NA [2006], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20060215].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 158884 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>15.02.2006</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Račun za mobitel zbog »dialera« 21.000 kuna </p>
<p>Korisniku koji je dobio račun od 21.000 kuna dug je otpisan, jer je utvrđeno da je bila riječ o hakerskom upadu, što je dokazano ispisom poziva po kojem je korisnik sam sebe uzastopce nazivao, čak i noću</p>
<p>Društvo za zaštitu potrošača Hrvatske upozorilo je na prvu pojavu »dialera« na mobilnim aparatima koji pretplatnicima uvećava račun i za nekoliko tisuća kuna. »Krajem prošle godine javio se korisnik kojem je mjesečni račun iznosio više od 21.000 kuna! Ispisom poziva utvrdio je da je cijeli mjesec sam sebe uzastopce nazivao, čak i usred noći«, rekao je predsjednik udruge »Potrošač« Ilija Rkman.</p>
<p>Pojasnio je da je povjerenstvo T-Mobilea je utvrdilo da je uistinu riječ o hakerskom upadu i apsurdnosti poziva, pa je dug otpisan. Ipak, ovo je jasan znak da bi se slični problemi mogli uskoro pojaviti i kod većeg broja pretplatnika mobilnih telefona. U T-Mobileu, istina, nisu potvrdili taj slučaj. </p>
<p>No, ističu u »Potrošaču«, krajnje je vrijeme da se počne misliti o zaštiti korisnika mobitela, jer iskustva iz područja fiksne telefonije pokazuju kompleksnost borbe protiv »dialera« koji su poharali račune mnogih korisnika. »Dialeri« se u mnogim zapadnoeuropskim zemljama tretiraju kao međunarodni kriminal, a »Potrošač« smatra da se u Hrvatskoj nije ni izdaleka učinilo dovoljno u njihovu suzbijanju. Prema podacima T-Coma, samo prošle godine korisnici su ostali dužni oko 5,5 milijuna kuna upravo zbog »dialera«. Novih 7000 građana je tijekom 2005. uvučeno u spor s operaterom. No, Zoran Vujović, sudski vještak za telekomunikacije, tvrdi da je broj korisnika pogođenih ovim problemom unatrag nekoliko godina dosegao broj od 100.000! </p>
<p>Dosad se pokazalo da je dokazivanje operateru da je telefonski račun nerealan i previsok zbog »dialera«, a ne vlastitom krivnjom, gotovo uzaludno. Prema informacijama »Potrošača«, samo neznatan broj žalbi korisnika je uvaženo, stoga je Vujović kratko savjetovao: »Ako imate problema s 'dialerima', a vaš račun nije premašio tisuću kuna, jednostavno ga platite. </p>
<p>Uistinu se ne isplati sporiti s operaterom i nakon nekog vremena biti isključen iz telefonske linije«. A tko je na udaru »dialera«? Svaki onaj koji posjeduje osobno računalo i služi se Internetom. »Surfajući«, korisnik ne mora ni primijetiti da se računalo automatski spojilo na internetsku vezu nepoznatog telefonskog broja (najčešće udaljenih zemalja svijeta). Svaka minuta na Internetu skupo se plaća, a mjesečni računi mogu doseći vrtoglavih nekoliko desetaka tisuća kuna. </p>
<p>T-Com svaki poziv prema udaljenim zemljama svijeta spaja putem četrdesetak europskih telefonskih tvrtki, s kojima je T-Com sklopio ugovor i kojima plaća neku vrstu naknade. »Potrošač« je postavio pitanje ne ide li dio tog novca u ruke vlasnicima »dialerskih« brojeva? Iz T-Coma su odgovorili da oni nemaju uvid kome ide novac nakon što se isplati tvrtki-partneru u inozemstvu iz jednostavnog razloga što bi se time zadiralo u privatnost poslovnih odnosa tih tvrtki.</p>
<p>Zaštita od 'dialera'</p>
<p>Krajem prošle godine T-Com je počeo dnevno analizirati pozive ne bi li uočili potencijalne žrtve »dialera«. Pozivom prema korisniku upozoravaju ga na opasnost, a kasnije ga obavještavaju i pismenim putem. Za nekoliko mjeseci bi trebao proraditi i poluautomatski sustav biranja međunarodnih brojeva. Korisnici će tada ostvarivati međunarodni poziv samo na vlastiti zahtjev T-Comovom operateru, a tom mjerom nadaju se uspješnom suzbijanju »dialera«. </p>
<p>Katarina Dimitrijević Hrnjkaš</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Pirati u Hrvatskoj »okreću« milijarde kuna</p>
<p>Gubitak države na piratstvu u posljednjih se pet godina procjenjuje na gotovo 150 milijuna kuna; MUP i Državni inspektorat procjenjuju da je ukupna tržišna vrijednost tog »biznisa« u zadnjih pet godina 60 milijuna kuna</p>
<p>U razgovorima s predstavnicima Europske komisije, uoči početka pregovora Hrvatske o ulasku u Europsku uniju, pokazalo se da su propisi o zaštiti intelektualnog vlasništva, autorskog i srodnih prava uglavnom usklađeni sa sedam direktiva kojima je Europa uredila to područje, no još imamo posla. </p>
<p>Predstoji nam, na primjer, usklađivanje s nekoliko novih direktiva koje su se tek počele primjenjivati i koje do sada još nisu do kraja usvojile ni same članice. Riječ je, među ostalim, o pravu autora na naknadu za iznajmljivanje djela, na primjer knjiga u knjižnicama, ili uvođenje naknade na prazne CD-ove, kaže Vesna Stilin, pomoćnica ravnatelja Državnog zavoda za zaštitu intelektualnog vlasništva, zadužena za područje autorskih prava. </p>
<p>Zanimljivo je, pritom, da je Hrvatska jedina zemlja od onih koja pregovaraju o ulasku u EU koja je uvela u praksu izdvajanja naknade za iznajmljivanje djela u knjižnicama. </p>
<p>Kako stvari stoje, mogli bismo postati i prva od potencijalnih članica koja će uvesti naknadu na prazne CD-ove. Upravo se to, naime, nametnulo u sklopu prvog dijela screeninga pravne stečevine za poglavlje kojim se uređuje zaštita intelektualnog vlasništva i autorskih prava.</p>
<p>Isti je zahtjev nedavno istaknula i služba za zaštitu autorskih muzičkih prava - ZAMP - kao novi korak u pokušaju da se autorska prava bolje zaštite. ZAMP godinama upozorava na to da je krađa autorskih prava postala veliki problem. Glasnogovornica ZAMP-a Marina Ferić ističe kako je stopa piratizacije u Hrvatskoj izrazito visoka. </p>
<p>Osim tzv. crnog piratstva (neovlaštenog umnožavanja autorskog djela radi stjecanja dobiti), čiji se udio procjenjuje na oko 50 posto, ZAMP upozorava i na visoki udio tzv. sivih pirata. Riječ je o svima koji neovlašteno iskorištavaju glazbena djela bez odobrenja nositelja autorskog prava i bez plaćanja naknade. Financijske žrtve takvog stanja su nositelji autorskih i srodnih prava, diskografska industrija, ali i država, kojoj izmiču porezi i doprinosi. </p>
<p>Samo gubitak države u ovom segmentu u posljednjih se pet godina procjenjuje na gotovo 150 milijuna kuna, dok podaci MUP-a i Državnog inspektorata pokazuju da je riječ o poslu čija bi se ukupna tržišna vrijednost u zadnjih pet godina mogla procijeniti na 60 milijuna kuna. Prema informacijama iz Ministarstva unutarnjih poslova, od 1994. do 2005. </p>
<p>MUP je u akcijama protiv pirata zaplijenio 596.250 video i audio kaseta te CD-a i DVD-a čija se ukupna tržišna vrijednost može procijeniti na približno 60 milijuna kuna.</p>
<p>Kako je riječ samo o vrijednosti oduzetih kopija, za pretpostaviti je da je ukupna tržišna vrijednost robe koja se vrti na crno u to vrijeme dosegnula i više od milijarde kuna. U to se ubraja i promet neovlaštenim kopijama kompjuterskog softvera i kompjuterskih igara te krađa žigova, odnosno industrijske oznake, najčešće na tekstilu i prehrambenim proizvodima.</p>
<p>Iako bi uvođenje naknade na prazne CD-ove donijelo veće prihode autorima i vlasnicima srodnih prava, to je daleko od kvalitetnog rješenja problema, kažu u Hrvatskoj diskografskoj udruzi (HDU). </p>
<p>Naime, cijena praznog CD-a povećala bi se za približno jedno kunu, što piratima neće predstavljati problem, ako se uzme u obzir da je na jednome CD-u moguće pohraniti i do 110 pjesama, dok ih na legalno kupljenom albumu ima deset ili 12. S druge strane, nagli razvoj tehnologije piratima omogućava sve veći zamah.</p>
<p>»Stalno pokušavamo zatvarati internetske stranice za koje primijetimo da sadrže i oglase u kojima se nude na prodaju neovlaštene kopije glazbe, no svakodnevno se otvaraju nove, neke povezane i s inozemnim providerima. Za razliku od SAD-a, gdje internet service provideri odgovaraju za sadržaj koji je objavljen na tim stranicama, pa im je u interesu da sami zatvaraju takve stranice, u Hrvatskoj to nije slučaj, pa je naš posao teži«, kaže Hrvoje Markulj, glavni tajnik HDU-a. »Većina oglasa redovito se objavljuje i u malim oglasnicima dnevnih novina, tako da novine, zapravo, legalno reklamiraju ilegalnu djelatnost«, kaže Markulj.</p>
<p>Igor Palić, voditelj antipiratskog odjela HDU-a, ističe pak kako dobra suradnja s MUP-om ili rad na podizanju javne svijesti o tome da se krađom autorskog djela krade nečije vlasništvo neće puno pomoći dok i sudovi ne shvate svoj dio odgovornosti.</p>
<p>»Sudske kazne u 99 posto slučajeva samo su novčane, iako je zakonom propisana mogućnost zatvorske kazne do tri, odnosno u nekim slučajevima i do pet godina. I kada bude dosuđena zatvorska kazna, u pravilu je riječ o uvjetnim kaznama, iako je riječ o prekršiteljima koji su i više puta do tada bili na sudu zbog istoga prekršaja«, ističe Palić. Novčane kazne uglavnom se kreću do 4500 kuna, što je u nekim slučajevima smiješno s obzirom na iznose koji se u toj djelatnosti vrte. Tako Palić ističe primjer pet, šest ljetnih štandova na trgovima u Makarskoj, na kojima se već godinama mogu naći piratske kopije glazbenih nosača zvuka ili filmova. </p>
<p>»Na tim je štandovima inspekcija lani pronašla oko 400 piratskih kopija, čija je cijena - zbog turista i većeg broja kupaca - između 50 i 80 kuna«, kaže Palić. Dodaje kako je problem i u tome što tijela vlasti ne funkcioniraju na odgovarajući način, odnosno u tome što će isti onaj prekršitelj koji je s piratskim kopijama zatečen na štandu ovo ljeto i nekoliko ljeta prije toga, i idućeg ljeta dobiti dozvolu za postavljanje štanda.</p>
<p>Jesu li moguće niže cijene originala</p>
<p>U anketi na internetskoj stranici www.glazba.monitor.hr oko 65 posto ispitanika izjavilo je da bi češće kupovalo originalne CD-e, kada bi njihova cijena bila oko 70 kuna. Zanimljivo je da je riječ upravo o iznosu koji i u HDU spominju kao cijenu koja bi bila dostatna da se »pokriju« autori i diskografi, no na taj iznos dodaju se porezi i druga davanja državi te trgovačka marža. No, u HDU ne smatraju da bi niže cijene originala riješile problem. </p>
<p>»Prema našim procjenama, trgovina piratskim kopijama smanjila bi se za petnaestak posto, jer je i 70 kuna u današnjim uvjetima puno«, kaže Igor Palić te dodaje da u ovom trenutku i ne postoji »prostor« za značajnije smanjenje cijena originalnih CD-a. Naime, u cijeni CD-a, kaže, nije samo cijena izvođača, odnosno pisca teksta i glazbe, nego i cijele diskografske industrije. »Ljudi ne razmišljaju o tome da Edo Maajka, na primjer, plaća i službenike i čistačice ili papir koji je potrošen u diskografskoj kući, budući da je riječ o cijeloj industriji«, kaže Palić.</p>
<p>Marijana Matković</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Fakulteti najavili rat protiv »buba«</p>
<p>Riječ je o priključku za mobitel pomoću kojega osoba može šaptati u uho studentu na ispitu</p>
<p>Iako gotovo 60 posto studenata (prema posljednjoj anketi) kao osnovni razlog vlastitoga neuspjeha u društvu ističe nepravdu, dio njih je tu nepravdu spreman objeručke iskoristiti za vlastiti uspjeh. </p>
<p>Naime, na zagrebačkoj tramvajskoj stanici našao se oglas »Iznajmljujem 'bubu' za ispite«, a Vjesnikov je novinar provjerio o čemu je riječ. Naravno, riječ je o priključku za mobitel pomoću kojega osoba može šaptati u uho studentu na ispitu. »'Buba' je zauzeta od četvrtka«, objašnjava vlasnik oglasa nudeći zainteresiranom studentu (novinaru) uređaj za 360 kuna na 24 sata. Bez baterije. </p>
<p>Sličnu je ponudu moguće naći u najprodavanijem oglasniku u zemlji, no tamo se isti uređaj prodaje. Istaknuta cijena jamči budućem vlasniku, koji je aparatiću namijenio funkciju najma za lagodniji prolazak ispita, da će kupljenu robu isplatiti u samo osam dana. Naime, 'buba' ili bežični mikrofon prilagođen reljefu uha (u boji kože), prodaje se za najviše 3000 kuna. Ako je riječ o starijem uređaju, i za dvostruko manje. </p>
<p>Na internetu pak pronašli smo na www.007.com.hr reklamu spyshopa koja u širokoj ponudi aparature za prisluškivanje, videonadzor i špijuniranje nudi i komplet za tajnu komunikaciju. Za set »gsm Spy Ear« koristi slogan »Budite u prednosti...na ispitu'«. </p>
<p>Osim mikrofona, korisnik (u ovom slučaju student), mora negdje zakvačiti i minijaturnu slušalicu - profesionalci će ju najradije zalijepiti ispod remena sata na ruci. »'Buba' radi na principu Bluetooth tehnologije, koju podržava većina mobitela novije generacije. Dakle, postupak je sličan kao kad se u autu koristi handsfree uređaj. Jedino što kod »bube« nema nikakvih žica i svi dodaci su minijaturni«, objašnjavaju vlasnici uređaja. Osim što je takva vrst »bube« prilično skupa, student mora imati ili pretplatu ili bon od 200 kuna »ukucan« na mobitelu. </p>
<p>'Bube' su se u zagrebačkim studentskim krugovima pojavile prije otprilike četiri godine, a do danas su bitno napredovale. I dok su nekad uključivale žicu i mikrofone osjetljive i na najmanju kapljicu znoja, današnje bežične »bube« nude kvalitetniji zvuk, manje su i otpornije na tekućinu, vibracije...</p>
<p>»Buba nije novost, no možda je u posljednje vrijeme prisutnija jer je sve jeftinija«, kaže savjetnik pri Studentskome zboru Denis Avdagić. Smatra da bi 'bubama' trebalo stati na kraj, bar zbog onih studenata koji ulažu trud da bi prošli ispite. Prođe li i jedan ispit s tehno-šalabahterom ili onim najobičnijim, taj student, smatra Avdagić, nije zaslužio svoju diplomu. U Zboru međutim ne smatraju da je riječ o raširenoj pojavi. Studenti se, kažu, još uvijek više drže papirića. »Među deset studenata naći ćete jednoga koji zna nekoga tko je koristio 'bubu'... «, tvrdi Avdagić. Na sveučilištima nemaju službenih prijava profesora o pojavi »buba«, a sami profesori o tome nerado govore. »Zar bih još trebao viriti studentima u uši«, pita nas jedan koji je želio ostati anoniman.</p>
<p>»Korištenje 'buba' apsolutno je nedopustivo i podliježe sankcijama i disciplinskim mjerama «, kaže Vjekoslav Jerolimov, prorektor za nastavu i studente Zagrebačkog sveučilišta. Sankcije za prevaru na ispitu kojima bi se trebali baviti samostalno fakulteti, kreću se od opomene do isključenja sa studija. Zanimljivo je da studenti »bube« češće koriste na modernijim fakultetima, no upravo tamo »bube« čeka protuudarac. »Neki fakulteti tehničkih znanosti najavili su da će u dvorane za ispite postaviti uređaje za ometanje bežičnog transporta komunikacija«, otkriva nam Jerolimov. Postavit će ih bez najave i tako početi s tajnim ratom protiv »buba«.</p>
<p>No hoće li to biti dovoljno u vrijeme munjevitog napretka tehnologije, minijaturnih mobitela i još manjih priručnih gadgeta... </p>
<p>Mirela LilekBranimir MarkačIgor Mijić</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>U Hrvatskoj nema više tabu-tema koje bi Washington trebao emitirati</p>
<p>Nevjerica pomiješana s nadom da hrvatski program ipak neće biti žrtva novog proračuna prisutna je na licima gotovo svih zaposlenika VOA-e na hrvatskom jeziku </p>
<p>WASHINGTON (Od Vjesnikova izvjestitelja)</p>
<p> - Stara, siva zgrada boje masline, Glas Amerike (VOA) na Independence aveniji, nadomak bijelog zdanja Kongresa, po mnogo čemu podsjeća na završeni Hladni rat. Njena arhitektura nije atraktivna; posebno ne za zimskih dana. Da nije računala u uredima, velike prostorije bi izgledale kao muzejske dvorane. No, VOA je i danas medijski konglomerat u kome vlada tipična novinarska dinamika. </p>
<p>Petnaest godina nakon pada Berlinskog zida (1989), prioriteti State Departmenta koji je glavni sponzor ove povijesne institucije itekako su drukčiji. Glas Amerike, koga su i mnogi upoznali preko glasa Grge Zlatopera, još 1942., kada je VOA osnovan, krenuo je drugim smjerom. </p>
<p>Ako Kongres usvoji državni proračun za 2007., težište medijske akcije Glasa Amerike okrenut će se Iranu i arapskim zemljama; ovi će se programi čak vremenski povećati. No, zato će građanima zemalja jugoistočne Europe, uključujući i Hrvatsku te Rusiju koja je godinama bila prioritet VOA-e, programi biti uskraćeni. </p>
<p>Nakon više od pet desetljeća druženja, na radijskim prijemnicima vjerojatno više neće čuti znanu najavu koja je budila nadu u mnogim srcima: »Ovdje Washington! Slušate program, Glas Amerike ...</p>
<p>Nevjerica pomiješana s nadom da Hrvatski program, ipak neće biti žrtva novog proračuna prisutna je na licima gotovo svih zaposlenika s kojima je Vjesnikov izvjestitelj razgovarao u njihovom sjedištu u Washingtonu.</p>
<p>U hrvatskoj redakciji, međutim, prevladava i realizam, pa su, kako to sami kažu, već angažirani na traženju novog posla nakon prvog listopada ove godine.</p>
<p>Tekuća fiskalna godina u Americi završava, a nova počinje u tom mjesecu. Iako, nitko o tome ne govori s emocijama, kao da se osjeća zebnja da bi nestankom VOA-e nešto u što je plejada profesionalaca i nekih vrlo poznatih novinara uložila gotovo 15 godina rada, moglo pasti u zaborav. Zbog ukidanja svih šest stalnih radnih mjesta u hrvatskom servisu - nema panike, ali se tuga ne može prikriti:</p>
<p>»Žao mi je, jer mislim da naš servis i dalje ima svoju svrhu, jer on je jedan od rijetkih načina na koji američka vlada komunicira s običnim građanima u Hrvatskoj«, kaže između ostalog novinar Hrvatskog programa, Bojan Klima koji je u hrvatskom servisu od 1993. »Ovi programi nisu toliko važni zbog političkog sadržaja koji Hrvatski program još, doduše, plasira, oni su važni jer oni daju ljudsku stranu Amerike. Naši se prilozi bave životom američkih teenagera; svakodnevnim problemima Amerikanaca. A kad gledate hrvatske medije, imate često dojam da su u njima najčešće prisutni ili NBA košarka, ili Britney Spears, ili neka jeziva priča iz Amerike koja je vezana uz kriminal. Tako hrvatski građani dobivaju iskrivljenu sliku Amerike. Naši bi programi trebali biti dobri, budući da se bave američkom svakodnevnicom, a ne eksluzivno politikom«, kaže gospodin Klima.</p>
<p>Program se realizira bez trunke senzacionalizma ili tabloidizacije: U VOA-i nikad nisu bili opterećeni preživljavanjem! Troškovnik VOA-e za oko 1300 uposlenika, i emitiranje na više od 50 jezika iznosio je solidnih 650 milijuna dolara godišnje. Nema više niti stereotipnog tumačenja o Glasu Amerike, kao »propagandnom oružju vlade u Washingtonu. Iako se nitko od njih nije zapravo požalio na ništa, novinarima Hrvatskog programa čini se teško pada odsutnost tog medijskog senzibiliteta njihovih pretpostavljenih, a na uštrb slušatelja u Hrvatskoj. </p>
<p>»Amerika bi trebala na ovaj način komunicirati i sa zemljama koje su 'ultra-stabilne', kao što su Francuska, Italija ili Španjolska, [a kamo li] s ljudima na Balkanu ili na Srednjem istoku«, kaže Klima. »Ne samo da je Hrvatski program VOA-e potreban, nego jedan takav kanal komuniciranja prema Hrvatskoj mora ostati«, kaže i Žorž Crmarić, trenutačno vršitelj dužnosti urednika hrvatskog servisa. Naime, hrvatski servis već više od godinu dana službeno nema urednika jer je posljednja urednica Ivana Kuhar dobila je novo zaduženje u divizijskom programu za jugoistočnu Europu VOA-e. </p>
<p>Crmarić, inače Splićanin, bivši je dopisnik Tanjuga iz nekih zemalja Srednjeg Istoka i na koncu iz Washingtona, nakon čega je prešao u Glas Amerike. I on smatra, da je Glas Amerike još potreban, bez obzira što u Hrvatskoj više nema medijskih tabu-tema koje bi Washington trebao emitirati: »Mislim da još imamo što ponuditi!«, ističe Crmarić. Kaže da su se pripremili za slučaj da Bushev proračun prođe u Kongresu. To znači da bi već početkom 2007., na redakciju Glasa Amerike na hrvatskom bio doista stavljen lokot. </p>
<p>»No, među nama nema panike«, kaže voditelj hrvatskog servisa i dodaje da ipak još nije sve gotovo. Primjerice: turski su servis dva puta zatvarali krajem osamdesetih godina, ali su ga dva puta i vraćali na program. Interveniralo se navodno i iz Ankare. Novinar Makedonskog programa ustvrdio je za Vjesnik da je predsjednik Makedonije pripremio pismo za američke dužnosnike u kome je navodno apelirao da se makedonski servis VOA-e poštedi. </p>
