NA [2006], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20060808].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 139144 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>08.08.2006</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Vlada priprema uvođenje radničkog dioničarstva </p>
<p>Iako premijer nije precizirao postotke dionica koje bi bile na raspolaganju radnicima, doznajemo da će biti riječ o paketu do 25 posto. </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Premijer Ivo Sanader prošloga je tjedna, nakon sastanka sa sindikalcima, najavio spremnost Vlade na uvođenje radničkog odnosno zaposleničkog dioničarstva. Kazao je da nipošto nije riječ o povratku u samoupravljanje, nego motivirajućem modelu koji se primjenjuje u mnogim zemljama Europe. </p>
<p>Njegova prošlotjedna izjava na tragu je članka koji je Vjesnik objavio još u lipnju, najavljujući novi zakon o privatizaciji koji bi, kako sada stoje stvari, na dnevni red Vlade trebao stići nakon ljetne stanke, ili najkasnije najesen. </p>
<p>Iako premijer nije precizirao postotke dionica koje bi bile na raspolaganju radnicima, prema našim spoznajama trebala bi biti riječ o paketu do 25 posto. Dakako, taj bi se postotak odnosio na sve zaposlenike, uključujući i menadžment tvrtke. Te će dionice radnici najvjerojatnije moći kupiti po diskontnoj cijeni, za što bi im jedino trebala suglasnost nadzornog odbora. Kad je, međutim, riječ o prodaji cjelovitih paketa, zakon predviđa da ako za neku tvrtku postoje dvije otprilike jednako vrijedne ponude - jedna od zaposlenika i menadžmenta, druga od investitora - zaposlenici bi u tom slučaju imali prednost</p>
<p>Dionice, međutim, u tom slučaju ne bi mogli kupovati po diskontnoj, nego po tržišnoj cijeni.</p>
<p>Novi zakon o privatizaciji, također, trebao bi znatno pojednostaviti procedure budućih privatizacija. Također, kako se doznaje u Vladi, značajno bi se pojednostavila i procedura prodaje vlasničkih udjela državnog vlasništva. </p>
<p>Naime, dosad je bilo tako da su, primjerice, HZZO ili HZMO, ako su htjeli prodati svoj paket, morali u više navrata tijekom procesa tražiti suglasnost Vlade. </p>
<p>Branka Valentić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Avanturistički duh graniči s ludošću!</p>
<p>Najviše nezgoda stranih turista događa se na području Dinare, Biokova, Parka prirode Velebit i NP Paklenica</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - U proteklih deset dana Hrvatska gorska služba spašavanja (HGSS) imala je osam akcija spašavanja na planinama uz obalu. Prema riječima dopročelnika HGSS-a Ivana Hosta, u skoro svim akcijama spašavani su strani turisti. </p>
<p>»Avanturistički duh stranih turista ponekad graniči s pravom ludošću«, rekao je Host dodavši da bi turističke zajednice u suradnji s Ministarstvom mora, turizma, prometa i razvitka i HGSS-om jače trebale raditi na informiranju turista o opasnostima koje krije ljetovanje na Jadranu.</p>
<p>»HGSS u Makarskoj turistima dijeli upute na čak šest svjetskih jezika o opasnostima, ali turisti se očito toga ne pridržavaju«, rekao je Host naglasivši da se čak 90 posto stranih turista uputi na vrhove planina na oko 1.500 metara u japankama, kratkim majicama i samo dva decilitra vode.</p>
<p>Host je naglasio da mnogo turista na planinama pokušava popriječiti put, a ne pozna teren, pa se vrlo često izgube. »Apeliram na njih da slušaju upute HGSS-a i domaćeg stanovništva i, ako ne moraju, da se ne upuštaju u herojske pothvate nepripremljeni«, rekao je Host. </p>
<p>Najviše nezgoda stranih turista događa se na području Dinare, Biokova, Parka prirode Velebit i Nacionalnog parka Paklenica.</p>
<p>HGSS preporučuje turistima planinarima da se dobro pripreme ako se već odluče poći na planine. To znači da se dobro obuku, jer temperature na plaži osjetno su drukčije od temperatura na 1.500 metara nadmorske visine, da ponesu planinarske karte, prvu pomoć i nikada ne idu sami. </p>
<p>»Dobro bi bilo da se jave u planinarske domove pokraj kojih prolaze i upišu se u knjige te porazgovaraju s domarima ili drugim planinarima«, dodao je Host. Inače, HGSS, koji ima 15 postaja, pokriva područje cijele Hrvatske. </p>
<p>Tomislav Tadić</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Cruiseri donose probleme, ne i zaradu </p>
<p>Elitni turizam još ne pokazuje učinke, pa Grad i dalje mora biti cruisersko odredište </p>
<p>Posljednjih nekoliko godina u Dubrovniku se vode polemike koliko se dobiva a koliko gubi zbog prevelikog broja putničkih brodova koji na kružnim putovanjima posjećuju Grad. </p>
<p>Naime, omjer putnika koji cruiserima posjećuju Dubrovnik i građana, ove godine je veći od 15 naprema jedan, dok u sličnim lukama na svakog građanina otpadnu samo po dva putnika. Tijekom kolovoza, u dubrovačku luku Gruž te na sidrište ispred povijesne cjeline, pristat će 115 cruisera. </p>
<p>U odnosu na zaradu od lučkih pristojbi koje po putniku iznose 5,5 dolara, unajmljivanja turističkih agencija, vodiča i autobusa tijekom ljeta iz čitave Hrvatske, gužva koja se jutrima stvara na gradskim prometnicama postala je neizdrživa.</p>
<p> Gradonačelnica Dubravka Šuica već duže vrijeme pokušava dogovoriti s brodskim kompanijama umjereniji raspored uplovljavanja, no to joj, zasad, zbog već isplaniranih kružnih putovanja ne uspjeva. Zato elitni turizam kojem Dubrovčani streme, još ne pokazuje dovoljne financijske učinke, pa Grad i dalje mora biti veliko cruisersko odredište. </p>
<p>Tome valja pribrojiti i pritužbe gostiju najluksuznijih hotela na predjelu Ploča, ispred kojih se bučno sidre cruiseri. Muka hotelijera ublažena je djelomično novim iscrtavanjem sidrenog polja kod Lokruma, no buka je i dalje ostala. </p>
<p> Još se ne zna koliko putnici potroše za vrijeme kratkog boravka u Dubrovniku, no taj iznos nije veći od 10 eura. Putnici s cruisera i da žele ne mogu više potrošiti jer im je vrijeme boravka organizirano do zadnje sekunde, pa im ne preostaje puno vremena ni za kupnju suvenira. Nemaju vremena ni za ručak pa čak ni za kavu, no to im nije ni potrebno jer im je sve osigurano na brodu.</p>
<p> Ravanatelj dubrovačke Lučke uprave, Vlaho Đurković, tvrdi da bi se godišnja zarada od crusiera od oko 25 milijuna dolara mogla gotovo udvostručiti kada bi prijevoz putnika do Grada obavljali domaći prijevoznici. Godinama se samo najavljuje raspisivanje natječaja za koncesiju privatnog prijevoza, koji bi brodarskim kompanijama više odgovarao nego uporaba vlastitih čamaca. Ušteda bi im bila ne samo u gorivu već i u vremenu koje se gubi dok se čamci spuste a potom vrate.</p>
<p>Anton Hauswitschka</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Treba nam turistička policija i hotelski detektivi</p>
<p>Hotelski detektivi trebali bi biti bivši policajci, koji znaju prepoznati sumnjivce</p>
<p>Oružana pljačka koja se dogodila nedavno u opatijskom hotelu »Četiri opatijska cvijeta«, ponovo je aktualizirala pitanje sigurnosti, ne samo u hotelima nego uopće u turističkim mjestima. U Opatiji su prošle godine ispred hotela »Imperial« napadnute dvije gošće iz Italije, a jedna od njih je nekoliko dana kasnije podlegla ozljedama. Sve to šteti hrvatskom turizmu, koji se u velikoj mjeri reklamira i legitimira sigurnošću gostiju. </p>
<p>Bivši opatijski gradonačelnik, a sada predstavnik HTZ-a u Beču Ranko Vlatković prisjeća se da su nekada opatijski hoteli imali noćne čuvare, koji su nadgledali od hotelskih parkirališta do recepcije i svih ulaza i izlaza u hotel. Vlatković je kao gradonačelnik prije tri godine uveo tijekom sezone i noćnu zaštitarsku službu na opatijskom šetalištu sve do Ićića. Zaštitari su ubrzo postali prava turistička atrakcija, a noćni šetači Opatijom sigurnije se osjećaju znajući za njihovu prisutnost. Opatijski »ponoćni rendžeri« su, pregledavajući zatvorene i zapuštene hotele, otkrili čak i neke osobe koje je tražio Interpol. Vlasnik prve riječke detektivske agencije »Bond« Marin Modrić napominje kako se prema zakonu mjenjačnica ne može otvoriti ako nema neprobojnog stakla, videonadzora i alarm priključen na jednu od zaštitarskih kuća. No, hotel s pet zvjezdica može biti otvoren i raditi a da zakon ne propisuje ništa od navedenog. </p>
<p>Vlasnicima hotela, kaže Modrić, preskupo je dati dvadesetak tisuća kuna za opremu za videonadzor, a nedostatak videonadzora opravdavaju i mogućim narušavanjem privatnosti gostiju. Modrić kaže da to nije točno, jer se videonadzorom pokrivaju ključne pozicije u hotelu, od recepcije do ulaza i izlaza, parkirališta i nekih drugih prostora, ali se ne ulazi u privatnost gostiju.</p>
<p>Vlasnicima hotela ponajmanje pada na pamet da zaposle kućnog detektiva, jer se ionaku štedi na osoblju. </p>
<p>Vlatković kaže da ni u Austriji, gdje je sada predstavnik HTZ-a, hotelijeri ne daju previše na video i fizičku zaštitu, pa pretpostavlja da tu praksu unose i u hotele koje otvaraju u Hrvatskoj. Modrić smatra da bi hotelski detektivi trebali biti bivši policajci, koji znaju prepoznati sumnjivce. Ističe da ne znamo tko se sve kreće po turističkim mjestima, a da je tako najbolje svjedoči činjenica da je napadač na Talijanku ispred »Imperiala« slučajno otkriven. </p>
<p>Kao profesionalac u zaštitarskom poslu, Modrić smatra da Hrvatskoj trebaju turistička policija i hotelski detektivi, što je preduvjet da se gosti dobro osjećaju. Zanimljiv je primjer Egipta, u čijim ljetovalištima može vidjeti uniformiranu turističku-arheološku policiju. Sigurnost turista je i te kako važna, ali se, dok to zakonski ne bude propisano, u nju se previše ne ulaže ili se misli da je zadužena isključivo redovna policija. </p>
<p>Damir Herceg</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Više od 48 sati na tjedan uz osobnu odgovornost</p>
<p>Ivica Babić, predsjednik Hrvatskoga liječničkog sindikata, o promjenama u struci i postignutim ciljevima sindikata</p>
<p>Iako Strategija razvoja zdravstva do 2011. trpi kritike i nakon prihvaćanja, liječnički je sindikat postigao svoje ciljeve, tvrdi Ivica Babić, predsjednik sindikata, a to je bila ugradnja pravnih stečevina EU-a. Koncentrirali su se, dodaje, na prava pacijenata, obveznika zdravstvenog osiguranja i prava zaposlenika u zdravstvu. Prva od stečevina je direktiva Vijeća Europe koja određuje maksimalno trajanje radnog vremena do 48 sati na tjedan, čime se štite pacijenti, jer mu se osigurava radno sposobnog liječnika. To je ugrađeno u Strategiju, a bit će i u izmjenama Zakona o zdravstvenoj zaštiti s prijelaznim rokom primjene od pet godina. Vlada je time dobila upozorenje o ozbiljnosti problema zbog premalog broja liječnika. Ostavljena je mogućnost da liječnici rade preko te satnice ako na to pristaju, ali pritom snose svu odgovornost za uspješnost liječenja. Babić ističe da se s novim propisima želi osigurati jasna razlika između javnoga i privatnog i spriječiti sukob interesa. Sada za sve vrijede ista pravila: liječnik uz suglasnost poslodavca ima pravo raditi do trećine radnog vremena mimo redovitog vremena kod drugog poslodavca. U zasluge svom sindikatu Babić navodi i politiku lijekova. Kroz socijalni dijalog uspjeli su, kako kaže, zadržati listu A lijekova dostupnom svim građanima bez participacije, dok će dopunsko osiguranje i dalje pokrivati sve ostale troškove (osim lijekova). </p>
<p>Biserka Lovrić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="6">
<p>Čvršći policajci </p>
<p>DRAGAN GRDIĆ</p>
<p>Izgrednici su sve manje u prilici ozljeđivati policajce, pa im jedino preostaje vrijeđati ih i napadati verbalno. Iako službene statistike pokazuju da je broj napada na policijske službenike porastao čak 300 posto, što bi trebala biti alarmantna informacija, stanje je zapravo bolje nego ikad prije. Naime, u spomenute napade policijski analitičari ubrajaju i verbalne napade, a stvarna činjenica je da je znatno smanjen broj napada vatrenim oružjem (čak 70 posto) i hladnim oružjem (30 posto manje).</p>
<p>U zbilji spomenuti 300-postotni porast »napada« na policajce zapravo pokazuje da snage reda i mira postupaju prema izazivačima nereda mnogo čvršće nego dosad ne tolerirajući bahatost i bezobrazluk. Tako i treba biti. Mnogi su naši građani prijašnjih godina naučili da s policajcem mogu razgovarati i pregovarati kako god žele. Česta su bila ponižavanja policijskih službenika, a i mnogi su pijani vozači grubo nastupajući bili spremni pružiti i fizički otpor. S takvom je praksom, srećom, zauvijek gotovo.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Reanimacija Sinjske alke</p>
<p>DOBRILA STELLA</p>
<p>Ovogodišnja 291. sinjska alka, lišena agresivnog političkog pripetavanja i vulgarnih smicalica, opet se okitila lovorikama stare slave, na kojoj je počivala gotovo tri stoljeća kao trajni spomen na sve pobjede i patnje. Iako su čelnici VAD-a pružili ruku pomirenja predsjedniku Mesiću, koji je preuzeo pokroviteljsko i prihvatio isprike za nedolično ponašanje alkarske uprave, nitko se nije usudio prognozirati slijed događaja nakon što se u svečanoj loži pojave visoki gosti i uzvanici, predvođeni Predsjednikovim izaslanikom generalom Mladenom Kruljcem. No kad je 10.000 posjetitelja pozdravilo dolazak izaslanika, poprativši uzvicama odobravanja i njegov govor, bio je to znak da je Alka izašla iz okvira lokalnog pučkog derneka, od kojeg su godinama zazirali najviši državni dužnosnici. I predsjednik Hrvatskog sabora Vladimir Šeks nije skrivao zadovoljstvo što se Alka, pet godina nakon političkog oskvrnuća, vratila stoljetnoj tradiciji viteštva i uljuđenog ponašanja. Osudom višegodišnje politizacije Alke, koja je bila paravan za raspamećenu ideologiju nekolicine paradnih figura, nova je alkarska uprava dokazala da poruke o depolitizaciji nisu samo nova glazura na starom tijestu. Iako je bilo i onih koji su tvrdili da su te parole tek podmukla slatkorječivost, Alka se uspjela reanimirati i vratiti na pijedestal prvorazredne nacionalne institucije. Na alkarskom se trkalištu okupilo 10.000 ljudi koji su istinski mogli uživati u dostojanstvenom ponašanju alkara i njihova vojvode Ivana Čikare, čiji je govor bio preludij za uspješan završetak svečanosti. Bez politiziranja i velikih riječi, vojvoda je podsjetio na stoljetnu tradiciju Alke, na čijim temeljima počiva i Domovinski rat, te spomenuo i sve bivše alkare i vojvode, među kojima i generala Norca koji je pet godina bio paravan za skrivanje male, ali agresivne skupine politikanata. Norčeva imena i fotografija više nema na pozivnicama i plakatima VAD-a, a njegove poruke braniteljima da se okane prosvjednih skupova u njegovo ime slomili su i zadnju prepreku koja je priječila da se Alka izbavi iz kaljuže u kojoj se utapala. Iako godinama nisu bili kadri vidjeti dalje od straha koji ih je ukopao i predrasuda koje su ih zaslijepile, pokretači kaosa morali su ustuknuti, jer su im potporu za izazivanje izgreda uskratili sami Sinjani. Danas je od svega toga ostala samo ružna uspomena na to koliko daleko može zastraniti razum kad pokuša uništiti stoljetno naslijeđe domoljublja i čovjekoljublja.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Grad budućnosti</p>
<p>Hrvatska se u informatičkom smislu bavi budućnošću onako kako to čine zemlje EU-a</p>
<p>DUBRAVKO GRAKALIĆ</p>
<p>U Hrvatskoj nastaju prvi inteligentni gradovi. U sklopu informatizacije zemlje i opće digitalizacije državne uprave, koju predvodi Središnji državni ured za e-Hrvatsku, ali i lokalne samouprave, nekoliko je gradova došlo do statusa inteligentnoga grada. Taj pojam definira gradove, općine i županije u kojima je komunikacija građana i javne uprave Internetom dvosmjerna. Dakle, ona mjesta čiji čelnici i činovnici ne komuniciraju s građanima putem priopćenja i odluka, objelodanjenih na gradskom web portalu, nego u kojima se važni dokumenti, dozvole i obrasci, mogu digitalno popuniti i potpisati te poslati Internetom. </p>
<p>Inteligentni gradovi, kakvi nastaju u Lijepoj našoj, tema su kojom se bave zemlje koje su informatički znatno naprednije od naše. Stare članice EU-a također nastoje, slijedeći projekte i strategiju Unije, nadograditi svoje digitalne gradove. To znači da se Hrvatska u informatičkom smislu bavi budućnošću na način na koji to čine zemlje EU-a.</p>
<p>Digitalni gradovi, kakvima se smatraju oni čija javna uprava ima razvijene web portale, na kojima se podaci svakodnevno mijenjanju, nisu rijetkost u nas. Zagreb, županijska središta, veliki turistički gradovi, imaju pod domenom »grad.hr« svoje pregledne portale, napravljene profesionalno. Naravno, u manjim mjestima stranice se ažuriraju presporo, u nekim je primjerima riječ o pravom amaterizmu, pa je teško reći koliko bi se, od 125 registriranih »grad.hr« domena, moglo proglasiti digitalnim gradovima. No, ima ih barem dvadesetak koji bi zaslužili taj naziv.</p>
<p>S pojmom »inteligentnog grada« treba raspolagati opreznije. Trenutačno samo Rijeka pruža svojim žiteljima mogućnost prave dvosmjerne komunikacije s javnim službama, te dobivanje određenih dokumenata i uvid u, primjerice, komunalne račune. Još je nekoliko gradova, poput Varaždina i Zagreba, na putu da »postanu pametniji«, ali prije no što ta praksa zaživi potrebno je uvesti još dosta promjena. Uz promjenu načina ponašanja, i građana i činovnika, prije svega treba riješiti vlasništvo i upravljanje DTK infrastrukturom. Nakon sukoba T-Coma i predstavnika 23 grada, upravljanje tom informatičkom žilom kucavicom preuzela je Hrvatska agencija za telekomunikacije. No, samo privremeno, dok se rješenje očekuje kroz nekoliko mjeseci. DTK infrastruktura povezuje sve gradove, općine i državne službe te je nužna sastavnica informatizacije javne uprave. Prepuštanje nadležnosti komercijalnim davateljima usluga možda bi usporilo informatički razvoj.</p>
