NA [2006], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20060317].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 143221 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>17.03.2006</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Marković: Granica je prijeđena </p>
<p>Ovaj je posljednji ispad s Bonačićem po tko zna koji put razgolitio svu anemčnost, nerazumijevanje i iritantno ignorantski odnos našeg društva prema ovom problemu. Neshvatljiva je benevolencija prema huliganima različitih vrsta </p>
<p>Scena datira iz proljeća 1981., s drugoligaške nogometne utakmice između domaće Prištine i Teteksa iz Tetova. U bitnom dvoboju za ulazak u prvu ligu Teteksovi su nogometaši načinili veliku »pogrešku«. Njihov se nogometaš Cipi drznuo postići pogodak iz jedanaesterca u 89. minuti za 1-1 te tako svoju momčad dovesti na vrh ljestvice i pritom uvelike umanjiti šanse Prištine u borbi za ulazak u elitni razred. Skupina lokalnih huligana stuštila se prema terenu u nezadrživom stampedu s neskrivenom namjerom da pošteno premlati gostujuće nogometaše. Ovi su se sklonili u svlačionicu, a razularena je rulja, naoružana metalnim šipkama, bjesomučno lupala po vratima. Poseban je začin ovom prizoru udijelio onaj najratoborniji svat - pred Teteksovu je svlačionicu dojurio sa - sjekirom u rukama! </p>
<p>Policija je uspjela spriječiti ozbiljnije posljedice i spasiti živote gostujućih nogometaša, a ovaj i slični incidenti bili su tek jedan u nizu razloga da se onaj civiliziraniji i zapadniji dio tog društva odvoji i kreira zasebno natjecanje. I tako je, je li, u međuvremenu nastala Hrvatska nogometna liga. No, je li ona doista bitno drukčija od svoje »prethodnice«? </p>
<p>Ako je netko od huliganskih navijača napao Hajdukova trenera Luku Bonačića, onda je to doista granica koja se nije smjela prijeći, kaže predsjednik Hrvatskog nogometnog saveza Vlatko Marković. Taj kukavički napad pak samo je jedan u nizu primjera koji otkrivaju da taj naš, ipak divlji zapad, vapi za svojevrsnom evolucijom. </p>
<p> Za tri mjeseca obilježit ćemo godinu dana od pogibije Dine Pokrovca, ponajviše poznatog kao menadžera hrvatske nogometne zvijezde Nike Kranjčara. Pa, iako velik dio naše javnosti naglašava da to ubojstvo nije vezano za Pokrovčeve nogometne poslove, ipak je taj čin, opravdano ili ne, stigmatizirao i naš cjelokupni sportsko-menadžerski milje. Samo se nekoliko dana kasnije, pak, automobil Dinamova trenera Josipa Kužea pretvorio u buktinju. Jedan je hrvatski tjednik, pak, provukao priču kako je Ivica Olić ugovor s Dinamom u ljeto 2002. potpisao pod prisilom, i to nakon što su, pravom mafijaškom metodom, stanoviti »poslovni ljudi« zatvorili Olićeva menadžera Dragana Marića u prtljažnik automobila i tako ga »uvjerili« da je za mladog nogometaša ipak najbolje pristupiti Dinamu. </p>
<p>Kasnije su ovu priču demantirali svi navodni akteri ovog posla, dakle i sam Marić. To su tek najradikalniji incidenti koje smo, u ovih tek šest godina novog stoljeća, izdvojili iz opusa HNL-a. Ovaj je posljednji ispad s Bonačićem po tko zna koji put razgolitio svu anemičnost, nerazumijevanje i iritantno ignorantski odnos našeg društva prema ovom problemu. Neshvatljiva je benevolencija prema huliganima različitih vrsta! Ulične su bande svojedobno pretukle čak trojicu novinara, i to vrlo podmuklo, sačekujući ih u haustoru ili na mračnom parkiralištu. U predvečerje Svjetskog prvenstva 1998. godine pretučen je Branko Stipković, novinar Sportskih novosti, u travnju 2004. gotovo je identičnu sudbinu doživio njegov redakcijski kolega Davorin Olivari, a samo desetak dana potom i novinar Jutarnjeg lista Dražen Krušelj. </p>
<p> Nadalje, zanimljivo bi bilo vidjeti kako se Dinamov nogometaš Dario Zahora osjeća kad u klubu euforično tvrde da je suradnja s navijačima sjajna, veličanstvena, besprijekorna. Upravo je Zahora bio česta meta pojedinaca regrutiranih upravo iz navijačkih krugova. Pretukli su ga dvaput u razmaku od mjesec i pol dana. Slično su pokušali i s Tomom Šokotom, kojem su razbili retrovizor i udarali po automobilu. No, Šokota je huliganu uzvratio - šamarčinom. </p>
<p> Posebno je tužna priča vezana uz darovitoga nogometaša, tada još praktički dječarca iz Hondurasa. Luis Arcanga Ramos Colon došao je u kadete Dinama, ali je u Zagrebu čak četiri puta bio meta napada ovdašnjih skinheadsa koji su tamnoputom mladiću pivskom bocom razbili glavu. Colon je nedugo potom u pratnji obitelji napustio Hrvatsku. </p>
<p> Sudac Zoran Krečak, stigmatiziran zbog dosuđenog zaleđa nogometašima Rijeke u posljednjem kolu 1999., pri čemu su Riječani ostali bez naslova prvaka, svojedobno je prepričao incident s utakmice Prevlaka – Zmaj. </p>
<p>U poluvremenu su ga u svlačionici posjetili ljudi iz Prevlake, pri čemu je jedan od njih repetirao pištolj i tražio da dosudi jedanaesterac za domaćina u drugom poluvremenu. Krečak to ipak nije učinio.</p>
<p> Ali, o čemu pričati kad se jedan naš nogometni trener, kako je navodno priznao u krugu prijatelja, pribojava »srezati« igrački kadar, jer se boji svojevrsne odmazde iz mraka.</p>
<p>Kirin: Počinitelje ćemo brzo privesti pravdi</p>
<p>Policija intenzivno radi na slučaju, a nakon što dobijemo dodatne informacije od Luke Bonačića, počinitelje ćemo vrlo brzo privesti pravdi, izjavio je u četvrtak ministar unutarnjih poslova Ivica Kirin komentirajući napad na trenera Hajduka, Luku Bonačića.</p>
<p>Ministar je rekao i kako policija ima stalne informacije da se pojedinim ljudima iz Hajduka prijeti, te da to nema veze s navijačima.</p>
<p>»To nema veze s Torcidom nego s pojedincima koji se na taj način skrivaju iza mase. Ja im poručujem da su maske pale i da ovaj put policija ide intenzivno«, naglasio je Kirin.</p>
<p>Na pitanje novinara hoće li čelnici Hajduka dobiti zaštitu, ministar Kirin je najavio sastanak s Hrvatskim nogometnim savezom i predstavnicima klubova radi dogovora o tome li je zaštita potrebna.</p>
<p>Ministar Kirin je govorio i o zakonskim izmjenama kojima će se spriječiti izgredi na sportskim stadionima. Podsjetio je i na ubojstvo nogometnog menadžera Dine Pokrovca »koje se intenzivno obrađuje«. »Nismo stali na tom slučaju već povezujemo konce, samo što zbog istrage s podacima ne izlazimo u javnost«, rekao je Kirin te dodao kako se želi otkriti ne samo ubojicu, nego i naručitelja. </p>
<p>Miroslav Tomašević / T. G.</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>U nedostatku vlastite politike, SDP kritizira vladinu </p>
<p>Napad koji su ničim izazvani počeli predsjednik SDP-a Ivica Račan i njegova zamjenica Željka Antunović pomalo je komičan</p>
<p>S potpredsjednikom Hrvatskog sabora, predsjednikom Kluba HDZ-a i članom predsjedništva te stranke Lukom Bebićem razgovarali smo o odnosima HDZ-a i SDP-a nakon prošlotjednih međusobnih optužbi za korupciju, kao i o pripremama za predstojeći izvještajni sabor HDZ-a.</p>
<p>• Čelnici SDP-a prošlog su tjedna optužili HDZ za korupciju, nakon čega im je iz HDZ-a odgovoreno protuargumentima. Dolazi li time u pitanje Savez za Europu?</p>
<p>- Ne mislim da dolazi u pitanje Savez za Europu, jer važniji je program koji izvršavamo u procesu pregovora s EU-om nego unutarstranačka prepucavanja. No, ako se ona budu reflektirala na pregovarački proces i sudjelovanje oporbe u tome, koje je do sada bilo konstruktivno, to će značiti spuštanje ispod razine i više govoriti o takvima koji su spremni na reviziju svog stajališta u pogledu pregovora s EU-om, u što ne vjerujem. Napad koji su ničim izazvani počeli predsjednik SDP-a Ivica Račan i njegova zamjenica Željka Antunović pomalo je komičan, jer su iznijeli optužbe na račun premijera, Vlade i HDZ-a bez ikakvih argumenata, a ja jedino shvaćam da je to, u nedostatku vlastite politike, odgovor na Vladinu. Stoga se pribjegava neargumentiranim napadima i vrijeđanjima, a kad im se odgovori, onda se oni prave uvrijeđeni. Tako je bilo i prošli put, kad je Račan optužio nezavisne zastupnike da provode prljavu politiku HDZ-a i Vlade, a kad im se odgovorilo, Račan se našao uvrijeđenim. A to što je napao HDZ za prljavu politiku, to nije ništa. Očito ne mjere riječi kad napadaju, ali itekako važu kad im se odgovori. Ako potežeš neke stvari, budi onda spreman na adekvatne ili slične odgovore.</p>
<p>• Slično je bilo i kada su dva zastupnika HNS-a za HDZ rekli da je zločinačka organizacija. Govori li to o opterećenosti stranaka manje bitnim pitanjima?</p>
<p>- Nakon te izjave HNS-ovih zastupnika, HDZ nije počeo neku opću bitku. Samo smo rekli da nam je ta kvalifikacija neprihvatljiva i uvredljiva, te nismo bili zadovoljni reakcijama ostalih stranaka koje su ostale šuteći, što bi moglo značiti da im je to bilo drago. Uostalom, one su i dale podlogu za takve kvalifikacije kad su nas 2000. nazivali strankom pod istragom. Ali mi nikada nismo na to odgovarali generalno. Mi smo rekli da nam je neprihvatljiv stav HNS-a oko odnosa Hrvatske prema BiH, ali da ima mogućnosti suradnje na drugim poljima. Ako kvalificiramo, mi to činimo selektivno, kažemo u kojim stvarima se ne slažemo, a o onima u kojima možemo naći zajednički jezik, itekako nam je stalo da se podnošljivo raspravlja. Mislim da se hrvatska politička scena ipak sređuje, da je manje opterećena, ali događa se da se, u nedostatku programa ili zbog problema u vlastitoj stranci, traži vanjski neprijatelj kako bi se zakrpali ti sukobi i borbe za vlast. To nam je sve poznato, jer smo i sami to prolazili u vlastitoj stranci, ali mi smo to konsolidirali i sada imamo uravnoteženu politiku prezentiranu u mnogim područjima, provođenjem programa Vlade i svime onime što je HDZ istaknuo u svom predizbornom programu. </p>
<p>• HDZ će 1. travnja održati izvještajni sabor. Koje će biti njegove glavne poruke?</p>
<p>- To je deseti jubilarni sabor i održat će se u Vukovaru, što je također svojevrsna poruka. U programskom smislu ćemo potvrditi ono što smo do sad radili i što ćemo raditi dalje i rekapitulirati naš put od povratka na vlast do danas. Time ćemo vidjeti koji su nam bili uspjesi, a koji su eventualni propusti koje bismo mogli popraviti do kraja mandata, da bismo dali osnovicu za program za izbore 2007.</p>
<p>• O kojim je propustima riječ?</p>
<p>- Nisu toliko propusti koliko stvari koje nas ne zadovoljavaju u dinamici. Mislimo kako je krajnje vrijeme da se u oblasti pravosuđa nešto korjenito promijeni i nismo zadovoljni brzinom i načinom rada pojedinih područja u pravosuđu, za što s pravom trpimo kritike u javnosti. Mislim da se uspjesi Vlade koji su evidentni, naročito na makroekonomskom planu, poništavaju neučinkovitošću pravosuđa. Neke stvari su uspješno riješene, posebno u uvođenju informatičkog sustava u katastar i zemljišne knjige, što je kvalitetan pomak, ili u donošenju antikorupcijske strategije. No, ni u pogledu pravosuđa, ni zdravstva, školstva ili drugog područja nećemo nikad ići parcijalno i usko stranački, nego ćemo pokušati u pripremanju tih strategija ili programa saslušati struku i druge koji imaju primjedbe i onda izaći pred Sabor. Nije nam cilj uskostranačka politika, jer su to pitanja društva u cjelini u koja se moraju svi uključiti i HDZ tu neće biti zatvoren, nego ćemo težiti barem minimalnom društvenom konsenzusu i dobro došao je svatko tko ima što reći.</p>
<p>• Što je s izmjenama Zakona o lokalnoj samoupravi, kojim bi se definirao odnos izravno izabranog čelnika lokalne samouprave i predstavničkog tijela?</p>
<p>- Ubrzo će prijedlog doći u Sabor i mi ćemo ponuditi najbolje rješenje koje će osigurati operativnu, učinkovitu lokalnu samoupravu koja neće dovoditi do tenzija zbog kojih bi trpjeli građani. No, ni jedno rješenje nije idealno. Ljudi koji se olako opredjeljuju za pojedino rješenje trebaju anticipirati stvari koji se mogu dogoditi u stvarnom životu, a to su blokade ili kolizije, i do sada nismo mogli naći održivo rješenje koje bi uravnotežilo odnos izravno izabranog gradonačelnika i vijeća kako se ne bi blokiralo funkcioniranje lokalne samouprave. Pitanje je koje ovlasti može dobiti gradonačelnik, kome on može odgovarati, je li vijeće suvišno, a isto tako moramo imati učinkovitu upravu, da izbjegnemo blokade koje su moguće zbog prestrojavanja političkih snaga u nekom gradu ili županiji. To je vrlo težak problem i nisu u pravu oni koji ga olako shvaćaju. </p>
<p>Ne zabrinjavaju nas slovenske prijetnje</p>
<p>• Slovenija je nedavno navela rješenje štediša Ljubljanske banke kao uvjet za ulazak Hrvatske u EU. Može li Slovenija blokirati ulazak Hrvatske u Uniju zbog toga ili problema razgraničenja na moru?</p>
<p>- Ljubljanska banka i pitanje razgraničenja na moru su neka od pitanja koja svako malo uskrsavaju u političkom životu Slovenije, no metoda koju su izabrali nije u redu, jer ne može se ništa napraviti što nije u skladu s dobrim običajima i međunarodnim pomorskim pravom. Pokušaj da se Hrvatsku stalno drži pred vratima nečega i stav da nam netko hoće ili neće dopustiti ulazak treba prevladati i prići konstruktivnim razgovorima. Pitanje štediša je pitanje odnosa štediše i banke i ne može se prenijeti u proces sukcesije.</p>
<p>Kad je riječ o prijetnjama da će Slovenija blokirati ulazak Hrvatske u EU, to nije lijepo čuti, ali nas ne zabrinjava, jer u EU postoji 25 država i kad bi svaka neki svoj problem postavila kao uvjet prema drugoj državi, tada Unije ne bi ni bio. Do blokade hrvatskog ulaska može doći samo zbog krupnijih stvari i stava cijele Unije, a ne pojedine države. Žalimo što takva retorika postoji s vremena na vrijeme, premda vjerujem da odgovorni političari u Sloveniji znaju o čemu je riječ i da neće kompromitirati svoj ugled zbog nekih neriješenih pitanja. Što se tiče granice na moru, pitam se zašto Slovenija uporno izbjegava rješenje arbitražom ako smatra da je u pravu. U vezi s pravom izlaska na otvoreno more, prema slovenskom mišljenju ni Rusija ni Poljska ni baltičke zemlje ne bi mogle na Atlantski ocean, jer je more između Danske, Norveške i Švedske takvo da nema međunarodnog mora, no nitko nikad nije postavio pitanje neškodljivog prolaza.</p>
<p> On je osiguran i Sloveniji koja nikad nije imala problema zbog toga što se teritorijalna mora Hrvatske i Italije dodiruju. To su pomalo komične stvari koje bi jedna ozbiljna diplomacija napokon trebala riješiti u skladu s međunarodnim pomorskim pravom koje nije pisano za Sloveniju i Hrvatsku nego za cijeli svijet.</p>
<p>Marijan Lipovac</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Jeftini avioprijevoznici bude kvarnerski turizam</p>
<p>Već godinu dana iz Kölna i Hannovera za Krk i natrag možete letjeti za 40 do 50 eura, za koji dan za London će se moći letjeti za 30,99 eura, a uskoro će se na Krk iz Osla moći doći za 74 eura. Za svako od tih odredišta letjet će se više puta tjedno, a letjet će se i za Stuttgart i München. To znači da će na Kvarner gostimoći stizati u većem broju i izvan glavne sezone. »Zlobnici« kažu da bi hotelijeri i ugostitelji to mogli iskoristiti, dok drugi pojašnjavaju da ni ljeti nemamo gostima što ponuditi, a kamo li zimi. A za sve je »kriva« Zračna luka Rijeka u Omišlju, koja je na Krk dovela niskobudžetnog avioprijevoznika Hapag Lloyd Express, koji održava letove s Kölnom i Hannoverom, a od 27. ožujka broj letova će biti povećan na četiri i tri puta tjedno. Easyjet će od 30. lipnja četiri puta tjedno povezivati London s Krkom, a najavljena je i linija s Bristolom, dok će Norvegian Airshuttle letjeti od 26. lipnja tri puta tjedno iz Osla za Krk. Tako će se iz Velike Britanije na Krk moći letjeti sedam puta tjedno, i to po 30,99 eura odnosno uz cijenu povratne karte od 68,55 eura. Zrakoplovna luka Rijeka prošle je godine zabilježila 122.500 putnika, što je više nego dvostruko u odnosu na 2004. I dok se za niti 40 eura može iz Frankfurta i Kölna doletjeti na Omišalj, problem nastaje kad iz Omišlja treba ići prema Krku ili Lošinju. Do Krka vožnja taksijem košta 50 eura. Redovitu autobusnu vezu zrakoplovna luka ima jedino s Rijekom, a ta veza ne možepomoći onima koji žele prema unutrašnjosti Krka ili na Lošinj. </p>
<p>Damir Herceg</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Grad kao brand</p>
<p>Posljednji logotip Varaždina izradio Boris Ljubičić prije 25 godina kad se obilježavala osamstota obljetnica prvog spominjanja grada Varaždina</p>
<p>VARAŽDIN</p>
<p> - Povjerenstvo za provedbu projekta »Varaždin - grad kao brand« raspisalo je natječaj za vizualni identitet Varaždina. </p>
<p>Prema riječima predsjednika Povjerenstva i dogradonačelnika mr. Ivana Meseka, u suradnji s Hrvatskim dizajnerskim društvom kao provoditeljem natječaja želi se dobiti stručno projektirani vizualni sustav, tj. logotip i znak. To će biti prvi korak u ostvarenju studije »Varaždin- grad kao brand«. Treba napomenuti da je posljednji logotip Varaždina izradio Boris Ljubičić prije 25 godina kad se obilježavala osamstota obljetnica prvog spominjanja grada Varaždina. </p>
<p> Taj dobro poznati logotip nije bio zamišljen kao cjeloviti vizualni sustav grada, već samo kao oznaka obljetnice. Stoga je natječaj prvi pokušaj da se Varaždin definira kao znak i logotip. </p>
<p>Zbog zahtjevnosti natječajnog procesa, provođenje je prepušteno Hrvatskom dizajnerskom društvu, a formiran je i ocjenjivački sud sastavljen od predstavnika Grada Varaždina (gradonačelnik dr. Ivan Čehok i dogradonačelnik mr. Ivan Mesek i direktorica Turističkog ureda TZ grada Banka Tropp) te predstavnika Hrvatskoga dizajnerskog društva (Stipe Brčeić, Ira Payer i Davor Bruketa). Vrijednost natječaja je 80.000 kuna.</p>
<p>Karmen Gumbas</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="5">
<p>Listomanija </p>
<p>DUBRAVKO GRAKALIĆ</p>
<p>Nova pošast vlada hrvatskim medijima. U nedostatku atraktivnijih tema, sastavljaju se liste najimućnijih, najljepših, najbezveznijih... Javne i nejavne osobe stavljaju se na ovu ili onu listu, karakteriziraju kako se kome svidi pa se onda njihova osobnost utapa u društveni kontekst u koji možda uopće ne pripadaju. Lista kamatara prepliće se s listom velikih dužnika, a lijepe se žene popisuju kao uginuli labudovi. Nema kriterija, osim onog da lista mora biti što zanimljivija i neočekivanija.</p>
