NA [2006], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20060816].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 162121 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>16.08.2006</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Za sljedeći vikend i do 35 stupnjeva!</p>
<p>Porast temperature od jednog do dva stupnja Celzija dnevno kulminirati će u nedjelju, što je dobra vijest za one koji putuju na more </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Ljetno vrijeme se vraća u Hrvatsku. Nakon više od dva tjedna lošijeg vremena popraćenog nižim temperaturama i kišama u kontinentalnom dijelu i na Jadranu, nastavak ovog tjedna nudi obećavajuće podatke za sve one koji se tek spremaju ići na more.</p>
<p>U utorak je bilo većinom sunčano s poslijepodnevnim pljuskovima na sjevernom Jadranu, u Gorskom kotaru i Lici te u unutrašnjosti Dalmacije. Najviša dnevna temperatura bila je od 22 do 27, a u Dalmaciji do 29 Celzijevih stupnjeva. No, već od srijede, može se očekivati porast temperature uz stabilnije vrijeme. Iako će ponegdje, osobito u najzapadnijim predjelima, sredinom dana i poslijepodne uz jači razvoj oblaka doći do pokojeg pljuska i grmljavine, najviša dnevna temperatura već će biti za dva stupnja viša, uglavnom između 24 i 30 stupnjeva. Takav porast temperature kulminirati će za vikend, a posebice u nedjelju za koju se očekuje da će biti najtopliji dan u posljednja tri tjedna. </p>
<p>Tako se u Zagrebu u nedjelju očekuju 33 stupnja, a najviših 35 u Slavoniji, posebice u Osijeku, Slavonskom Brodu, Vukovaru i Belom Manastiru. Vruće će biti i u južnoj i srednjoj Dalmaciji - najtoplije, 35 stupnjeva, bit će u Splitu, a stupanj niže u Pločama i Šibeniku, dok će u Dubrovniku najviša temperatura iznositi 32 stupnja. </p>
<p>Bojan Terglav</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Samo nijanse između greške i komplikacije </p>
<p>Za sve daljnje aktivnosti i konačni sud nadležna je Hrvatska liječnička komora</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »Ne bježimo od toga da su se komplikacije u 'slučaju Maškarin' dogodile zbog ljudskog rada, ali ne zbog nemara, neznanja ili aljkavosti, već kao slijed događaja koji se mogu dogoditi«, rekao je za Vjesnik Neven Ljubičić, ministar zdravstva i socijalne skrbi zamoljen da komentira nedavno objavljen zaključak Povjerenstva za unutarnji nadzor KBC Rijeka. </p>
<p>Ministar je na osnovu informacija koje je dobio odmah nakon što je u javnost izbilo o posljedicama laparoskopskoga operativnog zahvata zaključio da je riječ o liječničkoj pogrešci. </p>
<p>Podsjećamo, nesretni je mladić tijekom operacije, zbog rupture abdominalne aorte, iskrvario, te mu je desetak dana kasnije zbog nekroze tkiva amputirana noga. Liječnici mu nastoje spasiti i drugu. </p>
<p>»Sva dokumentacija, počeviši od pojave bolesti Miroslava Maškarina, dostavljena je Hrvatskoj liječničkoj komori s molbom da se osnuje ekspertni tim koji će dalje evaluirati slučaj i donijeti svoj sud«, kaže Ljubičić. On smatra da nema potrebe da se u bolnicu šalje inspekcija Ministarstva, jer je bolničko povjerenstvo sve ispitalo. </p>
<p>»Inspekcija Ministarstva samo bi ponovila ono što je već istraženo, a sama ne donosi presude«, kaže. </p>
<p>U vezi s izjavom odvjetnice obitelji Maškarin, koja je najavila da će tražiti da Ministarstvo uputi u bolnicu posebno (nebolničko) povjerenstvo da ispita kako se dogodila pogreška pri operaciji, Ljubičić kaže da je prema zakonu za sve daljnje aktivnosti i konačni sud nadležna Hrvatska liječnička komora. Državno odvjetništvo vodi istragu sa svoje strane te su započele predistražne radnje, ali i ono očekuje Komorin sud. S obzirom da je vrijeme odmora, ministar sumnja da će se njihov ekspertni tim izjasniti prije polovice rujna. </p>
<p>Da bi ostvario pravo na odštetu, Maškarin će, jer tako nalažu važeći propisi, morati podnijeti tužbu protiv bolnice, ali prema Ljubičiću ne treba sumnjati u ishod suda. </p>
<p>»Komplikacija je ovdje posljedica ljudskog čimbenika, što je potvrdila i Uprava KBC-a Rijeka i u tom smislu je preuzela odgovornost. U medicinskoj literaturi opisano je nekoliko slučajeva ozljede aorte troakarom kod operacija kakvu je imao Maškarin i koja se smatra komplikacijom. Riječ je o nijansama zbog kojih nije jednostavno razlikovati greške od komplikacije, ali nema dvojbe o ljudskom faktoru kao uzroku komplikacije koja se događa u nekom postotku laparopskopskih zahvata«, zaključuje Ljubičić. </p>
<p>To će biti i odlučujući razlog za odštetni zahtjev i odštetu. Visina odštete ovisit će o ocjeni suda i eksperata. </p>
<p>HLK će obaviti stručni nadzor </p>
<p>Hrvatska liječnička komora (HLK) obavit će izvanredni stručni nadzor u KBC Rijeka radi istraživanja okolnosti slučaja 20-godišnjeg Miroslava Maškarina, izjavio je predsjednik Komore Hrvoje Minigo. »Sigurno je da se u tom slučaju radi o neželjenoj posljedici uslijed medicinskog zahvata, a je li se ona dogodila zbog medicinske pogreške ili kao komplikacija zahvata - treba utvrditi«, istaknuo je Minigo. »HLK će sukladno svojim ovlastima imenovati dva ili tri stručnjaka iz endoskopske kirurgije te jednog pravnika, koji će tijekom ovoga ili početkom idućeg tjedna posjetiti KBC gdje će, nakon uvida u medicinsku dokumentaciju, razgovora s liječnicima te pregleda uvjeta rada u bolnici, donijeti zaključke koje će predočiti javnosti«, rekao je Minigo. </p>
<p>Biserka Lovrić / Hina</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Čak 90 posto vozača vozi u granicama normale</p>
<p>Vozači presretače na autocestama sve češće prepoznaju, pri čemu prednjače oni iz Zagreba. Presretači su od početka bili više preventivnog karaktera, nisu služili za represiju</p>
<p>»Gdje se vidi brzina?«, upitao je vozač »pola« zagrebačkih registracijskih pločica pri pregledavanju snimke svoje vožnje koju je zabilježila kamera iz policijskog presretača. Nakon tumačenja snimke i policajčeva objašnjenja da je na dijelu autoceste pokraj Jastrebarskoga, gdje je ograničenje brzine 100 kilometara na sat, vozio 155, vozač je poprilično neugodno odgovorio: »Pa dobro, ali išao sam lijevom stranom, pretjecao sam i zato išao tom brzinom«.</p>
<p>»Gospodine, imamo snimljeno kako se vozite lijevom stranom autoputa nekoliko kilometara, pa čak i u tunelu. Evo, pogledajte«, odgovorio mu je policajac Valentin Čurjak. Unatoč objašnjenju, vozač je i dalje inzistirao: »Gledajte, ne želim vam soliti pamet, ali ja sam pretjecao!«. Neposlušnik je na kraju ipak bespogovorno platio kaznu od 500 kuna i zaradio jedan kazneni bod.</p>
<p>Slične situacije svakodnevica su za Čurjaka i Nevena Jakšića, policajce iz Policijske uprave karlovačke, koji u tamnoplavom »passatu V6«, snage 190 »konja«, nadziru brzine automobila na autocesti Zagreb-Split, i to na dionici od Jastrebarskog do tunela »Mala Kapela«. Osim njih, tu su i kolege iz Duge Rese i Ogulina.</p>
<p>»Iskreno, rijetki su ovakvi neugodni slučajevi. U 98 posto slučajeva ljudi su korektni i sve prođe u najboljem redu«, rekao nam je Jakšić koji je najneobičniju izjavu čuo od jednog neposlušnog vozača koji mu je tvrdio da ga je upravo policijski presretač, prateći vozilo i njegovu brzinu, natjerao da vozi brzo. »Ma, može se čuti svašta«, kaže Jakšić, koji je ovaj put bio u ulozi vozača presretača. Obojica policajaca potvrdili su nam da u komunikaciji sa strancima nema problema, osim s Mađarima i Talijanima koji jedva nabadaju engleski jezik, pa se sporazumijevaju »i crtanjem, i rukama i nogama«. U četiri sata, koliko smo proveli s njima na autocesti, prevalili smo više od 200 kilometara prilikom kojih su naši »domaćini« imali samo pet intervencija. I to ne zbog nemara policajaca. Potrebe za više akcije uistinu nije bilo - nitko nije vozio brže od 160 kilometara na sat.</p>
<p>Za vožnju sporiju od toga policajci i ne zaustavljaju. Kad netko, primjerice, vozi 156 kilometara na sat, a kad se od toga odbije 10 posto za toleranciju (kamere znaju zavarati), ispada da je vozač vozio oko 140 kilometara na sat. Kazniti ga zbog toga bilo bi, smatraju Čuljak i Jakšić, cjepidlačenje. </p>
<p>Terenac »Touareg« belgijskih tablica imao je najveću zabilježenu brzinu taj dan, 173 kilometra na sat. Vozač je bio Šibenčanin s nizozemskom vozačkom dozvolom. Pokazao se kao vrlo korektan. Nakon što nas je dopratio do izlaza za Karlovac, čovjek je ustvrdio: »Nisam se htio naganjati. Valjda ne znam kontrolirati vozilo... A i imam ga tek mjesec dana. Ma i bolje je da ste me uhvatili i kaznili jer to čovjeka barem otrijezni«. </p>
<p>Policajci nam pričaju da u danu imaju desetak intervencija pa prevale i po 400 kilometara. Unatoč vrlo teškom poslu koji im ponekad oduzme i zadnji atom snage, priznaju da se u posljednje vrijeme osjetno primjećuje uloga presretača jer je vožnja na autocestama smirenija. »Presretači su od početka bili više preventivnog karaktera, nisu služili za represiju. U tom su dijelu puno napravili. Brzine su znatno smanjene i, iako svi voze brzo, sve je u granicama tolerancije. Čak 90 posto vozača vozi u granicama normale«, kaže Čurjak.</p>
<p>Uobičajene najviše brzine koje sustižu su između 180 i 190 kilometara na sat, a rekorder kojeg je uspjela snimiti njihova kamera vozio je čak 242 kilometra na sat.</p>
<p>No, razlog zbog kojeg presretač ima sve manje posla leži i u činjenici da ga vozači prepoznaju, pri čemu prednjače oni iz Zagreba. I mi smo za svog boravka s policajcima bili svjedoci situacije u kojoj se jedan automobil velikom brzinom zaletio lijevim trakom, ali kad je došao u našu ravninu i spazio nas, naglo je usporio i nastavio vožnju iza presretača. I to je, kažu, prevencija. </p>
<p>»Iskreno, sve je pitanje sportske sreće. Tko će koga uhvatiti i zeznuti«, našalio se Čurjak. Iako nisu imali nekih nezaboravnih događaja, policajcima je u sjećanju ostalo presretanje Janice Kostelić koja je inzistirala da plati kaznu.</p>
<p> »Jedna od bizarnijih situacija pak dogodila se prije mjesec dana kad smo na autocesti zatekli ferrari kako se vozi, ni manje ni više nego 90 kilometara na sat. Da čovjek ne povjeruje!«, ispričao nam je Čurjak. </p>
<p>Bojan Terglav</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Splitski akvatorij nikad više »hrvatski Černobil«!</p>
<p>Projekt je pokrenute prije osam godina kao zajednički investicijski pothvat Splita, Solina, Kaštela i Trogira </p>
<p>SPLIT</p>
<p> - Polustoljetna industrijalizacija i nepostojanje primjerenog kanalizacijskog sustava preobrazili su Kaštelanski zaljev u crnu ekološku rupu, u kojoj je uspijela preživjeti samo morska salata, kao pouzdani znak potpunog onešićenja mora i podmorja splitskoga akvatorija.</p>
<p>»Kaštelanska razglednica« sa uginulim ribama zarobljenima u masnoj mrlji, kao i školjke čije je meso »nahranila« otrovna živa, odvratila je mnoge turiste od ljetovanja na tom području, kojim dominiraju visoki tvornički dimnjaci i oblaci cementne prašine. </p>
<p>Iako se činilo da nikada neće završiti, priča koja je počela prije pola stoljeća i koja je Kaštelanskom zaljevu prilijepila atribut »hrvatski Černobil«, polako se privodi kraju.</p>
<p> Najveći infrastrukturni projekt na Sredozemlju, poznat kao Eko-Kaštelanski zaljev, pokrenut je prije osam godina kao zajednički investicijski pothvat Splita, Solina, Kaštela i Trogira. Provedbom projekta Eko- Kaštelanski zaljev, čija je vrijednost oko 177 milijuna eura, osigurat će se kvalitetna vodoopskrba četiriju gradova, te čisto more u idućih sto godina, što je dosad bio ograničavajući čimbenik ukupnog gospodarskog razvoja. </p>
<p>Projekt EKO-Kaštelanski zaljev obuhvaća tri podprojekta: kanalizacijski sustav Split-Solin, dogradnju vodoopskrbnog sustava četiriju gradova, te kanalizacijski podsustav Kaštela-Trogir. Radovi na objektima prvih dvaju podsustava već su završeni, a i potonji je mogao biti gotov da čelni ljudi Agencije Eko-Kaštelanski zaljev nisu izgubili tri godine u prepirci s mještanima Okruga na Čiovu, koji su odbacili ideju gradnje podmorskog ispusta u tamošnjoj uvali. Nakon pronalaženja zamjenske lokacije, počela je gradnja i trećeg podsustava, čiji je završetak najavljen za dvije godine.</p>
<p>Nedavno je prokopan hidrotehnički tunel kroz Čiovo, vrijedan 57 milijuna kuna, čime je završen nazahtjevniji građevinski projekt u sklopu posljednjeg kanalizacijskog podsustava. Probijanje 3 kilometra dugačkog tunela, kroz koji će se otpadne vode dvaju gradova disponirati u more podmorskim ispustom, okončano je mjesec dana prije ugovorenog roka. </p>
<p>Do idućeg ljeta još bi se trebao ugraditi cjevovod, te ulazne i izlazne građevine, čime će se u potpunosti završiti prva faza toga sustava, te dugoročno riješiti problem vooopskrbe i odvodnje otpadnih voda na tom području.</p>
<p>Hidrotehnički tunel Čiovo, najzahtjevniji građevinski pothvat na kanalizacijskom podsustavu Trogir-Kaštela, ujedno je i najvrijednija investicija, za čiju su provedbu osigurana sredstva iz državnog proračuna, a dio će finacirati zajmom Svjetske banke za obnovu i razvitak.</p>
<p> Cijeli kanalizacijski podsustav Kaštela-Trogir, koji osim hidrotehničkog tunela uključuje i uređaj za pročišćavanje, podmorski ispust i propust te nekoliko crpnih stanica, vrijedan je oko 60 milijuna eura, a dovršit će se do 2008. u sklopu projekta Eko-kaštelanski zaljev. </p>
<p>Dobrila Stella</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Sve podređeno znanju</p>
<p>Cilj Plana razvoja sustava odgoja i obrazovanja jest da hrvatski obrazovni sustav do 2010. godine postane najkonkurentniji u ovom dijelu Europe</p>
<p>Hrvatska se definitivno okrenula i opredijelila za znanje. Potvrđuje to i najnoviji Pregled postignuća koje je ovih dana objavilo Ministarstvo znanosti i obrazovanja i sporta, a u kojem se opširno i precizno iznose svi reformski procesi, strategije i ulaganja tog ministarstva.</p>
<p>Znanje postaje temelj svega, a za izgradnju društva temeljenog na njemu nužno je stalno unaprjeđivanje sustava obrazovanja i znanosti. Vlada je, naime, već na početku svog mandata zauzela jasan stav i u svim strateškim dokumentima znanje stavila na prvo mjesto. Istodobno je 2003. godine do danas za 1,7 milijardi kuna povećala proračun Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, koje je postalo predvodnikom svih reformi i projekata u sustavu znanosti i obrazovanja. </p>
<p>A da se točno znalo kamo s njima te u kojem smjeru ide znanost i obrazovanje, najbolje govori strateški dokument iz lipnja prošle godine - Plan razvoja sustava odgoja i obrazovanja od 2005. do 2010. Plan je postavio jasan cilj: do 2010. godine hrvatski obrazovni sustav mora postati najkonkurentniji u ovom dijelu Europe. Za njegovu provedbu osiguran je i zajam Svjetske banke, i to u iznosu od 68 milijuna eura. </p>
<p>Ministar znanosti, obrazovanja i sporta Dragan Primorac više je puta isticao kako je u cjelovitoj reorganizaciji koju Ministarstvo provodi najvažnije da su se »od predškolskog odgoja pa do doktorskih studija dogodile promjene koje su međusobno uskladile i povezale sve razine obrazovanja«. »Do sada, primjerice, promjene u osnovnom školstvu nisu pratile one u srednjem, i obrnuto. </p>
<p>Sada u obrazovnom sustavu postoje definirani ishodi obrazovanja na svim razinama«, kazao je nedavno Vjesniku ministar Primorac. Objasnio je da je to izuzetno važno jer se djeca u osnovnoj školi pripremaju za cjeloživotno učenje.</p>
<p>Nakon izvrsnih eksperimentalnih rezultata u prošloj školskoj godini, Hrvatski obrazovni nacionalni standard (HNOS) od rujna se uvodi u sve škole. </p>
<p>Vlada je produljila obvezno školovanje, i to s osam na 11 do 12 godina. Dakle, srednjoškolsko je obrazovanje postalo obvezno. U srednjoškolskom obrazovanju napravljeno je niz značajnih reformi. Jedna od njih je uvođenje državne mature, koja bi trebala zamijeniti prijemne ispite na mnogim visokim učilištima. Također su prvi put provedeni nacionalni ispiti, a njihovim je uvođenjem Hrvatska pokazala da želi i može biti usporediva sa svijetom. </p>
<p>Ministarstvo je posebnu pozornost posvetilo razvoju strukovnog obrazovanja, a kad je riječ o visokoškolskom obrazovanju, u tri godine u visoko školstvo uloženo je 636 milijuna kuna više. Zaključena je i prva faza provedbe Bolonjskog procesa. Osnovana su četiri nova veleučilišta, a velika pozornost posvećena je i znanosti. Krajem 2004. održan je Prvi kongres hrvatskih znanstvenika, okupivši više od tisuću hrvatskih znanstvenika iz zemlje i inozemstva. </p>
<p>Sustav znanosti neće se međutim, kao dosad, financirati gotovo 90 posto svih prijavljenih znanstvenih projekata, nego će se šansa davati najboljima.</p>
<p>Silvana Oruč Ivoš</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="6">
<p>LNG poučak</p>
<p>DAMIR HERCEG</p>
<p>Općina Omišalj na godinu prihoduje od turizma 1,5 milijuna, a od naftne i petrokemijske industrije 15 milijuna kuna te ne čudi što su Omišljani spremni dozvoliti i gradnju terminala za tekući zemni plin (LNG), ali pod uvjetima koje oni odrede. U Omišlju već 30 godina rade industrijski pogoni, zbog čega su nekretnine na tom dijelu otoka Krka obezvrijeđene, a razvoj turizma zakočen i podosta ograničen. Jer gosti ne žele iz svojih soba gledati naftne »lonce«. Zato Omišljani tu svoju nevolju po industriji žele naplatiti onima koji iz tih pogona pored njihovih kuća izvlače profit. Dobivenim novcem prije svega žele razvijati turizam, koji je točno prije sto godina njihovo malo misto počeo izvlačiti iz siromaštva. Štoviše, Omišljani nisu sebični, ako LNG terminal bude građen na njihovom području, uvjetovat će da cijeli otok dobije zemni plin, a turizam Omišlja i Njivica policu osiguranja. Sudeći prema ovome, dubrovačka i vencijanska diplomacija mogle bi učiti od omišaljske.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Braniteljsko zadrugarstvo </p>
<p>BRANKA VALENTIĆ </p>
<p>Jedan od najvećih poslijeratnih problema svakako je zbrinjavanje ljudi koji odlazeći na ratište nisu razmišljali o svojoj sudbini, spremni položiti život kao žrtvu. Hrvatska je povlastice za branitelje i dragovoljce uredila kako je znala i mogla, mnoge od njih nisu naišle na veliku popularnost među »ostalim« svijetom, a vrlo je vjerojatno da je ostalo i onih branitelja čija prava nisu dovoljno zaštićena. Ipak, donošenjem Zakona o braniteljima situacija se donekle raščistila, unatoč brojnim primjedbama da se među braniteljima našlo previše onih koji takav status nisu zaslužili. Koliko je to uopće bilo moguće izbjeći, teško je reći. Uostalom, priče iz bivše države o nositeljima spomenice iz '45. nisu tako davna prošlost.</p>
<p>No, kad se na stranu stave sve takve dileme, ono što je, logično je pretpostaviti, najvažnije mladom čovjeku koji je još uvijek spreman, unatoč ratnim godinama kao rupi u životu, jest rad. </p>
<p>Dakako, ne samo iz materijalnih razloga, a možda i ponajmanje zbog njih. Osjećaj pripadnosti grupi, osjećaj dostojanstva, osjećaj smislenosti života i mogućnosti nastavka brige za obitelj sigurno su najbolja terapija hrvatskim borcima. Upravo je stoga osnivanje braniteljskih zadruga jedan od najhumanijih i najučinkovitijih poteza po pitanju brige o braniteljskoj populaciji. </p>
<p>Ove godine će Vlada financijski poduprijeti čak 33 braniteljske udruge, svaku s iznosom od po 150 tisuća kuna, a lani ih je poduprto 18. Zamišljeni tempo osnivanja i financiranja takvih udruga ostvaruje se bez zakašnjenja, a u proračunu je za ovu godinu u te svrhe osigurano pet milijuna kuna, čemu treba pridodati i iznos od još 35 milijuna kuna namijenjenih samozapošljavanju branitelja i članova obitelji poginulih, zatočenih i nestalih. Vlada ja, naime, ove godine za spomenute potrebe namijenila pet milijuna kuna više nego lani.</p>
<p>Ono što proizvode, izrađuju, stvaraju i rade branitelji će, najavljuju iz Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti, pokazati na sajmu braniteljskih udruga koji bi se potkraj rujna trebao održati u Šibeniku. Oni će, sasvim sigurno, tamo izložiti svoje proizvode, na štandovima će se moći vidjeti čime su se bavili i što su napravili uz pomoć državnog novca.</p>
<p>Ono, međutim, što oku površna promatrača ni na jednom štandu niti sajmu neće biti vidljivo ipak je činjenica da je riječ o ljudima koji su, u većini slučajeva, nakon ratnih strahota, pronašli novi životni smisao.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Londonsko ljeto</p>
