NA [2006], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20061116].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 144554 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>16.11.2006</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Porastao rad na određeno </p>
<p>Fleksibilne ugovore ima već oko 320.000 radnika. Uz 190.000 radnika na određeno, 4000 ih radi na 'leasing', oko 60.000 na ugovor o djelu, te još toliko u »part-time« </p>
<p>Oko 190.000 hrvatskih radnika zaposleno je na određeno vrijeme, a u posljednjih šest godina taj fleksibilni oblik rada uzeo je maha. Udjel radnika na određeno u ukupnoj zaposlenosti porastao je s 8,5 na 12,8 posto. Čak 88 posto nezaposlenih s burze zaposlilo se u listopadu na određeno, a tek svaki osmi dobio je stalni posao. Još 2000. godine 65 posto ugovora o radu sklopljeno je na određeno, a svaki treći nezaposleni dobivao je stalni posao. Nastavi li se takav trend u Hrvatskoj bi za desetak godina svi radnici, osim javnih i državnih službi, mogli raditi na određeno.</p>
<p>Po slovu zakona, poslodavci mogu iznimno zapošljavati radnike na određeno, i to samo na sezonskim i povremenim poslovima te kao zamjenu za bolovanje, najdulje tri godine. No, rad na određeno postalo je pravilo, bez ikakvih kazni za poslodavce koji krše Zakon o radu (ZOR). Obespravljeni, radnici na određeno rade i bolesni, odriču se godišnjeg odmora, a sve u strahu da im gazda neće produljiti ugovor.</p>
<p>Otpuštanje stalno zaposlenih radnika za poslodavce je, tvrdi glavni direktor HUP-a Đuro Popijač, skupo i komplicirano. To je i razlog zbog čega masovno zapošljavaju radnike na određeno. Ti su radnici »fleksibilniji«, jer ih se može lakše i brže otpustiti. Ako bi mogli lakše zaposliti i otpustiti radnike, a za što treba uvesti fleksibilnije radne odnose kroz izmjene ZOR-a, poslodavci se ne bi toliko hvatali rada na određeno. No, poslodavci malo koriste zakonske mogućnosti fleksibilnog oblika zapošljavanja - rad na nepuno radno vrijeme (»part-time«), rad kod kuće ili unajmljivanje radnika preko agencija za privremeno zapošljavanje. »Part-time« radnik im je, zbog plaćanja doprinosa za zdravstvo kao za punu plaću, preskup, pa radije uzmu jeftinijeg radnika na ugovor o djelu.</p>
<p>Iako je privremeno zapošljavanje legalizirano prije tri godine putem 12 agencija, zaposleno je tek 4000 radnika. Uzme li radnike na 'leasing', poslodavac agenciji plaća proviziju, pa češće traže radnike oglašavanjem na Internetu ili ih uzme na crno. 'Leasing' se sada najčešće koristi za jednostavne poslove ili umjesto otpuštenih radnika. Za nezaposlene je 'leasing' nužno zlo do boljeg posla, a tek se jednom od njih 20 posreći da dobije stalni posao. Nužno zlo je i »part-time«, koji je najrašireniji u školstvu, jer radnik prima manju plaću i mirovinu. Iako poslodavci tvrde da Hrvatska ima rigidni zakon koji im veže ruke, fleksibilne ugovore ima već oko 320.000 radnika. Uz 190.000 radnika na određeno, 4000 ih radi na 'leasing', oko 60.000 na ugovor o djelu, te još toliko u nepunom radnom vremenu. </p>
<p>U sklopu prilagodbe radnog zakona s EU-ovim standardima, o čemu socijalni partneri počinju pregovore ovog mjeseca, bit će prilike da Vlada, sindikati i poslodavci odvagnu mora li se i u kojoj mjeri dodatno fleksibilizirati zapošljavanje kako bi poslodavcima omogućio veći manevarski prostor, ali i sigurnost za radnika da će u kratkom vremenu naći drugi posao. Sindikati su najavili da će tražiti ograničavanje rada na određeno na godinu dana i rigorozne kazne za poslodavce.</p>
<p>Ljubinka Marković</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Za Luku Ploče 75,3 milijuna dolara </p>
<p>Zajam je denominiran u eurima, s fiksnom kamatnom maržom. Rok otplate bit će 15 godina, s počekom od pet godina</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Odbor izvršnih direktora Svjetske banke u utorak je odobrio novi zajam Hrvatskoj u iznosu od 75,3 milijuna američkih dolara za projekt integracije trgovine i transporta, stoji u priopćenju hrvatskog ureda Svjetske banke u Washingtonu. Projekt će poduprijeti Vladine napore za razvoj Luke Ploče, druge najveće luke u Hrvatskoj.</p>
<p>Podsjetimo, Luka Ploče, smještena između gradova Splita i Dubrovnika, ulaz je za transportni koridor 5c, jedan od triju najvećih paneuropskih transportnih koridora koji povezuje Hrvatsku s tržištima Europske unije. Luka nudi dobre mogućnosti za trgovinu i tranzitni promet, što je vidljivo iz rasta prometa u toj luci u posljednjih nekoliko godina. Izravna gospodarska djelatnost koja se ostvaruje prometom vrijedi približno 19 milijuna američkih dolara godišnje za Luku, Hrvatske željeznice i druge hrvatske transportne posrednike.</p>
<p>Ostvarivanje gospodarskog rasta i postizanje bržeg usklađivanja sa standardima Europske unije strateški su ciljevi hrvatske vlade. Očekuje se da će projekt integracije trgovine i transporta, sagrađen na partnerstvu između Vlade, Luke Ploče, Svjetske banke i Europske banke za obnovu i razvoj, biti glavna pokretačka snaga u povećanju gospodarskog rasta za južne krajeve Hrvatske, kao i za susjedne zemlje kao što su Mađarska i Bosna i Hercegovina. </p>
<p>»Budući da je u Luci Ploče došlo do znatnog porasta prometa, što je uglavnom bilo posljedica restrukturiranja industrije u susjednoj Bosni i Hercegovini, od najveće je važnosti za Hrvatsku da unaprijedi infrastrukturu i poboljša operativne sposobnosti svoje druge najveće luke kako bi zadovoljila sve veće prometne potrebe, a istodobno zadržala njezinu vlastitu financijsku održivost«, rekao je Anand K. Seth, direktor Regionalnog ureda Svjetske banke za Hrvatsku, Bugarsku i Rumunjsku. Seth dodaje kako Luka, u svojoj ulozi vrata regionalnog prometnog pravca, trgovine i transporta, stavlja Hrvatsku u vodeći položaj regionalnog lidera radi ostvarenja veće gospodarske integracije regije jugoistočne Europe. Cilj Projekta je razviti trgovinu duž koridora 5c poboljšanjem kapaciteta, učinkovitosti i kvalitete usluga na južnom kraju koridora, s osobitim naglaskom na Luku Ploče i aspekte koordinacije svih sudionika u koridoru. </p>
<p>S približavanjem Hrvatske ostvarivanju svog cilja - članstva u Europskoj uniji, stoji u priopćenju, Banka nastavlja prilagođavati opseg i vrstu svoje pomoći kroz prilagodljivu strategiju partnerstva. </p>
<p>Zajam je denominiran u eurima, s fiksnom kamatnom maržom. Rok otplate bit će 15 godina, s počekom od pet godina. </p>
<p>Bojan Terglav</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Nakon 'dialera', nova opasnost</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Dok većina građana još nije shvatila što su to dialeri i kakvu štetu mogu napraviti na hrvatskom»tržištu«, pojavila se nova napast. O čemu je riječ? Primjer: ne »surfate« mnogo i Internet vam ne služi za downloadanje glazbe. Internet vam služi uglavnom za čitanje e-mailova. Ipak, dosadile su vam spore veze pa ste se odlučili uzeti osnovni Maxadsl paket od 99 kuna koji uključuje jedan gigabajt prometa. Sve je dosad bilo normalno, ali vaši megabajti počeli su se pretvarati u gigabajte i umjesto sto kuna račun vam je porastao na više stotina kuna. Pitate se što je pošlo po zlu. Zasad nitko ne zna o čemu je riječ. </p>
<p>»Neočekivani internetski promet kod usluge širokopojasnog Interneta može biti posljedica loše postavljene zaštite«, rekli su nam iz T-Comova Korporativnog sektora za komunikacije. Ako korisnik posjeduje WLAN ADSL router, a nije ga zaštitio, vrlo vjerojatno se netko drugi spojio na njegovu liniju, te umjesto njega i skida megabajte, dodaju u T-Comu. Upute kako se pravilno zaštititi dobiju se od montera routera, a također se mogu dobiti od Službe za korisnike i na stranicama T-Coma, tvrde u Službi za korisnike. </p>
<p>Stručnjaci vodećeg providera navode da povećani promet može također biti posljedica virusa ili trojana koji mogu slati spam bez korisnikova znanja. U tom slučaju T-Com obavještava o takvoj mogućnosti te mu nudi određenu zaštitu.</p>
<p>»Napominjemo i da se može dogoditi da zbog neinformiranosti korisnik smatra da se promet računa samo onda kada se određeni sadržaj skida s Interneta, što nije istina jer se kao promet računa surfanje, čitanje e-mailova, gledanje videostreaminga, slušanje radija, online igranje i slično«, zaključuju iz T-Coma. </p>
<p>Stručnjaci za računalnu sigurnost, koje smo kontaktirali, savjetuju građanima da, unatoč brizi T-Coma, svakako instaliraju programe poput CroEx ADSL countera s pomoću kojih će uvijek moći kontrolirati potrošnju. Pod obvezno preporučuju instaliranje programa poput Ad-Aware SE Profesional, Spybot search and destroy ili SpywareBlaster, kao i neki od antivirusnih programa. Programe treba skidati sa službenih stranica proizvođača programa (savjetujemo www.cert.hr). Skeniranje isto kao i update tih programa potrebno je raditi najmanje jednom tjedno. </p>
<p>Mislav Nekić</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Školstvu i znanosti deset posto državnog proračuna</p>
<p>Proračun za obrazovanje i znanost u 2007. »težak« je 10.449 milijardi kuna, što je u odnosu na prošlu godinu rast od oko 9,3 posto</p>
<p>Osnovna karakteristika prijedloga proračuna za obrazovanje i znanost jest što je prvi put prekoračio iznos od 10 milijardi kuna. Država je, naglašava ministar znanosti Dragan Primorac, prvi put odlučila gotovo deset posto državnoga proračuna izdvojiti za znanost i obrazovanje. </p>
<p>Proračun za obrazovanje i znanost u 2007. »težak« je 10.449 milijardi kuna, što je u odnosu na prošlu godinu rast od oko 9,3 posto ili, kako to objašnjavaju u Ministarstvu znanosti, proračun je u postotku rastao gotovo dvostruko više nego što se događalo proteklih godina. Obrazovanje i znanost dobivaju 866 milijuna kuna više no što su na raspolaganju imali ove godine.</p>
<p>Prema podacima iz Ministarstva, osnovnom školstvu namijenjeno je 4,113 milijarde kuna, a srednjemu 2,034 milijarde. Za oba sustava to je oko 30 posto više novaca negoli su dobili u 2003. (Ministarstvo je ovogodišnji proračun uspoređivalo s proračunom od prije četiri godine). </p>
<p>Visokom obrazovanju u 2007. država je namijenila 2,347 milijardi kuna. U odnosu na 2003., kada je visoko obrazovanje dobivalo 1,603 milijarde kuna, to je porast od oko 46,4 posto.</p>
<p>»U 2007. najznačajniji rast bilježi se u stavki za porast standarda zaposlenih u obrazovanju, koja je porasla za 477 milijuna kuna, zatim financiranju nabave udžbenika za sve osmoškolce kao i učenike prvih razreda srednjih škola u iznosu od 240 milijuna kuna, 80 milijuna kuna za škologradnju, oko 15 milijuna kuna za sufinanciranje međumjesnog prijevoza učenika srednjih škola te opremanje osnovnih i srednjih škola kabinetskom, didaktičkom i informatičkom opremom«, navode u Ministarstvu. </p>
<p>Napominju da u proračunu nisu prikazana kreditna zaduženja od oko 183 milijuna kuna za gradnju sveučilišnog kampusa u Mostaru, oko 150 milijuna kuna za gradnju Olimpijskog centra na Bjelolasici i druge pokrenute investicije.</p>
<p>Uspoređujući podatke iz 2003., u Ministarstvu dolaze do zaključka da je proračun obrazovanja i znanosti od te godine do 2007. rastao za 38,5 posto. </p>
<p>U okviru novog sustava raspodjele poreza na dohodak osigurava se povećanje dodatnih udjela u porezu na dohodak za decentralizirane funkcije. Osnovno školstvo pritom je sa sadašnjih 2,9 poraslo na 3,1 posto, a srednje školstvo s 2,0 na 2,2 posto. </p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="5">
<p>Nova politika lijekova</p>
<p>BISERKA LOVRIĆ</p>
<p>Od srijede imamo novu politiku lijekova, kažu socijalnu, jer ne smanjuje prava osiguranika. Moguće, uzme li se u obzir da na osnovnoj listi, besplatnoj imamo lijekove za sve bolesti. Praksa će pokazati je li to i racionalno (dosad smo plaćali postotak na gotovo 700 lijekova) te koliko je to predznak izbora dogodine. No, običnim ljudima najvažnije je da na recept dobiju potreban lijek ili to da za njega neće puno doplaćivati žele li lijek s doplatne liste po savjetu liječnika ili vlastitoj odluci. Utoliko će lakše preboljeti i to što iskaznica dopunskog osiguranja u sklopu državnog fonda, koje po pravilu uplaćuju oni koji žive od male i srednje plaće, više ne pokriva razliku u cijeni između lijeka na osnovnoj i doplatnoj listi. Treba još vidjeti ima li tu još zamki, od medicinskih do sustavnih. </p>
<p>Kako bilo, uz socijalnu zadršku, zakonodavac je proizvođačima lijekova uspio sniziti cijene (bit će toga, najavljuju, još), pa će se obećana ušteda od oko 400 milijuna moći uložiti u nove vrlo skupe lijekove za najteže bolesti. A to budi dobre osjećaje, pogotovo uz povećanje zdravstvenog proračuna za iduću godinu. Ipak, nad idiličnu scenu nadvija se sjena administrativne pristojbe za recepte i uputnice koje plaćaju isključivo bolesni. Neizravno, i to je dio politike lijekova koja, ako ništa, podsjeća da smo u kapitalizmu, gdje se - po pravilu - za zdravlje puno više plaća.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Među oblacima</p>
<p>TOMISLAV MARINOVIĆ</p>
<p>Zagreb je najveće gradilište u Hrvatskoj. Neboderi i poslovne zgrade niču kao gljive poslije kiše. No, da bi se neboderi mogli uklopiti u grad, potrebne su nove prometnice i mostovi. No, njihova gradnja kasnit će najvjerojatnije nekoliko godina, pa će zagrebačke prometne žile kucavice biti još zakrčenije vozilima. </p>
<p> Unatoč svemu tome, profesorica povijesti arhitekture na Harvardu Eve Blau nedavno je ocijenila Zagreb uspješnim tranzicijskim primjerom transformacije prostora.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Zakašnjela plemenitost</p>
<p>SILVANA ORUČ IVOŠ</p>
<p>Da nije riječ o ozbiljnim stvarima, bilo bi smiješno! SDP je ovih dana u saborsku proceduru uputio prijedlog zakona o izjednačavanju starih i novih umirovljenika, kako bi novi umirovljenici koji su u mirovinu otišli nakon 1. siječnja 1999. uz osnovnu dobivali i državnu mirovinu. A šef te stranke Račan s konferencije za novinare javnosti poručuje da je osnovna nakana SDP-a osigurati da se za jednak rad i radni staž prima jednaka mirovina. Plemenito. Samo su Račan i njegove stranačke kolege zakasnili s takvim idejama. Preciznije, za vrijeme svoje četverogodišnje vladavine, osim načelne potpore, nisu ni malim prstom makli da pomognu umirovljenicima. No to se ne odnosi samo na izjednačavanje mirovina nego i na povrat duga umirovljenicima. A upravo povrata duga umirovljenicima bila su im puna usta prije trećesiječanjskog dolaska na vlast. No, nakon što su zasjeli u svoje fotelje i podijelili koalicijske mandate, o umirovljenicima i povratu duga više nije bilo ni riječi. </p>
<p>Sada, na samom startu predizborne godine, SDP-ovci su opet prepuni ideja kako pomoći umirovljenicima. Istina, više nemaju adut povrata duga jer sadašnja vlada taj problem uspješno rješava. I zato navrat-nanos pokušavaju izvući nešto treće. I preduhitriti Sanaderovu vladu, koja je već prije mjesec, dva najavila rješavanje problema tzv. novih umirovljenika, i to već u idućoj godini. Zato su SDP-ovi pokušaji skrbi za umirovljenike neuvjerljivi i lako se mogu tumačiti kao čisto politikantstvo. Ili, grubo rečeno, politička podvala.</p>
<p>Ali, SDP-ovci nabrzinu ipak pokušavaju zaraditi nešto političkih bodova. Tako ovih dana pokušavaju pokazati da su zabrinuti za braniteljsku populaciju. Osnivaju braniteljske savjete, a stranci na vlasti poručuju da ne manipulira generalima i braniteljima. I opet se vraćamo na početak priče. Za vrijeme četverogodišnje vladavine SDP-ovci su i generalima i braniteljima i ratnim vojnim invalidima ukinuli sve što se dalo ukinuti. I kako tumačiti i ovaj SDP-ov zanos prema braniteljima nego kao političku računicu. Ili prijevaru!</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Vlastitim snagama</p>
<p>U ljeto '91 gotovo svi vojni stručnjaci sa Zapada tvrdili su da će jugovojska pregaziti Hrvatsku u nekoliko tjedana. Potpuno su pogriješili</p>
<p>FRAN VIŠNAR</p>
<p>Prije 15 godina dani prije i nakon pada Vukovara djelovali su tmurnije nego što su klimatski to bili. Općenito taj studeni 1991. bio je presudan za Hrvatsku. Još istog ljeta gotovo svi vojni stručnjaci sa Zapada tvrdili su da će jugovojska pregaziti Hrvatsku u nekoliko tjedana. Potpuno su pogriješili. Tadašnja vojska već je u Sloveniji u kratkotrajnom »lipanjskom ratu« pokazala niz slabosti. Isticala se lakoća kojom su se njezine postrojbe raspadale i vojnici masovno predavali. Samo su neki oficiri i podoficiri pokušavali održati disciplinu i držati položaje. </p>
<p>Najizraženija je bila osjetljivost na blokadu vojnih objekata, prekid vode i struje, što je još više pojačalo širenje defetizma i panike. Iz redova takve vojske u samo nekoliko dana povukli su se svi vojnici koji nisu bili Srbi. Slovenska teritorijalna obrana bila je manevarski sposobnija i točno je znala koji su joj zadaci.</p>
<p>No, slovenski uspjeh na vlastitu tlu otežao je položaj Hrvatskoj jer se ona sama našla ukliještena od dvije srpske oružane sile. Srpske paravojske na hrvatskom teritoriju dovršile su naoružavanje iz armijskih skladišta još u proljeće 1991. Pobunjeni Srbi u Hrvatskoj u prvim oružanim kontaktima s Hrvatima bili su mnogo bolje opremljeni ne samo streljačkim nego i teškim oružjima.</p>
<p>Krajem ljeta jugovojska (bez Hrvata i Slovenaca) navalila je na Vukovar. Otpor koji im je pružan puna tri mjeseca zaprepastio je srpske oficire. Ulične borbe, gubici u oklopnim jedinicama, kretanje i razmještanje branitelja grada (unatoč tome što je Vukovar bez prekida tučen i s kopna, i s rijeke i iz zraka) - sve je to potvrdilo da marš na Hrvatsku neće ići prema očekivanjima. Eliminacijom varaždinskoga korpusa Hrvatska je napokon dobila ono što joj je trebalo. Za ta znatna sredstva imala je ljude: i tenkiste i vozače oklopnih vozila, posade za teške haubice i topove, teritorijalce iz pričuve koji su bili obučeni za rukovanje zaplijenjenim VBR-ima. Hrvatsku je na vojnom planu održala i činjenica da su Hrvati u socijalističkoj Jugoslaviji služili vojni rok, a kasnije se u golemoj većini kao pripadnici teritorijalne obrane odazivali čestim vojnim vježbama u osamdesetim godinama prošlog stoljeća. Uz odgovarajuće oružje i dodatnu obuku bili su sposobni i za ofenzivne pothvate. Nikakav prodor matičnih srpskih divizija do Zagreba više nije bio moguć, a srpski pobunjenici bez Beograda nisu mogli ništa ozbiljnije napraviti.</p>
