NA [2006], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20060315].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 137758 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>15.03.2006</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Medicina rada vraća se u tvrtke</p>
<p>Osniva se i poseban fond za profesionalne bolesti i zaštitu na radu </p>
<p>U očekivanju novog zakona o profesionalnim bolestima i zaštiti na radu, koji bi, kako najavljuje ministar zdravstva Neven Ljubičić, trebao biti predstavljen u ponedjeljak, počela su nagađanja o tome hoće li se u tvrtkama ponovo otvarati ambulante.</p>
<p>Nažalost, kako kaže ministar zdravstva i socijalne skrbi Neven Ljubičić, ambulante se ne mogu vratiti tamo gdje su bile, jer je medicina rada privatizirana. Tako uređeni odnos sada je nemoguće ukinuti, ali je medicinu rada moguće vratiti na radna mjesta, kaže Ljubičić. Ideja je Ministarstva da svaka tvrtka, transparentno i pod nadzorom, s ordinacijom medicine rada ugovori zdravstvenu zaštitu zaposlenika.</p>
<p>Liječnici pozdravljaju mogućnost povratka medicine rada u tvrtke, što ne moraju nužno biti i same ambulante. Otkako su 1993. ukinute, medicinari rada upozoravaju na neodrživost prakse po kojoj svaki poslodavac može otpustiti radnika nakon što se dovoljno iscrpi i teško razboli da više ne može raditi na istom radnom mjestu. </p>
<p>Dr. Jadranka Mustajbegović, predsjednica Nacionalnog vijeća za zaštitu na radu i srodnog povjerenstva u resornom ministarstvu, kaže da je sustav tako uređen da ne obvezuje poslodavce da se brinu o zdravlju radnika. Zasad ne vidi promjene u tom smislu, nego samo u osiguranju od posljedica neprovođenja zdravstvene zaštite na radu.</p>
<p>Ni dr. Marija Zavalić, ravnateljica Hrvatskog zavoda za medicinu rada, ne vidi u reformskim mjerama povratak preventive »na lice mjesta«, nego samo bavljenje posljedicama.</p>
<p>Hrvatska je kao potpisnica okvirne Konvencije o zaštiti na radu dužna provesti europske direktive, odnosno vratiti medicinu rada na radna mjesta. Zavalić je za objedinjavanje preventive, kurative i odšteta, što bi provodio i nadzirao osiguravatelj, neovisno o poslodavcu.</p>
<p>Ministar Ljubičić slaže se s time da se medicina rada svodi na izdavanje svjedodžbi za vozačke dozvole ili nošenje oružja, umjesto na prevenciju profesionalnih bolesti i ozljeda. Sindikati i poslodavci, kad je o novom zakonu riječ, usuglasili su se s tim da medicina rada preuzme preventivne preglede radi smanjenja bolovanja. U financijskom dijelu podržali su izdvajanje sredstava solidarnosti od 0,5 posto za profesionalne bolesti i zaštitu na radu u poseban fond neovisan o Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje. Ljubičić smatra da to obećava pojačanu skrb za radnike prema smjernicama Hrvatskog zavoda za medicinu rada. Ostaje da se vidi hoće li 0,5 posto biti dovoljno. </p>
<p>Biserka Lovrić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Nemaš dozvolu, kazna do 100 tisuća kuna </p>
<p>Uporabnu dozvolu moguće je i naknadno dobiti ako građevina ispunjava sve zakonom propisane uvjete bez obzira na to kada je dovršena </p>
<p>Kada se krajem ove godine i zakonski propiše obveza ishođenja uporabne dozvole za sve poslovne prostore u kojima tvrtke obavljaju gospodarsku djelatnost, nastat će prava gužva među brojnim vlasnicima i korisnicima takvih prostora u Hrvatskoj. </p>
<p>Do nedavno je za sve poslovne prostore bilo dovoljno osigurati potvrdu nadležnog tijela samouprave o »minimalno-tehničkim uvjetima« obavljanja poslovne djelatnosti u nekom prostoru. Trebalo je priložiti samo nekoliko dokumenata - ugovor o najmu ili vlasništvu prostora, potvrdu o ispravnosti električnih instalacija te eventualno dokaz o osiguranim protupožarnim mjerama zaštite. Sada će pak obveza ishođenja uporabne dozvole mnogima zagorčiti poslovanje među ostalim i zato što će se obavljanje poslovne djelatnosti u prostorima bez uporabne dozvole smatrati prekršajem za koji nadležna inspekcija može kazniti investitora s 25.000 do 100.000 kuna prilikom svakog izlaska na očevid!</p>
<p>Kakva će strka nastati u Zagrebu dovoljno govori podatak da je prošle godine izdano 2259 građevinskih dozvola i samo 387 uporabnih dozvola. Dakle, samo trećina investitora zatraži uporabnu dozvolu, jer i s njom i bez nje bez problema prodaju i stambene i poslovne prostore. </p>
<p>Poznavatelji stanja na tržištu nekretnina znaju da relativno mali broj zgrada u Zagrebu ima uporabnu dozvolu. Nemaju je ni neke od najpoznatijih gradskih poslovnih i stambenih zgrada makar ih se koristi već desetljećima. Takvima će već krajem ove godine uporabna dozvola postati ozbiljna prepreka za njihovo daljnje poslovanje u istim prostorima. </p>
<p>Uporabnu dozvolu, moguće je, doduše, i naknadno dobiti ako investitor, odnosno građevina ispunjava sve zakonom propisane uvjete bez obzira na to kad je izdana građevinska dozvola, kada je građevina dovršena i kada je podnesen zahtjev za izdavanje uporabne dozvole, poručuju iz Gradskog ureda za prostorno uređenje. </p>
<p>No stručnjaci tvrde da je to u praksi skupo i dugotrajno. Zašto, pojašnjava u razgovoru za Vjesnik Krunoslav Komesar, vlasnik tvrtke Gark konzalting d.o.o koja se bavi poslovima stručnog nadzora i konzaltinga u gradnji. Njima se u posljednje vrijeme sve češće javljaju investitori koji otprije imaju izgrađene poslovne zgrade ali ne i - uporabnu dozvolu. </p>
<p>»Oni žele brzo riješiti problem najčešće i ne shvaćajući složenost postupka. Sve dodatno komplicira činjenica da mnogi investitori nisu imali ni osiguran stručni nadzor na gradnji jer im je to bio, po njihovom mišljenju, previsok i nepotreban trošak«, kaže Komesar. Prema njegovim riječima, troškovi stručnog nadzora su oko dva posto vrijednosti radova što većina investitora izbjegava, ali su spremni platiti nerazumno visoke troškove skupljih fasada, stolarije ili opločenja kamenom. </p>
<p>Među slučajevima koji se njegovoj firmi sada javljaju sa željom da im pomognu u naknadnom dobivanju uporabne dozvole, najjednostavniji su oni u kojima su investitori gradili uz »kakvo-takvo poštivanje projekta i građevne dozvole i barem nekakav stručni nadzor radova«, navodi Komesar. No što učiniti ako ništa od toga nemaju, a gradili su izvan gabarita? »Troškovi koji ih vode do uporabne dozvole toliki su da se više isplati srušiti potpuno građevinu pa onda krenuti ispočetka«, tvrdi Komesar.</p>
<p>Miroslava Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Među poduzetnicima samo trećina žena</p>
<p>Poduzetnički centar Rosa se bavi edukacijom žena početnica u poduzetništvu</p>
<p>Kreditiranje žena poduzetnica zapinje na banalnom problemu - banke traže hipoteku, a žene su rijetko vlasnice nekretnine </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Iako preciznih podataka nema, procjenjuje se da je poduzetnika muškaraca barem dva puta više u odnosu na broj žena poduzetnica. U Hrvatskoj je na čelnim mjestima u tvrtkama tek 27 posto žena, dok ih je samo 20 posto u nadzornim odborima. Je li poslovni svijet još uvijek svijet u kojem vladaju muškarci ili žene nemaju dovoljno interesa za poduzetništvo?</p>
<p>Poduzetnica i vlasnica marketinške tvrtke Indigo Plavo te članica Udruge poslovnih žena Krug Ivana Nikolić kazala je Vjesniku da cijeli poslovni svijet vode muškarci. </p>
<p>»Žene poduzetnice moraju se puno više truditi nego muškarci. Puno više stvari moramo napraviti da bi nas se shvatilo ozbiljno. Ženama je posebno teško u većim i financijski 'težim' projektima. Žene se teško financiraju same i očekuje se da imaju muški beck up«, kaže Ivana Nikolić. </p>
<p>No, naglašava da je, što se tiče zakonodavnog dijela te institucija koje se bave ravnopravnošću spolova, Hrvatska daleko ispred zemalja koje su prošle tranziciju, te je uz bok zemljama razvijene Europe.</p>
<p>Naglašava da se nije susrela s državnim poticajima ili kreditima za žensko poduzetništvo. Ipak, prema pričama drugih kolegica poduzetnica, zna da je to »dosta komplicirano«. Predsjednica saborskog odbora za ravnopravnost spolova Gordana Sobol Vjesniku je rekla da, unatoč tome što postoje programi za kreditiranje ženskog poduzetništva, postoje brojne prepreke za njihovu realizaciju ili barem za realizaciju u dovoljnoj mjeri. Posebno ističe činjenicu da su krediti za poticanje ženskog poduzetništva mahom hipotekarni. </p>
<p>»Nažalost, u Hrvatskoj još uvijek malo žena ima nekretnine u svom vlasništvu jer one mahom glase na muža, svekra ili oca. Zbog tog banalnog razloga propada jako velik broj dobrih poslovnih ideja«, ističe Sobol. </p>
<p>Navela je i najnoviji primjer u Krapinsko-zagorskoj županiji koja je odlučila sufinancirati kamate za kredite ženama poduzetnicama. </p>
<p>»Javio se vrlo velik broj žena zainteresiranih za kredite, pa je Županija jednostavno morala zaustaviti program kreditiranja jer ne bi bilo novaca za dodjelu ostalih kredita«. To sve govori da su, unatoč tome što programi kreditiranja postoje, sredstva namijenjena za njih nedostatna. </p>
<p>To u konačnici rezultira time što se nepravedno mali broj žena bavi poduzetništvom. U Poduzetničkom centru Rosa, koji se među ostalim bavi edukacijom žena početnica u poduzetništvu, kažu da je interes žena velik. Na njihovim seminarima koji se održavaju četiri puta godišnje i traju tri mjeseca obrazuje se 60 žena. Od tog broja oko 15 žena na kraju otvori tvrtku ili obrt koji glasni na njihovo ime. Puno je veći broj onih žena koje se u poduzetništvo upuste s muškim, najčešće bračnim partnerom. </p>
<p>Voditeljica ureda Poduzetničkog centra Rosa Dubravka Lovrek kaže da je najčešći problem žena koje se žele upustiti u poduzetništvo upravo kapital. I tu se opet priča vraća na hipotekarne kredite i vrlo mali broj žena koje imaju svoje vlasništvo. Drugi najčešći problem je, ističe Lovrek, sramežljivost. »Mnoge od njih imaju dobru ideju, ali im treba samopouzdanje da je i ostvare«, zaključuje.</p>
<p>Silvana Oruč Ivoš</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Svaki četvrti zaposleni ima problem s alkoholom</p>
<p>Od trećine zaposlenih u državnim službama, njih 11 posto ovisno je o alkoholu, dok ih 15 posto prekomjerno konzumira alkohol</p>
<p>U Hrvatskoj je 250.000 ovisnika o alkoholu i 170 klubova liječenih alkoholičara. Prema podacima Kliničkog bolničkog centra »Sestre Milosrdnice«, svaki četvrti zaposlenik u Hrvatskoj ima problema s alkoholom. Od trećine zaposlenih u državnim službama, njih 11 posto ovisno je o alkoholu, dok ih 15 posto prekomjerno konzumira alkohol. </p>
<p>Dr. Zoran Zoričić, predsjednik Hrvatskog saveza klubova liječenih alkoholičara, ističe da se u tvrtkama i trgovačkim društvima gase socijalne službe koje bi pratile problem alkoholizma kod zaposlenika te da je smanjen broj klubova liječenih alkoholičara u Hrvatskoj. »Alkoholizam nije samo problem ovisnika nego i onih koji nisu razvili ovisnost. Stoga klubovi liječenih alkoholičara djeluju kao oblici izvaninstitucionalne pomoći kod apstinencije ovisnika, te je njihova uloga primarna«, ističe Zoričić. Unatoč tome, početkom Domovinskog rata klubovi liječenih alkoholičara u mnogim dijelovima Hrvatske (istočnoj Slavoniji, Lici i Dalmaciji) ugasili su se, kao i klubovi pri mnogim državnim tvrtkama i trgovačkim društvima. Neki su pak klubovi, unatoč reorganizaciji same tvrtke, poput Hrvatskih pošta, zaživjeli u borbi protiv alkoholizma na radnome mjestu. </p>
<p>Marijan Kotarec, terapeut u klubu liječenih alkoholičara Hrvatskih pošta, ukazao je na značajne posljedice alkoholizma na radnome mjestu: privremenu ili trajnu nesposobnost za rad, djelomičnu ili potpunu invalidnost, česta ozljeđivanja i bolovanja, smanjenu produktivnost i poremećaj međuljudskih odnosa i radne atmosfere. »Radna sredina prepoznaje problem ovisnosti, ali posljednja reagira na alkoholičare«, kaže Kotarec. </p>
<p>Alkoholičar je zbog slabije produktivnosti, učestalog bolovanja zbog problema s alkoholom, kao i narušavanja ugleda tvrtke, kažnjen - uvjetovanim otkazom, a radni staž kraći mu je zbog toga do 15 godina od uobičajenoga.</p>
<p>Ana Grubanović</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Hotelijeri traže domaće proizvođače hrane</p>
<p>Iako je potrošnja proizvoda od peradi pala, hrvatski proizvođači reagirali su nižim cijenama, pa hotelijeri inzistiraju na hrvatskim proizvodima</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Unatoč pojavi ptičje gripe i globalno smanjenoj potrošnji peradi, hrvatski hotelijeri ne razmišljaju o smanjenju količina tih namirnica za predstojeću sezonu. Potrošnja peradi u zemljama Europske unije pada, ali će turisti koji potegnu do Hrvatske, uza sve ostalo, moći uživati i u jelima od peradi. Iako je potrošnja proizvoda od peradi pala, hrvatski proizvođači reagirali su nižim cijenama, pa će i zbog toga ovoga ljeta na turističkim stolovima biti dosta piletine i puretine. Hotelijeri ovaj put inzistiraju na hrvatskim proizvodima. </p>
<p>»Četiri puta tjedno nudimo jela od peradi i ne namjeravamo to mijenjati. Tjedno, za vrijeme sezone, ode od 40 do 50 kilograma purećih i pilećih bataka i zabataka. Tako će biti i ove godine, gosti neće biti zakinuti za jela od peradi« rekao nam je Marinko Jurešić, šef kuhinje umaškoga hotela »Sol Koralj«, cijenjenog u gastronomskim krugovima. </p>
<p>Zoran Katić, vlasnik hotela »Vicko« u Starigradu Paklenici, objekta koji radi cijelu godinu, poznatog po dobroj kuhinji, tvrdi da će se sada isključivo orijentirati na perad domaćih proizvođača. »Sada je bitno i kako se perad uzgaja, ali i svi ostali procesi na putu do potrošača, poput skladištenja i prijevoza«, ističe. Konzumacija peradi u njegovu hotelu pala je za 50 posto, ali će se i dalje nalaziti u ponudi. </p>
<p>I hotel »Laguna Istra«, smješten u porečkoj Zelenoj laguni, također je među znalcima poznat po kvalitetnoj hrani. Vinko Baldaš, zadužen za osoblje i nabavu namirnica, smatra da medijska propaganda radi svoje. Lanjskih su godina, ističe, imali sličan problem s kravljim ludilom, no to nije naštetilo potrošnji. Pretpostavlja stoga i da se ptičja gripa neće odraziti na potrošnju. U svakom slučaju, u objektu koji on vodi i dalje će se svaki dan nuditi piletina i puretina. Jelovnici će se, međutim, kao i do sada kreirati ovisno o tome koji gosti prevladavaju u hotelu. Rusi, recimo, jedu više piletine, dok su Talijani i Nijemci privrženiji ribljim specijalitetima.</p>
<p>Tjedno se u hotelu »Laguna Istra« pojede nešto više od 30 kilograma piletine, a ponuđene količine neće se mijenjati ni ove sezone.</p>
<p>Meni se nije mijenjao ni u zagrebačkom hotelu »Four Points Sheraton«, također objektu koji posluje cijelu godinu.</p>
<p>»I dalje svaki dan nudimo jela od peradi, meni se ne mijenja, a gosti, koliko znam, i dalje traže ta jela. Situacija je normalna, kao da ptičja gripa i ne postoji. Ne znam je li itko dosad izrazio želju da ne želi konzumirati perad«, rekao nam je Ante Lojić, direktor nabave hrane i pića u hotelu »Four Points Sheraton«.</p>
<p>U sličnoj se situaciji nalaze i ugostitelji, pa Branko Žufika, vlasnik zagrebačkog restorana »Gospodarski klub« i dalje dnevno proda 150 porcija jela od peradi.</p>
<p>»Ništa se nije promijenilo. Možda je u proteklih mjesec dana tek petero ljudi reklo da ne žele jesti perad. To je zanemarivo«, kaže ovaj poznati ugostitelj.</p>
<p>Davor Verković</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="6">
<p>Uspomene </p>
<p>BOJAN DIVJAK</p>
<p>Uskoro bi posjetitelji Hrvatskog sabora, baš kao i oni koji se namjere u austrijski ili britanski parlament, osim dojma o mjestu na kojemu se zakonima kroji sudbina nacije na odlasku mogli ponijeti i kakav zgodan suvenirčić. Negdje u prizemlju zgrade, naime, planira se urediti mala prodavaonica uspomena na posjet hrvatskom zakonodavnom tijelu, a u prodaji bi se trebala naći klasična suvenirska ponuda olovaka, čaša, rokovnika, marama... U Saboru razmišljaju i o izdavanju DVD-a s dokumentarcem o povijesti parlamentarizma u Hrvata ili rekonstrukcijama najvažnijih govora.</p>
<p>E, sad, tu bi se, zapravo, mogao kriti problem pune komercijalizacije ove sjajne ideje. Jer kada bi netko obradio i na jednom mjestu prezentirao neke od velebnih govorničkih uspjeha koji godinama kruže internetom, bez sumnje bi u trenu dosegao platinastu nakladu i potukao sve estradne štikle. I odmah nas riješio strašne kletve da Hrvati nisu u stanju snimiti poštenu komediju.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Susjed kao čuvar</p>
<p>DRAGAN GRDIĆ</p>
<p>Od početka godine, dvjestotinjak je zagrebačkih obitelji ostalo bez novca, nakita, (u jednom bizarnom slučaju bez hrenovki) i, što je najgore, bez sigurnosti. Broj provala u posljednje je vrijeme udvostručen tako da se u dnevnim policijskim izvješćima može naći i po šest, sedam provalnih krađa u samo jednom danu.</p>
<p>Usprkos alarmantnim statistikama, većina Zagrepčana i dalje smatra da se provale događaju nekom drugom i vjeruje kako je dužnost policije da se brine o sigurnosti njihovih domova. To je očekivanje, međutim, nerealno.</p>
<p>Kad bi se šefovi policije i odlučili čuvati svaki stan, metu potencijalnih lopova - a u Zagrebu ih je 271 tisuća - morali bi na tom poslu angažirati sve ljude koji su im na raspolaganju što bi, eventualno, bilo dovoljno za pokrivanje jedne veće gradske četvrti. </p>