<p>Zaposlenici, hrvatskog servisa, međutim, nisu željeli potvrditi da bi se u njihovu korist mogle sljedećih dana angažirati neke američko-hrvatske udruge i to tijekom održavanja tradicionalnih Dana Hrvatske u Kongresu, ali nisu to niti demantirali. S njima međutim često razgovaraju predstavnici sindikata Glasa Amerike, koji traže načina kako da pomognu onima koji ostanu bez posla.</p>
<p>Članovi hrvatskog programa, Zdenko Novački i Ivica Puljić, (Jagoda Bush, tog dana radila je u drugoj smjeni), kažu da nisu iznenađeni uskraćivanjem financiranja. </p>
<p>Kažu i da znaju što će raditi, kad hrvatski program, u listopadu krene u mirovinu. O tome ipak, ne žele sada govoriti.</p>
<p>»Možda smo samo mislili, da će [zatvaranje] doći kasnije, za pola godine ili tek kad Hrvatska uđe u Europsku uniju, ali to se ipak očekivalo«, kaže Ivica Puljić, poznati novinar koji je u VOA-u stigao iz ratnog Sarajeva sredinom devedesetih. On napominje da su poljski, češki i mađarski servis ugašeni tek nakon što su ove zemlje primljene u EU. Ipak, »ovo je sasvim razumljiva strateška odluka«, dodaje Puljić. </p>
<p>»Bit će vjerojatno malo egzistencijalnih glavobolja, jer američka vlada, za razliku od nekih europskih zemalja, ne vodi toliko računa o svojim uposlenicima. Čovjek se treba pobrinuti sam za sebe«, kaže Damir Bebić, novinar u Hrvatskoj redakciji VOA-e od 1996. Navodi, kako je najavljeno zatvaranje hrvatskog servisa ipak radosna vijest, jer to definitivno znači, da su se prilike u Hrvatskoj stabilizirale, gledano i iz američkog ugla. Prema nekim najavama, neće samo Hrvati ostati bez posla: bar 47 uposlenika engleskog, te preko 100 uposlenika ruskog servisa VOA-e zadesit će krajem godine ista sudbina.</p>
<p>Berry Brkich: Glas Amerike na hrvatskom je svoje odradio</p>
<p>Početkom devedesetih godina, jedan od doajena Glasa Amerike Berry Brkich započeo je s uvođenjem hrvatskog jezika u tadašnji zajednički jugoslavenski servis VOA-e. To je bio kamen temeljac za osamostaljenje hrvatske redakcije Glasa Amerike.</p>
<p>Rađanje hrvatskog servisa kasnilo je, međutim, više od godinu dana nakon što je službeni Washington priznao Republiku Hrvatsku.</p>
<p> Brkić kaže da je tadašnji šef jugoslavenskog programa VOA-e, Veljko Rašević mnogo toga sabotirao. On je bio veliki protivnik da hrvatski program zaživi, ali na koncu nije mogao protiv bujice, kaže Brkich.</p>
<p>Dodaje kao je hrvatski program odigrao značajnu ulogu: »Put je doista bio trnovit. U početku smo muku mučili da se izborimo za pojedine hrvatske riječi, jer uz mene su tada bili pokojni Branimir Anzulović i fra Ilija Živković, franjevac iz Odžaka koji je danas general Male braće u Rimu«, navodi Brkich.</p>
<p>Zanimljivo je da Brkich smatra, kako će Glas Amerike na hrvatskom ovaj put doista biti zatvoren. </p>
<p>»Mislim da je i vrijeme da bude zatvoren! Danas gotovo nema niti jednog pitanja u kojem se službene politike Zagreba i Washingtona razlikuju. </p>
<p>Čemu onda program koji bi pomagao da se, kao nekad, progura istina iza željezne komunističke zavjese«, pita se već više od deset godina umirovljeni Brkich.</p>
<p> »Americi se ne isplati trošiti novac na jednu zemlju koja je proamerička, kao što je to Hrvatska. Amerika će se svim snagama okrenuti prema Iranu«, predviđa Brkich, dodajući:</p>
<p>»Ne treba žaliti za tim programom, jer vrijeme ga je pregazilo. Meni je osobno žao ljudi koji su u hrvatskom programu radili, i koji će ostati bez posla.« </p>
<p>Erol Avdović</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Na ekranu svaki brod koji uđe u naše more</p>
<p>Uz pomoć AIS-a brodove se može locirati bez problema</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Otkako je krajem prošle godine u središnjici za spašavanje i traganje na moru u Rijeci pušten u promet AIS, sustav za automatsku identifikaciju brodova, svaki brod koji uđe u Jadran automatski se može identificirati. Svi brodovi koji uđu u Jadran pomoću AIS-a vidljivi su na ekranu središnjice za traganje i spašavanje u Rijeci.</p>
<p>AIS koristi i većina europskih zemalja, a planira se i postavljanje pomoćnih stanica na Jadranu, i to na unutarnjem dijelu, među otocima. Ubuduće tako neće biti nikakve mogućnosti da neki brod bude nevidljiv jer je zaklonjen visinom nekog otoka. »U svakom VHF uređaju za komunikaciju, koji se nalazi na svakom brodu i koji mora biti stalno uključen, nalazi se čip pomoću kojeg se svaki brod, kao i mobilni uređaj, može uvijek locirati«, objašnjava Tomislav Miletić, pomoćnik ministra za sigurnost plovidbe i zaštitu mora. I za jahte i brodice postoji AIS, čime se olakšava lociranje brodice u slučaju nesreće.</p>
<p>»Uvođenjem svih novih navigacijskih sustava Jadranom će se ploviti još sigurnije, a posebice kada se i ove godine očekuje još veći dolazak nautičara i brodica na Jadranu«, ističe Miletić.</p>
<p>AIS, koji je Međunarodna pomorska organizacija (IMO) uvela prije tri godine, obvezuje sve brodove na međunarodnim putovanjima da za vrijeme plovidbe automatski i stalno odašilju svoje osnovne podatke u obliku teksta. Naziv broda, pozivni znak, duljina, širina, gaz, pozicija, kurs, brzina, vrsta tereta, odredište i vrijeme dolaska tako se šalju preko VHF brodskih radijskih postaja na AIS-frekvencijama. Brodovi koji se nalaze u zoni brodskih VHF radijskih postaja primaju te podatke pa svaki brod u svakom trenutku ima podatke o svim brodovima u njegovu morskom prostoru.</p>
<p>Ivan Smirčić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="6">
<p>Dosje X</p>
<p>BOJAN DIVJAK</p>
<p>Uskoro će dječje zdravstvene knjižice sadržavati niz podataka o osiguranom klincu, pa i one o kojima se obično razgovara samo s najboljim prijateljima. Jasno je i zašto će roditeljima neki od njih biti uskraćeni - upravo zbog čuvanja zdravlja i tjelesnog integriteta vrlih potomaka.</p>
<p>Sad, stavimo li na stranu doista korisne elemente takva ustroja zdravstvena osiguranja, čovjek se nađe u krajnje dvojbenoj poziciji. Kao roditelju naprosto mi se čini nepodnošljivom pomisao da bi moja djeca o svojim najdubljim problemima razgovarala s nepoznatim osobama, pa makar bili i liječnici. I da još o tome ne smijem znati ništa. Užas.</p>
<p>Većina će roditelja, siguran sam, tražiti liječnika izdajicu koji će u ime prijateljstva, plave kuverte ili dobra pršuta besramno odati sve što mu je očajni bubuljičavi tinejdžer u trenutku slabosti povjerio.</p>
<p>A opet, kad se sjetim djetinjstva u mračnim vremenima, volio bih da su se dječjih prava sjetili koje desetljeće ranije. Poštedjelo bi to mnoge obitelji nekih bolnih iskustava.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Osuđeni na čekanje</p>
<p>SILVANA ORUČ IVOŠ</p>
<p>Odluči li netko posvojiti dijete, mora zadovoljiti sve pravne i materijalne kriterije, dokazati da posjeduje osobine i kvalitete koje će ga učiniti dobrim roditeljem, prikupiti dokumentaciju, dobiti pozitivno mišljenje nadležnog centra za socijalnu skrb i - oboružati se strpljenjem!</p>
<p>U Hrvatskoj se posvajanje djeteta čeka i nekoliko godina. Razlozi? S obzirom na broj zahtjeva za posvojenje i broj djece u domovima, jasno je da će potencijalni posvojitelji neko vrijeme morati čekati.</p>
<p>Samo u Zagrebu posvojenje djeteta trenutno čeka oko 480 parova ili pojedinaca. Posvojenje godišnje u Hrvatskoj zatraži oko 300 novih parova, a usvoji se oko 50 djece. Istodobno, u dječjim domovima prosječno boravi oko 200 djece predškolske dobi, dakle djece koja se prema statistici uglavnom posvajaju. </p>
<p>Posvojitelji su mahom svjesni činjenice da je čekanje neizbježno. Nemaju ni većih zamjerki na zakonsku regulativu, odnosno na dio Obiteljskog zakona koji regulira tu tematiku. Ipak, smatraju da se cijeli postupak može znatno olakšati. </p>
<p>Dovoljno bi bilo osnovati središnji registar s podacima o djeci i obrađenim zahtjevima za posvajanje. Tako oni ne bi bili prisiljeni molbe slati na adrese svih 80 centara za socijalnu skrb, koliko ih ima u Hrvatskoj! Naime, zbog međusobne nepovezanosti centara, budućim se posvojiteljima savjetuje da dijete traže u svim područnim centrima, jer su im tako - šanse veće.</p>
<p>Zbog nepostojanja središnjeg registra nemoguće je znati koliko trenutačno djece čeka buduće roditelje, koje su dobi i gdje su smještena. Isto tako, nemoguće je znati koliko je u Hrvatskoj registriranih a nerealiziranih zahtjeva za posvojenje. Svaki centar za socijalnu skrb ima svoju godišnju statistiku koja se tek početkom svake nove godine dostavlja nadležnom ministarstvu i od koje koristi imaju samo analitičari.</p>
<p>A budući roditelji? Oni su mahom prepušteni sami sebi. Svojoj upornosti, mogućnostima i - vezama.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Nema povratka</p>
<p>S BiH imamo najdulju granicu, ali je hrvatska želja da se tamo nikad ne udomaći Schengen</p>
<p>JURICA KÖRBLER</p>
<p>Možda pomalo čudi što je slovenski predsjednik Janez Drnovšek, vješt i razuman političar, baš sada predložio povratak na stari dogovor s Ivicom Račanom, koji su u Hrvatskoj odbacili svi, pa (valjda) i bivši premijer. I sam Drnovšek predobro vidi da u Hrvatskoj nema povratka na staro, da je Hrvatska okrenuta budućnosti i da loša rješenja iz prošlosti Zagreb više ne prihvaća. No strah od arbitraže u Sloveniji je toliko jak da se svako malo izmisle neki razlozi koji bi sve trebali »uvjeriti« da je arbitraža loše rješenje. A arbitraža je, sve se više čini - jedino rješenje.</p>
<p>Da nema više povratka na staro najbolje je pokazao i jednodnevni posjet Ive Sanadera Mostaru. Došao je u pravom trenutku, a premijer ga je uspješno poentirao. Svi su bili zadovoljni onim što su čuli od čelnog čovjeka hrvatske vlade, od Hrvata koji žive u BiH, do Adnana Terzića i novog visokog predstavnika Christiana Schwarz-Schillinga. Bile su to poruke europskog Zagreba u punom smislu riječi. Poruke koje pokazuju brigu za Hrvate, ali i želju za europskom BiH. Nije to deklarativna briga nego istinska želja da se Hrvatima osigura budućnost u zajedničkoj državi sa Srbima i Bošnjacima, s tim da prije svega uživaju sva prava kao i svi drugi.</p>
<p>Premijer nije ostavio mjesta za dvojbe, čitanje između redaka ili skrivene poruke. Upravo ono što je Sanaderova konstanta - jasno iskazani stavovi. U Mostar je putovala jaka hrvatska reprezentacija, od Luke Bebića do Hebranga i Jarnjaka, od Bože Biškupića do Petera Selema, od Šukera do Kalmete, Zdenke Babić Petričević do Krešimira Ćosića. </p>
<p>Već je time hrvatska vlast pokazala kako želi da njeni jaki aduti budu nazočni kada premijer izlaže svoju strategiju prema BiH, u osjetljivom trenutku kada se stvara novi ustav i kada mnogi pitaju kako će proći Hrvati.</p>
<p>Sanader je pokazao kako više nema onoga da se javno govori jedno, a iza kulisa čini drugo. Zbog takve politike, gubitnici su bili Hrvati. Njihovi »zaštitnici« nanijeli su im najviše štete, bolje su prolazili Srbi i Bošnjaci. Sada Hrvatska kao susjedna zemlja ima jasne stavove prema BiH, u prvom redu prema Hrvatima u toj državi. Oni moraju biti konstitutivni narod, moraju ravnopravno sudjelovati u životu Bosne, ali i pridonijeti da BiH postane europska država. S BiH imamo najdulju granicu, ali je hrvatska želja da se tamo nikad ne udomaći Schengen. Naprotiv, Zagreb želi da BiH što prije, zajedno s drugim zemljama u regiji, uđe u Europsku uniju.</p>
<p>Sreća je da takva jasna politika ima sve više pristaša u BiH. Birajući između BiH-lidera s europskom dioptrijom, Hrvati su u toj državi za osobu godine kad je riječ o europskim doprinosima i događajima proglasili hrvatskog premijera i početak pregovora Bruxellesa i Zagreba. To pokazuje da i Hrvati u BiH svoju budućnost vide u Europi. Tada više neće biti straha od avanturista koji su sijali mržnju i prolijevali krv po Bosni. Europa za BiH znači budućnost, možda više nego za druge države u regiji.</p>
<p>Hrvati u BiH, već i zbog činjenice što je Hrvatska velik korak dalje od svih u regiji, mogu i u tom ambicioznom projektu europske Bosne znatno pomoći. Ali, prije toga se moraju i sami ponašati više europski, zaboraviti karijerizam i sve ono što su obilježja prošlog vremena.</p>
<p>Ponuda Zagreba povijesna je za Hrvate u BiH. Ona uključuje potporu hrvatskom korpusu na način koji je Europi prihvatljiv, ali, prije svega, ona znači budućnost za Hrvate u BiH. Takvu ponudu svi razumni trebaju tako i shvatiti i prihvatiti.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="9">
<p>Vrijeme za zaštitu Jadrana</p>
<p>U tišini i nakon višegodišnjih priprema Italija proglašava svoj ekološki pojas</p>
<p>DAVOR VIDAS</p>
<p>Na nekim se zemljopisnim kartama pojavila crta koja je malu valu, gdje su obale do polovice hrvatske, a od polovice dalje slovenske, do postizanja konačnog dogovora među tim državama - podijelila popola. Promptno je reagirao, ni manje ni više, do slovenski ministar vanjskih poslova, upozorivši da takvo »jednostrano ucrtavanje granične crte« nije u skladu s međunarodnim pravom i europskim načelima. I to nepunih mjesec dana nakon što je Slovenija proglasila čitav taj zaljev svojim unutrašnjim morskim vodama odnosno pod slovenskom suverenošću. Pravila međunarodnog prava, a i europska načela na kojima bi se takav potez temeljio za sada ostaju nepoznata. </p>
<p>Zaboravimo na trenutak tu i slične piransko-savudrijske pikanterije. Mnogo ozbiljniji razvoj odvija se na drugoj strani Jadrana gdje, u tišini i nakon višegodišnjih priprema, Italija proglašava svoj ekološki pojas. U tome, dakako, nema ni trunke jednostranosti; Italija, reći će se, to čini »samostalno«. Ona se pritom poziva na Konvenciju UN-a o pravu mora i dobro zna da bi nekakav prigovor »jednostranosti« bila tek demagoška floskula. Riječ je o širenju jurisdikcije u svrhu zaštite morskog okoliša, temeljenom na već odavno postojećem globalnom političkom i pravnom dogovoru, a opravdanom stvarnim potrebama. </p>
<p>Hrvatski je sabor u lipnju 2004. donio odluku kojom je od primjene čitavog, ranije proglašenoga zaštićenoga ekološko-ribolovnog pojasa izuzeo zemlje članice Europske unije, i to do sklapanja sporazuma o ribarstvu s Europskom komisijom. Zašto su, s obzirom na ribarstvo, od suverenih prava Hrvatske u pojasu izuzete zemlje članice Unije sasvim je jasno. Jedna među njima sudjeluje godišnje s najmanje tri četvrtine ukupnoga jadranskoga ribljeg ulova, i tu joj stoga ne odgovaraju nikakvi pojasevi koji bi je u tome ograničavali. No, iz kojeg bi razloga Hrvatska, kao zemlja koja posjeduje tri četvrtine duljine svih jadranskih obala - i tu jedan od najočuvanijih morskih krajolika Europe (a ujedno glavnu osnovu vlastitog razvoja) - suspendirala prema članicama EU-a primjenu jurisdikcije s obzirom na ekološku zaštitu u pojasu, teško je dokučiti. Italija takvu distinkciju u svojem ekološkom pojasu ne namjerava učiniti. I zašto bi?! Pri zagađenju mora nije važno radi li to brod koji vije zastavu EU-a, ili neku šarenu zastavu pogodnosti. Važne su posljedice. A te bi u Jadranu mogle biti pogubne. Već danas, prema podacima Europske komisije, tj, njenoga specijaliziranoga istraživačkog centra, godišnje u Jadranu ima oko 250 slučajeva izlijevanja nafte odnosno ulja s brodova, ispiranja tankova i sličnih djelatnosti, koje su sve zabranjene prema konvencijama Međunarodne pomorske organizacije. Prema vrlo konzervativnim procjenama Komisije, ukupna površina nafte izlivene s brodova u Jadranu u 2001. je bila 1228 četvornih kilometara. Usporedbe radi, s površinom nešto većom od 405 četvornih kilometara Cres je najveći jadranski otok. A kumulativna godišnja zauljena jadranska mrlja je veličine - barem tri otoka Cresa!</p>
<p> S ve to prolazi nekažnjeno, i bez ikakve naknade štete. Jer obalne države u Jadranu do sada nisu bile uspostavile svoju ekološku jurisdikciju, premda takvo pravo mogu temeljiti na režimu gospodarskog pojasa prema Konvenciji UN-a o pravu mora. Ili točnije, jedina jadranska država koja je takvu ekološku jurisdikciju još 2003. proglasila, a za vlastitu obalu i more tvrdi da joj je najvažniji prirodni resurs, iz nejasnih je razloga iz primjene te jurisdikcije ubrzo izuzela članice EU-a. No, ako već nije imala hrabrosti da to učini sama i prva, sada je Hrvatskoj vrijeme da makar prati ono što čini Italija.</p>
<p>Kao prvo, vrijeme je da Sabor dopuni svoju odluku o odgodi primjene ekološko-ribolovnog pojasa pojašnjenjem da je ekološka jurisdikcija Hrvatske na Jadranu u punoj primjeni. Kao drugo, Hrvatska bi, prije svega prema Italiji, ali i prema ostalim jadranskim državama, trebala hitno inicirati regionalnu suradnju na obuhvatnoj zaštiti Jadranskog mora, i to kroz globalno proglašenje za Osobito osjetljivo morsko područje u Međunarodnoj pomorskoj organizaciji te usvajanjem pratećih mjera zaštite. I kao treće, sukladno nedvosmislenim najavama Italije da će se razgraničenje ekološkog pojasa sa susjednim državama, do konačnog dogovora, temeljiti na načelu crte sredine, Hrvatska bi s Italijom trebala početi razgovore o razgraničenju pojaseva tih dviju zemalja u Jadranu - pri čemu bi to razgraničenje trebalo biti uvelike pojednostavljeno činjenicom da je isto načelo crte sredine već ionako primijenjeno kod razgraničenja epikontinentalnog pojasa u Jadranu.</p>
<p>Izuzetkom će, čini se još neko vrijeme, ostati jedan mali zaljev na krajnjem sjeveru Jadrana. Neki misle da tamo, do postizanja konačnog dogovora, primjena načela crte sredine ne bi odgovarala međunarodnom pravu i europskim načelima, pa nude jednostavniju alternativu: prisvajanje čitavog zaljeva.</p>
<p>Autor je doktor pravnih znanosti.</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Što je to prirodno partnerstvo?</p>
<p>Tipično hrvatske političke pogreške glede HSS-a</p>
<p>LUKA VUCO</p>
<p>Gospodin Duško Miličić se osvrnuo u Vjesnikovoj rubrici Tribina na politički pravac HSS-a danas te iznio neke stavove koje smatram tipičnim hrvatskim političkim pogreškama. Ne događaju se u ostalim tranzicijskim zemljama, a nas su stajale velikih nevolja.</p>
<p> Tako on tvrdi da je današnji HSS iznevjerio Radićev slogan »Vjera u Boga i seljačka sloga«, jer je u savezu s ateistima, a pod tim misli na SDP. Čelništvo današnjeg HSS-a zna da ne mogu sami doći na vlast te traži partnera s kojim bi osvojio najviše glasova i tako ostvario svoje političke ciljeve.</p>
<p> Ako u HSS-u vjeruju da bi manje glasova osvojili kad bi se pridružili HDZ-u, zar nije legitimno drugačije opredjeljenje? Pridružiti se drugoj stranci ne znači promjenu vlastitog programa, odnosno poklapanje s programom te stranke nego nastojati kroz kompromis ostvariti najviše svojih ciljeva.</p>
<p> Druga se Miličićeva zabluda sastoji u tome da pripadnike SDP-a smatra ateistima, što nije istina. Mnogi su članovi te stranke praktični katolici, na čelu sa zagrebačkim gradonačelnikom gospodinom Bandićem, iako ima dosta ateista i u toj stranci kao i svim drugim strankama.</p>
<p> Treća zabluda se sastoji u njegovom stavu da dobar vjernik mora biti i dobar političar. Poljski katolici bi i danas birali, da ustav dozvoljava, bivšeg predsjednika Kwasnievskog, koji je i bivši komunist i deklarirani ateist, ali je uveo Poljsku u bolji standard, u NATO i u Europsku uniju, a nisu dali glasove poznatijem katoliku Lech Walesi. Gospodin Miličić kao da je zaboravio što je napisao nekoliko redaka prije: »Stjepan Radić je uspostavio dobre odnose i sa Sovjetima«, naravno, radi političkih ciljeva. Zašto današnji HSS ne bi smio po njemu imati dobre odnose sa SDP-om koji je demokratska stranka daleko od Sovjeta.</p>
<p> On naziva sadašnje zauzimanje za seljačke političke ciljeve »bunom protiv države, što je bogohulno kad se zna koliko je HSS-ovaca dalo život za tu državu«.</p>