<p>U Rijeci je za sustav inteligentnoga grada zadužen Zavod za informatičku djelatnost, koji uvodi elektroničke transakcije između pisarnica i poglavarstva, te dvosmjernu komunikaciju s građanima. Ona je dvojaka, pa se na jednoj razini svodi na prodaju kazališnih karata i slične jednostavnije usluge, a na drugoj je riječ o radu s registriranim korisnicima. Registracija također nije komplicirana: potrebno je izabrati korisničko ime i zaporku te imati adresu elektroničke pošte. Gradska uprava mu na tu adresu šalje obrazac, koji ipak treba pješice odnijeti u prijamni ured, a nakon toga sve ide online. Registrirani korisnici mogu trenutačno pregledavati podatke o otkupu stanova, najmu poslovnih prostora i troškovima stanovanja.</p>
<p>Rijeka je do visokog statusa informatizacije došla sudjelujući u projektu EU-a e-Munis.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="9">
<p>Tvrtka, profit, globalizacija </p>
<p>Kod nas još djeluje sindrom socijalističke integracije u kombinaciji s egoizmom prvobitnoga kapitalizma. Kad kola krenu nizbrdo, kaže se: »Državo, pomagaj, jer ću inače otpuštati radnike«</p>
<p>ZVONIMIR MAJDANČIĆ</p>
<p>Crkva priznaje pravednu funkciju profita kao pokazatelja dobrog poslovanja tvrtke: kad neka tvrtka proizvodi dohodak, to znači da su se na pravi način upotrijebili proizvodni čimbenici i da su dužno zadovoljene odgovarajuće ljudske potrebe. Dohodak, ipak, nije jedini pokazatelj stanja poduzeća. Moguće je da su ekonomski računi u redu, a da su u isti mah ljudi, koji čine najdragocjeniji posjed tvrtke, poniženi i povrijeđeni u svom dostojanstvu« (Ivan Pavao II. »Centesimus annus«, »Kršćanska sadašnjost« 1991.).</p>
<p>Tvrtka da bi uopće mogla postojati mora poslovati pozitivno, tj. s profitom, bar u duljem razdoblju. To znači da mora imati veće prihode od troškova. Pri tome mora zadovoljiti sve društvene obveze i radnicima isplaćivati primjerene pravedne plaće. Ako to ne čini, ne može se govoriti o pozitivnom poslovanju tvrtke.</p>
<p>Profit ili dobit koje tvrtka ostvaruje nisu sami sebi svrha. Prije svega su potrebni za razvoj tvrtke, ali i za dividendu dioničarima-vlasnicima tvrtke. Nitko neće ulagati svoj novac u tvrtku ako od toga nema primjerenu korist.</p>
<p>U dioničkim društvima s mnogo dioničara često se događa da uprava tvrtke preuzme vlasničke ovlasti. Uprava predlaže dividendu koja nema mnogo veze s ostvarenim profitom i skupština dioničara, u kojoj veći dio manjih dioničara niti ne sudjeluje, usvaja je bez rasprave. Nadzorni odbor se drži po strani, jer je njegova primarna zadaća nadziranje formalne ispravnosti poslovanja. Vlasnici ili predstavnici vlasnika u takvim su nadzornim odborima u manjini.</p>
<p>Kotiranje dionica pojedinih tvrtki na burzi u našim uvjetima često nije uvjetovano poslovnim rezultatima i njihovom kvalitetom. Obično je riječ o induciranim poslovnim očekivanjima ili očekivanjima da će se nešto dogoditi. To omogućuje špekulativno mešetarenje dionicama. No, dionice mogu rasti i zbog toga što se pojavila platežno sposobna potražnja, kao što je novac od mirovinskih doprinosa, koji je iz državnih mirovinskih fondova prešao u privatne mirovinske fondove drugog stupa.</p>
<p>Konačno na rast ili pad dionica djeluju opće političke, društvene i ekonomske prilike (rat, mir, gospodarski program vlade, ulazak u CEFTA-u, očekivanje ulaska u Europsku uniju itd.).</p>
<p>Akvizicije, preuzimanje tvrtki, čine se zbog toga da bi se povećala ukupna dobit ili da bi se uništila konkurencija. Kod nas još djeluje i sindrom socijalističke integracije u kombinaciji s egoizmom prvobitnoga kapitalizma: »Ja želim biti prvi i glavni i jedini i ne smijem imati konkurenciju«. Kad kola krenu nizbrdo, kaže se: »Državo pomagaj, jer ću inače otpuštati radnike.«</p>
<p>U svjetskim relacijama, u tzv. globalizaciji, do sada se nije pojavila sila koja može spriječiti akvizicije, koje dovode do svjetskih monopola. Na taj način nestaje konkurencije i tržišno gospodarstvo samo sebe ukida.</p>
<p>»Svrha poduzeća, u stvari, nije jednostavno proizvodnja dohotka, nego postojanje tvrtke kao zajednice ljudi koji na različit način ostvaruju zadovoljavanje svojih temeljnih potreba te tvore posebnu grupu u službi cijelog društva. Dohodak je regulator života poduzeća, ali nije jedini: treba uvažiti i druge ljudske i moralne faktore koji su kroz dugo razdoblje barem jednako bitni za život poduzeća« (Ivan Pavao II. »Centesimus annus«, »Kršćanska sadašnjost« 1991.).</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Podsjećanje na tekst o NLO-ima </p>
<p>Bilo bi divno da se javi poneki čitatelj kojem je taj članak ostao u sjećanju i to putem ove iste rubrike, kako bi se moglo nešto nadopuniti ili korigirati, ako bi bilo potrebno </p>
<p>LJUBICA SPONZA PERKOVIĆ</p>
<p>U posljednje se vrijeme ponovno probudila mašta kod mnogih građana diljem Hrvatske o marsovcima, svemircima, ili pak malim zelenim, koji nam stižu iz svemira svojim brodovima tzv. letećim tanjurima, koje ovozemaljci nazivaju stručno - NLO-i. O novonastalom maštanju pisalo se i u dnevnoj štampi. Ni televizijska emisija »Na rubu znanosti« nije propustila prokomentirati nove događaje vezane uz tu temu. </p>
<p>Već se nekoliko godina pripremam svratiti pažnju javnosti na jedan članak iz davnih vremena, dalekih sedamdesetih godina prošlog stoljeća. Budući da sam stalni čitatelj Vjesnika, uvjerena sam da je bio objavljen upravo u tim novinama, pa se upravo zato obraćam putem ove rubrike.</p>
<p>Dakle, sadržaj se članka odnosio isključivo na razvoj avijacije, što je bilo vidljivo iz prve rečenice, koja je glasila: »Današnja je avijacija još uvijek u dječjim cipelicama«. Nadalje je slijedilo obrazloženje da leteći tanjuri ne dolaze iz svemira, ali da nisu ni iluzija, već da faktično postoje i da su proizvod ovozemaljaca. Zatim, da se konstruiraju u Americi i to na području Kanade. Ne znam je li bilo spomenuto ime konstruktora. </p>
<p>Taj je članak bio popraćen fotografijom iz koje se jasno mogla uočiti unutrašnjost hangara s vrlo jasnom slikom letećeg tanjura.</p>
<p>Ispričavam se javnosti ako je u mojim navodima nešto i promaklo kao nedovoljno točno. Bilo bi divno da se javi poneki čitatelj kojem je taj članak ostao u sjećanju i to putem ove iste rubrike, kako bi se moglo nešto nadopuniti ili korigirati, ako bi bilo potrebno. </p>
<p>U svakom slučaju, bilo bi poželjno što više upoznati mlađe generacije s »drugom stranom medalje«, da se ne bi previše prepustili maštanju o izvanzemaljcima i njihovim brodovima kojima nam stižu u posjet ostavljajući nam tragove na žitnim poljima i livadama, iza kojih ostaju samo dileme do nekog sljedećeg puta u budućnosti.</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Pohvale Crticama s placa</p>
<p>Pratim Vjesnik godinama, moguće naš najbolji dnevni list. Kao bizarnost vrijednu i zanimljivu istaknuo bi kod nas nepoznatu rubriku Crtice s placa, prikaz o ljudima koji nisu nikad bili u novinama, koje s pažnjom očekujemo svake subote i čiji su proizvodi sama blagodat. Hvala,</p>
<p>IVO J. HORVATZAGREB</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Sve pohvale turističkoj agenciji TUI</p>
<p>Ponukani izvanrednom organizacijom i susretljivošću turističke agencije TUI i njihove podružnice u Splitu, kao i osoblju hotela »Medena« u Segetu Donjem kod Trogira odlučili smo podijeliti svoje pozitivno iskustvo s ostalim čitateljima »Vjesnika«. Naime prije dva mjeseca u Njemačkoj smo u turističkoj agenciji TUI rezervirali smještaj u hotelu »Medena«, no nažalost nesretnim slučajem supruga je dan prije dogovorenog dolaska u hotel zadobila teže opekline ruke koje su zahtijevale višednevno previjanje i liječničku kontrolu. Ne želeći riskirati komplikacije obratili smo se telefonski ispostavi TUI-a u Splitu uz molbu mogu li kontaktirati hotel i zatražiti odgodu aranžmana za tjedan dana. Angažmanom TUI-a i osoblja hotela u roku sat vremena iz Splita smo primili faks kojom se potvrđuje odgoda uplaćenog aranžmana. Ovim putem htjeli smo izraziti zahvalnost agenciji TUI i pohvaliti susretljivost koja će zasigurno u budućnosti u Hrvatsku dovesti sve više stranih gostiju.</p>
<p>NIKOLA I NEVENKA GRDIĆAUGSBURG</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Naslovi emisija bez poruke</p>
<p>Uz pohvalu čestih vrlo dobrih programa Trećeg programa Radija Zagreb, moram se malo potužiti na naslove emisija, koji u najviše slučajeva ne daju slušatelju nikakvu poruku o sadržaju programa, kao na primjer »Pro musica«, »Pogled sutra«, »Zoofonija«, »In modo classico« i da ne nabrajam dalje. Postoje katkada vrijedni programi za koje bi se isplatilo pričekati kod kuće i slušati, ali bi se moralo znati što će biti svirano ili govoreno. Kad bi željeznica svoj vozni red najavljivala riječima kao »odlazak u zoru diljem domovine«, »sunčani putovi«, »zadimljene brzine« i slično, većina putnika odustala bi od puta. Nadam se da ćete uvažiti ovaj opravdani prigovor i naći vremena za točniju informaciju vašim vjernim slušateljima. </p>
<p>HRVOJE MELKUSMÜNCHEN, ZAGREB</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="14">
<p>Zagreb godišnje izgubi dvije škole! </p>
<p>Službe koje naprave propust, snosit će sve troškove preuređenja kompletnih ulica</p>
<p>Danas je 'dan D'! Došao je kraj samovolji i nekoordinaciji, koja graniči s bahatošću, trgovačkih društava, Ureda i kooperanata koji sudjeluju u prostornom uređenju gradske infrastrukture, rekao je, u ponedjeljak, zagrebački gradonačelnik Milan Bandić na konferenciji za novinare o temi »Kako ne treba raditi«. </p>
<p>Na negativnim primjerima u Mašićevoj i ulici Pod zidom upozorio je na nekoordiniranost radova, koji bi mogli biti obavljeni cjelovito, i nepotrebne dodatne troškove. Naime, HEP je zbog kvara na instalacijama prokopao ulicu Pod zidom samo mjesec dana po njenom uređenju, iako je na vrijeme bio pozvan da provjeri instalacije dok su bageri još na gradilištu. Tadašnji zaključak da je sve u redu pokazao se netočnim, a novo prekopavanje ulice povlači 100 tisuća kuna dodatnih troškova iz džepova građana. </p>
<p>»Ovo je stara gradska jezgra! Dva mjeseca smo čekali posebnu smjesu u boji za asfalt, a kada sam vidio da je ulica nanovo raskopana, htio sam se rasplakati od jada«, rekao je Bandić.</p>
<p>Da bi se izbjegli takvi slučajevi, Milan Bandić za utorak je najavio osnivanje nove radne jedinice pri Gradskom uredu za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, izgradnju Grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet, kojom će osobno koordinirati suradnju Ureda i tvrtki koje rade na prostornom uređenju Grada. </p>
<p>»Ubuduće će službe, koje zakažu, dobivati fakturu za troškove uređenja kompletnih ulica. Više nitko nema pravo na pogrešku! Odgovorni ljudi bit će suspendirani!«, rekao je zagrebački gradonačelnik. Zbog propusta u ulici Pod zidom, Elektra je trebala snositi 720 tisuća kuna troškova uređenja te ulice uz suspenziju odgovornih. No, na njihovu sreću, to Bandićevo pravilo vrijedi tek od danas u podne, kada će biti osnovana radna jedinica. </p>
<p>Do kraja godine, dodaje Bandić, bit će napravljen četverogodišnji plan uređenja zagrebačke infrastrukture, koji će obavezivati sve službe. </p>
<p>»Glavni koordinator jedinice, i prvi odgovoran za probleme i nered, bit ću ja godinu dana, dok se stvari ne uhodaju. Jamčim vam da ćemo boljom organizacijom uštedjeti novac kojim se mogu izgraditi dvije škole ili dva vrtića«, istakao je Bandić koji je svoju novu funkciju imenovao »koordinatorom za gluposti, nered i loš posao«.</p>
<p>»Svaki tjedan, nered jedan!«, nazvao je gradonačelnik svoje buduće tjedne izlaske na zagrebačke ulice i upozoravanje na nepravilnosti. U suradnji s vijećnicima iz 17 gradskih četvrti, provest će nagradni natječaj za najveći prostorni nered i glupost u zagrebačkim naseljima. »Volio bih da se nepravilnosti prestanu događati, ali čini se da je kažnjavanje i učenje na vlastitoj koži jedini efikasan način da ljudi nauče raditi svoj posao kako treba«, rekao je Bandić.</p>
<p>Helikopterom u obilazak gradilišta</p>
<p>Nezadovoljstvo utvrđenim nepravilnostima u radu službi za prostorno uređenje Grada zbog njihove loše organizacije i nepovezanosti, gradonačelnik Milan Bandić podijelio je u ponedjeljak s novinarima. Zagreb je danas ogromno gradilište, u kojemu zasigurno nema jednog naselja da u njemu ne bruje građevinski strojevi. Da bi što bolje bio upućen u napredak i kvalitetu radova, gradonačelnik će sa suradnicima u utorak, točno u podne, u obilazak gradskih gradilišta poći helikopterom. </p>
<p>Branimir Markač</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Na godišnjem remontu i poznati sat s Kvatrića </p>
<p>Sat na Kvaternikovom trgu je prvi gradski sat, za koji je brinula obitelj Lebarović, koja je danas preuzela brigu o svim gradskim satovima </p>
<p>Gradski sat na Kvaternikovom trgu, koji je na to mjesto postavljen 1953., upućen je na godišnji remont, ali prema riječima Zlatka Lebarevića, koji održava gradske satove, neizvjesno je hoće li se, nakon obnove Kvatrića, vratiti na staro mjesto.</p>
<p>»Sat je odvezen na pjeskarenje, ali ne znamo hoće li biti vraćen na mjesto«, rekao je Zlatko Lebarović. </p>
<p>Sat na Kvaternikovom trgu je prvi gradski sat, za koji je brinula obitelj Lebarović, koja danas brine o svim gradskim satovima. »Urarsku radionicu osnovao je djed 1947., a ja sam treći član obitelji koja održava gradske satove«, rekao je Dalibor Lebarović. Sat, koji je 30-ih godina postavljen na Kvaternikov trg, 80-ih godina je otišao u Tehnički muzej. </p>
<p>Obitelj Lebarović koja se 40 godina bavi gradskim satovima, ovoga ljeta obnovit će ih sedam.</p>
<p> »Osim što o kvaru nekog sata doznajemo od građana, i sami ih obilazimo i provjeravamo ispravnost, a neke ćemo i obnoviti ovoga ljeta«, rekao je Zlatko Lebarović. Najčešće se kvari elektronika, a satovi staju i zbog jakih udara groma. »Nekada, zbog previsokog napona, satovi staju sami od sebe«, kaže Lebarović. Gotovo svi se sami podešavaju u promjeni zimskog ili ljetnog vremena. </p>
<p>Anita Končar</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Besplatna rekreacija za invalide </p>
<p>Program »Sport za sve u gradskoj samoupravi « podržava i Gradsko poglavarstvo </p>
<p>Služba za mjesnu samoupravu, u suradnji s Gradskim uredom za zdravstvo, rad, socijalnu zaštitu i branitelje i Zagrebačkim sportskim savezom invalida, provodi besplatne projekte »Sport za sve«. Voditelj Goran Petrović kaže da su od ove godine u program uključene ciljane grupe - osobe s distrofijom, cerebralnom paralizom, invalidi rada, osobe s tjelesnim oštećenjima, slijepi i članovi Verbotonalne udruge Poliklinike Suvag. </p>
<p>»Želimo omogućiti svima da se bave sportskim aktivnostima, individualizirati pristup i prilagoditi ga mogućnostima polaznika«, kaže Goran Petrović. Projekt »Sport za sve« realizirat će se u četiri mjesne samouprave - Donji grad, Stenjevec, Trešnjevka sjever i Trešnjevka jug. Programe provode studenti i profesori kinezioterapije na zagrebačkom Kineziološkom fakultetu. Riječ je o korektivnoj gimnastici, boćanju i visećoj kuglani. Za aktivnosti, koje će se održavati dvaput tjedno od 15. rujna, polaznici se već sada mogu prijaviti u svojim mjesnim samoupravama.</p>
<p> »Međutim, najveći problem je javni prijevoz, koji je za polaznike osiguran samo jednom tjedno, za što će se ubuduće morati pobrinuti udruge invalida«, objašnjava Petrović. Program »Sport za sve« u srpnju je podržalo Gradsko poglavarstvo s 30 tisuća kuna za stručno vođenje, sportsku opremu i rekvizite te prijevoz polaznika. »Sport za sve« će se proširiti i na ostale mjesne samouprave, među kojima je i Sesvetski Kraljevac. Do sada je u programu sudjelovao Boćarski klub distrofičara Zagreb Željko Klepač, koji se natjecao na Prvenstvu Hrvatske u Osijeku.</p>
<p>Ana Grubanović</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Nema opasnosti od ambrozije</p>
<p>Alergičarima se savjetuje da prate peludnu prognozu na internet stranicama www. publichealth - zg.hr.</p>
<p>Iako je ljeto vlažno u Zagrebu i okolici, praćeno lokalnim pljuskovima, zasad nema opasnosti od ambrozije. Dr. Renata Peternel, voditeljica Odjela za aerobiologiju Zavoda za javno zdravstvo grada Zagreba ističe da se alergije na ambroziju očekuje u drugoj polovici kolovoza.»Do sada su se pojavila u tragovima peludna zrnca ambrozije. Razlog je kasna vegetacija u proljeće, što je pogodovalo niskoj koncentraciji peludi«, ističe dr. Peternel. Ambrozija će obilnije cvasti polovinom kolovoza, a njezinom raspršivanju pogoduje sunčano i vjetrovito vrijeme. Alergičarima se savjetuje da prate peludnu prognozu na internet stranicama Zavoda za javno zdravstvo www. publichealth - zg.hr. Kada se pojave visoke koncentracije peludi, osobama s alergijom na ambroziju savjetuje se da ne izlaze u prirodu, na mjesta cvatnje od 10 do 16 sati. Važno je da te osobe promijene mjesto boravka i provode više vremena u šumi ili na moru gdje ne raste ambrozija. Rano ujutro i kasno navečer potrebno je provjetravati prostorije u kojima se boravi. Udruga Zagrebački Bokci već petu godinu čiste ambroziju u području grada. »Najviše ambrozije zatječemo u perifernim dijelovima grada, područjima Markuševačke Trnave, Sesvetskog Kraljevca, Buzina u Velikoj Gorici i Peščenici«, ističe Tomislav Krznarić, predsjednik Zagrebačkih Bokci. Uži centar Grada očišćen je od ambrozije, kojom je još uvijek obrasla periferija i nova naselja. Gradski ured za zdravstvo, rad, socijalnu zaštitu i branitelje ove je godine izdvojio 100 tisuća kuna za čišćenje ambrozije, a osim Udruge Bokci, u čišćenju ambrozije sudjeluje i Gradski ured za poljoprivredu i šumarstvo te Gradska čistoća. </p>
