NA [2006], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20060905].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 121860 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>05.09.2006</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Mjesta zabave i revolveraških obračuna </p>
<p>Sudionici čestih »okršaja« po zagrebačkim noćnim klubovima najčešće su stari znanci policije, a mjesta na kojima se događaju, gotovo su već ozloglašena</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Najnoviji incident koji se u ranim nedjeljnim satima dogodio u zagrebačkom narodnjačkom klubu Fontana, na žalost je jedan u »seriji« sličnih. Sudionici čestih »okršaja« po zagrebačkim noćnim klubovima, koji nerijetko završavaju »potezanjem« pištolja, najčešće su stari znanci policije, a mjesta na kojima se događaju, gotovo su već ozloglašena. </p>
<p>Na sam doček Nove 2006. u pucnjavi također u Fontani vidno pijan obožavatelj turbo-folka Rajko Pavić, (jer ga nisu htjeli pustiti u klub) pucao je na redara i zaštitare tvrtke Bilić - Erić, te prostrijelio čak trojicu muškaraca. </p>
<p>Devet dana nakon toga, ispred kluba Pasha na Krugama, dogodio se pravi mafijaški obračun. Do obračuna u kojem je ispaljeno najmanje 12 metaka kako se tada navodilo, došlo je navodno zbog djevojke jednog od sudionika. Događaju je »kumovao« alkohol, a Josip Brkić zvani Pope, zadobio je tešku ozljedu prsa, potrbušnice i kralješnice, te su mu prostrijeljene obje noge. Ozlijeđen je i mladić koji je bio s njim u društvu, kao i dvojica braće Topalović iz suprotstavljenog »tabora«. </p>
<p>Sredinom siječnja u Ilici, ispred kluba Ludnica, sukobile su se dvije skupine mladića, no na sreću nitko nije ozlijeđen. U pucnjavi se »našao« unuk Josipa Manolića, Ivan Kolja Gembačev, a s druge strane - vlasnik »Ludnice« Goran Obradović-Pišta. Dvojica muškaraca iz društva Manolićeva unuka pritom su prostrijeljeni.</p>
<p>Najviše medijske prašine podigao je okršaj u klubu »Bel Ami« u Lučkom, gdje su se sukobili specijalci ATJ Lučko te zaštitari, jedan konobar i dvojica braće iz lokala. Četvorica specijalaca htjeli su naime, oko 4 sata ući u lokal, redari im nisu dopustili i izbila je tučnjava. Protiv specijalaca, koji su te noći izvukli »deblji kraj«, i kojima je u pomoć pristiglo još njih 16, pokrenut je disciplinski postupak. Nakon tog incidenta, ministar policije Ivica Kirin, najavio je u razgovoru za Vjesnik, češće kontrole svih »rizičnih« mjesta u gradu, kao i narodnjačkih klubova. Naglasio je pritom da policija ne smije zatvarati oči pred problemima, nego ih rješavati, posebice kontrolom onih koji misle da je noć njihova i da mogu raditi što hoće. </p>
<p>U travnju, u pucnjavi u noćnom klubu »Blue Night« na Jarunu, ranjen je 29-godišnji Goran Zorić. Tvrtko Tomičić (40) u mladića je, nakon svađe, »sasuo« tri hica iz pištolja, a dva su ga pogodila u natkoljenice. Često »poprište« sukoba je i zagrebački lokal »Black & White«, u kojem, istina, prema policijskoj evidenciji, nikad nije zabilježena pucnjava. Nerijetko međutim u tom lokalu s narodnom glazbom »lete« boce i noževi, a slično se dogodilo u lipnju, kada je skupina od desetak mladića porazbijala stakla na ulaznim vratima kluba. Nitko na sreću nije ozlijeđen, ali je oštećeno nekoliko automobila koji su bili parkirani ispred.</p>
<p>Anita Krmek</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Narodnjački klubovi - izazov službenoj kulturi</p>
<p>»U tim klubovima pištolje nose i pucaju oni koji su dio ili su bliski kriminalnom miljeu«, kaže sociolog kriminala Renato Matić</p>
<p>Uz razbijanje čaša i istočnjački turbofolk čini se da su u posljednje vrijeme sastavni dio noćne zabave u brojnim zagrebačkim narodnjačkim klubovima postale i pucnjave. U nedjeljnoj ranojutarnjoj pucnjavi i tučnjavi, u klubu Fontana u Novom Zagrebu, tri osobe su lakše ozlijeđene, a policija još traga za »revolverašem«. Na mjestu događaja našli su se i hrvatski nogometni reprezentativci Ivica Olić, Boško Balaban i Dario Srna, uoči važne utakmice u Moskvi protiv Rusa. </p>
<p>Sve češći fenomen pucnjava u narodnjačkim klubovima, objašnjava sociolog kriminala i predavač na Visokoj policijskoj školi Renato Matić.</p>
<p>Matić kaže da je najvjerojatnije, iako nije znanstveno istraživao profil posjetitelja narodnjačkih klubova, da »u tim klubovima pištolje nose i pucaju oni koji su dio ili su bliski kriminalnom miljeu«. </p>
<p>»Među posjetiteljima narodnjačkih klubova ima mnogo onih koji su novac zaradili na lak i čudan način, i nije im ga teško trošiti. Ti ljudi imaju i niže etičke kriterije«, objašnjava Matić. On ističe da razuzdanim zabavama u narodnjačkim klubovima pridonosi i istočnjački mentalitet koji želimo negirati, ali je duboko u nama.</p>
<p>Njegov kolega, sociolog i predavač na Fakultetu političkih znanosti Dražen Lalić kaže da popularnost narodnjačkih klubova među nogometašima nije ništa novo.</p>
<p>»Nema mjesta čuđenju. Profesionalni nogometaši i mnogi mladi uspješni menadžeri te ljudi iz estrade stalni su posjetitelji narodnjačkih klubova«, kazao je Vjesniku sociolog i predavač na Fakultetu političkih znanosti Dražen Lalić, komentirajući »izlet« naših nogometaša. Popularnost tih klubova među prosječnim Hrvatima objašnjava činjenicom da je hrvatska kultura dijelom proizašla s Balkana, a ne samo iz Srednje Europe i Mediterana, te naglim prodorom kapitalizma.</p>
<p>»Slušanje narodnjaka svojevrsna je provokacija mladih ljudi prema službenoj kulturi. Ljudi se žele zabaviti u drukčijoj atmosferi nego što su njihova hladna radna mjesta«, smatra Lalić. Ističe da »naše društvo skriva svoje balkanske sklonosti kao što zmija skriva noge, no kad vatra zapeče noge ispadnu«.</p>
<p>Zbog velike popularnosti narodnjačke glazbe među mladima u Zagrebu ima mnogo lokala sa »živom« glazbom. Uz Fontanu tu su još: Ludnica, Pasha, Ramazzotti (poznatiji kao Bosanac), Momo u Sloboštini, Lake City i Lampaši - ako govorimo o poznatijim klubovima s takvom vrstom glazbe. Uz njih postoje još deseci lokalnih i opskurnih »kafana«, gdje se uz taktove istočnjačkog melosa nerijetko u napadu veselja ili bijesa uzimaju pištolji i puca se u strop ili u posjetitelje.</p>
<p>Tomislav Marinović</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Menadžeri »pod povećalom« privatnih istražitelja</p>
<p>Tvrtke o menadžerima žele znati jesu li kazneno gonjeni, imaju li obiteljskih problema, jesu li skloni alkoholu i kocki...</p>
<p>Moji klijenti sve češće su srednje i velike strane tvrtke koje traže analizu tržišta, provjeru tvrtki s kojima njihovi klijenti žele surađivati ili pak menadžera koji svojim poslodavcima nude poslovne ponude »koje se ne odbijaju«, kaže Vjesniku Siniša Patačko, vlasnik Privatne izvještajne agencije (PIA), odnosno privatni detektiv koji se specijalizirao za poslove business intelligencea.</p>
<p>»Svaka strana tvrtka prije ulaganja u Hrvatsku želi znati s kim će surađivati, pa često dobivamo narudžbe o prikupljanju podataka o menadžerima odnosno njihovim licencama, jesu li kazneno gonjeni, imaju li obiteljskih problema, jesu li skloni alkoholu i kocki, i slično«, nastavlja Patačko, dodajući da je za uspješno poslovanje potrebno pravodobno prikupiti korisne informacije.</p>
<p>U razgovoru s njih desetak doznajemo da je situacija trenutačno zadovoljavajuća jer posla ima sve više, postoji desetak privatnih agencija, a kada se donese novi zakon o detektivima, koji bi se već ove godine trebao naći na saborskim klupama, očekuje se i otvaranje novih agencija. »Novi zakon koji je već dvije godine u pripremi olakšat će otvaranje agencija tako što će odrediti prava i obveze privatnih detektiva«, kaže Goroslav Šmaguc, vlasnik detektivske agencije Shark. Za razliku od kolege iz PIA-e, detektivska agencija Shark specijalizirana je za rješavanje slučajeva zaštite industrijskog i intelektualnog vlasništva, te rješavanja bračnih i poslijebračnih sporova. </p>
<p>Od svih slučajeva Šmaguc izdvaja jedan koji se prije nekoliko godina dogodio u jednom slavonskom selu.</p>
<p>»Radilo se o tome da su mi se obratili nećaci bogatog ujaka, zakletog neženje, za kojeg se nakon njegove smrti utvrdilo da je stupio u brak s mnogo mlađom osobom, a o tom braku nitko ništa nije znao«, priča Šmaguc. Nakon toga, on i njegovi suradnici krenuli su u istragu i utvrdili da je brak bio zaista sklopljen, ali pod čudnim okolnostima. Prilikom potpisa u matičnu knjigu vjenčanih mladoženja je nerazumljivim riječima napisao »neću ja to«, što je kasnije utvrđeno i sudskim vještačenjem te je slučaj proslijeđen Državnom odvjetništvu. Što se tiče cijena usluga, sat rada košta 200 kuna, ali svi detektivi su nam istaknuli kako se cijene dogovaraju od slučaja do slučaja, a stalne mušterije imaju i određene popuste.</p>
<p>Mislav Nekić</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Stipendije za dvije trećine učenika pomorskih škola</p>
<p>Od 1. rujna do kraja godine Ministarstvo će dodijeliti 200 stipendija u iznosu od 640.000 kuna, odnosno 800 kuna mjesečno po učeniku</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - U šest pomorskih škola u Hrvatskoj na prvom upisnom roku u prvi razred za zanimanje pomorskog nautičara upisalo se 194 učenika, dok se za zanimanje tehničara za brodostrojarstvo odlučilo 114 učenika, saznajemo od Ivana Turkovića načelnika Odjela za srednje strukovne škole u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa. Još se očekuju rezultati drugog upisnog roka, nakon čega će se moći usporediti ovogodišnji podaci sa onima od lani. </p>
<p> Prema sadašnjim pokazateljima čak dvije trećine učenika odnosno njih dvjesto od ukupno 308 ima mogućnost dobijanja stipendija. Naime, Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka, sukladno Vladinoj odluci, početkom nove školske godine raspisalo je javni natječaj za dodjelu stipendija učenicima srednjih pomorskih škola nautičkog i brodostrojarskog smjera koji su upisali prvi razred u školskoj godini 2006/07. Osnovni cilj dodjele stipendija je popularizacija pomorskih zvanja u Hrvatskoj.</p>
