NA [2006], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20061215].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 127618 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>15.12.2006</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>S bankomata će se podići više od milijardu kuna</p>
<p>Zaduženost kroz kartice i kredite raste tempom od 2,5 milijuna kuna na sat</p>
<p>Predblagdansko vrijeme uvijek je idealno za analize i ocjene godine koja je na izmaku, ali i za nagađanja koliko će građani potrošiti u danima koji slijede, što na darove, što na hranu, što na odlazak u domaća i inozemna skijališta. Ankete koje često viđamo u ovo doba godine pokazuju izjašnjavanje građana o životu na rubu siromaštva, nasuprot tome pak stoji procjena da će se u predbožićnoj kupnji potrošiti rekordnih 11 milijardi kuna, a tome treba pridodati da je više od 100.000 Hrvata već uplatilo skijanja u ne baš jeftinim skijalištima diljem Europe.</p>
<p>Izgleda da je život iznad vlastitih mogućnosti postao uobičajen kod većine hrvatskih građana. Prema podacima banaka zaduženost kroz kartice i kredite raste tempom od 2,5 milijuna kuna na sat, a u vremenu koje je pred nama očekuje se da će još veći broj građana otići u minus i dopušteni i nedopušteni. Prema podacima vodećih kartičnih kuća u Hrvatskoj, u prosincu se putem kreditnih kartica najviše troši na namirnice i kućne potrepštine, zatim na benzinskim postajama, te na odjeću i obuću. Zanimljivo je da se u vrijeme blagdanske kupnje sve više troši na sportsku opremu, ali i satove, torbice, parfeme i skupocjeni nakit, čija je blagdanska prodaja porasla više od 35 posto. Osim klasične potrošnje iz godine u godinu, povećavaju se i drugi oblici potrošnje, posebno telefoniranje i sms-poruke.</p>
<p>Kritični je dan u većini zemalja 23. prosinca, kada potrošači podižu najviše novca na bankomatima, i najviše troše u trgovinama. Prema riječima Nevena Andrilovića iz Privredne banke Zagreb, kao i svake od prethodnih godina, tijekom prosinca bilježi se rast od 15 posto transakcija u odnosu na prethodnu godinu, te 12 posto povećanja broja transakcija u odnosu na studeni. Što se tiče pojačanog prometa na bankomatima i osiguravanja dovoljne količine novčanica, iz banke poručuju kako su u potpunosti spremni.</p>
<p>»Procedura za opsluživanje bankomata je ista u svako doba godine. Kontinuirano pratimo stanje gotovine na bankomatima. Onog trenutka kada je stanje gotovine u bankomatu došlo do prethodno definiranog minimalnog iznosa, slijedi punjenje«, kaže Vjesniku Andrilović.</p>
<p>Prema statistikama PBZ-a, očekuje se jednak postotni rast u volumenu, kao i u broju transakcija.</p>
<p>Samo u PBZ bankomatskoj mreži (ne uzimajući u obzir promete po EFT POS terminalima) očekuje se da će građani podići nešto više od milijarde kuna.</p>
<p>Potrošačko ludilo svoje vrhunce doživjelo je u SAD-u, pa su mnogi građani precijenivši svoje mogućnosti proglasili bankrot. Kako bi se oporavili, potražili su savjete financijskih stručnjaka, a s obzirom na to da je u ovakvim situacijama bolje djelovati preventivno, evo nekoliko savjeta vezanih uz blagdansku potrošnju.</p>
<p>Prvi je prijedlog stvaranje tzv. crnoga fonda koji bi služio za izvanredne troškove umjesto bjesomučnog peglanja kartica. Tu su zatim popisi za kupnju kako bi se izbjegla kupovina nepotrebnih i uglavnom skupih stvari. Kupovati treba planski, ne u zadnji tren, jer se tada bez nepotrebne nervoze može pronaći proizvode koji nam stvarno trebaju. Slično je i s darovima dragim osobama, kojima nije cilj kupiti nešto jer je skupo, nego treba ići na dar kojem će se osoba zaista razveseliti, posebno kada su djeca u pitanju. Na kraju, ne smije se zaboraviti da je na blagdanskom stolu obično previše hrane i pića, što je osim za novčanik pogubno i za zdravlje, pa i u tom pogledu treba biti umjeren.</p>
<p>Luka Capar</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Hrvati u deset godina mijenjaju tri dozvole </p>
<p>EU članice morat će početi izdavati nove dozvole najkasnije do 2012. godine. Rok potpune primjene je do 2032. godine, do kada će potpuno nestati sve stare dozvole</p>
<p>Prije nekoliko dana Europski parlament je odobrio prijedlog, odnosno direktivu, Odbora za transport europskog parlamenta o uvođenju jedinstvene europske vozačke dozvole. Odobrenjem te direktive ona je počela stupati na snagu te će zemlje članice EU morati početi izdavati te dozvole najkasnije do 2012. godine. Rok potpune primjene je do 2032. godine, do kada će potpuno nestati stare dozvole.</p>
<p>Podsjetimo, Odbor za transport je potkraj studenog odobrio nacrt odredbe o jedinstvenoj europskoj vozačkoj dozvoli, koja bi zamijenila oko 110 različitih vozačkih dokumenata kojima se trenutačno koristi više od 200 milijuna vozača u Europskoj uniji. Tada je pojašnjeno kako je Odbor prihvatio taj jednostavniji, logičniji i moderniji europski sustav, koji osigurava savršenu ravnotežu između poštivanja nacionalnih običaja i unapređivanja sigurnosti na cestama.</p>
<p>Glavni ciljevi uvođenja ovakve jedinstvene vozačke dozvole su poboljšanje sigurnosti u prometu, olakšanje korištenja slobode kretanja vozačima u EU, ali i sprečavanje prijevara. Naime, u Uniji posljednjih godina nije bila rijetkost da vozači koji zbog prekršaja ostanu bez vozačke dozvole odu u drugu zemlju-članicu i »izvade« novu vozačku dozvolu. Štoviše, prema podacima, u posljednje dvije godine to je učinilo gotovo 2500 Nijemaca.</p>
<p>Jedinstvena dozvola vrijedit će deset do najviše 15 godina, za vozače autobusa i kamiona vrijedit će pet, dok će vozači motora, češći sudionici prometnih nezgoda, imati gradirane dozvole. To znači da će oni prvo morati imati određeno iskustvo u vožnji manjih motora kako bi tek onda prešli na snažnije motore.</p>
<p>Također, prema toj direktivi ukidaju se doživotne vozačke dozvole, kakve unutar Europske unije posjeduju vozači u Njemačkoj, Belgiji, Francuskoj i Austriji. </p>
<p>Valja napomenuti da će jedinstvene europske vozačke dozvole biti plastične poput novih osobnih iskaznica, imat će najsuvremenije mjere protiv krivotvorenja. Uz to, svaka zemlja će sama odlučiti hoće li staviti mikro čip s pohranjenim vozačevim dosjeom. Zanimljivo, ni europski parlament nije uspio dogovoriti trebaju li se uvesti obavezni redoviti liječnički pregledi te je to prepušteno nacionalnim zakonodavstvima. No, gdje je Hrvatska u svemu tome. Naime, hrvatski vozači već su sada u procesu zamjena vozačkih dozvola sa starih na nove, ali hrvatske. Taj rok za izmjenu počeo je još 20. studenoga 2004. stupanjem na snagu Pravilnika o vozačkim dozvolama, a traje sve do 20. kolovoza 2009. godine. </p>
<p>Inače, nove hrvatske vozačke dozvole izgledom se ne razlikuju od starih, a jedina razlike su u valjanosti novih, koja je sada skraćena na deset godina i vrijedit će do 80. godine vozača te u sadržaju kategorija, kojih je sada više, odnosno četrnaest. </p>
<p>Budući da bi Hrvatska trebala do kraja 2009., prema očekivanjima, biti punopravna članica Europske unije, hrvatski vozači morat će ponovo mijenjati svoje dozvole. Tako ispada da će Hrvati u deset godina (tko već nije) promijeniti tri različite dozvole - staru hrvatsku zamijenit će novom, a novu će, pak, zamijeniti jedinstvenom europskom vozačkom dozvolom.</p>
<p>Bojan Terglav</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Nema kreveta za oboljele od Alzheimerove bolesti</p>
<p>Prije tri godine ukinuti su svi gerijatrijski kreveti, pa za tu kategoriju bolesnika nema primjerenog liječenja</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - U hrvatskim bolnicama nema ni jednog psihogerijatrijskog niti neurogerijatrijskog kreveta kako za one u akutnom pogoršanju bolesti, tako i za teško dementne, za one koji se više ne mogu brinuti sami za sebe, niti imaju obitelj koja bi o njima skrbila. Na to je ovih dana ponov upozorio psihijatar dr. Zdravko Pecotić, voditelj Odjela prihogerijatrije u Psihijatrijskog bolnici Vrapče. Pecotić je i predsjednik Hrvatske udruge za Alzheimerovu bolest, pokretač programa za osnivanje psihogerijatrijskih odjela po bolnicama prema normativima i standardima utvrđenim u Vrapču.</p>
<p>Dvije jedine specijalizirane gerijatrijske bolnice, u Novom Marofu i Dugoj Resi, pretvorene su u bolnice za tzv. produljeno liječenje, gdje smještaju teške bolesnike nakon moždanog udara i drugih kroničnih bolesti. Pacijente oboljele od Alzheimereove bolesti ne primaju, jer nemaju zaposlene psihijatre. Gerijatrija u Vrapču po sustavu financiranja pretvorena je u kroničnu psihijatriju, a psihogerijatrijski pacijenti ostaju u bolnici silom prilika dok ih se ne smjesti u neku socijalnu ustanovu, ako nemaju obitelji.</p>
<p>Hrvatska nema ni registra oboljelih od Alzheimerove bolesti, iako je, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, riječ o 10 posto starijih od 65 godina, odnosno oko 80.000 ljudi. U 10 do 20 posto slučajeva u određenoj fazi bolesti stanje im se toliko pogoršava da moraju u bolnicu. Pecotić predlaže osnivanje gerijatrijskih bolnica, gerijatrijskih odjela u psihijatrijskim bolnicama, te neurogerijatrije na neurološkim klinikama i bolničkim odjelima. </p>
<p>Biserka Lovrić</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Uginut će 35 tona jegulja!</p>
<p>Računi Ribnjačarstva Poljane blokirani su od 29. rujna odlukom Državnog odvjetništva; hrane u tvrtki ima za još sedam dana </p>
<p>POLJANE</p>
<p> – Ni nakon 79 dana blokade deviznog i kunskog žiro-računa nema rješenja u sporu između tvrtke Ribnjačarstvo Poljane d.d. i države. Naime, 29. rujna računi su blokirani odlukom Državnog odvjetništva i time je onemogućeno poslovanje najuspješnijeg hrvatskog slatkovodnog ribnjaka. </p>
<p>U međuvremenu održano je bezbroj sastanaka, razgovora i susreta na relaciji Ribnjačarstvo - Ministarstvo poljoprivrede - Hrvatska gospodarska komora - Državno odvjetništvo. S cijelim slučajem upoznato je i ministarstvo poljoprivrede i vlada Kraljevine Nizozemske koja je u gradnju u ovom dijelu Europe jedinstvenog uzgajališta jegulja uložila milijun eura. </p>
<p>Svi osim državnog odvjetništva, iz kojeg kažu da nemaju ovlasti poduzimati bilo kakve procesne radnje radi oprosta ili odgode plaćanja duga, tvrde da će se problem riješiti dogovorom i nagodbom. </p>
<p>Na žalost vrijeme prolazi a ništa se ne događa osim što je situacija u Ribnjačarstvu sve teža. Zbog nedostatka deviznih sredstava do sada je uginulo više od 500 kilograma jegulje a hrane u tvrtki ima još za sedam dana. Ako se rješenje u tom roku ne nađe, 35 tona jegulje će uginuti i umjesto na nizozemskom tržištu završiti pod zemljom. Ni u sezoni izlova - godišnje od 2500 tona proizvodnje hrvatskih slatkovodnih ribnjaka, bez pastrva na Ribnjačarstvo Poljane otpada 1200 tona - riba se ne prodaje a šteta iz dana u dan raste.</p>
<p>Cijeli slučaj stvoren je zbog štete od 43 kune nastale prije 17 godina. Naime, Ribnjačarstvo je zatražilo od države plaćanje štete koju su ribnjaku pričinile zaštićene ptice. Zbog sudskoga spora kamata i troškova ta šteta se 1996. penje se na 9,6 milijuna kuna što je isplaćeno Ribnjaku. Državno odvjetništvo se na to žali Vrhovnom sudu koji pak zbog nenaznačene štete u pretvorbenim dokumentima u privatizaciji presudu ukida. Spor se nastavlja a Državno odvjetništvo blokira žiro-račun i traži sada povrat 21 milijuna kuna. </p>
<p>U Ribnjačarstvu kategorički tvrde da su štetu unijeli u dokumente u pretvorbi a pakrački Općinski sud, gdje je proces još u tijeku, od Fonda za privatizaciju traži dokumente o šteti koje ovaj već dva mjeseca ne dostavlja sudu. »Štetu nitko ne poriče«, u četvrtak je Vjesniku rekao direktor Ribnjaka Milan Božić. »Osim toga, dokumenti sa štetom predani su Fondu za privatizaciju i on ih mora dostaviti sudu«, ističe Božić. </p>
<p>Prije petnaestak dana, u skladu sa Zakonom o zaštiti prirode Ribnjačarstvo Poljane d.d. zbog štete koju su zaštićene ptice prouzročile u posljednjih pet godina protiv države podnijelo je novu tužbu. Prema procjeni Ribnjačarstva riječ je o šteti teškoj 24 milijuna kuna. O svemu je upoznato i Državno odvjetništvo. »No, očitovanja nema«, kaže Božić.</p>
<p>I dok spor traje kolektiv iz dana u dan zapada u sve veću krizu i stotinjak dioničara, budući da nitko nije većinski vlasnik, sa strepnjom očekuje konačnu sudsku odluku. </p>
<p>I dok zaštićene ptice svakodnevno uživaju u »švedskom stolu« na površinama Ribnjačarstva Poljane sve više je onih koji u cijelom slučaju traže neke druge razloge pitajući se kome i zašto odgovara otvaranje stečaja u najuspješnijem hrvatskom slatkovodnom ribnjaku. Naime, nakon dva mjeseca blokade žiro računa po zakonu mora se pokrenuti stečajni postupak. </p>
<p>Zdravko Sever</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="5">
<p>Izvozna kvota</p>
<p>MARINKO PETKOVIĆ </p>
<p>Hrvatska je uspjela dogovoriti izvoznu kvotu za šećer s inicijalnog zahtjeva Europske unije od 80.000 na 180.000 tona. Osim toga, zbog reforme tržišta šećera u EU istodobno je ukinut subvencionirani <FONT COLOR="#CC3300"><b>šećer</b></FONT> za izvoz u treće zemlje, te je hrvatskoj industriji šećera napokon otvoren prostor za plasman šećera na vlastitom tržištu, što do srpnja ove godine nije bilo moguće. </p>
<p>Naime, ove su godine hrvatske šećerane proizvele 240.000 tona šećera od šećerne repe, te gotovo 60.000 tona šećera od šećerne trske. Dakle, uz izvoz od 180.000 tona ostaje još 120.000 tona koje će hrvatske šećerane plasirati na domaće tržište.</p>
<p>Naime, hrvatskoj industriji šećera nije problem uvođenje kvota, nego postizanje niske proizvodne cijene šećera da bi bili spremna na ulazak Hrvatske u EU. Proizvodna kvota koju će EU naknadno odrediti tijekom pregovora o poljoprivredi treba biti bitno veća nego izvozna, odnosno odgovarati platformi Vlade koja govori o sijanju šećerne repe na 30.000 hektara te proizvodnji šećera od 240.000 tona. Sve drugo su prazne priče koje nemaju mnogo veze sa zaštitom domaće poljoprivrede.</p>
<p>Riječ je o najznačajnijem hrvatskom poljoprivrednom i prehrambenom izvoznom proizvodu, iako je do nedavno najveća »domaća« šećerana, pokraj njih tri u Slavoniji, bila u luci Ploče, od kuda je stizao jeftini šećer iz EU-a.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Opet o Dragonji</p>
<p>Za početak, bilo bi dobro ispraviti neke netočnosti iz najnovije slovenske note</p>
<p>MARKO BARIŠIĆ</p>
<p>Slovenija je opet uputila diplomatsku notu Hrvatskoj u kojoj osporava međudržavnu granicu na kanalu Sv. Odorika. Notom se traži pojašnjenje zbog navodne hrvatske namjere prodaje 25 hektara poljoprivrednog zemljišta koje se nalazi s lijeve strane tog kanala, na području općine Buje. To je područje, kako se navodi u tom dokumentu, za Sloveniju sporno jer još nema sporazuma o granici, a to se zemljište nalazi u sastavu katastarske općine Sečovje, te je stoga navodno u vlasti Slovenije. </p>
<p>Za početak bilo bi dobro ispraviti neke netočnosti iz najnovije slovenske note. U njoj se, primjerice, navodi da Hrvatska prodaje zemljište »južno od rijeke Dragonje, a u vlasti je Slovenije«. To nije točno. Zemljište se nalazi južno do kanala Sv. Odorika, koji je odvodni kanal rijeke Dragonje. Dragonja teče sjevernije od tog kanala, ide kroz Sečovje i oko dva kilometra sjevernije ulijeva se u Savudrijsku valu (Piranski zaljev). Poštujući Badinterova načela, Hrvatska je pristala početkom devedesetih da međudržavna granica sa Slovenijom ide kanalom Sv. Odorika, iako je nakon Drugog svjetskog rata republička granica između Hrvatske i Slovenije išla Dragonjom, dakle dva kilometra sjevernije. O tome postoje i dokumenti, pa tako i izvješća o Titovoj štafeti koju su slovenski pioniri predavali hrvatskima na mostu u Sečovju, na Dragonji, gdje je bila granica.</p>
<p>Uostalom, prema dogovoru hrvatskih i slovenskih partizanskih pokreta iz 1943., crta razgraničenja između njih bila je Dragonja - Topolovec - Pregara - Crnica/Obrov - Rupa. To je bila i granica slovenskih odnosno hrvatskih upravnih okruga 1945. </p>