<p>Ana Grubanović</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Muzeji moraju raditi cijelu nedjelju!</p>
<p>Francesca Africana, simpatičnog i veselog Talijana, zatekli smo na Dolcu kako kupuje domaći sir škripavac koji će ponijeti u Italiju. U Zagreb je doputovao iz Rima prije dva dana, a ostat će do utorka. »Zaposlen sam u Ministarstvu znanosti i obrazovanja. Uspio sam dobiti pet slobodnih dana pa sam došao u Zagreb nadajući se da će biti lijepo vrijeme«, rekao je Francesco, koji nikada prije nije posjetio našu metropolu. U Zagreb je stigao sam, ali to mu nije problem. </p>
<p>»Često putujem sam. Uživam u putovanjima. Nedavno sam putovao u Afriku, gdje sam se vrlo dobro proveo«, kaže on. U Zagrebu mu se najviše od svega svidjela atmosfera. »Vaš način života super. Osjeća se živost u gradu, pogotovo na Dolcu, koji me totalno osvojio, osobito stare žene, prodavačice koje dolaze iz okolnih sela. To su tako zanimljive priče! Sviđa mi se i vaš glavni trg«, kaže Francesco. </p>
<p>Osim lijepih stvari, među kojima je izdvojio posjet Mirogoju, gdje su ga fascinirali zelenilo i arkade, ali nije u redu da su nedjeljom zatvoreni gotovo svi muzeji koje je želio posjetiti. »U 12,30 sam stigao u Muzej grada Zagreba, gdje su mi rekli da zatvaraju za pola sata. Tako sam samo na brzinu protrčao muzejem ne bi li makar nešto vidio. Žao mi je jer je muzej stvarno interesantan«, rekao je dodavši da u Rimu nedjeljom rade svi muzeji, pogotovo zbog turista, a tako bi moralo biti i u Zagrebu. </p>
<p>Budući da je odsjeo u hotelu Laguna, namjerava na večer prošetati centrom grada i večerati u nekom restoranu. U preostalih dan i pol, posjetit će Medvedgrad, obići Sljeme i Jarun, a žali što zbog nedostatka vremena neće stići u kino ili kazalište.</p>
<p>Martina Pauček</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Hitna stiže brže na intervencije</p>
<p>Na jesen bi se mogli stvarati prometni čepovi koji će usporiti Hitnu pomoć</p>
<p>Unatoč radovima koji otežavaju promet u gradu, Hitna pomoć ovih dana stiže brže na intervencije, jer je, kako kaže šef Hitne službe dr. Berislav Banek, zbog korištenja godišnjih odmora, olakšano kretanje prometnicama. </p>
<p>»Imamo dosta intervencija, no kako je grad u načelu prazan, kola Hitne pomoći na intervencije stižu brže no obično«, rekao je dr. Banek pri čemu ističe da Hitna pomoć na intervencije dolazi i po stupnju hitnosti. </p>
<p>»Većina naših vozila na intervencije ne odlazi iz baze, već s terena, a ukoliko je nečiji život u opasnosti, na teren preusmjeravamo prvo moguće vozilo koje se nalazi u blizini«, kaže dr. Berislav Banek te dodaje da su europski standardi , za dolazak Hitne na intervenciju oko osam minuta, no kako u gradu nema gužvi, kola mogu stići i prije. »Hitna pomoć nastoji izbjeći gradilišta, te koristimo sve alternativne pravce u dolasku na mjesto intervencije«, objasnio je Vjesnikov sugovornik. </p>
<p>Napominje da većih zastoja nema, no ne zna kakva će situacija biti u rujnu, kada se većina građana vrati s godišnjih odmora. »Obzirom da će uređenje Kvatrenikovog trga trajati godinu dana, uvjeren sam da će se na alternativnim pravcima stvarati prometni čepovi koji bi mogli usporiti Hitnu pomoć«, ističe dr. Banek. </p>
<p>Podsjetimo, posebna regulacija prometa oko »Kvatrića«, trebala bi trajati do Božića 2007. godine, dokad će se izgraditi podzemne garaže te urediti trg. Do završetka radova Šubićeva i Heinzelova od Martićeve ulice bit će »slijepe«, a Rakovčeva i Štoosova bit će jednosmjerne prema istoku, kao i Šulekova, Mašićeva i Pokornoga prema sjeveru.</p>
<p>Anita Končar</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Jela s jelovnika obitelji Zrinski</p>
<p>Kroz stol je prikazan život vrbovečkih obitelji dvadesetih godina prošloga stoljeća.</p>
<p>Gradska tržnica u Vrbovcu bit će pretvorena u dvorac, a pored nje uredit će se srednjevjekovni vojnički logor</p>
<p>Izložbom stolova građanskih i seoskih obitelji Vrbovca, otvorenom u ponedjeljak u Turističkom uredu Zagrebačke županije, najavljena je 26. turističko-kulinarska manifestacija »Kaj su jeli naši stari«, koja će se održavati u Vrbovcu od 25. do 27. kolovoza. </p>
<p>»Stol kao statusni simbol, ali i središte kućnog života, posebno onaj kuhinjski, potakao nas je da se izložbom tog kućnog inventara vratimo u 20. godine prošloga stoljeća i prikažemo život starih Vrbovčana«, rečeno je za otvorenja izložbe. </p>
<p>Izloženi građanski stol, odnosno ono što se prije osamdesetak godina nalazilo na njemu, iz obiteljske je ostavštine učiteljice Agneze Štajer. »Izložbom želimo podsjetiti stare Vrbovčane da i oni, sigurno je, imaju u svojim ormarima predmeta vrijednih pažnje, koji se mogu dotjerati i izložiti«, objasnila je gospođa Štajer dodajući da u Vrbovcu ima i potomaka plemićkih obitelji s bogatom ostavštinom. </p>
<p>Na stolu gospođe Štajer, na stolnjaku s obiteljskim monogramom, izloženo je porculansko posuđe s pozlatom, srebrni pribor za jelo, kristalne čaše (datiraju iz 1900.), damastni ubrusi, svijećnjak i stara biblija. </p>
<p>»Uz takav sam stol odrasla jer su si moji djed i baka mogli priuštiti lijepe stvari«, dodala je gospođa Štajer. </p>
<p>Ana Bakar, direktorica Turističkog ureda Grada Vrbovca, najavljujući manifestaciju »Kaj su jeli naši stari«, rekla je da će ona ove godine, uz standardnu izložbu jela vrbovečkog kraja, ponuditi i jela s jelovnika obitelji Petra Zrinskog, rođenog Vrbovčanina. Njih će na gradskoj tržnici, koja će biti pretvorena u dvorac Zrinskih, pripremati zagrebački ugostitelj Zlatko Puntijar. </p>
<p>Život na dvoru, dodala je gospođa Bakar, dočarat će plemićka obitelj, koja će čitati knjige, igrati šah, vesti, odnosno, vrijeme provoditi u lovačkoj sobi s oružjem i trofejima. Uz tržnicu će biti postavljen i srednjovjekovni vojnički logor, bit će prikazano i opsjedanje dvorca te njegovo gađanje »vatrenim kuglama«. </p>
<p>»U sklopu priredbe održat će se i Državno natjecanje orača, čime se naglaša da je proizvodnja hrane jedna od važnih odrednica opstanka«, rekla je Ana Bakar. </p>
<p>Dražen Kopač</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Vinske ceste po uzoru na Jastrebarsko</p>
<p>Da se u prigorskim i zagorskim vinogradima u Zaprešiću i njegovoj okolici mogu uzgojiti kvalitetne sorte, i napraviti vrhunsko vino, dokazuju županijskim zlatom nagrađeni muškat Josipa Gerjevića iz Ključa Brdovečkog i miješano bijelo vino Stjepana Đurinskog iz zaprešićkog naselja Hruševca Kupljenskog. </p>
<p>Stjepan Đurinski dopredsjednik je i udruge vinara i podrumara zaprešićkog kraja »Trilikum«, koja ponukana uspjehom svojih članova, ali i prirodnim predispozicijama tog kraja, planira pokrenuti projekt vinskih cesta po uzoru na Jastrebarsko. </p>
<p>Iako Josip Gerjević u svojoj kolekciji ima i drugih nagrađenih vina, ponosan je na svoj muškat, koji je nagrađen zlatom na ovogodišnjoj županijskoj izložbi vina. No, vinarstvo mu je hobi pa ga proizvodi u malim količinama. »Meni je rad u vinogradu odmor, a vino proizvodim za sebe i svoje prijatelje«, kaže Gerjević. </p>
<p>S druge strane, Stjepan Đurinski od ove je godine odlučio proizvoditi veće količine. Doškolovao se za voditelja podruma, a doškolovanje su završile i njegove dvije kćeri, s kojima namjerava pokrenuti obiteljski posao. »Vidim da znam složiti vino, a potražnja je velika«, objašnjava Đurinski. </p>
<p>Njegova mješavina bijelih sorti na prvom ocjenjivanju Zagrebačke županije 2004. proglašena je zlatnom i otada bilježi samo uspjeh. U toj je kategoriji osvojio zlato i prošle i ove godine, a to je vino ove godine proglašeno i najboljim miješanim bijelim vinom kontinentalne Hrvatske. Đurinski vjeruje da su vinske ceste, uz biciklističke staze, zdravu hranu, prirodne ljepote i bogatu kulturnu baštinu, dobitna kombinacija za razvoj seoskog turizma zaprešićkog kraja. »No, najteže će biti ljude uvjeriti da se okrenu turizmu«, kaže Đurinski.</p>
<p>Jelena Oberman</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="22">
<p>Poplave širom svijeta</p>
<p>ADIS ABEBA/PESHAWAR/PYONG YANG</p>
<p> - Poplave katastrofalnih razmjera zahvatile su čitavi svijet. Najgora je u Sjevernoj Koreji gdje je poginulo 800 ljudi. U Etiopiji je, pak, u poplavama život izgubilo 127 osoba, dok je na sjeveru Pakistana u monsunskim kišama i poplavama život izgubilo oko 120 ljudi. [Reuters]</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Sudar kamiona</p>
<p>VIROVITICA</p>
<p> - Po kišovitom vremenu u ponedjeljak oko 12,40 sati na Podravskoj magistrali u Cabuni sudarili su se kamioni natovareni pivom i namještajem.Teške povrede zadobili vozači kamiona Mario Z (24) iz Orašja i Mladen B.(30) iz Slatine. Tom prilikom na cestu je ispalo više tisuća boca piva. .[M.Š.]</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Tisuću pijanista za rušenje rekorda</p>
<p>PEKING</p>
<p> - Točno tisuću pijanista okupilo se u kineskoj pokrajini Heilongyiang na sjeveroistoku Kine kako bi srušili rekord i obilježili početak 28. po redu Ljetnog festivala. Još je jedan rekord srušen, što ne čudi za najmnogoljudniju zemlju na svijetu. [Reuters]</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Ruska policija traga za nestalim sefovima </p>
<p>MOSKVA</p>
<p> - Ruska policija pokušava otkriti gdje se nalaze dva ogromna sefa s povjerljivim dokumentima koji su greškom uklonjeni iz vladinih ureda, piše u ponedjeljak ruski list Kommersant. List navodi policijske izvore koji su kazali da su radnici sredinom srpnja tijekom radova na preuređenju zgrade ministarstva unutarnjih poslova sefove privremeno odnijeli u dvorište, a tamo su ih pokupili sakupljači otpada. U sefovima su se nalazi povjerljivi dokumenti. [Reuters/Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Cezar sreo kleopatru u rodilištu</p>
<p>SOFIJA</p>
<p> - Mladi bugarski roditelji svojoj djeci sve češće daju nekonvencionalna imena iz filmova, stripova, kazališnih predstava, knjiga ili svijeta glazbe, objavio je državni zavod za statistiku. Tarzan, Zoro, Hamlet i Ofelija, dvije Kleopatre (ali samo jedan Cezar), rođeni su ove godine u Bugarskoj, zemlji, koja se dosad smatrala dosta konzervativnom u pogledu dijeljenja imena djeci. Ove je godine tako rođen i jedan Lancelot, dječačić koji je ime dobio po slavnom vitezu okruglog stola. Također ove su godine u Bugarskoj rođeni i Elvis, Madonna, pa čak i Marilyn. Jedan je nogometni zaljubljenik svoga sina nazvao Pele. Biblijska imena su također popularna, pa je ove godine rođeno 38 Isusa, četiri Krista, 12 Marija Magdalena, pa i jedna Djevica Marija. Velika preobrazba za zemlju u kojoj su prije 50-ak godina djeca često dobivala imena Lenjin i Staljin. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Uhićen i treći osumnjičen za krađu u Ermitažu</p>
<p>SANKT PETERBURG</p>
<p> - Policija je uhitila i treću osobu osumnjičenu za krađu 220 komada nakita, srebrnine i drugih predmeta vrijednih 4 milijuna eura iz jednog od najbogatijih muzeja na svijetu, sankpeterburškog Ermitaža. Treća uhićena osoba je 25-godišnji Nikolaj Zavadski, sin kustosice muzeja Larise Zavadskaje, koja je na radnom mjestu umrla od srčanog udara u trenutku kada je počela inventura. Druga dvojica uhićenika su suprug pokojne kustosice, također Nikolaj Zavadski (54), te antikvar iz Sankt Petersubrga čije ime nije objavljeno. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Novinar priznao da je lažirao intervjue sa slavnima</p>
<p>OSLO</p>
<p> - Norveški novinar, osumnjičen da je izmislio intervju s Billom Gatesom, Michaelom Schumacherom i Oprah Winfrey, priznao je u ponedjeljak da je »varao« u svojim člancima objavljenima u velikim listovima. »Nemam nikakve isprike. Samo pojašnjenja. No činjenica je da sam varao u pojedinim slučajevima«, napisao je Bjoern Benkow, neovisni novinar u javnome priznanju koje je objavio dnevnik Dagens Naeringsliv. Prošlog je tjedna norveški Microsoft osporio autentičnost intervjua Billa Gatesa, utemeljitelja informatičkog diva Microsoft. Tekst intervjua potpisao je Bjeorn Benkow a objavili su ga švedski visokotiražni Aftonbladet te u norveški magazin Mann. U tome članku najbogatiji čovjek na svijetu tvrdi da u džepu nikada nema ni novčića. U svojem priznanju 66-godišnji novinar pojašnjava da istina nije ni crna ni bijela i da je on slavne ličnosti doista sretao i s njima razgovarao no okolnosti i datumi nisu autentični. Svoje je intervjue pojasnio umjetničkom slobodom kojoj se utekao zbog svog slabijeg zdravstvenog stanja zbog čega mu je smanjena pokretljivost. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Vikinzi i u Španjolskoj</p>
<p>CATOIRA</p>
<p> - Kao i svake prve nedjelje u kolovozu u gradu Catoiri na sjeverozapadu Španjolske održan je Vikinški festival. Sudionici odjeveni u tradicionalne vikinške odore ukrcani na tipičnom viniškom brodu drakaru prisjetili su se dana kada su poznati moreplovci sa sjevera Europe pristigli i na obale Španjolske. [Reuters]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="30">
<p>Otok na kojemu starice razgovaraju s Bogom</p>
<p>Glavna likovna uspješnica paškog ljeta – upravo je otvorena izložba fotografija pjesnikinje Andriane Škunce, čiji su stihovi odavno uvršteni u svjetske antologije poezije</p>
<p>Nitko nije tako sjetno pisao o Pagu -tom čudesnome hrvatskom otoku nalik na kakav Mjesečev krajolik, poput Andriane Škunce, čiji su stihovi ušli u svjetske antologije, a fotografije bile izložene na najprestižnijim izložbama.</p>
<p> »Nekoje nam stvari izmaknu iz života kao da nikada nisu postojale. Ostanu istom napori da se skupe obrisi, prisjećaji što udahnjuju zbiljnost. Da bismo se dublje proželi izmaknutim, potrebno je doći blizu, odmjeriti vrijeme između onda i sada, ugraditi potankosti... Dvije su stvari tako zauvijek i nepovratno nestale iz mogućnosti da ih dodirnem, vidim: kuća u kojoj sam provela djetinjstvo i staro groblje. Nedostatak tih suprotnih slika odjedanput me ostavlja bez djetinjstva, zapravo bez mogućnosti da ga potvrdim«, pisala je o svome otoku Andriana Škunca u nagrađivanoj knjizi »Pomaci, tišine« (Nakladni zavod Matice hrvatske, 1981.)</p>
<p>Već desetljećima Andriana o Pagu ispisuje stihove i snima fascinantne fotografije, koje već nekoliko godina čine velike ljetne izložbene paške uspješnice. Podjednako perom i kamerom opisuje Andriana ono neopisivo - otočku tišinu, govor kamena, šum mora, beskraj neba, vlastita sjećanja. Ona sluti, osjeća, razmišlja o otočkoj samoći, praznim kućama i divljem pejzažu. Opisuje raspucale zidove, škripu starih prozora i vitrina punih suđa, mirise bakine škrinje, polagan hod majke. Nakon što je proteklih godina snimala fascinantne paške krajolike, neobično kamenje, stijene obrasle lišajem ili golo kamenje, ove godine u Maloj crikvici u Novalji otvorena joj je izložba »Luzar«.</p>
<p> Riječ je o Maloj crikvici posvećenoj čudotvornoj Gospi od Luzarja, u kojoj su pohranjena stoljetna hodočašća vezana uz molitve i mistična događanja. Mala crikvica čuva sjećanje na veliku ranokršćansku baziliku, na čijem je jednom dijelu temelja i sagrađena. Mistični interijer idealan je za najnovije Andrianine fotografije, koje s oduševljenjem razgledaju strani i domaći gosti. Ovaj put je Andriana, umjesto tišine, odlučila zabilježiti onaj fantastični fenomen pučke pobožnosti, tako živ na svim hrvatskim otocima. Starice, držeći krunicu u ruci prebiru molitve zagledane u Spasiteljevo tijelo. Doista, mnoge od njih ispratile su muževe na vječni počinak, dok su djeca otišla svojim putem... Što im je preostalo nego tihi razgovori s Bogom? Uostalom, nigdje Bog nije tako prisutan kao na otoku, gdje je čovjek izložen krajnostima mora i neba, kamenom krajoliku surove ljepote.</p>
<p> Snimila je Andrianina kamera i pučku pobožnost interijera - svete sličice i raspela, lijep Isusov lik i izreke pobožnosti. Na zidu visi krunica koja nas spaja s nebesima i tješi. A to isto nebo na kojem sunce tone u zagasito krvavi sumrak snima pjesnikinja bilježeći svu spektakularnu ljepotu nebeske drame. Izložene su i snimke otoka punog suhozida i lokvica u kamenjaru, kao i škrta bilja opojnog mirisa.</p>
<p>Nije Andriana zaboravila ni na interijere, stara drvena stubišta i vitrine na kojima počiva bakino posuđe cvjetastih motiva. Na vratima živopisno visi crvena odjeća. Izložbu prati odličan katalog na hrvatskom, njemačkom i engleskom s vrhunskim predgovorom još jedne pjesnikinje i vrsne poznavateljice europske umjetnosti - Željke Čorak, koja o motivima starica na fotografijama piše: »Starost znači da već ne čekaju pojedinačno. Ni pismo, ni ljubav, ni otvorena vrata. Čekaju da se do konca ništa ne dogodi. Polako se pretvaraju u karijatide, stežući entasis. I lica se vraćaju krajoliku, a ruke slijepo gledaju i mole. Njihovi životi, u tragu, skrivaju se u šalicama, u epidermi zida prelivenoj ječmenom kavom. U stvarima koje nisu drevnije od njih, ali su beskrajno stare samim time što se podudaraju s njihovom dobi. One su Parke i izbjeglice sudbine. U njima sagorijeva sva odsutnost bližnjih«. </p>