<p>Poslije londonskog ljeta više ništa neće biti isto, bar kad je riječ o putovanjima zrakoplovom</p>
<p>JURICA KÖRBLER</p>
<p>London je ovog ljeta bio europska top destinacija. Sve se promijenilo u jedan dan, od Londona u kojem se tražila karta više za kazališta i u dugačkim redovima čekalo na vožnju Temzom ostale su slike straha i neizvjesnosti, kaosa u zračnim lukama i čekanja hoće li teroristi izvesti napade.</p>
<p>Jedno je sigurno - od bogatstva, raskoši i svega što nam je dala današnja civilizacija do kaosa posve je mali korak. London iz srpnja, uz rekordne vrućine, prepune hotele i pulsirajući život punih dvadeset četiri sata pretvorio se u grad do kojeg je zrakoplovom teško doći, ali još teže i otići!</p>
<p>Novine vole napisati da poslije ovog ili onoga »više ništa neće biti isto«. Poslije londonskog ljeta, zaista više ništa neće biti isto, bar kad je riječ o putovanjima zrakoplovom. Sve rigoroznije kontrole čekaju zračne luke u cijelom svijetu, a popisi zabranjenih predmeta za unos u avione bit će sve duži. »Sumnjiva« je i pasta za zube, da o iPodu i ne govorimo!</p>
<p>Ali, više od straha od novih terorističkih napada ostaje pitanje gdje to današnji svijet ide. Napade na zrakoplove u Londonu, koji su se trebali dogoditi na letovima preko Atlantika za Ameriku, planirali su i htjeli provesti Muslimani rođeni u Britaniji. Jedan od terorista nagovarao je i ženu s jednomjesečnim djetetom da među dječjim potrepštinama unese u zrakoplov kemikalije koje bi prouzročile eksploziju!</p>
<p>Koja to mržnja vlada u svijetu u kojem dvadesetogodišnjaci žele dati svoj život ubijajući nedužne putnike zrakoplova, sve u cilju »visokih interesa«? Kakav je to svijet u kojem se mržnja prelila s bojnih polja u svakodnevni život, u kojem žrtve postaju posve nedužni? Kakav to život živimo kad saznajemo da »neke službe« znaju kretanje svakog od nas, kontroliraju naše bankovne račune, kartično poslovanje..., sve pod opravdanjem borbe protiv terorizma.</p>
<p>Pitanja je mnogo, a odgovori su tako sumorni da sve zajedno ne stvara sliku neke harmonije i sreće u svijetu u kojem živimo. U kojem smo se pomirili da svakog dana čujemo podatak da je tridesetak, pedeset ili više Iračana stradalo u eksplozijama bombi.</p>
<p>Kaos je očito mnogo realnija slika od bezbrižnosti koje ovih dana gledamo s plaža. Svijet se očito suočio s najvećim opasnostima do sada, suludim i nerazumnim terorizmom, koji svoje korijene vuče mnogo dublje nego što mislimo. Je li riječ o sukobu civilizacija koji bi mogao buknuti mnogo žešće nego što uopće pretpostavljamo ili prolaznoj opasnosti koju je moguće spriječiti batinom (Irak, Iran…) pitanje je koje također nema odgovora.</p>
<p>Kao i uvijek, najugroženiji su mali, nedužni ljudi. Putovanje zrakoplovom pretvara se u agoniju, kilometarski redovi i stroge kontrole stvorit će život još kompliciraniji nego što je bio dosad. Mirni susjedi, koji su rođeni daleko od »rizičnih zemalja« postaju u trenutku okrutni teroristi koji su spremni žrtvovati i živote vlastite djece. A budno oko službi koje nas čuvaju nikad neće moći zaspati. Orwell već dugo stanuje u svijetu u kojem živimo, a uskoro bi moglo biti još i gore. </p>
<p>Londonsko se ljeto iz idile pretvorilo u stravu, što je uostalom i bio cilj terorista. Svijet će očigledmo moći birati između dva rješenja - razumno proanalizirati uzroke zla koje generira terorizam i nastojati ih ukloniti ili se odlučiti na drastična rješenja koja znače još rigoroznije kontrole u svakodnevnom životu, zatvaranja u vlastita dvorišta. Trećeg nema.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="9">
<p>O pobačaju ništa novo </p>
<p>Crkva će biti prisiljena mijenjati nešto u svom ustroju. Mnogo toga će mijenjati u formama, možda će zauzeti drukčiji stav prema zaštiti od trudnoće, možda će ukinuti i celibat, ali nijedna kršćanska crkva neće promijeniti svoj stav prema pobačaju</p>
<p>MARIJA CRVELIN</p>
<p>U nedavno objavljenoj kolumni koju u jednom dnevniku vodi vl. Živko Kustić, sažeto je i jasno rečeno sve što se može reći o pobačaju. Iznesen je podatak o Zakoniku kanonskoga prava iz 1917. godine po kojemu osoba koja izvrši pobačaj biva ekskomunicirana iz Crkve.</p>
<p>Jedan drugi kolumnist istoga dnevnika, istoga dana objavljuje članak »Test za hrvatsku crkvu«. Čitajući taj članak pitala sam se znade li taj gospodin o čemu govori. Na jedan neprihvatljivo ležeran način, začuđujućom površnošću, on ulazi u problem pobačaja. </p>
<p>Članak je napisan zbrda-zdola, s netočnim podacima, insinuacijama i asocijacijama koje nemaju veze s temom, spominju se imena koja ne ulaze u meritum stvari, a da bude izlaganje »uvjerljivo«, člankopisac govori o strašnim kaznama za počiniteljice toga zlodjela u zemljama Latinske Amerike. </p>
<p>Moglo bi se reći da je članak pucanj u prazno, ali nije. On je vrlo dobro ciljan i to kao udarac u Katoličku crkvu. Jer za sve one žene, koje su taj čin izvršile bilo svojom voljom, bilo da su bile prisiljene - kriva je Katolička crkva. Ona je konzervativna, ne hvata hod s vremenom, a sada se još »sjetila« da donese zakon po kojemu žene ekskomunicira iz svoje zajednice.</p>
<p>Gospodin člankopisac bi trebao znati da se biskupi nisu sada »sjetili« donijeti taj zakon. Zakon datira, kako iznosi vl. Kustić, iz 1917. godine. Spominjanje Vladka Mačeka i Stjepana Radića kao antiklerikalaca, spominjanje klerikalizma nema veze s moralnim učenjem Crkve. To su različiti pojmovi. </p>
<p>Svi znademo što je klerikalizam i svi znamo da je naša država sekularna, pa prema tome kod nas Crkva ne može donositi kazne zbog pobačaja, čega se naš člankopisac »pribojava«. Bilo bi logično da se gospodin zapitao: Zašto Crkva zauzima takav stav prema pobačaju? I što je to uopće pobačaj? </p>
<p>Ma koliko mi govorili i pisali za i protiv pobačaja, ma koliko moderne žene vikale o svakojakim pravima žena, ostaje jedna gola i strašna istina: pobačaj je namjerno ubojstvo nemoćnog djeteta na najokrutniji način. I to je razlog za donošenje spomenutog zakona. Mi se zgražamo nad svakodnevnim kriminalom, nad ubojstvima, mučenjima ljudi i kažnjavamo krivce. Osobito smo osjetljivi kad stradavaju djeca. I to dijete nad kojim plačemo kad se unesreći, dok je u majčinoj utrobi, nema nikakvih zaštita. </p>
<p>Postoje razne udruge za zaštitu prebijenih žena, majki, šuma, vode, medvjeda, vukova, pasa, mačaka. Udruga za zaštitu nerođene djece - ne postoji. Jedino crkve, i kršćanske i one koje to nisu, govore o zaštiti nerođenog djeteta tj. protiv abortusa. </p>
<p>Zašto žene pribjegavaju tom okrutnom načinu da prekinu trudnoću? Liječnici iznose zastrašujuće podatke o broju pobačaja na godinu. Razlozi su mnogobrojni, ali smatram da je najveći razlog - neznanje. Žene nisu svjesne težine tog čina.</p>
<p>Mi smo, kažu, katolička zemlja, pa pretpostavljam da mnogo mladih pohađa vjeronauk. Što uče na vjeronauku? Dobro je poznavati povijest Crkve, nauk crkvenih otaca, dogme i proroke, ali novo vrijeme traži i nove sadržaje. Danas, kad su mladi zapljusnuti valom seksualnog razvrata, drogom i nasiljem, mislim da odnos prema tim pojavama mora biti glavni sadržaj vjeronaučnog učenja. </p>
<p>Crkva će biti prisiljena mijenjati nešto u svom ustroju. Mnogo toga će mijenjati u formama, možda će zauzeti drukčiji stav prema zaštiti od trudnoće, možda će ukinuti i celibat, što bi bilo poželjno, ali nijedna kršćanska crkva neće promijeniti svoj stav prema pobačaju.</p>
<p>Mada ovo što ću reći zvuči kao apsurd, nisam ni za kakve zabrane, a još manje za kažnjavanje. Žene koje naprave pobačaj kaznile su sebe za cijeli život. Ali sam zato da se glasno i jasno kaže da je pobačaj ubojstvo, pa neka svaka žena s tom spoznajom radi prema svojoj savjesti.</p>
<p>Crkva mora ne samo propovijedati nego i živjeti moralna načela, jer je to njeno osnovno poslanje. Sve procesije, sva proštenja, krunice oko vrata, Međugorje, samo su sporedne pojave, moglo bi se reći dekor. Ali, suština je u učenju Crkve o moralnim vrijednostima, koje su ozbiljno poljuljane.</p>
<p>Crkva koja ne osuđuje moralno zlo, koja ne uči kako živjeti i primjenjivati moralna načela u svakodnevnom životu - ne bi ispunila svoju svrhu i svoje poslanje. Takva crkva ne bi nam bila potrebna. </p>
<p>Autorica je profesorica književnosti i hrvatskoga jezika u mirovini iz Zagreba</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Zabranili pušenje, a puše »k'o Turci«</p>
<p>Prostor za pušenje ne može biti i radni, već posebno odvojen </p>
<p>DINKO ŠIMATOVIĆ</p>
<p>Bijah nedavno poslom u našem cijenjenom Ministarstvu zaštite okoliša (smještenog u lijepim austrougarskim Rudolfovim vojarnama na Trgu Francuske republike u Zagrebu.</p>
<p>U prijamnoj pisarnici zatekoh šest marljivih službenica, ali i dim cigareta. Iznenadih se i upozorih da je zakonom zabranjeno pušenje u radnim prostorijama te da je doista apsurdno da se Ministarstvo zaštite okoliša ne pridržava zakona kojeg je upravo ono predložilo Saboru na usvajanje. Službenice mi odgovoriše kako je njima dozvoljeno pušenje u radnoj prostoriji i pokazaše mi naljepnicu s tekstom »prostor za pušenje«.</p>
<p>Iznenadih se, ali i skromno uzvratih kako je to jednostavno protuzakonito. Naime, prostor za pušenje ne može biti istovremeno i radni prostor, već neki zasebni i odvojeni prostor namijenjen isključivo pušačima. Pogotovo ne može prostor za pušenje biti ona prostorija u kojoj se primaju stranke. No, i u lijepoj i obnovljenoj zgradi Ministarstva kulture u Runjaninovoj ulici puši se u radnim prostorijama. </p>
<p>Stoga bih predložio inspektorima za zaštitu okoline da počnu navraćati i u ta dva cijenjena Ministarstva i izricati propisane novčane kazne, jer doista nema smisla da upravo kulturnjaci i čuvari okoline ne poštuju zakon o zabrani pušenja.</p>
<p>Istovremeno, upravo pročitah vijest kako je Njemačka još jedina europska država koja nema zabranu pušenja na javnim mjestima, ali da će i ona uskoro to učiniti.</p>
<p>I eto, mi jako želim postati članicom EU-a, a da se istovremeno naša dva ministarstva nadležna za očuvanje okoline i kulture ponašaju kao da smo još uvijek na Balkanu iz turskih vremena, jer mirno puše »sve po turski«.</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>O pisanju složenica </p>
<p>Čitajući naše tiskovine, redovito nailazim, po mome mišljenju, na krivo napisane složenice (nastale od imenice s prijedlogom). Smatram da bi pravopisnom normom bilo potrebno utvrditi (ako to nije učinjeno u kojem pravopisu) i dosljedno pisati kako su nastale. Primjeri iz novina u toj dosljednosti zahtijevaju, možda, i malu poduku kao poticaj za pravilno pisanje. Čitam: »Dinamovu momčad očekuje prvi dvoboj 2. pretkola Lige prvaka .. Kada će biti popravljen asfalt ispred pothodnika u Zapruđu, Pletikosi pretpoziv, pretpristupni fondovi, dogodilo se u Potpićnu, potkraj natjecanja, otpeljati...« To je tek mali ukaz na problem. Nije problem u pisanju »ne ću« i Krleža je tako pisao, problem je u nepotrebnom pisanju istaknutih složenica i brojnih drugih koje su jednostavne i lako zapamtljive: predkolo, podhodnik, Podpićan (u lokalnom govoru čak se čuje »d«), odpeljati. Dodajem: podkoljenica, podpalublje, podpetica, podporučnik, podpredsjednik (iako je bolje dopredsjednik), nadprirodan. Uzgredice pitam, je li svevišnji Bog ili kako se čita u prijevodu govorenih tekstova »Bok!« kao pozdrav, a svi znamo da je bok dio tijela od rebara do kuka.</p>
<p>Nije rijetkost pročitati da smo osjetljivi na problem identiteta hrvatskog jezika zbog nekadašnje izloženosti ideološkim pritiscima. Vjerujem da nam nikako ne će naškoditi budemo li osjetljivi na pitanja pravopisne norme za koju se zalažemo. </p>
<p>PROF. JOSIP ŠIPUŠBUZET</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Bez bodova i bez cigli</p>
<p>Stalno se ponavljaju zahtjevi da se povratnicima vrate stanovi i stanarska prava koja su imali u zajedničkoj bivšoj Jugi. Nekad davno sam pročitao u bivšem VUS-u kako i tko je raspolagao s državnim stanovima i kako i kome su se sve dodjeljivala stanarska prava. Zato predlažem da se popišu svi tzv. društveni stanovi i da se izračuna proporcionalno koliko u postocima imaju prava Hrvati na društvene stanove a koliko ostale narodnosti u odnosu na njihov broj. I koliko je nas koji smo cijeli radni vijek izdvajali za tzv. stambeni fond, iako smo bili beskućnici. Time bi se oni koji potražuju »tzv. svoje« trebali postidjeti jer taj stambeni fond nije se punio samo od njihovog dohotka već i iz dohodaka većeg broja ljudi koji nisu dobili - ni jednu ciglu.</p>
<p>FRANJO ZVONAREKPRELOG</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="13">
<p>Uskoro smještaj za 7000 umirovljenika </p>
<p>Markuševec, Sesvete i Črnomerec dobit će nove domove za starije i nemoćne osobe</p>
<p>Zahvaljujući inicijativi Gradskog ureda za zdravstvo, rad, socijalnu zaštitu i branitelje i Gradskog Poglavarstva, do kraja godine Zagreb će dobiti tri nova doma za starije i nemoćne osobe - u Markuševcu, Sesvetama i Črnomercu. </p>
<p>Tako će se, prema mišljenju Zvonimira Šostara, pročelnika toga Ureda, riješiti problem sedam tisuća umirovljenika, koji čekaju smještaj u domu. </p>
<p>Prema istraživanju Ureda, na listi čekanja za prijem u domove ukupno je 13 tisuća zagrebačkih umirovljenika. »Gradski ured za zdravstvo želi svake godine izgraditi ili obnoviti barem jedan dom umirovljenika u Zagrebu«, ističe Zvonimir Šostar. Do kraja godine završava obnovu Doma Maksimir i počinje se graditi dom u Markuševcu za 120 korisnika, na površini od 3,5 tisuće četvornih metara. </p>
<p>Kao ustanova socijalne skrbi dom će, osim stalnog smještaja, stanovanja, prehrane, brige o zdravlju i sl., omogućavati poludnevni i cjelodnevni boravak, pružati njegu i pomoć u kući. »U novim domovima za starije i nemoćne, omogućit ćemo i dnevni boravak kao još jedan način kvalitetnog zbrinjavanja starijih i nemoćnih«, istakao je Šostar. </p>
<p>Predviđena dva doma za starije i nemoćne gradit će se u Sesvetama, kada Grad dodijeli lokaciju za tu namjenu, i u Gradišćanskoj ulici na Črnomercu. </p>
<p>Domovi će se graditi prema novom modelu javno privatnog partnerstva, u kojem će sudjelovati javni izvođači radova i privatni poduzetnici. </p>
<p>Ana Grubanović</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Bandić: Zadovoljan sam!</p>
<p>»Ne brinite se, neću dirati upravljačke komande! Drag mi je moj život, a ne želim ugroziti ni vašu sigurnost«, poručio je gradonačelnik koordinirajući rutu leta </p>
<p>Gradonačelnik Milan Bandić u utorak je sa suradnicima vojnim helikopterom obišao 17 gradskih gradilišta, prometnice u izgradnji i rubne dijelove grada. U jednosatnom letu, gradonačelnik je provjerio napredak radova u gradu koji slovi za najveće gradilište u Hrvatskoj. </p>
<p>Ruska letjelica MI8 na uzletištu u Lučkom primila je 20-ak putnika. Zagrebački je gradonačelnik među posljednjima ušao u helikopter i zauzeo mjesto u »repu« letjelice. Na poziv pilota, zauzeo je kopilotsko mjesto u kabini, odakle je koordinirao rutu. »Ne brinite se, neću dirati upravljačke komande! Drag mi je moj život, a ne želim ugroziti ni vašu sigurnost«, dometnuo je gradonačelnik stavljajući slušalice na glavu. </p>
<p>Nema strah od letenja helikopterom, koji ga, naprotiv, ispunjava zadovoljstvom. S dečkima iz Hrvatske vojske, kaže, svaka dva mjeseca nadlijeće Zagreb i promatra ga iz zraka. U jednosatnom letu na 150 metara visine, uočio je napredak na mnogobrojnim gradilištima. Razgledavši iz ptičje perspektive gradnju Jankomirskog mosta, preuređenje Kvaternikovog trga, proširenje Ljubljanske, čvora kod Savske Opatovine, rotor na Škorpikovoj i obnovu gornjogradskih ulica te Markova trga, u dahu je zaključio: »Zadovoljan sam! U gradu se dela punom parom! Vidim svakodnevni napredak, užurbane radnike i kamione«. </p>
<p>Ima jako puno privatne inicijative u gradnji što je, ustvrdio je Bandić, iznimno dobro. Grad Zagreb će podržati i privatnu inicijativu i vlastite projekte. Nereda u koordinaciji prostornog uređenja više neće biti, kao ni bacanja novca poreznih obveznika »u jamu«, još jednom je ustvrdio Bandić, koji je u utorak postao glavnim koordinatorom zagrebačkog prostornog uređenja. Osnivanjem radne grupe u Gradskom uredu za prostorno uređenje, osobno će nadzirati suradnju svih subjekata. Propuste, poput prokopavanja netom obnovljenih ulica, kažnjavat će novčanom kaznom i suspenzijama. »Ili će se uvesti reda ili mene neće biti. Budući da sam ja još uvijek ovdje, bit će i reda«, rekao je Bandić. </p>
<p>Branimir Markač</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Vrijedi zakon jačega</p>
<p>Osnovni predložak kućnog reda suvlasnici, prema potrebi, mogu mijenjati </p>
<p>Ljeto je vrijeme kada mnogi Zagrepčani renoviraju svoje domove, koje prate ne baš tihi radovi. »Ovo je neizdrživo. Svako jutro, već prije osam sati ujutro majstori buše i pile mi po mozgu«, požalila se Vjesniku čitateljica iz Cesarićeve ulice u Španskom, koja nije htjela otkriti svoje ime da se ne zamjeri susjedima. </p>
<p>»Shvaćam da netko želi urediti stan, ali mislim da bi pritom trebali imati na umu da nisu sami u zgradi«, kaže čitateljica i dodaje kako ju čak ne smeta toliko buka koliko građevinski materijal koji se ostavlja u stubištu. Kako bi se omogućilo što bolje funkcioniranje i stanovanje u zgradama, posebice onima s velikim brojem stanova, a često i različitim životnim navikama suvlasnika, potrebno je precizno definirati određena prava i obveze. Upravo zato sve zgrade moraju imati kućni red.</p>
<p>»Budući se većina važnijih pitanja ne razlikuju od zgrade do zgrade, izradili smo osnovni predložak kućnog reda, koji se u pojedinim slučajevima i prema međusobnom dogovoru, suvlasnici mogu mijenjati, odnosno prilagoditi svojim potrebama«, poručuju iz Gradskog stambenog komunalnog gospodarstva.</p>
<p>Ipak, u većini zagrebačkih zgrada vlada zakon 'tko jači taj kvači' pa se neki od stanara ne pridržavaju propisa o kućnom redu i miru. Prema predlošku kućnog reda GSKG-a, nije dozvoljeno vikom, glasnom uporabom uređaja za reprodukciju slike i zvuka i drugim sličnim postupcima narušavati mir u zgradi, posebno od 14 do 17 i od 22 od 06 sati. </p>
<p>U ulazima zgrada, prolazima, zajedničkim terasama i na stubištima zabranjeno je ostavljati predmete koji mogu ometati prolaz ili uzrokovati nezgode.</p>
<p>Zabranjeno je i bacanje otpadaka, pljuvanje ili na bilo koji način onečišćenje i oštećivanje tih prostora. U stubištima zgrada, koje se nalaze u blizini trgovačkih centara, nerijetko se mogu naći i kolica za kupnju koju stanari nakon obavljene kupovine ostavljaju u stubištu. </p>
<p>Ulazna vrata zgrade moraju biti zaključana između 22 i 06 sati, a svaki suvlasnik, odnosno korisnik stana ovlašten je i dužan o povredama kućnog reda koje se prema odredbama posebnih propisa, navedenima u kućnom redu, smatraju prekršajima obavijestiti nadležnu inspekciju.</p>
<p>Davor Ivanov</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Od četvrtka pomoć zagrebačkim umirovljenicima </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Pomoć zagrebačkim umirovljenicima za kolovoz isplaćivat će se putem Hrvatske pošte od četvrtka, 10. kolovoza, priopćio je danas Gradski ured za zdravstvo, rad, socijalnu zaštitu i branitelje. Umirovljenici koji nisu primili pomoć na kućnu adresu moći će je podići u poštanskim uredima do četvrtka, 31. kolovoza. Pravo na novčanu pomoć od 1. siječnja 2005. ostvaruju umirovljenici kojima je mirovina i ukupni prihod jednak ili manji od 1.500 kuna mjesečno. Oni kojima je mirovina i ukupni prihod jednak ili manji od 900 kuna ostvaruju pravo na 400 kuna, s iznosom od 900 do 1.200 kuna imaju pravo na 300 kuna, a s iznosom od 1.200 do 1.500 kuna na 200 kuna. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Od alergija boluje 20 posto Zagrepčana</p>
<p>Sve je više alergijskih bolesti zbog povećane koncentracije ambrozijske peludi</p>
<p>Prema podacima Klinike za plućne bolesti na Jordanovcu, od alergija boluje 20 posto Zagrepčana, većinom osoba mlađe životne dobi. Dr. Sanja Grle Popović iz specijalizirane ambulante za astmu, alergijske bolesti dišnog sustava i kronično opstruktivne plućne bolesti, kaže da se pojavom alergena u zraku, na Jordanovcu povećao i broj testiranja na alergije. </p>
