NA [2006], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20061016].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 125098 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>16.10.2006</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Za tri godine do 1000 novih radnih mjesta</p>
<p>Ako država nastavi sa smanjenjem stope piratstva za daljnjih 10 posto, njezina bi informatičko-tehnološka industrija do 2009. mogla porasti iznad milijarde dolara </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Prema rezultatima globalne studije o nelegalnom softveru, koju je provela Međunarodna udruga proizvođača poslovnog softvera BSA u suradnji s vodećom analitičkom tvrtkom IDC-om, 57 posto softvera instaliranog na osobna računala u Hrvatskoj je ilegalno. </p>
<p>Bilježi se godišnji trend smanjenja od jedan posto, što je u odnosu na prethodne godine pozitivan trend. Prema procjenama BSA, ako država nastavi sa smanjenjem trenutačne stope piratstva za daljnjih 10 posto, njezina bi informatičko-tehnološka industrija do 2009. mogla porasti iznad milijarde dolara, što bi tom sektoru omogućilo tisuću novih radnih mjesta. Ukupni prihodi gospodarstva povećali bi se za više od 150 milijuna dolara, te se ostvarilo dodatnih 63 milijuna američkih dolara poreznih prihoda.</p>
<p>Što se tiče zakonodavstva pomoćnik ministrice pravosuđa Igor Mihaljević kaže da je problematika piratstva trenutačno regulirana Kaznenim zakonom, Zakonom o autorskom pravu i srodnim pravima, Konvencijom o kibernetičkom kriminalu te Protokolom uz Konvenciju. </p>
<p>»Ministarstvo pravosuđa prati tehnološki napredak i sukladno tome predlaže izmjene i dopune postojećih zakona, a zadnje izmjene Kaznenog zakona stupile su na snagu 1. listopada«, rekao nam je Mihaljević. </p>
<p>Smanjenju piratske prodaje pridonijele su i aktivnosti Državnog odvjetništva. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u zadnjih pet godina od 5000 kaznenih djela vezanih uz cyber-kriminal osuđeno je 1477 prekršitelja, većina upravo zbog povrede autorskih prava. Od ukupne brojke osuđenih osam ih je završilo u zatvoru dok su ostali kažnjeni novčano.</p>
<p>»U središtu antipiratskih aktivnosti BSA i dalje su prodavači računalne opreme koji građanima prodaju nelegalni softver. Program BSA usmjeren na otkrivanje trgovina računalnom opremom koje prodaju nelicencirani softver traje već više od šest godina i rezultirao je pokretanjem niza kaznenih i prekršajnih postupaka protiv prodavača«, kaže Petković. </p>
<p>Što se tiče građana, represivne aktivnosti BSA se orijentira na edukativne kampanje koje su usmjerene na podizanje javne svijesti o problemu piratstva. Od posljednjih aktivnosti BSA izdvaja kampanju kojom se promiču prednosti upravljanja softverskom imovinom. </p>
<p>Prva takva akcija provedena je ljetos u ugostiteljstvu i turizmu.</p>
<p> »Cilj ovih akcija je potaknuti tvrtke da dobrovoljno i samostalno provjere koriste li u svom poslovanju licenciran softver, te preporučiti uvođenje pravilnog i učinkovitog upravljanja softverskom imovinom«, kaže Petković.</p>
<p>Mislav Nekić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Na jednom radnom mjestu - dvoje zaposlenih </p>
<p>Nezaposleni nerado prihvaćaju takve poslove, jer gube prava na burzi, a nisu se trajno zaposlili</p>
<p>Part-time je posebno privlačan ženama, jer mogu brinuti o djeci ili starim i nemoćnim članovima obitelji</p>
<p>U zemljama EU zaposleni s nepunim radnim vremenom rade u prosjeku 25 sati na tjedan. Brojem part-time radnika prednjači Nizozemska, gdje čak 46 posto ukupno zaposlenih radi nepuno radno vrijeme. Države s niskom stopom nezaposlenosti u pravilu imaju veći udio part-time zaposlenika, koji rade kraće od 36 sati na tjedan. </p>
<p>Part-time je posebno privlačan ženama, jer mogu brinuti o djeci ili starim i nemoćnim članovima obitelji. Kraće radno vrijeme radi čak 75 posto Nizozemki, 44 posto Norvežanki i Njemica, 43 posto Britanki te 40 posto Šveđanki i Austrijanki. Europski poslodavci često koriste part-time kad je manji obim posla, pa dva zaposlena dijele isti posao. Part-time je dobar za početnike te starije koji žele ostati aktivni, ali je često i spas za radnike pred otkazom. </p>
<p>Sudeći prema Anketi o radnoj snazi u Hrvatskoj, 10,1 posto ukupno zaposlenih radi kraće od punoga radnog vremena. No, u taj su podatak uključeni i radnici sa skraćenim radnim vremenom, obrtnici i poljoprivrednici, pa je stvarni broj part-time radnika mnogo manji.</p>
<p>Najviše je takvih radnika u osnovnim i srednjim školama, poljoprivredi, uslužnim djelatnostima, a najmanje u industriji. Poslodavcu je part-time preskup, jer i za samo jedan sat rada na tjedan mora uplatiti doprinos za zdravstvo kao za puno radno vrijeme, što mu povećava trošak rada.</p>
<p>No, poslodavci se snalaze na drugi način - raubaju zaposlene kroz neplaćeni prekovremeni rad ili uzmu radnika na crno uz minimalni trošak. Logika je jasna - tko bi lud zaposlio novog radnika na četiri sata, ako mu radnici povećani posao odrade besplatno! </p>
<p>»Greška je sustavu. Nema logike da poslodavac za jedan ili nekoliko sati rada na tjedan plaća zdravstveni doprinos na minimalnu osnovcu za puno radno vrijeme. Suludo je da u slučaju kad dvije žene dijele jedno radno mjesto, poslodavac svakoj isplaćuje pola plaće, ali plaća doprinos za zdravstvo na dvije plaće za puno radno vrijeme«, upozorava državna tajnica za rad Vera Babić.</p>
<p>Part-time je skup i za državu kao poslodavca. Rijetki su zaposleni u državnoj upravi s nepunim radnim vremenom, a češće se koriste ugovori o djelu. Kroz izmjenu zdravstvenog zakona, kaže Babić, mora se uvesti pravilo »pro rata temporis«, odnosno da se doprinos uplaćuje prema odrađenim satima. Tako je već regulirano pravo na mirovinski staž razmjerno broju sati rada. Radnik koji godinu dana radi polovinu punoga radnog vremena stječe pravo na šest mjeseci mirovinskog staža. </p>
<p>Dok je prije radnik morao raditi 30 godina da bi stekao 15 godina staža kao uvjet za starosnu mirovinu, izmjenom zakona 2003. godine radnik s 15 godina rada u nepunom radnom vremenu i 65 godina (žene 60) može ostvariti starosnu mirovinu. Dakle, pod istim uvjetima kao i radnici u punom radnom vremenu. </p>
<p>Nezaposleni nerado prihvaćaju part-time poslove, jer gube prava na burzi, a nisu se trajno zaposlili. Ako radnik koji radi 20 sati na tjedan dobije otkaz, da bi stekao pravo na novčanu naknadu na burzi mora imati najmanje 18 mjeseci radnog staža, dok radnicima s punim radnim vremenom treba devet mjeseci.</p>
<p>»Prava s osnove nezaposlenosti treba izjednačiti i za te radnika s onima u punom radnom vremenu, jer ih se nepravedno kažnjava zato što su prihvatili part-time posao,« ističe pravna savjetnica Glasa HR Dušanka Marinković-Drača. </p>
<p>Rad s nepunim brojem sati može biti na neodređeno ili na određeno vrijeme. Part-time radnici imaju dio radnih prava kao i oni s punim radnim vremenom, ali veliki dio prava je manji. Manja je plaća, kasnije i mirovina, a niže su i naknade za bolovanje. Radnik koji radi 20 sati na tjedan ima pravo na naknadu plaće za bolovanje samo za 20 sati, iako je, na primjer, cijeli tjedan na bolovanju. Isto je i s naknadom za godišnji odmor. </p>
<p>Kao i zaposleni u punom radnom vremenu, i part-time radnici imaju jednako pravo na zdravstvenu zaštitu, godišnji odmor i puni iznos za prijevoz. Otkazni rok je također od dva tjedna do tri mjeseca, ali part-time radnici dobivaju nižu otpremninu, jer su im i plaće manje. </p>
<p>Iako im je (mizerna) starosna mirovina dostupna, prijevremenu starosnu mirovinu s part-time poslovima ne mogu ostvariti. Tako žena koja radi 20 sati na tjedan da bi skupila 30 godina radnog staža mora raditi 60 godina! Razliku do punog mirovinskog staža i veće mirovine radnik može zaraditi tako da s drugim poslodavcem sklopi ugovor o radu, ali ukupno ne smije prijeći 40 sati rada na tjedan. Drugo je rješenje da uz part-time posao dodatno radi za drugog poslodavca na ugovor o djelu uz obvezno plaćanje doprinosa te tako zaradi razliku do punog staža.</p>
<p>Više se isplati raditi na ugovor o djelu nego biti u radnom odnosu s nepunim radnim vremenom, jer uz manju svotu uplaćenih doprinosa radnik može ostvariti dulji mirovinski staž. To samo znači da nešto s regulacijom part-timea ne valja i da treba preispitati sve propise koje se odnose na radna i socijalna prava part-time radnika.</p>
<p>Ljubinka Marković</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Masakr u Fini djelo je profesionalaca</p>
<p>Zakon je, smatraju stručnjaci, dobar, ali se ne provodi na odgovarajući način. Ravnatelj policije Marijan Benko smatra da u sigurnost treba ulagati odgovarajuća sredstva. </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Policija je privela desetak osoba na obavijesne razgovore, a istraga subotnje pljačke Finine poslovnice u Đurđevcu prilikom koje su ubijene dvije osobe nastavlja se. Maskirani razbojnik je u središtu Đurđevca upao u Finu i hicima u glavu usmrtio stranku, Ivana Matiševa (57), i smrtno ranio zaštitara »Sokol Marića« Miroslava Benšića (39), koji je preminuo u koprivničkoj bolnici. </p>
<p>Prema neslužbenim informacijama, razbojnik je odnio oko 200 tisuća kuna. U potjeri i blokadama lokalnih prometnica sudjelovalo je više od 200 policajaca, a na mjesto događaja u subotu je došao i ravnatelj policija Marijan Benko.</p>
<p>Prošlo je samo nešto više od godinu dana od krvave pljačke poslovnice Fine u Zagrebu u kojoj su ubijena dvojica zaštitara, također iz »Sokol Marića«. Za tu pljačku osumnjičena je kriminalna skupina čiji su članovi od ljetos u pritvoru, a dvojica razbojnika iz skupine poginuli su lani uoči Božića u okršaju s policijom nakon pljačke pošte u Botincu.</p>
<p> Kako smo čuli iz vrha policije, sumnja se da je zločin u Đurđevcu djelo »profesionalca«, odnosno više njih.</p>
<p>Taj je zločin ponovno aktualizirao pitanje provođenja Zakona o minimalnim mjerama osiguranja ustanova koje se bave prometom gotovog novca. Zakon je, smatraju stručnjaci, dobar, ali se ne provodi na odgovarajući način. Ravnatelj policije Marijan Benko rekao nam je u subotu kako je očito da u sigurnost treba ulagati odgovarajuća sredstva. Prvi čovjek policije suzdržao se od komentara kvalitete usluga koje pružaju zaštitarske agencije, kao što je u konkretnom slučaju »Sokol Marić« </p>
<p>Inače, kako se zakon provodi svjedoče i iskustva provedenih kontrola. Djelatnici Inspektorata MUP-a lani su na zagrebačkom području - gdje je smješteno najviše banaka, poštanskih ureda, kladionica i mjenjačnica - proveli nadzor u kojem je u čak 47 posto slučajeva (nadzor je obavljen u 19 uglavnom manjih poslovnica banaka, mjenjačnica i kladionica na području Zagreba, Sesveta, Zeline, Sv. Nedjelje, Zaprešića, Samobora i Pojatnog), utvrđen nekakav nedostatak zbog kojeg je policija podnijela zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka.</p>
<p>Dragan Grdić</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>SDP od Račana traži izborni program</p>
<p>Stalno reproduciranje starih afera i izmišljanje novih, koje umjesto svog izbornog programa potenciraju Račan i njegovi najuži suradnici, moglo bi im se, misle u stranci, vratiti kao bumerang</p>
<p>Kad je novinarka jednog dnevnog lista u subotnjem intervjuu podsjetila predsjednika SDP-a Ivicu Račana na ispraznost njihove kampanje u koju se krenulo, citiramo, »s prilično imaginarnim obećanjima o boljim radničkim pravima i borbi protiv korupcije, a HDZ-ova su obećanja mjerljiva gotovinom: umirovljenicima povrat duga, školarcima besplatni udžbenici«, najvjerojatnije nije ni slutila da je dirnula u osinje gnijezdo najnovijih prijepora i povišenih tonova u najjačoj oporbenoj stranci.</p>
<p>Dobro informirani izvori iz vrha stranke svjedoče da je ovih dana u njihovoj središnjici veoma burno. Naime, neki dužnosnici, ali i ljudi s terena, inzistiraju od predsjednika Račana i zamjenice mu Željke Antunović, da umjesto jalovih kritika aktualne vlasti napokon pred nestrpljivo članstvo podastru svoj izborni program koji jamči pobjedu na idućim parlamentarnim izborima. </p>
<p>Da od programa nema ni »p«, potvrdio je i sam Račan u spomenutom intervjuu:</p>
<p>»Daleko je još do izbora. Kad bude trebalo, izaći ćemo i mi s onim što namjeravamo napraviti, bit ćemo jasni i argumentirani«, rekao je. </p>
<p>Stalno reproduciranje starih afera i izmišljanje novih, koje umjesto svog izbornog programa potenciraju Račan i njegovi najuži suradnici, moglo bi im se, misle u stranci, vratiti kao bumerang. Prije svega smatraju da se na taj način podcjenjuju građani Hrvatske, odnosno birači koji su itekako svjesni da je SDP-ovo sadašnje »jahanje« po pitanjima kriminala, revizije pretvorbe i privatizacije, mita i korupcije, ne samo licemjerno nego do kraja nepošteno i u svrhu skupljanja jeftinih političkih bodova. Istodobno pitaju zašto ti isti kritičari, kada su obnašali najviše funkcije u državi od 2000. do 2004., a kada je HDZ bio u oporbi, nisu raščistili s kriminalom i korupcijom zbog čega danas prozivaju vladajuću stranku. </p>
<p>Račanova vlada u četiri godine mandata imala je priliku i dosta vremena (više od 1400 dana) sve to istražiti. Niti su razračunali s organiziranim kriminalom niti se dogodila revizija pretvorbe i privatizacije (na čijim obećanjima su i dobili tadašnje izbore), niti su stvorili politički okvir za funkcioniranje pravne države. Samo su se, podsjećaju, dogodile nove afere čiji su kreatori upravo i neki današnji žestoki kritičari HDZ-a.</p>
<p>Od Riječke banke iz koje je nestalo 100 milijuna dolara, slučaja brodogradilišta u Splitu, do Viktora Lenca u koji je Račanova vlada ukrcala, kao u bure bez dna, milijunske iznose. Očigledno je da Račan, umjesto prezentiranja svog izbornog programa koji nema, danas verbalno inzistira na aferama pokušavajući s jedne strane sa sebe zbaciti odgovornost zbog neučinjenoga za vrijeme četverogodišnjeg mandata, dok s druge strane po principu »drž'te lopova« želi skriti »mangupe u svojim redovima« koji su također kumovali brojnim nerazjašnjenim aferama. </p>
<p>I zato kada danas nakon svega Račan bez krzmanja kaže da SDP karakterizira poštenje, razvitak i solidarnost, dok HDZ simuliranje uspjeha, korupcija i klijentelizam, odnosno pogodovanje pojedincima i skupinama, mnogi se ironično pitaju zar se SDP-ovi šefovi ne sjećaju da je dok su bili na vlasti državni proračun bio tanji za milijune kojima se pogodovalo pojedincu i stranačkom prijatelju Damiru Vrhovniku s kojim su ljetovali najviđeniji SDP-ovci na njegovoj luksuznoj jahti. </p>
<p>Također se Račanov pokušaj povezivanja sadašnjega HDZ-a s aferama iz devedesetih, primjerice nestanka milijunskog iznosa na tajnim računima, o čemu se ovih dana čuju kontroverzne izjave za ponovljenog suđenja Hrvoju Petraču, tumači kao potez očajnika, ali i potez čovjeka opasnih namjera. Jer iz Račanove rečenice iz istog intervjua da »su bili oni (misli se na Sanaderov HDZ, op. au.) živi i zdravi u tom HDZ-u iz devedesetih godina i poprimili mentalne crte kojih se ne odriču«, mnogi su prepoznali svu zluradost političara na zalasku, ali i čovjeka opasnih namjera koji se, eto, da se dočepa vlasti pod svaku cijenu ne libi optužiti cijelo vodstvo koje sa spomenutim aferama s početka devedesetih nema baš nikakve veze.</p>
<p>To bi bilo isto, smatraju oni, kao kad bi se na takve napade odgovorilo da je Račan sedamdesetih godina izravno sudjelovao u gušenju Hrvatskog proljeća i, uz Dražena Budišu, dao uhititi stotine proljećara, jer je i on u tadašnjem Savezu komunista Jugoslavije bio itekako živ i zdrav. </p>
<p>Bez programa do vlasti</p>