<p>Pitanje je i zašto bi »zagrebački plavci« čuvali imovinu ljudi kad njima samima kao da do toga nije stalo. Policijska uprava zagrebačka, naime, otvorila je još lani, u suradnji s Gradom, Informativni centar za prevenciju u kojem se besplatno mogu dobiti savjeti o samozaštiti od lopova. Tamo se može vidjeti i isprobati sva zaštitna oprema dostupna na našem tržištu, a građani besplatno mogu dobiti i procjenu ugroženosti i savjet kako izbjeći slične neugodnosti. No to, čini se, malo koga zanima tako da centar zjapi prazan, a žrtve provalnika za svoju sudbinu krive policiju. </p>
<p>U cijeloj je priči, uz tehničku zaštitu, bitan još jedan detalj. To su međususjedski odnosi. Dobar susjed najbolji je »čuvar« susjedova stana. No problem je u tome što su ljudi u urbanim sredinama veoma otuđeni - godinama žive jedni pokraj drugih a da se često i ne poznaju, jer svatko »gleda svoja posla«. </p>
<p>Kako u svakom zlu ima i nešto dobra, opasnost od provalnika mogla bi nam poboljšati međuljudske odnose. Lopovi bi nas mogli natjerati, kad to već sami nismo htjeli, da bolje upoznamo susjede. Možda će briga za zajedničku sigurnost uroditi početkom velikog prijateljstva, a domovi će nam biti barem dvostruko sigurniji nego ranije.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Nervozna ljevica</p>
<p>Nerealno bi bilo očekivati da sadašnja oporba prizna Vladi sve zasluge za Hrvatsku, ali i u kritici treba imati mjere </p>
<p>JURICA KÖRBLER</p>
<p>Sve više i češće hrvatska ljevica</p>
<p> - ako sadašnji socijaldemokrati uopće to jesu i ako klasične podjele na ljevicu i desnicu u današnjoj Europi uopće ima - iskazuje nervozu, bocka na sve strane, kritizira ono što sama nije bila u stanju učiniti i ne usudi se priznati ono što su njeni nasljednici učinili.</p>
<p>Hrvatska danas, nakon više od dvije i pol godine sadašnje vlasti, više zaista ne izgleda isto. Hrvatskoj danas ne visi haaški kamen oko vrata, Hrvatska uspješno pregovara za ulazak u punopravno članstvo EU, Hrvatska je lider u regiji i njeni se prijedlozi, poput onog o Cefti, respektiraju i prihvaćaju u europskim krugovima. Hrvatski premijer više ne stoji ispred zatvorenih vrata kao što je to nekoć bilo, njemu su sva europska vrata širom otvorena, prihvaćaju ga kao ravnopravnog sugovornika koji s mnogo žara i entuzijazma sudjeluje i u kreiranju europske politike, pogotovo one koja se odnosi na jugoistok.</p>
<p>Sve su to činjenice koje se ne mogu pobiti. Nikako ugodne za uši ljevice, koja je imala povijesnu šansu u četiri godine vlasti učiniti to isto, ali se izgubila u nepotrebnim svađama s koalicijskim partnerima, nemoćna riješiti bilo koji problem. Kada je ljevica vidjela da će izgubiti izbore sotonizirala je HDZ kao stranku koja vodi Hrvatsku u propast, a dogodilo se sasvim suprotno.</p>
<p>Nerealno bi bilo očekivati da sadašnja oporba prizna današnjoj Vladi sve zasluge koje su Hrvatsku povukle iz vakuuma 2003. To nitko i ne očekuje, jer je normalno da oporba pokušava dokazati da je vlast loša i neefikasna i da obećava brda i doline. Ali i tu treba imati mjere i ne kritizirati uporno ono što sama nije napravila. Neke se činjenice ne smiju i ne mogu zaboraviti pa sadašnje nervozno lupanje ljevice na sve strane više djeluje tragikomično, umjesto da imamo normalnu političku utakmicu. »Držte lopova« viče ljevica, ali argumenata nema.</p>
<p>Neefikasni smo u pregovaranju s Europskom unijom, poručuju oni koji nisu dogurali ni do bruxelleske čekaonice. I to viču u trenutku dok nam svi, od Juana Manuela Barrosa naniže, priznaju da služimo kao primjer svima! Dok vlast iskazuje brigu za one koji ostaju bez posla zbog trendova globalizacije, socijaldemokrati šute, kao što su šutjeli i kad je donošen rigidni Zakon o radu za vrijeme njihova mandata.</p>
<p>Hrvatska je pokrenuta, ona više nije ona ista, iako nitko ne taji da imamo pregršt problema i da ne postoji čarobni štapić za njihovo rješavanje. Ali, imamo i mnogo toga čime se možemo pohvaliti, prije svega kada je riječ o približavanju Europi. Nismo posljednjih godina vodili politiku s figom u džepu, jedno govorili u Bruxellesu, a drugo u Zagrebu. Što je, budimo iskreni, često bio slučaj s prošlom vlasti. Kojoj je i Europa okrenula leđa.</p>
<p>To su činjenice koje nitko ne smije zaboraviti. Za sve što nas ubuduće čeka treba nova energija, koju sadašnja vlast iskazuje. Najbolji primjer je Cefta, kada su neki naši mediji zonu slobodne trgovine na Balkanu gromoglasno najavili kao »novu Jugoslaviju«. Sada smo trijumfalno u Salzburgu preokrenuli taj prijedlog u inicijativu oko Cefte, za što se Hrvatska zalagala. To je velik uspjeh, kao što je uspjeh i činjenica da našu perspektivu za punopravno članstvo nitko ne dovodi u pitanje. Treba biti pošten i jasno konstatirati - to je zasluga Vlade i njena premijera.</p>
<p>Svidjelo se to ljevici ili ne. I onima koji su u Hrvatskoj ionako vječni kritičari svega i svačega. A ima ih, ima!</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="9">
<p>I znanstvenici bi trebali povikati: »Mi smo protiv!«</p>
<p>Nekad su inženjeri zauzimali jasne stavove, pa su npr. spriječili gradnju jedne željezničke pruge. Danas znanstvenici s područja tehničkih znanosti, tipično hrvatski, šute </p>
<p>IGOR ČATIĆ</p>
<p>U Hrvatskoj najviše o svemu znaju laici. Struka se svuda zaustavlja i ponižava.</p>
<p>Postoje dvije teze. Prva, hrvatska znanost je nestručna i korumpirana. Jedini branitelji hrvatskih nacionalnih interesa su čelnici raznih udruga i anonimni autori u jednom važnom tjedniku. Iz njihovoga javnog promicanja u moćnim medijima čini se da je ta teza ispravna.</p>
<p> Suprotna je teza: hrvatska je znanost i struka odgovarajuće razvijena, koliko je to moguće (žito), a postoje malobrojni pojedinci koji slabe tu sliku (kukolj).</p>
<p> Istina jest da se znanost i struku sve više zanemaruje, osobito u medijima i među političarima. To je izvrsno sažeto u časopisu Priroda (1/06): »U izjavama za medije u pravilu sudjeluju nekompetentni, neškolovani građani ili voditelji različitih udruga, koji su opet u pravilu dobro financirani iz različitih stranih i domaćih izvora te svoju radnu aktivnost moraju kao građanska inicijativa iskazivati stavom 'Mi smo protiv'. Takvi poluškolovani članovi udruga bez srama će se upustiti u bilo koju raspravu«. </p>
<p>Hrvatska ima projekt od osamdesetih godina prošlog stoljeća o potrebi uvoza ukapljenoga plina na Krku. Predsjednik Vlade, na temelju savjeta stručnjaka, daje podršku tom projektu. No čelnik jedne udruge, koji se seli s medija u medij, iz emisije u emisiju, kojem se posvećuju posebni termini u središnjim emisijama da ga vidimo u radnom, turističkom okruženju, frustriran je i viče »Mi smo protiv!«</p>
<p> S kojim argumentima? S podacima koje on »odmah« zna, a koje nije moguće provjeriti ni na »sveznajućem« internetu. U jednoj emisiji Hrvatskog radija, I. program (početak siječnja), čelnik te udruge je izjavio: »Osnovna je svrha našeg rada da budemo u udarnim televizijskim emisijama.« A na izravno pitanje novinarke odgovara: »Po potrebi se utječe na donošenje odluka i stavljanjem praznih čahura u poštanske sandučiće donositelja odluka«. U čije se to ime radi, nije jasno, a čini se da nikoga nije ni briga.</p>
<p>Drugi, nezavršeni student jednog od fakulteta s vrhunskom poukom o energetici, za medije je vodeći hrvatski stručnjak za energetiku. Protiv je svih prevladavajućih oblika energije, a ako je za nešto, onda su to za sada ipak slabašni dopunski (nikako alternativni) izvori. Odakle mu informacije, sposobnost provjere informacija i novac da putuje po dalekom svijetu i poslije toga viče: »Mi smo protiv«. Slično zbori i ona čelnica koja se slika po dalekovidnicama u zelenoj majici.</p>
<p>Bi li se ipak netko trebao zapitati kuda vodi djelovanje takvih poluškolovanih »stručnjaka za sve i sva«. </p>
<p>Hrvatsku znanost i struku čine u ogromnoj većini časni ljudi koje prema svojem znanju i mogućnostima pridonose boljitku ove zemlje. Oni su i udruženi, npr. u Hrvatskom inženjerskom savezu ili Akademiji tehničkih znanosti Hrvatske. Istodobno, ogromna većina pučanstva je opravdano zabrinuta za svoje zdravlje i okoliš. </p>
<p>Nekad su inženjeri zauzimali jasne stavove, pa su npr. spriječili gradnju jedne željezničke pruge (1921.). Ali danas znanstvenici s područja tehničkih znanosti tipično hrvatski šute. Zauzeti su važnijim poslovima, brojanjem radova u raznim podatkarama. Koje broje i uvodnike ili prikaze knjiga, ako su u glasovitom CC, sada WoS sustavu. </p>
<p>Stručnjaci, posebno oni u navedenim udrugama, jednom bi trebali jasno kazati: »Odgovorno tvrdimo da se ne treba raditi to i to, a ovo se mora obvezno načiniti uz odgovarajući oprez.« Na opravdane zahtjeve pučanstva moraju odgovarati stručnjaci.</p>
<p>Autor je redoviti profesor na Fakultetu strojarstva i brodogradnje Sveučilišta</p>
<p> u Zagrebu.</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Strast za zidovima</p>
<p>Istraživački institut su i bivša američka vojarna, ali i Radmanova luksuzna vila </p>
<p>NENAD RAOS</p>
<p>Ima tome već dosta godina kako sam radio, na postdoktorskom usavršavanju, u jednom od uglednih instituta u sklopu američkih saveznih institucija za medicinska istraživanja (National Institutes of Health, NIH). Police pune kemikalija, paketi s kemijskim posuđem (koje se nakon uporabe baca) sežu sve do stropa. Imaš pipce za nekoliko plinova, iz pipca teče i destilirana voda. Štogod naručiš, za dva dana dobiješ - a ako ti nešto hitno (za sutra) treba, naručuje se telefonom, ne čekajući fakturu. Svaki sam tjedan trošio barem tisuću dolara za kemikalije. »Molim suradnike da malo paze kad naručuju«, upozorava šef, »jer ne valja kupovati instrument samo za nekoliko analiza.« A svaki instrument stoji najmanje kao novi mercedes. Prava slika instituta našeg akademika Miroslava Radmana u Splitu - samo upside-down, naopak. Kažem »naopak«, jer moj je američki institut bio u vojarni, u zgradi u kojoj su sve donedavno spavali vojnici. Zidovi s unutrašnje strane nisu imali žbuke - samo sloj betonske boje. Oni koji su preuređivali zgradu za potrebe znanstvenog istraživanja nisu se čak potrudili da prebojaju sve zidove, pa si na skrivenim mjestima mogao čitati vojničke seksualne fantazije. Ni radni prostor nije bio bolji. Dobio sam jedva metar i po stola da na njemu radim eksperimente, a poslije i pisaći stol - u sobi bez prozora, veličine pet puta pet metara, u kojoj sam sjedio s još petoricom postdoktoranada.</p>
<p> Ali u Lijepoj Našoj sve izgleda drukčije. Jer Hrvati, ka i ostali narodi na ovim prostorima, uopće, vole zidove. Vole ih i graditi i rušiti. Važno je imati (ili nemati) kuću, po kući se čovjek poznaje - jer u našoj se zemlji živi i umire za zidove. Mislim da nisam mnogo pogriješio ako kažem da je i Radmanov institut u našoj zemlji. Pola je, veli, posla obavljeno, jer je luksuzna vila preuređena u institut. Institut u kojem ničeg nema, jer naći će se - kažu - donatori iz gospodarstva. »Dobio sam za svoj projekt donaciju«, hvali mi se kolega. Donacija je 15 tisuća kuna na godinu. I ja sam jednom u trideset godina, koliko radim u znanosti, dobio donaciju. Bila je šest tisuća kuna - a dobio sam je kad je moja »krtica« u poduzeću donatora pjesmom udobrovoljila šefa, a molbu za donaciju izvukla iz koša za smeće. A tih šest tisuća kuna donacije ja bih sam u američkom institutu potrošio za manje od tjedan dana... </p>
<p> Eto, toliko - da hrvatski građanin vidi tko smo i gdje smo. </p>
<p>Autor je publicist i znanstveni savjetnik na zagrebačkom Institutu za medicinska istraživanja </p>
<p>i medicinu rada.</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>HT-ova humanost s PDV-om</p>
<p>Svjedoci smo raznoraznih apela za pomoć u stilu: »Vi samo nazovite i svojim pozivom donirali ste 3,66 kuna s PDV-om za tu i tu stvar.«</p>
<p>Znate li zašto ja neću nikad nazvati broj 060 itd? Upravo zbog PDV-a. Laže ili HT (g. Mudrinić) ili Ministarstvo financija (g. Šuker). Naime, tko kontrolira impulse osim HT-a? Naravno nitko, što znači da HT vrti lovu kako hoće i prikazuje što hoće.</p>
<p> Druga stvar je postojanje naplate PDV-a na humanost, što u zakonu ne postoji. To znači da se na svaku pomoć zaračunava PDV? S takvim ponašanjem teško ćemo u Europu, iako su neki naši tajkuni po imovini već 15 godina u Europi.</p>
<p>VELIMIRI JOZIĆMANJADVORCI U ISTRI</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Posao za nove, a plaća ni za stare</p>
<p>Svakom je građaninu poznato da je hrvatska država opterećena glomaznim i skupim državnim aparatom, što je i konstantan prigovor stručnjaka, gospodarstvenika te svjetskih novčarskih institucija. Takav državni aparat građani više ne mogu uzdržavati.</p>
<p> Državna administracija je opremljena zavidnom količinom nove informatičke opreme, upravo zato da bi se povećala efikasnost. Naime, svako računalo čini svakoga državnog službenika od dva do deset puta učinkovitijim, što bi proporcionalno trebalo smanjiti državnu administraciju za dva do pet puta. </p>
<p>Stoga na veliko čuđenje doznajemo iz dnevnog tiska da Središnji državni ured za upravu planira zaposliti čak 3800 novih službenika, umjesto da prepolovi, educira ili prekvalificira broj do sada zaposlenih. </p>
<p>Osim toga, dosadašnji službenici su loše plaćeni, zbog čega su nedavno štrajkali ili su pred štrajkom, uz tvrdnju državne uprave da se nema novca za povećanje plaća.</p>
<p>Stvara se tako apsurdno stanje: zapošljavanje dodatnih tisuća službenika, premda je jasno da nema novca niti za postojeće.</p>
<p>MISLAV KUZMANOVIĆZAGREB</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="13">
<p>Francuski i Talijanski ponovo u igri! </p>
<p>Učenici su se za natjecanje pripremali na dodatnim satovima pa im, rekli su, ispit nije bio pretežak </p>
<p>Osnovna škola Dobriše Cesarića na Borongaju bila je domaćin natjecanja u poznavanju francuskog, talijanskog i engleskog jezika, na kojem je u ponedjeljak i utorak sudjelovalo ukupno 256 učenika iz osnovnih škola Grada Zagreba.</p>
<p>Ravnateljica škole Gordana Fileš, koja je ujedno i predsjednica županijskog povjerenstva za to natjecanje, izrazila je zadovoljstvo što je upravo škola Dobriše Cesarića domaćin natjecanja. »Ove je godine više učenika koji su se natjecali u poznavanju talijanskog i francuskog i smatram da su ovakva natjecanja dobar način populariziranja tih jezika«, rekla je.</p>
<p>Ispit iz engleskog jezika sastojao se od 11 zadataka. Porin Radočaj, učenik osmog razreda Osnovne škole braće Radić, rekao je da nije imao tremu prije ispita. »Prvi dio ispita bio je slušanje s razumijevanjem, zatim biranje odgovarajućih riječi i biranje glagolskih vremena. Mislio sam da će ispit biti teži pa sam se ugodno iznenadio, iako ne vjerujem da ću se plasirati na državno natjecanje, jer sam brzoplet pa mislim da nisam sve dobro riješio«, rekao je. </p>
<p> Profesorica engleskog i njegova mentorica, Mira Šoštarić, ispričala je da je učenike za ovaj ispit pripremala na dodatnim satovima engleskoga. »Nismo znali kako izgleda test, no nije bio bitno drugačiji od onoga koji su učenici rješavali na školskom natjecanju. Dodani su samo neki zadaci za koje je, osim znanja, bilo potrebno i malo snalažljivosti«, rekla je Mira Šoštarić.</p>
<p>Nakon ispita koji se pisao dva sata, učenici su primjerak riješenog testa mogli vidjeti na oglasnoj ploči i na licu mjesta utvrditi što su točno, a što pogrešno napisali. Valnea Skansi, iz OŠ Izidor Kršnjavi bila je zadovoljna kada je pogledala rješenja testa. »Imam samo nekoliko pogrešaka, nadam se da ću se plasirati na državno natjecanje«, rekla je Valnea i dodala da ispit nije bio jako težak no da su neki dijelovi bili »malo zeznuti«. </p>
<p>Njezina kolegica, Metka Bezlaj nije željela pogledati riješeni test. »Neću gledati, čekat ću rezultate jer sad ionako ne mogu ništa ispraviti«, objasnila je. </p>
<p> Profesorica engleskog i mentorica učenika iz OŠ Izidor Kršnjavi, Vlatka Pernarić, rekla je da su se učenici intenzivno pripremali za ispit dva tjedna. Tu je školu predstavljalo čak osam učenika. »Ove smo godine rekorderi po broju učenika koji predstavljaju školu, no ako ih je mnogo dobro prošlo na školskom natjecanju, ne znači da će tako biti i na gradskom. No ipak, najvažnije je sudjelovati, a ne pobijediti«, dodala je prof. Vlatka Pernarić.</p>
<p> Trema je ipak uhvatila neke od natjecatelja. Dora Penzar, učenica OŠ Silvija Strahimira Kranjčevića, jedna je od tih, no, kako kaže, čim je ispit počeo, trema je nestala. »Ako bude sreće, plasirat ću se na državno natjecanje. Znam što sam dobro napisala, no nekih pojmova sjetila sam se tek naknadno. Nažalost, na papiru nismo smjeli ništa ispravljati«, rekla je Dora i dodala da je ispit bio teži od školskoga, ali »ipak ne pretežak«.</p>
<p>Anita Končar</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Novac osiguran, čekaju se »papiri«</p>
<p>Dom, koji je sad okupljalište huligana, imat će u prizemlju plesnu dvoranu, a na katu urede za udruge i iznajmljivanje </p>
<p>Društveni dom Joža Vlahović na trešnjevačkoj Novoj cesti 37, koji već dugo vremena propada, mogao bi se do ljeta početi obnavljati. »Očekujem da će se sve potrebni dokumenti prikupiti za mjesec dana«, najavio je predsjednik Vijeća Gradske četvrti Trešnjevka - Sjever, Hrvoje Ozmec. </p>