<p>»U testiranju primjenjujemo kožni alergološki test ubodnom prick metodom, a pojavom otoka na koži iščitavamo alergijsku reakciju. Testirati se mogu svi, osim djece mlađe od dvije godine«, objašnjava dr. sc. Sanja Grle Popović, koja kaže da su se posljednjih godina alergijske bolesti u Zagrebu proširile zbog sve veća koncentracije ambrozijske peludi.</p>
<p>»Alergije su postale bolest modernog doba, od kojih najčešće obolijevaju mlađi od 20 godina. Alergijske reakcije javljaju se i kod osoba srednje životne dobi (između 45 i 50 godina) i, vrlo rijetko, kod starijih osoba«, ističe dr. Grle Popović. Dnevno se na alergijske bolesti u Klinici za plućne bolesti na Jordanovcu, testira od 10 do 15 pacijenata. </p>
<p>Liječnica savjetuje da se najmanje sedam dana prije testiranja ne uzimaju antihistaminici (lijekovi protiv alergija) kako bi reakcija na testiranje bila što pouzdanija. Protiv alargena ambrozije, čija se najveća koncentracija očekuje u drugoj polovici kolovoza, preporučuju se inhalacijski lijekovi, odnosno terapija za alergijske bolesti. </p>
<p>Ana Grubanović</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Iskustva »pretočio« u dječačku ljubav</p>
<p>Puno uspjeha ima u liječenju bolesti s kojima suvremena medicina ima najviše problema</p>
<p>Miroslav prepoznaje, bere i spravlja čajeve od preko 700 vrsta bilja</p>
<p>Prepoznavanje i skupljanje trava, pripremu ljekovitih čajeva i napitaka Miroslav Ferenčić je kao dječak učio od djeda i oca jer obojica su bili travari. On je zatim otišao u medicinu i radio u KBC Zagreb, gdje je dosta naučio o liječenju, međutim u mirovini od prije dvadesetak godina, vratio se svojoj dječačkoj ljubavi i nasljeđu. </p>
<p>U tome ga je podržala i supruga Anka, rodom iz Lovinca, gdje kaže rastu najkvalitetnije trave u ovom dijelu Europe. Prije sedam godina odselilili su iz grada u Hrebinec, mjesto za koje Miroslav kaže da ima najzdraviji i najčišći zrak u okolici Zagreba.</p>
<p>Miroslav i Anka, petorica sinova i snahe, a uskoro će i unuk, beru tridesetak vrsta ljekovitih trava. Kao primjer ljekovite trave koje u ovom dijelu Hrvatske ima u obilju Miroslav je naveo veliku končaru, biljku koja se bere od sredine lipnja do konca srpnja. Riječ je o biljci, čiji čaj čisti krv i jača imunitet, a pomaže i kod blažih prehlada. Njezin je čaj, dodaje, osobito učinkovit na prelazu jeseni u zimu. Međutim, Ferenčićima Hrebinec ni izdaleka nije dovoljan za opskrbu svim potrebnim ljekovitim travama. </p>
<p>Gotovo cijela obitelj većinu godine provodi na terenu u berbi ljekovitog bilja. Najčešće su na Velebitu, a Miroslav, kaže, prepoznaje i bere, spravlja čajeve od 700 vrsta bilja. Osim na Velebit odlaze i u Žumberak, Lonjsko polje i šumu Žuticu, a po potrebi i na druge lokacije. Zanimljivo je da berba bilja ne prestaje ni zimi, kada skupljaju kore različitog drveća i neke zimzelene biljke. </p>
<p>Miroslav napominje da je upravo vrijeme kad se neka biljka bere izuzetno značajno, osim toga, dodaje, treba znati biljku pravilno osušiti i izrezati. One se režu na komadiće od 0,5 do 1,5 cm, nikako ne smiju postati prah, kako čine neki proizvođači čajeva jer se gube ljekovita svojstva. Miroslav i obitelj žive od skupljanja ljekovitog bilja i pripreme čajeva, a otvorili su i obrt kao travari, odnosno fitoterapeuti. </p>
<p>Miroslav ozbiljno shvaća svoj posao, a već se, kaže, dokazao i izliječenjima teških bolesti. Strano mu je, međutim, nadriliječništvo i ne želi sam određivati dijagnoze. Surađuje s liječnicima, a tek po utvrđivanju dijagnoze, spreman je za dati svoje mješavine čajeva za koje garantira uspješnost. Štoviše, upravo u liječenju onih bolesti s kojima suvremena medicina ima najviše problema, Miroslav ima najviše uspjeha, a čajevima i travama, dodaje, može se liječiti gotovo sve. </p>
<p>Ipak, upozorava one koji se sami upuštaju u eksperimente da trebaju biti oprezni jer pogrešna uporaba pojedinih biljaka može biti opasnija i od pogrešne upotrebe pojedinih lijekova. Da bi upozorio na moguće greške, ali i da bi pomogao onima koji se na travarstvo ipak sami odluče, Miroslav odnedavno surađuje i s nekoliko specijaliziranih časopisa o travarstvu jer područje je to čije mogućnosti većina ljudi nije ni svjesna.</p>
<p>Nenad Haleuš-Mali</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Više nagrada nego skulptura</p>
<p>U središtu trokuta između Zelina, Sesveta i Dugog Sela, u zelenilu posljednjih šumaraka Prigorja, malo je selo Bukevje, a u njemu dom i atelje svjetski poznatog i priznatog umjetnika, keramičara Zvonimira Butkovića. </p>
<p>U idili šumaraka, voćnjaka i livada, Buco, kako ga prijatelji zovu, strpljivo »mijesi« nove forme, udahnjuje život glini i bdije nad peći, u kojoj temperatura doseže i 1300 stupnjeva Celzija. Njegove skulpture su se okitile mnogim nagradama, od Kyota, Montreala, Pirana, Firenze, do Münchena... Svojevremeno je novinar Kruno Sabolić duhovito komentirao da je Buco dobio više nagrada, nego načinio skulptura. »Nedavno sam završio 14 postaja Križnoga puta za mjesnu kapelicu i postavljam ih ovih dana. Bukevljani su prikupili novac i dobrovoljnim radom izgradili lijepu kapelicu pa je red da im se odužim, kazuje Butković. Bilo je sumnjičavih, koji nisu vjerovali da se može pomiriti tradicijsko i suvremeno, ali ih je majstor razuvjerio svojim radovima, zbog kojih ga sada traže i u susjednim župama. </p>
<p>Stjepan Šagovac</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="20">
<p>Nesreća japanskog tankera s hrvatskim kapetanom</p>
<p>TOKIO/ZAGREB</p>
<p> – Najmanje 1,4 milijuna galona, odnosno oko 4500 tona sirove nafte, prolilo se u istočnom dijelu Indijskog oceana, između Šri Lanke i Sumatre, nakon sudara japanskog supertankera »Bright Artemis« s teretnim brodom »Amar« iz Singapura, objavio je operator tankera, japanska kompanija Mitsui O.S.K. Lines.</p>
<p>Nesreća se zbila u ponedjeljak kad je na tanker s »Amara«, 500 km zapadno od indijskog otoka Nicobar, stigao hitan poziv u pomoć. Na »Amaru« je, naime, izbio požar pa mu je kapetan tankera nesebično pohitao u pomoć. No, kad su mu se približili, teretni brod »Amar« navodno je ostao bez pogona te su ga vjetar i valovi bacili na tanker koji mu je nastojao prići što bliže kako bi što učinkovitije topovima s pjenom pokušao ugasiti požar.</p>
<p> Tom je prigodom tanker na trupu »zaradio« rupu veličine 5 četvornih metara, dva su tanka oštećena te je iz njih iscurilo oko 4500 tona sirove nafte. »Amarovu« posadu spasili su drugi brodovi, a ozlijeđenih nije bilo ni na tankeru koji iz Omana i Saudijske Arabije u Japan prevozi 249.997 tona sirove nafte. </p>
<p>Zanimljivo, kapetan je oštećenog supertankera – Hrvat Gordan Tondini iz Rijeke, a i među 22 člana posade, uz 18 Filipinaca i jednog Kanađanina još su tri Hrvata – prvi časnik palube Dragan Kalebić iz Splita, upravitelj stroja Milenko Radas iz Rijeke i strojar Željko Buljat iz Zadra. Svi su ukrcani putem zadarskog predstavništva roterdamske agencije »Azalea Maritime« koje vodi Roman Ivanov.</p>
<p>Kenji Shikano, direktor Odjela za informiranje kompanije Mitsui O.S.K. Lines, Vjesniku je u utorak u telefonskom razgovoru potvrdio da među posadom na tankeru nema ozlijeđenih te da je brod s kapetanom Tondinijem već nastavio svoj put prema istoku, u Singapur, gdje ga očekuju u srijedu. Oštećeni tanker trenutno plovi kroz prolaz Malaka, a u Singapuru će vjerojatno biti popravljen tzv. »hladnom zakrpom« te će potom produžiti put u Japan. </p>
<p>Antun Krešimir ButerinDamir Herceg</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Požare u Mađarskoj otkrivaju »mađaneri«</p>
<p>BUDIMPEŠTA</p>
<p> – Svijet je ovoga tjedna dobio nove članove u borbi protiv požara. Najmanja mađarska profesionalna vatrogasna brigada, ona u gradiću Szendroeu, 200 km sjeveroistočno od Budimpešte, premijerno je predstavila prve primjerke malenih, robotiziranih izviđačkih zrakoplova za otkrivanje požara u zabačenim područjima. Zrakoplovi s rasponom krila od jedva tri metra i teški tek nekoliko kilograma, opremljeni su kamerom osjetljivom na toplinu te stoga pogodni za izviđanje i otkrivanje požara u nenaseljenim područjima. Iako ih tako još nitko ne zove, »mađanere« su zajednički razvili talijanski, slovenski i mađarski inženjeri. [akb]</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Provala u Zagrebu: Puno truda ni za što</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Iako si je dao prilično truda i pritom načinio štetu u kući u Novom Zagrebu, provalnik se morao zadovoljiti plijenom od tri čajne kobasice i četiri komada bižuterije. Vrijednost tri kobasice i četiri narukvice policija je procijenila na 250 kuna. Kako je na konferenciji za novinare u utorak izvijestio operativni analitičar zagrebačke Policijske uprave Davor Tor, lopov se morao pomučiti jer su stanari, iako su ostavili prozor otvoren »na kip«, u kući pozaključavali prostorije. Zato je morao obiti još jedan prozor, a razbio je i staklenu stijenu u kući. Po kući je temeljito ispremetao stvari, ali je u otišao samo s kobasicama i bižuterijom. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>NASA izgubila originalnu snimku slijetanja na Mjesec </p>
<p>WASHINGTON</p>
<p> – Američka vlada izgubila je originalnu snimku prvog slijetanja na Mjesec, uključujući i legendarne riječi »mali korak za čovjeka, ali veliki za čovječanstvo« astronauta Neila Armstronga, objavio je glasnogovornik NASA-e. Armstrongova svemirska šetnja, koju su 20. srpnja 1969. vidjeli milijuni gledatelja, jedna je od onih koje NASA već godinama ne uspjeva pronaći, priznao je Grey Hautaloma. »Već je dugo nismo vidjeli. Tražimo je godinama i nikako da se pojavi«. </p>
<p>NASA-i ukupno nedostaje oko 700 vrpci prijenosa povijesne misije Apollo. »Ipak, nema razloga za zabrinutost. Sve podatke s vrpce imamo u ovom ili onom obliku«, kaže Hautaloma. Čak i kad bi se pronašle, vrpce su možda negledljive jer su se s vremenom oštetile. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Zambrotta istjeran iz taksija </p>
<p>MADRID</p>
<p> – Novo pojačanje europskog prvaka Barcelone Talijan Gianluca Zambrotta uvjerio se odmah nakon dolaska u Barcelonu da u katalonskoj prijestolnici ne navijaju baš svi za njegov novi klub. Momčad Barcelone rano je ujutro doputovala u zračnu luku El Prat nakon turneje po SAD-u, a kad je umorni Zambrotta sjeo u taksi da ga odvede kući, vozač ga je istjerao iz vozila. »Navijam za Espanyol i u mom taksiju nema mjesta za igrače Barcelone«, kazao je vozač Zambrotti, koji je morao potražiti drugi taksi, ovog puta s navijačem Barcelone, koji mu nije htio naplatiti vožnju. Rivalstvo dva kluba iz Barcelone traje više od stotinu godina, jer je Barca osnovana 1899., a Espanyol samo godinu kasnije. Ove će dvije momčadi i službeno otvoriti sezonu 17. kolovoza na Olimpijskom stadionu u utakmici Superkupa, budući da je Barcelona prvak, a Espanyol pobjednik Kupa kralja. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Predstavljena druga generacija Segwaya</p>
<p>BOSTON</p>
<p> – Proizvođač Segwaya predstavio je drugu generaciju tog vozila na električni pogon za jednu osobu. Redizajnirani Segway omogućuje vozaču da skreće naginjući se na lijevu ili desnu stranu, dok je raniji model vozila skretao pomoću upravljača. Osim toga, u novi su model dodani bežično paljenje i alarmni sustav. Segway Inc., tvrtka iz Bostona, od 2002. prodala je desetke tisuća vozila s cijenom između 5 i 6 tisuća dolara, no ona su još rijetkost na američkim ulicama. Vozilo može voziti najviše 20 km na sat, a s jednim punjenjem akumulatora preko obične utičnice, koje traje oko 8 sati, može prijeći 40 kilometara. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Zaplijenjeno milijun lažnih eura i dolara</p>
<p>PODGORICA</p>
<p> – Crnogorska je policija u akciji »Trezor« zaplijenila 714.000 falsificiranih eura, te 100.500 američkih dolara, što je dosad najveće tkriće lažnog novca u Crnoj Gori i jugoistočnoj Europi. Direktor policije Veselin Veljović kazao je da je u akciji razbijen organizirani međunarodni lanac krivotvorenja novca u kojem je sudjelovalo 10 osoba, a dosad ih je uhićeno sedam. Uhićeni su iz Podgorice, sa Cetinja, i iz Požarevca u Srbiji, ima i stranaca, a među njima je i jedan policajac. Lažni je novac iz Bugarske preko Srbije stigao u Crnu Goru radi daljnje distribucije na Kosovo, u Albaniju i EU. Crnogorci surađuju s MUP-om RH kako bi se otkrila moguća veza toga lanca s nedavnim otkrićem lažnih novčanica u Zagrebu. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Trudna japanska princeza mora u bolnicu</p>
<p>TOKIO</p>
<p> – Trudna japanska princeza Kiko (39) u srijedu će biti hospitalizirana. Japanski su mediji objavili da bi supruga princa Akishina zbog komplikacija u trudnoći vjerojatno mogla roditi carskim rezom oko 6. rujna, što je ranije od predviđenog termina krajem rujna. Japanci s nestrpljenjem čekaju rođenje Kikina djeteta koje će možda naslijediti prijestolje. Od 1969. godine u japanskoj carskoj obitelji nije se rodilo muško dijete, a mogućnost da Kiko nosi sina zaustavilo je planove da se revidira zakon o nasljeđivanju iz 1947. i da se ženama dade jednako pravo nasljeđivanja prijestolja. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Potres u Indoneziji bez tsunamija</p>
<p>JAKARTA</p>
<p> – Potres jakosti 5,9 stupnjeva po Richterovoj ljestvici pogodio je u utorak istočnu Indoneziju, ali nema vijesti o tsunamiju ni o počinjenoj šteti, objavio je nacionalni seizmološki centar. »Potres je pogodio more Banda. Nema mogućeg tsunamija ni počinjene štete«. Američki centar za geološka istraživanja objavio je da je potres bio jakosti 6,1 stupanj po Richteru i da mu je epicentar bio na dubini od 39 km. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Farmeri pozvani da da prijave ružne ovce </p>
<p>SYDNEY</p>
<p> - Australski znanstvenici pozvali su farmere da prijave eventualne ružne ovce u svojim stadima. Kampanji nazvanoj »Xtreme sheep« cilj je proučiti ovce s nepoželjnim karakteristikama vune kako bi shvatili genetski ustroj slavnih merino ovaca i unaprijedili proizvodnju njezina kvalitetnog runa. U Razvojnom i istraživačkom instititu Južne Australije (SARDI) kažu kako farmeri obično zakolju ružnu janjad, nejednake i zamršene vune, nepravilnih vlakana, djelomično ili sasvim bezdlaku ili jako kovrčave vune. »Prije nego što janjad završi na klanju, pozivamo farmere da nam se obrate jer je proučavanje životinja ekstremnih osobina najbolji način da otkrijemo dobre gene koji utječu na određene karakteristike vune«, kaže voditelj projekta Simon Bowden. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Silikonske grudi Izraelki spasile život</p>
<p>JERUSALEM</p>
<p> – Implantati u prsima spasili su život mladoj Izraelki ranjenoj u nedavnom napadu Hezbolaha na Izrael, objavio je u utorak glasnogovornik bolnice u Nahariyi na sjeveru Izraela. Liječnici su, tvrdi on, pronašli šrapnele u silikonskim implantatima svega nekoliko milimetara od srca 24-godišnje Izraelke. »To ju je spasilo od sigurne smrti«, kazao je glasnogovornik. Djevojka je ovih dana otpuštena iz bolnice.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="31">
<p>Biškupić: Ne napuštajte djedovinu</p>
<p>Ministar Biškupić je najavio mogućnost otvaranja Konzervatorskog odjela u Imotskom koji bi pokrivao područje cijele Imotske krajine</p>
<p>SPLIT</p>
<p> - Prigodom posjeta Splitu i Konzervatorskom odjelu, ministar kulture Božo Biškupić u ponedjeljak je istaknuo kako se za zaštitu hrvatske kulturne baštine iz državnog i proračuna lokalnih zajednica godišnje izdvaja oko 300 milijuna kuna, a u očuvanje ruralne arhitekture dalmatinskog zaleđa godišnje se uloži oko tri milijuna kuna. </p>
<p>Vlasnicima objekata u Dalmatinskoj zagori poručio je da ne napuštaju svoju djedovinu, nego da se obrate državi koja će im, sufinanciranjem raznih projekata, pomoći u očuvanju i obnovi spomeničkih cjelina i objekata. Vlasnici se mogu javiti na natječaj koji je otvoren do 15. rujna ove godine. »Kroz projekt Ministarstva gospodarstva ostvaruje se program zaštite i očuvanja tradicijskih obrta za koji je Ministarstvo kulture izdvojilo dva milijuna kuna. S Ministarstvom mora, turizma, prometa i razvitka pokreće se objavljivanje detaljnog priručnika za vlasnike tradicijskih objekata, u kojem će biti svi podaci o načinima očuvanja i obnove tradicijske arhitekture, što se posebice odnosi na vlasnike kamenih kuća u zaleđima. Povoljnim kreditima pomaže se i svima onima koji obnavljaju zaštićene objekte te ih prenamjenjuju u turističke svrhe«, kazao je Biškupić.</p>
<p>Najavio je mogućnost otvaranja Konzervatorskog odjela u Imotskom koji bi pokrivao područje cijele Imotske krajine do granice s Dubrovačko-neretvanskom županijom i u kojem bi se zaposlili etnolog, arheolog, povjesničar umjetnosti i arhitekt. </p>
<p>To će se dogoditi ukoliko Imotski osigura prostore za stručan rad.</p>
<p>»Projekt očuvanja ruralne arhitekture dalmatinskog zaleđa jedna je od važnijih zadaća Ministarstva«, kazao je Biškupić, napominjući kako je od 41 registriranog etno-eko sela u Splitsko-dalmatinskoj županiji devet ušlo u županijski projekt sufinanciranja, a na području cijele Dalmatinske zagore zaštićeno je čak 58 ruralnih cjelina.</p>
<p> Pozitivne pomake u promicaju važnosti seoskog turizma te razvoju svijesti o važnosti tradicijske ostavštine donijela je i izgradnja autoceste Zagreb-Split na čijoj su trasi pronađena brojna arheološka nalazišta. U kozjačkom zaleđu istraženo je čak 28 lokaliteta, a na potezu od Biskog do Zagvozda i Šestanovca 20-ak. [Mira Jurković]</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Najstariji knjiški izložak Misal iz 1656. </p>
<p>Prvi puta predstavljeni su misali, brevijari i lekcionari iz 17. i 18. stoljeća, ali i predmeti, stari gotovo 7000 godina, pronađeni na lokalitetu Ravnjaš</p>
<p>NOVA KAPELA</p>
<p> - Župljani Nove Kapele, ali i šire, u idućih mjesec dana mogu pogledati dojmljivu izložbu »Novokapelačka baština«, otvorenu u povodu Dana općine Nova Kapela. </p>
<p>Riječ je o jedinstvenoj izložbi sakralne baštine, na kojoj su prvi puta predstavljeni misali, brevijari i lekcionari iz 17. i 18. stoljeća, ali i predmeti, stari gotovo 7000 godina, pronađeni na arheološkom lokalitetu Ravnjaš, iznad Nove Kapele. </p>
<p>»Iz 13. stoljeća datiraju crkve sv. Mihaela u Ratkovici i sv. Luke u Srednjem Lipovcu, te spomen prostor crkve Blažene Djevice Marije na Gospinom polju ili Dubovcu«, ističe autor izložbe, župnik Nikola Jučić, podsjetivši da je najstariji knjiški izložak Misal iz 1656. godine.</p>
<p> Jedan od najvrednijih izložaka je Lekcionar iz 1694. godine, ali i prijevod Lekcionara fra Marijana Lanosovića-Orubičanina na hrvatski jezik iz 18. stoljeća. </p>
<p>U prikazanoj knjiškoj baštini iz 18. stoljeća su i brevijari bivših pavlina, životopis sv. Pavla Pustinjaka, već spomenuti prijevodi fra Marijana Lanosovića-Orubičanina, ali i knjige nedovoljno spominjanog hrvatskog pisca i svećenika Vilima Korajca kao i njegova brata Stjepana koji ga je naslijedio kao župnik u Matićevcu. »Valja spomenuti i prve popise duša te običajnik novokapelačke župe iz 1853., kao i prvu maticu iz 1725.«, podsjeća župnik Jušić. Dodaje da je na izložbi prikazan i primjerak knjiške baštine pisan glagoljicom.</p>
<p> »Slikarstvo je posebno istaknuto u 18. stoljeću, dolaskom Bergera, ali i gradnjom kasnobaroknih crkava u našim župama, koje je osnivala Krajina«, ističe župnik Jušić. Među najvrednijim i najljepšim izlošcima je svakako brokatna misnica iz 18. stoljeća, dar carice Marije Terezije i komplet liturgijskog posuđa: ciborij, kalež i pokaznica, koje je carica darovala župi za njen osnutak. Izložba će biti otvorena mjesec dana, nakon čega će većina građe biti povučena u Požegu, u dijecezansku biblioteku te budući dijecezanski muzej. </p>
<p>Anita Benić</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>»Nabucco« oduševio 5000 gledatelja </p>
<p>PULA</p>
<p> - U pulskoj Areni, u završnici 7. glazbeno-scenskog Histria festivala na redu je operni program. Operni ansambl Slovenskoga narodnoga gledališča iz Maribora u ponedjeljak je izveo Verdijevu operu »Nabucco«, a u petak, 18. kolovoza izvodi Mozartovu »Čarobnu frulu«, što je ujedno završni program ovogodišnjeg Histria festivala.</p>