<p>Bez obzira na to je li riječ o medijskom popisu vlasnika jahti, dugih nogu, modne odjeće ili članova tajnog društva, on mora odjeknuti, što je najlakše ako nije točan. Što je lista netočnija, više će se žrtava požaliti. Stvaratelji tog kaosa, u želji da budu primijećeni i važniji nego što jesu, profitirat će baš na reakcijama na svoj nepotrebni posao. Jer, stvaranje listi pretvaranje je ljudi u brojeve, a života u statistiku. Biti prvi ili stoti na nekoj od tih nepotrebnih listi postaje društvena norma. I žalosno i smiješno.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Ministrove slatke brige </p>
<p>MARINKO PETKOVIĆ</p>
<p>Prvi veliki uspjeh hrvatski pregovarača u razgovorima s Europskom unijom donio je slatke brige ministru poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva Petru Čobakoviću. Naime, dogovorena izvoza kvota od 180 tisuća tona šećera u EU, koja će se početi primjenjivati od 1. siječnja 2007. godine, daleko je veća od predviđanih, crnih scenarija kada je riječ o najvažnijem hrvatskom poljoprivrednom proizvodu. </p>
<p>Kao i obično, pohvale za izborene kvote najprije su stigle iz Njemačke i Austrije, zemalja u koje Hrvatska izvozi šećer, a kod kuće su na redu neki drugi problemi.</p>
<p>Ništa manje važno nije i to što su hrvatski pregovarači uspjeli stati na kraj izvoznim subvencijama EU-a za šećer. To je važno zbog razlike u cijeni, jer su tri hrvatske šećerane gotovo svu svoju proizvodnju izvozile, a na domaće tržište je dolazio visokosubvencionirani <FONT COLOR="#CC3300"><b>šećer</b></FONT> iz EU-a. Tako najveća hrvatska »šećerana« nije u Slavoniji nego u luci Ploče, od kuda dolazi uvozni šećer. No ako je naš šećer konkurentan u EU, bit će i u domovini, kada se nagodinu ukinu izvozne subvencije EU-a.</p>
<p>Ovo je dobar primjer koji bi - u sklopu 'screeninga' za poljoprivredu, ribarstvo, veterinarstvo, sigurnost hrane te zaštitu potrošača - trebalo slijediti i u pregovorima o proizvodnim kvotama za skupinu pet najosjetljivijih poljoprivrednih proizvoda. Riječ je o kvotama za mlijeko, masline, ribe, vino i šećer. </p>
<p>Naime, uz što dulje prijelazno razdoblje, hrvatski se pregovarači trebaju izboriti i za što povoljniju početnu, baznu godinu na osnovi koje će se računati domaća poljoprivredna proizvodnja.</p>
<p>Primjerice, šećerna repa se u Hrvatskoj proizvodi na 30 tisuća hektara, ali da bi se repa »izvukla« iz zemlje, treba oko 3500 proizvođača šećerne repe. </p>
<p>S druge su strane proizvođači mlijeka, kojih ima više od 40 tisuća. Riječ je o isplativoj proizvodnji i izdašnim poticajima koji se moraju smanjiti i prije ulaska Hrvatske u EU. Osim toga, novac za proizvodnju mlijeka je jedni novac koji na selo stiže svaki mjesec. </p>
<p>To su novi izazovi za hrvatske pregovarače s EU-om.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Harris i Hari</p>
<p>Britanski autori dovode u pitanje teze kojima se velikosrpska agresija na Hrvatsku i BiH relativizira izjednačavanjem agresora i žrtve</p>
<p>MARKO BARIŠIĆ</p>
<p>Prošlih dana dvojica britanskih autora objavila su dva vrlo zapažena članka koja se tiču i Hrvatske. Najprije je bivši savjetnik nekadašnje britanske premijerke Robin Harris u The American Spectatoru objavio opsežan tekst o generalu Anti Gotovini, akciji »Oluja« i Haaškom sudu. Potom je u londonskom The Independentu novinar Johann Hari, u povodu smrti Slobodana Miloševića u Haagu, napisao tekst u kojem je progovorio i o mogućoj suodgovornosti britanske vlade s početka devedesetih za njegove zločine počinjene u BiH (Hrvatsku je donekle stavio u stranu).</p>
<p>Ta dvojica autora u svojim zapisima dovode u pitanje prilično raširene predrasude u dijelu međunarodne javnosti kojima se velikosrpska agresija na Hrvatsku i BiH relativizira tako da se gotovo izjednačavaju agresor i žrtve. »Britanci su bili uvjereni da će Srbi i JNA vrlo brzo uspjeti u svojim vojnim planovima i pobijediti Hrvatsku. Htjeli su biti na strani pobjednika«, kaže Harris, razgolićujući tadašnju britansku politiku.</p>
<p>Hari ide i korak dalje. »Postoje ljudi u srcu britanskog establišmenta koji su pomogli i olakšali Miloševićeve zločine«, stoji, među ostalim, u tekstu. Kao primjere njihove odgovornosti navodi uvođenje embarga na oružje koje je »Srbima omogućilo zadržavanje vojne premoći, a žrtve spriječilo da se brane«. Također, tadašnju britansku vladu proziva i zbog stavljanja veta na inicijative da se intervencijom izvana zaustavi rat i stradanje ljudi. Prema Harisu, da nije bilo »Oluje« danas niti bi postojala BiH kakvu znamo, niti bi jugoistok Europe bio miran.</p>
<p>Dakako, spomenuta dva teksta samo su dio opširnih prikaza koji se ovih dana u povodu Miloševićeve smrti pojavljuje u europskim tiskovinama. Nažalost, kroz dobar dio njih provlači se teza da su u prošlim ratovima »svi jednako krivi«. Takvo viđenje je primamljivo određenim krugovima jer tako sami sebe amnestiraju od odgovornosti koju imaju zato što na vrijeme, iako su mogli, nisu zaustavili velikosrpski osvajački stroj.</p>
<p>Prisjetimo se samo onih procjena kojima se Hrvatskoj, kada je počela agresija Srbije, Crne Gore i JNA, davalo samo dva mjeseca prije nego što kapitulira. Tijekom 1994., kada su bosanski Srbi držali pod kontrolom 70 posto BiH (uz trećinu prethodno okupirane Hrvatske), jedan od međunarodnih posrednika, lord David Owen, uvjeravao je bošnjačku i hrvatsku stranu kako zapravo trebaju prihvatiti da su Srbi pobjednici u ratu i pomiriti se s tim da su gubitnici. Takva politika poražena je »Olujom«, međutim, njeni repovi kasnije su se pojavljivali kroz pokušaj izjednačavanja ako ne svih strana onda barem Hrvata i Srba preko optužnica pred Haaškim sudom. </p>
<p>Na sreću, novi britanski ministar vanjskih poslova Jack Straw ne slijedi te predrasude i, sudeći prema posljednjim potezima, Hrvatsku tretira prema onome što je sama učinila. Stoga možemo reći da je putanja odnosa službenog Zagreba s Londonom na tragu onoga što se dogodilo u odnosima Hrvatske i Francuske. Nakon Mitterrandova razdoblja koje je obilježila, blago rečeno, nesklonost prema Hrvatskoj, došao je Chirac koji je u potpuno normalizirao odnose i učinio ih prijateljskima.</p>
<p>Bilo bi dobro kada bi se isto dogodilo i u odnosima Hrvatske s Velikom Britanijom. Svoj prilog takvom razvoju događaja dali su i Harris i Hari. Iznijeli su jednostavne istine koje razbijaju uvriježene predrasude dijela tamošnje javnosti. Jedino je to i bilo potrebno.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="8">
<p>Može i drukčije</p>
<p>Debata o proširenoj CEFTA-i koju je pokrenuo Sanader potvrđuje da je Hrvatska spremna igrati aktivnu ulogu pri uređenju regije </p>
<p>SINIŠA KUŠIĆ</p>
<p>Koliko brzo Hrvatska zapravo uspije ući u EU ovisi, osim o preuzimanju acquis communitairea, i to tome koliko će se pokazati spremnom za kooperaciju unutar regije – odnosno konkretno u odnosima s drugim zemljama bivše Jugoslavije.</p>
<p> Europskoj uniji bitno je ostvariti dugoročni mir u regiji i tako se u cijeloj Europi pobrinuti za stabilnost. Osim toga, ona se mora brinuti za ekonomski rast kako bi na taj način smanjila veliku razliku između članica EU-a i zemalja zapadnog Balkana. Bruxelles od Hrvatske s tim u vezi očekuje spremnost na suradnju i aktivnu ulogu, barem aktivniju nego do sada. </p>
<p>U suprotnosti s uobičajenom praksom promptnog reagiranja na pojedine prijedloge iz Bruxellesa s odbijanjem, posebno kad je riječ o hrvatskoj spremnosti na suradnju i novim aranžmanima sa zemljama regije, Zagreb je u najnovijem diplomatskom pristupu (napokon) pokazao zrelost. Na žustro i nepromišljeno prenesen prijedlog iz Bruxellesa za etabliranje zajedničke zone slobodne trgovine »zapadni Balkan«, službeni Zagreb je isprva reagirao neobično opušteno, da bi nakon toga krenuo u protunapad. Ivo Sanader je pri tome gospodi Buseku i drugima dao jedan prijedlog koji oni – tako se čini – ne mogu jednostavno odbaciti, jer zašto se iskušavati na nečem novom, kad je dobro staro toliko blizu? Budući da se stara CEFTA za pripremu zemalja srednje i istočne Europe na kasnije članstvo u EU-u pokazala najboljim rješenjem, logično je otvoriti je i za zemlje zapadnog Balkana, odnosno proširiti je. Ipak, posebna »kvaka« u Sanaderovom prijedlogu je uključivanje Ukrajine u proširenu CEFTA-u, koja točkice od pojedinačnih malih tržišta na jugoistoku Europe s brojnim bilateralnim trgovinskim ugovorima pretvara u jednu respektabilnu zajedničku zonu slobodne trgovine te istovremeno gura Ukrajinu bliže Europi. Tim je konceptom Sanader naišao na otvorena vrata.</p>
<p>Pri tome je prijedlog bio toliko dobar da je govorio sam za sebe, pa je u tijeku daljih razgovora kako u Salzburgu tako i u pojedinim zemljama zapadnog Balkana naišao na široko odobravanje.</p>
<p> Bruxelles se možda od tolike konstruktivnosti iz Zagreba iznenadio, ali debata o proširenoj CEFTA-i koju je pokrenuo Sanader potvrđuje da je Hrvatska i te kako spremna igrati aktivnu ulogu pri uređenju regije zapadnog Balkana te da je pri tome u međuvremenu dobila na diplomatskoj zrelosti. Dakle, može i drukčije. </p>
<p>Autor je doktor znanosti na Johann Wolfgang Goethe Sveučilištu u Frankfurtu.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Kroatistika - u korist vlastite štete</p>
<p>Čovjek može biti samo zaprepašten količinom pogrješnih ili bizarnih tvrdnji u Grčevićevu tekstu. Izmanipulirao je čitateljstvo u uvjerenju da su od Alpa do Sjevernoga mora sve »serbokroatisti« </p>
<p>ZVONKO PANDŽIĆ</p>
<p>Utekstu »Interdisciplinarna ili autistična kroatistika« (Vjesnik, Stajališta, 6. ožujka) posve sam dobronamjerno savjetovao Mariju Grčeviću da podigne razinu apstrakcije, tj. da zanemari pojedinačne pojave i osobne interese u korist onih općih, ako ubuduće bude bio željan znanstveno raditi. Nisam ga uspio uvjeriti, kako je vidljivo iz njegova teksta »Plitka obrana njemačke serbokroatistike« (Vjesnik, Stajališta, 13. ožujka).</p>
<p> Ja ne branim ni njemačku slavistiku, ni kroatistiku, a kamoli »serbokroatistiku«. Naprotiv. Stalo mi je do toga, kako prije mnogo godina tako i danas, da hrvatski studiji uznapreduju i u Njemačkoj, i u Hrvatskoj, i u Bosni i Hercegovini, i u sadržajnom, i u metodologijskom, i kritičkom smislu. Bio sam ukazao tek na dva »objektivna čimbenika«, koja je on sam zboreći o njemačkoj slavistici prvotno bio zanemario. Ovaj put veli da ga pogrješno citiram, jer da sam mu prenio jednu misao: Hrvatska time »ne dobiva ništa«, dočim je on bio napisao da Nijemci »ne nude ništa«. Zaključio je da nisam čitao njegov tekst u Jeziku.</p>
<p> Pročitao sam ga, na moju žalost. Katedra za slavenske pismenosti Sveučilišta u Bambergu, saznadoh, bijaše uputila diplomatskom poštom preko hrvatskoga veleposlanstva u Berlinu, a nakon savjetovanja o promicanju hrvatskih studija u Njemačkoj u istom veleposlanstvu, upit Ministarstvu znanosti glede osnivanja ljetne kroatističke akademije, moguće na Hvaru. Oni bi se brinuli, koordinacijom svih njemačkih centara za slavenske studije, oko kvalifikacije i izbora studenata i docenata, Ministarstvo znanosti bi platilo moguće dvotjedni boravak u Hvaru.</p>
<p> Za pretpostaviti je da je Ministarstvo pitalo neke ljude za mišljenje, jerbo se Grčević »ovih dana« dočepao toga pisma. Ostaje nejasno je li Ministarstvo pitalo njega za mišljenje ili je on sam kopiju dobio od nekoga drugoga. Smjesta je skitio svoj prizemno-podzemni pamflet protiv moguće akademije, Jezik je to objavio, Vjesnik proširio, a projekt propao i prije nego je Ministarstvo znanosti uspjelo Nijemcima odgovoriti. Ne samo da su Nijemci osupnuti i hrvatsko veleposlanstvo dovedeno u nemoguć položaj, nego su i možebitni odgovor i odluka samoga Ministarstva znanosti, tom indiskrecijom i sabotažom, ili iznuđeni ili prejudicirani.</p>
<p> U svakom slučaju napravljena je nepopravljiva šteta općim hrvatskim, posebice kroatističkim interesima i probitcima u Europi. Za takvo što moje bi ministarstvo (u Njemačkoj) kao poslodavac pokrenulo stegovni postupak protiv mene, izreklo ukor, napravilo zabilješku za Personalakte o nemogućnosti napredovanja i preuzimanja odgovornijih dužnosti u službi i sl. Dva su bitna stupa državne uprave, po njemačkom poimanju, podrovana: službeni put (Dienstweg) svih upita i kompetentnih odluka od dolje prema gore, kao i od gore prema dolje, te povjerljivost (Verschwiegenheit) svih razina odlučivanja.</p>
<p> Umjesto da uzme pozitivan razvoj, »dijete je završilo u bunaru«, na žalost. Čovjek može biti samo zaprepašten količinom pogrješnih ili bizarnih tvrdnji u Grčevićevu tekstu. Podmetnuvši još i »mućak« (jedna iz Zagreba u Njemačku dospjela gospođa tvrdi da još postoji »srpskohrvatski« jezik), Grčević je izmanipulirao čitateljstvo u uvjerenju da su od Alpa do Sjevernoga mora sve »serbokroatisti«. U Bambergu pak, gdje studenti uče hrvatski, na spomenutoj katedri koja se sada proširuje, još za drugopropale Jugoslavije pokrenut je, kada su neki u Zagrebu izdavali Azbukopretres Save Mrkalja, znanstveni niz Quellen und Beiträge zur kroatischen Kulturgeschichte (»Vrela i prinosi za hrvatsku kulturnu povijest«). Deset je svezaka bilo objavljeno, latinskih i hrvatskih, mnoštvo novinskih priloga, posebice za Domovinskoga rata.</p>
<p>Iznimno nepoštena argumentacija gospodina Grčevića, jer on to sve zna. Sada kada su neke druge prilike, neki ondašnji »serbokroatisti« iz Zagreba, s kojima se Grčević povezao, osjećaju konkurenciju kroz moguću akademiju na Hvaru. Pa što će nam hvarska kroatistička škola kada imamo Zagrebačku slavističku? (Zašto se i ta privatizira, zašto su sve tanji svesci hrvatskih slavističkih kongresa, zašto tamo nema inozemnih predavača, drugo je pitanje). Nijemci da ne bi smjeli postati ni pravni subjekt u Hrvatskoj? Ma nemoj. Za 20.000 kuna oni mogu, ako hoće, osnovati i upisati u trgovački registar npr. European Acadamy of Croatian Studies, Hvar - Croatia i pozvati na suradnju sve europske slavističke institute, pokrenuti biblioteku, organizirati predavanja, itd. U tom slučaju se ne bi stalno morali spoticati o zaplotnjačke igre Marija Grčevića, odnosno njegove sljedbe (njegov je tekst intoniran u množini). Što se mene osobno tiče, Grčević može biti u miru, »Pandžić iz Würzburga« nema nikakvih posebnih interesa niti je željan »uvoditi reda« u hrvatskoj kroatistici. </p>
<p>Njegove, »nam(a) poznate fraze« o »metodologijskom serbokroatizmu«, standardnom i književnom jeziku, ne bi naškodile ni Grčeviću ako bi ih još jednom prostudirao. Moje pak izdanje i komentar Kašićeve prve hrvatske gramatike ionako ne pripada onoj kroatistici za koju Grčević, istina, uvodi nove standarde, ali ne i one za 21. stoljeće. </p>
<p>Autor je profesor pedagoške akademije, Würzburg, Njemačka.</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Lako je ući, ali se teško kretati </p>
<p>Kad na tramvajskoj postaji ugledam tramvaje, ako je moguće biram novi, makar pokoji stari i propustila. Jer u novi plavi, niskopodni tramvaj prekrasno je ulaziti. Čovjek naprosto samo ušeta u njega, ne mora dizati noge pri ulazu niti »skakati pri izlazu«. U tom novom tramvaju koji je kažu naše gore list ugodno se i voziti, ali ako nema mnogo putnika. Prolaz je uzak i vjerojatno se njime lako kreću manekenke i osobe koje ništa ne nose u rukama. No kad nahrupi svijet i kad uleti nekoliko mladih s ruksacima na leđima ili zaposlenih gospođa koje vječno tegle cekere i vrećice s placa na putu prema kući, u novom tramvaju naprosto nastane kaos i neopisiva, nepremostiva gužva. </p>
<p>Nisam li ipak trebala pričekati staru, pohabanu 13-icu i u njoj se drndati do kuće? Novi tramvaji su za linije s malo putnika i još manje prtljage. Što li se nalazi u onim ogromnim sanducima uz prozor? Ima li šanse da se one maknu ili bar smanje? Kad bi se to učinilo, bilo bi olakšano kretanje tramvajem, čak i ako imate vrećicu s jabukama u ruci! </p>
<p>MARINA JOLČIĆZAGREB</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Pretplata ili harač</p>
<p>S državnih jasli sjašili su i HT i HRT. Ali zaštitni propisi su ostali isti</p>
<p> - koristio ti televizor i telefon ili ne, moraš platiti pretplatu? </p>
<p>Zašto to pišem? Pa zato jer će možda netko promijeniti zatečeno neodrživo i na kraju nepošteno stanje. Na moru imamo kuću u kojoj boravimo pola godine. I sve bi bilo u redu da ne moramo plaćati dvije pretplate i za telefon HT-u i televizijsku pretplatu.</p>
<p>Vodu plaćamo prema potrošnji, struju također. Pa zašto netko ne bi napokon ukinuo monopol za harač HT-u i HRT-u. Jer, istodobno ne mogu razgovarati na dva telefona i gledati dva televizora na dvije lokacije. I napokon, HRT ima tako imbecilan program da tek povremeno pogledam neki film. Češće sam na satelitu, pa opet moram plaćati.</p>
<p>Hoće li netko iz državne administracije reagirati i dokinuti glupi propis o pretplati kao zaštitnom financiranju nekad državnih ustanova. Gdje je tu sloboda izbora i demokracija?</p>
<p>ANTE PLANINIĆVARAŽDIN</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="12">
<p>Vrtići će raditi do 20 sati!</p>
<p>Ravnateljica Dječjeg vrtića Matija Gubec, Lidija Vuković, kaže da će se djeci koja ostaju duže u vrtiću, osigurati najbolji mogući uvjeti no smatra da bi se struka trebala očitovati o tome kako će manja vrtićka djeca reagirati na to da tako dugo vremena budu u vrtiću </p>
<p>Zahvaljujući odluci Gradskog poglavarstva, usvojenoj u četvrtak, neki će zagrebački dječji vrtići već od 1. travnja biti otvoreni do 20 sati. Produženje radnoga vremena provodit će se u tri faze, a koordinirat će ga Gradski ured za obrazovanje, kulturu i šport.</p>