<p> On vlast u jednoj državi poistovjećuje s državom, što je osobina diktatorskih država kad vladar drži da je on država. Vlasti kao dužnost narod povjerava upravljanje državom. Vlast može biti bolja ili lošija, ali uvijek podložna kritici. Kritizirati vlast znači zauzimati se da se državom bolje upravlja, da se brže napreduje. Ali svaka kritika i ne mora biti opravdana, što se mora i dokazati.</p>
<p> Na kraju, autor preporučuje vođama HSS-a da čitaju Radićeve i Mačekove spise, jer on zna ono što oni ne znaju. Da ih je on čitao, ne bi u ovom malom tekstu napravio toliko krupnih pogrešaka. </p>
<p>Ideologija nije nikoga osim poltrone nahranila, a svima napredak donosi politika koja se vodi onom Pengovom da nije važno koje je boje mačka, nego lovi li miševe.</p>
<p>Autor je magistar znanosti, publicist i svećenik iz Kaštela.</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Krivnja je očito na nama </p>
<p>Pod obećavajućim naslovom »Veliki dio krivnje je i na nama« (Vjesnik, Tribina, 13. veljače) na srcedrapateljni članak Dunje Melčić, doktorice filozofije iz Frankfurta, o nesklonosti europskih intelektualaca prema Hrvatskoj, javio se Gojko Borić, novinar i publicist iz Kölna. </p>
<p>Srećom, i taj europski intelektualac pripada iznimkama koje su hrvatskoj sklone. Odmah nam daje do znanja da se ocjeni dr. Melčić »gotovo ne bi trebalo ništa dodati«. </p>
<p>Ipak, da bismo shvatili kako nas je njegova kolegica (kao publicistkinja) poštedjela najgorega, gosp. Borić nas upozorava da se iza te tzv. elite krije intelektualna mafija. </p>
<p>Ima čovjek pravo kad kaže da je velik dio krivnje i nama. Treba samo pročitati njegov članak.</p>
<p>PAVAO HRŠAKPLZEN, ČEŠKA REPUBLIKA</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Životinjama je mjesto u prirodi</p>
<p>Neki su Splićani ogorčeni najavom skorog ukidanja ZOO-a na Marjanu, odnosno odlukom Poglavarstva da se egzotične vrste, kojima nisu prirodno stanište Hrvatska i Mediteran, presele te tvrde da je to tužno i jadno.</p>
<p>Zapravo je tužno i jadno takvo razmišljanje nekih sugrađana! Oni očito ne razmišljaju da je životinjama (naročito egzotama) mjesto u prirodi, na slobodi u njihovom prirodnom staništu i okruženju!</p>
<p>Danas se iz etičkih i ekonomskih razloga zatvaraju najveći, mnogo opremljeniji ZOO-i u Europi, primjerice oni u Torinu i Londonu. Biolozi i humanisti sve više ukazuju da mnoge vrste životinja uopće ne smijemo držati u takvim zatvorima. A i potpuno su kriva edukacija, jer uče ljude da je prihvatljivo držati životinje u zatočeništvu. </p>
<p>Oslobodimo tigrove, medvjede, majmune, ptice i sva druga divna stvorenja iz mučilišta gdje su ih zbog neznanja, obijesti i specizma bacili (specizam: diskriminacija u odnosu na druge vrste).</p>
<p>MLADEN VISKOVIĆPRIJATELJI ŽIVOTINJASPLIT</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="13">
<p>Trijezni tramvaj zvan ljubav </p>
<p>Zagrebačke bolnice hospitaliziraju 17 tisuća alkoholičara godišnje, a samo njih 7500 se odlučuju za liječenje</p>
<p>Učenice škole za primalje, stručnjaci za ovisnosti i osobe iz javnog života, dijelili su u utorak pisane materijale, koji upozoravaju na štetnost zloporabe alkohola. Bilo je to u okviru javno-zdravstvene akcije »Trijezni tramvaj zvan čežnja - ljubav«, što se održala na uglu Praške i Trga bana Jelačića. </p>
<p>Pozornost građana privukle su učenice medicinske škole, koje su, na Dan zaljubljenih, Zagrepčankama darivale narcise, a Zagrepčanima majice i kape s natpisom »0,0 promila«. Umirovljenica Elvira Nenadović, koja se zatekla na Trgu, akciju je ocijenila pozitivnom. »Ovakvih bi akcija trebalo biti više jer mnoge obitelji plaćaju danak alkoholu. Zbog toga to smatram dobrom gestom«. U promidžbenim materijalima naglašen je jedan od preduvjeta sreće, a taj je - ne biti ovisan. Akcijom se upozorava na činjenicu da se zajedničkim naporima i suradnjom pridonosi negativnom stavu prema ovisnostima, među kojima je i alkohol. »U Zagrebu je registrirano više od 70 klubova liječenih alkoholičara, sa po 12 članova. Oko 17 tisuća alkoholičara godišnje se hospitalizira, a njih 7500 se liječi u zagrebačkim bolnicama. Klubovi liječenih alkoholičara optimalno rješavaju poremećaje zbog alkohola, pogotovo u suradnji sa psihijatrijskim odjelima«, rekao je dr. Zoran Zoričić, psihijatar iz Dnevne bolnice Odjela alkoholizma Kliničke bolnice Sestara milosrdnica. </p>
<p>Damir Vodopivec, liječeni alkoholičar, izrazio je zadovoljstvo vlastitim životom otkad je prestao piti. Želju svakog djeteta roditelja alkoholičara u brošuri Kluba liječenih alkoholičara izrekao je dječak N.N. »Otkad moj tata ne pije, u našem se domu smije. Problema je bilo i uvijek će biti. Samo jedno te molim, tata, nemoj više nikad piti!«</p>
<p>Akcija borbe protiv alkohola održava se sedmu godinu, u organizaciji Gradskog ureda za zdravstvo, rad i socijalnu skrb, Zajednice klubova alkoholičara Grada Zagreba i Poliklinike za prometnu medicinu. </p>
<p>Ana Tadin</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Barica i Ivan imaju recept</p>
<p>Barica i Ivan Krčmar iz Dugog Sela koji su prije tri godine proslavili zlatni pir i tom prigodom, da bi potvrdili svoju uzajamnu povezanost, obnovili bračni zavjet, jučer su uz prisutnost djece i unučadi, ali i gostiju s lokalne radio postaje Radio Martin, proslavili Valentinovo. »Premda se nekad baš i nije puno pričalo o Valentinovu kao prazniku ljubavi, a još manje ga se slavilo, za njega se ipak znalo«, kaže Barica, te dodaje da su se ona i Ivan upoznali upravo na taj blagdan još davne 1951. godine, prije punih 55 godina. I kao što to već u sretnim pričama sve biva uglavnom stereotipno, jedno drugom su se odmah svidjeli, nakon manje od dvije godine se i vjenčali i porodili djecu, te sretno žive i danas. No, u to što se iz današnje perspektive, kada većina brakova završava rastavama i skandalima, čini dosadnim i stereotipnim neprocjenjiva je vrijednost u koju je trebalo uložiti silnu ljubav i razumijevanje. Stoga im se ipak, kažu Krčmarovi, sada čini da upoznavanje upravo na Valentinovo i nije bilo tako slučajno. Osim ljubavi, kao preduvjeta za svaku dugotrajnu vezu, Barica i Ivica bitnim još ističu i međusobno povjerenje, a toga je kod njih, dodaju, uvijek bilo. </p>
<p>Nenad Haleuš-Mali</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Ljubav zamalo spojila mladež HDZ-a i SDP-a!</p>
<p>Samo su dva sata i 100 metara zračne udaljenosti nedostajala da se spoje mladež HDZ-a i SDP-a</p>
<p>Ljubav je u utorak zamalo spojila mladež HDZ-a i SDP-a. Samo su dva sata i 100 metara zračne udaljenosti nedostajala da se to i dogodi. Mladež HDZ-a tako je u 11.00 sati, u samo 15 minuta, na uglu Cvjetnog trga i Bogovićeve ulice, podijelila 500 ruža u povodu Valentinova. Dva sata kasnije, na drugom kraju te ulice i istom prigodom, Forum mladih SDP-a dijelio je čokoladna srca i letke »Ljubav je život«! </p>
<p>Valentinovo je barem na jedan dan ujedinilo dvije suparničke stranke. Martina Banić, predsjednica mladeži HDZ-a i Davor Bernardić, predsjednik Foruma mladih SDP-a , složili su se u jednome - međusobno bi se darivali da su bili na istom mjestu u isto vrijeme. Da se to dogodilo, mladež HDZ-a bi se sladila čokoladicama, a mladi SDP-ovci uživali bi u mirisu ruža. </p>
<p>No, budući da do toga nije došlo i zbog jednih i zbog drugih, dobro su prošli slučajni prolaznici. Trogodišnja Tea veselo je mahala čokoladom. I njena mama Marina Ivanković bila je oduševljena ružom, koju je dobila od HDZ-a. »Lijepo je što su se sjetili. Od muža danas neću dobiti cvijeće jer je na putu«, rekla je gospođa Ivanković. Jednako zadovoljni bili su prolaznici, koji su se u 13 sati zatekli kraj kafića Charlie i pritom od SDP-a dobili čokoladice. »Super je kaj dijele čokoladice, taman nam je pao <FONT COLOR="#CC3300"><b>šećer</b></FONT>!«, u smijehu su rekle Dinka i Petra koje su krenule popiti kavu na »špici«.</p>
<p>Martina Banić iz HDZ-a naglašava da njezina stranka tradicionalno, već treću godinu, dijeli ruže na Valentinovo. Davor Bernardić iz SDP-a kaže da će njegova stranka dijeliti ruže za Dan žena, ali sada su se odlučili za čokoladice, koje su dijelili i na Dan muškaraca. </p>
<p>Martina Pauček</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Samoborski Autoturist umjesto ZET-a</p>
<p>Na Skupštini Zagrebačke županije zatraženo da se vijećnicima HDZ-a uskrati naknada </p>
<p>Samoborska prijevoznička tvrtka Autoturist, koja javni autobusni prijevoz obavlja u području Samobora i Jastrebarskoga, te u njima susjednim općinama, od 1. ožujka preuzet će od ZET-a i autobusne linije u općinama Pokupsko, Kravarsko i Orle. Kako je u utorak na sjednici Skupštine Zagrebačke županije objasnila Ljerka Rajaković, pročelnica Upravnoga odjela za promet i komunalnu infrastrukturu, Autoturist je, u konkurenciji sa ZET-om i Samoborčekom, dao najpovoljniju ponudu na javnom natječaju za obavljanje linijskoga autobusnoga prijevoza u te tri općine. </p>
<p>ZET je još krajem prošle godine najavio odustajanje od javnoga prijevoza u općinama Kravarsko, Pokupsko i Orle, pa je i raspisan javni natječaj za novoga prijevoznika. Na sjednice Županijske skupštine HSS-ov vijećnik Pavao Grom založio se za izmjenu odluke o vijećničkim naknadama. »Predlažem da se vijećnicima koji ne sudjeluju na sjednicama uskrati naknada, odnosno da se ona uplaćuje u humanitarne svrhe«, rekao je Grom, misleći pritom na vijećnike HDZ-a. Neovisno o svojoj aktivnosti i sudjelovanju na sjednicama, županijski vijećnici dobivaju mjesečnu naknadu od 2500 kuna bruto. HDZ u Županijskoj skupštini ima 15 vijećnika, no oni bojkotiraju njezin rad. Klub vijećnika te stranke zatražio je, naime, od Središnjeg državnog ureda za upravu poništenje konstituirajuće sjednice Županijske skupštine, smatrajući da ona nije održana u skladu sa Statutom.</p>
<p>Dražen Kopač</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Ista tarifa za tramvaj, autobus i vlak</p>
<p>Prije mjesec dana, prilikom posjeta zagrebačkoga gradonačelnika Milana Bandića Republici Češkoj tvrtka KPM Consult ponudila je 200 tisuća eura za organiziranje zagrebačkog javnog prometa. Nakon toga, došlo je do nesporazuma u vezi te ponude pa su se čuli i povišeni tonovi između gradonačelnika i nekih novinara, no javnost je ostala uskraćena za informaciju o kakvim se namjerama uopće radilo.</p>
<p>Prezentacijom o integriranim prometnim sustavima te ustrojstvu i funkcioniranju tarifno-prijevozničke unije, koju su u utorak, na Tribini Grada Zagreba, održali upravo predstavnici čeških projektantsko-konzultantskih tvrtki, uklonjene su nepoznanice o češkoj ponudi. Riječ je, naime, o češkom sponzoriranju izrade projekta prometne integracije, za koji bi Grad Zagreb i susjedne županije dobile bespovratna novčana sredstva iz europskih pristupnih fondova.</p>
<p>U većem dijelu prezentacije, Jaromir Holec iz tvrtke Kordis JMK predstavio je integrirani prometni sustav grada Brna i Južnomoravske pokrajine, utemeljen na iskustvima Praga i Beča. Riječ je o ujedinjavanju gradskog i prigradskog javnog prijevoza, što građanima omogućuje da s jednom kartom putuju čitavim područjem koje obuhvaća sustav, bez obzira voze li se tramvajem, autobusom ili vlakom.</p>
<p>Prometna područja su podijeljena na zone, sustav je centraliziran i omogućuje presjedanje i brže putovanje, a odlikuje se jedinstvenom tarifom i voznim redovima. Prva etapa projekta obuhvaća infrastrukturu, za koju su potrebna znatna financijska sredstva iz pristupnih fondova. </p>
<p>Igor Weidlich</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="18">
<p>Hrvati u napadnutim konvojima ipak neozlijeđeni?</p>
<p>Do utorka poslijepodne iz središta Multinacionalnih snaga u Bagdadu Vjesniku nisu mogli potvrditi da je nastradao ijedan hrvatski vozač</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Iako do utorka poslijepodne još nitko nije sa sigurnošću znao što se točno zbilo u ponedjeljak ujutro na cesti između vojne baze Anaconda i Tajija sjeverno od Bagdada, te je li u napadu pobunjenika na kamionski konvoj, uopće bilo hrvatskih vozača, iz Iraka su stigle nove loše vijesti - također neprovjerene. Prema njima, u ponedjeljak su poslijepodne, pobunjenici izveli teroristički napad na drugi konvoj - ovoga puta blizu grada Samarre, nešto sjevernije od baze Anaconda.</p>
<p>Konvoj u pratnji multinacionalnih snaga navodno je napadnut dok je stajao pa je izbio sukob s gerilcima. Unatoč indicijama da su se i u njemu nalazili Hrvati, u Ministarstvu vanjskih poslova zasad ne znaju ništa: »U ovom času ne raspolažemo podacima o stradanju hrvatskih državljana«.</p>
<p>Nizom nepoznanica obavijen je i prvi minobacački napad na konvoj u blizini najveće američke vojne baze Anaconda, 70-ak km sjeverno od Bagdada. Prve informacije spominjale su najmanje tri tj. pet hrvatskih kamiona u konvoju, od čega su navodno tri bila izravno pogođena, a za dva se vozača kasnije i tragalo. Sada se, pak, čini da ipak nitko od njih nije stradao.</p>
<p>Štoviše, Marijan Banelli, direktor udruge Hrvatski cestovni prijevoznici, obavijestio nas je da američke pomoćne vojne službe dosad nemaju spoznaje o bilo kakvom napadu na konvoje. Upravo su to Vjesniku i u ponedjeljak i u utorak potvrdili i dužnosnici iz američke baze Anaconda!</p>
<p>»Sve što je dosad objavljeno o sudbini naših vozača, počiva na kontroverznim podacima. Sve ovisi o tome kad nam se javi koji od vozača za koje se sumnja da su bili u konvoju«, dodaje Banelli uz zaključak: »U Iraku vlada latentna opasnost. Unatoč informacijama da je u konvojima bilo i Hrvata, još nemamo potvrdu da je netko doista poginuo. Svi su se javili kolegama i obiteljima, pa se iskreno nadamo da crnih vijesti neće biti«.</p>
<p>Primjer Damira Plantaša, kao i mnogi dosadašnji, pokazao je koliko je neukusno poigravati se nepouzdanim informacijama. Ovo, nažalost, nije prvi put da su iz Iraka stigle vijesti o »sigurnoj« pogibiji. Već se u više navrata u medijima grozničavo tvrdilo da je neki vozač nestao ili ubijen. Jest, dvojica su i poginula (Dalibor Burazović 2005. i Ivan Pavčević 2005.), no kad bismo vjerovali svim tim »vijestima«, ubijenih Hrvata u Iraku bilo bi već dvadesetak. Srećom po njih i njihove obitelji, golema većina vozača koje neki mediji žele unaprijed pokopati, ubrzo jave da su živi i zdravi. Kamo sreće da, unatoč pogibelji i riziku njihova posla, tako bude i dalje. </p>
<p>Antun Krešimir Buterin</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Poruka iz Iraka: »Živ sam i zdrav!«</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Hrvatski vozač kamiona Damir Plantaš iz Zaprešića, za kojega se u nepouzdanim informacijama špekuliralo da je stradao u ponedjeljak u napadu pobunjenika na konvoj sjeverno od Bagdada, živ je i zdrav. Tu nam je informaciju u utorak ujutro potvrdila i Plantaševa zaručnica Tanja Tratinski.</p>
<p>»Damir mi se javio i u ponedjeljak navečer i u utorak ujutro. S njim je sve u redu«, rekla nam je Tratinski naglasivši da joj je zaručnik u kraćem telefonskom razgovoru rekao da konvoj u kojemu je on vozio - uopće nije napadnut! Plantaš je ratni vojni invalid i nema šaku desne ruke, a u Irak vozi već nekoliko godina. [Tomislav Tadić]</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Vjesnik predstavlja hrvatske novine na ZOI </p>
<p>SESTRIERE</p>
<p> – Organizatori Zimskih olimpijskih igara potrudili su se osigurati barem jednu dnevnu tiskovinu svake zemlje koja hodočasti ove Igre. Agencija koja je preuzela brigu na sebe odlučila je kako će hrvatsku »sedmu silu« predstavljati - Vjesnik. Vjesnik će, dakle, tijekom Igara biti u Torinu dostupan svim sudionicima. [S. K.]</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Radovi na Teslinoj kući</p>
<p>SMILJAN</p>
<p> - Potpredsjednik Hrvatskog sabora i predsjednik Provedbenog odbora za obilježavanje 150. obljetnice rođenja Nikole Tesle, dr. Darko Milinović, otvorio je u utorak radove na uređenju Tesline rodne kuće i crkve u Smiljanu, gdje će biti sagrađen Memorijalni centar »Nikola Tesla«. . Rok završetka prve faze radova je 1. lipnja, a kompletni radovi trebaju biti gotovi do Teslina rođendana - 10. srpnja. Ukupna investicija je 50 milijuna kuna. [T. Č.]</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Međunarodna istraga o potapanju broda u Egiptu</p>
<p>KAIRO</p>
<p> – Odbor međunarodnih stručnjaka počeo je istragu o potapanju broda al Salam 98 nakon požara pri čemu je više od tisuću ljudi poginulo ili se smatra nestalima. Egipatski ministar prometa kazao je da odbor, koji je istragu počeo u ponedjeljak, okuplja stručnjake iz Francuske, Britanije i Paname koji će pregledati potopljeni brod i njegovu crnu kutiju. U međuvremenu je vlasnik tvrtke al Salam kazao da će »pronalazak crne kutije riješiti zagonetku oko potopljenog broda«. Točan uzrok potapanja broda nije službeno objavljen. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Doživotna kazna za švercere droge</p>
<p>BALI</p>
<p> – Indonezijski je sud na otoku Baliju u utorak na smrtnu kaznu osudio dvojicu mladih Australaca koji su krijumčarili heroin iz Indonezije u Australiju. Na smrt strijeljanjem osuđeni su Andrew Chan i Myuran Sukumaran, šefovi devetočlane skupine Australaca koja je razbijena lani, u travnju, s više od 8 kg heroina. Prema druga dva Australca, Martin Stephens (na slici) i Michael Czugaj sud je bio blaži - osudivši ih na doživotnu zatvorsku kaznu. Martinu Stephensu njegova je majka Michelle u zatvoru dala utješni poljubac.</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Bakterije obožavaju kolica u dućanima</p>
<p>SEOUL</p>
<p> – Drške na kolicima u supermarketima najzagađenije su bakterijama, dok kvake u javnim zahodima i nisu tako strašne koliko se čini, pokazuje istraživanje u Južnoj Koreji. Tamošnja udruga za zaštitu potrošača ispitala je šest predmeta koji se u javnosti najčešće koriste i ispitala razinu bakterija. Najviše ih je nađeno na drškama kolica u supermarketima, a slijede ih kompjutorski miševi u internet-kafićima, rukohvati u autobusima i zahodske kvake. Na kraju su gumbi u dizalima i rukohvati u javnom prijevozu. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Paris Hilton glumit će Majku Terezu?</p>
<p>NEW DELHI</p>
<p> – Indijski filmski redatelj T Rajeevnath koji uskoro počinje snimati film o Majci Terezi, žarko bi želio da zvijezda filma bude ni više ni manje već - Paris Hilton! Taj nagrađivani indijski redatelj potvrdio je da su njegovi agenti u Kaliforniji već kontaktirali mladu američku bogatašicu. Osobito ga je, kaže, zadivila činjenica da je skandalima sklona Paris ipak odbila slikati se za Playboy. »Iako već imamo više glumica spremnih za ulogu Majke Tereze, te duboko štovane i voljene osobe, ipak ćemo pomno odlučiti tko će je na kraju dobiti«, kazao je. Film će, na engleskom jeziku, većinom biti sniman u Indiji, a nešto manje u inozemstvu. [akb]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="26">
<p>Kip na otpadu za dvjesto kuna </p>
<p>U Hrvatskoj je zabilježeno 218 krađa i oštećenja skulptura i sličnih predmeta s javnih površina između 1992. i 2006. godine. Najčešće ih se prodaje u skupljališta metalnog otpada</p>
<p>Da se umjetnine kradu iz zatvorenih prostora</p>
<p> – muzeja, galerija i privatnih zbirki, opće je poznata ilegalna praksa. Da se umjetnine kradu i na javnim mjestima, već je rjeđe, ali i toga ima. Samo je u Londonu i okolici posljednju godinu dana zabilježen znatan porast krađa velikih brončanih kipova. </p>
<p>Koliko se javna skulptura krade u Hrvatskoj, što se krade i gdje javna plastika završava? Prema podatcima iz Ministarstva kulture i Arhiva za likovne umjetnosti HAZU krade se sve: brončana poprsja i skulpture, kameni grbovi s fasada i dijelovi fontana, antički kapiteli, raspela na raskrižjima, a ponajviše skulpture s groblja.</p>
<p> U bazi podataka Ministarstva unutarnjih poslova u razdoblju između 1992. i 2006. zabilježeno je 218 slučajeva krađa i oštećenja skulptura i sličnih predmeta s javnih površina.</p>