<p>Promjena granične crte uslijedila je nešto kasnije. Naime, kako je Dragonja te 1945. i 1946. godine uslijed kiša poplavila to područje, 1948. se počelo s radovima na produbljavanju i prokopu tada već zatrpanog kanala koji je bio napravljen 1904. i 1905. S obzirom na to da je to područje pripadalo Hrvatskoj, radove je izvodila riječka Vodogradnja pod vodstvom njezina tadašnjeg direktora Nikole Vekarića te direktora Istarske vodoprivredne zajednice Božidara Ekla. Radovi su završeni 1952., a s obzirom na to da je taj odvodni kanal bio, kako je to svojedobno pojasnio prof. Ekl, kraći i bliži morskoj obali od prirodnog toka Dragonje, s vremenom je preuzeo »ulogu« glavnog riječnog toka. U početku se taj kanal zvao samo kanal, kasnije je dobio naziv Sv. Odorik, da bi ga postupno, s obzirom na to da je kroz njega išao veći dio vode, Slovenci počeli nazivati Dragonjom, dok je prirodni tok te rijeke nazivan Starom Dragonjom. Tu promjenu nazivlja tadašnja slovenska politika predvođena Kardeljem iskoristila je i za pomicanje međurepubličke granice s Dragonje na kanal Sv. Odorika. Što se pak tiče tvrdnji iz slovenske note da je to područje s lijeve strane kanala Sv. Odorika »u vlasti Slovenije«, ni to nije točno. O tome svjedoče i brojne presude piranskog suda, primjerice, ona iz 1968., gdje se članove jedne obitelji koji se spore oko zemljišta upućuje da problem riješe na sudu u Bujama, s obrazloženjem da to područje »na levem bregu Dragonje« (zapravo kanala, op.a) pripada Hrvatskoj. Prije nekoliko godina, kada su slovensku policiju tamošnji političari nagovarali da prijeđe Sv. Odorik i intervenira u korist svog »ugroženog« državljanina (J. Jorasa), njezin tadašnji ravnatelj Darko Anželj izjavio je, braneći se od te nerazumne politike, kako u bivšoj SFRJ nikad slovenska policija nije prelazila taj kanal. Granicu na Sv. Odoriku potvrđuje i opis slovenske morske obale koji je osamdesetih sastavio slovenski sekretarijat za unutarnje poslove... Stoga je najnovija slovenska nota zapravo samo nastavak starih pokušaja da se međudržavna granica na sjeveru Istre, nakon što je s Dragonje premještena na kanal Sv. Odorika, sada pomakne s tog kanala još južnije.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="7">
<p>Božić dolazi, s njim i božićne kune i bonovi </p>
<p>Pozivam Vladu RH kao i lokalnu vlast, u ime URSH i GLAS HR da još jednom zavire u proračunsku vreću i pronađu božićnicu i za nezaposlene </p>
<p>BORIS KUNST</p>
<p>Ove godine idemo u susret sedamnaestom Božiću u samostalnoj hrvatskoj državi. Budući da je Božić blagdan ljudskog dostojanstva nema prikladnije prilike da se našim radnicima i umirovljenicima isplati novčana naknada u obliku božićnice kojom bi ublažili svoju neimaštinu te dostojno proslavili naš najveći katolički blagdan. </p>
<p>Isplata božićnice uobičajena je u kršćanskim državama koje djeluju prema načelima tržišnog gospodarstva, u kojima se cijeni radnik i njegov rad.</p>
<p> U državama kršćanske provenijencije božićnica se smatra trinaestom plaćom, koja je neka vrsta nagrade svakom radniku a kroz tarifne ugovore sindikati Njemačke, Austrije, Švicarske… ugovaraju božićnicu u visini plaće. </p>
<p>Moram priznati da se i Hrvatska malo pomaknula s mrtve točke i da su iza nas vremena iz 1994. kad sam osobno pisao i molio kardinala dr. Franju Kuharića da svojim visoko moralnim autoritetom utječe na tadašnju Vladu RH i zauzme oko isplate božićnice. </p>
<p>Tada sam najavio i prosvjedni skup pred zgradom Vlade u znak protesta protiv zabrane isplate božićnice, dok su, istodobno, zastupnici u Saboru RH izglasali povećanje svojih plaća za oko sedamdeset do osamdeset posto. </p>
<p>Koliko god htjeli Božić vratiti izvornom obliku i koliko god neprestano podsjećamo da je to blagdan ljudske topline i nade u budućnost koja dolazi, Božić se iz godine u godinu nameće kao blagdan osvještenja dubokih socijalnih razlika, koje iz godine u godinu, nažalost, nisu manje nego sve veće i veće. </p>
<p>Nažalost, dio radnika čiji se rad iskorištava u bescijenje ni za ovaj Božić neće dobiti božićnicu. </p>
<p>Tako će oko trećine zaposlenih u mjesecu najvećih izdataka ostati praznog božićnog stola, dok će njihovi gazde, veliki poduzetnici, štedeći na radnicima, sebi osigurati božićni i novogodišnji sjaj. </p>
<p>Pitam se kamo je sada nestala kršćanska svijest takvih pojedinaca. Kršćanstvo ističe dostojanstvo svake ljudske osobe, upućuje na zajedništvo i solidarnost sa svakim čovjekom a posebno s onim socijalno ugroženim. </p>
<p>Pozivam sve poslodavce, poduzetnike da niti jednog radnika ne ostave bez božićnice, praznog stola i da shvate da čovjek predstavlja najveću vrijednost, a ulaganje u čovjeka znači izvor bogatstva. </p>
<p>Oko milijun radnika, prema najavama poslodavaca može računati na dodatnih od četiristo do dvije tisuće kuna, bilo u gotovini ili bonovima za kupnju. Rijetki će isplatiti više jer bi se, u tom slučaju, isplaćeni iznos izjednačio s plaćom te podlegao plaćanju poreza i doprinosa iz i na plaću. A to bi poslodavcima bilo preskupo.</p>
<p>Pitanje bonova svake se godine ponovo upliće u priču oko božićnica. Iako je odredbom Zakona o čeku iz 1994. godine zabranjeno »... pravnim i fizičkim osobama izdavanje i uporaba pisanih isprava (bonova i slično) koje služe kao sredstvo plaćanja proizvoda i usluga te za isplatu plaća i naknadu troškova i ostalih materijalnih prava...« , poslodavcima je ovakav način darivanja više nego zgodan.</p>
<p>Radnici će nešto dobiti, poslodavci će kompenzirati neke poslovne odnose. Ceh trgovaca izričito je protiv ovakvog načina darivanja, argumentirajući da se time ide na ruku velikim trgovačkim lancima koji u dane pojačanog trošenja osiguravaju sebi najveći dio kolača. </p>
<p>Šuška se šuška da se uz »bon varijantu« vrte i zgodne provizije te da neki trgovci dodatno trljaju ruke jer su se riješili robe kojoj bi uskoro istekla trajnost. Ipak, bonovi se dijele iz godine u godinu bez obzira na Zakon. Jer nije to jedini zakon koji se ne poštuje. </p>
<p>Pohvalno je što će umirovljenici, uz velik broj hrvatskih radnika, virtuozi u preživljavanju, ove godine po prvi put dobiti božićnicu. Skromnu, u rasponu od sto do tristopedeset kuna, što ovisi o visini mirovine, ali će je ipak dobiti. </p>
<p>Zagrebački umirovljenici će dobiti i sto gradskih božićnih kuna. Dodamo li da istodobno stiže i druga rata isplate duga onim umirovljenicima koji su odabrali ubrzanu isplatu, za većinu će blagdanski stol biti bogatiji nego inače. </p>
<p>Nažalost, zaboravljena je kategorija nezaposlenih osoba čija sramotno niska naknada nije dovoljna ni za božićni stolnjak, a kamoli za koliko toliko pun božićni stol. Većina nezaposlenih pripada u onih 16,7 posto građana koji po međunarodnim kriterijima žive ispod praga siromaštva. </p>
<p>Pozivam Vladu RH kao i lokalnu vlast, u ime URSH i GLAS HR da još jednom zavire u proračunsku vreću i pronađu božićnicu i za nezaposlene. </p>
<p>Dobro se dobrim vraća!</p>
<p>predsjednik URSH i GLAS HR</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Svijet se stubokom izmijenio</p>
<p>DUŠKO MILIČIĆ</p>
<p>Ne pišem ništa novo, osvrćem se na pojave koje su već notorne. Ali, bitne su. Samo iz ništa nastaje ništa, no sadašnje promjene to nisu. Ako počnemo od školske dobi tada se susrećemo sa sjemenom kasnijih promjena. Odnos učenika spram nastavnika značajno je različit u korist učenika. Držim i previše. </p>
<p>Strah i batina nisu ono na što mislim. Intencija je školskog programa i odnosa u tomu da se stvori slobodan i moderno obrazovan naraštaj. Ispušta se iz vida ljudska priroda koja je utilitarna i u osnovi nosi u sebi individualni genetski kod i doživljaj svojega doma. Nastavlja se s utjecajem vanjskog svijeta a taj je: bez škole je pretežit broj bogatih ljudi, pa i uglednika, rijetko koji televizijski film je bez nekoliko ubojstava, silovanja ili provala, gro mladeži sjedi satima u kafićima puši, pije i uči govor kakav kasnije slušamo po ulicama, tramvajima i drugdje. Iza svake riječi je poštapalica »ono«, a sve je »cool«. </p>
<p>Mladići i djevojke hodaju pločnicima sa slušalicama u ušima, kao mjesečari. Pred donjim dijelom trbuha nerijetko nose »prtljažnik« s novcem i dokumentima, ispod male jaknice bočicu s vodom, u ušima rinčicu, na obrvama, u nosu, na jeziku itd. sitne metalne kuglice, pupak i bubrezi na vjetrometini. </p>
<p>Pojavom interneta dogodilo se u privatnom životu štošta. Sklapaju se intimne veze s nepoznatim lovcima pa to nerijetko lovački i završava, a može i gore. Grozno je što dobar dio roditelja uživa da su im djeca cijeli dan pred ekranom, bilo kompjutorskim ili televizijskim, mobitelskim itd. Roditelji su sretni da su djeca mirna, da su doma, a što gledaju to većinom prepuštaju njima, poglavito kad su djeca sama kod kuće.</p>
<p>Ne treba valjda nabrajati što djecu (i mnogo odraslih) golica i zanima. Onda se događaju scene seksualnog razvrata, pedofilije...</p>
<p>U školu se nastoji uvesti predmet seksualnog odgoja bez pravog poniranja u ono u čemu su slušači veći profesori. Usmjerenje je ono što toj populaciji treba, ostalo znadu.</p>
<p>Mnogo vrijednosti koje je ljudski rod njegovao stoljećima pa i do nedavno, velikom se brzinom pretvara u svoju suprotnost. Lako je konstatirati i kritizirati, ali mi koji nismo radikalno konzervativni, a znamo probleme, trebali bi vraćati rijeku u korito za dobro svih. Rijetko tko čita novine, mnogi preskaču napise koji nisu burzovni ili seksualni, pa kako onda skupiti kritičnu masu za bilo kakav pomak. »U se, na se i poda se« čini se da je prevladalo.</p>
<p>Autor je doktor znanosti sveučilišni profesor u mirovini</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="9">
<p>Svaki četvrti dječak kocka! </p>
<p>Ministarstvo financija: U 2006. u kladionicama su uplaćene četiri milijarde kuna</p>
<p>Okruglim stolom na temu »Kockanje i klađenje-zabava ili ovisnost«, u četvrtak je u prostorijama Tribine Grada Zagreba Gradski ured za zdravstvo, rad, socijalnu zaštitu i branitelje završio obilježavanje Međunarodnog mjeseca borbe protiv ovisnosti (od 15. studenog do 15. prosinca). </p>
<p>Poticanjem javne rasprave o kockanju ukazalo se na problem da još uvijek većina ljudi u Hrvatskoj nema predodžbu o tome da klađenje i kockanje može voditi u ovisnost, iako su mnoge zemlje taj oblik ovisnosti već prepoznale kao javnozdravstveni problem koji je u stalnom porastu.</p>
<p>Trenutno u Hrvatskoj 13 trgovačkih društava ima koncesiju za priređivanje klađenja na 2005 uplatnih mjesta, što je 200 mjesta više nego prošle godine. Prosječno na dvije tisuće građana dolazi po jedno uplatno mjesto, a prema podatcima Ministarstva financija u 2006. su godini Hrvati uplatili četiri milijarde kuna, čak milijardu više nego lani.</p>
<p>»Kockanje i klađenje u današnjem društvu nemaju negativnu konotaciju i nisu stigmatizirani, ono je legalan, rasprostranjen, svima dostupan, društveno prihvatljiv oblik zabave«, ustvrdio je ravnatelj Psihijatrijske bolnice »Vrapče« Vlado Jukić i dodao kako je sagledavajući taj segment ovisnosti naše društvo iznimno tolerantno. </p>
<p>U medicinskoj literaturi, kaže Jukić, klađenje se još uvijek ne spominje kao medicinski problem, iako se s pravom postavlja pitanje kad takav oblik zabave prelazi u ovisnost, odnosno dimenziju u kojoj je potrebna medicinska pomoć.</p>
<p>Dostupnošću mjesta za kockanje i klađenje u stalnom je porastu broj adolescenata s ozbiljnim problemom kockanja, a procjenjuje se da mjesečno u Zagrebu kocka čak 25 posto dječaka i pet posto djevojčica, kaže Marina Kuzman, voditeljica Službe za prevenciju ovisnosti Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Ističe kako je u zadnje četiri godine ta brojka utrostručena.</p>
<p>Problemi koji se javljaju kao posljedice uključuju disfunkcionalne odnose u obiteljskom životu i socijalnoj komunikaciji, gubitak prihoda, zapostavljanje članova obitelji, pa čak i nasilje. </p>
<p>»Mladi koji češće kockaju češće i puše, opijaju se, konzumiraju marihuanu i ecstazy te se kreću u društvu istomišljenika«, priča rezultate provedene ankete Marina Kuzman. Mladi su analogno tome, dodaje Marina Kuzman, skloni bijegu od stvarnosti, a društvo i obitelj takvu zabavu koja s vremenom postaje problem u današnje vrijeme dočekuju - nespremni.</p>
<p>Mirjana Orban, voditeljica Službe za prevenciju ovisnosti Zavoda za javno zdravstvo Grada Zagreba, kaže kako niti roditelji niti profesori ne prepoznaju problem klađenja, već ga tretiraju kao zabavnu aktivnost djece, a i stav društva prema klađenju je liberalan. </p>
<p>»Potrebna je snažna inicijativa prema najmlađima, kojima u najranijoj dobi valja naglasiti sve opasnosti uplitanja u takvu opasnu igru«, kaže Mirjana Orban.</p>
<p>Božićni koncert </p>
<p>Tradicionalni koncert »Božić u Ciboni«, osamnaesti po redu, održat će se 26. prosinca u Košarkaškom centru Dražen Petrović, a sav prihod bit će uložen u nastavak obnove katedrale Alojzija Stepinca. Izbor božićnih pjesama na koncertu će, među ostalima, izvesti Arsen Dedić i Gabi Novak, Vanna, Goran Karan, Zorica Kondža, Ćiro Gašparac, Đuka Čaić, Đani Stipaničev, Mira Vlahović, Klapa Grdelin, Dječji zbor Rakitje, Golubići mira - dječji zbor iz Međugorja, Kvartet Gubec, Simfonijski orkestar HRT-a, Tamburaški orkestar HRT-a. Koncert se održava u organizaciji Košarkaškog kluba »Cibona«, Hrvatske radiotelevizije, Glasa koncila, Zagrebačke nadbiskupije i Gradskog poglavarstva Grada Zagreba.</p>
<p>Branimir Markač</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Domaćinstvima 16 posto veći računi </p>
<p>Priprema se novi tarifni model koji će razdvojiti sanitarne od oborinskih voda, ali i većim zagađivačima nametnuti još više cijene</p>
<p>Zagrebačko je poglavarstvo u četvrtak koncesionaru pročistača voda, tvrtki Zagrebačke otpadne vode, dalo suglasnost za povećanje cijene usluge pročišćavanja otpadnih voda za 63,3 posto po prostornom metru. Nova cijena vrijedit će od 1. siječnja, a domaćinstva očekuju računi za vodu i odvodnju uvećani 15,9 posto, dok će za gospodarstvenike porasti 28,1 posto.</p>
<p>Točnije, domaćinstvima je cijena s 1,734 kune po prostornom metru porasla na 2,831 kunu, a gospodarstvenicima sa 7,026 na 11,471 kunu po prostornom metru vode. Cijene su porasle zbog dugovanja koncesionaru, koje je naraslo na 160 milijuna kuna. </p>
<p>Ono što se ne naplati od građana ili poslovnih subjekata, moralo bi se podmiriti iz gradskog proračuna. Ipak, naglasio je zamjenik gradonačelnika Ivo Jelušić, gradski proračun ne može podmiriti nastalo dugovanje pa je usluga morala poskupjeti.</p>
<p>Jelušić dodaje da će se za nekoliko mjeseci pripremiti i novi tarifni model, koji će razdvojiti obračun naknade za sanitarne i oborinske vode jer se i jedne i druge slijevaju u isti odvodni sustav, ali nisu jednako onečišćene. </p>
<p>Njihovim razdvajanjem rasteretit će se računi. Također je istaknuto da će novim tarifnim modelom više plaćati oni koji jače zagađuju, odnosno tvrtke koje ispuštaju najzagađenije otpadne vode. Poglavarstvo je raspravljalo i o osnovnim školama Sesvetska Sopnica i Špansko Oranice, dječjem vrtiću Sunce - Retkovec. </p>
<p>Pravo njihove gradnje, vrijedne oko 150 milijuna kuna, Poglavarstvo je prenijelo na holding, kojem će Grad isplatiti investiciju naplatom najamnina u najviše 15 godina. Koliko će to Grad na kraju koštati, još nije točno definirano, ali je predsjednik GKG-a Slobodan Ljubičić rekao da će »nešto sitno zaraditi«.</p>
<p>Igor Weidlich</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Zabljesnuo portal Katedrale</p>
<p>Nakon dvije godine radova obnovljen je središnji portal zagrebačke prvostolnice</p>
<p>Kardinal Josip Bozanić u četvrtak je blagoslovio središnji portal zagrebačke katedrale, čime je svečano obilježen završetak dvogodišnjih radova na obnovi središnjeg dijela zapadnog pročelja. Građani ponovno mogu uživati u sjaju katedrale, koji joj je nakon potresa 1880. podario njemački arhitekt Hermann Bollee. </p>