<p> Fotografijama i pjesmama otvorila je Andriana Škunca veliku spoznajnu dilemu: možemo li više shvatiti slikom ili riječju? Bez sumnje - riječju! »Kako se spremaš otputovati, tako se istodobno vraćaš mjestima prošlosti. Svod te slijedi slikama u prahu. Ma koliko udaljena, ljubav se prerušava u stalnog istražitelja. Ako je i prošla, ostali su crteži na stropu, sitna sjećanja što se dadu razložiti. Kako odlaziš, tako i budi: odsutnost što se vješa o vrata, škripa zarđale ključanice, napor vjetra da zavlada i u sobi«, piše Andriana rastvarajući riječima slike.</p>
<p>Ta izložba na Pagu dvije senzibilne žene pokazuje kako se može napraviti vrhunska komorna izložba. Štoviše, već par godina zahvaljujući Andrianinim snimkama Novalja se može pohvaliti da je stranim gostima omogućila i jedan svjetski vrijedan likovni doživljaj! </p>
<p>Marina Tenžera</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>»Aida« s dobrom ružom solista </p>
<p>Izvedba u tvrđavi Kamerlengo podsjetila na idealnost Peristila </p>
<p>Dirigentom se rađa, a ne postaje na kakvoj glazbenoj akademiji. Maestro Ivan Repušić višekratno nas je potaknuo na to mišljenje. Njegovo zalaganje i ambicija potiču i na razmišljanje kako mladog dirigenta (čitaj: umjetnika) treba baciti u vatru opernog žrtvenika. </p>
<p> Iako on u svojem izgaranju nije dogorio, to nije bilo dostatno za uspješno kotvljenje trećeg opernog broda 52. splitskog ljeta u mirnu luku. Riječ je o izvedbi opere »Aida« Giuseppea Verdija u tvrđavi Kamerlengo u Trogiru.</p>
<p> Gorak okus glazbenoj supstanci davali su dokraja neizrađeni orkestarski slog i scenska glazba iza pozornice. Ritmički propusi često su stvarali raskorak u komunikaciji različitih kolektiva na pozornici ili iza nje.</p>
<p> Orkestar je najviše pokazao u dinamičkim gradacijama preludija i u mjesečini akordâ s početka III. čina. Zbor je bio dosta nerazgovijetan, čemu su kumovali i neadekvatni akustički uvjeti tvrđave Kamerlengo. Ana Šabašov bolje je izvježbala ženski njegov dio od onoga muškoga, a pogotovo su svećenici na kraju imali problema s intonacijom i pravodobnim izgovaranjem teksta.</p>
<p> Težački oteščalo sviranje orkestra s usporenim refleksom na dirigentove pokrete s jedne i galimatijas zbora s druge strane zvučnu su sliku približavali vizuri rasklimanog drvenog lutka. Ruža solista bila je uglavnom korektna. Aidu Olge Romanko (koju poznajemo od preklani) s većom smo radosti slušali u zadnjim dvama činovima nego li na početku. </p>
<p>Potpuno istim kvalifikativima odredili bismo se i prema Radamesu Kamena Chaneva, koji je prema kraju opere bio sve raspjevaniji. Njihovi se glasovi idealno slažu, jer su oba pomalo matirana, omaškarana i imaju u sebi neku mrvljivost (što daje određenog šarma u njihovom nastupu). </p>
<p>Ivica Čikeš (Ramfis) i Ante Jerkunica (Kralj) bili su sigurni i stameni oslonci ove predstave. Fundamente u njoj drži i Zlatomira Nikolova (Amneris), koja je svojom empirijom udahnula dodatnu sigurnost, a Kiril Manolov (Amonasro) nanio je novi sloj svježe žbuke na poprilično siguran solistički zid. Na tom zidu poput dvije slike bili su Barbara Otman (svećenica) i Saša Jakelić (glasnik).</p>
<p>Opera je ukupnost bivanja i djelovanja na pozornici, što će reći da raspolaže riječju i tonom, glasom i gestom, pokretom i pokrovom. U tom smislu idu komplimenti redatelju Petru Selemu i kostimografkinjama Danici Dedijer i Ireni Sušac, koji su zaista lijepo popratili ovu produkciju. </p>
<p>Selemova režija gori svojom vatrom! Zbor nije bio samo puki komentator zbivanja i živa kulisa koja diše, a ne govori. Na riječi solista oni su reagirali gestama, čime su potvrđivali svoje aktivno sudjelovanje u izvedbi i podgrijavali dramatičnost radnje.</p>
<p> Nedostajalo nam je, pak, više tmice i zublji, koje bi stvarale potreban eklezijansko-hramski ugođaj i piramidsku klaustrofobičnost. Nejasna je i neiskorištenost desne strane pozornice.</p>
<p>Scenografija Zlatka Kauzlarića Atača izgorjela je u onoj vatri s početka teksta! Koristeći se stepeništem tvrđave Kamerlengo, redatelj je potrebnu treću plohu dobio u obliku naopakog slova Z, što je uvjetovalo redukciju peristilske armature. Tim se intervencijama Atač vratio skici i nacrtu, ishodišnom modelu koji vapi za dovršenošću.</p>
<p> Nezamislivo je da se u »Aidi« nigdje ne vidi neki simptom sfinge. Pa makar da ga se svjetlom oriše na nekoj površini. Ipak, višedimenzionalnost scene spašavao je svojim reflektorima Zoran Mihanović.</p>
<p>Suprotno nekim napisima, ovo nije prvi put da Splitsko ljeto operom dolazi u Trogir. Na Narodnom trgu, recimo, davala se Hatzeova opera »Adel i Mara«. Ali se nadamo da je ovo zaista privremeno podstanarsko rješenje za »Aidu«, koja idealnost Peristila ne može pronaći nigdje. </p>
<p>Siniša Vuković</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Sjajan recital Pavice Gvozdić </p>
<p>Prva dama hrvatskoga pijanizma svoj nastup posvetila W. A. Mozartu i Borisu Papandopulu </p>
<p>Pod nazivom »Hommage a W. A. Mozart i B. Papandopulo« održala je recital prva dama hrvatskog pijanizma Pavica Gvozdić u Osoru. </p>
<p>Tako da je prvi dio pripao Wolfgangu Amadeusu Mozartu, razumljivo unutar 250. obljetnice rođenja. Započeo je Varijacijama KV 573 u D-duru (Duport), nastavio se Rondom KV 511 u a-molu, a završio Sonatom KV 576 u D-duru. </p>
<p>Drugi dio recitala, izveden u povodu 100. obljetnice rođenja Borisa Papandopula, imao je na rasporedu skladateljevu Sonatinu, posvećenu znamenitoj hrvatskoj pijanistici Meliti Lorković, i Osam studija posvećenih znamenitom Zagrebačkom pijanističkom pedagogu Svetislavu Stančiću utemeljitelju Zagrebačke glasovirske škole. </p>
<p>Treba jasno reći kako nas je mozartovski dio recitala, u savršenstvu tečne muzikalne i muzikantske izvedbenosti, stila, ljepote i dozirane espresivnosti, bogato obdario vrhunskim glazbenim dojmovima, a onaj papandopulovski još i dodatnim, za toga hrvatskog skladatelja tipičnim, visoko izvedbeno, a potpuno originalno zahtjevnim s visoko dinamički kontrastiranom izražajnošću – tako da smo u toku cijelog koncerta sjajne interpretkinje Pavice Gvozdić potpuno uživali i uspjeli se duhovno uključiti u neko izvanzemaljsko okružje, koje nam se ukazuje samo u posebnim okolnostima, na žalost ne svakog dana. A taj je dan bio na recitalu Pavice Gvozdić.</p>
<p>U nedjelju, 6. kolovoza, u Osoru se predstavio »Ansambl Florestano Rossomandi« iz Italije, čiji su članovi nakon glasovirskog kvarteta i kvinteta zadržali oblik trija, pri Međunarodnoj naprednoj (višoj) školi Komorne glazbe Tria di Trieste te kao polaznici Tečaja komorne glazbe u Sieni, koji vode poznati umjetnici Trija, pijanist Mario De Rosa i violinist Renato Zanettovich, potonji višekratni član žirija Međunarodnog violinističkog natjecanja Vaclav Huml u Zagrebu porijetlom s Brača. </p>
<p>Anna Rita d'Ascenzo, flauta, Maria Antonietta Gramenga, violončelo, i Rosaria Dina Rizzo, glasovir, izvele su tri trija. Na početku Trio Hob. XV:16 in D za flautu, violončelo i glasovir Josepha Haydna, prije stanke Trio za flautu, violončelo i glasovir Bohuslava Martinua, a u drugom dijelu programa Trio za violinu (flautu), violončelo i glasovir Felixa Mendelssohn–Bartholdyja. </p>
<p>Pri tome se dogodilo da je konac prvoga dijela i drugi dio koncerta bio posve jednak programu nastupa istog sastava instrumentalista na koncertu Osorskih glazbenih večeri u srijedu, 26. srpnja (Penezić, Zajcev, Alajbeg), s tim, da je ovom prilikom potpuno izostala (pra)izvedba nekoga djela hrvatskog skladatelja.</p>
<p> To nas nije razveselilo i to upravo stoga jer je Trio Ansambla Florestano Rossomandi pokazao zamjernu izvođačku korektnost i spremu provjerenu nizom javnih nastupa, što čini propuštenu priliku za izvedbu i stavljanje na repertoar ansambla iz Italije djela hrvatskih skladatelja. </p>
<p>Zlatko Stahuljak</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Pronađen antički mozaik </p>
<p>MEDULIN</p>
<p> – Međunarodni istraživački centar za arheologiju Brijuni-Medulin predstavio je u ponedjeljak u Medulinu nastavak istraživanja na poluotoku Vižula, gdje se već jedanaestu godinu istražuje i konzervira antička carska, ladanjska vila iz rimskih vremena. </p>
<p>Dr. Vesna Girardi Jurkić i mr. Kristina Džin ove su godine pronašli dvadeset pet metarski višebojni podni mozaik i uz njega novčiće s likom cara Konstantina, što im je olakšalo datiranje toga rezidencijalnog dijela vile u IV. stoljeće.</p>
<p> Kako je objasnila mr. Džin, bila je to šetnica hodnika. Mozaik je vrlo lijep, ukrašen rombovima i križevima, koji nisu bili u potpunoj funkciji kršćanstva, no već su nagovještavali prodor kršćanstva u antici.</p>
<p> Također u termalnom dijelu, koji se nalazi terasu niže od rezidencijalnog pronađena je još uvijek vodonepropusna cisterna s vodom, koja je zajedno s još nekoliko cisterni opskrbljivala vodom ladanjsko imanje, koje se prema pretpostavkama nalazilo uzduž cijelog poteza poluotoka Vižula prema Medulinu do područja zvanog Burle.</p>
<p> Cisterna je datirana u II. stoljeće i njezina je posebnost što je imala sabirnicu za mulj u sredini, a ne kako je bilo uobičajeno uz rub. Pronađena je cisterna bila u funkciji čak 500 godina.</p>
<p> Arheološka istraživanja Međunarodnog istraživačkog centra Brijuni-Medulin (MIC) i stremljenja da se od Vižule napravi eko-arheološki park podržao je i načelnik općine Medulin Goran Buić, koji je pozvao širu zajednicu da se uključi u financiranje i istraživanja.</p>
<p> Naime, iako rad MIC-a za arheologiju potpomažu uz općinu Medulin još i ministarstva kulture te znanosti te Arheološki muzej Istre, zbog nedostatka sredstava istraživanja teku vrlo sporo, a nalazi su značajni. Otvaranje eko-arheološkog parka predviđa se na godinu. [Saša Brnabić]</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Klavir koji pjeva i priča </p>
<p>POREČ</p>
<p> – Jerome Rose, jedan od najistaknutijih američkih pijanista, nastupio je u nedjelju u Eufrazijevoj bazilici u sklopu porečkog glazbenog festivala Terra Magica. Svirao je Sonatu u c-molu K 457 Wolfganga Amadeusa Mozarta, Sonatu u g-molu op. 22 Roberta Schumanna i Četiri balade Frederica Chopina (g-mol F-dur As-dur i f-mol).</p>
<p> Nakon toga vrlo lijepog i zahtjevnog recitala publika je umjetnika nagradila velikim pljeskom i ovacijama, dobivši u dodatku još dva valcera iz opusa Frederica Chopina. </p>
<p>Ono što oduševljava u interpretaciji Jeromea Rosea je istančan osjećaj za stil, za preglednost oblika, za praćenje i isticanje melodijskih linija unutar skladne i živim detaljima začinjene cjeline. Njegov glasovir pjeva nježno i priča razgovijetno. Toplo i meko, zanosno i strastveno.</p>
<p> Tonovi duga daha izmjenjuju se s lepršavim prozračnim pasažama ili impresivnim slapovima zvuka. Udar je u svakom trenutku kontroliran, što je naročito važno u energičnim forte dijelovima. Čarobni zvuk se s jedne strane topi u pijanisimu, a s druge strane poprima gotovo orkestralne dimenzije. </p>
<p>Ukratko, Jerome Rose je izrazito muzikalan i sugestivan umjetnik velikog stila i izražajne snage, pod čijim prstima glazba protječe prirodno, logično i iskreno, te živi na najljepši mogući način.</p>
<p>Nakon Zlatne medalje osvojene na Međunarodnom natjecanju »Feruccio Busoni« Jerome Rose je ostvario veliku međunarodnu karijeru. Djeluje u New Yorku kao profesor na Mannes College of Music i kao osnivač i ravnatelj Međunarodnoga ljetnog festivala (International Keyboard Institute and Festival]. [Višnja Požgaj]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="35">
<p>Pobjednik će se znati tek u londonskom uzvratu</p>
<p>U Dinamu su sve uvjereniji kako europskom doprvaku Arsenalu mogu pružiti više nego dostojan otpor </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Šteta što finalist ovogodišnje Lige prvaka, moćni Arsenal, u Zagreb na prvu utakmicu trećeg pretkola Lige prvaka dolazi već u utorak, a ne barem dva-tri dana kasnije. Jer, kako je primijetio Dinamov trener Josip Kuže, svakim novim danom njegovo raspoloženje, ali i raspoloženje njegove momčadi rapidno raste te je sasvim nadomjestilo prvotni šok, nakon saznanja koga im je namijenio ovogodišnji ždrijeb. </p>
<p>Budući da je evidentno kako u Dinamu imaju namjeru biti realni i štovati jakog suparnika, ali i maksimalno vrednovati vlastite sposobnosti, Kuže nakon hermetički zatvorenoga jutarnjeg treninga u utorak, nakon kojeg su otišli na Sljeme, nije mogao reći ništa drugo osim:</p>
<p>»Iskoristimo li sve naše dobre strane, kojih možda imamo i više nego što smo ih svjesni, i dogodi li se da Arsenal negdje popusti, a mi to iskoristimo, zašto ne bismo vjerovali da će se utakmica rješavati tek u Londonu? Dapače, sve sam uvjereniji da je to moguće.« </p>
<p>Predviđajući dobru, organiziranu i angažiranu igru, koja neće biti isprepletena ozljedama, Kuže najavljuje i napadački Dinamo, što opravdava najavom tri napadača - Etta iz pozadine te Eduarda i Vugrinca. Dakako, uz ubacivanje Modrića, Buljata... </p>
<p>»Naravno da nećemo srljati. Bila bi to samo voda na mlin inače strpljivih Engleza, koji ponajprije kombinatorikom, pletući mrežu oko suparničkoga kaznenog prostora, stvaraju šanse. Stoga nam je preduvjet što sigurnija obrana, koja je, doduše, u posljednjim utakmicama bila nešto propusnija, pa se činila nesigurnom. No, ponajprije zato što su igrači već danima mislima okrenuti ovoj utakmici.« </p>
<p>Kuže kaže da su za susret s Arsenalom on i njegov stožer što manje toga željeli prepustiti slučaju: </p>
<p>»Smislili smo nekoliko scenarija, za svaki slučaj. Znam samo da nakon prve utakmice želimo ostati 'u sedlu'.« </p>
<p>Dinamov kapetan Zoran Mamić misli da je umjesto nekih posebnih riječi dovoljno isprsiti se i pokazati natpis na plavoj majici u kojoj se pojavio pred novinarima: </p>
<p>»Natpis 'Nema predaje' naš je slogan s kojim dočekujemo ovu utakmicu i uz pomoć naših navijača nastojat ćemo pokazati da se možemo nositi i s najvećima.« </p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Otočani nikad nisu bili bauk za Dinamo </p>
<p>Londonski Arsenal bit će peti engleski klub s kojim će igrati zagrebački Dinamo – najviše problema imali su sa najslabijim od njih, Fulhamom 2002. godine</p>
<p>Engleske momčadi nikad nisu bile veliki bauk Dinamu. Iako su ugled i kvaliteta uvijek bili na njihovoj strani, utakmice s »modrima« bile su im teška iskušenja. S vjerom u tradiciju ni Arsenal neće »prošetati« trećim pretkolom Lige prvaka. </p>
<p>Dosad je Dinamo kroz povijest igrao sa četiri engleske momčadi - ukupan je omjer dvije pobjede, dva remija i četiri poraza. A suparnici su bili respektabilni - jaki Leeds iz sedamdesetih, Asprillin Newcastle i moćni Fergusonov Manchester United. No, svi su oni ponekad »polomili zube« na Dinamovu sastavu. Najrjeđe se sjetimo onoga neugodnog - najslabiji od sva četiri suparnika, londonski Fulham, dva je puta pobijedio hrvatsku momčad (3-0 u Londonu, 2-1 u Maksimiru). No, medalja ima i drugu stranu... </p>
<p>Prvu je utakmicu Dinamo s Englezima odigrao 1967. u finalu Kupa velesajamskih gradova protiv Leedsa.</p>
<p> Put prema jedinom europskom trofeju popločan je u Zagrebu (pobjeda s 2-0 pogocima 18-godišnjeg Čerčeka i Rore), dok u Leedsu nije bilo pogodaka. Točno trideset godina kasnije Dinamo je proživio jednu od nesretnijih europskih epizoda. Jaki Newcastle, kojeg je predvodio Kolumbijac Faustino Asprilla, pobijedio je u prvoj utakmici s 2-1, no Cvitanovićev pogodak u 90. minuti u Zagrebu odvukao je dramu u produžetke. Ipak, nespretni Šimić i pogodak Ketsbaije odveli su Engleze u Ligu prvaka. </p>
<p>Dvije godine kasnije u Ligi prvaka Dinamo je imao najuglednijeg suparnika, tada strašno jaki Manchester Utd. s Beckhamom, Keanom, Giggsom... No, na Old Traffordu je Dinamo »kompjutorski« odigrao za 0-0, dok je u drugoj utakmici Manchester u Zagrebu bio bolji rezultatom 2-1. U svakom slučaju, Englezi nisu bili nepremostivi za Dinamo, niti pretplaćeni na pobjede.</p>
<p> Očekujemo novi žestoki Dinamov otpor razvikanijem i boljem klubu - londonska momčad će imati veliko dokazivanje u Maksimiru...</p>
<p>Stipe Karadžole</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Wenger najavljuje uspjeh već u Zagrebu </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Zašto je Arsenal veliki klub, odgovor je dao pred stotinjak novinara, od toga pola engleskih, u maksimirskim prostorima Arsene Wenger učitelj Londončana. Velik je, kazuje Wenger pri dolasku Arsenala u Zagreb, jer vjeruje da je aktualni finalist lige prvaka, a to je dakako Arsenal, sposoban napraviti korak više več u ovogodišnjem izdanju istog natjecanja.</p>
<p> Nije li samim time Wenger dao do znanja što očekuje i od maksimirskog susreta? Bez obzira što su u Zagreb stigli bez sedmorice igrača, među njima prvih zvijezda Henryja, kažnjenog vratara Lehmana... No, vjeruje da će ostali igrači nadomjestiti odsutne, koji se odmaraju od nastupa na SP. </p>
<p>»To s odsutnim igačima je naš problem, ali zato i jesmo velik klub, jer i takvi kakvi trenutačno jesmo, računamo več u Maksimiru obaviti glavninu posla, možda i sav«, kazuje Wenger.</p>
<p> O Dinamu Arsenalov učitelj kazuje da je riječ o momčadi koju zbog sličnosti stila igre, ali i naglašenih ambicija baš i nisu željeli kod ždrijeba.</p>
<p>I južna tribina za Dinamove navijače</p>
<p>Inače dobra vijest za one bez ulaznica, jer umjesto najavljenih više od tisuću Arsenalovih navijača doči će ih svega 200. Zbog toga će se uz cijenu od 60 kuna pustiti u prodaju ulaznici za južnu tribinu, inače namijenjenu Englezima.</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Još jedan Ivanin »deja vu« </p>