<p>Ukradene skulpture, pogotovu brončane, rijetko završavaju na crnom tržištu. Najčešće ih put nanese u skupljališta metalnog otpada, što u komadu, što izrezane, poneke završe kao jeftina roba na sajmovima, a dio se jednostavno odbaci na kakvo skrovito mjesto, kao što se nedavno dogodilo s renesansnom »Soljenkom« Benvenuta Cellinija, ukradenom iz bečkog Kunsthistorisches Museuma. </p>
<p> U središnjem parku u Velikoj Gorici lopovi su 1993. oborili i dizalicom ukrcali na kamion brončanu skulpturu »Drvo života«. Skulptura je pronađena u lokalnoj bravarskoj radionici.</p>
<p>Brončane skulpture lopovima su često i materijal za prodaju u stari metal. Tako je poprsje narodnog heroja Josipa Granđe Kozjaka, ukradeno 2001. u mjestu Šašinovac, bilo ponuđeno jednom poduzeću za otkup sekundarnih sirovina u okolici Zagreba za 200 kuna.</p>
<p>Ne završavaju samo narodni heroji u starom metalu. Istu je sudbinu pred nekoliko godina trebala podijeliti i dva metra visoka i 200 kilograma teška brončana »Djevojka s loptom« ispred Osnovne škole u Belišću, ali na vrijeme je spašena. </p>
<p>Nekim ukradenim skulpturama ipak se još nije ušlo u trag. Tako se, među ostalima, još traga za »Dunjom iz Montreala« Koste Angelija Radovanija, koja je nestala ispred ureda Turističke zajednice grada Karlovca, »Savijenom šakom« Dijane Mijić, ukradenom u parku skulptura Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu, drvenim kipom Isusa s raskrižja u mjestu Vrh Vinagorski, baroknom ženskom kamenom glavom s turbanom iz arheološkog parka nasuprot ulaza u Muzej grada Rijeke i brončanim kipom partizana sa spomen kosturnice žrtava Drugoga svjetskog rata u Veljunu. </p>
<p>Martina Kalle</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Djelo trajne vitalističke snage</p>
<p>»Ako je itko u 20. stoljeću bio nemirnik i nezasitnik to je zasigurno bio Edo Murtić. Bio je umjetnik koji je širio i ušvršćivao slobodu umjetničkog neposluha«, istaknuo akademik Milan Moguš </p>
<p>»Okupili smo kako bismo pozdravili našeg prijatelja koji je i danas s nama, čovjeka čije je djelo ostalo trajna vrijednost hrvatske umjetnosti 20. stoljeća«, istaknuo je likovni kritičar Milan Bešlić na otvorenju posebne svečarske izložbe zagrebačke galerije »Forum« posvećene preminulom velikanu hrvatske umjetnosti Edi Murtiću (1921.– 2005.).</p>
<p>Izložba je to kojom se galerija »Forum« odužuje jednom od svojih osnivača i predsjedniku Savjeta galerije, kazat će Goran Pavletić. Riječ je o umjetniku koji je plijenio osobnošću i jednostavnošću u kojoj je »ostala netaknuta iskonska ljudska priroda«, istaknuo je Bešlić. »Kako je raslo Edino djelo i širilo se izvan granica Hrvatske, kako se umnažala njegova vrijednost u europskim metropolama, tako se i učvršćivala slikareva jednostavnost kojom je plijenio. Ta neposrednost, gotovo mitska crta, bio je žar iz koje je plamtilo djelo duboke humanosti dosežući europske standarde. Pjesnici, pisci i kritičari iščitavali su umjetnikovo djelo kroz vitalizam i hedonizam. Murtić je bio čovjek koji se rastvarao cijelim svojim bićem, slikar svoga vremena, umjetnik o čijem su djelu strasno ovom prigodom perom svjedočili Petar Selem, Igor Zidić i Tonko Maroević«, reći će među ostalim Bešlić.</p>
<p> »Ova izložba pokazuje male skice i velika platna iz kojih se može vidjeti odakle je planula vatra jednog velikog djela od skromnih gimnazijskih dana na Trešnjevci, preko različitih zapisa nastalih u brzom razmišljanju bilo na brodu, bilo u restoranu, ili na raznim drugim mjestima«, istaknuo je Bešlić.</p>
<p>»Izložba je spomen na velebno slikarsko djelo. Ako je itko u 20. stoljeću bio nemirnik i nezasitnik to je zasigurno bio Edo Murtić. Bio je zaljubljenik u sve što se može likovno izraziti. Osjećaj za boju na velikim platnima ostaje njegov prepoznatljiv znak. Bio je umjetnik koji je širio i ušvršćivao slobodu umjetničkog neposluha. Postao je mnogima prijateljem, a njegov utjecaj na suvremenu umjetnost je nemjerljiv«, kazat će, pak, predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti Milan Moguš, prisjećajući se druženja s slikarem tijekom pedesetih godina kada je nastala i jedna slikovnica koju je Murtić opremio svojim radovima. </p>
<p>Marina Tenžera</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Trajni simbol pobune</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Spomenik Hrvatima iz Villefranchea de Rouerguea bit će dovršen do 17. rujna i biti otkriven kao trajni simbol pobune hrvatskih pripadnika iz sastava 13. SS divizije, a o pripremama za taj događaj razgovarali su u ponedjeljak u Zagrebu hrvatski i francuski parlamentarci.</p>
<p> Kako je priopćeno iz saborske službe za odnose s javnosti o spomeniku »Pobuni Hrvata 17. rujna 1943.« u francuskome gradiću Villefranche-de-Rouergue razgovarali su voditelj Hrvatsko-francuske skupine prijateljstva u Hrvatskom saboru Petar Selem te član skupine dr. Stjepan Bačić. </p>
<p> S francuske strane sudjelovali su zastupnici u Senatu Jean Puech i Serge Roques, a razgovoru je prisustvovao i veleposlanik Francuske Republike u RH François Saint-Paul, dodaje se u priopćenju.</p>
<p> Arhitekt Ivica Prtenjak predstavit će idejni projekt u Ministarstvu kulture, a kako su ispunjene sve političke predradnje i osiguran novac spomenik bi trebao biti dovršen do obljetnice 17. rujna. </p>
<p> Spomenik će biti trajan simbol pobune hrvatskih pripadnika 13. SS divizije, događaj koji je ostao u živom sjećanju lokalne zajednice kroz šest desetljeća.</p>
<p> Pobuna Hrvata muslimana i katolika u SS diviziji izbila je 17. rujna 1943. u Villefrancheu (južna Francuska). Pobunjenici su ubili pet njemačkih časnika te neko vrijeme zavladali gradom. Nakon sloma pobune postali su žrtve masovnog kažnjavanja. Dvadesetak ih je pogubljeno, a mnogi su otpremljeni u logore smrti.</p>
<p>O pobuni Hrvata pisali su i francuski autori, među njima i Louis Erignac (La Revolte des Croates de Villefranche-de-Rouergue, izdana u Villefranche, 1980. godine) koji navodi da je pobunu izvelo nekih 500 Hrvata (uglavnom iz BiH) prisilno unovačenih u njemačku vojsku koji su pobili sve njemačke časnike i na samo jedan dan Villefranche-de-Rouergue postao je prvi »slobodni grad«, a zatim je pobuna bila krvavo ugušena. U gradu već postoji »Avenija Hrvata« u spomen na taj događaj.</p>
<p> Posebna pozornost u razgovoru bila je posvećena poboljšavanju bilateralnih odnosa dviju zemalja na parlamentarnoj razini, u čijem kontekstu je prošlogodišnji posjet predsjednika Hrvatskog sabora Vladimira Šeksa Francuskoj istaknut kao posebno značajan. Petar Selem je zahvalio gostima na potpori koju je Francuska pružila Hrvatskoj u procesu pregovora za pristupanje EU. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Potraga za stvarnim vezama</p>
<p>Izložba potvrđuje tezu kustosice Janković o obratu koji se događa u suvremenoj umjetničkoj praksi</p>
<p>Međunarodna izložba koja je otvorena u utorak navečer u Domu hrvatskih likovnih umjetnika govori prvenstveno o odnosima između dviju osoba kroz radove dvadeset i pet umjetnika. Pod nazivom »1 : 1 - Među(o)sobno u suvremenoj umjetnosti«, izložba što je potpisuju Radmila Iva Janković i Evelina Turković zamišljena je kao pozornica na kojoj postaju vidljiva razmišljanja umjetnika o međuljudskim odnosima. Odabrani, uglavnom video i fotografski radovi, među kojima se ističu i međunarodno priznata imena poput Kai Kaljo ili Santiago Reyes, opisuju različite i slojevite komunikacijske obrasce, od stereotipnih razgovora do ironiziranja nemogućnosti komunikacije. </p>
<p>Najzanimljivi su oni radovi koji neizravno progovaraju o emotivnim vezama poput fotografija Igora Grubića naslovljenih »Tišina«. Obje su Grubićeve fotografije snimljene u vlaku. Prva, na kojoj je nasmiješeno lice umjetnika i njegove melankolične djevojke, snimljena je 1990. Igor niti ne sluti ono što njegova ondašnja djevojka zna, da su krenuli na put koji njihovu vezu ne vodi nikamo. Druga fotografija, snimljena sedam godina kasnije, prikazuje samo autorov zamišljeni portret. Naime, autor je, promijenjen životnim iskustvom, spoznao mnoge stvari o sebi, o čemu snažno svjedoči fotografija. </p>
<p>Da je za opstanak veze potrebno veliko strpljenje i tolerancija progovara gorko-slatka zvučna instalacija »Neriješeno« koju potpisuju Vlasta Žanić i Boris Grainer. Ženski i muški glas vode privatan dijalog koji upućuje na kritične točke njihove veze koju je, naizgled, nemoguće premostiti. Razgovor se opetovano ponavlja, što u ovome slučaju nije samo uobičajeni način predstavljanja rada, već zorno predočava situacije u kojima se čini nemoguće pronaći odgovor.</p>
<p>O nemogućnostima bježanja iz zadanih obiteljskih veza progovara video rad braće Francka i Oliviera Turpina. Prizori koji podsjećaju na nijeme filmove obiluju gegovima blizanaca Turpin koji su za potrebe snimanja doslovno fizički vezani jedan za drugog. </p>
<p>Izložba potvrđuje tezu kustosice Janković o obratu koji se događa u suvremenoj umjetničkoj praksi. Dok su se umjetnici prethodnog stoljeća bavili uglavnom vlastitom egzistencijom, mladi se naraštaji okreću analiziranju modela opipljivih i stvarnih međuodnosa. </p>
<p>Leila Topić</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>U dosluhu sa suvremenim zbivanjima</p>
<p>Sustavno predstavljanje iranske umjetnosti u zagrebačkom muzeju Mimara u utorak je nastavljeno izložbom suvremenih iranskih umjetnica. Kiparice Fatemeh Asaadi, Setareh Barirani i Maryam Salour, slikarice Iran Jahanshahi, Jila Kamyab, Soudabeh Mirfasih, Susan Nasr, Sharareh Salehi, Farah Seyed Abolghassemi, Fereshteh Yamini-Sharif i Haideh Zarrinbal te video umjetnica Farideh Shahsavarani pokazuju da se suvremena iranska umjetnost ravnopravno uklapa u suvremene umjetničke tokove i naslijeđe postmodernizma i konceptualne umjetnosti, naglasio je ravnatelj Muzeja Mimara Tugomir Lukšić na otvorenju izložbe.</p>
<p>Premda korespondira sa suvremenošću, iranska umjetnost nikada nije izgubila notu spiritualnog i duboko poštovanje božanskog, poštovanje i razumijevanje, kazao je Hossein Hašemi, savjetnik za kulturu pri Veleposlanstvu Islamske Republike Irana. Izložbu je otvorila Branka Šulc, pomoćnica ministra kulture, ponovivši da se ovom izložbom nastavlja multikulturalni dijalog dviju država. </p>
<p>U slikama iranskih slikarica često se uočava miješanje zapadnih utjecaja i drevne perzijske umjetnosti: drevnog kaligrafskog umijeća kod Farah Seyed Abolghassemi i Jile Kamyab te enformela i minijatura u stvaralaštvu Susan Nasr i Sharareh Salehi. Soudabeh Mirfasih iskazuje gestualnost i sučeljavanje osnovnih boja, dok Iran Jahanshahi daje samo naznake, a Fereshteh Yamini-Sharif i Haideh Zarrinbal slika stilizirane figure. </p>
<p>Kiparice Fatemeh Asaadi i Setareh Barirani u svojim se figurama oslanjaju na stilizaciju i redukciju forme, dok Maryam Salour posebnu pažnju pridaje pažljivom oblikovanju površine i naznakama pokreta u tradiciji futurističkofg dinamizma. FarIdeh Shasavarani svojim video radom potvrdila je uključenost i suvremene likovne tokove. [Martina Kalle]</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Komercijalna kineska bajka</p>
<p>Razočaranje »Zakletvom« je to veće budući da ga redateljski potpisuje autor glasovita filma »Zbogom, moja konkubino« </p>
<p>Posljednji film kineskog redatelja Chen Kaigea »Zakletva«, koji u distribuciji »Blitza« upravo stiže u hrvatska kina, još jedna je u nizu ekraniziranih kineskih bajki, kakve nam u posljednjih desetak godina sve češće stižu iz zahuktale filmske produkcije s Dalekog istoka (film je snimljen u mješovitoj kinesko-japansko-korejskoj produkciji).</p>
<p> Je li na pomolu novi »Bollywood«, kojem je cilj nadmašiti »fantastičnošću« i komercijalnošću filmske produkcije glavnoga azijskog konkurenta, najveću filmsku industriju na svijetu - indijsku? U svakom slučaju, o nadmetanju u kvaliteti, kad su posrijedi filmovi poput »Zakletve«, svakako ne može biti riječ. </p>
<p>Priča govori o siromašnoj djevojčici Qingcheng koja prihvaća pogodbu s boginjom po kojoj će izrasti u princezu (Cecilia Cheung iz »Legende o Zu«), kraljevu konkubinu i najpoželjniju ženu u carstvu, ali zauzvrat će izgubiti svakog muškarca kojeg zavoli. Zapletu doprinosi i suparništvo između trojice muškaraca: generala Guangminga (Hiroyuki Sanada iz »Posljednjeg samuraja«), vojvode Wuhuana (Nicholas Tse iz »Dolaska Feniksa« i »Legende o heroju«) i roba Kunluna (Dong-Kun Jang iz »Bratstva rata«), od kojih svaki želi Princezu za sebe. </p>
<p>Scenarij je toliko površan, bez ozbiljnije dramske razrade i karakterizacije likova da se stječe dojam kako je film namijenjen prije svega tinejdžerima i obrtanju novca na blagajnama. </p>
<p>Iako obiluje akcijskim scenama, koreografija borba je bliža kineskoj operi negoli realnim borilačkim vještinama, a tehnička rješenja toliko su pojednostavljena (više od polovice filma je digitalizirano: čitavi eksterijeri, umjetni kanjoni, ravnice, vodopadi, pojedine scene masovnih borba) da film mjestimice nalikuje video igri. Neke »romantične« scene toliko su banalizirane da se redatelj nije potrudio niti »izbrisati« samoironični smješak s lica glavnih glumaca koji kao da, bez riječi, poručuje: »O mudri Konfucije, u čemu ja to glumim?« </p>
<p>Razočarenje je tim veće sjetimo li se da je redatelj Chen Kaige u Cannesu 1993. osvojio prvu Zlatnu palmu za kinesku kinematografiju, filmom »Zbogom, moja konkubino«, i da je svojedobno glasno najavljivan kao začetnik nove kineske kinematografije. </p>
<p>No, komercijala je očigledno i njega kupila. </p>
<p>Gordan Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Nagrade Hrvatskoga arheološkog društva</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Za vrhunska ostvarenja u području arheologije nagradom »Don Frane Bulić« za životno djelo ovjenčan je Božidar Toni Čečuk. Priznanje mu je predano u utorak u Matici hrvatskoj na svečanoj dodjeli nagrada Hrvatskoga arheološkog društva. </p>
<p>»Čečuk je svojim istraživanjima pretpovijesti utro nove putove u znanosti«, istaknuo je Ante Rendić Miočević. Uz kapitalno djelo posvećeno Veloj spili na otoku Korčuli, kojom je počela nova era u promišljanju pretpovijesnih lokaliteta, Čečuk je desetljećima istraživao niz hvarskih i korčulanskih lokaliteta, špilju Raču na Lastovu te neke lokalitete na Cresu, Lošinju i Krku.</p>
<p> Godišnje nagrade »Josip Brunšmid« osvojila je Hermina Göricke Lukić, voditeljica Numizmatičkog odjela Muzeja Slavonije u Osijeku, za izvanrednu izložbu »Grčki, grčko-kolonijalni i keltski novac iz Muzeja Slavonije«, te Helga Zglav Martinac, čija je kapitalna knjiga »Ulomak do ulomka« obradila važnu zbirku od 7000 keramičkih ulomaka nađenih u Dioklecijanovoj palači. Kao počasni članovi HAD primljeni su dr. Vesna Girardi Jurkić, akademik Radoslav Katičić, dr. Franko Oreb i dr. Aleksandar Stipčević. [M. T.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="33">
<p>Ivici srebro!</p>
<p>Posljednje dvije godine nije bio svjetska skijaška krema i bivao je sve dalje od svog najvećeg sna - postati olimpijskim prvakom. No, došao je do kombinacijskog srebra samo zato jer nije želio odustati...</p>
<p>SESTRIERE</p>
<p> – Ivica Kostelić je olimpijski doprvak u kombinaciji! Neprepričljivu, emocionalno veliku priču ispričao je hrvatski skijaš na stazi Agnelli u Sestriereu. U danima, godini kada je bio prekrižen od mnogih, kada su mnogi prestali vjerovati u njega kao skijaša koji pripada svjetskom vrhu, Ivica je izronio jači nego ikada i okitio se srebrnom medaljom u kombinaciji. Srebrom koje ima potpuni, zlatni sjaj.</p>
<p>Dan prije kombinacije Ivica Kostelić je širio zarazni, ali nama neprihvatljivi optimizam. Iskreno nismo vjerovali u priču o medalji, iako smo je željeli vidjeti oko njegovog vrata. No, priča je počela postajati mogućom nakon spusta koji je Ivica odvozio vrhunski. Skije i serviser Fritza Ströbla podmazali su put do uspjeha - samo sekunda iza Svindala, sitnice iza Schönfeldera ili Raicha. Dan prije nismo vjerovali, ali nakon spusta je trebao bilo tko.</p>
<p>Prvi dio kombinacije lansirao je Bodu Millera ispred svih, no iza prevrtljivog Amerikanca ostale su razlike u sitnicama. I u tom klupku nalazio se Ivica sa apsolutno otvorenim šansama za medalju. Ili kako bi Ivica rekao »tada se otvorila prilika koju sam trebao iskoristiti«.</p>
<p>Prva vožnja slaloma bila je još jedan filter. Bode Miller je zapeo na vratima, Svindal i Defago nisu izdržali pritisak, Rocca nije ispravio niti minimun spustaškog minusa. Ali, Ivica je izdržao. Skočio je sa četrnaestog na drugo mjesto i prilika je, definitivno, bila tu.</p>
<p>Prvi dio slalomskog prvog »laufa« Ivica je odvozio možda malo prestrašeno, no nastavak je donio eksploziju. Donji, ravni dio Ivica je vozio »profesorski«, jednako kao i godine kada je bio najbolji slalomaš svijeta. Cijelu sezonu, dvije godine Ivica nije vozio takav slalom i onda je odigrao najbolju ulogu na ključnom mjestu - Olimpijskim igrama.</p>
<p>Ostala je nakon toga još jedna slalomska vožnja gdje je bilo pitanje tko će otpasti u četverokutu (Raich, Kostelić, Ligety i Schönfelder). Svi ostali bili su statisti u toj borbi za olimpijske medalje. Otpao je najbolji Benjamin Raich, svjetski prvak u ovoj disciplini i pobjednik posljednje četiri kombinacije u Svjetskom kupu.</p>
<p>Ivica je vozio još jedan slalom na tragu godine kada je bio najbolji. Nije bilo straha, nije bilo grešaka, harmonično je »rušio« štapove i približavao se svom snu, natpisu na vratima svoje sobe koji glasi »postat ću olimpijski prvak«. Nije ga ispunio u svoj punini jer se svemu ispriječio genijalni slalomaš Ted Ligety, no srebro Ivice Kostelića upotpunosti ima zlatni sjaj.</p>
<p>Scene nakon kombinacije, u cilju, lomile su sve pred sobom. Nakon sedam godina patnje, konstantnog vraćanja iz ponora, nadljudske upornosti i jakog, jakog srca Ivica Kostelić je ovaj Sestriere zaslužio više od bilo koga - ovo srebro koje sjaji zlatom. I sve samo zato jer - nije želio odustati...</p>
<p>Ivica Kostelić: Bog mi je sve vratio</p>
<p>Smušenost i nevjerica u olimpijsko srebro bio je jedini opis Ivice Kostelića nakon kombinaciije. Jer, san je nakon tolikih padova postao realnost.</p>
<p>»Puno puta sam sanjao olimpijsku medalju i uvijek se budio razočaran. Sada ću se valjda probuditi i skužiti kako je to istina«.</p>
<p>Nije mogao objektivno razmišljati o svemu, erupcije su proključale na sve strane.</p>
<p>»Toliko truda smo ulagali u spust i toliko puta bili razočarani. No, moram se zahvaliti serviserima Fritza Strőbla i njegovim skijama. A, slalom? Mislio sam, hvala ti Bože što si mi pružio šansu i stalno sam ponavljao sebi kako ovo sada ne smijem propustiti. Sad si tu i daj ovo odradi do kraja, do medalje. I to je to, očito Bog vrati kada ti najviše treba«, kazao je Ivica Kostelić.</p>
<p>Koljeno je boljelo, posebno u vrijeme spusta, ali...</p>
<p>»Boljelo je na zavojima, ali trebao bi čekati nove četiri godine da dođem u ovakvu priliku. Rekao sam stisni zube i izdrži«, kroz tonu i tonu suza zborio je Ivica i uživao u trenutku. U svom trenutku... </p>
<p>• Konačni rezultati, kombinacija: 1. Ligety (SAD) 3:09.35, 2. KOSTELIĆ (Hrv) +0.53, 3. Schönfelder (Aut) +1.32, 4. D. Albrecht (Švi) +1.38, 5. Rocca (Ita) +1.39..., 26. ŠIROKI (Hrv) +10.81..., 33. ZRNČIĆ-DIM (Hrv) +14.80...</p>
<p>rezultati, nakon spusta: 1. Miller (SAD) 1:38.36, 2. Defago (Švi) +0.32, 3. Fill (Ita) +0.86..., 4. Svindal (Nor) +0.90, 5. Walchhofer (Aut) +1.16..., 13. Raich (Aut) +2.06, 14. KOSTELIĆ (Hrv) +2.08..., 27. ZRNČIĆ-DIM (Hrv) +2.87..., 31. Rocca (Ita) +3.03..., 47. RATKIĆ (Hrv) +6.35, 48. ŠIROKI (Hrv) +6.39...</p>
<p>rezultati, nakon prvog slaloma: 1. Raich (Aut) 2:24.65, 2. KOSTELIĆ (Hrv) +0.40, 3. Ligety (SAD) +0.86, 4. Schönfelder (Aut) +1.04, 5. Albrecht (Švi) +1.13..., 31. ŠIROKI (Hrv) +7.50..., 34. RATKIĆ (Hrv) +8.54..., 38. ZRNČIĆ-DIM (Hrv) +13.13... [S. K.]</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Janicu muči pojačan puls </p>
<p>SAN SICARIO</p>