<p>Svirepi tretman hrvatskih ratnih zarobljenika i ranjenika u Vukovaru okrenuo je međunarodnu zajednicu protiv daljnjih srpskih vojnih mjera te utro put prema međunarodnom priznavanju neovisnosti Hrvatske. Nakon toga, svi kapaciteti i energija nacije okrenuli su se prema stvaranju djelotvornih oružanih snaga koje su postale najbolje i najizvježbanije na prostoru bivše Jugoslavije upravo kada je trebalo - 1995. godine. »Bljesak« i »Oluja« oslobodile su Hrvatsku, a važne kopnene operacije u BiH početkom jeseni 1995. odvele su je u Dayton gdje je političkim dogovorom rat napokon završen. Umjesto da bude gubitnica i nađe se u najgorem položaju u svojoj povijesti, Hrvatska je svoju punu nezavisnost izborila kao pobjednica u četverogodišnjem krvavom ratu praktički vlastitim snagama.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="9">
<p>Josipović bi trebao stvoriti tim</p>
<p>Prava je šteta što Ivo Josipović nije ozbiljno pristupio pisanju »zakona o kažnjavanju ratnih profitera«</p>
<p>SLAVEN LETICA</p>
<p>nezavisni saborski zastupnik</p>
<p>Osobno me je jako obradovala vijest da moj saborski kolega i ugledni profesor Pravnog fakulteta u Zagrebu dr. Ivo Josipović priprema ustavni zakon koji je u medijima najavljen kao »zakon za kažnjavanje ratnih profitera«. </p>
<p>Dva su razloga zbog kojih me je obradovala ta vijest.</p>
<p>Prvi: 30. rujna 2006. prestao je važiti Zakon o reviziji pretvorbe i privatizacije, izglasan 8. svibnja 2001. Na trenutak se činilo da je tog dana, umirovljenjem spomenutog zakona, suštinski i simbolički umro najveći suvremeni hrvatski politički mit što ga je ondašnja koalicijska vlast počela stvarati 3. siječnja 2000.: mit da će ispraviti nepravde hadezeovske privatizacije, da će pronaći opljačkano blago i vratiti ga u zemlju i da će privatizacijske pljačkaše otkriti i primjerno kazniti. Bilo je govora i o angažiranju svjetski poznatih lovaca-tragača na oprani i skriveni novac.</p>
<p>Onog trenutka kad su najviši državni dužnosnici obavijestili javnost (13. rujna 2006.) da su postigli suglasje kako se primjena Zakona neće više produljivati, svi su hrvatski tajkuni, organizirani kriminalci, muljatori, PIF-ovci i ini novorođeni kapitalisti - pošteni ljudi i teški kriminalci - napokon mogli odahnuti. To me je suglasje trojice najviših državnih vrhovnika toliko šokiralo da sam 26. rujna 2006. uputio pismo predsjedniku Sabora zamolivši ga da se barem održi zaključna rasprava o reviziji pretvorbe i privatizacije. On je pozitivno reagirao te je istoga dana (26. rujna) od Vlade zatražio pripremu materijala na temelju koje bi se vodila rasprava. </p>
<p>Drugi je razlog moje prolazne radosti bio vezan uz okolnost što je dr. Ivo Josipović ozbiljan znanstvenik i nastavnik, pa sam povjerovao da će poslu pisanja zakona pristupiti krajnje odgovorno, ozbiljno, po zanatu. Vjerovao sam, između ostaloga, da će oformiti multidisciplinaran ekspertni tim koji će pažljivo i odgovorno, mjesecima, daleko od javne graje, pripremati taj zakon. Nažalost, to se nije dogodilo! </p>
<p>Prva sumnja u ozbiljnost Josipovićeva zakonskog projekta javila se kod mene već za vrijeme gledanja i slušanja emisije HTV-a "Otvoreno" 6. studenoga 2006. U raspravi s iskusnim odvjetnikom Marijanom Hanžekovićem postalo je jasno kako Josipović zapravo uopće teorijski ne vlada složenom materijom ratnog profiterstva, pretvorbe i privatizacije. U odnosu na argumente mudrog i lukavog odvjetnika, njegovi su argumenti bili toliko slabašni da si je Hanžeković dopustio krajnje uvredljiv zaključak: »To neće biti ni prvi, ni zadnji glupi zakon koji bi Sabor mogao usvojiti.«</p>
<p>Umjesto da izvuče pouku i ozbiljno prione poslu, Josipović je nastavio javno promicati fantomski zakon kojeg nije završio i o kojem javnost praktički ništa ne zna.</p>
<p>A razloga za ozbiljan rad kad se najavi lov na »ratne profitere«, »pljačkaše«, »tajkune«, »mafijaše« i vlasnike torbi punih dragog kamenja ima i suviše. To bi moj kolega Josipović morao itekako znati kako se ne bi ponovno dogodilo da se u narodu gladnom pravde i žednom uhićenja lopova svih vrsta ponovno rodi lažna nada. </p>
<p>Naime, prije šest godina, u vrijeme stvaranja mita o ćupu punom opljačkanog blaga, koalicijska je vlast također uvjeravala javnost u svoju odlučnost i sposobnost da taj »ćup« pronađe, a lopove privede pravdi. Tragovi naivnog političkog entuzijazma - vrijeme je pokazalo kako se radilo o nepoštenoj i za zdravlje nacije opasnoj političkoj demagogiji - pojavili su se i u svjetskoj javnosti. Najutjecajniji američki i svjetski dnevnik The New York Times objavio je tako 9. rujna 2000. opsežan članak pod naslovom »Malaksala Hrvatska nastoji pronaći milijarde izgubljene u korupciji« u kojem je najavio energične aktivnosti nove vlasti usmjerene kažnjavanju svih onih koji su bili uključeni u korupcijske aktivnosti, te pronalaženju opljačkanog novca i imovine. Ne navodeći konkretne izvore, list je precizirao da »ekonomisti procjenjuju (da je pokradeno) između dvije i šest milijardi dolara«. </p>
<p>Tvrdnje o otetom, opljačkanom i »zakopanom« (skrivenom u inozemstvu) blagu kojeg će tadašnja nova vlast pronaći i »vratiti narodu« postale su puki politički mit i demagogija: nova vlast nije imala političku volju, ni sposobnost pronaći pokriće za senzacionalne najave i obećanja dana domaćoj i inozemnoj javnosti. Upravo zbog tog bolnog iskustva iz »doba velikih (iznevjerenih) očekivanja«, profesor Ivo Josipović morao je puno ozbiljnije pristupiti pripremi novog zakonskog projekta.</p>
<p>Kad se, primjerice, Velika Britanije upustila u zakonsko reguliranje sustava konfiskacije protuzakonito stečene imovine, poseban je multidisciplinarni tim od 100-njak eksperata (koje je okupio posebni vladin Odjel za učinkovitost i inovacije) na tom projektu radio punih devet mjeseci. Rezultat njihova rada bila je studija od 130 stranica enciklopedijskog formata kojoj je proslov napisao osobno Tony Blair. Konačni rezultat tog silno ozbiljnog i odgovornog rada bio je Zakon o povratu imovine o kojem sam u više navrata govorio u Hrvatskom saboru. Naime, kao što je u spomenutom proslovu konstatirao predsjednik britanske vlade: nije dovoljno samo kazniti kriminalce i mafijaše, već im je, prije svega, potrebno oduzeti protuzakonito stečenu imovinu, kako ta imovina ne bi bila dokaz kako se zločin isplati i kako se ne bi uvećavala kroz daljnje kriminalne aktivnosti.</p>
<p>A u Velikoj Britaniji nije bilo rata, pretvorbe, privatizacije, tajnih računa i »zarobljavanja države«. Nije bilo »grijeha struktura«. Svega toga bilo je i ima u Hrvatskoj.</p>
<p>Zato je velika štete što se dr. Ivo Josipović prihvatio posla pisanja zakona »metodom« koja je svojstvena stranačkim aparačicima i politikantima: da na brzinu napiše zakon koji se brzo ne može i ne smije pisati. Jer su pisanju tog zakona morala prethoditi ozbiljno i dugotrajno multidisciplinarno istraživanje i jednako takva rasprava »britanskoga tipa«. Upravo zbog toga javno ga pozivan - kao nestranačkog zastupnika SDP-a - da zajedno stvorimo tim (sigurno bi nam se priključiti dr. Andrija Hebrang, dr. Ljubo Jurčić i dr. Tonči Tadić) koji će ozbiljno istražiti i raspraviti je li i kako je moguće konfiscirati kriminalno stečenu imovinu: u ratu i nakon njega, u doba vladavine HDZ-a i raznih koalicija. Tek nakon toga pravni bi eksperti mogli pripraviti ozbiljan Zakon o povratu (konfiskaciji) protuzakonito stečene imovine.</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Uzroci prometnih nesreća</p>
<p>U prvoj polovici prošlog stoljeća svaki tisućiti stanovnik imao je jednog konja, mulu ili magarca. Danas svaki drugi stanovnik tjera jednom nogom stotinu i više konja. </p>
<p>A kako je poznato da stotinu konja ima veću snagu od jednog, a da ih goni mladić pun hormona, mesa i dobrog vina, konji jure u kas. Umjesto da je sretan što do Rijeke može doći za dva sata ili do Splita za četiri (pod uvjetom da vozi propisanom brzinom), on radije, žrtvujući svoj i tuđe živote, želi tamo doći za pola tog vremena. Prema tomu, dobar pastuh sa stotinu mehaničkih konja ne koristi dobre ceste za svoju i tuđu sigurnost, već za - utrke. </p>
<p>Grozno je svakodnevno gledati na TV stravične slike tih pogibija i stalno kriviti policiju da ništa ne radi. Nema tu druge pomoći nego mladim vozačima blokirati brzinu motora na maksimalnih osamdeset kilometara na sat! Jer, zakoni se ne poštuju, pije se, drogira, voze prebiti od umora ili se u vožnji ljube. Budući da oni svojim postupcima ubijaju nevine ljude i djecu, a toliko kontrolora ne može svugdje biti, blokirajmo im barem mehaničke konje. Stalno kriviti izvrsne ceste i policiju, odvlačenje je pozornosti od biti zbivanja. </p>
<p>DUŠKO MILIČIĆ,doktor znanosti, sveučilišni profesor u mirovini, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Povučena jedna lutka </p>
<p>Iz članka »Oprezno pri kupnji igračaka«, objavljenog u Vjesniku od 13. studenoga, u kojemu se govori da je lutkica povučena s tržišta »zbog ljuštenja boje s njezina nakita i prekomjernog ispadanja dlaka s lutkine glave«, stječe se dojam kako su sve lutke Strawberry opasne, štetne i kao takve zdravstveno neispravne. No, uzorci lutke Jagodice Bobice uzeti su na dodatnu kontrolu prilikom koje je ustanovljeno da samo jedna vrsta lutke, od 16 cm, proizvođača Bandai, obučena u crveno odijelo, kapu i krzneni šal ne odgovara u potpunosti zdravstvenoj ispravnosti... Stoga je odmah, 26. listopada 2006., povučena iz prodaje. Sve ostale lutke drugih proizvođača zdravstveno su ispravne, te su i dalje u prodaji. Dodatna analiza, čije smo rezultate usmeno dobili 13. studenoga, upućuje da je prilikom analize boje koja se spominje u tekstu ustanovljeno da nije štetna niti opasna za djecu. </p>
<p>MIRJANA GLAVAK,Voditeljica odnosa s javnošću, Magma d.d., Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Rasprodati Rivu!</p>
<p>Budući da smo se složili da se Riva pokrije kamenom, a ne betonom, imam ideju koja bi mogla riješiti taj problem - financijski i stilski. Naime, Splićanima treba dati mogućnost da kupe komad Rive po simboličnoj cijeni od 50 do 100 kn. Ploče bi mogle biti dimenzija 30x30 ili 40x40 cm, tako da bi njihov broj bio dovoljan za zatvaranje financijske konstrukcije. Dakle, ploče kojima bi se Riva popločala prodale bi se građanima, a na svaku kupljenu ugraviralo bi se ime po želji (ime i prezime, ime tvrtke ili ime drage osobe). Vjerujem da bi odaziv bio vrlo velik, te da bi se smanjili troškovi uređenja Rive (novac je potrebniji za obnovu bolnice, mnogih škola i dječjih vrtića). Ova ideja nije zakasnila, dopustite građanima da odluče! Kupite komad Rive!</p>
<p>VEDRAN F.M., SPLIT</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="13">
<p>Vladina odluka poljuljala zagrebački proračun</p>
<p>Grad gubi izdašne prihode od poreza na dobit, što će se odraziti na planirane projekte</p>
<p>Iako je zagrebačko Poglavarstvo u srijedu iznijelo prijedlog proračuna za 2007. godinu, zbog novog prijedloga Vlade, prema kojemu bi grad ostao bez izdašnog poreza na dobit, mnogi su planovi postali upitni jer bi Zagreb iduće godine mogao ostati »kraći« za čak 800 milijuna kuna. Planirani gradski proračun za 2007. iznosi sedam milijardi kuna, što je realno 6,8 posto više nego za ovu godinu. </p>
<p>No, Vlada je u utorak odlučila na dnevni red Sabora uputiti prijedlog prema kojem bi, kako tvrdi, izašla u susret lokalnoj samoupravi i u njenu se korist odrekla prihoda od poreza na dohodak. Ipak, uz tu odluku, ali bez prihoda od poreza na dobit, proračun bi se znatno smanjio i u pitanje bi se doveli brojni projekti.</p>
<p>»Nije bilo temelja da mijenjamo proračun u zadnji trenutak, iako je bilo kuloarskih priča. Zakonski dokument o promjeni načina financiranja lokalne samouprave još je prijedlog Vlade, jer ga Sabor do ove sjednice nije izglasao i ne znamo kakav će biti ishod«, rekao je pročelnik Ureda za financije Slavko Kojić. </p>
<p>»Ne znam prema kojim se kriterijima ističe da je Zagreb bogat? To su priče za malu djecu, kojima se zavarava javnost, možda čak i u predizborne svrhe«, rekao je Kojić, dodavši da bi gradu objektivno trebalo i 10 milijardi kuna da bi funkcionirao na razini prosječnog razvijenog europskog grada.</p>
<p>»Ovime nam se više uzima nego daje«, istakao je Kojić, iako država tvrdi da namjerava jačati dotacije jedinicama lokalne uprave i samouprave te da će svi nešto dobiti. Ako Zagreb gubi 800 milijuna, a svi ostali dobivaju točno toliko, dodaje, »mislim da ne treba puno pameti da se vidi kako se na teret poreznih obveznika Grada Zagreba iz poreza na dohodak financiraju druge jedinice lokalne uprave i samouprave«.</p>
<p>Kojić je osobno za to da se pomogne drugima, ali samo ako su principi jasni. »Najmanje što netko može učiniti jest da nas barem pozove na vrijeme i kaže što kani učiniti pa da možemo napravimo alternativu tom proračunu«, odlučno je istakao pročelnik.</p>
<p>Kojić dodaje i to da će se, ako Grad ostane bez 800 milijuna kuna, neke stavke u proračunu morati smanjiti. »Koliko novca, toliko glazbe. Ne bih htio biti zlonamjeran, niti iskopati ratnu sjekiru, ali ako ne bude drugog izlaza, bit ćemo prinuđeni 'kresati' projekte koje radimo zajedno s državom, kao što su Muzej suvremene umjetnosti, Zračna luka, Muzička akademija, HNK... Ako budemo tako komunicirali, nećemo imati sreće«, rekao je.</p>
<p>Kojić je pozvao Vladu da zajednički odluče što dalje raditi jer nije riječ o malim sredstvima. Dodao je kako mu je jasno da drugim jedinicama lokalne samouprave treba novca, ali smatra da »ubij jednoga, da bi drugi imali« nije pravi način.</p>
<p> »Doista je čudno da se tako postavljaju stvari jer proračun Zagreba nije ni zanemariv dokument ni šala«, dodao je. Gradonačelnik Milan Bandić bio je kratak. Na sva pitanja vezana uz proračun i odluku Vlade, odgovarao je: »Bit će vremena...«</p>
<p>Nije intencija uzeti Zagrebu</p>
<p>»Intencija odluke o raspodjeli poreza na prihod nije bila uzeti Zagrebu, nego osigurati ravnomjeran razvoj Hrvatske. Vjerujem da Vlada u tome ima i potporu Zagrepčana i drugih građana jer se odluka odnosi i na područja, stradala u Domovinskom ratu, područja od posebne državne skrbi, brdsko-planinska područja i otoke«, odgovorila je Jadranka Kosor na pitanje novinara kako komentira ideju da će preraspodjelom poreznih prihoda Grad Zagreb ubuduće dobivati manji dio poreznog kolača. Ta odluka, dodaje, mogla bi omogućiti da se druga područjima Hrvatske dobiju besplatne udžbenike, za što treba osigurati oko 240 milijuna kuna. </p>
<p>Igor Weidlich/M.Ma.</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Zagrebu dvorana za 18 tisuća gledatelja</p>
<p>Planira se i gradnja Rukometnog doma Svetice, za koji je Društvo arhitekata Zagreba objavilo nagrađene radove</p>
<p>Poglavarstvo Grada na sjednici u srijedu objavilo je četiri moguće lokacije za gradnju polivalentne dvorane kapaciteta 18 tisuća gledatelja u kojoj bi se igralo finale SP-a u rukometu 2009. godine. Odabrane su lokacije pokraj neizgrađene Sveučilišne bolnice, dvije se nalaze blizu »rotora«, a četvrta je u Zapruđu. Grad planira graditi i Rukometni dom Svetice, za koji je Društvo arhitekata Zagreba objavilo nagrađene radove.</p>
<p>Pročelnik Gradskog zavoda za prostorno uređenje Ivica Fanjek objasnio je da će se na jednoj od četiri lokacije koje je Grad ponudio, izgraditi jedan od najvažnijih kulturnih i sportskih centara. Iako tamo neće biti nogometnog igrališta, a upitni su i sportovi na ledu - dvorana će služiti rukometu, atletici, gimnastici, košarci, odbojci, boksu, body buildingu, tenisu i drugim dvoranskim sportovima. Uz to, u njoj će se održavati sajmovi i izložbe, koncerti, opere i mjuzikli, modne revije, TV natjecanja, konferencije i mnoštvo drugih događanja. Fanjek predviđa da bi takav prostor, uz atraktivno osvjetljenje i suvremenu opremu, mogao postati često odredište mnogih Zagrepčana.</p>
<p>Dok taj projekt čeka svoje rješenje, prvu nagradu i 50 tisuća kuna - za izradu idejnog arhitektonsko-urbanističkog rješenja Rukometnog doma na uglu Svetica i Budakove ulice - osvojio je projekt arhitekata Vinka Penezića i Krešimira Rogine. »Rukometni dom imao bi dvije dvorane. Prva bi bila sportska arena za pet tisuća gledatelja, a druga je namijenjena za treninge i manje utakmice - te bi imala montažne tribine za 400 posjetitelja«, objašnjava jedna od arhitekata Vinko Penezić. Dvoranu su zamislili kao višefunkcionalni kompleks. »Prema našoj viziji, bila bi malo ukopana, a na krovu bi bili otvoreni sportski tereni«, kaže arhitekt Penezić. Dvorana bi bila svojevrsni spoj između parka i grada. »Smještena je u južnom dijelu Svetica, gdje se spajaju zelenilo i urbana cjelina pa smo htjeli da se uklopi u taj ambijent«, kaže Penezić.</p>
<p>U Poglavarstvu kažu da bi njena gradnja mogla početi tijekom 2007., a trebala bi biti gotova do početka 2008. Gradnju te dvorane, kao i one polivalentne, platio bi Grad.</p>
<p>U medijima se nedavno pisalo da bi jedna od mogućih lokacija za gradnju polivalentne dvorane bila u Vrbanima III, te da bi se i u njoj mogle odigravati utakmice SP-a u rukometu. Ali Davor Jelavić, pročelnik Gradskog ureda za prostorno uređenje i izgradnju kaže da o tome ne zna ništa. »Izgradnja te dvorane još nije u našem planu«, ističe Jelavić. Čini se da će gradnja dvorane u Vrbanima III pričekati još neko vrijeme, jer Gradu je ipak važniji projekt SP-a u rukometu.</p>
<p>Tomislav MarinovićIgor Weidlich</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Zagrepčanima 165 tisuća doza cjepiva </p>
<p>Građani se mogu cijepiti u najbližim domovima zdravlja te ispostavama Zavoda za javno zdravstvo</p>
<p>Iako virus gripe zasad nije registriran u Europi, cijepljenje protiv te virusne bolesti u Hrvatskoj počinje u ponedjeljak, 20. studenog.</p>
<p> Naručeno je oko 700 tisuća doza cjepiva, od čega 165 tisuća za Zagreb, a svaka će koštati 60 kuna, najavljuje Služba za epidemiologiju Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ). </p>