<p>Budući da je takav Račan spreman na sve, kako bi se »bez motike dočepao kruha«, odnosno bez pozitivnog programa dočepao vlasti, mnogi su zabrinuti da bi zbog njegovih uskostranačkih interesa mogli biti ugroženi i vitalni nacionalni interesi kad je u pitanju približavanje Hrvatske EU. U tom kontekstu se tumači i posljednja inicijativa Račan-Friščić da se režim Zaštićenog ribolovno-ekološkog pojasa počne primjenjivati i za članice EU-a, jer se to smatra korištenjem važnih pitanja od nacionalnog interesa u dnevnopolitičke svrhe. </p>
<p>Na takav potez dvojice stranačkih čelnika, državnički je reagirao premijer Ivo Sanader koji je još jednom ukazao na potrebu izdizanja iznad uskih stranačkih interesa kada su u pitanju nacionalni interesi države.</p>
<p>»Hrvatska vlada u kojoj HDZ ima većinu se trudi, a tako će i nastaviti da se o nadstranačkim stvarima ne strančari«, naglasio je premijer. Račanovi oponenti u stranci su uvjereni da takvo ponašanje njihova čelnika i njegovih najužih suradnika vrlo vješto koriste druge SDP-u srodne stranke, a ponajviše HNS, koji je na konkretnim programima počeo maratonsku kampanju. I dok Račan kao mantru ponavlja »kriminal, mito i korupcija«, najnovija istraživanja javnog mnijenja pokazuju da se SDP-ovi glasovi kao iz pješčanog sata sve više prelijevaju na stranu HNS-a. Stoga se Račanu jako žuri da sklopi čvršći savez s HSS-om, jer nije izvjesno da bi SDP na idućim izborima bez programa i novih ideja s papagajskim ponavljanjem »drž'te lopova«, mogao dobiti više glasova od Čačićeva HNS-a koji je u naletu. </p>
<p>No, suradnja Račana i Friščića po mnogima, čini se, počiva na istoj onoj platformi na kojoj je prethodna vlast izgubila izbore, zbog čega je bivši predsjednik HSS-a Zlatko Tomčić svrgnut s mjesta čelnika stranke i gurnut u ropotarnicu HSS-ove povijesti. Stoga se znatan dio i stranačkog vodstva, ali i članstva, pita kakve su se to promjene dogodile u stranci nakon Friščićeve pobjede, kad je on nastavio tamo gdje je Tomčić stao. </p>
<p>Zato oni smatraju da se Friščić ne bi trebao kockati stranačkim povjerenjem te sklapati s Račanom »račune bez krčmara« koji su se, kada su na prošlim izborima došli na naplatu, njegovom prethodniku Tomčiću, a i samoj stranci, žestoko obili o glavu. U Friščićevoj stranci ovih su se dana mogla čuti razmišljanja da je SDP-ova inicijativa s HSS-om o ZERP-u samo još jedan u nizu Račanovih pokušaja da osujeti već započete pregovore o suradnji HSS-a i HNS-a. Osim toga, nezadovoljni SDP-ovci upozoravaju na činjenicu da umirovljenici, ali ni državni službenici, a da se ne govori o braniteljima i radnicima toj stranci sve manje vjeruju. </p>
<p>Imajući sve to u vidu, zanimljivo je što će se događati idućih dana i mjeseci na Iblerovu trgu i hoće li Račan, kao i bezbroj puta dosad, sve svoje nezadovoljnike poklopiti uskim stranačkim šinjelom, a sve probleme pomesti pod tepih čekajući da se dogodi neko čudo na izborima.</p>
<p>Zoran Milanović</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Hrvatima zubi u zabrinjavajućem stanju </p>
<p>Najveći problem su odrasli građani. Njihova zdravstvena svijest je niska, što je očito posljedica nedovoljne prosvijećenosti u ranijoj dobi, smatra predsjednica Centra za promicanje oralnog zdravlja Hrvatske</p>
<p>Oralno zdravlje Hrvata u usporedbi s europskim narodima prilično je loše, ocijenila je u petak Vesna Barac Furtinger, predsjednica Centra za promicanje oralnog zdravlja Hrvatske i dopredsjednica Hrvatskog stomatološkog društva HLZ-a.</p>
<p>»Gledamo li okom laika, upada nam u oči činjenica da mladi diljem svijeta imaju prekrasne zube. U nas nije tako - to je još uvijek privilegij gradskog stanovništva te socijalno bolje stojećih krugova«, tvrdi Barac Furtinger i dodaje da je Hrvatska danas zemlja s najvećim brojem stomatologa po stanovniku u Europi.</p>
<p>»Nerijetko imamo službenike na šalterima, konobare i nastavnike koji uredno pokazuju svoju bezubost opravdavajući je nedostatkom novca, nestručnim zubarima i traumama iz djetinjstva«, objašnjava Barac Furtinger i istaknula da je dostupnost stomatološke zaštite u Hrvatskoj uistinu velika, a usluge Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje među najbrojnijima u svijetu. Očito je problem negdje drugdje.</p>
<p>Najbolje zube imaju djeca. Kad se usporede podaci o stanju KEP indeksa (broj pokvarenih, izvađenih i plombiranih zubi) iz 1993. i 2003. godine vidljivo je, unatoč promjenama zdravstvenog sustava, da je došlo do malog poboljšanja. </p>
<p>»KEP indeks dvanaestogodišnjaka sada je oko četiri te se nalazi u umjerenoj zoni, dok je 2003. godine bio 4,4 što nas je svrstavalo u zonu zemalja s izrazito visokom stopom karijesa«, kaže Barac Furtinger dodajući da je broj izvađenih zubi također u padu, no porastao je broj liječenja.</p>
<p>Nažalost, o srednjoj generaciji građana te o protetskim potrebama starijih građana u Hrvatskoj nema dovoljno podataka. No, poznato je da postoje ograničenja u protetskim pravima, a nezavidna financijska situacija starijih ljudi često im ne dopušta rješavanje tog problema.</p>
<p>Najbolja je situacija s oralnim zdravljem djece. Osim što postoji tendencija poboljšanja njihova oralnog zdravlja (pad broja karioznih zuba), dostupna im je i besplatna ortodontska terapija i educirani stomatolozi, pa se može zaključiti da naše najmlađe sustav pazi i mazi.</p>
<p>Najveći problem su odrasli građani od kojih se očekuje suradnja i samoodgovornost koju oni nažalost često ne pokazuju.</p>
<p>»Njihova zdravstvena svijest je niska, što je očito posljedica nedovoljne prosvijećenosti u ranijoj dobi«, smatra Barac Furtinger.</p>
<p>Predsjednica Centra za promicanje oralnog zdravlja Hrvatske kaže da je cilj njezine udruge zdravstveno prosvjećivanje i podizanje svijesti o važnosti očuvanja oralnog zdravlja.</p>
<p>Prema izvješćima Svjetske zdravstvene organizacije, koja su jedina relevantna za usporedbu, Hrvatska se ne može uspoređivati s zemljama Europe. To znači da po stanju oralnog zdravlja pripadamo Latinskoj Americi.</p>
<p>Tomislav Tadić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="6">
<p>Nepotrebno iskakanje oporbe </p>
<p>BRANKA VALENTIĆ</p>
<p>Prema bilješci sa sastanka koji se prošlog ponedjeljka održao u Banskim dvorima, a vezanog uz pitanje ZERP-a, svi su se nazočni dogovorili da će razgovor o istom pitanju, i u istom sastavu, nastaviti već tijekom ovog mjeseca. Temeljni zaključak bilješke o sastanku bio je da će se postojeća pravila ZERP-a prilagoditi tako da se poštuje načelo nediskriminacije hrvatskih ribara, odnosno da se u potpunosti počnu primjenjivati hrvatski pravni propisi iz područja zaštite okoliša i ribarstva. Ipak, već pod drugom točkom zaključaka jasno je navedeno da se »ostvarenju definiranog cilja valja pristupiti odmjereno i postupno, kako se ne bi ugrozili strategijski interesi Republike Hrvatske, u prvom redu pregovori o pristupanju Europskoj uniji te naštetilo međunarodnom položaju države«. </p>
<p>Samo tri dana nakon tog sastanka, na kojem je SDP predstavljao Neven Mimica, predsjedatelj saborskog odbora za Europske integracije, a HSS Josip Friščić, čelni čovjek stranke, Ivica Račan i Friščić u četvrtak su objavili potrebu za hitnim aktiviranjem ZERP-a, odnosno potrebu da Vlada s Italijom i Slovenijom odmah dogovori koliko ribe njihove ribarice smiju izlovljavati u hrvatskom zaštićenom pojasu. Uslijedila je reakcija premijera koji je poručio da se u »ponedjeljak ne može misliti jedno, a u četvrtak drugo« te da je na djelu prikupljanje »jeftinih političkih bodova«. Naime, Vlada je očito, organizirajući međustranački sastanak o ZERP-u, već imala u vidu načine pomoću kojih će se olakšati pozicija hrvatskih ribara ugroženih činjenicom da se postojeći ZERP ne primjenjuje na zemlje članice EU-a, ponajprije na Italiju, ali i Sloveniju. Stoga je Sanaderova ljutnja zbog Račanova i Friščićeva istupa posve razumljiva i očekivana. Ono što je dogovoreno kao budući zajednički i strateški nacionalni potez, preko noći se gotovo pretvorilo u inicijativu dviju oporbenih političkih stranaka. Iako službena predizborna kampanja još nije počela, posve je jasno da oporba, u prvom redu SDP, ne namjerava »časiti časa«. Dakako, u tome im je, za razliku od vladajućih, neusporedivo lakše pozivati na nagle poteze, jer nitko od njih račune za takve inicijative ne mora polagati Bruxellesu. A kad se tome pridodaju i poneki europski glasovi o potrebi zaustavljanja proširenja EU-a, situacija postaje još kompleksnija. Stoga je Račanovo i Friščićevo iskakanje iz zajedničkog vlaka nadstranačkih interesa bilo još nepotrebnije.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Veliki rizici</p>
<p>SANJA KAPETANIĆ</p>
<p>Velika zarada ostvaruje se samo na dionici kupljenoj u vrijeme dok je bila znatno podcijenjena. Hrvatski investitori nakon prodaje Plive traže baš takve prilike, a očekivanja su golema. Ulagači u fondove žele samo prinose veće od 30 posto i svi pričaju samo o dionicama na kojima se moglo zaraditi po 100 ili 200 posto za nekoliko mjeseci. U toj euforiji kao da se zaboravlja koliko je trgovina dionicama rizična i koliki gubitak može donijeti kriva procjena. Dionica Podravke tako je svojedobno s oko 500 kuna pala na oko 200, a danas je oko 400. Mnogi su na njoj drastično izgubili. Stoga su u pravu guverner Željko Rohatinski i šef Hanfe Ante Samodol kad investitore pozivaju da razmisle o rizicima svojih očekivanja, a analitičari na pravilo da se u rizična ulaganja ulazi s najviše trećinom slobodnog novca. One koji smatraju da »pušu na hladno« podsjećamo na dramatične gubitke onih koji su zanemarili tvrdnju Alana Greenspana, šefa američkog FED-a, da su dionica informatičko-tehnološkog sektora nerealno visoke.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Seusovo prokletstvo</p>
<p>VESNA KUSIN</p>
<p>Ima li Hrvatska snage za još jednu sudsku borbu za svoje Seusovo blago? </p>
<p>Seusovo blago ponovo je na sceni, ovaj put ne pravosudnoj, nego tržišnoj. S te je scene za kratko, početkom devedesetih godina prošlog stoljeća, bilo prebačeno na pravosudnu, koja je pokazala (i ne samo tada, ni u takvim slučajevima) da se i dokazne činjenice mogu pravnim manipulacijama izigrati, i to na međunarodnoj pozornici koju prečesto uzimamo za dobar uzor. I tada je, kao i sada, polazna točka bila prodaja toga basnoslovnoga kasnoantičkoga blaga, što ga je ranije isti (pre)prodavač lord Northampton otkupio na »tržištu umjetnina«, kako je tvrdio. To tržište bilo je dobro čuvani bankovni sef u kojem je Seusovo blago više od desetljeća bilo skriveno od očiju javnosti. U stvari, ono i nije moglo na legalno tržište jer je njegovo podrijetlo u »bankovnom sefu« bilo vrlo sumnjivo. Umjetnine sumnjiva podrijetla, odnosno sumnjiva posjedovanja, teško se prodaju na legalnom tržištu umjetnina. To je potvrdio i onodobni pokušaj lorda Northamptona da proda Seusovo blago preko aukcijske kuće Sotheby's u New Yorku. </p>
<p>Epilog tog pokušaja bio je sudski proces završen presudom u lordovu korist. Hrvatska koja se u tom procesu, uz Libanon koji je tijekom procesa odustao od svojih zahtijeva i Mađarsku koja nije za to imala utemeljenja, borila za to blago pokušavajući dokazati podrijetlo nalaza na području Istre, točnije na lokaciji Barbarige, iako je uložila znatan novac u pribavljanje dokaza i za odvjetnički tim, bila je lakim potezom izbačena kao pravna sljednica blaga. U stvari, bila je izigrana. Nije joj bilo dopušteno da podastre dokaze i to one koji analizom sastava tla, učinjenom na Institutu »Ruđer Bošković« te potvrđenom u kanadskim laboratorijima, što su neminovno ostavili tragove i na samom blagu, ukazuju da je to blago stoljećima stajalo baš u špilji pokraj Barbarige, odakle je otuđeno i tajno prodano. Ne treba zaboraviti da je sudski proces vođen u New Yorku počeo još u vrijeme Jugoslavije, a završen je 1993. I danas je, kao o onda, bila javna tajna da je u otuđivanju Seusova blaga bila umiješana JNA. Danas, kao i onda, postoje još živi svjedoci koji bi to mogli potvrditi na sudu kada bi im bio omogućen pristup. Ali onda sud nije omogućio ni uvrštavanje analize tla u dokazni postupak, a kamo li nešto više. Hrvatska tada, iznurena ratom i već utrošenim silnim novcem u parnični postupak, nije uložila žalbu, pa je presuda postala pravovaljana. Lord Northampton postao je legitimni vlasnik blaga koje je od početka naumio preprodati i na njemu se obogatiti. A i to ukazuje da ga se domogao »ispod cijene«, što je bilo moguće samo u mutnim poslovima. Sada to blago predaje dražbovnici Bonhams nadajući se ostvariti prvotni cilj - obogatiti se.</p>
<p>Treba li i može li Hrvatska ponovo pokrenuti zahtjev za novu istragu i ponovljeni sudski proces na kojem bi mogla podastrijeti sve svoje dokaze i pridodati mu nove - one s arheoloških istraživanja učinjenih proteklih desetljeća koji su na danje svjetlo iznijeli kasnoantičke vile u Barbarigi i Feliceti pokraj Barbarige te Konstantinovu vilu na Vižuli pokraj Medulina pokazujući i dodatno dokazujući da je upravo to područje Istre u kasnoj antici bilo utočište brojnim rimskim velikodostojnicima od kojih su mnogi doselili u vrijeme Justinijanove rekonkviste. Bude li Hrvatska našla snage za to, lord Northampton se neće tako lako riješiti Seusova prokletstva kojeg bi sada htio poštedjeti svoju obitelj.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="9">
<p>Konstrukcija problema kao tehnika vladanja</p>
<p>ANĐELKO MILARDOVIĆ</p>
<p>Upravo dinamična smjenjivost problema stvara nemogućnost usredotočivanja na neki od njih. Njihovo neprestano smjenjivanje, dinamika, prijenos informacija ujedno znači i raspršivanje pozornosti</p>
<p>Teško bi istraživači i politički analitičari društva mogli pobrojati probleme s kojim se društvo susreće u posljednjih petnaest godina. Nepreglednost različitih problema koji se godinama ne rješavaju stvara osjećaj nemoći i nemogućnosti vladanja i upravljanja. Javnost se danomice suočava bilo sa stvarnim, bilo konstruiranim problemima. U pravilu ostaje zbunjena, dekoncentrirana i malo moćna. </p>
<p>Stvarni životni problemi izraz su interesnog sukoba pojedinaca i društvenih skupina. Riječ je o preprekama koje su rezultat društvenih odnosa, te ubačenosti i zatečenosti aktera u njima. Polje zatečenosti normalno je konfliktno polje zapetljavanja života. U tom konfliktnom polju odvija se pravi mali mirnodopski rat premošćivanja prepreka i rješavanja problema. Veća je mogućnost pojave životnih problema u društvima nesređenih prilika. Primjerice, tamo gdje institucije ne mogu voditi, orijentirati i vladati zakonima. Dakle, onima na nižoj civilizacijskoj ljestvici.</p>
<p>Interes parcijalnih skupina je da problem tumače kroz »ideološku konstrukciju«, i ideologije u koju vjeruju. Liberali, socijaldemokrati, konzervativci ili radikalni populisti na različit će način tumačiti probleme droge, korupcije i organiziranog kriminala. Njihov interes može biti samo puki govor o rješavanju problema, ali im nakana, možda, nije rješenje problema. Primjerice, problemi korupcije, droge, organiziranog kriminala evidentni su problemi koji se ne žele radikalno otkloniti. Kad kažem radikalno, onda mislim na pravno institucionalno djelovanje do kraja.</p>
<p>Poradi nedostatka političke volje, problemi se kumuliraju, posljedice su velike i kao takvi oni postaju predmet političkog i ideološkog diskursa, raspri, možda bolje svađa političkih stranaka. One time nastoje zadobiti naklonost svojih pristaša. Tek uhićenjem nekoga sumnjivca s lisicama na ruci, pred možebiti naručenim televizijskim kamerama, i uz medijsku pratnju, simulira se volja rješavanja problema. Hoće se reći, eto gospodo, pa mi ipak nešto radimo! No, to je samo predstava za javnost! Privođenje »vojnika« organiziranog kriminala, a ne »generala« nalogodavaca, nije ništa drugo nego dio spektakla. I na taj način parcijalne skupine u društvu i politici putem svojih medijskih agenata i agencija sudjeluju u konstrukciji političkoga spektakla.</p>
