priznao da godinama ne plaća TV pretplatu. </p>
<p>Iako je izbjegavanje plaćanja TV pristojbe, koja na godišnjoj razini iznosi oko 200 eura, prilično rašireno među običnim Šveđanima, takav se prijestup političarima ne prašta, osobito s obzirom na činjenicu da je koalicija premijera Frederika Renfeldta na vlast došla obećanjima da će u zemlju uvesti »novi politički moral«. Upravo zbog toga, analitičare čudi činjenica da je za resor trgovine izabrao Mariju Borelius kojoj neplaćanje TV pretplate najmanji prekršaj. </p>
<p>Prema medijskim izvještajima, bivša je ministrica preko fiktivne tvrtke u inozemstvu kupovala nekretnine i tako oštetila državni proračun za pripadajuće poreze, ali i sklapala poslove koristeći se povlaštenim informacijama koje je dobila prije stupanja na dužnost.</p>
<p>Švedsku su javnost zabavila obrazloženja ministara zatečenih u neplaćanju TV preplate. Sad već bivša ministrica kulture, koja je bila nadležna i za javnu televiziju, objasnila je da je vjerojatno »zaboravila« na tu obvezu zbog čestih putovanja i boravaka u inozemstvu. Novinari su međutim od »čestih boravaka u inozemstvu« uspjeli pronaći samo one dvije godine koje je Stego Chilo tijekom devedesetih provela u Njemačkoj kao dopisnica. Ministar migracija Billstrom je svoj propust protumačio kao »mladenačku glupost« - nije plaćao jer mu se program javne televizije SVT »jednostavno nije sviđao«, ali sad uviđa da je bila riječ o velikoj pogreški.</p>
<p>Skandali koji su potresli vladu imaju i dobru stranu - švedska televizija objavila je da je nakon novinskih naslovnica o neplatišama praktički preko noći dobila čak 6000 novih pretplatnika, među kojima se našlo i poznatih imena iz svijeta politike, gospodarstva i zabave.</p>
<p>Julijana Štrbić</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Počela provedba sankcija protiv Pyongyanga </p>
<p>Kina počela provoditi pomniju kontrolu sjevernokorejske robe </p>
<p>U ponedjeljak je počela provedba oštrih sankcija Sjevernoj Koreji koje je toj zemlji u subotu nametnulo Vijeće sigurnosti UN-a zbog njenog nedavnog nuklearnog pokusa. Kina počela provoditi pomniju kontrolu sjevernokorejske robe na graničnom prijelazu Dandong s tom zemljom. </p>
<p>Japan je već prije nekoliko uveo zabranu uplovljavanja sjevernokorejskih brodova te putovanja iz jedne u drugu zemlju. </p>
<p>Iranski predsjednik Mahmud Ahmadinejad izjavio je u ponedjeljak da odbacuje sankcije Vijeća sigurnosti UN-a protiv Sjeverne Koreje. Rezolucijom 1718 Vijeća sigurnosti UN-a dopušta se, među ostalim, nadzor brodova koji isplovljavaju ili plove prema sjevernokorejskim lukama. Zamrzavaju se i inozemni fondovi osoba i tvrtki koje su povezane sa sjevernokorejskim nuklearnim programom. </p>
<p>Njima se također zabranjuje i putovanje u inozemstvo, a Pyongyangu je zabranjeno prodavati i vojnu opremu. Nakon uvođenja sankcija koje je sjevernokorejski veleposlanik pri UN-u nazvao »gangsterskima«, vlasti iz Pyongyanga su najprije zaprijetile nastavkom svog nuklearnog programa, a potom su ponudile povratak za pregovarački stol. SAD su, istakle da to više nije dovoljno za ukidanje sankcija. Washington sada traži obustavu sjeverkorejskog nuklearnog programa. </p>
<p>Kina gradi ogradu </p>
<p>Da bi spriječila priljev izbjeglica Kina je sagradila ogradu od bodljikave žice na dijelu svoje granice sa Sjevernom Korejom, nakon što je Pyongyang objavio nuklearni pokus, pišu južnokorejski mediji. Zaštitna ograda, visoka 2,5 metara, proteže se dvadesetak kilometara duž rijeke Yalu, piše list »Hankyoreh« i citira izjavu očevica da je »bataljun kineskih vojnika gradio ogradu u srijedu«. Stručnjaci ističu da kineska potpora Pyongyangu djelomice proizlazi iz straha da bi se taj režim mogao urušiti što bi dovelo do masovnog egzodusa stanovništva prema Kini. Tisuće Sjevernokorejaca već sada ilegalno prelaze granicu dviju zemalja. </p>
<p>Marko Barišić/AFP/Hina</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Još 30 zemalja moglo bi razviti atomsko oružje </p>
<p>BEČ</p>
<p> - Osim devet zemalja koje su same prijavile da posjeduju nuklearno oružje ili se zna da ga posjeduju, još trideset novih zemalja moglo bi posjedovati kapacitete za razvoj atomskog oružja, izjavio je u ponedjeljak direktor IAEA-e Mohamed ElBaradei. »Moramo uskladiti novo međunarodno stajalište, a ako to ne učinimo, nećemo imati posla sa samo devet nuklearnih sila već s 20 do 30 zemalja koje bi ubrzo mogle razviti nuklearno oružje«, upozorio je ElBaradei aludirajući na »virtualne nuklearne države« koje posjeduju znanja za obogaćivanja urana ili izdvajanja plutonija. Uz SAD, Rusiju, Veliku Britaniju, Francusku i Kinu, u nuklearne sile se ubrajaju Izrael, Pakistan i Indija, a Sjeverna Koreja je objavila da je 9. listopada izvela svoj prvi nuklearni pokus. [AFP/Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Diplomatski rat Venezuele i Gvatemale </p>
<p>Chavezu se predbacuje lijevi radikalizam, a Venezueli bliskost sa SAD-om</p>
<p>NEW YORK (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Tek što se stišala bura oko izglasavanja najoštrijeg paketa sankcija Sjevernoj Koreji od završetka Korejskog rata (1953.), Palača naroda na East Riveru ponovno je poprište žučnih rasprava. Ovaj put oko novih deset nestalnih članova Vijeća sigurnost, od ukupno petnaest. Do ponedjeljka ujutro, za kad je u Općoj skupštini UN-a bilo zakazano glasanje, glavna »rovovska diplomatska borba« vodila se između dva južnoamerička kandidata - Venezuele i Gvatemale.</p>
<p>Borba za jedno mjesto, koliko pripada Južnoj Americi, nakon isteka dvogodišnjeg mandata Argentini, svela se na rat između Huga Chaveza i SAD-a. Washington bez prikrivanja lobira za Gvatemalu a na njenoj strani je i Europa. Ipak, prema posljednjim prebrojavanjima, za Venezuelu je bila većina iz skupine 33 latinoameričke i karipske zemlje. Ova skupina ima pravo predložiti novog kandidata, ako borba između Gvatemale i Venezuele bude neodlučna. </p>
<p>Gvatemala je dosad, navodno, osigurala podršku Kolumbije i zemalja u njenom neposrednom susjedstvu. Čile je najavio da neće glasati jer se ne želi opredjeljivati između ovakva dva kandidata. Dok je većina azijskih zemalja podijeljena u davanju podrške Venezueli, što se tumači i dobrim odnosima sa SAD-om, skupina od 54 afričke i 56 islamskih zemalja, (koje se nalaze na ova dva kontinenta) sklonija je Chavezu. </p>
<p>Analitičari to tumače rastom antiameričkog raspoloženja zbog rata u Iraku. I Venezuela i Gvatemala u ovoj kampanji koriste sva raspoloživa sredstva. Venezuelski diplomati već danima na East Riveru dijele pamflete u kojima piše: »Reforme Vijeća sigurnosti počinju izborom neovisnog kandidata«. </p>
<p>Gvatemala sa svoje strane prigovara da će Venezuela biti razbijač u Vijeću sigurnosti koje je ponovo na putu trajnijeg konsenzusa. Može se čuti da je Hugo Chavez potrošio milijune petrodolara na širenje svojih radikalnih lijevih ideja ŕ la Castro. Podsjeća se da Chavez ima prijateljske veze sa Sjevernom Korejom, a otvoreno je najavio da će podržati Iran, kad iransko nuklearno pitanje dođe na dnevni red Vijeća sigurnosti. </p>