<p>Tako će se u razdoblju od 1. rujna do kraja 2006. dodijeliti 200 stipendija u iznosu od 640.000 kuna, odnosno 800 kuna mjesečno po učeniku. Zainteresirani učenici mogu se prijaviti na natječaj najkasnije do 11. rujna, a prijavu mogu poslati u Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka, na adresu Prisavlje 14, Zagreb, s naznakom »Natječaj za stipendiju«. </p>
<p>Uz prijavu za dodjelu stipendija treba priložiti osobnu iskaznicu u izvorniku, odnosno ovjerenoj preslici, JMBG i adresu prebivališta, potvrdu o upisu prvog razreda srednje pomorske škole nautičkog i brodostrojarskog smjera u školskoj godini 2006/07., te presliku svjedodžbe sedmog i osmog razreda osnovne škole.</p>
<p>Učenici koji dobiju stipendiju dužni su ploviti na brodovima pod hrvatskom zastavom i brodovima hrvatskih brodara onoliko vremena za koje su primili stipendiju.</p>
<p>Ugovore o dodjeli stipendija za 24 studenta pomorskih fakulteta u Rijeci i Splitu te sveučilišta u Zadru i Dubrovniku ministar Božidar Kalmeta potpisao je krajem svibnja. Stipendije za studente iznose 1200 kuna mjesečno, a za stipendiranje studenata i učenika Ministarstvo će ove godine izdvojiti milijun kuna. </p>
<p>Najveći dio hrvatskih pomoraca od oko 26.000 plovi na stranim brodovima, a na brodovima pod hrvatskom zastavom plovi ih samo 6280. U svijetu trenutačno plovi oko 446.000 časnika i 721.000 ostalog kadra. Procjene govore kako u svjetskoj floti nedostaje oko 10.000 pomoraca.</p>
<p>Ivan Smirčić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="5">
<p>Bilićeve ambicije utopljene u Fontani</p>
<p>IVA PERDEC AUGUSTIĆ</p>
<p>Siroti Slaven Bilić. Tek što je uskočio u nemirno sedlo nogometno-izborničkog rodea, stolac je počeo mahnito vrtjeti u pravcima koji odudaraju od poznatih nam zakona fizike. U mjesec dana nakon što je preuzeo mjesto izbornika »reprezentacije svih reprezentacija«, hrvatski je nogomet zapljusnuo najveći skandal otkako je »vatrenih«. Tri igrača uoči prve kvalifikacijske utakmice protiv Rusije u Moskvi »zaružili« su do zore u jednom od zagrebačkih hramova turbo-folka, nadaleko poznatoj Fontani. Dečki su akciju reprezentacije odlučili iskoristiti (i) za ublažavanje gastarbajterske tuge koja ih mori u Moskvi, Donjecku i Bruggeu. Razumljivo je slušati omiljenu glazbu, čak i do zore, ali ne tri dana uoči jedne od ključnih kvalifikacijskih utakmica za odlazak na Europsko prvenstvo! Loš tajming, popularno je kazati. Uglavnom, šteta je učinjena, a čini se da će veći gubitnik od reprezentacije, koja će po svemu sudeći samo protiv Rusije biti uskraćena za usluge dva standardna prvotimca (Olić i Srna) te jednu pričuvu (Balaban), biti Slaven Bilić. Izbornik je zapravo u mat-poziciji u kojoj mu svaki ishod nosi - poraz.</p>
<p>Svaka kazna blaža od izbacivanja igrača iz reprezentacije narušit će Bilićev izbornički autoritet. Izgon trojice važnih igrača iz reprezentacije, ako rezultat u srijedu bude nepovoljan, razbudit će Bilićevu opoziciju koja od prvog dana spremno čeka krivi korak da »raspali« po izborniku.</p>
<p>Predsjednik Hrvatskog nogometnog saveza Vlatko Marković i glavni tajnik Zorislav Srebrić u prvim su izjavama lagano amortizirali ispad trojice reprezentativaca. Marković nije imao ni trunke rezolutnosti iz slučaja Igora Bišćana kojem je na kraju, kao najveći krimen, uzeta činjenica da se nije ispričao. Iako je javno kazao kako Bilić treba odlučiti, Marković je blagim stavom naznačio novom izborniku model ponašanja u »slučaju Fontana«.</p>
<p>Kada se slučaj malo stiša, »vatreni veseljaci«, koji su se u međuvremenu posuli debelim slojem pepela, opet će navući nacionalni dres. I time potpuno narušiti autoritet izbornika koji je pokušao nemoguće - biti prijatelj s igračima. Ne tako davno kapetan reprezentacije Niko Kovač rekao je da momčadi treba izbornik diktator. Bilić ga nije čuo ili je želio vjerovati drukčije. Izbornik je igrao na kartu povjerenja iza koje sportaši rado drže figu. U situaciji kada ga svaka odluka vodi nizbrdo, za Bilića ipak postoji tanka staza. Može ostati dosljedan i jednog dana, kada taj dan dođe, otići sa stilom...</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Lijek ispod pulta</p>
<p>BISERKA LOVRIĆ</p>
<p>U Hrvatskoj još nije zabilježen niti jedan skandal vezan uz opasnosti nabave lijekova izvan ljekarni, mimo zdravstvenog sustava. Stoga, lažni lijekovi nisu među glavnim problemima hrvatskog zdravstva. </p>
<p>U svijetu je, međutim, svaki deseti lijek lažan. Tako kriminalci grickaju berićetno farmaceutsko tržište. Najugroženiji su stanovnici nerazvijenih zemalja gdje su u idealnom spoju velike potrebe bolesnika i siromaštvo. Mi bismo im (švercerima lijekova) mogli postati zanimljiviji nakon što u primjenu uđu dvije liste lijekova, i to samo ako bi se propisivalo mnogo lijekova s liste za doplatu i ako osnovna (besplatna) lista ne bi zadovoljavali kurativne potrebe, što bi bilo suprotno obećanjima. U (za švercere) pogodnim okolnostima, pacijenti lako postaju žrtve prevarantata.</p>
<p>U krivotvorenom Tamifluu u Kini, lijeku protiv gripe (i ptičje) bila je laktoza i vitamin C, što uglavnom ne ugrožava zdravlje. Moglo je biti i drukčije. Stoga, oprez s lijekom »ispod pulta«. Bolje i bez njega, nego s lažnim.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>E-trgovci </p>
<p>DUBRAVKO GRAKALIĆ</p>
<p>U 2005. ukupna vrijednost e-trgovine popela se na vrtoglavih 437 milijuna dolara</p>
<p>Kupnja putem Interneta u Hrvatskoj u značajnom je porastu. Sve je više građana, korisnika Interneta, koji različitu robu i usluge kupuju i plaćaju putem mreže svih mreža, koje pak nudi sve veći broj online trgovaca. Od egzotike i tržišne niše za geekove i računalne ovisnike, e-trgovina postala je normalan dio svakodnevice, te značajna pojava u hrvatskom e-društvu. Vrijednost transakcija u online trgovini, pokazuju naime podaci istraživačke tvrtke IDC Adriatic, u Hrvatskoj neprestano raste, te dostižu respektabilne brojke koje su donedavno bile nezamislive.</p>
<p>Konkretno, u 2005. ukupna vrijednost e-trgovine popela se na vrtoglavih 437 milijuna dolara. To je 66 posto više nego godinu ranije, što je rezultat koji ne bilježi niti jedna druga grana trgovine u nas. Što je to hrvatske internetske korisnike, ali i brojne kupce iz inozemstva, privuklo online kupnji? Prije svega, kažu statističari, maloprodaja, čiji su rezultati već treću godinu stotinjak postotaka bolji nego prethodne godine. Maloprodaja putem Interneta bila je 2005. visokih 111 posto uspješnija nego 2004. U tu kategoriju spadaju prodaja raznih roba, ali i turističkih putovanja i ljetovanja. Pokazalo se da je najzanimljiviji dio online trgovine vezan za turizam – jer se hotelske rezervacije, letovi i drugi oblici turističke ponude najbolje prodaju online. Na e-turizam, pretpostavlja se, otpada oko 70 posto cjelokupne domaće e-trgovine, što je dobar pokazatelj trendova, ali i podatak koji ukazuje na brojne neiskorištene mogućnosti.</p>
<p>Osim toga, većina online kupaca turističkih usluga su stranci. To je, dakako, dobro za domaće agencije i hotelske kuće, no pokazuje da bi se, uz odgovarajuću promidžbu pa i edukaciju, u to mogli više uključiti domaći gosti. Jer, ako znamo da svaki drugi odrasli građanin barem povremeno surfa Internetom, te da je broj priključaka na međumrežje dosegao milijun i pol, nema razloga da i domaći turisti, kojih je na Jadranu ipak najviše, ne rezerviraju svoje sobe, trajekte i vozne karte online.</p>
<p>Drugo područje u kojem se otvaraju velike mogućnosti za e-trgovce stavljanje je svakodnevnih potrepština u internetsku prodaju, ali s nužnim reklamiranjem te usluge. Trgovački lanci prehrambenim artiklima koji nude online kupnju mogu se izbrojati na prste jedne ruke. S novinama i knjižarama situacija je nešto bolja, ali još nismo dobili »hrvatski Amazon.com«. Specijalizirane računalne trgovine naravno nude online kupnju, s dostavom u kuću, ali za te usluge najčešće znaju samo oni koji se bave računalstvom. Oni koji imaju kompjutor i povremeno trebaju nešto kupiti od opreme češće lutaju po trgovinama nego po webu. Podaci koje je objavio IDS Adriatic svakako su zanimljiv kamenčić u mozaiku hrvatskog e-društva. Činjenica da se e-trgovina razvija pokazuje da se informatizacija društva, posebno širenjem širokopojasnih veza, javnih Vladinih mrežnih servisa, te skorom ponudom multimedijskih sadržaja putem Interneta, nezadrživo razvija. U prilog tome ide i podatak da Hrvatska ima oko 30 internetskih providera odnosno da se sve više građana koristi internetskim bankarstvom, Hitro.hr servisom ili e-katastrom. Imperativ informatičkog razvoja kao nužne poluge za razvoj svih oblika poslovanja, ali i promjene društvenih normi ponašanja pokazuje se ostvarivima i u našim uvjetima. Zato je vijest o širenju e-trgovine dobra za sve, a ne samo za e-trgovce.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="8">
<p>Socijalno partnerstvo - fikcija ili imperativ</p>
<p>BORIS KUNST </p>
<p>U partnerskom odnosu partneri se savjetuju, suodlučuju, informiraju se međusobno o pitanjima od zajedničkog interesa, preuzimaju neke obveze i odgovornost i, što je najvažnije, sve to čine bez »fige u džepu«</p>
<p>Da samo »složna braća kuću grade« poznato je već odavno -u svim segmentima života i rada. Socijalno partnerstvo, pojam koji se posljednjih godina udomaćio u hrvatskim prostorima, često se koristi kao metafora za uspjeh. Uzor je Irska, zemlja koja je na temeljima socijalnog partnerstva izgradila čvrsti sustav socijalne kohezije i jednu od najprogresivnijih ekonomija svijeta.</p>