<p>Građani na cijepljenje mogu otići u najbliže domove zdravlja, u županijske i gradske ispostave Zavoda za javno zdravstvo. U Zavodu, Rockefellerova ulica, cijepljenja će se obavljati radnim danima od 9 do 16 sati, kaže epidemilog dr. Borisalav Aleraj dodajući da se bolest očekuje u siječnju, a nije isključeno da to bude veljača ili ožujak. Besplatno će se moći cijepiti kronični bolesnici (srčani, plućni, dijabetičari...), kojima građani trebaju dati prednost. </p>
<p>Cjepivo je ove godine sastavljeno od virusa dva A tipa i jednim B i to AH1N1 New Caledonia, AH3N2 Wisconsin i B Malesia. </p>
<p>Iako je lani broj oboljelih od tri tisuće građana bio najmanji dosad, cijepljenje je preporučljivo kako bi se organizam pripremio na mogući virus, jer će virus gripe biti pomiješan s onima koji cirkuliraju tijekom godine, od adeno i rota virusa do onih gastrointestinalnog sustava. </p>
<p>Cijepiti se treba na vrijeme da bi se postigli maksimalni obrambeni učinci kažu epidemiolozi. </p>
<p>Snježana Rajačić</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Voda napokon stiže u Svetu Klaru </p>
<p>Predsjednik četvrti Jadranko Baturić nije se pojavio na otvorenju </p>
<p>Nakon što je gradonačelnik Milan Bandić u svibnju posjetio Svetu Klaru i građanima obećao vodu, većina bi je uskoro trebala dobiti. U srijedu je počela gradnja vodovodne mreže od Franje Malnara, III odvojak, do Totove, Kučara od I do IV odvojka, Franje Malnara od IV i VI odvojka, Glogovečke, Kralja II odvojka i Čavoglavske ulice. Vrijednost radova nadmašuje dva milijuna kuna. </p>
<p>Iako je gradnja vodovodne mreže zajednička akcija Vijeća Gradske četvrti Novi Zagreb-zapad i Gradskog ureda za prostorno uređenje i izgradnju grada, Osim njega, nitko od susjeda iz ulice Franje Malnara nije došao vidjeti što im se događa u ulici, iako su godinama ogorčeni jer nemaju vodu. </p>
<p>No, prije nekoliko mjeseci su, prilikom posjeta gradonačelnika, svi izašli na ulicu da bi se požalili kako nemaju vodu, a on im je tada rekao da svi najprije moraju donijeti građevinske i lokacijske dozvole pa će tada nešto i poduzeti. Bandić je obišao i VIII i IX odvojak Franje Malnara, a stanovnici su mu rekli da svi imaju priključenu vodu iz hidrofora te da se na svakih nekoliko metara nalazi po jedna septička jama. Zbog toga su se najviše i žalili, ali njihove ulice vodovodna mreža ipak neće obuhvatiti. </p>
<p>Radnici građavinske tvrtke »Produkt« koja gradi vodovodnu mrežu ne znaju do kada će trajati radovi jer sve ovisi o vremenu. »Zasad su nam Zagrebačke ceste odobrile pravo prekopa do 15. prosinca i do tada možemo raditi, ali ako vrijeme bude povoljno, možda ćemo produžiti«.</p>
<p>Martina Pauček Šljivak</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Najzdravije je aktivno starenje</p>
<p>Starije osobe mnogo više pate od usamljenosti, nego od bolesti</p>
<p>Budući da nije bolest, nego prirodni tijek života, starenja treba dočekati što aktivnije. Zlatne godine ne moraju biti depresivne ni usamljene, nego valja stvarati prigode za društveno potvrđivanje i u kasnijoj dobi. Sažetak je to javne 146. gerontološke tribine »Primarna zdravstvena zaštita i gerontološki centri«, u utorak održane u Zavodu za javno zdravstvo Grada Zagreba, Referentni centar Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi za zaštitu zdravlja starijih ljudi. </p>
<p>Predavač dr. Zvonimir Šostar, pročelnik Gradskog ureda za rad, zdravstvo, socijalnu zaštitu i branitelje, smatra da treba podržati projekt deinstitucionalizacije starijih osoba, koje, naime, kao najvažniji uzrok tegoba, što donosi starost, ne navode bolest nego usamljenost. Tribina je okupila 160 liječnika primarne zdravstvene zaštite, a oni mnogo svog radnog vremena troše na starije ljude koji u ordinaciju dođu samo popričati. Dr. Spomenka Tomek Roksandić, voditeljica Centra za gerontologiju kaže da uskoro planiraju uvesti (čekaju samo zeleno svijetlo resornog ministarstva) sustav rada, u kojemu će starije pacijente, zbog socijalnih indikacija, upućivati u gerontološke centre. Tamo će dobiti potrebnu skrb, od pravne i psihološke, do različitih oblika druženja i aktivnosti. Ideja je predstavljena Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi i HZZO-u i samo se čeka njegov odgovor. Financiranje bi se provodilo iz županijskih proračuna, koji bi dio novca odvajali za unaprjeđivanje života najstarijih građana, najbrže rastuće populacije. U Zagrebu je svaki treći stanovnik stariji od 65 godina, a u Hrvatskoj svaki peti. Gerontološki centri su potrebni zbog racionalizacije potrošnje pa zagrebačkih devet već radi prema tom konceptu. </p>
<p>U Zagrebu, na Gornjem gradu, počinje raditi tzv. geronto servis koji će starijim osobama pomagati kvartovskim policajcima. Njihova će uloga biti upozorenje policajcima na probleme u naselju - okupljanje nepoznatih osoba, prometna problematika... Cilj takvih servisa je bolja povezanost ljudi u lokalnoj zajednici, društvena afirmacija starijih i brže rješavanje problema opću dobrobit. </p>
<p>Snježana Rajačić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="18">
<p>U odronu tla poginulo petero djece </p>
<p>MEDELIN</p>
<p> - U odronu tla koje su uzrokovale jake kiše koje već nekoliko dana padaju u Kolumbiji poginulo je petero djece. Tragedija se dogodila u utorak nedaleko kolumbijskog glavnog grada Medelina, a djeca su iz iste obitelji. Iako su na mjesto događaja odmah poslane spasilačke ekipe, za pomoć, nažalost, bilo je već kasno. [EPA]</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>E-mail adresa za Anu Rukavinu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Zbog velikog odaziva građana i tvrtki, koje žele uplatiti donaciju za liječenje Vjesnikove novinarke Ane Rukavine, ali i velikog interesa koji mnogi iskazuju telefonskim pozivima raspitujući se za njezino zdravlje, Vjesnik je otvorio e-mail adresu na koju joj svi zainteresirani mogu poslati poruku podrške.</p>
<p>Svi koji to žele Ani mogu poslati poruku na adresu: ana@vjesnik.hr. Iako je Ana trenutačno na liječenju na Odjelu hematologije u KBC-u Zagreb, koje zahtijeva izolaciju, čim bude dostupna prenijet ćemo joj poruke. [M. M.]</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Posjeći će se kesten Anne Frank</p>
<p>AMSTERDAM</p>
<p> - Ogromno drvo kestena blizu kuće u kojoj se oko dvije godine skrivala obitelj Frank u Amsterdamu, a kojeg je mlada Anna opširno opisala u svom slavnom dnevniku, morat će se posjeći jer je bolesno. Drvo kestena staro je oko 150 godina nalazi se u vrtu kuće u kojoj se se skrivala obitelj, a danas muzej. Nedavni testovi su pokazali da je 42 posto drveta trulo, zbog čega ga više nije moguće izliječiti. Otto Frank, Annin otac, ispričao je 1968. da nikada nije primijetio koliko je to drvo njegovoj kćeri važno, sve dok nije pročitao njezin dnevnik. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Madrid posljednji pušački bastion</p>
<p>MADRID</p>
<p> - Španjolska vlada želi natjerati grad Madrid da prestane ignorirati zabranu pušenja jer je ostao posljednja utvrda zadimljenih kafića i restorana. Socijalistička vlada premijera Josea Luisa Rodrigueza Zapatera zatražila je da sud ukine gradsku odredbu koja se protivi državnim propisima o zabrani pušenja. U Madridu je na snazi lokalni zakon koji dopušta većim restoranima da ignoriraju zahtjev o fizičkom razdvajanju dijela za pušače od onoga za nepušače. Ona je ljudima dopustila i da puše u kantinama na poslu te na privatnim i službenim svečanostima poput vjenčanja ili krštenja. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Europa traži strategiju borbe protiv debljine</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Ministri i visoki zdravstveni dužnosnici iz 53 europskih zemalja od srijede u Istanbulu razgovaraju o sve većem postotku pretilih ljudi što se danas smatra jednim od najvažnijih izazova za zdravstvo. Zemlje sudionice, među kojima su i republike iz Središnje Azije te Izrael, trebaju potpisati Europsku povelju o borbi protiv pretilosti i donijeti smjernice za borbu protiv te bolesti, najavila je Svjetska zdravstvena organizacija (WHO). [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Stanovnici rumunjskog sela tuže Borata</p>
<p>GLOD</p>
<p> - Stanovnici zabačenog rumunjskog sela Glod, što u prijevodu znači »blato«, odlučili su tužiti britanskog komičara Sachu Barona Cohena koji ih je iskoristio za ismijavanje u svom filmu »Borat«. Cohen je iskoristio Rome koji žive u tom selu da glume Kazahe u njegovom hitu »Borat«, a oni sada prijete tužbom jer su plaćeni premalo. Stanovnici tvrde da su užasnuti i poniženi načinom na koji su njihovo siromaštvo i jednostavan način života ismijani u filmu koji je do sada zaradio 69 milijuna dolara na američkim kino-blagajnama u samo dva tjedna prikazivanja. Inače, jednak uspjeh Borat postiže i na drugim tržištima pa ga je u prvih 13 dana prikazivanja kod nas vidjelo 106.118 gledatelja. Njegova svjetska zarada već je blizu 115 milijuna dolara. [Hina/ D. V.]</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Izgorjela tvornica boje i lakova</p>
<p>BEOGRAD</p>
<p> - U srijedu rano ujutro izbio je požar u tvornice boje i lakova u Leskovcu u južnoj Srbiji. Uzroci požara još se uvijek istražuju, materijalna šteta je velika, ali ljudskih žrtava nema. [EPA]</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Nasukani kit ide u muzej</p>
<p>DEN HAAG</p>
<p> - Na estuariju rijeke Maas na jednoj od mnogoborjnih pješčanih plaža u srijedu ujutro nasukao se kit, koji je nedugo potom uginuo. Mrtvo tijelo kita radnici su prevezli u laboratorij Prirodoslovnog muzeja u Haagu, gdje će se uskoro izložiti njegov kostur. [EPA]</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Ispravlja se seksizam na prometnim znakovima</p>
<p>FUENLABRADA</p>
<p> - Gradsko vijeće španjolskog grada Fuenlabrade predložilo je da se ispravi seksizam na prometnim znakovima tako da ih polovica ubuduće sadrži ženske likove u suknjama i s kosom vezanom u rep. Taj grad južno od Madrida zamijenit će u roku godine dana sve stare i oštećene znakove te semafore. Vijeće, koje će od proizvođača znakova zatražiti da unese potrebne promjene, tvrdi da to neće izazvati nikakav dodatni trošak. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Postavio rekord u brzini pisanja SMS-a</p>
<p>SINGAPUR</p>
<p> - Singapurski student ušao je u utorak u Guinnessovu knjigu rekorda napisavši za manje od 42 sekunde SMS poruku od 160 znakova. Ang Chuang Yang (19) otipkao je SMS za 41.52 sekunde oborivši tako raniji rekord Amerikanca Bena Cooka koji je u srpnju to učinio za 42.22 sekunde, objavio je organizator natjecanja tvrtka Singapore Telecommunications. »Sljedeće godine cilj mi je 39 sekundi«, rekao je Ang objasnivši kako je »tajna« u brzom pisanju poruka u tome da se koriste što veće tipke na tipkovnici mobitela. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Lopovi ukrali cijelu šumu</p>
<p>IDAR-OBERSTEIN - Lopovi s juga Njemačke ukrali su jednu cijelu šumu. Krađu je otkrio 56-godišnji vlasnik kada je došao obići svoju posjed u pokrajini Hunsrück južno od Frankfurta. Ostao je nemalo iznenađen kada je ustanovio da nema cijele šume koja se prostirala na 2.500 četvornih metara, što odgovara polovici nogometnog igrališta. Policija smatra da su lopovi bili profesionalci koji su koristili različite sprave kako bi posjekli i odvezli stabla. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="29">
<p>»Komparativna« stvarala elitu hrvatske kulture </p>
<p>Brojni bivši studenti ovoga Odsjeka sada sudjeluju na gotovo svim područjima hrvatskoga kulturnog života i u medijima </p>
<p>Jedan od najpopularnijih sveučilišnih studija, Odsjek Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu za komparativnu književnost ove godine obilježava pedeset godina rada.</p>
<p> Osnovao ga je 1956. godine profesor Ivo Hergešić kao mali odsjek s jednim profesorom i jednim asistentom, a u prvih pedeset godina razvio se do odsjeka koji se, ističe jedan od njegovih najpoznatijih profesora i znanstvenika Milivoj Solar, i kvantitativno i kvalitativno može mjeriti s bilo kojim odsjekom u svijetu na najboljim sveučilištima. </p>
<p>Studij koji je danas organiziran u četiri katedre od samog je početka obuhvaćao područja ne samo teorije i opće te komparativne hrvatske i svjetske književnosti već i ona teatrologije i filmologije. Zaslužan je za razvoj zasebnih studija bibliotekarstva i teatrologije, a njegova je posebnost, naglašava profesor Zoran Kravar, i dugogodišnja anticipacija temeljnih načela bolonjskog procesa.</p>
<p> Naime, već od 1972. godine »komparativna« se organizirala prema načelu izbornih kolegija, koji su se svake godine mijenjali omogućavajući studentima da se, ograničeni samo obaveznim brojem kolegija s određenih područja, usmjere prema onome čime se nakon studija žele baviti. </p>
<p>A područja su doista brojna, od izdavaštva do marketinga, od teatra do proučavanja »filmske vrpce«. Značajan je ulog komparatista u uredničkom vođenju književnih časopisa Umjetnost riječi, Književna smotra, Gordogan ili Quorum.</p>
<p> Hrvatski izdavači koji vode kuće poput Vuković i Runjić, Fraktura, Bulaja i Meandar nikli su na komparatistici, a unutarnja interdisciplinarnost studija proizvela je i stručnjake široka interesnog područja od književnosti do likovnosti poput Tonka Maroevića ili Zvonka Makovića.</p>
<p> Velik se broj komparatista javlja u svim medijima od televizije i radija do novina pa gotovo da nema kulturne redakcije bez diplomanata s toga Odsjeka. </p>
<p>Različito profilirani stručnjaci u hrvatskome kulturnom životu pokazuju da pluralnost znanja dobivena na tome Odsjeku omogućuje širok spektar profesionalnih mogućnosti. Tako studenti komparativne književnosti nisu zaobišli ni kazalište, a, kako tvrdi profesor Boris Senker, povezivanje studija teatrologije i kazališne prakse uvriježilo se još u doba osnivača Ive Hergešića, ujedno i dugogodišnjega kazališnog kritičara.</p>
<p> Gotovo svi današnji istaknuti teatrolozi nekada su slušali predavanja na tome odsjeku, od Nikole Batušića pa do najmlađega naraštaja poput Marina Blaževića i Nataše Govedić. Dobrim dijelom komparatisti su nosili (ili nose) i uredništva kazališnih časopisa – Prologa, Kazališta i Frakcije, a na sadašnjim intendantskim mjestima u hrvatskim narodnim kazalištima komparatistice su Ana Lederer i Mani Gotovac.</p>
<p> Odsjek je zadužio i film pa se profesora Antu Peterlića smatra ocem brojnih filmoloških institucija i projekata koji postoje u Hrvatskoj. Od filmskog leksikona do filmskih projekata na kazališnoj akademiji, od programa filmskoga centra do umjetničkoga filmskog programa na Hrvatskoj televiziji – razvoj filma uvelike se oslanja na nekadašnje studente komparativne književnosti. </p>
<p>U povodu pedesete obljetnice studija komparativne književnosti na Filozofskome fakultetu u Zagrebu od 17. do 19. studenog održat će se znanstveni skup »Hrvatska komparatistika u europskom kontekstu«. Uz predstavljanja zbornika posvećenih dugogodišnjim i netom umirovljenim profesorima Milivoju Solaru i Anti Peterliću, skup će obuhvatiti i šest različitih radionica koje potvrđuju interesne i znanstvene dosege studija, a okrenute su književno-teorijskim, kulturalnim, teatrološkim, filmološkim, bibliotečnim i prevoditeljskim pitanjima.</p>
<p>Višnja Rogošić</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Umberto Eco glavna zvijezda </p>
<p>Tema jesenske istarske knjižne smotre je poezija</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Sa(n)jam knjige u Istri, 12. po redu, bit će otvoren 30. studenoga ispred Doma hrvatskih branitelja u Puli, a trajat će do 9. prosinca. Tema ovogodišnje jesenske istarske knjižne smotre je poezija, a geslo »Poezija je pitanje srca«. U programima Klub živih pjesnika i Poezija kod Domenica susretat će se dobro nam znani sonetni majstori Luko Paljetak, Tonko Maroević, Jakša Fiamengo i Daniel Načinović, ali i mnogi drugi hrvatski i inozemni majstori stiha – više od 50 pjesnika preplavit će tih dana Pulu.</p>
<p> Kako je na predstavljanju sajma u srijedu u Hrvatskome kulturnom klubu u Zagrebu rekao Aljoša Pužar, član Programskoga odbora, oko poezije, koja je rubna i tiha, pokušat ćemo napraviti malo bezobraznu i malo otkvačenu borbu.</p>
<p>U žarištu pulskoga sajma ove će godine biti crnogorski suvremeni autori, što je prvo veliko predstavljanje crnogorske kulture u inozemstvu od osamostaljenja Crne Gore. Predstavljanjem njemačkoga pisca Hansa Tilla iz Leipziga nastavit će se pak suradnja pulskoga i leipziškoga sajma knjiga. </p>
<p>Ove godine u Pulu neće doći nedavno ovjenčani nobelovac Orhan Pamuk (iako je lani, gostujući na sajmu, obećao da će svakako doći jednom kada dobije Nobela). Najiščekivaniji gost ovogodišnje Pule bit će Umberto Eco, slavni talijanski pisac, kojemu će to biti prvi posjet Hrvatskoj. Eco će u petak, 1. prosinca predstaviti svoju knjigu »Otprilike isto«, a u nedjelju, 3. prosinca ugostit će ga Vojo Šiljak na Doručku s autorom.</p>
<p>Ovogodišnje izdanje pulske smotre knjiga u brojkama izgleda ovako: 80 promocija, okruglih stolova i radionica; 160 sudionika, stotinu autora i više od 270 nakladnika. Sajam će ugostiti i nulto izdanje festivala »Polis-Jadran-Europa«. Po riječima njegove voditeljice Egle Vošten, to će biti multidisciplinaran festival koji će predstavljati osebujnu kulturu mediteranskih gradova. </p>
<p>Budući da je Crna Gora u žarištu ovogodišnjega sajma, za početak će to biti gradovi Ulcinj, Bar i Kotor. Od iduće godine festival kreće samostalno, a bit će održan u lipnju.</p>
<p>Ovogodišnja je sajamska posebnost i prevoditeljski simpozij »Eco – Magris: radovi u tijeku«, koji će trajati od 1. do 3. prosinca. U Puli će premijerno biti predstavljeni i netom ispod tiskarskih ploča izašli novi naslovi Renata Baretića »Pričaj mi o njoj«, Sibile Petlevski »Noćni trening« i roman »Ulica nevjernih žena« Milane Vuković Runjić. Izdanju 12. sa(n)jma knjige u Puli neće, kao ni proteklih godina, nedostajati niti popratni programi poput izložbi i koncerata (primjerice na koncert Kemala Montena moći će se ući jedino s knjigom pjesama), a bit će održani i tradicionalni Dani knjižničara. </p>