<p>Erol Avdović</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Šest milijuna novih siromaha </p>
<p>BERLIN</p>
<p> - Njemačka otkriva svoje nove siromahe: objavljivanje studije koja pokazuje da osam posto Nijemaca pripada »potklasi« nesigurna života izazvala je raspravu o nastanku te kategorije. Osam posto Nijemaca, tj. više od šest milijuna osoba, pripadaju novom dijelu populacije obilježenom »velikom financijskom nesigurnošću«, »vrlo slabim mjesečnim primanjima, vrlo malim stanarskim vlasništvom i štednjom, te dugovima«. Potraga za odgovornim zaustavila se na bivšem kancelaru Gerhardu Schröderu i njegovoj reformi tržišta rada, nazvanoj Hartz IV, uvedenoj 2005. Hartz IV poveo je nekoliko milijuna osoba iz režima socijalne pomoći prema obeštećenju nezaposlenih s idejom da ih se vrati na posao. [AFP/Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Muslimanski studenti pod posebnim nadzorom</p>
<p>Ministarstvo obrazovanja Velike Britanije kani apelirati na sveučilišta da na oku drže muslimanske studente sklone ekstremizmu </p>
<p>LONDON (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Nastavno osoblje na britanskim sveučilištima dobit će zadatak da na oku drži studente azijskog i muslimanskog izgleda, ako postoji sumnja da se radi o islamskim ekstremistima ili pristašama terorizma, piše u ponedjeljak list Guardian. </p>
<p>Ta vijest najbolje ilustrira klimu straha od terorizma koja vlada na britanskom Otoku. Strah je prisutan još od lanjskog terorističkog udara na London, u kome je poginulo više od 50 ljudi. </p>
<p>Dodatno se pojačao nakon što je britanska policija u kolovozu ove godine uhitila dvadesetak osoba koje su planirale podmetnuti eksplozije u deset američkih aviona nakon njihova polijetanja iz Britanije. </p>
<p>Sveučilišta i njihovi kampovi pretvaraju se u »plodno tlo za vrbovanje novih ekstremista«, tvrdi se u dokumentu što ga je sastavilo britansko ministarstvo obrazovanja, s nakanom da ga pošalje visokoškolskim ustanovama. U njemu se apelira na sveučilišne nastavnike da sumnjive studente prijave specijalnom ogranku britanske policije za nacionalnu sigurnost, ma koliko im bilo neugodno »surađivati s tajnom policijom«. </p>
<p>U dokumentu, s čijim se sadržajem upoznao Guardian, također se tvrdi da su islamska udruženja na sveučilištima postala rasadnici ekstremizma. Wakkas Khan, predsjednik Federacije studentskih islamskih udruženja smatra, međutim, da je u pitanju potencijalno najveće kršenje prava muslimanskih studenata. Prije dva tjedna vođa Donjeg doma Jack Straw izazvao je kontroverzu kada je rekao da nošenje velova, kao što to čine neke muslimanke, izaziva podjele u britanskom društvu. </p>
<p>Također je priznao da od takvih muslimanki koje mu dođu na razgovor najprije zatraži da skinu veo s lica. Većina Britanaca smatra to razumnim zahtjevom, ali istaknuti laburistički političar razbjesnio je radikalne muslimanske grupe na Otoku. Nije isključeno da će nakon Strawovih riječi još žustrije nagovarati britanske muslimanke da zakrivaju lice premda je to do sada bila samo marginalna pojava. Svađa se proširila, kada je iz jedne škole suspendirana mlada britanska muslimanka, pomoćnica u nastavi zbog toga što je odbila skinuti veo. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="49">
<p>Ugodno starenje vjećita mladića</p>
<p>Tintin je imao golem utjecaj na popularnu kulturu, a kao svog uzora isticali su ga Andy Warhol, Roy Lichtenstein i Steven Spielberg</p>
<p>Jedan od najpopularnijih europskih stripova svih vremena (prodan je u više od dvjesto milijuna kopija i preveden na više od pedeset svjetskih jezika), već je sedamdeset i sedam godina s nama. Osmislio ga je George Remis »Herge«, a svoj je debi imao u belgijskim novinama »Le Vingtieme Siecle« daleke 1929. godine. </p>
<p>Tintin, neustrašivi tinejdžer – novinar s neukrotivim čuperkom, tipičan je predstavnik crteža »čiste crte« i do sada je doživio brojne avanture širom svijeta u dvadeset i tri izdana albuma. </p>
<p>U njegovim avanturama vjerno su ga pratili pas Milou, vječno pijani kapetan Haddock, profesor Cuthbert Calculus, te istraživači blizanci Thomson i Thompson.</p>
<p>S obzirom na dugi vijek izdavanja stripa, brojne avanture mladog su novinara vodile u Rusiju za vrijeme Boljševičke revolucije, doživio je Drugi svjetski rat, a bio je i na Mjesecu. Likom Tintina, Herge je često iznosio vlastite stavove i poglede na svijet, pa je bio optuživan za rasizam i kolonijalizam, a nije nedostajalo ni zabrana (na primjer, za vrijeme vladavine nacista, dok su u Kini tek nedavno predstavljena legalna izdanja). Autori jednog dokumentarca o Hergu opisali su ga kao »izuzetno osjetljivu, nervoznu osobu obuzetu nagonima, koja pokušava zadržati kontrolu i mudrost u isto vrijeme«.</p>
<p>Ipak, njegov su utjecaj isticali Andy Warhol i Roy Lichtenstein. Warhol je jednom prigodom izjavio kako je Herge utjecao na njegov rad jednako koliko i Walt Disney, te da je Herge za njega bio mnogo više od običnog crtača stripa. Njime su se ozbiljno bavili i znanstvenici, pa je Claude Cyr, profesor pedijatrije na sveučilištu u Quebecu, analizirao strip junaka i ustanovio da Tintin nije nikada odrastao zbog oboljenja nastalog od brojnih udaraca koje je primio (u svoje 23 pustolovine ukupno je 43 puta onesviješten). </p>
<p>Osim na stripu, Tintina smo imali prigodu gledati i u brojnim crtićima na televiziji, kazalištu, poštanskim markama. Za njegovu 75. godišnjicu belgijska Kraljevska kovanica novca iskovala je posebne srebrnjake od 10 eura s likom maloga novinara i njegova vjerna psića, dok je »Le Figaro« objavio poseban dodatak o Tintinu na 114 stranica. Steven Spielberg oduvijek je bio obožavatelj stripa, pa se njegov utjecaj jasno vidi u trilogiji Indiana Jones, a slavni redatelj upravo priprema cjelovečernji film o Tintinu.</p>
<p>Herge je preminuo 1983., ostavivši nedovršen dvadesetčetvrti strip, ali oporukom se osigurao da nitko nakon njegove smrti nema pravo nastaviti njegovu kreaciju. Možda je u nas teško shvatiti razloge goleme popularnosti tog stripa, jer su objavljene samo dvije epizode (stvar je donekle popravljena emitiranjem crtane serije), ali strip-junak za kojeg belgijski ministar vanjskih poslova izjavljuje: »Tintin je najpoznatiji veleposlanik Belgije u cijelom svijetu«, a Charles de Gaulle svojedobno je rekao da ga smatra »jedinim međunarodnim rivalom«, zaslužuje svako poštovanje. </p>
<p>Marijan Brala</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Sjemenke kao specijalitet</p>
<p>Sjemenke grejpa uništavaju mikrobe, a limunove i lubeničine su dobri laksativi</p>
<p>Pred nastupajuću sezonu prehlada i gripe preporučljivo je konzumirati voće i povrće kako bi organizam dobivao što više vitamina i minerala. Tako se jača imunitet, jer se tako uspješnije borimo protiv bolesti.</p>