<p>Iskustva nove hrvatske demokracije, odnosa socijalnih partnera i uvježbavanja međusobnog dijaloga, uz pretpostavku građenja povjerenja na dostizanju istih ciljeva - razvoj zemlje i blagostanje njenih građana, izazov je koji ni jedan od partnera ne smije odbiti, ako postoji imalo odgovornosti za budućnost ove zemlje. </p>
<p>No, istina je da se socijalno partnerstvo ponešto i profaniralo kroz ovo kratko razdoblje učenja demokracije, jer biti partner znači i preuzimati odgovornost, znači raditi na izgradnji svijesti, na promicanju pravih vrijednosti u društvu u kojem su one prilično devastirane. Ipak, to ne smije obeshrabriti, već poticati na još odvažnije korake, ne dopuštajući uzmak od odnosa koji mora biti kostur svekolikog razvoja i napretka društva. </p>
<p>Iskustva Irske, ali i skandinavskih zemalja, govore o pozitivnim primjerima, o dometima koji se mogu ostvariti upravo socijalnim partnerstvom, prije svega na planu ostvarivanja socijalne, pravne i pravedne države u kojoj njeni građani osjećaju da su građani »prvog reda«, zbog kojih postoji država, sindikati i poslodavci, građani zbog kojih se uređuju odnosi među partnerima i zbog kojih se upravo ti odnosi moraju harmonizirati u korist napretka i razvoja društva i svakog pojedinca u njemu. </p>
<p>Irska se nerijetko uspoređuje s Hrvatskom zbog iznimno dinamičnog gospodarskog rasta koji je zabilježen 1990-ih godina, a čija se ekonomije bazira na trgovini. U proteklih deset godina irska je vlada implementirala nacionalne gospodarske programe usmjerene na obuzdavanje inflacije, smanjenje državne potrošnje, povećanje kvalifikacija radnika i promoviranje stranih ulaganja. Irska je zajedno s još deset država EU-a u siječnju 1999. godine uvela euro. </p>
<p>No, ne zaboravimo da je bitan čimbenik irskoga gospodarskog rasta i socijalno partnerstvo. U Irskoj su 26. ožujka 2003. godine glavne organizacije socijalnih partnera (ICTU/Irski kongres sindikata, IBEC/Irska udruga poslodavaca) ratificirale najnoviji sporazum o nacionalnom partnerstvu za 2003.-2005. pod nazivom »Održavanje napretka«. To je šesti uzastopni sporazum toga tipa od usvajanja Programa nacionalnog oporavka 1987. godine. To partnerstvo je temelj »irskog čuda«, čije iskustvo potvrđuju i druge zemlje koje tradicionalno njeguju taj model odnosa među socijalnim partnerima. </p>
<p>Što je bitno u socijalnom partnerstvu? U partnerskom odnosu partneri se savjetuju, suodlučuju, informiraju se međusobno o pitanjima od zajedničkog interesa, preuzimaju neke obveze i odgovornost i, što je najvažnije, sve to čine bez »fige u džepu«. </p>
<p>Što se hrvatskog primjera tiče, formalno, sve su pretpostavke za ostvarenje socijalnog dijaloga stvorene; stvarno, još smo daleko od istinskog djelovanja na temeljima ovakvog dijaloga, povjerenja, tolerancije i primarno preuzimanja odgovornosti svakog od socijalnih partnera.</p>
<p>Posljednjih godina, uz mnogo truda svih sudionika socijalnog dijaloga, socijalno partnerstvo sve više postaje partnerstvo u pravom smislu riječi, a ne post festum izvještavanje socijalnih partnera o već donesenim odlukama od vitalnog interesa. </p>
<p> Ipak, to je tek početak gradnje dobrih temelja. Jer, govoreći samo o jednoj - sindikalnoj strani, čiji sam predstavnik, držim da hirovita i dezintegrirana sindikalna scena ne pruža dovoljno jamstva socijalnim partnerima u istinski socijalni dijalog. Sve dok pojedini sindikalni predstavnici ne prestanu misliti jedno, govoriti drugo, a raditi treće, dok se ne oslobode tereta pripadnosti ovim ili onim klubovima, klanovima ili kalupima te, najzad, nadrastu i osobne taštine - i samo usuglašavanje stavova među sindikatima oduzimat će previše vremena i otupljivati oštricu konstruktivnog dijaloga među parterima te usporavati dinamiku mogućeg zajedničkog rada. </p>
<p> No, ozbiljnost socijalnog dijaloga ovisi i o odgovornom pristupu poslodavaca i Vlade, što u mnogim slučajevima također nije primjereno ozbiljnosti situacije u kojoj se Hrvatska nalazi te to upućuje na potrebu da se doista ovaj mehanizam uspostave odnosa između vlasti, rada i kapitala dovede na primjerenu razinu i stalno unapređuje. </p>
<p>Socijalni dijalog dakle nije samo fikcija kojoj težimo, već imperativ bez kojeg nema napretka ni u kojem segmentu društvenoga i gospodarskog razvoja. Svijest o tome treba prodrijeti u sve pore života, povjerenje mora postati stil poslovnog života, a odgovornost, izazov i provjera zrelosti svakog pojedinog socijalnog partnera. Želim vjerovati da ćemo u tome uspjeti. </p>
<p>Autor je predsjednik Udruge radničkih sindikata Hrvatske i Glasa HR</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Neretvanska lađa nije gusarska</p>
<p>IVAN JURIĆ</p>
<p>Gusarstvo neretvanskih gusara na Jadranskom moru bilo je oblik narodnoga otpora protiv svakoga hrvatskog neprijatelja na Jadranu</p>
<p>U Nedjeljnom Vjesniku od 19. i 20. kolovoza 2006. objavljena je reportaža Ane Grubanović pod naslovom »I gusari i svatovi na neretvanskoj lađi«. Pretpostavljam da je autorica spomenute reportaže dobila krive informacije o neretvanskoj lađi i neretvanskim gusarima, tako da je u tekstu izneseno više povijesnih netočnosti. Pokušat ću, ne ulazeći u detaljniju analizu povijesnih zbivanja u Donjemu poneretavlju, ukazati na neke pogreške.</p>
<p>Svatovi su se vozili i prevozili s neretvanskom lađom. No, to nisu bile gusarske lađe s kojima su mogli gusariti i boriti se s raznim osvajačima. Pokušao sam u više rječnika i konzultirajući više jezikoslovaca doznati otkud naziv lembe za brodove neretvanskih gusara. Na žalost, nisam mogao dobiti odgovor osim da je lemba naziv za ljetni neverin, ljetnu oluju. Međutim, povijesni ilirski brod u 3. stoljeću prije Krista nazivao se lemb. U to doba Hrvati su živjeli daleko od Jadranskoga mora i rijeke Neretve i nije poznato da su svoj gusarski brod nakon doseljenja nazvali ilirskim imenom lemb.</p>
<p>Autorica navodi da je »gusarenje lađama poznato još iz doba ilirskoga razdoblja u 9. stoljeću«. Iliri su počeli gusariti u 2. tisućljeću prije Krista i gusarili sve do 2. stoljeća prije Krista kada su ih stari Rimljani pokorili, a u 9. stoljeću ih više nije bilo na povijenoj pozornici. I kod dijela Neretvana, koji dobro ne poznaju zavičajnu povijest, počinje se stvarati mit o neretvanskim gusarima i o neretvanskim lađama kao pomorskoj sili koja je očuvala hrvatski Jadran, ponajviše od Mlečana i drugih osvajača. Ovim ne želim umanjiti njihovu ulogu u slavnim borbama za očuvanje Jadrana. No ta se borba ne smije preuveličavati.</p>
<p>Važnije gusarske akcije Neretvana zabilježene su početkom 9. stoljeća kada su svojim brodovima, koji su se razlikovali od današnje neretvanske lađe, ugrožavali ponajviše mletačke trgovačke brodove. Mlečani su se u više navrata pokušali osloboditi neretvanskih gusara. U povijesti je poznat njihov poraz kod Makarske 18. rujna 887. kada je u borbi s Neretvanima poginuo mletački dužd Petar Candiano I. U znak sjećanja na tu važnu bitku Neretvana taj se datum u novijoj hrvatskoj državi slavi kao Dan Hrvatske ratne mornarice. Ta pobjeda Neretvana bitno je izmijenila hrvatsku povijest sve do kraja 10. stoljeća.</p>
<p>Nakon te bitke, Mlečani su s Neretvanima sklopili mir obvezavši se da će za slobodnu plovidbu hrvatskim Jadranom hrvatskim vladarima plaćati godišnji danak. Gusarske akcije Neretvana potrajale su sve do kraja 10. stoljeća kad su se Mlečani oko 1000. godine oslobodili pomorske dominacije Hrvata i Neretvana.</p>
<p>Gusarstvo neretvanskih gusara na Jadranskom moru ipak je, dakle, imalo vojnopolitičko značenje. To je bio oblik narodnoga otpora protiv svakoga hrvatskog neprijatelja na Jadranu. Često je bilo povod izbijanju međunarodnih sukoba koji su završavali sklapanjem međunarodnih ugovora. Hrvati su gusarenjem, koje se ipak razlikuje od piratskih napada, čuvali svoje obale i pravo na more. U tim borbama dali su goleme žrtve.</p>
<p>Autor je povjesničar</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>T-Mobile, a ne T-Com</p>
<p>Novinarka Saša Brnabić opetovano (tekstovi u Vjesniku od ponedjeljak 28. kolovoza i 30. kolovoza, večernje izdanje) piše o T-Comu kao pokrovitelju Gibonnijevoga koncerta u pulskoj Areni. Time nanosi znatnu štetu T-Mobileu, koji je pokrovitelj Gibonnijevih koncerata i to u sklopu dugoročne sponzorske suradnje Gibonnija i T-Mobilea, o čemu smo u više navrata obavještavali vas i druge medije.</p>
<p>Nadamo se da je riječ o nenamjernoj pogrešci iako je teško povjerovati da je itko tko prati Gibonnija i tko je vidio koncert mogao propustiti vidjeti iznimno brendiran prostor, sve sponzorske materijale i popratne informacije. No, s obzirom da se pogreška ponovila i nakon T-Mobileove reakcije, ljubazno vas molim da u ime uvijek dobre suradnje naših kuća pronađete način za objavu ispravka netočnog navoda i spriječite dalju štetu za T-Mobile.</p>
<p>Maja Weberdirektorica Sektora za odnose s javnošću i interne komunikacije T-Mobilea</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="11">
<p>Prvi dan rastužili ih blok sat i broj knjiga</p>
<p>U novom rasporedu osmog razreda, skoro svi predmeti su u blok satovima</p>
<p>Zagrebački osmoškolci u ponedjeljak su se vratili u školske klupe. Neki s više, a neki s manje radosti. Nastave prvog dana nije bilo, a učenici su došli samo po nove knjige i raspored. Maja i Mia, učenice Osnovne škole Josip Juraj Strossmayer, u ponedjeljak su krenule u osmi razred. Ove školske godine počinje se raditi po Hrvatskom nacionalnom obrazovnom standardu (HNOS) i zbog toga su učenice poprilično zabrinute. </p>
<p>Pribojavaju se novog programa</p>