<p> – Janica Kostelić odustala je od nastupa na trećem treningu spusta. Iako se hrvatska skijašica pojavila na startu treninga, pojačani rad srca i loš osjećaj zaustavili su je u nastupu. Kad je osjetila promjenu, obavijestila je oca Antu, koji je na to kazao: »Spuštaj se u hotel.« </p>
<p>Janica je tako napustila poprište treninga i tijekom utorka se isključivo odmarala. Liječnički je tim zabilježio pojačani puls, a jedina je preporuka prije utrke u srijedu bila - odmor. Hoće li Janica Kostelić nastupiti na spustu u srijedu (12 sati) saznat će se tek nekoliko sati prije početka utrke, a trenutačni se izgledi za utrku mogu okarakterizirati polovičnima. </p>
<p>»Vidjet ćemo razvoj situacije, no u svakom ćemo slučaju odluku donijeti neposredno prije početka utrke«, rekao je Vedran Pavlek. </p>
<p>Inače, na trećem je treningu spusta najbrža bila Kanađanka Kelly Vandderbeek, ispred Šveđanke Anje Pärson (četvrta, peta i druga na treninzima). Ostale su favoritkinje za ukupnu pobjedu na trećem treningu bile među deset najboljih - sedma Renate Götschl i osma Michaela Dorfmeister. [S. K.]</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Novi Blankin nebeski skok</p>
<p>Blanka je postavila apsolutni hrvatski rekord, dva centimetra bolji od dosadašnjeg, nakon čega je napala čak i svjetski rekord Štefke Kostadinove</p>
<p>BANSKA BYSTRICA</p>
<p> – Ovogodišnjim čudima Blanke Vlašić nema kraja. Najbolja hrvatska atletičarka preskočila je na mitingu u Banskoj Bystrici 2.05 metara! Novim nebeskim letom Blanka je postavila apsolutni hrvatski rekord, skočila je dva centimetra više nego u kolovozu 2004. u Ljubljani. I ne samo to. Splićanka je napala čak i svjetski rekord, 2.09 metara, što je dosad uspjela preskočiti samo Bugarka Štefka Kostadinova.</p>
<p> Blanki takav čudesan doseg u Slovačkoj nije uspio, premda trener Bojan Marinović, koji je bio na licu mjesta tvrdi da treći pokušaj nije bio nimalo loš.</p>
<p>Iako su organizatori mitinga žalili što je u posljednji trenutak, zbog ozljede zarađene na treningu, nastup otkazala svjetska dvoranska rekorderka Kajsa Bergqvist, gledatelji u Banskoj Bystrici ipak su na poklon dobili vrhunski doseg. A Blanka je do pobjede došla u doista nevjerojatnom stilu. Iz prvog je pokušaja preskočila sve visine! Krenula je na 1.84, pa nastavila na 1.90, 1.96, 1.99, 2.03 i 2.05! Iako je i ovaj miting bio isključivo visaški, muškarci i žene su skakali odvojeno, pa nije bilo velikih stanki između skokova. To je Blanka iskoristila i vratila se svome poznatom stilu, s dosta kalkulacija i propuštanja visina. </p>
<p>S minimalnim brojem skokova ostvarila je briljantan rezultat, a o njegovoj vrijednosti govori i podatak da je samo šest atletičarki u povijesti skakalo više od Splićanke - Štefka Kostadinova (2.09), Kajsa Bergqvist (2.08), Ljudmila Andonova (2.07), Heike Henkel (2.07), Hestrie Cloete (2.06) i Jelena Sljesarjenko (2.06).</p>
<p> Gledajući samo dvoranska natjecanja, Blankinih je 2.05 metara četvrti rezultat svih vremena.</p>
<p>Podsjetimo, 22-godišnja je Splićanka ove godine na četiri od pet natjecanja skočila više od dva metra. U Moskvi je letjela preko 2.00, u Arnstadtu 2.01, u Weinheimu 2.02 i sada 2.05. Ženski vis će na skorašnjem Svjetskom prvenstvu u Moskvi (10. - 12. ožujka) definitivno biti jedan od šlagera, sa sjajnim dvobojem Blanke Vlašić i Kajse Bergqvist. A na ljeto nas očekuje i Europsko prvenstvo u Göteborgu gdje će Blanka loviti i svoju prvu seniorsku medalju na otvorenome. [V. B.]</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Dvostruko slavlje Šveđana, Hrvati 22. </p>
<p>Švedski su skijaši u muškoj i ženskoj konkurenciji osvojili zlatne medalje u disciplini ekipni sprint u skijaškom trčanju na stazi u Pragelatu. Švedska momčad u sastavu Thobias Fredriksson - Björn Lind stigla je na cilj 0.6 sekundi pred norveškom kombinacijom Svartedal -Hetland. Brončani su bili Rusi Ivan Alipov i Vasilij Ročev sa 2.3 sekunde iza pobjednika. Ekipni sprint prvi puta je na programu Olimpijskih igara, a zamijenio je utrku na 30 kilometara slobodnim stilom. </p>
<p>Hrvatska je reprezentacija (Denis Klobučar i Damir Jurčević) nastupila u momčadskom sprintu 6x1.3 kilometara u Pragelatu i zauzela 22. mjesto (11. u polufinalu) od 24 reprezentacije. </p>
<p>»Imali smo jaku polufinalnu skupinu i Klobučar se osjećao jako umorno od ranijeg nastupa«, kazao je izbornik Skender. </p>
<p>Klobučar i Jurčević stazu su prošli u ukupnom vremenu od 19:43.1 minuta i zaostali za najboljim polufinalistima Norvežanima 2:21 minutu. </p>
<p>Drugu zlatnu medalju Švedskoj su u istoj disciplini donijele skijašice Anna Dahlberg i Lina Andersson (6x 1.1 km). Šveđanke su donijele svojoj zemlji prvo zlato za žensko skijaško trčanje u posljednjih 38 godina. U Grenobleu je 1968. godine slavila Toini Gustafsson. Veliko iznenađenje je tek četvrto mjesto Norvežanki, trostruka svjetska prvakinja Marit Bjoergen i Ella Gjömle izgubile su medalju u predzandnjem krugu. </p>
<p>• Rezultati, skijaši: 1. Švedska 17:02.9 minuta, 2. Norveška 17:03.5, 3. Rusija 17:05.2; skijašice:1. Švedska 16:36.9, 2. Kanada 16:37.5, 3. Finska 16:39.2. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Kreće ruski napad na Torino </p>
<p>Vatromet pogodaka u dvoboju Rusa i Slovaka više je nego izgledan </p>
<p>U srijedu započinje muški hokejaški turnir, a kako svaki dan nudi barem jedan vrhunski dvoboj, prvog se dana očekuje spektakl na utakmici Slovaka i Rusa. Budući da će obje momčadi sve nade u medalju polagati na napad, vatromet pogodaka u međusobnom dvoboju više je nego izgledan. </p>
<p>Rak-rana slovačkog hokeja oduvijek je bio vratar, a tako je i danas. I dok sve hokejaške velesile imaju po nekoliko NHL vratara, Slovaci imaju Lašaka. Vratar češkog extraligaša Pardubica poznat je kao mušičava i vrlo emotivna osoba. Ako dobro krene u dvoboj, zbog svojih čudesnih refleksa gotovo je nesavladiv, no ako nije njegov dan, a na OI će takav zasigurno doći, brana na vratima će propustiti i poraz je neminovan. Njegove zamjene Križan i Budaj nemaju većega međunarodnog iskustva pa će Slovaci ovisiti o njegovu raspoloženju. </p>
<p>U obrambenom se redu ističe ponajbolji dvojac na svijetu Chara-Višnovsky. Ostatak braniča nije na toj razini pa će Lašaka biti otvorena rafalna paljba atomskog ruskog napada. Na prošlom su SP-u pokazali talent. Danas, godinu dana kasnije, bit će još iskusniji, opasniji, bolji... </p>
<p>Aleksandar Ovečkin i Ilja Kovaljčuk ključne su figure ruske momčadi, mladi, brzi, žestoki i uvijek opasni. Na njih se nadovezuje niz opasnih NHL »snajpera« Jašin, Kozlov, Datsjuk, Afinogenov, Kovalev te iz ruske lige još jedna od budućih zvijezda 19-godišnji Jevgenij Maljkin. Na vratima nema ozlijeđenog Habibulina, a zamijenit će ga više nego solidni Nabokov. Ruskom obranom komandiraju veterani Gončar, Andrej i Danil Markov te porijeklom Litavac Kasparaitis. </p>
<p>Na veteransku će obranu udariti podjednako mladi slovački napad. Tehnika i brzina oduvijek su krasili slovačku igru, a kapetanu Miroslavu Šatanu OI u Torinu treće su Igre. Nedostajat će im Zigmund Pallfy, koji je zbog ozljede rekao zbogom hokeju. Najviše će nedostajati bivšem partneru iz napadačkog reda Štumpelu, koji će kreirati igru Marianu Hossi, Bondri i Gaboriku. Spektakl je zajamčen. </p>
<p>U sjeni tog dvoboja ostaje sraz Švicarske i Finske te Latvije i SAD-a, u kojima će Švicarci i Latvijci zasigurno skupo prodati kožu. Iznenađenja u tim dvobojima nisu isključena, a šanse Kazahstana, Italije i Njemačke protiv Švedske, Kanade i Češke mjere se u promilima. [D. J.]</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Trenera čuva jedino rezultat</p>
<p>Vodio sam 320 prvenstvenih utakmica i imam viziju što mi je raditi s ovom momčadi Hajduka, kaže Bonačić </p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Luka Bonačić u utorak se vraćao iz Tirane u Split, a njegova je inauguracija za Hajdukova trenera najveća priča među nogometnim zaljubljenicima. Karizmatični Bonačić poznat je po čvrstim, beskompromisnim stavovima, vrhunskom nogometnom znanju i mnogi su uvjereni da u ovom trenutku uprava splitskoga kluba nije ni mogla pronaći boljeg trenera. Trenutak je iznimno težak, jer je Liga za prvaka miljama daleko i bit će potrebno pravo malo sportsko čudo da bi se ušlo u gornji dom hrvatskog nogometa. </p>
<p>»Trenera čuva jedino rezultat. Samo ga pobjede ostavljaju u poslu i toga sam svjestan. Vodio sam 320 prvenstvenih utakmica i imam viziju što mi je raditi s ovom momčadi Hajduka. Ispred nas je težak zadatak, borba za ulazak u Ligu za prvaka, ali sam uvjeren da možemo uspjeti.« </p>
<p>Treniravši Hajduk, Bonačić u sezoni 1997./1998. nije ispunio očekivanja i sada sa svojim klubom silno želi doći do statusa trofejnog trenera. Stoga je bez razmišljanja napustio Dinamo iz Tirane, prihvativši objeručke poziv predsjednika Branka Grgića. </p>
<p>»U Albaniji sam imao bolje financijske uvjete, ali Hajduk nisam mogao odbiti. Znam ja da na Poljudu svi sve znaju i da nije lako raditi. Ali i ja sam iskusniji nego što sam bio prije osam godina.« </p>
<p>• Tko će vam biti pomoćnik? </p>
<p>»Nisam ništa odlučio, moram prvo razgovarati s predsjednikom Grgićem. Znam da je financijska situacija teška, no volio bih kada bih mogao sâm izabrati svoje suradnike. To će ipak ovisiti o razgovoru s Grgićem.« </p>
<p>• Hoćete li vratiti nekog od otpisanih igrača - Deranju, Hrmana, Granića, Ćaćića, Munhoza, Dragičevića? </p>
<p>»I to ovisi o razgovoru s predsjednikom. Ne znam tko je u kakvim odnosima s klubom, je li tko tužio klub ili nešto slično. Međutim, ako sve bude u redu vratio bih određen broj igrača u prvu momčad«, kazao je Bonačić. </p>
<p>Ivan Gudelj prošlost je splitskoga kluba. U utorak je raščišćavao svoj odnos s Hajdukom i aktivirao je posao instruktora u HNS-u. Spuštajući se niz stube s drugoga kata Hajdukova doma samo je rekao: »Pao mi je kamen sa srca.« Jednostavno se čini da nije bio dorastao izazovu vođenja »bijelog broda«. </p>
<p>Razgovarao je s predsjednikom Brankom Grgićem, kojem je, pak, rekao da su ga novinari »izbušili«. Zanimljiva konstatacija! I Gudelju su, eto, krivi kroničari Hajdukova života. Tek da se zna, nisu novinari sastavljali momčad, niti birali taktiku, niti sustav, niti gubili ili dobivali utakmice. Nisu novinari krivi što je u 19 utakmica Hajduk samo dvaput pobijedio i u donjem je dijelu ljestvice. </p>
<p>Nisu također ni zaboravili na konferenciju za novinare u subotu ujutro, dan prije velikog derbija s Dinamom, koju je Gudelj eskivirao, pravdavši se poslovnim obvezama. Kao da Gudelj nije bio trener i kao da njegova obveza prema klubu, navijačima, igračima, javnosti nije bilo doći pred novinare i ponuditi im uvertiru derbija. Sad je to svršena priča, a nadamo se i dobra škola Gudelju, koji bi trebao znati da je trener u službi kluba. </p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>»Povećat ćemo bodovnu razliku«</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – U percepciji maksimirskog trenera Josipa Kužea, mladi stoper Vedran Ćorluka jedan je od svojevrsnih junaka Dinamove pobjede na Poljudu. Dakako, ne zato što se mučio s teško izdrživom »najezdom« silovitih Hajdukovih napadača, već zato što je, baš kao i suigrač Marijan Buljat, igrao bolestan, pod visokom temperaturom. Uostalom, »silinu« Hajdukovih naleta otkriva statistika - tek jedan udarac prema vratima Ivana Turine. Ćorluka je i dva dana nakon derbija teturao šmrcajući... No, bit će spreman za subotnji prvenstveni okršaj protiv Zagreba u Maksimiru u novom, promijenjenom terminu - u 15 sati! </p>
<p>»Dok sam trčao, nije me ništa smetalo. Tek mi je u poluvremenu utakmice bilo malo hladno. Ma, u takvim se dvobojima sve zaboravi«, pojasnio je Ćorluka.</p>
<p> Podatak o tek jednom udarcu Hajdukovih igrača prema Dinamovim vratima prokomentirao je kratko i jasno:</p>
<p>»Bolja smo momčad! To smo i pokazali, iako u derbiju nismo igrali kako znamo.«</p>
<p> Ćorluka je jedan od rijetkih Dinamovih igrača koji ne suosjeća s Hajdukovom sudbinom.</p>
<p>»Svejedno mi je hoće li Hajduk ući u Ligu za prvaka! Sigurno bi bilo dobro da na proljeće imamo još dva derbija. Ali, ne bi bilo pošteno prema drugim klubovima reći da bih volio da Hajduk uđe u Ligu za prvaka.« </p>
<p> Prvi Dinamov pratitelj na prvenstvenoj ljestvici, momčad Rijeke, ove je zime osvježena dolascima karizmatičnog Fredija Bobica te dojučerašnjega maksimirskog stopera Eddyja Bosnara. No, golemih 11 bodova zaostatka nekako brišu Riječanima etiketu kandidata za naslov prvaka. </p>
<p>»Rijeka se pojačala, ali je i prije ovoga prijelaznog roka imala dobru momčad. Koliko vidim, svi oni imaju nešto teži raspored od nas, pa mislim da bismo u ta četiri kola prije doigravanja mogli i povećati razliku«, zaključio je Ćorluka. </p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="40">
<p>Dick Cheney izbjegao istragu</p>
<p>Potpredsjednik SAD-a nije bio dostupan za alko-test, radi provjere eventualne konzumacije alkohola</p>
<p>NEW YORK (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Najvažniji američki mediji, oni elektronski, ali i sve najveće novine, ostali su 24 sata u potpunoj tami glede lovačkog incidenta koji je još u subotu prouzročio potpredsjednik Dick Cheney. </p>
<p>Pritiješnjen pitanjima novinara, glasnogovornik Bijele kuće Scot McLellan, u ponedjeljak je bio na jako vrućoj stolici ne uspijevajući odgovoriti zašto su dužnosnici iz Cheneyevog okruženja toliko dugo čekali da bi američku javnost izvijestili o nemilom događaju u Teksasu. U jednom trenutku je priznao: »Tako je odlučio kabinet potpredsjednika. Pitajte njih osobno!«</p>
<p>Cheney se ponajmanje potrudio pojasniti što se zapravo dogodilo na privatnom ranču Armstrong u Texasu. On je u ponedjeljak, prema medijskim navodima, jednostavno pobjegao kroz sporedna vrata iz predsjednikovog kabineta, gdje sudjelovao na sastanku Busha i Kofija Annana, samo da bi izbjegao novinare. </p>
<p>Jedno od pitanja bez odgovora za sad je zašto su pripadnici tajne službe zabranili pristup lokalnim detektivima, koji su se pojavili odmah nakon što je Cheney nehotice nastrijelio odvjetnika Harryja Whittingtona. Iako je standardna policijska procedura jasna u takvim slučajevima, izgleda da su službenici lokalnog šerifova ureda udaljeni s ranča; Cheney još nije ispitan kako je sačmaricom, jednim hitcem pogodio Whittingtona u lice, vrat i rame.</p>
<p>Navodi se i to da potpredsjednik nije bio dostupan za alko-test, radi provjere eventualne konzumacije alkohola, iako se taj test prilikom ovakvih incidenata rutinski primjenjuje. Ujedno, lovački eksperti tvrde da je onaj tko puca uvijek kriv. Prije okidanja obarača, lovac mora provjeriti okoliš, a ne čekati da mu se potencijalna žrtva oglasi na vrijeme. </p>
<p>Strastveni lovac, i čovjek, (koji prema fotografijama) ljubi oružje, Dick Cheney, i prije je navodno imao lovačke incidente; ovaj puta nije, izgleda, poštovao sve standarde. Prema riječima glasnogovornika Bijele kuće koji je o incidentu obaviješten tek u nedjelju ujutro oko šest sati, što je isto tako zaprepastilo novinare, potpredsjednik je imao preča posla: da pomogne ranjenom prijatelju, umjesto da razmišlja kako da obavijesti američku javnost o tome.</p>
<p>No, mnogi su sa nevjericom prihvatili ove argumente koje je Cheney ponudio posredno, i što je najgore, tek naknadno. Danny Schechter, osnivač Media Chanel centra za praćenje medija u New Yorku: »Dick Cheney nije liječnik, da bi mogao pružiti prvu pomoć. On je samo potpredsjednik čija je glavna zadaća da kao takav bude transparentan pred Amerikancima«. Cheneyu se zamjera da je već dugo jedna od najtajnovitijih figura Busheve administracije. Svojevremeno je prvi Bushev zamjenik izbjegao objelodaniti kontroverzne podatke oko krojenja energetske politike SAD-a i navodnog arbitriranja cijena sve skuplje energije, a na štetu potrošača. </p>
<p>Cheney je ostao dužan objašnjenje o svim svojim vezama u skandalima s kompanijama Enron ili Halliburton; ova potonja je, prema medijskim izvješćima američkim vojnicima u Iraku prodavala Coca Colu tri puta skuplje od tržišne cijene. Jedan od glavnih akcionara u Halliburtonu je upravo potpredsjednik SAD-a. Kako stvari stoje, Cheney je vjerojatno čovjek, iako o tome još uvijek nema anketa, kome javnost najmanje vjeruje. No, izgleda da se nedodirljivi američki potpredsjednik ipak neće u potpunosti izvući iz ovog incidenta. Najavljeno je da će dužnosnici Odjela za zaštitu prirodnog okoliša u Teksasu poslati prijavu u formi upozorenja Cheneyu: bit će mu ukinuta markica na dozvoli za lov koja košta sedam dolara! Politička šteta se svakako može naslutiti, ali se još uvijek ne može izmjeriti.</p>
<p>Erol Avdović</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Podržati Dance, a ne uvrijediti muslimane</p>
<p>Češki šef diplomacije Cyril Svoboda traži osnivanje posebnog fonda EU-a kojim bi se Danskoj nadoknadila ekonomska šteta</p>
<p>Dok se unutar Europske unije i dalje raspravlja o tome treba li podržati slobodu izražavanja ili više paziti na osjećaje muslimanskih vjernika, češki ministar vanjskih poslova Cyril Svoboda predložio je konkretnu mjeru. </p>
<p>Svoboda pokušava osigurati potporu za osnivanje posebnog fonda EU-a kojim bi se pomoglo Danskoj i nadoknadila ekonomska šteta izazvana bojkotom danskih proizvoda zbog objavljivanja spornih karikatura. </p>
<p>Predsjednik Europske komisije José Manuel Barroso također je pokušao obraniti Dansku u slučaju sa spornim karikaturama proroka Muhameda, kazavši kako »sloboda izražavanja nije nešto o čemu se može pregovarati«.</p>
<p>Češki šef diplomacije je ustvrdio kako bi EU na taj način poslala snažan signal lojalnosti prema službenom Kopenhagenu, ali i naglasila važnost načela slobode izražavanja koje je duboko ukorijenjeno na Starom kontinentu. »Jedna od konkretnih mjera bila bi financijska kompenzacija za negativan utjecaj izvoza i trgovine danskih proizvoda«, izjavio je Svoboda. On je kazao kako je reakcija Europe bila slabašna , a naglasio je kako su reakcije u pojedinim zemljama, iako razumije da su karikature bile uvredljive, bile neprihvatljive.</p>
<p> »To Europa mora jasno kazati«, rekao je Svoboda. Predsjednik Europske komisije José Manuel Barroso reagirao je kazavši kako sloboda izražavanja nije nešto o čemu se može pregovarati. Barroso je rekao da razumije da su ti crteži izazvali bijes i nelagodu kod velikog broja muslimana diljem svijeta. »No, želim istovremeno naglasiti da su načela nenasilja i slobode izražavanja odlučujući za demokraciju«, istaknuo je Barroso. </p>
<p>U isto vrijeme, visoki predstavnik EU-a za vanjsku politiku i zajedničku sigurnost Javier Solana počeo je u ponedjeljak turneju po Srednjem istoku u nadi da će smiriti bijes muslimana izazvan objavljivanjem sporne karikature proroka Muhameda. »Budite sigurni da ćemo učiniti sve što je u našoj moći da se to ne ponovi jer trebamo jedni druge. Iskreno, ne vjerujem da će se to ponoviti«, kazao je Solana.</p>
<p>Bruno Lopandić</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Narkodileri pobili šefove policije</p>
<p>Naoružani muškarci ubili su u ponedjeljak dvojicu šefova policije u meksičkoj saveznoj državi Nuevo León koja graniči sa SAD-om. Ta eskalacija nasilja na sjeveru Meksika posljedica je obračuna suparničkih narkobandi koje se bore za teritorij, tumače mediji i vlasti.</p>
<p>Skupina pistolerosa upala je u policijsku postaju u mjestu Sabinas Hidalgo i otela šefa policije Javiera Garcíju, javljaju agencije. Njegovo je tijelo pronađeno nekoliko sati kasnije s metkom u potiljku, objavio je novinarima gradonačelnik Hidalga Leopoldo Gonzáles.</p>
<p>Nekako istodobno ubijen je i šef policije mjesta San Pedro Garza Héctor Ayala, a njegovo su tijelo pronašli policijski agenti u njegovom vozilu.</p>