<p>Ljekovitost voća i povrća je neupitna, ali malo ljudi zna da su sjemenke nekih voćki posebno zdrave. Slučaj je to s grožđem čije se koštice mogu »grickati«, jer su blagotvorne za probavu. U organizmu sprječavaju stvaranje pločica kolesterola rizičnih za srčani i moždani udar. Ustanovljeno je da imaju blago antialergijsko i protuupalno djelovanje. Djelomice zaustavljaju sljepljivanje tih pločica, a smanjuju i rizik od tromboze. Agrumi imaju krupne i tvrde koštice koje u ustima nisu baš najugodnijeg okusa. Iako su neškodljive, ako se samo progutaju sažvakane mogu iritirati želudac. Međutim, i za njih, pokazale su studije, ustanovljeno je pozitivno i ljekovito djelovanje na organizam. Ponajprije je to slučaj s grejpom koji sadrži tvari što uništavaju mikrobe. Da bi se postigao odgovarajući učinak trebalo bi ih se konzumirati mnogo pa se zbog toga od njih rade ljekoviti ekstrakti. </p>
<p>Limunove su koštice dobar laksativ, kao i lubeničine. Povrće ima antioksidantno djelovanje zbog rastvorljivih minerala, soli i vitamina. Sjemenke bundeve pak pomiješane s medom slove kao dobar lijek protiv crijevnih parazita, cistitisa i ateroskleroze.</p>
<p>Sjemenke kivija prirodni su laksativ uz to što je to voće iznimno bogato i vitaminom C. Na sto grama ploda ima čak 140 miligrama vitamina što je tri puta više od naranče i limuna! Zahvaljujući antioksidativnim učincima kivi je dragocjen i za zdravlje kože, gotovo jednako kao i sjemenke dinje i krastavaca koji su sastojci brojnih kozmetičkih proizvoda, posebno onih protiv proširenih pora. Papaja je južno voće koje sadrži znatnu količinu koštica koje se, iako su jestive, najčešće bacaju. I to voće ima antioksidantne učinke, a u prehrani u latinoameričkim zemljama služi kao zamjena za papar. Od samljevenih sjemenki papaje prave se lijekovi protiv osipa i problema s kožom.</p>
<p>Da bi organizam održali zdravim valja konzumirati šipak koji je također bogat C vitaminom a djeluje i kao diuretik. Može se koristiti pri kuhanju, jer jelima daje specifičan okus. Sjemenje šipka izvrsno je u likerima i sirupima, a njegovo se ulje može koristiti kao sredstvo protiv nekih vrsta salmonele. Sjemenke trešnje pak bile su poznat lijek starih naroda kako bi se othrvali morskoj bolesti. Od njih su pripremali i brojna ulja protiv reumatskih bolova, bradavica i mrlja na koži. Šumsko je voće poput jagoda, malina, kupina puno »dobro došlih vlakana« posebice onima koji drže dijetu. Što ih se više konzumira, manje se kalorija apsorbira iz ostale hrane koju jedete. Bogato je antioksidantima koji štite od malignih oboljenja, a povoljno djeluju i na reguliranje povišenoga krvnog tlaka pa ga zato liječnici preporučuju za dobro zdravlje.</p>
<p>Bademi za stabilan <FONT COLOR="#CC3300"><b>šećer</b></FONT></p>
<p>Koštunjavo voće poput badema sadrži vlakna i proteine odnosno važan vitamin E, jedan od najmoćnijih antioksidanata. Badem je bogat izvor magnezija nužna za proizvodnju energije i održavanje mišićnog tkiva, te za reguliranje šećera u krvi. Stabilna razina šećera sprječava napade gladi koji vode u prežderavanje i gojaznost pa ga je zato uputno svakodnevno konzumirati u dovoljnim količinama. Taj koštunjavi plod, naime, blokira kalorije.</p>
<p>Snježana Rajačić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="51">
<p>Traži se izručenje švercera droge i oružja</p>
<p>Lukić je organizator grupe koja je u Nizozemsku prevozila oružje i mijenjala za drogu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Ministarstvo pravosuđa je u ponedjeljak od zagrebačkog Županijskog suda zatražilo dokumentaciju o postupku koji se na tome sudu vodi protiv Zvonka Lukića, zvanoga Bajica, kako bi od BiH, zatražilo izručenje Lukića koji je tamo uhićen zbog drugoga kaznenoga djela. </p>
<p>Oružjem kupovali drogu</p>
<p>Naime, protiv Lukića se u Hrvatskoj vode dva kaznena postupka, od kojih je najznačajniji onaj na zagrebačkom Županijskom sudu gdje je optužen da je bio organizator međunarodne grupe švercera oružja i droge koji su u Nizozemsku prevozili oružje, te ga tamo, kod nizozemskih kriminalaca mijenjali za drogu. </p>
<p>Ova skupina je bila razbijena 2002. godine u Interpolovoj akciji pod kodnim imenom Bumerang, a prvookrivljeni Lukić je bio jedini koji je izbjegao uhićenje. </p>
<p>Tvornica marihuane pod posebnim »lampama«</p>
<p>On se nekoliko godina nalazio u bijegu, a za njim je bila raspisana tjeralica, no ovoga ljeta je uhićen u Republici Srpskoj zbog sumnji da je imao »tvornicu« marihuane, koju je zajedno sa još dvije osobe uzgajao pod, za to posebno nabavljenim, lampama. </p>
<p>Iako su mediji dan nakon Lukićevoga uhićenja objavili da je riječ o »hrvatskome« bjeguncu, zagrebački Županijski sud je tek u ponedjeljak dobio službenu obavijest da je Lukić uhićen na području BiH, te da se nalazi u zatvoru u Tunjici.</p>
<p>Marin Dešković</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Prodao apartmane pa pobjegao </p>
<p>Novosadski poduzetnik Jozef Heffner je u odsutnosti osuđen na 10 godina zatvora</p>
<p>ŠIBENIK</p>
<p> - Na Općinskom sudu u Šibeniku počela je glavna rasprava u postupku u kojem se Jozefa Heffnera iz Novog Sada tereti za kazneno djelo prijevare na štetu dvjestotinjak vlasnika apartmana u Pirovcu koje zastupa Općinsko državno odvjetništvo.</p>
<p> Heffner je u odsutnosti osuđen na 10 godina zatvora, njegova supruga Ilonka na 6, a njihov pomagač Krunoslav Katavić na tri godine (Ilonka i Katavić su još u bijegu). Madžarsko pravosuđe Heffnera je u svibnju ove godine deportiralo, nakon što se tamo godinama sakrivao sa suprugom i obitelji te je sada sudski postupak obnovljen na njegov zahtjev, a on se nalazi u pritvoru. </p>
<p>Na upit sutkinje Maje Jakoliš osumnjičenik je odgovorio da je razumio svih pet optužnica, ali se ne osjeća krivim za kaznena djela koja mu se stavljaju na teret.</p>
<p>Saslušan je svjedok Josip Han koji je bio stečajni upravitelj Heffnerove tvrtke »Jadraninvest« d.o.o. iz Zagreba koji je naveo da je zaprimo čak 480 prijava vlasnika apartmana u Pirovcu i Pakoštanima koji su u stečajnom postupku potraživali novac za koji su prevareni. </p>
<p> U stečajnoj masi bila su samo tri građevinska zemljišta u Pirovcu na kojima su bile srušene zgrade s oko dvjestotinjak apartmana te jedan viljuškar i nešto sitnije građevinske opreme dok apartmani nisu predstavljali stečajnu masu. Naime, Heffner je u Novom Sadu imao istoimeni obrt, a zagrebačko poduzeće nije bilo pravni sljednik novosadskog obrta. Heffner je apartmane prodavao po sistemu »ključ u ruke«. Samo u Pirovcu je sagradio oko 600 stambenih jedinica od čega mu je dvjestotinjak apartmana srušeno jer nisu bili sagrađeni sukladno građevinskoj dokumentaciji. </p>
<p>Novac od prodaje apartmana, također je uzimao 'na ruke' i ni u jednom slučaju novac od prodaje apartmana nije sjeo na žiro račun tvrtke u Zagrebu kojoj sam ja bio drugi po redu stečajni upravitelj«, izjavio je Han. Stečajni postupak nad zagrebačkom tvrtkom Jadrainvest završio je prije šest godina (trajao je pet godine) i za njegova trajanja Heffner nije bio kazneno prijavljivan, dodao je Han. </p>