<p>»Iz drugim smo škola, koje već rade po HNOS, čule negativna iskustva pa se pribojavamo kako će biti s nama«, rekle su osmašice. Maja Tomljenović je čula da se manje uči i boji da će imati više problema u srednju školu. Njezina kolegica Mia kaže u novom rasporedu ima previše blok satova. »Do sada smo imali samo hrvatski i likovni po dva sata, a sada ćemo imati fiziku, matematiku i povijest. Bojim se da će biti naporno, pogotovo na fizici, na koju nije lako biti koncentriran toliko dugo«, rekla je ona.</p>
<p>I dalje previše udžbenika</p>
<p>Osim što se boje HNOS, učenici su razočarani velikim brojem knjiga koje su u ponedjeljak dobili u školi. Iako su im potkraj prošle školske godine obećali smanjiti broj udžbenika, sada su ih, tvrde oni, dobili još više. Ivan i Mateo, učenici šestog razreda, kažu da im je prvi dan škole protekao poprilično dosadno. »Nismo ništa radili, samo su nam dali knjige i raspored i pustili nas doma«, rekli su dječaci, kojima je žao što je počela škola. </p>
<p>Mateo bi radije ostao na moru, a Ivanu je drago, nakon dugog ljeta, ponovno vidjeti prijatelje iz razreda. U školu mu se, kaže, baš i ne ide jer će ponovno morati učiti, od čega se već odvikao.</p>
<p>Martina Pauček Šljivak</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Policija na biciklima uskoro i u Zagrebu </p>
<p>Rujan je mjesec biciklista, uz mobility week, od 16. do 22. rujna, 19. je rezerviran za projekt »biciklom u školu«</p>
<p>Kao vrata u tajni svijet bicikla u Tehničkom muzeju u ponedjeljak je otvorena izložba »BeCycled!«, zajednički projekt umjetničke radionice Petikat, udruge Bicikl i Tehničkog muzeja, uz potporu Grada Zagreba i međunarodne fondacije Arts Link. </p>
<p>Riječ je izložbi, namijenjenoj biciklistima, onima koji to žele postati, ali i onima koji žele saznati više i dati svoj doprinos borbi za ravnopravnost bicikla u gradskom prijevozu. Kako kažu autori izložbe, »bicikl je subjekt složene osobnosti jer je istovremeno prijevozno sredstvo, skulptura, sprava za tjelovježbu, grafički simbol i omiljena igračka«. </p>
<p>»Rujan je mjesec biciklista, a uz mobility week, od 16. do 22. rujna, 19. je rezerviran za projekt »biciklom u školu«, rekla je Darinka Širola iz udruge Bicikl i istaknula kako su biciklisti sve glasniji pa je u Zagrebu sve bolja tzv. biciklistička infrastruktura, a očekuje se i skorašnje uvrštenje Zagreba na listu europskih gradova u kojima vlada biciklistička kultura. </p>
<p>Zagreb o svom odnosu prema biciklistima uči od drugih hrvatskih i europskih gradova, kazao je zagrebački gradonačelnik Milan Bandić na otvorenju izložbe. »Zagreb je svake godine bogatiji za 20 do 30 kilometara biciklističkih staza«, dodao je gradonačelnik. Kako je tom prilikom najavio gradonačelnik Bandić uskoro ćemo na zagrebačkim ulicama moći vidjeti policajce na biciklima, po uzoru na biciklističku ophodnju Policijske uprave zadarske koja u tom gradu postoji već više od godine dana. </p>
<p>Stoga su Mario Buleta, Ante Golem i Ines Kuštera, biciklistički policajci iz Zadra u zagrebačkom Tehničkom muzeju u ponedjeljak bili i svojevrsni »izlošci« koji su dočekivali posjetitelje na ulazu. Ovakve policajce Zagrepčani mogu vidjeti još samo u američkim akcijskim serijama.</p>
<p>Najveću pozornost u muzeju ipak plijene raznorazni bicikli, a među njima je i replika bicikla nastala prema nacrtu Leonarda da Vincija, s kraja 15. stoljeća. </p>
<p>Uz izložbu, organizirane su i multimedijske radionice, a među ostalim, u subotu u 10 sati u Tehničkom muzeju poznati svjetski biciklistički putnik Tilmann Waldthaler govorit će o svom iskustvu s brojnih putovanja. Naime, Tilmann je 1974. krenuo u veliku pustolovinu, a svojim je biciklom obišao cijeli svijet. Izložba ostaje otvorena do kraja mjeseca.</p>
<p>Petra Kostanjšak</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Čuvajmo djecu u prometu!</p>
<p>U povodu početka školske godine, kada se u promet uključilo i devet tisuća prvašića, gradonačelnik Milan Bandić je zamolio sugrađane za strpljenje i pažnju. U ponedjeljak, kada je u školu ponovo krenulo 70 tisuća osmoškolaca, potrebno je učiniti sve da im početak školske godine bude što ugodniji i da prvašićima prvi dan škole ostane u nezaboravnoj uspomeni. Bandić upozorava građane da se, svaki put u vožnji svojih automobila sjete djece, njihovih zabrinutih roditelja i uzbuđenja zbog odlaska i povratka iz škole s punom torbom udžbenika. Budući da su naši životu neraskidivo povezani, oni snažniji i stariji dužni su voditi računa o slabijima i mlađima. »Kako ljudski život nema cijene, brinimo se o našoj djeci, koja će se i danas i sutra naći, zajedno s nama, na zagrebačkim prometnicama«, poručio je gradonačelnik. [vj]</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Najveća škola u Hrvatskoj ponovo u tri smjene</p>
<p>Točno 3100 osmoškolaca počelo je u ponedjeljak nastavu u tri osnovne škole u dugoselskom području. Rekordni broj učenika i ove je godine u OŠ Dugo Selo, koju ove godine polazi čak 70 učenika više nego lani, kada je imala 1456, a sada 1526 učenika. Veliko povećanje ravnateljica Marijana Kozarić-Ciković pripisuje sve većem broju prvašića. </p>
<p>Ove ih je godine, primjerice, čak 210 raspoređenih u osam razrednih odjeljenja, a u pravilu barem jedno razredno odjeljenje manje napušta osmi razred. No, nisu samo prvašići brojni jer, kaže Kozarić-Ciković, novi učenici dolaze i u sve ostale razrede, najvjerojatnije zbog velikog doseljavanja dugoselskog područja. Škola će stoga, dodaje, ove godine ponovo morati vratiti trosmjenski rad. [N.H.M.]</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Više prava na besplatne udžbenike</p>
<p>Ukupno je 378 učenika prvih razreda u području Samobora zasjelo u ponedjeljak u školske klupe. Očekivano, najviše je novih učenika u dvjema najvećim samoborskim školama - u OS Bogumil Toni u prvi razred krenulo je 147 đaka prvaka, a u OŠ Samobor njih 97, u Bregani bilježimo 79 novih učenika, OŠ Rude ima 26 prvašića, a u OŠ Mihaela Šiloboda u Svetom Martinu 29 novih učenika. prvašića je ove sezone 378, otprilike isti broj kao lani. </p>
<p>Prije početka nastave prvašiće su pozdravili i gosti koji su nekad davno grijali školske klupe, a sada se nalaze na čelu Grada. Tako je samoborski gradonačelnik Antun Dubravko Filipec u školama Rude i Samobor poželio učenicima, njihovim roditeljima i nastavnicima uspjeh u novoj školskoj godini uz dijeljenje besplatnih udžbenika. Ove godine iz gradskog proračuna za školske udžbenike je izdvojeno 500 tisuća kuna, što bi trebalo pokriti potrebe prvašića, korisnika dječjeg doplatka do 300 kuna za učenike od prvog do četvrtog razreda, odnosno 500 kuna za one od petog do osmog. </p>
<p>Pravo na besplatne udžbenike imat će i učenici, čije su obitelji pod skrbi Centra za socijalnu skrb, djeca branitelja i invalida Domovinskog rata od minimalno 80 posto invaliditeta, djeca s oba nezaposlena roditelja i učenici koji su osvojili jedno od prva tri mjesta na županijskim, odnosno djeca koja su nastupala na državnim natjecanjima. </p>
<p>Ravnatelji će do kraja tjedna Poglavarstvu javiti broj učenika koji zadovoljavaju neki od navedenih kriterija pa će se razmotriti hoće li trebati više od predviđenih 500 tisuća kuna. [K.S.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="16">
<p>HNK po treći put prvak Europe u nogometu </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Neuspjeh hrvatske nogometne reprezentacije na ovogodišnjem Svjetskom prvenstvu u Njemačkoj uspjeli su prošle subote donekle ispraviti reprezentativci Hrvatskoga narodnoga kazališta iz Zagreba. Naime, na 38. europskom nogometnom prvenstvu za kazališta, koje je održano u Berlinu, HNK Zagreb osvojio je prvo mjesto pobijedivši u spektakularno dramatičnom finalu momčad mariborskog teatra boljim izvođenjem jedanaesteraca, ukupnim rezultatom 4-3. Nakon cjelodnevnog napora koje iziskuje igranje na velikom nogometnom igralištu, igrači HNK smogli su snage i doslovce u posljednjim sekundama finala izjednačili rezultat na 1-1. Nakon toga su imali više mirnoće izvodivši jedanaesterce. Uspjeh je tim veći kad se zna da je zagrebačka momčad, uključujući sve utakmice, na terenu tijekom subote provela 110 minuta. Također, i konkurencija je bila jaka. Na turniru je nastupilo 28 momčadi europskih kazališta, od glasovite milanske Scale do onih nama manje poznatih. [Ljubomir Puškarić]</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Trg ispred Notre-Dame po papi Ivanu Pavlu Ii.</p>
<p>PARIZ/ZAGREB</p>
<p> - Trg pred pariškom katedralom Notre-Dame, na kojem se godišnje okupi i do 12 milijuna posjetitelja, odsad se zove »Trg Ivana Pavla II.«, nakon što su ga u nedjelju svečano tako imenovali gradonačelnik i nadbiskup Pariza. Pariški gradonačelnik Bertrand Delanoe je na svečanosti Ivana Pavla II. nazvao glasnikom mira. »Je li ijedan papa prije njega imao toliko hrabrosti govoriti o pogreškama Crkve glede Holokausta, odnosa prema crncima, križarskim i drugim vjerskim ratovima?«, upitao se glasno Delanoe, istaknuvši njegove »neumorne napore u izgradnji mostova između kršćanstva i islama.«, naglasio je Delanoe. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Muzeji će ubuduće prodavati eksponate da poprave krov?</p>
<p>ZAGREB/BERLIN</p>
<p> - Bura koja se ovih dana podigla u njemačkoj kulturnoj javnosti zbog najave Gradskog muzeja u Krefeldu da prodaje svoj navrijedniji eksponat, Monetovo ulje na platnu, kako bi popravio zgradu, ujedno se smatra i presedanom koji će pokazati da li će se europski muzeji u budućnosti amerikanizirati i poslužiti privatnim novcem za poticanje kulture ili će živjeti od prodaje eksponata i komercijalizacije svojih fundusa. Najava Krefeldskog muzeja o prodaji približno 120 milijuna vrijedne Monetove gradske vedute Londona s prikazom zgrade parlamenta izazvala je zabrinutost i oštre kritike među kulturnim ocima diljem Njemačke. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Umro izumitelj izlaznih anketa na biralištima</p>