<p>Iako je bila uvjerena u plasman u finale, Ivana Brkljačić je kvalifikacije kladiva završila na 21. mjestu </p>
<p>Sve velike najave, sva očekivanja, svi odlični rezultati ostvareni u dosadašnjem dijelu sezone još su jednom pali u vodu. Ivana Brkljačić ubilježila je novi podbačaj na velikom natjecanju, ako je podbačaj uopće dovoljno jaka riječ. Naša kladivašica, koja je ove sezone tri puta bacala preko 70 metara, koja je početkom srpnja popravila osobni rekord (71.34) i u Göteborg stigla puna samopouzdanja, uvjerena u plasman u finale, kvalifikacije je završila na 21. mjestu s hicem od 63.31 metra! Ništa od povratka u finale, tamo gdje je posljednji puta bila još 2001. na Svjetskom prvenstvu u Edmontonu. Prije osam godina u Budimpešti Ivana kao 15-godišnja djevojčica nije ubilježila ispravan hitac, 2002. u Münchenu je tek jednom uspješno, ali nedovoljno daleko bacila kladivo, a ni švedska joj izvedba neće ostati u nimalo boljem sjećanju. Nakon spomenutih 63.31 u prvoj seriji, kad je kladivom zahvatila zaštitnu mrežu, u drugoj je prilikom okreta kladivom »ostrugala« i krug (56.66 m), da bi u trećoj seriji njezin hitac završio izvan segmenta. Loše, lošije, najlošije... Ivana je još jednom pred novinarima završila u suzama, sličnu smo sliku gledali i lani na SP-u u Helsinkiju. </p>
<p>»Ovome se nikako nisam nadala. Katastrofa!«, bile su prve riječi naše rekorderke. »Sav rad i sav trud pao je u vodu. Grozno se osjećam. Sve sam podredila EP-u. Sad se moram sabrati i krenuti dalje«, dodala je malo optimističnije, za razliku od Helsinkija, kad je čak počela pričati i o kraju karijere. Ivani su prije početka natjecanja suci zabranili da baca vlastito kladivo, jer je s njega gotovo potpuno bila oguljena boja. Morala je uzeti tuđe, ali je i sama utvrdila da joj to nije nimalo smetalo. </p>
<p>»Ma, sve je bilo dobro. Jedino što nije valjalo je to što sam očito bila previše samouvjerena. Mislila sam da iz Göteborga neću otići bez 73 metra. I onda svi moji snovi nestanu u samo sat vremena.« </p>
<p>Našu kladivašicu nije utješila ni činjenica da su bez finala ostale i znatno veće favoritkinje, poput Talijanke Balassini, Ruskinje Horoših, Bjeloruskinje Menkove ili Rumunjke Melinte. </p>
<p>»Ne može me to utješiti. Neke od njih bacale su preko 70 metara samo u svojoj državi, a ja sam bacala i u inozemstvu«, kazala je Ivana, koja je nedavno spomenula kako se više ne želi baviti protivnicama, ali je neke od njih očito još uvijek muče. </p>
<p>Ove je godine Ivana počela raditi s novim trenerom, Mađarom Zsoltom Nemethom. Tvrdila je da su dosta radili na tehnici, ali to se u Göteborgu nije vidjelo. </p>
<p>»Tehnika mi je bila katastrofalna. To nisam bila ja«, naglasila je naša bacačica i pronašla novi motiv za nastavak sezone. </p>
<p>»Već idući vikend idem na miting u Tallin, potom ću se pripremati za Hanžek i nadam se za Svjetski finale u Stuttgartu.« </p>
<p>Vedran Božičević</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Vincek ostao prvi izvan polufinala </p>
<p>Za Nikolinu Horvat se i prije prvenstva znalo da ne može proći kvalifikacije na 400 m prepone, a Nedžadu Mulabegoviću do završnice je nedostajalo 20 centimetara </p>
<p>Iako nitko od troje preostalih hrvatskih atletičara nije prošao jutarnje kvalifikacije, početak Europskog prvenstva za našu je reprezentaciju ipak bio uspješniji od onoga prije četiri godine, kada je troje bacača zajedno ostvarilo tek jedan uspješan kvalifikacijski hitac. U ponedjeljak su Nedžad Mulabegović, Nikolina Horvat i Željko Vincek bili blizu razine svojih najboljih rezultata, što je bio cilj koji su si i zacrtali prije početka natjecanja. </p>
<p>Prvi je na stadion Ullevi ušao Mulabegović, čiji start u bacanju kugle nije bio nimalo ohrabrujući. Prvi hitac - slabašnih 17.59 metara. Činilo se da će Nedžadov nastup nalikovati onome na OI u Ateni, kada je, poput Edisa Elkasevića, potpuno potonuo u jutarnjim kvalifikacijama. Drugi je hitac bio nešto bolji (18.88), a tek je u trećem došao na svoju ovogodišnju razinu, kugla se zaustavila na 19.48 metara. U tom je trenutku naš bacač bio u finalu, ali je bilo jasno da tu neće i ostati. Vrlo je brzo skliznuo na 16. mjesto, do završnice mu je nedostajalo 20 centimetara. </p>
<p>»Zadnji sam hitac odradio s 95 posto, išao sam na sigurno, jer nisam htio završiti ispod 19 metara. Zadovoljan sam ovim rezultatom, sve ispod 19.20 bio bi podbačaj. Kad se uzme u obzir da sam imao 38. prijavljeni rezultat, ovo i nije tako loše. Dobro je i što sam pronašao način za zagrijavanje ujutro, što mi je dosad bio problem«, kazao je Nedžad. </p>
<p>Za Nikolinu Horvat se i prije prvenstva znalo da ne može proći kvalifikacije na 400 prepone. Sa samo 20 godina cilj joj je bio trčati na razini osobnog rekorda, što joj je i uspjelo. Trčala je u stazi do olimpijske pobjednice Fani Halkije i do cilja stigla za 57.95 sekundi. Ukupno 26. mjesto od 32 atletičarke. »Nisam zadovoljna nekim tehničkim detaljima, ali trčala sam ispod 58 sekundi. Da mi je to netko prije ponudio, odmah bih prihvatila. Fenomenalan je osjećaj bio trčati u ovakvoj konkurenciji«, pričala je Nikolina. </p>
<p>Najmanje je sreće imao Željko Vincek. On je na 400 metara ostvario 16. vrijeme (46.48), ali polufinale neće vidjeti. Bio je četvrti u svojoj skupini, a dalje su išla trojica, uz još četvorica s najboljim vremenom. Željko je po tom kriteriju ostao prvi »vani«. </p>
<p>»Sâm sam kriv. Nisam trčao 'fajterski', kako sam trebao. Ozljede su me ove godine poharale, tako da je ovo bio logičan kraj«, rekao je 20-godišnji Varaždinac. [V. B.]</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Donkić preplivao La Manche</p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Plivački hrvatski maratonac Toni Pavičić Donkić je u ponedjeljak preplivao nadaleko čuveni kanal La Manche. Točno u 19.15 sati dotakao je francusko tlo i razvio hrvatski barjak. Za preplivanje od Engleske do francuske obale trebalo mu je 9. sati i 45 minuta. Donkić je drugi hrvatski maratonac koji je preplivao La Manche, prvi je legendarni Veljko Rogošić. No, Donkiću je to uspjelo za jedan sat i 45 minuta brže. »Borio sam se sa valovima i velikom hladnoćom, ali me je i ometao gusti brodski promet. Moram biti zadovoljan, ovo je najveći uspjeh u mojoj dugogodišnjoj plivačkoj karijeri«. Donkić je star 38 godina, rođen je Starograđanin s Hvara, a u posljednje vrijeme živi u Švicarskoj. Zanimljivo je da je čak tri tjedna čekao u engleskom gradu Doveru dozvolu odnosno vremenske prilike koje mu omogućuju da ostvari ovaj veliki uspjeh. Ovo je 1172. preplivavanjem La Manchea. [R. P.]</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Clement i Davidenko do naslova </p>
<p>WASHINGTON</p>
<p> – Arnaud Clement i Nikolaj Davidenko osvojili su prošlog tjedna ATP naslove. Clement je u finalu Washingtona pobijedio 19-godišnjeg Škota Andyja Murraya sa 7-6 (3), 6-2 te time ostvario drugi naslov u ovoj sezoni (prvi je bio u veljači u Marseilleu protiv Marija Ančića). Murray je otvorio dvoboj s 2-0, no ostatak meča protekao je u francuskom ritmu. Davidenko se, pak, još jednom pokazao potpuno nepredvidljivim igračem. Finale protiv Floriana Mayera mogao je završiti znatno ranije, jer je vodio sa 7-6, 5-1. No, u drugom je setu Mayer nanizao šest gemova, ali je u trećem ostao bez snage. Rezultati, finale, Sopot: Davidenko – Mayer 7-6 (6), 5-7, 6-4; finale, Washington: Clement – Murray 7-6 (6), 6-2. [S. K.]</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Šarapova napokon bolja od Clijsters </p>
<p>SAN DIEGO</p>
<p> – U finalu San Diega Šarapova i Clijsters odigrale su najbolji meč sezone u ženskom tenisu. Spektakularni poeni, izmjene i dramatičnost kreirali su pobjedu Ruskinje sa 7-5, 7-5. Inače, ovo je bio peti međusobni meč te dvije tenisačice i - prva pobjeda Ruskinje. Ovom je pobjedom Šarapove (koja je osvojila 12. naslov u karijeri) prekinut dugi niz nepobjedivosti Kim Clijsters. Naime, imala je 24 uzastopne pobjede na američkom betonu. Rezultat, finale: Šarapova - Clijsters 7-5, 7-5. [S. K.]</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Schumacher neprimjetno smanjio zaostatak za Alonsom</p>
<p>Izbacivanjem Roberta Kubice s osmog mjesta Nijemac stigao do jednog boda </p>
<p>Dojam je netom nakon utrke za Veliku nagradu Mađarske bio dvojak. Odvožena je najbolja utrka sezone, a medu četvoricom mušketira (Alonso, Schumacher, Raikkonen, Fisichella) u svijetu formule 1 nije se dogodilo apsolutno ništa, odnosno zahvaljujući izlijetanjima i lošim plasmanima bodovna razlika ostala je nepromijenjena. </p>
<p>No, administrativnom odlukom nakon utrke sjajni je Robert Kubica u svojoj premijeri ipak ostao bez osvojenog boda, a na posljednje je mjesto u dijeljenju bodova zasjeo Michael Schumacher i tako se nakon 13. utrke sezone primaknuo ukupno vodećem Alonsu na 10 bodova zaostatka. Time je Nijemac postao profiter u utrci koja je napokon imala jednoga drugog vozača u ulozi glavnoga glumca. </p>
<p>Potrebno je bilo 113 utrka da Jenson Button ostvari prvu pobjedu karijere. Malo će tko pamtiti način na koji je došao do nje, no nije istina da je bio samo miljenik sreće. Jer, i dok je vodeći Alonso gutao kilometre prije svog ispadanja iz utrke, Britanac je nizao brže krugove i nalazio se u retrovizoru španjolskoga vozačkog asa. Bi li ga Button prestigao na stazi ili ne, nepotrebno je razlagati, dokumentirana će ostati nedjelja na Hungaroringu kao prva osvojena postaja u Buttonovoj karijeri. </p>
<p>Zanimljivo, 2003. godine je ista ta staza prvi puta na postolje gurnula Alonsa kao pobjednika neke Velike nagrade. </p>
<p>Hoće li Britanac nakon prve bodovne desetke njegovim stopama, druga je priča... Alonso prevelikog razloga za žaljenje i - nema. Doduše, prije nego što su mu u boksu »namjestili« ispadanje, ne pričvrstivši zadnju desnu gumu na pravilan način, imao je u rukama slavlje koje je nudilo približavanje obrani krune najboljeg vozača. Ono za čime Španjolac može pustiti suzu jest podatak da mu je uz Hungaroring nedostajao tek još jedan bodovni učinak da se na čelu ljestvice onih koji su nizali bodove u svakoj utrci izjednači s vodećim Schumacherom na brojci 24. Ovako je ostao dvije utrke prekratak... </p>
<p>Krešimir Đureš</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="44">
<p>Hackerski napad na biometrijske putovnice </p>
<p>LONDON (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Sigurnost biometrijskih putovnica, kakve već koriste Britanija, Njemačka, SAD i još neke zemlje dovedena je u pitanje nakon što je otkriveno da se osobni podaci pohranjeni u njima mogu kopirati i prebaciti u drugi dokument. To otkriće načinio je njemački stručnjak za elektronsku sigurnost Lukas Grünwald, obavijestivši o tome u nedjelju sudionike jedne konferencije o toj vrsti sigurnosti u Las Vegasu.</p>
<p>Grünwald smatra da su sve biometrijske putovnice »golemo bacanje novca«. Tvrdi kako mu je trebalo samo dva tjedna da otkrije kako će klonirati čip koji je u njih ugrađen. Pritom se poslužio standardima za elektronske putovnice koji su objavljeni na websiteu Međunarodne organizacije za civilno zrakoplovstvo ICAO. Riječ je o UN-ovom tijelu koje je sastavilo te standarde. Svoj postupak Grünwald je testirao na novoj njemačkoj putovnici EU. No, ista metoda bila bi djelotvorna i na elektronskoj putovnici bilo koje druge zemlje, jer se sve one pridržavaju istih standarda ICAO. </p>
<p>Njemački stručnjak za elektronsku sigurnost pokazao je da se podaci mogu lako očitati s prave putovnice te prenijeti na prazni čip - koji se potom može presaditi u lažnu putovnicu. To otkriće izazvalo je uzbunu u Velikoj Britaniji. Od ožujka ove godine, svatko tko se prijavi za britansku putovnicu dobiva, naime, biometrijsku verziju u koju je ugrađen elektronski čip. Slične putovnice izdaju već i Njemačka te još neke zemlje, a SAD počet će ih izdavati u listopadu. Premda je Lukas Grünwald uspio klonirati podatke iz biometrijskih putovnica, on tvrdi kako kopirane podatke nije moguće mijenjati, a da se to odmah ne primijeti. Ti podaci, poput imena ili datuma rođenja, posebno su, naime, zaštićeni, pa bi prilikom službenog pregleda putovnice promjene upale u oči. Tu činjenicu ističe i britansko ministarstvo unutarnjih poslova, Home Office. </p>
<p>Ono je priopćilo da je britanska biometrijska putovnica jedna od najsigurnijih na svijetu. Ministarstvo je potvrdilo da je doista moguće kopirati podatke sa čipa, ali ih nije moguće mijenjati. No i sama činjenica da se podaci iz putovnica lako mogu kopirati izaziva zabrinutost u nizu zemalja. Europska komisija objavila je tehničke podatke o novom tipu biometrijskih podataka s kodiranim podatcima o izgledu vlasnika putovnice koji će se koristiti u putovnicama građana EU već od kraja kolovoza. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Bush: Sirija i Iran pomažu Hezbollahu </p>
<p>Prijedlog rezolucije VS-a ne sadrži nikakav zahtjev za povlačenje izraelskih snaga</p>
<p>NEW YORK (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - U obraćanju javnosti u ponedjeljak u povodu srednjoistočne krize, američki predsjednik George Bush optužio je Hezbollah za izazivanje krize u Libanonu i pozvao Siriju i Iran da obuzda aktivnosti organizacije. </p>
<p>»Sirija i Iran sponzoriraju i pomažu aktivnosti Hezbollaha s ciljem izazivanja kaosa i s ciljem da terorom spriječe napredak demorkracija, rekao je Bush dodajući kako je »Hezbollah izazvao napad«. </p>
<p>Tijekom vikenda Busheva administracija odlučila je zatražiti hitan prekid vatre u južnom Libanonu. Iako sa zakašnjenjem, sada skoro svi gotovo jednim glasom u Washingtonu govore, da se nasilju na izraelsko-libanonskoj granici mora stati na kraj. </p>
<p>Tajnica Condoleezza Rice i savjetnik za nacionalnu sigurnost Stephen Hadley doputovali su u Crawford gdje Bush provodi ljetni odmor i detaljno informirali predsjednika o nacrtu nove rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a o primirju u Libanonu. </p>
<p> Bush zasad odbija komentirati kako je došlo do diplomatske nagodbe s Francuzima i što je dogovoreno, o načinu i tajmingu slanja novih mirovnjaka pod zastavom UN-a, na jug Libanona. Navodno, dogovorena je tampon zona koju neko vrijeme, bar do dolaska UN-ovih plavih kaciga, trebaju kontrolirati izraelski vojnici. </p>
<p>Oni, snagom svog nadmoćnog oružja trebaju osigurati da se gerilci Hezbollaha ne vrate u to područje. No, to je i osnovna primjedba vlade u Bejrutu. Ona izražava zabrinutost da se zapravo radi o okupaciji dijela njenog suverenog teritorija s kojeg su vojnom akcijom Izraela protjerane stotine tisuća Libanonaca. Čak i analitičar najpoznatijeg think-tanka u Washingtonu, Američkog instituta za mir, Naja Hijab upozorava da se »svaki sporazum o slanju multinacionalnih snaga u Libanon mora dogovoriti s libanonskom vladom, uključujući i Hezbollah, koji je čvrsto ukorijenjen u oko 40 posto libanonske populacije«.</p>
<p>Predložena rezolucija Vijeća sigurnosti o kojoj će se glasati u utorak ima bar tri osnovna nedostatka: Ona ne odgovara na libanonsku zabrinutost, pa se zbog tog predlažu amandmani. Amerikanci, međutim, kao da zasad ne žele više od obostranog zahtjeva Izraelu i Hezbollahu, da zaustave ofenzivu i vojne provokacije u Libanonu. </p>
<p>Nacrt predviđa i dopuštenje da Izrael ponovno napadne položaje Hezbollaha. I na koncu, uopće se ne udovoljava zahtjevima vlade u Bejrutu, da Izrael povuče svoje snage iz južnog Libanona. Rezolucija ne sadrži nikakav zahtjev za povlačenje izraelskih snaga.</p>
<p>Uz sve primjedbe, SAD ipak već radi i na dodatnoj rezoluciji VS-a, na temelju koje bi se formirale nove međunarodne snage za Libanon. Tako bi u Libanon stigli svježi UN-ovi mirovnjaci koji bi tek naknadno mogli zamijeniti izraelske vojnike. </p>
<p>Erol Avdović</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Peretz zatražio ofenzivu prema rijeci Litani</p>
<p>JERUZALEM/BEJRUT</p>
<p> - Predsjednik libanonske vlade Fuad Seniora ispravio je u ponedjeljak raniju informaciju o smrtno stradalima u izraelskom napadu na selo Houlu na jugu Libanona.</p>
<p>Na sastanku arapskih ministara vanjskih poslova u Bejrutu zaplakao je i ustvrdioda je ubijeno 40 civila. Kasnije, na konferenciji za novinare, Saniora je rekao kako je taj podatak temeljio na nepotvrđenim informacijama: »Pokazalo se da je poginula samo jedna osoba. Rečeno mi je da se cijela zgrada urušila na oko 40 osoba«, rekao je.</p>
<p>Izraelsko zrakoplovstvo bombardiralo je u ponedjeljak navečer gusto naseljeno južno predgrađe Bejruta, uporište Hezbollaha. Libanonska policija potvrdila je da su rakete pale na četvrt Shiyyah, te razorile stambenu zgradu. Iz bolničkih se izvora doznaje da je poginulo najmanje osam osoba, a dopremljena su 24 ranjena civila. Po riječima libanonskog ministra zdravstva Mohammada Khalifeha, dosad je u sukobima Izraela i Hezbolaha poginulo 925 osoba, većinom civila; trećina smrtno stradalih su djeca mlađa od 13 godina. </p>
<p>Izraelski premijer Ehud Olmert izjavio je u ponedjeljak da »nije uvedeno nikakvo ograničenje za djelovanje izraelske vojske« u Libanonu i da će se ofenziva nastaviti. »Većina u zemlji podupire operaciju i spremna je platiti cijenu za to«, kazao je Olmert tijekom posjeta glavnom stožeru sjevernog zapovjedništva u Safedu, u Gornjoj Galileji. »Treba zaustaviti Hezbollahove rakete. Nedopustivo je da milijun stanovnika sjevernog Izraela živi po skloništima«, dodao je.</p>