<p>Društveni dom Joža Vlahović poznatiji je kao Samoborček, zbog lokacije na kojoj je smješten. Dom je, naime, u blizini pruge kojom je nekad vozio legendarni vlak Samoborček. Baš kao i Samoborček, i dom je nekad bio »u pogonu«. No, kako je propadala zgrada, tako se počeo osipati i broj njenih korisnika. </p>
<p>Još nedavno u zgradi je poslovala autoškola, ali zbog dotrajalosti objekta i ona se odselila. Sada u prizemlju satove plesa održava jedan zagrebački plesni studio a na katu nekolicina umjetnika koristi malu prostoriju kao atelje.</p>
<p>»Prije tri godine Vijeće Gradske četvrti Trešnjevka - Sjever uputilo je Gradu zahtjev za sanaciju zgrade, no kako je to spomenik kulture, dugo smo čekali na dozvole Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode«, objašnjava Ozmec i dodaje: »Vijeće je osiguralo milijun kuna, koliko je potrebno za sanaciju kompletnog doma, i sada samo čekamo građevinsku dozvolu«. Kaže kako će se u prizemlju urediti velika plesna dvorana dok će se na katu nalaziti uredi koji će se vjerojatno iznajmljivati raznim udrugama. </p>
<p>»Na Trešnjevci imamo mnoge udruge koje se bave različitim aktivnostima, sigurno će neke od njih naći ovdje prostor za sebe. Organiziranjem kreativnih aktivnosti odvući ćemo mlade s ulice, a to sigurno čini dobro cijeloj zajednici«, komentirao je Ozmec.</p>
<p>Vjesnikovi novinari pogledali su unutrašnjost zgrade. U njoj se osjeti jak miris plijesni, stropovi i podovi su truli, instalacije, pogotovo električne, dotrajale su i opasne za korištenje. Nekoliko prozora u prizemlju razbijeno je, na podu su prazne limenke piva kao podsjetnik na posjet huligana. </p>
<p>Stanovnica Nove Ceste, Milica Buković, požalila se: »Živim tik uz dom i gledam ga kako već godinama propada. Sada, osim što je dom u komi, i mi susjedi imamo problema«. </p>
<p> »Ispred doma, u parkiću, okupljaju se huligani koji ne samo da smetaju nama susjedima, nego često i provaljuju u dom«, nastavila je Milica Buković. »Svaku noć slušamo pjevanje, divljanje i razbijanje. Kada se dom uredi, vjerojatno će imati i odgovarajuće osiguranje. Veselimo se obnovi jer se nadamo da će novi dom otjerati 'ekipu' koja se sad tamo okuplja i pridonijeti cijeloj Trešnjevci. Na kraju, nadam se da će to biti prostor i za naše mlade«, rekla je. </p>
<p>Petra Padjen</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Ivekovićevu kiša pretvara u jezero </p>
<p>Izvođač radova obećava da će nagib asfalta uskoro popraviti, no voda će i dalje sporo otjecati</p>
<p>Zgrada 17 do 19 u Ivekovićevoj ulici na Peščenici, obnovljena je do početka protekle jeseni. Tada je Grad investirao u obnovu hidroizolacije podzemne garaže i javne površine ispred zgrade, a izvođač radova bila je tvrtka REN-ING Zagreb. No, ubrzo nakon što su radnici otišli i kad su pale prve kiše, stanare je iznenadilo to što s ceste ne otječe voda pa se ona pretvara u veliko i duboko »jezero«.</p>
<p>»Ovdje živi mnogo invalida i starijih ljudi i zbog 'poplave' na cesti već mjesecima moraju prolaziti obilaznim putovima«, rekla je umirovljenica i stanarka zgrade Fanika Bokulić. Dodala je da su stanari zbog radova u ulici imali teškoća čitavoga prošlog ljeta, ali i čitave jeseni i zime, jer su ti radovi loše izvedeni.</p>
<p>Stanar Siniša Starešina kaže da obnovljena ulica zaista dobro izgleda – kad je suha. Inače ljudi ne mogu izaći iz automobila jer ugaze u pet do deset centimetara vode. Stoga brojni vozači parkiraju na nogostupima. Starešina kaže kako mu nije jasno zašto u ulici nije napravljeno još odvoda, a s nakrivljenim asfaltom sve izgleda »kao da u kupaonici odvod napravite na stropu – ne služi ničemu«.</p>
<p>S njim se ne slaže susjed Vladimir Biškup, koji tvrdi da su radnici izvrsno obavili hidroizolaciju iznad podzemne garaže, no da je odvod na ulici premalen pa se zbog smeća često i začepi.</p>
<p>Sve probleme svojih susjeda, povezane s vodom koja ne otječe, čitave je jeseni i zime slušao i predstavnik suvlasnika zgrade Kažimir Aras. »Prije radova, na kraju ulice bila je samo jedna lokva, ali sada, kada je cesta asfaltirana, dobili smo jezero koje se proteže od jednog do drugog rubnjaka«, kaže Aras. Velike su poteškoće stanari imali kad se »jezero« zaledilo, automobilima su u ledu ostale zarobljene gume, a čista je sreća što se nitko nije ozlijedio.</p>
<p>Kažimir Aras obratio se i Vijeću Gradske četvrti Peščenica-Žitnjak. Kaže da su vijećnici bili ljubazni, odmah su izašli na teren i o svemu izvijestili Grad. Uz to, i drugi su stanari više puta samoinicijativno zvali inspekciju jer, kaže Aras, kad pada kiša, u ulici se ne može normalno živjeti i prolaziti.</p>
<p>Direktor tvrtke REN-ING Zagreb, Slavko Rendulić, potvrdio je da je razgovarao s inspektorima. Objasnio je da je problem slivnika u ulici velik i u potpunosti ovisi o tome kako je napravljena čitava podzemna garaža. Za znatnije poboljšanje odvodnje bilo bi potrebno rekonstruirati odvodnju čitave garaže, što nije posao za koji je Grad angažirao njegovu tvrtku.</p>
<p>Ipak, tijekom radova, priznao je Rendulić, razina asfalta je spuštena, što će tvrtka popraviti čim dođe ljepše vrijeme. Tako će voda otjecati prema slivnicima i neće se zadržavati na kolniku, no otjecanje će i dalje biti sporije pa će trebati do pola sata da sva voda ode u odvod. </p>
<p>»Ljudi su se prestrašili da ćemo nakon radova i mi pobjeći, kako to mnogi rade. Ipak, mi imamo tradiciju i popravit ćemo sve što je pogrešno napravljeno«, rekao je Rendulić. Ta je sretna vijest već stigla i do nekih stanara zgrade – dočekali su je s oduševljenjem.</p>
<p>Igor Weidlich</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Ipak se gradi benzinska crpka! </p>
<p>Stanari Jaruna uznemireni su zbog nastavka gradnje benzinske crpke, iako im je gradonačelnik Milan Bandić obećao suprotno. Od utorka, uz potok Vrapčak u Horvaćanskoj, radnici ograđuju gradilište benzinske crpke tvrdeći da će uskoro početi glavni radovi.</p>
<p>»Konačnu odluku donijet će vlasnik benzinske crpke Stjepan Marović«, rekao je Ivan Križanić, radnik iz tvrtke Provis. Dolazak radnika šokirao je Damira Pavleka iz stranke Zeleni za Zagreb, koji je prije tri tjedna upozorio javnost na najnovije događaje - početak radova i nestanak znaka zabrane gradnje. Vidno uznemiren stigao je na gradilište i s mobitela nazvao gradonačelnika Bandića da ga obavijesti o nastavku radova. No, dobio je samo tajnicu, koja mu je rekla da je gradonačelnik na terenu. »To je bahatost i ignoriranje volje 5000 ljudi! Ne nalazim riječi...«, ogorčen je Pavlek i sam stanovnik Jaruna, koji je 2003. podigao »kvart« na noge i »iznudio« Bandićevo obećanje da će Maroviću pronaći zamjensku lokaciju za benzinsku crpku, što u tri godine Grad nije ostvario.</p>
<p>Marović o svemu šuti. Njegova tajnica obećala je odgovor novinaru Vjesnika, no do zaključenja broja, Marović se nije javio, a nije odgovarao ni na telefonske pozive. Pročelnica Gradskog ureda za imovinsko-pravne poslove i imovinu Grada Ninoslava Zeković nedavno je rekla da nije pronađena zamjensku lokaciju za crpku jer u Zagrebu za njih više nema mjesta. U Gradskom uredu za prostorno uređenje, izgradnju, komunalne poslove i promet kažu da Marović ima sve dokumente i građevinsku dozvolu, koju je nemoguće pravno osporiti.</p>
<p>Pavlek se čudi zašto Grad dopušta benzinsku crpku usred zelene zone. Nije mu jasno ni to zašto je građevinska inspekcija najprije zatvorila gradilište zbog »propusta u projektu«, a sada radnici mirne duše nastavljaju gradnju tvrdeći da zabrane nema, što su potvrdili i u Ministarstvu za zaštitu okoliša, prostorno uređenje i graditeljstvo. </p>
<p>Tomislav Marinović</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Lažni volonteri traže novac</p>
<p>Caritas Zagrebačke nadbiskupije upozorava građane Gajnica i užeg središta grada na nepoznate osobe, koje idu od vrata do vrata i lažno se predstavljajući kao Caritasovi djelatnici, traže novac. Stjepan Moškatelo, iz Caritasa, rekao je da su u ponedjeljak dobili dojavu iz Gajnica, a u utorak iz središta Zagreba da osoba, zamotana u kapu i šal radi prikrivanja identiteta, iznuđuje novac od građana. »Caritas Zagrebačke nadbiskupije nikad ne prikuplja sredstva na takav način, po kućama i stanovima. Upozoravamo građane da ne nasjedaju prevari«, kazao je Stjepan Moškatelo. Pretpostavlja se da nepoznata osoba, ili više njih, posjeduje lažne dokumente, do kojih danas nije teško doći, ili je riječ o bivšim djelatnicima, koji svoje stare službene isprave koriste za prevaru. U priopćenju Caritasa stoji da se neke od tih osoba pozivaju na ime privremenog upravitelja Caritasa, prof. Borisa Balenovića. </p>
<p>Budući da Caritas darove dobročinitelja prima na nekoliko poznatih mjesta u gradu i na svoj žiro-račun, savjetuje se građanima da ne otvaraju vrata nepoznatim osobama koje se lažno predstavljaju kao djelatnici ili volonteri Caritasa i traže novac. [P.K.]</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Bad blue boys »u službi« kumica!</p>
<p>Klupa milosrđa, kako su je nazvali Branka Šeparović i uprava Tržnica Zagreb, na kojoj će se ostavljati hrana za siromašne, bit će ispod stupova na Dolcu postavljena u subotu, 18. ožujka. Budući da će netko trebati čuvati klupu i hranu, prva se za taj posao dobrovoljno javila Udruga navijača Dinama, odnosno Bad blue boys. </p>
<p>Predsjednik Udruge Marko Domazet istaknuo je da »navijači žele sudjelovati u ovoj hvalevrijednoj humanitarnoj akciji«, te da će »Bad blue boys, kao čuvari zagrebačke časti, rado čuvati i paziti na red oko klupe«. Dodao je da će sve detalje oko toga znati idući vikend, nakon koncerta u povodu 20. godina djelovanja Boysa. </p>
<p>Miroslav Pupić Bakrač iz Tržnica Zagreb rekao je da će se Uprava Tržnica, osim s navijačima Dinama, dogovoriti i s Ministarstvom pravosuđa kako bi mladi ročnici u sklopu odsluženja civilnog roka, također čuvali klupu i pazili na hranu kako bi se ona pravedno dijelila.</p>
<p>Prije nego se postavi klupa, studenti Akademije likovnih umjetnosti na isto će mjesto u petak montirati i pano koji će napraviti Ivo Vrtarić, akademski slikar-grafičar. Njega su Branki Šeparović preporučili kipar Stjepan Gračan, autor »Kumice«, i slikar Rudi Labaš. »Preporučili su me jer su znali da ću to rado napraviti«, rekao je Vrtarić, koji će na tipografskoj pozadini plave, zagrebačke boje, ispisati u pismu »Times« bijeli tekst »Moj Zagreb, tak imam te rad«. Dodao je kako će takav jednostavan pristup biti u funkciji cijele priče.</p>
<p> Iako sada živi u Motovunu gdje ima farmu konja, redovito predaje grafičku tehnologiju na ALU, a porijeklom je iz Slavonije. »Moja majka i sama je bila kumica koja je našu domaću hranu nosila i na zagrebačke tržnice, tako da sam rado pristao na ovaj projekt, a i sâm sam ekološki osviješten«, rekao je Ivo Vrtarić, oduševljen što se na Dolcu više neće bacati hrana po podu, nego će je oni kojima je potrebna, moći uzimati s klupe.</p>
<p>Martina Pauček</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Sir i vrhnje samo za stalne kupce</p>
<p>Kupuje se rijetko, a malobrojne se kumice žale na propuh i nehigijenske uvjete </p>
<p>Vjetar je raznosio pahulje snijega. Bilo je hladno. Na zelenoj tržnici, u sklopu jaskanskoga Tržnog centra, tek četiri kumice. Kupaca - ni blizu. »Strašno, ni za izdržat. Propuh nas ubija. Slobodno napišite da na svetu nema gore tržnice«, jadala se kumica Vera iz obližnjega Desinca. Ona na jaskanskoj zelenoj tržnici domaći sir, vrhnje, jaja, grah, očišćene orahe .., prodaje ponedjeljkom i subotom. »U tjednu nemate kome prodati. Niko ne dojde. A i kak bi kad nismo u centru«, dodala je kumica Vera.</p>
<p>Nakon što je potkraj devedesetih godina tvrtka Elag, na gradskome zemljištu, izgradila Tržni centar, kumice su iz središta Jaske preseljene u taj prostor. No, Tržni centar s nizom poslovnih prostora - koji su do danas ostali prazni - nikada nije zaživio. U međuvremenu je Elag otišao u stečaj, a na nekretninu je »sjela« Zagrebačka banka. Danas je pod hipotekom i prostor negdašnje zelene tržnice u centru Jaske. On je svojevremeno darovan Elagu, a zauzvrat je Grad dobio prostor zelene tržnice u Tržnom centru.</p>
<p>»Ni mi nismo zadovoljni. Zelena tržnica nije posjećena, a bake se stalno žale na propuh. No, trenutno nema drugog prostora«, kaže Mihael Zmajlović, direktor Komunlnoga Jastrebarsko, tvrtke koja brine o održavanju zelene tržnice. </p>
<p>»Danas sam prodala samo tri sira. To ni niš, to je grozno! Jedino je subotom nešto bolje«, držeći ruke u džepu, rekla nam je kumica Slava. Na tržnici je, obično, do podneva. »Dojdem i čekam. Ak' izdržim na propuhu dobro, ak' ne, doma odem i ranije«, dodala je. </p>
<p>Kumice su bile dobro odjevene. Kažu, moraju se čuvati. Dana iz Stankova lice je prekrila šalom, a noge je grijala cupkajući na mjestu. »To je zlo. Tu su nas 'spakirali', a kupcof nema. Najgore je kad pada kiša, tad ni moći izdržati. Sve je mokro«, pripovijedala je kumica Dana, a kumica Ankica dodala da su higijenski uvjeti loši. </p>
<p>»Golubi su baš tu sagradili gnijezdo. Pogledajte kak su uneredili pod!«, požalila se kumica Ankica iz Malunja. Ona je na tržnici svaki drugi dan jer, kaže, ima stalne mušterije. »Pogledajte te klupe, fakini na njima gase čike! To je sramota! Neki put na klupama ostave i razbijene flaše pa i to moram čistiti«, dodala je.</p>
<p>Zvonimir Novosel, zamjenik gradonačelnika Jaske, kaže da je Gradu u interesu vratiti vlasništvo stare tržnice. »Smatramo da je Grad oštećen transakcijom naših prethodnika i Elaga koji je dobio taj prostor. Zbog toga smo od Županijskoga državnog odvjetništva, odmah nakon obavljene revizije pretvorbe i privatizacije Elaga, zatražili mišljenje imali li elemenata za pokretanje sudskoga postupka. Nažalost, odgovor do danas nismo dobili«, zaključio je Novosel.</p>
<p>Dražen Kopač</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="20">
<p>Izraelci napali zatvor, Palestinci uzvratili</p>
<p>JERIHON</p>
<p> – Izraelska je vojska izvela operaciju na zatvorski centar u Jerihonu na Zapadnoj obali, želeći uhvatiti aktiviste Narodne fronte za oslobođenje Palestine (FPLP), među kojima i vođu Ahmeda Saadata zatvorenog zbog ubojstva izraelskog ministra turizma Rehavama Zeevija 2001. godine.</p>
<p>Zatvorenici FPLP-a u tom se zatvoru od 2002. nalaze pod zaštitom američkih i britanskih stražara. Palestinski predsjednik Mahmud Abbas, u utorak je iz Austrije Izraelce pozvao na hitan prekid operacije. »Pozivamo na hitni prekid vojnih operacija u Jerihonu. Mi se još držimo sporazuma kojeg smo 2002. zaključili s SAD-om i Velikom Britanijom«, kazao je i glasnogovornik Palestinske samouprave.</p>
<p>Na reakciju nije trebalo dugo čekati – naoružani Palestinci pucali su na konvoj stranaca koji je napuštao Gazu u znak prosvjeda protiv izraelskog napada na zatvor u Jerihonu. Konvoj su pratile palestinske sigurnosne snage, a u napadu nitko nije ozlijeđen. Stotine mladih Palestinaca napale su i britanski konzulat u Gazi te zapalili zgradu, kao i zgradu jedne američke obrazovne organizacije. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Kajacima kreću iz Splita u Pescaru</p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Dugoočekivana avantura australskog Hrvata Shanea Braddocka i američkog Talijana Raya Fuscoa započet će u srijedu u zoru, oko 6 sati, kada dvojac kajacima sa splitske Mateuške zavesla prema Pescari.</p>
<p>Želja im je povezati obale njihovih predaka, no mi bismo taj pothvat mogli prozvati i »igrama dokoličara«. Idejom spajanja dviju obala u malenim kajacima iznenadili su odgovorne pa im je trebalo nekoliko dana da dobiju sve potrebne dozvole. A čekajući potrebne dokumente, dočekali su - proljetno vrijeme. Orkanska se bura stišala, more se smirilo, pa su Braddock i Fusco napokon dobili šansu uspjeti u svome naumu.</p>
<p>Do Pescare bi tih 190 milja trebali preveslati za šest dana, a usputne će im postaje biti Milna na Braču, Komiža, Palagruža, talijanski otočić Tremiti i Termoli, pri čemu će im u pratnji neprestano biti i jedan gliser. Želimo im mirno more i da im snaga ne okopni! </p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>SCG bez pjesme na Eurosongu </p>
<p>BEOGRAD </p>
<p> – Srbija i Crna Gora neće imati predstavnika na Eurosongu 20. svibnja u Ateni, objavila je utorak navečer Radio televizija Srbije, jer je glavni direktor te televizije i predsjednik Upravnog odbora Udruženja javnih radio i televizija SCG Aleksandar Tijanić odbio potpisati pobjedu crnogorske skupine No name. Crnogorski predstavnik odbio je ponovno glasovanje. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>U Kanadi najtoplija zima u zadnjih 60 godina stoljeća </p>
<p>VANCOUVER</p>
<p> – Kanada je ove zime zabilježila najviše temperature od 1948. godine, kad je uvedeno vođenje evidencije o temperaturama. Temperatura je ove zime oko 3,9 stupnjeva Celzija viša od prosječne temperature, a u sjevernim područjima i za 6 stupnjeva toplija od prosjeka, objavila je ustanova Environment Canada. Znanstvenici kažu da zbog takvih temperatura ne treba odmah dizati uzbunu oko globalnog zatopljavanja jer su atmosferske temperature podložne promjenama. Ipak, napominju da je ovo u Kanadi već osma godina s rastom prosječnih temperatura. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Ptičja gripa ubila 101 osobu</p>