<p>Onoj drugoj skupini problema pripadaju konstruirani problemi. Konstruirani znači da nisu izvorni, životni, nego se konstruiraju, izmišljaju radi podgrijavanja političke atmosfere ili održavanja neke vladateljske garniture. Oni su medij ili tehnika vladanja. Konstrukcija problema kao tehnika vladanja motivirana je parcijalnim interesima skupina u politici, političkih elita, koje konstrukcijom nastoje ostvariti različite statusne, društvene, političke, medijske i materijalne koristi. Edelman zbori o »problemima kao koristima«. Koristi imaju oni koji ih konstruiraju. Oni se kao konstruirani ne žele tako prikazati.</p>
<p>Označitelji problema zapravo su konstruktori. Konstruktori su moćnici koji konstrukcijom učvršćuju moć. U konstrukciji je sadržana dvosmislenost, navođenje na kolebljivost. Dvosmislenost daje konstruktorima mogućnost različita tumačenja, zapravo prikrivanja ili »zbunjivanja« javnosti. Problem se može tumačiti iz različitih političkih diskursa i ideologija, jer mu to omogućuje ugrađena dvosmislenost. Njegovo izlaganje omogućeno je političkim jezikom. A način izlaganja problema baca ga u moguće polje političkoga spektakla. Naravno, ako se problem dramatizira, senzacionalizira, iskrivljuje i mistificira. A u pravilu se to čini! Glede konstrukcije problema navođeni Edelman na jednom mjestu kaže: »Očito, konstrukcija problema je kompleksna i suptilna pojava, faseta simultanog oblikovanja jastva i društvene sfere, integralno povezana s beskonačnim konstruiranjem i rekonstruiranjem politika, uloga i moralnih stajališta«.</p>
<p>Konstruirani problemi kao tehnika vladanja imaju svoju vremensku trajnost, medijsku usredotočenost, prezentaciju i interes javnosti. Njihova je bit u dinamičnosti i smjenjivosti i izluđivanju publike. Upravo dinamična smjenjivost problema stvara nemogućnost usredotočivanja na neki medijski posredovan problem. Njihovo neprestano smjenjivanje, dinamika, prijenos informacija ujedno znači i raspršivanje pozornosti javnosti koja je izluđena dinamikom smjenjivanja starih i istodobnim konstruiranja novih. I tako do u lošu beskonačnost! Raspršivanje i premještanje pozornosti javnosti zapravo je dekonstrukcija pozornosti. Dekonstruirati pozornost javnosti znači obezglaviti javnost kako bi se njome lakše upravljalo, vladalo i bacilo u nemogućnost bilo kakve zorne percepcije problema i participacije u otklanjanju. Koliko vremena traje konstruirani problem, toliko traje i raspršena pozornost javnosti. </p>
<p>Stari konstruirani problemi gube na medijskoj pozornosti, novi otvoreni dobivaju kraljevsko mjesto na naslovnicama tiskovnih medija ili udarnim televizijskim minutama. Raspršivanjem pozornosti konstruktori problema kao tehnike vladanja zapravo rastaču sliku stvarnosti kako bi u rastočenosti lakše mogli ostvarivati svoje interese.</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Što možemo učiniti za Hrvatsku</p>
<p>TOMISLAV RAVLIĆ</p>
<p>Vrijeme gigantskih poduzeća je prošlo, pa se zbog toga treba okretati malim fleksibilnim obiteljskim poduzećima</p>
<p>Svako ljudsko biće, bez obzira na obrazovanje, spol, uzrast ili socijalni status, može na svoj način pokrenuti Hrvatsku naprijed. Podrazumijeva se da taj doprinos pokretanju Hrvatske neće biti jednak kod svih ljudi, ali da svatko prema svojim mogućnostima može raditi na boljitku Lijepe naše neosporna je društvena činjenica. I mali pomaci su značajni i oni u ukupnoj cjelini znače veoma mnogo. Pa ako ponekad i nema pomaka, bitna je dobra vjera i namjera. </p>
<p>Obrazovna struktura našeg stanovništva još uvijek je nepovoljna. Ako znamo da prema posljednjem popisu svega nešto više od sedam posto stanovništva Hrvatske ima visoku stručnu spremu, onda je žurno pitanje naše Domovine permanentno obrazovanje kroz cijeli život. Prema tom podatku imamo za sada rezervi, jer vjerujemo da se obrazovna struktura u odnosu na posljednji popis značajno popravila nabolje. </p>
<p>Najveće pogreška koja se može dogoditi bilo kojem stručnjaku jeste da se poslije školovanja uspava na lovorikama nekakve vječno stečene slave. Ili da poslije obranjenog magisterija i doktorata ništa suvislo u znanosti ne objavi. Imamo doktora znanosti koji su doktorirali na Lenjinu ili kiselom kupusu, a da poslije toga nisu izašli s nekim ozbiljnim znanstvenim radom. </p>
<p>Tek poslije diplome svakom stručnjaku predstoji mukotrpan rad. Postavlja se pitanje školujemo li se za život i proizvodnju, a time i istinsko pokretanje našeg društva, ili se jednostavno upisuju neki studiji za nepostojeća zanimanja koja se neopravdano nalaze u lažnom trendu ili se smatraju in. S druge strane, privredi nedostaju brojna zanimanja: matematičari, inženjeri, vrsni informatičari, menadžeri te kao pomorskoj zemlji školovani pomorci. Ali i vrijedni poljoprivrednici, ribari.</p>
<p>Vrijeme gigantskih poduzeća očito je prošlo, pa se zbog toga treba okretati malim fleksibilnim obiteljskim poduzećima. I tu se Hrvatska stvarno kreće naprijed. Ako malo pogledamo od Zagrebačkog velesajma preko sajmova u Gudovcu, Istri, Dalmaciji i Slavoniji, a posebno Varaždinskoj i Međimurskoj županiji, očito je da se događa nešto značajno s našim gospodarstvom. Taj put treba slijediti. I zapitajmo se što svatko od nas može istinski učiniti za Hrvatsku kako bi nam svima bilo bolje u svakom pogledu. </p>
<p>Autor je profesor filozofije i povijesti u mirovini</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Reforma nije radi reforme</p>
<p>Početak nove školske godine idealna je prigoda za osvrt na neke promjene koje su s ponovnim ulaskom u školske prostore zahvatile mlade koji su nam povjereni, a još više njihove odgojitelje, učitelje, nastavnike i profesore. Treba pozdraviti odluku našega Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa što hrvatski školski sustav do 2010. godine želi učiniti vodećim u ovome dijelu Europe. Zašto? Jednostavno zato što dosadašnji odgojno-obrazovni aparat u našoj državi nije zauzimao ono mjesto koje mu i pripada. Doduše, neki stručnjaci tvrde da je riječ o presmionim projektima, sindikati da se prešućuju problemi u školstvu... Naravno, reforme nisu cilj samima sebi, ne provode se ako su svi zadovoljni, a još manje bi trebale biti predmet predizborne promidžbe. No, pitanje je koliko će se samo reformama popraviti davno zapostavljeni status školstva i u njemu svih zaposlenika koji - premalo motivirani - ustrajno rade na izgradnji mladih generacija za samostalan život.</p>
<p>Jadran BašićSplit</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="12">
<p>Otvara se prostor za još 30 tisuća stanova</p>
<p>Najveću transformaciju mogle bi doživjeti Oranice, Ferenčica, okolica Heinzelove i Njivice</p>
<p>U nekoliko idućih godina, u Zagrebu će se graditi 29.680 stanova za 72 tisuće stanara, na površini od 500 hektara, prema 23 urbanistička plana i njihovim izmjenama, koje je u posljednjih godinu i pol potvrdila Gradska skupština. Stručnjaci se, međutim, pitaju hoće li novi val stanogradnje pratiti i gradnja škola, vrtića, parkova, kao i prometnica te kritiziraju Grad zbog nedostatka strategije i podilaženja privatnim investitorima.</p>
<p>Tim planovima treba pridodati i Podbrežje, gdje će se graditi oko 2000 stanova po modelu zagrebačeke stanogradnje. Po osam detaljnih planova i njihovih izmjena, doneseno je u posljednjih godinu dana za Novi Zagreb i Trnje te zapadni dio grada, pet planova za istočni dio Zagreba, a tri za njegovo središte. Prema podacima Gradskog zavoda za prostorno uređenje, ondje bi se trebalo graditi tri osnovne škole, deset vrtića i tri građevine društvene namjene, koje Grad nije definirao.</p>
<p>Prema svemu sudeći, najveću transformaciju doživjet će Oranice, Ferenčica, Heinzelove i Njivica, gdje bi obiteljske kuće mogle zamijeniti zgrade s 50 tisuća novih stanara. Manji dio planova, poput UPU-a Petrine Županići, gotovo je realiziran. Prema odredbama GUP, donijet će se još 115 detaljnih planova, od čega 43 za transformaciju postojećeg prostora, a 56 za novu regulaciju na neizgrađenom zemljištu. Grad je od 2003. do danas ostvario trećinu predviđenog GUP-om. </p>
<p>»Većinu planova financirali su privatni investitori. Čini se da je GUP poslužio kao servis za privatne investitore koji trebaju nove prostore za stanogradnju«, ocjenjuje predsjednik Društva arhitekata Zagreb Hrvoje Hrabak.</p>
<p>Budući da ima mnogo problema u otkupu parcela i okrupnjavanju zemljišta, pitanje je koliko su ti planovi ostvarivi. Naime, prema Hrabaku, Grad nema instrumente provesti te planove. »Moguće je da se dio planova ostvari, a dio ne - pa ćemo u prostoru, predviđenom za transformaciju, imati kaos, kao što je na Trešnjevci«, tvrdi predsjednik DAZ-a. Smatra da tržište i dalje vapi za stanovima, koji dostižu astronomske cijene i da Grad kaska za tržištem unatoč nedavno pokrenutom Zagrebačkom modelu stanogradnje, a problem je i infrastruktura.</p>
<p>»U nas je uvriježena praksa da se najprije zadovolje tržišne potrebe pa tek onda, nakon nekoliko godina nereda, na red dođu cesta, vrtići, škole...«, kaže Hrabak. Pročelnik Gradskog ureda za prostorno uređenje, graditeljstvo, komunalije i promet Davor Jelavić kaže da je u GUP-u isplanirana prometna mreža, koja bi trebala omogućiti primjerenu prometnu uslugu i komunalni standard za proširenje grada. </p>
<p>»Planovima gradnje infrastrukture nastojimo pratiti novu stambenu i poslovnu gradnje i širenja Zagreba«, tvrdi Jelavić.</p>
<p>Tomislav Marinović</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Invazija mališana na Bundek</p>
<p>»S obzirom na rast nataliteta, iduće godine morat ćemo graditi barem još pet vrtića u Zagrebu«, rekao je gradonačelnik Milan Bandić </p>
<p>Tisuće Zagrepčana »okupiralo« je, u nedjelju, Bundek i pridružilo se proslavi Dana dječjih vrtića Grada Zagreba. Uz bogat program, u kojem je sudjelovalo tisuću mališana iz 45 gradskih i po jedan privatni i vjerski vrtić, organizirane su sportske igre i kreativne radionice, a proslavu je posjetio i gradonačelnik Bandić koji je, s djecom iz Botinca, posadio hrast lužnjak, kao trajno sjećanje na ovu jubilarnu 10. manifestaciju.</p>
<p>»S obzirom na rast nataliteta, u Zagrebu ćemo iduće godine morati graditi barem još pet vrtića«, rekao je gradonačelnik i najavio proslavu Dana vrtića koja će se iduće godine održati na novouređenoj površini prema mostu Mladosti. »Zainteresirani smo za prijedloge građana, a pet najboljih ćemo i realizirati«, istakao je Bandić.</p>
<p>Uz plesne nastupe mališana, vrtići su organizirali i natjecanja roditelja, a u zrak je pušteno i tisuću šarenih balona, za tisuću njihovih želja. U igrama s roditeljima uživale su blizanke Leona i Anđela iz Kustošije. »Potezanje konopa jako mi se svidjelo, a i čišćenje dvorišta, u kojem su se igrale mame protiv očeva«, rekla je Leona i dodala da je ipak navijala za mamu. Posjetitelje Bundeka zabavljali su živahni klaunovi, žongleri i bubnjari ansambla Rudiment.</p>
<p>Iako je nogometni derbi između vrtića Vedri dani i Maksimira završio neriješenim rezultatom, nitko se nije bunio, a u utakmici su jednako uživali i mališani i roditelji. »Došli smo pogledati nastup nećaka i ugodno se iznenadili jer za odrasle u ovom gradu ima mnogo više sadržaja nego za djecu. </p>
<p>Mislim da bi se ovakve manifestacije trebale organizirati češće, a ne jednom godišnje«, rekao je tata Krešimir Kovaček. Da je na Bundeku super, potvrdio je i petogodišnji Bruno. Njemu se najviše svidjela pčelica koja je dijelila paketiće meda. »Volim med, a ovaj od pčelice sigurno će biti još ukusniji«, objasnio je Bruno.</p>
<p>Anita Končar</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Slijepe osobe oduševljene »Parfemom« </p>
<p>Glumac Goran Grgić čitao je dijaloge i tumačio radnju filma</p>
<p>U povodu Međunarodnog dana bijelog štapa, u multipleks kinu CineStar u nedjelju je održana specijalna projekcija filma »Parfem-povijest jednog ubojice«, prilagođena slijepim i slabovidnim osobama. Projekciji, koja se održavala u još četiri hrvatska grada, prisustvovala je i potpredsjednica Vlade Jadranka Kosor, zadovoljna zbog realizacije projekta koji je slijepim osobama omogućio uživanja u filmskoj umjetnosti.</p>
<p>»Šaljemo poruku o potrebi svakodnevnog promicanja prava i dostojanstva osoba s invaliditetom«, rekla je Kosor i podsjetila na kategoriju osobnog asistenta, osobu koja ostvaruje potrebe osoba s invaliditetom, koja će se uskoro ozakoniti. Film je gledao i Vojin Perić, predsjednik Hrvatskog saveza slijepih. »Svaka knjiga na Braillevom pismu i film, prilagođen slijepim osobama, zrnca su svjetlosti i znanja, koje ima snagu jaču od svjetla u doslovnom smislu«, rekao je Perić.</p>
<p>Film »Parfem«, snimljen prema istoimenom književnom bestselleru Patricka Süskinda, prati životnu sudbinu izopćenika iz društva, koji ima snažno izražen osjet mirisa pa je film utoliko blizak slijepim osobama jer i one imaju jače razvijena druga osjetila. »Filmska umjetnost sada je dostupna i slijepim osobama. Rijetko kada imam priliku gledati tako dobar film«, rekao je Robert Holjevac.</p>
<p>Slijepe osobe su tijekom filma imale slušalice, a dijaloge je u filmu čitao i scene tumačio glumac Goran Grgić. </p>
<p>»Film nam je izvrsno prenesen, tim više što je teško istovremeno čitati titlove i prepričavati radnju«, rekao je zadovoljni Bojan Bertek i dodao da je to velik korak naprijed za slijepe osobe.</p>
<p>Davor Ivanov</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Ove godine trčale i bebe</p>
<p>U nedjeljnoj utrci sudjelovalo je 460 natjecatelja iz devet zemalja Europe</p>
<p>Na ovogodišnjem, 6. otvorenom prvenstvu Zagreba u orijentacijskom trčanju, održanom u nedjelju, sudjelovalo je 460 natjecatelja iz devet zemalja Europe. </p>
<p>Utrka, koja se održavala centrom grada, startala je na Cvjetnom trgu, a cilj je bio park Ribnjak. Prema riječima organizatora Damira Gobeca, iz kluba Vihor, na ovogodišnjoj utrci sudjelovalo je i 150 djece, a neki su bili mlađi od dvije godine.»Cilj orijentacijskog trčanja je kretanje nepoznatim terenom uz pomoć kompasa te nalaženje kontrolnih točaka i stizanje na cilj u što kraćem roku«, kažu iz kluba Vihor te napominju kako je to sport u kojem mogu sudjelovati djeca, kao i građani zrelije dobi. </p>
<p>Pobjedu na Zagrebačkoj utrci odnio je Slovak Vitek Pospišil, koji je stazu od 5,9 kilometara prešao za 38 minuta dok je u ženskoj seniorskoj kategoriji slavila Eva Ocvik iz kluba Japetić, koja je stazu od 4,9 kilometara prešla za 36 minuta. [A.Ko.]</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Caritasu 300 tisuća kuna Croatia osiguranja</p>
<p>U povodu Međunarodnog dana borbe protiv siromaštva, Croatia osiguranje je, u nedjelju, dodijelilo 300 tisuća kuna Hrvatskom Caritasu. Svečanosti su prisustvovali predsjednik Hrvatskog Caritasa, pomoćni biskup mons. Josip Mrzljak, ravnatelj Hrvatskog Caritasa velečasni Ivan Milovčić i predsjednik Uprave Croatia Osiguranja Hrvoje Vojković.</p>
<p>»Ova vrijedna donacija djelomično je namijenjena mreži obiteljskih savjetovališta«, rekao je ravnatelj Milovčić, a dio novca usmjeriti će se župnim caritasima i razvoju volonterstva, izgradnji mira te programu »Naša zemlja« pomoći obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima.</p>
<p>Hrvoje Vojković je napomenuo da je Croatia osiguranje 2006. u humanitarne svrhe i kao doprinos razvoju obrazovanja i kulture dodijelilo 55 donacija vrijednih 55 milijuna kuna. »U skladu sa strategijom odgovorne kampanje, želimo upozoriti građane na potrebe onih kojima je pomoć najpotrebnija«, rekao je Vojković. [M.P.Š.]</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Dani hrane:Otkriće je liker od lavande</p>