<p>Olmert se prije toga u Jeruzalemu sastao s visokim vojnim časnicima. Neimenovani izvori javili su da je izraelski ministar obrane Amir Peretz zatražio široku kopnenu ofenzivu prema rijeci Litani, 20 kilometara unutar libanonskog teritorija. Prema pisanju lista Haaretz, vojska planira udariti na infrastrukturu i simbole libanonske vlade. </p>
<p>Ubojstvo 12 rezervista izraelske vojske i tri civila bio je najveći izraelski gubitak u jednom danu od početka rata u Libanonu. Tijekom vikenda i u ponedjeljak na sjever Izraela palo je oko 3000 Hezbollahovih raketa. </p>
<p>Sedmero članova jedne obitelji ubijeno je u izraelskom zračnom napadu na južnolibanonsko selo Ghazzaniyeh.</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Beograd ustraje na odbačenim prijedlozima </p>
<p>Srbijanski pregovarači i dalje inzistiraju na lokalnoj policiji i sudovima, što Priština, ali i međunarodna zajednica smatraju neprihvatljivim</p>
<p>BEOGRAD (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Izaslanstva Beograda i Prištine u ponedjeljak su u Beču šesti put pregovarala o stvaranju novih općina na Kosovu i njihovim nadležnostima. </p>
<p>Sastanak kojemu je predsjedavao zamjenik glavnog pregovarača UN-a, austrijski diplomat Albert Rohan nije dao rezultate. Nije došlo do ozbiljnijeg približavanja stavova dviju strana. Beograd i dalje inzistira na lokalnoj policiji i sudovima, što Priština, ali i međunarodna zajednica smatraju neprihvatljivim.</p>
<p>Srbijansko izaslanstvo pojavilo se u ponedjeljak s platformom koju je prezentiralo na početku pregovora. Njihov stav bio je da nove općine moraju imati nadležnosti u području obrazovanja, zdravstva, socijalne skrbi, kulture, javne sigurnosti i pravosuđa. </p>
<p>Spomenute nadležnosti ne samo što mnogo koštaju, nego i jedino mogu funkcionirati u velikim općinama koje imaju odgovarajuće kadrove i sustav javne kontrole. Na pitanje srbijanskom izaslanstvu kako bi se sve to osiguralo, odgovor je bio da će sve srpske općine imati »posebne veze sa Srbijom«. Namjerava li vlada u Beogradu stvarno financirati i upravljati nekakvim superopćinama na Kosovu koje bi imale nadležnosti kakve nema ni glavni grad u Srbiji, ne može se sa sigurnošću reći. </p>
<p>S jedne strane, postoji pritisak paralelnih struktura koje vlada financira svih ovih godina i koje bi željele legalno obavljati svoj posao na Kosovu. Sa druge strane, Beograd se možda čvrsto drži nerealnih zahtjeva, kako bi imao ispriku da napusti pregovore.</p>
<p>Prema planu glavnog pregovarača UN-a Marttija Ahtisaarija, tijekom kolovoza bit će održana tri kruga pregovora o pitanjima decentralizacije. U ponedjeljak se razgovaralo o nadležnostima, za desetak dana tema će biti broj općina, a krajem kolovoza uključivanje novih općina u postojeći sustav lokalne samouprave na Kosovu. Priština je pod pritiskom SAD-a i EU-a pristala uskladiti svoju platformu s planovima međunarodnih pregovarača. Beograd se, međutim, nije pomaknuo od početka.</p>
<p>Bojan al Pinto-Brkić</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Ruski mediji: SAD objavio gospodarski rat Rusiji</p>
<p>MOSKVA</p>
<p> - Američke sankcije protiv dva vodeća ruska izvoznika oružja označavaju novo zahlađenje ionako zahladnjelih odnosa između Bijele kuće i Kremlja i mogle bi onemogućiti značajne potencijalne trgovinske sporazume s američkim kompanijama, objavili su ruski mediji. SAD su u petak objavile uvođenje sankcija za sedam kompanija iz Rusije, Indije, Sjeverne Koreje i Kube, zbog prodaje zabranjene opreme Iranu. Sankcije su nametnute ruskoj državnoj izvoznoj agenciji Rosoboronexport kojoj je na čelu prijatelj predsjednika Vladimira Putina te državnom proizvođaču ratnih zrakoplova Suhoj. »Uvođenje sankcija protiv Rosoboronexporta praktički znači objavu gospodarskog rata protiv Rusije«, navodi naslovnica lista Izvestija, u vlasništvu državnog plinskog giganta Gazproma. [Reuters/Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="49">
<p>Komad lubenice između kupanja</p>
<p>Ako na kupalištu osjetite potrebu da nešto pojedete, neka to budu mali, niskokalorični i zdravi obroci</p>
<p>Iako se savjetuje da se na plažu ne ide bez boce vode, obvezno ponesite i neko jelo za međuobrok. Jer uvijek se dogodi da, kao prema kakvom nepisanom pravilu, između plivanja i sunčanja ogladnite. No da ne biste posegnuli za kaloričnim sendvičem, čokoladom, kolačem ili komadom pizze koji se najčešće nude u lokalima na kupalištima, odajemo kojim međuobrocima utažiti glad i da se pritom ne udebljate.</p>
<p>Jedite lubenicu Komad tog voća ili dinje izvrstan je međuobrok. Preporučljivo ga je jesti čim osjetite glad, pa ćete se za nekoliko minuta osjetiti sito. Prednost lubenice pred drugim voćem je u činjenici da 10 dekagrama sadrži 15 kalorija, a 33 ista količina dinje! Budući da sadrže 1,80 posto vode još i gase žeđ. Pritom se voda postupno apsorbira u organizam, pa se tek nakon duljeg vremena osjeti potreba za pićem.</p>
<p>Pazite što pijete Ako ste na dijeti ili se ne želite udebljati, u tom je slučaju dobro znati da čaša voćnog soka sadrži i do 120 kalorija. Pa da biste tim pićem ugasili žeđ i još se osjetili sito, možda je bolje razrijedite ga u litri vode i na kupanju držati u prijenosnom hladnjaku. Druga je mogućnost zamjena sokom od rajčice, jer dva decilitra sadrže samo 14 kalorija! Ili čaša hladnog zelenog čaja, koji je također dijetetski i zdrav napitak.</p>
<p>Sladoled za ručak Bilo da je u tuljcu ili na štapiću taj osvježavajući međuobrok sadrži 150 do 200 kalorija, pa je izvrsna zamjena za objed. Budući da sadrži šećer, vratit će tijelu energiju izgubljenu plivanjem. Sladoled posebno preporučuje jesti Bonnie Spring, poznata američka nutricionistkinja, jer su mu glavni sastojci ugljikohidrati koji potiču bolje raspoloženje.</p>
<p>Iznimno kokosov orah To se osvježavajuće voće redovito jede za godišnjeg odmora na egzotičnim plažama. Ipak se odreknite kokosova oraha ako ne želite gomilati masti u organizmu, jer komad od 10 dekagram sadrži 35 grama masti. Ta količina jednaka je količini masnoće koju unesite u tijelo kao da ste pojeli tri velika sendviča s pršutom! </p>
<p>Zaboravite pizzu Osjetite li glad prijepodne ili oko podneva, preporučljivo je odmah nešto pojesti. Iako vam se čini da je komad pizze pravi izbor, radije je zamijenite pecivom od integralna brašna s komadom posne šunke i dosta svježeg povrća. Nakon tog količinski malog obroka osjećat ćete se sito, a bit ćete sigurni da u organizam niste unijeli <FONT COLOR="#CC3300"><b>šećer</b></FONT> ili masnoće.</p>
<p>Marinka Đaković</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Glamur zaobljenih trbuščića</p>
<p>Moderne trudnice izgledaju dotjerano i do detalja paze na svoj imidž. Veselo se igraju s modnim detaljima i uživaju u svom blaženom stanju</p>
<p>Vremena kada su trudnice najviše bile kod kuće i uglavnom govorile o tome kako se osjećaju naduveno, kako moraju često na toalet i kako im noge jako natiču su iza nas. Moderne buduće majke čine sve kako bi izgledale odlično u razdoblju očekivanja prinove.</p>
<p>Mnoge mlade žene više ne hodaju gradom u bezličnim haljinama veličine šatora s kosom »ukroćenom« u jednostavan konjski repić kako ne bi morale provoditi dane razmišljajući o održavanju frizure. Nove trudnice izgledaju blistavo, dotjerano i glamurozno. Taj trend započele su, dakako, neke poznate žene poput Demi Moore, Britney Spears, Gwen Stefani, Gwyneth Paltrow ili na našim prostorima Ana Rucner. Sve su te žene u medijima viđene kao superdotjerane buduće majke koje su do detalja pazile na svoj imidž. Ponosno su nosile svoj trbuščić, te se nisu skrivale od kamera, pazeći da će netko komentirati njihovu novu zaobljeniju figuru. Od trudnoće su napravile feštu za pamćenje. Mnoge od njih rado su pozirale u dražesnim opravama pred fotografima, a neke su se čak bez srama i razodjenule. </p>
<p>Trudnice moderna doba ne plaše se svog drugog stanja, nego u njemu nastoje izgledati još ženstvenije, simpatičnije i ljepše. Većina od njih ne sprema šminku u ladicu kako bi je zaboravila na devet mjeseci. One se ne odriču ni modernih krojeva, nego dapače slijede modu i nastoje izgledati još bolje nego inače. </p>
<p>Uz sve moguće savjete koje mogu dobiti od svojih majki i baki ili dobrih prijateljica koje su prošle to iskustvo, svaka se buduća majka voli opskrbiti knjigama koje joj mogu dati koristan savjet. U svijetu slavnih, žene pak hrle takozvanim guruima kojima je specijalnost trudnoća. </p>
<p>Doktor Gowri Motha prije četrnaest se godina proslavio time što je organizirao porod među dupinima u Izraelu. On se zauzima za prirodan porod, uz korištenje reikija i refleksologije. Njegovu su pomoć potražile i Madonna, Gwyneth Paltrow i Kate Moss. Neke od stvari koje propagira Motha su i kreativna iscjeliteljska masaža, samohipnoza, poseban režim prehrane.</p>
<p>Doktor Yehudi Gordon zaslužan je za uvođenje rađanja u vodi u Veliku Britaniju. On je osnovao i najmoderniju kliniku za porode St John i Elizabeth u Londonu. Njegovu iskustvu prepustile su se Hetaher Mills McCartney, Cate Blanchet, Jerry Hall, te Elle Macpherson.</p>
<p>Prva žena koja je stekla velik ugled u Velikoj Britaniji na području ginekologije je i profesorica Lesley Regan. U svojoj knjizi »Your Pregnancy Week by Week« govori o važnosti naslijeđa i genetike. Posebno se osvrće i na spontani pobačaj. </p>
<p>Zita West je primalja, savjetnica za nutricionizam, a bavi se i akupunkturom. Njezinim su se metodama priklonile Kate Winslet i Stella McCartney. </p>
<p>Što se tiče pripreme za porođaj već i u nas postoje mnogi tečajevi za trudnice koji su dobra priprema za taj važan događaj u životu. Na takvim se tečajevima također može dobiti niz korisnih savjeta o disanju, vježbama, prehrani i još mnogočemu drugom. </p>
<p>Kada su u pitanju razne promjene na tijelu i tegobe, najbolje je obići ljekarne i kozmetičke prodavaonice i raspitati se o proizvodima za njegu tijela i olakšavanje tegoba. Strije su, primjerice, neizbježan pratitelj većine trudnoće. Stoga je najbolje već na početku trudnoće naoružati se nekom kremom ili uljem za to. </p>
<p>Nogama će sigurno koristiti neki od preparata za umorne noge ili jednostavna kupka u lavoru koja će donijeti olakšanje. Dobro je oprati noge u mlakoj vodi s dodatkom morske soli. Lagana masaža stopala može također uvelike pomoći. I masaža cijelog tijela nekim finim uljima može biti vrlo ugodna, naročito ako vam je priušti partner. </p>
<p>U ljetno doba kada su noge izloženije naporima, poželjno je otići i na pedikuru i urediti nokte, te ih obojiti nekom šarenom veselom bojom.</p>
<p>Od alternativnijih savjeta, kineska medicina preporučuje svaki dan barem na 20 minuta podići noge, jer se tako vraća životna energija. Đumbir se pak savjetuje onim ženama koje pate od jutarnjih mučnina. Za brzu pomoć treba naribati malo svježeg đumbira u šalicu i napuniti je vrućom vodom. To treba ostaviti da odstoji desetak minuta i tada popiti. </p>
<p>Za opuštanje je dobro i u kupku staviti soli iz Mrtvog mora i odmeditirati u njoj petnaestak minuta. </p>
<p>Osim relaksacije tijekom očekivanja djeteta ne treba zaboraviti ni na tjelovježbu, koju ne treba provoditi jedino ako je to liječnik izričito zabranio. Naravno da tijekom velikih vrućina ne treba pretjerivati, ali bolja fizička kondicija i čvršći mišići olakšat će i porod. One žene koje se prije trudnoće nisu bavile nikakvom fizičkom aktivnošću trebaju postupno uvoditi tjelovježbu u svoj dnevni raspored. Bolje je početi s nekoliko minuta vježbanja na dan, pa onda malo po malo produljivati vrijeme. Jednako tako treba biti i s intenzitetom vježbanja. Na početku neka vježbe budu laganije. Naravno, pred kraj trudnoće također se ne treba forsirati. </p>
<p>Posebno se treba fokusirati na leđa koja će tijekom poroda biti opterećena. Sve vježbe snage su za to dobrodošle, a plivanje je također idealno rješenje. </p>
<p>Dobar odabir su pilates i joga koji su osim za skladno oblikovanje tijela dobri i za opuštanje. Vrlo je važno pozornost posvetiti i naučiti se pravilnom dubokom disanju.</p>
<p>SUNČICA DOLUŠIĆ</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="51">
<p>Policija ispitala ravnatelja </p>
<p>Ravnatelj Haller je policiji predao svu medicinsku dokumentaciju Miroslava Maškarina kao i imena svih službenih osoba koje su bile u kontaktu s pacijentom tijekom operacije</p>
<p>RIJEKA-Temeljem zahtjeva Općinskoga državnoga odvjetništva u Rijeci policija je u ponedjeljak saslušala Hermana Hallera, ravnatelja KBC-a Rijeka, a vezano za slučaj 20-godišnjega Miroslava Maškarina s Raba, kojem je nakon rutinske operacije slijepoga crijeva amputirana lijeva noga i život doveden u opasnost. </p>
<p> Interno povjerenstvo KBC-a do kraja tjedna ocijenit će što se sve događalo u operacijskoj sali, rekao je Haller novinarima jučer nakon što je obavio razgovor s policijom. </p>
<p>Maškarin je 9. srpnja zatražio liječničku pomoć te je tada u KBC-u Rijeka podvrgnut laparaskopskom operativnom zahvatu. Operaciju je započeo specijalizant, a potom je nastavio dr. Branko Popović. Nakon komplikacija prouzročenih prerezanom abdominalnom aortom i obilnim krvarenjem u pomoć su priskočili i drugi liječnici. Uspjeli su na životu održati mladića no uslijed povlačenja krvi iz perifernih organa i odumiranja tkiva nakon desetak dana Miroslavu Maškarinu amputirana je lijeva noga, a u opasnosti je i druga te mu je ukupno zdravstveno stanje ocijenjeno ozbiljnim.</p>
<p> Nije pomoglo ni odstranjivanje dijelova kože s donjih ekstremiteta kako bi se potakla cirkulacija krvi u tim dijelovima tijela. Uslijed svih navedenih komplikacija mladiću su zatajili i bubrezi. Riječko Općinsko državno odvjetništvo zahtjev za dostavljanjem svih informacija o slučaju, nakon saznanja o slučaju iz novinskih napisa, uputilo je Policijskoj upravi primorsko-goranskoj, KBC-u Rijeka, Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi te Hrvatskoj liječničkoj komori. </p>
<p>Ravnatelj Haller u ponedjeljak je policiji predao svu medicinsku dokumentaciju Miroslava Maškarina kao i imena svih službenih osoba koje su bile u kontaktu s pacijentom tijekom operacije i nakon nje. Policija će naknadno i s njima obaviti razgovore.</p>
<p> Nesretni Maškarin koji se, na njegovu žalost, našao u središtu ove medicinske afere izvan je životne opasnosti, a u slijedećih desetak dana znat će se sudbina njegove desne noge. </p>
<p>Haller: Komplikacija, a ne greška</p>
<p>Dr. Herman Haller je nakon obavijesnog razgovora s policijom, održao press konferenciju i rekao da je i prije medijskih napisa tražio očitovanje predstojnika Klinike za kirurgiju prof. Uravića, na što je dobio odgovor da je riječ o komplikaciji, a ne o grešci kako su novinari izvješćivali. Haller je kazao da je prva laparoskopska operacija u riječkom KBC-u izvedena prije desetak godina, a da je među stotinama obavljenih ovo prva komplikacija. - Događa se iznimno rijetko; tri puta u 1.000 slučajeva. Prva takva komplikacija dogodila se u Kopru prije 30 godina, i žena je zbog toga umrla - rekao je Haller. Na Vjesnikov upit je li do komplikacije došlo zbog činjenice da je pacijent operiran iza ponoći, kada su liječnici već umorni, jer dežuraju 24 sata, Haller je odgovorio da je to puno kompleksnije pitanje koje zahtijeva analiziranje hrvatskog zdravstvenog sustava. Po tome bi Hrvatskoj trebalo najmanje 40% više liječnika i isto toliko više novca, da se organiziraju 12-satna dežurstva, jer statistike potvrđuju povećan broj komplikacija pri operacijama od 3-5 sati ujutro.</p>
<p>Tomislav Rukavina, Ljiljana Mamić Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Za kamate oduzimali stanove i automobile</p>
<p>Supružnici Nenad i Sanja Krbavčić i njihova kći Petra uhićeni su početkom srpnja na osnovi tjeralice MUP-a </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Na zagrebačkom je Općinskom sudu prije nekoliko dana, zbog iznude počeo postupak protiv supružnika Nenada (44) i Sanje (42) Krbavčić te njihove kćeri Petre (23), koja je u vrijeme počinjenja djela imala 19 godina. Bračni par uhićen je početkom srpnja temeljem MUP-ove tjeralice, a postupak protiv njih vodit će sudac Zorislav Kaleb. </p>
<p>Tročlana obitelj optužnicom se tereti da su od svibnja 2002. do rujna 2004. Zagrepčanku Vesnu K., koja je od njih pozajmila 20.000 kuna, prijetnjama natjerali da im vraća nepostojeći dug, odnosno iznos veći od pozajmljenog. Najprije su s nesretnom ženom, dogovorili kamatu od 1600 kuna, a kada je vratila dug u cijelosti, morala je potpisati priznanje da im duguje još 62.000 kuna. Tada 19-godišnja Petra, kako se navodi u optužnici, ženi je prijetila »dovođenjem svojih snagatora«, koji će je »sravnati sa zemljom«, dok su njeni roditelji žrtvi »obećavali« trganje ruku i nogu ukoliko ne pristane na lihvarski ugovor.</p>
<p> Supružnici se za iznudu terete prema još dvije točke optužnice, od Darka D. i Mislava Z. Kao zalog na pozajmljenih 17.500 eura, uz kamatu od deset posto, jednom od muškaraca bračni je par uzeo i dva stana u Čakovcu, a od njega iznudio više od 100.000 eura. Krbavčići su ga na to, stoji u optužnici, natjerali prijeteći da će pronaći njegovu djecu, a nakon »iskamaterenih« 100.000 eura od nesretnika, nastavili su s potraživanjem još 660.000 kuna. </p>
<p>Sljedeću žrtvu, »obradili« su uz pomoć Agana Mizdrala, koji je fizički natjerao Mislava Z. da Nenadu, nakon povrata duga od 1600 eura, prizna još 2800 eura duga te preda prometnu knjižicu svoje »opel astre«. </p>