<p>»Mnogi su zbog pokrivenog portala zaboravili kako je lijep, a danas mu nakon dugo vremena vraćamo sjaj«, rekao je kardinal Bozanić. U svoj ljepoti 312 četvornih metara obnovljenog portala građani će od četvrtka moći uživati i noću. Youri Agabekov, svjetski poznati stručnjak za rasvjetu, u čijoj se impozantnoj zbirci nalazi i osvjetljavanje pariškog muzeja Louvre, Prinčeve palače u Monaku i dr., osvijetlio je portal istaknuvši sve posebnosti i ljepotu njenih iznimnih detalja. [B.M.]</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Otvoren odjel dječje radiologije bolnice u Klaićevoj</p>
<p>Novouređeni odjel za RTG, CT i UZV dijagnostiku, u čiju je obnovu i opremu uloženo sedam milijuna kuna, svečano je, u četvrtak, u Klinici za dječje bolesti, otvorila potpredsjednica Vlade Jadranka Kosor. U Odjelu, koji ima 420 četvornih metara, smješten je jednoslojni spiralni CT, vrijedan 2,27 milijuna kuna, čiju je nabavu financiralo Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi, a novu radiološku opremu donirao Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje. </p>
<p>Otvarajući Zavod za dječju radiologiju, potpredsjednica Vlade, Jadranka Kosor zahvalila je svima koji u rade u Klinici jer »njihov posao izlazi iz okvira rada zdravstvenih djelatnika, s obzirom na to da se svakodnevnu susreću s bolesnim djecom i urušenim obiteljima, a za taj posao, osim znanja i obrazovanje, moraju imati i veliko srce«. </p>
<p>Kosor je posjetila mališane na Odjelu za solidne tumore, koje je darivala prigodnim poklonima. Ravnatelj Klinike prim. Ivan Fattorini istakao je važnost novog Odjela, gdje će djeca moći obavljati razne pretrage, ali bolnici i dalje nedostaje magnetska rezonanca. Osim Ministarstva zdravstva i Zavoda za zdravstveno osiguranje, investicija je zaokružena vlastitim sredstvima bolnice i donacijama.</p>
<p>Tom prigodom dr. Fattorini je predstavio novog ravnatelja, dr. Gorana Roića, koji će tu funkciju preuzeti u veljači 2007. </p>
<p>Anita Končar</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Vilenjaci i žongleri otvorili »Djedamraziju«</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Božićni velesajam u sklopu kojega je i ove godine zemlja »Djedamrazija«, otvorio je u četvrtak zamjenik gradonačelnika Ivo Jelušić. Mališanima koji su nestrpljivo čekali Djeda Mraza poručio je da i ove godine uživaju u druženju i darivanju.</p>
<p>Kako bi poručila Djedici što ove godine želi pod borom u »Djedamraziju« je, u pratnji mama Dragane Peroš, došla i trogodišnja Jana. »Ove godine želim novu lutku, pa sam došla Djedi Mrazu ispričati svoje želje«, rekla je malena Jana. </p>
<p>Obzirom da je cijele godine bio dobar, Djeda je došao posjetiti i petogodišnji Patrik, koji kaže kako darove dobiju samo djeca koja su dobra - a kako je on bio dobar sigurno će dobiti nove autiće, koje silno želi. Okupljenim mališanima Djed se javio s puta, poručivši im da stiže s darovima; dok su ga čekali zabavljali su ih vilenjaci, žongleri i grupa Raspashow.</p>
<p>Osim u svakodnevnom druženju s Djedom Mrazom mađioničarima i mažoretkinjama, Zagrepčani će ove godine moći uživati i u Playstationu 3, koji se prvi put pokazuje u Hrvatskoj. Loreta Krajcer, djelatnica Zagrebačkog velesajma, ističe kako je taj proizvod pušten u prodaju u ograničenim količinama u Japanu i Americi i istoga je dana prodan. Kao i prijašnjih godina, na Velesajmu će i ove godine nešto stariji mališani moći uživati u luna parku - u paviljonu 10 i 10a. Hrabrost je u četvrtak iskušala i trinaestogodišnja Ana-Marija, koja je bila jedna od glasnijih posjetiteljica zabavnog parka.</p>
<p> »Prijatelji su me nagovorili da se vozim u Balerini, a vožnja me prilično uplašila«, rekla je Ana Marija. Luna park, kao i zemlju Djeda Mraza, Zagrepčani mogu posjetiti svakoga dana do 23. prosinca, kad se Božićni sajma zatvara.</p>
<p>Anita Končar</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Tko se komu treba ispričati?!</p>
<p>Skupština je većinom glasova prihvatila proračun za 2007. - koji iznosi 267,3 milijuna kuna </p>
<p>Skupština Zagrebačke županije, većinom glasova, prihvatila je u četvrtak proračun za 2007. Protiv su bili vijećnici HDZ-a, a HSP-ovci su bili suzdržani. Prihodi proračuna, u odnosu na ovu godinu, povećavaju se za 5,41 posto i iznose 267,3 milijuna kuna. I dok se o proračunu nije vodila (najavljivana) žustra polemika, žustro se »prepucavalo« na samom početku sjednice, kad je Klub vijećnika vladajuće koalicije (HSS-SDP-HNS-HSU) zatražio ispriku HDZ-a i njihova vijećnika Branimira Paseckog zbog izjave, izrečene na nedavnoj tiskovnoj konferenciji te stranke, da su »vladajući u Županijskoj skupštini mutavi«.</p>
<p>»Tražimo ispriku zbog laži i kleveta«, rekla je Senka Šparica Živoder (SDP). Klub vijećnika vladajuće koalicije također je tražio da u zapisnik sa zadnje sjednice ne uđu »poniženja koja su tada na njihov račun izrekli vijećnici HDZ-a«.</p>
<p>»To nema veze sa zdravom pameću«, komentirao je HDZ-ov vijećnik Rudolf Vujević, a njegov stranački kolega Damir Mikuljan dodao je da predsjednica Skupštine, Palma Klun Posavec - dopuštajući raspravu o onomu o čemu se nije govorilo na Skupštini, već tiskovnoj konferenciji političke stranke - sjednicu Skupštine »pretvara u političku pozornicu«. </p>
<p>»To je sramota«, ustvrdio je Mikuljan, a Miroslav Ivoš, također vijećnik HDZ-a, dodao je da predsjednica Skupštine »s predumišljajem krši poslovnik«. Ivana Posavec Krivec (SDP) inzistirala je na isprici Kluba vijećnika HDZ-a, a Damir Mikuljan replicirao je »da se nikoga ne može prisiljavati na ispriku«. Na kraju je Palma Klun Posavec rekla da se radi o »moralnom i političkom pozivu«, a na HDZ-u je »hoće li ga prihvatiti ili neće«. Prozvani Branimir Pasecky rekao je da se nema »za što ispričati«. </p>
<p>»Vi se trebate ispričati za nekorektne odnose prema vijećnicima. Niste samo vi Bogom dani da vodite Županiju«, obratio se Pasecky, saborski zastupnik i županijski vijećnik HDZ-a, predsjednici Skupštine.</p>
<p>Dražen Kopač</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="15">
<p>Sudarila se dva teretna vlaka u Italiji</p>
<p>RIM</p>
<p> - U talijanskj provinciji Trento kod grada Borghetto sull Adige u četvrtak se dogodila teška prometna nesreća kad su se sudarile dvije željezničke kompozicije. Do nesreće u kojoj su poginule strojovođe iz oba teretna vlaka došlo je nakon što jedan od strojovođa nije poštivao željezničku signalizaciju. Zbog nesreće je obustavljen željeznički promet između Venecije i Münchena te Milana i spomenutog grada u Njemačkoj. [EPA]</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Nova znanstvena postaja na Južnom polu</p>
<p>ANTARKTIKA</p>
<p> - Nova znanstvena postaja Amundsen-Scott na Južnom polu, vrijedna 153 milijuna dolara, trebala bi uskoro biti dovršena na mjestu stare postaje koja je od 1975. godine služila kao ishodište za znanstvena istraživanja na »dnu svijeta«. Glavna zgrada oblikovana je u slovu »E« i postavljena na metalne ploče koje se, kako se gomila snijeg, mogu postupno proširiti. Postaja je izgrađena u obliku avionskih krila kako bi je vjetar zaobilazio, čime će se onemogućiti stvaranje snježnih nanosa. Tako više neće biti golemih nanosa zbog kojih su u proljeće postaju morali otkopavati buldožeri. Postaja se nalazi na nadmorskoj visini od 3000 metara i, iako je proljeće, temperatura se kreće oko -29 stupnjeva Celzija. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Premijer si uskratio plaću na tri mjeseca</p>
<p>TOKIO</p>
<p> - Japanski premijer Shinzo Abe izjavio je da će si uskratiti plaću na tri mjeseca kako bi sam sebe kaznio, nakon što je vlada priznala da je platila gledateljima koji su postavljali pitanja na javnim sjednicama. Na prijedlog prethodnog premijera Junichira Koizumija, japanska vlada je od 2001. organizirala ukupno 174 lokalne sjednice na kojima su građani mogli postavljati političkim čelnicima sva pitanja koja su im na srcu. No visoki su dužnosnici nedavno priznali da je nekolicina gledatelja unaprijed bila vrbovana kako bi postavljali »dobra« pitanja na tim javnim sastancima. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Uhićeni krijumčari antičkih umjetnina</p>
<p>SOLUN</p>
<p> - Policija u Solunu, na sjeveru Grčke uhitila je sveučilišnog profesora i trgovca koje sumnjiči da su u dvjema akcijama otuđili oko 11.000 antičkih umjetnina, među kojima 9.500 kovanica iznimne arheološke vrijednosti. U prvoj akciji u kojoj su ukradene umjetnine veće ukupne vrijednosti, policajci u Solunu uhitili su njemačkog profesora sa sveučilišta Demokrita iz Trakije, starog 60 godina koji je svoju riznicu čuvao na dvama imanjima. [Hina/EPA]</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Poslije škole odvedite baku na igralište</p>
<p>NÜRNBERG</p>
<p> - Nürnberške gradske vlasti poželjele su učiniti nešto i za starije građane pa su se zaključili da bi mogli urediti igrališta prilagođena samo njima. Na tim igralištima vjerojatno neće biti vrtuljaka i ljuljački, ali će se urediti posebne penjalice, sprave za rastezanje, divovske šahovske ploče i boćališta, rekao je dogradonačelnik i pročelnik ureda za sport Horst Förther. »Željeli smo osmisliti mjesto na kojem će se rado rekreirati osobe treće dobi«, rekao je dogradonačelnik dodajući kako će se urediti igrališta namijenjena isključivo starijim osobama, ali i miješana igrališta za djecu i bake. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Promenada pingvina u ZOO vrtu</p>
<p>BASEL</p>
<p> - Kraljevski pingvini priredili su posjetiteljima zoološkog vrta u švicarskom gradu Baselu nesvakidašnju »predstavu«. Nekolicina pingvina je, naime, odlučila prošetati vrtom i na taj način zabavile posjetitelje koje je izmamilo lijepo i toplo vrijeme u alpskoj Švivarskoj. [EPA]</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Gradu ostavio 442 tisuće, a braći po - dolar</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Jedan je sedamdesetdevetogodišnjak gradu Los Angelesu i njegovim stanovnicima oporučno ostavio 442 tisuće dolara, dok je petero braće dobilo po jedan dolar. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Liječnica čitala knjigu vozeći automobil</p>
<p>WELLINGTON</p>
<p> - Novozelandsku liječnicu koja je čitala knjigu za volanom i tako »upravljala« vozilom pri brzini od 100 kilometara na sat u okrugu Timaru, policija je zaustavila i kaznila zbog prekršaja. Rosalind Antoinette Charmaine Allen-Narker (62) policajcima je kazala kako je baš tog jutra kupila knjigu koja joj je, kad je počela čitati, bila toliko zanimljiva da je nije mogla ispustiti iz ruku. Pa čak ni za volanom. Policiju su na automobil koji vrluda cestom lijevo-desno upozorili brojni vozači koji su joj dolazili ususret iz suprotnog smjera. Neki od njih pritom su opazili da žena u vozilu čita knjigu. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="23">
<p>Marco Graziani najuspješniji glazbenik</p>
<p>Prihod od jednoga koncerta namijenit će se kupovini kombija s rampom za učenike u invalidskim kolicima</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Osamnaestogodišnji violinist Marco Graziani dobitnik je nagrade Zagrebačke filharmonije i PBZ Card-a za najboljega mladog glazbenika u protekloj godini, objavljeno je u četvrtak na konferenciji za novinare održanoj u predvorju Velike dvorane »Lisinski«. </p>
<p>Obrazloženje odluke pročitao je Tonko Ninić, član Odbora za dodjelu nagrade, dok su 5000 eura u putničkim čekovima, kristalnu skulpturu Ede Rušec i plaketu ovogodišnjem laureatu uručili Miljenko Puljić, ravnatelj Filharmonije, i Nina Oberiter Gluhak, predsjednica Uprave PBZ Card-a. </p>
<p>Nastavljajući tradiciju darivanja, prihod od koncerta s izvedbom kantate »Carmina burana« Filharmonija je namijenila kupovini kombija s rampom za učenike u invalidskim kolicima Centra za odgoj i obrazovanje Dubrava. Uz tih 85.000 kuna, ravnateljici Centra Ružici Bosak Kevešević predan je i ček na 10.000 kuna predviđenih za pripremu domjenka.</p>
<p>Prigoda je bila i da Vjekoslav Šutej najavi božićnu gala opernu večer 20. prosinca na kojoj će orkestrom ravnati Ivo Lipanović, a kao solistica nastupit će sopranistica Fiorenza Cedolins. Filharmonijskim balom 30. prosinca ravnat će Vjekoslav Šutej, s programom valcera i polki obitelji Strauss. </p>
<p> Najavljen je projekt u suradnji s Hrvatskom glazbenom mladeži, koji će u veljači i ožujku obuhvatiti pet koncerata s glazbom iz filma o Harryju Potteru, namijenjenih mladoj publici. Na tom će projektu raditi dirigent Dinko Appelt i redateljica Dora Ruždjak.</p>
<p>Svečani je događaj glazbeno zaokružio Marco Graziani, izvevši prvi stavak iz Mozartove Sonate u A-duru. </p>
<p>No, svjetlucava se atmosfera naglo zatamnila kada su novinari odlučili postaviti neka pitanja: je li se uistinu u ovu godinu dana novoga mandata povećao broj pretplata te kako tumače iznevjereno obećanje o brojnim inozemnim gostovanjima. Ravnatelj i šef-dirigent kratko su odgovorili da su pretplate povećane za otprilike šest stotina ukupno, te da je zbog nedostatka novca otkazano gostovanje u Parizu. </p>
<p>Pitanje koje je osobito pogodilo emocije ticalo se eventualnog ukidanja povišica od deset posto članovima orkestra, zbog uskraćenoga obećanog novca Gradskoga poglavarstva.</p>
<p> Neugodno iznenađeni, Vjekoslav Šutej i Miljenko Puljić prekinuli su razgovor uputivši novinare na Gradsko poglavarstvo, ne popivši ni čašu šampanjca s gostima koje su toga dana pozvali. [Mirta Špoljarić]</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Preambiciozno i jalovo </p>
<p>Hrvatska kazališna kuća Zadar gostovala je u srijedu s predstavom »Tko se boji Virginije Woolf« u zagrebačkome DK »Gavella«. Redatelj toga scenskoga projekta, nastaloga po predlošku slavne i višestruko nagrađivane drame Edwarda Albeeja iz 1962. godine, jest Ivan Leo Lemo, djelo je premijerno izvedeno u travnju ove godine, a prevela ga je Gordana V. Popović.</p>
<p> Posezati za jednom od najatraktivnijih američkih drama, koja je poput kamena međaša označila drukčiji odnos prema gubitniku i ideologemu »američkog sna«, trebala bi biti velika odgovornost za svako kazalište. </p>
<p>U suprotnome, a čini se da se upravo to dogodilo u zadarskoj predstavi, teško se oteti dojmu da je predložak veći, jači i smisleniji od predstave, koja se po prirodi stvari može samo učiniti jednim preambicioznim i jalovim pokušajem insceniranja te drame.</p>
<p>Redatelj je linearnost svojski prihvatio kao svoj umjetnički postupak iz kojeg iskače nepotreban dinamički rez »nasilne« stanke, pa i patetičan kraj. </p>
<p>Iako je riječ o sjajno napisanoj drami s prštavim replikama koje daju lepezu dubokih antropoloških, socioloških i psiholoških analiza međuljudskih odnosa, posebice bračnih i roditeljskih, niz deklamacija glumaca nije moglo rezultirati ni tragovima emocija. Konačan rezultat je samo negativan. </p>
<p>U podjeli se osjeća velika nespremnost glumačkoga četverolista za taj komad. Tako Jasna Ančić tumači Marthu, alkoholičarku i vječnu tatinu djevojčicu, s tek ponekim kreativnim »bljeskom«, Mirko Šatalić kao nerealizirani profesor George nastojao je opravdavati svoj lik i ostao na tome, dok je groteskna karikaturalnost Ecije Ojdanić-Viljac (Honey) na trenutke prelazila u jedva snošljive pasaže. </p>
<p>Najslabija karika i interpretativno najneutemeljenija je uloga Lobela Nižića (Nick), s ozbiljnim problemima u dikciji i scenskim pokretom. Čak je i scenografija Darka Petkovića »duhovito« semantički predoslovna (sa šahovskom pločom), dok je osrednje kostime, u ponekim slučajevima krajnje neprikladne, kreirala Marina Svaguša. </p>
<p>Na kraju se samo može reći da je o predstavi daleko bolje čitati iz nadahnutoga redateljskoga predgovora nego li gledati na sceni. </p>
<p>Helena Braut</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Slikar fantastičnih ugođaja </p>
<p>U Muzeju »Matija Skurjeni« u Zaprešiću, koji čuva, obrađuje i prikuplja djela toga velikana nadrealističkog izraza unutar hrvatskoga naivnog slikarstva, ovih dana izlaže Hrvoje Šercar (1936.), slikar čiji opus donekle korespondira sa stvaralaštvom poznatog umjetnika.</p>