<p>»Vesele sam naravi, malo prije sam i zajujuškala, volim se družiti i to je za mene doživljaj!«, komentirala je Samoborka Danica Franjko</p>
<p>Dani hrane i tradicijskih proizvoda Zagrebačke županije i Zagreba, sajamska priredba, koja je okupila devedesetak izlagača, održana je prošloga vikenda u Boćarskome domu. »To je otkriće! Odlično!«, kušajući liker od lavande komentirala je dr. Nina Toth iz Zavoda za povrćarstvo Agronomskog fakulteta. »Oduševljena sam originalnom idejom, ugodnim mirisom i okusom u ustima«, dobacila je mr. Vlasta Žlof, zaposlena u Europskoj organizaciju za zaštitu bilja (EEPO) u Parizu. Likere od lavande, oraha, višanja, šipka, dunja..., na sajmu je izložio Milan Ivančić iz Plešivice. </p>
<p>»Ideju sam dobio u Francuskoj, gdje sam posjetio uzgajivače lavande. Baza likera je domaća lozovača, kojoj se dodaju cvijet lavande, <FONT COLOR="#CC3300"><b>šećer</b></FONT> i još dva sastojka, koje ne bih otkrio. Sve zajedno vrije četrdesetak dana na suncu«, objasnio je Ivančić, na čijem se izložbenom prostoru kušao mošt portugisca i domaći bermet prema recepturi njegove prabake. </p>
<p>»Jako sam zadovoljna jer dobro prodajem, ali i dijelim. Vesele sam naravi, malo prije sam čak i zajuškala. Kako se volim družiti s ljudima, meni je ovo doživljaj! Kad se štandu približe tamburaši, veselju ne bu kraja!«, nudeći nas domaćim kukuruznim kruhom (i viljamovkom!) u dahu je ispričala Samoborka Danica Franjko. </p>
<p>Na sajmu se našlo domaćega meda, sira, kruha, pekmeza, kiseloga zelja, gljiva, jabuka, jagoda, zimnice, kolača, vina ... »Od čega vam je taj kruh?«, pitao je Jadranku Herceg, simpatičnu gospođu u narodnoj nošnji, Žarko Lovrić. »Od najmanje pet vrsta žitarica«, uslijedio je odgovor, »to vam je zmesni kruv, kakav su pekle naše bake«, rekla je gospođa Jadranka. </p>
<p>Krenusmo dalje u obilazak sajma. Na svoju izložbeni prostor veselo nas pozivaju časne sestre iz zaprešićkoga dvorca Lužnica. »Veliko smo iznenađenje sajma. Ljudi se pitaju što će tu časne sestre?!«, rekla je s. Miroslava Bradica i objasnila da, gdje god im se pruži prilika, promoviraju projekt Kulturnog i duhovnog centra Lužnica. </p>
<p>»Želimo u tom lijepom baroknom dvorcu organizirati koncerte, književne večeri, duhovne vježbe, molitvene skupove ...«, rekla je s. Miroslava Bradica. Časne sestre milosrdnice posjetiteljima su nudile čaj s 25 vrsta ljekovitoga bilja, likere od bazge, višnje, ruže, oraha, naranče...</p>
<p>Dražen Kopač</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Zaprešić - grad znanja,kulture i rekreacije</p>
<p>Vikend je bio u znaku proslave 11. dana grada Zaprešića. »Obraćam vam se kao bivši dogradonačelnik i kažem samo - šteta da niste više s nama!«, kazao je, na svečanoj sjednici gradskog vijeća, ministar kulture Božo Biškupić aludirajući na vrijeme kada je Zaprešić bio dio Zagreba. Istakao je da Vlada podupire razvojne projekte, osobito studentskog kampusa, eko-etno parka i uređenja jezera Zajarki, koji će Zaprešić pretvoriti u »grad znanja, kulture i rekreacije«. Vinko Morović podijelio je nagrade i priznanja zaslužnim građanima i institucijama te najavio svoj odlazak s mjesta gradonačelnika. [J.O.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="19">
<p>Modna revija na berlinskom kolodvoru </p>
<p>BERLIN</p>
<p> - Na berlinskom Glavnom željezničkom kolodvoru u subotu navečer prikazana je javna modna revija. U reviji je sudjelovalo 110 modela, a posjetitelji revije su bili svi koji su negdje putovali, doputovali, dočekivali putnike, ali i zaposlenici poput vlakovođa i strojovođa. [Reuters]</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Rodila dijete svojoj kćeri</p>
<p>TOKIO</p>
<p> - Japanka u 50-im godinama rodila je dijete koje je nosila za svoju kćer koja nije bila u stanju zatrudnjeti jer joj je maternica odstranjena zbog raka. Ovaj će slučaj najvjerojatnije izazvati rasprave o rođenjima surogat majki jer se tome protive i vlada i ključna medicinska udruga u zemlji. Yahiro Netsu, šef klinike za porodiljstvo u Naganu, kazao je da žena rodila u prvoj polovici 2005. godine nakon što je u nju umetnuto jajašce njene kćeri oplođeno suprugovom spermom. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Hawking priprema 3d film o kozmologiji</p>
<p>LONDON</p>
<p> - Britanski fizičar i matematičar Stephen Hawking (64) pojavit će se u dokumentarnom filmu snimljenom u 3D obliku u kojem će govoriti o stvaranju svemira. Film s naslovom »Beyond The Horizon« (Iza horizonta) ima za cilj pojasniti neke složene teorije koje brane Hawking i njegovi kolege fizičari, uključujuči i ideju da svemir ima 11 dimenzija te razloge koji su doveli do »velikog praska'.[Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>U utorak u SAD-u 300-milijunti stanovnik</p>
<p>WASHINGTON</p>
<p> - Kad je 20. studenoga 1967. godine Robert Ken Woo Jr. ugledao svjetlo dana u Atlanti u američkoj državi Georgiji, u mnogim su zgradama vlade u Washingtonu odjekivali uzvici radosti jer je rođenjem tog potomka kineskih imigranata broj stanovnika SAD-a dostigao 200 milijuna. Međutim, kada prema prognozi Ureda za statistiku SAD-a sljedećeg utorka u 7.46 sati po lokalnom vremenu bude rođen i 300-milijunti stanovnik te zemlje, atmosfera će, sudeći prema najavama u medijima , biti manje razdragana a osjećaji javnosti podijeljeni. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Suspendirana zbog križa</p>
<p>LONDON</p>
<p> - Zaposlenica British Airwaysa suspendirana je zato što je odbila skinuti ogrlicu na kojoj je kršćanski križ. Nadia Ewida, koja radi u zrakoplovnoj luci Heathrow kazala je Daily Mailu kako će tužiti zračnog prijevoznika zbog vjerske diskriminacije nakon što su je poslali kući jer je prekršila pravila o oblačenju British Airwaysa. British Airwyas je izjavio kako politika tvrtke traži da uposlenici moraju nositi nakit, uključujući religijske simbole, ispod uniforme. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="24">
<p>Provincija oko nas </p>
<p>Preko galerije Čehovljevih likova Dražen Ferenčina nam je ponudio sve ono čime je napučena naša stvarnost </p>
<p>Čehov je pisac provincije, gubitničkog svijeta kojemu je domicil provincija. Njegove izravne i neizravne drame mahom se zbivaju u provinciji, tamo gdje ima vremena na pretek i prostora u nedogled. Tamo može biti nježni liričar i okrutni humorist. Provincija je idealno mjesto da se naruga »ljudskoj kreaturi«, ali i prostor iz kojega se može krenuti u spas Čovjeka. </p>
<p>Znajući sve to Dražen Ferenčina, redatelj predstave »Brak iz računa«, premijerno odigrane u subotu u zagrebačkome Satiričkom kazalištu Kerempuh, odabrao je i prilagodio nekoliko Čehovljevih jednočinki, u prijevodu Vladimira Gerića, stvarajući priču koja i te kako korespondira s problemima naše današnjice. Dramaturški je vješto ukomponirao humoresknost: »O štetnosti duhana«, »Prosidbu«, »Medvjeda« i »Svadbu« u grotekstnu dramsku strukturu. </p>
<p>Ferenčina je objedinio mnoge likove. Ivan Ivanovič Njuhin iz jednočinke »O štetnosti duhana« postao je Karaulovim iz »Svadbe«. Nataliju Stepanovnu (Elizabeta Kukić) i Ivana Vasiljeviča Lomova (Edo Vujić) koji se žene u »Prosidbi«, pretvorio je u roditelje iz »Svadbe«, a kćerka im je Jelena Ivanovna Popova (Linda Begonja) iz »Medvjeda« koju ženi Aplombov iz »Svadbe«, inače njezin prosac Grigorij Stepanovič Smirnov iz »Medvjeda«.</p>
<p>Počevši humoreskom »O štetnosti duhana« (izvodi je Vlatko Dulić, koji na scenu ulazi s puškom koja će na kraju predstave psti i opaliti), Ferenčina iz prizora u prizor gradi priču o brakovima kojima je krajnji cilj pohlepa. Podastirući nam Čehovljevu galeriju raznih smušenjaka, zanesenjaka, opsjenara, prosac i gubitnika pokazuje nam karaktere i tipove koji traže izlaz iz neimaštine, koji su spremni na sve da bi opstali. Preko svih tih likova Ferenčina nam je ponudio sve ono čime je napučena naša stvarnost.</p>
<p>Međutim, za dobru predstavu nije dosta samo dobra redateljska ideja i dobra dramatizacija. Za dobru predstavu nužna je i dobra gluma, igranje likova, a ne kroki oslikavanje, što u predstavi nudi većina glumaca. Iznimka su donekle Vlatko Dulić - pokazao je umor i ravnodušno prihvaćanje života kojim upravljaju drugi, a ne on, potom Elizabeta Kukić, bolja u »Svadbi« negoli u »Prosidbi«, gdje često odluta u plitku karikaturalnost. Edo Vujić u »Prosidbi« i Angel Palašev u »Svadbi« igrali su s mjerom. Ostali glumci, umjesto da otkriju finese koje nudi čehovljansko kazalište, opredijelili su se za rutinu i površnu komiku.</p>
<p>Andrija Tunjić</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Najbolji Brešanov »Let iznad Hrvatske«</p>
<p>SPLIT</p>
<p> - Vinko Brešan, autor filma »Let iznad Hrvatske«, snimljena za hrvatski paviljon na Expo 2005. u Japanu, ovogodišnji je dobitnik nagrade »Baldo Čupić« za najbolji hrvatski nacionalni turistički film. Nagradu je primio u petak, na svečanom zatvaranju 9. međunarodnog festivala turističkog filma u Splitu. Tim desetominutnim ostvarenjem, nastalim u produkciji Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija, autor je na jedinstveni način predstavio kulturne, povijesne, etnografske i turističke vrijednosti Hrvatske. </p>
<p> Festivalski Grand prix otišao je u ruke američkog redatelja Curta Faudona za promotivni film snimljen u Austriji »City Dance«. Festivalski trofej »Dujam« zaslužio je najbolji promotivni turistički film festivala »Enjoy Life BiH« autora Ademira Kenovića, Pijera Žalice i Srđana Vuletića.</p>
<p>Na festivalu je prikazano 117 filmova iz 44 zemlje svijeta, a među nagrađenima su i Zrinko Ogresta, autor filma »Mediteran kakav je nekad bio«, te Branka Šeparović, autorica »Škrinje - Galeb«. Uredniku dokumentarnog programa HRT-a Miru Brankoviću pripalo je posebno priznanje. [M. J.]</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>»Intime« u Klovićevim dvorima</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Izložbom »Bijele ruže« Ivana Kožarića Galerija Klovićevi dvori u utorak, 17. listopada 2006. u 19 sati. započinje niz izložbi u autorskoj koncepciji Jasmine Bavoljak, više kustosice Klovićevih dvora, koje će se pod zajedničkim imenom »Intime« otvarati svakoga utorka u sljedećih mjesec dana u podrumu Galerije.</p>
<p>Počevši s Kožarićem, svakog slijedećeg utorka u Galeriji će izlagati Antonio Gotovac Lauer (»Glupi Antonio predstavlja«, 24. 10. - 29. 10.), Boris Demur (»Spiralna art memorija«, 31. 10. - 5. 11.), Vlasta Delimar (»Marička«, 7. 11. - 12. 11.) te Vlasta Žanić (»Ravnoteža«, 14. 11. - 19.11. 2006.) na kraju ciklusa slijedi predstavljanje kataloga sviju izložbi.</p>
<p>Novi izložbeni podrumski ciklus pred odabrane umjetnike postavio je tri zadatka - pokazati interakciju pozvanih umjetnika sa zadanim prostorom, temu autoportreta i umjetničku provokaciju. Na svakom otvorenju umjetnik će održati performans koji se snima na DVD i prikazuje za vrijeme trajanja izložbe. [M. K.]</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Andautonijska cesta</p>
<p>LABIN</p>
<p> - Mediteranski kiparski simpozij je nacionalni prioritet u kulturi, izjavila je na zatvaranju 34. MKS-a u nedjelju u parku skulptura Dubrova kraj Labina, predsjednica Savjeta Gorka Ostojić Cvajner, prenoseći stav Ministarstva kulture. Ideju da se u Dubrovi napravi prvi hrvatski muzej suvremene skulpture na otvorenom, te da se dovrši već izgrađeni info punkt na ulazu, podržala je pomoćnica ministra kulture Branka Šulc.</p>
<p> Značajan fundus suvremene skulpture u Dubrovi (Knifer, Murtić, Džamonja, Diminić, Džaja i ostali), koji su već gradili vlastite dionice središnje kolažne skulpture »Bijele ceste«, XI. dionicom obogatio je i Ivan Kožarić. Reinterpretirao je motiv »Andautonijske ceste«, antičke rimske ceste koja je povezivala Sisak i Veliku Goricu. Ivica Župan, autor Kožarićeve monografije, o Kožarićevoj »Andautonijskoj cesti«, izvedenoj u bijelom kamenu, dugačkoj 25 metara, vrlo jednostavnih linija, kaže, kako je Kožarić ponovio poziv da se raspravlja o ideji kako je svaki čovjek umjetnik. [S. Brnabić]</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Angažirano protiv globalizacije</p>
<p>Redatelj Ivica Buljan povezao je dva dramska teksta mlađih autora -Talijana Fausta Paravidina »Genova 01« te Francuza Jorisa Lacostea »Kako stvoriti blok«, u suradnji s dramaturgom i prevoditeljem Zlatko Wurzbergom u scenski projekt Blok, premijerno izveden u četvrtak na velikoj sceni Teatra ITD. Prvi tekst bavi se pojedincem u globaliziranom društvu kroz svjedočanstva sudionika protesta organiziranoga u Genovi 2001. godine, povodom tamošnjega sastanka G8.</p>
<p> Dvojica izvođača, ekspresivni i vrlo dobar diplomirani glumac Darko Japelj i montažer Miro Manojlović izravno, u svojesvrsnoj poetici političkoga teatra, dnevnički prate zbivanja koja su se događala prije i poslije tragične smrti prosvjednika Carla Giulianija. Ta angažirana predstava, s duhovitom scenskom instalacijom Tomislava Mostečaka ispunjena je bespoštednom kritikom globalizma, demokracije i svjetske ekonomije koja porobljuje Treći svijet. Uz glazbenike iz grupe »Tigrova mast« - Niku Potočnjaka, Brunu Motika i Tvrtka Dujmovića, »Genova 01« postalo je intrigantan kazališni laboratorij i čini se da se tematski, estetski i organizacijski uklapa u program koji Nataša Rajković, pomoćnica ravnatalja SC-a za kulturu, nastoji promicati. </p>
<p>U »Kako stvoriti blok« petero anonimnih govornika, (osim Svena Jakira koji je student glume, ostali su - Rona Žulj, Miran Kurspahić, George Stanciu i Hrvoslava Brkušić - studenti montaže ili režije) izgovaraju djelomično teško protočne rečenice stvarajući privid teatralnosti, upirući prstom ponovno u pakao globalizacijskoga procesa. Izgovaraju i potresni manifest Piera Paola Pasolinija iz 1968. godine, ali zbog površne i nejasne glumačke artikulacije drugi dio predstave pretvoren je u hermetičan kaos i daleko zaostaje od prvoga dijela.</p>
<p>Helena Braut</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Nova foto galerija </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Izložbom fotografija Milana Pavića »Život uz morsku obalu« u subotu je otvoren Hrvatski fotografski centar. Centar i malu galeriju u Kuševićevoj ulici na zagrebačkoem Gornjem gradu vodi umjetnički fotograf Luka Mjeda, a zamišljen je kao mjesto gdje će se bez podjele na amatere, profesionalce, umjetnike ili fotoreportere moći vidjeti dobra fotografija. U planovima Centra, uz izložbe je i izdavanje fotomonografija te organiziranje radionica, a glavni je cilj osnivača da se i fotografija počne primjereno cijeniti.Prvom izložbom u novom Centru obilježena je dvadeseta godišnjica smrti Milana Pavića, a 17 izloženih snimaka iz ciklusa »Život uz morsku obalu«, nastalih između 1948. i 1958. na Kornatima, Cresu, Pagu, Stonu i Konavlima. [M. Kalle]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="30">
<p>Obrana bez izgubljenog servisa</p>
<p>BEČ</p>
<p> – I drugu godinu uzastopce Ivan Ljubičić ne zna za poraz na bečkom tepihu. Prvi put u karijeri Ivan Ljubičić je obranio naslov, u finalu 565.0000 eura vrijednog turnira je sa 6-3, 6-4, 7-5 pobijedio Čileanca Fernanda Gonzaleza. Kad bi se svi turniri igrali na podlozi identičnoj onoj u bečkoj dvorani, Ljubičić bi bio uz bok Federeru. Naime, u posljednje dvije godine Ljubičić je ostvario deset uzastopnih pobjeda u Beču. Pritom nijednom nije izgubio svoj servis. Uistinu je potvrdio naslov »kralja dvorane«, od šest turnirskih naslova, Ljubičić ih je pet ostvario u dvorani.</p>