<p>YANGON</p>
<p> – Azerbajdžan je objavio da su u toj zemlji od smrtonosnog virusa H5N1 umrle tri osobe. Sve tri preminule osobe bile su iz obalnog područja Kaspijskog jezera. U Aziji i Turskoj ukupno je od 2003. do danas umrla 101 osoba. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Njemački klubovi duguju 716 milijuna eura</p>
<p>BERLIN</p>
<p> – Ukupan dug njemačkih nogometnih klubova smanjen je za 54 milijuna eura. Klubovi prve i druge njemačke lige, njih 36, završili su prošlu sezonu sa 716 milijuna eura duga, dok je u sezoni 2003/2004. dug iznosio 770 milijuna eura. Smanjen je zahvaljujući povećanju prihoda od 19 posto, a obol su dali i igrači pristavši na sniženje plaća. Ukupni prihodi klubova lani su dostigli 1,5 milijarde eura. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Pamela mijenja prehrambene navike Azijaca</p>
<p>TOKIO</p>
<p> – Udruga PETA čiji se članovi bore za etičko ponašanje prema životinjama, uskoro će na području Azije pokrenuti zanimljivu kampanju čiji je cilj promijeniti prehrambene navike Japanaca te ih privući – vegetarijanstvu. Kampanja pod nazivom »Okrenite novu stranicu« službeno će krenuti iz Tokija, 26. ožujka, a nakon Japana krenut će dalje po državama smještenim uz obale Tihog oceana. Azijce bi vegetarijanstvu, nadaju se u PETA-i, trebala privući Pamela Anderson kao vodeća osoba te nove seksi kampanje.</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Iz stana ga morali izvući dizalicom</p>
<p>HANOVER</p>
<p> – Čak tristo kilograma težak muškarac morao je biti izvučen iz stana na četvrtom katu jedne zgrade uz pomoć dizalice nakon nezgode, objavili su u utorak vatrogasci u njemačkom Hanoveru. Operacija spašavanja trajala je puna tri sata, a u njoj je korišteno 35 vatrogasaca. Taj podeblji tridesetpetogodišnjak prevezen je u bolnicu u posebnim kolima hitne pomoći za krupne pacijente, jer je ujutro nezgodno pao u kupaonici. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="28">
<p>Hladnokrvni manipulator </p>
<p>Izvrstan film »Capote«, nastao prema knjizi Geralda Clarkea, otkriva Trumana Capotea kao proračunata pisaca koji je dvojicu osuđenika na smrt bezdušno iskoristio za svoj roman »Hladnokrvno ubojstvo« </p>
<p>Film »Capote« redatelja Bennetta Millera, koji je ove godine dobio Oscara za glavnu mušku ulogu u sjajnoj interpretaciji Philipa Seymoura Hoffmana (proslavio se u »Kralju pornića« i »Magnoliji« P. T. Andersona), izvrsno je ostvarenje prema knjizi Geralda Clarkea koja opisuje Capoteov petogodišnji istraživački rad na četverostrukom ubojstvu u Kansasu. Filmska priča započinje krajem 1959. kada mladi i već uspješni 35-godišnji Truman Capote, autor slavnog »Doručka kod Tiffanyja«, pročita vijest o krvavom ubojstvu imućne farmerske obitelji Clutter u malom selu Holcombu, zabačenom u pustoj preriji Kansasa. Capote odlazi na mjesto zločina gdje nepogrešivim instinktom nanjuši dobar materijal za nešto mnogo više od obične novinske reportaže.</p>
<p> U daljem tijeku film nas uvodi u proces rađanja romana »Hladnokrvno ubojstvo«, za koji je Capote potrošio pet godina istraživanja i 6000 stranica zabilježaka. No, presudan uvjet za uspjeh Capoteova spisateljskog pothvata predstavljalo je njegovo zbližavanje s optuženicima; umjetnički senzibilnim i psihopatski zavodljivim melezom Perryjem Smithom (glumi ga Clifton Collins jr.) i cinično »superiornim« mozgom zločina Dickom Hickokom (u suzdržanoj interpretaciji Marka Pellegrina). U tu svrhu Capote je o svom trošku angažirao odvjetnike koji su iskoristili sve pravne mogućnosti da odgode izvršenje smrtne kazne. </p>
<p>Kada je iz osuđenika iscrpio sve što je mogao, Capote ih je bez imalo skrupula ostavio na cjedilu. Time je krug »hladnokrvnog ubojstva« sarkastično zatvoren. Jer s jednakom ravnodušnošću ubijaju zločinci, porota koja osuđene šalje na vješala, krvnici u državnoj kaznioni i na kraju proračunati pisac koji ju osuđenike bezdušno iskoristio održavajući ih u lažnoj nadi da će ih spasiti sve dok su mu bili potrebni. </p>
<p>Capoteov roman »Hladnokrvno ubojstvo« se za razliku od filma manje bavi psihologijom, a više faktografijom. Pomalo je nalik proširenoj reportaži, iscrpljuje se u detaljnim opisima sredine i atmosfere. Stil mu je deskriptivan, lišen subjektivnih stavova autora koji se zadovoljava ulogom nepristrana promatrača i mehaničkog, gotovo činovnički pedantnog bilježnika okolnosti, činjenica, podataka. »Pamtim 94 posto pročitanog. Bio sam na testiranju«, hvali se Capote u jednoj sceni svojom iznimnom sposobnošću akumuliranja i reproduciranja informacija. U usporedbi s dokumentarističkom prozom Normana Mailera, koji se u »Krvnikovoj pjesmi« također pozabavio sudbinom višestrukog ubojice Garyja Gilmorea, Capote je s ovim romanom pokušao inaugurirati novi književni žanr, tzv. nefikcijski roman, u kojem Capote usprkos elementima eksperimentalnog i dokumentarističkog romana primat daje preciznoj i pitko ispričanoj priči, uzdržavajući se pritom od osobnih sudova te psiholoških i socijalnih analiza.</p>
<p> U svom stilskom razboju između romana i literariziranog izvješća Capote je svojom faktografskom distancom istkao psihotični svijet u kojem se sve odvija zastrašujuće bešćutnom mehaničkom geometrijom, silom neumoljiva kauzaliteta u kojem (Spinozinim jezikom rečeno) nitko nije odgovoran za ono što čini - ni ubojice, ni porota, ni suci, ni krvnici - jer su svi samo kotačići u tom nemuštom žrvnju... pa tako na kraju i sam Capote koji sve to samo profesionalno bilježi... </p>
<p>Međutim, nije tako. To je zapravo najveća literarna podvala Capotea, kojeg film uspjelo raskrinkava kao majstora među manipulatorima. Usprkos tomu danas je nesumnjivo da je Capoteov roman uspio ponajviše zbog intrigantnosti teme koja je zgrozila Ameriku, a ne zbog umjetničke iznimnosti. Žeđ za slavom i uspjehom pod svaku cjenu na kraju je izmanipulirala manipulatora. </p>
<p>Gordan Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Rekordan broj prijava </p>
<p>Kratke filmove poslali Zrinko Ogresta, Dalibor Matanić, Mladen Juran, Vinko Brešan, Lukas Nola, Stanko Tomić i drugi</p>
<p>Jubilarni, 15. dani hrvatskoga filma (DHF) održat će se ove godine nešto kasnije nego što je uobičajeno, od 25. do 29. travnja, a na natječaj je dosad pristiglo više od 250 filmova.</p>
<p> To je rekordan broj filmova na ovom festivalu izniklom iz nacionalne filmske smotre na poticaj Društva hrvatskih filmskih kritičara, odnosno Ive Škrabala, podsjetio je u utorak na konferenciji za novinare u Teatru ITD filmski kritičar Tomislav Kurelec.</p>
<p>»Iako je rok za natječaj prošao, filmovi još uvijek dolaze poštom, pa još ne znamo njihov točan broj, no postoje naznake da će program biti odličan, jer kratke su filmove poslali afirmirani redatelji Zrinko Ogresta, Dalibor Matanić, Mladen Juran, Vinko Brešan, Lukas Nola, Stanko Tomić...«, rekao je predstavnik direkcije DHF-a Davor Šišmanović.</p>
<p>Goran Trbuljak ove će godine raditi selekciju animiranih filmova, kojih je došlo 22, Biljana Čakić-Veselič će isto učiniti u kategoriji kratkih igranih filmova, kojih je zasad 43. Najveći posao čeka Danka Volarića, koji će birati između 86 dokumentaraca, dok će o sudbini 45 eksperimentalnih filmova odlučiti Vlado Zrnić. Dragan Jurak birat će u kategorijama namjenskoga filma, kojih je došlo 40, te 19 glazbenih spotova. Nagrade su uobičajene, od nagrada žirija te prošle godine uvedene Nagrade salona odbijenih do nagrade »Oktavijan« Društva hrvatskih filmskih kritičara, koji, prisjetimo se, prošle godine u kategoriji igranoga filma nisu dali svoju nagradu, jer ni jedan film nije dobio ocjenu višu od 3,5.</p>
<p>U posebnom programu premijerno će se prikazati i film »Trešeta« Dražena Žarkovića, koji je, podsjetio je Šišmanović, najnagrađivaniji filmaš u povijesti DHF-a. Sve projekcije i popratni program ovoga festivala su besplatni. </p>
<p>Božidar Trkulja</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Češki ministar kulture u Hrvatskoj</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Ministar kulture Božo Biškupić u utorak je održao radni sastanak s češkim ministrom kulture Vitezslavom Jandakom koji je u dvodnevnu službenom posjetu Hrvatskoj.</p>
<p> Sva područja rada dvaju ministarstava potanko su uspoređena, a posebno je važno što je, kako je priopćeno iz Ministarstva kulture, postignut dogovor o konkretnoj suradnji hrvatskih i čeških konzervatora i restauratora. </p>
<p> Na radnom sastanku razgovaralo se o novom Programu kulturne suradnje od 2006. do 2008., koji će se biti potpisan idući mjesec.</p>
<p> Češki ministar Vitezslav Jandak ocijenio je da su odnosi dviju zemalja vrlo dobri te izrazio zadovoljstvo bogatom kulturnom suradnjom, koja će biti još jača. Posebno ga je zanimalo uvođenje spomeničke rente, ali i model suradnje s vjerskim zajednicama.</p>
<p> Na sastanku je rečeno kako je od 2000. do 2005., uz potporu Ministarstva kulture, ostvareno 65 programa razmjene u različitim područjima kulture, najčešće na međunarodnim glazbeno-scenskim priredbama. </p>
<p> Zadnjih se godina vrlo uspješno predstavlja hrvatski film na međunarodnim filmskim festivalima u Češkoj, a vrlo je živa i izložbena aktivnost. Tako će se od 25. travnja do 3. rujna Hrvatska predstaviti u Pragu izložbom »Secesija u Hrvatskoj«, koja obuhvaća petstotinjak najvrjednijih izložaka, a ostvaruje se na temelju međudržavnog Programa kulturne suradnje. Bit će to, nakon retrospektive Vlahe Bukovca u Pragu 2001. drugi veliki projekt u području muzejsko-galerijske suradnje, podsjetio je ministar Biškupić. Osim toga dogovoreno je da se i izložba »Suvremeni hrvatski crtež« postavi u Pragu. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Počinju Dani frankofonije </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – U sklopu ovogodišnjih Dana frankofonije, od 15. do 29. ožujka, u Hrvatskoj će se održati koncerti, kazališne predstave, večeri poezije i izložbe fotografija, prikazati filmovi i tv emisije, predstaviti knjige te održati natjecanje iz poznavanja francuskog jezika.</p>
<p> Program Dana frankofonije predstavili su na konferenciji za novinare u Zagrebu francuski i švicarski veleposlanik François Saint-Paul i Marcus Kaiser, rumunjska, belgijska i kanadska veleposlanica Oana Christina Papo, Jehanne Roccas i Stefanie Beck te pomoćnik hrvatskoga ministra vanjskih poslova Pjer Šimonović. </p>
<p> Saint-Paul je ocijenio kako je veliko bogatstvo sposobnost govoriti više jezika. Ako se želi ući u svijet današnje Europe, uz engleski, potrebno je poznavati i francuski jezik, dodao je.</p>
<p> Šimonović je podsjetio kako je Hrvatska od 2004. pridružena članica frankofonskog društva koje čine 63 zemlje. Rumunjska veleposlanica Papo govorila je o ulozi svoje zemlje, koja ove godine predsjeda Danima frankofonije. Tema ovogodišnjih Dana je informatika i tehnologija u obrazovanju, rekla je dodavši kako će na skupu frankofonih državnika u Bukureštu sudjelovati i hrvatski predsjednik Stjepan Mesić. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Svjedočanstvo o Hrvatima u Argentini </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Sudbine »malih« ljudi koji su prošli gorko iskustvo emigracije uobličila je u knjizi »Los croatas de la Argentina« ugledna argentinska spisateljica i novinarka Carmen Verlichak, te ju osobno ovih dana predstavila u Matici hrvatskoj u Zagrebu. Knjiga je objavljena prošle godine u Buenos Airesu u izdanju Krivodol Pressa.</p>
<p>Na njezinu zagrebačkom predstavljanju akademik Tonko Maroević istaknuo je da su Hrvati odlazili još za vrijeme Austro-Ugarske u Argentinu. No nikada nisu, kako je istaknuo prevoditelj i književnik Mate Maras, prekinuli duhovne veze i veze srca sa zavičajem svojih roditelja.</p>
<p>U uvodu »Los croatas de la Argentina« autorica, koja je na predstavljanju kazala da je emigracija teška rana, piše da se knjigom »nastoji sačuvati od zaborava ono što je jednom bila sadašnjost puna nade, izgnanstva, strasti, suza, ljubavi, srdžbe, rada i uspjeha«.</p>
<p> Autorica je iznijela životne sudbine i »običnih« ljudi – rudara, radnika i seljaka, ali i intelektualaca koji su svojim radom obogatili argentinsko društvo. Uz svjedočanstva pojedinaca, tu su i opisi gradova i mjesta u Hrvatskoj i ljudi koji su rođeni ili vezani uz njih.</p>
<p> Na predstavljanju je govorio i Domagoj Ante Petrić, zamjenik ravnateljice Matice hrvatskih iseljenika, a autorica je na kraju otkrila da priprema i izložbu fotografija o Hrvatima u Argentini. [Sandra-Viktorija Antić]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="33">
<p>Dinamo udvostručio proračun </p>
<p>Dinamov je cilj osigurati proračun od 12 do 13 milijuna eura </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Lijep je to skok - s četiri milijuna na devet milijuna eura. Dinamov je godišnji proračun, ako možemo vjerovati klupskome direktoru Damiru Vrbanoviću, odjednom poprimio dimenzije »oblakodera«, barem za hrvatske prilike. No, pitanje je tko je »plavima« udijelio motku za ovakav »isinbajevski« uzlet. Takvog se progresivnog rasta, u kojem proračun dvostruko nabubri za tako kratko razdoblje, ne bi posramio niti Roman Abramovič. </p>
<p> Vrbanović, dakle, tvrdi da je proračun u ovome trenutku između osam i devet milijuna eura, a jednostavnom matematičkom jednadžbom možemo izračunati da je za samo pola godine Dinamo postao - dvostruko bogatiji. Početkom rujna glavni sponzor Siemens povukao se iz maksimirskoga kluba, što je automatski »stropoštalo« proračun s pet milijuna na 4,100.000 eura. Maksimirski je klub u međuvremenu pronašao, kako su to u »plavom salonu« pojasnili, dva velika i dva glavna sponzora. Kategoriji velikih pripadaju INA i Jutarnji list, a onih glavnih Croatia osiguranje i Privredna banka Zagreb. Štoviše, »plavi« će ugovor s Croatia osiguranjem formalno potpisati u srijedu u 11 sati i pritom, dakako, sakriti čak i približan udio kojim će glavni sponzor(i) participirati u stvaranju projekta velikog, europskog Dinama. U cijeloj bi ovoj priči, međutim, bilo iznenađenje kad bi konzorcij domaćih tvrtki bio spreman značajno sudjelovati u ozbiljnijem punjenju proračuna nekoga nogometnoga kluba.</p>
<p> Dinamov je predsjednik Mirko Barišić, doduše, već najavljivao rasplet prema kojem će uspjeti osigurati proračun koji bi bio na razini srednjoeuropskog prosjeka, ili u prijevodu oko 80 ili 100 milijuna kuna. Ako se taj proračun sad zaustavio na približno 65 milijuna, znači da je maksimirski klub postavio čvrste temelje za malo ozbiljniji iskorak na europsku scenu. </p>
<p>A, kakve bi uopće trebale biti pretpostavke za stvaranje »hrvatskog Rosenborga«? Čini nam se da Dinamo, nakon dugo vremena, napokon ispunjava neke preduvjete...</p>
<p>Takvom je projektu struka i te kako bitan segment. Nužan je trener stvaratelj, ali i trener koji će skladno spojiti dokazane, iskusne igrače s darovitim regrutima iz juniorskog pogona. Josip Kuže zasad pokazuje da je »on taj«. Kako vrijeme odmiče, dojam je da se Dinamo sve više vodi primjerom bivše Croatije, kad su čak i treninzi prve momčadi bili jači od derbija! </p>
<p> Stvaranje dviju jakih postava znači samo betoniranje svake pozicije unutar momčadi, pa je stoga i shvatljiv poziv kojeg je dopredsjednik Zdravko Mamić uputio Jerku Leki, shvatljivo je i stvaranje svojevrsnoga brazilskoga regrutnog centra u Maksimiru, shvatljivo je produženje ugovora s Mathiasom Chagom... Jedino još nije shvatljivo koliko je ta maksimirska priča stvarna i iskrena.</p>
<p>Chago u Dinamu do 2010. </p>
<p>Dinamov vezist Mathias Chago potpisao je ugovor s »plavima« do ljeta 2010. godine. </p>
<p> »Ovdje nije riječ o produženju, već o poboljšanju ugovora. A to je novost u našem načinu poslovanja. Jednostavno, zaključili smo da je Chago iznimno vrijedan igrač, pa će imati jedan od boljih ugovora u klubu«, pojasnio je Dinamov direktor Damir Vrbanović. </p>
<p> Maksimirski je Kamerunac u međuvremenu dobio hrvatsku putovnicu, što mu i pravno omogućuje određene pogodnosti vezane uz ugovor. A nova putovnica automatski nameće pitanje mogućnosti nastupa za hrvatsku reprezentaciju u dogledno vrijeme. </p>
<p>»Svaki bi igrač volio igrati na svjetskom ili europskom prvenstvu. Ako me pozovu u hrvatsku reprezentaciju, neću puno razmišljati«, naglasio je Chago i pritom zamolio prisutne da zaobiđu temu njegova mogućeg angažmana u kamerunskoj selekciji. </p>
<p> Zanimljivo je da Chago govori čak pet jezika - francuski, engleski, španjolski, portugalski i hrvatski. Netko je šaljiv primijetio da mu to ne bi puno pomoglo u hrvatskoj selekciji, jer - ne zna njemački. </p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Do kada Liga za bedake? </p>
<p>Zašto je Hajdukov predsjednik Branko Grgić Ligu za ostanak izjednačio s Ligom za bedake? </p>
<p>Od neki dan donji dom Hrvatske nogometne lige, odnosno onih šest nesretnika kojima predstoji grčevita bitka za ostanak u ligi koji život znači, ima novo nazivlje, a klubovi koji se nisu znali othrvati toj sudbini imaju novi ponositi status. Umjesto službenog naziva, Liga za ostanak sada se zove - Liga za bedake?! </p>