<p> Dakako, nije tu riječ o istorodnosti autora. Šercar je samouk u slikarstvu, ali valja naglasiti da su za njegovu formaciju važni kontakti s Miroslavom Krležom, Miljenkom Stančićem i Krstom Hegedušićem u čijoj je Majstorskoj radionici surađivao od 1964. do 1969., dok su životne okolnosti Skurjenoga, kako je znano, bitno drukčije.</p>
<p> Činjenica je pak da oba slikara stvaraju u predjelu figurativne fantastike, a to je onda pravi razlog zbog čega je Šercar pozvan na izložbu u zaprešićki Muzej. Politika je te ustanove da od vremena do vremena izlaže slikare koji su bliski svijetu fantastike, što je istodobno svojevrsna pozivnica da se razgleda i stalan postav Skurjenijevih slika, crteža i grafika.</p>
<p> Šercar je fenomen za sebe. Od 1959. do 1993. radio je kao ilustrator i likovni urednik u Leksikografskom zavodu u Zagrebu, no to ga nije omelo da stvara vlastite, nadasve osebujne svjetove kojih je značajka bliskost s fantastikom srednjega vijeka te pučkim naslijeđem.</p>
<p> U tome svijetu egzistiraju motivi kršćanskog nadahnuća pridruženi viđenju nacionalne sudbine u svezi s ljudskim i životinjskim likovima, pod egidom mita i povijesti, u alogičnoj perspektivi i neočekivanu umnažanju linearno-geometrijskih jedinica u tehnici koža, tuš, pero, kist.</p>
<p> Sve to Šercara čini izvanserijskim autorom naših dana bez presedana, koji ne mari za modu i trendove, koji uporno njeguje metjersku stranu svoga djela evocirajući pobudne slike u ruhu fantastičnog ugođaja. </p>
<p>Josip Škunca</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Svete knjige kroz povijest</p>
<p>Izložene knjige triju religija koje se utjecale na hrvatsku povijest i kulturu </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Predbožićno vrijeme obilježeno je u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici izložbom »Knjige riječi« (Tanah, Biblija, Kuran u Hrvatskoj) kojom se obilježava ne samo monoteističko zajedništvo triju religija, nego i povijest temeljnih knjiga koje su obilježile kulturu i civilizaciju.</p>
<p> Izložba, koja je otvorena u četvrtak, obuhvaća razne izloške židovskoga Tanaha (Staroga zavjeta), kršćanske Biblije i islamskog Kurana koji su utjecali na hrvatsku povijest i kulturu, a time je predstavljeno i bogatstvo fonda NSK i drugih ustanova te vjerskih zajednica u Hrvatskoj.</p>
<p>Izložbu je pozdravio ravnatelj NSK Josip Stipanov, a otvorio ju je Petar Šimunović u ime HAZU. O zasebnim vjerskim porukama govorili su Julija Koš, Adalbert Rebić, Milan Topić, Moran Rajković i Osman Muftić, a odlomke iz knjiga čitao je Dubravko Sidor. </p>
<p>Izložba je pregled starih i novijih izdanja religijskih knjiga. Posebni ugođaj drevnih predaja izaziva, primjerice, svečana Biblija zagrebačke prvostolnice (»Biblia sollemnis Zagrebiensis«) iz 14. stoljeća, napisana goticom, urešena bogatim minijaturama i inicijalima i uvezana u kožu s metalnim kopčama.</p>
<p> Izložba je i podsjetnik na različite prijevode svetih knjiga na našim prostorima, pa se tako, na primjer, prisjećamo »Katekisama Mojsijeve vjere za izraelsku mladež pučkih i srednjih škola« iz 1887. koju je sastavio Hozea Jacobi.</p>
<p> Među prijevodima tekstova iz Biblije možemo razgledati »Postillu na vsze leto po....« Antuna Vramca iz 16. stoljeća, »Vandelja i pistule« iz 17. stoljeća (po Bartolomeu Kašiću), »Dubrovački psaltir« iz 16. stoljeća i druga knjižna blaga. [Lada Žigo]</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Umro slikar Đuro Pulitika </p>
<p>DUBROVNIK</p>
<p> – Jedan od najistaknutijih hrvatskih slikara Đuro Pulitika umro je u četvrtak u Dubrovniku u 85. godini nakon duge i teške bolesti. Đuro Pulitika rođen je u Bosanki, pokraj Dubrovnika 26. siječnja 1922. Studirao je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. U Dubrovnik se vratio 1953., gdje je od tada živio i radio, te zajedno s Antunom Maslom i Ivom Dulčićem činio poznati dubrovački slikarski trio (trolist) u prošlom stoljeću. </p>
<p>Za veliki umjetnički opus Pulitika je nagrađen brojnim domaćim i inozemnim nagradama i priznanjima. Djela mu se nalaze u vlasništvu domaćih i inozemnih muzeja i galerija te u privatnim zbirkama.</p>
<p> Od 1965. oslobađa se mita modernosti i vraća se izvorima – »Mlini« (1965.). Od tada slika sve slobodnije, s manje ukočenosti, oklijevanja i tendencije, kada su nastala i njegova antologijska djela »Kamen i masline« (1969.) i »Dva žuta brda« (1975.). Osamdesetih godina u velikim krajolicima, natopljenim žarkim kolorizmom, u predjelima bez ljudi, postiže monumentalnost izraza. Osim krajolika, čest su motiv njegova slikarstva nepomični plošni aktovi, intenzivnih boja inkarnata. Pokop Đure Pulitike bit će naknadno objavljen. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="28">
<p>Odanost za primjer </p>
<p>Bilić je kazao da ga trenutačno ne zanimaju klubovi, bez obzira na izdašnost ponude </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Pojavom vijesti da je londonski West Ham zainteresiran za angažiranje Slavena Bilića, sadašnjega hrvatskog izbornika, podigla je duhove. No, budući da je ta vijest prije svega nepotvrđena, nismo se ni morali uznemirivati. A da mir bude potpun potrudio se sam izbornik, koji je na ponudu kluba u kojem je imao sjajnu igračku partituru samo - odmahnuo rukom. »Ne zanima me«, kratko je i jasno rekao Bilić, potvrđujući ne samo svoju čestitost, već i odanost momčadi koju vodi i koju je praktički u kratkom vremenu i sam stvorio.</p>
<p>»S ovom momčadi želim otići i na europsko i na svjetsko prvenstvo«, najljepše je što je mogao izgovoriti Slaven Bilić, podižući tako cijenu i vrhuški Hrvatskoga nogometnog saveza (HNS), koja ga je ljetos izabrala u natjecanju s favoritom Brankom Ivankovićem. </p>
<p>Svojim je postupkom i izjavama stao i iza svoga brojnoga stručnog stožera (Asanović, Prosinečki, Jurčević, Mrmić), koji bi se Bilićevim odlaskom neminovno rasuo, a svaki od stručnjaka osjećao bi se izdanim da ga Bilić ostavi na cjedilu. </p>
<p>Bilićevo »ne« i Realu i Manchester Unitedu mnogo je više od vjernosti Savezu. To znači da još postoje osobe koje su se spremne oduprijeti zovu novca i moći, koji je davno sport pretvorio u posao, protkan nečasnim i sebičnim radnjama. Na takav način, odanošću prema nacionalnoj momčadi, Bilić će pojačati osjećaj pripadnost reprezentaciji i igračima kojima je tako hrabro ukazao povjerenje.</p>
<p>Hrvatska momčad protkana je novim mlađim snagama koje u Biliću ne vide samo trenera nego i uzor. Zato je ugođaj na pripremama tako zdrav i poticajan, što je rezultiralo nama najdražim epilogom - vodstvom u teškoj kvalifikacijskoj skupini za EP 2008. godine u Austriji i Švicarskoj. Osim dosadašnjim rezultatima, Bilić je i ponašanjem potvrdio svoj neočekivan dolazak na izborničko mjesto. </p>
<p>Andrija Kačić-Karlin</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Demantirati »apotekare« </p>
<p>Nitko mi ne može obećati status prvotimca, no trener Ivanković obećao je da ću tijekom zimskih priprema imati ravnopravan tretman s ostalima, kaže Josip Tadić</p>
<p>OSIJEK</p>
<p> – Je li Stjepan Čordaš pogriješio kad je prije više od dvije godine ukazao povjerenje Josipu Tadiću ili su stručnjaci u Bayeru 04 iz Leverekusena bili »slijepi pored zdravih očiju«, saznat ćemo vrlo brzo. Naime, mladić koji je za momčad osječkog prvoligaša zaigrao sa 17 godina, a već godinu kasnije, u ljeto 2005. postao članom bundesligaša, od Nove je godine član zagrebačkog Dinama. </p>
<p>»Ne znam zašto u Bayeru nisam dobio pravu priliku za dokazivanje, ali više nisam mogao čekati. Ako želim napredovati, moram stalno igrati i postizati pogotke«, rekao je 19-godišnji Tadić, inače rođeni Đakovčanin, koji je Školu nogometa apsolvirao u osječkom Gradskom vrtu te bio pozvan u mladu reprezentaciju. </p>
<p>»Nisam se mnogo premišljao kad je stigao poziv iz Maksimira. U Leverkusenu, imam obveze do 18. prosinca, a potom ću se vratiti u domovinu.« </p>
<p>Tadić je prve sezone u Njemačkoj dobio tek jednu priliku za nastup u bundesligaškoj momčadi, prije godinu dana protiv Hannovera, a ljetos su ga svrstali među pričuve koje igraju u regionalnoj ligi. Sasvim bezvoljan, jer su se snovi o velikoj karijeri raspukli kao balon od sapunice, u 16 utakmica zabio je samo tri pogotka. </p>
<p>»Inicijativa o transferu krenula je iz Dinama. Josip je ponudu prihvatio, ja sam sve to 'blagoslovio', a sporazum je brzo postignut«, rekao je Miroslav Bičanić, bivši nogometaš i također Đakovčanin, koji se brine za Tadića. </p>
<p>Dinamo će Bayeru isplatiti 280.000 eura odštete, a Tadić bi, neslužbeno, u iduće četiri i pol godine trebao dobivati 70.000 eura godišnje. Je li ga strah da bi mogao proći kao Goran Ljubojević, koji je iz Maksimira prvo odselio u Švicarsku, a sada je u Belgiji? </p>
<p>»Nitko mi ne može obećati status prvotimca. No, trener Ivanković obećao je da ću tijekom zimskih priprema imati ravnopravan tretman s ostalima, pa ne sumnjam da ću, radom, igrom i pogocima pridobiti povjerenje i dokazati da sam igrač za hrvatskog prvaka. Naravno, i dalje sanjam nastup u reprezentaciji, ali se neću zavaravati, moram ići korak po korak, prvo postati član prve momčadi Dinama, a tek onda očekivati Bilićev poziv. Jedva čekam da zaigram s Eduardom, Modrićem, Ćorlukom, Vugrincem i ostalima«, kaže Tadić. </p>
<p>Tadić će Božić i Novu godinu provesti s obitelji u rodnom Đakovu, a 8. siječnja stavit će se pod »komandu« Branka Ivankovića, koji će presuditi tko je bio u pravu: Čordaš ili treneri »apotekara« u ocjenjivanju potencijala darovitoga mladog nogometaša. </p>
<p>Drago Kerže</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Slavkovski na meti Dinama </p>
<p>Da bi 17-godišnji napadač milanskog Intera mogao igrati za Hrvatsku, morao bi barem dvije godine provesti u HNL-u</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Nekoliko su godina hrvatski mediji zasipali Zlatana Ibrahimovića pitanjem o mogućnosti nastupa za hrvatsku reprezentaciju. Iako je bilo jasno da je takva tema posve promašena, s obzirom na to da je jedan od ponajboljih svjetskih napadača već igrao za Švedsku i nema pravnu mogućnost promjene reprezentacije, ova priča je dugo škakljala hrvatsku medijsku scenu.</p>
<p> Lako je moguće da slična problematika iskrsne i s »novim Ibrahimovićem«. Upravo takav nadimak prati 17-godišnjeg Gorana Slavkovskog, iznimno darovitoga švedskog centarfora makedonskih korijena. Član je milanskog Intera i, štoviše, postao je najmlađi nogometaš koji je ikad zaigrao u seniorsku momčad »plavo-crnih«. Rekord je dotad držao Giuseppe Bergomi, koji je, također sa 17 godina, zaigrao u sezoni 1980./1981. Slavkovski je debitirao 7. svibnja ove godine u prvenstvenom okršaju protiv Siene. </p>
<p> Za nas je posebno zanimljivo što Slavkovski nerijetko ističe kako bi volio igrati za - hrvatsku reprezentaciju. Ako je riječ o darovitom igraču s takvim referencama, logično je očekivati i brzu reakciju Hrvatskoga nogometnog saveza. Istina je, međutim, da su i HNS-u u ovom trenutku »ruke vezane«, ali svakako bi dobro došao kakav znak dobre volje, pozitivni mig. Jedini način da mladi nogometaš jednoga dana doista i navuče dres s kvadratićima jest da barem dvije godine igra u hrvatskoj ligi. Ako na to nije spreman, to valjda znači da – ne želi igrati za Hrvatsku.</p>
<p> Tu bi, kako je u internom krugu provukao i sam Dinamov dopredsjednik Zdravko Mamić, mogao uskočiti - baš Dinamo. Teško je vjerovati da bi »plavi« baš otkupili ugovor sa Slavkovskim, koji je za Inter vezan do 2011. godine. Međutim, realna je opcija po kojoj bi mladi nogometaš nastupao na posudbi u Dinamu. Pogotovo nakon što je Latvijac Maris Verpakovskis, umjesto u Zagreb, iz kijevskog Dinama otišao u španjolski Getafe.</p>
<p> Slavkovski je visok 194 cm i član je švedske reprezentacije do 17 godina. Njegov ga trener iz mlade Interove momčadi, Antonio Manicone, opisuje kao klasičnoga centralnog napadača, »rođenog strijelca«, brzog i spretnog driblera sa sjajnim fizičkim predispozicijama. Slavkovski je dešnjak, ali podjednako dobar i s lijevom nogom. Sam se Mamić, pak, u srijedu sastao s menadžerom Gorana Slavkovskog, a jedna od tema razgovora je, dakako, bio i mogući angažman darovitog Interova napadača.</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Cibona gubitnik u večeri šokova</p>
<p>Bila je ovo jedna bizarna utakmica u kojoj je ishod znan – Cibona uvijek gubi u gostima</p>
<p>LJUBLJANA</p>
<p> – Košarkaši Cibone odigrali su i četvrtu utakmicu od osam euroligaških u produžetku, ali ništa se nije promijenilo. Novo gostovanje donijelo im je novi poraz. Union Olimpija je u teško zamislivoj utakmici pobijedila Cibonu 92-88.</p>
<p>U Tivoliju smo vidjeli svašta, malo toga lijepoga i puno uzbudljivog nakon što je domaćin napravio seriju 15-0 u trećoj četvrtini, a Cibona lagano padala u svom tradicionalnom gostujućem ritmu, šansa se ukazala kada je Milič zaradio isključujuću pogrešku, a Kus nakon što je pogodio dvije trice, došao u priliku izvesti šest slobodnih bacanja i svih šest pogoditi za 80-75 u 37. minuti. No, to Ciboni nije bilo dovoljno iako je zbog bačenog upaljača dobila napad do isteka 40. minute, ali u nekoliko sekundi puno se toga promijenilo.</p>
<p>Recimo samo da je Kus pogodio tri bacanja dvije sekunde do kraja i odveo Cibonu u produžetak u kojem smo ponovno svjedočili neinventivnosti McCullougha. Iako smo mislili da je nemoguće napraviti više pogrešaka, Cibosi su u dodatnih pet minuta više griješili od Olimpije i propustili još jednu veliku priliku, (nakon poraza u dva produžetka kod Partizana) za pobjedom koja bi ih približila drugom krugu Eurolige. Zabilježimo i da je Davor Kus u posljednjoj četvrtini ubacio 17 poena, da je Cibona u posljednjih pet minuta osnovnog dijela ostala bez ubačaja i imala čak 27 izgubljenih lopti. Anzulović je forsirao Kusa na mjestu šutera dok se McCallagh gubio u igri, a Wisniewski se još nije stopio s novom momčadi. Čak i uz takve statističke podatke koji su noćna mora svakog trenera, Cibona je imala veliku priliku, ali nije pomoglo ni Milićevo isključenje, niti upaljači... Bila je ovo jedna bizarna košarkaška utakmica u kojoj je ishod znan – Cibona uvijek gubi u gostima.</p>
<p>UNION OLIMPIJA – CIBONA 92-88</p>
<p>(15-18, 38-33, 66-57, 83-83)</p>
<p>Dvorana Tivoli</p>
<p>UNION OLIMPIJA: Arslan 10 (1-4), K. Lorbek, Rizvić 6, Ranikko 18 (8-11), Hohler, Markoishvilli 16 (5-5), Milić 9 (3-4), Jurković 14 (4-8), Kuzminskas 6 (2-3), Cebular 1 (1-1), D. Lorbek 12 (2-2), Pietras.</p>
<p>CIBONA: Wright 13 (7-8), Warren 18 (3-7), Kus 25 (17-17), Krasić 17 (10-11), Andrić, McCullough 2, Morović 2, Bader 2 (2-2), Žuža 2 (2-2), Rozić 2, Mance, Wisniewski 5 (1-1).</p>
<p>SUCI: Martin (Špa), Sabetta (Ita) i Biricik (Tur)</p>
<p>UKUPAN ŠUT: Union Olimpija 28-67 (41%), Cibona 20-47 (42%).</p>
<p>TRICE: Union Olimpija 10-31 (Arslan 3, Ranikko, D. Lorbek i Jurković po 2, Marekoishvilli 1), Cibona 6-19 (Warren 3, Kus 2, Krasić 1)</p>
<p>SKOKOVI: Union Olimpija 30 (21+9), Cibona 32 (27+5).</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Teemu RANIKKO.</p>
<p>Iva Perdec-Augustić</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Pobjeda za kraj</p>
<p>STOCKHOLM</p>
<p> – Primjereno ja završilo. Vrlo dobre nastupe na Europskom prvenstvu hrvatske rukometašice su zaokružile pobjedom u posljednjem nastupu. Danska, olimpijske prvakinje, bile su inferiorne cijeli meč, non-stop u lovu za Šojatovim izabranicama, no Hrvatska je ostala mirna do kraja i pobijedila 26-22 (16-9). Treća je to pobjeda Hrvatske na prvenstvu. Treća od šest mečeva. Statistički polovično, ali umjetnički dojam je daleko bolji...</p>
<p>Danska je imala loše prvenstvo, loša dva prethodna dana kada su bez ispaljenog metka pale od Švedske i Rusije. No, nije to bio razlog pada i zadnjeg dana... Hrvatska je igrala odlično, posebno prvo poluvrijeme – Jelčić se razbranila (12 obrana), Penezić je konstantno nalazila pukotine u skandinavskoj obrani i, zapravo, je Hrvatska dobila Dansku suparničkom igrom – kontrama.</p>