<p>NEW YORK</p>
<p> - Warren Mitofsky, koji je postavio standarde u ispitivanju javnog mišljenja i izmislio izlazne ankete na biralištima, umro je u petak u New Yorku u 71. godini od aneurizma aorte. Mitofsky je razvio izborne projekcije i sustav analize koje su preuzele CBS News i druge medijske tvrtke. On je prvi proveo izlaznu anketu 1967. za CBS News na izborima za guvernera Kentuckya. Osim toga, proveo je prvu nacionalnu izlaznu anketu 1972. i pratio ukupno gotovo 3.000 izbora. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Skup u čast sedmogodišnjih dimnjačara </p>
<p>SANTA MARIA MAGGIORE</p>
<p> - U talijanskom alpskom mjestu Santa Maria Maggiore svake godine početkom rujna od početka osamdesetih godina prošlog stoljeća održava se skup dimnjačara. Dimnjačari iz cijele Europe dolaze na skup u čast dječaka iz Italije i susjedne Švicarske već u sedmoj godini napuštali roditeljske domove i radili kao dimnjačari. Dječaci su radili kao dimnjačari jer su bili dovoljno uski, a mnogi od njih su poginuli od gušenja i trovanja ugljičnim monoksidom. [Reuters]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="21">
<p>Majstorska djela i kazališni istraživači</p>
<p>Pet značajnih kazališta i redateljskih imena dolaze u Zagreb </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »Na proteklim festivalima Zagrebom su prošla velika imena koja su odredila ili još uvijek određuju smjerove suvremenoga svjetskog kazališta, a na tom tragu i ove jeseni dovodimo pet značajnih teatara i redatelja.« Tim riječima Dubravka Vrgoč, uz Ivicu Buljana umjetnička ravnateljica Festivala svjetskog kazališta, najavila je četvrto izdanje te manifestacije na konferenciji za novinare održanoj u ponedjeljak u ZKM-u. U organizaciji Zagrebačkog kazališta mladih, festival će se od 15. do 22. rujna odvijati u Zagrebu, i to u HNK-u, ZKM-u i kinu »Europa«. </p>
<p>Ističući kako se festivalski program profilirao u dva smjera - prikazivanje majstorskih djela i istraživačkih projekata - Ivica Buljan opširnije je govorio o ovogodišnjim gostovanjima. Linija ruskog kazališta, započeta dolaskom Pjotra Fomenka, nastavlja se predstavom »Moskovski zbor« prema tekstu Ljudmile Petruševske, a u režiji Leva Dodina i njegova studenta Igora Konjeva. Priču o burnom razdoblju ruske povijesti nakon Staljinove smrti, koja otvara festival, izvest će Kazalište Maly iz Sankt Peterburga. </p>
<p>Najznačajnije ime programa jest Peter Brook s predstavom »Sizwe Banzie je mrtav«. U izvedbi pariškoga Théâtrea des Bouffes du Nord, taj tekst Athola Fugarda, Johna Kanija i Winstona Ntshona, napisan u doba apartheida, tragikomično progovara o afričkom pokušaju da se preživi preuzimanjem identiteta mrtve osobe.</p>
<p>Najmlađi od velike litavske trojke (od koje su se Tuminas i Nekrošius već pojavili na ovom festivalu), redatelj Oskaras Koršunovas dolazi sa Shakespeareovim »Romeom i Julijom«. U kontekstu Italije 50-ih godina, Montecchijevi i Capulettijevi u ovoj su predstavi vlasnici pizzerija. U svojoj, prema Buljanovim riječima, »očito hrvatskoj godini« na festivalu će gostovati i Jan Fabre s predstavom »Anđeo smrti«. Svestrani umjetnik u tom projektu surađuje s hrvatskom plesačicom Ivanom Jozić te Williamom Forsytheom. Konačno, novo talijansko kazalište predstavit će Danio Manfredini redateljskim uratkom »Kino 'Nebo'« prema Genetovu romanu »Gospa od cvijeća«.</p>
<p>Festivalska novina pokretanje je edicije u kojoj će se objavljivati tekstovi važni za suvremeno kazalište, a prvo izdanje obuhvatit će pet drama Jana Fabrea. Tako, uz razgovore publike s izvođačima i redateljima (svi osim Brooka bit će prisutni) neposredno nakon predstava, Festival svjetskog kazališta bogatom glavnom programu pripaja i onaj zanimljiv prateći. [Višnja Rogošić]</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Noirovski ugođaj i prijeteća napetost krimića </p>
<p>Mann se od prvijenca »Lopov« do »Poroka Miamija« iskazao kao majstor kriminalističkih filmova rafinirane vizualnosti i ugođaja</p>
<p>Od četvrtka se u hrvatskim kinima počinje prikazivati film »Poroci Miamija« jednog od najboljih suvremenih hollywoodaskih redatelja Michaela Manna. On se već od svog prvijenca »Lopov« iskazao kao majstor kriminalističkih filmova rafinirane vizualnosti i ugođaja, potvrdivši to i vrlo uvjerljivim trilerom »Vrućina«, a producirao je i tv-serije »Poroci Miamija« i »Kriminalističke priče«. </p>
<p>Mann je u novije vrijeme podsjetio na svoje vrline vrlo dojmljivim »Collateralom«, no prije toga snimio je biografsku dramu »Ali« o najslavnijem boksaču svih vremena koja nije ni približno ispunila očekivanja. Film je bio pretjerano razvučen, dijaloga je bilo relativno malo, no najveći problem je bio taj što je svog junaka Mann pratio pomalo distancirano, poput uljeza u njegovu životu ili tv-reportera koji snima zvijezdu koja to u biti i ne želi biti. Redatelj nas nije uspio uvući u sudbinu svoga junaka, u njegov intimni svijet i razmišljanja, već je tijekom gotovo cijelog filma ostao po strani.</p>
<p> Ekraniziranje Alijeva života samo po sebi donosilo je kritiku američkog društva i njegove netolerancije u šezdesetima, no Mann tu kritiku nije odveo korak dalje, već se zaustavio na bilježenju poznatih činjenica. Glavnoj zvijezdi Willu Smithu nije se mogao osporiti trud ni uspjela fizička transformacija, ali u Mannovoj režiji i Smith se često gubio. </p>
<p>»Collateral« je označio Mannov povratak omiljenu žanru u velikom stilu. Taj suvremeni film noir odlikovao se izvrsnim dijalozima (od morbidnoga, ali inteligentnog dijaloga u taksiju u kojem obojica uspoređuju svoja ubojstva s dalekim pokoljima u Ruandi, do telefonskog razgovora s taksistovim šefom nakon nesreće, gdje ubojica u maniri najzagriženija borca za prava radnika očita bukvicu i taksistu vraća samopoštovanje). Premda su akcijske scene bile vrlo uzbudljive i virtuozno režirane, glavna vrlina filma bila je upravo u njegovim dramskim dijelovima i izvrsnoj razrađenosti glavnih likova, kakvu ima malo koji noviji film kriminalističkog žanra. </p>
<p>Mann je filmu pristupio s maksimalnom ozbiljnošću i tradicionalnim režijskim postupcima, potvrdivši krajnjim rezultatom da kvaliteta nikad ne zastarijeva. Jamie Foxx, koji je u »Collateralu« efektno prikazao transformaciju taksista Maxa od štreberskoga, nesnalažljiva plašljivca do neželjena junaka, čiji se sustav vrijednosti ruši upravo pod udarom ubojičinih bolno istinitih komentara o njegovu životu i postupaka koji ga tjeraju da izvuče ono najodvažnije iz sebe, uspješno je obnovio suradnju s Mannom u »Porocima Miamija«. </p>
<p>U novom Mannovu filmu Colin Farell i Jamie Foxx igraju uloge policajaca Sonnyja i Rica koje su u slavnoj seriji (u čak 85 televizijskih epizoda) glumili Don Johnson i Philip Michael Thomas. Mannov film se znatno razlikuje od televizijske serije, a obilježava ga njegov dosljedan neo-noirovski rukopis, od odnosa među likovima i dijaloga (Mann je bio i scenarist) do vizualnosti filma. Fotografija je pretežno plavičasto-prigušena, pa čak ni egzotične lokacije ne daju vizulanosti filma svjetliju notu. Redatelj uživa u noćnim scenama, osobito urbanima, vožnje moćnim gliserima su očekivano spektakularne, a scene seksa, premda pomalo autocenzurirane zbog strogih američkih klasifikacijskih kriterija (prema kojima su sve vrste ubijanja manje opasne od jedne gole stražnjice), jesu erotične i prilično uvjerljive.</p>
<p> Osobito je dojmljiv Mannov postupak u završnim scenama oružanog okršaja, u kojem prelazi na kameru iz ruke i originalne zvukove pucnjeva, što daje tim prizorima osobitu snagu i autentičnost. Glazba Johna Murphyja je solidna, premda ne doseže ugođaj tv teme i glazbe Jana Hammera, no njezina razmetljivost ne bi ni pristajala tonu ovog ostvarenja. Zaključno, Michael Mann se i ovim filmom pokazao kao vrsni redatelj žanra, stilski dosljedan, s vještom režijom koja je ne samo vizualno dojmljiva već uspjelo generira uzbuđenje i izvan akcijskih prizora.</p>
<p>Zlatko Vidačković</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Odiseja svemirima-blizancima </p>
<p>Već sam podnaslov ovog djela </p>
<p> – »Znanstvena odiseja kroz usporedne svemire, vremenska izobličenja i desetu dimenziju« sugerira čitatelju da se radi o tematici na granici između »visokoparne« teorijske fizike i provokativne znanstvene fantastike. Međutim, već od prvih stranica knjige autor, japanski teorijski fizičar Michio Kaku (1947.), profesor na City Collegeu u New Yorku, pokazuje se majstorom živopisnog i pristupačnog pripovijedanja u žanru popularno-znanstvene literature. </p>
<p>Kao jedan od suosnivača teorije struna, Kaku je vrlo angažiran u populariziranju modernih fizikalnih i kozmoloških spoznaja, a do sada je objavio nekoliko znanstveno-popularnih bestselera: »Vizije«, »Onkraj Einsteina« i »Paralelni svjetovi«, među kojima je najpoznatiji upravo »Hiperprostor«, do sada preveden na 18 jezika. </p>
<p>U ovoj knjizi autor nas suočava s nizom, prosječnom čovjeku nepoznatih i teško zamislivih, kozmoloških perspektiva: supergravitacijom, svemirskim »crvotočinama« koje povezuju pretpostavljene paralelne svjetove česticama manjim od elementarnih, zvanim »strune« ili »superstrune« koje u prostor-vremenu titraju poput violinskih te svojim vibracijama utječu na elementarne čestice… Sve te zakonitosti autor povezuje u kontekstu teorije hiperprostora koja neopisivo odskače od starih teorija proizišlih iz četverodimenzionalnog poimanja svemira, jer pokušava dokazati da se taj prvotni deseterodimenzionalni svemir pri velikom prasku raspao na dva blizanačka svemira: naš četverodimenzionalni i paralelni šesterodimenzionalni. </p>