<p>Jadranka Klisović</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Satima uz cestu ležao mrtav u automobilu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Na 14 kilometru stare zagorske magistrale, u ponedjeljak, u ranim jutarnjim satima, nakon slijetanja i prevrtanja »vw pola«, poginuo je vozač, Miroslav O. (49). Kako smo doznali, policija je obaviještena oko 7.30 sati da je pored ceste pronađen na lijevi bok prevrnut i razbijen bijeli »vw polo« zagrebačkih registracijskih oznaka. Kada je policijska ophodnja stigla na mjesto događaja, odmah je zatražena intervencija vatrogasaca i hitne medicinske pomoći. Liječnik je pregledao vozača, no mogao je samo konstatirati smrt, a prema promjena koje su nastale na tijelu, policija sumnja da se nesreća dogodila u ranim jutarnjim satima, odnosno tijekom noći. Kako je automobil bio okrenut na lijevi bok, uz pomoć zaprešićkih vatrogasaca vozilo je vraćeno na kotače, a zatim je obavljen očevid. Prema trgovima koje ostavilo vozilo na travi pored kolnika, pretpostavlja se da je vozač zaspao, a prije slijetanja udario je u metalni reklamni pano pored ceste. Prije osam dana, na gotovo istom dijelu stare zagorske magistrale, poginuo je Fabijan Kruhak (73), tragovi su i tada upućivali na premorenost vozača, a ovo je četvrta tragična nesreća u posljednjih mjesec dana na staroj zagorskoj magistrali. [Zvonimir Kosinjski]</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Branio se nožem od napadača kamenom</p>
<p>ZLATAR</p>
<p> - Gabrijel Herceg (68) iz Mača u ponedjeljak je na zlatarskom Županijskom sudu nepravomoćno oslobođen optužbe da je pokušao ubiti susjeda prezimenjaka Ivana (58). Sud je zauzeo stav da se Gabrijel na taj "crni petak" 13. rujna 1996. godine branio od nasrtljivog susjeda. Naime, kakao je istakao predsjednik vijeća sudac Tomislav Juriša, sud je povjerovao Gabrijelovoj obrani da ga je Ivan napao kobne večeri. Ivan ga je deset godina starijeg susjeda udarcima oborio na tlo i htio ga udariti kamenom. Prvi je udarac Gabrijel otklonio postavljanjem lakta, dok je drugi udarac u glavu spriječio posegnuvši za nož. Gabrijel se te večeri vrlo pijan vraćao iz vinograda i u torbici je imao nož kojem je rezao hranu ( na sudu je kazao d iama loše zube). Hercegu starijem je sud poklonio vjeru s obzirom da je njegova priča životna, a i u lošijem je fizičkom stanju od Ivana pa je nelogično da bi on jačega napao. Sud je iskaze navodno oštećenog Ivana Hercega ocijenio neistinitima i proturiječnima, kao i svjedočenje njegove majke.</p>
<p> Razlog sukobu koji je umalo završio tragično bio je spor oko šume. Herceg se inače u ponedjeljak nije pojavio na izricanju presude, što je najavio na zadnjoj raspravi kad je rekao da mora liječniku. Ostalo je zapamćeno kad je Herceg na jednom od ročišta spomenuo da ga liječniku vozi njegov "prijatelj" Mladen Jakopec, [Zoran Gregurek]</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Ravnatelj Benko: Očevid još traje</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Ravnatelj policije Marijan Benko izjavio je u ponedjeljak da je policija do sada obradila više desetaka osoba u vezi s pljačkom u Fininoj poslovnici u Đurđevcu, u subotu, u kojoj je ubijeno dvoje ljudi, da se tragovi s mjesta događaja vještače u Centru za kriminalistička vještačenja te da se dostavljaju novi tragovi jer očevid još traje. »Temeljito se radi u prostoru i oko njega te se uzima sve što bi se moglo povezati s počinjenim kaznenim djelom«, istaknuo je ravnatelj Benko, koji sudjeluje na savjetovanju čelnika policije i Državnog odvjetništva. Potvrdio je i mogućnost da je pljačkaš i dvostruki ubojica - čiji je objavljen i fotocrtež - već prešao državnu granicu.[Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Zaplijenjeno 30 kg marihuane</p>
<p>SPLIT</p>
<p> - Djelatnici omiške Policijske postaje zaplijenili su u ponedjeljak ujutro 30 kilograma marihuane u automobilu 52-godišnjeg M.J. iz Stoca (BiH), a njega su uhitili i sproveli istražnom sucu Županijskog suda u Splitu, izvijestila je splitsko-dalmatinska PU. Droga je bila namijenjena splitskom narkotržištu, a njezina se vrijednost procjenjuje na oko 250 tisuća kuna. Automobil marke »mercedes« zaustavljen je oko 9 sati kod mjesta Duće Rogača u dugoratskoj općini pri redovitu nadzoru prometa. Zbog sumnje da se u vozilu prevozi droga zatražen je nalog istražnog suca radi detaljna pregleda vozila, kazao je zapovjednik omiške policije Hrvoje Boban, dodavši da je droga otkrivena podizanjem stražnjega sjedala. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="57">
<p>U Hrvatsku uloženo 12,5 milijardi dolara</p>
<p>U Hrvatsku su do sada najviše - 21 posto - uložili Austrijanci , a slijede Njemačka sa 17 posto, SAD s 9,7 posto, Francuska s 9,5 posto te Italija sa 7,8 posto</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Od 1993. do polovice ove godine u Hrvatsku je ušlo ukupno 12,51 milijardu dolara izravnih inozemnih ulaganja, a hrvatske su tvrtke u inozemstvo izravno uložile 2,21 milijarde dolara, stoji u godišnjem izvješću o stranim ulaganjima u svijetu UNCTAD-a, koje je u ponedjeljak kao i u još 80 gradova u svijetu predstavljeno u Zagrebu.</p>
<p>Prema podacima Hrvatske narodne banke najviše je novca u tom razdoblju u Hrvatsku izravno uloženo 2003. - 1,7 milijarde eura, a dosta obećava i ova godina u kojoj je do kraja lipnja već izravno uloženo 1,23 milijarde eura.</p>
<p>U Hrvatsku su do sada najviše - 21 posto - uložili Austrijanci , a slijede Njemačka sa 17 posto, SAD s 9,7 posto, Francuska s 9,5 posto, Italija sa 7,8 posto a naši sjeverni tranzicijski susjedi Mađari visoko su plasirani sa 7,2 posto udjela. Novih 10 članica članica EU-a su u posljednjih godinu i pol svoj udio u ulaganjima u Hrvatskoj povećao je na 20 posto, a prosjek za razdoblje od 1993. do ove godine je 12 posto.</p>
<p>Prošla je godina u cijelom svijetu bila dobra za strane ulagače koji su izvan granica svojih zemalja izravno ukupno uložili 916 milijardi dolara, najviše nakon rekordne 2000. kada su ukupna izravna strana ulaganja u svijetu iznosila 1,4 bilijuna dolara. U zemlje u razvoju uložene su 334 milijarde dolara, 22 posto više nego godinu ranije, i ta su ulaganja u 2005. imala najveći dosadašnji udio u ukupnim ulaganjima - 36 posto. U zemlje južne i istočne Europe, u koje se ubraja i Hrvatska, ulaganja su ostala na razinama iz prošle godine - oko 400 milijuna dolara, a najveći porast - čak 78 posto - izravnih stranih ulaganja zabilježen je u Africi kojoj je velika potražnja za sirovinama u 2005. donijela 30 milijardi dolara.</p>
<p>»Iako izravna strana ulaganja u svijetu rastu već treću godinu za redom, lani je počeo rasti i protekcionizam«, naglasio je Branko Vukmir, posebni savjetnik UNCTAD-a koji je predstavio istraživanje. </p>
<p>Južnoameričke zemlje poput Bolivije i Venezuele nacionaliziraju energetske kompanije, a Francuska je nakon velike diskusije zaključila da se ne smije dozvoliti stranom kapitalu da prevlada u 11 ključnih gospodarskih grana. Hrvatska je u izvješću ocijenjena kao pozitivno orijentirana prema stranim ulaganjima a posebno je istaknuto otvaranje One stop shopa.</p>