<p>U prvih petnaest minuta nastavka Hrvatska je postigla samo dva pogotka, no obrana je i dalje funkcionirala i držala Dankinje na odstojanju. Sve do kraja. </p>
<p>Hrvatska: Jelčić (18 obrana), Pušić 5 pogodaka, Penezić, Palčić i Milanović-Litre po 4, Lovrić i Gaće po 3, Zebić 2, te Kožnjak 1.</p>
<p>Rezultati, skupina 1: Poljska – Austrija 33-24, Njemačka – Makedonija 23-20; Norveška – Mađarska 34-31; redoslijed: Norveška 10, Njemačka 8, Mađarska 6, Poljska 4, Makedonija 0.</p>
<p>skupina 2: Hrvatska – Danska 26-22, Francuska – Švedska 28-23; Rusija – Španjolska 34-31; redoslijed: Rusija 10, Francuska 6, Španjolska 4, Hrvatska 4, Švedska 4, Danska 2. [S. K.]</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Žižić, Penn i Gershon zaustavljeni u Vitoriji </p>
<p>Najzaslužniji za pobjedu Tau Ceramice bili su Rakočević i Erdogan, koji su kombinirano postigli 47 poena </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Ovogodišnja Euroliga počela je visokim porazom Tau Ceramice u Pireju, no momčad Velimira Perasovića dočekala je uzvrat. Pobijedila je, bez ozlijeđenog Zorana Planinića, s 89-74 i tako ostala sama na vrhu skupine B (7-1). </p>
<p>Osim dobre obrane, jer se u njoj Olympiacos zakoprcao sa samo 74 poena (inače u Euroligi postižu devedeset), Tau Ceramicu su u napadu vodili Igor Rakočević i Serkan Erdogan (kombinirano 47 poena uz pedeset posto šuta). Kod gostiju je najbolji strijelac bio Scoonie Penn s 20 poena, dok je Andrija Žižić uz devet poena i šest skokova imao - četiri izgubljene lopte. </p>
<p>Bolonjski Climamio u srijedu je napravio presedan - povezao je dvije pobjede. Nakon što su u prvenstvu svladali Repešinu Lottomaticu, u Euroligi su bili bolji od francuskog Le Mansa rezultatom 83-71. Time je Climamio ostvario tek drugu pobjedu u Europi, no još uvijek tinja njihova nada kako će nastaviti ovogodišnje natjecanje. Najzaslužniji za to bili su Edney i Blutenthal s 20 poena. Kod gostiju je solidan bio Hrvat Sandro Nicević sa 16 poena i osam skokova, ali je tijekom 33 minute i izgubio - pet lopti.</p>
<p>Moskovski CSKA poigravao se s Napolijem, pa je unatoč vodstvu od tridesetak poena na kraju završilo, za Talijane, s prihvatljivih minus 10 (72-82), dok je Aris ugrabio bitnu pobjedu u gostima. Svladao je Fenerbahce s 86-80, uz odličnu utakmicu Michaela Wilkinsona (24 poena, pet asistencija i četiri skoka). Kod domaćina je utakmicu izgubio Ibrahim Kutluay s promašene četiri trice u završnici utakmice. [S. K.]</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Hrvatice bez plasmana na SP</p>
<p>STOCKHOLM</p>
<p> – Sekunde su dijelile hrvatske rukometašice od osvajanja boda u sudaru s Francuskom, no na tome je i ostalo. U drugom dvoboju skupine II glavnog dijela Europskog prvenstva Francuskinje su pobijedile s 22-21 (8-10). Ovim su porazom Hrvatice izgubile priliku za plasman u polufinale, ali i za borbu za peto mjesto, koje vodi izravno na SP 2007. godine. Naime, već otpisane Šveđanke iznenađujuće su pobijedile Španjolsku, što je donijelo, za Hrvatsku nepovoljne, promjene na ljestvici skupine II. </p>
<p>Početak utakmice s Francuskinjama, peti za naše rukometašice na EP-u, bio je sasvim različit od dosadašnja četiri. Igračice Josipa Šojata iznenadile su angažmanom favorizirane i iskusnije Francuskinje i bez većih problema došle do vodstva, koje su sačuvale do kraja prvog poluvremena. No, takav ritam Hrvatice nisu mogle zadržati u nastavku. </p>
<p>• Rezultati skupine I: Mađarska – Poljska 37-21, Austrija – Njemačka 22-34, Makedonija – Norveška 13-28; redoslijed: Norveška 8 bodova, Mađarska 6, Njemačka 6, Poljska 2, Austrija 2, Makedonija 0;</p>
<p>skupina II: Švedska – Španjolska 24-19, Rusija – Danska 33-27; redoslijed: Rusija 8 bodova, Francuska 4, Španjolska 4, Švedska 4, HRVATSKA 2, Danska 2. [I. M.]</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>»Žapci« na popravnom kod Partizana</p>
<p>Nevjerojatne su oscilacije obje momčadi, koje inače spadaju u sami europski vrh</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Prije nešto više od dva tjedna vaterpolisti Mladosti u prvom su ovogodišnjem ogledu dvije najjače hrvatske momčadi održali lekciju aktualnom prvaku Europe, dubrovačkom Jugu. No, pobjeda s 13-8 u sedmom prvenstvenom kolu nije imala praktički nikakvog značaja. Dubrovčani su marljivo pripremali priliku za osvetu i uzvratili s kamatama.</p>
<p>Osim što su mladostaše ispratili kući s osam golova prednosti (13-5), učinili su to u mnogo važnijoj utakmici. Uoči druge finalne utakmice Hrvatskoga kupa 23. prosinca jugaši već mogu slavili osvajanjem prvog ovogodišnjeg trofeja. Nitko na Savi ne vjeruje u čudo...</p>
<p>»Kup odlazi u Jug, nema sumnje. Iako to ne znači da nećemo ići na pobjedu u Zagrebu«, priznao je trener Mladosti Veselin Đuho. </p>
<p>Ustvari smo gledali isti scenarij kao na Savi, ali s obrnutim ulogama. Jug savršeno posložen u obrani i napadu, a Mladost potpuno rastrojena i zbunjena. Pomalo nevjerojatne oscilacije obje momčadi, koje inače spadaju u sami europski vrh. </p>
<p>»Teško je to objasniti. Jednostavno netko od početka preuzme inicijativu i ne dopušta suparniku da dođe do zraka«, objašnjava Đuho i nastavlja: </p>
<p>»Prije svega nismo zaustavili njihov kontranapad. Još iz vremena kad sam bio trener Juga znam koliko su opasni njihovi kontranapadi, uvijek sam to isticao. Osim toga, htjeli smo svesti utakmicu na situacije s igračem više ili manje, ali nismo uspjeli.« </p>
<p>Iako ne postoji opravdanje za loše izdanje mladostaša, ipak treba reći da je Burić bio sedam dana bez treninga, Premuš je također imao nekoliko opravdanih izostanaka, dok je Đogaš igrao pod injekcijama i nije mogao dati svoj maksimum. S druge strane, jugašima je »krila« dao povratak Smodlake. </p>
<p>»Ovaj poraz je stigao u nezgodnom trenutku. Moramo se oporaviti do subote i izvući barem bod u Beogradu«, kaže Đuho. </p>
<p>Samo dva dana imaju mladostaši da skupe snage za dvoboj s Partizanom u drugom kolu Eurolige. Neće biti lako, otvorili su sezonu s 18 uzastopnih pobjeda, a onda je stigao prvenstveni poraz protiv Šibenika i »potop« u Gružu. Sada se moraju »vaditi« protiv srpskog prvaka, poslije Mladosti jedne od najtrofejnijih europskih momčadi.</p>
<p>Igor Mijić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="36">
<p>Velika potraga za daviteljem iz Suffolka </p>
<p>Premijer Tony Blair ponudio policiji svu potrebnu pomoć</p>
<p>LONDON (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Velika Britanija živi u strahu od serijskog ubojice koji davi prostitutke, nakon što je u blizini grada Ipswicha ovih dana pronađeno već peto žensko tijelo. Postoji bojazan da bi se masovni ubojica koga trenutačno zanimaju samo prijateljice noći svakog trena mogao okomiti i na druge žene. Premijer Tony Blair ponudio je policiji svu potrebnu pomoć. </p>
<p>Po Blairovu naređenju, dužnosnici u Downing streetu nazvali su šefa policije Suffolka, engleske grofovije u kojoj su se dogodila nedavna umorstva, da provjere ima li on na raspolaganju sva sredstva potrebna za istragu.</p>
<p> Iz Suffolka je stigao potvrdan odgovor, ali istraga je spora i mukotrpna. Zadnja dva tijela pronađena su u utorak u šumi nedaleko od grada Ipswicha, a žrtve su Annette Nicholls i Paula Clennell. Policija otprije istražuje i smrt još triju prostitutki. Njihova su tijela, naga kao i u zadnjih žrtava, nađena blizu Ipswicha između 15. studenoga i 10. prosinca. Jedno od tih tijela bilo je otkriveno u potoku, drugo u bari, a treće u šumi. Radilo se o Gemmi Adams, Tanji Nicol i Anneli Alderton, djevojkama u dobi između 19 i 25 godina. Vjeruje se da ni Annette Nicholls i Paula Clennel, koje su zadnje nađene mrtve, nisu mnogo starije. S fotografija ubijenih prostitutki smiješe se pristale djevojke pristojnog izgleda, pa se mnogi u čudu pitaju što su one tražile u zoni crvenih svjetala Ipswicha. Tragičan odgovor glasi da ih je na prostituciju natjerala narkomanija. Zadnja serijska umorstva sve više podsjećaju na slučaj »Yorkshirskog Trbosjeka« Petera Sutcliffea, koji je 1970-ih godina nožem ubio najmanje 13 žena, uglavnom prostitutki. Svjetski tisak sada naveliko piše o »Novom Trbosjeku«. </p>
<p>Lokalne novine nazivaju međutim nepoznatog ubojicu »Daviteljem iz Suffolka«, budući da su žrtve ovaj put bile zadavljene ili ugušene. Ipswich, grad sa 120.000 stanovnika koji se nalazi stotinjak kilometara sjeveroistočno od Londona, živi u panici. Barovi i gostionice koji su se nakon prvih ubojstava ispraznili sada se ponovo pune. Ali tamošnje žene paze da navečer ne izlaze bez pratnje. Stručnjaci opominju, naime, da će se, ako ne naiđe na prostitutku, serijski ubojica okomiti na bilo koju ženu koje je sama noću na ulici.</p>
<p>Potraga za »debeljkom u BMW-u«</p>
<p>»Nađite debeljka u BMW-u«, piše u četvrtak britanski tabloid »Sun«, nakon vijesti da je serijski ubojica iz Ipswicha ostavio za sobom mogući trag. Anneli Alderton, jedna od ubijenih prostitutki viđena je, naime, kako neposredno prije svog nestanka ulazi u plavi BMW, kojeg je vozio podeblji muškarac s naočalama. </p>
<p>Serijski ubojice za sobom često ostavljaju »potpis« – u obliku posebnog načina na koji ostavljaju svoje žrtve. U ovom slučaju, policija otkriva da je sa svih pet žrtava bila potpuno skinuta odjeća. Na ubijenim djevojkama ostalo je samo njihovo prstenje i nakit. »Times« tvrdi da su zadnja umorstva osebujna. No detektivi tek moraju utvrditi imaju li ona veze s nerazjašnjenim ubojstvima drugih prostitutki u Britaniji posljednjih godina, ili ne. Policija je primila tisuće telefonskih poziva građana koji misle da mogu pomoći u istrazi. Također se proučavaju snimke zatvorene televizije duž prometnice A14 u Suffolku. Ona povezuje sva mjesta blizu Ipswicha na kojima su nađena mrtva tijela. Ista cesta prolazi i blizu zone crvenih svjetala u samom Ipswichu. Policija međutim strahuje da bi serijski ubojica mogao udariti negdje drugdje prije negoli ga uhvate. U nekim dijelovima Britanije prostitutke su dobile od policije mali alarmni uređaj, a drugdje su pojačane noćne policijske patrole. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Uzbuna zbog Olmertova »atomskog« priznanja </p>
<p>Dio izraelske javnosti smatra da je premijer odao dobro čuvanu tajnu </p>
<p>Kao što se moglo i predvidjeti nedavna izjava izraelskog premijera Ehuda Olmerta o tome da njegova zemlja raspolaže nuklearnim oružjem izazvala je pozornost i zabrinutost diljem svijeta. Ehud Olmert je u nedavnom razgovoru za njemačku TV postaju SAT1 izjavio da njegova zemlja raspolaže nuklearnim oružjem odgovarajući na pitanje što misli o iranskom nuklearnom programu. Olmert je odgovorio: »Iran želi pribaviti nuklearno oružje kao što ga ima Francuska, Amerika, Rusija i Izrael...«.</p>
<p>Premda je ured za novinstvo izraelske vlade vrlo brzo reagirao tvrdeći kako je izjava premijera krivo protumačena, priča o nuklearnom oružju Izraela zakotrljala se i prijeti postati prvorazredna politička lavina. Prvi su reagirali Finci koji predsjedaju EU-om. Finski ministar obrane Seppo Kaariainen izjavio je da bi Olmert morao dati podrobno objašnjenje o tome ima li njegova zemlja nuklearno oružje ili ne. </p>
<p>Javio se i Iran zatraživši od UN-a da pitanje izraelskog nuklearnog oružja stavi na dnevni red i provede istragu, a Arapska liga upozorila je da to predstavlja prijetnju miru u ovom dijelu svijeta. Najzanimljivije informacije došle su sa stranica uglednog tjednika »Janes Defence«. Ovaj časopis specijalizran za pitanja obrane i vojnih potencijala objavio je informaciju da Izrael raspolaže sa 150 do 200 nuklearnih bojevih glava koje se mogu lansirati na raketama dugog dometa poput onih tipa »Jerihon«. </p>
<p>Isti izvor navodi da postoje satelitske snimke koje pokazuju da u jednom izraelskom vojnom objektu postoje lansirne rampe sa kojih se može lansirati 50 nuklearnih raketa. List ne navodi gdje se nalazi ta satelitska snimka i koji satelit je snimio navedeni objekt. »Nespretna« Olmertova izjava uznemirila je i izraelsku javnost. Dok jedni smatraju kako je premijer odao dobro čuvanu tajnu drugi tvrde da će Izrael koji po njihovom mišljenju nema nuklearno oružje biti izvrgnut dodatnim političkim pritiscima i da će se od njega tražiti određeni politički ustupci u rješavanju nagomilanih problema srednjoistočne krize.</p>
<p>Aleksandar Milošević</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Za smrt Diane krivi vozač i paparazzi</p>
<p>Lord Stevens odbacio je teoriju zavjere o smrti popularne kraljevne</p>
<p>LONDON (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Smrt princeze Diane prije devet godina u prometnom sudaru u Parizu, bila je nesretni je slučaj, zaključila je trogodišnja istraga čiji su rezultati objavljeni u četvrtak u Londonu. Bivši šef Scotland Yarda, lord Stevens, kome je povjerena ta istraga, odbacio je nagađanja da su pogibiju nesretne kraljevne mogle režirati britanske tajne službe i suprug britanske kraljice princ Philip.</p>
<p>Glavni zagovornik teorije o zavjeri je britansko-egipatski biznismen Mohammed Al Fayed, čiji je sin Dodi poginuo s Dianom u pariškoj nesreći. Lord Stevens koji sastavio izvještaj dugačak 800 stranica tvrdi međutim da su Al Fayedovi zaključci krivi. Službena britanska istraga zaključila je da je sudar prouzročio Henri Paul koji je fatalne noći pod jakim utjecajem alkohola prebrzo vozio Dianin »mercedes«. Istraga tereti i paparazze za nesreću koja se dogodila kad se auto s Dianom zaletio u zid jednog pariškog tunela. Ona i Dodi Fayed bježali su, naime, pred fotoreporterima koji su kraljevnu progonili ulicama Pariza. Dianini sinovi William i Harry navodno su zgroženi novim pojedinostima o ponašanju paparazza. Posebno je zabrinut William čiju djevojku Kate Middleton također progone fotoreporteri. </p>
<p>Diana bi bila živa da nije bilo paparazza, a vjerojatno bi preživjela da su oni barem pomogli na mjestu nesreće, zaključuje istraga. Umjesto toga, neki od njih nastavili su fotografirati princezu dok je ležala teško ranjena. Princeza nije planirala zaruke s Dodijem Fayedom i nema dokaza da je bila u drugom stanju, zaključila je britanska istraga. Odbačena su i nagađanja da je netko zaslijepio vozača Dianinog automobila neposredno prije sudara. Istraga nije uspjela ući u trag bijelom »fiatu uno«, koji se u sekundama prije nesreće očešao o Dianin »mercedes«. Lord Stevens i njegova ekipa, intervjuirali su više 300 svjedoka, uključujući i bivšeg Dianinog muža princa Charlesa. Dobili su i uvid u podatke britanskih i američkih tajnih službi te izveli složenu kompjutorsku simulaciju nesreće. Špekulacije će se nastaviti, a na neka pitanja nema definitivnog odgovora, ali »dokazi koje smo našli ne mogu potkrijepiti teoriju o zavjeri«, tvrdi lord Stevens, koji je svoje nalaze objavio i na internetu. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Petersen: Kosovo će se sigurno odvojiti od Srbije</p>
<p>NEW YORK (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Otvorena rasprava o Kosovu u Vijeću sigurnosti UN-a u srijedu nije donijela nikakav neočekivani pomak, osim što je najavila da bez obzira na odgađanje rješenja konačnog statusa za početak sljedeće godine, sve zapravo i dalje nezaustavljivo ide ka potpunom osamostaljenju ove bivše jugoslavenske pokrajine. Rješenje tog statusa »što prije«, kako je to u svom izlaganju potencirao i Joachim Rücker, specijalni predstavnik glavnog tajnika Ujedinjenih naroda za Kosovo, »donijet će koristi cijeloj regiji, dok bi svako daljnje kašnjenje povećalo tenzije i poticalo ekstremizam«. </p>
<p>Šef UNMIK-a je dodao da se anksioznost povećala na Kosovu otkako je prošlog mjeseca odlazeći glavni tajnik UN-a Kofi Annan najavio (izjavljujući to najprije za Vjesnik) prolongiranje donošenja odluke o konačnom statusu nakon izbora u Srbiji, zakazanih za 21. siječnja. U Vijeću sigurnosti, Rücker je čak pohvalio kosovskog premjera Agima Çekua jer dosljedno radi na implementaciji traženih standarda u daljnjoj demokratizaciji Kosova. Kao dobar primjer, Rücker je naveo nedavno usvajanje zakona o izjednačavanju važnosti albanskog i srpskog jezika, u pokrajini gdje je brojčana nadmoć Albanaca 9:1 u odnosu na Srbe. Ipak, cjelokupno Rückerovo izlaganje bilo je pažljivo formulirano kako se ne bi prejudicirala niti potpuna neovisnost Kosova, koju bezuvjetno zagovaraju i jedino prihvaćaju kosovski Albanci, ali ni autonomija unutar granica Srbije oko čega postoji konsenzus vladajućih krugova u Beogradu. Rücker je najviše inzistirao na dinamici održavanja pregovora koji vode ka jednoj od te dvije solucije. Odluka bi trebalo izglasati svih 15 članova Vijeća sigurnosti vjerojatno početkom proljeća. </p>