<p>Klima nasilja koja se sve više širi Meksikom pripisuje se skupinama povezanim s trgovinom drogom. Predsjednik Vicente Fox objavio je da će njegova vlada uskoro početi izručivati osumnjičene narkobosove SAD-u kako bi im se tamo sudilo i kako bi napokon »prestali operirati u Mekisku«.</p>
<p> Ta njegova izjava uslijedila je nakon odluke meksičkog Vrhovnog suda da će se ukloniti zakonske prepreke koje su dosad onemogućavale da se Meksikanci optuženi u SAD-u sjevernom susjedu.</p>
<p>Fox je ustvrdio da će njegova vlada »dobiti bitku protiv organiziranog kriminala« zbog kojega je 2005. poginulo više od 1500 ljudi; samo u siječnju ove godine već je 180 mrtvih. Predsjednik je priznao da se i više od 10 gradova u unutrašnjosti zemlje suočava s problemima nasilja povezanog s drogom. No, ustvrdio je kako se vlasti neće predati u toj borbi, ustvrdivši da »nijedna kriminalna organizacija nije jača od meksičke države«.</p>
<p>Meksičke vlasti sve su odlučnije u borbi protiv narkoskupina, pa je ovih dana i poznato ljetovalište Acapulco praktički pod policijskom opsadom zbog prošlotjednih obračuna suparničkih bandi u kojima je bilo četvoro mrtvih i šest ranjenih. </p>
<p>Čini se da je najava novih operacija protiv narkoskupina odgovor na oštre kritike iz SAD-a na račun nedjelotvornosti meksičkih vlasti u borbi protiv nasilja i organiziranog kriminala. Posljednjih nekoliko tjedana je, naime, američki veleposlanik u Meksiku Antonio Garza uputio dvije diplomatske note u kojima traži od meksičke vlade da poduzme dodatne mjere protiv nasilja na granici sa SAD-om. </p>
<p>Amerikance je osobito uznemirila vijest da je prošloga tjedna jedna skupina krijumčara drogom navodno prešla američku granicu odjevena u odore meksičke vojske, pa je Washington uputio prosvjed Meksiku. Fox očito želi umiriti susjede, ali i svoju javnost, već iscrpljenu od nasilja i nesigurnosti.</p>
<p>Gordana Tintor</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Iran nastavlja s obogaćivanjem urana</p>
<p>Iran je u utorak potvrdio da je nastavio s obogaćivanjem urana, procesom za koji Zapad strahuje da bi mogao biti iskorišten za proizvodnju nuklearnog oružja.</p>
<p> Javad Vaeedi, zamjenik glavnog iranskog pregovarača s Međunarodnom agencijom za nuklearnu energiju (IAEA) izjavljuje u utorak kako je »proces obogaćivanja počeo«, ali da će biti potrebno neko vrijeme za »punu proizvodnju« s obzirom da su centrifuge u kojima se to događa mirovale dvije i pol godine. A državna televizija objavila je u utorak da će Iran povući kamere za nadzor s nuklearnih postrojenja koje je postavila IAEA, a na koje je Teheran pristao 2003. </p>
<p>U međuvremenu je Teheran zatražio od Moskve da se početak razgovora planiranih za ovaj četvrtak prebace na 20. veljače. Moskva je, kao što je poznato, želeći smanjiti tenzije i sumnje glede iranskog nuklearnog programa, predložila da Iran svoj uran obogaćuje u Rusiji i zatim uvozi, što bi značilo da se ne bi mogle proizvoditi količine obogaćenog urana za koje Zapad sumnja da bi bile iskorištene za nuklearno oružje. Iran je načelno pristao saslušati rusku ponudu i razgovarati o njoj, ali situacija se sada mijenja. Sada Iran sam nastavlja obogaćivati uran, a istodobno odgađa razgovore s Rusijom o ruskoj ponudi. I to će, dakako, samo pojačati zapadna sumnjičenja i nepovjerenje prema namjerama Irana.</p>
<p>Uz sumnje, zapadni nuklearni stručnjaci izražavaju i stanovite bojazni da bi Iran mogao imati ozbiljne poteškoće u procesu obogaćivanja urana jer koristi uranov heksaflorid vrlo loše kvalitete koji bi mogao oštetiti centrifuge.</p>
<p>Krešimir Fijačko</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Sejdiu se tek treba dokazati</p>
<p>Nakon izbora novog predsjednika čeka se odgovor na pitanje hoće li kosovsko društvo prihvatiti uzdizanje čovjeka iz stranačkih struktura DSK-a, te kako će se to odraziti na snagu institucija</p>
<p>BEOGRAD (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Izbor Fatmira Sejdiua za predsjednika Kosova označio je početak prestrojavanja na političkoj sceni Kosova. Sejdiu, koji je naslijedio Ibrahima Rugovu i na dužnosti lidera Demokratskog saveza Kosova (DSK), stranke s najvećim brojem zastupnika u parlamentu, imat će glavnu ulogu u pregovorima o budućem statusu ovog protektorata međunarodne zajednice. </p>
<p>Činjenica da je netko tko je do sada bio u sjeni preuzeo najvažnije dužnosti neminovno izaziva ljubomoru ostalih kosovskih lidera, ali i pitanje hoće li kosovsko društvo prihvatiti uzdizanje čovjeka iz stranačkih struktura DSK-a, te kako će se to odraziti na snagu institucija.</p>
<p>Međunarodna je zajednica, čini se, vrlo zabrinuta za stabilnost prilika na Kosovu poslije smrti Ibrahima Rugove. Hitan sastanak Kontaktne skupine, posjeti visokih dužnosnika Njemačke, SAD-a i Velike Britanije proteklih desetak dana i izjave da je odluka o neovisnosti već donijeta, a pregovori su, eto, čista formalnost, prije izgledaju kao gašenje požara, nego ozbiljna diplomatska akcija. </p>
<p>Članovi Kontaktne skupine, naime, znaju da, unatoč lakom izboru u trećem krugu u parlamentu, novi predsjednik Kosova nema apsolutnu potporu ni unutar svojeg DSK-a koji je, prema nekim informacijama, podijeljen i blizu pucanja.</p>
<p>Sejdiu vodi struju birokratskog aparata, ljudi koji su radili u tajništvu organizacije, u odborima stranke u većim mjestima, dok podršku članstva imaju Nexat Daci, predsjednik parlamenta, i Kolj Berisha, Rugovin potpredsjednik koji se oprostio od njega u ime DSK. Berisha je odbio kandidaturu za predsjednika vjerujući da će se postići sporazum s ostalim političkim snagama i da će za predsjednika biti izabrana nestranačka ličnost od neospornog integriteta koja će voditi Kosovo kroz pregovore, a da će potom biti raspisani opći izbori. </p>
<p>Daci i on su čak ozbiljno pregovarali o koaliciji sa Hashimom Thaqijem, liderom Demokratske partije Kosova (DPK). DSK je već u koaliciju sa Alijansom za budućnost Kosova (ABK) Ramusha Haradinaja, zahvaljujući kojoj je relativno nepoznati Bajram Kosumi postao premijer, i neku vrstu prešutnog dogovora sa Reformističkom strankom Vetona Suroija (ORA). Štoviše, tajništvo DSK po uputama Sejdiua već priprema ujedinjenje sa ABK. Kongres je zakazan za lipanj, a otvoreno je ostalo samo pitanje tko će voditi stranku.</p>
<p>Status najznačajnije stranke i broj zastupnika u parlamentu DSK duguje rejtingu Ibrahima Rugove. Jasno je da njima nipošto ne odgovaraju izbori. Dok se Sejdiu ne potvrdi kao dostojna zamjena, ili dok ne nađu drugu karizmatičnu ličnost koja može parirati Thaqiju i Haradinaju. Možda čak jednog od njih. No, Haradinaja i dalje čeka suđenje za ratne zločine u Haagu, a Thaqi je pravim čudom izbjegao optužnicu. </p>
<p>Bivši šef Oslobodilačke vojske Kosova ima problem prema kojem se suočavanje sa glavnom tužiteljicom Carlom del Ponte čini kao odmor. Njegov broj dva u stranci, inače bivši regionalni zapovjednik OVK Fatmir Ljimaj vratio se iz Haaga u studenome kao nacionalni heroj i od tada ne razgovara sa Thaqijem. Prema jednoj verziji, sprema se puč unutar DPK koji će Amerikanci podržati. Prema drugoj, Ljimaj ima druge planove za proljeće, ali oni ne uključuju krhke kosovske institucije.</p>
<p>Bojan al Pinto-Brkić</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Britanija uvodi osobne iskaznice</p>
<p>LONDON</p>
<p> - Britanski parlament je u ponedjeljak glasovao za uvođenje osobnih iskaznica u Velikoj Britaniji i tako ujedno i osigurao pobjedu premijeru Tonyju Blairu u prvom od dva velika ovotjedna ispita njegovog autoriteta.</p>
<p>Donji dom britanskog parlamenta prihvatio je zakon o osobnim iskaznicama s 310 prema 279 glasova protiv. Ta je mjera prvi put prihvaćena u listopadu ali ju je blokirao Gornji dom prošlog mjeseca.</p>
<p>Neki od zastupnika iz Blairove laburističke stranke kao i oporbeni zastupnici tvrdili su da osobne iskaznice neće poboljšati nacionalnu sigurnost ali da će narušiti građanske slobode te da su preskupe. Blair ima nominalnu većinu za 64 glasa u parlamentu ali je suočen s pobunom u redovima zastupnike iz svoje stranke i oživljenom konzervativnom oporbom pod novim čelnikom Davidom Cameronom. Glasovanja parlamenta ovoga tjedna smatraju se ključnim za dokazivanje može li Blair još uvijek osigurati prihvaćanje svojih zakona.</p>
<p>Njegov sljedeći veliki ispit ovoga tjedna dolazi u srijedu kada će zastupnici glasovati o antiterorističkom zakonu. Taj je zakon posljednji put prošao u parlamentu zahvaljujući samo jednom glasu ali ga je također blokirao Gornji dom. [Reuters/Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="46">
<p>Laži naše svagdašnje</p>
<p>Iako većina ljudi vjeruje da odlično prepoznaje znakove laganja, studija provedena na 2520 ljudi iz 63 zemlje pokazuje da samo nešto manje od pet posto ljudi može gotovo nepogrešivo prepoznati lažove</p>
<p>Slavni psihoanalitičar Sigmund Freud vjerovao je da svaka osoba može prepoznati laž i prijevaru ako posveti dovoljno pozornosti na znakove. Tako je zapisao da »usta možda i mogu lagati, ali lice bespogovorno otkriva istinu«. Danas također prevladava opće uvjerenje da je laž lako otkriti o čemu svjedoče i prošli mjesec objavljeni rezultati istraživanja što ga je proveo Charles Bond sa sveučilištem Christian u Teksasu. Prema njegovu mišljenju čak 70 posto odraslih vjeruje da može prepoznati lašca, jer on skreće pogled, češka se ili zamuckuje. No psiholog Bond tvrdi da su to samo stereotipi o lašcima koji postoje u svakoj kulturi, te dodaje kako postoje različiti načini laganja i lažaca koje nije moguće sa sigurnošću prepoznati i razotkriti. Iako većina ljudi vjeruje da odlično prepoznaje spomenute znakove laganja, studija provedena na 2520 ljudi iz 63 zemlje pokazuje da samo nešto manje od pet posto ljudi može gotovo nepogrešivo prepoznati lažove. Psiholozi sa sveučilišta u San Franciscu i sveučilišta Kalifornija provodili su istraživanja na 13 tisuća ispitanika tijekom deset godina, te pronašli samo 15 osoba koje su vrlo uspješno prepoznavale laž. Ostali samo u pedesetak posto slučajeva. </p>
<p>S druge strane čak i osobe kojima je na neki način profesija prepoznati izgovaranje neistine (suci, odvjetnici i slično) na testu su prošli poput većine testiranih, dakle s osrednjim rezultatima – oko 50 posto točnosti. </p>
<p>Istraživanja provedena na agentima CIA-e pokazala su da samo trećina njih može prepoznati laž. </p>
<p>Kako živimo u vremenima kada je cijeli svijet u strahu od terorizma, posebice američki dužnosnici, ne čudi da političari nisu spremni pouzdati se u tako polovične rezultate. Stoga su znanstvenici prionuli istraživanju koje bi omogućilo što lakše prepoznavanje lažaca, te koje bi onemogućilo one najgore (osobe koje ne mare zbog toga što lažu pa ih niti poligrafi koji registriraju povišenje tlaka, promjenu disanja itd. ne mogu prepoznati). Cilj je stvaranje tehnologije »otporne na laž« a znanstvenici su se koncentrirali na promjene mimike lica i ponašanja lažaca, te promjene koje u trenutku laganja nastaju u mozgu. </p>
<p>Dosad se najpouzdanijim pokazao poligraf tj. detektor laži kojim se koriste sve policije svijeta, ali koji ipak ne nudi 100 postotnu mogućnost otkrivanja laži ili utvrđivanja nečije nevinosti (u svjetskim je razmjerima njegova točnost od 85 do 95 posto, a u Hrvatskoj gotovo uvijek iznad 90 posto). No njega i njegov rad cijelo vrijeme prate kontroverze, jer nema čvrstog znanstvenog uporišta, pa bi novi i usavršeni stroj bio potpuno drukčiji. Trebao bi se temeljiti na istraživanju mozga uz pomoć najnovije tehnologije 21. stoljeća i vizualiziranju promjena tijekom moždanih aktivnosti, te na najobičnijoj metodi promatranja promjena na licu i ponašanju ispitanika. </p>
<p>Prema istraživanju Geralda Jellisona sa sveučilišta u južnoj Kaliforniji prosječne odrasle osobe danas u razvijenim zemljama svijeta lažu oko 200 puta na dan, odnosno jednom svakih pet minuta. Istodobno, istraživanje sveučilišta Cornell pokazuje da ljudi lažu u jednoj četvrtini svojih društvenih komunikacija. Laganje se smatra sastavnim i nužnim dijelom društvenih komunikacija, a kategorizacija laži prepoznaje četiri vrste: društveno orijentirane, samopromotivne, sebične i antidruštvene. </p>
<p>Daniel Langblen sa sveučilišta Pennsylvania svoje je istraživanje počeo 2000. godine, a najjednostavniji testovi o laganju svodili su se na špil igraćih karata i kratke da/ne odgovore. Za to je vrijeme snimao ispitanicima mozak uz pomoć M.R. I. skenera koji bilježi sve promjene na mozgu, te se tako otkriva koji se dio mozga aktivira za određene odgovore i zadatke. Prema tome su se istraživanju određeni predjeli mozga aktivirali samo u slučaju laganja. Njegovo je istraživanje korak dalje odveo kolega s Harvarda, Stephen Kosslyn, koji je pokušao otkriti razlike u tragovima na mozgu u slučaju spontanih i u slučaju uvježbanih laži. Pokazalo se da, barem što se tiče ljudskog mozga, postoje razlike, jer su u oba slučaja bila aktivirana različita moždana područja. </p>
<p>Jedan od najpoznatijih lovaca na laž Paul Ekman složio je sustav kategorizacije desetak tisuća izraza koji se mogu slagati u različite kombinacije zajedno sa 43 nezavisna mišića na licu. To mu, kaže on, omogućuje prepoznavanje laži kao u slučaju gore spomenutih strojeva za skeniranje. No američka je vlada nakon 11. rujna zainteresirana najviše za strojeve koji će prepoznati laž, a ne za osobe koje tvrde da to mogu. </p>
<p>Stoga su mnogi znanstvenici u potrazi za takvim strojem, a trenutačno se provodi nekoliko pokusa. U velikoj vojnoj bazi Fort Jackson, gdje Amerikanci prolaze osnovnu obuku prije odlaska u Irak, znanstvenici koriste termalne skenere koji projiciraju sliku lica u bojama, ovisno o količini emitirane topline. Znanstvenike posebno zanimaju područja u oba oka koja mijenjaju temperaturu kada određena osoba laže, dok drugi stroj »eye tracker« prati pokrete oka tijekom ispitivanja. To bi nas u konačnici moglo dovesti do svijeta opisanog u Orwellovoj mračnoj »1984«. Budu li takvi pametni strojevi - koji su u stanju prepoznati moždane aktivnosti prije nas samih, čitati misli i predviđati naše postupke - stavljeni na ulice, u banke, na aerodrome itd. to nas može dovesti do svijeta u kojem baš i neće biti užitak živjeti. </p>
<p>»Naš je posao da napravimo operativne i uporabljive strojeve. To kako će ih netko koristiti kada budu razvijeni nije naš posao«, poručuje Andrew Ryan, bivši policijski psiholog koji radi na jednom od takvih istraživanja. </p>
<p>Denis Vukoja</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Ples na vrhovima prstiju</p>
<p>Usavršavanje elementarnih pokreta u kojima se razvijaju ritam i plesnost dio su abecede klasičnog baleta</p>
<p>Škola za klasični balet u Zagrebu već pedeset godina razvija umjetnost pokreta i kulturu plesa. </p>
<p>Jedan od najzahtjevnijih plesnih formacija, balet, zahtijeva fizičke predispozicije: lijepu skladnu figuru, zdravo stopalo s ristom, mekoću i gipkost tijela, raspon nogu, kao i visinu skoka, muzikalnost i plesnost pokreta. Balet se može plesati od devete godine, ali tek nakon položene audicije na kojoj se prepoznavaju i ocjenjuju fizičke predispozicije budućih plesača. Međutim, djevojčice i dječaci mogu se uključiti već u predškolski tečaj u petoj godini života, gdje se tri godine upoznaju s prvim plesnim pokretima, gracioznim i početnim plesnim koracima. Ravnateljica škole za klasični balet, Lidija Treščec Bobetko ističe da baletnoj umjetnosti u Hrvatskoj još nedostaje muških plesača zbog predrasuda o baletu kao feminiziranom zanimanju.</p>
<p>Većina baletana u Hrvatskoj su stranci, a u školi za klasični balet, koja ima 120 učenika, samo su četiri baletana.</p>
<p>»Četverogodišnje osnovno i srednjoškolsko obrazovanje uključuje klasični balet kao predmet struke i ostale plesne stilove, povijesne i karakterne plesove, te elemente iz glazbeno-teoretskih predmeta solfeggia i glasovira«, ističe ravnateljica Lidija Treščec Bobetko.</p>
<p>Srednja baletna škola, jedina takve vrste u Hrvatskoj, uključuje niz plesnih predmeta od povijesnih i karakternih, do modernog baleta, scenskog praktika i varijacija. Mladi baletani uče i povijest glazbe i plesa u sklopu teorijskih predmeta.</p>
<p>Stajati na vrhovima prstiju samo je dio baletnog postignuća, a usavršavanje elementarnih pokreta i pozicija u kojima se razvijaju ritam i plesnost dio su abecede klasičnog baleta. Djevojčice se za stajanje u špicama, baletnim papučicama, pripremaju tijekom prvog i drugog razreda.</p>
<p>»Učimo elemente plesa na sredini baletnog podija, vježbamo uz štap i pripremamo se za prve korake na špic-papučicama koje su napravljene od gipsa kako bi se na njima moglo stajati«, pohvalile su se Marija Kvertek i Ena Petej, učenice drugog razreda škole za klasični balet koje uvježbava s mnogo znanja i ozbiljnosti Mirjana Dodig, nastavnica klasičnog baleta.</p>
<p>Stajanje na prstima zna biti bolno i nerijetko izaziva žuljeve, ali ljubav prema baletu prevlada sve napore i žrtve.</p>
<p>Male balerine nastupaju svake godine u baletnom repertoaru Hrvatskog narodnog kazališta s profesionalnim plesačima. Na početku sezone plesale su u baletu »Đavo u selu« i »Sillfidi«, te već tradicionalno u »Orašaru« i »Trnoružici«. Potkraj godine pripremaju se za godišnje ispite, a predškolci i za prve ogledne satove za roditelje polaznika, koji se, prema riječima ravnateljice Lidije Treščec Bobetko, pretvaraju u prave male baletne svečanosti. </p>
<p>Narodni plesovi za očuvanje baštine</p>
<p>Dok se s klasičnim baletom mora početi u vrlo ranim godinama života, narodne plesove djevojke i mladići mogu početi učiti nakon završene osnovne škole. U srednjoj školi narodnih plesova, odgajaju se mladi plesači i pjevači za profesionalni ansambl narodnih pjesama i plesova »Lado«. Srednja škola za klasični balet, rasadište je školovanih umjetničkih voditelja u folklornim ansamblima, sekcijama pri školama i pučkim učilištima. Uloga narodnih plesova primarna je u očuvanju narodne kulturne baštine u Hrvatskoj.</p>
<p>Ana Grubanović</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="48">
<p>Bomba u kompjutoru ranila akademika</p>
<p>Prema neslužbenom informacijama, eksploziju je izazvala zasad neutvrđena količina eksploziva koji se koristi u građevinarstvu, a detonar je bio spojen s računalom</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu, Bijenička cesta 32, u utorak, oko 8.20 sati, u eksploziji za sada nepoznate naprave, ozlijeđen je 64-godišnji akademik Slaven Žitomir Barišić. Prema prvim informacijama, profesor Barišić je po dolasku u svoj kabinet na trećem katu, upalio osobno računalo, a nedugo iza toga došlo je do eksplozije.</p>
<p> Profesor je zadobio ozljede po nogama. Iako ranjen, akademik Barišić sam se odvezao u Kliniku za traumatologiju, gdje ga je na obradu primio krigurg dr. Milan Milošević, a tijekom prijepodneva Barišić je upućen na operaciju. </p>
<p>Od PU zagrebačke doznali smo da nisu poznati motivi napada, ukoliko se radi o podmetnutom eksplozivu. Poznato je da profesoru Barišiću dosad nitko nije prijetio. Prema neslužbenom informacijama, eksploziju je izazvala zasad neutvrđena količina eksploziva koji se obično koristi u građevinarstvu, a detonar je vrlo vjerojatno bio spojen s računalom.</p>
<p>Na Prirodoslovni-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu prof. Barišić predaje studentima smjera fizike na četvrtoj godini i studentima posdiplomskog studija.</p>
<p> U kratkoj izjavi za medije, bivši rektor zagrebačkog Sveučilišta Marijan Šunjić, izjavio je »A tko Barišića ne zna, to je divan čovjek i nije imao problema sa studentima«. Isto misli i student Mirko Baćani. »Prof. Barišić je najbolji znanstvenik u Hrvatskoj i ne mogu vjerovati da se ovako nešto dogodilo«. Kao profesora, studenti Barišića vide kao blagonaklonog i poštenog, a bio je spreman studentima pružiti »drugu priliku«.</p>
<p> Prema posljednjim informacijama, Slaven barišić se uspješno oporavlja nakon operacije. </p>
<p>Zvonimir Kosinjski</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Policijska »marica« zabila se u tramvaj</p>