<p>Samo ime kaže tko su i što oni jadnici koji nisu imali toliko znanja, vještine, snalažljivosti, dobrih veza i zaštitnika kako bi se progurali u razred u kojem više nema strepnje od mogućeg omalovažavanja, gdje teku med i mlijeko, a samosvijest o vlastitoj vrijednosti samo raste. »Novi« naziv za naše klupske nogometne »bedake«, koji se zbog ovih ili onih razloga nisu znali ili mogli ubaciti među visoko cijenjenu i povlaštenu elitu prve šestorice, iskovao je Branko Grgić, Hajdukov predsjednik. I to nimalo slučajno, nego očigledno s predumišljajem kako bi se Hajdukov prolaz u Ligu za prvaka kroz iglene uši prikazao velikim uspjehom. Klupskim, ali i njegovim kad se prebire po neslavnoj Hajdukovoj sezoni. </p>
<p>U njoj bi možda pad u donji dom, »među bedake«, klubu donio više koristi nego uljuljkavanje u uvjerenju kako u postojećem rasporedu snaga nedodirljivog Dinama i vrlo dobre Rijeke Hajduk odjednom može skočiti do trećeg mjesta i pobjednika Kupa. S takvim je »trofejima« sezona i više nego spašena, uza sve Debrecene i ostale traume proizašle većinom zbog gombanja s »bedakima«. </p>
<p>U obrnutim okolnostima, pitanje je kako bi Hajduk gurao u Ligi za ostanak da je u nju ipak skrenuo. A budući da je u tom našem shvaćanju aktualne stvarnosti bedak svatko tko se ne umije izvući iz neprilika, bez obzira na sredstva i način, ne preostaje mu ništa drugo nego da se s time pomiri. glasilo bi naše tumačenje Grgićeva oduševljenja nakon što se Hajduk ugurao u Ligu za prvaka a, u povodu čega je Grgić slavodobitno uskliknuo: </p>
<p>»Prijetila je Liga za ostanak, ali mi nećemo igrati Ligu za bedaka, igramo u Ligi za prvaka!« </p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Hrvati i Mađari se zahuktavaju u borbi za EP</p>
<p>U Budimpešti će se 22. i 23. ožujka održati Kongres Uefe, na kojem će biti podrobno predstavljeni kandidati za dobivanje europske smotre 2012.</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Sa svojevrsnoga radnog sastanka vratilo se brojno izaslanstvo Hrvatskoga nogometnog saveza iz Budimpešte. Naime, praktički cijeli HNS i Mađarski nogometni savez imali su dvodnevni Uefin seminar o organizaciji Europskog prvenstva 2012. godine, za koji su se kandidirale Mađarska i Hrvatske. </p>
<p>Razgovaralo se i dogovaralo kako za vrijeme europske smotre trebaju biti posloženi transport, akreditacijski odjeli, prodaja ulaznica, nadalje imperativno su se nametala rješenja za stadione, sigurnost sudionika i brojne druge detalje o kojima ovisi organizacija jednoga tako velikog događaja. HNS je predvodio predsjednik Vlatko Marković, agilan je kao i uvijek bio glavni tajnik Zorislav Srebrić, zatim koordinator Zoran Cvrk, direktor marketinga Drago Katalenić i vrijedno osoblje Saveza Ivančica Sudec, Alan Balen i Ivan Rotim. </p>
<p>No, u nekim su stvarima na radnom sastanku bili važni i naši ljudi iz ministarstava znanosti, prosvjete i športa, zatim mora, prometa i razvitka te unutarnjih poslova i financija. </p>
<p>»Sve te društvene strukture moraju sudjelovati u pripremama za organizaciju i bez ijednog od tih segmenata ne može se uopće pristupiti kandidaturi«, upozorava glasnogovornik HNS-a Ivan Rotim. </p>
<p>Hrvatska je u kandidaturu, a time i u ovaj radni sastanak, uključila predstavnike Zavoda za zaštitu intelektualnog vlasništva i brojnih projektnih ureda, sve u cilju kako bi svi uvidjeli svoje značenje ako Hrvatska i Mađarska dobiju EP 2012. godine. Podsjećamo, za nekoliko dana, točnije 22. i 23. ožujka u Budimpešti će se održati Kongres Uefe, na kojem će biti podrobno predstavljeni preostali kandidati za dobivanje europske smotre 2012. godine - Italija i zajedničke prijava Ukrajine i Poljske te Hrvatske i Mađarske. Sve te kandidature imat će na kongresu poseban štand s ponuđenim organizacijskim detaljima i prednostima svoje kandidature. </p>
<p>Za kraj, kandidature će se simbolički ponovno podnositi, jer se »kandidacijska knjiga« zatvara 31. svibnja. Konačna će odluka uslijediti 8. prosinca ove godine, a u našem su savezu i dalje - optimisti.</p>
<p>Andrija Kačić-Karlin</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Inter u četvrtfinalu Lige prvaka</p>
<p>MILAN</p>
<p> – Nogometaši Intera u četvrtfinalu Lige prvaka igrat će protiv Villareala. U zaostaloj uzvratnoj utakmici osmine finala Lige prvaka Inter je pogotkom Dejana Stankovića u 57. minuti pobijedio Ajax 1-0 i s ukupnih 3-2 prošao u daljnji krug natjecanja. [vje]</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Može li postati vruće na sjeveru Švedske </p>
<p>Spust nije težak, ne iscrpljuje skijašice. Nije li možda Janica mogla odraditi tri dana i održati Pärson na dovoljnom razmaku? </p>
<p>Dolazak na završnicu Svjetskoga kupa u »svoj« dom, u Äre, švedska skijašica Anja Pärson zamotala je u izjavu kako je odustala od potjere za Janicom. No, dvaput se pojavila na treningu spusta i dvaput - pobijedila. Iskreno, ne vjerujemo baš u iskrenost riječi kako je potjera gotova. Anja je dobila novi poticaj nakon Janičine odluke kako se neće pojaviti na prvoj utrci završnice, na spustu. </p>
<p>Dakle, i na drugom je treningu spusta Anja Pärson bila najbrža i već sada možemo govoriti kako će na službenoj utrci u srijedu vjerojatno spustiti prednost za 100 ili 80 bodova u odnosu na Janicu. U ovom trenutku Anju može pobijediti jedino Michaela Dorfmeister, s time da su motivi Austrijanke znatno slabiji od Šveđankinih. </p>
<p>Ukoliko Pärson pobijedi u spustu, Janičina će ukupna prednost biti 154 boda, a ako bude druga 174 boda. Nakon toga im preostaju još tri utrke. Je li Janičino samopouzdanje i cijeloga skijaškog tabora toliko veliko da se ne boji tih stotinjak bodova ili su možda pogriješili što su odustali od »laganih« spustaških napora, dva treninga i službene utrke? </p>
<p>Spustaška je staza u Äreu prilično jednostavna i kratka (čak su i tehničarke poput Zettel ili Schild bile odlične peta i šesta na drugom treningu), pa vjerujemo da Janica ne bi trošila previše energije na njoj. Uostalom, treninge je mogla shvatiti rekreativno, a utrkom bi ipak održala Anju na većoj bodovnoj distanci. Ovako će se razlika vjerojatno istopiti, a Pärson bi mogla »dobiti krila« tom mogućom pobjedom. </p>
<p>Nije da se bojimo za Janicu, ima dovoljno vjere u sebe da u iduće tri utrke održi, možda i poveća prednost, ali... Možda jednostavno treba malo umjetne dramatike u boju kojem se odavno zna kraj. Naravno, Janica Kostelić je nova pobjednica Svjetskoga kupa, treći put u karijeri. I zato vjerujemo kako su i Janica i Ante Kostelić i Vedran Pavlek u tom trenutku napravili najbolji potez za hrvatsku skijašicu. Bez obzira na to što Anja »praši« stazom u Äreu i pobjeđuje u svakom trenutku. </p>
<p>• Rezultati spusta, drugi trening: 1. Pärson (Šve) 1:24.19, 2. Lindell-Vikarby (Šve) +0.05, 3. N. Fanchini (Ita) +0.36, 4. Kildow (SAD) +0.37, 5. Zettel (Aut) +0.85...</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Prva od tri meč-lopte </p>
<p>Cibona već u srijedu može osigurati četvrtfinale, dok bi Panathinaikos, jedan od favorita Eurolige, porazom ispao iz svih kombinacija </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Košarkaši Cibone, koliko god bahato zvučalo, mogu osigurati plasman u euroligaško četvrtfinale već u srijedu, u četvrtoj utakmici drugoga kruga Eurolige. Izvrsnim su igrama u Topu 16 cibosi poremetili »prirodni tijek stvari«, od autsajdera zasjeli na vrh skupine G. U sljedeće tri utakmice imaju tri meč-lopte, prvu će pokušati iskoristiti u nepovoljnijoj situaciji, na »suparnički servis«, na gostovanju kod grčkog Panathinaikosa. </p>
<p> S druge strane stoje atenski »zeleni«, koji su prije početka drugoga kruga svrstavani u najuži krug favorita za europski naslov. No, Cibona je napravila pravi »lom«, pobijedila u prvom kolu u Draženovu domu, gurnula Panathinaikos prema izlaznim vratima, koja im u srijedu može definitivno i zatvoriti. Za Pao nema popravka, jedino ih pobjeda protiv Cibone drži u igri za četvrtfinale. </p>
<p>»Već je utakmica protiv Efes Pilsena pokazala kakav je pritisak Panathinaikos spreman napraviti. Siguran sam da će tako biti i protiv nas. Zato moramo izdržati što dulje, pokušati odvesti utakmicu u neizvjesnost. Kako minute budu odmicale, a mi se držali ravnopravno, pritisak će se prebacivati na stranu Grka«, kazao je uoči utakmice Cibonin trener Dražen Anzulović, koji je svjestan da će u dvorani OAKA domaćin, ako se utakmica tako otvori, loviti pobjedu sa što većom razlikom koševa. </p>
<p>U odnosu na prvi dvoboj, u Obradovićevoj momčadi ima tek manjih izmjena. </p>
<p>»Dejan Tomašević vratio se u momčad, u rotaciji centara njegovih je dvadesetak minuta. Šćepanović, koji nije igrao u Zagrebu, sada ima prednost pred Hatzivrettasom«, otkriva Anzulović. </p>
<p>U momčadi Cibone bilo je zdravstvenih problema, na koje su se požalile Anzulovićeve najveće uzdanice. Scoonie Penn trenirao je vrlo dozirano zbog problema s listom, uostalom preskočio je dvoboj protiv Vojvodine, dok se Bennett Davison muči s leđima, no sve su to manji problemi pred izazovom četvrtfinala. </p>
<p>Dok će Cibona igrati u Ateni, u Trevisu će se loptati Benetton i Efes Pilsen. Anzulović se nije htio baviti kalkulacijama, računati čija bi pobjeda u tom dvoboju više odgovarala Ciboni. </p>
<p>»Činjenica je da smo u najboljoj poziciji i sami odlučujemo o svojoj sudbini«, zaključio je Anzulović. </p>
<p>Iva Perdec Augustić</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Uspješan start Čilića i Karanušića</p>
<p>SARAJEVO</p>
<p> – Prvi junior svijeta Marin Čilić i Roko Karanušić uspješno su startali na 25.000 američkih dolara vrijednom Challengeru u Sarajevu.</p>
<p>Nakon dvotjednog odmora 17-godišnji Međugorac je opravdao pozivnicu organizatora 6-3, 7-6 (4) pobjedom protiv prvog nositelja Nijemca Alexandrea Waskea, 96. tenisača svijeta. Inače, prije dva tjedna Waske je osvojio Challenger u Wolfsburgu.</p>
<p>»Još jedna dobra prezentacija mog tenisa. Jako sam zadovoljan svojom igrom, odlično sam servirao, nije bilo nervoze. Krenuo sam agresivno i odmah došao do prednosti, komentirao je Čilić.</p>
<p>U nastavku Čilić očekuje još jednog Nijemca Dietera Kindlmanna.</p>
<p>»Njega sam dobio u finalu prvog zagrebačkog Futuresa, kada sam odigrao najbolji meč na turniru. Ovoga puta očekujem jači otpor«, najavio je Čilić.</p>
<p>A Roko Karanušić se vratio pobjedom nakon četveromjesečne stanke. Naime, krajem prošle godine Karanušiću je dijagnosticirana mononukleoza, pa je dva i pol mjeseca bio prikovan za krevet. Ipak, to se nije previše osjetilo u 7-6 (5), 1-6, 6-4 pobjedi protiv Talijana Paola Lorenzija.</p>
<p>»S obzirom na to koliko sam trenirao, izuzetno sam zadovoljan. Još me prije dva-tri dana sve bolilo. Istegnuo sam rame, a i trbušne mišiće. Kad se sve zbroji, ovo je sjajno«, rekao je Karanušić, koji u nastavku očekuje Srbina Iliju Bozoljca. [I. Mi.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="40">
<p>Uhićenje Mladića ili odgoda pregovora</p>
<p>EU upozorava da bi Miloševićeva smrt mogla izazvati jačanje nacionalista u Srbiji</p>
<p>Europska unija upozorila je vlasti u Beogradu da Miloševićeva smrt ni na koji način ne smije biti izgovor za neizvršenje međunarodnih obveza. »Mladić se mora uskoro naći u Haagu, inače će tijek pregovora o stabilizaciji i pridruživanju biti poremećen«, priopćeno je u utorak iz kabineta europskog povjerenika za proširenje Ollija Rehna.</p>
<p>A šefica Odbora za jugoistočnu Europu u Europskom parlamentu Doris Pack rekla je da bi Miloševićeva smrt mogla izazvati jačanje nacionalističkog pokreta u Srbiji i da zato vlada mora učiniti sve da Mladić bude uhićen.</p>
<p>Izjave europskih dužnosnika dolaze u nezgodnom trenutku za vladu Vojislava Koštunice. Javno mnjenje je, nakon Miloševićeve i smrti Milana Babića prošlog tjedna, zahvatilo gotovo jedinstveno raspoloženje protiv suradnje s Haaškim sudom. Socijalisti i radikali najavljuju prekid potpore vladi i ulične prosvjede ako bilo tko bude izručen. Čak je i ministar vanjskih poslova Vuk Drašković, koji se zalaže za kažnjavanje zločina, u ponedjeljak zatražio od međunarodne zajednice da privremeno zanemari ultimativne zahtjeve i pomogne slabim prodemokratskim snagama u Srbiji. Europska komisija može odgoditi pregovore sa SCG o stabilizaciji i pridruživanju ako procijeni da Beograd ne surađuje s Tribunalom. </p>
<p>U Bruxellesu su se poslužili malim diplomatskim trikom kako bi kupili vrijeme za Srbiju: samo Vijeće ministara koje daje mandat Komisiji, može izreći ili povući suspenziju pregovora. To bi značilo da eventualna suspenzija traje najmanje mjesec dana. Komisija s novim ovlastima sada može prekinuti pregovore, primjerice, 5. travnja, kada istječe rok za uhićenje Mladića, i donijeti odluku o nastavku pregovora kada se on nađe u Scheveningenu.</p>
<p>Bojan al Pinto-Brkić</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Pogreb Miloševića »u Srbiji« </p>
<p>BEOGRAD </p>
<p> - Dužnosnik Socijalisticke partije Srbije Milorad Vučelić, kojega je obitelj Slobodana Miloševića ovlastila da organizira Miloševićev pokop, izjavio je u utorak navečer na srpskoj nacionalnoj televiziji da će Milošević biti pokopan u Srbiji. Miloševicevo tijelo bit će dopremljeno u Beograd u srijedu JAT-ovim zrakoplovom, rekao je i najavio »velik sprovod«. </p>
<p> Lijes s Miloševićevim tijelom odvezen je u utorak iz instituta za sudsku medicinu gdje su patolozi obavili obdukciju, a nizozemska agencija ANP objavila je da je vozilo krenulo prema amsterdamskom aerodromu, prenosi Reuters.</p>
<p> »Mislimo da tijelo ide u Rusiju, ali nismo sigurni«, rekao je direktor mrtvačnice Theo de Aardt za France Presse. </p>
<p>I Marko Milošević, sin Slobodana Miloševića, koji je u utorak doputovao u Haag preuzeti očevo tijelo, pred put je tvrdio da će pokop biti obavljen u Moskvi. Mlađi Milošević, koji je listopada 2000. godine pobjegao u Rusiju pred optužbama za šverc cigareta i droge te za sudjelovanje u više ubojstava, dobio je u utorak ujutro nizozemsku vizu u veleposlanstvu u Moskvi i otputovao u Haag. Izjavio je da je obitelj Milošević službeno zatražila od moskovskoga gradonačelnika Jurija Lužkova da bivši srbijanski i jugoslavenski predsjednik bude pokopan u glavnom gradu Rusije, »dok se ne stvore uvjeti da pogreb bude obavljen u Srbiji«. </p>
<p>Mira Marković neće biti privedena</p>
<p>Okružni sud u Beogradu prihvatio je u utorak, temeljem jamstva od 15.000 eura, da Mirjana Marković ne bude privedena ako dođe u zemlju radi pokopa svog supruga Slobodana Miloševića. Rješenje o određivanju pritvora Mirjani Marković, međutim, ostaje na snazi, kao i optužnica, a po eventualnom dolasku u zemlju bit će joj oduzeta putovnica, priopćeno je u sudu. [B.P.B. / Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Proglašen završetak sudskog procesa protiv Miloševića</p>
<p>HAAG</p>
<p> - Raspravno vijeće Haškog suda (ICTY) u utorak je je službeno obustavilo postupak protiv bivšeg jugoslavenskog predsjednika Slobodana Miloševića, koji je 11. ožujka umro u pritvoru UN-a u Scheveningenu. »Raspravno vijeće je obaviješteno o smrti optuženog Slobodana Miloševića. Mi izražavamo žaljenje što je umro. </p>
<p>Mi također žalimo što je njegova prijevremena smrt lišila njega, ali sve ostale, presude po navodima optužnice«, rekao je predsjedavajući sudac Patrick Robinson. </p>
<p>Na posljednoj 447. sjednici na suđenju sudjelovali su i suci O Gon Kwan i Iaina Bonomy i glavna tužiteljica Carla del Ponte. Nedovršeno suđenje Miloševiću, optuženom u 66 točaka za genocid u BiH, zločine protiv čovječnosti i kršenja ratnog prava i običaja u Hrvatskoj i na Kosovu, trajalo je, s prekidima, od 12. veljače 2002. do 1. ožujka 2006. godine. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Rusi i Kinezi protiv ultimatuma Teheranu </p>
<p>Izrael navodno aktivno razmatra opciju samostalnog zračnog napada na iranska atomska postrojenja i prije nego što se Vijeće sigurnosti išta dogovori</p>
<p>NEW YORK (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Kina i Rusija usprotivile su se prvom nacrtu Predsjedničkog priopćenja, dokumenta koji je Vijeće sigurnosti UN-a trebalo predstaviti ovog tjedna, a kao odgovor na prijavu Međunarodne agencije za atomsku energiju u Beču (IAEA) oko iranskog nuklearnog programa. </p>
<p>Time kao da su se obistinile slutnje da će se Moskva i Peking suprotstaviti Parizu, Londonu i Washingtonu glede najnovije inicijative da Teheranu već sada počne odbrojavanje u UN-u.</p>
<p>Uostalom, dugački hodnici Kristalne palače naroda na East Riveru, odavno nisu bili uzbudljivija sastajališta diplomata i novinara: Razlog tome je dilema hoće li se uopće i koliko Vijeće sigurnosti uspjeti još ovog tjedna dogovoriti oko Irana.</p>
<p>Doznaje se da se diplomatski rat zasad vodi samo oko jezika spomenutog nacrta, ali ipak s izvjesnim vremenskim implikacijama. Amerikanci bi htjeli u nacrt Predsjedničkog saopćenja uključiti klauzulu kojom se Teheranu daje rok od samo 14 dana, da prihvati sve uvjete međunarodne zajednice prije nego što s retorike krenu prema sankcijama i potpunoj blokadi Irana. A to je ultimatum koji Kina i Rusija zasad ne prihvaćaju. Navodno, Rusi i Kinezi traže da taj ultimatum potraje mjesec dana.</p>
<p>Da razlike u stavovima nisu samo retoričke, jer poslije pogrešnih riječi vode se često i pogrešni ratovi, potvrđuje činjenica da se u diplomatsko prepucavanje iza scene uključuje na svoj način i Izrael. Ova srednjoistočna zemlja je vitalno zainteresirana da se iranski nuklearni program potpuno neutralizira. </p>