<p>Kolika je potencijalna vrijednost teorije hiperprostora pokazuje sljedećom rečenicom: »Ali, ako se teorija pokaže točnom i objasni simetrije suvremene fizike, potaknut će revoluciju možda jednaku kopernikanskoj ili newtonovskoj«, sugerirajući da se zakoni moderne fizike mogu valjano objasniti samo u tom deseterodimenzionalnom hiperprostoru. </p>
<p>Jer njome bi se moglo objasniti (i realizirati) putovanje kroz vrijeme, prolaz kroz usporedne svemire, »šetanje« kroz različite dimenzije... Iako priznaje da je energija potrebna za ovladavanje i manipuliranje hiperprostorom astronomski velika, autor smatra da će se razvoj čovječanstva u predstojećim stoljećima toliko ubrzati da bi čovjek uistinu mogao postati gospodarom hiperprostora. U krajnjem slučaju to bi za »koje stoljeće« moglo postati i nužnost, smatra autor. Jer ako čovječanstvo želi opstati, morat će naučiti prijeći u tzv. paralelni svemir-blizanac kada ovaj naš postane neadekvatan za život.</p>
<p>Gordan Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Knjiga o posvajanju djeteta</p>
<p>U Poljskoj je 2002. pokrenuta akcija nastanka Kanona knjiga za djecu i mladež u kojoj su sudjelovali izdavači, pisci, prevoditelji i dakako – čitatelji predlažući svoje najomiljenije knjige iz poljske i prijevodne književnosti. Idejni pokretači ovog projekta su Daria i Piotr Dobrolęcki.</p>
<p>Među odabranim naslovima svoje je mjesto pronašla i knjiga »Jež« Katarzyne Kotowske. Riječ je o knjizi koju s obzirom na ideju, kvalitetu ilustracija i poruku koju odašilje doista vrijedi predstaviti i hrvatskim čitateljima. </p>
<p>»Jež« je metaforična bajka o Ženi i Muškarcu koji su željeli imali vlastito dijete, ali se ono rodilo drugim roditeljima i dospjelo u dom za nezbrinutu djecu. U domu je dijete postalo jež, svojim je bodljama ranjavao svakoga tko mu se htio približiti i pomilovati ga. Ustrajna ljubav Žene i Muškarca pobijedila je bodlje koje su na posljetku otpale. Time se svakodnevica pretočena u retke jedne bajke iščitava s porukom o svemoćnosti ljubavi, glavnim adutom u borbi sa strahom i nepovjerenjem. »Jež« je knjiga za djecu i odrasle namijenjena zajedničkom njihovu čitanju. Djeci, okruženoj roditeljskom ljubavlju i brigom, otkriva nepoznat im, srećom, svijet života djece koja odrastaju bez roditelja u domovima, iza visokih zatvorenih vrata. Uči ih shvaćati djecu prepuštenu brizi dobrih »teta« koje im, unatoč svom trudu, teško nadomještaju »prave« roditelje. </p>
<p>Ova knjiga uči i roditelje kako je stara mudra poslovica – da lijepa riječ gvozdena vrata otvara – i danas aktualna u novom životnom kolopletu: lijepa riječ i nježan dodir otapaju ukorijenjeno nepovjerenje i brišu duboko urezanu bol. </p>
<p>Metaforom malog ježa, životinjice zanimljive djeci, autorica je hrabro otvorila prostranstvo dobro skrivene i od daljnjih boli i nepravdi čuvane dječje dušice.</p>
<p>Ova se dječja knjiga, namijenjena, ističem, i djeci i odraslima, izdvaja i po svojoj iskrenosti i autentičnosti. To je u stvarnosti, daleko od metafora dječjeg svijeta, istinita autobiografska priča autorice Katarzyne Kotowske, poljske arhitektice, autorice i ilustratorice knjiga, koja se, sa svojim mužem, odlučila na takav korak, da izmijenimo parafrazu, ne toliko velik za čovječanstvo, koliko za čovjeka, korak posvajanja djeteta, obilježen neizvjesnošću i osobnim strahom, a koji je na kraju ipak bio nagrađen – zazivom mama, osmijehom na licu i radošću u očima posvojenog djeteta. </p>
<p>Knjiga je osvojila više nagrada u Poljskoj i inozemstvu, a 2002. uvrštena je na međunarodnu Časnu listu IBBY-ja, priznanje koje dobivaju pisci, prevoditelji i ilustratori dječjih knjiga.</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Video tragom Tesle</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Zagrebačku filmsku jesen otvara drugo izdanje festivala 25 FPS. Festival posvećen kratkom eksperimentalnom filmu i videu održat će se od 20. do 24. rujna u Studentskome centru. Bogat festivalski raspored - natjecateljski dio, retrospektive i posebni programi - nudi lepezu filmskog eksperimenta: od glasovitih filmova iz povijesti kinematografije, upoznavanja s autorima koji su svojim radom zadužili žanr te ga i dalje promišljaju na provokativan način do radova čije su inovacije rezultat sve bržih i lakših produkcijskih i postprodukcijskih uvjeta. </p>
<p>Ovogodišnja natjecateljska selekcija probrana je od 1200 prijavljenih radova. U nju su uključeni filmovi stilski i proizvodnjom bliski braći Lumiere, »alkemijski« eksperimenti 21. stoljeća na 16-milimetarskim vrpcama i uzbudljivi predstavnici fascinacije digitalijama i kompjutorski generiranih slika. Selekciju će žirirati međunarodno poznati autori Peter Čerkaški Takahiko Iimura te hrvatska teoretičarka Diana Nenadić. </p>
<p>Posebne programe otvara Kino Tesla gdje velikani videa - Peter d'Agostino i David Larcher - osnaženi Teslinim idejama, u svojim polusatnim radovima tematiziraju vrijeme zasićeno protokom informacija. [K.R.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="26">
<p>Noćni izlet HNS naplatio 30.000 kuna</p>
<p>Disciplinska komisija HNS-a kaznila je trojicu »grešnika« najvećom mogućom kaznom iz Pravilnika o reprezentaciji, a o putu u Moskvu odlučuje izbornik </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – »Noćne ptice« iz Fontane mogu trljati ruke s obzirom na raspoloženje kojim je Disciplinska komisija HNS-a prišla rješavanju njihove avanture. Doduše, svakome je od »grešnika«, Balabanu, Oliću i Srni, u skladu s Pravilnikom o reprezentaciji i Disciplinskim pravilnikom HNS-a, nakon suočenja i saslušanja, odmjerena maksimalna novčana kazna od 30.000 kuna, uz mogućnost izmjene na sljedećoj sjednici IO HNS-a. </p>
<p>No, ono zbog čega su »trojica u mraku« ohrabrena napustila hrvatsku Kuću nogometa leži ne samo u uvjerenju nazočnih novinara da je odmjerena kazna simbolična, nego i zbog osjećaja da su članovi Komisije zapravo teška srca odmjerili i takvu kaznu, bez obzira na to što je nogometašima taj iznos bio taman za račun koji su napravili u Fontani. </p>
<p>Da je pokajničko srcedrapateljno ponašanje sve trojice pred četveročlanim vijećem Disciplinske komisije pogodilo u sridu svjedoči završno slovo prvog čovjeka Komisije Ante Tomaša. Nabrojavši prvo sve one riječi i količine »pepela« kojima su se Balaban, Olić i Srna pred njima »posipavali« kako bi opravdali svoju imbecilnost koja ih je natjerala da preskoče hrvatsko-slovensku granicu i odlepršaju za »zvucima rodnoga kraja«, Tomaš je poentrao riječima koje smo najmanje očekivali. </p>
<p>S jedne je strane istaknuo da tako bombastičnog slučaja koji je zaokupio javnost ova komisija nije imala još od kada su Zdravko Mamić i Igor Štimac otvoreno »pljuvali« po HNS-u i Markoviću, nazvavši ih leglom mafije. No, uz to je zamolio novinare da cijeli slučaj intoniraju što nježnije i sa što manje negativnog predznaka. Sve je to u interesu hrvatskog nogometa, kojem ne odgovara da ga potresaju takvi slučajevi u predvečerje utakmice u Moskvi, kad se koječime kroji sudbina našeg nogometa. </p>
<p>Od činjenica kojima se rukovodila komisija važnije bi trebalo biti Srnino, Olićevo i Balabanovo opovrgavanje policijskog izvješća da su zatečeni u Fontani oko 5 sati: </p>
<p>»Sva trojica izjavljuju da su se vratili u Čatež u 2.40 pa ne vidimo razloga da im ne vjerujemo. Stigne li od policije drugačija obavijest, neka to ide njima na savjest«, tumačio je Tomaš, uvjeravajući novinare kako im je zapravo najveća kazna to što vjerojatno neće igrati u Rusiji. </p>
<p>Dodao je da će kazna sigurno djelovati edukativno, kako na njih, tako i sve ostale kojima u kasnim noćnim satima zatitra Fontana pred očima, kad je već, na žalost mnogih, Ludnica pod ključem...</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Prije nas je provjeravao Ivković </p>
<p>BREŽICE</p>
<p> – Kapetan hrvatske nogometne reprezentacije Niko Kovač bio je najveći zagovornik pomilovanja kažnjenih Srne, Balabana i Olića, koji su zbog izlaska u narodnjački klub kažnjeni suspenzijom iz momčadi za utakmicu protiv Rusije. </p>
<p>»Na sastanku s izbornikom Bilićem i njegovim pomoćnikom Asanovićem želio sam smiriti situaciju. Da, mislio sam da kažnjavanje Srne, Balabana i Olića nije baš dobra stvar, već da im se treba pružiti prilika za rehabilitaciju. Mislim da bi oni, svjesni svoje gluposti, u Moskvi na utakmici letjeli.« </p>
<p>Na pitanje kako bi letjeli kad su izgubili cijelu noć i sve to začinili alkoholom, kapetan se brzo smirio. </p>
<p>»Možda ste u pravu, no i dalje mislim da bi se oporavili. Normalno je da sam se založio za njih, jer mi u reprezentaciji dišemo zajedno i svakome smo spremni sve oprostiti. Dobro smo društvo, a grešnicima treba pomoći da više ne griješe. Uz to, nemamo mnogo igrača kao Brazil, kojem za svako mjesto kandidira pet izvanserijskih nogometaša«, rekao je Kovač i nakon kraćeg razmišljanja nastavio: </p>
<p>»Eto, Rusi su se najviše bojali Olića koji igra u CSKA, a sada ga se više ne moraju bojati. Ja ih ne opravdavam, ali pokušavam izvući najmanje štete.« </p>
<p>A kako bi se gledalo na autoritet izbornika Bilića da ih nije kaznio? </p>
<p>»Svjestan sam što se dogodilo, nisam rekao ništa protiv Bilićeva odmjeravanja kazni. Govorio sam samo svoje mišljenje. Zacijelo ste u pravu.« </p>
<p>Kakva bi kazna bila za isti grijeh u Bundesligi? </p>
<p>»Sigurno rigorozna, Bayern je tako kaznio Effenberga, koji je bio i na sudu. Kazne mora biti, a naši su igrači kažnjeni time što su ulovljeni na takvom nedjelu. Njima je najteže.« </p>
<p>Na kraju, Kovač je rekao zanimljivu činjenicu: </p>
<p>»Očito su neki slobodu koju su dali Bilić i Asanović predoslovno shvatili. U Kranjčarovo vrijeme njegov pomoćnik Ivković provjeravao nas je usred noći.« [A. K. K.]</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Izdajnike izbaciti iz reprezentacije </p>