<p>Rücker je čak rekao da je »kašnjenje više nego gubljenje vremena jer ono neće olakšati, već naprotiv, otežati donošenje rješenja za Kosovo«. U međuvremenu, bivši šef UNMIK-a izjavio je za Vjesnik da će se Kosovo sigurno i formalno na izvjestan način odvojiti od Srbije u sljedećem razdoblju. On je međutim priznao da je Rezolucija Vijeća sigurnosti br. 1244, kojom se regulira stanje na Kosovu neposredno iza intervencije NATO-a 1999., nesavršena deklaracija jer slično kao i Daytonski mirovni sporazum za BiH iz 1995. »ne upućuje na rješavanje uzroka krize«, već se samo bavi posljedicama. Petersen je kao jedino potpuno ispravan i funkcionalan sporazum označio Ohridski mirovni sporazum, potpisan 2001., ponajprije zaslugom Amerikanaca i tadašnjeg makedonskog predsjednika Borisa Trajkovskog, jer je taj dokument prvo donio prvo krhki, ali po tom i funkcionalni mir između Albanaca i Makedonaca. </p>
<p>Erol Avdović</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="40">
<p>Za najluđu noć tinejdžera iz Nazorove</p>
<p>Uoči novogodišnje noći djeci će se kupiti stvari prema njihovim željama</p>
<p>Prosinac je vrijeme božićnih i novogodišnjih blagdana koje tradicionalno povezujemo s darivanjem, toplinom i razumijevanjem. Velikom broju humanitarnih akcija namijenjenih onima kojima je pomoć najpotrebnija pridružio se i Via Dante - centar visoke mode i luksuznih modnih dodataka, u organizaciji Livia-Styla, koji su u srijedu priredili božićnu humanitarnu akciju kojom se namjerava prikupiti novac za tinejdžere Dječjeg doma u Nazorovoj. Prema riječima organizatora, upravo su tinejdžeri dobna skupina djece koja prima najmanje darova u humanitarnim akcijama.</p>
<p>Domjenak su svojom nazočnošću i sudjelovanjem u humanitarnoj akciji, podržale mnoge ugledne osobe iz kulturnoga i javnog života, među kojima su se posebno isticale dame s glumačke scene Mia Begović, Ankica Dobrić i Matija Prskalo, uvijek humanitarno aktivna Lada Kajfež, brojne hrvatske manekenke i pripadnici snažnijeg spola dr. Herman Vukušić, pjevač Alen Hržica i glumac Robert Bošković. Akciju je posebno podržala pjevačica Ivana Banfić koja je odlučila donirati novac od prodaje svoga najnovijeg albuma prema promotivnoj cijeni.</p>
<p>»Via Dante je prodavaonica koja me svojom odjećom i obućom prati od prvih dana, te nisam imala nikakvih dvojbi u vezi sa sudjelovanjem u toj akciji. Posebno se veselim što će prikupljeni novac dobiti tinejdžeri koji također trebaju pomoć, a često ostaju u sjeni humanitarnih akcija«, rekla je Ivana Banfić. Neposredno pred božićne blagdane, skupljenim novčanim iznosom kupit će im se odjeća. </p>
<p>Akcija će trajati cijeli mjesec, a Via Dante, prodavaonica luksuzne odjeće poznatih renomiranih modnih kuća Claudio Merazzi, Casadei, Blumarine,Vicini, Roberto Cavalli, Gian Franko Ferre, Via Delle Perle, CBCJ, JAZZ i drugih modnih dodataka daruje svojim kupcima popust, a 30 posto od svake kupnje skuplja se za humanitarni prilog Dječjem domu u Nazorovoj, a konkretni rezultati znat će se nekoliko dana, na vrijeme da se uoči novogodišnje noći tinejdžerima kupe stvari prema njihovim željama.</p>
<p>Treba istaknuti da je to je samo prva u nizu humanitarnih akcija koju će organizatori pokušati proširiti i na druge prodavaonice, sa željom da postane tradicionalna. Sudeći prema odzivu nema sumnje da će u tome i uspjeti.</p>
<p>Luka Capar</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Londonski novogodišnji koncert</p>
<p>Australska pop-zvijezda Kylie Minogue u sklopu svoje povratničke turneje održat će u novogodišnjoj noći poseban koncert u londonskoj Wembley Areni. To će biti prva prigoda za britanske obožavatelje da vide pjevačicu na njezinoj novoj »Showgirl Homecoming« turneji, koja se trenutačno održava u Australiji. Minogue će u rodnoj zemlji održati 20 koncerata i nije bilo predviđeno da nastupi u Velikoj Britaniji prije 2. siječnja. »Novogodišnja će noć biti ludo zabavna. Veselim se zajedničkom odbrojavanju posljednjih trenutaka stare godine s vama«, poručila je pjevačica obožavateljima. Kylie je prošle godine dijagnosticiran rak dojke, samo nekoliko dana prije nego što je trebala krenuti na turneju. Operirana je u svibnju 2005. nakon čega je išla na kemoterapije u Parizu.</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Mahunarke na blagdanskom stolu</p>
<p>Uz izbor pravih namirnica i načina kuhanja blagdani vam neće donijeti suvišne kilograme</p>
<p>Najveća je prednost makrobiotičke prehrane u tome što pruža veliku mogućnost prilagodbe vanjskim uvjetima, doznajemo od učiteljice kuhanja Ane Janjatović Zorice. Tako u ovo zimsko vrijeme, usklađivanjem prehrane, izborom pravih namirnica i načinima kuhanja, uvelike možemo utjecati na jačanje imuniteta i zagrijavanje organizma. Jela je najbolje pirjati, kuhati, te pripremati u pećnici, uz malo više ulja i slanih začina. </p>
<p>Zimi treba što češće spravljati juhe, sezonsko povrće je primarna stavka. U zimskim je mjesecima ono češće korjenasto, ali i zeleno se lisnato povrće mora naći na tanjuru. Na zimskom je makrobiotičkom jelovniku često vrlo hranjiva i ukusna bundeva, a naglasak je na ukiseljenu povrću pri čemu se prednost daje kupusu i repi. Mahunarke i žitarice čine glavni dio zimske prehrane i nužan izvor bjelančevina. Korijen peršina, pastrnjaka, mrkva, luk, repe i rotkve, te ponekad krumpir odlični su u juhama i varivima, te u složencima i zapečenim jelima. </p>
<p>»Ljudi koji se klasično hrane imaju ponekad prilično negativan stav prema makrobiotičkoj prehrani jer je ne poznaju dovoljno. U ovo blagdansko vrijeme, kada svi volimo više pojesti, prednost makrobiotičke prehrane u tome što nakon nje nisu potrebne drastične siječanjske dijete. Riječ je ipak o relativno niskokaloričnim namirnicama kojih se može dobro najesti i čiju probavu ne prate žgaravica i probavni problemi«, kaže Zorica. Ona smatra da je razlog za tradicionalno predblagdansko prežderavanje u tome što se nakon tako masna i obilna jela može popiti. Uz makrobiotička jela pak dobro će sjesti čaša kvalitetna vina organskog podrijetla. </p>
<p>Kada je riječ o zimskim namirnicama koje mogu pomoći u borbi protiv sezonskih prehlada, te općenito za očuvanje zdravlja, iz Makronove poručuju da treba jesti češnjak koji pomaže čišćenju sluzi iz grla i respiratorna trakta te djeluje protuupalno. Najbolje ga je koristiti u malim količinama i lagano pirjana, jer sirov može iritirati želudac. Svjež ili sušeni đumbir koji jelu daje ljutkast okus, pomaže cirkulaciji i grije organizam, a pomaže i kod mučnina, plinova u crijevima i prehlade. Odličan je začin za juhe, variva i jela od mahunarki. Kuzu je korijen s istoka, najpoznatiji po tome što neutralizira kiselo stanje u našem organizmu i svojevrsni je prirodni aspirin. Pomaže kod proljeva, problema sa želucem i prehlade. Korijen lotusa je pak odličan je za probleme respiratornog trakta. </p>
<p>Makrobiotička zimska kuhinja voli suho voće, koje obiluje željezom i kalcijem, te džemove i pekmeze, a potreban vitamin C dobiva se iz lišća i korijena peršina, kiselog kupusa te zelenim lisnatim povrćem.</p>
<p>Nataša Gajski Kovačić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="43">
<p>Trgovca prostrijelili, odnijeli nekoliko tisuća kuna</p>
<p>»Virili su u njegov auto i vjerojatno tražili torbu s novcem. To je netko tko je znao njegovo kretanje«, izjavila je vlasnikova supruga </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Dvojica zasad nepoznatih muškaraca maskirani »čarapama« i naoružani pištoljima, u četvrtak nešto prije 20 sati u Krasnjanskoj ulici u Sesvetskim Selima »propucali« su u rame vlasnika trgovine mješovitom robom »Maja«, iz koje su odnijeli nekoliko tisuća kuna. </p>
<p>U trgovini se u tom trenutku nalazila i zaposlenica u četvrtom mjesecu trudnoće, koja je tragediju izbjegla sakrivši se ispod pulta. Nesretni čovjek hitno je prevezen u KB »Dubrava«, a u vrijeme zaključenja ovog broja operacija kojoj je podvrgnut još je bila u tijeku. Prema riječima načelnika PU zagrebačke Marijana Tomurada, riječ je o lakšoj ozljedi. S »plijenom« koji je vlasnika »skupo« koštao, muškarci su pobjegli najprije pješice, a nekoliko metara dalje od trgovine čekao ih je automobil. Kako neslužbeno doznajemo, riječ je o muškarcima mlađe životne dobi, koje je prodavačica prepoznala. Jedan od razbojnika, navodno je zapucao kad mu se obratila riječima »Milane šta radiš«, te se pretpostavlja da je dvojac od ranije poznat »žrtvama« razbojništva. Slično su nam ispričali i susjedi. »Vidio sam dvojicu dečki kako se motaju, ali su kapuljačama prekrili glavu, pretpostavljam da se poznajemo«, ispričao je stanar susjedne kuće koji je tuda prošao nekoliko minuta prije pucnjave. Supruga ranjenog vlasnika, pak, tvrdi kako je dvojac čekao upravo njezina supruga. </p>
<p>»Virili su u njegov auto i vjerojatno tražili torbu s novcem koju on obično nosi. To je netko tko je znao njegovo kretanje«, dodala je. Ispričala je i kako je čula galamu u trgovini kad je supruga nazvala telefonski, ali on je samo uspio reći: »Ranjen sam, zovi Hitnu«, a potom je poklopio slušalicu.</p>
<p>Zvonimir KosinjskiAnita Krmek</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Dvije zlatarnice opljačkane u samo šest minuta</p>
<p>U PU zagrebačkoj zasad ne mogu potvrditi da se radi o istim počiniteljima</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - U srijedu, oko 12.49 sati, dogodila se prva krađa u zlatarnici »Rodić«, u Bakačevoj ulici broj 11, a samo šest minuta kasnije, gotovo po istom scenariju, opljačkana je i druga u Jurišićevoj ulici.</p>
<p> Neslužbeno smo doznali da su opisi pljačkaškog para, muškarca i žene, u oba slučaja identični, no u PU zagrebačkoj zasad ne mogu potvrditi da se radi o istim počiniteljima. </p>
<p>U zlatarnicu u Bakačevoj ulici, ušli su muškarac i žena, urednog izgleda i ničim nisu pobuđivali sumnju da se radi o ljudima s nečasnim namjerama. Nakon kraćeg razledavanja izloženih primjeraka nakita, »zainteresirana« žena zamolila je prodavačicu da joj pokaže nekoliko zlatnih naušnica. Dok je gledala nakit, njezin partner iskoristio je nepažnju prodavačice i zgrabio izložbenu paletu sa zlatnim lančićima. Oboje su na brzinu istrčali iz zlatarnice u nepoznatom smjeru, a krađa je odmah prijavljena policiji. </p>
<p>Samo šest minuta kasnije, pokradena je i druga zlatarnica »Rodić«, na početku Jurišićeve ulice, a prema svemu sudeći krađu je izveo isti lopovski dvojac. Scenarij krađe je i ovaj puta bio gotovo isti. Žena ja zamolila prodavačicu da joj pokaže privjesak za lančić i dok je prodavačica bila zaokupljena pokazivanjem nakita, muškarac je iz izložbenog ormarića ukrao više zlatnih narukvica. I kao u prvom slučaju, uspjeli su pobjeći u nepoznatom pravcu. </p>
<p>U oba slučaja odneseno je zlatnine u vrijednosti od nekoliko desetaka tisuća kuna. Doznali smo da je krađe izveo vitak muškarac visok oko 185 centimetara, urednog izgleda, a u vrijeme krađe bio je odjeven u jaknu i hlače. Žena je bila visoka oko 165 centimetara, imala je dužu kosu, a na sebi je imala traperice i jaknu. Potraga za kradljivcima se nastavlja, a snimke sa kamera video nadzora mogle bi pomoći u potrazi. </p>
<p>Zvonimir Kosinjski</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Tati, mami i kćeri 65 mjeseci zatvora </p>
<p>Supružnici Krbavčić uhićeni su početkom srpnja i nalaze se u pritvoru</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Zbog iznude »teške« stotine tisuća kuna, supružnici Nenad (44) i Sanja (42) Krbavčić u četvrtak su na zagrebačkom Općinskom sudu nepravomoćno osuđeni, svaki na 2 godine i tri mjeseca bezuvjetnog zatvora. Njihova kćer Petra (23), koja je u vrijeme počinjenja djela imala samo 19 godina, »izvukla« je bezuvjetnu 11-mjesečnu kaznu, dok je kompanjon bračnog para Agan Mizdrak osuđen također na uvjetnu, 10-mjesečnu kaznu. </p>
<p>Riječ je podsjetimo, o supružnicima koji su temeljem MUP-ove tjeralice uhićeni početkom srpnja, te su otad u pritvoru koji će im se uračunati u izrečenu kaznu. Zbog opasnosti od ponovnog bijega, s obzirom da su mjesecima prije početka postupka krili svoju adresu, te zbog mogućnosti ponavljanja djela, pritvor je dvojcu produljen i u četvrtak. Oštećenicima je pak, dosuđen imovinsko pravni zahtjev. </p>
<p>Tročlana je obitelj, od svibnja 2002. do rujna 2004. Zagrepčanku Vesnu K., koja je od njih pozajmila 20.000 kuna, prijetnjama da će joj »strgati i noge i ruke«, natjerala da potpiše priznanje da im duguje još 62.000 kuna. Nesretnoj su ženi, na stvarni dug najprije »odredili« kamatu od 1600 kuna, a kada je vratila dug u cijelosti, morala je pristati na lihvarski ugovor. Roditeljima je uvelike pritom pomogla i tada 19-godišnja Petra, koja je ženi prijetila »dovođenjem svojih snagatora«, koji će je »sravnati sa zemljom«. Kao zalog na pozajmljenih 17.500 eura od njih, uz kamatu od deset posto, sljedećoj »žrtvi« Darku D. bračni je par uzeo dva stana u Čakovcu, a od njega iznudio više od 100.000 eura. Nisu međutim »stali« ni nakon »iskamatarenih« 100.000 eura od nesretnika, pa su, prijeteći životima njegove djece, nepostojeći dug »popeli« na još 660.000 kuna. Sljedeću žrtvu, Mislava Z., »obradili« su uz pomoć Agana Mizdrak, koji je fizički natjerao muškarca da Nenadu, nakon povrata duga od 1600, prizna još 2800 eura duga te preda prometnu knjižicu svoje »opel astre«. </p>
<p>Anita Krmek</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Presuda se može očekivati u ponedjeljak</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Završnim govorima stranaka, koji su počeli u četvrtak na zagrebačkom Županijskom sudu, a bit će nastavljeni u petak, ponovljeno suđenje Ici Matekoviću, Hrvoju Petraču i drugima, zbog otmice sina Vladimira Zagorca ulazi u svoju završnu fazu. U četvrtak su završne riječi iznijeli zamjenik ravnatelja Uskoka, Dražen Jelinić, Zagorčev opunomoćenik, odvjetnik Krešimir Krsnik, te branitelji svih okrivljenika osim Petračevih. Naime, Petračevi odvjetnici Anto Nobilo i Rajko Mlinarić završne riječi će iznijeti u petak, pa će nepravomoćna presuda, po svim dosadašnjim pokazateljima, biti izrečena najvjerojatnije u ponedjeljak. Jelinić je u četvrtak od vijeća zatražio ponavljanje osuđujuće presude, tvrdeći kako obrana okrivljenika nema uporišta u materijalnim dokazima, te da se Novica Petrač i Ico Mateković nikada ne bi upustili u takve radnje bez znanja Hrvoja Petrača. Krsnik je pak, ustvrdio da su protiv njegove stranke tijekom ovoga postupka izrčene mnoge neistine koje nisu predmet konkretnog postupka, te ustvrdio da je već podnio kaznenu prijavu protiv Zagorčeve suradnice Snježane Šiprak zbog sumnji da je lažno svjedočila. Uz prijavu Krsnik je dostavio i ovjerenu izjavu Josefa Rotheichnera, njemačkog trgovca draguljima i oružjem, u kojoj Rothaichner tvrdi da nikada nije Zagorcu predao nikakvu torbu s draguljima, o čemu su govorili i Šiprak, ali i Hrvoje Petrač. Krsnik je također najavio i podnošenje novih prijava zbog klevete protiv nekih novinara. Zanimljive su bile i završe riječi Ljiljane Planinić, odvjetnice Libera Matekovića. Ona je ustvrdila da je zbog specifične situacije njezin branjenik doveden u neravnopravan položaj. Naime, Libera Matekovća su u svojim iskazima teretili Ježovita i Gošuljević, no budući su za otmicu već pravomoćno osuđeni oni na ponovljenome suđenju nisu željeli odgovarati na pitanja, onemogučujući time Liberovu obranu. </p>
<p>Marin Dešković</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Tko je oteo i mučio pokajnicu ?</p>