<p>Izvješće je ove godine posebno posvećeno izravnim stranim ulaganjima iz zemalja u razvoju koja su u 2005. dosegnula 17 posto ukupnih stranih ulaganja u svijetu. Hrvatske su tvrtke u inozemstvu najviše uložile 2002. - 601 milijun eura, a 2005. 184, 4 milijuna eura. Prema podacima UNCTAD-a, od 1993. do polovice prošle godine hrvatske su tvrtke u inozemstvo ukupno uložile 2,177 milijardi dolara. Najviše je novca uloženo u Srbiju - 25 posto, dok je u BiH uloženo 19 posto, a dio novca završio je i u poreznim oazama poput Bahama (sedam posto) te Djevičanskih i Maršalovih otoka (po četiri posto).</p>
<p>Sanja Kapetanić</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Počinje isplata 280 milijuna kuna poticaja za pšenicu</p>
<p>Hrvatski su iznosi za poticaje dosegli one u EU, koji iznose od 305 do 310 eura po hektaru</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »Isplata drugog dijela poticaja za pšenicu u iznosu od 280 milijuna kuna počet će ovaj tjedan«, kaže Mladen Pavić, glasnogovornik Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva.</p>
<p>Dodao je da će se tako na selo za pšenicu na ime poticaja preliti ukupno 560 milijuna kuna. Prvi dio poticaja u iznosu 50 posto (1125 kuna po hektaru) već je isplaćen, a na drugi dio se išlo zato da svi proizvođači pšenice, do jesenske sjetve, dobiju barem 50 posto sredstava. Prema Pavićevim riječima, poticaj za pšenicu nakon što su ove godine osjetno povećani sa 1650 kuna na 2250 kuna po hektaru, dosegli su iznos poticaja za pšenicu u Europskoj uniji, koji iznose od 305 do 310 eura po hektaru.</p>
<p>U Hrvatskoj se u prosjeku sije oko 200.000 hektara pšenice i ostvari prosječni urod od 4,13 tona po hektaru. Navedeni podaci se odnose na petogodišnje razdoblje (2000. - 2005.) s iznimkom 2003., kao izrazito klimatski nepovoljne godine za proizvodnju pšenice.</p>
<p>Prema podacima Ministarstva poljoprivrede, ove je godine požeto je 136.281 hektara merkantilne pšenice i navršeno 645.299 tona uz prosječni prinos od 4,74 tone po hektaru.</p>
<p>Najveći prinosi merkantilne pšenice postignuti su u Požeško-slavonskoj županiji. S požetih 58.400 hektara ostvaren je prosječni urod od 5,29 tona po hektaru, u Osječko-baranjskoj s požetih 49.738 hektara ostvaren je urod od 4,91 tona po hektaru, zatim u Vukovarsko-srijemskoj županiji s požetih 32.331 hektar ostvaren je prosječni urod od 4,86 tona po hektaru, u Međimurskoj s požetih 3096 hektara ostvaren je urod od 4,88 tona po hektaru...</p>
<p>Ove godina bilježi se najveći ostvareni urod merkantilne pšenice u Hrvatskoj u posljednjih 16 godina.</p>
<p>Analiza ukupnog prihoda u proizvodnji merkantilne pšenice (za jedan hektar) temeljem ostvarenog uroda i visine poticaja za šestogodišnje razdoblje iznosio je 5308 kuna po hektaru, a ove godine i 6089 kuna po hektaru, što predstavlja povećanje za 781 kunu po hektaru ili 14,7 posto.</p>
<p>Nadalje, određeni broj obiteljskih poljoprivrednih gospodarstva prodao je svoju slamu poslije žetve pšenice, čime su ostvarila dodatni prihod od 250 do 300 kuna po hektaru.</p>
<p>Rezultati ovogodišnje žetve pšenice pokazuju da je trend povećanja prinosa merkantilne pšenice u porastu. U odnosu na prethodne dvije godine (četiri tone po hektaru) prinos merkantilne pšenice su ove godine bili 4,74 tone po hektaru što je povećanje za 18,5 posto.</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>OPEC u četvrtak odlučuje o smanjenju proizvodnje</p>
<p>PARIZ</p>
<p> - Čelnik Međunarodne organizacije za energetiku (IEA) izjavio je kako Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) pogrešno brine zbog nedavnog pada cijena nafte, upozorivši na premalo raspoloživih rafinerijskih viškova kapaciteta u svijetu.</p>
<p>»Iznenađen sam time što se OPEC brine oko postojeće razine cijena nafte«, kazao je izvršni direktor IEA Claude Mandil u intervjuu za francuski La Tribune.</p>
<p>»Dakako, cijene su značajno pale tijekom protekla dva mjeseca, no bile su na apsolutno apsurdnim razinama«, dodao je.</p>
<p>Ministri članica OPEC-a trebali bi se sastati u četvrtak, 19. listopada kako bi odlučili o smanjenju proizvodnje kartela u cilju zaustavljanja pada cijena, koje su potonule za 20 posto od srpnja, te su sada ispod 60 dolara po barelu.</p>
<p>No, Mandil je izjavio kako želi da cijene nastave padati. Mandil je za La Tribune izjavio kako je OPEC uvijek držao da je njegov cilj osigurati dovoljnu opskrbljenost tržišta, te je kazao da ne vidi razloga da kartel mijenja takvu politiku.</p>
<p>Istaknuo je da rafinerije u svijetu rade punim kapacitetima a dodao je da će svijet morati pričekati do 2010. kada će moći svjedočiti većoj fleksibilnosti u proizvodnim i rafinerijskim kapacitetima. [Reuters/Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Slovenci zadržavaju NLB u svom vlasništvu</p>
<p>Slovenski ministar financija istaknuo je da ta banka treba biti oslonac za financiranje poduzetništva</p>
<p>LJUBLJANA</p>
<p> - Slovenija namjerava svoju najveću banku, Novu Ljubljansku banku (NLB), zadržati u domaćem većinskom vlasništvu kako bi bila oslonac za financiranje poduzetništva, te neće prepustiti većinski udio u njoj stranim dioničarima, najavio je u razgovoru za mariborski dnevni list Večer slovenski ministar financija Andrej Bajuk.</p>
<p>U Novoj Ljubljanskoj banci belgijska korporacija KBC ima 34 posto, a Europska banka za obnovu i razvoj pet posto dionica.</p>
<p>»I na razini Europske komisije sve je izraženije pitanje vlastite odgovornosti država za stanje financijskog sustava, osobito u novim članicama, a sve je manje instrumenata za to. Zato ne možemo preuzeti odgovornost za financijski sustav bez mehanizama koje imamo u svojim rukama«, rekao je Bajuk.</p>
<p>Pojasnio je zašto je sadašnja slovenska vlada promijenila odluku ranije vlade prema kojoj su strani dioničari u najvećoj slovenskoj banci od ove godine mogli doći do većinskog paketa dionica. Bajuk je rekao da Slovenija treba u domaćem vlasništvu NLB oko koje će graditi grupaciju za financiranje domaćeg poduzetništva, dok će bankarski stup za servisiranje stanovništva biti konstituiran oko Nove kreditne banke Maribor (NKBM), kao druge najveće banke u državi u kojoj država želi sačuvati 25 posto dionica, a ostalo ponuditi strateškom partneru. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Airbus započeo rezati troškove </p>
<p>FRANKFURT</p>
<p> - Europski proizvođač zrakoplova Airbus počeo je otkazivati ugovore privremeno zaposlenom osoblju u procesu rezanja troškova poslovanja nakon novih kašnjenja u proizvodnji A380 superjumbo zrakoplova, izvijestio je Financial Times Deutschland. Osoblje s tromjesečnim ugovorima o radu postalo je prvom žrtvom nastojanja te kompanije da ostvari uštede u poslovanju. U izvješću stoji da Airbus zapošljava 22.000 djelatnika u Njemačkoj, te još 7000 na privremene ugovore o zapošljavanju koje ima sklopljene s agencijama za zapošljavanje. [AFP/Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="62">
<p>Sanader: Definitivna potvrda partnerstva</p>