<p>Anita Krmek</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Poništena kupoprodaja odmarališta u Orebiću</p>
<p>VARAŽDIN</p>
<p> - Vrhovni sud ukinuo je presude varaždinskog Županijskog suda i Općinskog suda, kojima je poništen ugovor o kupoprodaji odmarališta u Orebiću, sklopljen u svibnju 2001. godine između tvrtki »Sport-rekreacija dom« i »Makon Delte«, a postupak će se ponoviti pred prvostupanjskim sudom. Ukinutom presudom Općinskog suda u Varaždinu, koju je potvrdio i Županijski, u zemljišnim knjigama korčulanskog Općinskog suda tvrtka »Makon Delta« brisana je kao vlasnik triju apartmanskih zgrada i pomoćnih prostorija, te je uspostavljeno prijašnje zemljišno-knjižno stanje prema kojem je vlasnik objekata bila tvrtka »"Sport-rekreacija dom«.</p>
<p> Ta je tvrtka, zastupana po direktoru Željku Keškiću i Zdravku Filipoviću, u tužbi zahtijevala proglašavanje ništavnosti kupoprodajnog ugovora jer je smatrala da je bivši direktor tvrtke Dubravko Suhić odmaralište prodao nezakonito, budući da se o prodaji nije izjasnila skupština poduzeća, niti je time stečena razumna korist za tvrtku. Uz to, upozorava se da je prodane nekretnine bivši direktor uzeo u zakup preko svog obrta, a prije toga je sklopio ugovor o plodouživanju s tvrtkom »Komexim-trgovina«.</p>
<p>»Makon Delta« je u odgovoru na tužbu istaknula da je odmaralište kupljeno putem javnog natječaja po cijeni koju je odredilo tržište, pa procjena vrijednosti nije bitna. Nakon provedenih dokaza, vijeća varaždinskih sudova zaključila su da je odmaralište uistinu prodano po daleko nižoj cijeni od one koja je procijenjena. Isto tako su utvrdila da je Suhić bez znanja tvrtke »Sport-rekreacija - dom« sklopio ugovor o zakupu, kao i ugovore o plodouživanju i ortakluku. </p>
<p>Slijedom toga su poništili ugovor, ističući da su postupci bivšeg direktora tvrtke »Sport-rekreacija - dom« suprotni općim načelima obveznog prava te protivni načelima morala društva. Međutim, Vrhovni sud smatrao je da se ovakav pravni zaključak za sada ne bi mogao prihvatiti jer postoji nesuglasnost između izreke presuda te razloga koji su navedeni u njihovom obrazloženju. </p>
<p>Mihaela Zagorščak</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Više turista - više incidenata</p>
<p>Dobar dio stranaca misli da smo mi neka »banana država« i tako se ponaša, drži policijski načelnik s jednog većeg jadranskog otoka</p>
<p>SPLIT</p>
<p> - Iako svađe, razni sukobi, a u konačnici i brutalne tučnjave postaju sve češće uzduž jadranske obale, iz policije smatraju da nema razloga za pretjeranu zabrinutost. Naime, drže recimo u splitskoj policiji, povećanje broja ljudi na području naše najveće županije tijekom ljetnih mjeseci jest toliko da bi i znatno veći broj incidenata takve vrste bio - normalan.</p>
<p> Najnoviji primjer dolazi iz Baške Vode, gdje su se nekoliko minuta iza ponoći u blizini kafića »Oseka« sukobile dvije grupe mladića, po petorica sa svake strane. Ovog puta, za razliku od niza prethodnih slučajeva, deblji kraj izvukli su »domaći«. Jedan od lokalnih mladića, 17-godišnjak, čak je zaradio težu ozljedu (puknuće membrane desnog uha), dok su njegovi suborci prošli s lakšim ozljedama. Nitko od mladića nije bio u alkoholiziranom stanju. Protivnici, za koje se kasnije utvrdilo da su državljani BiH, nestali su s poprišta sukoba prije dolaska policijske patrole.</p>
<p>To je samo jedan u nizu sukoba u posljednjih mjesec-dva dana. Prava pošast incidenata u kojima su mahom stradavali stranci započela je slučajem nizozemskog fotografa na splitskoj plaži Žnjan. Njega su četvorica još uvijek nepoznatih mladića pretukli smatrajući da je fotografski aparat koristio kako bi napravio pedofilske snimke dječice. U tom slučaju policija se nije baš iskazala jer su pretučenog Nizozemca tretirali gotovo kao kriminalca, a nisu dobro procijenili situaciju ni mjesec dana kasnije, kad su u Hvaru premlaćena dvojica Britanca. </p>
<p>Nisu davali informacije hrvatskim medijima, no priča se ipak pročula jer su dvojica Engleza sve »prijavila« londonskom »Sunday Timesu«. I u tom slučaju ovdje pred lice pravde nisu privedeni svi osumnjičeni, jer su navodni glavni uzročnik tučnjave Stipe Ringwald i njegova djevojka Karla Krneta još uvijek nedostupni hrvatskom pravosuđu, dok je za sudjelovanje u tučnjavi prijavljen i splitski kirurg koji je bio u društvu Ane Sasso.</p>
<p>Međutim, svaka priča ima i drugu stranu medalje. Često probleme izazivaju i sami stranci. U neformalnom razgovoru s načelnikom policijske postaje na velikom dalmatinskom otoku, doznajemo nekoliko sitnih primjera. - Dođe u postaju njemački državljanin po kreditnu karticu koju smo mi pronašli, bez ikakvih dokumenata, bos i u kupaćim gaćicama, i onda se ljuti što mu je ne vraćamo. Ili, sjećam se jednog Norvežanina, priveli smo ga polupijanog. </p>
<p>Kod prijema je stalajala ona velika posuda s hladnom vodom, pored nje su uredno bile postavljene plastične čaše. Ali ne, on se sagne i direktno stane piti iz cijele posude! </p>
<p>Morali smo baciti cijelu bocu, a takvih sitnih provokacija ima svake godine na stotine. Dobar dio stranaca misli da smo mi neka »banana država« i tako se ponaša. Mi kad odemo negdje u inozemstvo dobro pazimo na sve propise i niti ne pomišljamo upustiti se u nekakve nerazumne rasprave s policijom.«</p>
<p>Hrvatska je doista poželjna i atraktivna turistička destinacija pa ne bi imalo smisla kad bi sitni incidenti sa strancima utjecali na ugled koji ima kao sigurna zemlja s ljubaznim domaćinima. </p>
<p>Zoran Podrug</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Poginuo motociklist</p>
<p>DUBROVNIK</p>
<p> - Na predjelu Veliki žali kod mjesta Brsećine u nedjelju u18, 50 vozeći neregistrirani motorkotač Suzuki GSXR 1100 prije stjecanja prava na upravljanje poginuo je D.V. ( 29) iz Dubrovnika. Ulaskom u lijevi nepregledni zavoj Jadranske turističke ceste D.V. je zbog velike brzine izgubio nadzor nad motorkotačem te udario u ogradu nakon čega je preletio u provaliju duboku desetak metara. [A.H.]</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Motociklisti ne poštuju propise</p>
<p>ČAKOVEC</p>
<p> - Tijekom prošlog mjeseca na području Međimurske županije zabilježeno je 12 prometnih nesreća u kojima su sudjelovali motociklisti i mopedisti, a u tim je nesrećama teško stradalo pet osoba, priopćeno je iz PU međimurske. Svi sudionici nesreća osobe su mlađe životne dobi, a većina njih vozi prebrzo, ali i pod utjecajem alkohola. Motociklisti i mopedisti prošli su mjesec počinili i 108 prometnih prekršaja, a čak 41 prekršaj odnosi se na nekorištenje kacige. Stoga policajci apeliraju na vozače motocikala i mopeda da se pridržavaju ograničenja brzine, da ne konzumiraju alkohol i nose kacige. [M. Z.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="57">
<p>Srušen ljetni rekord potrošnje struje</p>
<p>Unatoč niskih vodostaja i problema sa hlađenjem elektrana nema problema u opskrbi</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Povremena kiša i pad temperatura posljednjih dana, posebno u u kontinentalnom dijelu Hrvatske, donijela je olakšanje i Hrvatskoj elektroprivredi. Naime, višetjedne velike vrućine stvarale su im dosta problema. Velike vrućine i niski vodostaji rijeka otežavali su hlađenje njihovih elektrana. </p>
<p>Tako je, na primjer, zbog niske razine Save velika termoelektrana u Sisku u srpnju mogla raditi sa snagom od samo 300 megavata iako joj je maksimalna snaga 380 megavata.</p>
<p>Nakon niza europskih nuklearki slični problemi zaprijetili su i hrvatsko-slovenskoj NE Krško, jednom od stupova HEP-ovog proizvodnog sustava. Naime, nuklearka savsku vodu koristi za hlađenje svojih postrojenja, a prema propisima zbog toga smije Savu zagrijati najviše za tri stupnja Celzija. </p>
<p>U ljetnim mjesecima hidroelektrane uobičajeno zbog suše i smanjenih dotoka rijeka rade sa smanjenim kapacitetom, pa je tako i ove godine, kažu u HEP-u.</p>
<p>Dodatne probleme stvorila im je činjenica da sve brojniji klimatizacijski uređaji naprosto »gutaju« velike količine struje značajno povećavajući ljetnu potrošnju. Tako je ukupna potrošnja električne energije u srpnju u odnosu na isti mjesec prošle godine porasla čak 8,6 posto. To je više nego dvostruko više od povećanja potrošnje na godišnjoj razini koji se kreće oko četiri posto. Puno bolja situacija nije bila ni u lipnju kada je u odnosu na lanjski lipanj zabilježen porast potrošnje od 6,7 posto.</p>
<p>Zato ni ne čudi da su krajem srpnja srušeni dosadašnji ljetni rekordi potrošnje i opterećenje elektroenergetskog sustava. Maksimalno opterećenje od 2.553 megavata bilo je 27. srpnja.</p>
<p>Istog dana ostvarena i najveća dnevna potrošnja struje od 51.386 megavatsati, a prošlogodišnji rekord je bio 47.530 megavatsati.</p>
<p>Iz toga je vidljivo da se ubrzano smanjuju velike razlike između zimskih i ljetnih maksimuma potrošnje i opterečenja sustava. Dnevni zimski rekord potrošnje od 61.018 megavatsati ostvaren je u siječnju ove godine, a u istom mjesecu zabilježeno je i maksimalno opterečenje elektroenergetskog sustava od 3.036 megavata. </p>
<p>Veliki porast potrošnje električne energije najvećim je dijelom rezultat povećanog korištenja rashladnih uređaja zbog visokih temperatura, ali i povećanog broja turista, napominju u HEP-u.</p>
<p>Konkretno, već krajem lipnja je zbog korištenja klima uređaja povećana dnevna snaga elektrana u pogonu za približno 320 megavata, dakle gotovo kao hrvatska polovica nuklearke Krško, a potrošnja struje za čak 18,2 posto nego prije vrućina. Tijekom srpnja je zbog dugotrajnih velikih vrućina još više elektrana radilo samo za klima uređaje.</p>
<p>Dobro je da je HEP zahvaljujući dobroj pripremi uspio prevladati te probleme pa tijekom dosadašnjeg dijela turističke sezone nije bilo značajnijih problema u opskrbi potrošača. Elektroenergetski sustav je stabilan i imamo dovoljne količine energenata te proizvodnih i prijenosnih kapaciteta pa probleme ne očekujemo ni u nastavku turističke sezone, ističu u HEP-u.</p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Spajanje riječke rafinerije i Maziva </p>
<p>Cilj je dobivanje proizvoda europske kvalitete</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - U sklopu unapređenja poslovanja Inina Uprava donijela je odluku o reorganizaciji i spajanju Rafinerije nafte Rijeka i Maziva Rijeka, koja će se obaviti u nekoliko faza. </p>
<p>Cilj njihovog spajanja u jednu organizacijsku cjelinu te modernizacije rafinerije (najveća investicija u Ini) je unaprijeđivanje poslovanja i dobivanje proizvoda vrhunske europske kvalitete kako bi Ina imala vodeću ulogu na domaćem i gravitacijskom tržištu, ističu u hrvatskoj naftnoj kompaniji. </p>
<p>Po odluci Inine Uprave novi direktor rafinerije je Ivan Krešić, dosadašnji direktor Maziva Rijeka, a dosadašnja direktorica rafinerije Neda Marčec-Rahelić obavljat će poslove tehničkog direktora za održavanje, modernizaciju i razvoj rafinerija u Uredu člana Uprave i izvršnog direktora za dobavu i preradu nafte i veleprodaju naftnih derivata. </p>
<p>Spajanje rafinerije i Maziva priprema je za postupno napuštanje prostora na riječkoj Mlaki. U Ini naglašavaju da će svi radnici zadržati svoja radna mjesta. [Ž. B.]</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Nastavak smanjenja nezaposlenosti</p>
<p>Intenzitet rasta BDP-a ove godine mogao bi biti nešto snažniji od onog zabilježenog lani, te bi mogao iznositi oko 4,5 posto, predviđaju analitičari Raiffeisen banke</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Niz ekonomskih objava krajem drugog tromjesečja u prvi plan donio je niz povoljnih pokazatelja koji ukazuju na zadržavanje povoljnog trenda u gospodarskom rastu, kaže se u analizi koju su izradili analitičari Raiffeisen banke (RBA). Bruto domaći proizvod (BDP) je porastao šest posto u prvom tromjesečju ove godine, a stopa rasta se nastavila zadržavati na višim razinama nakon porasta prošle godine. Realna stopa rasta u prvom tromjesečju ove godine može se izravno povezati s pozitivnom stranom snažnog kreditnog rasta, rastom kredita poduzećima i visokim rastom stambenih kredita. S druge strane, kažu analitičari RBA, rast osobne potrošnje, koja ima najveći utjecaj na kretanje na potrošnoj strani BDP-a nije bio tako izražen, jer je vidljivo usporavanje rasta potrošačkih kredita stanovništvu, kao i usporedni rast realnih plaća, te usporavanje rasta u trgovini. Analitičari posebno ističu i smanjivanje nezaposlenosti, koje je doseglo najniže razine u posljednjih desetak godina. U ovoj godini očekuju nastavak smanjenja nezaposlenosti, što predviđaju i za sljedeću godinu. </p>
<p>U prvom tromjesečju je, očekivano među djelatnostima najznačajniji rast zabilježen u građevinarstvu, a iznadprosječna stopa rasta zabilježena je i u sektoru prometa i veza, te financijskog posredovanja. U nastavku godine analitičari RBA očekuju nastavak pozitivnih gospodarskih trendova, ali ipak s nešto nižim intezitetom, što potvrđuje i usporavanje rasta industrijske proizvodnje i prometa u trgovini na malo tijekom drugog tromjesečja ove godine. No, intenzitet rasta BDP-a ove godine mogao bi biti nešto snažniji od onog zabilježenog lani, te bi mogao iznositi oko 4,5 posto. Osim samog intenziteta rasta industrijske proizvodnje u ovoj godini, u analizi se ističe i kako je u dasadašnjem dijelu godine najsnažniju stopu rasta bilježi i proizvodnja kapitalnih dobara od više od 10 posto. Tako se izdvajaju pozitivni rezultati kod sektora proizvodnje automobilskih dijelova ili proizvodnje strojeva i uređaja. Također se bilježi i rast proizvodnosti u industriji što rast robnog izvoza u ovoj godini ukazuje na određeno poboljšanje međunarodne konkurentnosti hrvatske industrije. </p>
<p>U drugom tromjesečju ove godine obilježena je snažnim rastom kredita sa stopama rasta iznad 20 posto godišnje. Rast je, kaže se u analizi, uvelike financiran inozemnim zaduživanjem. Pozitivna karakteristika kreditnog rasta je u izjednačavanju stopa rasta kredita stnovništvu i poduzećima ističu analitičari RBA. Rast kredita poduzećima poticajan je za jaču investicijsku aktivnost, dok kod kredita stanovništvu dominiraju stambeni koji podržavaju rast u građevinarstvu. </p>
<p>Ivan Smirčić</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Pšenica 0,90 kuna</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Završetkom žetve i dolaskom na tržište novog roda pšenice veleprodajna cijena te krušarice je u padu u odnosu na lipanj. Tako je prosječna veleprodajna cijena pšenice u srpnju pala s 0,95 na 0,90 kuna za kilogram, nakon što je posljednja tri mjeseca bila na istoj razini. U usporedbi pak s istim prošlogodišnjim razdobljem, cijena je niža četiri posto, izvještava Tržišni informacijski sustav u poljoprivredi (TISUP) Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva. </p>
<p>Ovogodišnja žetva pšenice prošla je bez prekida, a prinos je vrlo dobar, posebno kod velikih proizvođača. Kvaliteta je također vrlo dobra. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Opada prodaja novih automobila</p>
<p>Tijekom srpnja prodano je 7487 novih automobila, čime je nastavljen pad prodaje nakon četveromjesečnog rasta</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Tijekom srpnja u Hrvatskoj je prodano 7487 novih putničkih automobila, čime je nakon četveromjesečnog rasta, nastavljen pad prodaje na mjesečnoj razini započet u lipnju, podaci su Ministarstva unutarnjih poslova koje prenosi agencija Promocija Plus.</p>
<p>Rekordna ovogodišnja prodaja 8197 automobila ostvarena je u svibnju, a u lipnju ih je prodano 7569. U prvih sedam mjeseci ove godine, tijekom kojih je prodano 49.254 novih automobila, tržište je poraslo 12,6 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje.</p>
<p>U odnosu na prošlogodišnji srpanj, u ovogodišnjem je ostvarena približno jednaka prodaja. Tako je prošli mjesec prodano 27 automobila manje nego u lanjskom srpnju. Srpanjski tržišni lider je Renault s 1051 prodanim automobilom i tržišnim udjelom od 14,04 posto.</p>
<p> Opel je prodao 956 automobila, Volkswagen 770, Peugeot 549, Škoda 518, a Citroen 476. U prvih sedam mjeseci, vodeća marka je Opel sa 7238 automobila i udjelom na tržištu od 14,7 posto. Renault je ostvario 13,61-postotni tržišni udjel prodavši 6704 automobila, a Volkswagen ih je prodao 4856, uz tržišni udjel od 9,86 posto. Listu prvih pet zatvaraju Peugeot i Citroen. </p>
<p>Od novoregistriranih automobila u prvih sedam mjeseci, 58 posto je benzinaca, a 42 posto dizelaša. Najviše automobila prodano je u zagrebačkoj regiji - 17.534 ili 35,6 posto, te Splitsko-dalmatinskoj (4064 ili 8,3 posto) i Istarskoj županiji. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>U lipnju aktivno 45 posto pravnih osoba </p>
<p>Najviše registriranih i aktivnih poslovnih subjekata bilo je u trgovini na veliko i malo </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Krajem lipnja ove godine u Hrvatskoj su bila registrirana 233.082 poslovna subjekta, od čega je aktivno bilo njih 104.956 ili 45 posto, objavio je Državni zavod za statistiku (DZS).</p>
<p>Razlika između registriranih i aktivnih pravnih osoba najmanja je kod trgovačkih društava, jer se radi o subjektima koji su dobrim dijelom usklađeni prema Zakonu o trgovačkim društvima ili o onima koji su novoosnovani u skladu s tim propisom. Tako je od 102.944 registrirana trgovačka društva, na kraju lipnja aktivno bilo njih 80.370 ili 78,1 posto. Od 82.584 registrirana poduzeća i zadruga aktivno je pak bilo njih svega 8.179 ili 9,9 posto. Ta se razlika, pojašnjavaju iz DZS-a, uglavnom odnosi na subjekte koji nisu podnijeli zahtjev za usklađenje sa spomenutim zakonom pa će nakon okončanja tog postupka biti brisani iz registra. Najveći broj aktivnih subjekata u ovoj skupini, njih oko osam tisuća postupkom usklađenja prijeći će u status trgovačkog društva.</p>