<p>Prošle godine je osvojio 57 servis gemova, a ove 52. Na putu do finala samo je Florian Mayer u drugom kolu imao jednu neiskorištenu »break« priliku, Agustin Calleri, Stanislas Wawrinka i Dominik Hrbaty nisu imali ništa. Najveću priliku za »break« imao je Gonzalez u šestom gemu trećeg seta, kada je imao 0-40 i prednost. No, ostao je na četiri neiskorištene prilike, nakon čega je Ljubičić krenuo u konačni juriš na šesti naslov u karijeri, treći ove sezone nakon Zagreba i Chennaija. Nakon dva sata i 15 minuta Ljubičić je iskoristio tri od 10 »break« prilika, čemu je pridodao i 17 aseva.</p>
<p>Ovom pobjedom Ivan Ljubičić je definitivno potvrdio svoje mjesto na Mastersu. Sada je samo pitanje mjesta s kojeg će krenuti put Šangaja. Trijumf u Beču donio mu je 42 boda, pa je s ukupno 478 bodova učvrstio treću poziciju u ATP »utrci za prvaka«. Četvrtoplasirani Andy Roddick sada zaostaje 30 bodova.</p>
<p>Igor Mijić</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>A sada - Bilić i prijatelji </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Sjajna serija hrvatske nogometne reprezentacije, koja je u tri prva kola kvalifikacija za EP 2008. godine osvojila sedam bodova i zauzela čelo ljestvice, sama po sebi potiče na analizu pozitivnih pomaka u momčadi pod vodstvom Slavena Bilića i prijatelja. </p>
<p>Slaven Bilić i prijatelji, doslovno se tako može nazvati stručni stožer hrvatske reprezentacije. Još za vrijeme kandidature za izbornika, pa čak i u prvih nekoliko dana mandata Bilić je inzistirao na brojnom stožeru, zapravo na svojim prijateljima iz dana »vatrenih«, bez obzira na to koliko to do tada bilo neprihvatljivo ili skupo. </p>
<p>»Moj je jedini uvjet bio da mogu računati na svakoga od njih«, danas zna reći Bilić, tvrdeći da je svaki od njih (pre)važan kotačić u njegovoj viziji. </p>
<p>Tako su uz Aljošu Asanovića, prvog pomoćnika ili sukreatora, kako to voli reći glavni tajnik Saveza Zorislav Srebrić, u reprezentaciju još ušli Nikola Jurčević, Robert Prosinečki i Marijan Mrmić. </p>
<p>Ruku na srce, brojan je stožer dosad opravdao svoju svrhu. Reprezentacija igra kao rijetko kada, a složnost članova stožera je impresivna, pa ispada da je Bilić bio potpuno u pravu. Dakle, jedan je od prvih elemenata nove hrvatske reprezentacije koju vodi Bilić - brojnost i kompaktnost stožera.</p>
<p>Drugi je dio uspjeha Bilića i prijatelja promjena navika u igri reprezentacije. Prije se znalo događati da se naša reprezentativna momčad prilagođava suparniku. Zacijelo se i sada tako nešto događa, no Bilić inzistira na igri i kada igre nema. To se posebno vidjelo u utakmici protiv Engleske, kad je Hrvatska imala inicijativu. Iako se u prvom dijelu teško nalazio put do engleskih vratiju, hrvatska je momčad držala i čuvala loptu, tražeći igru prizemnim loptama. </p>
<p>Napad je počinjao od stoperske linije, lopte nisu nasumce izbacivane i dodavane, u svakom trenutku Hrvatska je tražila igru i kada se do igre teško dolazilo. </p>
<p>U sve je tri kvalifikacijske utakmice, protiv Rusije, Andore i Engleske, bilo očigledno kako hrvatska vrsta namjerava igrati. </p>
<p>To je napadački nogomet sa čvrstom obranom, prepun sitnih dodavanja, a lopta najčešće ispred i iza veznog reda ide po zemlji. Baš kao da u reprezentaciji, kao nekad, igraju članovi stručnog stožera Prosinečki i Asanović. </p>
<p>Treći je postulat još svježega Bilićeva mandata povjerenje mladim igračima. Baš kad smo svi pomislili da se Kranjčarova reprezentacija, koja je posrnula na svjetskoj smotri u Njemačkoj, neće moći tako lako osvježiti, sve nas je razuvjerio Bilić s prijateljima. Involvirao je u reprezentaciju mlade snage, gurnuo Eduarda, Ćorluku i Modrića i Petrića u prvi plan i - pogodio. </p>
<p>No, istina je zapravo da nije nasumce pogodio, već je sa svojim pomoćnicima izvrsno procijenio nadarenost, spremnost i kvalitetu mladića koji su do jučer igrali u mladoj reprezentaciji. Tim je potezom stručni stožer proširio konkurenciju u reprezentaciji pa problem ne predstavlja izostanak Olića, Srne ili nekoga drugog. Bilić u svakom trenutku ima zamjenu, a da ne umanjuje reprezentativne ambicije. </p>
<p>Posljednji je i četvrti, ne i najmanje važan postulat nove reprezentacije sloboda i neopterećenost. Zanimljivo, tako kaže Milan Rapaić, starosjedilac u reprezentaciji, koji je bio »na ledu« za vrijeme Kranjčarova mandata. </p>
<p>»Prije bismo jedva imali vremena za međusobni razgovor ili kavicu u gustom rasporedu trening-razgovori-snimke-obavezni odmor, a danas je sve drugačije. Kod Bilića svi imamo slobodu koju sami moramo znati iskoristiti. Sve je neopterećenije, a pritom dobivamo još veći motiv. Nema sumnje da to znamo cijeniti, a i rezultati to kazuju«, priča Rapaić. </p>
<p>Dakle, Bilić je sa svojim prijateljima uveo nove metode u radu reprezentacije, koje su hrvatsku momčad učinile jakom, prepoznatljivom i ambicioznom.</p>
<p>Andrija Kačić-Karlin</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Upozorenje dvije pobjede protiv Francuza</p>
<p>Yossi Beneyoun je prvi »mislilac«, igrač West Hama i nogometaš poteza. Roberto Colautti je Argentinac i samim time ima nogomet u malom prstu. Toto Tamuz Tamile je jedan od većih talenata Europe. No, nije samo to Izrael... </p>
<p>Desetljećima su klišeizirane, ali istinite nogometne »parole« širom Europe -u talijanskoj se ligi igra šablonizirani nogomet, engleska je liga oličenje fizičke snage, a o francuskoj se ligi odavno proširio glas kao o najtalentiranijem tlu. Jer, po širini i nogometnom talentu Brazilu je najbliža nogometna nacija Francuska. </p>
<p>Ako netko u dvije utakmice bude bolji od francuske talentiranosti, onda mora biti nazvan opasnim, perspektivnim i kvalitetnim. Riječ je, ovog puta, o mladoj izraelskoj reprezentaciji, što je prvi plus njihovu nogometu. Uz to je i prva opomena za Slavena Bilića da krajnje ozbiljno shvati odlazak na tamošnje gostovanje. Ondje još uvijek, napnete li uši, možete osluhnuti »ratne zvukove«. </p>
<p>U dosadašnjem se izborništvu Bilić pokazao prestudioznim i premudrim da bi nakon pobjede protiv Engleske »poletio«, zato će zasigurno svoje igrače pripremiti da odlaze na utakmicu respektabilnom suparniku, bez obzira na to što Hrvatska crpi ugodna iskustva iz utakmica s Izraelom. Iako su bile prijateljske, u četiri je susreta Hrvatska pobijedila tri puta. No, plusovi se kraj Izraela u posljednje vrijeme množe. </p>
<p>U posljednjim je kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo Izrael do posljednje sekunde bio u ravnopravnoj borbi s Francuskom, Švicarskom i Irskom za prva dva mjesta. U ovogodišnje kvalifikacije za EP također je zakoračio pobjedonosno. Ima dvije pobjede (Estonija na gostovanju s 1-0 i Andora na neutralnom terenu sa 4-1), dok je u Moskvi izvukao neodlučeno (1-1). </p>
<p>Iako su prije svega momčad, os Izraela ipak je Yossi Benayoun, prvi »mislilac« reprezentacije i važna karika West Hama, te Argentinac Roberto Colautti. A čim je Argentinac, znači da nogomet ima u malom prstu. Ovaj je napadač u Izrael došao iz Boca Juniorsa i već je nekoliko godina prvi strijelac reprezentacije. Ono što je nekad u Hrvatskoj bio Niko Kranjčar, a sada Luka Modrić ili Vedran Ćorluka, u Izraelu je mladi tamnoputi Toto Adurans Tamuz Temile.</p>
<p> Član mlade reprezentacije često je spominjan u krugu najtalentiranijih igrača Europe. No, ne čini Izrael samo ovaj tercet - hvaljeni su i vratar Dudu Awat te iskusni obrambeni igrači poput Bena Haima ili Shimona Gershona. Ima još plusova...</p>
<p> Užarena i lako zapaljiva atmosfera njihova nacionalnog stadiona, koji prima 40.000 gledatelja. Hrvatskim nogometašima neće biti lako istrčati u takvo »grotlo«, gdje su mnoge jake reprezentacije ostavljale bodove posljednjih godina.</p>
<p>Stipe Karadžole</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Nećemo micati SP iz Zagreba</p>
<p>Dragutina Šurbeka vrlo dobro poznajemo i on ima naše puno poštovanje i potporu. Istodobno, ITTF cijeni rad i trud, a pogotovo golemo iskustvo Ive Gorana Munivrane, kaže Sharara </p>
<p>Do Svjetskoga stolnoteniskog prvenstva u Zagrebu ostalo je nešto više od pola godine, ali malo toga upućuje na blizinu tako velikog događaja. U središtu stolnoteniskih zbivanja je borba za vlast. Dragutin Šurbek »napada« mjesto predsjednika Hrvatskoga stolnoteniskog saveza (HSTS), Ivo Goran Munivrana ga na sve moguće načine pokušava obraniti. I takva situacija traje već tjednima. Svjetsko prvenstvo se vrlo malo spominje, a u njegovoj se organizaciji nije daleko odmaklo. Štoviše, još nema ni službenog proračuna. Zato smo kontaktirali predsjednika Međunarodnoga stolnoteniskog saveza (ITTF) Adhama Shararu i pitali ga za mišljenje o hrvatskoj »sapunici«. Dobra je vijest da ITTF ne razmišlja o promjeni domaćina svjetske smotre. </p>
<p>»Uvjeravam vas da ITTF neće micati SP iz Zagreba. Moguće promjene vodstva unutar HSTS-a neće utjecati na organizaciju i domaćinstvo SP-a. Dakako, i dalje ostaju određeni uvjeti koji se moraju ispuniti. A oni su vrlo jednostavni: potvrda glavnog sponzora Liebherra i potvrda televizijske pokrivenosti na svjetskoj razini, što je već ispunjeno, te potvrda televizijske pokrivenosti u Hrvatskoj, ostanak Gojka Škrbića na mjestu tehničkog direktora organizacije i poštivanje ugovora i uputa iz ITTF-a. Mislim da će sve to biti ispunjeno. Hrvatska ima puno iskustva u organiziranju stolnoteniskih priredbi i uvjeren sam da će se ta tradicija nastaviti i s eventualnim novim vodstvom«, kaže Sharara. </p>
<p>Zanimljivo je da je prvi čovjek svjetskoga stolnog tenisa kao jedan od uvjeta postavio i ostanak Gojka Škrbića koji je radio na organizaciji većine teniskih i stolnoteniskih događaja u Hrvatskoj posljednjih godina. Očito je svoj posao obavljao jako dobro, čime je impresionirao i Shararu. Osim Škrbića, predsjednik ITTF-a istaknuo je još jednu osobu koju smatra važnom za uspjeh SP-a. </p>
<p>»Vjerujem da će prvenstvo biti uspješno i zbog potpore zagrebačkog gradonačelnika. Nadam se, također, da je projekt izgradnje nove stolnoteniske dvorane i dalje aktualan, kao što je to gradonačelnik obećao tijekom moga posjeta u svibnju, i da će ta dvorana biti ostavština SP-a u Zagrebu.« </p>
<p>Iako Sharari nismo spominjali imena upletena u borbu za vlast u hrvatskom stolnom tenisu, on je očito jako dobro upućen u sve što se događa. </p>
<p>»Dragutina Šurbeka vrlo dobro poznajemo i on ima naše puno poštovanje i potporu. Vjerujemo da će pod njegovim vodstvom SP biti vrlo dobro organiziran i na ponos Hrvatske pred ostatkom svijeta. Istodobno, ITTF u potpunosti cijeni rad i trud, a pogotovo golemo iskustvo Ive Gorana Munivrane, koji je bio glavna snaga u dovođenju brojnih međunarodnih natjecanja u Zagreb, a napose SP-a 2007.«, poručio je Sharara, uz zaključak: </p>
<p>»Ne miješamo se u unutarnja pitanja nijednoga nacionalnog saveza, pa tako ni hrvatskog. I u budućnosti ćemo blisko surađivati i podržavati HSTS, bez obzira na njegovo vodstvo. Uskoro ćemo dogovoriti i sastanak s HSTS-om s temom napretka organizacije SP-a.«</p>
<p>Vedran Božičević</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Nika Fleiss ozlijedila koljeno </p>
<p>HINTERTUX</p>
<p> – Nije mnogo dana prošlo otkako je hrvatska skijašica Nika Fleiss doputovala na Hintertux, na završnicu priprema za novu sezonu Svjetskoga kupa. No, dovoljno da se ozlijedi. Tijekom treninga jedan od turista zalutao je na stazu na kojoj je Nika trenirala i u nastojanju da ga izbjegne ozlijedila je koljeno. Hrvatska reprezentativka odmah je prebačena u kliniku u Schrunsu, gdje će se obaviti magnetska rezonanca i znati više o ozljedi. No, Nika je dobre volje: »Nastupit ću na otvorenju sezone u Söldenu, budite uvjereni. Dobro se osjećam, nije to ništa strašno«, rekla je Nika. [S. K.]</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Mladost i Jug uvjerljivi </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Mladost i Jug nastavili su s uvjerljivim pobjedama u 2. kolu Hrvatskoga vaterpolskog prvenstva. Mladostaši su u gradskom okršaju svladali Medveščak s 18-6, dok su gospari bili bolji od Šibenika (19-10). Sa četiri pogotka Pavlović je predvodio »žapce«, po tri su dodali Jelača i Đogaš, a kod »medvjeda« su se istaknuli vratari Jurin i Kavur. Igrači Mornara očekivano su svladali POŠK (12-7), dok je Jadran do bodova došao na gostovanju u Rijeci protiv Primorja (12-8). Redoslijed: Jug, Mladost, Mornar 4, Primorje i Jadran 2, Šibenik, Medveščak i POŠK 0. [D. J.]</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Marko Lučić brončani </p>
<p>TAMPERE</p>
<p> – Hrvatski karataš Marko Lučić osvojio je brončano odličje u kategoriji do 65 kilograma na Svjetskom karataškom prvenstvu u finskom Tampereu. Osamnaestogodišnji Lučić u prvom je kolu svladao Japanca Kemeyamu s 3-2, u drugom je bio bolji od Estonca Teplohha (3-2), a u četvrtfinalu je poražen od Plucmachera iz Venezuele (0-4). Budući da je borac iz Venezuele ušao u finale, Lučić je dobio priliku u repesažu, gdje je osigurao broncu pobjedama nad Kazahstancem Sultanbekom (3-2), Makedoncem Cvetkovskim (1-0) i Malezijcem Limom (8-2). </p>
<p>Iako su slovile kao kandidatkinje za medalje, Petra Narandža i Jelena Kovačević poražene su i prije borbi za odličja. Narandža je već u prvom kolu izgubila od Luksemburžanke Steland s 2-3, a Kovačević u četvrtfinalu od Egipćanke Aly rezultatom 4-9. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Oko Sokolovo u Wimbledonu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Najprestižniji teniski turnir na svijetu Wimbledon, simbol tradicionalnoga sportskog natjecanja, sljedeće će sezone prihvatiti kompjutorsku tehnologiju u svoje dvorište. All England klub idućeg će ljeta, osim sokola na nebu koji sprječavaju golubove da smetaju igračima, imati i Oko sokolovo na terenu. Uspješna Grand Slam premijera na US Openu natjerala je organizatore Wimbledona na dodatna testiranja i rasprave, nakon kojih su zaključili kako u načelu nemaju ništa protiv uvođenja mogućnosti reprize spornih poena. »Sve što spada u tehnologiju koja pomaže donošenju ispravne odluke i pritom dodatno zabavlja gledatelje mora biti dobra stvar«, rekao je izvršni direktor u All England klubu Ian Ritchie. Konačna odluka o usvajanju Hawk Eye sustava u Wimbledonu još će malo pričekati zbog određenih sumnji u njegovu točnost na travnatoj podlozi, koja prilično mijenja boju uoči početka turnira. Još jedan sporni faktor je promjenjiva svjetlost tijekom dana i kreda na linijama, koja može »zamagliti« Oko Sokolovo. [I. Mi.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="38">
<p>Pyongyang odbacio rezoluciju UN-a</p>
<p>Veleposlanik Sjeverne Koreje pri UN-u optužio Vijeće sigurnosti da koristi »gangsterske metode«</p>
<p>NEW YORK (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Samo pet dana nakon što je Sjeverna Koreja testirala svoju prvu atomsku bombu, Vijeće sigurnosti UN-a jednoglasno je (15:0) usvojilo rezoluciju kojom se režimu u Pyonyangu nameću dosad najoštrije sakcije. Veleposlanik Sjeverne Koreje pri UN-u Pak Gil Yon, odbacio je u subotu rezoluciju optuživši Vijeće sigurnosti da koristi »gangsterske metode«. </p>
<p>Sjeverna Koreja »u potpunosti odbacuje usvojenu rezoluciju 1718«, rekao je Pak, koji je bio pozvan da sudjeluje u raspravi nakon glasanja u dvorani Vijeća.</p>
<p> »Vijeće sigurnosti primijenilo je gangsterske metode, usvojivši danas rezoluciju uz istodobno zanemarivanje nuklearne prijetnje, zauzimanja za sankcije i pritiska koji SAD vrše na Sjevernu Koreju«, rekao je. Ponovo je upozorio da Sjeverna Koreja američki pritisak smatra objavom rata. SAD, Velika Britanija i Francuska uspjeli su se proteklog vikenda dogovoriti sa Kinom i Rusijom koje su prvi put glasale za sankcije protiv Sjeverne Koreje. Kina je željela rezoluciju utemeljenu isključivo na članku 41 Povelje UN-a kojim se dopušta samo upotreba ekonomskih i diplomatskih sankcija. No, kompromis je ipak postignut. On se ogleda u dodatnim klauzulama o kontroli brodova koji uplovljavaju i isplovljavaju iz sjevernokorejskih luka. Američki predsjednik George Bush pozdravio je uvođenje sankcija Sjevernoj Koreji, ocijenivši da je reakcija Vijeća sigurnosti UN-a »jasna poruka svjetskog jedinstva« protiv nuklearnih ambicija te države. »Svijet je ujedinjen u protivljenju sjevernokorejskim nuklearnim pokusima«, rekao je Bush.</p>