<p>Prva će faza početi 1. travnja, kada će se, na zahtjev zaposlenih roditelja, za djecu upisanu u redoviti 10-satni program osigurati produženo dežurstvo do 20 sati. U drugoj fazi započet će i anketiranje roditelja o njihovim potrebama za produženim radnim vremenom, prema čemu će se izraditi i novi programi, koji će biti ponuđeni roditeljima prilikom upisa u novu pedagošku godinu 2006./2007. U trećoj će fazi, od 1. rujna ove godine, početi provedba novih programa.</p>
<p>U prvoj fazi planira se zapošljavanje – do 30. lipnja – po jednog odgojitelja za produženo dežurstvo u središnjim objektima svih 55 gradskih vrtića. To će koštati 1,5 milijuna kuna. Većina odgajatelja za produženo radno vrijeme pokušat će se osigurati preraspodjelom iz drugih vrtića, no moguće je i zapošljavanje novih odgajatelja, ovisno o broju roditelja koji budu tražili produženo vrijeme.</p>
<p>Gradonačelnik Milan Bandić rekao je da u proračunu zasad nije predviđen novac za dodatne prekovremene sate i troškove, no »život piše odluke i programe Grada«. Život je, dodao je Bandić, nešto svetije i bitnije od odluke pa će se ona mijenjati, a tada će se tražiti i novac za njezino provođenje.</p>
<p>Većina ravnatelja vrtića, s kojima su Vjesnikovi novinari razgovarali, pozdravlja takvu odluku, no ostali su njome iznenađeni. Ravnateljica Dječjeg vrtića Špansko, Mira Banić, kaže da je za odluku saznala putem medija, no podržava je, iako još nije dobila nikakvu službenu obavijest o njoj.</p>
<p> »Mislim da bi radno vrijeme vrtića trebalo biti do 22 sata, jer radnim vremenom do 20 sati opet nećemo riješiti problem onih roditelja koji rade u popodnevnim smjenama«, rekla je ravnateljica Banić i dodala da će se organizacija i ustroj u vrtićima trebati mijenjati, a to će zahtijevati odobravanje novih financijskih sredstava i zapošljavanje novih ljudi. »Prema naputku, provodit ćemo anketu u vrtiću, a tek onda ćemo znati kolika je stvarna potreba za dužim radnim vremenom«, dodala je ravnateljica Banić.</p>
<p>S novom odlukom slaže se i ravnateljica Dječjeg vrtića Bukovac, Branka Jakšić. »Ako se pokaže da postoji interes roditelja da se produži radno vrijeme, produžiti ćemo ga koliko bude potrebno«, rekla je ravnateljica Jakšić.</p>
<p> S obzirom na to da je radno vrijeme vrtića većinu roditelja tjeralo da bježe s posla kako bi na vrijeme stigli po dijete, novu odluku jedva su dočekali. Enes Hodžić, čija trogodišnja kći ide u Vrtić Matija Gube, kaže da mu je bilo teško stizati na vrijeme. »Morali smo se osloniti na baka-servis, jer s obzirom na to da je danas radno vrijeme sve duže, mi to ne bismo stigli«, kaže Enes Hodžić. Odluku o novom radnom vremenu vrtića pozdravila je i Ana Marija Boljanović, majka petogodišnjeg Ivana. »Da sam ovih godina imala tu mogućnost, sigurno bi mi bilo puno lakše«, rekla je Ana Marija Boljanović. Dežurstva vrtića podržala je i Nada Bubić Lipovac, majka šestogodišnje Tare. Kaže da je upravo zbog radnog vremena vrtića tražila posao koji je u jutarnjoj smjeni. Smatra da će se na ovaj način pomoći roditeljima koji rade u popodnevnim smjenama.</p>
<p>Anita KončarIgor Weidlich</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Upitno zatvaranje Jakuševca 2010. godine</p>
<p>Gradsko je poglavarstvo u četvrtak prihvatilo studiju Program gospodarenja otpadom Grada Zagreba, koju je izradio Institut građevinarstva Hrvatske. Studija je koštala oko 800 tisuća kuna, a osnova je za Plan gospodarenja otpadom, koji bi trebao biti prihvaćen do kraja godine.</p>
<p>Iako je zatvaranje Jakuševca planirano za 2010. godinu, studija predviđa i mogućnost da se na njemu i nakon toga vremena odlaže dio ostataka onoga što će se spaljivati u budućoj spalionici kao i višak »običnoga« otpada, ne uspije li se recikliranjem njegova količina svesti na 40 posto. Sve to uz pretpostavku da se sadašnje odlagalište otpada u Jakuševcu neće širiti. </p>
<p>U studiji su samo prijedlozi, rekao je zamjenik gradonačelnika Ivo Jelušić, a sve će biti točno određeno onda kada Skupština usvoji Plan gospodarenja otpadom. Grad ipak namjerava, dodao je, Jakuševec što prije zatvoriti. Jelušić je rekao da je pokrenuto osnivanje agencije koja će se sustavno baviti zaštitom okoliša i gospodarenjem otpadom. Ta agencija ili trgovačko društvo promicala bi i provodila obrazovne i konkretne aktivnosti usmjerene u prvom redu na to da se poveća količina recikliranog otpada, jer je to bolje od spaljivanja. Predviđeno je i osnivanje 20 reciklažnih dvorišta u gradu.</p>
<p>Gradonačelnik Milan Bandić naglasio je kako se svaki pojedinac mora zapitati razdvaja li otpad za reciklažu već u svojem domu ili to ne čini. »O nama samima ovisi cijena otpada i njegove termičke obrade«, rekao je gradonačelnik te dodao da je recikliranje otpada u gradu nedostatno, iako se povećava. </p>
<p>Poglavarstvo je odlučilo podnijeti i amandman na donošenje Generalnog urbanističkog plana, kojim odustaje od lokacije u Horvaćanskoj, planirane za novu remizu. Remiza će biti izgrađena sjevernije. »Bolje je odmah, ako treba, izgraditi dodatni kilometar pruge i remizu na mjestu do kojeg će se uskoro ionako proširiti gradska naselja«, rekao je Jelušić. </p>
<p>Odobreno je i 1,5 milijuna kuna za uređenje Koncertne dvorane Vatroslav Lisinski, iako Gradu prethodno nije dostavljena specifikacija troškova. Pročelnik Ureda za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, izgradnju Grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet Davor Jelavić rekao je da se radi o nastavku radova, nakon što su u dvorani izmijenjeni stolci, parketi i dio zidnih obloga, a sredstva su potrebna da se uređenje završi.</p>
<p>Poglavarstvo je dalo svoje mišljenje i o osnivanju trgovačkog društva Zagrebački digitalni grad d.o.o. Na upit zašto je tvrtka registrirana i za izradu igračaka i igara, Bandić je odgovorio da »od viška glava ne boli«, ali da će tvrtka prvenstveno uvoditi red u gradsku podzemnu telekomunikacijsku mrežu. Također, Poglavarstvo je odlučilo dati jamstva Općoj bolnici Sveti duh za kredit, kako bi nabavila najmoderniji CT uređaj u Hrvatskoj.</p>
<p>Hrvoje DorešićIgor Weidlich</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Zašto su propali tereni u Veslačkoj? </p>
<p>NK Zagreb, prema tvrdnjama Grada i izvođača radova nije održavao terene, jer za to nije imao novca </p>
<p>Na nogometnim terenima u Veslačkoj, nakon samo dvije godine, kako su predani na upravljanje NK Zagrebu, ponovo su se pojavili bageri, a radnici Zrinjevca proširuju nogometne terene i pripremaju ih za postavljanje umjetne trave. </p>
<p>Gradonačelnik Milan Bandić još u kolovozu, u prisustvu novinara, prijetio je progonom odgovornih zbog devastacije Veslačke, za što još nitko nije odgovarao. Umjesto toga, Grad će porezne obveznike i ove godine »olakšati« za 9,2 milijuna kuna kako bi se tereni priveli svrsi. U sportski kompleks u Veslačkoj, dosad je uloženo oko 58 milijuna kuna, ali usprkos toj pozamašnoj svoti, on je danas u vrlo lošem stanju. </p>
<p>Zgrada u Veslačkoj, ima površinu od 3700 četvornih metara, a NK Zagreb za treninge koristi tek prizemlje zgrade sa svlačionicama i dvoranom. Prvi kat od 1391 kvadrata nikad nije postao stacionar s 30 soba za školu nogometa i svakim danom sve više propada. Dva teniska igrališta zapuštena su i neuporabljiva. U zgradu u Veslačkoj trenutno može ući tko god želi jer nema čuvara ni portira, u što se uvjerio i novinar Vjesnika.</p>
<p>Naime, tvrtka Megrad, koja je sredinom 1999. počela radove u Veslačkoj, prozivana je u medijima zbog loše izvedbe radova, a gradonačelnik Bandić je u kolovozu 2005. izjavio da nogometni tereni izgledaju kao »seoska borilišta, a ne kao igrališta«. </p>
<p>Direkor Megrada Zvonko Mesić kaže da se uopće ne osjeća odgovornim za loše stanje terena, nego je, kaže, najviše kriv NK Zagreb, koji ih nije adekvatno održavao. Tvrdi da gradska komisija nije imala primjedbi na kvalitetu gradnje sportskih terena, kada ih je preuzeo klub. </p>
<p>»Kada je sve dovršeno i objekti su predani klubu na upravljanje, na njima je treniralo 400 igrača svih uzrasta i to po pet sati dnevno. Bez adekvatnog održavanja, oni su se jednostavno - potrošili«, kaže Mesić, koji je i sam bivši član uprave NK Zagreb.</p>
<p>U četvrtak, gradonačelnik Bandić nas je uputio na Ured za izgradnju, u kojem smo od načelnika Gordana Hanžeka doznali da je objekt bio u izvrsnom stanju, kada je 2004. predan na upravljanje bivšoj upravi NK Zagreb, koja ga je bila dužna održavati, no, izgleda, za to nije imala novca. </p>
<p>Sadašnji predsjednik uprave NK Zagreb Dražen Medić, kojeg smo zamolili objašnjenje zbog ponovne obnove u Veslačkoj, kaže da je o tome »sve rečeno u medijima te da se radovi nastavljaju jer tereni nikad nisu dovršeni«. </p>
<p>Hrvoje Dorešić</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>S Dinamom i u pobjedama i u porazima </p>
<p>Grupa najžešćih navijača Dinama službeno je nastala 1986., no starije generacije prate klub od sredine sedamdesetih</p>
<p>Već 20 godina Bad Blue Boysi »pale i žare« tribinama diljem Europe. Danas navečer na koncertu u maloj dvorani Doma sportova spremaju veliko rođendansko slavlje. Vjesnikovi novinari razgovarali su sa starijom i mlađom generacijom Boysa u njihovoj udruzi u Draškovićevoj ulici.</p>
<p>Deda je star 45 godina. Diplomirani je pravnik. Ima dvoje djece, a na tribinama ima »staž« duži od 30 godina. Na gostovanja s klubom išao je i prije nego što su 1986. nastali Boysi. Kaže da su sedamdesetih i ranih osamdesetih postojali samo »dinamovci« i »purgeri«. »Tada nismo imali organizaciju kao danas. Odlazak na utakmice dogovarao se u kafićima i na peronima kolodvora. Bilo nas je najviše 200, a danas nas ima više od 2000«, priča Deda. </p>
<p>Prema jednoj verziji, grupa je dobila ime u ljeto 1986. kada su se navijači vraćali iz Splita. Nadjenuo ga je pokojni Vladimir Vuković-Buba po uzoru na film Bad Boys. Od novca, koji će se prikupiti prodajom karata za koncert, Boysi će urediti Vukovićev grob. Deda kaže da je jugoslavenska policija bila prema Boysima gruba, jer su zbog krilatice »Naša stranka je Hrvatska, a klub Dinamo«, smatrani neprijateljima režima. Mnogi navijači su 1991. bez oklijevanja uzeli pušku u ruke i tribine zamijenili rovovima. Za one koji su poginuli, Boysi su izgradili spomenik ispod zapadne tribine, koji će se obnoviti. Goc ima četrdeset godina. Inženjer je strojarstva. S Boysima je prošao sito i rešeto, kaže. »U gradu smo postali institucija, jer jedini, kao grupa, nismo korumpirani«.</p>
<p>Tada su Boysi bili »državni neprijatelji«, zbog ljubavi prema Dinamu i borbe za povratak imena. Predsjednik Udruge navijača Dinama Marko Domazet kaže da je cilj Udruge promijeniti iskrivljenu svijest građana o navijačima. »Cilj ovog koncerta je i humanitarni. Od dijela prikupljenog novca kupit ćemo proteze za žrtve mina«. Kaže da je i sam zgrožen kada vidi da se razbijaju tramvaji. »To ne rade navijači, već divljaci i vrlo rado bi im sam opalio šamar«.</p>
<p>Tomislav Marinović</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Sean u Zagrebu našao drugi dom </p>
<p>Ove će godine proslavu tradicionalnog irskog praznika, praznika svetog Patrika, u Zagrebu organizirati pravi Irac. Sean Honan boravi u Zagrebu već tri godine. U Tkalčićevoj 37 otvorio je školu stranih jezika u kojoj predaje engleski po naprednim metodama, a pokrenuo je i Hrvatsko-irsku kulturološku udrugu. </p>
<p>»U Hrvatsku sam došao na poziv prijatelja. Prva tri mjeseca proveo sam na jezeru Šoderica kraj Koprivnice, zatim sam došao u Zagreb i od tada sam ovdje«, kaže Sean i dodaje: »Putovao sam mnogo po svijetu, živio sam u Izraelu, Londonu...i u mnogim sam zemljama bio stranac, ali ovdje nikad nisam imao taj osjećaj, u Zagrebu se osjećam kao kod kuće, još i bolje«. </p>
<p>Nahvalio je Honan i hrvatski obrazovni sustav i rekao kako su ljudi ovdje visokoobrazovani, kako se s njima mogu voditi »duboki« razgovori o raznim temama. </p>
<p>Raspričao se i o razlikama, tj. sličnostima Irske i Hrvatske i zaključio da naše dvije zemlje imaju geografske, povijesne i kulturološke sličnosti. »Uočio sam čak i nevjerojatnu sličnost hrvatskog i keltskog pletera«, komentirao je Sean. </p>
<p>Da su naše zemlje uistinu »srodne duše« pokazuje i velika strast s kojom su Hrvati »prigrlili« dan irskog sveca Patrika. </p>
<p> »U Hrvatskoj sam naišao na toliku potražnju za irskom glazbom, plesom i kulturom uopće, da se osnivanje udruge nametnulo kao logično rješenje«, rekao je Sean. Hrvatsko-irska kulturološka udruga ove će godine Zagrepčane razveseliti nastupima. U petak se u prostorijama Udruge u Tkalčićevoj može kušati tradicionalne irske specijalitete i poslušati irsku glazbu, dok se u subotu na Zrinjevcu od 16 sati može plesati uz nastupe brojnih domaćih ali i irskih svirača. </p>
<p>»Nakon mnogih putovanja, sada napokon nemam poriv ići dalje. Zagreb je moj novi dom i tu ostajem pa se nadam da će ovogodišnje slavlje svetog Patrika prerasti u tradiciju i nastaviti se i narednih godina«, rekao je zadovljno Sean Honan.</p>
<p>Petra Padjen</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Klizište i dalje prijeti</p>
<p>Unatoč obećanjima pročelnika za izgradnju grada Davora Jelavića, klizište u Vinobriješkoj ulici u Podsusedu u četvrtak nije sanirano. Potvrdila nam je to stanarka s kućnog broja 20, Marija Veršić. »Danas su tu bili neki ljudi, nešto su gledali, ali ništa nisu radili«, požalila nam se Marija. U to su se uvjerili i novinari Vjesnika. Srušena stabla razbacana oko dvorišta hotela za pse te lokva blata koja se slijeva niz ulicu pokazivali su kako sa na klizištu i nisu baš pretrgli od posla. </p>
<p>»Nakon što je gradonačelnik napustio klizište kao da je sve stalo«, žali nam se umirovljenica Marija. Dodaje kako je njezin sin cijelu noć dežurao i oko kuće sakupljao blato. U veterinarskoj stanici koja se također nalazi u blizini klizišta ništa nisu željeli komentirati. Iako u policijskom izvještaju piše da je uzrok klizanja tla kiša, od stanara doznajemo kako je problem puno veći. »Niz to brdo godinama je tekao potok koji je zatrpan nelegalnim navažanjem zemlje. Budući da voda nije imala gdje teći stvarala si je put i tako pokrenula klizište«, rekao nam je gospodin koji je želio ostati anoniman. Podsjetimo, u srijedu oko 16 sati iznad obiteljske kuće i imanja u sklopu kojeg se nalazi i Veterinarska ambulanta za male životinje došlo je do klizanja zemlje. Odmah nakon klizanja tla na teren su izašle ekipe Javne vatrogasne postrojbe grada Zagreba. U srijedu u večernjim satima na mjesto nesreće došao je i gradonačelnik Milan Bandić i zaključio kako je sve u redu. S njim se ne slažu stanovnici Vinobriješke koji i dalje strahuju za svoju imovinu te duhovito dodaju kako će im umjesto na kraju, zbog klizanja tla, kuće završiti na početku ulice.</p>
<p>Mislav Nekić</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Nadživjela pet država</p>
<p>U svojih 106 godina života, gospođa Katarina promijenila je šest država, iako se selila samo jedanput</p>
<p>Najstarija građanka Zagreba, Katarina Maletić, u četvrtak je proslavila 106. rođendan, koji joj je osobno čestitao i gradonačelnik Milan Bandić. Gospođa Katarina rođena je u Žumberku, u tadašnjoj Austro-Ugarskoj, a u svojih 106 godina života promijenila je šest država, iako se selila samo jedanput i to iz Žumberka u Zagreb, kada je imala 52 godine. Baka Katarina je budnicom »Još Hrvatska ni propala« i pokazala da je još vitalna i vesela. Katarina Maletić živi u Središću sa svojom kćerkom Marijom Gulam, ima dvoje unuka i tri praunuka. </p>
<p>I gradonačelnik Bandić je iskoristio priliku da dokaže svoju vitalnost kada se na osmi kat popeo stubištem, ostavivši suradnike i novinare daleko iza sebe. Gradonačelnik je gospođu Maletić iznenadio buketom cvijeća i rođendanskom tortom, a darovao joj je i CD player te CD s njoj najdražom pjesmom »Ja se konja bojim«. Iako uzbuđena zbog posjeta gradonačelnika, novinara i fotoreportera, gospođa Maletić je zapjevala i svoju najdražu pjesmu. U stanu je prabakin rođendan, osim uzvanika iz Grada, slavilo pet generacija Katarinine obitelji. »Živjeli nam vi još sto godina!«, uz lijepe želje baka Katarina i gradonačelnik nazdravili su sokom od marelice, a potom je baka kušala tortu. Prisutne je zanimao tajni recept dugog života Katarine Maletić. »Nisam nikad mislila da ću doživjeti stotu, a posebnog recepta nema«, kazala je gospođa Katarina, koja nikad nije pušila, ali bi rado popila malo vina za zdravlje. </p>
<p>»Čitav život brinula se za obitelj, bila je domaćica i odgajala djecu«, rekla je unuka Vesna Žitnjak, čija je baka Katarina natprosječno inteligentna, zdravlje ju dobro služi, a najradije sluša radio i pjeva. »Puno hvala«, baka Katarina je zagrlila i poljubila gradonačelnika, oduševljena svojom rođendanskom zabavom. </p>
<p>»Moja baka Katarina i majka Marija veliki su borci za život, rekla je unuka Vesna. »Drago mi je da netko misli na nas male ljude«, dodala je Marija, čija je majka sa svojih 106 godina nadmašila drugu najstariju Zagrepčanku, gospođu Doru Sukanec, koja je nedavno proslavila 103. rođendan. </p>
<p>Petra Kostanjšak</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Franjo ima cijeli svijet na dlanu</p>
<p>Iako slijep od rođenja, živahni dječak iz Turopolja postiže zavidne rezultate u svemu čega se prihvati</p>
<p>Glavna zvijezda županijskog natjecanja u zemljopisu koje se u četvrtak održalo u Zaprešiću, jedanaestogodišnji je Franjo Lučić. Iako slijep od rođenja, taj živahni dječak iz Turopolja postiže zavidne rezultate u svemu čega se prihvati. Tako se i na županijsko natjecanje plasirao kao treći među učenicima petih razreda svih osnovnih škola s područja Velike Gorice. Kako bi ostvario maksimalanih 80, nedostala su mu tek četiri boda. I dok su jučer na hodnicima zaprešićke srednje škole Ban Josip Jelačić njegovi vršnjaci i oni malo stariji, živo raspravljali o tome kako su riješili test, Franjo se time nije previše zamarao.</p>