<p>Bijela kuća je za premijera Sanadera odredila prvu američku političku garnituru za razgovor, na čelu s predsjednikom Bushem</p>
<p>WASHINGTON (Od Vjesnikova izvjestitelja)</p>
<p> - Prvi dan boravka premijera Ive Sanadera u službenom posjetu SAD-u predviđen je u Washingtonu susretima s američkom državnom tajnicom Condoleezzom Rice i predsjednikom Projekta o demokracijama u tranziciji Bruceom Jacksonom.</p>
<p>Za vrijeme radnog ručka sa Jacksonom Sanader je razgovarao i s kolumnistima najutjecajnijih dnevnih novina i televizijskih postaja u Washingtonu.</p>
<p>Premijer Sanader doputovao je u Washington redovnom linijom u nedjelju popodne po američkom vremenu u trodnevni posjet koji se pripremao dugo i koji je kruna dobrih odnosa SAD-a i Hrvatske. </p>
<p>»Mislim da je ovaj poziv prije svega potvrda naših dobrih odnosa, ali i potvrda naše vanjske politike u kojoj transatlantsko partnerstvo ima veliku ulogu. Mi smo među onim zemljama koje smatraju da Amerika i Europa trebaju razvijati međusobno partnerstvo i prijateljstvo«, kazao je nakon dolaska premijer Sanader.</p>
<p>Najavio je da će s američkim predsjednikom Georgeom W. Bushem razgovarati o euroatlantskim integracijama, ponajprije o ciljevima Hrvatske da što prije uđe u Europsku uniju i NATO. </p>
<p>»Reći ćemo i koje je naše viđenje situacije u regiji, što sigurno zanima i SAD. Bez obzira na to što je američki fokus sada na nekim drugim krajevima u svijetu, Amerika je i danas zainteresirana za stanje u regiji«, rekao je Sanader. Premijer je najavio cijeli kompleks tema o kojima će razgovarati s američkim dužnosnicima, a primit će ga svi najvažniji američki političari - predsjednik Bush, potpredsjednik Dick Cheney, državna tajnica Condoleezza Rice i ministar obrane Donald Rumsfeld. </p>
<p>»Od ovog posjeta očekujem definitivnu potvrdu našeg partnerstva«, kazao je Sanader u Washingtonu, dodavši da nekih velikih otvorenih pitanja u bilateralnim odnosima nema. Dodao je da Hrvatska neće sudjelovati na NATO-ovu sastanku na vrhu u Rigi jer to nije summit proširenja, ali da se na sastanku 2008. godine očekuje pozivnica za NATO.</p>
<p>Sanader je rekao kako do ovog posjeta ne bi došlo da nismo pokazali svoju punu zrelost i na unutarnjem i na vanjskom planu. Najavio je kako će ponoviti poziv predsjedniku Bushu da posjeti Hrvatsku, što je on u načelu prihvatio i u razgovoru s predsjednikom Mesićem.</p>
<p>Na upit što će konkretno tražiti od Busha, Sanader je istaknuo samo i isključivo čvrstu potporu za euroatlantske integracije, ono isto što je zatražio i od Tonyja Blaira, kada je britanski premijer odgovorio da nema nikakvih prepreka za Hrvatsku ako ispuni kriterije.</p>
<p>Bijela kuća je za premijera Sanadera odredila prvu američku političku garnituru za razgovor, na čelu s predsjednikom Bushem. Sanader se posljednju godinu susreo s Bushem nekoliko puta, prije nešto više od godine dana u Americi, kada je Bush izrekao komplimente za Hrvatsku i njezina premijera. Sanaderov posjet Washingtonu bit će prilika i da američka administracija iz prve ruke čuje koje sve napore Hrvatska čini u provođenju demokratskih reformi. Sanader će ponoviti stav Hrvatske da su euroatlantske integracije prioritet i cilj, a to znači što skori ulazak u EU i NATO. Bit će riječi i o hrvatskim nastojanjima za ulazak u Vijeće sigurnosti 2008. godine te o daljnjim hrvatskim naporima u borbi protiv terorizma. Govorit će se i o gospodarskoj suradnji, mogućnostima ulaganja američkoga kapitala u Hrvatsku. Sanader će s Bushem razgovarati i o američkih Hrvatima, koji daju velik doprinos u izgradnji američkog društva.</p>
<p>Opća je ocjena da je Washington već i činjenicom da će Sanadera primiti Bush, Rice, Rumsfeld i Cheney pokazao koliko američka administracija cijeni hrvatskog premijera i njegova nastojanja da Hrvatska što prije provede reforme.</p>
<p>Susreti s američkim dužnosnicima</p>
<p>Ministar gospodarstva Branko Vukelić, koji je u premijerovoj pratnji, razgovarat će s američkim ministrom industrije i energetike, a susrete s američkim dužnosnicima imaju i ministrica vanjskih poslova i europskih integracija Kolinda Grabar Kitarović te ministar kulture Božo Biškupić.</p>
<p>Jurica Körbler</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Nužna suradnja protiv kriminala i terorizma </p>
<p>Predsjednici Hrvatske, Srbije, Crne Gore, BiH, Makedonije, Rumunjske i Albanije usuglasili su zajedničku deklaraciju kojom naglašavaju nužnost međusobne suradnje u suzbijanju organiziranoga kriminala i terorizma</p>
<p>KARAĐORĐEVO (Od Vjesnikove izvjestiteljice)</p>
<p> - Regionalna suradnja u borbi protiv organiziranoga kriminala i terorizma zemljama jugoistočne Europe može pomoći u približavanju Europskoj uniji i NATO-u. S tom su se ocjenom u utorak na summitu o organiziranom kriminalu i međunarodnom terorizmu održanom u Karađorđevu, složili predsjednici sedam zemalja iz regije - Hrvatske, Srbije, Crne Gore, BiH, Makedonije, Rumunjske i Albanije. </p>
<p>Predsjednici su usuglasili zajedničku deklaraciju kojom naglašavaju nužnost međusobne suradnje u suzbijanju organiziranoga kriminala i terorizma. Preduvjet za to je, kako su naglasili, završetak reformi u nacionalnim pravosuđima, obavještajnom, sigurnosnom i represivnom aparatu te financijskim, carinskim, graničnim i migracijskim službama. </p>
<p>Govoreći na summitu, hrvatski predsjednik Stjepan Mesić istaknuo je da je organizirani kriminal posljednjih godina posebice povećao svoje razmjere i u regiji. </p>
<p>»Slikovit prikaz međunarodne kriminalne operacije mogli bismo prikazati ovako: transnacionalna kriminalna operacija može biti ustanovljena u slučaju gdje, primjerice, narko-banda jedne zemlje može osigurati pristup tržištu druge zemlje podmićujući vlasti treće zemlje da im dopuste tranzit droge, i potom prihod položiti na račun u četvrtoj zemlji«, slikovito je objasnio Mesić. </p>
<p>Srbijanski predsjednik Boris Tadić, koji je domaćin summita, istaknuo je da moderno europsko društvo kojem teže sve zemlje jugoistočne Europe ne podrazumijeva samo ekonomski razvoj, tržišno gospodarstvo i rast standarda, nego i sigurno društvo za sve građane. </p>
<p>»Brzina kojom ćemo stvoriti moderno europsko društvo mjerit će se uspjehom u pobjeđivanju organiziranoga kriminala i svih oblika terorizma«, istaknuo je Tadić. Također je poručio i da se »drogom slabi društvo, a korupcijom država«. Predsjednik Mesić je napomenuo i da borba protiv globalnog terorizma danas predstavlja veliki izazov za sve sustave nacionalne sigurnosti pogotovo članica NATO-a i Europske unije. Summitu u Karađorđevu nazočio je i Franco Frattini, povjerenik Europske komisije za pravosuđe i unutarnje poslove, što je najbolji dokaz koliko je borba protiv kriminala i terorizma u zemljama jugoistočne Europe važna za cijelu Europsku uniju. </p>
<p>Predsjednici sedam zemalja regije otišli su i korak dalje, predloživši da se formira ekspertni tim koji bi izradio plan aktivnosti u borbi protiv organiziranoga kriminala koji bi buduće koordinirao s aktivnostima EU-a.</p>