<p>Organizator pulskoga sajma je Udruga Sa(n)jam knjige u Istri i pulska Castropola, suorganizator je Zajednica nakladnika i knjižara Hrvatske, pokrovitelji Ministarstvo kulture, Istarska županija i Grad Pula, a prvi se put ove godine kao partner pojavljuje i Hrvatski P.E.N. centar. [Sandra-Viktorija Antić]</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Zahvala sjajnomu predavaču</p>
<p>Pet objavljenih knjiga pokazuju iznimna komparatista koji je svoja znanja prosipao po mnogim umjetničkim područjima </p>
<p>Uključio je hrvatsku književnost, tada obojenu nacionalnim, autohtonim vrijednostima, u europska strujanja; još sredinom prošloga stoljeća povezao je književnost i novinarstvo, vješto preplećući informaciju i znanje, čitljivost i struku; jedan je od prvih koji je afirmirao tada podcjenjivanu Mariju Jurić-Zagorku i koji je uopće pokazao osjetljivost za popularno, socijalno, svakodnevno; nonšalancijom i svestranošću rušio je mit o pretencioznu profesoru, afirmirao sliku svestrana intelektualca koji najviše voli biti zanimljiv i čitljiv. </p>
<p>Riječ je o Ivi Hergešiću (1904. - 1977.), jednom od najvećih književnih povjesničara i publicista u prošlom stoljeću, čija su djela, do sada uglavnom rasuta po periodikama i slabo dostupna, konačno sabrana. </p>
<p>Pet knjiga koje objedinjuju rad profesora Hergešića objavio je zagrebački izdavač »Ex libris«, a u Hrvatskome kulturnom klubu predstavili su ih u utorak Pavao Pavličić, Mirko Tomasović i Milivoj Solar. Izabranim književnim djelima Ive Hergešića obilježava se 100. obljetnica autorova rođenja i 50. obljetnica osnutka Odsjeka za komparativnu književnost, za čiji osnutak je i sam zaslužan. </p>
<p>Riječ je o knjigama »Komparativna književnost«, »Hrvatske novine i časopisi do 1848.«, »Književni portreti«, »Hrvatska moderna« i »Domaći i strani«. Sve zajedno pokazuju iznimna komparatista koji je izlazio iz teorijskih okvira te »rasipao« svoja znanja po mnogim područjima (književnosti, medijima, kazalištu, filmu), koji je prepletao domaće i svjetsko, naslanjajući se na francusku školu poredbenih istraživanja književnosti, a koju je upoznao boraveći u Parizu kao dopisnik »Obzora« (od 1929. do 1930.) i pohađajući seminar Fernanda Baldenspergera na Sorbonni. </p>
<p>Iako nekada neshvaćen zbog svog inovativnog uklapanja hrvatske književnosti u europski kontekst (»komparativna je književnost povijest međunarodnih književnih odnosa«, često bi znao reći), iako katkada omalovažavan zbog svoje ljubavi prema »niskom« novinarstvu (u »Obzoru« izoštrava svoj stil dvadesetak godina, a tek s 52 godine postaje profesorom), iako katkada nedovoljno uvažavan jer izlazi iz sustava u širinu i provocira živošću pisanja (na tragovima francuskoga esejizma), profesor Hergešić upravo je zbog svoje svestranosti, koja je nadilazila metodološke i izvanknjiževne granice, ostao ne samo nekonvencionalnim istraživačem nego i osobnošću. </p>
<p>Lada Žigo</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>»Dugi oproštaj« Zlatka Crnkovića</p>
<p>Uredničko kormilo poznate biblioteke uspješnica preuzima Andrea Zlatar</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Književne poslastice u kakvima smo mogli uživati proteklih deset godina, otkako je legendarni urednik biblioteke Hit zagrebačkoga Znanja u okrilju Algoritma pokrenuo biblioteku »Zlatko Crnković vam predstavlja«, izlazit će nešto sporijim tempom, a uredničko kormilo te biblioteke preuzet će Andrea Zlatar.</p>
<p> Zlatko Crnković, koji je u Algoritmovoj biblioteci pomno izabrao i uredio više od 60 naslova, a osobno preveo desetak, predstavio je u utorak na večer u zagrebačkoj Knjižnici Marije Jurić Zagorke, na promociji prigodno nazvanoj »Dugi oproštaj«, šest najnovijih književnih naslova, zaokružujući na taj način i Mjesec hrvatske knjige.</p>
<p> Riječ je o »Uroti tupana« dobitnika Pulitzerove nagrade Johna Kennedyja Toola, potom o knjižici poznatog francuskog pisca Michela Tourniera »Sreća u Njemačkoj?«, romanu »Gilead« dobitnice Pulitzerove nagrade Marilyne Robinson te o knjigama »Smrt kralja Tsongora« dobitnika Goncourtove nagrade Laurenta Gaudea, »Pravila za starce na čekanju« Petera Pounceyja te »Kuća za G. Biswasa« nobelovca V. S. Naipaula.</p>
<p> Predstavljajući knjige, Crnković je rekao kako mu je »Sreća u Njemačkoj?« otvorila nove vidike u esejističkom smislu o odnosima Francuske i Njemačke. Što se pak tiče »Urote tupana«, trebale su proteći godine da ta knjiga bude objavljena na hrvatskome, a zanimljiva je, među ostalim, i zato što je njezin autor s 32 godine počinio samoubojstvo, najviše zbog toga što nije mogao naći izdavača. </p>
<p> Osvrćući se na proteklo razdoblje suradnje s Algoritmom, Crnković je u razgovoru s urednikom Nevenom Antičevićem zahvalio toj nakladničkoj kući jer mu je dala, kako je kazao, punu slobodu u biranju naslova, a po njegovu mišljenju u toj je biblioteci njegov ukus došao do izražaja više nego u Hitu, u kojem je tijekom četvrt stoljeća uredio oko 260 knjiga. </p>
<p>Veliki urednik i u Algoritmovoj je biblioteci imao »dobar nos« za uspješne knjige, što dokazuje podatak da su 34 naslova iz biblioteke nagrađena, a među njima se našlo i nekoliko nobelovaca.</p>
<p>Prve knjige koje će se pojaviti u biblioteci »Andrea Zlatar vam predstavlja« bit će predstavljene već za mjesec-dva, a među njima će se naći i literarizirano svjedočanstvo Jamesa Freya »Milijun komadića«, knjiga koja mjesecima nije silazila s vrhova ljestvica najčitanijih naslova, potom još jedan dobitnik Pulitzera – roman Geraldine Brooks »Obitelj March« te knjiga »Mali otok« Andree Levy, dobitnice nagrade Orange za 2004. godinu.</p>
<p> A među naslovima koje će urediti Zlatko Crnković čitat ćemo, vjerojatno već ove jeseni i zime, i dugo iščekivani novi roman Philipa Rotha (»Plot against America«), autora koji je već nekoliko godina kandidat za Nobelovu nagradu. [Sandra-Viktorija Antić]</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Starozavjetna priča kao ilustracija</p>
<p>Likovno-plesni projekt ostvaruje se kroz zaplet o utemeljenju židovskog praznika Purim </p>
<p>Plesna predstava »Estera« u koreografiji i režiji Jasminke Neufeld Imrović, kojom umjetnica nastavlja plesno istraživanje ženskih povijesti, premijerno je izvedena u ponedjeljak 13. studenoga u Muzeju Mimara u Zagrebu.</p>
<p> Starozavjetnu priču uronjenu u projekcije ilustracija Zlatka Nežića, uz koreografkinju, izvodi izraelska plesačica Mayala Bracha, uspješna izvođačica indijskog plesa khathaka.</p>
<p>Likovno-plesni projekt ostvaruje se kroz narativni okvir zapleta o utemeljenju židovskog praznika Purim i Esterina spašavanja Židova od istrebljenja, a u tom kontekstu deskriptivnost je naglašena i u izvedbenom i u likovnom vidu.</p>
<p> Slijed ilustracija i pokret prati razvoj priče, no projiciran na svod, stupove pa čak i djelomično publiku u potpunosti gubi svoj realistični vid prelazeći u nedrealni spoj toplih boja i divljih linija, iz kojeg povremeno proviruju prepoznatljivi detalji poput figure, pisma ili komadića krajolika.</p>
<p>Koreografija ostaje potpuno prekrivena projekcijom i izvodi se »unutar« slike, što ukazuje na zanimljivo rješenje, no u realizaciji potpuno promašeno. Nedovoljno razvedena ne impresionira atraktivnošću i maštovitošću pokreta, pri čemu je na žalost i umijeće plesanja khathaka Mayale Brache iskorišteno samo u tragovima.</p>
<p> S druge strane i gestualna i facijalna ekspresivnost plesačica ugušena je rasternom pojavnošću scene pa se pričanje priče gubi u vizualnom dojmu, koji podsjeća na samo asocijativno čitljivu pokretnu ilustraciju s efektom treće dimenzije (3D). </p>
<p>Iako otvara zanimljiv prostor plesa, koji se pokazuje dominantom predstave, »Estera« ostavlja dojam da se taj prostor događa slučajno, proizveden i prvotno zamišljen s nekom drugom namjerom te u konačnici neučinkovit. </p>
<p>Višnja Rogošić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="34">
<p>Tri gola Eduarda Da Silve!</p>
<p>Trostruki strijelac Eduardo »izvukao« Šimunića i Runju</p>
<p>TEL AVIV (od Vjesnikova izvjestitelja)</p>
<p> – Čak četiri pogotka hrvatske reprezentacije, od čega tri u izvedbi razigranog Eduarda da Silve, jedva su bila dostatna za pobjedu u Tel Avivu. Hrvatska je protiv vrlo dobroga Izraela odigrala sjajnu utakmicu, ali i uz vidljive pogreške u obrani, te na kraju pobijedila sa 4-3 (2-1). Ovom je pobjedom momčad izbornika Slavena Bilića dodatno učvrstila mjesto na vrhu ljestvice E skupine kvalifikacija za EP.</p>
<p> Izraelci su poveli pogotkom Argentinca Roberta Colauttija već u osmoj minuti nakon što su Šimunić i Runje načinili teško shvatljivu pogrešku. U naoko ne baš opasnom napadu domaće momčadi, loptu su okružili Runje, Ćorluka i Šimunić i samo je bilo pitanje tko će ju uhvatiti. Ipak, Šimunić ju je nespretno dohvatio i ona se otkotrljala prema mreži. Colautti ju je, sa samo dva metra, zakucao u mrežu. Prethodno je Modrić probio gotovo kompletnu izraelsku obranu, izbio pred vratara, ali je pucao preko gola.</p>
<p> Hrvati su se »u igru« vratili slično kao što su iz nje i »ispali«. Ovaj put je pogriješio izraelski branič Ben Yossef. Bezazleno je pokušao vratiti loptu svome vrataru, ali ju je puknuo suviše lagano. Petrić se upustio u trk, stigao do nje prije Aouatea, pri čemu ga je ovaj srušio. </p>
<p>Srna je iz 11-erca izjednačio. Samo pet minuta kasnije Kranjčar je sjajno proigrao Eduarda, iz okreta mu je poslao loptu u for, a hrvatski Brazilac izbio sam pred Aouatea i bez poteškoća ga matirao. </p>
<p> Kada je Eduardo zabio za 3-1 činilo se da je pobjednik riješen. Uslijedili su otvoreniji izraelski napadi. Ben Shushan je u 68. minuti pronašao Keisea, ovaj proslijedio Benayounu koji je pogodio za 2-3. Samo pet minuta kasnije Eduardo je, nakon Babićevog ubacivanja, i treći put pogodio. Hrvati ipak nisu posve mirni dočekali kraj, s obzirom na to da je Colautti u 89. minuti, nakon proigravanja s Ben-Shushanom postigao i treći gol. </p>
<p>Andrija Kačić-Karlin</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Bilić: Nećemo uvijek zabiti četiri</p>
<p>Bilić nezadovoljan igrom obrane, Kashtan komplimentirao Hrvatima</p>
<p>TEL AVIV</p>
<p> – Izraelski izbornik Dror Kashtan prilično je komplimentirao hrvatskoj reprezentaciji. Istina, odmah je na početku istaknuo da su njegovi igrači primali pogotke uslijed bedastih pogrešaka. Međutim, u prvi je plan ipak gurnuo kvalitetu svoga suparnika:</p>
<p>»Kažnjeni smo za glupe pogreške. Previše lako smo dopuštali Hrvatima da stvaraju šanse. Kada god bismo im se približili, oni bi nam uzvratili pogotkom. Ne treba ovaj poraz shvatiti tragično. Hrvatska je momčad sastavljena od vrhunskih igrača iz vrhunskih europskih klubova. Dati tri pogotka takvoj momčadi već je uspjeh. A dvojica napadača Hrvatske su posebna priča. Opasni i brzi znali su iskoristiti prostor koji smo ostavili iza leđa stižući rezultat. Trebamo se okrenuti budućnosti, za nas ove kvalifikacije nisu završene, ima još utakmica i nadam se da ćemo se opet vratiti na staze pobjede.«</p>
<p> Kashtanov kolega Slaven Bilić bio je, dakako, iznimno zadovoljan ishodom, ali i zabrinut uslijed činjenice da je obrambeni red primio čak tri gola.</p>
<p>»Ovo je velika pobjeda. Ja sam to pretpostavio, a i dalje tako mislim, da ovdje nitko ne može doći i reći – ja ću pobijediti. Uostalom, Izrael sedam godina nije izgubio službenu utakmicu na svom tlu. Na trenutke smo igrali sjajno, imali smo dominaciju, kontrolu lopte, želju, a nismo padali u igri niti kada bi Izraelci smanjili ili opasno zaprijetili. Osim onih zadnjih pet minuta kada je domaćin krenuo na sve ili ništa. Mi smo uvijek u takvim trenucima reagirali sa šansom i golom. Dakle, jako sam zadovoljan, ali bit će analize«, istaknuo je Bilić.</p>
<p> Hrvatski je izbornik posebno upozorio da su Izraelci zabili gol svaki put kad bi probili obranu.</p>
<p>»Ne možemo uvijek očekivati da postignemo četiri gola za pobjedu. Ipak, nisam nezadovoljan obrambenim redom. Dogodilo nam se to da su nam Izraelci dali gol baš svaki put kada bi nas probili. Što se tiče kvalifikacija, ne mogu ništa određeno reći. Idemo iz utakmice u utakmicu, skupljamo bodove i cilj nam ostaje isti, biti među prva dva u skupini«.</p>
<p> Izraelski su novinari pitali Bilića otkud je kupio informacije o njihovoj momčadi. Bila je to očito aluzija na Giovannija Rossu. Bilić je kategorički ustvrdio: </p>
<p>»Jedine informacije koje sam o Izraelu dobio bile su snimke tri utakmice na DVD-u, te izvještaj mog skauta Marijana Vlaka.«</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Čak 17 utakmica bez poraza</p>
<p>Pobjedom u Izraelu hrvatska nogometna reprezentacija produžila je niz bez poraza u kvalifikacijama za europska i svjetska prvenstva na 17 utakmica.</p>
<p> To je rekordni niz u povijesti hrvatske vrste. Velika serija počela je pobjedom protiv Bugarske (1-0) u listopadu 2003. godine u kvalifikacijama za EP. Potom su uslijedila dva susreta sa Slovenijom u dodatnim kvalifikacijama za isto EP, a nakon toga i kvalifikacije za SP 2006. te sadašnji ciklus za EP 2008.</p>
<p>Dosadašnji rekord iznosio je 16 utakmica bez poraza, a niz je trajao od kraja 1998. godine do kraja 2002. godine. Serija je počela 10. listopada 1998. godine kada su »Vatreni« u La Valletti pobijedili Maltu sa 4-1, a trajala je do 12. listopada 2002. do poraza u Sofiji protiv Bugarske (0-2). Bio je to niz od 16 utakmica bez poraza - devet pobjeda i sedam neodlučenih ishoda. Hrvatski niz od 17 utakmica bez poraza:</p>
<p>Hrvatska - Bugarska 1-0, Hrvatska - Slovenija 1-1, Slovenija - Hrvatska 0-1, Hrvatska - Mađarska 3-0, Švedska - Hrvatska 0-1, Hrvatska - Bugarska 2-2, Hrvatska - Island 4-0, Hrvatska - Malta 3-0, Bugarska - Hrvatska 1-3, Island - Hrvatska 1-3, Malta - Hrvatska 1-1, Hrvatska - Švedska 1-0, Mađarska - Hrvatska 0-0, Rusija - Hrvatska 0-0, Hrvatska - Andora 7-0, Hrvatska - Engleska 2-0, Izrael - Hrvatska 3-4. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Njemačka remizirala na Cipru</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Osim dvoboja u E skupini u srijedu su odigrane još četiri kvalifkacijske utakmice za EP, a svakako najveće iznaneđenje je remi Cipra i Njemačke. U dvoboju D skupine u Nikoziji poveli su Nijemci pogotkom Michaela Ballacka u 16. minuti. Izjednačio je Giannis Okkas u 43. Istoga je poslijepodneva, također u utakmici D skupine, Republika Irska pobijedila San Marino sa 5-0.</p>
<p>Redoslijed: 1. Njemačka 10 bodova (4 utakmice), 2. Češka 10 (4), 3. Slovačka 6 (4), 4. Republika Irska 4 (4), 5. Cipar 4 (4), 6. Wales 3 (3), 7. San Marino 0 (3).</p>
<p>U utakmici A skupine Poljska je u gostima svladala Belgiju sa 1-0 pogotkom Matusiaka u 19. minuti, dok je Finska u Helsinkiju istim rezultatom pobijedila Armeniju golom Nurmele u 10. minuti.</p>
<p> Redoslijed: 1. Finska 11 (5), 2. Srbija 10 (4), 3. Poljska 10 (5), 4. Belgija 7 (5), 5. Portugal 4 (3), 6. Kazahstan 2 (4), 7. Armenija 1 (4), 8. Azerbajdžan 1 (4).</p>
<p> U srijedu su igrane i brojne prijateljske utakmice. Zanimljiviji rezultati: Nizozemska – Engleska 1-1, Estonija – Bjelorusija 2-1, Slovačka – Bugarska 3-1, Gruzija – Urugvaj 2-0, Švedska – Obala Bjelokosti 0-1, Mađarska – Kanada 1-0, Češka – Danska 1-1, Srbija – Norveška 1-1, Austrija – Trinidad i Tobago 1-4, Švicarska – Brazil 1-2, Italija – Turska 1-1.</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Marko Babić odbio Dinamo </p>
<p>Mamić je, navodno, hrvatskom reprezentativcu bio spreman ponuditi 700 tisuća eura po sezoni</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Hrvatski reprezentativac Marko Babić zasad odbija sudjelovati u »projektu europskog Dinama«. Maksimirski dopredsjednik Zdravko Mamić navodno mu je bio spreman ponuditi 700 tisuća eura po sezoni što znači da bi u Dinamu primao barem koliko i u svom sadašnjem klubu Bayeru iz Lererkusena. </p>
<p>Dobro, veto barem nije stavila maksimirska struka, koja je, vjerujemo, ipak čula za reprezentativca imenom Marko Babić. </p>
<p>U nakani stvaranja snažnog europskog kluba maksimirski dopredsjednik Zdravko Mamić pomno »skenira« teren i nastoji dograbiti pravu lovinu. Nakon »kapitalca« Jensa Nowotnyja, laso je zavitlao prema Marku Babiću. No, »plavima« se gotovo na dlanu nude igrači kijevskog Dinama, Latvijac Maris Verpakovskis i Bugarin Georgi Peev. No, posao bi mogao propasti iz posve bizarnog razloga - dojam je da prvi ljudi maksimirske struke nikad nisu čuli za te igrače. A riječ je o nogometašima koji su ostavili trag i europskom prvenstvu, ali i u Ligi prvaka u dresu kijevskog Dinama. </p>
<p>Gotovo je kompletna naša javnost praktički sažalijevala Kužea, jer je u ruke dobio igrače koje su mu nametnuli klupski čelnici. Kuže je nedvojbeno kvalitetan trener, seriozno radi svoj posao, igrači vole s njim surađivati... No, ipak je čudno da ga možete zaskočiti ovakvim pitanjem. Isto, čini se, vrijedi i za njegova nasljednika. Pa, ako treneri imaju upitnike oko europski etabliranih igrača, a klub želi iskoračiti u Europu, onda se tim trenerima naprosto mora nametnuti igrače. </p>
<p>Jedan od razloga Mamićeva odlaska u Izrael navodno je baš pokušaj angažmana Marka Babića. Vezist Bayera iz Leverkusena uglavnom sjedi na klupi i nije zadovoljan statusom. Babić je, pak, o svom bivšem suigraču Nowotnyju vrlo lijepo govorio o Dinamu, pa i njemu vjerojatno valja pripisati dio zasluga za transfer njemačkog reprezentativca u maksimirski klub. Sam Babić zasad ipak ne želi doći.</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Cibona pala nakon dva produžetka</p>
<p>U svakom slučaju Cibona je odigrala odličnu utakmicu, puhala je konstantno za vratom jakom Partizanu, ali na kraju je nestalo koncentracije i igrača koji će pogoditi – posljednji šut...</p>
<p>BEOGRAD</p>
<p> – S košarkašima Cibone očito je zagrantirana dramatika ove sezone u Euroligi. Prošlo kolo su igrali produžetak protiv Unicaje u Zagreb, a ovaj put s Partizanom u Beogradu. I to dva. No, ovaj put su nakon dodatnih deset minuta izašli kao gubitnici, Partizan je slavio sa 101-92.</p>
<p>Cijela utakmica u bučnoj atmosferi Pionira prošla je u potpunoj rezultatskoj neizvjesnosti, no priznanje treba odati Ciboni što u niti jednom trenutku nije pala pod pritiskom. Nešto slično kao Maccabi prije dva tjedna u Beogradu...</p>