<p>Pod dirigentskom palicom Lorenza Castriota Skanderbega i u režiji Plamena Kartalova popularnu Verdijevu operu pred povlaštenom publikom iz raznih krajeva svijeta izveli su solisti, zbor i orkestar mariborskog kazališta, s Valentinom Enčevim u naslovnoj ulozi Nabucca, Ekaterinom Melnikovom i Irenom Petkovom kao njegovim kćerima te Mirom Solmanom u ulozi Ismaila. </p>
<p>»Nabucco«, u izvedbi SNG Maribor dosad izvođen isključivo na kazališnim pozornicama, za tu je prigodu bio potpuno prilagođen pulskoj Areni, te je izvedena gotovo potpuno nova predstava. Poseban je događaj bio uživo čuti orkestar uz opernu izvedbu, a to mogu rijetki među kojima i Histria festival. »Nabucco« u Areni bio je uistinu poseban, nimalo nalik na opere dosad.</p>
<p> Scenografija je bila više nego raskošna na tri etaže, dok su operni solisti iskoristili sve bogatstvo akustike u Areni, a osim s pozornice, pjevali su i s travnjaka za leđima auditoriju te sa svih strana, upotpunivši tako doživljaj Nabuccove priče. I nakon više od 160 godina postojanja, »Va pensiero sulle ali dorate« i drugi dijelovi Verdijeve opere oduševili su te milostive ljetne noći bez kiše oko 5000 gledatelja u Areni, natjeravši ih da ponovno snivaju. [Saša Brnabić]</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Isprike za lošu predstavu </p>
<p>DUBROVNIK</p>
<p> - Povodom simpozija o ambijentalnom kazalištu koji će se 18. i 19. kolovoza održati u Dubrovniku Ivica Kunčević, ravnatelj dramskog programa Dubrovačkih ljetnih igara, održao je konferenciju za novinare. </p>
<p>Obavijestio je novinare da će sudionici skupa, njih 16 iz inozemstva i Hrvatske, govoriti o nizu aspekata ambijentalnog kazališta, o bogatoj praksi, kao i o budućim perspektivama. Većina njih posebno će se osvrnuti na DLJI su od svojeg osnutka 1950. </p>
<p>Tijekom više od pet desetljeća, izjavio je Kunčević, korišteno je preko četrdeset različitih lokaliteta za kazališna uprizorenja, počevši od grčkih klasika Shakespearea i Calderona, dubrovačkih dramskih pisaca od renesanse pa do Iva Vojnovića, drama velikana hrvatske literature Miroslava Krleže i drugih suvremenih autora. </p>
<p>Kunčević se na konferenciji osvrnuo i na ovogodišnjeg »Don Quijotea«, predstavu koja je u njegovoj režiji premijerno izvedena prošle godine. Javno je priznao da to nije bila dobra predstava. »Istina je da moji suradnici i naročito ja nismo imali vremena ni snage da završimo predstavu. Iskoristili smo godinu dana pauze za dorade tako da tek ove godine publika može vidjeti predstavu koju je trebala vidjeti prošle«, rekao je Kunčević, naglasivši da su time ispravljene prošlogodišnje pogreške. [Andrija Tunjić]</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Grass na udaru</p>
<p>Je li književni velikan Günter Grass, koji je priznao u nedavnom intervjuu za Frankfurter Allgemeine Zeitung da je bio pripadnik elitne nacističke postrojbe Waffen-SS, zapravo humanist ili je izgubio moralni autoritet s obzirom na to da je istinu otkrio poslije 60 godina, i to poslije svoje »karijere« pacifista i mirotvorca? Njegov glas savjesti upravo dobiva raznovrsni eho. Bivši poljski predsjednik i uvaženi pisac Lech Walesa, glasoviti vođa poljskog sindikalnog i političkog pokreta »Solidarnost«, proglašava slučaj sramotom i traži od Grassa da se odrekne titule počasnoga građanina Gdanjska (Grassova rodnoga grada, koji se tada zvao Danzig), a židovski književnik Ralph Giordano ne osuđuje, nego poštuje ispovijest i »svaljuje« krivicu na nacizam koji je iracionalnom snagom zavodio mladež. </p>
<p>Većina kritičara zamjera Grassu naknadno priznanje »grijeha« koji će osvanuti i u skorašnjim memoarima (do sada je govorio da je bio ratni zarobljenik, da bi sada otkrio da se sa 15 godina bio dobrovoljno javio za podmorničku postrojbu, da je odbijen, a da je onda sa 17 godina mobiliziran u jednu od najmoćnijih nacističkih organizacija koja je imala ključnu ulogu u holokaustu). Je li Grass doista sada izgubio etičko dostojanstvo, kao što ga Thomas Mann dobio kada je emigrirao u Švicarsku i SAD da se skloni pred nacizmom i kada je 1930. godine upozoravao na opasnosti fašizma u noveli »Mario i čarobnjak«? </p>
<p>Možda je Grassova samoosuda ipak mnogo moralnija od zanosa norveškoga nobelovca Knuta Hamsuna, koji je za Drugoga svjetskog rata podržavao naciste kako bi time izrazio svoj prijezir prema angloameričkoj civilizaciji i koji je samo zbog starosti izbjegao poslijeratnu kaznu. No, Hamsunova biografska mrlja ne muti pogled na njegov književni svijet, a Grassovo javno pokajanje za života (koje se nadovezuje na njegov poslijeratni angažman za Socijaldemokratsku stranku, izražen u kasnijoj fazi njegova stvaralaštva) tu će mrlju, ipak, na vrijeme umanjiti.</p>
<p>Danas, kada su se pojačale antifašističke akcije i kada Nobelove nagrade dobivaju svjedoci povijesnih zločina (roman Imrea Kertésza »Bez sudbine«, kao i ekranizacija toga romana jedan su od posljednjih najdramatičnijih primjera holokausta), ne može se ostati skriven u sjenama nacizma. Nedavno se rasplamsao oštar protest zbog izložbe arhitekta Arna Brekera u Schwerinu na sjeveroistoku Njemačke, jer je bio povezan s Hitlerom i vodećim nacističkim arhitektom Albertom Speerom. Hvatanje krivaca ne prestaje, pa je Grass mudro preduhitrio svoje biografe i kritičare, kako bi svoj znameniti opus, otvoren još prvim slavnim romanom »Limeni bubanj« i dopunjen ovom biografijom koja će izaći u rujnu, »očistio« od naknadne najezde političkih prokazivača. </p>
<p>Lada Žigo</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Najveća bilanca u povijesti </p>
<p>Festival će biti zapamćen po širenju programa izvan gradskih okvira, odnosno po izvođenju predstava u trogirskom Kamerlengu, kaštelanskom dvorcu Vitturi te na otoku Braču</p>
<p>Međunarodna kazališni festival, 52. splitsko ljeto, koje je od 14. srpnja do 14. kolovoza na svojim ambijentalnim pozornicama okupljalo na stotine umjetnika iz Europe i svijeta, ponudio je bogatu lepezu dramskih, opernih, koncertnih, plesnih i izložbenih programa, no u duhu dobre tradicije okosnica programa temeljila se na domaćoj produkciji. Naime, sve četiri premijerne predstave izašle su iz radionice domaćina festivala, što je dokaz velikog potencijala splitskog kazališta, posebice kada je riječ o baletnom ansamblu. </p>
<p>Dvije dramske premijere: Boccaccov »Decameron« u režiji Gorana Golovka i Stoppardov »Rosencrantz i Guildenstern su mrtvi« redateljice Nenni Delmestre ponudile su uvid u dva različita svijeta odigrana na pozornicama koje i u budućnosti moraju ostati dijelom festivala. </p>
<p> Dobrim i promišljenim potezom smatra se i premijerno uprizorenje Mozartove opere »Don Giovanni«, koja je u režiji Mađara Attile Vidnyanszkyog postavljena na Peristilu, a veže se uz svjetsko obilježavanje Mozartova jubileja. Veliki bum napravila je baletna trupa HNK Split, koja je na čelu s ravnateljicom Almirom Osmanović i izraelskim koreografom Ramijem Be'erom premijerno uprizorila predstavu »Magnumm«, vrhunski plesni spektakl suvremenog izričaja. </p>
<p>Festivalska bilanca je iznimno visoka: ukupno 63 izvedbe, što je prema riječima ravnatelja Splitskog ljeta Milana Štrljića, najviše u 52 godine dugoj povijesti Ljeta. Na žalost, festival je pretrpio nekoliko otkazanih programa, među kojima je i reprizna izvedba izvrsne drame »Noć iguane« Tennesseeja Williamsa u režiji Janusza Kice. Zdravstveni problemi utjecali su i na otkazivanje jedne od dviju izvedbi »Shakespearea na Exit« te premijerne drame »Hvarkinja« Martina Benetovića. </p>
<p>Koncertni program bio je iznimno dobar, ponudio je desetak, mahom izvrsnih nastupa i nakon 25 godina otvorio magični prostor Meštrovićeva kašteleta. </p>
<p>Ono po čemu će festival biti zapamćen jest širenje programa izvan gradskih okvira, odnosno po izvođenju pojedinih predstava u trogirskoj kuli Kamerlengo, kaštelanskom dvorcu Vitturi te na otoku Braču, što će, prema riječima organizatora, postati tradicija. </p>
<p>Premda iznimno zadovoljan prostorom tvrđave Kamerlengo, u kojoj je postavio premijernu obnovu Verdijeve opere »Aida«, što je ujedno ocijenjeno jednim od najvećih projekata Splitskog ljeta, redatelj Petar Selem ipak se nada njezinu povratku na Peristil.</p>
<p> Splitsko ljeto, tako važna kulturna manifestacija, i u ovogodišnjem izdanju je opravdalo status kultnog festivala što ga u sve većem broju pohode strani gosti. </p>
<p>Mira Jurković</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="37">
<p>»Nemoralna ponuda« uznemirila Pletikosu</p>
<p>Uoči prijateljskog dvoboja Italije i Hrvatske glavna je tema svih razgovora Dinamova ponuda Šahtaru za kupnju našeg reprezentativnog vratara </p>
<p>LIVORNO</p>
<p> – Josipu Kužeu, Dinamovu treneru, nije baš lako. Nije ni reprezentativnom vrataru Stipi Pletikosi. Kako i bi kad, kako vidimo, Kužeu iza leđa vuku poteze vezane uz momčad i igrače bez da ga išta pitaju, pa bi mu sada izvršni dopredsjednik Dinama Zdravko Mamić doveo Stipu Pletikosu. I to bez da je i Pletikosu išta pitao. Uvjeren je da novac rješava sve, nudeći dva milijuna dolara za otkup Pletikosina ugovora od njegova sadašnjega kluba Šahtara. </p>
<p>Dakako da su zbog svega toga Pletikosi pomućeni mir i koncentraciji uoči utakmice s Italijom u srijedu. A kako sâm kaže, to mu je trenutačno glavna preokupacija, jer susret s Italijom, makar bez ijednog igrača koji je osvojio naslov svjetskog prvaka, smatra vrlo važnim u kovanju raspoloženja za prvu kvalifikacijsku utakmicu za Europsko prvenstvo, 6. rujna s Rusijom u Moskvi. </p>
<p>Uglavnom, od okupljanja reprezentativaca u nedjelju u Zagrebu sva je pažnja predstavnika sedme sile bila usmjerena samo na Pletikosu. Dakako, s jednim jedinim ciljem - da čuje njegov komentar o Dinamovoj »nemoralnoj ponudi«. Valja pritom priznati da se Pletikosa uspješno odupirao svim pokušajima, bježeći od komentara kao »vrag od tamjana«. </p>
<p>Stoga je Hrvatski nogometni savez novinarima smještaj osigurao u drugom gradu, što dalje od reprezentacije, kako bi Pletikosi, ali i ostalim igračima osigurao potreban mir. Pletikosi se tako u Zagrebu uspio približiti samo jedan splitski novinar, ali ni on nije mnogo doznao, tek da je Stipe za ponudu saznao iz novina. No, dodao je da je ponuda, osim što mu godi, praktički neostvariva, jer je u igri previše emocija. </p>
<p>Pri slijetanju u Pisu, etapi na putu prema Livornu, krenuli smo na sve ili ništa i izravno upitali Pletikosu da nam odgovori postoje li uopće uvjeti pod kojima bi pristao doći u Dinamo. </p>
<p>»Kad već navaljujete, mogu samo reći da ne postoje uvjeti zbog kojih bi došao u Dinamo«, rekao je i zamolio da ovo posljednje ostane među nama. </p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Bilić želi igrati napadački </p>
<p>Hrvatskoj reprezentaciji suprotstavit će se B postava Italije, jer su svjetski prvaci još na odmoru ili na početku priprema </p>
<p>LIVORNO</p>
<p> – Valja priznati da za Hrvatsku gordo zvuči sama činjenica što svjetski nogometni prvaci svoj prvi nastup nakon osvajanja naslova imaju upravo protiv Bilićevih izabranika. No, Bilić ne žali previše što će u srijedu u Livornu, pred, pretpostavljamo, punim stadionom s 20 tisuća mjesta Hrvatska igrati protiv jedne druge Italije, sa samo jednim igračem koji je osvojio svjetski naslov, ali sa sedam debitanata i skupinom nabrušenih igrača, željnih ponovnog pozivanja u najbolju talijansku vrstu. Također, i s novim izbornikom Robertom Donadonijem, koji, baš kao i Bilić, želi uspješno započeti svoj mandat. </p>
<p>Upravo u činjenici da je samo vratar Amelia član pobjedničke momčadi Talijana od pozvanih Bilić vidi dobrom stranom ove utakmice, jer su novaci uvijek željni dokazivanja. Da je drukčije, kako kaže, sve bi se od početka pretvorilo tek u čestitanje, tapšanje po leđima i velike riječi. </p>
<p>Utakmica bi sama po sebi bila u drugom planu, pa bi zapravo jedina svrha susreta bila udovoljavanje obavezi reciprociteta. A to Biliću nimalo ne odgovara samo tri tjedna uoči jake kvalifikacijske utakmice u Moskvi, uoči koje po nekim pitanjima treba imati znatno jasniju situaciju. Primjerice, onu najvažniju - kako će momčad funkcionirati u novozamišljenom rasporedu igrača, sa četvoricom u zadnjem redu, dočim se sve ostalo ispred njih može modificirati; od formacije 4-3-3, preko 4-5-1, pa do klasične 4-4-2: </p>
<p>»Nije toliko važno kako se zove sustav, nego kako se igrači ponašaju na terenu te da momčad djeluje kompaktno«, pojašnjava Bilić, neposredno nakon što je objavio sastav, u kojem nije mogao računati na ozlijeđene Tudora i Roberta Kovača. </p>
<p>Pritom je morao razmišljati o tome da mu u Moskvi zbog viška kartona ne mogu igrati Šimić i Šimunić. Zbog toga je u sastavu Knežević, a iz pričuvnih redova aktiviran je i Šerić: </p>
<p>»Mislim da sam sa svojim suradnicima napravio trenutačno najbolji izbor. No, ne bih mnogo pogriješio i da sam drugačije postavio momčad, jer smo, osim na mjestu vratara, dobro popunjeni na svim pozicijama«, tumači Bilić, koji ima i pojašnjenje za primjedbu da sastav koji je postavio djeluje previše napadački, sa samo jednim pravim veznim igračem Nikom Kovačem: </p>
<p>»Polivalentnost igrača diktirala je takav odabir. No, to ima smisla samo ako igrači stoje gusto na terenu i u istom su trenutku u stanju ispuniti zahtjeve modernog nogometa, a to je brza sposobnost transformacije iz obrane u napad i obratno. Mislim da imamo kapacitete za to i da nakon dugog vremena imamo vrlo brze vezne igrače i među pričuvama. Sve sam to pojašnjavao igračima već pri prvom susretu s njima.« </p>
<p>Babić ne voli igrati - braniča </p>
<p>Nanizao je Marko Babić više od 30 utakmica za reprezentaciju, a praktički je iz utakmice u utakmicu sve više rastao. No, dolaskom Slavena Bilića i njegove najave da će momčad igrati s četiri igrača odostraga, Babić je skrenuo u drugi plan, zato što je prvotno trebao igrati na mjestu lijevog braniča, a kako sam kaže tu poziciju ne voli previše. Dovoljno da ga Bilić u ovom trenutku ne vidi među prvih jedanaest, što, dakako, Babića ne čini previše sretnim, ali nije jedini koji dijeli takvo raspoloženje. Što bi na to trebali reći Niko Kranjčar, Olić, Balaban... </p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Amerikanac kupio Aston Villu </p>
<p>LONDON</p>
<p> – Američki milijarder Randy Lerner kupio je engleskog prvoligaša Aston Villu, objavilo je vodstvo kluba iz Birminghama. Lerner je za dionice Aston Ville ponudio 93 milijuna eura, što je 47 posto više nego što su te dionice iznosile na londonskoj burzi 16. rujna 2005. godine, kad je Amerikanac objavio namjeru za kupnju kluba. </p>
<p>U SAD-u je Lerner vlasnik NHL momčadi Cleveland Brownsa, a njegovim će ulaskom u klub doći i do smjene na čelu Aston Ville, budući da je svoj odlazak nakon 38 godina na mjestu predsjednika najavio Douglas Ellis. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Ljubičić lako preko Rusedskog</p>
<p>Drugi put zaredom u prvom kolu ispada Rus Marat Safin, koji lagano klizi iz kruga sto najboljih na svijetu</p>
<p>CINCINNATI</p>
<p> – Za točno sat vremena Ivan Ljubičić, četvrti nositelj Cincinnatija i treći igrač svijeta, prošao je prvo kolo. Toliko je vremena bilo potrebno za pobjedu protiv vremešnog Britanca Grega Rusedskog i pobjedu 6-3, 6-4. U sljedećem kolu suparnik Ljubičića je Rus Mihail Južnji, koji je također obavio teži trening protiv Nijemca Phaua i pobijedio 6-2, 6-3.</p>
<p>Ljubičić je gotovo rutinski otvorio novi turnir na američkom betonu što je još jedna priprema za posljednji Grand Slam u sezoni - US Open. Po jedan »break« u svakom setu bili su sasvim dovoljno za autoritativnu pobjedu protiv Britanca koji je na zalasku karijere. Iako je imao loš postotak prvog servisa (67 posto, a u prvom samo 58), Rusedski nije imao nijednu priliku za oduzimanje servisa i bilo je pitanje samo koliko će puta tijekom meča pokazati labilnost pri svom servisu. Ljubičić je imao tri »break« prilike - a dvije iskorištene (i dobro raspoređene) bile su dovoljne za startni uspjeh u Cincinnatiju.</p>
<p>Naredni suparnik je, dakle, Rus Južnji protiv kojeg Ljubičić u karijeri ima 3-0. Ove sezone su igrali u Zagrebu, a Rus se loše proveo sa samo pet ušičarenih gemova.</p>
<p>Od ostalih mečeva treba izdvojiti novu pobjedu Andyja Murraya u »otočkom« ogledu protiv Henmana. Bio je bolji prije sedam dana u Torontu, sada je ponovno bio bolji, makar je sve otišlo težim putem.</p>
<p>Ugled Marat Safin nastavlja prosipati - osim što je negdje oko 100. mjesta na ATP ljestvici, sada je drugi put zaredom napustio turnir u prvom kolu. Bolji je bio Francuz Monfils, koji nije igrao tenis od Wimbledona. Ispao je i »vječni talent« Malisse, kao i pravi potencijal - Berdych. Nadal se mučio sa domaćim igračem Sam Querreyom. Forma Španjolca očito nije na najvišoj razini…</p>
<p>• Rezultati, 1. kolo: Ljubičić – Rusedski 6-3, 6-4, Južnji – Phau 6-2, 6-3, Murray – Henman 4-6, 6-4, 7-5, Monfils – Safin 6-4, 7-5, Mirnji – Malisse 7-5, 4-6, 6-3, Gimelstob – F. Lopez 6-3, 7-6, Soderling – Berdych 6-4, 6-3, Haas – Verdasco 6-3, 6-4, Simon – Dlouhy 6-4, 6-4, Nadal – Querrey 6-7, 6-2, 6-3. [S. K.]</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Kostanić protiv Kiriljenko pala u tri seta </p>
<p>Sjajno u ovom dijelu sezone igra Dmitrij Tursunov. Ovog je puta u tri seta puta pobijedio Grosjeana </p>
<p>MONTREAL/CINCINNATI</p>
<p> – Jelena Kostanić u posljednja je dva mjeseca ostvarila samo jednu pobjedu, tada je sredinom lipnja u Hertogenboschu pred Splićankom »pala« Japanka Takao. Uslijedili su porazi od Suarez (Hertogenbosch), Harkleroad (Wimbledon), Čakvetadze (San Diego) i Safarova (Los Angeles). Posljednji se dogodio u Montrealu, Jelenu je pobijedila Ruskinja Marija Kiriljenko sa 6-3, 4-6, 6-1... </p>
<p>»Džepna Šarapova«, kako neki tepaju Kiriljenko, imala je teži put do drugoga kola od očekivanog. Hrvatska tenisačica sjajno se nosila u dva seta - iako se Ruskinja najbolje snalazi upravo na tvrdoj podlozi, teško je trasirala put do pobjede protiv Kostanić. Tijekom meča hrvatska je tenisačica imala laganih problema s ozljedom, no uspjela u drugom setu oduzeti servis i kasnije ga držati do kraja dionice. No, treći je set bio najveća istina - Kiriljenko je brzo pobjegla na nedostižnu prednost i tako priuštila Jeleni peti poraz zaredom. </p>
<p>U Cincinnatiju je već prvo kolo bilo kobno za mnoga jaka imena. Nikolaj Davidenko prije dva je tjedna osvojio turnir na zemlji u Sopotu, ali je dolazak u sjevernu Ameriku garnirao s dva brza poraza. Ispao je odmah u Torontu, a sad mu je u Cincinnatiju »presudio« Juan Ignacio Chela. </p>
<p>Vrlo slabo u ovom dijelu sezone igra Carlos Moya, bolje rečeno cijela njegova sezona nije za pamćenje. U Cincinnatiju je uhvatio mizerna četiri gema protiv Ferrera. Tursunova, pak, prati dobar glas ovih dana, što je pokazao u meču protiv Grosjeana, dok je u silaznoj putanji ponovno igra Arnauda Clementa. Osvojio je Washington prije dva tjedna, ali je na sve nadovezao poraz od Ljubičića i sada Hyung Taik Leeja. </p>
<p>• WTA rezultati, 1. kolo: Kiriljenko – Kostanić 6-3, 4-6, 6-1, Srebotnik – Krajiček 6-3, 7-5, Medina Garrigues – Granville 7-5, 6-4, Santangelo – Bammer 7-5, 6-4, Pennetta – Voskobjeva 6-3, 6-1, Peer – Lepčenko 6-4, 6-4, Dechy – Obziler 6-7 (3), 6-2, 6-1, Bartoli – Smašnova 6-3, 6-3, Ivanović – Golovin 6-4, 6-2, </p>
<p>ATP rezultati, 1. kolo: Chela – Davidenko 6-4, 2-6, 6-2, Baghdatis – T. Johanssona 7-6 (3), 7-6 (3), Almagro – A. Martin 6-3, 6-3, Nalbandian – De Voest 6-0, 6-4, Tursunov – Grosjean 4-6, 6-4, 6-3, Ginepri – Mathieu 1-6, 6-3, 6-4, H. T. Lee – Clement 6-4, 6-4, Blake – Santoro 6-4, 6-4, Ferrer – Moya 6-3, 6-1. [S. K.]</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>»Odlični« treneri bez odličnih rezultata </p>
<p>Naša atletska organizacija nema ni glasnogovornika, kojeg imaju i neka naprednija sela</p>
<p>Gotovo jedinstven neuspjeh naših atletičara na ovogodišnjem Europskom prvenstvu nije ni slučajan ni neočekivan. Svaki slučaj ima svoj razlog, a razlog je takvog neuspjeha atletičara u Göteborgu dvojak - jedan je u samoj našoj atletici, a drugi u njezinu položaju i tretiranju u našoj javnosti. </p>