<p>Poručili su da su sve demokracije ugrožene ako nisu učinkovite u borbi protiv organiziranoga kriminala i korupcije. Na upit vidi li se ikakav napredak u tom smislu, odgovorili su da je on vidljiv u sve bržem pristupu zemalja iz regije Europskoj uniji. Iznijeli su i konkretne primjere Rumunjske, Bugarske i Hrvatske, koje su na putu prema skorom članstva u EU.</p>
<p>Miroslava Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Reforma pravosuđa je hrvatski prioritet</p>
<p>Šeks je istaknuo važnost jačanja uloge parlamenata u procesima reforme pravosuđa i nadzoru sigurnosnih službi </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »Hrvatska je reformu pravosuđa postavila u sam vrh svojih prioriteta prepoznajući je kao kamen temeljac svog ukupnog unutarnjeg razvitka«, rekao je u ponedjeljak predsjednik Hrvatskog sabora Vladimir Šeks otvarajući seminare o reformi pravosuđa i parlamentarnom nadzoru nad sigurnosnim službama u zemljama jugoistočne Europe. </p>
<p>U radu seminara sudjelovali su zastupnici parlamenata zemalja jugoistočne Europe i predstavnici Europske komisije, Vijeća Europe, OESS-a, OECD-a, Ureda visokog predstavnika za BiH i Ženevskog centra za demokratsku kontrolu oružanih snaga, a njihovo održavanje potaknuo je Europski parlament u sklopu svog predsjedanja Trojkom Pakta o stabilnosti. Šeks je istaknuo da je interes Hrvatske imati susjede koji su odlučni slijediti europski put i izrazio spremnost za razmjenu iskustava i pružanje stručne i tehničke pomoći. </p>
<p>»U tome vidimo interes, ali i odgovornost Hrvatske koja je najdalje u regiji otišla u procesu euroatlantskih integracija«, poručio je Šeks i istaknuo važnost jačanja uloge parlamenata u procesima reforme pravosuđa i nadzoru sigurnosnih službi. Dodao je da je Hrvatska uvažila potrebu jačanja transparentnosti i odgovornosti u radu sigurnosnog sektora, u čemu ulogu ima i Sabor kako bi se osnažila zakonodavna, kontrolna i nadzorna funkcija. »Hrvatska je svjesna da neovisan, učinkovit i stručan pravosudni sustav predstavlja bitnu pretpostavku ne samo za pristupanje EU nego i za uspostavu moderne demokratske države i društva zrele demokracije, vladavine prava i razvijenoga gospodarstva«, kazao je Šeks. </p>
<p>Voditeljica izaslanstva Europskog parlamenta za jugoistočnu Europu Doris Pack istaknula je da parlamentarci u regiji moraju promovirati vrijednosti kao što su pomirba i poštivanje ljudskih i manjinskih prava. [Marijan Lipovac]</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Policija poziva građane da prijave korupciju</p>
<p>VALBANDON/PULA</p>
<p> - Dvodnevno savjetovanje čelnika Kriminalističke policije i Državnog odvjetništva, pod nazivom »Policija i Državno odvjetništvo u reformi kaznenog postupka«, počelo je ponedjeljak u policijskom središtu za obuku u Valbandonu pokraj Pule.</p>
<p>Ravnatelj policije Marijan Benko ocijenio je da, unatoč nekoliko vrlo dobrih kriminalističkih obrada koruptivnih kaznenih djela, provedenih u suradnji s Uskokom, policija ne može biti zadovoljna postignutim rezultatima na suzbijanju korupcije. Stoga je izrazio nadu da će upravo uspješno provedene kriminalističke obrade biti značajan poticaj građanima da prijavljuju počinitelje takvih kaznenih djela. </p>
<p>Osvrnuvši se na stanje i kretanje kriminala u prvih devet mjeseci ove godine, Benko je naglasio da je od siječnja do kraja rujna policija u Hrvatskoj otkrila i prijavila 60.829 kaznenih djela, što je 2,7 više nego lani u istom razdoblju. Tom je prigodom policija otkrila i kazneno prijavila 25.262 počinitelja, među kojima je bilo i 2496 maloljetnika.</p>
<p>Tijekom dvodnevnog skupa bit će razmijenjena i iskustva hrvatskih i austrijskih stručnjaka za kazneno pravo. [S. B.]</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Kalmeta: Od turizma više od šest milijardi eura</p>
<p>Jadranski turizam je uspješan - sezona će biti bolja od lanjske - ali je kontinentalni turizam u krizi</p>
<p>Jadranski turizam je uspješan, to pokazuje i netom završena sezona koja će biti rekordna, s rekordnom zaradom većom od šest milijardi eura, ali je zato kontinentalni turizam u krizi, jer u ukupnom turističkom proizvodu sudjeluje samo s pet posto. To je nešto što se mora hitno mijenjati, rekao je Božidar Kalmeta, ministar mora, turizma, prometa i razvitka u ponedjeljak u Nacionalnom parku Risnjak, gdje je održana peta sjednica Povjerenstva hrvatske vlade za koordinaciju i praćenje turističke sezone. </p>
<p>Prema svim parametrima, istaknuo je Kalmeta, sezona će biti bolja od lanjske, pa je recimo promet na autocesti Zagreb - Split gotovo za četvrtinu bolji od lanjskog, Jadrolinija ima pet posto bolji rezultat, a financije su za prvih šest mjeseci, po izvještaju HNB-a, bolje za 8,6 posto. Isto tako, u prvih devet mjeseci ove godine registrirano je tri posto više noćenja i dolazaka, a posebno raduje, naglasio je ministar, što je broj domaćih gostiju porastao sedam posto. Nautičare je, u odnosu na 2005., bilo 48 posto više, a putnika na 'cruiserima' 16 posto više.</p>
<p>Državni tajnik za turizam Zdenko Mičić ukazao je, međutim, na crnu stranu sezone - sada već kroničan manjak hotelskih kreveta. Nedostatak kvalitetnog turističkog i ugostiteljskog osoblja, rastući trend incidenata između domaćeg stanovništva i stranaca, a koji bi se, tvrdi on, mogao negativno odraziti na Dalmaciju.</p>
<p>Niko Bulić, direktor Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice, tvrdi da su SAD, Švicarska, Rusija i Španjolska najbrže rastuća ovogodišnja tržišta. U prosjeku od svake od navedenih zemalja imali smo trećinu gostiju više nego 2005. S druge strane, od pet primarnih država hrvatskog turizma u prvih devet mjeseci podbacili su Nijemci za dva posto u dolascima, Talijani s jedan posto i Česi s četiri posto. Plan za sljedeću godinu je tri do pet posto veća zarada od turizma.</p>
<p>Istodobno je u Nacionalnom parku Risnjak prezentirana i studija »Mogućnosti razvoja brdsko-planinskog turizma u Hrvatskoj«.</p>
<p>Davor Verković</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Kosor: Sjetimo se hrabrosti Blage Zadre i suboraca</p>
<p>»Blago Zadro je jedinica za hrabrost, ljudskost i domoljublje, istinski vođa koji je uvijek bio spreman na vlastitu žrtvu«</p>
<p>VUKOVAR</p>
<p> - »Ovo je povijesno mjesto, ovdje je groblje tenkova koje svjedoči o junaštvu, ali i mudrosti i domišljatosti onih koji su zaustavili agresora, treću vojnu silu u Europi«, istaknula je u ponedjeljak na Trpinjskoj cesti u Borovu naselju potpredsjednica Vlade Jadranka Kosor, na obilježavanju 15. obljetnice pogibije general-bojnika Blage Zadre, legendarnog zapovjednika Borova naselja. </p>
<p>»Sjetimo se hrabrosti Blage Zadre, njegove spremnosti da uvijek kaže: za mnom, no sjetimo se i svih njegovih suboraca, poginulih branitelja diljem Hrvatske, ali i prvoga hrvatskoga predsjednika dr. Franje Tuđmana, bez kojih danas ne bi bilo suverene, samostalne, europske Hrvatske«, rekla je Kosor, te upozorila da se branitelji i žrtve nikad ne smiju zaboraviti, a istina prekrajati. </p>