<p>Prvo veće odvajanje dogodilo se sredinom treće četvrtine kada je domaćin poveo 53-45, no cijelo vrijeme Cibona je djelovala izuzetno ozbiljno i organizirano i nije dopustila Partizanu laku završnicu. Povratak se dogodio uz odlično vođenje momčadi Kusa, ali i sjajni doprinos cijele momčadi. »Puštala« je Cibona pod koševima (Kosta Perović i Predrag Drobnjak su bili najveće enigme), no u zadnje minute se obje momčadi ušle izjednačene.</p>
<p>Prvu »meč loptu« propustio je Kosta Perović, nakon što je Kus slobodnim bacanjima izjednačio na 75-75. Prvi produžetak donio je nastavak dramatike pred čiji je kraj Žuža promašio slobodno bacanje za vodstvo i moguću pobjedu. No, zbog promašaja Cummingsa u Pioniru se gledao i drugi produžetak.</p>
<p>U njemu Cibona više nije mogla odolijeti presingu na parketu i s tribina. Drobnjak i Cummings su nanizali šest poena i od 91-86 Partizan je za tili čas otišao na nedostižno vodstvo.</p>
<p>U svakom slučaju Cibona je odigrala odličnu utakmicu, puhala je konstantno za vratom jakom Partizanu, ali na kraju je nestalo koncentracije i igrača koji će pogoditi – posljednji šut...</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Opet odlični Planinić</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Košarkaši Panathinaikosa nastavljaju pobjeđivati u ovosezonskom izdanju Eurolige. Repešina Lottomatica se, slično kao i Cibona, u Ateni dobro držala do posljednje četvrtine. Tau Ceramica (Planinić 8 poena, 7 asistencija, 5 skokova i 3 ukradene lopte) je pobijedila Efes Pilsen (Prkačin 5 poena i skokova) 68-65.</p>
<p>• Rezultati, skupina A: Tau Ceramica – Efes Pilsen 68-65; skupina B: Panathinaikos – Lottomatica 87-71; skupina C: CSKA Moskva – Benetton 83-67, Aris – Pau Orthez 74-72. [S. K.]</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Pobjede »hrvatskih« klubova, bez Hrvata</p>
<p>Za razliku od Giričeka, Markota je zdrav, no nema mjesta među onima koji dijele minutažu u dresu Milwaukee Bucksa </p>
<p>SALT LAKE CITY</p>
<p> - S Gordanom Giričekom još uvijek na popisu ozlijeđenih igrača, košarkaši Utah Jazza i dalje su »nemilosrdni« prema svojim suparnicima. Momčad s najboljim omjerom NBA lige (7-1) slavila je protiv Los Angeles Lakersa sa 112-90, nadigravši ih u drugom dijelu utakmice (59-36), ponajviše zahvaljujući Mehmetu Okuru (27) i Carlosu Boozeru (16 koševa, 15 skokova i sedam asistencija). Kod Clippersa, koji su »u igri« bili tek prvi dio utakmice, najbolji je bio Cuttino Mobley (18). </p>
<p>Za razliku od Giričeka, Damir Markota je zdrav, no u ovom trenutku za njega nema mjesta među onima koji dijele minutažu u dresu Milwaukee Bucksa. Uz još jednu dojmljivu predstavu Michaela Redda (30 poena, sedam skokova), čija je trica postavila konačan rezultat, »srndaći« su svladali Atlanta Hawkse (Johnson i Lue po 29 koševa) u domaćem »gnijezdu« sa 103-101. Podsjetimo, samo utakmicu ranije Redd se upisao u knjigu povijesti postavši igrač koji je postigao najviše koševa u dresu Bucksa na jednoj utakmici (57).</p>
<p>Najraspucaniji igrač svih dvoboja bio je Srbin Predrag Stojaković, čija su 42 poena (i osam skokova) pomogla New Orleans Hornetsima da svladaju Charlotte Bobcatse s 94-85. </p>
<p>• Rezultati NBA lige </p>
<p>Atlanta - Milwaukee (Markota nije igrao) 101-103, Dallas - Chicago 111-99, Miami - Denver 105-112, Houston - San Antonio </p>
<p>84-92, Utah (Giriček nije igrao) - LA Clippers 112-90, New Orleans - Charlotte 94-85, Minnesota - Portland 101-89, Golden State - Toronto 110-99[K. Đ.]</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Brojat će se gemovi </p>
<p>Jedina je olakotna okolnost za Ljubičića što igra drugi meč iza 12 sati, pa će znati što treba napraviti ako želi prvo, odnosno drugo mjesto u »skupini smrti« </p>
<p>Najveća pobjeda u karijeri, kako je Ivan Ljubičić opisao preokret protiv Davida Nalbandiana, ozdravila je najboljega hrvatskog tenisača. Zaboravio je na sve viruse, alergije i loše krvne nalaze, Ljubičić ponovo diše punim plućima, bez imalo boli...</p>
<p>»Uživat ću u ovoj pobjedi, protiv Federera mogu odigrati potpuno relaksirano, ja sam svoju misiju ispunio. Ova pobjeda nosit će me i iduće sezone, do kraja karijere! I ako izgubim u dva seta protiv Federera s ovom igrom, bit ću zadovoljan. Ako dobijem, samo je nebo kraj«, zaključio je Ljubičić.</p>
<p>Nestali su i problemi s »manjkom goriva«. Nakon trećega gema trećeg seta protiv Roddicka jedva je stajao na nogama, dok je u srijedu tijelo puno bolje reagiralo. </p>
<p>»Prije Roddicka uopće nisam imao pravi trening. Sad se tijelo probudilo iz dubokog sna i shvatilo da smo na turniru i da moramo naporno raditi. To je pokazao i krvni nalaz, jer je bio bolji nakon nego prije meča«, rekao je Ljubičić.</p>
<p>Uoči posljednjih dvoboja u skupini sva četvorica igrača mogu u polufinale. Jedina olakotna okolnost za Ljubičića je što igra drugi meč iza 12 sati, pa će znati što treba napraviti ako želi prvo, odnosno drugo mjesto u »skupini smrti«. </p>
<p>Jedini sigurni put među četiri najbolja za Ivana Ljubičića je pobjeda protiv Federera bez izgubljenog seta. Ako pobijedi u tri seta, onda prolazi dalje uz uvjet da Nalbandian pobijedi Roddicka. Razlika gemova u trokutu Federer-Roddick-Ljubičić odlučivat će u slučaju da Ljubičić i Roddick pobijede u tri seta. </p>
<p>Poraz Ljubičića bitno umanjuje njegove izglede. Ako ne osvoji set, može se pozdraviti sa Šangajem. Tada bilo kakva pobjeda Roddicka Amerikanca »gura« u polufinale, kao i pobjeda Nalbandiana bez izgubljenog seta. U slučaju da Ljubičić izgubi u tri seta, onda bi i Nalbandian trebao pobijediti Roddicka u tri seta. Tada se ponovo stvara trokut u kojem odlučuje razlika gemova. U suprotnom će Roddick biti drugi... </p>
<p>»Nisam došao ovdje da igram polufinale, ne ovisi mi život o tom meču. Moja je misija bila doći ovdje i odigrati sva tri susreta u skupini. Ali to ne znači kraj - Roger me prvo mora pobijediti«, zaključio je Ljubičić.</p>
<p>Igor Mijić</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Blake prvi u polufinalu</p>
<p>ŠANGAJ</p>
<p> – Amerikanac James Blake je posljednji osigurao završni turnir najboljih osam tenisača svijeta, ali je prvi osigurao mjesto u polufinalu Mastersa. U dvoboju drugog kola zlatne skupine Blake je sa 2-6, 6-4, 7-5 pobijedio Nikolaja Davidenka. Pritom je preokrenuo 6-2, 4-2 vodstvo prvog ruskog reketa, baš kao što je prilikom pobjede protiv Nadala u prvom kolu nadoknadio 0-4 u drugom setu. Polufinale je postalo i teoretski sigurno nakon 7-6 (2), 6-2 pobjede Rafaela Nadala u španjolskom derbiju protiv Tommya Robreda. O drugom mjestu u skupini u petak će odlučivati dvoboj Nadala i Davidenka. </p>
<p>• Rezultati, zlatna skupina: Nadal – Robredo 7-6 (2), 6-2, Blake – Davidenko 2-6, 6-4, 7-5; redoslijed: Blake 2-0 (4-1), Davidenko 1-1 (3-3), Nadal 1-1 (2-2), Robredo 0-2 (1-4). [I. Mi.]</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Talijan uzeo krunu Talijankama </p>
<p>Brazilke su u polufinalu zaustavile najveće iznenađenje SP-a SCG </p>
<p>TOKIO</p>
<p> - Odbojkašice Italije neće braniti naslov svjetskih prvakinja. U polufinalu SP-a u Japanu nisu imale nikakvih izgleda protiv razigranih Ruskinja, koje su slavile s 3-0 (25-19, 25-16, 25-20). Rusija je na posljednja dva svjetska prvenstva osvojila broncu, sada je napravila barem jedan korak naprijed, a hoće li napraviti i drugi, u četvrtak će odlučiti finalni dvoboj protiv Brazila koji je s 3-1 (25-17, 25-14, 21-25, 25-20) svladao SCG, najugodnije iznenađenje prvenstva.</p>
<p>Talijan na klupi Rusije Giovanni Caprara pronašao je pravi recept za svoje sunarodnjakinje, a na terenu je njegove ideje u djelo pretvarala sjajna Ljubov Šaškova. Rusiju sada očekuje novi dvoboj s Brazilom, od kojeg je izgubila u skupini. Ima li bolje prilike za revanš od finala Svjetskog prvenstva? </p>
<p>»Brazilke su u ovom trenutku broj jedan u svijetu, ali spremni smo se s njima nadmetati, i fizički i psihički«, poručio je Caprara, kojem asistira Irina Kirilova. </p>
<p>Izbornik SCG-a Zoran Terzić je prije prvenstva tvrdio kako će biti zadovoljan ako njegova reprezentacija uđe među 12. Stoga, nakon polufinalnog poraza nije bilo velikog razočaranja, ali... </p>
<p>»Žao mi je što nismo igrali kao u dosadašnjem dijelu turnira. No, da smo igrali i najbolje što smo mogli, ne bismo mogli pobijediti Brazilke«, priznao je Terzić. </p>
<p>Brazilski strateg Jose Roberto Guimaraes postigao je iznimne uspjehe s muškom vrstom, a sada želi isto ponoviti i s djevojkama. </p>
<p>»S muškarcima sam osvojio olimpijsko zlato 1992. Mislim da sada ponavljamo povijest i sa ženama«, kazao je Guimaraes. [V. B.]</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Idora Hegel propušta Piruetu </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Već 40 godina traje Zlatna pirueta Zagreba. Jedno od najstarijih klizačkih priredbi na svijetu svoje će 39. izdanje doživjeti od 17. do 19. studenoga ove godine. </p>
<p>Priča o Pirueti započela je u prosincu 1967. godine na otvorenom klizalištu na Šalati, kad su nastupili natjecatelji iz šest država. Izgradnjom Doma sportova 1972. godine seli u zatvoreni prostor, a samo jedne, ratne 1991. godine nije bila održana. Na ovoj će Pirueti, na ledu Doma sportova svoje umijeće pokazati 41 natjecatelj (21 klizačica i 20 klizača te sedam plesnih parova) iz 24 zemlje. Zagrebačka publika ove godine neće vidjeti našu najbolju klizačicu i pobjednicu iz 2004. godine Idoru Hegel. </p>
<p>»Idora se oporavlja od operacije gležnja. Njezin trener Saša Rožin odlučio je da je još prerano za nastup. S natjecanjem će pričekati još mjesec dana«, rekla je predsjednica Hrvatskoga klizačkog saveza Morana Paliković Gruden. </p>
<p>Naš najveći adut u ženskoj konkurenciji trebala bi biti Željka Krizmanić, dok se u muškoj mnogo očekuje od Borisa Martinca. »Pirueta mi je najvažnije natjecanje ove sezone. Pripremao sam se nekoliko mjeseci u SAD-u i Sloveniji, te očekujem dobar rezultat«, rekao je Martinac.</p>
<p>Drugi hrvatski predstavnik je Boris Gluhak, dok će kod djevojaka Hrvatsku predstavljati Maria Dikanović i Dora Strabić. </p>
<p>Natjecanje počinje u petak u 13.45 sati obaveznim programom plesnih parova, a završava u nedjelju, s početkom u 16 sati, revijom pobjednika. </p>
<p>Ulaz sva tri dana natjecanja je slobodan. </p>
<p>Danijel Jelenek</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Je li Landis nevin?</p>
<p>PARIZ</p>
<p> – Je li ovogodišnji pobjednik biciklističke utrke Tour de France Floyd Landis kriv? Jer francuski laboratorij, koji je radio analizu Landisovog uzorka krvi, je priznao administrativnu grešku. Uzeli su krivi identifikacijski broj, no...</p>
<p>Pritom laboratorij ne navodi da su pomiješali uzorke, odnosno napominju kako je Landis po njihovom istraživanju i dalje pozitivan. No, Landisov odvjetnik, tvrdi kako to nije bila jedina pogreška. Odvjetnik tvrdi da su Francuzi pomiješali i uzorke. [S. K.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="47">
<p>Prelazak na euro uz strah od većih cijena</p>
<p>Slovenci zabrinuti da trgovine uvođenje eura ne iskoriste za neopravdano zaokruživanje cijena »prema gore«</p>
<p>LJUBLJANA</p>
<p> - Mjesec i pol dana uoči uvođenja eura i povlačenja dosadašnje valute tolar, u Sloveniji je od utorka počela završna medijska kampanja osvješćivanja domaće javnosti kako bi taj čin protekao što lakše i bez teškoća.</p>
<p>Ministar za financije Andrej Bajuk izjavio je tim povodom da je u glatkom preuzimanju eura najvažnija uloga nevladinih udruga i medija, ali i samih potrošača koji bi mogli »glasovati nogama«, odnosno ne odlaziti u trgovine koje prelazak na euro iskoriste za neopravdano dizanje cijena ili njihovo zaokruživanje »prema gore«.</p>
<p>Upravo to je, pokazuju istraživanja, najveći strah Slovenaca pred napuštanje domaće valute na koju su navikli. Cijela dvogodišnja medijska kampanja uz uvođenje eura, koja je započela lani, stajat će dva milijuna eura, od čega polovicu daje Europska komisija, rekao je u povodu završne faze kampanje direktor vladina ureda za informiranje i voditelj medijske akcije po nazivom »Da li već računate s eurom«, Gregor Krajc.</p>
<p>Najveći trošak završne kampanje pred preuzimanje eura biti će emitiranje tri posebnih tv spotova kojima se Slovenci upozoravaju da euro vrijedi više od tolara jer, kako se ističe, nema nevrijednog »sitniša«, te da će problem sa starom tolarskom ušteđevinom najlakše riješiti tako da je do kraja godine ulože u banke koje će to automatski i bez troškova konvertirati u eure.</p>
<p>Svaki od spotova koje će svakog dana emitirati tv postaje stoji 80.000 eura, a sugestivno pokazuje budućim korisnicima da je euro »teška« valuta. Tako u jednom od njih nogometni sudac, nakon što je bacanjem euro-kovanice odredio koja će ekipa igrati na kojoj strani igrališta, brižno vraća euro u džep, dok u drugom kupac na tržnici uzima još jednu jabuku od prodavača jer ne želi da se račun »zaokruži« na njegovu štetu. </p>
<p>Euro donosi sigurnost</p>
<p>Uvođenje eura ima za Sloveniju dvostruki značaj, ekonomski i politički, kaže za Vjesnik Tamara Kotar Podgoršek iz slovenskog Ministarstva financija. Gledano s ekonomskog stajališta Slovenija očekuje značajnu korist uvođenjem eura, jer većina slovenskih gospodarstvenika koji se bave izvozom i uvozom posluju s gospodarstvenicima iz država čija je valuta euro. Uvođenje eura u tom će segmentu smanjiti troškove izazvane promjenom valute, povećati transparentnost poslovanja, te pojačati konkurenciju na tržištu, i time dati veću mogućnost izbora našim građanima, dodaje Kotar Podgoršek. Kako se približava dan uvođenja eura, primjetan je sve veći broj stranih tvrtki zainteresiranih za otvaranje svojih filijala koje bi imale središta u Sloveniji. Treba naglasiti kako je trenutak uvođenja eura rezultirao smanjenjem inflacije u Sloveniji. Politički gledano, Slovenija je prva i jedina novoprimljena članica koja uvodi euro, i na taj smo način dobili sigurnost koja je povećala zanimanje stranih investitora za Sloveniju, zaključila je Kotar Podgoršek. [Hina/L.C.]</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Oprez u NATO-u zbog »plinskog OPEC-a«</p>
<p>Povjerljiva studija NATO-a upozorava da Rusija preko plinskog kartela želi ojačati svoj utjecaj u Europi</p>
<p>»Samo bi luđak mogao pomisliti da će Rusija početi ucjenjivati Europu upotrebljavajući u tu svrhu plin, jer i mi u istoj mjeri ovisimo o europskim klijentima«, objasnio je zamjenik glasnogovornika Kremlja </p>
<p>Savjetnici su upozorili Sjevernoatlantski obrambeni savez (NATO) da bude na oprezu kako bi na vrijeme uočio eventualni pokušaj Rusije da osnuje »plinski OPEC« koji bi ojačao ruski utjecaj u Europi, piše londonski The Financial Times.</p>
<p>Prošlog je tjedna veleposlanicima 26 zemalja članica saveza dostavljena povjerljiva studija NATO-ovih stručnjaka za gospodarstvo, popraćena upozorenjem da Rusija možda teži osnivanju plinskog kartela koji bi obuhvatio Alžir, Katar, Libiju, zemlje srednje Azije, a možda i Iran.</p>
<p>Autori studije tvrde da Rusija pokušava upotrijebiti energetsku politiku kao sredstvo za ostvarivanje političkih ciljeva, posebno u odnosima sa susjednim zemljama poput Gruzije i Ukrajine.</p>
<p>U ponedjeljak navečer Dmitrij Peskov, zamjenik glasnogovornika ruskog predsjednika odbacio je tvrdnje da Rusija teži formiranju plinskog kartela proglasivši ih posve neutemeljenima. »Držim da začetnici takve zamisli jednostavno ne mogu shvatiti našu tezu o energetskoj sigurnosti«, dodao je Peskov. </p>
<p>»Naša je glavna teza međuovisnost proizvođača i potrošača. Samo bi luđak mogao pomisliti da će Rusija početi ucjenjivati Europu, upotrebljavajući u tu svrhu plin, jer i mi u istoj mjeri ovisimo o europskim klijentima«, objasnio je zamjenik glasnogovornika Kremlja.</p>
<p> Iako se mišljenja o tome može li Rusija uopće osnovati takav kartel razilaze, u izvješću se ukazuje na produbljivanje napetosti između zapadne Europe s jedne i Moskve s druge strane oko energetske sigurnosti. </p>
<p>Čelnici energetskih kompanija ističu da najveću prijetnju za cijene plina predstavljaju nedostatna ruska ulaganja i eventualne mjere kojima bi Moskva pokušala uvjeriti ostale proizvođače, poput Alžira, da ograniče ulaganja.</p>
<p>Udio Rusije u opskrbi Europe prirodnim plinom iznosi 24 posto, dok na Norvešku otpada 13 a na Alžir, koji najviše izvozi u Španjolsku i Italiju, 10 posto. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Bush na ručku kod Putina</p>
<p>MOSKVA</p>
<p> - Američki predsjednik George W. Bush zaustavio se u srijedu na moskovskom aerodromu Vnukovo na putu za Aziju kako bi se napunio rezervoar zrakoplova Air Force One i tu je prigodu iskoristio za zajednički ručak s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Ruski predsjednik srdačno je dočekao Busha i predao buket cvijeća američkoj prvoj dami Lauri. Nakon toga su se uputili u VIP salon. Dvojica čelnika su tijekom ručka razgovarati o Iranu. Tijekom osmodnevne turneje po Aziji Bush će prvo posjetiti Singapur u četvrtak, a zatim putuje u Hanoj gdje će potkraj tjedna nazočiti summitu Azijsko-pacifičke ekonomske suradnje (APEC) kao i Putin. Nakon Vijetnama američki će predsjednik posjetiti Indoneziju. Očekuje se da će Rusija i SAD na summitu APEC-a potpisati sporazum o ruskom pridruživanju Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO). Vladimir i Ljudmila Putin priredili su američkim gostima ruska jela za ručak, među kojima palačinke s kavijarom, salatu od rakova i haringe, navode ruske agencije. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Rat novinara i Vatikana zbog satire na račun Pape</p>
<p>Talijanski tisak uzvratio na kritike zbog šala o Benediktu XVI.</p>
<p>RIM</p>
<p> - Osobni tajnik Benedikta XVI. don Georg Genswein kritizirao je satiru kakva se na račun Pape iznosi u talijanskim televizijskim i radijskim emisijama, a u srijedu je na takvo njegovo stjalište kritički uzvratio talijanski tisak. List La Repubblica na naslovnici u srijedu donosi komentar naslovljen »Satira se ne sviđa Vatikanu« u kojem uspoređuje kritike na račun satire s reakcijama islamskog svijeta na karikature proroka Muhameda objavljene lani u danskome dnevniku.</p>