<p>Erol Avdović</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Njemačko-francuski motor spašava ustav</p>
<p>Vlada Angele Merkel najavila kako će se ozbiljno pozabaviti spašavanjem europskoga ustava kako bi EU što prije izišla iz ustavne krize koja traje već punih godinu dana </p>
<p>Oživljavanje europskoga ustava bit će prioritet njemačkog predsjedavanja Europskom unijom, no njemačka diplomacija unaprijed je poručila službenom Bruxellesu da ne očekuje čuda. </p>
<p>Vlada Angele Merkel unaprijed je najavila kako će se ozbiljno pozabaviti spašavanjem europskoga ustava kako bi EU što prije izišla iz ustavne krize koja traje već punih godinu dana. </p>
<p>Danas, točno dvije godine otkako su zemlje članice EU-a prihvatile ustav da bi ga građani dviju zemalja (Nizozemske i Francuske) odbacili na referendumima, rješenja za izlaz iz krize još uvijek nema. </p>
<p>Sve oči uprte su u Njemačku za čijeg se predsjedavanja unijom, početkom sljedeće godine očekuje nacrt novog ustavnog dokumenta koji bi osigurao »prolaz« u svim zemljama članicama. Zbog tog razloga formirana je i »skupina mudraca«, najeminentnijih europskih političara na čelu s talijanskim ministrom unutarnjih poslova Giulianom Amatom koji se redovito sastaju i smišljaju nova ustavna rješenja.</p>
<p>Posao nije nimalo jednostavan, a njemačka kancelarka je već upozorila svoje europske partnere da bi prevelika žurba mogla rezultirati trajnim problemima koje bi bilo nemoguće riješiti. Iako je sasvim jasno da ustavno rješenje neće donijeti njemačko predsjedništvo (u prvoj polovici 2007.), veliki pomak bi mogao ipak biti napravljen; usklađivanje zamisli i smjernica te datuma realizacije značilo bi veliki napredak. </p>
<p>Kad bi se to dogodilo, situacija bi se poboljšala u političkom smislu, jer se vjeruje kako bi francuski predsjednički izbori 2007. dali novi zamah rješenju ustavne krize. Naravno, u postchiracovskoj eri. Na taj način, njemačko-francuski unutareuropski motor mogao bi odigrati ključnu ulogu u savladavanju EU krize koja nije samo ustavna. </p>
<p>Novi, tzv. mini ustav, prema već formiranom mišljenju, trebao bi uz dio o institucionalnim reformama i temeljenim ljudskim pravima sadržavati i specifične dijelove od posebnog interesa za europske građane. Riječ je prije svega upravljanju gospodarstvom Unije, europskom socijalnom modelu, reformi europskih financija, proširenju i politici prema klimatskim promjenama.</p>
<p>No, kad je riječ o proširenju, problemi se već naslućuju. Sporan nije jugoistok Europe, već Turska; Njemačka i dalje smatra kako je privilegirano partnerstvo dovoljna i prikladna »niša« za drugu najveću vojsku NATO saveza.</p>
<p>Bruno Lopandić</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Potpora svijetu bez siromaštva</p>
<p>Muhammad Yunus pokazao je da je vođa koji je uspio svoje vizije pretočiti u praktičan rad za dobrobit milijuna ljudi</p>
<p>Trajan mir nemoguće je postići sve dok velik dio stanovništva ne pronađe način da iskorači iz siromaštva, ocjena je norveškog Odbora za dodjelu Nobelove nagrade za mir za 2006. godinu koja je pripala »bankaru siromaha«, bangladeškom ekonomistu Muhammadu Yunusu. </p>
<p> Izabran između 191 kandidata, Yunus je dobio ovogodišnje priznanje za mir - diplomu, zlatnu medalju i 1,1 milijun eura koji će mu biti uručeni 10. prosinca u Oslu na dan rođenja Alfreda Nobela, švedskog znanstvenika i filantropa, jer je svojim radom dokazao da je slijedio Nobelovu ideju dobročinstva. </p>
<p>»Trajan mir nemoguće je postići sve dok velik dio stanovništva ne pronađe način da iskorači iz siromaštva ... a mikrokredit jedan je od tih načina«, obrazložio je ovogodišnji izbor Ole Danbolt Mjoes, predsjednik Odbora za dodjelu Nobelove nagrade. Muhammad Yunus pokazao je da je vođa koji je uspio svoje vizije pretočiti u praktičan rad za dobrobit milijuna ljudi, ne samo u Bangladešu, već u mnogim drugim zemljama, kazao je Danbolt Mjoes.</p>
<p>Utemeljivši 1976. godine Grameen, Yunus je stvorio prvu banku na svijetu koja je izdavala mikrozajmove osobama bez ikakve financijske sigurnosti, uvjeren da siromašni, a poglavito žene, mogu tako pokrenuti vlastiti posao. </p>
<p>Jedini uvjet koji korisnici moraju ispuniti jest udružiti se u skupine po pet osoba i međusobno se pomagati pri vraćanju zajma. »Oduševljen sam, doista oduševljen. To je podrška svijetu bez siromaštva«, prva je Yunusova reakcija emitirana putem radija NRK. Zaklada Grameen danas ima globalnu mrežu od 52 partnera u 22 zemlje, a procjenjuje se da je pomogla 11 milijuna ljudi u Aziji, Africi, Americi te na Srednjem istoku. Danas opslužuje 6,1 milijuna zajmoprimaca.[Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Prvi kongresmen priznao krivnju za primanje mita </p>
<p>WASHINGTON </p>
<p> - Republikanski kongresmen Robert Ney postao je prvi član američkog Kongresa koji je priznao krivnju po optužbama za korupciju u skandalu vezanom uz djelovanje lobista Jacka Abramoffa. Nakon povratka s jednomjesečnog liječenja od alkoholizma, Ney (52) se pojavio u petak u saveznom sudu u Washingtonu i priznao da je od lobista Abramoffa primio poklone po procjeni tužitelja vrijedne više od 170.000 dolara, u obliku priloga za kampanju, luksuznih ljetovanja, skupih ručkova, ulaznica za sportske događaje, žetona za kockanje i slično. Nakon priznanja krivnje po optužbama za korumpiranost, za što je tužitelj zatražio 27 mjeseci zatvora, Ney nije objavio da podnosi ostavku. Republikanski predsjednik Kongresa Dennis Hastert oštro je osudio Neya, rekavši da »mora biti kažnjen i da za njega nema mjesta u Kongresu«, dok je iz Bijele kuće poručeno kako Neyov postupak ne treba povezivati sa strankom. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Irak: Napad na vladin konvoj</p>
<p>BAGDAD</p>
<p> - Sedam osoba ubijeno je u nedjelju u napadu na konvoj na istoku Bagdada u kojem je bila visoka dužnosnica iračkog ministarstva unutarnjih poslova, priopćili su ministarstvo i bolnički izvori. Hala Mohamad Chaker, pomoćnica ministra unutarnjih poslova za financijska pitanja, nije ozlijeđena u napadu, navode isti izvori. Dvije bombe su eksplodirale na putu kojim je prolazio konvoj i pritom je poginulo sedam osoba, među kojima dva tjelesna čuvara dužnosnice. Osam osoba je ozlijeđeno u tom napadu. [AFP/Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="43">
<p>Neprijatelj grla i pluća</p>
<p>Prirodan je odgovor našeg organizma na podražaje virusa ili na prehladu, ali nas svojom dugotrajnošću može iscrpiti </p>
<p>U sezoni prehlade i gripe koja nam već polako kuca na vrata većinu će ljudi, osim temperature, kihanja i šmrcanja, vjerojatno mučiti i kašalj. Bez obzira na to zadesi li nas onaj suhi, uz koji ćemo pri svakom njegovu naletu imati osjećaj da nam se raspada organizam, ili produktivan, mokar kašalj koji će poticati na izbacivanje sekreta, uglavnom će nas pratiti i neki drugi neugodni simptomi. Naime, glavobolja, umor, opća malaksalost, iscrpljenost, a ponekad čak i temperatura samo su neke popratne pojave koje mnogi pacijenti vežu uz kašljanje. Pritom se još među ostale zdravstvene probleme ubrajaju i suho, nadraženo ždrijelo i osjećaj golema bodljikava kaktusa u grlu koji otežava gutanje. Uz to što kašalj negativno djeluje na osobu koja s gušenjem i nadražajima u grlu pokušava izaći na kraj, podjednako iritirajuće on može djelovati i na okolinu kojoj bolesnik uglavnom svojim prodornim kašljanjem smeta, pogotovo ako je riječ o radnoj sredini. Jak i čest kašalj uvijek smeta jer, osim što slabi bolesnika, mehanički je pritisak na srce, pluća i krvotok. Ujedno nam onemogućuje miran san i uzrokuje bolove u prsnom košu zbog napinjanja međurebrenih mišića. Kao prva pomoć u borbi protiv blaga suha kašlja i smirivanja njegovih simptoma mogu poslužiti jednostavni domaći pripravci kao što su mlaki sljezov čaj s medom i limunom, ugrijano mlijeko u kojem se također može otopiti žlica pčelinjega proizvoda i karamelizirani šećer koji se pije nekoliko puta na dan. Pri mokrom je kašljanju nužno pak s pomoću lijekova odstraniti sekret iz dišnih putova i želuca koji ponekad mogu izazvati čak i povraćanje, a idealna su podloga i za razvoj drugih mikroorganizama. </p>
<p>Pod utjecajem takvih lijekova, i onih koji se u obliku sirupa ili septoleta mogu kupiti u ljekarni bez liječničkog recepta, kašalj u najvećem broju slučajeva nestaje, čime se čovjek ujedno i pošteđuje čekanja u prenatrpanim ambulantnim čekaonicama. No ako se ipak dogodi da kašalj ne prođe za nekoliko dana, nužno je potražiti savjet liječnika koji će pripisati odgovarajuću terapiju: antibiotike ili lijekove koji potiču razrjeđivanje sluzi za lakše iskašljavanje. Kod starijih osoba kašalj u kombinaciji s nemogućnošću pravilna udisaja može upozoravati i na probleme sa srcem, a nije dobar znak niti ako se u iskašljanom sekretu pojavi krv. Kašalj, također može biti simptom neke teže bolesti dišnog sustava kao što su upala pluća, hripavac ili astma, a u najgorem slučaju čak i rak pluća.</p>
<p>Dubravka Žalac</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Slavni i sami</p>
<p>Sve je više onih koji uspjeh, sreću, pa čak i ljubav pokušavaju naći kao samci </p>
<p>Naći srodnu dušu s kojom ćete dijeliti dobro i zlo mnogima je životna misija. No ima i onih koji žele izbjeći vezanost i koji ne razmišljaju o braku kao o velikoj pustolovini koju svatko mora doživjeti. Biti sam definitivno više nije bauk. Upravo suprotno, samaca je sve više i više. U Sjedinjenim Američkim Državama postoji praznik samaca, a prema posljednjim statistikama samci čine četrdeset i tri posto ukupne američke populacije, odnosno ima ih čak devedeset i pet milijuna.</p>
<p>Ako ste jedan od onih na koje okolina i rodbina vrše pritisak jer ste samo vi ostali od svoje generacije neoženjeni ili neudati, evo nekoliko slavnih osoba koje su zadovoljne time što su same, a opet im dobro ide u životu. </p>
<p>Omiljeni prototip šarmantne neurotične intelektualke sedamdesetih, Diane Keaton, proslavila se ulogom u »Annie Hall«. Nekada je smatrala da jednostavno mora naći muškarca s kojim će provesti život, ali danas više nije tako. »Nekada sam sanjala o muškarcima, voljela ih i uzbuđivala se zbog njih, ali sada se više ne osjećam tako«, rekla je ta oskarovka. Šezdesetogodišnja Keaton u prošlosti je imala burne veze s Woodyjem Allenom i Warrenom Beattyjem, ali danas tvrdi kako su njezine prave ljubavi dvoje usvojene djece Duke i Dexter, a svojom najboljom ulogom smatra ulogu majke. Nakon četrdesetak snimljenih filmova, Keaton ne namjerava usporiti tempo i već priprema nekoliko novih projekata.</p>
<p>Charlize Theron, bivša manekenka i jedna od najljepših žena svijeta, uspjela se dokazati i kao vrhunska glumica. S obzirom na sve navedeno, Charlize ne bi trebala imati problema u nalaženju životnog suputnika, ali odlazak pred oltar ne smatra nečim naročito posebnim. Tridesetogodišnja dobitnica Oskara kaže kako ti ne treba bračna ceremonija ili uvjerenja da bi imao izvrsnu vezu. »Drago mi je zbog ljudi koji se hoće vjenčati, ali mene to ne ‘pali’. Ne moram odjenuti bijelu haljinu i prirediti veliku zabavu. Previše me sve to podsjeća na odlaske na filmske premijere«, rekla je nedavno. Ipak, i Charlize, koja je već nekoliko godina u ozbiljnoj vezi s glumcem Stuartom Townsendom, jednog bi dana voljela imati obitelj, ali tek kada ona to odluči. Također, u duhu danas popularne političke korektnosti i prema uzoru na Brada Pitta i Angelinu Jolie, dosadnim novinarima poručuje kako će ona i Townsend pred oltar tek kada američka vlada omogući to pravo i homoseksualnim parovima.</p>
<p>Vjerojatno najpoznatija i najomiljenija žena u Americi, Oprah Winfrey, obožava svoj samački status. Iako je s marketinškim savjetnikom Stedmanom Grahamom u stalnoj vezi već dvadeset godina, Oprah smatra da bi brak ugrozio njezinu vezu. »Stedman je tradicionalan muškarac, ali ja ni približno nisam tradicionalna žena«, kaže slavna voditeljica. Pitanja o tome hoće li se uopće ikada udati, s vremenom su postala nacionalnom opsesijom, ali prvu Afroamerikanku koja je postala milijarderkom u Sjedinjenim Državama, to nimalo ne uzbuđuje. »Ljude uopće ne zanima moja veza, oni bi samo htjeli vidjeti ekstravagantno vjenčanje. Zanima ih što ćete odjenuti, tko će doći i koliko ćete potrošiti za tortu«.</p>
<p>George Clooney u posljednjih je deset godina evoluirao od poželjnog televizijskog glumca do moćnog glumca, producenta i redatelja, a lani je postao i oskarovcem. Vodeći liberal Hollywooda snima nastavke svojih filmskih hitova, ali nema namjeru ponoviti ulogu supruga. Njegov četverogodišnji brak s Taliom Balsam završio je 1993., i tada se zakleo da se više neće ženiti. »Volim žene i volim biti u njihovom društvu. Ali nakon što sam bio u braku koji je ispao čista katastrofa, i još nekim vezama koje nisu ispale onako kako sam se nadao, počinješ se pitati jesam li uopće sposoban za dugogodišnju obvezu«, rekao je glumac jednom. </p>
<p>I dok za cijeli svijet Clooney ostaje pojam vječita neženje, on kaže da je već petnaest godina u ozbiljnoj vezi – sa svojom vijetnamskom svinjom po imenu Max.</p>
<p>Marijan Brala</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="45">
<p>Više poginulih na hrvatskim cestama </p>
<p>Proteklog vikenda dogodilo se 165 nesreća, jedna osoba poginula, 12 teško ozlijeđeno</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Tijekom devet mjeseci ove godine na hrvatskim cestama poginulo je 450 osoba, odnosno, jedna osoba više nego u isto vrijeme lani. MUP je zbog toga najavio mjere pojačane kontrole prometa i stroži odnos prema »od ranije poznatim« vozačima.</p>
<p>Crna statistika se nastavlja, tijekom proteklog vikenda dogodilo se 165 prometnih nesreća, jedan osoba je poginula, 12 ih je teško ozlijeđeno, dok je 35 osoba zadobilo lake tjelesne ozljede. </p>
<p>Loši uvjeti na kolniku i nepažnja vozača, iako je pružni prijelaz bio označen Andrijinim križem i svjetlosnim signalom, najvjerojatnije su uzrokom naleta putničkog vlaka na dostavno vozilo varaždinskog Poduzeća za ceste nedaleko Ludbrega. Lokomotiva je doslovno prepolovila automobil, a na mjestu je poginuo zaposlenik Poduzeća za ceste Varaždin, Dragutin Kuhanec (52). </p>
<p>Tri su osobe teže, a jedna lakše ozlijeđena u prometnoj nesreći, u nedjelju, oko 1.30 sati, na cesti Vozilići-Tunel Učka, nedaleko od mjesta Ćepić. Osobnim automobilom »renault megane« upravljao je 22-godišnje V.H. iz mjesta Lazarići, a u pretjecanju »ford fieste«, njegov automobil se zanio i sletio s ceste, da bi se na kraju prevrnuo i zaustavio. Vozač »meganea« je lakše ozlijeđen, a teže su ozlijeđeni putnici, 19-godišnji T.G., 19-godišnji D.B., te 25-godišnji B.B.. Svi su prevezeni u pulsku Opću bolnici.</p>
<p>U nedjelju, oko 5.30 sati, u blizina čvora Jankomir na zagrebačkoj zaobilaznici, sa ceste je sletio kamion mikser, prevrnuo se na bok i klizao prema rijeci Savi desetak metara. Iz oštećenog kamiona istekla je manja količina diesel goriva, a kako smo doznali, vozač je srećom prošao samo s lakšim ozljedama. </p>