<p>»Nije bilo baš teško«, kazao nam je Franjo i brzo se primio mobitela. Naime, u sat u pol koliko se pisao test, brojne su mu poruke pristigle na mobitel, trebalo je sve preslušati i svima odgovoriti. Na pitanje zašto se prijavio na natjecanje baš iz geografije, ima vrlo jednostavan odgovor.»Htio sam vidjeti kak' je to na natjecanju, to mi je postalo interesantno i tak' sam se našao tu«, odgovara Franjo.</p>
<p>Proučavanje reljefa na karti i određivanje strana svijeta, nije jedino što voli. Jedan od najdražih predmeta su mu engleski, vjeronauk i povijest. Vozi bicikl, naučio je igrati šah i klizati. Već četiri godine svira klavir u velikogoričkoj muzičkoj školi, koja nosi isto ime kao i on - Franjo plemeniti Lučić.</p>
<p>»On je jedno natprosječno dijete, jako je spretan i inteligentan. Još prije polaska u školu, naučio je pisati na brajici«, objašnjava Blaženka Paković, tiflopedagog iz Centra Vinko Bek. Od ove godine Franjo je prešao u matičnu školu Vukovina, gdje je talent za zemljopis otkrila njegova razrednica i učiteljica geografije Jasna Horvatić. Prilikom učenja novog gradiva, kada je na karti potrebno označavanje pojedinih mjesta služe se najrazličitijim trikovima, poput postavljanja kuglica od plastelina ili ljepljivih vrpci. Iako u školi Franjo piše na Braillovu stroju, ovaj test je pisao na laptopu. </p>
<p>Na natjecanju sudjelovalo je 73 učenika i 50 mentora iz 26 osnovnih i 6 srednjih škola Zagrebačke županije, a za sve je sudionike bio organiziran obilazak Jelačićevih Novih dvora i golf centra</p>
<p>Jelena Oberman</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="20">
<p>Najveći zračni napad od 2003.</p>
<p>BAGDAD</p>
<p> – Američka vojska pokrenula je u četvrtak najveći zračni napad u Iraku od početka invazije 2003., s ciljem istjerivanja pobunjenika u gradovima u kojima je zbog pobuna postojala opasnost od izbijanja građanskog rata. Prema vojnim izvorima, u akciji lova na osumnjičenike u blizini Samarre, 100 km sjeverno od Bagdada, sudjeluje više od 50 zrakoplova, 1500 iračkih i američkih vojnika te 200 oklopnih vozila. Očekuje se da će »Operacija Swarmer« trajati još nekoliko dana. U Samarri je prošloga mjeseca uništena šijitska džamija, što je Irak dovelo na rub građanskog rata.</p>
<p>»Prva izvješća govore o zapljeni velikih količina oružja i streljiva, uključujući topovske granate, eksplozive, uniforme...«, navodi se u izjavi američke vojske. Amerikanci su u Iraku pokrenuli više velikih ofenziva protiv sunita, uključujući napad na Falluju i seriju napada na utočišta pobunjenika u zapadnoj provinciji Anbar. One, međutim nisu uspjele spriječiti pojačane napade gerilaca u kojima su poginule tisuće američkih vojnika, iračkih snaga sigurnosti i nedužnih civila. [Reuters/mb]</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Dvojica i dalje u životnoj opasnosti</p>
<p>LONDON</p>
<p> – Dva mladića koja su nakon sudjelovanja u početnim testiranju novih lijekova završila u bolnici, i dalje su u životnoj opasnosti. Na odjel intenzivne njege u srijedu je primljeno šest muškaraca, no ostala četvorica u znatno su boljem stanju. Šestorica dobrovoljaca iznimno su loše reagirala na probni lijek za liječenje leukemije i kroničnih upala. Članovi rodbine tvrde da su im svima tijela nevjerojatno otekla, a jednome se glava čak tri puta povećala. Testiranje lijeka TGN 1412 provodila je američka kompanija Parexel International Corp.</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Uhićen Z. Hrle iz »Soma dolara« </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Pjevača reperskog dueta »Soma dolara« Zlatana Hrlu, u četvrtak je uhitila policija zbog sumnji da je tijekom ožujka ucjenjivao svoju bivšu djevojku njihovim zajedničkim intimnim videosnimkama, te je protiv njega podnijela kaznenu prijavu zbog prijetnje i ucjene.</p>
<p> Vijest o dovršenju kriminalističke Vjesniku je u četvrtak navečer potvrdila glasnogovornica PU zagrebačke Aleksandra Ljuba, ne spominjući identitet osumnjičenika, već samo navodeći njegovo godište i državljanstvo. Prema sadržaju kaznenih prijava protiv Hrle, 36-godišnji reper je od svoje 25-godišnje bivše djevojke tražio novac u zamjenu za snimku, te joj prijetio da će, ako ne udovolji njegovim zahtjevima, snimka biti objavljena u medijima. Hrle je u četvrtak poslije podne prepraćen dežurnome istražnom sucu zagrebačkoga Županijskog suda. [M. Dešković]</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>U 2005. trostruko više žrtava zrakoplovnih nesreća</p>
<p>MONTREAL</p>
<p> – Broj žrtava zrakoplovnih nesreća u 2005., tri je puta veći nego u 2004., objavila je Organizacija međunarodnog civilnog zrakoplovstva (ICAO). Godine 2005. ICAO je zabilježila 713 poginulih u nesrećama, u odnosu na 203 žrtve godinu ranije. U 2005. zbilo se 18 smrtonosnih nesreća zrakoplova, a 2004. njih devet, dok je ukupan broj letova u obje godine iznosio 25 milijuna godišnje. Što se tiče broja putnika, porastao je za 100 milijuna u odnosu na 2004. – lani ih je prevezeno malo više od dvije milijarde. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Izraelska bolnica zadržala bebu kao »jamstvo«</p>
<p>JERUZALEM</p>
<p> – Bolnica Moqassed navodno dva mjeseca nije dala majci da svoje novorođenče uzme kući sve dok nije platila bolnički račun. Kako pišu novine »Haaretz«, Ministarstvo zdravstva naredilo je, nakon majčine intervencije, da se djetešce odmah vrati majci. U tijeku je istraga i možda će bolnica biti tužena zbog nezakonitog zadržavanja djeteta. Majka je u siječnju u toj bolnici rodila trojke prije termina pa je djeci trebala intenzivna njega. No, budući da je otac djece s palestinskog teritorija, bolnica se prestrašila da troškovi neće biti plaćeni. Tada je uprava odlučila pustiti kući dvoje novorođenčadi, a treće zadržati kao »jamstvo«! [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>U čamcu za dvoje utopilo ih se 28</p>
<p>PEKING</p>
<p> – U potonuću čamca na rijeci Youxi na jugozapadu Kine, poginulo je najmanje 28 osoba, iako je plovilo bilo registrirano za prijevoz samo dva putnika. »Ne zna se koliko je osoba bilo u čamcu u trenutku nesreće, no 10 ih je spašeno od utapljanja«, rekao je lokalni dužnosnik i dodao da bi broj mrtvih mogao biti i veći. Plovilom je preko rijeke jedan seljak ilegalno prevozio seljane koji su se vraćali sa sajma. Među žrtvama je bilo i nekoliko starijih osoba i djece.</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Nakon Festivala boja 23 mrtvih</p>
<p>HYDERABAD</p>
<p> – Festival boja Holi u Indiji je protekao razigrano jer su se veselim bojama po odjeći i tijelu pošarale tisuće ljudi. No, festival koji se održava u čast nadolazećeg proljeća skončao je tragedijom. Najmanje su se 23 osobe utopile u rijekama i jezerima na jugu države, želeći sa sebe isprati te boje. Među poginulima je i dosta mladih koji su bili preslabi da se odupru snažnim riječnim maticama. Dvije su tinejdžerke poginule skliznuvši u kanal za navodnjavanje. [akb]</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Zbog razvoda žena ubila devet ljudi </p>
<p>PEKING</p>
<p> – Kineskinja Li (37) htjela se osvetiti mužu jer je zatražio razvod, pa je digla u zrak zgradu u kojoj je stanovao. No, osim njega poginulo je još osam osoba. Li je eksploziv kupila na jednom gradilištu za 23 dolara i uz pomoć troje pomagača digla trokatnicu u zrak. Ukupno je poginulo devet osoba, a četiri su ozlijeđene. Svi su sudionici priznali krivnju.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="28">
<p>Poticaj raznolikosti Europe</p>
<p>Ministar kulture Božo Biškupić najavio nastup Hrvatske kao partnerske zemlje na Sajmu 2008. godine </p>
<p>LEIPZIG (Od Vjesnikove izvjestiteljice) </p>
<p> – Veselim zvucima Brahmsova Mađarskog plesa u izvedbi orkestra Gewandhaus pod ravnanjem Riccarda Challyja otvoren je u srijedu na večer Međunarodni sajam knjiga u Leipzigu. Svečanost, što je upriličena u koncertnoj dvorani Gewandhaus, okupila je europsku nakladničku i spisateljsku kremu te uglednike političkoga i javnoga života Njemačke. </p>
<p>Svi oni došli su da bi sudjelovali na ceremoniji dodjele leipziške književne nagrade za europsko razumijevanje koja je ove godine dodijeljena ukrajinskom romanopiscu, liriku, esejistu, prevoditelju i strastvenom branitelju svoje nacije Jurju Andruhoviču za roman »Dvanaest prstenova«. Umjesto uobičajene laude njemački pisac Ingo Schulze pročitao je svoj »Imaginarni putopis Ukrajinom«, a potom je laureatu nagradu predao prof. dr. Georg Milbradt, premijer pokrajinske vlade Saske. On je istaknuo da su Leipzig i Sajam jedno te da je Leipzig srce Europe koje spaja njezin Zapad i Istok. </p>
<p>Kako su utemeljitelji te prestižne nagrade, što se dodjeljuje od 1994. godine, grad Leipzig i pokrajina Saska te Zajednica njemačkih nakladnika i knjižara, skupu se obratio i dr. Gottfried Honnefelder, predsjednik Zajednice, upućujući na činjenicu da leipziški sajam iz godine u godinu sve više uspješno raste usprkos recesiji koja je zahvatila čitavu Njemačku. Da Leipzig ovim sajmom koji bilježi polustoljetnu tradiciju doista ponovo želi biti središte Europe po svome kulturnom i kulturološkom značenju, svjedoči i ova nagrada »koju dajemo za razumijevanje među narodima Europe, pogotovo srednje i istočne, upućujući istodobno na njezinu raznolikost« – kazao je pomoćnik gradonačelnika Leipziga Andreas Müller. </p>
<p>Priliku da stane u obranu svoje »napaćene Ukrajine i njezinih građana«, iskoristio je u svom govoru zahvale Jurij Andruhovič apelirajući da ta ista Europa treba pomoći njegovoj zemlji da se priključi EU. </p>
<p>Njegov afektivno obojen govor s političkim predznakom publika je pozdravila dugotrajnim odobravanjem.</p>
<p>Središnja pak svečanost značajna za recepciju Hrvatske u europskoj kulturnoj obitelji dogodila se u četvrtak na hrvatskom štandu, kada je ministar kulture mr. Božo Biškupić u prisutnosti direktora Leipziškog sajma Olivera Zilla službeno najavio nastup Hrvatske kao partnerske zemlje na Sajmu 2008. godine. Tom prigodom ministar Biškupić je kazao: »U ovim trenucima, dok se Hrvatska priprema za ulazak u Europsku uniju, važno je istaknuti njezine kulturne značajke u europskom kontekstu te potaknuti međusobnu razmjenu književnosti, ideja i znanja na relaciji zapadna – središnja – istočna Europa.</p>
<p> Dužnost nam je ojačati prisutnost i prezentaciju hrvatske literature na njemačkome govornom području, kao i kontinuiranom nadogradnjom daljih međunarodnih poveznica izazvati postojane odjeke hrvatske kulture, dakle predstaviti Hrvatsku kao otvorenu, modernu i europski orijentiranu zemlju«, kazao je ministar Biškupić</p>
<p>Oliver Zille dodao je da je Hrvatska u cjelokupnom kontekstu europske literature važan glas s Balkana, »stoga ju želimo uključiti u sve druge mlade književnosti i učiniti ju prezentnijom u europskom književnom kontekstu. Hrvatska će tu na određen način zastupati i sve bivše jugoslavenske zemlje. A kako postoje brojne, pogotovo intelektualne, veze činilo nam se zgodnim da Hrvatska posluži kao jezgra, nakon čega će se predstaviti i druge literature bivše Jugoslavije«, naglasio je Zille. </p>
<p>Branka Džebić</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>U znaku golubice</p>
<p>Uz 60. obljetnicu osnivanja Organizacije ujedinjenih naroda u muzeju Mimara otvorena izložba poljskog plakata</p>
<p>Bijela golubica u krvavo crvenom sumraku rasprostire svoja krila nad čovječanstvom.</p>
<p>Riječ je o plakatu Ryzarda Horowitza što najbolje svjedoči o potrebi mira u današnje okrutno doba, a predstavljen je na izložbi poljskog suvremenog plakata u muzeju Mimara o temi 60. obljetnice osnivanja Organizacije ujedinjenih naroda. Veleposlanstvo Republike Poljske priređuje ovu prezentaciju »starih majstora plakata« i mladih još neafirmiranih autora kao podsjetnik na značajnu poljsku školu plakata, istaknuo je veleposlanik Poljske Kazimierz Kopyra.</p>
<p> Štoviše, u povijesti poljske umjetnosti 20. stoljeća plakat zauzima posebno mjesto. U Varšavi je 1968. godine otvoren prvi u svijetu Muzej plakata koji danas posjeduje jednu od najvećih svjetskih zbirki poljskih i inozemnih autora s više od 54000 naslova. Ministarstvo vanjskih poslova Republike Poljske raspisalo je u ožujku 2005. natječaj za plakat, upućujući ga mladima, ali i renomiranim grafičarima.</p>
<p> Na natječaj za plakat »Mi narodi Ujedinjenih naroda. Šezdeset godina međunarodne solidarnosti« sudjelovalo je 50 umjetnika koji su poslali 80 radova. Žiri je odijelio pet nagrada – prvu je osvojila Anita Wasik, drugu Lukasz Rayski, a tri treće nagrade podijelili su Michal Minor, Piotr Piotkowiak i Maria Skotnicka. Priznanja su pripala Piotru Felszynskom, Zbigniewu Latali, Moniki Jurkiewicz, Michalu Minoru i Cezaryju Zamojskom.</p>
<p>U skupini renimiranih poljskih grafičara nalaze se imena Andrzeja Dudzinskog, Stasysa Eidrigevičiusa, Eugeniusa Get Stankiewicza, Mieczyslawa Gorowskog, Ryszarda Horowitza, Romana Kalarusa, Rafala Olbinskog, Andrzeja Pagowskog i Roslawa Szayboa. </p>
<p>Marina Tenžera</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Put do Indije i Tibeta </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Nova knjiga mladoga hrvatskog putopisca Davora Rostuhara (1982.) »Na putu u skrivenu dolinu: umijeće prihvaćanja besmisla« (u izdanju Profila) predstavljena je ovih dana u zagrebačkom Megastoreu. Publika, od koje je jedan dio promociju odslušao na nogama i sjedeći na podu, svojom je zainteresiranosti pokazala da je putopis i danas jedan od najatraktivnijih književnih žanrova.</p>
<p>Davor Rostuhar napisao je po mišljenju urednika Romana Simića Bodrožića nesvakidašnju knjigu koja je spoj fikcijske i putopisne proze, knjigu koja ima sve odlike dobroga putopisnog teksta, ali u čijoj se pozadini krije potraga za smislom života, što ju čini posebnom. </p>
<p>Nakon prve putopisne knjige »Samo nek se kreće!«, koja govori o Rostuharovu putovanju biciklom od Zagreba do egipatskih piramida, taj je free lance novinar i fotograf u svojoj novoj knjizi opisao uzbudljivo putovanje dalekim prostranstvima u Indiji, Nepalu i Tibetu. Na taj ga je put nagnala želja da »konzumira ljepotu svijeta« i upozna ljude toliko različite, a opet, toliko slične nama, ali se na tome svojevrsnom duhovnom putovanju isto tako suočio i s mnoštvom pitanja koja muče svakoga od nas. </p>
<p>Osim teksta, napisanog tečnim, razgovornim jezikom, priču o dalekim predjelima svijeta Rostuhar je ispripovijedio i svojim fascinantnim fotografijama, za koje je Hrvoje Prčić, glavni urednik hrvatskoga National Geographica (u kojemu Rostuhar objavljuje svoje reportaže), ustvrdio da imaju dušu. Inače, Rostuharove su fotografije izložene na desetak samostalnih i skupnih izložbi. Rostuhar, koji je do sada proputovao 54 zemlje svijeta, kazao je da ovoga tjedna ponovno kreće na put, no nije želio otkriti kamo. Književnu večer vodio je Ivica Prtenjača. [Sandra-Viktorija Antić]</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Premijera baleta »Maestro« u HNK</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Uz 100. obljetnicu rođenja Borisa Papandopula, jednoga od najvećih hrvatskih glazbenih umjetnika 20. stoljeća, u zagrebačkome Hrvatskome narodnom kazalištu 24. ožujka bit će izvedena baletna fantazija u dva čina »Maestro«, najavljeno je na konferenciji za novinare u četvrtak u HNK. Libreto je napisao Nedjeljko Fabrio, a s njim je surađivala Ljiljana Gvozdenović, koja potpisuje i koreografiju, režiju te izbor glazbe. </p>
<p>»Kad imate umjetnika koji je gotovo cijelo jedno stoljeće bio živ, a posrijedi je 20. stoljeće, onda bi bilo šteta kroz njegovu osobu ne prelomiti cijelo to stoljeće koje je ionako povratno djelovalo na umjetnika. To je slučaj s maestrom Papandopulom i s poviješću 20. stoljeća, no stvarne činjenice iz maestrova života oplemenjene su slojem mitološkog koji je sloj ionako vrlo nazočan u povijesti umjetnosti i baleta. Prema tome, na pozornici imamo tri vrste likova: mitološke, povijesne i osobne«, kazao je za Vjesnik akademik Nedjeljko Fabrio. </p>
<p>Baletnu predstavu neće pratiti živ orkestar već originalne snimke Papandopulovih djela kojima je ravnao sam maestro, rekla je redateljica. [S. Tešinski]</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Odlikovan Pero Kvrgić</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Predsjednik Stjepan Mesić odlikovao je Peru Kvrgića »Redom kneza Branimira s ogrlicom« za izniman i dugogodišnji doprinos kulturi Republike Hrvatske. Predajući odlikovanje, predsjednik Mesić je istaknuo da Pero Kvrgić spada među naše najveće glumce i istinske umjetnike, koji i danas oduševljava kazališne gledatelje. Zahvaljujući na odlikovanju, Pero Kvrgić je naglasio kako smatra da su ovo odlikovanje zaslužili i svi oni glumci, glumice i redatelji koji su s njim radili na više od dvije stotine predstava u njegovoj glumačkoj karijeri. [K. R.]</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Joža Horvat za »Andersena«</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Hrvatski centar za dječju knjigu kandidirao je književnika Jožu Horvata za uglednu nagradu »Andersen«, a hoće li slavni pjesnik mora i mitova biti ovjenčan, saznat ćemo 27. ožujka u Bologni. Pisac koji je prešao Atlantik, krstario po Antilima, koji je doživio svijet s jedrenjaka »Bese« i jedrilice »Modre laste«, pisao je na vlastitim životnim, pustolovnim stazama, a jedino njegovo potpuno fiktivno djelo jest priča »Waitapu«, koju je posvetio svomu stradalom sinu Marku. Kandidatura za »Andersena« proizišla je iz svježega projekta sabranih djela Jože Horvata u izdanju »Neretve«. Na tiskovnoj konferenciji u četvrtak u Gradskoj knjižnici novinari i prijatelji dali su podršku Horvatu, a o Horvatovu opusu govorili su Ranka Javor, Đurđa Mačković, Sonia Wild - Bićanić i Stipan Medak. Joža Horvat nostalgično se prisjetio razgovora između sebe i sina Marka koji su krojili priču »Waitapua«. [L. Ž.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="34">
<p>Janici treći Svjetski kup</p>