<p>Na nedavnoj godišnjoj skupštini Hrvatskog atletskog saveza jasno se vidjelo kako se atletika tretira u Hrvatskoj. Izrečena je i jedna znakovita tvrdnja: »Imamo odlične trenere!« Činjenica je, međutim, da ti »odlični treneri« nijednog od 14 poslanih atletičara na EP nije pripremio da postigne svoj najbolji rezultat. Skakač u dalj Ivan Pucelj nije postigao rezultat ni iz tri pokušaja, što znači da ga trener nije naučio ni osnovi svakoga malo većeg natjecanja. </p>
<p>Pročita li se one nestvarne izjave na koje sportaše prisiljavaju novinari koji ništa ne znaju o atletici, onda se može jednostavno uočiti način kako u Hrvatskoj pristupamo glavnom i najznačajnijem olimpijskom sportu u kojem se dijeli čak po 48 (!) zlatnih, srebrnih i brončanih medalja. </p>
<p>U isto doba u danas neizbježnim i svemoćnim medijima u Hrvatskoj atletika se tretira vjerojatno slabije i od pikada, a mnogo slabije od obične ulične tučnjave, koja se naziva svjetski »ultimate fight« (posljednja borba). No, za to nisu krivi samo mediji nego i naša atletska organizacija, koja živi u »splendid isolation« (veličanstvena izolacija), koja novinare ne zasipa, kao što to drugi rade, stotinama najsitnijih vijesti, novosti, podataka. </p>
<p>Naša atletska organizacija nema čak ni glasnogovornika, kojeg već imaju i neka naprednija sela. Tako se, na primjer, nije baš ništa učinilo da se najavi najznačajnija domaća atletska priredba - pojedinačno Hrvatsko prvenstvo, a ni da se o tome, osim u jednim jedinim novinama, objavi minimalni izvještaj. Kad bacačica diska postigne rezultat koji je uvrštava među 40 najboljih na svijetu, onda se o tome izvijesti na četiri najmanja moguća retka u novinama koje redovno objavljuju da je neki naš tenisač plasiran na 340. ili čak 450. mjestu među profesionalcima. </p>
<p>Atletska organizacija nije se oglasila ni kad su novine, gotovo trijumfalno, objavile da će se na Poljudu, dobijemo li Europsko nogometno prvenstvo, rušiti atletska staza. Unatoč tome što se Split kandidira za Svjetsko atletsko prvenstvo. Jedva da je koja riječ rečena (bez uobičajenih i tako omiljenih konferencija za medije ili okruglih stolova) kada se ugledni hrvatski sportski radnik s velikim užitkom »zabio« reflektorski stup upravo usred atletske staze, da ne bi netko došao na ideju da neku veliku atletsku priredbu održi u Zagrebu. To je sada, unatoč gradonačelnikovim propagandnim trčanjima, jednostavno, za razliku od Splita, u Zagrebu nemoguće. Uostalom, gomila polumaratona, maratona i supermaratona, uključujući više-manje smiješni Zagrebački maraton 40-godišnjaka i izletnika iz Afrike, služi uglavnom za prezentaciju gradonačelnika i trošenje novca na te bezvezne utrke, jer nakon rezultata Slavka Petrovića na deset kilometara sljedeći trkač trči »samo« četiri minute sporije, i to u svojoj 38. godini. Posljednji od samo 13 dugoprugaša u Hrvatskoj (!?) trči iznad 41 minute! </p>
<p>Ovim elitnim sportom, kojim je obuhvaćen i najmanji kutak svijeta, u Hrvatskoj se bavi, slovima i brojkama, dvije tisuće ljudi, a mi očekujemo, naravno, barem medalju. Sada ćemo dugo i žučljivo raspravljati o tom neuspjehu šačice atletičara, a jedan od njih trčao je u polufinalu tehnički zahtjevnih 400 m prepone, a trenira na travi nogometnog igrališta u Jasenovcu na četiri-pet poklonjenih prepona. Tko se, uostalom, od vodstva hrvatskog sporta zapitao zašto smo takva bijeda u elitnom olimpijskom sportu? Velika je šteta što više nema balkanskih igara da doživimo katastrofalan poraz od, za više od polovice malobrojnijih Slovenaca, pa i Grka, da shvatimo da nije dovoljno nositi samo dres sa crvenim kvadratićima nego u njima i nešto pokazati. Atletska bi se organizacija, unatoč neprijateljskom okruženju (sustavno uništavanje atletskih borilišta!), morala upitati koliki je njezin doprinos takvom stanju i povući prijeko potrebne korake. </p>
<p>Prije 70 godina više borilišta nego danas </p>
<p>Odnos službene javnosti u Zagrebu najbolje se može uočiti kad se zna da je Zagreb 1936. sa 150 tisuća stanovnika imao šest atletskih borilišta, a sad u milijunskom Zagrebu imamo jedno i pol borilište (Svetice). Inače, bit ćemo ogorčeni oduzme li nam se Hanžekovićev memorijal zbog neadekvatnog borilišta, što je vrlo izvjesno.</p>
<p>Žarko Susić</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Uspon Ruskinja i pad Velike Britanije</p>
<p>Nakon odlaska Jacksona, Christiea, Backleyja i Holmes, Britanci nisu pronašli nasljednike </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Göteborg je u ponedjeljak izgledao potpuno drugačije nego prijašnjih sedam dana. Ni traga atletskoj atmosferi, vrevi koja je vladala još nekoliko sati ranije. Svi su putovi vodili prema zračnoj luci koja je ispraćala sportaše zbog kojih su tisuće ljudi punile stadion Ullevi. Završilo je 19. europsko prvenstvo s kojeg će nam u sjećanju najviše ostati sljedeće: </p>
<p>• Ruskinje</p>
<p>Sjajne ruske atletičarke osvojile su gotovo polovicu naslova, 11 od 23! Tome su dodale još devet srebrnih i osam brončanih medalja. Zlata su ravnopravno podijelile po disciplinama, šest u trkačkim (obje štafete), tri u skakačkim i dvije u bacačkim. Uz već priznate i poznate djevojke, predstavili su i mlađu »gardu«, poput diskašice Piščalnikove ili dugoprugašice Abitove. Za usporedbu, prije četiri su godine ulovile šest zlata. </p>
<p>• Iznenađenja</p>
<p>I ovo je prvenstvo donijelo nekoliko neočekivanih prvaka. Andrej Silnov i Tia Hellebaut okrunjeni su za vladare skoka u vis. Ni prije EP-a nisu bili anonimci, ali malo bi tko baš na njih stavio novac. Mnogo su veća iznenađenja Nijemci Jan Fitschen, prvak na 10.000 m, i najbolja maratonka Ulrike Maisch, kao i spomenuta 21-godišnja Piščalnikova u bacanju diska. </p>
<p>• Obikwelu i Gevaert</p>
<p>I prije prvenstva smo najavili kako će Francis Obikwelu i Kim Gevaert loviti naslove na 100 i 200 metara. Oboje su potpuno uspjeli u svome naumu, potvrdili su se kao uvjerljivi vladari europskog sprinta. Uz njih, jedini je dvostruki osvajač zlata Marc Raquil, na 400 m i u štafeti 4x400. </p>
<p>• Britanci </p>
<p>Nakon lanjskoga SP-a pisali smo o silaznoj putanji britanske atletike, a nikakvih pomaka za, ne tako davno, jednu od vodećih svjetskih nacija nije bilo ni u Göteborgu. Još u Budimpešti 1998. Velika Britanija je osvojila najviše zlatnih medalja, u Švedskoj tek jednu, u štafeti 4x100. Nakon odlaska Colina Jacksona, Linforda Christiea, Stevea Backleyja, Kelly Holmes i ostalih, nasljednika još nema na vidiku. </p>
<p>• Trostruki prvaci </p>
<p>U odabrano društvo atletičara koji su istodobno bili svjetski, olimpijski i europski prvaci u Göteborgu su ušli diskaš Virgilius Alekna i motkašica Jelena Isinbajeva. Sedmobojka Carolina Klüft na Ulleviju je samo potvrdila ostanak u spomenutoj skupini. </p>
<p>Vedran Božičević</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Marin Premeru u finalu bacanja diska </p>
<p>PEKING</p>
<p> – Marin Premeru plasirao se u finale bacanja diska na Svjetskom juniorskom prvenstvu u Pekingu. Mladi 16-godišnji član Dinamo-Zrinjevca bio je drugi u svojoj kvalifikacijskoj skupini, ukupno šesti, s hicem 57.88 metara. Uspješno je startala i Danijela Grgić, koja se rutinski plasirala u polufinale utrke na 400 metara. Deveta seniorka Europe bila je druga u svojoj skupini, a njezin je rezultat (53.20) ukupno peti u kvalifikacijama. U polufinale je ušla i Antonija Žalac. Ona je bila četvrta u svojoj skupini, ukupno deveta na 800 metara, istrčavši osobni rekord - 2:07.09.</p>
<p>Matija Čop ostao je bez polufinala na 100 m. Rezultat 10.68 bio mu je dovoljan za osobni rekord, ali ne i za plasman među 24 najbolja svjetska juniora. Bez finala su ostale i dvije bacačice, Mateja Gregurić je bila 25. u bacanju kugle (13.73), a Josipa Gašparović 22. u bacanju kladiva (52.03). [V. B.]</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>U Göteborgu pronađena sumnjiva torba </p>
<p>GÖTEBORG</p>
<p> – Švedska policija objavila je kako je u blizini stadiona Ullevi u Göteborgu u ponedjeljak pronašla torbu punu materijala koji se koristi za unošenje nedozvoljenih stimulativnih sredstava u tijelo. »Prije podneva smo pronašli torbu punu upotrebljenih šprica, igala, bočica i katetera. Također, u drugoj smo torbi pronašli pribor koji se koristi za transfuziju krvi«, objavila je švedska policija. Pokrenuta je istraga kako bi se otkrilo tko je koristio pronađeni materijal. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Lisenko opet do svjetskog rekorda</p>
<p>TALLIN</p>
<p> - Europsko prvenstvo prošlo je bez svjetskog rekorda Tatjane Lisenko, no Ruskinja nije dugo čekala. Na mitingu u Tallinu bacila je kladivo do 77.80 metara, 39 centimetara dalje od dosadašnjeg rekorda. Ovo je drugi put ove godine da Lisenko popravlja svjetski rekord, prvi put je to učinila samo 12 dana nakon što joj ga je »otela« sunarodnjakinja Gulfija Hanafejeva. [V. B.]</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Nekićevih 11 za pobjedu </p>
<p>INNSBRUCK</p>
<p> – Hrvatski juniori vratili su se na pobjedničku stazu na Europskom prvenstvu rukometaša do 20 godina. U prvom dvoboju skupine II Hrvati su pobijedili Bjelorusiju s 27-23 (13-9). Tako je na ovom EP-u Hrvatska izborila treću pobjedu, a ima i jedan remi, protiv Njemačke u posljednjem dvoboju skupine D. </p>
<p>Izvedba Hrvata nije bila briljantna, Bjelorusi su pružali jaki otpor, 13 minuta prije kraja bilo je 19-19, no na kraju su Hrvati ipak dokazali da su s pravom smatrani favoritima u tom dvoboju. I to ponajviše zahvaljujući raspoloženom Josipu Nekiću, koji je Bjelorusima zabio 11 pogodaka. Uz njega, strijelci za Hrvatsku još su bili: Čupić (6), Kopljar (4), Svalina (2), Blažević (1), Musa (1), Veraja (1) i Vranić (1). Za Bjelorusiju je, pak, najviše zabio Dzianis Rutenka (8). </p>
<p>U skupini I polufinalisti su već sigurni. Danska i Švedska nisu imale problema do plasmana među četiri najbolje momčadi Europskog prvenstva do 20 godina. Polufinale EP-a te utakmice razigravanja za plasman na rasporedu su u četvrtak, a finale će se igrati u subotu. [I.M.]</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Armstrong: Vjerujem u Floyda Landisa </p>
<p>Dugo će trajati ovaj proces protiv Landisa. Ali vjerujemo da će se na kraju ustanoviti njegova nevinost. Vjerujem u svaku njegovu riječ, kaže Lance </p>
<p>NEW YORK</p>
<p> – Trenutačno je jedina tema u biciklizmu doping. I, naravno, saznanje je li pobjednik ovogodišnjeg Tour de Francea Floyd Landis kriv ili nevin. Dva dopinška nalaza bila su pozitivna na testosteron. Landisu je njegova momčad Phonak otkazala, a naslov pobjednika bit će mu oduzet. Dakle, američkom biciklistu predstoji obrana... </p>
<p>Jedan je od rijetkih koji je ovih dana stao u njegovu obranu Lance Armstrong - sedmerostruki pobjednik Tour de Francea, kojem su također vrlo često »prišivali« da je do svega došao nedozvoljenim putem.</p>
<p>»Često sam se nosio s napadima na svoj račun. I tada nisam znao je li pametnije ignorirati ili braniti se. Vjerujem da će Landis ustrajati u svojoj borbi...«, kaže Armstrong, jer... </p>
<p>»Uvjeren sam kako je Landis nevin. Vjerujem u njega, jer ovo nije dobro za svjetski i američki biciklizam. Nažalost, u ovom je sportu svaki pobjednik pod velikom sumnjom«, kazao je Armstrong, zanemarujući ono što su pokazali testovi. </p>
<p>»Pitanje je što je sve prethodilo pozitivnom odjeku na testosteron«, nejasno je obrazložio svoje uvjerenje Armstrong kako je njegov kolega nevin. </p>
<p>Jedino se možemo složiti s izjavom kako će proces dugo trajati, no u ovom trenutku Landis ima vrlo malo argumenata za koje se može uhvatiti. Istraga i cijela sapunica se nastavlja... </p>
<p>Inače, jednu je od posljednjih obrana Landis imao u vrlo popularnoj američkoj emisiji kod Jaya Lena. Ako mu nešto znači, dobio je gromoglasne urlike iz publike. [S. K.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="49">
<p>U zavjeri sudjelovalo najmanje 50 terorista</p>
<p>Vlasti na Otoku smanjile su stupanj opasnosti s najviše »kritične« na »snažnu«</p>
<p>LONDON (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Prema nagađanjima newyorške policije, i do pedesetak ljudi diljem svijeta moglo je sudjelovati u nedavno otkrivenoj terorističkoj zavjeri rušenja desetak američkih aviona nakon njihova polijetanja iz Britanije, prenosi u utorak list Guardian. To potkrjepljuje i jednostavna računica. Britanska policija uhvatila je i još saslušava 23 osobe, a pakistanska policija njih 17. To je već ukupno 40 ljudi. Britanske vlasti navodno tragaju za još dvojicom do petoricom odbjeglih ekstremista, ali i za nepoznatim brojem kolovođa, pa brojka 50 ne zvuči nimalo nevjerojatno. </p>
<p>Također se nagađa da je jedan od uhićenih britanskih muslimana bio u vezi sa Saidom Bahajijem, važnim zavjerenikom u terorističkom napadu na New York i Washington 2001. Tu vezu istražuju sada njemačke vlasti i tajne službe.</p>
<p>Vjeruje se da je Bahaji pripadao istoj ćeliji Al Qaide u kojoj je bio i Mohammed Atta, pilot jednog od dva aviona koji su se 11. rujna 2001. zaletjeli u newyorške nebodere-blizance. Nakon terorističkog udara na Ameriku, u čijem je planiranju navodno sudjelovao, Said Bahaji je pobjegao iz Njemačke gdje je do tada živio te nikad nije uhvaćen. No, njegova supruga i dalje je u Hamburgu. Vjeruje se da je preko nje jedan od britanskih zavjerenika pokušao stupiti u vezu s Bahajijem. Postojali su određeni dodiri, premda se ne zna koliko su bili konkretni, izjavio je njemački ministar unutarnjih poslova Wolfgang Schäuble. »Čudilo bi da nije bilo nikakvih veza s Njemačkom, uzme li se u obzir međunarodna teroristička mreža«, rekao je on. </p>
<p>Nakon višednevne pomutnje u britanskim zračnim lukama, vlasti na Otoku smanjile su stupanj opasnosti, s najviše »kritične« na »snažnu«. To znači da se teroristički napad sada smatra vjerojatnim, ali ne i neminovnim. Ponovo je dopušteno unošenje ručne prtljage na letove koji polaze iz britanskih zračnih luka, ali uz neka ograničenja. Smanjene su dopuštene dimenzije ručne prtljage. Ona i dalje ne smije sadržavati tekućine, zubnu pastu, niti sprejeve. Ta je zabrana uvedena zbog sumnje da su teroristi kanili u avione prokrijumčariti tekući eksploziv. Britanska policija i dalje pretražuje ukupno 30 lokacija u Londonu, obližnjem High Wycombeu te u Birminghamu. Do sada su otkrivene znatne količine novca, najmanje jedan video s »mučeničkom« porukom nesuđenog bombaša-samoubojice, puška i pištolj te kemikalije koje se mogu koristiti za izradu eksploziva.</p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Izrael: Moguće razmjene zarobljenika</p>
<p>JERUZALEM</p>
<p> - Izrael u zatočeništvu drži 13 pripadnika Hezbolaha i tijela njih desetak koje bi mogao ponuditi u zamjenu za dvojicu otetih izraelskih vojnika, objavili su u utorak vojni dužnosnici u Jeruzalemu. Izrael inzistirao na tome da Hezbollah bezuvjetno mora pustiti na slobodu otete vojnike, a rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a koja je dovela do prestanka neprijateljstava također traži da Hezbolah preda izraelske vojnike.</p>
<p>No, izraelski dužnosnici dali su naslutiti da je Izrael spreman na razmjenu uz pomoć posrednika. </p>
<p> Izraelski premijer Ehud Olmert imenovao je Ofera Dekela, bivšeg zamjenika šefa izraelske službe sigurnosti Shin Bet da nadgleda napore koji bi trebali dovesti do oslobađanja dvojice izraelskih vojnika. Njih je Hezbollah oteo 12. srpnja, a to je bio povod za rat koji je trajao 34 dana. Izraelske snage su se povukle iz grada Marjayouna u južnom Libanonu i iz susjednih područja, objavili su libanonski dužnosnici u utorak. Povlačenje iz Marjayouna, 12 kilometara sjeverno od izraelske granice, počelo je u ponedjeljak kada je na snagu stupilo primirje Izraela s Hezbollahom. </p>
<p>U utorak u gradu nije bilo izraelskih vojnika ni tenkova, kazali su za agenciju Associated Press neimenovani izvori. Izraelska vojska objavila je da je u noći s ponedjeljka na utorak najmanje deset raketa palo na jug Libanona, prenosi CNN. </p>
<p> Zasad je nepoznato jesu li rakete tipa kačuša ispalili gerilci Hezbollaha ili neke druge militantne skupine. Izraelci kažu da neće odgovoriti na napade koji nisu pogodili izraelski teritorij, javlja CNN.[AP/dpa/Hina]</p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Chavez posjetio oboljelog Castra </p>
<p>Kubanci se počinju navikavati na činjenicu da Castro doista silazi s povijesne scene</p>
<p>NEW YORK (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Prvi put otkako je Fidel Castro otpremljen u bolnicu na operaciju, Kubanci i ostatak svijeta mogli su u ponedjeljak navečer vidjeti TV snimke bolesnog kubanskog lidera. Kubanska nacionalna televizija emitirala je snimke Castra u krevetu dok pored njega sjede njegov brat Raul i dragi mu prijatelj Hugo Chavez, predsjednik Venezuele. Na tim snimkama, koji su odmah doprle do Amerike, Castro je ipak, smrtno ozbiljan i šutljiv, dok se njegovi posjetitelji šale čestitajući mu 80. rođendan.</p>
<p>Castro je izgledao i umoran i blijed u licu, ali je ipak u jednom trenutku pokušao tihim glasom odvratiti na Chavezove i Raulove šale. Izgledao je ipak zadovoljan u društvu svog »camarada« Chaveza, kojem se u Latinskoj Americi, predviđa slična karizmatična budućnost. Chavez se pored Castra u Havani očito osjeća kao kod kuće i ne smeta mu kad ga uspoređuju s kubanskim diktatorom koji je 48 godina prigušio sve demokratske opcije u svojoj zemlji. </p>
<p>Njih dvojica se u jednom potpuno slažu: Optužuju Washington za imperijalizam prema Južnoj Americi i ostatku svijeta.</p>
<p>No, Castro je sada očito vrlo bolestan. Njegove riječi na TV ekranu bile su čak nerazumljive, pa se u drugom navratu on samo vidi kako rukama animira svoje sugovornike, dok se u pozadini čuje tiha klasična muzika. Ipak, novinske agencije su zabilježile da je Chavez rekao Castru kako je dan kad je saznao da Fidel mora biti operiran bio za njega najgori dan, ali da ga sada impresionira njegova volja da se oporavi. </p>
<p>Na TV snimkama se vidi kako stari prijatelji nostalgično pregledavaju stare fotografije iz albuma. </p>
<p>Jedna fotografija je prikazivala je proslavu jednog od ranijih Castrovih rođendana, u Chavezovoj rezidenciji u Caracasu. Cijela TV reportaža iz bolnice potrajala je deset minuta. Prema američkim istraživanjima javnog mnijenja, pojavljivanje Castra na kubanskoj televiziji već je proizvelo željeni učinak: Kubanci se počinju navikavati na činjenicu da Castro doista silazi s povijesne scene, ali im se »usput« nudi ideja da Južna Amerika, pa i Kuba ostaju uz prijatelja kakav je Chavez. </p>
<p>Castrove slike iz bolnice ipak su u nečemu prekršile znani komunistički tabu karakterističan za zemlje bivšeg sovjetskog bloka. </p>
<p>Prekinuta je konspiracija o zdravstvenom stanju lidera, uz očiglednu spremnost da se njegova smrt, kada do nje dođe, odmah objavi. Gledajući Castra u pidžami u bolničkom krevetu, Kubanci se već uveliko pripremaju za loše vijesti. I mnogi drugi isto tako!</p>
<p>Erol Avdović</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Rücker: Moj cilj je okončati misiju UN-a na Kosovu</p>
<p>PRIŠTINA</p>
<p> - Novoimenovani šef UNMIK-a Joachim Rücker izjavio je u utorak da će njegovi prioriteti biti potpora pregovaračkom procesu o budućem statusu Kosova i završetak mandata misije Ujedinjenih naroda. »Nastojat ću, koristeći sva sredstva, da pomognem timu Marttija Ahtisaarija da obavi svoj posao«, rekao je Rücker na prvoj konferenciji za novinare u Prištini otkako je u ponedjeljak objavljeno njegovo imenovanje.</p>
<p> Sedmi po redu i posljednji šef UNMIK-a preuzet će dužnost 1. rujna. Izbor Rückera za osobu koja će staviti točku na jednu od najkontroverznijih misija UN izazvao je brojne reakcije na Kosovu i u Srbiji. Kosovski političari uglavnom su zadovoljni imenovanjem njemačkog diplomate, koji je prethodne dvije godine proveo na dužnosti zamjenika šefa UNMIK-a zaduženog za financije i proračun. </p>
<p>Oni ističu da je važno što Rücker dobro poznaje Kosovo i lokalne prilike. U Beogradu, međutim, vlada veliko razočarenje. Izvori bliski premijeru Vojislavu Koštunici i predsjedniku Borisu Tadiću ne očekuju nikakvu promjenu politike UNMIK-a i misle da je njemački diplomat »tu samo da bi dovršio posao započet 1999.« U javnosti se malo pažnje poklanja činjenici da su se imenovanjem Rückera na čelu međunarodnih misija na Balkanu našla dva Nijemca (Christian Schwarz-Schilling u BiH), te da će obojica zatvoriti svoje misije uz suštinsku transformaciju. </p>