<p>Svega pola sata kasnije, na autocesti Zagreb-Lipovac, 500-tinjak metara od naplatnih kućica u smjeru Zagreba, sudarila su se 3 osobna automobila i kamion. Od vozača kamiona doznali smo da je u zadnji kraj njegovog kamiona udario »renault clio«, samo trenutak iza toga u smrskani »clio« se zabio jureći »bmw«, koji se od siline udara zarotirao na cesti. Tek što su se vozači uspjeli pribrati, na olupinu »bmw-a« naletio je crveni »audi« virovitičkih registracija, koji se uspio zaustaviti 10-tak metara dalje na zaustavnoj traci. Smrskani automobili, razbacani dijelovi i magla koju su jedva probijale prve zrake sunca, sve to je ostavljalo stravičan dojam. Vozača »clia« morali su iz olupine osloboditi vatrogasci JVP grada Zagreba, a samim čudom nitko nije poginuo. U ovoj nesreći dvije osobe su teško, a dvije lakše ozlijeđene.</p>
<p>Zvonimir Kosinjski</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Slovenca oslobodili optužbi za šverc</p>
<p>Zagrebački poduzetnik Božo Berišić tereti se da je u Sloveniji nabavio odjeću, naočale i satove vrijedne 1.141.061 kunu, koje je namjeravao, bez plaćanja carine, prodati na hrvatskom tržištu</p>
<p>ZLATAR</p>
<p> - Zbog promjena Kaznenog zakona, zlatarsko je Županijsko državno odvjetništvo u četvrtak odustalo od daljnjeg kaznenog progona slovenskog državljanina Antona Krumpaka. Krumpak je bio jedan od okrivljenih u slučaju navodnog krijumčarenja robe iz Slovenije vrijedne preko 1,1 milijuna kuna. </p>
<p>Rasprava je u četvrtak na Županijskom suddu u Zlataru odgođena, jer je drugookrivljeni Boris Pavleković izabrao novog branitelja, zagrebačkog odvjetnika Silvija Degena, koji je, pak, zatražio odgodu kakao bi mogao proučiti spis. </p>
<p>Zagrebački poduzetnik Božo Berišić tereti se da je u Sloveniji nabavio odjeću, naočale i satove vrijedne 1.141.061 kunu, koje je utovario u namjeri da će robu prevesti u Hrvatsku i da na nju neće platiti carinu i druga davanja. </p>
<p>O tome se prethodno dogovorio sa graničnim policajcima Borisom Pavlekovićem i Davorom Barušićem, koji su, tvrdi se u optužnici, 29. ožujka 2001. nesmetano propustili kamion s robom preko malograničnog prijelaza Klenovec Humski ( koji i nema carinske službe, op.a.).</p>
<p> Kad se kamion uputio prema Krapini, na dionici ceste između Huma na Sutli i Lupinjaka, oko 3.10 sati istog dana zaustavila ga je policija, koja je zaplijenila kamion s robom i u policiju privela slovenskog vozača. Zato je Berišić optužen za izbjegavanje carinskog nadzora i za poticanje na zlouporabu položaja i ovlasti, a bivši policajci Pavleković i Barušić za zlouporabu položaja i ovlast. Berišić je oslobođen krivnje da je počinio istovrsna kaznena djela u drugome kaznenom postupku, koji je lani okončan pred istim sudom.</p>
<p>Zoran Gregurek</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Pokajnik iznuđivao u Petračevo ime?</p>
<p>NOVI MAROF</p>
<p> - Na novomarofskom je Općinskom sudu u petak odgođeno suđenje Trpimiru Jandreku, Hrvoju Petraču i Zoranu Miletiću (svjedoku pokajniku u postupku »zločinačkoj organizaciji«), optuženima za iznudu. Na raspravi se pojavio samo Petrač, kojeg sz doveli iz zatvora u Remetincu. Što se tiče Jandreka i Petrača, riječ je o ponovljenom suđenju, jer su za to djelo već bili oslobođeni. Tereti ih se da su od Miroslava Matkuna, odnosno njegovog poduzeća Unit - V iz Varaždinskih Toplica, željeli izmamiti milijun njemačkih maraka kao iznos tobožnjeg duga, u korist Petračevog poduzeća. Petrač je putem telefona ili u neposrednom kontaktu od Matkuna stalno tražio isplatu, govoreći mu da »može nastradati«, a istovremeno je angažirao Jandreka koji je s nepoznatom osobom Matkuna fizički napao ispred njegove kuće, nazivao ga i prijetio mu te propucao automobil njegove kćeri. Tijekom prvog suđenja ispostavilo se da je ta nepoznata osoba upravo Miletić, kojeg je Matkun prepoznao u novinama, pa je protiv njega naknadno podnijet optužni akt. U njemu se navodi da su 15. veljače 1996. godine na Trgu Antuna Mihanovića u Varaždinskim Toplicama Miletić i Jandrek sačekali Matkuna, pa ga je Miletić, govoreći mu da je Petraču dužan, udario po licu i glavi te mu zaprijetio da će idući put doći s pištoljima. </p>
<p>Od veljače 1996. do kraja 1997. godine zajedno s Jandrekom predstavljao se kao zaposlenik pravne službe Petračevog poduzeća te je Matkuna nazivao i prijetio da će ga »likvidirati« ako Petraču ne da novac. Tereti ga se i da je 21. lipnja 1996. godine, kad je Matkun došao u prostorije Petračevog poduzeća, na sastanak na kojem je Petrač tražio isplatu milijun maraka, sjeo pokraj Matkuna i cijelo ga vrijeme naguravao i prijeteći pogledavao. Petrač je to sve tolerirao, što je dovelo do toga da je Matkun, osjećajući se ugroženim zbog napada, 11. rujna 1996. iz sredstava poduzeća Unit - V putem cesije sa zagrebačkim »Exportdrvom« doznačio Petračevom poduzeću 354.050 kuna. Postupak protiv Miletića spojen je s postupkom protiv Jandreka i Petrača. [M. Zagoršćak]</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Nađene ukradene biste </p>
<p>NAŠICE</p>
<p> - Brončane biste hrvatskih umjetnika Dore Pejačević, Vatroslava Lisinskog i Matije Antuna Relkovića koje su ukradene u noći na petak u Našicama, pronađene su neoštećene u jutenim vrećama u obiteljskoj kući četrdesetogodišnjeg R.A. iz Budimca. Biste su procijenjene na 140 tisuća kuna i trebale su biti preprodane kao sekundarna sirovina za samo 960 kuna, ali zahvaljujući brzoj intervenciji i desecima obavljenih razgovora, policija je u 24 sata uhvatila i dvojicu pomagača. Riječ je o pripadnicima romske nacionalne manjine - dvadesetogodišnjem S.Đ. i osamnaestogodišnjem Z.B. iz Vukojevaca koji su od prije poznati policiji. Zbog drske krađe brončanih poprsja koja su svrstana u spomeničku baštinu Našica, trojac će biti priveden istražnom sucu Županijskog suda u Osijeku, a za takvo nedjelo predviđena je zatvorska kazna u trajanju do pet godina.</p>
<p>Biste Dore Pejačević i Vatroslava Lisinskog ukradene su iz parka ispred Dvorca Pejačević, dok su Relkovićevu skulpturu ukrali ispred Srednje škole Isidora Kršnjavog gdje se nalazi još šest orginalnih skulptura istaknutih hrvatskih akademskih kipara Josipa Poljana, Dragutina Šanteka i Belizara Bahovića. [O.G.]</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Mladić krivotvorio eure</p>
<p>OSIJEK</p>
<p> - U Istražni centar Županijskog suda u Osijeku u petak je priveden dvadesetšestogodišnjak iz Višnjevca zbog sumnje da je počinio kazneno djelo krivotvorenja novčanica. </p>
<p>Naime, u srijedu su u večernjim satima uhićena dvojica mladića iz Josipovca od 23 i 19 godina kada su u opticaj pokušali staviti dvije krivotvorene novčanice od 200 eura. Nakon što su uhićeni utvrđeno je kako su ukupno sedam novčanica u apoenima od 200 eura dobili od dvadesetšestogodišnjaka iz Višnjevca kako bi ih stavili u opticaj. Dok nisu otkriveni to su i uspjeli učiniti sa tri novčanice na jednoj od osječkih benzinskih pumpi. Protiv sve trojice slijede odgovarajuće kaznene prijave. </p>
<p>Zbog istog kaznenog djela priveden je i tridesetpetogodišnjak iz Belišća. On je, kako je izvijestila policija, u travnju ove godine u svome stanu dao pet krivotvorenih novčanica od 200 eura tridesettrogodišnjaku iz Donjeg Miholjca, za što je trebao dobiti 40 posto vrijednosti u kunama. [M.S.G.]</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Drogu prevozili biciklom</p>
<p>VUKOVAR</p>
<p> - U subotu oko 18 sati na Trgu Dražena Petrovića u Vukovaru policijska ophodnja kontrolirala je dvojicu punoljetnih državljana i u vrećici koja se nalazila obješena na biciklu jednoga od njih pronašla četiri paketića droge. Kako je priopćeno iz PU vukovarsko-srijemske dva paketića su sadržavala marihuanu ukupne težine 985,5 grama, jedan paketić kokain težine 22,8 grama, a jedan paketić heroin težine 35,5 grama. Slijedi krim-obrada dvojice »biciklista«. [G.Č.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="51">
<p>Rohatinski: financijska industrija na vrhu</p>
<p>Imovina investicijskih fondova porasla je 10 puta, leasing kuća 7 puta, a udio nebankarskih institucija povećan je sa 12 na 22 posto </p>
<p>ROVINJ</p>
<p> – Ukupna imovina Hrvatskog financijskog sektora se sa 163 milijarde kuna, na kraju 2001., u lipnju ove godine povećala na 349 milijardi kuna. Najveći dio tog rasta odnosi se na banke, imovina investicijskih fondova porasla je 10 puta, leasing kuća 7 puta, a udio nebankarskih institucija povećan je sa 12 na 22 posto, rečeno je na 16. godišnjoj konferenciji Zagrebačke burze u Rovinju, prve na koju je došao i jedan guverner Hrvatske narodne banke. </p>
<p>Guverner HNB-a Željko Rohatinski ukazao je na opasnost za investitore zbog »prevelikih očekivanja« koja su u posljednje vrijeme drastično narasla, nakon što su prosječni prinosi fondova godišnje rasli i po 30 posto, a poglavito nakon dramatičnog rasta cijena dionica Plive. Ante Samodol, predsjednik Uprave Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga investitorima pak poručuje da »menadžeri fondova nisu Čudomiksi, koji stalno mogu stvarati tako visoke prinose«.</p>
<p>»Financijska industrija je daleko najpropulzivniji dio hrvatske ekonomije. Ona je sada na vrhu, ali razboriti neće dopustiti da ih ponese euforija nego će tu priliku iskoristiti da dobro razgledaju svoj položaj«, poručio je Rohatinski. Njega brine struktura imovine investicijskih fondova. Čak 37 posto su ulozi u financijski sustav, dakle, taj se »novac obrće unutar same industrije«, 38 posto uloženo je u državne papire, od čega polovica u trezorske zapise, a samo 26 posto su ulozi u korporativni sektor. Kada se investicijskim fondovima pribroje i mirovinski, računica pokazuje da su 57 posto imovine državni papiri, a samo 17 posto ulaganja u korporativni sektor. </p>
<p>Visoki prinosi mogu se ostvarivati samo na dionicama, a jedna od glavnih hrvatskih dionica upravo odlazi s tržišta. Naime, kako je u svojevrsnom homageu dionici Plive rekao Hrvoje Fajdetić, predsjednik Uprave Raiffeisen Investa, ona je bila glavna zvijezda na burzi, koja je rasla kad je rasla Pliva i obratno. Zbog toga se s toliko nestrpljenja iščekuje plasiranje dionica Ine na burzu, a već su počele rasti i cijene nekih drugih dionica, poput Podravke i Adrisa, koje ulagači kupuju u nadi da će veliki dio novca od prodaje Plive ostati na domaćem tržištu pa će cijene drugih dionica dodatno skočiti. </p>
<p>Zbog tako malog udjela trgovanja dionicama (odnosno financiranja tvrtki preko burze) za daljnji su razvoj hrvatske financijske industrije vrlo važni planovi novog čelništva zagrebačke burze da se na nju privuče više tvrtk, odnosno da se na burzu uvede više modernih proizvoda.</p>
<p>Sanja Kapetanić</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Ina ostvarila neto dobit od 892 milijuna kuna</p>
<p>Prihodi veći za 3,3 milijardi kuna, a neto dobit manja za 93 milijuna kuna</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Najveća hrvatska kompanija - Ina d.d., koja je pred početkom druge faze privatizacije, prošlu je godinu završila s neto dobiti od 892 milijuna kuna (150 milijuna dolara ), dok je neto dobit na razini Ina-grupe bila 885 milijuna kuna. </p>
<p>Ina d.d. je u 2005. ostvarila ukupne prihode od prodaje u iznosu od 19,2 milijardi kuna, što je za čak 20,8 posto više nego godinu dana ranije kad su im prihodi od prodaje bili 15,9 milijardi kuna. No, neto dobit Ine smanjena je za gotovo deset posto sa 985 milijuna kuna u 2004. na 892 milijuna kuna u 2005. godini.</p>
<p>U Ini lanjsko smanjenje dobiti Ina-matice i Ina-grupe objašnjavaju rastom cijene sirove nafte i prirodnog plina u inozemstvu i nesrazmjernim porastom maloprodajnih cijena u Hrvatskoj, a na nižu dobit je utjecala i niža količina proizvedenih derivata dok su rafinerijske marže bile malo niže nego u 2004. </p>
<p>»U 2005. su cijene sirove nafte u svijetu nastavile visoki rast tijekom cijele godine tako da su u prosjeku bile 42 posto više nego 2004. Istodobno, su cijene naftnih derivata na hrvatskom tržištu bile samo 26 posto više nego u 2004. Znatno su viši bili i troškovi nabave prirodnog plina iz uvoza«, ističe predsjednik Uprave Tomislav Dragičević.</p>
<p>Ina je lani u Hrvatskoj ostvarila prihode od prodaje od 13,5 milijardi kuna, 19,5 posto više nego godinu dana ranije, dok je na tržištima zemalja bivše Jugoslavije (bez Slovenije) ostvaren 10,7 posto manji prihod u iznosu od 1,94 milijardi kuna. </p>
<p>Na tržištima Europske unije, Ina je ostvarila prihod od 3,42 milijardi kuna, što je gotovo 50 posto više nego u 2004., a 399 milijuna kuna u ostalim državama. </p>
<p> Za vrijednost naftne i plinske kompanije posebno su važne njene zalihe tih energenata. Zato je Ina lani u istraživanje i razradu naftnih i plinskih polja uložila 998 milijuna kuna, a novootkrivene zalihe procjenjuju se na 20,6 milijuna prostornih metara ekvivalntne nafte. Inače, lani su u Hrvatskoj i inozemstvu proizveli 1,13 milijuna tona nafte i kondenzata (lagane nafte). Kupcima su prodali 2,69 milijardi prostornih metara plina od čega su 1,1 milijardu kubika uvezli iz Rusije.</p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Novi rekordi na svjetskim burzama</p>
<p>Popuštanje zabrinutosti u vezi sa sjevernokorejskim nuklearnim pokusom potaknule kupovinu dionica </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - U novoj sezoni izvješćivanja korporacija o tromjesečnim poslovnim rezultatima na svjetskim burzama protekloga tjedna ostvarene su nove rekordne vrijednosti najvažnijih burzovnih indeksa. </p>
<p> Tako je njujorški Dow Jones indeks ojačao 0,9 posto, na novu najvišu ikad zabilježenu razinu. Fond menadžeri i stratezi ističu da je temeljna situacija na tržištu, bazirana na aktivnostima spajanja i snažnim zaradama, i nadalje robusna. Štete od sjevernokorejskog nuklearnog pokusa, pak, čine se ograničenima. </p>
<p> Dionica McDonald'sa porasla je 2,4 posto, a cijene dionica kompanija iz tog sektora u prosjeku su porasle tri posto. Među većim dobitnicama bile su dionice građevinskih kompanija, koje su u prosjeku ojačale 2,9 posto.</p>
<p> Spuštanje cijena nafte ispod 60 dolara za barel, val preuzimanja u financijskom sektoru i popuštanje zabrinutosti u vezi sjevernokorejskog nuklearnog pokusa na europskim burzama poticali su kupovine dionica, pri čemu su cijene dosegnule nove najviše razine u zadnjih pet godina. Londonski Ftse indeks porastao je u proteklih tjedan dana 2,5 posto, a Frankfurtski DAX 1,45 posto.</p>
<p> Poskupjele su i dionice bankarskog sektora, uslijed nastavljenih špekulacija o mogućim preuzimanjima banaka. Europski zrakoplovni konzorcij EADS ostvario je rast cijene dionica od 4,4 posto. Ojačale su i dionice tehnološkog sektora, a dobitke su ostvarile i dionice rudarskih kompanija, osiguravatelja i sektora financijskih usluga. [Hina/Reuters]</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Pevec se širi u BiH i Srbiju</p>
<p>KUKULJANOVO</p>
<p> – Trgovački lanac Pevec, koji u Hrvatskoj ima 13 prodajnih centara uskoro će svoje poslovanje proširiti i na područje Bosne i Hercegovine i Srbije. Do kraja ove godine Pevec planira započeti gradnju prodajnog centra u Banja Luci, u planu je gradnja u Tuzli, a početkom iduće godine i u Beogradu, istaknuo je prigodom obilježavanja prve godišnjice rada centra Pevec na Kukuljanovu kod Rijeke, vlasnik tvrtke Zdravko Pevec. Napomenuo je kako njegova tvrtka ove godine planira ostvariti prihod od 2,5 milijardi kuna, što je 25 posto više nego lani. Pevec u svojih 13 centara trenutno ima oko 2400 zaposlenih, a ovu godinu namjerava zaključiti sa 2500 zaposlenih. Za oko mjesec dana i Koprivnica će dobiti svoj Pevec, čime se nastavlja poslovna politika Peveca da svake godine otvori po jedan novi prodajni centar. Prema Pevecovim najavama ubuduće će godišnje otvarati po dva nova robna centra, s tim što pojedine postojeće svoje robne centre neće proširivati kako bi udovoljili traženjima kupaca, već će graditi nove. [D. Herceg]</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Uvoz svinjskog mesa smanjen za 22 posto </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - U prvih sedam mjeseci ove godine zabilježen je količinski pad uvoza svinjskog mesa od 22 posto, te vrijednosni od 17 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. </p>