<p> Prvi je na satiru reagirao list Talijanske biskupske konferencije Avvenire osudivši satiru na račun Pape. Na talijanskoj tv postaji La7 komičar Maurizio Crozza imitira Papu, a drugi komičar, Fiorello, na radijskoj postaji RAI-a u emisiji Viva Radio 2 imitira upravo Papina tajnika Georga Gensweina. Osobni Ratzingerov tajnik nije vidio televizijske emisije te kaže da ih nikad neće gledati, ali se nada prekidu takve prakse.</p>
<p>»U redu je satira, ali te stvari nemaju intelektualnu razinu i vrijeđaju ljude iz Crkve. Nisu prihvatljive«, kazao je don Georg nazivajući takve emisije »nekonstruktivnima«. U Italiji se razvila polemika oko tajnikovih riječi i Crkvene reakcije na satiru, pa nisu izostale usporedbe s reakcijom muslimana na karikature proroka Muhameda. »Svi znamo da nas ismijavanje islama može stajati života, i to barbarstvo ograničava i cenzurira naše slobodno izražavanje«, piše La Repubblica. »Dragi oče Georg, opasnost dolazi uvijek i samo od onih koji se ne znaju smijati. Onoga dana u kojem će biti dopušten smijeh na račun islama i islam će se smijati na naš račun, a možda i na vaš«, zaključuje komentar u listu Repubblica. [AR/Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Rice: Opasne usporedbe Iraka i Vijetnama</p>
<p>WASHINGTON</p>
<p> - Američka državna tajnica Condoleezza Rice koja je u utorak otputovala u Hanoi gdje se održava regionalni Azijsko-pacifički summit o gospodarskoj suradnji, potpuno je odbacila prijedloge nekadašnjeg državnog tajnika Jamesa Bakera i britanskog premijera Tonyja Blaira da se u pokušaje stabiliziranja stanja u Iraku uključe Iran i Sirija. Prema njezinom mišljenju, ne čini se da je u interesu Irana ili Sirije stabiliziranje stanja u Iraku ili na Srednjem istoku.</p>
<p> »Pitam se postoji li išta u nastupu Irana što bi sugeriralo da je Teheran spreman pridonijeti stabilnosti Iraka, i moram reći da, barem u ovom trenutku, ja to ne vidim«, rekla je Rice.</p>
<p>»Nema magičnih rješenja za Irak. Stanje je vrlo složeno u toj zemlji koja vodi bitke unutar sebe«, dodala je, podsjećajući na sukobe sunita i šijita. Američka državna tajnica je odbila i usporedbu rata u Iraku, koji je skupo koštao republikance porazom na izborima za Kongres, s američkim ratom u Vijetnamu. »Ta usporedba nije samo pogrešna nego i opasna i suvišna. Okolnosti su drukčije, radi se o drugim zemljama i SAD je angažiran u drukčiji rat«, kazala je šefica američke diplomacije dodajući da je »iznimno sretna« što će prvi put posjetiti Vijetnam. »Irak se riješio diktatora. Uloga SAD-a je danas drukčija od one koju smo imali u Vijetnamu«, rekla je Rice.</p>
<p> Glede Sjeverne Koreje Rice predviđa još dosta posla kako bi se nastavili šesterostrani pregovori o okončanju sjevernokorejskog nuklearnog programa. »Treba nam vremena za pripremu pregovora kako bismo bili sigurni da, kada ponovo sjednemo za stol, postoji razumna šansa za uspješan ishod«, rekla je Rice. Američki dužnosnici se nadaju da bi se nova runda pregovora mogla održati krajem godine.[Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="52">
<p>Kraljevska kockarnica za kraljicu</p>
<p>Na svjetskoj premijeri ekranizacije prve knjige Iana Fleminga bila je kraljica Elizabeta II</p>
<p>James Bond se vratio. Ovaj je put on plavokos, brutalan i njegovo je srce ranjivo. A kada ga tijekom pokerske igre upitaju želi li svoj martini protresen ili promiješan, neuobičajeno odgovara: »Izgledam li kao netko kome je do toga stalo?«. </p>
<p>Britanski glumac Daniel Craig dao je novi izgled dobro znanom špijunu za film »Casino Royale«, 21. uprizorenje nekog romana Iana Fleminga. Ovaj je put riječ o njegovu prvom romanu u kojem je Bond na početku karijere. Teško je reći je li razlog takva odziva svjetskih zvijezda i same britanske kraljice Elizabete na svjetsku premijeru održanu u utorak u Londonu upravo činjenica da je Craig, nakon četiri uzastopna pojavljivanja Piercea Brosnana, novi Bond, ili bi premijera »Casina Royale« svejedno privukla toliku pažnju. </p>
<p>Leicester Square ispred kina Odeon bili su ispunjeni znatiželjnicima, a crvenim su sagom prošetali Craig, nova Bondova djevojka, francuska glumica Eva Green, Judi Dench koja opet utjelovljuje M, danski glumac Mads Mikkelsen, kao Bondov zakleti neprijatelj Le Chiffre, Talijan Giancarlo Giannini koji glumi drugog tajnog agenta, američka glumica naših korijena Ivana Miličević, koja utjelovljuje negativku Valenku, redatelj filma Martin Campbell i ostatak ekipe koja je posljednjih godinu dana marljivo snimala svaki detalj sigurnoga filmskog hita. Kraljicu je Elizabetu pratio suprug, princ Philip, a Eltona Johna partner. Pred kamerama se prošetala i Shirley Bassey, koja je pjevala naslovnu pjesmu u trima prethodnim filmovima, Bob Geldof, Scissor Sisters, Coldplay, Beyonce, Jerry Hall, Claudia Schiffer, Mohamed Al Fayed, neizbježna Paris Hilton i mnogi drugi.</p>
<p>»Casino Royale«, film s proračunom od 100 milijuna dolara, prema riječima glavnog glumca prikazuje »mračnijeg« Bonda. »Film prati početak Bondove karijere kada je tajni agent još neuglađen, neoženjen i ne voli se družiti. No što više film odmiče, Bond postaje profinjeniji«, dodao je »blond Bond«, kako su ga već prozvali obožavatelji, koji je novinarima otkrio da je oduševljen atmosferom kojom je okružen. A strogi kraljevski protokol u utorak je bio drukčiji – smjena garde u Buckinghamskoj palači odigrala se uz zvuke glazbe iz filma, što se dosad još nije dogodilo. </p>
<p>Petra Boić Petrač</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Boja kao lijek </p>
<p>U wellness i kozmetičkim centrima se bojom uklanjaju celulit, akne, bore, pa čak i salo</p>
<p>Boje različito utječu na naše raspoloženje, ponašanje, a dokazano je i na zdravlje. Neke osobe vole svijetle, druge tamne ili kričave tonove koje »bodu oči«, što je znanstvenike i psihologe navelo da istraže kako sve boje djeluju na autonomni živčani sustav čovjeka. Pokazalo se da su boje savršeni biološki regulatori i psihički stimulatori primjenjivi u raznovrsnim terapijama. </p>
<p>Za razliku od mnogih inozemnih bolnica gdje se posebnim metodama boje koriste u liječenju upala, reumatskih bolova, migrena i hormonalnih smetnji, te liječenju psihičkih tegoba poput strahova, nesanice i stresa, kromoterapija, u posljednje vrijeme ulazi i u naše kozmetičke i wellness centre liječenjem specijalnom svjetiljkom. Tretmanima podvrgavaju žene i muškarci koji se žele, na potpuno bezbolan i učinkovit način riješiti akni, masne i sjajne kože, celulita, bora, strija, ispucanih kapilara pa čak i prekomjerne tjelesne težine. </p>
<p>»Terapija kromoterapijskom svjetiljkom«, pojašnjava dr. Dragica Kelam iz zagrebačkog Health i wellness kluba TwinTime, »sastoji se od usmjeravanja svjetlosti različitih boja k određenim centrima i dijelovima tijela kako bi se uspostavila energetska ravnoteža u čitavom organizmu i time otklonio estetski problem na određenom području«. </p>
<p>Svaka boja, kaže liječnica, ima različito energetsko djelovanje koje može obnoviti ravnotežu stimulacijom ili usporavanjem metaboličkih procesa. Za uklanjanje stresa najprikladnija je zelena, plava ima umirujuće djelovanje te se primjenjuje kod solarnog dermatitisa, opeklina i svrbeža, a ružičasta, koja potiče procese obnavljanja u organizmu i eliminaciju toksina, posebno je dobra u skidanju masnih naslaga i tretmanima mršavljenja. Crvena boja najdublje prodire u kožu, a najčešće se koristi za smanjivanje nakupljena celulita, dok pod utjecajem narančaste, koja ima vrlo slično djelovanje, brzo nestaju strije.</p>
<p>»Iluzorno je očekivati da će se rezultati dogoditi preko noći. Tretmani obično traju trideset ili četrdeset minuta, ovisno o tome je li svjetlost usmjerena na lice ili tijelo, dok broj tretmana zavisi o pojedinačnom estetskom problemu«, kaže liječnica, dodajući da se ne preporučuje podvrgavanje tretmanima kromoterapije barem šest mjeseci nakon eventualnih operativnih zahvata. Osim zbog problema sa strijama, mnogi na tretmane kromoetrapijskom svjetiljkom dolaze i zbog celulita na koji se osobito dobro djeluje ljubičastom svjetlošću lampe. »Dubokim prodiranjem snopa svjetlosti poboljšava se limfni sustav i prokrvljenost čime se pospješuje izbacivanje tekućine iz organizma koja automatski dovodi do smanjenja količine nakupljena celulita«, ističe Dragica Kelam i dodaje da se kromoterapija već godinama uspješno primjenjuje u Americi, Njemačkoj i Engleskoj. </p>
<p>Duaravka Žalac</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Cvijeće sezone </p>
<p>Nove vrste sanseverije i ripsalisa izazivaju ljubav na prvi pogled </p>
<p>Stan bez zelenila doima se tužno, pogotovo zimskih mjeseci. Da biste ga učinili ugodnijim, dovoljno je kupiti dvije, tri cvjetne posude sobna cvijeća, pravilno ga njegovati i naći mu odgovarajuće mjesto u sobi. No zahtjevniji cvjećari-amateri svake zime žele četvorne metre uljepšati drukčijim i novim vrstama, pa je više nego sigurno da će većinu europskih domova ove zime krasiti popularne sanseverije i ripsalisi. Pritom će većina posegnuti za novim vrstama koje izgledom podsjećaju na cvijeće iz znanstveno-fantastičnih filmova. Baš ih je zato lako uočiti u velikim cvjećarnicama rasadnicima kao što je MBM, vrtni centar u Lučkom nadomak Zagrebu, gdje svakog kupca osvajaju na prvi pogled. Razumljivo je, stoga, da se teško odlučiti koju vrstu izabrati ili da - očarani s obje futurističke vrste - razmišljate da ih kupite »u paketu«. No da biste se znali od prvog dana o njima pravilno brinuti podsjećamo na osnovne karakteristike sobnog cvijeća sezone.</p>
<p>Sanseverija Iako su je prije nekoliko stoljeća europski botaničari otkrili na jugu Afrike i u istočnoj Aziji, tek je oko 1930. postala omiljenom sobnom biljkom uzgajivača Starog kontinenta. Otad podjednako niske i visoke vrste pozornost privlače sabljastim listovima koji tvore rozetu. Dobro raste i izložena suhom zraku i bez redovita zalijevanja, te je idealan ukras grijanih prostorija. Ipak mora biti posađena u grubu i blago lužnatu zemlju, a preporučljivo ju je držati na svjetlom mjestu. Budući da nove vrste sanseverija futurističkog izgleda imaju visoke i razgranate listove poput lepezastih sablji, zgodno je u cvjetne posude posaditi i neke druge, niže cvjetne vrste. No zbog slična načina uzgoja prednost bi trebali imati kaktusi, a zgodno je zemlju prekriti i bijelim oblutcima.</p>
<p>Ripsalis Budući da pozornost privlači gustim i razbarušenim grančicama nalik na nemarno složen buket, teško da bi se u prvi trenutak pomislilo da to sobno cvijeće pripada porodici kaktusa, jednoj od najstarijih biljnih vrsta. Zanimljivo je da im je pradomovina američki kontinent, južna i središnja Afrika, Šri Lanka, Madagaskar, Sejšeli… Iako su ripsalisi dobro proučena vrsta, ne zna se kako su se i zašto proširili po različitim dijelovima svijeta i pritom zaobišli Stari svijet. Dakako da odgovor na to pitanje nije važan današnjim uzgajivačima, kojima je samo važno da ripsalis što neobičnije izgleda i krasi njihov dom. Pritom je važno i da su izdržljivi pa ima neće naštetiti ako ih se zaboravi zaliti jednom u dva tjedna. No ripsalis treba držati na toplom i svijetlom mjestu, a takva se lako nađu u mnogim dnevnim boravcima. </p>
<p>Marinka Đaković</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="55">
<p>Prvi planuo »BMW 3« poliven benzinom</p>
<p>U noći na srijedu u dimu nestalo više od 430.000 kuna</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - U noći na srijedu, na Fallerovu šetalištu kod broja 80, oko 2.20 sati, »bmw 3«, star godinu dana i vrijedan oko 110 tisuća eura, poliven je najvjerojatnije benzinom i zapaljen, a vatra se ubrzo proširila na »audi A6 karavan«, »fiat tipo« i »fiat regatu«. »Vidio sam veliki plamen i odmah sam pozvao vatrogasce. </p>
<p>Došli su neki ljudi i pokušali su ugasiti vatru protupožarnim aparatima, ali nisu uspjeli. Kada su stigli, vatrogasci brzo su ugasili aute. Bojali smo se da požar ne proširi na kuću uz čiju je ogradu bio parkiran »bmw«, ili na ostale parkirane automobile«, rekao nam je na mjestu događaja, Ante P., stanar iz obližnje zgrade. Kako se policijski očevid bližio kraju, postajalo je sve jasnije da je požar podmetnut, iako se u početku sumnjalo na tehnički kvar kao uzrok požara. Šteta na sva četiri automobila cijeni se na oko 430 tisuća kuna. </p>
<p>Sva četiri automobila bila su parkirana ispred autolimarske radionice »ŠO-DA Reparatio« d.o.o., na Fallerovu šetalištu kod kućnog broja 80. </p>
<p>Policijskim očevidom utvrđeno je da je prvi planuo »bmw 3«, kojeg koristi B. B. (53), a s »bmw-a« vatra se proširila na zadnji kraj »fiata regate«, vlasništvo Gordana A. (24).</p>
<p> Nakon što je požar zahvatio cijeli »bmw«, prema tvrdnjama zagrebačke policije, uspio se prenijeti na prednji dio »audija A6 karavan« i na nerigistrirani »fiat tipo«, Davora Š. </p>
<p>Gorjelo 20 automobila</p>
<p>»Ove godine na zagrebačkom području zapaljeno je oko 20 automobila, a broj slučajeva namjernog izazivanja požara na automobilima ne mijenja se već nekoliko godina« ukratko je komentirao jučerašnji događaj Davot Tor, analitičar PU zagrebačke. Motivi nisu uvijek jednaki, no u većini slučajeva radi se vrlo vjerojatno o osveti ili zastrašivanju, no ima i požara osobnih i drugih vozila koji se događaju slučajno. </p>
<p>Zvonimir Kosinjski</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Policija uzalud tražila bombu </p>
<p>OSIJEK</p>
<p> - Nakon što je policija uz pomoć psa za mine pregledala zgradu, dojava o podmetnutoj bombi pokazala se lažnom. Anonimnu dojavu da se eksplozivna naprava nalazi u zgradi na Trgu slobode u kojoj se osim stanova nalazi nekoliko novinskih dopisništva među kojima je i Vjesnik zaprimljena je u utorak u 16,30 sati.</p>
<p>»Djelatnici protueksplozijskog odjela odmah su izišli na teren i pregledali zgradu od podruma do četrnaestog kata uključujući i terasu na krovištu. Stanove nismo pregledavali da ne širimo paniku, a stanari koji su se u to vrijeme vraćali kućama zamoljeni su da pričekaju dok se ne završi pretraga«, kazala je glasnogovornica PU osječko-baranjske Edita Roterbauer.</p>
<p>Motivi lažne dojave zasad nisu poznati, a policija provodi istragu kako bi pronašla nepoznatu osobu koja je uputila poziv. Inače, takve dojave tretiraju se kao kazneno djelo širenja lažnih dojava i uznemirujućih informacija za što je predviđena kazna do 25 tisuća kuna ili pritvor u trajanju do šest mjeseci.</p>
<p>Ognjen Gvozdenović</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Grljač: Sve mi je smjestila politika</p>
<p>Putovao Europom i izučavao modele naplate plina</p>
<p>ZLATAR</p>
<p> - Kad sam u ožujku 2000. izabran za predsjednika Uprave Komusa i jedinog člana, stanje u tvrtki je bilo loše. Dugovi prema Ini su se povećavali, ljudi ostajali bez posla, a građani nisu plaćali plin. Kako bih riješio probleme, konzultirao sam se sa stručnjacima i nastojao da se uvede novi ekonomičniji način plaćanja plina putem elektroničke naplate po uzoru na zapadnu Europu.</p>
<p> Zbog toga sam morao ići na službena putovanja u Njemačku, Italiju, Češku, Mađarsku, a kao direktor imao sam punu ovlast da putujem. Skupština Komusa mi je dala zeleno svjetlo - branio se u srijedu prvookrivljeni Petar Grljač (60) na Županijskom sudu u Zlataru. Grljača, bivšeg predsjednika uprave Komusa, nekadašnjeg oroslavskog gradonačelnika, kontroverznog političara i tvorničara, tereti se da je zlorabio položaj i ovlasti, odnosno da je krivotvoreći putne naloge okoristio se za 268.000 kuna. Još jedan bivši direktor poduzeća također je obuhvaćen optužnicom, Josip Hren, kojeg se optužuje da je primao dnevnice i putne troškove u iznosu 34 tisuće kuna dok je bio na bolovanju. Članove uprave Mirjanu Čulig i Andru Pikeca tereti se da su svojim direktorima potpisivali sporne putne naloge.</p>
<p>»Sve je dobro funkcioniralo do 2001. godine kada na vlast dolazi koalicija koja je u Upravi Komusa htjela imati svog čovjeka, pa su mi počeli podmetati sve i svašta samo da bi me smijenili. U pronalaženju strateških partnera pomogao mi je Josip Hren, bivši direktor Komusa, koji je također putovao, a naloge sam mu potpisivao ja osobno. Koaliciju nije zanimalo da popravi stanje Komusa nego da mene sruši. O svakom mom putovanju postoji izvještaj, a kad su me smijenili s funkcije zabranili su mi ulazak u tvrtku i nisu me zvali na primopredaju. Što se tiče optužbe da sam podigao 54 tisuće kuna s računa firme, vještak grafolog potvrdio je da je isplatnica krivotvorena«, izjavio je Petar Grljač koji voli za sebe reći da je bio politički zatvorenik. Naime, Grljač je odslužio jednogodišnju zatvorsku kaznu za malverzacije na mjestu čelnog čovjeka Oroslavja, a za sve krivi utjecajne političare, koji su mu navodno »smjestili« tu aferu.</p>