<p>Srbi Rückera optužuju da je kao član nadzornog odbora Kosovske agencije za privatizaciju omogućio ono što oni nazivaju »pljačkom srpske imovine«, a dobri poznavatelji kosovskih prilika tvrde da je jedini razlog za izbora Rückera bio da UNMIK završi svoj mandat sa što je moguće manje skandala i pljačke imovine UN. Pretpostavlja se da će Rückerov stvarni prioritet biti stvaranje financijskog sustava na Kosovu koji će omogućiti preživljavanje prvih mjeseci neovisnosti.</p>
<p>Bojan al Pinto-Brkić</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Diskriminacija problem u liječenju AIDS-a</p>
<p>TORONTO</p>
<p> - Bivši američki predsjednik Bill Clinton i šef Microsofta Bill Gates izjavili su na najvećoj svjetskoj konferenciji posvećenoj AIDS-u koja je u ponedjeljak počela u Torontu kako su neodgovarajući pristup liječenju i nastavak diskriminacije među najvećim problemima u borbi protiv epidemije AIDS-a. »Moramo se nastaviti boriti protiv stigme i omogućiti ljudima da se prestanu bojati za svoj status«, kazao je Clinton u ponedjeljak navečer na konferenciji. Clinton i Gates su kroz različite zaklade donirali milijarde dolara za borbu protiv širenja AIDS-a. UNICEF je pozvao da se istaknu patnje djece pogođene širenjem AIDS-a, posebice one koja ostaju siročad nakon što im roditelji obole i podlegnu toj bolesti, a predviđa se da će ih do 2010. godine biti gotovo 16 milijuna. [dpa/Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="54">
<p>Cjepivom protiv kilograma</p>
<p>Debeli su ljudi oni kojima tjelesni indeks mase prelazi jedinicu od 23 kliograma na kvadrat </p>
<p>Voditi brigu o zdravlju vrlo je važno, jer većina ljudi najviše vremena provodi sjedeći. Malo se kreću i vježbaju, a automobilom odlaze i do najbliže prodavaonice. Sve to ostavlja posljedice na organizam, a najgora je, kažu liječnici, debljina. Ona je postala svjetski javnozdravstveni problem, a krvožilne i bolesti srca pri vrhu su ljestvice uzroka smrtnosti. Možda će ljudi koji imaju problema s kilogramima uskoro ipak moći odahnuti, jer su znanstvenici proizveli cjepivo koje navodi imunološki sustav da na hormon rasta tzv. grelin, koji, među ostalim, regulira apetit i energetski metabolizam, djeluje kao da je riječ o bakteriji. Modificiranim se molekulama zavarava imunološki sustav i to tako da na taj hormon reagira kao na strano tijelo. Onemogućuje ga se da dođe do središnjeg živčanog sustava kako bi hipotalamusu prenio svoje značajke. Pokusi su provedeni na štakorima koji su dobivali tri vrste cjepiva, a svi su dobili istu količinu hrane i tekućine. </p>
<p>Znanstvenici ističu da su dva cjepiva dala obećavajuće rezultate. Ispitivanja se još provode, ali možda su rezultati nada da gojazni, ponajprije patološki debeli ljudi čiji je indeks tjelesne mase iznad 40 kao i oni skloni tome, drukčije rješavaju zdravstveni problem. Posebno zato jer to ostavlja teške posljedice na zdravlje, ponajprije zbog bolesti srca i krvnih žila, dijabetesa, oboljenja lokomotornog sustava... Istraživači će imati još posla ako bi se gojaznost počela tretirati cjepivom.</p>
<p>Doktor Dragutin Košuta, šef Zavoda za abdominalnu kirurgiju Opće bolnice Sveti Duh, kaže da je debljina bolest koju tako treba i tretirati. To više jer sve što prelazi tjelesni indeks mase 23 kilograma na kvadrat smatra se bolešću. Vijest o spomenutom cjepivu je čuo, ali o tome kakve rezultate ono može dati kada je riječ o konkretnoj pomoći ljudima koji se bore s kilogramima ne može unaprijed govoriti. To će, ističe, pokazati vrijeme i znanost. Prema njegovu mišljenju, što ističe nije mišljenje struke, cjepivo je još jedan od prolaznih pokušaja rješavanja toga problema. No treba počekati rezultate, kaže dr. Košuta koji iza sebe ima više od stotinjak operacija smanjivanja želuca pretilih ljudi. Bilo bi dobro, napominje, da se takvim osobama pomogne, jer vode nekvalitetan život zbog čega kraće žive. </p>
<p>Životni im je vijek kraći desetak godina u odnosu prema onima koji nemaju sličnih problema. Podložniji su i bolestima, povećane su im masnoće u krvi, <FONT COLOR="#CC3300"><b>šećer</b></FONT>, tlak... Posebice se to odnosi na patološki pretile ljude (tjelesni im je indeks mase iznad 40) koji zahtijevaju sustavnu kontrolu i liječnički tretman. On se u svojoj praksi susretao s teškim slučajevima debljine ljudi koji su težili i do 180 kilograma. Uglavnom je bila riječ o muškarcima, a žene si u prosjeku imale oko 140 kilograma. Kada je o toj bolesti riječ, dr. Košuta ističe da pacijenta ponajprije treba obraditi konzervativnim načinima liječenja što znači da ga trebaju pregledati odgovarajući specijalisti od endokrinologa nadalje. </p>
<p>Ako pak ništa od poduzetog ne urodi plodom valja pribjeći rješavanju problema barijatričkom kirurgijom. Njome se bave kirurški timovi specijalizirani za zahvate tzv. zaomčavanja želuca trakom odnosno ugradnje gastritične premosnice. </p>
<p>Cilj oba zahvata je formiranje manjeg želuca koji ne može primiti mnogo hrane. Operacija je složena, a prof. Košuta u nas je obavlja još od 1989. godine. Kaže da je barijatrička kirurgija tek odnedavno u Hrvatskoj dobila više na značenju. Nedavno je bio u Austriji i tamo se, kaže, povećao broj operiranih ljudi spomenutom metodom onda kada s lijekovima nije bilo uspjeha. Da bi se riješio kompleksan problem debljine, ističe, čovjek mora imati dobar motiv, a to je prije svega zdravlje. Iako ih je malo, ima primjera ljudi koji su se željeznom voljom sami uspjeli riješiti prekomjernih kilograma. Prije svega režimom prehrane i ciljanim fizičkim aktivnostima. Da bi u tome uspjeli pretili se ljudi moraju pridržavati uravnotežene dijete od 800 do 1000 kalorija koju im mora prepisati liječnik. Čovjek koji se tako hrani ne treba se odricati hrane (izuzev ako ima dijagnosticiranu neku bolest), nego treba konzumirati smanjene i nekalorične obroke više puta na dan. »Cilj nije ispunjen ako smršavite pa poslije sve vratite«, kaže dr. Košuta. Dodaje kako je najvažnije da se izgubljeni kilogrami više nikada ne vide na vagi!</p>
<p>Depresija vodi u debljinu</p>
<p>Depresija je jedan od uzroka nakupljanja prekomjernih kilograma. To više jer ljudi zbog depresije jedu i debljaju se, što ih opet baca u depresiju, jer se zapuštaju u svakom pogledu. Takve osobe, kaže dr. Košuta, pate psihofizički, a ugroženi su i s ekonomskog stajališta, estetskog...</p>
<p>Snježana Rajačić</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Sva svjetska blaga</p>
<p>Lani su čileanski lovci na blago ušli u trag jednom od najvećih gusarskih blaga u povijesti, vrijednom gotovo deset milijardi dolara</p>
<p>Osim što je na velika vrata u Hollywood vratio gusarski i pustolovni žanr, veliki uspjeh nastavka »Pirata s Kariba« (770 milijuna dolara zarade do sada u svijetu) obnovio je zanimanje i za brojna blaga navodno zakopana diljem svijeta. Priče o skrivenim bogatstvima oduvijek su privlačile pozornost, bilo da je riječ o blagu kapetana Kidda ili pak plijenu zloglasnog gangstera Dutcha Schultza.</p>
<p>Jedna od najpoznatijih priča svakako je ona o skrivenom zlatnom gradu – El Doradu. Prekrasan drevni grad popločen zlatom i draguljima navodno je negdje u južnoj Americi, točnije na prostorima današnje Kolumbije. Priča o El Doradu počela je 1538. kada su se španjolski osvajači počeli raspitivati o mjestima gdje bi mogli pronaći zlato. Od jednog su domoroca čuli za pleme Muisca, koje je imalo običaj svog vrhovnog svećenika prekriti zlatnom prašinom. Svećenika bi tada uronili u sveto jezero kako bi ga okupali, a za njim bi u jezero bacili i zlatne ornamente. Jedan od osvajača, kapetan Sebastian de Benalcazar, prozvao je svećenika El Dorado, što bi u prijevodu značilo pozlaćeni. Prije se naziv El Dorado odnosio i na jezero u koje su ga uranjali, ali poslije se naziv prije svega odnosio na mitski grad u kojem je pleme živjelo, a za koji se vjerovalo da je također bio obložen zlatom. </p>
<p>Legenda o El Doradu privukla je u Južnu Ameriku brojne ekspedicije u potrazi za zlatom. Jedan od osvajača, Gonzales Jiminez de Quesada, otkrio je ostatke plemena Muisca u današnjoj Kolumbiji, a također je naišao i na sveto jezero Guatavita. </p>
<p>Isušio je jezero, ali pronašao je samo malo zlata. Od tada su mnogi poginuli pokušavajući isušiti jezero do kraja, ali pronađeno je još samo malo vrijednih predmeta. Ostali istraživači, uključujući i Sir Waltera Raleigha, pretpostavljali su kako je Jiminez de Quesada pronašao pogrešno mjesto i svoje živote posvetili potrazi za navodnim »pravim« El Doradom.</p>
<p>Godine 1969. pronađen je zlatni kip u špilji blizu Bogote. Statua se sastojala od splavi na kojoj su bile figure plemenitaša i svećenika, te ukrašenog kralja. Joel Levy, autor knjige »Lost Histories« koja istražuje slučajeve izgubljenih blaga, kaže sljedeće: »To je bio pravi dokaz da je El Dorado stvarno postojao, iako možda ne u onoj formi kako su to mislili konkvistadori«.</p>
<p>Još jedna glasovita legenda o skrivenu blagu je i ona o Montezuminoj riznici. </p>
<p>Asteški vladar Montezuma II. skrio je većinu svog zlata kako bi ga sačuvao od španjolskih osvajača. Kada se Hernan Cortes, vođa španjolskih trupa, iskrcao na obalu Meksika 1519. Montezuma ga je navodno zamijenio za asteškog boga Quetzlcoatla i obasipao zlatom i darovima. Cortes, sumnjičav zbog takve velikodušnosti, shvatio je da mora postojati još veće bogatstvo koje je Montezuma skrio od njega. Cara je zatvorio i tako izazvao pobunu. U kaosu koji je nastao Montezuma je ubijen, a Španjolci su bili opkoljeni u asteškoj prijestolnici Tenochtitlanu, koja je u to vrijeme bila okružena močvarom. Španjolci su pokušali pobjeći s ukradenim zlatom, ali Asteci su ih uhvatili i većinu pobili, bacivši njihova tijela zajedno sa zlatom u jezero.</p>
<p>Nakon Montezumine smrti mnogi su se uputili u potragu za njegovim blagom, međutim bez uspjeha. Za vrijeme zlatne groznice u Meksiku i Kaliforniji pojavile su se glasine kako je netko pronašao pećinu punu zlata, ali nijedna od tih glasina nije nikada potvrđena. Mnogi pretpostavljaju da kada bi njegova riznica bila pronađena, to bi bilo jedno od najvećih pronađenih blaga ikad.</p>
<p>Levy smatra kako nema previše dokaza o tome da su Asteci imali tajnu riznicu. Montezumino blago najvjerojatnije je završilo na dnu oceana u potopljenim španjolskim galijama, a veliki dio je i u močvari oko Tenochtitlana, kada su Cortesovi ljudi upali u zasjedu. Bilo kako bilo, gotovo ga je nemoguće pronaći. Močvara je isušena, a Meksiko City, jedan od najvećih gradova svijeta, sada stoji na njenu mjestu. Lani su čileanski lovci na blago otkrili da su ušli u trag jednom od najvećih gusarskih blaga u povijesti. Oko osam stotina tona zlata, srebra i dragulja u vrijednosti od gotovo deset milijardi dolara navodno je na otoku što pripada otočju Juan Fernandez i koje su u 18. stoljeću zakopali gusari. Na tom je otoku, nakon što je preživio brodolom, od 1704. do 1709. godine boravio i mornar Alexander Selkirk, čija je priča inspirirala engleskog pisca Daniela Defoea za pisanje svjetski poznatog avanturističkog romana Robinson Crusoe. Legendarno blago o kojem je riječ navodno je ukradeno Španjolcima koji su ga prikupili u bivšem carstvu Inka, u današnjem Peruu. Blago je 1715. zakopao španjolski moreplovac Juan Esteban Ubilla y Echeverria. Poslije ga je navodno pronašao engleski pirat Cornelius Webb i ponovno skrio. </p>
<p>Među skrivenim dragocjenostima, prema legendi, je i ogrlica žene zadnjeg cara Inka, Atahualpe, dva papinska prstena, te stoljećima zagubljeni nakit Ruža vjetrova. Lovci na blago u međuvremenu su se s otoka vratili u glavni grad Santiago kako bi dobili pravo na iskapanje blaga. Prema čileanskim zakonima, vlasnik zemlje na kojoj je blago nađeno, a to je u ovom slučaju država, ima pravo na pola svega iskopanog. Gradonačelnik otoka Leopoldo Gonzales ipak je smirio duhove i uzbuđenje zbog novonastale situacije. »Od 1951. godine ovo je već treća ekspedicija u lovu na blago i mi se ne nadamo senzacionalnom uspjehu«.</p>
<p>Već se godinama uporno traga za još jednim gusarskim blagom. Riječ je o onom kapetana Kidda, opakog gusara iz sedamnaestog stoljeća koji je bogatstvo vrijedno nekoliko milijuna zakopao na različite lokacije. Njega su optuživali da je krao terete engleskih neprijatelja, ali Kidd je krao od svih, i od prijatelja i od neprijatelja. Godine 1698. presreo je brod »Quedagh Merchant« krcat srebrom i zlatom. Iako je bila riječ o francuskom brodu, kapetan je bio Englez. Kidd je i službeno proglašen gusarom ,te je izdan nalog za njegovo uhićenje.</p>
<p>Gusar se odlučio predati vlastima u Novoj Engleskoj i iskoristiti svoje bogatstvo kako bi došao do slobode. Prije nego što je to napravio, stao je s brodom na nekoliko mjesta duž obale Nove Engleske. Prema legendi, barem na jednom – otoku Gardiner pokraj Long Islanda – zakopao je velik dio svog blaga. Kidd se ipak nije uspio osloboditi pa su ga 23. svibnja 1701. objesili.</p>
<p>Blago otoka Gardiner otkriveno je ubrzo nakon njegove smrti. Procjenjuje se da bi danas vrijedilo više od dva milijuna funti, ali mnogi vjeruju kako je još velik dio skriven negdje drugdje. Pokušavajući spasiti svoj život Kidd je rekao da je još deset milijuna funti skriveno duž obale Nove Engleske. Dvadesetih godina prošloga stoljeća otkrivene su četiri karte u namještaju koji mu je navodno pripadao. Međutim, te karte nisu dovele do nikakva otkrića. Stručnjaci se još spore je li riječ o krivotvorinama. </p>
<p>Jedna od suvremenih legendi je ona o skrivenu blagu zloglasnog gangstera Dutcha Schultza. Pravog imena Arthur Flegenheimer, Schultz je bio poznat po izrazitoj okrutnosti, neurotičnosti i škrtosti. U strahu od zatvorske kazne skrio se u Phoeniciju, malom gradiću u gorju Catskills, u saveznoj državi New York. Sa sobom je ponio i svoje kriminalom zarađene milijune, te ih stavio u čelični sanduk koji je zakopao negdje uz obalu potoka Esopus, u Phoeniciji. Navodni čelični sanduk sadrži vladine obveznice, gotovinu, zlato i dijamante, a sve u vrijednosti od oko današnjih pedeset milijuna dolara. Od njegova ubojstva 1935. godine, lovci na blago ne ostavljaju Phoeniciju na miru. Priča o Schultzovu blagu zaintrigirala je i Lauru Levine, koja je o potrazi za njegovim milijunima snimila i dokumentarni film. Prema legendi, Schultz je u deblo pokraj kojeg je sanduk urezao »X«, što je jednog od lovaca na blago natjeralo da na sve drveće u gradu ureže X, u nadi da će zavarati ostale konkurente. Sanduk još nije pronađen, iako jedna mještanka tvrdi da je ona otkrila gdje su zakopani gangsterovi milijuni. Međutim, ona nije zainteresirana da blago bude iskopano jer, kako kaže, gangsterski novac zrači negativnom energijom. Upravo je zbog te negativne energije i njegove okrutnosti mnogo tragača izjavilo da će njegovo blago, ako ga uopće i nađu, vratiti građanima Harlema koji su najviše nastradali u Schultzovim kriminalnim pohodima.</p>
<p>Potrage za blagom i dalje će buditi maštu mnogih. No ako i ne naiđete na jedno od brojnih skrivenih bogatstava, nema veze. Krenite u filmsku industriju, jer kada se uzme u obzir novac zarađen od »Pirata s Kariba« vidi se da su današnji čuvari blaga hollywoodski filmski producenti.</p>
<p>Marijan Brala</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="56">
<p>Rafalom ubio suprugu i dijete, pa sebe</p>
<p>Žena je zadobila ranu na vratu, a djevojčica dvije prostrijelne rane na potiljku, od čega su odmah preminule </p>
<p>ČAKOVEC</p>
<p> - Mladen Mesarić (27) iz Zasadbrega u utorak oko podneva u dvorištu kuće u Slakovcu ubio je svoju bivšu nevjenčanu suprugu Mignon Tomašić (25) i jednoipolgodišnju kćer Vanesu, a potom počinio samoubojstvo. Mesarić je biciklom došao do Slakovca do obiteljske kuće u kojoj je njegova bivša supruga živjela s roditeljima.</p>
<p>Bicikl je ostavio u obližnjem šumarku te se s automatskom puškom uputio na dvorište, gdje se nalazila Mignon s djevojčicom. </p>
<p>Pušku je, kako doznajemo, imao namještenu na rafalnu paljbu te je odmah počeo pucati. Žena je zadobila ranu na vratu, a djevojčica dvije prostrijelne rane na potiljku, od čega su odmah preminule. Mesarić je također imao ranu na vratu i on je, navodno, još bio živ kad je došla Hitna pomoć, no nisu ga mogli spasiti. </p>
<p>Kako neslužbeno doznajemo, Mesarić i Mignon Tomašić u izvanbračnoj su zajednici živjeli oko devet mjeseci. Problem je nastao kad je supruga željela krstiti dijete, do čega su držali i njeni roditelji, no Mesarić je bio protiv toga, jer je imao loših iskustava sa svećenicima, te se odselio. Iako je želio viđati djevojčicu, supruga mu to nije davala, zbog čega joj je počeo prijetiti.</p>
<p> Ona je, pak, tvrdila da su se nekoliko puta sastali kako bi se dogovorili oko djeteta, no on je stalno bio pod utjecajem alkohola, pa mu se ona bojala ostaviti djevojčicu.</p>
<p>Prijetnje koje joj je bivši nevječani suprug upućivao, Mignon Tomašić je prijavila policiji, pa je on završio i u zatvoru iz kojeg je izašao prije mjesec dana. </p>
<p>Neslužbeno doznajemo da je govorio da danas nije problem nabaviti ni bombu ni oružje, a njegov je otac čuo kako je s nekim razgovarao na telefon i tražio ga da mu proda pušku. U šumarku u kojem je Mesarić ostavio bicikl pronađena je i torba u kojoj je bio još jedan puni spremnik streljiva. </p>
<p>Mihaela Zagorščak</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Srbijanski i hrvatski policajci pucali na bjegunca</p>
<p>BAJAKOVO</p>
<p> - Protiv Atule Ibišija (43), makedonskoga državljanina albanske nacionalnosti podnesena je kaznena prijava zbog teškoga ubojstva u pokušaju, potvrdio je u utorak načelnik Odjela granične policije Tomislav Iljić. On je iznio i detalje incidenta koji se dogodio u ponedjeljak na međunarodnom graničnom prijelazu Bajakovo oko 11,40 sati.</p>
<p>Hrvatski granični policajci primijetili su da njihovi kolege na srpskoj strani granice pokušavaju zaustaviti kombi marke »VW Transporter«, ali bezuspješno. Kombi se nastavio kretati prema hrvatskoj granici. »Vozilo se nije zaustavljalo niti na povike dvojice hrvatskih policajaca nego ga je vozač usmjerio na policajce koji su ga izbjegli bacanjem u stranu«, pojasnio je Iljić. Potom je kombi došao do kontrolne kućice na Bajakovu gdje ga treći policajac pokušava zaustaviti, ali vozilo se usmjerilo i na njega te se policajac, prethodno ispalivši hitac u donji dio vozila, spašava bacanjem u stranu. Na oko 1.000 metara od naplatnih kućica na autocesti Lipovac-Zagreb policijski službenici s Bajakova uspijevaju stići kombi i zaustaviti ga. »Vozač je naglo skrenuo i ponovno kombi usmjerio na policijskog službenika koji iz pištolja ispaljuje dva hitca u donji dio vozila«, rekao je Iljić, dodavši da vozača ni to nije zaustavilo već je nastavio bježati kombijem koji policajci zaustavljaju na naplatnim kućicama autoceste. »Uz uporabu sredstava za vezivanje vozač je svladan i priveden u policijsku postaju na Bajakovo«, rekao je Iljić dodavši da su hrvatski policajci u incidentu ispalili tri hitca, nitko od putnika na prijelazu nije ozlijeđen, a kombi je probio dvije granične rampe. Iljić je potvrdio da je pri uhićenju makedonski državljanin pružao fizički otpor, pri čemu je hrvatski policajac lakše ozlijeđen. Uhićeni je priveden istražnom sucu Županijskoga suda u Vukovaru. Pred istražnim sucem branio se šutnjom. Još su nepoznati razlozi koji su ga nagnali da se vozilom probije iz Srbije u Hrvatsku, a pretragom vozila nije otkriveno ništa što bi ga inkriminiralo.</p>
<p>Povrijeđena hrvatska granica</p>
<p>Tomislav Iljić, načelnik Odjela za granice PU vukovarsko-srijemske potvrdio je da su srbijanski policajci, pokušavajući zaustaviti Ibišija, ušli oko 150 metara u teritorij RH, te da je srbijanski policajac s hrvatskog teritorija ispalio metak za jurećim kombijem. O tomu je izviješten i MUP RH, koji treba odlučiti hoće li zbog povrede državne granice uslijediti diplomatska nota.</p>
<p>Goran Čorkalo</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Prisvojio 3,7 milijuna kuna i pobjegao</p>
<p>Davor Starčević (46) pune tri godine podizao kredit za kreditom čak 37 puta u svoje te 21 puta u ime drugih osoba</p>
<p>BJELOVA</p>