<p>Prema medijskim izvorima, Izrael aktivno razmatra opciju samostalnog zračnog napada na iranska atomska postrojenja, i prije nego što se Vijeće sigurnosti išta dogovori. Izraelci bi mogli bombardirati ciljeve u Iranu, ali čini se da ostaje nepoznato hoće li i sam Washington kao najvažniji saveznik Izraela biti obaviješten o svim detaljima. Iako je gotovo sigurno, da bi Amerikanci, preko Iraka, odobrili najkraću zračnu liniju do ciljeva u Iranu, pitanje je da li bi oni bili obaviješteni o točnom datumu napada.</p>
<p>Boraveći u Washingtonu, proteklog tjedna, bivši visoki dužnosnik izraelske vlade Moshe Ya'alon, rekao je kako Zapad nema vojnu opciju protiv Irana, ali da bi zajednička akcija SAD-a, Izraela i NATO-a, točnije zračni napadi na iranska nuklearna postrojenja doista vratili unazad Teheranov nuklearni program za nekoliko godina. </p>
<p>Prema istim medijskim izvorima, u Pentagonu razmatraju mogućnost da Izrael odradi posao oko iranskih nuklearnih postrojenja. U proteklih nekoliko mjeseci održano je nekoliko radnih sastanaka, na kojima se iscrtavao mogući scenarij za te napade. Rasprave u američkom ministarstvu obrane ipak su opisane kao obavještajno, a ne politički orijentirane. Nikome, međutim, ne pada na pamet da izuzima političku dimenziju tih razgovora.</p>
<p>Oko politike je, naravno, zapelo i Vijeću sigurnosti. Dok američki veleposlanik John Bolton želi svakako u diplomatske dogovore ubaciti riječi svog potpredsjednika Dicka Cheneya koji je prošloga tjedna rekao da glede Irana sve opcije ostaju na stolu. Njegovi ruski i kineski kolege inzistiraju međutim, na umjerenijim političkim tonovima. </p>
<p>Erol Avdović</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>EU: Spajanje Sueza i Gaz de Francea na provjeri </p>
<p>Slijedeći uzore intervencija francuske i španjolske vlade u energetski sektor i poljska je vlada nedavno odlučila intervenirati u bankarski sektor. </p>
<p>Službena Varšava, naime, želi po svaku cijenu spriječiti da talijanska banka UniCredito preuzme poljsku novčarsku kuću BPH. Europski financijeri, međutim, smatraju da je taj potez ekonomski neopravdan, a dovodi u sumnju i nezavisnost poljske centralne banke. </p>
<p>Stoga su ministri financija Europske unije na sastanku u utorak u Bruxellesu raspravljali uglavnom o razmjerima državnoga protekcionizma i načinima njegove kontrole, iako je prvotno bilo predviđeno da se usredotoče na opću ocjenu gospodarskoga stanja, odnosno procjenu ekonomskoga rasta EU-a. </p>
<p>Zabrinutost zbog sve prisutnijega trenda intervencija pojedinih vlada EU-a u tržišna pitanja izrazio je otvoreno austrijski ministar financija Karl-Heinz Grasser, ustvrdivši da je »državni protekcionizam prava opasnost za Europsku uniju i dugoročno može naštetiti ekonomskom rastu i zapošljavanju u Uniji«.</p>
<p>U Europskoj komisiji u tijeku je provjera je li spajanje dviju francuskih tvrtki za proizvodnju električne energije Sueza i Gaz de Francea nauštrb talijanskoga kupca provedeno u skladu s propisima o funkcioniranju unutarnjeg europskoga tržišta.</p>
<p>Vinka Drezga</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="45">
<p>Devet mjeseci slatkog iščekivanja</p>
<p>Buduća majka mijenja se izvana i iznutra, što može biti uzrok mnogih teškoća prije i po povratku iz rodilišta. No kad sve uspješno prebrodi, uživa u svakom trenutku trudnoće i majčinstva</p>
<p>Kad budućoj mami liječnik potvrdi da je trudna, istog će je trenutka preplaviti mješavina osjećaja. Taj neobičan splet veselja, straha, strepnje i nježnosti je opravdan, jer od tada za trudnicu i dijete počinje životna pustolovina stalne mijene tijekom idućih devet mjeseci. Okolini će to odavati sve veći majčin trbuh, dok će samo ona pri svakom pokretu i udarcu osjetiti djetetove promjene. Ipak, nakon poroda se sve vraća na staro, pa će zato i utroba novopečene mame poprimiti prijašnji oblik. Zato nema razloga za strah da će trudnoća i zbog nje uzrokovanih nekoliko kilograma viška naškoditi liniji i ljepoti. Pa tijekom slatkog devetomjesečnog iščekivanja trudnice mogu bezbrižno dočekati porod, a moguće prolazne tegobe rješavati uz odgovarajuću stručnu pomoć.</p>
<p>Pogotovo ako ih uzrokuju nevidljive promjene na tijelu buduće mame, koje su svojedobno ponukale ginekologe da ih istraže. Jer zaključili su da ih uzrokuju estrogen i progesterogen, čija se količina povećava sa svakim novim tjednom trudnoće. Baš ta pretjerana »proizvodnja« hormona potiče tjelesne promjene (posebno mišića koji postaju mekši) kako bi se tijelo majke prilagodilo rastu i razvoju fetusa. Ta majčina prilagodba neminovno diktira i promjene na njezinu trudničkom jelovniku, pa se zbog toga prednost mora dati pojedinim namirnicama i pritom paziti na količinu pojedinog obroka. To više što je odgovarajuća prehrana jamstvo dobrog majčinog zdravlja, te preduvjet pravilnog razvoja ploda. Pa ako se pazi što, koliko i kada se jede, nema razloga da se trudnica nekontrolirano udeblja. U to će biti sigurna ako će slijediti preporuke liječnika, pa će se svakog tjedna prve polovice trudnoće udebljati samo 25 dekagrama, dok u drugom svakog tjedna 50 dekagrama! Zahvaljujući pravilnoj trudničkoj prehrani, buduća mama ni potkraj trudnoće neće imati zdravstvenih tegoba uzrokovanih viškom kilograma, niti će stalno osjećati glad. </p>
<p>Budući da nema tajne pravilne trudničke prehrane, dovoljno je svladati umijeće sastavljanja jelovnika. Tako, na primjer, tijekom prvog tromjesečja svakodnevno treba pojesti obrok povećan za oko 150 kalorija, a idućih šest mjeseci za 400. No da bi obroci bili kvalitetni moraju sadržavati 30 grama više proteina od uobičajenih, pa zato treba piti više mlijeka i jesti više mliječnih proizvoda, mesa, ribe i jaja. Uz to je poželjno tanjur ispuniti i obiljem lisnatog povrća, koje je bogato vitaminima i vlaknima, baš kao i voće. Istodobno se savjetuje jesti manje zaslađenih namirnica, te paziti na količinu tjestenine i kruha. Pa kad se sve to zna i nije teško sastaviti trudnički jelovnik od 2200 do 2400 kalorija na dan. Tijekom prvih mjeseci trudnoće mnoge se trudnice žale da se loše osjećaju i kako često povraćaju. Zbog toga im ginekolozi savjetuju da jedu obroke koji su većinom sastavljeni od suhih namirnica. Tako će, na primjer, za doručak jesti krekere od integralnog brašna ili krišku, dvije dvopeka. Osjetljive trudnice moraju izbjegavati pržena i masna jela. Ipak ni tako restriktivna prehrana u većini slučajeva trudnice ne lišava mučnine. Upravo to je ponukalo neke buduće majke da spas potraže vježbajući jogu. To je učinila i američka manekenka Christy Turlington, pa joj je svakodnevno ponavljanje određenih kretnji uz pravilnom disanje uvelike olakšalo trudničke muke. Jer uz pomoć trenera nauči se koristeći trbuh udisati i izdisati i bez napuhivanja (naprezanja) abdomena. To smiruje duh i tijelo, pa je neke od tih vježba preporučljivo izvoditi i ujutro. Najbolje nakon buđenja i u krevetu kada se vodeći računa o disanju ruke istežu i podižu prema uzglavlju. Potom se pomiču ulijevo i spuštaju, pa udesno. Tako naizmjenično nekoliko puta na jednu i drugu stranu, dok se istodobno noga svija u koljenu i podiže prema trbuhu. Nakon nekoliko sekundi spušta se i izravnava, te nakratko još zadržava pet centimetra iznad razine kreveta i lagano spušta. Nakon toga je na redu druga noga, pa se ta vježba ukupno izvodi pet minuta. Nakon vježbanja će trudnice, dakako, ožednjeti, ali bi i bez obzira na to morale na dan popiti litru i pol do dvije vode.</p>
<p>Povratak u staru formu</p>
<p>Iako je porod ispunjen suzama i krikovima, na njih se u trenutku zaboravi. Dovoljno je da novopečenoj mami medicinska sestra u naručje stavi sićušno dijete ružičasta tena, pa da se osjeti nevjerojatan ponos, sreća i zadovoljstvo. No nakon prvotnog uzbuđenja uvriježeno slijedi umor. To više što se odjednom mora prilagoditi djetetovu ritmu i često se noću buditi. No ni to nije razlog za zabrinutost, jer uvijek umorna i nenaspavana može i treba računati na pomoć drugih. I to ponajprije oca djeteta i najbliže rodbine.</p>
<p>• Ništa ne požurujte </p>
<p>Dijete u kući za novopečenu mamu može postati psihičkim i fizičkim teretom, koji nerijetko šutke podnosi. To više što nakon povratka iz rodilišta postaje nezadovoljna svojim izgledom. No pritom nema pomisli o topljenju viška kilograma niskokaloričnom dijetom, baš kao ni o početku bavljenja sportskim aktivnostima. Zato što još njezino tijelo nije spremno za rekreaciju i pojačan tjelesni napor. Ako se rodilja ipak osjeća suviše ukočenom, može si već tri dana nakon poroda priuštiti lagano vježbanje. Tako što će ležeći u krevetu lagano svinuti koljena i podizati glavu istežući mišiće. No čim malo izdigne tijelo iznad jastuka, preporučljivo je da se rukama oslanja iznad predjela pupka i tako »pokrene« trbušne mišiće. Štoviše, tu se vježbu preporučuje izvoditi nekoliko puta na dan. Nakon nekoliko dana na redu je vježbanje disanja, ali tako da se pritom »zaposle« abdominalni mišići. Da bi je pravilno izvela treba čvrsto stajati i lagano u sebe uvlačiti trbuh. Dakako da ne treba podsjećati da će jačanju mišića novopečene mame pomoći izvođenje sve bržih i različitijih kretnji. No da bi počela žustrije vježbati o tome se mora prethodno posavjetovati s ginekologom.</p>
<p>• Višak kilograma </p>
<p>Nema rodilje kojoj po povratku iz rodilišta jezičac na vagi ne pokaže višak kilograma. Budući da se ne tope željenom brzinom, to brine mnoge mame. Pritom bi se trebale utješiti kako su tijekom poroda izgubile oko pet kilograma, te da je ostatak neželjenog viška programirala priroda. To više što će majka nekoliko idućih mjeseci dojiti dijete, pa joj je takva kalorijska rezerva nužna za stvaranje mlijeka (za dnevnu količinu mlijeka od 700 do 1000 grama dojilji treba dodatnih 500 kalorija!). Zato žene koje više doje moraju pripaziti na jelovnik, te pripremati jela začinjena s manje šećera, soli i životinjskih masti. Bilo kako bilo, ipak neko vrijeme treba zaboraviti na restriktivniju dijetu. Jer viška se kilograma jednostavnije i brže riješiti postupnim vježbanjem u sportskoj dvorani ili plivanjem u bazenu. Dakako pod paskom trenera, baš kao i kad se u društvu s novopečenim ocem rekreira plešući argentinski tango. Vjerovali ili ne, riječ je o djelotvornu vježbanju kojim se, slijedeći ritam glazbe, harmonično pokreće tijelo i uvlači trbuh, te istodobno jačaju mišići nogu i stražnjice.</p>
<p>Marinka Đaković</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Ručak uvijek u podne </p>
<p>Prehrana je najvažniji čimbenik čovjekova zdravlja i psihofizičke uravnoteženosti. Uvriježeno je reći da ono što nezdravo jedemo, organizam pamti i vraća bolešću. Stoga je konzumiranje zdravih namirnica povrća, voća, žitarica, ribe i bijelog mesa zalog za budućnost. Kuhani su povrtni obroci najzdraviji, jer su niskokalorični, ne sadrže štetne masnoće i lako su probavljivi. Upravo je to osnova jelovnika za bolji i zdraviji život. </p>
<p>Daniel Ante Počina upućuje nas u načela zdrava pripremanja hrane koje primjenjuje i u svojem restoranu »Vegehopu«. Hranu valja pripremiti s ljubavlju, jer kuhar u tom procesu rada prenosi na »uradak« svoje raspoloženje i energiju. Osoba koja dobije u stresu napravljen obrok ne može ga blagovati u miru i ozračju pozitivnih vibracija. Ne čudi, stoga, što su u nekim kulturama, poput kineske ili indijske, kuhari iznimno cijenjeni. Također nije dobro jesti na brzinu glavni obrok. Za ručak čovjek treba jesti u miru uz ugodnu glazbu kako bi se što bolje hrana probavila. Jelovnik koji nude klijentima odlikuje obilje povrća - kelja, brokule, tikvica, mrkve, zelja, te sojinih proizvoda i žitarica poput prosa, ječma, zobi, raži...</p>
<p>Dnevna ponuda obvezno sadrži juhu, glavno jelo i salate. Obrok mora biti cjelovit da bi čovjekov probavni trakt mogao funkcionirati, što znaju i njihove mušterije pa to najčešće i traže. Na obroke zdrave hrane uz zvuke ambijentalne glazbe i mirise umirujućih eteričnih ulja melise i lavande, nerijetko im dolaze manekenke, liječnici, ali i dijabetičari, te drugi bolesnici.</p>
<p> U »Vegehopu« pri pripremanju jela ne koriste jaja, a ne pripremaju ni meso niti ribu. Jako su tražena jela pripremljena od tofua, sira od soje, i sejtana, pšenična mesa, koji sami proizvode nakon što iz pšeničnog brašna odstrane škrob. »Tijesto od brašna i vode ispire se oko dva sata, naizmjenično hladnom i toplom vodom, kako bi se odstranio škrob. Od dobivene glatke mase oblikuju se svojevrsne kobasice koje se potom kuhaju u vodi začinjenoj sojinim umakom«, objašnjava Počina. Za hranu koju pripremaju koriste i začine najčešće s našeg podneblja, te kurkumu, koja je dobra za krvnu sliku, i asafetidu s okusom luka, koja sprječava nadimanje. Kuhari »Vegehopa« učili su u Njemačkoj i Švedskoj o vedskom načinu pripremanja jela. Zdrava je hrana, prema njihovim iskustvima, u Zagrebu dosta tražena, a kada je o izbirljivosti riječ, žene u tome prednjače. Njima su nerijetko obroci (pre)veliki i najčešće traže kuhano povrće. Glavni je objed, napominje Počina, najvažnije jesti u podne dok je sunce u zenitu, a nakon toga ne treba jesti do pet sati. Iza manjih obroka nije preporučljivo jesti tri sata. Kako bi ljude poučili pripremanju zdrave hrane, kombiniranju namirnica i usklađivanju njihovih omjera, vlasnik »Vegehopa« početkom travnja namjerava vikendima organizirati školu kuhanja.</p>
<p>Jedite umjereno</p>
<p>Čovjekov organizam ne može podnijeti pretjerane količine životinjskih masnoća, odnosno kolesterola. Rezultati istraživanja više od 200 stručnjaka za aterosklerozu iz 23 zemlje potvrdili su da bjelančevine iz povrća mogu održati nisku razinu kolesterola u krvi. Mesna je prehrana uzrok i češće pojave raka debelog crijeva, dojke i maternice. Pokazalo se da su te bolesti rjeđe u ljudi koji ne jedu meso ili ga jedu malo. Za razgradnju mesa u probavnom traktu potrebno je 48 sati dok se probava biljne hrane obavi za četiri do šest sati. Mliječni proizvodi, žitarice i mahunarke bogati su izvori bjelančevina, a sir, kikiriki i leća sadrže ih mnogo više nego hamburger, svinjetina ili goveđi odrezak.</p>
<p>Za razliku od mesa, biljne bjelančevine sa sobom ne nose nikakve otrove, ali ako se i njih konzumira previše mogu smanjiti tjelesnu energiju. Ne manje važno u odgovarajućoj prehrani je jesti umjereno kako bi probava bila olakšana, jer prejedanje tijelo čini teškim i umornim. </p>
<p>Namirnice valja uvijek miješati radi boljeg okusa i probave, te hranjivih sastojaka. Riža i druge žitarice, primjerice, dobro idu uz povrće, a sir i jogurt slažu se pak sa žitaricama. Voće treba jesti kao samostalni obrok, a valja izbjegavati miješanje kiselog voća s lužnatim.</p>
<p>Snježana Rajačić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="47">
<p>S pištoljem u pljačku »kockarnice«</p>
<p>Prijeteći pištoljem, maskirani razbojnik je opljačkao troje zaposlenika i devetero gostiju</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - U utorak, oko 4.30 sati, u Dubečkoj 1, na području zagrebačke Dubrave, na meti pljačkaša ponovno se našao se Automat klub. Od PU zagrebačke doznali smo da je u spomenuti klub ušao kapuljačom maskiran muškarac s rukavicama na rukama, visok oko 190 cm i krupnije građe. Prijeteći pištoljem, razbojnik je opljačkao troje zaposlenika i devetero gostiju. Pošto je uzeo novac i stavio ga u bijelu plastičnu vrećicu, pljačkaš je pobjegao u nepoznatom pravcu. </p>
<p>Prije točno dva tjedna, odnosno 1. ožujka 2006., isti je klub opljačkan na gotovo identičan način. Oko 2.30 sati, u klub je ušao maskirani i naoružan muškarac. Nakon što je izudarao jedinog gosta i uperio mu pištolj u glavu, prijeteći zaposlenicima i gostu, zatražio je novac. Kada je dobio novac, razbojnik je sve prisutne natjerao da legnu na pod, a zatim je netragom nestao. </p>
<p>Počinitelji obje pljačke zasad su nepoznati, a u oba slučaja ukradeno je nekoliko desetaka tisuća kuna. Srećom, u zadnjem napadu, nitko nije ozlijeđen.</p>
<p>Podsjećamo, u četvrtak 9. ožujka, u ranim jutarnjim satima, dvojica maskiranih i naoružanih razbojnika opljačkala su Automat klub i kasino u Samoboru, a samo nekoliko sati kasnije ista sudbina, i to već drugi puta u pola godine, zadesila je automat klub u Tkalčićevoj 16. U ovim slučajevima pljačkaši su uspjeli pobjeći, odnijevši više desetaka tisuća kuna, a do danas nisu otkriveni. </p>
<p>Zvonimir Kosinjski</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>»Pali« s drogom na motoru</p>
<p>Dvojicu mladića s marihuanom zaustavila je prometna policija na Miramarskoj cesti jer su se vozili na mopedu bez kacige</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Dovršena je kriminalistička obrada nad petoricom mladih dilera u starosti 20, 23 i 19 godina, kod kojih je zaplijenjeno oko 1.5 kilograma marihuane. Dvojicu 20-godišnjaka zaustavila prometna policija u četvrtak na Miramarskoj cesti jer su se vozili na mopedu bez kacige. U ruksaku su nosili 70 grama marihuane, a ispod sjedala mopeda također je pronađen paketić vjerojatno marihuane. </p>