<p>Prvo je Anja Pärson izletjela sa staze, nakon čega je Janica elegantno osvojila četvrto mjesto i »ubila« teoriju </p>
<p>ÄRE</p>
<p> – Janica Kostelić pobjednica je ovogodišnjega Svjetskoga kupa. Bilo je dovoljno hrvatskoj skijašici da se pojavi na stazi u Äreu i da sve bude gotovo. Janica je utrku superveleslaloma završila četvrta, dok je Anja Pärson zbog pogreške ostala bez boda. U takvom scenariju Janica na vrhu ukupnog poretka ima 204 boda prednosti. Više ne postoji niti teorija koja Janici može uzeti treći naslov pobjednice Svjetskoga kupa. </p>
<p>Pred skijašicama su slalom (petak) i veleslalom (subota), ali u opticaju je samo 200 bodova, čime Šveđanki više ne pomaže nikakav trud niti rezultat. Prošle je godine Anja dobila istu borbu s tri boda prednosti, a ove je godine sve završilo drugačije. I uvjerljivije. </p>
<p>Nakon utrke, Anjin otac Anders Pärson govorio je o kćerki koja je htjela biti dvije sekunde brža od ostalih. Promašivanje vrata nije prvi slučaj ove godine za Anju - golema želja i neprilagođena brzina ponovno su napravili kontraefekt pa je Anja samu sebe izbacila iz utrke. Nakon toga bilo je samo pitanje hoće li Janica već u četvrtak i teoretski uzeti Kristalni globus. Za to joj je bilo dovoljno i četvrto mjesto i točno se tamo »usidrila« na kraju, iza dvije Austrijanke, Hosp i Dorfmeister, te Njemice Ertl-Renz. </p>
<p>Janica je tako zaokružila novu odličnu sezonu velikim trofejom, kojeg je, kao i posljednji put, osvojila u Skandinaviji. </p>
<p>U svemu nikakvu ulogu ni promjenu nije donijelo nenastupanje u spustu pa Janica ležerno, u pobjedničkom stilu, može zaključiti ovu sezonu. Iza nje su Svjetski kup, mali slalomski globus, pobjede u svih pet disciplina, ukupno sedam pobjeda u sezoni te zlato i bronca s Olimpijskih igara.</p>
<p>Janica: Hvala Bogu što je sve gotovo </p>
<p>U Janici Kostelić nakon utrke su se prelijevali osjećaji olakšanja i sreće. Olakšanja, jer je napokon sve gotovo, 204 boda prednosti znače kraj bilo kakve neizvjesnosti. »Ujutro sam imala laganu temperaturu i bila ljuta na sve oko sebe. Sada, nakon utrke sam sretna što je sve gotovo. Ovakav rasplet nisam očekivala, nisam mislila kako će se Anja baš tako luđački zaletjeti. Jer, ovo nije takav tip staze, tu je trebala taktizirati. Moj je cilj bio biti samo ispred nje.« , a na kraju je sve bilo mnogo lakše. Vozit ću obje utrke do kraja, ali...« Htjela je još dodati: »Stvarno sam umorna i jedva čekam da dođem u Zagreb. Treći put osvajam veliki globus, i treći se puta to događa u Skandinaviji. A, Skandinavija mi se nikad nije previše sviđala. Raduje me, stvarno me raduje što je sve gotovo«, kazala je Janica. </p>
<p>• Rezultati, superveleslalom: 1. Hosp (Aut) 1:19.45, 2. Dorfmeister (Aut) +0.27, 3, Ertl Renz (Njem) +0.43, 4. KOSTELIĆ +0.87...</p>
<p>Konačni redoslijed, superveleslalom: 1. Dorfmeister (Aut) 626, 2. Meissnitzer (Aut) 437, 3. Styger (Švi) 360..., 5. KOSTELIĆ 266... </p>
<p>• Ukupni redoslijed Svjetskoga kupa (dvije utrke prije kraja): 1. KOSTELIĆ 1770, 2. Pärson (Šve) 1566, 3. Dorfmeister (Aut) 1344... [S. K.]</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Svindal pretekao Maiera za 2 boda </p>
<p>ÄRE</p>
<p> – Napokon i napeti dan u švedskom Äreu. U superveleslalomu se nije znao ukupni pobjednik, a prije posljednje je utrke Maier imao osam bodova prednosti pred Norvežaninom Svindalom. Međutim, završnicu je, u toj borbi prsa o prsa, dobio Svindal (za devet stotinki) i tako prestigao »Herminatora« za - dva boda. </p>
<p>Inače, najbrži je na utrci bio Bode Miller. Amerikanac se očito razbudio na kraju sezone.</p>
<p>• Rezultati, veleslalom: 1. Miller (SAD) 1:27.78, 2. Rahlves (SAD) +0.34, 3. Svindal (Nor) +0.53, 4. Maier (Aut) +0.62...</p>
<p>• Konačni redoslijed, superveleslalom: 1. Svindal (Nor) 284, 2. Maier (Aut) 282, 3. Rahlves (SAD) 269...</p>
<p>• Ukupni redoslijed Svjetskoga kupa: 1. Raich (Aut) 1310, 2. Svindal (Nor) 970, 3. Miller (SAD) 928... [S. K.]</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Ljubičić preko Ančića do Federera </p>
<p>INDIAN WELLS</p>
<p> – Odmoran i pun samopouzdanja Ivan Ljubičić stigao je do Rogera Federera u četvrtfinalu »petoga Grand Slama«. Ni u osmini finala nije izgubio set, sa 6-3, 6-4 pobijedio je Marija Ančića. Prije mjesec dana Ančić je zasluženo slavio u četvrtfinalu Marseilla, no tada je Ljubičić »jedva stajao na nogama od umora«. No, na američkom betonu Ljubičić je pokazao sve odlike »top 5« tenisača svijeta i s dva »breaka« bez većih problema upisao 20. pobjedu ove sezone. </p>
<p>Iako obojica nisu bili raspoloženi na servisu, ipak je Ljubičić iskazao više sigurnosti i mirnoće kod presudnih poena. Najbolji hrvatski tenisač iskoristio je dvije od tri »break« prilike, dok je s druge strane spasio svih pet prilika Super Marija. Za sat i 22 minute igre Ljubičić je upisao »mršava« tri asa i 66 posto ubačenog prvog servisa. Ni Ančić nije bio ništa bolji s dva asa i 68 posto ubačenog prvog servisa. </p>
<p>Četvrtfinale 3,2 milijuna američkih dolara vrijednog Pacific Life Opena nosi 12. ogled protiv švicarskoga genijalca. Prošle je sezone Federer nadigrao Ljubičića pet puta, tri puta u ATP finalima (Doha, Rotterdam, Dubai), osmini finala Indian Wellsa i na Mastersu u Šangaju, a ukupno vodi s 8-3. Stoga će motiva za Ivana Groznog biti napretek. </p>
<p>Inače, osmina finala je bila tragična za nekoliko favorita. Rus Igor Andrejev »na krilima« je pobjede protiv Soderlinga u trećem kolu, kad je gubio set i 2-5 u »tie-breaku« drugog seta, nadigrao i Andyja Roddicka sa 6-4, 6-7 (5), 6-1, koji je ove sezone daleko od svoje najbolje forme. Finac Jarkko Nieminen sa 6-4, 6-3 pobijedio je miljenika publike Marata Safina, dok je vjerojatno najveće iznenađenje pobjeda Paradorna Srichaphana protiv Argentinca Davida Nalbandiana. Tajlanđanin je upisao 13 asova, a u pobjedi sa 6-7 (5), 6-3, 6-2 izborio je 17 »break« prilika. </p>
<p>Polufinale kod tenisačica izborile su Martina Hingis i Marija Šarapova. Švicarka je nadigrala sestru Marata Safina, Dinaru, a Ruskinja je pobijedila Njemicu Anu Lenu Grönefeld. Inače, bit će to njihov treći ogled ove sezone, Hingis je pobijedila u Tokyju, a Šarapova je bila bolja u Dubaiju. [I. Mi.]</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Pobjedom ćemo osigurati naslov </p>
<p>Nemam ništa protiv Biloseva dolaska, kaže Eduardo </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Osvrnemo li se nakratko na statistiku, mogli bismo zaključiti da je Barcelonin napadački dvojac Ronaldinho-Eto'o tek za nijansu bolji od onoga maksimirskog Eduardo-Bošnjak. »Barçin« je dvojac u dosadašnjem dijelu sezone postigao 34 pogotka, samo dva više od Eduarda i Bošnjaka. Obojica su postigla po 16. No, kako je to svojedobno primijetio vrckavi tv-komentator: »Statistika je kao bikini - puno otkriva, ali skriva najvažnije.« Posve je jasno da se Dinamov udarni dvojac ne može uspoređivati s ponajboljim napadačima svijeta, ali ipak je lijepo čuti da ih barem donekle, eto, povezuje statistika. </p>
<p> »Bošnjak i ja smo odlični prijatelji i često se znamo šaliti na ovu temu. Doista nije važno tko će biti prvi strijelac, nema tu ljubomore. Obojica ćemo biti sretni kako god završila ta utrka. Bitno nam je jedino da trofej dođe u Maksimir. A nadam se da ćemo, pobijedimo li Kamen Ingrad, osigurati naslov prvaka«, naglasio je Eduardo. </p>
<p> Maksimirski je napadač, kako sam tvrdi, sada potpuno spreman, ozljeda je zaliječena. Doduše, zaigrao je on već u prošlom kolu u »već opjevanom« porazu protiv Pule u gostima. Ušao je u drugom poluvremenu. Sljedeći je suparnik Kamen Ingrad, na startu Lige za prvaka u subotu u Maksimiru. </p>
<p>»Spreman sam, sve je u redu. Mislim da mogu igrati svih 90 minuta, ali to ne ovisi o meni. Trener će odlučiti. Atmosfera je, bez obzira na poraz u Puli, ista kao i uvijek. Ne smijemo dopustiti da ambijent bude loš, razmišljamo samo o naslovu prvaka i povećanju bodovne razlike u odnosu na suparnike.« </p>
<p> Dinamo se u obje utakmice ove sezone lako poigrao s Kamenom Ingradom. U Maksimiru je bilo 5-0, a u Velikoj 5-1. </p>
<p> »Moramo zaboraviti ono što je prošlo. Počinje drugi dio prvenstva u kojem je dosta dobrih i kvalitetnih sastava. Kamen Ingrad je također iznimno dobra momčad. Primjerice, Mujčin i Lakić su sjajni igrači. Mujčin razigrava ovu momčad, on je njezin nositelj, dok Lakiću, s druge strane, ne smijemo dopustiti da dođe u priliku za pogodak. U stanju je ugurati loptu u gol i nakon najmanje pogreške obrane.« </p>
<p> Eduardova je velika ambicija, dakako, zaigrati i na Svjetskom prvenstvu. Odustajanjem »hispano-Hrvata« Daniela Rubena Bilosa, konkurencija je tanja. </p>
<p>»Pa, i ja sam Brazilac i igram za Hrvatsku. Nemam ništa protiv Biloseva dolaska. Ali, to je problem HNS-a. Na meni je dobro igrati i s Dinamom napraviti rezultat, i u tom se slučaju nadati pozivu«, zaključio je Eduardo. </p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Poraz s odgođenim posljedicama </p>
<p>Poraz u Ateni stišat će euforiju koja je zavladala oko »tornja« u posljednje vrijeme </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Navike su ponekad loša stvar, makar bile i dobre. Kad se jednom naviknete na uspjeh, teško je spustiti se stepenicu niže. Tako za Janicu vrijede samo olimpijska zlata, za Blanku samo skokovi iznad dva metra... Košarkaši Cibone u posljednje su vrijeme naviknuli samo na dobre igre, mjesec je dana Anzulovićeva momčad igrala briljantno i pobjeđivala. Šest puta zaredom.</p>
<p>U Zagrebu su cibosi raspršili zaboravljenu košarkašku euforiju, četvrtfinale je već osigurano, jer nije teško pobijediti u jednoj od tri utakmice. Prag, grad u kojem se igra »final four« Eurolige, postao nam je još bliži i bliskiji. Scoonie Penn najbolji je razigravač Europe, Bennett Davison više i ne hoda po zemlji, suparnike dribla u zraku, Warren samo pogreškom nije u NBA ligi, a Damir Markota jedan je od trojice mladih europskih igrača koje u najboljoj ligi svijeta čekaju milijuni. </p>
<p>Cibona je preko noći odbacila skromno Pepeljugino odijelo, zabljesnuvši nas svojim novim izgledom. Upisavši tri pobjede u tri kola Topa 16, »vukovi« su nam malo poljuljali tlo pod nogama i zamutili jasnu perspektivu. Pritom smo zaboravili da je riječ o istoj momčadi koja je još početkom ove godine gubila i sa 30 razlike od regionalnih ligaša, nizala uvjerljive poraze na svim frontovima, ispala u polufinalu domaćega kupa i u ovoj sezoni upisala najgori poraz u klupskoj povijesti (-44 protiv Barcelone). Cibonu upravo treba promatrati između te dvije krajnosti, između tih -44 i 3-0, i njezinu pravu sliku smjestiti negdje u sredinu. I zato ne treba prijezirno odmahnuti nakon poraza kod Panathinaikosa, još uvijek jedne od najskupljih europskih momčadi, ne treba zaboraviti da su i tamo tri četvrtine utakmice cibosi vodili i igrali vrlo dobro. Barem u napadu, gdje je Anzulovićeva momčad prštala od samopouzdanja, istodobno zaboravivši da je obrana težak rad. </p>
<p>Nakon utakmice trener Panathinaikosa Željko Obradović je rekao: »Cibona i dalje ima sjajnu situaciju u skupini.« </p>
<p>Iza diplomatskog rječnika i bizantinske prevrtljivosti, ima i nešto istine. Bez obzira na probuđeni Benetton i Panathinaikos, koji je, bez obzira na to što vozi u posljednjem redu, još uvijek jako ambiciozan. I Anzulović će se složiti da Cibona sama odlučuje o svojoj sudbini. Prvu će priliku imati sljedeće srijede u Trevisu, a drugu kod kuće u posljednjem kolu protiv Efesa. Ove je sezone sudbina na čudan način ispreplela istabulske i zagrebačke košarkaše pa sve vodi tome da će odluka pasti u završnom činu, u Draženovu domu za dva tjedna. </p>
<p>Iva Perdec Augustić</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Hrvati bez učinka </p>
<p>NEW YORK</p>
<p> – U noći sa srijede na četvrtak postojala je prilika za nastup hrvatskog »pokera asova« u NBA ligi, postojala je također mogućnost za hrvatski dvoboj, postojala je i mogućnost da Zoran Planinić ubaci pokoji poen u 15 minuta igre. Na kraju se sve svelo na četiri velike nule... </p>
<p>Mario Kasun i Gordan Giriček nisu nastupili u ogledu Orlanda (Nelson 25 poena, devet asistencija) i Utaha (Okur 30 koševa, 11 skokova u porazu svoje momčadi 108-14). Toni Kukoč prosjedio je pobjedu Milwaukeeja sa 104-88 (Simmons 26 poena, devet asistencija) protiv Chicaga (Nocioni 25 koševa, devet skokova), a Planinić je u pobjedi New Jerseyja rezultatom 78-65 (Carter 26 poena) protiv Portlanda (Randolph 24 koša, sedam skokova) ostao bez poena. </p>
<p>Prije sudačkog podbacivanja utakmica Phoenix Sunsa i LA Clippersa bila je označena kao najneizvjesnija te noći u NBA ligi, no košarkaši Sunsa deklasirali su svoje protivnike, pobijedivši ih sa 126-95 u utakmici lišenoj neizvjesnosti. Prvo je ime utakmice bio lanjski MVP lige, Kanađanin Steve Nash s 25 koševa i 12 asistencija. Najbolji mu je kompliment nakon utakmice dao trener gostiju Mike Dunlevy, koji je prošlu utakmicu proslavio jubilarnu 500. pobjedu u karijeri: </p>
<p>»Prošle je sezone bio najbolji igrač lige. Po mom mišljenju, ove sezone igra još bolje. Da se mene pita, moj bi glas za najboljeg igrača lige išao njemu.« </p>
<p>S druge strane obale odigran je derbi začelja između New York Knicksa i Atlanta Hawksa. Bila su potrebna dva produžetka da domaća momčad nošena dobrom igrom Jamala Crawforda (21) slavi sa 121-117. Hawkse je predvodio Joe Johnson s 36 poena. [K. Đ.]</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Rossi izaziva Alonsa </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Karavana koju čine 22 bolida i »mali milijun« popratnog osoblja bahreinsko je sunce zamijenilo malezijskom klimom, samo su želje ostale iste - kako (p)ostati najbolji. </p>
<p>Pobjednik prve utrke i aktualni svjetski prvak Fernando Alonso već nakon prve utrke govori da je teže obraniti naslov nego ga osvojiti, procurile su glasine da je Michael Schumacher produžio svoj ugovor za još jednu sezonu (do 2008.) u želji za još malo dominiranja, Kimi Raikkonen nakon lanjskoga drugog mjesta u ukupnom poretku želi još jednu stepenicu više. I to već u Sepangu... </p>
<p>Malezija ove sezone priča drukčiju priču. Lani je Alonso došao ondje sa samo jednom pobjedom u karijeri, a Malezija je otvorila njegovu najuspješniju sezonu do sada. U nedjelju Španjolac dolazi obraniti 10 malezijskih bodova. Prepreka ima koliko hoćete, a one se nalaze u crvenim, srebrnim, bijelim... bolidima. Osim s protivnicima, Alonso se mora nositi i s »napasti« koja kuca na vrata formule 1 - Valentinom Rossijem. Svjetski prvak u MotoGP-u i Ferrarijev »test-vozač« ponudio je Alonsu dvoboj u bolidu formule 1, na dva kotača ili na neravnim stazama relijskih utrka. Španjolac se zahvalio i odbio. [K.Đ.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="41">
<p>Merkel izdvojila Hrvatsku</p>
<p>Angela Merkel u susretu s Janezom Janšom istaknula da sve zemlje zapadnog Balkana, osim Hrvatske, moraju postići političku stabilnost prije razgovora o članstvu u EU </p>
<p>BERLIN</p>
<p> - Zemlje zapadnog Balkana, s izuzetkom Hrvatske, moraju postići političku stabilnost prije nego Europska unija razmotri pitanje njihova članstva, rekla je u srijedu u Berlinu njemačka kancelarka Angela Merkel nakon sastanka sa slovenskim premijerom Janezom Janšom.</p>
<p>Govoreći o zemljama zapadnog Balkana, Merkel je rekla da je sadašnja uloga EU-a u regiji puno dublja od samih razgovora o članstvu, spomenuvši financijsku pomoć, osiguravanje vojnika za mirovne misije, te potporu programima gospodarskog razvoja. </p>
<p> »Pitanje punopravnog članstva trenutačno nije hitno pitanje, više je riječ o političkoj stabilizaciji«, rekla je Merkel. Njemačka kancelarka je dodala da se, s iznimkom Hrvatske koja je prošle godine počela pregovore o članstvu u EU-u, to odnosi na čitavu regiju. Ona i Janša su ipak rekli da podržavaju perspektivu ulaska zemalja zapadnog Balkana u Europsku uniju. »Europska perspektiva je podloga za trajno rješenje žarišta sukoba na Balkanu«, rekla je Merkel, te je dodala da Njemačka »u osnovi« podržava ovu perspektivu. Njemačka kancelarka je isto kao i njezin gost ocijenila da predstoje »teški razgovori« oko situacije na zapadnom Balkanu. »U ovim zemljama mora biti vidljiv politički napredak«, zaključila je Merkel.</p>
<p> Slovenski premijer je također naglasio potrebu otvaranja europske perspektive za zemlje u regiji. »Bez europske perspektive nema pozitivnih alternativa za Balkan«, naglasio je slovenski premijer.</p>
<p>Njemačka i Slovenija su isto tako jedinstveni u ocjeni da je bez prihvaćanja Europskog ustava »teško zamislivo« proširenje Europske unije. Oboje državnika su uoči europskog summita sljedećeg tjedna naglasili kako se njihove zemlje zauzimaju za ostvarivanje ciljeva lisabonske razvojne strategije za Europsku uniju. Merkel i Janša su izjavili da njihove zemlje prihvaćaju nedavno prihvaćeni dogovor oko otvaranja granica unutar Europske unije za protok usluga. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Zastupnici traže definiranje granica EU </p>
<p>BRUXELLES / STRASBOURG, </p>
<p> - Zastupnici Europskog parlamenta izglasali su u četvrtak u Strasbourgu neobvezujuće izviješće o strategiji proširenja u kojem ističu da EU kod budućih širenja mora uzeti u obzir svoje mogućnosti za prijem novih članica te zatražili da se definiraju zemljopisne granice Unije. </p>
<p> Parlament smatra da je »definiranje naravi Europske unije, uključujući njezine zemljopisne granice, od temeljne važnosti za razumijevanje koncepta apsorpcijskog kapaciteta i traži od Komisije da do 31. prosinca 2006. godine podnese izviješće u kojem će izložiti načela koja podupiru taj koncept i poziva Komisiju da uzme u obzir važnost tog elementa u općem vremenskom rasporedu pregovora«. </p>
<p> Spominjanje zemljopisnih granica zadržano je u izviješću jer amandman kojim je predloženo brisanje te formulacije nije imao potrebnu većinu.</p>