<p> - Štetu od ukupno 3.703.423,90 kuna u sedam banaka pričinio je Davor Starčević (46), zaposlenik javnog poduzeća Hrvatske šume d. o. o. koja je podnijela kaznenu prijavu policiji. On je pune tri godine na razne načine podizao kredit za kreditom čak 37 puta u svoje ime, te 21 puta u ime drugih osoba.</p>
<p> Policijski službenici Grupe za gospodarski kriminalitet PU Bjelovarsko-bilogorske tijekom kriminalističke obrade zaključili su da je više osoba podizalo kredite lažnim prikazivanjem činjenica, odnosno na temelju krivotvorene dokumentacije. Policija je podnijela prijavu Županijskom državnom odvjetništvu u Bjelovaru. Utvrđeno je da je Davor Starčević kao zaposlenik javnog poduzeća Hrvatske šume d. o. o. u zahtjevima za kredite navodio neistinite podatke za sebe i druge osobe. Radilo se o lažnim iznosima plaće, kao i krivotvorenju potpisa ovlaštenih osoba šumarije. Uz to je čak 21 osoba svojim potpisom ovjerila zahtjeve za kredite kao da su djelatnici Hrvatskih šuma, a u stvarnosti zapravo nisu bili zaposleni u tom poduzeću.</p>
<p> Zbrajajući prekršaje i krivična djela, dolazi se do 8 kaznenih djela zlouporabe položaja i ovlasti, 58 kaznenih djela krivotvorenja službenih isprava koje je počinio Davor Starčević, te 53 kaznena djela krivotvorenja isprava od strane 21 osobe koje su sudjelovale u ovom organiziranom varanju banaka. Na popisu prevarenih novčarskih ustanova su Volksbanka koja je oštećena za 1.379.825,78 potom HVB Splitska banka 1.142.511,90 kuna, VB Leasing za 547.457,02 kn, Raiffeisen banka oštećena je za 383.944,74 kn, Privrednu banku Zagreb oštetili su za 290.692,91 kn, Podravsku banku za 144.158,70, te Brod Banku za 105.235,10 kuna. Glavni počinitelj je u bijegu. </p>
<p> Među sudionicima ovog slučaja vjerojatno je malo naivnih. Samo nije jasno koliko dugo su mislili da će stvar ostati neotkrivena? U Hrvatskoj bi se morao sačiniti popis podataka o zaduženim građanima. U tom bi slučaju bilo manje slučajeva takvih velikih prijevara.</p>
<p> Podsjetimo: samo na svoje ime Davor Starčević digao je kredit 37 puta. Da je njegovo ime na takvom popisu bilo uz brojku 5 ili 6, mala je vjerojatnost da bi mu banke bez detaljnije provjere dale još kredita. Tako bi se spriječilo i varanje jamaca u slučajevima kada oni nemaju pojma da jamče za kredit poznaniku koji već ima toliko kredita da je jasno kako ih zapravo ne može vratiti, već računa unaprijed da će novac vračati njegovi naivni jamci. </p>
<p>Obrazac po kojem takvi prevaranti varaju svoje jamce je jednostavan. Oni za svaki od podignutih kredita zapravo plate prve dvije rate. No prestaju plaćati prethodni kredit za koji naivni poznanici (jamci) ne znaju. Na taj način im niti na sudu ne mogu dokazati da su unaprijed htjeli prevariti svoje jamce ostavivši ih na cjedilu. A banka im ionako ne može uzeti više od zakonski propisanog postotka… </p>
<p>Senka Budimir</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>»Ruskim ključem« krali automobile</p>
<p>RIJEKA</p>
<p> - Krađama volkswagen passata i drugih vozila više srednje i visoke klase u Primorsko-goranskoj županiji izgleda da je, barem zasad, došao kraj. Policija je 14. kolovoza u jutarnjim satima uhitila trojicu muškarca: Branislava Kitića (42) iz Karlovca i dvojicu Riječana, 22-godišnjeg B. T. i 20-godišnjeg C. D., koji su osumnjičeni da su noć ranije na Krku u Njivicama otuđili jedan volkswagen passat i u Malinskoj audi A6, oba vozila njemačke registracije. Pokušali su ukrasti još jedan passat talijanske registracije ali ga nisu uspjeli odvesti. </p>
<p>Iz toga automobila ukradeni su tek osobni predmeti vlasnika. U vozila su provaljivali pomoću specijalnoga provalničkoga alata kojeg u podzemlju zovu »ruski ključ«, a potom elektroničke blokade «zaobilazili« dekoderom prilagođenim za vozila proizvedena nakon 2000. godine. Te provalničke alate policija je ocijenila prilično kvalitetnim jer recimo »ruski ključ« izveden tako da ne ostavlja vidljive tragove oštećenja na bravi automobila. Kradljivci automobila bili su praćeni i policija je znala kojim se vozilima inače koriste. Karlovčanin je osumnjičen za organizaciju grupe dok su Riječani za naknadu od 300 do 500 eura preuzimali ulogu vozača koji su ukradene automobile trebali odvesti izvan Hrvatske, najvjerojatnije u Crnu Goru. Kitić je bježao pred policijom koja ga je uhitila u Vrbovskom. U međuvremenu on je najvjerojatnije drugoj dvojici javio kako je policija otkrila njihov plan pa su vozači ukradene automobile ostavili na Krku kod Malinske i pobjegli.</p>
<p> Jedan je uhićen u Uvali Scott u Kraljevici, a drugi u Crikvenici. Sva trojica su u ponedjeljak trojica privedeni u Istražni centar riječkoga Županijskoga suda gdje ih je saslušala istražna sutkinja Ksenija Zorc. Prvoosumnjičeni Kitić branio se šutnjom dok su druga dvojica iznijela svoju obranu. </p>
<p>Nakon saslušanja određeno im je zadržavanje u pritvoru. Kitić je inače od ranije poznat policiji kao počinitelj istovjetnih kaznenih djela. Već je pravomoćno osuđivan, a protiv njega se vode još neki sudski postupci. Na području Istarske i Primorsko-goranske županije u protekla dva mjeseca ukradeno je dvadesetak vozila poput ovih s Krka pa postoji sumnja da uhićeni pripadaju grupi koja je počinila te krađe. Policija nastavlja istragu u koju je uključen i Interpol.</p>
<p>Tomislav Rukavina</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Poginule djevojke iz Čavli</p>
<p>RIJEKA</p>
<p> - Tragična sudbina i dva izgubljena mlada života u crno su jučer zavili Čavle. Dvije 17-godišnje djevojke, Agneza Damiš i Antonela Kovač, obje iz Čavli, poginule su u prometnoj nesreći koja se u utorak u noći oko 2.40 sati dogodila u Klani. Agneza i Antonela bile su suputnice u automobilu fiat bravo RI 112-MK kojim je upravljao 19-godišnji P. K. iz Čavli. Mladi vozač je u Ulici Kalužica kod kućnoga broja 2 izgubio kontrolu nad upravljačem i udario u kameni zid kuće s desne strane prometnice. Fiat se odbio te još jednom udario u isti zid. Tijekom zakretanja automobila iz njega su ispali putnici, a među njima i Agneza Damiš koja je uslijed zadobivenih ozljeda na mjestu preminula. U nesreći je uslijed silovita sudara teške ozljede opasne po život zadobila Antonela Kovač, vozač je lakše ozlijeđen dok je M. M. (18) iz Čavli zadobio teške ozljede. Svi su kolima Hitne pomoći prevezeni u sušačku bolnicu. Antoneli Kovač na žalost nije bilo pomoći. U utorak oko 10 sati preminula u Jedinici intenzivne skrbi. Očevid na mjestu nesreće obavio je Valentin Ivanetić, istražni sudac Županijskoga suda u Rijeci, koji je naložio obdukciju tijela poginulih djevojaka.[T.R.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="61">
<p>Dvotjedna kiša ipak će utjecati na sezonu</p>
<p>Kišom i hladnoćom najpogođeniji su kampovi i privatni smještaj </p>
<p>Dva tjedna lošeg vremena u špici sezone utjecat će na kolovoški rezultat, procjenjuju turistički stručnjaci Veljko Ostojić i Niko Bulić.</p>
<p>Nakon dobrog lipnja i sunčanog srpnja, uslijedila su dva kišna tjedna i to u prvoj polovici kolovoza, za turizam najjačeg mjeseca u godini.</p>
<p> Kišnim vremenom i hladnoćom, neprimjerenom ovom dijelu godine, najpogođeniji su kampovi. Nažalost, i privatni smještaj osjetio je posljedice manjka sunca, jer su gosti mimo plana završavali svoje odmore. </p>
<p>»Katastrofalna prva polovica kolovoza sigurno će se odraziti na krajnji rezultat. Do danas je bilo loše vrijeme, puna dva tjedna, tek sada postoje naznake proljepšanja« rekao nam je u utorak Veljko Ostojić, predsjednik Turističke zajednice Istarske županije. </p>
<p>Tvrdi da će nevrijeme najviše naštetiti rezultatu i zaradi istarskih kampova, ali ni da vlasnici privatnih apartmana neće biti pošteđeni. </p>
<p>»Gosti su dolazili i planirali su, recimo, ostati desetak dana. No, kad je uslijedilo nekoliko kišnih dana, vraćali su se kućama. Mnogi su svoj odmor, isključivo zbog vremena, prisilno skratili za tri do četiri dana. A to će se osjetiti u krajnjoj bilanci. Hoteli nisu imali takvih problema, gosti uglavnom nisu odlazili zbog vremenskih neprilika«, tvrdi Ostojić, bivši uspješni turistički doministar.</p>
<p>Slično misli i Niko Bulić, direktor Glavnog ureda Hrvatski turističke zajednice. </p>
<p> »Problem je što je kiša lijevala u ta dva početna tjedna kolovoza kad je špica turističke sezone. U kolovozu se ostvari trećina kompletnoga godišnjeg prometa, a najpogođeniji su kampovi koji, isto tako, čine trećinu ukupnih smještajnih kapaciteta države«, ističe Niko Bulić.</p>
<p> Bulić, istina, smatra da će se manjak više osjetiti po manjku gostiju a manje na financijskoj strani. </p>
<p>Činjenica je da se jednim dijelom ponavlja lanjska sezona kad, u još većoj mjeri, vrijeme nije bilo naklonjeno turizmu i turistima. Sjećamo se sličnih slika - gosti su odlazili jer im je ubrzo dojadila hladnoća i također su, kao i protekla dva tjedna ove godine, odlazili iz Hrvatske ili su se iz Istre i s Kvarnera selili prema ipak nešto sunčanijem jugu. </p>
<p>Činjenica je da smo uglavnom autodestinacija za individualce koji nisu vezani aranžmanima, odnosno povratnim avioletovima. Gosti dolaze kada zažele i odlaze kada im nešto smeta. S obzirom na to koliko desetaka milijuna Europljana gravitira prema našoj obali, to uopće nije loša solucija, već je u većini slučajeva prednost. S druge strane, naš turizam već drugu godinu za redom plaća danak njihovoj mobilnosti.</p>
<p> Gostima nije za zamjeriti - pa ni mi, kad možemo birati, ne plaćamo skup smještaj a da istovremeno danima pada kiša. Osim toga, izvanpansionska je ponuda i dalje siromašna. </p>
<p>Istina, bojimo se da tu situaciju ne bi bitno popravila ni atraktivnija izvanpansionska ponuda, jer je petnaestodnevna kiša jednostavno nespojiva sa špicom ljeta. </p>
<p>Davor Verković</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>HEP već uplatio više od 60 milijuna kuna </p>
<p>Slovenske prijetnje su nepotrebne jer Hrvatska izdvaja potreban novac na poseban račun</p>
<p>Slovenski ministar gospodarstva Andrej Vizjak u ponedjeljak je u slovenskom Delu zaprijetio Hrvatskoj pokretanjem međunarodne arbitraže ne odgovori li u zadanom roku kada će osnovati fond za razgradnju NE Krško.</p>
<p>Naime, Vizjak je početkom ljeta od hrvatskog ministra gospodarstva, rada i poduzetništva Branka Vukelića zatražio da mu do sredine kolovoza pošalje plan konkretnih poteza vezanih uz osnivanje fonda za prikupljanje novca za razgradnju nuklearke te zbrinjavanje njenog radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva. » Našoj ću vladi odmah nakon isteka roka, ako hrvatski odgovor bude negativan, predložiti početak arbitraže u skladu s odredbama međudržaavnog sporazuma o NE Krško« tvrdi Vizjak.</p>
<p>Međutim, slovenske prijetnje su potpuno nepotrebne jer je hrvatska Vlada sredinom lipnja donijela Uredbu o prikupljanju novca za tu namjenu. Po njoj HEP mora godišnje na posebni Vladin račun u skladu s prihvaćenim programom razgradnje NE Krško u četiri tromjesečne rate uplatiti oko 14,5 milijuna eura te u pet godina i zaostatke za 2004. i 2005. </p>
<p>HEP to i radi pa je ove godine već uplatio više od 60 milijuna kuna, a do kraja rujna će uplatiti i treću ovogodišnju ratu, kaže Vukelićev pomoćnik za energetiku i rudarstvo i predsjednik Nadzornog odbora HEP-a Željko Tomšić.</p>
<p>Prikupljeni novac će se, nakon osnivanja fonda, prebaciti na njegov račun što se može očekivati već na jesen. Tada bi, doznajemo, u proceduru mogao biti poslan prijedlog zakona o osnivanju fonda. To je u interesu Hrvatske jer će se nakon osnivanja fonda prikupljeni novac moći oploditi sigurnim ulaganjima. Da Hrvatska prikuplja novac ministar Vukelić je već ranije obavijestio slovenskog kolegu što je i Vizjak javno potvrdio. Zato neki stručnjaci zahtjev slovenskog ministra i najavu pokretanja nepotrebne arbitraže tumače pokušajem slovenske vladajuće koalicije da ojača svoju poziciju, posebno u općini Krško, prije skorih lokalnih izbora. </p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Ambalažni otpad i stare gume otvorili 1300 radnih mjesta</p>
<p>Fond je u projekte zaštite okoliša uložio 263 milijuna kuna, a u projekte energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije 12 milijuna kuna</p>
<p>O provedbi pravilnika o ambalažnom otpadu i starim gumama, koristima koje su donijeli i brojnim novim pravilnicima za druge vrste otpada razgovarali smo s Vinkom Mladineom, direktorom državnog Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.</p>
<p>• Kako se provodi Pravilnik o ambalažnom otpadu, o kojem je prvih mjeseci bilo mnogo polemike s proizvođačima i trgovcima?</p>
<p>- Iznimno smo zadovoljni rezultatima primjene Pravilnika. U prvih sedam mjeseci ove godine prikupljeno je čak 382 milijuna komada staklenih i PET boca te aluminijskih limenki za piće ukupno teških 47.577 tona. Od toga 8022 tone PET-a, 38.811 tona stakla i 743 tone aluminijskih limenki. Prije primjene Pravilnika toliko se skupilo u šest do sedam godina. Osim toga, tada se preradio samo manji dio prikupljene ambalaže, a veći dio je, nažalost, bacan na odlagališta otpada. Zato je na ambalažu otpadalo do 60 posto volumena ukupnog otpada na odlagalištima. Zahvaljujući primjeni tog pravilnika, već je za 30 posto smanjen volumen otpada koji se baca na odlagališta. Time se ostvaruju i velike uštede. Usporeno je punjenje odlagališta, očišćen okoliš, a velika količina nekadašnjeg smeća sad je pretvorena u korisnu sirovinu ili proizvod. Pravilnik je potaknuo i razvoj gospodarstva kroz brojne tvrtke koje prikupljaju, skladište, transportiraju i prerađuju ambalažni otpad. Dobili smo pohvale više zemalja EU-a, jer se takvim sustavom već preradi oko 80 posto ambalažnog otpada stavljenog na tržište, čime se može pohvaliti tek nekoliko europskih zemalja.</p>
<p>• Dio proizvođača i trgovaca pokušao je spriječiti primjenu Pravilnika, potom su tražili njegove izmjene te tvrdili da bi oni osnovali tvrtku koja bi uspješnije vodila cijeli posao... </p>
<p>- Teško da bi netko osim Fonda mogao uspješno organizirati taj cjelokupni posao jer smo dosad za naknade ovlaštenim skupljačima i trgovinama isplatili 225 milijuna kuna, a uprihodili samo 113 milijuna kuna. No, riječ je o naplaćenim naknadama za prvo tromjesečje ove godine, pa kad prikupimo naknade i za drugo tromjesečje, očekujemo da će prihodi i troškovi biti ujednačeni. To pokazuje da su naknade koje proizvođači i uvoznici plaćaju za zbrinjavanje ambalažnog otpada dobro iskalkulirane. </p>
<p>Na početku je bilo opstrukcija provedbe Pravilnika možda zato što neki nisu shvaćali ciljeve i očekivane efekte. No te porođajne muke uspješno su otklonjene, pa sad dobro surađujemo s proizvođačima i trgovcima. Primjerice, u početku prema Pravilniku rezervirani Konzum već je uložio 20 milijuna kuna u organiziranje sustava prikupljanja ambalažnog otpada od građana, a do kraja ove godine još će uložiti pet milijuna kuna jer su shvatili važnost prikupljanja ambalaže, kao i korist za tvrtku. Na tim su poslovima već zaposlili 300 radnika, a do kraja godine zaposlit će još njih 100. Naime, Fond za svaku prikupljenu bocu ili limenku trgovinama isplaćuje 15 lipa za njihove troškove, što im omogućava organiziranje tog posla bez dodatnih troškova. </p>
<p>Prema našim podacima, provedba novog sustava prikupljanja i prerade ambalažnog otpada i starih guma već je omogućila otvaranje čak 1300 novih radnih mjesta u trgovinama i pogonima za preradu tog otpada. Što se tiče ranijih zahtjeva za izmjenu Pravilnika, pokazalo se da za to nema potrebe. </p>
<p>• Kako se provodi nedavno doneseni Pravilnik o starim gumama i kad će biti doneseni pravilnici o gospodarenju drugim korisnim vrstama otpada?</p>
<p>- Već smo u 445 tvrtki koje uvoze gume ili vozila poslali rješenja za naplatu naknade za stare gume i dosad je Fondu uplaćeno 3,7 milijuna kuna. Ali to je samo dio, jer prema našim informacijama u Hrvatskoj se tim poslom bavi 1266 tvrtki. Od Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva koncesije za preradu starih guma dobili su varaždinski Gumiimpex i zadarska Sirovina odlagalište, a Holcim iz Koromačnog te Našicecement za njihovo korištenje u cementari u energetske svrhe. Nakon dodjele koncesija Fond će sklopiti potrebne ugovore, pa će i taj sustav profunkcionirati u cijelosti do 1. rujna ove godine. </p>
<p>Već se pripremaju pravilnici o gospodarenju otpadnim vozilima, elektroničkim i električnim otpadom te otpadnim uljima. Nakon toga slijede pravilnici o medicinskom i drugim vrstama otpada. Svi će biti doneseni najkasnije u jesen ove godine pa će se Hrvatska svrstati u red visokorazvijenih europskih država koje su u cijelosti regulirale gospodarenje posebnim kategorijama otpada. I novi pravilnici odredit će da proizvođači i uvoznici trebaju plaćati naknade kojima će se financirati gospodarenje tim otpadom, a posjednici će takve vrste otpada, umjesto bacanja u smeće, predavati ovlaštenom skupljaču. Primjerice, za predano staro vozilo sa svim dijelovima vlasnik će dobiti i posebnu stimulativnu naknadu.</p>
<p>• Koliko Fond ulaže u zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost?</p>
<p>- U sanaciju 176 službenih odlagališta već smo uložili 188 milijuna kuna, a u sanaciju 327 tzv. divljih odlagališta više od 14 milijuna kuna. U pripreme za gradnju budućih županijskih centara za gospodarenje otpadom uložili smo 5,4 milijuna kuna, u sanaciju devet odlagališta opasnog otpada 3,1 milijun kuna, a za uporabu, iskorištavanje i smanjenje nastajanja otpada 8,3 milijuna kuna. Ukupno smo u razne projekte zaštite okoliša uložili oko 263 milijuna kuna, a u projekte energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije oko 12 milijuna kuna. No, ukupno smo za razne projekte već odobrili više od 1,5 milijardi kuna, od toga gotovo 100 milijuna kuna otpada na 107 tvrtki koje sudjeluju u gospodarenju otpadom, a pomogli smo im zajmovima, subvencijama kamata, donacijama... Tu se ubrajaju Gumiimpex, BBS, Tehnix, Pan papir, Našicecement, Agroproteinka, Končar, AD Plastik, SMS, Herbos, Bilokalnik-IPA, Diaput, Vetropack straža, Belišće, Drvoproizvod, Međimurje-plin... </p>
<p>• Kako Fond surađuje s Ministarstvom zaštite okoliša i Ministarstvom gospodarstva?</p>
<p>- Odlično surađujemo s tim ministarstvima, i ministricom Marinom Matulović Dropulić i ministrom Brankom Vukelićem, te zajednički provodimo niz projekata. No jako dobro surađujemo i s Ministarstvom kulture u vezi zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti te s Ministarstvom poljoprivrede na projektima razvoja ruralnih područja. Nedavno je o izvještaju o radu Fonda za 2005. raspravljala Vlada i ocijenila da smo radili vrlo kvalitetno. </p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Fond promijenilo 9500 osiguranika </p>
<p>Stručnjaci procjenjuju da su prinosi još uvijek dobri </p>
<p>U proteklih šest mjeseci 9500 osiguranika u drugome stupu mijenjalo je mirovinski fond. Iako bi se moglo očekivati da se većina pritom vodila rezultatima poslovanja fonda, ne treba zanemariti ni činjenicu da gotovo 90 posto novozaposlenih koji se tek uključuju u sustav u fondove po službenoj dužnosti raspoređuje Regos (zato što sami na vrijeme nisu izabrali fond), pa dio osiguranika fond, vjerojatno, mijenja i zato što Regosovim rasporedom nije zadovoljan.</p>
<p>No, trajno najlošiji prinosi AZ obaveznog mirovinskog fonda u odnosu na druge fondove fond su vjerojatno najviše »koštali« kad je riječ o broju osiguranika koji su iz AZ-a prešli u neki drugi. Od veljače do kraja lipnja ove godine u druge je fondove iz AZ fonda prešlo 4758 osiguranika, dok je iz drugih fondova u AZ došlo tek njih 457. I u PBZ Croatia osiguranju, koje je u proteklih godinu dana po prinosima stalno bio na trećem mjestu, bilježe negativan odnos između broja članova koji su prešli u druge fondove (1874) i onih koji su iz nekog drugog fonda prešli u PBZ CO (858).</p>
<p>S druge strane, Erste Plavi i Raiffeisen obavezni mirovinski fond koji su se u proteklih godinu dana po prinosima mijenjali na prvom i drugom mjestu bilježe pozitivan saldo. Tako je iz Erste Plavog mirovinskog fonda u spomenutom razdoblju u druge fondove otišlo 880 osiguranika, dok je imovinu iz drugih fondova u Erste Plavi prebacilo 4716 osiguranika. Iz Raiffeisena je u druge fondove otišlo 2118, dok je iz drugih fondova imovinu prenijelo 3572 osiguranika.</p>