<p> Najviše registriranih i aktivnih poslovnih subjekata u lipnju je bilo u području trgovine na veliko i malo, popravka motornih vozila i motocikala te predmeta za osobnu uporabu i kućanstvo s udjelom registriranih od 37,9 posto i aktivnih 31,3 posto.[Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="63">
<p>Agresivnima zabrana ulaska!</p>
<p>Na stadion, koji će za posjetitelje biti otvoren od 18 sati, ne može se unositi ništa čime bi se moglo nekoga ozlijediti, pa su zabranjeni čak i kišobrani</p>
<p>Ukupno 600 policajaca, od kojih 250 pripadnika Interventne policije MUP-a, te 400 zaštitara i redara osiguravat će u utorak utakmicu »visokog rizika« između zagrebačkog Dinama i londonskog Arsenala, priopćio je u ponedjeljak na konferenciji za novinare Marijan Tomurad, načelnik PU zagrebačke, pri čemu je napomenuo da će se na utakmici u potpunosti primjenjivati novi Zakon o sprječavanju nereda na Športskim natjecanjima, koji predviđa oštre kazne za huligane. S Tomuradom se slaže i Damir Vrbanović, direktor Dinama. »Pripremljene su pojačane mjere, jer nas na to, među ostalim, obvezuje nedavno usvojen novi Zakon o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima. Ne očekuje se nikakva represija osim redovite i rutinske kontrole. Posebno apeliramo na gledatelje da sa sobom ne donose nikakve tvrde predmete koji će im na ulazu biti oduzeti. No, ništa se posebno neće poduzimati a što već nije bilo u primjeni«.</p>
<p>Hrvatska je policija, pojasnio je Tomurad, u kontaktu s policijom iz Londona, čija će četiri pripadnika također doći u Zagreb. Kako je rekao Tomurad, u London je poslano 2000 ulaznica, a očekuje se od 1000 do 1500 njihovih navijača, pri čemu je istaknuo da su iz Londona stigle pozitivne informacije o Arsenalovim navijačima kao obiteljskim ljudima koji dolaze samo bodriti svoj klub. »Prvi čarter letovi s navijačima najavljeni su za utorak oko podneva, čiji je doček osiguran, a očekuje se da će se kretati prema centru te potom prema stadionu u Maksimiru«, rekao Krunoslav Borovec, načelnik Ureda načelnika PUZ-a. </p>
<p>O osiguranju na stadionu brinut će se Zdenko Galić, načelnik Odjela osiguranja PUZ-a. Kao i uvijek, i ovom prigodom napominju da se na stadion, koji će za posjetitelje biti otvoren od 18 sati, ne može unositi ništa čime bi se moglo nekoga ozlijediti, pa su zabranjeni čak i kišobrani. Šef sigurnosti maksimirskog stadiona Ivan Posilović kaže da je angažirano 330 zaštitara tvrtke Sokol Marić, kao i skupina »stjuarta« za pripomoć gostojućim navijačima, i da je opseg njihovih zaduženja u okviru spomenutog zakona, ali i propisa Hrvatskog nogometnog saveza.Zagrebačka policija istaknula je da je u stalnom kontaktu s Bad Blue Boysima, koji tvrde da će svojim ponašanjem pokazati da su dobro organizirana skupina. Tomurad je napomenuo da su zagrebački navijači svjesni kako veliku kaznu može dobiti Dinamo ako navijači naprave nered, a da policajci u ovoj situaciji imaju preventivnu funkciju kako bi osigurali javni red.</p>
<p>Zlatko AbramovićJasminka Ivančić</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>U srpnju na Jadranu ljetovalo 2,5 milijuna turista </p>
<p>Po broju prijavljenih noćenja, na prvome mjestu su Nijemci, a slijede Slovenci, Austrijanci, Česi, Talijani Mađari</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Prema prvim podacima turističkih zajednica, tijekom srpnja na Jadranu je boravilo 2,505.840 gostiju, što je dva posto više nego u istom mjesecu prošle godine, a ostvarenih 16,175.303 prijavljenih noćenja za tri je posto više nego lani. Po podacima koje je objavila Hrvatska turistička zajednica, u srpnju je bilo 2,253.012 stranih gostiju ili jedan posto više nego u srpnju 2005., dok se kod 252.828 domaćih turista bilježi porast od sedam posto.</p>
<p>Stranci su u srpnju ostvarili 14,408.452 noćenja ili tri posto više, a domaći turisti 1,766.851 noćenja, ili šest posto više nego u istom mjesecu lani. </p>
<p>Na prvom mjestu po broju noćenja prijavljenih gostiju u srpnju su Slovenci, slijede Nijemci, Česi, Austrijanci, Talijani. U Istri je u srpnju boravilo 687.678 gostiju (četiri posto manje), na Kvarneru 611.701 turist (isto kao i lani), a u Dalmaciji 1,206.461 posjetitelj, što je šest posto više nego u prošlogodišnjem srpnju.</p>
<p>Ukupno je pak od siječnja do srpnja 2006. na Jadranu boravilo 5,144.124 gostiju, što je tri posto više nego u istom razdoblju prošle godine.</p>
<p>Od siječnja do srpnja na Jadranu je ostvareno 2,651.196 prijavljenih noćenja, što je četiri posto više nego u istom prošlogodišnjem razdoblju. Pritom je zabilježeno četiri posto više noćenja stranih gostiju, ukupno 24,4 milijuna, te sedam posto više noćenja domaćih turista ili 3,2 milijuna. </p>
<p>Na prvom mjestu po broju noćenja prijavljenih gostiju od siječnja do lipnja 2006. su Nijemci. Slijede Slovenci, Austrijanci, Česi, Talijani, Mađari. </p>
<p>U Hrvatskoj (Jadran i Zagreb) je od siječnja do srpnja 2006. prijavljeno 5,426.004 gostiju, što je povećanje od tri posto. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Sletio milijunti putnik </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - U Zračnoj luci Zagreb u ponedjeljak je dočekan milijunti putnik, a ove godine sreća je, na šalteru broj 13, htjela da to bude dvadesetpetogodišnji Tomislav Čavlina iz Zagreba. Sretnom dobitniku tom prigodom uručen je poklon-bon u vrijednosti 500 eura i dvije besplatne zrakoplovne karte u novoj biznis klasi Austrian Airlinesa, koje može iskoristiti na jednom od interkontinentalnih letova te tvrtke. »Ne mogu vjerovati da sam dobio nagradu«, komentirao je Tomislav Čavlina, koji je zbog poslovnog projekta krenuo na put u Stockholm. Nagradu će, kaže, najvjerojatnije iskoristiti za putovanje u New York, no još će razmisliti. »Prije nekoliko dana razgovarao sam s djevojkom gdje bismo mogli proslaviti Novu godinu i ona je izrazila želju da je dočekamo u New Yorku, pa će tako najvjerojatnije i biti«, rekao je Čavlina.</p>
<p>Direktor Sektora marketing Zračne luke Zagreb Mario Gruja, koji je uručio poklon-bon, tom je prigodom istaknuo kako je doček milijuntom putniku u Zračnoj luci svake godine sve ranije zbog povećanja prometa putnika. »Bilježimo kontinuirani rast putničkog prometa, tako da milijuntog putnika iduće godine možemo očekivati već u srpnju«, rekao je Mario Gruja te napomenuo da je promet putnika Zračne luke Zagreb u 2005. bio 1,551.519 putnika, a plan ukupnog prometa putnika Zračne luke Zagreb do kraja 2006. procjenjuje se na 1,700.000 putnika. [Anita Končar]</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Ponovo rekordna naplata cestarine</p>
<p>U HAC-u su potvrdili da je vikend bio gotovo istoga intenziteta kao i prošli -rekordan po svemu</p>
<p>I protekli vikend, drugi u kolovozu je, prema predviđanjima, bio jedan od najjačih na hrvatskim autocestama. No točne podatke o broju vozila i naplaćenoj cestarini Hrvatske autoceste (HAC), do zaključenja ovog broja, nisu mogle proslijediti. Naime, u ponedjeljak je tijekom dana došlo do tehničkih problema na zagrebačkom serveru na naplatnoj postaji u Lučkom, a koji je u posjedu Autoceste Rijeka - Zagreb (ARZ). </p>
<p>»Na žalost, server još nije osposobljen, no do utorka ujutro sve bi trebalo biti u redu«, rekao je u ponedjeljak poslijepodne Mario Juzvišen, direktor sektora za naplatu cestarine u ARZ-u.</p>
<p>No, kako je rekao Juzvišen, protekli vikend na autocesti Rijeka - Zagreb, što se tiče broja vozila i naplaćene cestarine, bio je na razini prošloga, što znači da je tom autocestom prošlo oko 190.000 vozila. </p>
<p>»U nedjelju je bilo dosta 'mirno', dok je u subotu, petak, ali i, što je zanimljivo, u četvrtak bilo vrlo intenzivno. No, upravo činjenica da se pojačan promet podijelio u više dana pogodovalo je tome da se nisu stvarali veliki zastoji poput onih kad su se svi 'slili' u samo dva dana«, rekao je Juzvišen.</p>
<p>Da je stanje i na drugim autocestama bilo okvirno istoga intenziteta kao i prošloga vikenda, potvrdili su nam iz HAC-a. A protekloga vikenda, podsjetimo, Hrvatskim autocestama prošlo je više od 520.000 vozila, a cestarine je u tri dana naplaćeno više od 21 milijun kuna, što je bio rekordan priljev novca od cestarine od kada se vozi autocestama.</p>
<p>Ako su se te brojke ponovile i ovoga vikenda, što tvrde u HAC-u i ARZ-u, riječ je o novim rekordima, te će, sada je već sasvim sigurno, HAC premašiti očekivani godišnji prihod od nešto više od milijardu kuna, koliko se procjenjivalo.</p>
<p>Inače, promet je i u ponedjeljak, kako je izvijestio Hrvatski autoklub (HAK), bio pojačan na cestama koje vode prema moru, oko turističkih i gradskih središta. Također, zbog pojačanog priljeva vozila od graničnih prijelaza Rupa i Pasjak stvarale su se kolone vozila na riječkoj obilaznici. Zbog kolnika koji su uglavnom bili mokri i skliski na svim cestama osim onih u Dalmaciji u HAK-u su savjetovali vozačima sporiju i oprezniju vožnju u svrhu sigurnosti i što bolje protočnosti prometa. </p>
<p>Za utorak u HAK-u procjenjuju da će promet biti srednje gust na većini cesta, a povremeno pojačan na cestama u priobalju, kao i na važnijim prometnicama u većim gradovima.</p>
<p>Bojan Terglav</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Hrvatska uspješna u usklađivanju s EU-om </p>
<p>Trenutačno je najatraktivnija akvizicija Plive, za koju se natječu Actavis i američki Barr</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Hrvatske vlasti nastavljaju s brzim i uspješnim usklađivanjem akata s pravnom stečevinom Europske unije, ocjena je svjetske bonitetne kuće Dun (D), koja je Hrvatskoj kreditni rejting za kolovoz ostavila na DB4a, što označava umjereni rizik za ulaganja, prenosi zagrebačka bonitetna tvrtka BonLine. </p>
<p>Nastavak brzog i uspješnog usklađivanja akata s pravnom stečevinom EU-a pridonosi povećanju interesa investitora. Trenutačno je najatraktivnija akvizicija Plive, navode iz D</p>
<p>Podsjećaju da je krajem lipnja završen screening poglavlja o financijskoj kontroli. Objavivši informaciju o završetku akta o financijskoj kontroli, državna tajnica za razvojnu strategiju i koordinaciju s EU-ovim fondovima Martina Dalić izjavila je da je hrvatsko zakonodavstvo već poprilično usklađeno s pravnom regulativom Unije, iako još ima promjena koje je nužno obaviti.</p>
<p>Posljednjih godina uočen je velik napredak vezan za internu reviziju, a radi se i na eksternoj kontroli. Također, Hrvatska radi i na uspostavi ureda za suradnju s OLAF-om, uredom Europske komisije za borbu protiv prijevara.</p>
<p>U priopćenju se podsjeća da je posljednjih mjeseci povećan interes za Plivu, a trenutačno su u nadmetanju islandski Actavis i američki Barr.</p>
<p>U skladu s navedenim rejting Hrvatske ostaje i dalje DB4a. Na tu je ocjenu Dun povećao kreditni rejting Hrvatske u svom izvještaju u lipnju. Tada je rejting Hrvatske povećan za dvije četvrtine, s DB4c na DB4a, naglašavajući time uspješan završetak prvog poglavlja pregovora Hrvatske s EU-om. </p>
<p>DB4a ocjena je umjerenog rizika za ulaganja, pri čemu je oznaka »a« najviša unutar tog rejtinga umjerenog rizika za ulaganja. Time je Hrvatska prestigla Rumunjsku, koja za kolovoz ima ocjenu DB4b i sustigla Bugarsku čija je ocjena DB4a. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Šteta od pijavice oko milijun kuna</p>
<p>Na dan nevremena iz naselja je otišlo 200 gostiju, a ostalo oko 1200, većinom slovenskih državljana te Čeha</p>
<p>FAŽANA</p>
<p> - U Turističkom naselju Pineta u Perojskoj šumi u općini Fažana ovih se dana zbrajaju materijalne štete nakon katastrofalnog nevremena i morske pijavice koja je u četvrtak poharala dio turističkog naselja. </p>
<p>Osim što je pijavica oštetila desetak automobila, većinom turista, te 14 objekata naselja, odnosno 19 od 24 smještajne jedinice - bungalova, Hrvatske šume izvijestile su da je na dva hektara površine pričinjena i znatna šteta u borovoj šumi u kojoj je oštećeno i više desetaka samostalnih stabala čempresa. Samo šteta zbog uništenih stabala borova i čempresa, starih od 50 do 90 godina je oko 390.000 kuna. </p>
<p>Izvršni direktor Cluba Adriatic Ivica Prevolšek, direktor TN Pineta Damir Kostešić, načelnica Općine Fažana Dušanka Šuran i zapovjednik područne vatrogasne postrojbe Pula Klaudio Karlović izvijestili su da je prema prvim procjenama ukupna šteta od pijavice procijenjena na oko milijun kuna. Načelnica Općine Fažana Šuran kazala je da će nakon detaljne obrade izvješća o šteti, ako to bude moguće, zatražiti od Županije proglašavanje elementarne nepogode za to područje, za što je potrebno da iznos štete bude najmanje 20 posto iznosa lokalnog proračuna. Izvršni direktor Cluba Adriatic Prevolšek se nada da će oštećene smještajne kapacitete obnoviti do kraja godine. Šuran je napomenuo i da je većinski vlasnik tog područja država, i to 53 posto, a kako u travnju 2007. ističe 30-godišnja koncesija upravo u dijelu zidanih bungalova, koji su najviše oštećeni, Šuran predlaže da se razmisli o optimalnoj obnovi tog dijela obale nasuprot Brijunima kojem iz dana u dan raste vrijednost, te smatra da bi se taj dio obale uklopio u planove Brijuni rivijere. Na dan nevremena iz naselja je otišlo 200 gostiju, a ostalo oko 1200, većinom slovenskih državljana, a zatim i Čeha, Nijemaca i Talijana, koji su također pomagali u otklanjanju otkinutih stabala.[Saša Brnabić]</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Županijska vlast radi nezakonito</p>
<p>DUBROVNIK</p>
<p> - Županijski odbor HDZ-a Dubrovačko-neretvanske županije u ponedjeljak je u Dubrovniku održao konferenciju za novinare o aktualnoj političkoj situaciji na hrvatskom jugu. </p>
<p> Predsjednik županijskog odbora HDZ-a Frano Matušić ustvrdio je da »aktualna županijska vlast od početka mandata radi nezakonito, što je najbolje vidljivo i kroz izbor podžupana, nezakonite smjene školskih odbora te ravnatelja Županijske uprave za ceste«. </p>
<p>Po njegovim riječima načelnik općine Mljet Nikola Hajdić je ruskim investitorima prodao zemljište od 200.000 četvornih metara za 2,5 milijuna kuna i sada, tvrdi, nastoji izmijeniti prostorni plan kako bi ono postalo građevinsko. </p>
<p> Vijećnica HDZ-a u Gradskom vijeću grada Metkovića Višnja Bukić izvijestila je novinare o bespravnoj gradnji u Metkoviću na zaštićenom području nekadašnje duhanske stanice stare 110 godina koja je dio austrijske arhitekture. </p>
<p>Na tom području, tvrdi Bukić, poduzeće »Jambo« gradi stambenu zgradu te je u tu svrhu ispilio brojna stogodišnja stabla. [Hina, A. H.]</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Prva pobjeda nagrada je mojoj velikoj obitelji</p>
<p>Alku sam strpljivo čekao 30 godina i kruna toga je pobjeda 291. sinjske alke s tri pogotka 'u sridu' i devet punata</p>
<p>GLAVICE</p>
<p> - »Alku sam strpljivo čekao 30 godina i kruna toga je pobjeda 291. sinjske alke s tri pogotka 'u sridu' i devet punata. Koliko znam, takvo što se u nadmetanjima za slavodobitnika još nije dogodilo 43 godine. To mi pričinja veliko zadovoljstvo, baš kao i mojoj obitelji, prijateljima, znancima i Glavicama odakle nije bilo slavodobitnika poslije alkara Dušana Dinarine. U međuvremenu sam dobio dvije Čoje i jednu Baru. Više puta sam se pripetavao, ali bih uvijek za punat Alku«, izjavio je u ponedjeljak Vjesniku slavodobitnik ovogodišnje Alke, četrdesetdevetogodišnji Ante Poljak iz Glavica kod Sinja, kojega smo u jutarnjim satima zatekli na radnom mjestu na hipodromu. </p>
<p>Ante je bio pod dojmom prve viteške časti u Sinjskoj alki, dakako i čestitanja, no i slavlja na tradicionalnoj večeri slavodobitnika u nedjelju navečer. Ističe kako mu je kroz kuću na glavičkoj Planici prošlo oko 1500 čestitara, a među prvima su bili izaslanik predsjednika Mesića general Mladen Kruljac, predsjednik i potpredsjednica Hrvatskog sabora Vladimir Šeks i Đurđa Adlešić, ministar Berislav Rončević, članovi Uprave VAD-a, alkari, sumještani te mnogobrojni znanci... </p>
<p>I svi su imali mjesta jer je, kaže, širok prostor u Glavicama. Dodaje da su mu obitelj i prijatelji pršute čuvali godinama za njegovu prvu slavodobitničku Alku.</p>
<p>Slavodobitnik Poljak Alku je dobio na konju Sokolu, vlasništvo Frane Ivkovića iz Brnaza.</p>
<p>Iako se u Alki nikad ne zna pobjednik gotovo do zadnje trke nadmetanja, ove se godine ipak moglo pretpostaviti kako bi njezin novi slavodobitnik mogao biti baš Ante Poljak, djelatnik Alkarske ergele i upravitelj sinjskog hipodroma, gdje je ujedno i voditelj svih poslova biljne proizvodnje. Poljak je u završnici priprema smireno i precizno gađao u »alku« te je svakog dana imao u prosijeku najmanje šest, sedam ili osam punata, a dobro je gađao i u natjecanjima za Baru i Čoju.</p>
<p>»Moja prva pobjeda u Alki je ujedno i nagrada mojoj velikoj obitelji koja je bila uz mene svih prošlih 30 godina. Samo za ovogodišnju Alku ustupili smo osam do devet svojih konja, što je velik doprinos i moje braće«, napominje Ante, koji se sprema za odlazak u Chicago gdje će s još trojicom alkara sudjelovati na proslavi 100 godina Gospe Sinjske u tom gradu. [Nedjeljko Musulin]</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2006], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20060808].
|