<p> Na izviješće, koje je sastavio predsjednik vanjskopolitičkog odbora EP-a Elmar Brok, zastupnici su podnijeli mnoštvo amdandmana, od kojih je tridesetak prihvaćeno tako da se konačno izviješće još redigira. Parlament također smatra da »zastoj u ratifikaciji Europskog ustava spriječava Uniju da poveća svoj apsorpcijski kapacitet«. Europski ustav trebao bi zamijeniti Sporazum iz Nice, na temelju kojeg funkcionira današnja Unija i koji je predviđen za 27 zemalja članica, koliko će ih imati nakon ulaska Bugarske i Rumunjske. </p>
<p> Zastupnici pozivaju Komisiju i Vijeće EU-a da ponudi europskim zemljama, koje trenutačno nemaju perspektivu članstva, tijesne multilateralne odnose, te ističu da je na zemljama kojima se priznaje perspektiva članstva da odluče hoće li se pridružiti tom multilateralnom okviru kao međukoraku do punog članstva.</p>
<p> Prema službenim dokumentima EU-a, od europskih zemalja koje su sada izvan EU-a, jedino zemlje iz Procesa stabilizacije i pridruživanja ili zapadnog Balkana imaju europsku perspektivu, dok je za ostale zemlje, poput Ukrajine ili Moldove, namijenjena politika dobrosusjedstva, neka vrsta privilegiranog partnerstva. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>SPS i radikali u bitci za Miloševićevo nasljeđe </p>
<p>Na duže staze, SPS je ostao bez jedinog pravog lidera i sav utjecaj koji sadašnji vrh ima na vladu neće im donijeti glasove Miloševićevih pristaša na narednim izborima</p>
<p>BEOGRAD (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Vrh Socijalističke partije Srbije (SPS) mogao bi na kraće staze izaći kao veliki dobitnik drame koja se događa u srbijanskoj javnosti nakon smrti Slobodana Miloševića, ali na duže staze gotovo sigurno će biti gubitnici. </p>
<p>Miloševićevi stranački drugovi, okupljeni u odboru za organizaciju pogreba, posljednjih dana ucjenjivali su vladu premijera Vojislava Koštunice uskraćivanjem potpore u parlamentu ako ne pristane na čitav niz ustupaka u vezi s tretmanom članova obitelji bivšeg predsjednika i detaljima organizacije sprovoda. </p>
<p>Na kraju, glavni tajnik vlade Dejan Mihajlov osobno je tijekom noći i jutra nadgledao akciju uklanjanja muzejskih eksponata iz Muzeja revolucije (bivšeg Muzeja Josipa Broza Tita) na Dedinju kako bi kovčeg s tijelom Miloševića mogao u četvrtak biti izložen za odavanje počasti u mimohodu. </p>
<p>Koštuničina vlada prešla je preko upozorenja ministra kulture i direktorice muzeja da se taj objekt ne može koristiti u druge svrhe osim za izlaganje umjetničkih djela, i omogućila je SPS-u da tamo izloži kovčeg na temelju opskurnog rješenja Direkcije za republičku imovinu.</p>
<p>Oko tisuću građana okupilo se već u jutarnjim satima da oda počast Miloševiću. Kovčeg će u subotu ujutro biti izložen na platou ispred zgrade Federalnog parlamenta a potom krenuti za Požarevac. Općinsko vijeće Požarevca, u kojem dominiraju socijalisti, odlučilo je da se tijelo pokopa u vrtu obiteljske kuće. </p>
<p>Za političko nasljeđe Miloševića bore se SPS i Srpska radikalna stranka Vojislava Šešelja koji u pritvoru u Sheveningenu čeka početak suđenja za ratne zločine pred Haaškim tribunalom. Među socijalistima postoje barem tri frakcije koje se bore za vlast. Šef središnjeg odbora Ivica Dačić spada u grupu onih koji daju potporu manjinskoj vladi Koštunice. Potpredsjednik stranke Milorad Vučelić protivi se bezuvjetnoj suradnji s premijerom. </p>
<p>Vučelić, glavni propagandist bivšeg režima koji je na čelu komiteta za organizaciju pogreba zadao je veliku glavobolju vladi svojim zahtjevima da se imitira državni protokol i da se povuku sve optužbe protiv Miloševićeve supruge Mirjane Marković i njihove djece kako bi mogli nazočiti pogrebu. </p>
<p>Zbog pogreba predsjednik parlamenta Predrag Marković odgodio je početak redovnog proljetnog zasjedanja parlamenta zakazanog za 20. ožujka, jer bi najavljeni nedolazak socijalista »zbog obveza oko sahrane predsjednika Miloševića« značio da vlada nema većinu.</p>
<p>Ipak, na duže staze, SPS je ostao bez jedinog pravog lidera i sav utjecaj koji sadašnji vrh ima na vladu neće im donijeti glasove Miloševićevih pristalica na narednim izborima. Oni znaju da jedini način da se vrijednosti sustava koji je uspostavio Milošević vrate jest pobjeda radikala. Šešeljevoj stranci je, prema najnovijim istraživanjima, potrebno baš tih pet posto potpore socijalista za apsolutnu većinu u narednom sazivu parlamenta.</p>
<p>Bojan al Pinto-Brkić</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Prijetnje šefa bjeloruskog KGB-a uoči izbora</p>
<p>MINSK</p>
<p> - Šef bjeloruskog KGB-a Stepan Suhorenko upozorio je u četvrtak da bi prosvjednici koji izađu na ulice na dan izbora u nedjelju mogli biti optuženi za terorizam i optužio je druge zemlje za zavjeru s ciljem dovođenja oporbe na vlast. »Svatko tko izađe na ulice u pokušaju da destabilizira situaciju bit će suočen s optužbom za terorizam«, rekao je Suhorenko na konferenciji za novinare u Minsku, a prenijeli su mediji. U Bjelorusiji je za terorizam predviđena zatvorska kazna od 8 do 15 godina, a ovisno o okolnostima moguća je i smrtna kazna.</p>
<p>istodobno, vodeći bjeloruski oporbeni političar Anatolij Lebedko uhićen je u srijedu samo nekoliko dana pred predsjedničke izbore u Bjelorusiji. Lebedko je priveden nakon što je policija u prtljažniku njegovog automobila našla letke koji nisu prijavljeni kod vlasti, rekao je glasnogovornik bjeloruskih vlasti. Lebedkova Ujedinjena građanska stranka jedna je oporbenih stranaka koje su se udružile i stale iza zajedničkog kandidata Aleksandra Milinkeviča koji se na izborima 19. ožujka nadmeće sa sadašnjim predsjednikom Aleksandrom Lukašenkom. [Dpa/Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="45">
<p>Pilates za muškarce</p>
<p>Mnogi poslovni ljudi zbog bolova u kralježnici i vratu sve češće odlaze na satove pilatesa kojim ujedno učvršćuju i mišiće</p>
<p>Inteligentne, neagresivne i statičke vježbe nazvane prema njihovu začetniku Josephu H. Pilatesu u posljednje su vrijeme postale gotovo podjednako zanimljive pripadnicama ljepšeg spola kao i muškarcima koji za tu vrstu rekreacije pokazuju sve veći interes. To, naime, znači da su u brzom ritmu života, kada nama vladaju i prijete zdravlju tjelesni i umni stresovi i muškarci (napokon!) počeli shvaćati da dizanje teških utega u teretani nije jedina vrsta rekreacije koja će ih učiniti zadovoljnima i fizički spremnima. Ili pak više muškarcima. </p>
<p>Dok će neki od njih tvrditi da je riječ o vježbama namijenjenima isključivo ženama, muškarci koji hrabro razbijaju predrasude o pilatesu svjesni su da vježbajući na manjim ili većim loptama itekako mogu učinkovito djelovati na učvšćivanje mišića abdomena, donjeg dijela leđa i mišića stražnjice. Zbog toga već neki od wellness centara nude vježbanje pilatesa za muškarce u sklopu kompletnog opuštajućeg programa za menadžere, koji uz to uključuje i različite vrste masaža i saunu. Naida Korkut Leskovar, vlasnica zagrebačkog wellnessa u središtu grada kaže da su baš te vježbe idealne za ugrijavanje i istezanje mišića svih dijelova tijela, a posebno su dobre za uklanjanje bolova i napetosti kralježnice, ramena i vrata. Idealno, dakle, za poslovne muškarce koji mnogo vremena provode pred računalima ili najčešće dugotrajno i pogrešno sjedeći za radnim stolom. </p>
<p>»Sustav vježbi pilatesa prilagođen je muškarcima. Iako je riječ o univerzalnim vježbama, osmišljenima za oba spola, muškarci tijekom treninga rade više ponavljanja pokreta i nešto teže vježbe kojima djeluju izravno na obnavljanje energije i mišiće smještene najdublje u tijelu«, ističe Korkut Leskovar. </p>
<p>Tako se vježbanjem na prostirci vrlo vješto izbjegavaju kidanja mišićnog tkiva, škripanje zglobova ili iscrpljivanje preko granica izdržljivosti, dakle, uglavnom simptomi karakteristični za vježbanje »grubih« sportova. </p>
<p>Ono zbog čega je pilates iznimno pogodan za muškarce poslovnog svijeta je, doznajemo od vlasnice wellnessa, i taj što se vježbajući više od 500 različitih vježbi, čija je glavna osobina prilagodljivost, postiže savršena umna i tjelesna povezanost. Pilates pokreti izvode se kontrolirano i precizno, a čitavo ih vrijeme treninga prati pravilno disanje kojime se ujedno vraća i unutarnja snaga te pozitivne misli. </p>
<p>Već nakon prvih sati pilatesa provedenih pod stručnim vodstvom u malim grupama, muškarci svih dobnih skupina i različitih stupnjeva kondicije postaju svjesni da učinkovitost mišića mogu povećati kombinirajući sklad pokreta sa snagom. Ako se tome pridoda kao rezultat još i pravilno držanje, te osjećaj dobrog raspoloženja postignut je pun pogodak i zdrava slika kakvu imaju samo pravi muškarci.</p>
<p>Dubravka Žalac</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Iglice koje život čine ljepšim </p>
<p>Liječenje akupunkturom je sigurna, efikasna i znanstveno dokazana metoda liječenja mnogih bolesti </p>
<p>Hrvatski liječnički zbor i Hrvatsko društvo za akupunkturu danas će u Općoj bolnici »Sveti Duh« okupiti mnoštvo stručnjaka na Prvom hrvatskom simpoziju o akupunkturi. Bit će to, naime, idealna prigoda da mnogi liječnici, a poslije i njihovi pacijenti, te svi oni koji tu metodu liječenja poznaju samo iz literature, o njoj doznaju i nauče nešto više. Liječnici svih specijalnosti koji tradicionalnu kinesku metodu liječenja iglicama rabe u svakodnevnoj praksi održat će niz zanimljivih predavanja. Među ostalim, kolege stručnjaci će se međusobno upoznati s iskustvom primjene akupunkture u ginekologiji i porodništvu, gastroenterologiji, fizikalnoj medicini, anesteziologiji, ali i s time kako nam ona može pomoći u liječenju ovisnosti, alergija, cerebrovaskularna inzulta i multiple skleroze. </p>
<p>Predsjednica Hrvatskog društva za akupunkturu i jedna od organizatorica simpozija dr. mr. sc. Jasna Lukić-Nagy u posljednjih je dvadeset godina akupunkturom izliječila mnoge pacijente od raznih bolesti i do danas je za tu granu medicine učinila mnogo. Među ostalim, društvo kojem je na čelu, od ranih sedamdesetih organiziralo je tečajeve akupunkture koje je, prema posljednjim podacima, završilo čak 2500 liječnika. No to još, doznajemo od liječnice, nije ni približno poželjnoj statistici kakvu bilježe europske zemlje poput Njemačke, Francuske, Italije, Španjolske, Portugala i Mađarske. Njome se tamo bavi mnogo više liječnika, a liječenje akupunkturom dostupno je, za razliku od nas, u gotovo svim bolnicama. Naime, njome se uspješno liječe mnoge bolesti iz područja opće medicine te neurologije, fizikalne medicine, ortopedije, otorinolaringologije, ginekologije, anesteziologije i pedijatrije. U Njemačkoj, na primjer, trećina liječnika rabi akupunkturu u svakodnevnoj praksi i gotovo da nema bolnice bez igala u liječničkim ormarićima. U Švicarskoj, prema statistikama, pola liječnika rabi i akupunkturu. U većini je europskih zemalja edukacija o akupunkturi vezana uz fakultete, te se smatra specijalnim znanjem (poput onoga o ultrazvuku). </p>
<p>»Nije slučajno da se, prema izvješćima Svjetske zdravstvene organizacije, akupunktura rabi u svim zemljama svijeta i zbog tritisućljetnog ju je iskustva ta organizacija preporučila i kao komplementarnu metodu liječenja. Ona je u rukama liječnika sigurna, efikasna, znanstveno dokazana i ekonomična«, ističe liječnica koja će na simpoziju ujedno održati predavanje o položaju akupunkture u Hrvatskoj i svijetu. </p>
<p>Međutim, unatoč psihološkoj odbojnosti koju mnogi zbog neznanja imaju prema iglicama, akupunktura je posve bezbolna. Njezine korisnosti i važnosti stoga nisu svjesni samo liječnici nego i mnogo educiranih pacijenata. Dakako, tome u prilog ide i to da su metode liječenja akupunkturom znanstveno dokazane i klinički ispitane, što znači da se danas rabe u širokom spektru različitih bolesti. </p>
<p>U ordinaciju doktorice Jasne Lukić-Nagy ponajviše dolaze pacijenti koje muče bolne menstruacije, alergije, neuralgije trigeminusa, postherpetične neuralgije, posljedice moždanog udara, bolovi u maloj zdjelici, mučnine i povraćanje u trudnoći, migrene, bolovi u kralježnici ili pak oni koji se žele riješiti pretjerane tjelesne težine ili debljine, depresije, tjeskobe i živčane napetosti. Tretmani liječenja izvode se prema načelima tradicionalne kineske medicine, uvažavajući sve dijagnostičke i terapijske mogućnosti naše zapadnjačke medicine (liječnica ima dvije specijalizacije i magisterij, a edukaciju iz akupunkture završila je u Kini). Nakon dijagnostike na tradicionalni i zapadnjački način biraju se točke prema načelu lokalnog i općeg djelovanja. Akupunktura se potom izvodi iglama za jednokratnu upotrebu. Točke koje se stimuliraju ovise o pacijentovim simptomima, a svako je trajanje liječenja individualno.</p>
<p>»Kod kroničnih je bolesti katkada liječenje dugotrajno, dok je kod akutnih stanja dovoljno nekoliko tretmana«, ističe Lukić-Nagy. Također je, ističe liječnica, dokazano da se primjenom akupunkture znatno smanjuje broj dana bolovanja i količina uzimanja propisanih lijekova ili odlazaka na fizikalne terapije. </p>
<p>Dubravka Žalac</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="47">
<p>Tukli su me 'ka prstaca' </p>
<p>Bit ću i dalje trener. To najbolje znam raditi, ali razmislit ću hoće li to biti u Hajduku ili nekom drugom klubu, kaže Bonačić </p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Luka Bonačić, trener Hajduka, nije oka sklopio cijelu noć sa srijede na četvrtak i iznad glave mu je bila šuma pitanja. Tko? Zašto? Zbog čega? Odgovor nije našao, jer ne vidi razloge mučkom napadu dvojice nepoznatih mladića u srijedu oko 20 sati na ulazu zgrade u kojoj stanuje. Bonačić je u četvrtak ujutro bio razgovorljiv i opisao nam što se dogodilo: </p>
<p>»Ulazio sam sa susjedom u zgradu i primijetio dvojicu mladića na stepenicama kod poštanskih sandučića. Bilo mi je čudno što su ondje stajali, ali nisam obraćao pozornost. Onda je jedan rekao: 'Oćemo li?' A drugi je signalizirao: 'Oćemo!' I napali su me. Tukli su me 'ka prstaca', šipkama po glavi. Branio sam se, malo skrivao iza susjeda. Jednom sam napadaču, onom debljem, skinuo šiltericu i uhvatio ga za vrat. No, gubio sam snagu, krv je šikljala na sve strane, pa sam počeo vikati. Tada su pobjegli. Borio sam se za goli život, ali se ni nakon ovog napada ne bojim.« </p>
<p>• Biste li prepoznali napadače? </p>
<p>»Teško im mogu prepoznati lica. Bila su dvojica jakih momaka, ali nisu bila dva loša nego dva dobra na Miloša.« </p>
<p>• Je li vas ovaj napad pokolebao u namjeri da se nastavite baviti trenerskim poslom? </p>
<p>»Ne, i dalje ću trenirati. To najbolje znam raditi, ali razmislit ću hoće li to biti u Hajduku ili nekom drugom klubu.« </p>
<p>• Imate li predodžbu tko vas je i zašto napao? </p>
<p>»Ne optužujem ni Torcidu ni ikoga drugoga. Izgleda da plaćam račune za nekoga. Niti sam luk jeo, niti mirisao, nisam sudjelovao ni u kakvom poslu, niti znam je li tko ispunio kakav dogovor. Ja sam bez opasnosti. Nikome nisam dužan, nisam kamatario, niti se petljam s tuđim ženama, pa da me prebiju u portunu. To je sve što mogu kazati...« </p>
<p>• Vratili ste se iz Šibenika, gdje ste igrali trening utakmicu protiv istoimenog drugoligaša. Kakvi su dojmovi? </p>
<p>»Igrali smo dobro, ali me naljutilo što su Šibenčani mimo dogovora otvorili vrata stadiona. To je trebala biti utakmica zatvorena za gledatelje, a oni su ušli i vrijeđali Niku Kranjčara. Taj mi je negativistički odnos navijača pokvario raspoloženje. Ne mogu ga objasniti, kao ni ovaj napad na mene. Nisam nikome izravno ništa govorio, niti se o koga okrznuo da bi me onako napali.« </p>
<p>• Kako ste proveli noć? </p>
<p>»Nisam mogao zaspati, tek sam oko pet malo sklopio oči. Dugo sam razgovarao s 'moja' dva supatnika u bolesničkoj sobi.« </p>
<p>• Kad ćete kući? </p>
<p>»Nadam se u petak. Bolje ću se osjećati u svom domu«, završio je Bonačić.</p>
<p>Bonačića više boli duša nego rane</p>
<p>Luka Bonačić leži na odjelu neurokirurgije, a šef odjela dr. Miro Jurinović izvijestio je o stanju pretučenoga Hajdukova trenera: </p>
<p>»Više ga boli duša nego rane. Reproducira cijeli događaj, bio je svjestan svega, pa se radi o lakšem potresu mozga. Na glavi ima četiri rane, koje su sanirane, i nagnječen mu je lakat. Svi su nalazi u redu i neće se dugo zadržati u bolnici.« </p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Ukradenoj opremi ušli u trag preko interneta</p>
<p>Direktor tvrtke »Studio 2M«, Nenad Martić, kod kojeg je nađena ukradena oprema, tvrdi da je tu opremu dobio kao kompenzaciju </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Uspješna suradnja građa i policije dovela u srijedu do pronalaska vrlo vrijedne ukradene profesionalne foto opreme i fotoaparata, čije se vrijednost procjenjuje na oko 55 tisuća kuna. U kolovozu prošle godine, provaljeno je u stan »Vjesnikova« fotoreportera Ivana Š., u Lipanjskoj ulici, u vrijeme kada je s obitelji bio na sahrani, što su provalnici očito znali. Je li meta krađe bila profesionalna fotooprema, ili nešto drugo, ostalo je nejasno.</p>
<p>Osam mjeseci nakon krađe, na forumu internet stranice HR Photocontest, koja okuplja fotografe amatere i profesionalce, pojavio se oglas za prodaju identične opreme i fotoaparata. </p>
<p>Kako se radi o rijetkoj i skupoj opremi, novinaru i fotoreporteru »Vjesnika«, Zvonimiru K., taj je oglas »zapeo za oko«, tim više što je bio upoznat s prošlogodišnjom krađom. Nakon provjere sastava kompleta koji je oglašen, o svemu je odmah obaviještena policijska postaja u kojoj je i podnesena prijava o provali i krađi.. Tragom informacija dobivenih sa spomenute internet stranice, u srijedu je policija pokucala na vrata dizajnerske tvrtke »Studio 2M« iz Zagreba, čiji je direktor Nenad Martić. Doznali smo da je Martić odmah dao fotoaparat i opremu policiji na uvid. Nakon provjere serijskih brojeva utvrđeno je da je riječ upravo o ukradenoj opremi »Vjesnikova« foto-reportera. Martiću je oprema oduzeta, a istog dana predvečer vraćena je pravom vlasniku.</p>