<p>»Napokon pravi izbornik. Svaka čast Biliću!«, jedan je od komentara na internetskoj stranici Bad Blue Boysa </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Hrvatske navijačke grupe, koje zajednički jezik često ne mogu naći niti na utakmicama nacionalne vrste, složne su u stavu oko trojca koji je zaglibio na narodnjacima. Na forumima svih navijačkih skupina može se pročitati glavna ocjena - krivi su, a hvali se i potez izbornika Bilića, koji ih je izbacio iz reprezentacije. </p>
<p>»Napokon pravi izbornik. Svaka čast Biliću!«, jedan je od komentara na internetskoj stranici Bad Blue Boysa, a njegov kolega s tribine se nadovezao: »Nekoliko dana prije najvažnije utakmice kvalifikacija ne rade se takve gluposti.« </p>
<p>Navijači Dinama slažu se da je riječ o izdaji i da je svejedno jesu li išli na jazz koncert ili u narodnjački klub, iako većina ne odobrava njihov glazbeni ukus. </p>
<p>»Treba ih zaključati u sobu i puštati im Doorse dok ne nauče sve riječi. Pa onda krenuti s Pink Floydom...«, kaže jedan od Boysa. </p>
<p>Boysi poručuju izborniku da se zauvijek odrekne usluga neposlušnih igrača. </p>
<p>»Velika sramota. Nadam se da Bilić neće popustiti. Zašto Eduardo ne bježi iz kampa?« </p>
<p>Ljutiti komentari navijača napunili su nekoliko stranica... </p>
<p>»Ti ljudi nisu normalni! Dok drugi grizu nokte zbog repke, daju zadnju lipu za tekmu i put, ovi seljaci do 5 sati izlaze na cajke.« </p>
<p>Prozvan je i predsjednik HNS-a Vlatka Markovića. </p>
<p>»Baš me zanima hoće li i sada postupiti kao u slučaju Bišćan i reći da, dok je on živ, neće igrati u reprezentaciji. Čuo sam da najavljuje novčane kazne. Kakav licemjer... Trojka neka traži novu reprezentaciju.« </p>
<p>Iako je Darijo Srna jedan od miljenika torcidaša, oni se također slažu s »ljutitim neprijateljima«. </p>
<p>»Sramota, kakvi su to profesionalci?! Ovo je dokaz da je ovoga bilo i prije, ali se nije sankcioniralo.« [D. J.]</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Težak udarac za Hrvate</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Vijest o izbacivanju Darija Srne, Boška Balabana i Ivice Olića iz hrvatske nogometne reprezentacije objavili su i brojni svjetski mediji. Većina medija navodi kako se radi o najvećoj povredi discipline unutar reprezentacije od hrvatske neovisnosti. </p>
<p>Tako britanska agencija Reuters navodi da su se Srna, Balaban i Olić iskrali iz kampa u Čatežu te otišli na noćni provod u Zagreb. Otkriveni su kad je u klubu došlo do tučnjave pa su na lice mjesta stigli novinari i policija. Reuters dodaje kako je izbornik Slaven Bilić svu trojicu igrača izbacio iz reprezentacije. </p>
<p>Identičnu priču objavili su i Guardian, International Herald Tribune te ruski mediji, a incident nije prešutjela ni Uefa na svojoj službenoj internetskoj stranici. </p>
<p>Associated Press (AP) navodi kako je hrvatska reprezentacija uoči starta kvalifikacija za Europsko prvenstvo i važnoga gostovanja u Moskvi ostala bez trojice važnih igrača koji su suspendirani zbog noćnog provoda. </p>
<p>Vijesti o noćnom provodu trojice hrvatskih reprezentativaca stigle su i do Australije, pa u Adelaide Now piše kako Hrvatsku očekuje neugodno gostovanje u Rusiji bez Srne, Balabana i Olića. List dodaje da nogometaši nisu povezani s pucnjavom. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Repešu veseli Kasunova motivacija </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Ponekad je teško »izmusti« motivaciju u utakmicama u kojima suparnik ni hipotetski ne može pobijediti. Upravo je takva bila kvalifikacijska utakmica u Aarhusu, gdje je Hrvatska ubilježila drugu pobjedu u kvalifikacijama. Pad Danske dogodio se uz 67-92, a problem motiviranja donio je nove amplitude u hrvatskoj igri. Ne i zabrinjavajuće... </p>
<p>»Bilo je dijelova igre kad smo igrali angažirano, pametno, čvrsto u obrani, dominantno u skoku, a bilo je i kontra ritma. No, model igre znamo, baš kako smo igrali drugu četvrtinu i veliki dio drugog poluvremena protiv Danske. I sa što dužim razdobljima igre u kojima sve štima možemo igrati ravnopravno mnogima«, reći će izbornik Jasmin Repeša. </p>
<p>Nakon dvije utakmice, evidentno je da Latvija, Estonija i Danska nisu na razini hrvatske košarke. Koliko god posrtala u posljednje vrijeme, Hrvatska je još uvijek - drugi svijet. </p>
<p>»Ne očekujem blistavu igru, jer je logično da postoje propusti u ovom trenutku. No, moramo ih minimalizirati«, nastavlja Repeša. </p>
<p>Raduje silna motivacija koja se osjeća kod Marija Kasuna. Zamjena Orlanda s Barcelonom unijela je očigledno mnogo unutrašnjeg zadovoljstva i Kasun uživa igrajući. Protiv Danaca je uz Planinića bio kreator pozitivnih promjena na parketu - napadački dobar (15 poena, šut 7-8), a razgrnuo je i Dance pod košem (11 skokova).</p>
<p>»Naravno da postoji prostora za napredak i mislim da ćemo svakom utakmicom raditi korak naprijed«, zaključuje Repeša.</p>
<p>Stipe Karadžole</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Tanja Zorman srebrna na SP u streličarstvu</p>
<p>GÖTEBORG</p>
<p> – S 20. svjetskog seniorskog i 5. svjetskoga juniorskog prvenstva u field streličarstvu, koje se od 27. kolovoza do 4. rujna 2006. održavalo u švedskom Göteborgu, hrvatski se predstavnici vraćaju s jednim srebrnim odličjem. Srebro je u juniorskoj konkurenciji u disciplini složenog luka zaslužila Tanja Zorman. Nakon drugog mjesta kvalifikacija s pogođenih 658 krugova (321, 337) i u četvrtfinalu je bila druga sa 168 krugova. U polufinalnom meču bila je bolja od Talijanke Anastasie Anastasio, a tek ju je u finalu sa 58-54 pobijedila Šveđanka Malin Johansson. Junior Josip Jakopović u disciplini olimpijski luk, nakon 8. mjesta u kvalifikacijama, pokvario je plasman i u konačnici zauzeo 10. mjesto. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Andre Agassi kao utjelovljenje tenisa </p>
<p>Teniska budućnost bit će siromašnija bez Andrea Agassija, no teniska povijest zauvijek će biti obogaćena njegovim likom i djelom </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Svijet ga je upoznao kao dugokosoga klinca iz Las Vegasa. Prkosio je pravilima Wimbledona, gdje je dozvoljena samo bijela odjeća, u skraćenim trapericama. S vremenom je zavolio londonsku travu i 1992. godine osvojio svoj omiljeni naslov u All England klubu. A Englezi su s vremenom zavoljeli i Agassija, pa je upravo ondje objavio kako će US Open biti njegov posljednji turnir u karijeri. </p>
<p>Vlasnik osam Grand Slam naslova, jedan od pet osvajača sva »četiri najveća«, osim na vrhu živio je i na dnu ljestvice. Opustio se i završio na 141. mjestu. A onda se vratio u veličanstvenom stilu, 1999. godine osvojio je Roland Garros i kompletirao Grand Slam naslove. </p>
<p>»Teško je doći toliko blizu snova, a ne ostvariti ih«, prisjetio se Agassi dva izgubljena finala u Parizu 1990. i 1991. godine i nastavio: </p>
<p>»Za mene bi bilo pogubno da sam i treći put izgubio. Od trenutka kad sam osvojio Roland Garros, sve je bio bonus.« </p>
<p>Nisu slučajno samo četvorica uz Agassija uspjela osvojiti sva četiri Grand Slama. Prije svega zbog različitih podloga, a onda svih posebnosti Australian Opena, Roland Garrosa, Wimbledona i US Opena. Don Budge, Rod Laver, Roy Emerson i Fred Perry igrali su u neko drugo vrijeme, Agassi je naredao sva četiri Grand Slama u razmaku od devet godina. U vjerojatno najjačoj mogućoj konkurenciji... </p>
<p>S godinama je otišla kosa, a stigla obitelj. No, ostao je isti onaj refleks kod reterna, isti osjećaj za loptu, jedino su leđa počela otkazivati poslušnost. No, i pod injekcijama kortizona Agassi je u tridesetim godinama prkosio »mladim lavovima« i osvajao turnire. Uostalom, prošle je godine stigao do finala US Opena i spektakla protiv Rogera Federera. Početak ove sezone nije nudio slavljenički kraj, činilo se kako će morati odustati bez posljednje prilike. Propustio je većinu sezone i pripremao se za što bolji otpor na svom posljednjem turniru, New Yorku. »Sjedio sam i shvatio da se pozdravljam sa svima, a oni se pozdravljaju sa mnom. Pozdravljanje je nužno zlo. Ali prošli smo to zajedno i sjajno sam se osjećao zbog toga«, rekao je Agassi nakon poraza protiv Benjamina Beckera u trećem kolu US Opena. </p>
<p>Teniska će budućnost sigurno biti siromašnija bez a Agassija, no teniska će povijest zauvijek biti obogaćena njegovim likom i djelom.</p>
<p>Igor Mijić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="33">
<p>Počinje utrka za Elizejsku palaču</p>
<p>Dobar dio višestruke krize EU-a tiče se Francuske bilo da je riječ o svađama oko Ustava, zajedničkog proračuna, reforme poljoprivredne politike ili pak odnosa sa SAD-om</p>
<p>Od ovog vikenda više nema uzmaka. Kandidati za novog francuskog predsjednika krenuli su u bespoštednu utrku za prestižno mjesto u Elizejskoj palači u prvoj polovici sljedeće godine - Nicholas Sarkozy okupio je preko vikenda mladež stranke kako bi im objasnio da je pod njegovim vodstvom jedino moguć procvat Francuske. Sarkozy za početak skupljanja potpore nije slučajno odabrao mladež vlastite stranke.</p>
<p> Nedavne je urbane nerede po Francuskoj koristio kao svojevrsnu predizbornu kampanju, no iskazao se kao političar sklon čvrstoj ruci kako bi se zaustavili neredi. Takvim pristupom stekao je mnoge simpatije, ali i podozrivost određenog dijela mladih birača koji mu je zamjerao na okrutnosti i pretjeranoj upotrebi sile u smirivanju nereda. </p>
<p>U svojem prvom obraćanju mladima pozvao ih je, posebice one različitog etničkog podrijetla, da budu Francuzi i da na to budu ponosni. Već na samom početku Sarkozy je obećao smanjenje nezaposlenosti smanjenje poreza i gospodarski rast. Unutar vlastite stranke (UMP) Sarkozy ima 80-postotnu potporu članstva. Na drugoj strani, iz redova socijalista, Sarkozyju će najvjerojatnije suprotstaviti Segolene Royal.</p>