<p>Na komemorativnom skupu ispred spomen-biste Blagi Zadri na Trpinjskoj cesti, jedinom vukovarskom branitelju kojemu je dodijeljen generalski čin, preživjele zapovjednikove suborce, njegovu obitelj i brojne uzvanike pozdravio je i predsjednik vukovarskog HDZ-a i saborski zastupnik Petar Mlinarić, istaknuvši da je Trpinjska cesta danas cesta kojom se ulazi u novi, hrvatski Vukovar, na čemu Zadri treba reći - hvala. </p>
<p>U ime suboraca Blage Zadre o njegovu liku i djelu govorio je ratni zapovjednik Trpinjske ceste Marko Babić rekavši da je »...Blago Zadro jedinica za hrabrost, ljudskost i domoljublje, istinski vođa koji je uvijek bio spreman na vlastitu žrtvu«. </p>
<p>U spomen na general-bojnika Blagu Zadru u crkvi u Borovu naselju služena je misa zadušnica, a na Zadrinu grobu na Memorijalnom groblju u Vukovaru brojna izaslanstva položila su vijence. Vijenci su položeni i na grob bojnika Alfreda Hilla, prvoga zapovjednika satnije Vojne policije 204. vukovarske brigade čija se 15. obljetnica smrti također obilježava. [Goran Čorkalo]</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Zaustaviti migracije iz Slavonije</p>
<p>OSIJEK</p>
<p> - Predsjednik kluba zastupnika HSS-a u Hrvatskom saboru Željko Pecek predstavio je u Osijeku HSS-ov program »Preporod hrvatskog sela«, za koji očekuje potporu svih političkih opcija jer »nije riječ o političkom, nego o stručnom i razvojnom projektu koji je orijentiran na proizvodnju, zapošljavanje i izvoz«. HSS predlaže stvaranje novoga ministarstva za selo, poljoprivredu i hranu, koje bi nastavilo s reformama. »Cilj ovoga projekta je zaustaviti migracijeiz Slavonije. Dosta je bilo gledanja na Slavoniju kao na regiju kojoj treba socijalna pomoć. Ona treba biti žarište razvoja, ali za to su potrebna znatna ulaganja u poljoprivredu«, istaknuo je Pecek te dodao da, prema procjenama, u sljedeće četiri godine trebati uložiti oko 20 milijardi kuna. [M.S.G.]</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Ukinuta odluka o neodređivanju pritvora Glavašu </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Izvanraspravno vijeće Županijskog suda u Zagrebu ukinulo je u ponedjeljak odluku istražnog suca Zdenka Posavca o neodređivanju pritvora Branimiru Glavašu, osumnjičenog za ratne zločine u Osijeku 1991. Spis je vraćen sucu Posavcu na ponovo odlučivanje, potvrdio je glasnogovornik Županijskog suda Krešimir Devčić. </p>
<p>Posavec bi novu odluku o pritvoru protiv Glavaša trebao donijeti u roku 24 sata, ali u sudu kažu da bi taj rok, s obzirom na opsežnost i kompliciranost slučaja, mogao biti prekoračen. </p>
<p>Izvanraspravno vijeće ukinulo je Posavčevu odluku o neodređivanju pritvora s obrazloženje da je istražni sudac trebao provjeriti određene okolnosti koje su ključne za odluku o pritvoru Glavašu. </p>
<p>Zagrebačko Županijsko državno odvjetništvo (ŽDO) prošli tjedan tražilo je treći put pritvor za Glavaša zbog utjecaja na svjedoke. Sudac Posavec nije prihvatio prijedlog ŽDO-a, jer da u istražnom postupku nije utvrđeno da je Glavaš ili netko treći pokušao utjecati na svjedoke. Na tu odluku suca Posavca ŽDO je uložilo žalbu, koju je izvanraspravno vijeće prihvatilo te ukinulo odluku istražnog suca. [B. Bašić] </p>
<p>Branimir Glavaš</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Jesensko zasjedanje HBK u Đakovu</p>
<p>ĐAKOVO</p>
<p> - Zajedničkom molitvom i pozdravnom riječju biskupa domaćina mons. Marina Srakića u ponedjeljak je u Biskupskom domu počelo redovito 33. plenarno zasjedanje Hrvatske biskupske konferencije kojoj je nazočan i apostolski nuncij u Hrvatskoj Francisco Javier Lozano. Jesensko zasjedanje održava se u povodu 200. obljetnice Bogoslovnog sjemeništa i Katoličkog bogoslovnog fakulteta, ali i u povodu 15. godišnjice »strašnog rata protiv Hrvatske« što će, kako je rekao biskup Srakić, biti obilježeno posjetom biskupa Vukovaru - simbolu stradanja. Najavljujući teme o kojima će biskupi raspravljati, zagrebački nadbiskup i predsjednik HBK, kardinal Josip Bozanić istaknuo je da je to prvo zasjedanje HBK nakon pohoda »Ad Limina«, te će i primjena poruka Svetog Oca u pastoralnom djelovanju biskupijskih zajednica biti jedna od tema zasjedanja. </p>
<p>»Potaknuti Papinim riječima kako naša zemlja s razlogom treba biti priznata kao članica Europske unije, čime će nacija moći ući u odnos s uvažavanjem i dijalogom s drugim europskim narodima, pridonoseći vlastitom kulturom i tradicijom u traganju svih za potpunom istinom o čovjeku, biskupi pripremaju dokument o Katoličkoj crkvi u Hrvatskoj i europskim integracijama, čiji će prvi nacrt biti razmotren na ovom zasjedanju«, najavio je nadbiskup Bozanić. [M. Ljubičić]</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Veliki trgovački lanci osvajaju tržište</p>
<p>Trgovački lanci su 2001.držali 25 posto hrvatskog tržišta, a male trgovine 75 posto, a sad je obrnuto</p>
<p>RIJEKA</p>
<p> – »Veliki trgovački lanci su 2001. držali 25 posto hrvatskog tržišta, a male trgovine 75 posto. Sad je obrnuto, a za dvije godine, osobito uvede li se zabrana rada nedjeljom, veliki lanci držat će i više od 80 posto tržišta«, upozorio je u ponedjeljak u Rijeci potpredsjednik IDS-a i saborski zastupnik Damir Kajin. Na dan 31. lipnja, od 37.000 blokiranih obrta, polovica se odnosila na trgovine, a ukupne nepodmirene obveze premašuju 4,3 milijarde kuna, uz još 300 milijuna kuna od lipnja do danas.</p>
<p>»Ako to nije razlog da Crkva preispita svoj stav o neradnoj nedjelji, ne znam što jest, iako će političari izglasati taj zakon, jer njima neće doći u pitanje plaća kao što ni Crkvi neće doći u pitanje oko 310 milijuna kuna proračunskog novca. Ni sindikalni lideri neće osjetiti ništa na svojoj 'bušti', jer će članarina pristizati, ali će zato u godinu dana u blokadi biti još 10.000 obrtnika«, kazao je Kajin, navodeći da se zalaže za slovenski model. To znači da bi trgovine trebale raditi najviše 26 nedjelja ili dvije mjesečno, da se rad nedjeljom plati 100 posto više, a na 1. siječnja, 1. svibnja i Dan mrtvih 200 posto više.</p>
<p>Osvrćući se na susret premijera Ive Sanadera i američkog predsjednika Busha, Kajin je rekao da je najbliže istini da Sanader nosi Bushu poklon u obliku spremnosti da Hrvatska vojska kupi 126 oklopnih vozila vrijednih oko 200 milijuna dolara. U utrci za taj posao su austrijski Steyr, u vlasništvu američkog General Dynamicsa, te finska Patria. To znači da će Hrvatska dobiti dio američkog naoružanja. »Teza da je pri izboru ravnatelja Hine riječ o 'deficitu demokracije' smiješna je, jer je taj deficit bio prisutan od samog početka izbora vijeća«, naglasio je Kajin.</p>
<p>U IDS-u misle da su prodajom Plive dobro zaradili Čović, dioničari, ali i Actavis, koji je u travnju iz Hrvatske iznio više od 100 milijuna kuna. Kajin naglašava da će na najvećem gubitku biti bolnice, odnosno njihovi vlasnici, županije, jer IDS sumnja da će Barr tolerirati čekanje plaćanja lijekova od 180 do 300 dana. [Lj. M. P.]</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2006], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20061017].
|