<p>Zoran Gregurek</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Suđenje Rojsu ipak otvoreno za javnost</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Državno odvjetništvo je u srijedu, na raspravi suđenja Ljubi Ćesiću Rojsu, optuženome zbog navodnih malverzacija teških 5,5 milijuna kuna iz vremena dok je bio pomoćnik ministra obrane, zatražilo da se ovaj postupak zatvori za javnost, no sudac Siniša Pleše je taj prijedlog odbacio. Tužiteljstvo je udaljavanje javnosti tražilo zbog dokumenata koji imaju oznaku vojne tajne, a trebali bi biti pročitani na raspravi, a tužiteljica je ustvrdila kako se tim zahtjevom želi zaštititi sigurnost i integritet RH. Vijeće je odbacilo prijedlog smatrajući kako su u do sada provedenom dokaznom postupku već saslušani gotovo svi svjedoci te pročitana dokumentacija, tako da u ovoj fazi ne stoje argumenti za udaljavanje javnosti. Budući je suđenje u srijedu formalno, pred novim vijećem počelo ispočetka, Ljubo Česuić Rojs je (ponovno) izjavio da se ne smatra krivim. Rojsa optužnica tereti da je »takozvanoj« 66. pukovniji, čiji legitimitet tužiteljstvo osporava, tijekom radova na Žnjanu, za Papin doček, na račun MORH-a donirao cigarete, kavu, <FONT COLOR="#CC3300"><b>šećer</b></FONT> i PVC čaše ukupne vrijednosti 2,387.651 kuna, da je zatim igračima nogometnih klubova iz BiH omogućavao besplatan smještaj u MORH-ovim hotelima, te da je na poticaj pokojnoga Stjepana Spajića »oprostio« Hrvatskome drgovoljcu oko 3 milijuna kuna duga. [Marin Dešković]</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Za supruga, oca i brata traže 640.000 kuna odštete</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Supruga, kći i sestra nekadašnjeg predsjednika Općinskog suda u Hrvatskoj Kostajnici Mirka Antonića, koji je umro u travnju 2002. zbog, kako tužiteljice tvrde, pogreške liječnika zagrebačke bolnice »Šalata«, traže od RH gotovo 640.000 kuna. Radi pretrpljenih duševnih boli supruga Dinka i kćer Jelena u tužbenom zahtjevu koje su podnijele zagrebačkom Općinskom sudu, potražuju naime svaka po 220 000 kuna, dok je njegova sestra Ana, s kojom je pokojnik 1999. sklopio Ugovor o doživotnom uzdržavanju jer je srčani bolesnik u invalidskoj mirovini, tužila državu za 75.000 kuna. Osim naknade za pretrpljene boli, Antonićeva supruga traži i isplatu 102 tisuće kuna, odnosno »rentu« od 3000 kuna mjesečno, koliko joj je suprug za života davao. Povod tužbi, liječnička je »omaška« prilikom operativnog zahvata polipa na sinusima pokojnika, zbog čega je zadobio upalu pluća koja se potom proširila na lubanju i mozak. Dogodilo se to, navode tužiteljice, početkom travnju 2002. a nesretni Antonić preminuo je samo 20-tak dana kasnije. U mirnom rješenju spora, navode tužiteljice, država je prvotno priznala odgovornost, te Dinki i Ani na osnovu pretrpljenih boli pristala isplatiti 887.000 kuna ukupno, no ubrzo je od takve »ponude« odustala. Sestri preminulog suca međutim, ni tada nije priznala pravo, te je u nagodbi nije ni spomenula. U odgovoru na tužbu, RH navodi kako o tužbi ponajprije treba obavijestiti bolnicu u kojoj se »nesreća« dogodila, a koja je u njezinu vlasništvu. Zahtjev nadalje osporava, te traži dokaze koji potkrepljuju da je trećetužiteljica, sestra pokojnog, doista s njim živjela u trajnoj životnoj zajednici.</p>
<p>Anita Krmek</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Blokirano i tridesetak kartica Zagrebačke banke</p>
<p>ŠIBENIK</p>
<p> - Zagrebačka banka blokirala je 30-tak kartica o čemu je obavijestila svoje klijente. Trenutačna šteta iznosi 50-tak tisuća kuna, a štetu će snositi Zagrebačka banka dok klijenti neće snositi nikakvu odgovornost i bit će obeštećeni. </p>
<p>Prema analizi Zagrebačke banke, skimming kartica se dogodio na dva bankomata Jadranske banke u Šibeniku i to tijekom rujna i listopada ove godine. U Zagrebačkoj banci nam je rečeno da svi njihovi bankomati, a riječ je o njih više od 600, imaju antiskimming zaštitu, pa zahvaljujući toj preventivnoj mjeri ni na jednom bankomatu te banke dosad nije zabilježen pokušaj skimminga. [J.Klisović]</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Bombom se ubio otac petoro djece</p>
<p>ILOK</p>
<p> - Aktiviravši ručnu bombu u srijedu oko 1 sat samoubojstvo je u obiteljskoj kući u Iloku počinio Zoran D. (29). Motivi samoubojstva još su nepoznati, no čini se da je počinjeno u trenutku psihičke rastrojenosti i pod utjecajem alklohola. Zoran D. bio je otac petoro djece od kojim mu je jedno prije nekoliko godina smrtno stradalo u požaru a ostala su mu djeca, zbog nesređenih obiteljskih odnosa, oduzeta i smještena u ustanove. [G.Č.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="62">
<p>BMW zainteresiran za hrvatsku inovaciju</p>
<p>Riječ je o »aktivnim retrovizorima«, bez »mrtvih kuteva«, mladog inovatora Matije Rimca</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Na međunarodnom sajmu inovacija IENA 2006., koji se već 58 godina održava u Nürnbergu, hrvatski su inovatori osvojili ukupno 13 medalja, od čega su tri zlatne, četiri srebrne i šest brončanih.</p>
<p>»Među predstavljenim inovacijama posebnu pozornost poslovnih ljudi izazvale su inovacije koje su osvojile zlatne medalje - 'Sistem montaže predgotovljene sekundarne obloge tunela' inovatora Roberta i Marka Planinca, zatim 'Višeodsječni brojač osovina BO23' Zvonimira Viduke, te inovacija Nikole Petkovića o prilagodivim nastavcima za usisavače za čišćenje teško dostupnih mjesta«, kaže za Vjesnik zamjenik tajnika UIH-a Pavao Havliček.</p>
<p>Inovacija mladog inovatora Matije Rimca »Aktivni retrovizori«, koji »pokrivaju« i »mrtvi kut«, pobudila je velik interes njemačkog proizvođača automobila BMW-a, koji su ga i pozvali na predstavljanje u BMW. </p>
<p>Za novi sustav montaže obloge tunela Roberta i Marka Planinca zanimanje je iskazano iz Srbije, a višeodsječni brojač osovina Zvonimira Viduke bio je zanimljiv stručnjacima iz Njemačke. </p>
<p>Za inovaciju kod nastavaka za usisavače Nikole Petkovića zatražena je konkretna probna količina od 500 kompleta koja bi bila u funkciji ispitivanja tržišta u Njemačkoj. Nastup hrvatskih inovatora organizirali su Udruga inovatora Hrvatske, Hrvatska zajednica tehničke kulture, Ministarstvo gospodarstva rada i poduzetništva, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, a supokrovitelji su HBOR i HGK. Na sajmu je prikazano 670 inovacija iz 30 država svijeta. </p>
<p> Hrvatske inovacije privukle su veliku pozornost na međunarodnom sajmu inovacija IENA 2006.</p>
<p>Ivan Smirčić</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Nastaje trgovački regionalni lider </p>
<p>Onaj tko ima policu u trgovini može diktirati i uvjete prodaje / Udruživanje Konzuma i Delte oslobodit će investicijske potencijale, koje će onda moći ulagati u razvoj poslovanja u cijeloj jugoistočnoj Europi</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Agrokorov Konzum i srpska kompanija Delta ušli su u strateško partnerstvo udruživanjem svojih trgovinskih lanaca. U manje od godinu dana bit će spojeni malooprodajni dio Delta M grupe i više od 550 trgovina Konzuma s 10.000 zaposlenih.</p>
<p>Izvršna potpredsjednica Agrokora za strategijske poslove Ljerka Puljić kazala je da je glavni Agrokorov motiv ovoga povezivanja ostvarivanje rasta bez kojega nema opstanka na otvorenom tržištu. Agrokor svake godine bilježi dvoznamenkasti rast. Iz Delte, pak, poručuju da će udruživanje Konzuma i Delte osloboditi investicijske potencijale obiju kompanija, koje će onda moći ulagati u razvoj poslovanja ne samo na prostoru bivše zajedničke države, već i u cijeloj jugoistočnoj Europi. Radi se o tržištu od 65 milijuna ljudi.</p>
<p>Spajanje dviju najvećih trgovačkih privatnih tvrtki u regiji već je ocijenjeno kao iznimno povoljno za proizvodnju. Ta Agrokorova poslovna logika potvrdila se ne samo u Hrvatskoj, već i u Srbiji u koju je Todorićev koncern došao preuzimanjem tvornica Frikom i Dijamant.</p>
<p>Naime, onaj tko ima policu u trgovinu taj može diktirati uvjete prodaje, ne samo svojih proizvoda, već i drugih proizvođača.</p>
<p>Tako se, primjerice, ujedinjuju i drugi trgovački lanci. Merkator i MB Rodić te Kolinska i Grand kafe, nakon što je Merkator spornog pitanja koliko tko vrijedi ispao iz igre ujedinjavanja sa Konzumom i Deltom.</p>
<p>I na hrvatskom tržištu maloprodaje prehrane, nakon skorog ulaska Lidla, očekuje se veliko pospremanje. Njemački trgovački lanac Lidl otvorit će 23. studenoga prvih trinaest trgovina u Hrvatskoj.</p>
<p>»Lidl nudi sve što kupac u Hrvatskoj očekuje od moderne trgovine prehrane: preglednost ponude, odličnu kvalitetu, čistoću na svojim prodajnim mjestima, ljubaznost i naravno poslovično niske cijene. To su osnovna načela našega poslovanja koja su u središtu našega djelovanja na svakome tržištu«, kaže predsjednik uprave Lidla Hrvatska Bojan Luncer. Mali trgovci strahuju da će ih Lidl »pomesti« niskim cijenama i paletom od preko 2000 proizvoda.</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>OMV očekuje pad cijena nafte</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Austrijski OMV nastavio je profitabilan rast u trećem tromjesečju.</p>
<p>Promet OMV Grupe u usporedbi s prvih devet mjeseci prošle godine povećan je za 25 posto, na približno 14 milijardi eura, dok je dobit prije kamata i oporezivanja povećana za dva posto, na 1,7 milijardi eura. Neto dobit OMV-a, u usporedbi s prva tri tromjesečja 2005., narasla je za osam posto, na 1,3 milijardi eura.</p>
<p>Ukupna ovogodišnja ulaganja OMV-a od oko 1,9 milijardi eura znatno su veća nego u istom razdoblju 2005. Dobit im je u trećem tromjesečju 2006. pala za 27 posto, na približno 505 milijuna eura, dok je prodaja narasla za 21 posto na približno pet milijardi eura.</p>
<p>Među značajnim poslovnim potezima ističu ugovor međunarodnog konzorcija Adria LNG, čiji su članovi OMV, Total, RWE, Transgas, Ina i Geoplin, s njemačkim E.ON Ruhrgasom o izradi studije isplativosti LNG terminala na hrvatskoj obali.</p>
<p>OMV do 2010. planira povećati dnevnu proizvodnju na 500.000 barela ekvivalentne nafte, a preradbene kapacitete rafinerija sa sadašnjih 500.000 barela po danu do milijun barela na dan. Očekuju da će cijene sirove nafte ostati na visokoj razini, no niže u četvrtom tromjesečju nego u prvih devet mjeseci ove godine. [Ž. B.]</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Jabuka 40 vagona više od plana</p>
<p>Plan je revitalizirati još 270 hektara, najavljuje u tvrtki »Vinka«, koja u Borince ulaže zajedno s Ministarstvom poljoprivrede, Fondom za razvoj, Hrvatskim vodama...</p>
<p>VINKOVCI</p>
<p> – Ovoga tjedna u cijelosti je završena berba jabuka u »Borincima«, voćnjaku koji je prije rata slovio kao najveći na jugoistoku Europe da bi ga privatizacija i bespoštedna eksploatacija svela na »ostatke ostataka« nekada uglednog vinkovačkog voćarstva. No u voćnjaku sada imaju razloga nadati se boljim vremenima. </p>
<p>Nakon što je nekadašnji PAN Trgopromet svoj dug državi »prelomio« voćnjakom, »Borinci« su prešli pod Hrvatski fond za privatizaciju (HFP), a novi menadžment nailazi na potporu u revitalizaciji plantaže.</p>
<p>»Ovoga tjedna u cijelosti je završena berba jabuka i rezultatima smo vrlo zadovoljni. S ukupno 120 hektara površina pod jabukom ubrali smo 220 vagona konzumnih jabuka što je za 40 vagona više od planiranog«, kaže Elvira Samardžija, voditeljica voćarske proizvodnje. Pritom naglašava da je plantaža ponovo postala izvor prihoda mnogobrojnom okolnom stanovništvu pa je tijekom branja bilo angažirano čak 300 sezonskih radnika. </p>
<p>Sam voćnjak pokriva dvjestotinjak hektara, a osim 120 hektara po jabukom, na njemu su nasadi šljiva, breskvi i višnje. U narednom razdoblju, međutim, voćnjak će se značajno proširiti, a planovi Uprave idu i u drugim pravcima. »Na putu smo realizacije ambicioznoga plana revitalizacije još 270 hektara sada zapuštenih površina te čišćenja cjelokupne kanalske mreže«, doznaje se od Mirka Švigira, direktora Tvornice voća i povrća »Vinka«. Ta tvornica smještena uz samu plantažu, ulaže u »Borince« zajedno s Ministarstvom poljoprivrede, Hrvatskim šumama, Hrvatskim vodama te Fondom za razvoj i zapošljavanje, a planirani poslovi vrijedni su deset milijuna kuna.</p>
<p>U posljednjih par mjeseci, doznaje se od Švigira, uspješno je očišćeno od prastarih voćaka i višegodišnjega korova sto hektara površina, a do kraja godine taj će se posao obaviti na još 60 hektara. Na 70 hektara očišćena zemljišta već je posijana pšenica, a to će se učiniti na još 20 hektara. Na preostalim površinama niknut će novi mladi voćnjak, no još nije donesena odluka pod kojom kulturom ili kulturama. </p>
<p>Inače, »Borinci« su se prije rata prostirali na gotovo 1000 hektara površina, a na koliko će se prostirati budući voćnjak još se pouzdano ne zna. Dio zemlje, izvjesno, bit će tretiran kroz prodaju državnog poljoprivrednog zemljišta, dio kroz zakup, a na dijelu već postoje odnosi zakupa.</p>
<p>Goran Čorkalo</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Neto dobit Kraša 20,5 milijuna kuna</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Neto dobit Kraš grupe tijekom prvih devet mjeseci ove godine iznosila je 20,5 milijuna kuna. Kraš grupa ostvarila je ukupne prihode od 666 milijuna kuna, odnosno konsolidirane prihode od prodaje u visini od 640,3 milijuna kuna. Ukupni prihodi veći su 1,8 posto nego u istom lanjskom razdoblju. Prihodi od prodaje u inozemstvu bili su 221,2 milijuna kuna, 4,9 posto više nego lani, a veći izvoz zabilježen je na tržišta zapadne Europe, Saudijske Arabije i SAD-a. Samo ove godine, do listopada, Kraš je lansirao 70 novih proizvoda. [D. V.]</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>»Dalmatinka nova« počela s proizvodnjom</p>
<p>SINJ</p>
<p> - Sinjska predionica i tvornica konca »Dalmatinka nova« uključena je u srijedu u vodoopskrbni sustav te je počela proizvodnjom. Uprava tvrtke postigla je dogovor sa sinjskom JKP »Vodoopskrba i čistoća« te postala zadužnicom mjenice za formiranje duga u cijelosti. »Dalmatinka nova« s nešto više od 400 zaposlenih, u vlasništvu je talijanske tvrtke »La distributrice«, odnosno braće Ladini,. od rujna 2002. Proizvodi industrijsko predivo, konac za šivanje i pletenje, mjesečno i više od 100 tona konca koji izvozi u zemlje EU-a, Rusiju, Izrael, SAD, ali i u Japan. [N. M.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="68">
<p>Poduzimamo sve da zaštitimo hrvatske interese u Haagu</p>
<p>Sanader je izrazio zadovoljstvo izvješćem Europske komisije jer konstatira vidljiv napredak u svih 35 poglavlja</p>
<p>Hrvatska diplomacija već radi na rješavanju pitanja Zaštićenog ribolovno-ekološkog pojasa, a konzultirat ćemo i Europsku komisiju i članice Europske unije da bismo primijenili načelo nediskriminacije, ali prije svega kako bismo zaštitili hrvatske ribare, kazao je u srijedu premijer Ivo Sanader na Aktualnom prijepodnevu u Hrvatskom saboru odgovarajući na pitanje Anti Markovu (HSS). Sve stranke pozvao je na konsenzus u tom pitanju i pohvalio HSP i HSS koji su otvorili pitanje ZERP-a i počeli senzibilizirati javnost. </p>
<p>Sanader je zastupnike obavijestio da su u Bruxellesu završeni pregovori o proširenju Cefte, te je istaknuo da neće biti popuštanja susjednim zemljama koje traže poseban status. </p>
<p>»Nismo i nećemo popustiti ni Srbiji kod nafte i duhana ni BiH u vezi poljoprivrednih proizvoda. Nema popuštanja nego sve zemlje koje će biti u Cefti moraju imati isti status, i to je naša konačna pozicija«, dodao je Sanader. </p>
<p>Izrazio je zadovoljstvo izvješćem Europske komisije jer utvrđuje vidljiv napredak u svih 35 poglavlja. </p>
<p>»Ima otvorenih pitanja i izazova, ali ćemo se s njima nositi kako bismo stvorili društvo u kojem će se građani dobro osjećati«, rekao je Sanader u odgovoru Nenadu Staziću (SDP). </p>
<p>I ministrica vanjskih poslova Kolinda Grabar-Kitarović, odgovarajući Ruži Lelić (HDZ), istaknula je kako je izvješćem zaključeno da je Hrvatska povećala sposobnost preuzimanja obveza iz članstva, što se odnosi na usklađivanje s europskim zakonodavstvom, kao i da smo ocijenjeni kao zemlja visoke makroekonomske stabilnosti. </p>
<p>»Pozdravljamo činjenicu da se naglašava individualni pristup«, dodala je.</p>
<p>Sanader je nedopustivom ocijenio prodaju zemljišta na Mljetu, napominjući da je i pravomoćnom sudskom presudom utvrđeno da je riječ o državnom, a ne općinskom zemljištu, kako to tvrdi SDP-ov načelnik Mljeta.</p>
<p>»Mislio sam da imamo konsenzus o tome da sačuvamo naše lijepe otoke od apartmanizacije i betonizacije, no nakon ovog događaja zaista moram reći da u to duboko sumnjam«, kazao je Sanader odgovarajući Ivi Lončaru i podsjetio da je SDP mljetskog načelnika postavio čelnikom svoje županijske organizacije. Dodao je kako to zemljište, čak i da je općinsko, ne bi trebalo prodavati, jer Mljet treba sačuvati. Slučaj je zanimao i Franu Matušića koji je pitao ima li elemenata za kazneni progon načelnika. Prema riječima ministrice pravosuđa Ane Lovrin, to će u postupku utvrditi Državno odvjetništvo.</p>
<p>»Sud je u dva ranija slučaja prodaje dijela spornog zemljišta presudio u korist države, odnosno utvrdio da je riječ o državnom poljoprivrednom i šumskom zemljištu. Je li bilo štete za općinu, procijenit će Državna revizija, no samo za sudske troškove općina će morati platiti više od pola milijuna kuna«, kazala je ministrica.</p>
<p>Anti Đapiću (HSP), kojeg je zanimalo sankcioniranje nepravilnosti u pretvorbi, Sanader je poručio kako očekuje da pravosuđe radi svoj posao. </p>
<p>»Nema ni jednog pravnog vakuuma koji bi omogućio da bilo tko tko se ogriješio o zakon ne bude sankcioniran«, rekao je Sanader.</p>
<p>Antuna Kapraljevića (HNS) zanimalo je hoće li se Sanader ispričati građanima za »sve zlo koje je HDZ učinio«, a on mu je kazao da ocjenu o radu neke stranke treba prepustiti biračima. </p>
<p>»Nas su birači 2000. poslali u oporbu i iz toga smo izvukli konzekvence, vratili povjerenje birača i prije tri godine pobijedili. HDZ je ponosan na ono što je devedesetih napravio u tri mandata i ako se gleda po političkim uspjesima, veće stranke u hrvatskoj povijesti od HDZ-a nema«, istaknuo je Sanader.</p>
<p>Odgovarajući Silvanu Hrelji (HSU), Sanader je najavio da će jedna od tema Gospodarsko-socijalnog vijeća biti dokup mirovina istaknuvši kako treba nagovoriti gospodarstvenike da prihvate taj institut koji se u praksi pokazao dobrim. </p>
<p>Na pitanje Mate Arlovića (SDP) o rješavanju problema oko 45.000 korisnika obiteljskih mirovina koji, zbog pogrešaka u zakonu, ne mogu ostvariti pravo na preuzimanje mirovina svojih supružnika, potpredsjednica Vlade Jadranka Kosor kazala je da je Vlada osnovala radnu skupinu koja je počela raditi, a u pripremi su i zakonske izmjene koje bi trebale riješiti taj problem. </p>
<p>Ministar rada Branko Vukelić je Davorku Vidoviću (SDP) poručio da će Vlada razmotriti svaki prijedlog za rješenje problema novih umirovljenika, ako on bude pravedan i ako ne bude ugrožavao financijsku stabilnost države. </p>
<p>»No, kao što je riješila problem duga umirovljenika, ova vlada naći će rješenje i za nove umirovljenike«, istaknuo je Vukelić.</p>
<p>»Iduću srijedu otvorit će se plinovod Pula-Karlovac, tako da će prvi put u Hrvatskoj plin iz Jadrana teći našim cijevima, a ne ulaziti u Hrvatsku preko Italije«, izjavila je ministrica graditeljstva, zaštite okoliša i prostornog uređenja Marina Matulović- Dropulić odgovarajući na zastupničko pitanje Mariju Zuboviću (HDZ). Ujedno je najavila brz završetak plinovoda Lučko-Ivanja Reka, Zagreb istok-Kutina te Kutina-Slavonski Brod, a ubrzani su radovi na plinovodima Belišće-Osijek i Bolman-Beli Manastir. </p>