<p>U razgovoru s Nenadom Martićem, doznali smo da je foto-opremu i aparat dobio kao kompenzaciju za jedan dizajnerski posao koji je radio za »Orka Film« i »Tifon«. On tvrdi da nije znao da je oprema ukradena, dapače, M.R., koji mu je i ponudio opremu kao kompenzaciju, rekao je da je oprema plaćena oko 60 tisuća kuna i da je kupljena nova. Martić žali zbog tog slučaja, ali u sto vrijeme kaže da je zadovoljan što je ukradena oprema pronađena i vraćena pravom vlasniku.</p>
<p>Zvonimir Kosinjski</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Oslobođen optužbe za uzimanje provizije</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Bivši direktor tehničkog sektora tvrtke »Gradskog stambenog komunalno gospodarstva«, Josip Grcić, u četvrtak je na zagrebačkom Županijskom sudu nepravomoćno oslobođen optužbi da je koncem 1998. i početkom 1999. godine počinio dva slučaja zloporabe položaja i ovlasti, okoristivši se za ukupno 56.000 kuna.</p>
<p> Optužnica je teretila Grcića da je 21. siječnja 2001. godine odobrio direktoru tvrtke »Susedgrad 93«, Drašku Bošnjaku, plaćanje avansa od 300.000 kuna, kao izvoditelju radova za »Gradsko stambeno komunalno gospodarstvo«, da bi zatim ucijenio Bošnjaka, tražeći navodno od njega 10 posto toga iznosa, te 10 posto od zarade Bošnjakove tvrtke za obavljeni posao. Što je Bošnjak zbog straha da ne »izgubi« ugovor sa »Komunalnim« i učinio, isplativši mu u tri navrata ukupno 45.763 kuna. Prema drugoj točki optužnice, Grcić je isto učinio i godinu dana ranije s vlasnikom graditeljskog obrta »Vodograd«.</p>
<p> Njemu je odobren avans od 200.000 kuna, a Grciću je za odobravanje avansa morao isplatiti 10.000 kuna. Premda su obojica oštećenika u istrazi potvrdila navode iz optužnice, na glavnoj raspravi su to opovrgnuli. Jedan od njih je izjavio da je bio pod velikim pritiskom u istrazi te da je morao teretiti Grcića, dok je drugi opovrgnuo da je uopće istražnome sucu i rekao da je dao novac Grciću. Sudac Marijan Garac je stoga pribavio od Fine isplate s njihovih računa u inkriminiranome razdoblju, te se ispostavilo da nitko od oštećenika nije podizao novac, kako su rekli u istrazi. </p>
<p>Marin Dešković</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Uhićen ubojica 65-godišnjeg ljubavnika</p>
<p>SPLIT</p>
<p> - Splitsko-dalmatinska Policijska uprava izvijestila je u četvrtak da je nakon izlaska iz zrakoplova iz Rima u srijedu u splitskoj Zračnoj luci uhićen 29-godišnjak za kojim je bila raspisana međunarodna tjeralica zbog ubojstva 65-godišnjaka.</p>
<p> Riječ je, kako se neslužbeno doznaje, o 29-godišnjem Eriku Rubiniću osumnjičenom da je polovicom listopada prošle godine u svojoj kući u Kaštelima pretukao 65-godišnjeg Miju Vidovića koji je nedugo zatim preminuo u splitskoj Kliničkoj bolnici.</p>
<p> Rubinić, s kojim je ubijeni Vidović dulje vrijeme živio u toj kući, osumnjičen je potkraj prošle godine, kad je nalaz DNK dobiven iz tragova krvi na kvaki potvrdio policijske sumnje da je ubojica upravo on. Nakon toga je za njim raspisana potraga.</p>
<p> Policija je u međuvremenu zaprimila obavijest da je Rubinić uhićen u Italiji, no do uhićenja više nije bilo vijesti o njemu.</p>
<p>Vidović pronađen je bez svijesti odjeven samo u čipkaste gaćice na stubištu kuće u Kaštel Lukšiću. S teškim ozljedama glave prevezen je u bolnicu gdje je i preminuo. Na temelju podataka o pokojnikovim homoseksualnim sklonostima policija je krug osumnjičenika brzo suzila i usredotočila se na Rubinića koji je tog dana viđen kako izlazi iz kuće u kojoj je živio s Vidovićem. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Prometnom nesrećom do epilepsije</p>
<p>Lidiju Bijelić, v.d. ravnateljicu Zavoda za javno zdravstvo Varaždinske županije, optužnica tereti da je skrivila prometnu nesreću u kojoj je teško ozlijeđena djevojčica</p>
<p>VARAŽDIN</p>
<p> - Na varaždinskom Općinskom sudu u tijeku je suđenje Lidiji Bijelić, v.d. ravnateljici Zavoda za javno zdravstvo Varaždinske županije. Optužnim je se aktom tereti ju se da je skrivila prometnu nesreću u kojoj je teško ozlijeđena jedna djevojčica. </p>
<p>Prometna se nesreća dogodila u krugu varaždinske Opće bolnice, a Bijelićka je svojim automobilom izlazila s parkirališta na prilaznu cestu. No, nije se zaustavila kako bi propustila ostala vozila, već je nesmotreno počela skretati ulijevo te oduzela prednost automobilu, kojeg je vozio Boris Bedeniković. Pritom je desnim dijelom svog automobila udarila u lijevi bočni dio Bedenikovićeva auta, a njegova malodobna kćer tada je natukla glavu, iz čega je nastala posttraumatska epilepsija. </p>
<p>Optužena Bijelić je na raspravi ispričala kako se tog dana vraćala kući s posla te da je svoj je automobil zaustavila kod prometnog znaka. Provjerila je svoju desnu stranu, i kako nitko nije dolazio, krenula je. Međutim, u tom trenutku je krajičkom oka vidjela da joj iz mrtvog kuta dolazi automobil koji ju je pokušao zaobići po travnatom dijelu, no nije mu uspjelo. Tako je taj automobil naletio na njezin i gurao ga gotovo dva metra. Kad je izašla iz auta, vidjela je da je u drugom automobilu obitelj s dvoje djece. Jedna je djevojčica plakala i rekla da se udarila, no nije znala reći gdje. Kad se djevojčica smirila, optužena ju je pregledala, ali nije vidjela nikakve ozljede niti ogrebotine. </p>
<p>Otac i majka ozlijeđene djevojčice ispričali su sasvim drugu priču. Rekli su da je optužena naletjela na njih i da je djevojčica tada udarila glavom o staklo. Glavu su joj slikali na Odjlu kirurgije, a tijekom noći počeli su joj trnuti prsti na rukama i nogama. Stanje joj se sve više pogoršavalo, a znala se i zaletavati u vrata i zidove, govoreći da ih nije vidjela. Tada su je odveli neuropedijatru, koji joj je dijagnosticirao postraumatsku epilepsiju. </p>
<p>Roditelji su također ispričali i kako je liječnica, nakon prometne nesreće, bila bezobrazna i vrlo se arogantno ponašala. Pokazala im je svoju karticu za slobodno parkiranje u krugu bolnice te ih upitala što oni tu rade. Nadalje, tvrdili su roditelji, na porti bolnice je pitala, misleći na oca djevojčice: »Što taj idiot radi u bolnici, tko ga je pustio?«.</p>
<p>Mihaela Zagoršćak</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="52">
<p>Hrvatski obrtnici na sajmu u Münchenu</p>
<p>MÜNCHEN</p>
<p> - Na 58. Međunarodnom sajmu obrtništva (IHM 2006) u Münchenu, koji je otvoren u četvrtak, u organizaciji Hrvatske obrtničke komore sudjeluje i tridesetak hrvatskih obrtnika. »Münchenski sajam najveći je u Europi i pravo je mjesto gdje hrvatski obrtnik može vidjeti koliko je konkurentan na tržištu Europske unije. Ovo je idealno mjesto za stjecanje iskustva i upoznavanje funkcioniranja europskog obrtništva«, rekao je glavni tajnik HOK-a Petar Sindičić.</p>
<p>Najveći obrtnički sajam u Europi traje do 22. ožujka, okupio je 1114 izlagača iz 28 zemalja, a očekuje se da će ga posjetiti više od 200.000 posjetitelja. Hrvatski se obrtnici predstavljaju na dvije skupne izložbe na ukupnoj površini od 150 četvornih metara izlagačkog prostora. Posebnu pozornost privukao je turističko-promidžbeni vlak od kovanog željeza, rad obrtnika Željka Vrbanusa iz Siska kojemu je münchenski sajam, zahvaljujući popularnoj bubi od kovanog željeza koju je predstavio lani, besplatno ustupio 100 četvornih metara izložbenog prostora. Na taj je način izazvao veliku pozornost posjetitelja i organizatora Sajma i napravio veliku promidžbu te manifestacije. U znak zahvalnosti münchenski sajam ponudio mu je besplatan prostor za novi proizvod ovog hrvatskog obrtnika – turističko-promidžbeni vlak koji predstavlja devet priča iz Hrvatske. [Luka Capar]</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Prva bankovna platinum kartica</p>
<p>U Europi je krajem 2005. u optjecaju bilo 5,7 milijuna MasterCard platinum kartica</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Zagrebačka banka predstavila je u četvrtak Premium model paket računa »1 za sve«, čiji je sastavni dio i prva bankovna platinum kartica na tržištu u Hrvatskoj - MasterCard platinum kartica.</p>
<p>Prema riječima Tomice Pustišeka, člana Uprave Zagrebačke banke, Premium model, paket platnoprometnih usluga namijenjen je klijentima banke s najvišim očekivanjima. Tako primjerice taj model, osim što obuhvaća tekuće, devizne i žiro račune, e-zabu, Zabafon, Zabu SMS, kartice s odgodom plaćanja i kreditne kartice, trajni nalog, dopušta i prekoračenje do 50.000 kuna, dok je naknada za obradu kreditnih proizvoda 50 posto niža. Uz to, Premium model obuhvaća i usluge Elvis centra (pomoć u kući i na cesti, medicinska njega...), 24-satne usluge na putovanjima, osiguranje od posljedica nesretnog slučaja te pogodnosti u prodajno-uslužnoj mreži u Hrvatskoj i inozemstvu.</p>
<p>Kad je riječ o MasterCard Platinum kartici, ona se izdaje kao kartica s odgodom plaćanja, a vezana je uz tekući i devizni račun. Mjesečni limit potrošnje je 5000 eura u kunskoj protuvrijednosti, dnevni limit za podizanje gotovine na bankomatu te za cash-advance je 10.000 kuna, a također njome se može realizirati i potrošački i gotovinski kredit po MasterCardu. Dodao je i da se nekim od dosadašnjih pet modela paketa »1 za sve« koristi oko 300.000 klijenata.</p>
<p>Zdenek Houser, generalni menadžer MasterCard Europe za Hrvatsku, Mađarsku i Sloveniju istaknuo je, među ostalim, da je potkraj prošle godine diljem Europe bilo u optjecaju 5,7 milijuna MasterCard platinum kartica, što je 30 posto više nego u 2004. godini. U istom razdoblju, dodao je, promet tim karticama porastao je za 28,1 posto, dosegnuvši 21,7 milijardi eura, dok je broj transakcija porastao za 33,2 posto, na 165,7 milijuna. Houser je istaknuo i da je lansiranje platinum kartice Zagrebačke banke dokaz da Hrvatska prati svjetske kartičarske trendove.</p>
<p>Pustišek je dodao da poslovne veze Zagrebačke banke i MasterCarda traju više od desetljeća. Točnije, ta je banka prvu MasterCard karticu izdala prije 12 godina, a prije pet godina započela je i s izdavanjem Zlatnih kartica. [Vesna Antonić]</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Raiffeisen Leasingu 10 milijuna eura zajma EBRD-a </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) odobrila je zajam u iznosu 10 milijuna eura tvrtki Raiffeisen Leasing Hrvatska u okviru zajedničkog programa Europske komisije i EBRD-a za financiranje srednjeg i malog poduzetništva (EU/EBRD SME Finance Facility), objavljeno je u četvrtak.</p>
<p>Riječ je, kako se navodi u priopćenju, o podršci širenju leasinga za mala i srednja poduzeća u Hrvatskoj. Povrh sredstava zajma, Europska komisija osigurava više od milijun eura za tehničku pomoć i financijske poticaje. </p>
<p>Hrvatsko leasing tržište odlikuje snažna konkurencija, posebice u segmentu leasinga vozila. Raiffeisen Leasing Hrvatska druga je leasing tvrtka po veličini s tržišnim udjelom od 10 posto. Do sada se tvrtka uglavnom bavila leasingom automobila i opreme te će joj zajam EBRD-a pomoći u širenju poslovnih aktivnosti i na druga područja. </p>
<p>Kreditna linija EBRD-a koristit će se isključivo za financiranje mikro i malih poduzeća iznosima leasinga od najviše 30.000 do 125.000 eura, naglašava Miljenko Tumpa, predsjednik Uprave Raiffeisen Leasinga. </p>
<p>Charlotte Ruhe, direktorica EBRD-a za Hrvatsku, naglašava da će ovaj zajam poboljšati pristup malih i srednjih poduzeća izvorima financiranja, što je nužno za razvoj hrvatskog gospodarstva, a istovremeno će omogućiti ulazak Raiffeisen Leasinga u segment leasinga manjih i mikro poduzeća te diverzifikaciju njegovih izvora financiranja.</p>
<p>EU/EBRD SME Finance Facility, zajednički program Europske komisije i EBRD-a, podrška je razvoju i rastu poduzetnika na način da im omogućava pristup financiranju. U okviru ovog regionalnog projekta koji se provodi u 11 zemalja, Banka će osigurati sredstva u iznosu 1,1 milijardu eura, od čega je 955 milijuna već isplaćeno ili rezervirano za potporu konkretnim projektima koji su do sada potpisani. </p>
<p>Europska komisija je od početka provođenja ovog zajedničkog programa 1999. godine kroz darovnice i tehničku pomoć isplatila sredstva u visini 157 milijuna eura. EBRD, u vlasništvu 60 država i dviju međudržavnih ustanova, ima za cilj poduprijeti tranziciju iz planskih gospodarstava u tržišna gospodarstva u srednjoj i istočnoj Europi i Zajednici nezavisnih država.</p>
<p>Raiffeisen Leasing, osnovan u listopadu 1999. godine, danas ima 81 djelatnika te podružnice u osam hrvatskih gradova. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Dvadeset stranaca stalo u red</p>
<p>Sindikat metalaca i HUS upozorili su Vladu da interes potencijalnih ulagača za kupnju splitske Željezare ne jenjava</p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Uoči javnog natječaja za prodaju splitske Željezare, čije se objavljivanje očekuje do kraja ožujka, oko 500 radnika posrnule tvornice zatražilo je od Vlade da što žurnije izda i drugi dio državnog jamstva za kreditno zaduženje kako bi njihova tvrtka spremno dočekala privatizacijski postupak. Sindikat metalaca i HUS upozorili su Vladu da interes potencijalnih ulagača za kupnju splitske Željezare ne jenjava, ali da je zbog nedostatka obrtnih sredstava poslovanje tvornice dovedeno u pitanje, što se može odraziti na model prodaje.</p>
<p>Uprava Željezare potvrdila je da je za kupnju tvornice zainteresirano dvadesetak stranih ulagača, ali strahuju da tvrtka, opterećena gubicima od oko 300 milijuna kuna, neće naći kupca, ako uoči prodaje ne podigne proizvodne kapacitete, što je nemoguće ostvariti bez državnih jamstava, koje je Vlada odobrila sredinom prošle godine.</p>
<p>Sindikati su pozdravili nastojanje potpredjednika Vlade Damira Polančeca da se predstavnici Radničkog vijeća uključe u pripremu privatizacije te posebno ističu da mi je u pregovorima zajamčeno da nijedan od 488 radnika neće biti proglašen tehnološkim viškom. Iako je Željezara nakon petogodišnjeg plesa na rubu stečaja uspjela vratiti izgubljeno tržište i uključiti se u domaću cestogradnju, nedostatak obrtnih sredstava doveo je u pitanje realizaciju proizvodnog programa po kojem je već ove godine trebala poslovati s minimalnom dobiti.</p>
<p>»Nova su jamstva potrebna za učvršćenje položaja tvornice na tržištu željeza, koje stalno raste, pa ne bi bilo dobro da uoči prodaje zainteresirani kupci odustanu, jer im se ne isplati ulagati u tvrtku opterećenu dugovima i nesigurnim položajem na tržištu«, rekao je Vjesniku predsjednik HUS-a Ozren Matijašević.</p>
<p>Što se tiče uvjeta natječaja za ubrzani privatizacijski postupak splitske Željezare, zasad je poznato da će HFP pokušati prodati 89,33 posto temeljnog kapitala tvornice, odnosno ponudit će se na prodaju državni udjel, čija vrijednost premašuje 80 posto ukupnih dugova. Riječ o četvrtom pokušaju prodaje splitske tvornice, a svi dosadašnji napori da se Željezara privatizira propali su upravo zbog namjere potencijalnih ulagača. Oni nisu iskazali zanimanje za nastavak proizvodnje i zadržavanje svih radnika, ali su se zato htjeli dokopati vrijednog zemljišta i nekretnina tvornice u čiju je modernizaciju država uložila više od 22 milijuna eura.</p>
<p>Dobrila Stella</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Motorola prodala 25 milijuna V3 mobitela</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Motorola, jedan od vodećih i najpoznatijih svjetskih proizvođača telekomunikacijske opreme, predstavila je u sklopu događanja »Motospace« hrvatski Motorola team i paletu novih proizvoda iz segmenta mobilnih telefona i dodatne opreme koji se odlikuju jedinstvenim dizajnom i naprednom tehnologijom. Iz segmenta mobilnih telefona istaknuti su mobilni uređaji 3G generacije E1070 i V3x, koji omogućuju brži prijenos informacija i podataka. Od dodatne opreme predstavljeni su uređaji poput sunčanih naočala s Bluetooth slušalicom, jakne s ugrađenim Bluetoothom i iPodom za slušanje glazbe te brojni modeli Bluetooth slušalica. Samo V3 modela Motorola je za godinu dana prodala u 25 milijuna primjeraka. [M. P.]</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Zagreb auto show od 24. ožujka</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Zagreb auto show, najveći i najprestižniji salon automobila u srednjoj i jugoistočnoj Europi, održat će se na Zagrebačkom velesajmu od 24. ožujka do 2. travnja. Na sajmu koji, prema riječima Dine Tomšić, direktorice grupe sajmova, nikad nije bio ovako atraktivan, bit će izloženo 42 marke automobila s 340 modela te 30 marki motocikala i skutera u 200 modela. Uz to, održat će se i sajam akustike i tuning opreme, izložba starodobnih automobila, a organiziran je i atraktivan program u kojem će profesionalni kaskaderi izvoditi ekshibicije na dva i četiri kotača. [R. D.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="58">
<p>Gradonačelnici će se birati izravno!</p>
<p>Uskoro ćemo izaći s izmjenama Zakona o lokalnoj samoupravi, te prijedlozima još 36 pratećih zakona, najavio je premijer Sanader</p>
<p>Općinski načelnici, gradonačelnici, gradonačelnik Zagreba i župani na sljedećim će se lokalnim izborima birati neposredno odnosno građani će svoj glas moći dati točno onome kome žele, što bi trebalo utjecati na smanjenje glasačke apstinencije na lokalnim izborima 2009.</p>
<p>Takav zakonski prijedlog Vlada je s u četvrtak uputila Saboru na prihvaćanje. Premijer Sanader najavio je da je donošenje ovog zakona tek prvi korak i da će Vlada ići u donošenje novih, koji će dalje decentralizirati vlast. »Uskoro ćemo izaći s izmjenama zakona o lokalnoj samoupravi, te prijedlozima još 36 pratećih«, najavio je Sanader.</p>
<p>Nakon što Sabor prihvati novi prijedlog zakona o lokalnim čelnicima, načelnici i gradonačelnici birat će se neposredno, većinom glasova, a Vlada će ih moći razriješiti i prije kraja mandata. Razrješenje se predviđa u slučaju da sami podnesu ostavku, da budu osuđeni pravomoćnom sudskom presudom na bezuvjetnu kaznu zatvora dulju od mjesec dana, ako odjave prebivalište s područja jedinice lokalne samouprave ili im prestane hrvatsko državljanstvo, te na zahtjev predstavničkog tijela.</p>