<p>S obzirom na dosadašnje rezultate, 2006. godina mogla bi biti prva s prinosima koji neće premašiti, a možda ni pokriti stopu inflacije. Predsjednik PBZ Croatia osiguranje mirovinskog fonda Dubravko Štimac procjenjuje da bi Mirex na kraju godine mogao iznositi tri do četiri posto..</p>
<p>Riječ je o rezultatima koji ukazuju na to da bi osiguranici trebali pažljivije pratiti poslovanje mirovinskih fondova, posebno fonda u kojem imaju otvoren račun, ali nipošto o rezultatima zbog kojih bi trebalo reagirati panično, kažu naši sugovornici u obveznim mirovinskim fondovima. Prinosi fondova su još uvijek su pozitivni i dobri. Tako prosječan godišnji prinos fondova od početka ulaganja (u travnju 2004. godine) iznosi 7,59 posto.</p>
<p>Usporede li se prosječni godišnji prinosi s prosječnom godišnjom stopom inflacije, koja se u promatranom razdoblju kretala između dva i tri posto, realni su se prinosi fondova na godišnjoj razini kretali oko 4,5 do pet posto, što je znatno iznad očekivanja s početka reforme.</p>
<p>Marijana Matković</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Istraturistu nagrada za turističku brošuru </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Tijekom međunarodnog sajma autobusera »RDA Workshop 2006«, održanog od 8. do 10. kolovoza u Kölnu, Istraturistu Umag uručeno je priznanje za izgled, dizajn i program brošure »Ponuda za Grupe 2006. - Putujte s nama«. RDA sajam vrlo je značajan za turističku branšu budući da njime započinju pripreme autobusera za narednu sezonu. Ove je godine održan po 32. put, a okupio je više od 1.300 izlagača iz 30 država. Po 21. put provedena je akcija »Roter Bus«, natjecanje u marketingu na području međunarodnih autobusnih i grupnih aranžmana. Ocijenjivano je oko 1550 marketinških materijala, internetskih stranica i promotivnih akcija, a dodijeljeno je ukupno 35 nagrada u 11 kategorija. Pored Istraturista Umag, nagrađene su svega još tri hotelijersko-turističke kompanije. [Ž. B.]</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Kraš grupa: Neto dobit u šest mjeseci 20,3 milijuna kuna</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Kraš grupa je u prvom polugodištu ove godine ostvarila konsolidirane prihode od prodaje u visini 429,8 milijuna kuna, odnosno ukupne prihode od 451,7 milijuna kuna, dok su ukupni rashodi iznosili 423,6 milijuna kuna, objavio je Kraš. Ostvareni opseg prodaje rezultat je naglašene marketinške orijentacije Kraša kao i povećanog ulaganja u tržište, prije svega u trgovinu i reklamu, ističu iz Kraša. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="67">
<p>Biskupi pozvali na molitvu za mir i obitelj</p>
<p>Pred stotinjak tisuća hodočasnika zagrebački kardinal Josip Bozanić poručio je javnosti kako se stječe dojam da se u ovim ljetnim mjesecima i nad Hrvatsku nadvila tamna noć duha. Sve se relativizira i »čini se kao da smo za zaradu spremni sve učiniti i sve dozvoliti«</p>
<p>ZAGREB/MARIJA BISTRICA/ TRSAT/ ALJMAŠ/ SINJ/ ILAČA/ ŠKABRNJA/</p>
<p> - Katolički vjernici u utorak su diljem Hrvatske proslavili blagdan Velike Gospe. Najveće misno slavlje predvodio je u nacionalnom marijanskom svetištu Mariji Bistrici zagrebački nadbiskup, kardinal Josip Bozanić. »U posljednje vrijeme - zbog strašnih i potresnih oblika nasilja, od kojega nisu ni naše sredine pošteđene, i terorizma svjetskih razmjera izazvanog skrivenim i podlim silama zla - čini se da strah preuzima mjesto nade, čak i među vjernicima. Govor o utjesi i nadi postaje sve težim i ispraznijim, ako ne i čudnim«, istaknuo je kardinal Bozanić u propovijedi. </p>
<p>Pred stotinjak tisuća hodočasnika kardinal Bozanić je poručio kako se stječe dojam da se u ovim ljetnim mjesecima i nad Hrvatsku nadvila tamna noć duha, kako se sve relativizira i »čini se kao da smo za zaradu spremni sve učiniti i sve dozvoliti«. »Što se sve ovih tjedana ne nudi i reklamira po hrvatskom Jadranu? Dakako, naši mediji svojim fotografijama, reklamama i reportažama daju svemu tome zapaženi poticaj i doprinos. </p>
<p>Postavlja se pitanje ukusa i dostojanstva. Ako je tebi svejedno, poštuj one koji žele držati načela. Gdje je ukus, dostojanstvo i poštivanje tuđih svetinja kod onih koji u novinama medaljicu Blažene Gospe nude zajedno s neprimjerenim fotografijama«, upitao je kardinal. Napomenuvši kako nam je potrebno »više jasnoće, odlučnosti i reda ako želimo da nas i drugi poštuju«, kardinal Bozanić je na kraju propovijedi pozvao vjernike da mole za mir na Srednjem istoku. </p>
<p>U aljmaško svetište Gospe od Utočišta hodočastilo je oko 50.000 vjernika. Sv. misu predvodio je đakovački i srijemski biskup mons. Marin Srakić. Vjernike je pozvao da izaberu dobro, okrenu se obitelji i trajnim vrijednostima. Blagdan Velike Gospe u trsatskom svetištu u Rijeci proslavilo je oko 40 tisuća vjernika. Svečano misno slavlje predvodio je franjevac Miroslav Bustruc, zamijenivši nadbiskupa msgr. Ivana Devčića, koji se iznenada razbolio.</p>
<p>U Sinju je pred 100.000 vjernika sv. misu predvodio splitsko-makarski nadbiskup mons. Marin Barišić. Posebno se osvrnuo na stanje u obitelji. »Vjerujemo da će se svi odgovorni i sve društvene institucije zdušno zauzeti da obitelj bude dovoljno zaštićena od nezaposlenosti, rada nedjeljom te malih i nestabilnih primanja, nedostatka životnog prostora i uništavanja vrednota«, upozorio je, zaključivši da obitelj nije obična društvena kategorija, nego temeljna vrijednost. U Ilači, najvećem marijanskom svetištu Vukovarsko-srijemske županije, vjernicima se obratio pomoćni biskup đakovački i srijemski Đuro Hranić.</p>
<p>Zadarski nadbiskup mons. Ivan Prenđa središnje misno slavlje predvodio je u Škabrnji. »Kad se borimo za istinu, pravdu i trudimo se ne mrziti druge, sazreli smo za novi život u dostojanstvu i slobodi«, poručio je.</p>
<p>U svetištu Majke Božje Remetske misno slavlje predvodio je kardinal Josip Bozanić. Građani Zagreba majku Božju Remetsku stoljećima štuju kao Fidelissima Mater Advocata Croatie - najvjerniju majku, odvjetnicu Hrvatske. [G.P./ Lj.M.P./D.Iv./Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Rat svim vrstama diskriminacije žena</p>
<p>Strategija za promicanje ravnopravnosti spolova do 2010. godine bavit će se nizom područja, a jedno od najvažnijih bit će suzbijanje diskriminacije žena na tržištu rada </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Vlada će na jednoj od prvih sjednica nakon ljetne stanke, a svakako prije početka rada Hrvatskog sabora, u saborsku proceduru uputiti Nacionalnu strategiju za promicanje ravnopravnosti spolova do 2010. godine. Dokument je načelno dovršen i očekuju se još samo mišljenja i primjedbe nadležnih ministarstava, a potom Vladina koordinacija za društvene djelatnosti i ljudska prava.</p>
<p>Jadranka Kosor, potpredsjednica Vlade i ministrica obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti, očekuje da će ovaj dokument u Saboru biti prihvaćen jednoglasno, jer je riječ o dokumentu koji, kako kaže za Vjesnik, to zaslužuje.</p>
<p>Kako Vjesnik ekskluzivno doznaje, Strategija će se baviti nizom područja, a jedno od najvažnijih bit će suzbijanje diskriminacije žena na tržištu rada, posebice s obzirom na činjenicu da se udjel žena u populaciji nezaposlenih približio brojci od čak 60 posto. Strategija će se baviti i promicanjem prava žena s invaliditetom te unaprjeđenjem društvenog položaja žena pripadnica nacionalnih manjina (uz postojeće »Desetljeće za Rome«), unaprjeđenjem ženskog zdravlja, ponajprije putem prevencijskih pregleda dojki i vrata maternice.</p>
<p>Poseban program, kako doznajemo, bit će osmišljen za žene žrtve nasilja, kao i za žene poduzetnice (iako se taj već provodi), a obilježavat će se i svi bitni datumi: 8. ožujka, Međunarodni dan žena, i 22. rujna, Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama.</p>
<p>Kako doznajemo, ozbiljnost ove strategije ponajprije je u tome što će biti strogo određene rokovi u kojima se mjere i ciljevi moraju ispuniti, kao i u tome što će se točno znati tko je zadužen za koji segment provedbe. Nacionalna strategija, također, trebala bi iznjedriti i oštrije sankcioniranje onih koji krše Zakon o ravnopravnosti spolova kao i postojeće odredbe Ustava. </p>
<p>Branka Valentić</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Hrvatska vlada pozdravlja rezoluciju o Libanonu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »Vlada Republike Hrvatske pozdravlja prihvaćanje Rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda 1701 koja se odnosi na aktualno teško stanje i vojna djelovanja u Libanonu i Izraelu«, priopćeno je u ponedjeljak iz Vladina ureda za odnose s javnošću. </p>
<p>U priopćenju se kaže kako Vlada izražava nadu da Rezolucija, temeljena na američko-francuskom prijedlogu - kojom se traži trenutni prekid neprijateljstava, a poglavito Hezbollahovih napada na Izrael, razmještanje libanonskih snaga i znatno pojačanih mirovnih snaga UN-a te povlačenje izraelskih snaga s istog područja - može biti temeljem održivog i trajnog prekida vatre i početka rješavanja teškog stanja političkim sredstvima. U službenom priopćenju naglašava se i to da se hrvatska vlada uvijek zalagala za mirno rješavanje konflikta na načelima međunarodnog prava.</p>
<p>»Istodobno, nadamo se da će ključni čimbenici pokazati političku volju za provedbu ove rezolucije te kako provedba navedene rezolucije posebno treba omogućiti početak rješavanja humanitarne katastrofe i pitanja prognanika i izbjeglica, kao i obnove uništene infrastrukture«, zaključuje se u priopćenju iz Banskih dvora. [B. Valentić]</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Noć strave i užasa u selima oko Pule</p>
<p>Zatražit će se da Istarska županija proglasi stanje elementarne nepogode kako bi postradali ostvarili pravo na povrat bar dijela uloženog novca</p>
<p>PULA</p>
<p> – Usjeve spremne za berbu te mlade kulture u Šikićima, Štinjanu, Ližnjanu, Ušićevim dvorima, Medulinu, Jadreškima, u južnoj Istri, oko Pule, poharala je tuča i nevrijeme koje je zahvatilo to područje u noći s nedjelje na ponedjeljak oko 4,30 sati. Prema prvim procjenama, šteta je višemilijunska. Grad Pula i okolne općine zatražit će da Istarska županija proglasi stanje elementarne nepogode, pa bi oni kojima je nanesena šteta mogli ostvariti pravo na povrat bar dijela uloženog novca, jer većina usjeva nije bila osigurana.Stradalo je voće i povrće, najviše rajčica, paprika, patlidžani, dinje, mladi kupus... Stradalo je i poljoprivredno imanje sedmočlane obitelji Deana Vitasovića. »Tuča je potpuno potukla naš trud. Šteta je blizu dva milijuna kuna. Uništeno je oko 4,5 hektara paprike i oko 13.000 rajčica na jednom hektaru, hektar dinja i oko 15 hektara ostalog povrća. Potučeno je oko 480.000 glavica kupusa, kelja i cvjetače«, kaže Vitasović koji u 15 godina koliko se bavi poljoprivredom nije imao štete ovakvih razmjera, pa će trebati najmanje dvije godine da se oporavi. U nevremenu je stradalo više od 10 poljoprivrednih dobara u južnoj Istri.</p>
<p>Štetu su zbrajali i u Delić Airu, tvrtki za organizaciju panoramskih letova sa sjedištem na Sportskom aerodromu u Medulinu, kojoj su oštećena dva mala zrakoplova, a jedan je potpuno onesposobljen za letenje.</p>
<p>Saša Brnabić</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Za 13 jahti samo dvojica zainteresiranih</p>
<p>Dvojica koja su uplatila jamčevine od 10 posto vrijednosti brodova su iz Splita i Slovenije</p>
<p>RIJEKA</p>
<p> – Dražba 13 zaplijenjenih stranih jahti, zakazana za ponedjeljak u riječkoj poreznoj upravi, odgođena je za rujan, jer su se na njoj pojavila samo dva interesenta, i to za tri različita plovila. Ipak, u zakazanom terminu u Poreznu upravu došlo je desetak ljudi, uglavnom vlasnika zaplijenjenih brodova i njihov riječki odvjetnički tim.</p>
<p>Za razgovor s novinarima bio je raspoložen jedino Austrijanac Hanz Sachs, vlasnik zaplijenjenoga glisera »BMB 330 Sport« dužine 9,95 metara, čija je početna cijena na licitaciji bila 449.000 kuna. Sachs nam je rekao kako je 20 godina radio da bi kupio taj gliser koji je, kako tvrdi, dao u najam jednoj hrvatsko-austrijsko-njemačkoj čarterskoj tvrtki registriranoj u Hrvatskoj.</p>
<p>Naše su vlasti gliser zaplijenile u crnom čarteru kod Malog Lošinja u lipnju 2005., a Sachs kaže da je za taj prekršaj dosad platio 100.000 kuna kazne, a brod nije dobio natrag. Smatra da bi u njegovoj slučaju hrvatske vlasti za prekršaj trebale teretiti tvrtku kojoj je iznajmio gliser, a ne njega. </p>
<p>»U svemu ovome prevaren sam i pokraden, a kad će se i kako to završiti, nitko ne zna«, kaže ogorčeni Sachs.</p>
<p>Trinaest jahti za javnu prodaju zaplijenjeno je u obavljanju crnog čartera na području Lučke kapetanije Rijeka tijekom 2005., a najviše ih je u vlasništvu austrijskog čartera Erckera. Sve jahte nalaze se na suhom vezu u ACI-jevoj marini Cres. Na cijelom Jadranu u 2005. je zaplijenjeno 19 jahti, a javna prodaja nekoliko ostalih zaplijenjenih plovila zakazana je za 28. srpnja u Šibeniku. </p>
<p>Riječki odvjetnički ured koji zastupa vlasnike 13 zaplijenjenih brodova ne želi da se njegovo ime spominje u javnosti, ali su nam rekli kako je u najmanju ruku čudno to što su u svih 13 prekršajnih postupaka vlasnici brodova proglašeni krivima - bilo da je riječ o pojedincima, bilo o čarterskim tvrtkama koje su ih davale u najam. Odvjetnici tog ureda smatraju da se prekršajni postupci u ovom slučaju nisu vodili prema pravilima struke. Vlasnici zaplijenjenih plovila smatraju da su njihova plovila na dražbi precijenjena te da su u prošlih godinu dana neodržavanja dosta izgubila na vrijednosti.</p>
<p>Sachs nam je još rekao kako su on i ostali vlasnici brodova došli na dražbu da se oproste od njih, jer ne mogu spriječiti tu prodaju.</p>
<p>Jedina dvojica koja su uplatila jamčevine od 10 posto procijenjene vrijednosti triju brodova došli su iz Splita, odnosno iz Slovenije, a zanimala ih je prodaja »Bavarie 38« vrijedne 521.000 kuna i »Bavarie 44« vrijedne 666.000 kuna, odnosno »Bavarie 49« za 955.000 kuna. U hodniku Porezne uprave vrzmalo se još nekoliko mogućih kupaca koji vjeruju da bi na drugoj licitaciji ti brodovi mogli biti prodani po povoljnijoj cijeni.</p>
<p>Damir Herceg</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Vijenci na vukovarskom memorijalnom groblju</p>
<p>VUKOVAR</p>
<p> - Vukovarski ogranak Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora obilježilo je u ponedjeljak 14. obljetnicu razmjene 700 hrvatskih branitelja i civila zatočenih u srpskim koncentracijskim logorima tijekom Domovinskog rata. ni su po principu razmjene »svi za sve« oslobođeni 14. kolovoza 1992. kod Nemetina nedaleko od Osijeka. Izaslanstva Društva logoraša i Vukovarsko-srijemske županije su u spomen na taj događaj te na poginule i zatočene hrvatske branitelje stradale u Domovinskom ratu položila vijence podno spomen-obilježje na vukovarskom memorijalnom groblju žrtava iz Domovinskog rata i Ovčari te podno spomen-ploče u nekadašnjem srpskom koncentracijskom logoru u Veleprometu kroz koji je prošlo oko 10.000 zarobljenih Vukovaraca.</p>
<p>U spomen na poginule i zatočene hrvatske branitelje misu je u vukovarskoj župnoj crkvi Sv. Filipa i Jakova služio gvardijan franjevačkog samostana u Vukovaru fra Zlatko Špehar. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Danas plaća za srpanj</p>
<p>Time je dobiveno još mjesec dana da se stanje u Željezari Sisak pokuša srediti</p>
<p>SISAK</p>
<p> – Prema informacijama iz Valjaonice cijevi u Sisku, plaće za srpanj bit će isplaćene bez kašnjenja, pa bi ih 1500 radnika Valjaonice cijevi i Remonta Capraga trebalo primiti u srijedu, 16. kolovoza. Time je dobiveno još mjesec dana da se stanje u Željezari Sisak pokuša srediti, no to će, doznaje Vjesnik, biti sve teže jer je potrošen zajam s državnim jamstvom, a država više ne kani financirati isplatu plaća. Radnici optužuju državu za sporost privatizacije Valjaonice, jer nije privatizirana unatoč tome što su prošle gotovo dvije godine otkad se Mečelj povukao.</p>
<p>»Mislim da će biti sve teže nabaviti novac za plaće, jer država više ne želi dati jamstva Valjaonici, a staro je potrošeno. Od rujna ćemo plaću morati isplatiti iz proizvodnje, a na naplatu svojih proizvoda čekamo do 150 dana«, rekao je Mato Somić, sindikalni povjerenik u Valjaonici cijevi Sisak.</p>
<p>»Smatramo da do toga ne bi došlo da je na vrijeme raspisan natječaj za prodaju Valjaonice. Država više ne bi u nju trebala uložiti ni kune. Zašto to nije učinjeno, iako će 24. kolovoza biti dvije godine od najave Mečeljeva odlaska, mi to ne znamo. Znamo da se natječaj trebao raspisati krajem lipnja, pa 7. kolovoza, no to nije učinjeno, a mi već ulazimo u probleme, jer su sva jamstva potrošena i nedostajat će nam novca za rad«, rekao je Somić.</p>
<p>Danijel Prerad</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Sto godina turizma</p>
<p>Kao početak turizma u Omišlju uzima se 1905. godina kad je osnovano Društvo za poljepšanje mjesta i čuvanje mjestne čistoće u Omišlju</p>
<p>OMIŠALJ</p>
<p> – Općina Omišalj svečanom je akademijom na središnjem mjesnom trgu Prikešte obilježila 100. obljetnicu turizma. Mještanima i gostima obratili su se načelnik općine Tomo Sparožić, predsjednik Organizacijskog odbora manifestacije Anton Bolonić te državni tajnik za gospodarstvo Vladimir Vranković.</p>
<p>Bolonić je rekao da je nakana da se snažnije razvija poslovni turizam. Planira se gradnja kongresne dvorane, welness centra te golf igrališta. Kao početak turizma u Omišlju uzima se 1905. godina kad je osnovano Društvo za poljepšanje mjesta i čuvanje mjestne čistoće u Omišlju. Ono zatim podiže čekaonicu na pristaništu za brodove, gradi putove k moru, uređuje javne prostore sadnjom cvijeća i postavljanjem klupa. Godine 1905. počinju dolaziti i prve organizirane skupine turista iz Opatije i Rijeke.</p>
<p> Prvi hotel »Slavija« izgrađen je 1927., a 1952. osniva se prvo poratno turističko poduzeće »Kvarner« i od tada turizam počinje svoj ubrzani rast. Zbog izgradnje petrokemijskih postrojenja i naftovoda sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog stoljeća opada broj turista. U zadnje vrijeme turistički promet opet raste. Lani je u općini bilo 34.560 gostiju i 156.902 noćenja. Općina ima 2800 kreveta u hotelima, 2500 u kampovima i oko 2000 privatnih. Prije svečane akademije predstavljena je monografija Omišlja autorice Katice Ivanišević, u izdanju riječke izdavačke kuće »Glosa« i općine Omišalj. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>U listopadu nastavak projekta vodiča za pacijente</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Hrvatski časopis za javno zdravstvo, koji zasad izlazi u web-obliku, poduzima novi korak u razvoju partnerstva za zdravlje. </p>
<p>Poznati javnozdravstveni djelatnik doc. dr. Slobodan Lang objavio je teze za budući vodič za pacijente i pozvao sve zainteresirane da o tome iznesu svoja razmišljanja i prijedloge. Lang podsjeća da je na 1. hrvatskom kongresu preventivne medicine i unapređenja zdravlja pokrenuta biblioteka »50 savjeta za zdravlje« koja će obraditi razna područja zdravlja i zdravstva (50 savjeta za demografsko zdravlje, te savjeta za zdravlje majki i djece, 50 savjeta za zdravlje žena, 50 savjeta za zdravu školu, 50 savjeta za zdravlje starijih...). </p>
<p>Tada je objavljena i odmah razgrabljena prva knjiga dr. Suzane Janković, pa se sada može naći samo na internetu. To je ujedno i dokaz potrebe razbijanja hrvatske zdravstvene nepismenosti i želje građana za izgradnjom partnerstva za zdravlje. Nažalost, biblioteka je zapela, dijelom i zbog dnevnih novina koje su prijevode na slične teme prodavale po popularnoj cijeni.</p>
<p> Lang ističe da će projekt nastaviti u nešto izmijenjenom obliku, jer hrvatski liječnici i zdravstvo žele i znaju na hrvatskom jeziku napisati knjige o zdravlju za vlastiti narod. </p>
<p>Lang je predložio postavke za prvu - »50 savjeta za bolničke pacijente«, jer je to u ovom času prijeko potrebno. Zasad je iznio samo početne stavove, a u listopadu će se formalizirati istraživački projekt. </p>
<p>Svi zainteresirani za sudjelovanje u projektu ili s komentarima mogu se javiti na e-mail slobodan.lang@hzjz.hr. [L. B.]</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2006], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20060816].
|