<p>SPLIT</p>
<p> - Nastavak suđenja trojici Korčulana zbog otmice Želite Tomić (21), svjedokinje pokajnice u slučaju skupine Jakše Cvitanovića Cvika, zakazan je za 22. prosinca pred Općinskim sudom u Korčuli kada se može očekivati i okončanje glavne rasprave.</p>
<p>Pojavljivanje Želite Tomić u srijedu na otoku izazvalo je neviđene mjere osiguranja. Brojni specijalci s dugim naoružanjem, snajperisti na krovovima okolnih zgrada...</p>
<p> Nikola Petričević, njezin bivši momak i jedan od osumnjičenih u Cvikovoj skupini, Enes Agović i Ilija Jurković optuženi su da su je koncem listopada oteli i zatim nekoliko dana mučili. Prve Tomićkine riječi izazvale su burnu reakciju. Sjetila se, naime, da je nije oteo Ilija Jurković, nego da je to bio Ivica Borovina. Nakon njezina saslušanja Jurković je pušten iz pritvora, no ostao je optužen. Ivica Borovina bivši policajac, podnio je kaznenu prijavu protiv Želite Tomić zbog lažnog svjedočenja. [Z. Podrug]</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Ivanečka tvornica oštećena za 10 milijuna kuna</p>
<p>VARAŽDIN</p>
<p> - Županijsko državno odvjetništvo u Varaždinu zatražilo je proširenje istrage u slučaju ivanečke tvornice alatnih strojeva Itas. Istraga nad Ivanom Canjugom, bivšim direktorom Itasa i predsjednicom Nadzornog odbora te tvrtke Marijom Brezovec u tijeku je, a sumnjiči ih se da su počinili više kaznenih djela zlouporabe ovlasti u gospodarskom poslovanju, čime su Itas oštetili za više od 10 milijuna kuna. Traži se proširenje istrage na Bojana Brezovca, sina Marije Brezovec, i njegovu bivšu djevojku Editu Zebec. U istrazi protiv Canjuge i Marije Brezovec provedeno je financijsko - knjigovodstveno i grafološko vještačenje, a nakon što ispita Bojana Brezovca i Editu Zebec, istražni će sudac odlučiti hoće li i protiv njih pokrenuti istragu. [M. Z.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="49">
<p>Ugostiteljima zarada raste od 100 do 300 posto</p>
<p>Tvrtke su u prosjeku najčešće spremne potrošiti od 100 do 150 kuna po osobi za okupljanja povodom kraja poslovne godine</p>
<p>Ugostitelji će u prosincu zaraditi dovoljno da pokriju minuse siječnja, veljače pa čak i ožujka. Zarada u mjesecu domjenaka, proslava, poslovnih okupljanja bit će od 100 do čak 300 posto veća od uobičajene. Kontaktirali smo nekoliko poznatih zagrebačkih ugostitelja, koji godinama spadaju među kvalitetnije.</p>
<p>Branko Žufika, vlasnik restorana Gospodarski klub i jedan od najcjenjenijih hrvatskih kuhara, tvrdi kako mu zarada u prosincu raste i do 300 posto u odnosu na ostale mjesece. Svaki dan u prosincu usluži između 600 i 700 ljudi. Osim usluge u restoranu, ima i catering.</p>
<p>»Meniji se kreću od 60 do 600 kuna, što naravno ovisi o klijentovim željama. Najskuplji obroci uključuju losos, kavijar, jastoge, gusju jetru, vrhunski pjenušac i slično. Tvrtke su, međutim, u prosjeku najčešće spremne potrošiti od 100 do 150 kuna po osobi za okupljanja u povodu kraja poslovne godine«.</p>
<p>Zlatko Puntijar, vlasnik restorana Stari Puntijar na Gračanskoj cesti, također zbog inovativnog pristupa poslu vrlo cijenjen u gastronomskim krugovima, ističe kako se najbolji biznis u godini ostvari u zadnja tri tjedna prosinca.</p>
<p>»Uvijek sam zadovoljan, tako i sada u prosincu. Moram međutim ukazati na višegodišnju pojavu da bi baš svi željeli organizirati domjenak u isti dan. Tada mnoge moramo odbiti. S druge strane, događa se da pojedine velike tvrtke u hodu otkazuju rezervacije. Meni je sada jedna ugledna kompanija otkazala veliku rezervaciju, a ja sam za taj datum, zbog njih, odbio dosta drugih. I nikom ništa«, otkriva Zlatko Puntijar. Dodaje i kako je standard da neke tvrtke odmah i uredno plaćaju račune, dok od drugih mjesecima pokušava doći do novca.</p>
<p>»Zbog dobrog prosinca lakše ćemo prebroditi siječanj, veljaču, vjerojatno i dio ožujka«, rekao nam je Drago Vukušić, institucija hrvatske gastro-scene i vlasnik restorana Hrvatski kulturni klub. Njegov meni s pićem stoji od 100 do 220 kuna. Koktel s kanapeima može se dobiti i za 50-ak kuna.»Najjače tvrtke pri organizaciji domjenaka imaju neograničene budžete. Takve su doduše rijetke. Ostali se stisnu u tih 100 do 200 kuna«, zaključuje Vukušić.</p>
<p>Boris Marijanović, voditelj poznatog ribljeg restorana Jadran u Zvonimirovoj, također tvrdi da im u prosincu promet raste najmanje sto posto u odnosu na druge mjesece. »U prosincu dobivamo injekciju da lakše riješimo prethodne i dobijemo zalet za mjesece koji dolaze. Zadovoljni smo, knjiga rezervacija dobro nam je popunjena«, ističe Boris Marijanović.</p>
<p>Na domjenke tvrtki u prosjeku dolazi 25 osoba, a riblji meni stoji od 220 do 260 kuna.</p>
<p>Davor Verković</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Hrast star 140 godina prodan za 7000 eura</p>
<p>Prvo javno nadmetanje održalo se u proljeće ove godine; za pojedine trupce postiže se cijenu i triput veću od početne</p>
<p>VINKOVCI</p>
<p> – Uprava šuma Vinkovci u četvrtak je organizirala drugo međunarodno javno nadmetanje na kojem su zainteresirani kupovali pojedinačno ponuđene najkvalitetnije trupce iz ovojesenske sječe provedene u šumama na širem vinkovačkom području. </p>
<p>Najvišu je cijenu dostigao trupac hrasta lužnjaka, star 140 godina, koji je prodan po cijeni od 911 eura za prostorni metar dok mu je početna cijena iznosila 601 euro. Pritom valja istaknuti da taj savršeni hrastov trupac čini 7,5 kubika izuzetno kvalitetna te svuda u svijetu cijenjena drveta. Drugim riječima za taj je trupac plaćeno gotovo 7000 eura.</p>
<p>Prema riječima Ante Sabljića, voditelja komercijale u Upravi šuma Vinkovci, prvo javno nadmetanje za trupce održalo se u rano proljeće ove godine, a Uprava šuma je njime bila izuzetno zadovoljna, postižući za pojedine trupce cijenu i trostruko veću od početne. Dotadašnje skupne dražbe, pak, bile su mnogo povoljnije za kupce koji s postizali znatno niže cijene za izuzetno kvalitetno drvo. </p>
<p>Na tragu nadmetanja od proljetos, u petak je organizirano i drugo na kojem je kupcima ponuđeno 183 trupca, odnosno ukupno 512 kubika kvalitetne drvne mase od čega se na hrast lužnjak odnosilo 120 kubika, na jasen 160 kubika, crni orah 200 kubika i malolisnu lipu 30 kubika. Prije nadmetanja svi zainteresirani kupci morali su dostaviti svoje ponude koje su u petak javno, putem velikoga ekrana, objavljivane. </p>
<p>Svoje ponude dostavilo je devet zainteresiranih kupaca koji uglavnom rade za strane naručitelje. Njihove ponude, primjerice, premašivale su početnu cijenu kubika hrasta lužnjaka i za 200 eura, a cijena kubika crnoga oraha podignuta je za 200 posto od početne. Najmanji je interes vladao za lipu čija je cijena uvećana samo pet posto od početne.</p>
<p>Iz Uprave šuma Vinkovci najavljuju da će i ubuduće organizirati slična nadmetanja i na njima nuditi najkvalitetnije trupce. Inače, iako cijena od gotovo 7000 eura prodana trupca hrasta lužnjaka starog 140 godina izgleda visoka, računica kupca sasvim je jasna. Iz stručnih šumarskih krugova se doznaje da i najjednostavnija šumarska računica govori o zaradi većoj od 20.000 eura od toga trupca. I to samo ako se izreže u plemeniti furnir.</p>
<p>Goran Čorkalo</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Siemensova dobit 124,4 milijuna kuna</p>
<p>Prihodi su porasli 5,3 posto, na 1,655 milijardi kuna</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Siemens je lani povećao ukupne prihode 5,3 posto, na 1,655 milijardi kuna, dok je dobit prije oporezivanja i kamata (EBIT) bila 124,4 milijuna kuna, 15,7 posto više nego godinu ranije. Izvezeno je roba i usluga u vrijednosti od 374 milijuna kuna, što je povećanje od 34 posto, dok je uvoz smanjen za 9,2 posto. Investicije tvrtke u 2006. godini bile su 31 milijun kuna, otvoreno je 190 novih radnih mjesta, a u školovanje zaposlenika, kojih je sada 1435, tvrtka je uložila 18,7 milijuna kuna.</p>
<p>»Siemens d.d. već četvrtu godinu za redom bilježi stalan rast dobiti i zapošljavanja, pri čemu prošla fiskalna godina predstavlja najveći skok dosad«, rekao je Uwe Gregorius, predsjednik Uprave Siemensa. Prema njegovim riječima, postignuti su značajni uspjesi, osobito u isporuci telekomunikacijskih i IT rješenja operaterima u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, započeto je s realizacijom prvog eGovernment projekta radeći s Ministarstvom unutarnjih poslova i delegacijom Europske komisije u RH na nacionalnom sustavu za kontrolu granice usklađenog sa schengenskom regulativom.</p>
<p>Prema udjelu u ukupnim prihodima tvrtke, komunikacijski sektor Siemens Communications s udjelom od 51 posto zauzeo je prvo mjesto, od čega je odjel mobilnih mreža ostvario 39 posto, a fiksnih mreža 12 posto. Slijedi razvoj programa i sustava s 12 posto udjela, sektor energetike koji je ostvario devet posto udjela, te sektor industrijskih rješenja i usluga sa 7 posto.</p>
<p>Nastavljena je dobra suradnja s tvrtkama u Hrvatskoj i regiji. Energetski sektor s odjelima Power Generation (PG) i Power Transmission and Distribution (PTD) treći je sektor po sudjelovanju u ukupnim prihodima tvrtke. Na tradicionalnom tržištu Hrvatske, Bosne i Hercegovine te Slovenije nastavio je s radovima na modernizaciji sustava automatizacije blokova i pomoćnih postrojenja elektrana (TE Sisak - SAR2, TE Tuzla - Blok 5, TE TO Osijek - KPV, NE Krško). Odjel PTD sklopio je ugovor s HEP Proizvodnjom za rekonstrukciju i proširenje 110 kilovoltnog rasklopnog postrojenja termoelektrane TE-TO Zagreb, a isporučio je i montirao sklopive blokove u industrijskoj zoni Varaždin. Tradicionalni poslovi sektora industrijskih rješenja i usluga realizirani su kroz modernizacije i rekonstrukcije pogona u rafinerijama nafte Sisak, Urinj i Mlaka.</p>
<p>Od značajnih projekata treba izdvojiti i početak dijela aktivnosti na projektu izgradnje sustava nadzora i daljinskog upravljanja regionalnim vodovodom Varaždina, medicinska rješenja u opremanju poliklinike Sunce osiguranja u Zagrebu, Osijeku, Zadru, Splitu i Rijeci, te suradnju s Hrvatskim željeznicama. Budući da Hrvatske željeznice planiraju nabavu novih modernih putničkih vagona za brzine do 200 kilometara na sat, TŽV Gredelj i Siemens d.d. su potpisali Sporazum o suradnji u cilju moguće zajedničke realizacije posla u kojemu bi domaći Siemens bio partner i ekskluzivni podisporučitelj Gredelju.</p>
<p>Luka Capar</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Geofoto dodijelio dvije donacije i 12 stipendija </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Zagrebačka tvrtka Geofoto, jedna od 10 najboljih geodetskih tvrtki u Europi, predstavila je u četvrtak svoju zakladu za potporu studentima i promociju geodezije i geoinformatike.</p>
<p>Zaklada je dodijelila dvanaest stipendija studentima zagrebačkog Geodetskog fakulteta te donirala 150.000 kuna vodećem znanstveno-stručnom časopisu za geodeziju i geoinformatike Kartografija i geoinformacije. Geofoto je donirao i 100.000 kuna dobrotvornoj akciji »Kvadrat mira« čiji je cilj brže i učinkovitije razminiranje Hrvatske. Donacija Geofota namijenjena je razminiranju okućnica u Vukovaru.</p>
<p>Direktor tvrtke i upravitelj zaklade Zvonko Biljecki objasnio je da je znanje te razvoj geodezije i geoinformatičke strukture njihova osnovana vrijednost i ulog u budućnost. Na donaciji dobrotvornoj akciji »Kvadrat mira« zahvalili su zamjenik zagrebačkog gradonačelnika Ivo Jelušić i ravnatelj Hrvatskog centra za razminiranje Oto Jungwirth. [Ž. B.]</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Broj korisnika porastao na 1,81 milijun</p>
<p>OSIJEK</p>
<p> - Član Uprave i financijski direktor Vipneta Dino Dogan u četvrtak je ravnatelju osječke Kliničke bolnice Željku Vranješu predao ček na 100.000 kuna, namijenjen Klinici za dječje bolesti za kupnju mobilnog respiratora za djecu s poteškoćama u kretanju. To je već tradicionalna humanitarna gesta Vipneta prema osječkom KB-u kojem su u proteklih pet godina donirali ukupno 500.000 kuna.</p>
<p>Na godišnjoj konferenciji za novinare Dogan je istaknuo da je ova tvrtka značajno povećala broj korisnika kojih je danas 1,81 milijun.</p>
<p>»Tijekom trećeg tromjesečja ove godine prihodi Vipneta dosegli su brojku od 145,4 milijuna eura, te su u odnosu na isto razdoblje prošle godine porasli za 10,2 posto. Također, konsolidirana dobit u zadnjem tromjesečju, prije kamata, poreza, amortizacije i smanjenja vrijednosti iznosi 77,6 milijuna eura i povećala se za 21,4 posto«, kazao je Dogan.</p>
<p>U razdoblju od listopada 2005. do rujna ove godine, Vipnet je u Hrvatskoj u mrežu uložio 73 milijuna eura, od čega je 2,5 milijuna uloženo u Slavoniji plus 473.200 eura u preuređenje slavonskih prodajnih centara. Prema provedenim anketama, Vipnetov korisnik u Slavoniji prosječno mjesečno razgovara oko 60 minuta, preko mobilnog telefona pošalje oko 40 SMS poruka, te napravi 3,4 megabajta podatkovnog prometa.»Istraživanja su pokazala kako 44 posto ispitanika između 14 i 16 godina u Slavoniji koristi Internet i to najviše kod kuće, a zatim na poslu, fakultetu ili školi. No, čak 53 posto ispitanika koji koriste Internet kod kuće imaju samo spori dial-up pristup, odnosno preko modema. Vipnet je zato odlučio nastaviti ulagati u razvoj HSDPA mreže za pristup Internetu po broadband brzinama, pa će tako Vip HSDPA mreža biti proširena na području Slavonije, u Osijek i Slavonski Brod, do kraja godine«, najavio je Dogan. [Maja Sajler Garmaz]</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Rast cijena dionica energetskih kompanija</p>
<p>NEW YORK</p>
<p> - Iznenađujuće snažan promet u američkoj maloprodaji potaknuo je u srijedu na američkim burzama nade ulagača u dobru predblagdansku sezonu, nadoknadivši tako negativne posljedice što ih je na dionice industrijskih kompanija imalo poskupljenje nafte.</p>
<p>U takvim uvjetima burzovni indeksi tek su blago ojačali. Newyorški Dow Jones indeks porastao je 0,02 posto, na 12.318 bodova, a tehnološki Nasdaq 0,03 posto, na 2432 boda. Dionice maloprodajnih kompanija bile su na većem dobitku po objavi službenog izvješća američke vlade o porastu prometa u maloprodaji u studenome za jedan posto na mjesečnoj razini, što je bilo iznad očekivanja Wall Streeta. U prosjeku su cijene dionica u tome sektoru ojačale 0,6 posto, pri čemu Wal-Marta za jedan posto.</p>
<p>No, dobitke na burzi ograničilo je poskupljenje nafte, koje je potaknulo ulagače na prodaje industrijskih dionica, poput Caterpillarovih i General Electricovih. Barel nafte na newyorškom tržištu poskupio je 35 centi, na 61,37 dolara.</p>
<p>S druge strane, to je dalo poticaja uzletu cijena dionica energetskih kompanija, tako da se Exxon Mobilova dionica našla među najvećim dobitnicama, poskupjevši 1,5 posto.</p>
<p>»Čini se da su ulagači već u uobičajenom raspoloženju na kraju poslovne godine. Nema mnogo poticaja za kretanje cijena dionica ni naviše ni naniže«, rekao je Todd Clark, direktor trgovanja dionicama pri brokerskoj tvrtki Nollenberger Capital Partnersu. [Reuters/Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="55">
<p>ZERP od 1. siječnja 2008.</p>
<p>Premijer Sanader je više puta naglasio mogućnost i ranije primjene ZERP-a, te istaknuo da je Vlada pokušala pronaći konsenzus svih političkih stranaka o pojasu</p>
<p>Vlada je u Sabor uputila prijedlog po kojem bi se Zaštićeni ekološko-ribolovni pojas (ZERP) za zemlje članice Europske unije počeo primjenjivati najkasnije od 1. siječnja 2008., a moguće je i prije.</p>
<p>Premijer Ivo Sanader je više puta tijekom sjednice apostrofirao mogućnost i ranije primjene ZERP-a, te naglasio da je Vlada pokušala pronaći konsenzus svih političkih stranaka o toj temi. Vladin prijedlog je podržao predsjednik Stjepan Mesić i predstavnici ribarskog ceha.</p>
<p> »Ako postoji mogućnost konsenzusa, ja sam za, ali ako ne postoji smatram da je ovo dobro rješenje i da iza njega možemo stati«, rekao je Sanader. Sabor će o Vladinu prijedlogu glasovati u petak.</p>