<p>Vozač policijskog kombija vozio je Vukovarskom iz smjera Savske ceste, uporedo s tramvajem, a na križanju je skrenuo lijevo, iako je to prometnim znakom zabranjeno</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Srećom nitko nije stradao u sudaru tramvaja i policijske »marice« koji se dogodio u utorak oko 10,20 sati na križanju avenije Vukovar i ulice Fausta Vrančića. Kako smo čuli na mjestu događaja, vozač policijskog kombija vozio je Vukovarskom iz smjera Savske ceste, usporedo s tramvajem linije broj 13, a na križanju je skrenuo lijevo iako je to prometnim znakom zabranjeno, te je tramvaj punom brzinom »pokupio« kombi i odbacio ga u suprotnu (sjevernu) prometnu traku Vukovarske. Tramvaj se zaustavio pedesetak metara dalje, gdje se i »naslonio« na stup. Odbačena »marica« polomila je i stup semafora, koji je, što je, također, zanimljivo i dalje nastavio uredno izmjenjivati zeleno i crveno svijetlo.</p>
<p> Vozačica »trinaestice« doživjela je, kako smo čuli od njenih kolega, veliki šok, međutim nije ozlijeđena. tramvaju koji je vozila razbijeno je prednje staklo. Policijski je kombi prošao s »totalkom«, a nakon što su ga policajci uspjeli odgurati s kolnika, odvezla ga je vučna služba kamionom. Inače, sve se dogodilo u neposrednoj blizini središta MUP-a.</p>
<p>U zagrebačkoj policiji u utorak popodne se još nije moglo saznati ništa službeno o događaju uz objašnjenje kako za izvješća namijenjena medijima ne evidentiraju prometne nesreće u kojima nitko nije ozlijeđen. Obzirom da je ipak riječ o javnosti zanimljivom događaju, očekuje se da bi u srijedu PU zagrebačka ipak mogla objasniti na koji je način njihovo vozilo sudjelovalo u prometnoj nesreći.</p>
<p>U ZET-u su potvrdili da se nesreća dogodila u 10,20 sati, da je sudjelovalo i policijsko vozilo, te da je promet prugom u smjeru istoka bio u prekidu do 10,50 sati. [Dragan Grdić]</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Pripuzu ponovno ukraden »BMW X3«</p>
<p>Osim Pripuzovog kabrioleta, tijekom noći na utorak u Zagrebu je ukraden i prvi »BMW X5« ove godine, vrijedan također oko 400 tisuća kuna</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Sinu Petra Pripuza, čiji je brat Zoran Pripuz u postupku tzv. zločinačkoj organizaciji bio pravomoćno oslobođen optužbi, ukraden je tijekom noći na utorak lukzusni BMW-ov kabriolet, vrijedan oko 400.000 kuna. Automobil, koji je mladome Pripuzu ukraden ispred kuće na Vidikovcu, bio je registriran na tvrtku »C.I.O.S.«, koja se bavi skupljanjem i reciklažom metalnog otpada, i čiji nam je direktor Petar Pripuz potvrdio nestanak BMW-a. »Auto je ukraden ispred kuće mojega sina, negdje između ponoći i šest ujutro. Sve smo prijavili policiji, a ovo nam je već treći automobil koji su nam ukrali u dvije godine«, požalio se Pripuz, rekavši nam da im je već »nestao« jedan »volvo« te službeni »passat« njegove tvrtke. </p>
<p>Za razliku od njegov brata čije se ime u medijima pojavljivalo najviše u kontekstu kriminalnog miljea, Petar Pripuz uživa reputaciju uspješnog poduzetnika, pa je tako nedavno upravo njegova tvrtka dobila posao uklanjanja plakata na području Zagreba. </p>
<p>Osim Pripuzovog kabrioleta, tijekom noći na utorak u Zagrebu je ukraden i prvi »BMW X5« ove godine. Terenac vrijedan 400 tisuća kuna, ukraden je u noći na ponedjeljak između 23 i 9 sati sa parkirališta u Vrtlarskoj ulici na Črnomercu. Luksuzni terenac je imao njemačke registracijske oznake STA-L1, a u vlasništvu je njemačkog poduzeća »Gasthof in der Au«. Podsjetimo, tijekom prošle godine s hrvatskih cesta je ukraden impozantan broj »X5«-ica, no nakon što je u Vojvodini razbijena međunarodna grupa kradljivaca, specijaliziranih upravo za taj tip automobila, krađe su naglo prestale.</p>
<p>Marin Dešković</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Istraga protiv sudaca trgovačkih sudova </p>
<p>Petero sudaca tereti se zbog nevraćena novca tvrtke u stečaju, kojim je uređena sudska zgrada </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu pokrenulo je istragu protiv Nenada Šepića, suca Visokog trgovačkog suda, te četvorice sudaca zagrebačkog Trgovačkog suda - Hrvoja Lukšića, Mladena Šimunića, Ilije Ralčića i Mirte Ricov zbog zloporabe položaja i ovlasti u vođenju stečaja tvrtke »Derma«. Tužiteljstvo je u ponedjeljak za ove suce tražilo od Državnog sudbenog vijeća (DSV) skidanje imuniteta. O tome će se vjerojatno, doznaje se, odlučivati na sjednici DSV-a u četvrtak.</p>
<p>Suce se tereti da pozajmicu iz »Derme« u iznosu od oko 3,5 milijuna kuna nisu vratili, nego da su je utrošili za uređenje sudske zgrade. To sve događalo se još krajem devedesetih godina, a u nekim pravosudnim krugovima spekulira se da je taj slučaj aktualiziran zbog izbora novog predsjednika Visokog trgovačkog suda. Među kandidatima je, naime, i Nenad Šepić, jedan od sudaca protiv koga je pokrenut kazneni postupak. Hoće li se postupak protiv sudaca nastaviti, ovisi o tome hoće li im DSV skinuti imunitet. [B. B.]</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Obrana najavila ustavnu tužbu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Na Vrhovnom sudu u utorak je održana rasprava o trećestupanjskoj žalbi Ivana Bulja na presudu kojom je zbog ubojstva maloljetne Anđele Bešlić nepravomoćno osuđen na 22 godine zatvora te žalbi tužiteljstva koje traži veću kaznu.</p>
<p> Konačnu odluku u slučaju ubojstva koje je prije gotovo četiri godine zgrozilo hrvatsku javnost Vrhovni sud donijet će na dijelu sjednice zatvorenom za javnost, a stranke će odluku dobiti pismenim putem. </p>
<p> Ivan Bulj je prvostupanjskom presudom splitskog Županijskog suda zbog ubojstva 16-godišnje djevojke osuđen na 27 godina zatvora, no Vrhovni je sud u prosincu prošle godine kaznu smanjio za pet godina. Kako je riječ o kazni dugotrajnog zatvora Bulju je preostala mogućnost još jedne žalbe koju je njegov branitelj Toni Vukićević i iskoristio.</p>
<p> On je nakon ročišta na Vrhovnom sudu Hini izjavio da je u žalbi »napao sve segmente nepravomoćne presude«. Obrana, naime, smatra da su splitski Županijski sud i Vrhovni sud najveći dio svojih nepravomoćnih presuda usmjerili na neodrživost obrane optuženog, umjesto da potkrijepe optužbe. Buljev odvjetnik također drži da zatvoreni krug indicija nije dovoljan za osuđujuću presudu, posebice ako pritom nema materijalnih dokaza, kao što je to u Buljevom slučaju. </p>
<p> »Zakonom je propisano da se svaka sumnja bez dokaza ne smije tumačiti protiv, već u korist optuženika«, kazao je Vukićević, zaključivši da »nekvalitetan materijal« s kojim je raspolagalo tužiteljstvo nikako nije dovoljno za osuđujuću presudu. [H]</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Nestao ruski svećenik</p>
<p>SPLIT</p>
<p> - Ruski svećenik, pripadnik vjerske Udruge hrvatskih i ruskih mučenika, Sergey Platitsyn (35) posljednji put je viđen 8. veljače u Zoranićevoj ulici i nakon toga mu se gubi svaki trag. Nestanak Rusa prijavio je njegov prijatelj, također ruski državljanin, koji prebiva u Zagrebu i kome je Platitsyn trebao otići u posjet. Splitska policija započela je pretragu Marjana i gradskih kupališta u potrazi za Rusom, jer je na tim područjima volio boraviti. Nestali svećenik stigao je u Hrvatsku krajem siječnja. Visok je 1,85 cm, mršav, kratke crne kose, uredne brade, nosi naočale za vid. Na sebi je imao jaknu s ispletenim jelenom na leđima, tamniji džemper, tamno plave hlače i tenisice. [Z.P.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="54">
<p>Pliva prodala GSK-u Istraživački institut</p>
<p>Odustajanje Plive od inovatinih istraživanja predsjednik Uprave Čović tumači nedostakom novca - uvođenje novog lijeka stoji milijardu dolara </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Pliva d.d. prodala je svoj Istraživački institut u Zagrebu tvrtki GlaxoSmith Kline (GSK) za 50 milijuna eura. Veći dio, 35 milijuna, Pliva dobiva odmah, a ostalo ovisno o napredovanju istraživačkih projekata koje je preuzeo GSK. Vijest je na novinskoj konferenciji u utorak potvrdio mr. Željko Čović, predsjednik uprave Plive, koji tu transakciju smatra korisnom za obje kompanije i zaposlenike, posebno 130 istraživača. </p>
<p>Pliva nije prodala zgradu Instituta u Črnomercu, već je daje u najam GSK-u kojem se istraživački projekti nastavljaju. Riječ je molekulama, od kojih su neke u naprednijoj fazi ispitivanja kao mogući lijekovi, a koji će profit donositi i Plivi, ako se pokažu djelotvornima nakon kliničkih ispitivanja ovisno o fazi razvoja u vremenu do komercijalizacije, rekao je Čović. Istakao je da je čista novčana dobit od transkacije s GSK za Plivu 20 milijuna eura, a uložit će se u dalji razvoj Plive kao generičke kompanije. </p>
<p>Preuzimanjem Instituta GSK omogućuje istraživačima nastavak karijere u jednoj od pet najjačih farmaceutskih kompanija na svijetu. Odustajanje Plive od inovatinih istraživanja Čović tumači nedostakom novca (cijena uvođenja jednog novog lijeka danas milijardu dolara), ali najavljuje dalje jačanje na svjetskim pozicijama generičke industrije lijekova gdje sada zauzima visoko 12. mjesto. U tom smislu za ovu godinu najvljuje i puno bolje financijske pokazatelje. [Biserka Lovrić]</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Predstavljeni mobiteli četvrte generacije</p>
<p>BARCELONA</p>
<p> - Dva do tri milijuna pisanih poruka pošalje se na dan putem mobilnih telefona koje ima gotovo dvije milijarde korisnika diljem svijeta. To je samo jedan od podataka koje je iznio Craig Ehrlich, predsjednik GSM Association govoreći na najvećem svjetskom kongresu mobilne industrije koji se održava u Barceloni. Rast broja korisnika GSM-a 2005. godine bio je znatno iznad očekivanja, a glavni pokretač bila je, istaknuto je na kongresu, veća potražnja od očekivane za GSM mobilnim telefonima u zemljama u razvoju, o čemu dovoljno govori podatak kako je 2005. godine prodano više od 780 milijuna mobilnih telefona diljem svijeta.</p>
<p>U Kini je lani zabilježeno 42 milijuna novih korisnika , poslano je 250 milijardi SMS poruka (od čega samo za kinesku Novu godinu 27 milijardi). Azijska pacifička regija dokraja desetljeća imat će 50 posto svih svjetskih korisnika, a prednjačit će Kina i Indija. Upravo stoga su i ta tržišta u središtu GSM kongresa. Zanimljivo je i za telekom industriju i afričko tržište na kojem se u idućih šest godina očekuje 265 milijuna novih korisnika. Predviđanja su da će do 2009. pola svjetskog stanovništva koristiti mobilni telefon. Naime, najveći svjetski operateri, među kojima prednjači Vodafone i dalje će se zauzimati za jednostavnije i jeftinije mobilne uređaje, što će utjecati i na jeftinije usluge za korisnike.</p>
<p>Na kongresu je istaknuto i da treća generacija mobilne telefonije, UMTS, iako ima tek 50 milijuna korisnika, raste i razvija se brže nego GSM. U Barceloni je tako po prvi put predstavljena i četvrta generacija mobilne telefonije, HSDP. Ta tehnologija omogućit će još kvalitetnije usluge i brzine do 3 MGBPS. Na izložbenom dijelu može se vidjeti i prvih 14 uređaja koji podržavaju tu tehnologiju, a u prodaji će biti u drugoj polovici godine. No korisnici u Hrvatskoj tek počinju koristiti pogodnosti treće generacije mobilne telefonije UMTS-a koje pružaju naša dva najveća mobilna operatera.</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Iz poslovne agonije na tržište</p>
<p>Dalamcijavino ponudit će se na prodaju za 123,5 milijuna kuna</p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Četiri tvrtke iz Splitsko-dalmatinske županije, u kojima je zaposleno oko 1600 radnika, trebale bi u idućih šest mjeseci dobiti novog vlasnika i prigodu da se nakon višegodišnje poslovne agonije vrate u tržišnu utakmicu. Ovih je dana uži Vladin kabinet prihvatio model ubrzane privatizacije splitske Željezare, pa bi se ubrzo trebao raspisati natječaj za prodaju 89,33 posto temeljnog kapitala tvornice, u kojoj je zaposleno oko 500 radnika.</p>
<p>Ista sudbina čeka i splitski Jadroplov, koji bi već na proljeće mogao dobiti novog vlasnika. Tankerska plovidba iz Zadra, koja je jedina poslala obvezujuću ponudu za kupnju 65,40 posto dionica Jadroplova, voljna je platiti 240 milijuna kuna jednokratno, a zadržala bi svih 300 radnika na pet godina. Zadrani namjeravaju izravno uložiti u splitsku kompaniju 207,9 milijuna kuna, zaposliti još 130 pomoraca, kupiti tri broda, a planira se i remont postojeće flote.</p>
<p>Tankerska plovidba, međutim, ima primjedbe na neke uvjete iz ugovora, koje ne želi javno iznijeti dok HFP ne razmotri njezinu ponudu, no splitski brodar poručuje da vjeruju da će se sve nejasnoće riješiti i da će kupoprodajni posao biti realiziran u iduća tri mjeseca.</p>
<p>Ovih je dana objavljen i javni poziv za podnošenje ponuda za kupnju 79,44 posto dionica splitske tvtke Dalmacijavino te 86,37 posto dionica kaštelanske tvornice Adriachem. Rok za podnošenje ponuda istječe 25. veljače. S višegodišnjom blokadom računa i financijskim teretom od oko 300 miljuna kuna, koliko Dalmacijavino duguje državi zbog neplaćenih trošarina i PDV-a, splitski je vinar ipak zanimljiv potencijalnim kupcima budući da posjeduje vrijedne nekretnine na atraktivnoj lokaciji uz more, odnosno u samoj gradskoj luci.</p>
<p>Dalamcijavino ponudit će se na prodaju za 123,5 milijuna kuna, a HFP od ponuđača očekuje zadržavanje svih 466 radnika najmanje godinu dana, program ulaganja u društvo te poslovni plan za idućih pet godina, što su i uvjeti, koje će trebati ispuniti i kupac kaštelanskog Adriachema.</p>
<p>Tog nekad najvećeg proizvođača plastičnih masa u bivšoj SFR Jugoslaviji, opterećenog gubicima od oko 200 milijuna kuna, država će pokušati prodati za 161, 5 milijuna kuna. Istodobno s tim postupkom, potrebno je da država, kao većinski vlasnik tvornice, učini sve kako bi se Adriachemovi pogoni, nakon višemjesečne stanke, ponovno pokrenuli. Sindikati i oko 270 radnika kaštelanskog Adriachema zatražili su od Vlade da se njihova tvornica uključi u domaću cestogradnju, jer, poručili su, to je jedini način da se dugovi saniraju kako bi se tvornica što kvalitetnije pripremila za privatizaciju.</p>
<p>Dobrila Stella</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Šest milijardi kuna za četiri zvjezdice </p>
<p>Od najavljenih 5,83 milijarde kuna, turističke tvrtke uložit će 3,2 milijarde, lokalne uprave i samouprave 2,5 milijardi, a turističke zajednice 129 milijuna kuna</p>
<p>S gotovo šest milijardi kuna, koliko će se uložiti u pripremu ovogodišnje sezone, trebao bi se napraviti novi korak prema suvremenijoj ponudi, trenutno glavnom manjku ovdašnjeg turizma. Konkretno, u pripremu sezone uložit će se 5,83 milijardi kuna što su ozbiljni novci i za bogatije države. Naravno po ulaganjima, ali i po novcima za promidžbu, Hrvatska se ne može nositi s konkurencijom koja godišnje u te svrhe troši nekoliko puta više. No za situaciju u kojoj se trenutno nalazi hrvatska ekonomija ovo je respektabilna svota.</p>
<p>Od tih 5,83 milijarde kuna turističke tvrtke uložit će 3,2 milijarde, lokalne uprave i samouprave 2,5 milijardi, a turističke zajednice 129 milijuna kuna.</p>
<p>Vlastodršci najavljuju da bismo za nekoliko godina trebali postati odredište s četiri zvjezdice. Dubrovnik je, barem po permanentnom interesu, već tu negdje, Istra ima najveće šanse da to prva dostigne. Nakon snažnog zamaha, Istrani su malo posustali posljednje dvije, tri godine. Sada njihov župan Jakovčić tvrdi da će do 2009. godine Istra dohvatiti željenu kvalitativnu razinu od četiri zvjezdice. Istra će, inače, u pripremu ovogodišnje sezone uložiti 1,8 milijarde kuna.</p>
<p>Brijuni Rivijera i golf tereni dva su projekta u koje stanovnici tog poluotoka i dalje vjeruju, mada su i jedno i drugo godinama mrtvo slovo na papiru. Zasad je izgradnja dvaju golf terena realnija solucija od početka gradnje Rivijere. Projekt Brijuna nije vezan samo uz turizam, uz to se vežu i politička prepucavanja i dodvoravanja, lokalni i državni interesi. U ovom trenutku, čini nam se, turizam najmanje ima veze sa spomenutim projektom, a radi se o iznimno skupoj investiciji koja bi mogla promijeniti sliku cijelog područja.</p>
<p>Iako Istranin Franco Palma, prvi čovjek Hrvatske udruge hotelijera, tvrdi da ćemo ostati destinacija masovnog turizma, Istra će prva pokušati dostići razinu vrlo respektabilne četiri zvjezdice.</p>
<p>Potom će, kao i nakon rata, u taj napad krenuti ostatak (turističke) države. Lov će se, međutim, odvijati u lakšim uvjetima. Rat je iza nas, a Dalmacija je dobila vrhunsku (iako zimi preskupu) autocestu. </p>
<p>Niskotarifne zrakoplovne kompanije otvaraju novo poglavlje poslovanja, a od jeftinih avioprijevoznika mogli bi imati koristi i gradovi u unutrašnjosti. Osim što bi mogli produžiti sezone, low cost kompanije trebale bi pripomoći i razvoju vikend turizma.</p>
<p>Ulaganja su jedini način da se održi korak s konkurencijom gdje je turizam također prepoznat kao mogućnost vrhunskog prihoda. Istina je da kapital ne poznaje granice, odnosno mada je sada malo kasno o tome govoriti, poželjno je da nešto od turističke imovine ostane i u rukama Hrvata. Jedna, naime, od zaboravljenih solucija gospodarskog raspleta s početka 1990-ih godina, je ta da postajemo sluge u vlastitoj zemlji. Možda i tu opasnost treba ukalkulirati u planove razvoja.</p>
<p>Davor Verković</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Srednjoškolci se najteže zapošljavaju</p>
<p>Najviše nezaposlenih u siječnju 2006. godine imala je Rijeka (11.738 ili 65,7 posto), a najmanje Grad Čabar (239 ili 1,3 posto)</p>
<p>RIJEKA</p>
<p> – U riječkoj Podružnici Hrvatskog zavoda za zapošljavanje potkraj siječnja je evidentirano 17.854 ljudi, što je za 22 više, nego u prethodnome mjesecu i 1480 ljudi manje, nego u siječnju 2005. godine. Dakle, u siječnju 2006., nezaposlenost je u usporedbi s prethodnim mjesecom povećana za 0,1 posto, a prema istome mjesecu 2005. godine smanjena je 7,7 posto.</p>
<p>Među nezaposlenima je najviše ljudi sa završenom srednjom školom za zanimanja u trajanju do tri godine i školom za KV i VKV radnike, a slijede ljudi sa završenom srednjom školom za zanimanja u trajanju od četiri i više godina i gimnazijom (5251 ili 29,4 posto). Najveći apsolutni broj nezaposlenih u siječnju 2006. godine imala je Rijeka (11.738 ili 65,7 posto) te ispostava Opatija (1495 ili 8,4 posto), a najmanje nezaposlenih zabilježen je u ispostavi Čabar (239 ili 1,3 posto).</p>
<p>U usporedbi s istim razdobljem lani, povećanje nezaposlenosti zabilježeno je u ispostavama Cres-Lošinj (16,3 posto), Rab (9,4) i Čabar (2,6). Među evidentiranima, 15 posto ih je posao tražilo prvi put, što je 12,9 posto manje nego u istom razdoblju lani. Preostalih 15.174 nezaposlenih (85 posto) imalo je prethodno radno iskustvo. Od toga su 65,9 posto bile žene. Prije prijavljivanja Zavodu za zapošljavanje, najveći broj ih je radio u trgovini na veliko i malo (22,2 posto). Slijede hoteli i restorani (18,5), prerađivačka industrija (17,1), poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne usluge (8,7 posto) i druge djelatnosti.</p>
<p>Priljev u registriranu nezaposlenost bio je veći od odljeva iz nezaposlenosti. Među novoprijavljenima, 86,6 posto imalo je prethodno radno iskustvo, a najveći broj ih dolazi iz trgovine na veliko i malo (24,7 posto), hotela i restorana (20,1) i prerađivačke industrije (12,1). Čak 71,5 posto novoprijavljenih evidentirano je iz zaposlenosti, a 71,4 posto dolazi izravno iz radnog odnosa (najčešće zbog isteka rada na određeno vrijeme). Većina ljudi zaposlila se na određeno vrijeme (89,5 posto) i sezonski (0,8), a 9,7 posto zaposleno je na neodređeno vrijeme.</p>