<p>Antun Palarić, državni tajnik za Središnju državnu upravu, kazao je da je zakon o lokalnoj samoupravi gotov i nalazi se na stručnom razmatranju. </p>
<p>U prijedlogu zakona koji je Vlada u četvrtak uputila na prihvaćanje Saboru, jasno je navedeno koje su funkcije i dužnosti nespojive s dužnostima lokalnih čelnika. Prema sadašnjem prijedlogu, gradonačelnici će i dalje moći biti saborski zastupnici, iako je sa sjednice Vlade poručeno kako se HDZ zalaže da to ne bude moguće, pa se to, kako je rekao Palarić, ostavlja na razmatranje političkim strankama. </p>
<p>Zakonski prijedlog propisuje i ovlasti, prava i dužnosti promatrača izbora, financiranje kampanje, kao i kaznene odredbe za kršenje izborne šutnje. Tako će se na sljedećim lokalnim izborima kaznom od 3000 kuna kazniti fizička osoba za povredu izborne šutnje, ako to učini sam kandidat kaznit će ga se kaznom u iznosu od 10.000 do 30.000 kuna, dok će pravne osobe za isti prekršaj morati platiti kaznu od 100.000 do 500.000 kuna. </p>
<p>Vlada je Saboru uputila i zakonski prijedlog o Državnom izbornom povjerenstvu, kojim se DIP potpuno profesionalizira. »Hrvatska je jedina zemlja u Europi u kojoj je predsjednik Vrhovnog suda na čelu DIP-a«, rekao je premijer, predloživši da se za mjesto predsjednika DIP-a ukine zakonskim prijedlogom predviđena dobna granica od 70 godina. </p>
<p>Budući predsjednik DIP-a trebao bi biti pravne struke, s najmanje 12 godina iskustva, a njegovi zamjenici iste struke s po najmanje 10 godina iskustva. Svi u DIP-u birat će se na mandat od osam godina, a osim predsjednika i potpredsjednika DIP će imati još četiri člana, te nitko od njih neće moći biti član nijedne stranke. Predsjednika DIP-a po javnom će pozivu birati Sabor većinom glasova svih zastupnika, jednog zamjenika i dva člana na prijedlog parlamentarne većine, a drugog zamjenika i dva člana na prijedlog parlamentarne manjine. </p>
<p>»Privatizacija HT-a mora biti gotova do kraja ove godine«, kazao je premijer, dodajući da se u privatizaciji želi ostvariti što bolja cijena. Zato je Vlada, temeljem prijedloga Povjerenstva za privatizaciju HT-a, odlučila raspisati natječaj za financijskog savjetnika u trećoj fazi privatizacije. </p>
<p>Sanader je poručio da se iz te privatizacije namjerava pokriti dio duga umirovljenicima, no kako je dio sredstava već osiguran, nema razloga za »brzinsku« privatizaciju. Premijer je kao razlog zbog čega ne treba žuriti naveo i probleme oko kabela i cjevovoda. Rekao je da ni u prvoj niti u drugoj fazi nije jasno rečeno je li to privatizirano ili nije, te dodao da je pitanje i koliko je u gradnji mreže sudjelovala država, koliko lokalna zajednica, a koliko bivši HT. »Država, HT i Deutsche Telekom možda će morati ići i na malu arbitražu«, poručio je Sanader. Ministar financija Ivan Šuker ponovio je kako je iznimno važno doći do prave vrijednosti HT-a, nakon čega će Vlada trebati donijeti odluku o postotku dionica koji će ići u daljnju privatizaciju. </p>
<p>»U proteklih godinu i pol dana za pitanja vezana uz dividendu bila je zadužena konzultantska kuća JP Morgan, i korektno je obavila taj posao«, rekao je.</p>
<p>Do kraja svibnja radna skupina na čelu s potpredsjednikom Vlade Damirom Polančecom te Grgom Ivezićem, državnim tajnikom Središnjeg državnog ureda za upravljanje državnom imovinom, trebala bi predložiti optimalni model privatizacije hotelskih turističkih društava Liburnia Riviera Hotela iz Opatije, Jadrana d.d. iz Crikvenice i Imperiala d.d. iz Raba.</p>
<p>Radna skupina na čijem se čelu nalazi ministar gospodarstva, rada i poduzetništva Branko Vukelić, a u kojoj će biti i predstavnici lokalne zajednice te eko udruge, do kraja godine treba pripremiti energetsku, ekonomsku i studiju utjecaja na okoliš te predložiti lokaciju za gradnju terminala za ukapljeni plin. »Želim da se još jednom istraže svi aspekti i odredi lokacija za LNG-terminal«, kazao je Sanader, poručivši da je Vladi energetska sigurnost građana vrlo važna.</p>
<p>Treća radna skupina, o čijem je osnivanju odlučeno u četvrtak, posao će morati obaviti u roku 30 dana. Ta će radna skupina, na čelu s ministrom kulture Božom Biškupićem, u samo 30 dana morati predložiti rješenja za obnovu spomeničke baštine u Luci Rijeka kako bi se mogao realizirati projekt Gateway. </p>
<p>117,7 milijuna kuna poduzetništvu</p>
<p>Vlada je prihvatila Nacionalni program suzbijanja korupcije 2006.-2010. Premijer je kazao da je borba protiv korupcije zajednički cilj, te kako nije dobro da u toj temi dolazi do političkih prepucavanja. Sanader je rekao da se postavlja pitanje ministara u nadzornim odborima javnih poduzeća, ali ne i u upravama, te upitao tko će ih inače kontrolirati. »Odgovaramo građanima, a tamo gdje idemo u privatizaciju logično je da ćemo se povlačiti«, rekao je Sanader. Jadranka Kosor, potpredsjednica Vlade, predložila je da Vlada što prije predloži članove nacionalnog vijeća koje bi pratilo provedbu Antikorupcijske strategije.</p>
<p>Vlada je prihvatila i Operativni plan poticanja malog i srednjeg poduzetništva za 2006., čija ukupna vrijednost poticaja iznosi 117,7 milijuna kuna. Po podacima iz 2004. i 2005., najviše potpora, gotovo 60 posto, dodijeljeno je za nove tehnologije u trgovačkim društvima iz proizvodnih djelatnosti. Ministar gospodarstva, rada i poduzetništva Branko Vukelić najavio je i projekt »Centar izvrsnosti«, u kojem bi poduzetnici mogli dobiti sve certifikate koji su im potrebni za izlazak na europsko tržište, a po koje zasad moraju odlaziti u inozemne laboratorije. </p>
<p>Branka Valentić</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Mesić podržava projekte korisne Hrvatskoj</p>
<p>Predsjednik Mesić poručuje da se u izbore neće miješati, ali da će podržati projekte i ideje korisne Hrvatskoj</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić svoj drugi mandat vodi iznimno dinamično, prije svega okrenut europskoj promociji Hrvatske. Predsjednik, s druge strane, vješto izbjegava arbitriranje na domaćoj političkoj sceni, podržavajući prije svega projekte važne i korisne Hrvatskoj, a to je trenutačno borba za ulazak u Europsku uniju.</p>
<p>Iako se već dugo spekulira o mogućoj listi Stjepana Mesića, kao kandidata za Sabor, sam Predsjednik takvo što još ne potvrđuje. Kako kaže, do njega su došle poruke o tome da bi trebao podržati neku neovisnu listu i na taj se način »umiješati« u izbore, ali do njega »emisari« još nisu došli. Predsjednik Mesić poručuje da se u izbore neće miješati, ali da će podržati projekte i ideje korisne Hrvatskoj.</p>
<p>Međutim, čak je i samo naznaka Mesićeve neovisne liste uzburkala stranačke redove. U HDZ-u, SDP-u, HSLS-u i IDS-u smatraju da šef države mora ostati neutralan želi li mandat odraditi kao predsjednik građanin. </p>
<p>Oporbi na lijevom centru ideja o Mesićevoj listi baš se i nije svidjela, jer očekuju da će njegovu popularnost iskoristiti u svojim taborima. Kako su ga združeni podržali na izborima, zauzvrat su očekivali protupotporu, svjesni da bi Mesićevo »koketiranje« s građanina, u blizini njihovih stožera, bio glas za njih.</p>
<p> No, trenutačno, na žalost svih onih koji bi Mesića stavili na čelo svog stožera, njegove liste - nema. </p>
<p>Predsjednik i premijer dobro surađuju, što je potvrdio i Ivo Sanader. Posebice kad je riječ o vanjskoj politici, između Pantovčaka i Banskih dvora nema disonantnih tonova. Nije bilo čak ni očekivanog razmimoilaženja u imenovanju veleposlanika.</p>
<p>U lobiranju za početak pregovora Hrvatske s EU-om, Mesić se lani angažirao od Bruxellesa do Ankare. U Berlinu, Bratislavi, Londonu u dva navrata, Antwerpenu, Ukrajini i Moldaviji, hrvatski je predsjednik ponavljao isto: ujedinjena Europa ne bi bila potpuna bez zemalja jugoistočne Europe.</p>
<p>Predsjednik je i svojevrsni gospodarski veleposlanik, koji u prvi plan uvijek ističe potrebu širenja novih tržišta i jače gospodarske suradnje. Za posjeta Flandriji ponovio je isto i vratio se s pola milijuna eura »teškom« informacijom o tome da je flamanska vlada osnovala fond za zemlje kandidatkinje za članstvo u EU. Ove će godine flamanska vlada za projekte u Hrvatskoj iz tog fonda izdvojiti pola milijuna eura. </p>
<p>Već dugo je u pripremi i Mesićevo putovanje u Australiju, gdje bi se trebao naći s brojnom hrvatskom dijasporom. Prema nekim najavama, Predsjednik bi mogao posjetiti Australiju krajem ove godine.</p>
<p>Miroslava RožankovićJurica Körbler</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Čobanković: Nezadovoljstvo poljoprivrednika uvjetovano je politikantstvom</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Danas će premijer Ivo Sanader primiti izaslanstvo poljoprivrednih udruga koje traže punu isplatu poticaja, ukidanje vodne naknade i mogućnost kupnje državnog poljoprivrednog zemljišta. </p>
<p>Petar Čobanković, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva, kazao je Vjesniku da je riječ o politikanski uvjetovanom nezadovoljstvu seljaka. Dodao je da su poticaji poljoprivrednim proizvođačima koji su zadržali istu razinu ili povećali proizvodnju osjetno povećani u posljednje dvije godine. </p>
<p>Što se tiče zahtjeva seljaka za ukidanje vodne naknade, ministar je rekao da nakon ukidanja plaćanja vodene naknade sustav odvodnih voda nitko nije održavao. Poljoprivrednici bi vodnu naknadu, uz prijelazno razdoblje od tri godine, trebali plaćati po jedinici površine. Kada je riječ o državnom zemljištu, prijedlog premijera da zemlja ide u koncesiju na 99 godina još mora proći široku javnu raspravu. [M. Petković]</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Ambalaža se mora preuzimati </p>
<p>ZAGREB </p>
<p> - Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva danas je kao potpuno neutemeljene odbacilo primjedbe Sindikata trgovine na Pravilnik o ambalaži i ambalažnom otpadu. </p>
<p> Sindikat trgovine Hrvatske zatražio je danas od Ministarstva zaštite okoliša hitno stavljanje izvan snage Pravilnika o ambalaži i ambalažnom otpadu zbog, kako navode, velikih problema u njegovoj primjeni u trgovinama. U prosvjednom pismu, koje je Sindikat uputio Ministarstvu, stoji da 90 posto trgovina zbog nedostatka prostora ne može organizirati prikupljanje otpada iza ili ispred prodajnog prostora, a istodobno je nedopustivo da su hrana i ambalažni otpad smješteni u istoj prostoriji. </p>
<p> Ministarstvo u priopćenju navodi kako je Pravilnik o ambalaži i ambalažnom otpadu donesen u srpnju 2005., pa su svi zaduženi za njegovu primjenu imali dovoljno vremena za pripremu. </p>
<p> O Pravilniku o ambalaži i ambalažnom otpadu raspravljalo se i na sjednici GSV-a, održanoj 3. veljače ove godine, kojoj je bila nazočna i predsjednica Sindikata trgovine Ana Knežević i na postavljena pitanja dobila odgovore na koje tada nije imala primjedaba. U međuvremenu predstavnici Ministarstva razgovarali su s trgovcima koji su se pojedinačno javljali kao i s HUP-Udrugom trgovina. </p>
<p> »Stoga nam je nejasno kako se moglo dogoditi da Sindikat trgovine razmatra Pravilnik o ambalaži i ambalažnom otpadu 2. ožujka ove godine i da na sastanak ne pozove predstavnike Ministarstva, a još je neprihvatljivije da Ministarstvo informaciju o tom sastanku dobije danas, 16. ožujka, na dan kada prestaje sakupljanje ambalaže putem komunalnih tvrtaka«, navodi Ministarstvo.</p>
<p> Također napominje da je od siječnja do danas u Hrvatskoj sakupljeno oko 170 milijuna komada ambalaže i to uglavnom putem komunalnih poduzeća te da je prvenstveni cilj takvog načina prikupljanja ambalaže bio pokupiti iz okoliša godinama nagomilane količine staklene i PET ambalaže, ali isto tako dati dodatni rok trgovcima da se u potpunosti pripreme za primjenu Pravilnika.</p>
<p> Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost plaća trgovinama 15 lipa za svaku preuzetu jedinicu ambalaže, što je, navodi Ministarstvo, više nego dovoljno za pokrivanje svih potrebnih troškova, pa i eventualno zapošljavanje novih djelatnika. </p>
<p> Navodi se da je s HUP-Udrugom trgovina u petak dogovoren sastanak, te da do tada trgovci trebaju i dalje preuzimati 10 ambalažnih jedinica. Nakon što proizvođači propisno obilježe ambalažu, a što su prema Pravilniku već trebali učiniti, trgovci će preuzimati samo tako obilježenu ambalažu, navodi u priopćenju Ministarstvo zaštite okoliša. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Pomaci u ostvarivanju manjinskih prava</p>
<p>Manjine u nas konzumiraju prava više nego i u jednoj drugoj europskoj državi, istaknula je Sučec-Trakoštanec (HDZ). Zastupnici manjina su Izvješće ocijenili manjkavim</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Iako je Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina stupio na snagu 2003., Hrvatski sabor tek je u četvrtak prvi put raspravljao izvješće o njegovoj provedbi. Prema riječima državne tajnice Ministarstva pravosuđa Snježane Bagić, razlog kašnjenja je to što se nisu mogli poštovati svi rokovi koje je Zakon predvidio, primjerice kod izbora za vijeća nacionalnih manjina i predstavnike nacionalnih manjina u jedinicama lokalne samouprave koji su negdje obavljeni tek 2004.</p>
<p>Uvođenje manjinskih vijeća i predstavnika samo su neki od noviteta uvedenih Zakonom, na temelju kojeg su ustrojeni i Savjet za nacionalne manjine, a pripadnicima manjina omogućeno dobivanje dvojezičnih osobnih iskaznica. Ivana Sučec-Trakoštanec (HDZ) pohvalila jepozitivne pomake u ostvarivanju manjinskih prava. »S ponosom mogu reći da manjine u Hrvatskoj konzumiraju manjinska prava više nego i u jednoj drugoj europskoj državi«, kazala je, navodeći da pravo na nastavu na svom jeziku i pismu koristi sedam manjina, da je Vlada osigurala financijsku potporu za kulturnu autonomiju 375 manjinskih udruga, da je za ostvarivanje pojedinih prava za Rome 2003. i 2004. osigurano 77 milijuna kuna, dok je u proračunu za 2006. za manjine predviđeno 20 posto više novca.</p>
<p>Zastupnici nacionalnih manjina su, međutim, izvješće ocijenili manjkavim. </p>
<p>Ratko Gajica (SDSS) upozorio je da proces povrata imovine još nije dovršen, jer neki lokalni čelnici koče povrat i obnovu. Zastupnica češke i slovačke manjine Zdenka Čuhnil upozorila je na probleme glede uporabe jezika i pisma nacionalnih manjina u jedinicama lokalne samouprave, jer je samo 31 od 67 jedinica koje to mogu u svoje statute ugradilo odredbe o dvojezičnosti.</p>
<p>Raspravljeno je i Izvješće o radu Upravnog vijeća HZMO-a u 2004. te o popisu trgovačkih društava iz portfelja HZZO-a kojima gospodari Hrvatski fond za privatizaciju. [Ivka Bačić/Marijan Lipovac]</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Umirovljenici: Sve smo platili!</p>
<p>Dr. Srećko Vuletić tvrdi da oni koji imaju sačuvanu uplatnicu neće platiti ništa</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Stotinjak uzrujanih Zagrepčana čekalo je u četvrtak ispred Područnog ureda za dopunsko zdravstveno osiguranje u Žajinoj 42 da bi dokazali kako su ipak platili račune koji su im stigli još 2002. i 2003.! Dobili su, naime, opomene da obvezno podmire cjelokupni navedeni iznos u roku od osam dana od primitka poziva, jer će im u suprotnom dug naplatiti ovrhom.</p>
<p>Mate Šetka, jedan od umirovljenika, kaže da plaća dopunsko zdravstveno od prvoga dana. »Sve plaćam redovito, a sad sam dobio opomenu jer nisam platio račun iz kolovoza 2003. Za sebe i ženu moram ponovno uplatiti 142 kune«, priča Mate Šetka. Iz istog razloga u redu je čekao i Franjo Svrtan, koji navodno nije platio račun u lipnju 2003. godine. Račun nije sačuvao, jer nije mislio da će mu zatrebati.</p>
<p>Umirovljenica Marija je došla sa svim uplaćenim računima. »Sve sam sačuvala i ne bum im niš uplatila! Rekli su mi da je na spornoj uplatnici upisan krivi pozivni broj, pa je novac uplaćen nekom drugom. To nije moj problem, jer uplatnicu je ispunjavala djelatnica na šalteru pošte«, kaže.</p>
<p>Prema riječima dr. Srećka Vuletića, pomoćnog direktora Zavoda za dopunsko zdravstveno osiguranje, riječ je o 13 tisuća opomena-premija koje valja platiti u roku od osam dana. »Dio osiguranika sam je ispisivao uplatnice te su upisali - prepisali - pogrešan poziv na broj. Novac nije uplaćen nama, nego nekom drugom«, pojašnjava Vuletić. Kaže da se osiguranici koji imaju uplaćenu uplatnicu s pogrešnim pozivom na broj ne moraju brinuti. »Uplaćen novac ćemo pronaći, prebaciti i proknjižiti. No, oni koji nemaju potvrdu morat će platiti«, zaključio je.</p>
<p>Ana Tadin</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Inspekcija u uredu Lukač-Koritnik?</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Međuljudski odnosi u Uredu pravobraniteljice za ravnopravnost spolova Gordane Lukač-Koritnik ozbiljno su narušeni, pa će saborski Pododbor za ljudska prava zatražiti od Središnjeg državnog ureda za upravu da obavi inspekcijski nadzor. Rekla je to u četvrtak novinarima predsjednica Pododbora Dorotea Pešić Bukovac nakon dvosatne sjednice, na kojoj je razmatrana predstavka četvero zaposlenika Ureda, koji su prije dva mjeseca pravobraniteljicu optužili za mobbing, te njezino pisano očitovanje u kojem odbacuje optužbe.</p>
<p>Nesporno je da postoje velike poteškoće u unutarnjem funkcioniranju Ureda i da mu je ugled narušen, ocijenila je Pešić Bukovac, ali i dodala da još ne može reći je li se to odrazilo i na rad Ureda sa strankama koje traže njegovu zaštitu. Možda će se to znati krajem ožujka, rekla je, kada se očekuje da pravobraniteljica podnese Saboru godišnje izvješće o radu. Osim novinara, zaključke je strpljivo čekalo i četvero zaposlenika Ureda i pravobraniteljica Lukač-Koritnik, ali na suprotnim stranama saborskog hodnika, uopće ne komunicirajući. [I. Bačić]</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2006], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20060317].
|