<p>Vlada je Saboru, također, uputila zakonski prijedlog o nadzoru državne granice, kojim se hrvatskim ribarima omogućuje da bez putovnice ulaze u ZERP. »Nestajanjem te obveze ojačavamo status ribara«, rekao je Sanader. Kazao je i da se Vladinim prijedlogom, osim ojačavanja statusa ribara, postiže i drugi cilj - ne ugrožava se put Hrvatske k Europskoj uniji. »Sigurno nećemo naštetiti interesima Hrvatske u približavanju EU i iza toga možemo stati«, poručio je Sanader, dodajući da će se kroz partnerski odnos s članicama EU-a i Europske komisije nastaviti s dijalogom i konzultacijama. Sanader je naglasio još jedan Vladin zakonski prijedlog o kojem će Sabor glasovati u petak, a po kojem će sve županijske luke ribarima morati osigurati mjesto za iskrcaj ribe. Nadležni ministar Petar Čobanković kazao je kako Vlada čini sve u interesu Hrvatske i ribara, te da će se nastaviti raditi na poboljšanju infrastrukture i na obnavljanju ribarske flote. Najavio je i intenziviranje gradnje veletržnica ribe te kazao da bi prva u Poreču trebala biti otvorena na proljeće. Čobanković je ustvrdio da Vlada, kroz proračunska sredstva, osigurava dovoljno novca za gradnju veletržnica, ali da se taj novac, zbog pomanjkanja sluha lokalnih zajednica, nerijetko ne uspijeva utrošiti, što je ilustrirao slučajem Rijeke, gdje, kako je kazao, lokalna vlast nije realizirala projekt. </p>
<p>Spomenuo je da je država za ribare po svakoj fakturi uvela i kompenzaciju od 14 posto, što je značajna financijska pomoć. Branko Bačić, državni tajnik u Ministarstvu mora, turizma, prometa i razvitka, na posebno je pitanje premijera hoće li Hrvatska biti spremna na nadzor ZERP-a, moguće i prije 1. siječnja 2008., odgovorio da će se ZERP u potpunosti moći kvalitetno kontrolirati. Dodao je i da je osnovana Vladina koordinacija za nadzor i kontrolu unutarnjih voda i ZERP-a, te da su u proračunu za 2007. osigurana sredstva za flotu MORH-a, MUP-a, te Ministarstva mora, koja će moći kvalitetno nadzirati svih 30.000 četvornih kilometara u ZERP-u.</p>
<p>SDP zahtijeva trenutačno aktiviranje ZERP-a</p>
<p>»SDP će ustrajati na zahtjevu trenutačnog aktiviranja ZERP-a za zemlje EU-a«, kazao je predsjednik te stranke Ivica Račan u Saboru. Račan je komentirao izjavu premijera Ive Sanadera, koji je kazao da formulacija »najkasnije do« u Vladinom prijedlogu izmjena odluke o proširenju jurisdikcije RH na Jadranu, ostavlja mogućnost da se s punom primjenom ZERP-a krene i prije početka 2008. Račan smatra da ekološku komponentu ZERP-a treba aktivirati odmah, a ribolovnu od 1. srpnja 2007. Novinarima koje je zanimalo pitanje znači li SDP-ovo inzistiranje na žurnoj primjeni ZERP-a napuštanje međustranačkog »Saveza za Europu«, Račan je odgovorio da su se pojavili i neki drugi problemi u pristupu europskim temama. </p>
<p>Branka Valentić/S.O.I.</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Vladin prijedlog ZERP-a racionalan i prihvatljiv</p>
<p>Mesić predlaže održavanje zajedničke konferencije na kojoj bi se okupile sve zemlje koje gravitiraju Jadranskom moru</p>
<p>Volio bih da se o ZERP-u nađe konsenzus jer je riječ i strateškom cilju rješavanja problema ekologije i ribarstva u Jadranu, ponovio je predsjednik Stjepan Mesić u četvrtak novinarima, nakon što je svečano otvorio mini-market »M« u Ivanićgradskoj ulici u Zagrebu. Najavio je da predlaže održavanje zajedničke konferencije na kojoj bi se okupile sve zemlje koje gravitiraju Jadranskom moru.»Svi ovisimo o tome hoće li ono biti čisto ili zagađeno, hoće li se ili neće održati riblji fond. I zato bi bilo dobro da se održi konferencija na kojoj bi bile ne samo Hrvatska, Slovenija i Italija nego i BiH, Crna Gora i Albanija«, smatra Predsjednik. Upitan je li osobno zadovoljan Vladinim prijedlogom vezanim uz ZERP, odgovorio je kako misli da je u ovom trenutku Vladin prijedlog vrlo racionalan i prihvatljiv. Otvarajući prvu trgovinu u lancu »Plus marketa«, kojim se planira povezivanje između dvije i pet tisuća malih trgovina s vodećim hrvatskim proizvođačima, kroz veleprodajni sektor Konzuma »Velpro«, šef države je pozdravio takvu ideju zaštite malih hrvatskih proizvođača. »Mislim da je to jako dobra ideja koja će pomoći da se u kvartovskim naseljima održe male trgovine a da imaju sve ono što građanima svakodnevno treba«, rekao je Predsjednik. Zaključio je da će biti zadovoljni svi, i trgovci koji će otvarati radna mjesta i potrošači koji će na jednom mjestu imati sve što im je potrebno. Bit će, dodao je, zadovoljni i obrtnici, jer će imati siguran plasman svojih proizvoda. Nakon ovotjednog potpisivanja Sporazuma o strateškom partnerstvu i poslovnoj suradnji, koji su potpisali HOK, Konzum i vodeće hrvatske tvrtke - Agrokor, Franck, Koestlin, Lura, Podravka, Saponia, Zvečevo, Jamnica, Ledo, PIK Vrbovec, Zvijezda i Belje, počela je suradnja s malim trgovcima pod nazivom »Plus market«.. </p>
<p>Miroslava Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Prometna renesansa riječkog područja</p>
<p>RIJEKA</p>
<p> - Dionicu novosagrađene istočne riječke obilaznice od Orehovice do Svetog Kuzma dužine 6,8 kilometara i dio u dužini petstotinjak metara spojne ceste D-404 koja ide prema riječkoj luci, u četvrtak je otvorio ministar mora, turizma, prometa i razvitka Božidar Kalmeta. Naglasio je tom prigodom da je riječ o jednom od najvećih ulaganja Hrvatskih cesta u protekle četiri godine, vrijednom 780 milijuna kuna. Trasa prometnice je vrlo zahtjevna jer na njoj ima 13 vijadukata i mostova, te dva tunela. Gradnja je financirana djelomično zajmom Svjetske banke od 70 milijuna kuna, te sredstvima iz državnog proračuna. Ministar je naglasio da je uporabna dozvola za tu cestu dobivena 13. prosinca, te je otvorena po svim propisima. Predsjednik Uprave HC-a Stjepko Boban je rekao da su otvaranje te prometnice odgodile sanacije brojnih klizišta terena na trasi, za čiju je sanaciju od ukupne investicije utrošeno nešto više od 30 milijuna kuna. Kalmeta je podsjetio da su Hrvatske ceste u protekle četiri godine u gradnju riječkog prometnog pravca uložile 1,1 milijardu kuna, a da je istodobno u cijeloj Hrvatskoj HC za gradnju prometnica utrošio 8,5 milijardi kuna. Ministar je dodao kako će ta prometna renesansa riječkog područja učiniti konkurentnim gospodarstvo cijele Primorsko-goranske županije. Podsjetio je da se gradi i preostalih 55 kilometara do punog profila autoceste Rijeka - Zagreb. [D. H.]</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Ponavlja se suđenje za ratni zločin!</p>
<p>Presuda je ukinuta jer su usvojene žalbe i tužiteljstva i branitelja optuženih</p>
<p>BEOGRAD/OSIJEK</p>
<p> - Vrhovni sud Srbije ukinuo je presudu Vijeća beogradskog Specijalnog suda za ratne zločine kojom je četrnaest od šesnaest optuženih pripadnika tzv. Teritorijalne obrane Vukovara i paravojne postrojbe »Leva Supoderica«, zbog ubojstva 200 hrvatskih zarobljenika na vukovarskoj Ovčari, osuđeno na ukupno 231 godinu zatvora. </p>
<p>To je bila prva presuda za ratne zločine pred tim sudom u Beogradu, a srpski vrhovni sud je izvijestio kako su usvojene žalbe i tužiteljstva i branitelja optuženih. Presuda je ukinuta u cijelosti, odnosno i onaj dio koji je optužene proglasio krivim, ali i onaj dio kojim su dvojica optuženih oslobođeni krivnje. Stoga će se cijelo suđenje provesti ponovo. Podsjetimo, nepravomoćna presuda Specijalnog suda za ratne zločine u Beogradu izrečena je u prosincu prošle godine. Maksimalne kazne od 20 godina zatvora tada su određene optuženima - zapovjedniku Teritorijalne obrane Vukovara Miroljubu Vujoviću, njegovu zamjeniku Stanku Vujanoviću, te ostalim pripadnicima TO-a i paravojne postrojbe »Leva Supoderica« - Milanu Lančužaninu, Ivanu Atanasijeviću, Predragu Milojeviću, Đorđu Šošiću, Miroslavu Đankoviću i Predragu Dragoviću, koji su sudjelovali u mučenju, premlaćivanju te strijeljanju zarobljenika. Kaznom od petnaest godina zatvora kažnjeni su Jovica Perić, Milan Vojnović i Vujo Zlatar, dok je Predrag Madžarac osuđen na dvanaest godina. Jedina žena među optuženicima, Nada Kalaba, inače nevjenčana supruga Stanka Vujanovića, osuđena je na devet godina zatvora, a najmanju je kaznu, pet godina, »zaradio« Goran Mugoša. Zbog nedostatka dokaza optužbe su oslobođeni Marko Ljuboja i Slobodan Katić, koje se teretilo da su sudjelovali u egzekuciji zarobljenika. [Maja Sajler Garmaz]</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Hrvatska je napravila velik napredak</p>
<p>U pripremi je završni dokument summita u kojem stoji da je Hrvatska napravila veliki napredak i da su pregovori dobro počeli</p>
<p>BRUXELLES (Od Vjesnikovih izvjestitelja)</p>
<p> - Lideri EU-a, na posljednjem ovogodišnjem summitu u Bruxellesu, predložit će usporavanje procesa proširenja, ali to se ne odnosi na Hrvatsku. U završnom dokumentu summita trebala bi biti usvojena formulacija da je Hrvatska napravila velik napredak i da su pristupni pregovori dobro počeli. U Meiseu, kraj Bruxellesa, u četvrtak su se sastali i čelnici Europske pučke stranke koji su zaključili da Hrvatska dobro napreduje u pregovorima i da nikakva zastoja neće biti. Uoči sastanka premijer Ivo Sanader je najavio da će slovenskog premijera Janeza Janšu i predsjednika EK-a Josea Manuela Barrosa obavijestiti o odluci o primjeni ZERP-a. »Hrvatska je postigla dva cilja, zaštitu Jadrana i to da ne naškodi svom pristupnom procesu. Mislim da je to dobar potez«, kazao je Sanader, pojasnivši da je želja sačuvati riblji fond i zaštititi Jadran kako bi naši ribari bili konkurentni ribarima EU-a. Kazao je da nam je želja da se proces približavanja EU ne zaustavlja, a da su ovom odlukom postignuta oba cilja. Na sastanku europskih pučana Sanader je kazao da očekuje da će na summitu EU-a biti potvrđeni nedavni zaključci o djelomičnom zamrzavanju pregovora s Turskom. »Bitno je da Hrvatska odradi svoj domaći rad, da zatvori sva poglavlja, i tada neće biti nikakvih problema. Hrvatska ide svojim tijekom, neovisno o bilo kom drugom«, kazao je. Upitan o željama za sljedeću godinu, rekao je da »želi da Hrvatska zatvori što više poglavlja«. Predsjednik vanjskopolitičkog odbora Europskog parlamenta Elmar Brok je pak izrazio uvjerenje da će ustavni proces biti dovršen do kraja 2008. i da tako neće doći do odgode proširenja, posebno ne za Hrvatsku. Europski je parlament u srijedu je usvojio formulaciju da Hrvatska ne napreže integracijske kapacitete EU-a. Na summitu, koji je počeo u četvrtak navečer, u sklopu dijela zaključaka o proširenju bit će usvojeni zasebni paragrafi o Hrvatskoj i Turskoj, te o zemljama zapadnog Balkana. Europsko vijeće će podržati zaključke o Hrvatskoj koje su ministri vanjskih poslova EU-a usvojili u ponedjeljak. U zaključcima navodi da je Hrvatska učinila napredak, da su pristupni pregovori dobro krenuli, te se Zagreb poziva da nastavi s radom na temelju dosad ostvarenih rezultata. Posebnu pozornost treba ubuduće posvetiti ubrzanju reformi u području pravosuđa i državne uprave, borbe protiv korupcije, ekonomskim reformama i ispunjavanju obveza iz SSP-a, posebice u dijelu koji se odnosi na državne potpore i na promet nekretninama za strance. </p>
<p>Jurica KörblerBruno Lopandić</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Zakonom protiv inflacije odlikovanja</p>
<p>Prema dopunama Zakona, udruge branitelja više neće moći dodjeljivati odlikovanja, nego samo zahvalnice i priznanja</p>
<p>Dopunama Zakona o odlikovanjima i priznanjima, o kojima je na početku sjednice u četvrtak raspravljao Sabor, Vlada predlaže da se odličja i priznanja za sudjelovanje ili drugi doprinos u Domovinskom ratu mogu dodjeljivati isključivo sukladno tom zakonu. Od toga bi bio izuzeti samo Predsjednik Republike i Hrvatski sabor, koji bi takva priznanja mogli dodjeljivati i temeljem drugih propisa. To znači da napr. udruge branitelja više neće moći dodjeljivati odlikovanja, nego samo zahvalnice i priznanja.</p>
<p>Državni tajnik u Ministarstvu branitelja Tomislav Ivić rekao je da se takve izmjene donose zbog zaštite Domovinskog rata. Pojasnio je da vlada inflacija različitih priznanja koja se dodjeljuju bez ikakvih kriterija, čime se obezvrjeđuje Domovinski rat. Oporba je za takvu situaciju okrivila državu.</p>
<p>Burnu raspravu izazvalo je Zakonu o obvezama i pravima državnih dužnosnika kojim se utvrđuju koeficijenti plaća državnih dužnosnika. Tako se predlaže povećavanje koeficijenta, glavnom državnom inspektoru i ravnatelju policije. Njihove bi se plaće ubuduće računale uz koeficijent od 5,27, što bi značilo da bi im se sa sadašnjih desetak tisuća kuna plaća povećala na oko četrnaest tisuća kuna. Isti koeficijent predlaže se i za predstojnike Vladinih ureda za zakonodavstvo, za opće poslove Sabora i Vlade i za informiranje, kao i za članove Državnog izbornog povjerenstva, a potpredsjednici DIP-a imali koeficijent 5,70, a predsjednik DIP-a 6,42, koliko imaju i ministri.</p>
<p>Oporba je u žustroj raspravi najviše kritizirala predloženo povećanje plaća predstojnicima Vladinih ureda, posebice ureda za informiranje Ratku Mačeku.</p>
<p>Ubuduće svaka županijska luka morati će osigurati poseban dio za ribarske, kao i druge brodove koji obavljaju neku gospodarsku djelatnost. U prijedlogu izmjena Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama, koji je dobio potporu zastupnika, stoji da se koncesija više neće moći dati fizičkoj ili pravnoj osobi koja je koristila pomorsko dobro bez pravne osnove. </p>
<p>Prijedlog izmjena Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, prema kojemu bi se državi produljio rok za uknjižbu prava vlasništva - umjesto do 1. siječnja 2007. do 1. siječnja 2010., također je dobio potporu. Odnosi se na obalu, otoke, vode, nacionalne parkove, šume, poljoprivredna zemljišta i dobra od strateškog značaja.</p>
<p>Iako je najavljeno da će se u četvrtak glasovati o raspravljenim točkama, zbog nedostatka kvoruma glasovanje je odgođeno za petak. </p>
<p>Kazna Nenadu Staziću</p>
<p>Nakon što je SDP-ovac Nenad Stazić tijekom rasprave o dužnosničkim plaćama ustvrdio da bi Vladinom glasnogovorniku Ratku Mačeku treba dati duplo veću plaću jer mora »štošta pravdati od Haaga do Verone«, predsjedavajući Darko Milinović najprije mu je izrekao opomenu, a potom i oduzeo riječ. SDP-ovci su potom zatražili pauzu, nakon koje su odredili Stazića da ispred stranke govori o tom zakonskom prijedlogu. Milinović to nije dozvolio, pa su SDP-ovci nakon protesta napustili sabornicu. Na kraju se u prepirku uključio predsjednik Šeks, koji je kazao da potpuno podržava Milinovića, a da Stazić stalno vrijeđa zastupnike HDZ-a i stranku.</p>
<p>Marijan LipovacSilvana Oruč Ivoš</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Do 2010. većina škola radit će u jednoj smjeni</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Umirovljenom profesoru zagrebačkog Filozofskog fakulteta Josipu Skoku uručena je u četvrtak Nagrada za životno djelo u obrazovanju »Ivan Filipović«. Godišnju nagradu za prošlu godinu za rad u odgoju, obrazovanju i znanosti primilo je još 15 odgojitelja, učitelja i profesora.</p>
<p>»Današnji dobitnici proizašli su iz našeg obrazovnog sustava, i oni nisu slučajno izvrsni«, rekao je ministar znanosti Dragan Primorac. Podsjetio je u protekle tri godine otvoreno 230 školskih objekata, zaposleno 4300 ljudi, a proračun u istom razdoblju uvećan je 40 posto. Primorac očekuje da će do 2010. većina škola raditi u jednoj smjeni.</p>
<p>Josip Skok, kojemu je nagrada za životno djelo uručena, za izniman doprinos koji je ostvario pisanjem udžbenika i priručnika hrvatskog jezika, za doprinos u odgoju naraštaja učitelja i za afirmaciju dječje književnosti, zahvalio je u ime nagrađenih. Znanje, rekao je, nije u količini činjenica, nego u njihovoj kreativnoj uporabi. Znanje je najsigurnija putovnica za svijet, putovnica za koju ne treba viza, rekao je Skok. </p>
<p>Predsjednik Odbora za dodjelu nagrade za doprinose u školstvu i znanosti Petar Selem napomenuo je da je Hrvatska na dobrom putu prema cilju zemlje znanja. [Mirela Lilek]</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2006], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20061215].
|