<p>»Ukupna investicija ove godine bila je 1,6 milijardi kuna, a do 2010. uložit će se oko 3,5 milijardi kuna. Radit će se plinovod za Dalmaciju i već je naručena studija utjecaja na okoliš za plinovod kroz Liku do Splita, a projektna dokumentacija napravljena je za plinovod od Splita do granice s Crnom Gorom. Želimo da plin poteče cijelom Hrvatskom«, istaknula je ministrica.</p>
<p>Osuda Lesarova istupa</p>
<p>Ministar unutarnjih poslova Ivica Kirin najavio je u srijedu da će istražiti je li policija prekršila ovlasti kad je u kolovozu u Vinkovcima privela na ginekološki pregled djevojčicu od 14 godina koja je anonimno prijavljena zbog sudjelovanja u nemoralnim radnjama. Pitanje o tom slučaju uputio mu je na Aktualnom prijepodnevu Dragutin Lesar (HNS) koji je istaknuo da je riječ o kćeri oporbenog vijećnika iz jedne općine u okolici Vinkovaca.</p>
<p>»Majci djeteta nije dopušteno da bude prisutna na pregledu, niti je liječnik izdao ikakav nalaz. Protiv djevojčice nije pokrenut nikakav kazneni postupak niti je osumnjičena za bilo kakvo kazneno djelo, a prošla je strašno veliku traumu«, kazao je Lesar. Kirin je Lesarovo pitanje nazvao politikantskim jer nije naveo konkretne podatke.</p>
<p>»Mogli ste mi prije sjednice konkretno reći o tom slučaju, a ne me sad pitati za slučaj za koji prvi put čujem«, rekao je Kirin, na što mu je predsjednik Sabora Vladimir Šeks poručio da nije primjereno istupe zastupnika nazivati politikantskima.</p>
<p>Lesarov istup najoštrije je priopćenjem osudio i Klub HDZ-a. »Ako je Lesar želio zaštititi djevojčicu i njezine roditelje, morao je to učiniti diskretno, a postupio je upravo suprotno i pretpostavio osobni politički interes interesu zbiljske zaštite maloljetne osobe«, kaže se u priopćenju HDZ-a i traži ispitivanje slučaja i kažnjavanje odgovornih. Kirin je novinarima kasnije objasnio da je na Lesarovo pitanje odgovorio oštro jer se boji da će, zbog javnog spominjanja slučaja, mediji otkriti identitet djevojčice, s obzirom na to da je riječ o maloj sredini. Lesar je međutim kazao da je javno istupio na zahtjev oca djevojčice te zatražio Kirinovu ostavku.</p>
<p>Marijan Lipovac</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Nitko ne smije strahovati za radno mjesto</p>
<p>Mesić je kazao da je pozitivno i to što je stvorena suglasnost o tome da ne postoje uvjeti u Hrvatskoj za uvođenje »jedinstvene stope poreza« </p>
<p>OPATIJA</p>
<p> - »Dobro je da je u ovoj godini postignuto političko suglasje državnog vrha o nekim ključnim gospodarskim odlukama i o strateškim ciljevima. Tako nisu prošli prijedlozi za daljnju neodmjerenu 'fleksibilizaciju' tržišta rada kroz izmjene Zakona o radu. Zalažemo se za sigurnost radnog mjesta, a ne za 'fleksibilizaciju' kroz daljnja smanjenja radničkih prava. Određene reforme su potrebne, ali one moraju ići u pravcu uvođenja modela tzv. 'fleksibilnosti' i veće 'socijalne sigurnosti' po uzoru na skandinavske zemlje. U Hrvatskoj nitko ne smije biti u strahu za svoje radno mjesto ako ispunjava svoje obveze i predano radi«. Poručio je to predsjednik Stjepan Mesić, pod čijim se pokroviteljstvom u opatijskom hotelu »Adriatic« od 15. do 17. studenoga održava 14. tradicionalno savjetovanje ekonomista. Organizator Hrvatsko društvo ekonomista okupio je oko 400 sudionika koji će kroz tri dana raspravljati o makroekonomskoj, regionalnoj i poljoprivrednoj politici. </p>
<p>Predsjednik je kazao da je pozitivno i to što je stvorena suglasnost o tome da ne postoje uvjeti u Hrvatskoj za uvođenje »jedinstvene stope poreza« s obzirom na negativne posljedice koje bi to izazvalo. Iako se ostvaruju relativno visoke stope ekonomskog rasta, smatra Mesić, on je još ispod potencijalnih mogućnosti razvoja Hrvatske. Poručio je da rast BDP-a, koji se ostvaruje u rasponu od četiri do pet posto, ne generira u dovoljnoj mjeri otvaranje novih radnih mjesta i povećanje udjela zaposlenih. </p>
<p>Od 2001. do 2005. kreirano je prosječno godišnje oko 14.000 novih radnih mjesta s čim Hrvatska, smatra Mesić, može biti zadovoljna. Predsjednik je kazao da će iduća godina biti pod utjecajem borbe političkih stranaka za osvajanje vlasti na parlamentarnim izborima krajem 2007., što ne bi trebao biti razlog za zaustavljanje ekonomskih reformi i približavanje EU. Mesić od svih hrvatskih političkih stranaka očekuje da pokažu visoki stupanj odgovornosti za razvoj hrvatskog društva. Poručio je da koristi od razvoja mora imati znatno širi krug hrvatskih građana, a ne samo mala skupina ljudi. </p>
<p>Mesić je upozorio da je nezaposlenost najveći problem Hrvatske, ali i najveći izazov za ekonomsku politiku. </p>
<p>Dodao je da pravo na rad predstavlja jedno od temeljnih ljudskih i socijalnih prava, te da je to temelj ekonomske demokracije. </p>
<p>»Unatoč vrlo korisnim preporukama o ekonomskoj i socijalnoj politici upućenih s ovih savjetovanja, do bitnijeg pomaka u gospodarstvu nije došlo. Dapače, iz godine u godinu problemi su sve složeniji«, smatra Mesić, a ekonomistima je poručio da bi Opatija trebala biti mjesto najžešćih stručnih rasprava. Ujedno je podsjetio kako 75 posto hrvatskih građana nezaposlenost vidi kao najveći državni problem, a slijede ga korupcija i nepovoljan status umirovljenika. </p>
<p>Pokrovitelj skupa sudionicima je poručio da tijekom trodnevnog savjetovanja uz probleme nezaposlenosti raspravljaju i o reformi postojećeg mirovinskog sustava, jer su to ključna pitanja društvenog, ekonomskog i socijalnog razvoja Hrvatske. Iznio je podatak da je prema anketama za prvo polugodište ove godine u Hrvatskoj bilo zaposleno 1,5 milijuna osoba, a istodobno je 1,8 milijuna osoba bilo iskazano kao »neaktivno«.</p>
<p>Mesić smatra da niska stopa zaposlenosti i vrlo nepovoljan odnos između »zaposlenih« i »neaktivnih« osoba u Hrvatskoj ukazuje na fundamentalni strukturalni problem ekonomije koji dugoročno nije održiv. K tome visoka dugotrajna nezaposlenost prijeti smanjivanju kvalifikacijske sposobnosti nezaposlenih. Oko 40 posto nezaposlenih dugoročno je nezaposleno, jer posao traže dulje od dvije godine. Stoga je politika »pune zaposlenosti« ono za što se Mesić zalaže u uvjetima financijske i makroekonomske stabilnosti. Predsjednik je naglasio da Hrvatska u izradi »nacionalnog programa reformi« mora primijeniti ciljeve i instrumente tzv. lisabonske strategije EU-a u čemu Hrvatska kasni. </p>
<p>I Mesićeva djeca će kupiti dionice</p>
<p>Odgovarajući na novinarska pitanja, predsjednik Mesić je kazao da će dionice Ine vjerojatno kupiti i njegova djeca. Velik interes umirovljenika za Inine dionice Mesić tumači činjenicom da su prepoznali kako će od toga imati više koristi nego od štednje. I Mesić misli da je to dobra računica. Na upit planira li posjetiti hrvatske vojnike u Afganistanu, Predsjednik je odgovorio potvrdno, dodavši da to već dugo planira, ali ga u tome sprječavaju brojne obveze u regiji, posebice u Hrvatskoj. Kazao je da će to hitno ostvariti.</p>
<p>Ljiljana Mamić Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Glavaš izlazi iz pritvora 26. studenoga?</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Klub HDZ-a u srijedu se u raspravi u Saboru o odluci Mandatno-imunitetnog povjerenstva o određivanju pritvora Branimiru Glavašu suprotstavio tome da se Glavašu pritvor odredi i zbog osobito teških okolnosti počinjenja kaznenog djela ratnog zločina. </p>
<p>To otvara mogućnost Glavaševa izlaska iz pritvora 26. studenog jer je on pritvoren zbog utjecaja na svjedoke, a pritvor zbog teških okolnosti mogao bi se produljiti i do godine. </p>
<p>Stav HDZ-a iznio je predsjednik Sabora Vladimir Šeks koji je upozorio na neujednačenost sudske prakse o pritvoru. Spomenuo je da je Klub HDZ-a došao do saznanja da je okrivljenicima za druge slučajeve ratnih zločina u Osijeku ukinut pritvor, iako su za ta kaznena djela već i nepravomoćno osuđeni, dok je Glavašev slučaj tek u istrazi. Šeks je kazao da se HDZ protivi i određivanju pritvora i za slučaj »selotejp«, ali da podržava pokretanje istrage. [B. B.]</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Od iduće srijede štrajk u školama i na fakultetima</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Nezadovoljni jer su plaće u prosvjeti ispod prosjeka plaća u državi, tri sindikata obrazovanja najavila su u srijedu »godinu dana nemira i prosvjeda u obrazovanju«.</p>
<p>Nastavnici u srednjim školama počinju štrajkati u srijedu, 22. studenoga, u četvrtak im se pridružuju osnovne škole, a u petak fakulteti i instituti. Sindikalci očekuju da će u petak, na dan kada saborski zastupnici raspravljaju o državnom proračunu, u štrajku biti oko 80.000 zaposlenih u obrazovanju. »Očekujemo iznimno uspješan i snažan štrajk jer su ovaj put prosvjetari uistinu motivirani«, rekao je predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Branimir Mihalinec. Vilim Ribić iz Sindikata znanosti i visokog obrazovanja podijelio je novinarima »plaćimetar«, iz kojega se vidi da plaća nastavnika početnika 13 posto ispod prosječne plaće u državi, dok su one u Sloveniji 14 posto iznad prosječnih plaća. Ribić ocjenjuje da Vlada ima agilne projekte u školstvu, ali bez financijske potpore. U štrajk ulaze s geslom »Štrajk za Hrvatsku znanja«, u njega prvi put ulaze sukcesivno, i to po uzoru na grčke prosvjetare. [Mirela Lilek]</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Zloporabe punomoći će se sankcionirati </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga upozorila je na mogućnost zloporabe korištenja punomoći radi podnošenja obvezujućih ponuda za kupnju dionica Ine, te najavila da će svaki utvrđeni slučaj zloporabe punomoći sankcionirati sukladno zakonskim propisima. Javna ponuda dionica Ine počela je u ponedjeljak, 13. studenoga, i u medijima je već upozoreno na slučajeve da jedna osoba predaje više ponuda uz punomoći, odnosno na »torbarenje punomoćima«, pa i slučajeve obilaska mjesta na kojima se okuplja veći broj umirovljenika, kao što su npr. domovi zdravlja, te se od njih traži potpisivanje punomoći za kupnju dionica Ine. Hanfa napominje da će se svaki utvrđeni slučaj takve zloporabe punomoći sankcionirati. Ističe da se, sukladno odredbama Zakona o tržištu vrijednosnih papira, neovlašteno bavljenje posredovanjem u kupnji ili prodaji dionica smatra kaznenim djelom koje se kažnjava novčanom kaznom do 200 dnevnih dohodaka ili kaznom zatvora do godine. U slučaju pribavljanja znatnije imovinske koristi i više od 200 dnevnih dohodaka ili kaznom zatvora do tri godine, a kod organiziranja mreže posrednika - kaznom od najmanje 350 dnevnih dohodaka ili kaznom zatvora do pet godina. Hanfa u priopćenju također navodi kako je s navedenim problemima upoznala i Raiffeisenbank Austria d.d. Zagreb, koja je agent prodaje dionica Ine. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Hrvatska prvi put odobrila azil</p>
<p>U srijedu je odobren status azilantice državljanki zemlje s područja Afrike, koja je u Hrvatsku stigla zbog straha za život u matičnoj zemlji</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Hrvatska je u srijedu prvi put u povijesti odobrila status azilantice državljanki zemlje s područja Afrike, koja je u Hrvatsku stigla zbog straha za život u matičnoj zemlji. Djevojka je u Hrvatsku ušla legalno s važećom putovnicom i putnom vizom, te je 15. rujna podnijela zahtjev za status azilanta zbog prijetnji životom i opasnosti od spolnog sakaćenja u zemlji podrijetla. </p>
<p>Kako je provjerom u matičnoj zemlji utvrđeno da je njezin iskaz vjerodostojan i da joj se grubo krši pravo na slobodu vjerskog izražavanja, odobren joj je zahtjev. Naime, tijekom školovanja djevojku su kao kršćanku šikanirali drugih učenici i profesori zbog nošenja križa na lančiću, zbog čega je bila i kažnjavana. </p>
<p>Učestalo su joj govorili da je nevjernica, da je nečista, morala je nositi feredžu, te prisustvovati vjerskim predavanjima koji se kose s njezinom vjerom, te su je profesori i susjedi tjerali da prijeđe na islam. U njezinoj se zemlji nevjerništvo te preobraćanje s islama na drugu vjeru kažnjava smrću. Njezina bi ljudska prava, slažu se mnogi stručnjaci, bila kršena i prisilnim spolnim sakaćenjem ukorijenjenim u tradiciji njezine zemlje.</p>
<p>Iako je od osamostaljenja nekoliko desetaka stranih državljana zatražilo azil, Hrvatska do srijede nije odobrila niti jedan, a od 1. srpnja 2004., kada je postojeći Zakon o azilu stupio na snagu, azil su zatražile 382 osobe. Tu mnogim tražiteljima azila ohrabrujuću vijest, u srijedu je iznio pomoćnik ministra unutarnjih poslova Žarko Katić, tijekom radionice »Azil u medijima« održanoj u Prihvatilištu za tražitelje azila u Kutini. Dodao je da je u proceduru krenuo i novi prijedlog zakona o azilu, koji bi na snagu trebao stupiti 1. srpnja iduće godine. Katić je napomenuo i kako je u Prihvatilištu trenutno 22 tražitelja azila, te da mještani Kutine, ali i okolnih mjesta nisu stvarali probleme zbog osnivanja Prihvatilišta niti smještaja tražitelja azila. </p>
<p>Mladen Bokulić</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>UNESCO dao zeleno svjetlo za obnovu Rive</p>
<p>SPLIT</p>
<p> - Stručnjaci Centra za svjetsku baštinu UNESCO-a nakon sastanka u srijedu u Parizu s predstavnicima Grada Splita i projektanta obnove zaključili su da taj projekt i obnova splitske rive, koja je po njemu započela, ne ugrožava spomeničke vrijednosti Splita i njegove povijesne jezgre upisane u svjetsku kulturnu baštinu, doznaje se u srijedu navečer od glasnogovornice Poglavarstva Marine Protić.</p>
<p>Direktor Centra za svjetsku baštinu UNESCO-a Francesco Bandarin i suradnici sastali su se u Parizu s pročelnikom Službe za staru gradsku jezgru Goranom Nikšićem i predstavnikom projektanta Studio 3 LHD iz Zagreba Sašom Begovićem, koji su im potanko predstavili projekt uređenja i urbane opreme splitske rive koja je počela prije nepunih mjesec dana. Sastanku i predstavljanju u Parizu nazočila je i Maja Franković, ministrica savjetnica Stalnog predstavništva Hrvatske pri UNESCO-u.</p>
<p> Kako je rekla glasnogovornica Protić, u srijedu navečer je Goran Nikšić poslao Poglavarstvu e-mail poruku u kojoj se kaže da su stručnjaci UNESCO-a, nakon detaljna razmatranja zaključili da je projekt znatno poboljšanje stanja povijesne jezgre već time što uključuje i obnovu infrastrukture, racionalizira uporabu prostora i poboljšava pješački promet. U ocjeni stručnjaka UNESCO-a također se kaže da je projekt postigao visoku stručnu razinu, te da su u njegovoj izradbi poštovane sve procedure o međunarodnim standardima. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Švedska za što brži ulazak Hrvatske u EU</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »Švedska podržava što brži ulazak Hrvatske u Europsku uniju i nadam se da će Hrvatska uspjeti sudjelovati na izborima za europski parlament u lipnju 2009.«, rekao je Carl Bildt, ministar vanjskih poslova Kraljevine Švedske, nakon susreta s ministricom Kolindom Grabar-Kitarović. Dodao je da je Švedska oduvijek bila potpora proširenju Europske unije, a posebno sada kada postoje oklijevanja i rasprave o proširenju.</p>
<p>Uz razgovor o Hrvatskom ulasku u EU, na sastanku je bilo riječi i o bilateralnim pitanjima dviju zemalja, te o sigurnosti i otvorenim pitanjima na prostoru jugoistočne Europe. Kolinda Grabar-Kitarović rekla je da Hrvatska cijeni konkretnu pomoć Švedske u području europskih integracija koja se odnosi na harmonizaciju hrvatskog zakonodavstva s europskim i njegove implementacije. Najznačajniji projekti odvijaju se kroz švedsku agenciju za suradnju u međunarodnom razvoju kroz koju je do prosinca ove godine predviđena implementacija nekoliko programa suradnje u iznosu od oko milijun eura. Ti programi pomoći vezani su uz povratak izbjeglica, obnovu ratom oštećene infrastrukture, ljudska prava, demokraciju, harmonizaciju zakonodavstva i jednakost spolova.</p>
<p>Kitarović i Blidt istaknuli su dobre gospodarske odnose dviju zemalja. [R. D.]</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Porinut prvi tunolovac iz Vladina programa za obnovu ribarske flote</p>
<p>Tunolovac je dugačak 40, širok 8,65 i visok 4,20 metara</p>
<p>SPLIT</p>
<p> - U brodogradilištu R.L.E. iz Vranjica pokraj Splita u srijedu je porinut prvi ribarski brod tunolovac, vrijedan 2,2 milijuna eura, koji je u sklopu Vladina programa financiranja obnove i rekonstrukcije ribarske flote izgrađen za tvornicu Sardina iz Postira. Kao izaslanik premijera Ive Sanadera, porinuću je nazočio potpredsjednik Vlade Damir Polančec, koji je dao potporu svim ribarima i brodarima čija je namjera uključiti se u Vladin program obnove i modernizacije ribarske flote. Vlada je početkom godine prihvatila model financiranja obnove ribarske flote po kojem će se u domaćim brodogradilištima izgraditi 18 novih i temeljito obnoviti tri ribarska plovila. »Po tom modelu, Vlada će osigurati nepovratna sredstva u iznosu 30 posto vrijednosti broda, Hrvatska banka za obnovu i razvitak sudjelovat će u kreditiranju sa 60 posto, dok će preostali iznos osigurati naručitelji posla, odnosno ribari i brodari«, kazao je Polančec. Kredit će se davati na rok od 15 godina pod vrlo povoljnim uvjetima što uključuje subvencioniranu kamatu koja će za ribare iznositi dva posto, pri čemu treba istaknuti da će kamate iznad tog iznosa subvencionirati država. Pomoćnik ministra poljoprivrede zadužen za ribarstvo Ivan Katavić rekao je kako je riječ o prvoj obnovi i modernizaciji ribarske flote, pokrenute nakon dva desetljeća stagnacije, zbog čega naši ribari nisu mogli biti konkurentni u odnosu na moćnu flotu naših susjeda. </p>
<p>»Vladinim projektom obnove ribarske flote, domaći bi ribari za nekoliko godina imali sigurna i stranom brodovlju konkurentna plovila, te bi se tako i hrvatsko ribarstvo, kao značajna gospodarska grana, moglo nositi s izazovima tržišta, postajući konkurentno u odnosu na susjedne države čija flota ribari u istom pojasu«, istaknuo je Katavić. [Dobrila Stella]</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2006], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20061116].
|