<p>Pretražen je i njihov moped u kojem je pronađeno više od pola kile »trave«, a tijekom obrade jedan od 20-godišnjaka je policiji pokazao mjesto u Ulici SR Njemačke gdje je zaplijenjeno 115 grama marihuane u nekoliko paketića. Obojica su zaradila prekršajnu prijavu zbog zloporabe. Oni su, kažu u policiji, nabavljali veće količine »trave« od 19-godišnjeg mladića koji je uhićen sljedeći dan a pretragom njegova stana pronađena je torba sa tragovima marihuane.</p>
<p> Policajci su utvrdili da su dvojica 20-godišnjaka kupovali od najmlađeg velike količine marihuane i pakirali ih za preprodaju. Između ostalih, marihuanu su prodali i 23-godišnjaku kod kojeg je isti dan pronađeno pola grama pa je zaradio kaznenu prijavu redovnim putem a druga trojica su odvedeni u Istražni centar Županijskog suda u Zagrebu.</p>
<p>Otkrili su i da je jedan od 20-godišnjaka posredovao u kupoprodaji kilograma marihuane između 19-godišnjaka i drugog 23-godišnjaka koji je iz svoje spavaće sobe, prilikom pretrage, policiji dobrovoljno predao 708 grama »trave« pakirane u 12 plastičnih paketića i pola grama iz kuhinje. I on je odveden u Istražni centar Županijskog suda u Zagrebu na saslušanje. </p>
<p>Marina Kovačević</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Penić: Nisam kriv</p>
<p>Bivšega kuhara policija je uhitila nakon što je kod bivše ravnateljice zagrebačkog Caritasa, Jelene Brajše, pronađen dnevnik u kojem je opisivao svoje seksualne doživljaje</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Bivši kuhar Caritasova doma u Brezovici Mijo Penić, u utorak je na zagrebačkom Županijskom sudu izjavio da se ne smatra krivim za pokušaj silovanja pomoćne kuharice doma, navodno počinjenoga 1997. godine, čime je formalno počelo suđenje za taj događaj.</p>
<p> Nakon izjašanjavanja o optužnici, stranke su iznijele dokazne prijedloge, a nastavak suđenja je zakazan za 5 travnja ove godine. Podsjetimo, bivšega kuhara Caritasova doma policija je uhitila nakon što je kod bivše ravnateljice zagrebačkog Caritasa, Jelene Brajše, pronađen Penićev dnevnik u kojem je opisivao svoje seksualne doživljaje. </p>
<p>Taj je dnevnik sada jedan od glavnih dokaza tužiteljstva u postupku protiv Penića. Također, budući je Brajša tvrdila da nema nikakvih saznanja o dnevniku, a on je pronađen u njenoj kući, postupak je pokrenut i protiv nje i to neposrednim optuženjem. No, zbog njezinoga vrlo lošega zdravstvenoga stanja i činjenice da je nakon što je policija pronašla dnevnik u njezinoj dnevnoj sobi, doživjela moždani udar, početak rasprave u postupku protiv Brajše još uvijek nije zakazan.</p>
<p> Njezin odvjetnik, Silvije Degen, tvrdi da je taj dnevnik podmetnut Brajši, te da je zapravo riječ o kopiji Penićeva dnevnika.</p>
<p> Uz bivšeg kuhara na optuženičkoj klupi zbog seksualnog zlostavljanja u Brezovici je i bivši domar Caritasova doma kojemu je krajem siječnja počelo suđenje zbog optužbe da je od 1995. do 1999. seksualno zlostavljao maloljetnog retardiranog štićenika. Uz njih kazneni je postupak pokrenut i protiv pet odgojiteljica, među kojima su i tri časne sestre. Njih se sumnjiči da su zanemarivale i zlostavljale štićenike. </p>
<p>Marin Dešković</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Psi izgrizli stado ovaca</p>
<p>»Jedan pas me odmah napao! Uzeo sam sjekiru i ubio ga. Drugi je pobjegao. To sam napravio u samoobrani, nisam ga htio ubiti«</p>
<p>PAG</p>
<p> - U noći na ponedjeljak u Pagu, tijekom orkanskih udara bure, iz dvorišta trgovačko građevinskog skladišta Fontana pobjegla su dva njemačka ovčara koje je najvjerojatnije preplašilo rušenje ograde na boksu u kojem su spavali pa su novo sklonište potražili u obližnjoj staji gdje su zaklali jednu i izgrizli 18 ovaca u vlasništvu Ante Sabalića (66) iz Paga. Sabalića je probudila buka. Kada je vidio što se događa, uzeo je sjekiru i ubio jednog psa. </p>
<p>»Jedan pas me odmah napao! Uzeo sam sjekiru i ubio ga. Drugi je pobjegao. To sam napravio u samoobrani, nisam ga htio ubiti«, rekao je Sabalić koji nije htio pustiti novinare na svoje imanje, uz obrazloženje da se loše osjeća. Samo je dodao da mu je tijekom dana uginulo još nekoliko ranjenih ovaca. </p>
<p>Željko Tamarut, vlasnik tvrtke Fontana rekao je da će vlasniku stada ovaca platiti odštetu.</p>
<p>»Gospodin Sabalić mi nije ništa odgovorio i nisam siguran želi li se nagoditi. I ja sam na gubitku, jer sam pse nabavio nakon što mi je skladište bilo dva puta opljačkano. Moji si psi vjerojatno bili prestrašeni. Do utorka nismo ni znali što im se dogodilo, jer smo ih cijeli ponedjeljak tražili svuda po otoku. Nedaleko od našeg skladišta ugledali smo policijski automobil. Ispred Sabalićeve staje vidjeli smo ubijenog psa, zaklanu ovcu i nekoliko ranjenih ovaca. Ubijeni ovčar je mužjak Cezar star 15 mjeseci, a ženka Venera je stara 18 mjeseci. </p>
<p> Djelatnici Policijske postaje Pag slučaj su prijavili Državnom odvjetništvu koje će mjere poduzeti protiv vlasnika pasa i vlasnika ovaca. </p>
<p>Mia Veršić</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Radnik poginuo na gradilištu hotela</p>
<p>DUBROVNIK</p>
<p> - Na gradilištu hotela »Bellevue« u sastavu hotelske grupacije »Jadranski luksuzni hoteli«, u utorak oko 8,30 sati poginuo je I.B. ( 53) , državljanin BiH i radnik poduzeća »Međimurje-graditeljstvo« .</p>
<p> Naime, jaka bura koja je u ponedjeljak ujutro puhala na dubrovačkom području iščupala je drvenu oplatu sa željezno konstrukcijom te je ona sa visine od 45 metara pala na I.B. koji u Hrvatskoj ima status stranca na produženom boravku te ga na mjestu usmrtila.</p>
<p> Da li se nesreća mogla spriječiti te da li je za smrt bosansko-hercegovačkog radnika netko odgovoran utvrditi će se nakon policijskog očevida.</p>
<p> Iz 'Jadranskih luksuznih hotela' obitelji poginulog radnika upućena je sućut, a kako saznajemo, Štrokova hotelska grupacija uputiti će im i financijsku pomoć.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="52">
<p>Samo jedna stopa poreza na dohodak</p>
<p>Najviše koristi od uvođenja jedinstvene stope poreza na dohodak imali bi bogatiji građani, koji bi plaćali manji porez, za srednji bi se sloj povećalo porezno opterećenje, dok se za građane s niskim primanjima ne bi ništa značajnije promijenilo</p>
<p>Stručnjaci Instituta za javne financije (IJF) izradili su za Ministarstvo financija studiju o redistributivnim učincima poreza na dohodak, u kojoj, među ostalim, razmatraju mogućnost uvođenja samo jedne stope poreza na dohodak i ukidanje raznih poreznih olakšica, te povećanje neoporeziva dijela dohotka.</p>
<p>Prema mišljenju Ivice Urbana, analitičara IJF-a i autora studije, neoporezivi dio dohotka mogao bi se povećati na 28.000 kuna godišnje. Time bi se kompenziralo ukidanje čitavog niza poreznih olakšica koje postoje u sadašnjem hrvatskom sustavu poreza na dohodak i koje ga znatno kompliciraju. Istodobno, sadašnje četiri porezne stope u sustavu tog poreza - od 15, 25, 35 i 45 posto, mogla bi zamijeniti samo jedna stopa, ona od 19,1 posto. Budući da se u Hrvatskoj glavnina učinka progresivnosti poreza na dohodak postiže osobnim odbitkom, a tek u manjoj mjeri rasporedom poreznih stopa, uvođenje jednostopnog poreza na dohodak ne bi znatno narušilo postojeću progresivnost ovog poreza, objašnjava Urban.</p>
<p>»Uvođenjem jednostopnog poreza na dohodak s većim osobnim odbitkom, ali bez ostalih olakšica, dobili bismo jednostavniji porezni sustav, koji ne bi značajnije narušio njegovu socijalnu pravednost. K tome, kako bi onima koji sada spadaju u više porezne razrede uvođenjem samo jedne stope poreza na dohodak od 19 ili 20 posto ostalo više novca, vjerujem da bi dio tih sredstava oni iskoristili i za pokretanje gospodarske aktivnosti«, tvrdi Urban za Vjesnik. Ipak, naglašava kako se u studiji radi samo o analizi učinaka koje bi imale izmjene u sadašnjem sustavu poreza na dohodak. Sukladno tome, i mogućnost uvođenja stope od 19,1 posto, uz povećanje neoporeziva dijela i ukidanje ostalih poreznih olakšica, tek je radni prijedlog kojim bi se osigurala fiskalna neutralnost novog sustava poreza na dohodak, pojašnjava on.</p>
<p>Inače, njegova računica pokazuje da bi najviše koristi od uvođenja jedinstvene stope poreza na dohodak imali bogatiji građani, koji bi plaćali manji porez. S druge strane, za srednji bi se sloj povećalo porezno opterećenje, dok se za građane s niskim primanjima ne bi ništa značajnije promijenilo u odnosu na sadašnji sustav. Ili, jezikom brojki, za porezne obveznike s godišnjim bruto dohotkom od 40 do 113 tisuća kuna povećalo bi se porezno opterećenje, dok bi građani s dohotkom iznad 113 tisuća kuna ostvarili uštedu.</p>
<p>S prijedlogom porezne reforme nedavno je u javnost izašla Hrvatska udruga poslodavaca (HUP). U dijelu koji se tiče poreza na dohodak, HUP-ov prijedlog govori o dvjema poreznim stopama - od 15 i 25 posto, kao i povećanju neoporeziva dijela na čak 51.000 kuna, uz ukidanje ostalih poreznih olakšica. Jedan od autora HUP-ova prijedloga, predsjednik Uprave Medike i zamjenik bivšeg ministra financija Damir Kuštrak pozitivno se izjasnio o inicijativi stručnjaka IJF-a.</p>
<p>»Još kod predstavljanja naših prijedloga rekli smo da želimo potaknuti javnu raspravu o promjenama u hrvatskom poreznom sustavu. Stoga pozdravljam ovu inicijativu«, kratko nam je prokomentirao Kuštrak.</p>
<p>Prijedloge poreznog rasterećenja bogatijih građana pozdravlja i Hrvoje Stojić, ekonomski analitičar Hypo Alpe-Adria banke. To bi, tvrdi, otvorilo prostor većim ulaganjima, što bi se povoljno odrazilo na hrvatsko gospodarstvo, a smanjilo bi i poreznu evaziju. Ipak, upozorava Stojić, Hrvatska se uz ovakav proračunski manjak ne može upustiti u avanturu smanjenja poreza.</p>
<p>»Najprije treba provesti reforme i smanjiti proračunski manjak i udio države u bruto domaćem proizvodu, koji sada prelazi 50 posto. Tek nakon toga može se pristupiti poreznom rasterećenju«, zaključuje Stojić.</p>
<p>Na mogućnost uvođenja jednostopnog poreza na dohodak negativno gleda predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever. Po njemu, ovaj je prijedlog ekstremniji čak i od HUP-ova, budući da prijedlog poslodavaca barem zadržava dvije porezne stope. Osim toga, Sever upozorava da bi prihvaćanje prijedloga stručnjaka IJF-a ugrozilo i lokalnu samoupravu, kojoj dijelom pripada prihod od poreza na dohodak, kao i prirez. Naš sugovornik se protivi i ukidanju poreznih olakšica, no naglašava kako se slaže da kod njihova korištenja treba uvesti više reda, jer ih sada ionako više koristi imućniji građani.</p>
<p>Reakcije Ministarstva</p>
<p>U Ministarstvu financija nisu željeli komentirati predloženu mogućnost uvođenja jednostopnog poreza na dohodak. Ipak, ističu kako studija koju su izradili neovisni stručnjaci dokazuje da se progresivnost poreza na dohodak može postići i s jednom stopom, a ne nužno samo s više njih, što je sada slučaj. Konačnu odluku o mogućim izmjenama u sustavu poreza na dohodak donijet će Vlada, i to na temelju simulacija koje Ministarstvo financija radi, tvrdi naš izvor.</p>
<p>Neslužbene informacije govore, pak, da bi se, u slučaju izmjena u sustavu poreza na dohodak, vjerojatno zadržale dvije stope, uz povećanje neoporeziva dijela dohotka.</p>
<p>Adriano Milovan</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Crobex bez Croatia osiguranja, Ericssona i Dom holdinga</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Komisija za indeks Zagrebačke burze provela je reviziju dioničkog indeksa Crobex, iz čijeg će izračuna od 17. ožujka biti isključene dionice Croatia osiguranja, Ericssona Nikole Tesle i Dom holdinga, a uključit će se dionice Tiska, Sunčanog Hvara, Petrokemije, HUP-a Zagreb te Jadranske banke, priopćeno je u utorak sa Zagrebačke burze.</p>
<p>U priopćenju se navodi da je revizija Crobexa napravljena na temelju podataka o trgovanju u razdoblju od 1. rujna 2005. do 28. veljače 2006. godine. Tijekom tog razdoblja uvjete za uključenje u Crobex, odnosno uvrštenje među prvih 25 posto dionica prema broju trgovinskih dana te tržišna kapitalizacija veća od medijana, ispunile su dionice Tiska, Sunčanog Hvara, Petrokemije, HUP-a Zagreb i Jadranske banke. Istodobno, dionice Croatia osiguranja, Ericssona Nikole Tesle i Dom holdinga po drugi put nisu zadovoljile uvjete za ostajanje u Crobexu te se isključuju iz izračuna indeksa, ističe Burza i dodaje da će se promjena sastava Crobexa provesti nakon završetka trgovine u petak, tako da će od ponedjeljka dionički indeks Zagrebačke burze činiti 23 dionice. Riječ je o povlaštenim dionicama Adris grupe, dionicama Arenaturista, Atlantske plovidbe, Belišća, Dalekovoda, Francka, HUP-a Zagreb, Instituta građevinarstva Hrvatske, Istraturista, Jadranske banke, Jadroplova, Končara, Kraša, PBZ-a, Plave lagune, Podravke, Plive, Petrokemije, Riviera Holdinga, Sunčanog Hvara, Tiska, Tankerske plovidbe i Uljanik plovidbe. [V. A.]</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Krediti porasli za 1,5 milijardi kuna</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Krediti novčarskih kuća u Hrvatskoj tijekom ovogodišnjeg siječnja rasli su usporenije, za razliku od ranijih mjeseci kada je njihov rast bio iznimno velik.</p>
<p>Prema podacima Hrvatske narodne banke, zajmovi u siječnju povećani za 1,5 milijardi kuna u odnosu na lanjski prosinac. To znači da su potkraj siječnja dosegli 156,4 milijarde kuna. Promatrano na godišnjoj razini ukupni krediti banaka svim sektorima nominalno su veći za 25,9 milijardi kuna ili 19,8 posto.</p>
<p>U siječnju se građanstvo zadužilo za novih 736 milijuna kuna, najviše dakako za kupnju stana ili kuće ili, pak, njihovu adaptaciju. Naime, oko 74 posto toga povećanja otpada na stambene zajmove. Kad je riječ o tvrtkama, ti su zajmovi u siječnju za 628 milijuna veći nego lanjskog prosinca.</p>
<p>U ukupnim kreditima svim sektorima, oni odobreni stanovništvu zastupljeni su s 50,7 posto, trgovačkim društvima s 40,1 posto, dok ostatak otpada na središnju i lokalnu državu, bankarske i nebankarske institucije. Ukupni krediti stanovništvu iznosili su 79,3 milijardi kuna. U odnosu na prošlogodišnji siječanj bili su veći za 14,2 milijardi kuna ili za 21,8 posto. U ukupnim kreditima stanovništvu s 35,4 posto zastupljeni su stambeni krediti, koji su potkraj siječnja dosegli 28,1 milijardu kuna, što je za 6,7 milijarde kuna ili za 31,4 posto više nego prije godinu dana. </p>
<p>Krediti banaka trgovačkim društvima iznosili su 62,7 milijardu kuna. Inače, podsjetimo, trend ubrzanja plasmana banaka poduzećima bilježi se od sredine prošle godine.</p>
<p>Tako su ukupni krediti banaka trgovačkim društvima ovogodišnjeg siječnja bili za 9,4 milijardi kuna viši nego u siječnju 2005. godine. Time je godišnja stopa rasta zajmova tvrtkama povećana 17,7 posto. [Vesna Antonić]</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Predstavljena Cemexova nagrada</p>
<p>SPLIT- Multinacionalna kompanija Cemex iz Meksika, koja zauzima treće mjesto u svjetskoj cementnoj industriji, u čijem je sastavu i kaštelanski Dalmacijacement, predstavila je u utorak na konferenciji za novinare u Splitu međunarodnu nagradu za građevinarska ostvarenja u stambenoj izgradnji, institucionalno-industrijskim i infrastrukturnim projektima.</p>
<p>Predsjednik Uprave Dalmacijacementa Juan Carlos Rincon rekao je kako su od ove godine u konkurenciji za građevinarsku nagradu Cemex radovi projektirani i izvedeni u 2005. godini u 35 zemalja sa svih kontinenata, među kojima je po prvi put i Hrvatska. [D. S.]</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Lura lani ostvarila 158,8 milijuna kuna neto dobiti</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Prehrambena industrija Lura prošle je godine ostvarila neto dobit od 158,8 milijuna kuna, što je 122,5 milijuna kuna više nego u 2004. godini. Razlog takvog velikog skoka neto dobiti su efekti prodaje pojedinih dijelova iz sastava tvrtke, priopćeno je utorak iz Lure. Poslovni prihodi dosegli su 2,22 milijarde kuna, što je 7,4 posto više nego u 2004. godini, dok su prihodi od prodaje povećani 6,2 posto, na 2,16 milijardi. [V. A.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="57">
<p>Hrvatska će u EU izvoziti bez carine 180.000 tona šećera na godinu </p>
<p>BRUXELLES </p>
<p> – Hrvatsko izaslanstvo dogovorilo je u utorak u Bruxellesu s Europskom komisijom kvote za izvoz šećera u Europsku uniju od 180 tisuća tona bez carine, rekao je nakon završetka pregovora ministar poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva Petar Čobanković.</p>
<p> »Nakon četiri kruga pregovora, koji su bili vrlo teški, utvrđena je kvota od 180 tisuća tona, a primjena počinje od 1. siječnja 2007. godine«, izjavio je ministar. </p>
<p> Prema odredbama Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) iz 2001. , Hrvatska je mogla u EU izvoziti neograničenu količinu šećera bez carina. Budući da je ove godine EU pristupila reformi šećernog sektora, koja predviđa postupno smanjenje proizvodnih kvota i smanjenje subvencija, Europska komisija zatražila je od hrvatske strane da se krene u pregovore. </p>
<p> Obje strane krenule su s maksimalističkih pozicija, EK s prijedlogom da se kvota utvrdi na 80 tisuća tona, a Hrvatska je tražila tri puta veće kvote - 240.000 tona.. </p>