<p>Prošle je godine u tom razdoblju zabilježen količinski rast uvoza od 63 posto, dok je vrijednosno porast bio gotovo 100 posto.</p>
<p>Tijekom cijele 2005. godine u Hrvatsku se uvezlo svinjskog mesa u vrijednosti većoj od 92 milijune dolara što je porast od 37 posto u odnosu na godinu dana ranije, a količinski porast uvoza bio je 30 posto. </p>
<p>Tijekom prošle godine uvezeno je živih svinja u vrijednosti većoj od 28 milijuna dolara. Porast je to od 158 posto u odnosu na godinu dana ranije, dok je količinski uvoz povećan za 125 posto. U komadima lani je uvezeno 354.948 svinja, a 96 posto uvoza živih svinja se odnosi na uvoz odojaka.Najviše svinja mase manje od 50 kilograma u Hrvatsku su uvezene iz Nizozemske, Njemačke, Austrije, Mađarske, iz kojih je lani uvezeno 97 posto živih svinja.</p>
<p>Najvažnije zemlje iz kojih se uvozi svinjsko meso bile su Danska, Španjolska, Njemačka, Austrija te Mađarska. Iz tih je zemalja uvezeno gotovo 80 posto svinjskog mesa u Hrvatsku.</p>
<p>U ovoj godini očekuje se smanjenje uvoza svinjskog mesa u Hrvatsku zbog većeg uvoza odojaka te povećane domaće proizvodnje. [M.P.]</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Zvijezda ulje i Vegeta najsnažnije marke u Hrvatskoj</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Zvijezda ulje i Vegeta najsnažnije su robne marke široke potrošnje u Hrvatskoj u prvoj polovici ove godine. Govore to rezultati istraživanja jačine robnih marki koje provodi tvrtka Prizma istraživanje. Između deset najjačih robnih marki jednak je broj domaćih i multinacionalnih proizvoda, odnosno prisutno je pet domaćih i pet multinacionalnih robnih marki. Indeks uspješnosti izračunat je na temelju pet glavnih indikatora kojim se mjeri snaga robne marke - prepoznavanje, iskustvo, razmatranje, upotreba i lojalna upotreba. Nakon Zvijezda ulja i Vegete slijedi Coca-Cola, Orbit guma za žvakanje, te Gillette britvica koja je sa desetog skočila na peto mjesto. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="57">
<p>Sanader u utorak s Bushem u Bijeloj kući</p>
<p>Posjet Washingtonu kruna je hrvatsko-američkih odnosa i potvrda da dvije zemlje sve više razvijaju partnerstvo koje koristi Hrvatskoj u euroatlantskim integracijama. Posjet je i potvrda da Bijela kuća cijeni Sanaderove napore u demokratizaciji zemlje</p>
<p>WASHINGTON (Od Vjesnikova izvjestitelja)</p>
<p> - Hrvatski premijer Ivo Sanader u ponedjeljak počinje službeni posjet Sjedinjenim Američkim Državama, a u utorak će ga u Bijeloj kući primiti američki predsjednik George W. Bush.</p>
<p>U ponedjeljak će se na radnom ručku u Metropolitan Clubu premijer Sanader sastati s Bruceom Jacksonom, predsjednikom Projekta o demokracijama u tranziciji, i razgovarat će o hrvatskim iskustvima. U ponedjeljak poslije podne po američkom vremenu Sanader će se sastati s američkom državnom tajnicom Condoleezzom Rice.</p>
<p>Razgovor s predsjednikom Bushem u Bijeloj kući, što je prvi službeni posjet jednoga visokoga hrvatskog političkog dužnosnika, trajat će, kako je zasad predviđeno, sat vremena. U utorak će se Sanader sastati i s ministrom obrane Donaldom Rumsfeldom.</p>
<p>U srijedu će premijer održati predavanje na Sveučilištu »John Hopkins«, te će na radnom ručku razgovarati s američkim potpredsjednikom Dickom Cheneyjem.</p>
<p>Već sam raspored u tri dana službenog posjeta Americi pokazuje da će se premijer Sanader susresti sa svim najvažnijim američkim političarima. Bit će to prilika da se porazgovara o ulozi Hrvatske u regiji, njezinim perspektivama u euroatlantskim integracijama te razvoju gospodarstva između Amerike i Hrvatske. Bit će razgovora i o hrvatskom angažmanu u Afganistanu te o borbi protiv globalnog terorizma.</p>
<p>Premijer Ivo Sanader dolazi u službeni posjet SAD-u nakon američke ocjene da su odnosi dviju zemalja bolji nego ikad. U razgovoru za Hinu to je uoči posjeta potvrdio i Daniel Fried, pomoćnik američke državne tajnice za europske poslove, koji je kazao da Amerika gleda na Hrvatsku kao »na prijatelja koji pridonosi stabilnosti na Balkanu«. Fried je rekao da Amerika »visoko cijeni hrvatski doprinos misiji NATO-a u Afganistanu«.</p>
<p>Za premijera Sanadera kazao je da se »njegovo vodstvo visoko cijeni« i da se očekuje bogati dnevni red u razgovorima hrvatskog premijera i američkih dužnosnika.</p>
<p>»Odnosi su ustvari bolji nego ikad. Uhićenje Ante Gotovine uklonilo je posljednju prepreku, koja je bila vrst simboličnog balasta prošlosti, i ne vidim nikakvih prepreka za budućnost Hrvatske kao članice euroatlantske zajednice i njezinih institucija. Sudbina Hrvatske sada je u hrvatskim rukama«, kazao je Fried.</p>
<p>Predsjednik Bush i premijer Sanader razgovarat će i o hrvatskom članstvu u NATO-u, a američka administracija uoči posjeta smatra da će hrvatski građani u većoj mjeri podržati ulazak u NATO.</p>
<p>Nakon što je američka farmaceutska kompanija Barr preuzela hrvatsku Plivu, što Amerikanci ocjenjuju kao »veliku vijest«, najavljene su i nove investicije američkoga kapitala u Hrvatsku. O razvoju gospodarskih odnosa bit će riječi i na sastancima koje Sanadera očekuju.</p>
<p>Američke dužnosnike posebno će zanimati Sanaderovo mišljenje o stanju u regiji. Amerikanci su zainteresirani da se ubrzo riješi status Kosova, ali teže i trajnoj stabilizaciji na Balkanu. U Hrvatskoj vide predvodnicu u regiji i zemlju koja je najdalje otišla kada je riječ o demokratskim reformama.</p>
<p>Posjet premijera Sanadera Washingtonu kruna je hrvatsko-američkih odnosa i potvrda da dvije zemlje sve više razvijaju partnerstvo koje koristi Hrvatskoj u euroatlantskim integracijama, a Americi da bude i dalje aktivna u regiji. Bez sumnje je posjet i potvrda da Bijela kuća cijeni napore premijera Sanadera u demokratizaciji zemlje.</p>
<p>Jurica Körbler</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Dogovor o borbi protiv kriminala </p>
<p>Jedini način da se zemlje u regiji suprotstave organiziranom kriminalu i terorizmu je nastavak reformi u nacionalnim pravosuđima te obavještajnom, sigurnosnom i represivnom aparatu </p>
<p>Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić boravi u nedjelju i ponedjeljak u Srbiji, gdje će sudjelovati na konferenciji zemalja jugoistočne Europe koja će se održati u Karađorđevu, nedaleko od Beograda. </p>
<p>Konferencija je posvećena borbi protiv organiziranoga kriminala i terorizma. Organizator konferencije je srbijanski predsjednik Boris Tadić, a prema najavama iz njegova ureda, u radu konferencije će, osim hrvatskog predsjednika, sudjelovati i predsjednici Albanije Alfred Moisiu, Bugarske Georgij Parvanov, član predsjedništva BiH Borislav Paravac, predsjednik Crne Gore Filip Vujanović, Makedonije Branko Crvenkovski, Rumunjske Trajan Basesku te povjerenik Europske komisije za pravosuđe i unutarnje poslove Franco Frattini.</p>
<p>Boravak u Srbiji Mesić će početi susretom s izaslanstvom vojvođanskih Hrvata u nedjelju poslijepodne. </p>
<p>U ponedjeljak je na konferenciji uz plenarnu sjednicu predviđen i niz bilateralnih susreta sudionika. Rasprava o borbi protiv organiziranoga kriminala i terorizma održat će se iza zatvorenih vrata nakon čega će stajališta predsjednika zemalja jugoistočne Europe biti iznesena u završnoj deklaraciji.</p>
<p>Predsjednik Mesić će se na konferenciji u Karađorđevu založiti za dogovor o budućim načelima zajedničkog djelovanja zemalja jugoistočne Europe u borbi protiv organiziranoga kriminala i terorizma.</p>
<p> Osim toga, jedini način da se zemlje u regiji tome suprotstave je, smatra predsjednik Mesić, nastavak započetih reformi u nacionalnim pravosuđima te obavještajnom, sigurnosnom i represivnom aparatu.</p>
<p>Poruka je hrvatskog predsjednika da kriminal odavno ne poznaje i ne priznaje granice pa one stoga ne smiju biti prepreka protukriminalnom i protuterorističkom djelovanju.</p>
<p>Miroslava Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Mesić: Odluka Upravnog vijeća Hine vjerojatno nevažeća </p>
<p>Uvijek se traži da svako vijeće, kolegij koji odlučuje, bude konstituirano, kazao je Predsjednik</p>
<p>ZAGREB </p>
<p> - Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić, komentirajući u subotu postupak imenovanja ravnatelja Hine, rekao je da je Vlada raspustila nepotpuno Upravno vijeće i »samim time vjerojatno nevažećom proglasila njegovu odluku«.</p>
<p>Prihvati li Hrvatski sabor Vladin prijedlog, onda će vjerojatno biti nova procedura za izbor novog vijeća, rekao je Predsjednik odgovarajući na novinarska pitanja prigodom tradicionalnog druženja s građanima na kavi u njegovom uredu.</p>
<p>»Očito je da je riječ o proceduri, jer je trebalo urgirati da se imenuje i peti član, jer je očito da cijelo vijeće nije imenovano, odnosno nije konstituirano. Uvijek se traži da svako vijeće, kolegij koji odlučuje, bude konstituirano«, kazao je Predsjednik.</p>
<p>U vezi sa Zaštićenim ribolovno-ekološkim pojasom (ZERP) predsjednik Mesić je ponovio da bi se prije aktiviranja odluke, bez obzira što imamo na to suvereno pravo, još jednom trebalo razgovarati s našim susjedima, a što je bilo propušteno.</p>
<p>Govoreći o tajnim računima u inozemstvu za kupnju oružja za Hrvatsku u Domovinskom ratu, predsjednik Mesić je objasnio kako nitko ne dvoji da smo se, kao žrtva, morali naoružati za obranu od brutalne agresije, no to nismo mogli pod embargom učiniti na legalan način. </p>
<p>»Nitko ne spočitava nikome tko je bio zadužen pronaći kanal i dobaviti oružje. Problem nisu bili tajni računi nego njihova brojnost diljem svijeta i zašto nije transparentno danas, nakon rata, kako je utrošen taj novac«, rekao je Mesić. </p>
<p>»No, sada vidimo kako je tko izašao iz rata. Neki su, a ima ih dosta, stekli golemo bogatstvo za nekoliko godina rata na nepoznat način. Nadležne institucije moraju utvrditi tko je za koliko novca bio zadužen i što je za njega kupio, a koliko je novca završilo i na čijim privatnim računima«, istaknuo je predsjednik Mesić. </p>
<p>Na upit o ideji donošenja zakona prema kojem bi Vlada samostalno mogla odlučivati o slanju hrvatskih vojnika u krizna žarišta mimo Sabora, Mesić je rekao da se radi na doradi zakona s područja obrane kako bi bili usklađeni sa standardima Europske unije. »To može biti riješeno samo na način da se poštuje Ustav koji vrlo dobro i sasvim jasno govori o tome tko odlučuje o upotrebi Hrvatske vojske i mislim da promjena Ustava zbog toga ne dolazi u obzir«, rekao je Predsjednik. Dodao je da to neće biti predmet skorašnjeg razgovora premijera Sanadera s američkim predsjednikom Bushem. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Mjesto suglasja i zajedništva</p>
<p>Premijer Sanader naglasio je da se ovakvi projekti od nacionalne važnosti realiziraju u zajedništvu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Svečanim otvorenjem Zida boli, odnosno spomen-parka »Glas hrvatske žrtve« na zagrebačkom groblju Mirogoju u subotu, zaključeni su svi prijašnji prijepori o lokaciji opeka koje su obitelji nestalih 1993. godine položili na križanju zagrebačke Selske ulice i Ilice u znak podsjećanja međunarodnih snaga na nepravdu prema žrtvama srpske agresije. </p>
<p>Temeljna poruka odaslana s otvorenja može se sažeti u rečenicu koju je tom prigodom izrekao predsjednik Stjepan Mesić - iako zidovi obično služe kao mjesta razgraničenja, u ovaj su ugrađene nade o povratku. Drugim riječima - i na tragu govora premijera Ive Sanadera - mirogojski Zid boli, kao i drugi slični spomenici domovini, nipošto ne bi smjeli biti točke razdora, nego ujedinjenja. Sanader je u tom smislu spomenuo potrebu za nadstranačkom suradnjom te potrebu da se ovakvi projekti od nacionalne važnosti realiziraju u zajedništvu. Premijer je istaknuo velike žrtve dane za domovinu i slobodu i ukazao na potrebu da na Zidu, na kojem je uklesano 13.500 imena, ne bude ispušteno nijedno ime. Zid boli ubuduće će biti i mjesto na kojem će domaća i strana izaslanstva moći iskazati počast žrtvama Domovinskog rata, ali i, kako je kazao premijer, mjesto s kojeg će se odašiljati snažna poruka suglasja. </p>
<p>Njegovo svečano otvaranje u subotu simbolično je obilježeno i polaganjem bijelih ruža, što su učinila djeca poginulih branitelja, te uz nazočnost najvećih državnih dužnosnika i sve vojne počasti. </p>
<p>Kako je poručio predsjednik Mesić, upravo bi to mjesto ubuduće trebalo preuzeti na sebe svu tugu i bol zbog izgubljenih života.</p>
<p>Zid boli rad je kipara Dušana Džamonje, a njegovom su otvorenju, uz najviše državne dužnosnike, nazočili i zagrebački gradonačelnik Milan Bandić, predstavnici udruga proisteklih iz Domovinskog rata i članova obitelji poginulih, nestalih ili zatočenih hrvatskih branitelja i civila. [Branka Valentić]</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Skrb o invalidima Vladin prioritet </p>
<p>Susret je organizirala udruga »Bedem ljubavi 1991«, a Ministarstvo je dalo financijsku potporu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Potpredsjednica Vlade i ministrica obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti Jadranka Kosor u nedjelju je sudjelovala na 12. susretu najtežih vojnih invalida Domovinskog rata. Susret je u Domu Hrvatske vojske u Zagrebu organizirala je udruga »Bedem ljubavi 1991«, a Ministarstvo je dalo financijsku potporu.</p>
<p>Kosor je zahvalila Udruzi na dosadašnjoj suradnji i skrbi za najteže invalide iz Domovinskog rata. </p>
<p>»Skrb za stopostotne ratne vojne invalide prve skupine jedan je od prioriteta ove vlade«, rekla je Jadranka Kosor i podsjetila da je u ovoj godini Ministarstvo uručilo 141 posebno prilagođen automobil stopostotnim ratnim vojnim invalidima. Također je podsjetila da je Ministarstvo tijekom 2004. godine dodijelilo 44, a 2005. godine 148 automobila.</p>
<p>Potpredsjednica Vlade istaknula je da je novim zakonom o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji riješen status njegovateljica branitelja, najčešće supruga, koje na taj način imaju regulirano zdravstveno i mirovinsko osiguranje.</p>
<p>»Iznimno sam zadovoljna suradnjom Ministarstva i s Udrugom stopostotnih ratnih vojnih invalida prve skupine«, rekla je Jadranka Kosor i zahvalila na dosadašnjoj suradnji predsjedniku Udruge Đuri Glogoškom.</p>
<p>Ministrica je podsjetila i na provedbu programa liječenja branitelja u hiperbaričnoj komori u Splitu, kao i na skoro dovršenje stambenog zbrinjavanja branitelja dodjelom dviju kuća u Splitu. [Tomislav Tadić]</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Dan bijelog štapa </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - U povodu Međunarodnog dana bijelog štapa, 15. listopada, u zagrebačkom kinu CineStaru u nedjelju je premijerno prikazan film »Parfem«, prilagođen slijepim i slabovidnim osobama. Potpredsjednica Vlade i ministrica obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti Jadranka Kosor, koja je bila na projekciji, rekla je da će, osim u Zagrebu, taj film biti prikazan u još četiri hrvatska grada. Podsjetila je da je država Hrvatska donijela odluku o proglašenju Dana bijelog štapa u lipnju 1996. godine. Ocijenila je da se tijekom proteklih 10 godina učinilo dosta, dodajući kako još mnogo toga treba učiniti. Ove godine intenzivno se radi na projektu »Osobni asistent za najteže invalide«, a u Hrvatskoj već 78 osoba ima osobnog asistenta, rekla je.[Hina]</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2006], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20061016].
|