<p>Najviše ih se zaposlilo u trgovini na veliko i malo i u poslovanju nekretninama. U siječnju 2006. godine, 5077 nezaposlenih ili 28,4 posto od ukupnog broja nezaposlenih koristilo je novčanu naknadu. Broj korisnika novčane naknade smanjio se u usporedbi s istim razdobljem lani za 386 ljudi ili 7,1 posto. U siječnju 2006. godine, u riječkom HZZ-u prijavljena su 454 slobodna radna mjesta, što je 2,3 posto više, nego u siječnju 2005. Najviše slobodnih radnih mjesta prijavili su poslodavci iz građevinarstva (29,1 posto), trgovine na veliko i malo (18,9), obrazovanja (10,8), zdravstva i socijalne skrbi (9,5) te hotela i restorana (9,3 posto).</p>
<p>Ljiljana Mamić Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Povećanje izvoza preduvjet za rast gospodarstva</p>
<p>Hrvatska bi, slijedeći primjer Švedske, trebala iskoristiti uvoz kako bi povećala izvoz</p>
<p>Na nedavnoj prezentaciji Švedske kao potencijalnog izvoznog tržišta za hrvatske tvrtke rečeno je da je više od 50 posto ukupnog švedskog proizvoda sastavljeno od uvoznih komponenti. U toj se zemlji uvoz dvostruko povećao u posljednjih nekoliko godina, no to je rezultiralo i trostrukim povećanjem izvoza. To je možda put kojim bi trebalo krenuti i hrvatsko gospodarstvo, osobito kad znamo da na intermedijarne proizvode, kapitalne proizvode i energente otpada više od 75 posto uvoza.</p>
<p>To znači da uvoz nije potrebno radikalno smanjivati, već ga iskoristiti za povećanje izvoza.</p>
<p>I ekonomisti posljednjih nekoliko godina sve više upozoravaju na problem deficita vanjskotrgovinske robne razmjene. Drugim riječima, uvoz je veći od izvoza, a posljednjih je pet godina negativni saldo u porastu.</p>
<p>Lani je tako ostvaren rekordan deficit od 9,7 milijardi američkih dolara, što je 13,7 posto više u odnosu na godinu ranije, kaže za Vjesnik Jasna Belošević Matić, direktorica Centra za makroekonomske analize pri Hrvatskoj gospodarskoj komori. Izvoz je rastao po stopi od 9,8 posto, dok je uvoz povećan za 11,8 posto.</p>
<p>Izvoz i uvoz, ali i deficit vanjskotrgovinske robne razmjene, od 2000. rastu puno dinamičnije nego prethodnih godina. Na takva je kretanja s jedne strane utjecala liberalizacija tržišta, što je prije svega utjecalo na nekontrolirani rast uvoza, dok je izvoz rastao sporijom dinamikom i to ponajprije zbog nedovoljne konkurentnosti naših proizvoda na svjetskom tržištu.</p>
<p>Utjecaj na robnu razmjenu, uz aprecijaciju kune koja je prisutna u posljednjih četiri-pet godina, imala su i kretanja na svjetskom tržištu, poput bitno povećane cijene nafte i plina.</p>
<p>Jasna Belošević Matić ističe da je izvoz svakom gospodarstvu bitan za ukupan rast i razvoj, prije svega radi sudjelovanja u međunarodnoj podjeli rada, participiranja u svjetskoj trgovinskoj razmjeni, a ne samo radi ostvarivanja deviza. To podrazumijeva i određeni uvoz roba i usluga, napominje Belošević Matić, međutim, u Hrvatskoj je u posljednjih pet godina došlo do velike liberalizacije tržišta, kao i ulazak u Svjetsku trgovinsku organizaciju (WTO), što je prije svega utjecalo na povećanje uvoza, a manje izvoza.</p>
<p>Naime, konsolidacija financijskog sektora - banaka, uzrokovala je kreditnu ekspanziju pa je uz rast dohotka došlo do povećane agregatne potražnje na domaćem tržištu, što je uzrokovalo drastičan porast uvoza u posljednjih nekoliko godina.</p>
<p>Belošević Matić ističe da, prije svega zbog nedovoljne konkurentnosti, ali i nekih strukturnih problema hrvatskog gospodarstva, izvoz nije pratio rast uvoza, već je njegova dinamika kretanja bila sporija, tako da je taj vanjskotrgovinski deficit logičan rezultat.</p>
<p>Krediti banaka plasirani su većinom za potrebe građana, a ne realnog-proizvodnog sektora gospodarstva, što bi im vjerojatno pomoglo da brže izađu iz problema i poteškoća u kojem se nalaze. Uvoz ne bi predstavljao problem kad bismo u određenoj mjeri povećali izvoz. Jasna Belošević Matić tvrdi da hrvatski proizvod još uvijek nije konkurentan na svjetskom tržištu, niti kvalitetom, niti cijenom, ponajviše zbog visokih troškova proizvodnje.</p>
<p>Promatrajući strukturu gospodarskih grana koje participiraju u hrvatskom izvozu, na prvom je mjestu brodogradnja s udjelom od 11,5 posto, slijede naftni derivati, koks i nuklearno gorivo (9,9 posto), kemikalije i kemijski proizvodi (9,4 posto) te hrana i piće (osam posto).</p>
<p>U cjelokupnom hrvatskom prošlogodišnjem izvozu na prerađivačku djelatnost otpada 93,7 posto izvoza. Iako povećanje izvoza bilježe gotovo sve industrijske grane, čak ako se izuzme brodogradnja, ono ipak nije dovoljno kako bi se ostvario vanjsko-trgovinski robni suficit. To nije problem koji se može brzo i lako riješiti.</p>
<p>Nužno je povećanje izvoza kao imperativa našeg gospodarstva, i 8,8 milijardi američkih dolara, kolika je bila vrijednost izvoza prošle godine, svakako je nedovoljno, dodaje Belošević Matić. Posebno naglašava znanje i stalno usavršavanje svih sudionika društva, jer bez toga nema razvoja.</p>
<p>Luka Capar</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Prime otvara sezonu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Međunarodni sajam marketinga (Prime) otvara ovogodišnju sajamsku sezonu u Zagrebu. Od 16. do 18. veljače, Prime će ugostiti više od 170 izlagača iz 14 zemalja i gotovo 100 tvrtki koje će sudjelovati u edukacijskom dijelu programa, čime smo posebno zadovoljni, istaknuli su na konferenciji za novinare direktorica grupe sajmova Dina Tomšić i Kamilo Antolović, predsjednik strukovnog udruženja društava za tržišno komuniciranje HURA. [L. C.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="61">
<p>Brstilo: Ptice ugibaju zbog nedostatka hrane i hladnoće</p>
<p>Perad ćemo eutanazirati ako je bila u kontaktu s divljim pticama, naglašava Mate Brstilo</p>
<p>U utorak su u Centar za peradarstvo Hrvatskog veterinarskog instituta na testiranje stigla još četiri uginula labuda pronađena u Kutini, Dugoj Resi, Jastrebarskom i na zagrebačkom jezeru Jarunu. U Kutini su pronađeni i uginula čaplja i jastreb. Dva uginula labuda pronađena su u ponedjeljak navečer na plaži u Slatinama na Čiovu, a jedan u okolici Koprivnice. Uz pet labudova koji su u ponedjeljak pronađeni mrtvi na Kupi kod Karlovca, tog su dana u Centar za peradarstvo dopremljena i dva uginula labuda iz Velike Gorice te po jedan iz Šibenika i Petrinje. »Budu li rezultati pozitivni, ne znači da ćemo, kao i u slučaju ptičje gripe utvrđene na divljim pticama na ribnjacima Grudnjak i Našice, u krugu do tri kilometra eutanazirati svu perad. Sve će ovisiti o količini peradi na pojedinom području, je li ona bila u kontaktu s divljim pticama te o konfiguraciji terena. Možda ćemo propisati samo pojačanu kontrolu, na što se odlučila i Slovenija jer je ocijenila da na kritičnom području nije bilo peradi. Eutanazirala je samo manji broj u neposrednoj blizini gdje je pronađen mrtav labud na Dravi kod Maribora«, kaže Mate Brstilo, predsjednik Povjerenstva za suzbijanje ptičje gripe. </p>
<p>»Očekujemo da će zbog situacije u Sloveniji idućih dana biti povećano obavještavanje građana i veterinarskih službi o uginućima ptica. Rezultati testiranja uginulih ptica, bar oni preliminarni, trebali bi se znati krajem tjedna«, rekao nam je Brstilo koji napominje da ne treba paničariti jer u ovo doba godine i inače ptice znaju ugibati zbog nedostatka hrane, hladnoće i zaleđivanja vodenih površina. »No, prema Zakonu o veterinarstvu i međunarodnim propisima, svako uginuće više od jedne životinje mora se testirati zbog sumnje na ptičju gripu«, kaže Brstilo. Najviše je uginulih labudova jer su oni prilično osjetljiva vrsta, a to su i velike, atraktivne ptice pa teško može promaknuti njihovo uginuće, kao u slučaju ostalih ptica. To ne znači da ne ugibaju i druge vrste ptica. Za dva do tri tjedna počinje proljetna migracija ptica s juga na sjever. Brstilo kaže da će tada biti pojačana opasnost od donošenja zaraze, jer se ptice vraćaju u svoja obitavališta. </p>
<p>Uprava za veterinarstvo Ministarstva poljoprivrede izradila je stoga novi program monitoringa ptica selica. </p>
<p>»Zasad je određeno 20 lokacija na većim vodenim površinama gdje će ornitolozi promatrati i uzimati briseve ždrijela i anusa divljih ptica radi testiranja na virus ptičje gripe, a organi uginulih ptica slat će se na testiranja. Veterinari će pratiti stanje domaće i divlje peradi u uzgoju«, kaže Brstilo. Iz Slovenije još nije stigla obavijest je li ili nije labud kod kojeg je otkriven virus ptičje gripe tipa H5 zaražen podtipom virusa H5N1 koji se može prenijeti na ljude. </p>
<p>Ptičja gripa i u Austriji, novi slučajevi u Sloveniji </p>
<p>Dva mrtva labuda pronađena na jugu Austrije bila su zaražena smrtonosnim virusom ptičje gripe H5N1, objavila je u utorak službena austrijska Agencija za hranu, čime je i ta zemlja ušla u krug država u kojima se pojavila ta a bolest. Slovenija je u utorak popodne obavijestila Europsku komisiju o novim slučajevima ptičje gripe, kod pet labudova i jedne čaplje, a još dvadesetak labudova i jedna guska čekaju na analizu. Riječ je o uginulim pticama nađenim uglavnom na Dravi kod Maribora, no čaplja za koju se sumnja da je zaražena virusom H5 nađena je kod Slovenj Gradeca. </p>
<p>Gordana Petrovčić / Hina</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Uginuli labudovi vjerojatno nisu zaraženi</p>
<p>Građani bez ikakve bojazni mogu jesti meso peradi, jer je ono pod stalnim nadzorom i prilikom uzgoja i tijekom klanja i pri isporukama, kazao je ministar Čobanković</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »Na temelju obdukcije uginulih labudova, ptice vjerojatno nisu zaražene ptičjom gripom. No, konačne rezultate testiranja na virus ptičje gripe još očekujemo«, rekao je u utorak na konferenciji za novinare ministar poljoprivrede Petar Čobanković. Potvrdio je da se posljednjih dana pojavio veći broj uginulih ptica, a posebno labudova. »Nema razloga za paniku jer se stalno prati stanje na terenu«, rekao je Čobanković, napominjući da građani bez ikakve bojazni mogu jesti meso peradi jer je ono pod stalnim nadzorom i prilikom uzgoja, i tijekom klanja i pri isporukama. </p>
<p>»Hrvatska je pri pojavi ptičje gripe postupila po svom zakonu i propisima Europske unije. Primjer Turske najbolje pokazuje kakve posljedice može imati neprovođenje propisa«, zaključio je Čobanković.</p>
<p>Virusologinja Tajana Amšel Zelenika iz Centra za peradarstvo Hrvatskog veterinarskog instituta rekla je da u Centru redovito rade testiranje uginulih ptica. »Od Nove godine do danas Centar je zaprimio više od 250 ptica. U posljednjih pet dana dopremljen je veći broj labudova, njih ukupno 19 s trinaest različitih lokacija. Zasad nema rezultata koji bi ukazivali na ptičju gripu«, rekla je Amšel Zelenika. [Gordana Petrovčić]</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Muzička akademija u svom prostoru!</p>
<p>Duga desetljeća čekanja da Muzička akademija u Zagrebu dobije svoj prostor napokon su prekinuta, zahvaljujući dobroj suradnji gradske i državne vlasti, rekao je premijer Sanader</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Ministar znanosti Dragan Primorac, rektorica Sveučilišta u Zagrebu Helena Jasna Mencer, gradonačelnik Milan Bandić i dekan Muzičke akademije Frano Parać potpisali su u utorak sporazum o financiranju i rekonstrukciji bivše Ferimportove zgrade za potrebe zagrebačke Muzičke akademije. Događaju su prisustvovali premijer Ivo Sanader, ministar kulture Božo Biškupić, te, među ostalima, studenti i profesori Muzičke akademije.</p>
<p>»Duga desetljeća čekanja da Muzička akademija u Zagrebu dobije svoj prostor napokon su prekinuta, zahvaljujući dobroj suradnji gradske i državne vlasti. Iz ovog sporazuma izvlačimo poruku: ne pristajemo na nemoć, nego rješavamo probleme«, rekao je Sanader.</p>
<p>Muzička akademija, čiji su studenti i profesori svojedobno zajedno prosvjedovali zbog nerješavanja problema njihova »stanovanja«, 85 godina je bez vlastitih prostora. Prema riječima ministra Primorca, taj problem pokušava se riješiti od počeka mandata. Potpisivanju sporazuma prethodilo je darovanje zgrade Ferimporta Muzičkoj akademiji, kao i dogovor po kojemu će država i Grad uložiti jednake iznose za obnovu budućeg prostora Akademije.</p>
<p>S obzirom na to da se Ferimportov kompleks proteže na tri zgrade, dvije će biti srušene, dok će se pod nadzorom Zavoda za zaštitu spomenika kulture treća zgrada djelomično rekonstruirati i oko 10.000 »kvadrata« prilagodit će se potrebama Akademije. Useljenje se očekuje 2009. </p>
<p>Rektorica Mencer komentirala je da je riječ o dugoočekivanom i napokon dočekanom akademskom i kulturnom događaju, a dekan Parać je napomenuo da nakon 85 godina, koje je Akademija provela kao beskućnik, sada napokon može brojati dane do useljenja u vlastiti prostor. Ministar Primorac je primijetio da »nikad prije nije bilo toliko ljubavi između Grada i države« te naglasio da je trenutačno u optjecaju 1,7 milijardi kuna za gradnju sveučilišta. [Mirela Lilek]</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Mesić ide u obilazak HV-a u Afganistan</p>
<p>S predsjednikom Mesićem u posjet našim vojnicima u Afganistanu ići će i ministar obrane Berislav Rončević </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Predsjednik Republike Stjepan Mesić potvrdio je u utorak da se sprema otputovati u Afganistan gdje će obići naše vojne policajce koji sudjeluju u mirovnoj operaciji ISAF.</p>
<p>Na svečanom ispraćaju državnog i vojnog vrha, organiziranom u zagrebačkoj vojarni »Croatia« prije odlaska sedmoga kontingenta Vojne policije na rotaciju naših u Kabul, Predsjednik je najavio da će u Afganistan doći tijekom njihova mandata, a to znači u idućih šest mjeseci. U Kabul će s njim poći i ministar obrane Berislav Rončević.</p>
<p>»Sasvim je sigurno da ćemo ići ministar i ja, no detalji putovanja dio su dogovora s našim partnerima u mirovnoj misiji«, objasnio je vrhovni zapovjednik. </p>
<p>Obračajući se pripadnicima sedmoga kontingenta, Mesić je rekao: »Dosad sam dva puta razgovarao s afganistanskim predsjednikom Hamidom Karzaijem i svaki put od njega čuo sve najbolje o našim pripadnicima Oružanih snaga koji sudjeluju u ovoj misiji«, istaknuo je te dodao da dobar rad potvrđuju i izvješća iz NATO-a.</p>
<p>Podsjećajući da Hrvatska ima tradiciju pobjedničke vojske, vojske koja nam je donijela mir u borbi protiv agresora u Domovinskom ratu, Mesić je upozorio da su tada zauvijek zaustavljeni svi koji mislili da mogu širiti svoje granice na račun drugih. </p>
<p>»Hrvatska vojska je donijela mir u regiji, ali i zaustavila moguće širenje rata«, istaknuo je. [Mile Franičević]</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Barroso danas i sutra u Hrvatskoj</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Predsjednik Europske komisije José Manuel Barroso će tijekom svog posjeta Hrvatskoj u srijedu razgovarati s premijerom Ivom Sanaderom, a zatim objaviti prijenos upravljanja programima Phare, Cards i Ispa na hrvatske vlasti, priopćili su u utorak Vladin ured za odnose javnošću te izaslanstvo EK u Zagrebu.</p>
<p>Zajedno s povjerenikom EK za proširenje Ollijem Rehnom i s glavnim pregovaračem EU-a Michaelom Leejem, Barroso će boraviti u srijedu i četvrtak u Zagrebu, kao prvoj postaji turneje po regiji kojom teži ohrabriti vlade da nastave provoditi reforme na putu do europske integracije. Nakon sastanka s premijerom, Barroso će čestitati hrvatskim vlastima na ostvarenom napretku, što je rezultiralo odlukom Komisije da upravljanje pretpristupnim fondovima povjeri hrvatskim vlastima. Time EK pokazuje da je Zagreb sposoban učinkovito koristiti pretpristupne fondove i korektno njima financijski upravljati.</p>
<p>Pomoć se dosad provodila centraliziranim načinom, što znači da je EK bio odgovoran za provedbu projekata, no Hrvatska odsad će preuzeti punu odgovornosti i vlasništvo nad tim programima pomoći. Sporazum o decentralizaciji upravljanja pretpristupnom pomoći potpisat će državna tajnica Središnjeg državnog ureda za razvojnu strategiju Martina Dalić, te generalni direktor Uprave za proširenje EK Michael Leigh. </p>
<p>Barroso će se u četvrtak obratiti zastupnicima Hrvatskog sabora, a na sjednici se očekuju i predsjednik Republike Stjepan Mesić, premijer Ivo Sanader, te članovi Vlade i diplomatskog zbora. Barroso će se sastati i s predsjednikom Sabora Vladimirom Šeksom i članovima Predsjedništva Sabora, te čelnikom Nacionalnog odbora za praćenje pregovora Ivicom Račanom.</p>
<p>Barrosov govor u Saboru bit će prvo obraćanje prvog čovjeka EU-a nakon početka pregovora o hrvatskom članstvu u toj organizaciji i ujedno prvi govor jednog svjetskog državnika hrvatskom parlamentu nakon godinu i pol dana. [Marijan Lipovac / Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Predstaviti Hrvatsku kao sigurnu zemlju</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - U organizaciji Hrvatskog sabora u Zagrebu će se 27. veljače održati međunarodna konferencija »Nacionalna sigurnost i perspektive prometa u Hrvatskoj«. Glavni je cilj konferencije, čiji je pokrovitelj predsjednik Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost Ivan Jarnjak, promovirati Hrvatsku kao sigurnu zemlju za promet ljudi, roba i kapitala, rečeno je u utorak u Saboru novinarima, kojima su se predstavili glavni sudionici konferencije, među kojima i čelni ljudi HEP-a, Hrvatskih autocesta, Hrvatskih željeznica, Janafa... </p>
<p>Jarnjak je podsjetio na prošlogodišnju sličnu konferenciju na kojoj je bilo riječi o borbi protiv terorizma, napominjući da je i ovogodišnja itekako aktualna, jer će se na njoj govoriti o energetskoj sigurnosti u Europi, posebice u Hrvatskoj. </p>
<p>»Za našu je zemlju to izuzetno važno jer nam je turizam jedna od najvažnijih gospodarskih grana«, zaključio je Jarnjak.</p>
<p>Ivan Mravak, predsjednik Uprave HEP-a, koji je i glavni donator konferencije, spomenuo je važnost stalnih novih ulaganja i modernizaciju zaštitnih sustava u elektroprivredama svih zemalja. U današnjem svijetu, prepoznatljivom po prijetnjama i teroru, nitko si, pa ni HEP, naglasio je, ne smije dopustiti zanemarivanje sigurnosnog segmenta. [I. Bačić]</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Za edukaciju 20 kuna na dan</p>
<p>ČAKOVEC</p>
<p> – Plaćaju li radnici na probnom radu u poduzeću Bavaria Wollteks Co. u Čakovcu svom poslodavcu 20 kuna na dan za edukaciju? To tvrdi Š. Đ., koja se javila na novinski oglas te tvrtke u lokalnim novinama u kojem traže telefoniste i trgovce. Kad je došla u sjedište tvrtke, razgovarala je sa direktorovom suprugom, koja joj je rekla uvjete pod kojima može kod njih biti na probnom radu tri mjeseca.</p>
<p>»Rekla mi je da moram plaćati 20 kuna na dan, jer oni imaju na mene troškove, poput struje, vode i toaletnog papira te za edukaciju, koja se sastoji od uključivanja računala u kojem imaju instaliran telefonski imenik i dizanja telefonske slušalice«, ogorčena je naša sugovornica. Za 20 kuna koje moraju platiti ne dobivaju uplatnicu niti bilo kakav drugi dokument pomoću kojeg bi mogli tužiti poslodavca. Nakon probnog rada od tri mjeseca, radnici se obično izmjenjuju, a novac poslodavcu ostaje. </p>
<p>Pokušali smo provjeriti jesu li te tvrdnje istinite, pa smo se i mi javili na oglas kao da tražimo posao. Telefonom nam nisu željeli reći uvjete, već su nam poručili da molbu osobno donesemo u tvrtku. Na naše pitanje je li istina da se poslodavcu mora plaćati 20 kuna na dan, glas s druge strane žice samo nas je pitao tko nam je to rekao. </p>
<p>Za to su poduzeće ranije kružile priče da radnici poslodavcu moraju plaćati 30 kuna na dan za korištenje struje, vode i zahoda, a mijenjao ih je svakih tjedan dana. Zbog toga, ali i zbog rada »na crno«, SSSH ih je prijavio Državnom inspektoratu. Inspektori su utvrdili da od devet radnika, poslodavac nije prijavio njih sedam, kao i to da im je nezakonito određivao prekovremeni rad. Protiv tvrtke i njenog direktora podnesene su prekršajna i kaznena prijava, a slučaj je na sudu. </p>
<p>Mihaela Zagoršćak</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2006], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20060215].
|