<p> Izvoz šećera u Europsku uniju, u kojoj su cijene znatno više nego na svjetskom tržištu, vrlo je isplativ posao, stoga su hrvatski proizvođači gotovo svu svoju proizvodnju izvozili na europsko tržište, a domaće potrebe pokrivane su uvozom. Od potpisivanja SSP-a izvoz hrvatskog šećera u EU stalno je rastao, a prošle godine iznosio je gotovo 200 tisuća tona.</p>
<p> »Došli smo do zadovoljavajućih rješenja, kako za Hrvatsku i njezine proizvođače šećera, tako i za Europsku komisiju«, rekao je u Bruxellesu Čobanković.</p>
<p> Hrvatska je zauzvrat pristala na preferencijalnu kvotu od 80 tisuća tona za izvoz šećera iz EU-a u Hrvatsku, što će se također početi primjenjivati 1. siječnja sljedeće godine. Prve godine Hrvatska će europski šećer do iznosa od 80 tisuća tona cariniti 75 posto od pune carinske stope, druge godine 70 posto, a nakon toga 50 posto. Također je dogovoreno da Europska unija neće moći subvencionirati izvoz šećera u Hrvatsku.</p>
<p> »Nismo ništa ispregovarali što nije u interesu hrvatskih šećerana«, rekao je Čobanković dodajući da će hrvatske šećerane moći plasirati svoj proizvod na domaće tržište, jer će imati konkuretne cijene u odnosu na europski <FONT COLOR="#CC3300"><b>šećer</b></FONT> zbog zaštite, koja onemogućava subvencioniraranje izvoza. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Šuker: Naplata PDV-a porasla 24 posto</p>
<p>Šuker je istaknuo da su se izmjene poreznog sustava iz 2004. pokazale dobrima - efektivna stopa poreza na dohodak je 8,21 posto i jedna je od najnižih u Europi, čime je odbacio navode da je u Hrvatskoj preveliko porezno opterećenje</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »Vlada i HDZ nisu najavili poreznu reformu, nego smo samo kazali da je svaka ideja, bilo od poslodavaca ili sindikata, dobrodošla«, rekao je u utorak na konferenciji za novinare ministar financija i član Predsjedništva HDZ-a Ivan Šuker reagirajući na tvrdnje čelnika SDP-a da Vlada priprema poreznu reformu koja bi po njihovom mišljenju bila neostvariva. </p>
<p>Šuker je istaknuo da su se izmjene poreznog sustava iz 2004. pokazale dobrima, iako bi stanje moglo biti još bolje. Tome u prilog iznio je podatke da efektivna stopa poreza na dohodak iznosi 8,21 posto, a prema nekim pokazateljima i 10 posto te da 66,6 posto poreza na dohodak plaćaju obveznici s najvišim dohotkom. Za efektivnu stopu je rekao da je jedna od najnižih u Europi, odbacivši time navode da je u Hrvatskoj preveliko porezno opterećenje.</p>
<p>»Svaka ozbiljna vlada prije nego što krene u ozbiljnu poreznu reformu mora definirati ciljeve fiskalne politike, makroekonomske ciljeve i odrediti iznose za socijalna izdvajanja i kapitalna ulaganja. SDP nije rekao koji su njihovi fiskalni ciljevi i tvrde da HDZ nema gospodarski program, iako smo lani imali najveći gospodarski rast koji će u ovoj godini biti veći od četiri posto, na što ukazuju svi makroekonomski pokazatelji«, kazao je Šuker.</p>
<p>»Rast industrijske proizvodnje veći je za 5,1 posto, a prihodi od poreza od 1. siječnja do 13. ožujka za 14 posto su veći nego lani«, rekao je ministar, te je izrazio zadovoljstvo i time što je naplata PDV-a u prva dva ovogodišnja mjeseca 24 posto veća nego lani i što se naplati 10 posto više trošarina. [Marijan Lipovac]</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Intenzivna suradnja Sabora i Bundestaga</p>
<p>Vladimir Šeks je kazao da je posjetom njemačkom Bundestagu dan novi poticaj i zamah suradnji dvaju parlamenata</p>
<p>BERLIN (Od Vjesnikova izvjestitelja)</p>
<p> - Predsjednik Hrvatskog sabora Vladimir Šeks i predsjednik njemačkog Bundestaga Nobert Lammert dogovorili su u utorak u Berlinu pojačanu suradnju hrvatskog i njemačkog parlamenta te intenzivan dijalog na parlamentarnoj razini. Prema riječima Vladimira Šeksa, koji je u trodnevnom posjetu njemačkom Bundestagu, riječ je o novom zamahu u odnosima hrvatskog i njemačkog parlamenta. Predsjednik njemačkog parlamenta razgovore je nazvao intenzivnima.</p>
<p>Šeks je kazao da je posjetom dan novi poticaj i zamah suradnji dvaju parlamenata, a konkretnim inicijativama ta je suradnja sada operacionalizirana. »Razmijenili smo gledišta i u vezi s pitanjem harmonizacije europskoga zakonodavstva«, izjavio je Šeks, ističući da ovaj posjet Bundestagu znači produbljivanje parlamentarnih odnosa.</p>
<p>»Zahvalan sam na posjetu gospodina Šeksa i intenzivnim razgovorima koje smo imali. Suglasni smo da se odnosi dviju zemalja trebaju produbiti na parlamentarnoj razini, a dogovoren je i niz susreta. Osnovali smo njemačko-hrvatsku parlamentarnu skupinu, a odbor njemačkog Bundestaga za europska pitanja već ove godine dolazi u posjet Hrvatskom saboru«, izjavio je Lammert. Ustvrdio je da se već postojeći prijateljski odnosi trebaju dodatno produbiti.</p>
<p>Ključni naglasak razgovora, a i cijelog posjeta, jačanje je veza njemačkoga i hrvatskog parlamenta. Snažnija suradnja Hrvatskoga sabora i njemačkog Bundestaga važna je i zbog procesa hrvatskog približavanja Europskoj uniji.</p>
<p>Inače, riječ je o prvom posjetu kako je hrvatske države, a predsjednik Šeks je u Berlin doša na poziv svojeg kolege Norberta Lammerta. Predsjednik Sabora, osim s najvišim dužnosnicima njemačkoga Bundestaga, tijekom posjeta ima predviđene susrete s nekoliko ministara u novoj njemačkoj vladi. Glavne teme razgovora su reforme koje Hrvatska provodi da bi se uključila u ujedinjenu Europu, na političkom, ali i na gospodarskom planu.</p>
<p>Osim parlamentarnih procedura i jačanje parlamentarizma važno je za razvoj demokracije. U Njemačkoj je svijest o važnosti parlamentarnog rada u ukupnom političkom životu države posebice snažna. Zajedno sa članovima Bundestaga cjelokupno osoblje parlamenta broji oko 7000 zaposlenika. </p>
<p>Šeks u Memorijalnom centru </p>
<p>Predsjednik Sabora posjetio je spomenik i memorijalni centar posvećen europskim Židovima ubijenima za vrijeme nacionalsocijalizma. Spomenik je otvoren prije nepunih godinu dana, 17 godina nakon prvobitne ideje. Nakon obilaska Centra, Šeks se upisao u knjigu dojmova. Među ostalim je napisao kako je duboko impresioniran te da su sjećanja na događaje od prije 60 godina i danas živi dio europske povijesti. »Stravični zločini koji su počinjeni ostaju trajnim simbolom ljudske nesnošljivosti i mržnje, vječnim spomenikom tragičnih posljedica fašističke i nacističke ideologije«, napisao je između ostalog, predsjednik Sabora.</p>
<p>Bruno Lopandić</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Vir i dalje bez bagera Zadarski list</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Mještani otoka Vira, predvođeni SDP-ovim načelnikom Kristijanom Kapovićem, prosvjedovali su ovih dana protiv najavljene akcije Ministarstva prostornog uređenja, zaštite okoliša i graditeljstva u sklopu koje bi se srušilo oko 500 bespravno sagrađenih kuća.</p>
<p>U Ministarstvu kažu da na Viru traje inspekcijski nadzor i da će se nakon toga znati što će se rušiti. Prema popisu iz 2001., Vir ima 1600 stanovnika i 10.000 kuća. To je, po Ministarstvu, dokaz da su objekti koji su predmet inspekcijskog nadzora - vikendice i apartmani. U Ministarstvu kažu da nikome nisu srušili krov nad glavom, kao što se ovih dana moglo čuti na prosvjedu te u Otvorenom pismu Udruge građana vlasnika kuća na Viru upućenom Vladi.</p>
<p>Od ljeta 2005. radi se na usklađivanju prostornog plana Vira. U tome je sudjelovao i načelnik Općine Kristijan Kapović, koji je trebao organizirati javni uvid o izmjenama plana. Tim prijedlogom plana, kažu u Ministarstvu, omogućila bi se legalizacija najvećeg broja objekata. »No, unatoč tomu, javni uvid još nije proveden, a nema ni saznanja kada će biti. Uzevši sve to u obzir, začuđuju izjave načelnika Kapovića koji smatra nadzor građevinske inspekcije neočekivanim«, kažu u Ministarstvu.</p>
<p>Stoga stav Općinskog vijeća da su rušenja na Viru nepotrebna nije utemeljen na propisima koji uređuju pojedino područje (prostor, pomorsko dobro, prirodne vrijednosti), pa se prema tome takav zaključak može ocijeniti nezakonitim, tvrde u Ministarstvu. </p>
<p>Nema iznimaka!</p>
<p>Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva odlučno je u nakani da sve općine i gradovi donesu prostorne planove uređenja kojima će se osigurati daljnji razvoj, pa se to jednako tako odnosi i na Općinu Vir. No, treba imati na umu da se tim dokumentom ne mogu legalizirati svi bespravno sagrađeni objekti, jer se to protivi važećoj regulativi, niti se takav pristup provodi u ostalim općinama i gradovima. Naime, navedeni propisi primjenjuju se u cijeloj zemlji, i u tome Općina Vir nije iznimka.</p>
<p>Zoran Milanović</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>HNB odgovara Ljubljani</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Hrvatska narodna banka ponovila je u utorak da smatra neprihvatljivim ulazak Nove Ljubljanske banke ili njezina kvalificiranog suvlasnika (belgijski KBC) u hrvatski bankovni sustav, dok se ne riješi barem onaj dio dugovanja Ljubljanske banke hrvatskim građanima koji se odnosi na neprenesenu deviznu štednju. </p>
<p>Slovenska strana to u proteklom razdoblju nije prihvaćala, ističe HNB u očitovanju o problemu devizne štednje hrvatskih građana u nekadašnjoj glavnoj filijali Ljubljanske banke d.d. u Zagrebu. </p>
<p>U opširnom očitovanju, koje HNB donosi i na svojoj internetskoj stranici, središnja banka iznosi svoja stajališta o slovenskim tezama. </p>
<p>Iz HNB-a na tvrdnje da je za deviznu štednju jamčila bivša federacija, a NLB nema nikakve veze s Ljubljanskom bankom odgovaraju da se jamstvo za štednju aktivira kad banka završi u stečaju, što kod Ljubljanske banke nije bio slučaj. HNB odbacuje i tezu da bi obveze prema hrvatskim štedišama već bile izmirene da HNB nije »onemogućila poslovanje zagrebačkoj filijali«, odnosno ulazak NLB-u. Na tezu da je Hrvatska, omogućivši svojim građanima da prenesu svoju štednju iz filijala banaka sa sjedištem izvan Hrvatske u ovdašnje banke, na sebe preuzela obvezu prema svim štedišama, HNB odgovara da se ni u jednom slučaju ne gasi obveza slovenske banke.</p>
<p>HNB smatra nezamislivim u civiliziranom svijetu osporavanje obveza prema štediši tvrdnjom da je njegovim novcem kreditirana neka tvrtka (da su kreditirane hrvatske tvrtke) od kojih nije naplaćen dug!</p>
<p>Tezu da se Hrvatska, a napose HNB i njezin guverner, ponašaju »neeuropski« i diskriminatorski te krše europske pravne stečevine u pogledu slobodnog kretanja kapitala, iz HNB-a ocjenjuju apsurdnom u državi u kojoj je 92 posto bankovnog sustava u stranom vlasništvu. </p>
<p>U izjavi za javnost od ponedjeljka slovensko je ministarstvo vanjskih poslova navelo da Slovenija hrvatskim štedišama Ljubljanske banke ne duguje ništa, a Hrvatska će svoje financijsko tržište u pristupnim pregovorima s EU-om otvoriti i slovenskim bankama. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>HSU traži izračun duga za obiteljske umirovljenike</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »Još nije trenutak za svođenje računa jer još uvijek radimo na tome da se ostvare umirovljenički zahtjevi. No, rušili smo prvu HDZ-ovu vladu koja nije priznala dug. Doprinijeli smo rušenju koalicijske vlade jer nije bila spremna do kraja ispoštivati zahtjeve da vrati oduzeto. Ako dođe vrijeme za svođenje računa, mi ćemo i ovu vladu rušiti«, rekao je Ivan Nahtigal, dopredsjednik Sindikata umirovljenika na konferenciji za novinare na kojoj su čelnici Hrvatske stranke umirovljenika (HSU) i Koordinacije umirovljeničkih udruga potpisali zajedničko pismo premijeru. HSU, Sindikat i Matica umirovljenika te zajednice umirovljenika Ine, HŽ-a, HEP-a, HP-a i Društva »Hrvatski umirovljenik«, koji zajedno, kako tvrde, predstavljaju oko 430.000 umirovljenika, pismom traže da se izračuna dug za oko 43.000 obiteljskih umirovljenika i onih s najvišim mirovinama koji su izuzeti iz izračuna. Za to, kažu, nije potrebno mijenjati Zakon o provedbi odluke Ustavnoga suda te dodaju da - u slučaju da Vlada ne ispoštuje zahtjev za obeštećenje obiteljskih i limitiranih mirovina - postoji osnova i za sudske tužbe. </p>
<p>»To je naš odgovor na pismo iz Vlade u kojem stoji da u Zakonu ne postoje pretpostavke za obeštećenje tih kategorija umirovljenika. Za to ima osnove i država je dužnik prema svim umirovljenicima, bez razlike«, rekao je predsjednik HSU-a Vladimir Jordan. Dodao je da prema informacijama iz HZMO-a, za obeštećenje tih umirovljenika treba 1,38 milijarda kuna, no na kraju bi bilo i manje, jer bi dio umirovljenika vjerojatno odabrao isplatu polovice duga u roku dvije godine. Na pitanje hoće li HSU, ako Vlada ne provede spomenuti zahtjev, izaći iz vladajuće koalicije, Jordan je rekao: »HSU i nije u koaliciji, nego samo podržava Vladu. Sporazum s umirovljenicima raskinula je sama Vlada mijenjajući formulu usklađivanja mirovina bez njihova znanja«. [M. Matković]</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Virus H5N1 potvrđen i kod Draža </p>
<p>Virus je potvrđen i kod riječnih galebova na Pantani</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Analizom labuda pronađenog na rukavcu Dunava kod Draža u Baranji u utorak je potvrđen virus ptičje gripe H5N1, kazao nam je Mladen Pavić, glasnogovornik Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva. </p>
<p>Dodao je da je labud pronađen prošloga tjedna na lokaciji koja inače nije stanište labudova, te se pretpostavlja da je došao iz »drugih krajeva« odnosno ne isključuje mogućnost da je došao iz SCG-a ili Mađarske.</p>
<p>Zbog toga, kao i činjenice da je labud pronađen nakon zabrane držanja peradi na otvorenom u cijeloj Hrvatskoj, doznajemo da »neće biti eutaniziranja peradi na tom prostoru«. Da eutanazije domaće peradi u Dražu neće biti potvrdio je i načelnik odjela inspekcijskih poslova uprave za veterinarstvo Anđelko Gašpar. Općina Draž ima oko 600 stanovnika a nalazi se dva kilometra od Mađarske i SCG koje će se obavjestiti o pojavi ptičje gripe i zaštitnim mjerama. </p>
<p>Iz Ministarstva naglašavaju da je nužno pridržavati se svih propisanih mjera, prije svega držanja peradi u zatvorenom prostoru. </p>
<p>Nakon što je analiza uzoraka krivi i tkiva, te briseva živih riječnih galebova, uhvaćenih u parku prirode Pantan pokraj Trogira,potvrdila prisutnost virusa H5, na tom je močvarnom području ponovno uspostavljen pojačani nadzor kretanja divljih ptica, izvijestio je u utorak Ivica Kovačević, voditelj Županiskog stožera za praćenje i suzbijanje ptičje gripe. [S. D., O. G., M. P.]</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Opasan život na vjetrometini</p>
<p>U Novom naselju u Golubiću lani je izgrađeno 120 novih kuća za doseljene Hrvate iz BiH</p>
<p>GOLUBIĆ</p>
<p> – Bura koja je u noći sa nedjelje na ponedjeljak na području Golubića nedaleko od Knina puhala snagom jačom od 120 kilometara na sat, odnijela je crijepove sa 25 novoizgrađenih obiteljskih kuća u tom naselju. Nikola Gvozdenović, predsjednik Udruge doseljenih hrvata iz BiH, ispričao je za Vjesniku da se doseljeni Hrvati iz BiH sve teže nose s jakim vjetrom, koji im ne da mira.</p>
<p>»Krovove kuća ne možemo popravljati dok se vjetar ne smiri. Popeti se na krov po tom olujnom vremenu bilo bi ravno saomubojstvu«, kaže Gvozdenović, ističući da to nije prva jača bura, koja im je odnijela crijepove s krovova kuća. Slično je bilo prije dva i pol mjeseca kad je jaka bura rušila krovove kuća, a odnijela je i tri pokopca šahti s kolektora. Svaki je pokolpac bio težak oko 2,5 tone. Jednog je bura odnijela u obližnje akumulacijsko jezero, a druga dva su završila u borovoj šumi. Najnoviji udar bure, osim što je rušio krovove kuća, u nepoznato je odnio više manjih kontejnera za smeće te poklopce od šahti s kanala za oborinsku vodu.</p>
<p>Gvozdenović i ostali mještani Novog naselja u Golubiću za taj problem okrivljuju projektante naselja u kojem je prošle godine izgrađeno 120 novih kuća za doseljene Hrvate. »Projektanti su morali znati na kojem se zemljištu grade kuće i ne projektirati obične krovove sa crijepom, već neko betonsko rješenje. Nismo zadovoljni ni projektnim rješenjem kanalizacijskog sustava«, dodaje Gvozdenović.</p>
<p>Sa strahom očekujemo toplije dane, jer su šahte već pune i začepljene. Svaka obilnija kiša uzrokuje poplave u cijelom naselju. I projekt ulične rasvjete je vrlo loše napravljen. Sad radi samo 30 posto rasvjetnih stupova. Projektanti su se odlučili za rješenje javne rasvjete na principu senzora, a to ne odgovora vjetrometini na kojoj je država izgradila Novo naselje u Golubiću. Gvozdenović ističe da je nekoliko puta razgovarao s gradonačelnicom Knina Josipom Rimac, koja je obećala pomoć, iako gradska uprava ni za što nije kriva. Glavni i odgovorni krivci su projektanti, smatra Gvozdenović.</p>
<p>Novo naselje u Golubiću izgrađeno je na mjestu na kojem se nikad u prošlosti nisu gradile kuće. Riječ je o uzvisini sa svih strana izloženoj jakim udarima vjetra, osobito bure. Uokolo su planine Dinara i Svilaja, a malo dalje i Promina, pa nije teško shvatiti o kakvim je vjetrovima izloženo to područje. U Golubići živi oko 160 djece školske dobi, kojima je u tim okolnostima najteže, jer na vjetrometini moraju čekati autobus, koji će ih odvesti u školu u Knin.</p>
<p>Jadranka Klisović</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2006], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20060315].
|