<p>Rastuća popularnost te energične i lijepe Francuskinje objašnjiva je potrebom Francuske za novim licima na političkoj sceni. Rođena je u Senegalu u francuskoj vojničkoj obitelji, vrlo je oprezna u javnim istupima. U svojoj biografiji, međutim, potvrdila se kao savjetnica pokojnoga predsjednika Françoisa Mitteranda; bila je zastupnica u francuskom parlamentu, a kao kadar Socijalističke stranke i ministrica triju resora - obrazovanja, obitelji i okoliša. </p>
<p>No, njezin jedini problem nije Sarkozy. Da bi je vlastita stranka nominirala u studenome Segolene Royal, koja je nedavno izabrana na najseksipilniju Francuskinju u francuskom časopisima, mora »pobijediti« šestoricu muškaraca« uključujući i vlastitog supruga, poznatoga socijalističkoga dužnosnika, Francoisa Hollandea. </p>
<p>Francuski predsjednički izbori pažljivo će se pratiti u svim europskim i svjetskim metropolama, a posebice u Bruxellesu. Dobar dio višestruke krize EU-a tiče se Francuske bilo da je riječ o svađama oko Ustava, zajedničkog proračuna, reforme poljoprivredne politike ili pak odnosa sa SAD-om. U Bruxellesu se već neko vrijeme nadaju da će nakon promjene na čelu Francuske 2007., biti moguće započeti s rješavanjem EU problema.</p>
<p>Bruno Lopandić</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Bush i Clinton prvi gosti Katie Couric </p>
<p>Katie Couric vodi najgledanije tv-vijesti i obavlja posao koji je u SAD-u dosad bio rezerviran ekskluzivno za muškarce </p>
<p>NEW YORK (Od Vjesnikova dopisnika) </p>
<p> - I prije početka emitiranja jednog od tri najgledanija tv-dnevnika u udarnom večernjem terminu u Americi, Katie Couric postala je medijska senzacija godine. Ova uvijek nasmijana novinarka hrvatskog porijekla, postala je i prva žena koji vodi najgledanije tv-vijesti i obavlja posao koji je dosad bio rezerviran ekskluzivno za muškarce. Večernji dnevnik »CBS Evening News With Katie Couric«, najavljuje se ovih dana riječima »ne smijete propustiti«, a slike Katie Couric su čak i na gradskim autobusima u New Yorku.</p>
<p>U utorak navečer u 18:30, s Couricovom počinje zapravo istinska parada slavnih. Među onima koji pristali gostovati u njezinom tv-dnevniku, ili bolje rečeno informativnom show-programu su bivši predsjednik Bill Clinton, kao i sadašnji šef Bijele kuće, George W. Bush. Katiein Klub slavnih već sad je sigurno »noćna mora« konkurentskim tv-mrežama NBC i ABC. Oglašivači, moćne američke korporacije već u redovima čekaju za poluminutni termin za reklamu u dnevniku Katie Couric, koji košta na stotine tisuća dolara.</p>
<p>Kako se prvo pojavljivanje Katie Couric u njenoj novoj ulozi poklapa s obilježavanjem pete obljetnice 11. rujna, koji je već postao najvažniji datum u novijoj američkoj povijesti, nije pretjerano očekivati da će novinarka britkog jezika načeti temu o kojoj se među novinarima u Americi sve više govori: zašto političari ne rade više na zaštiti od terorizma umjesto da stalno plaše svoje građane neminovnošću novih terorističkih napada. O posljedicama 11. rujna Katie će razgovarati i s bivšim gradonačelnikom New Yorka i mogućim kandidatom za predsjedničke izbore 2008. Rudijem Giulianijem.</p>
<p>Da Couric zna postaviti vrlo nezgodna pitanja, pokazuje njen dosadašnji opus intervjua sa najznačajnijim političarima svijeta: predsjednici Carter, Bush stariji, Clinton i Bush mlađi već su osjetili oštrinu koja se skriva iza njezina osmijeha. S Couricovom su oči u oči pred tv-kamerama sjedili Dick Cheney, Colin Powell, Madeleine Albright, ali i niz prvih dama - Laura Bush, Hillary Clinton, Nancy Reagan, Rosalynn Carter, Betty Ford. </p>
<p>Katie, rođena Amerikanka, druga je generacija hrvatskih doseljenika u SAD-u. U dva desetljeća novinarske karijere uspjela je ostvariti sve i od zamjenice dopisnika iz Pentagona postati glavna urednica najgledanijeg tv-dnevnika. Njezini hrvatski roditelji su preko Katie svakako odsanjali i svoj američki san.</p>
<p>Erol Avdović</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Veliki ispit za Đukanovićevu koaliciju </p>
<p>Samo nekoliko mjeseci nakon referenduma na kojemu su se izjasnili za neovisnu državu i odvajanje Crne Gore iz državne zajednice sa Srbijom, Crnogorci će ponovo izaći na birališta. Izbori za novi sastav Parlamenta i zastupnička vijeća u općinama i gradovima održavaju se 10. rujna i po mišljenju mnogih analitičara veliki su ispit za vladajuću koaliciju Demokratske partije socijalista sadašnjeg premijera Mila Đukanovića i Socijaldemokratske partije predsjednika Parlamenta Ranka Krivokapića.</p>
<p> S druge, pak, strane oporba koja je doživjela uvjerljivi poraz na referendumu o neovisnosti pokušat će iskoristiti parlamentarne izbore i pokazati svoju snagu. Međutim, bolji poznavatelji crnogorskih prilika ne vjeruju da bi oporba mogla osvojiti vlast jer se još nije oporavila od poraza na referendumu o neovisnosti. Dapače, u redovima oporbe došlo je do ozbiljnog trvenja i razmimoilaženja, pa su Predrag Bulatović i njegova Socijalistička narodna partija na udaru oporbenih nezadovoljnika. Najviše prigovora dolazi iz redova Srpske liste, koalicije manjih stranaka koje žele poništenje rezultata referenduma i vraćanje Crne Gore u državnu zajednicu sa Srbijom. Bulatovića napadaju i članovi Narodne partije te Pokreta za promjene. Međutim, oporba bez obzira o komu je riječ poziva Crnogorce da na parlamentarnim izborima oduzmu legitimitet sadašnjoj vladajućoj koaliciji.</p>
<p>U svojim istupima Đukanović, Krivokapić, Filip Vujanović, Svetozar Marović i drugi iz vladajuće koalicije uvjeravaju građane da je Crna Gora na najboljem putu ka punopravnom članstvu u Partnerstvu za mir, te potpisivanju sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju sa EU. Upozoravaju također da bi pobjeda oporbe značila i kraj neovisnosti Crne Gore koju su građani ove države čekali punih 70 godina. Može se očekivati da će na rezultate izbora, baš kao i na referendumu o neovisnosti, odlučivati glasovi pripadnika nacionalnih manjina. </p>
<p>Albanci, Bošnjaci i Hrvati nisu zadovoljni činjenicom da je desetak dana nakon referenduma o neovisnosti Ustavni sud Crne Gore poništio zakonsku odredbu koja je jamčila nacionalnim manjinama zastupljenost u parlamentu i predstavničkim tijelima jedinica lokalne samouprave. Međutim, vladajuća koalicija uvjerava da će u novom ustavu položaj manjina biti riješen na zadovoljavajući način i pozivaju manjine da podrže Đukanovića, Krivokapića i njihove stranke.</p>
<p>Aleksandar Milošević</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Dodiku prijeti zabrana sudjelovanja na izborima </p>
<p>SARAJEVO (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Premijer Republike Srpske (RS) Milorad Dodik izjavio je da BiH »nije dugoročno održiva zemlja«, te da je referendum o samostalnosti RS neizbježan. U intervjuu za srbijansku agenciju FoNet Dodik je rekao kako se u Banjoj Luci pozorno prate pregovori o Kosovu.</p>
<p> »Odvajanje Kosova osnažilo bi razmišljanja ljudi i nas u RS o jednakom pravu na tako nešto. Mi političari pokušavamo ublažiti takve stavove u RS, ali sam uvjeren da bi 99 posto Srba koji žive u RS izašli na referendum i glasali za izlazak RS iz BiH. To je realnost«, rekao je Dodik. Pritom je dodao kako je »priča o pripajanju RS Srbiji ranije upropaštena«, odnosno da je neophodno legitimizirati suradnju Beograda i Banje Luke, a ne realizirati propale projekte, poput onog Srbija do Karlovca. </p>
<p>On je kao ključnu prepreku ostanku RS u BiH naveo »majorizaciju i radikalni islam«, te dodao kako se »globalni sukob islamske i zapadne kršćanske civilizacije odražava i na prilike u BiH«. Naposljetku je zaključio kako građani RS na Srbiju gledaju kao na maticu i da je više doživljavaju kao svoju državu nego BiH. No, ovako otvoreni pozivi na rušenje ustroja BiH podijelili su i Izborno povjerenstvo BiH. Tako je članica Povjerenstva Lidija Korać izjavila da će Povjerenstvo pokrenuti postupak zabrane sudjelovanja na izborima za kandidate ili stranke ako u predizbornoj kampanji nastave sa zahtjevima referenduma u RS ili ukidanja entiteta (na što poziva Silajdžićeva Stranka za BiH). Ipak, Suad Arnautović, član Izbornog povjerenstva BiH rekao je da još nije donesena odluka o sankcioniranju političara ili stranaka koji zagovaraju unutarnje preuređenje zemlje.</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Jordan: U Ammanu ubijen britanski turist </p>
<p>AMMAN</p>
<p> - Naoružani muškarac je u ponedjeljak u jordanskom glavnom gradu Ammanu izvikujući »Bog je najveći«, pucao na skupinu stranih turista, pri čemu je poginuo jedan britanski državljanin, a šestero turista je ozlijeđeno, izvijestili su službeni izvori. Glasnogovornik jordanske vlade Nasser Joudeh opovrgao je ranija izvješća prema kojima su napad izvela dvojica naoružanih muškaraca, od kojih jedan Iračanin. On je rekao kako je napadač jordanski državljanin koji je odmah uhićen i priveden na ispitivanje. Joudeh je izjavio kako je ozlijeđeno troje Britanaca, jedan Nizozemac, jedan Novozelanđanin i njihov turistički vodič Jordanac. Policija je zabranila pristup rimskom amfiteatru gdje se napad dogodio. Zasad još nitko nije preuzeo odgovornost za napad. [Reuters/Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="38">
<p>Klapski Woodstock</p>
<p>Veliki koncert pod nazivom »Ne damo te pismo naša« očarao je 15 tisuća zaljubljenika u izvornu dalmatinsku pjesmu</p>
<p>Dalmatinske klape Poljud su pretvorile u »hrvatski Woodstock« i koncertom »Ne damo te pismo naša« ispisale posebno emotivnu stranicu klapske pjesme. Majstor megaspektakla menadžer Ivica Bubalo još je jednom pokazao kako se rade vrhunski događaji. Još je davne 1993. godine napunio Poljud organiziravši koncert Mate Miše Kovača, pa onda reprizirao masovni hepening 2002. godine s Thompsonom. U nedjelju navečer je razgalio srca zaljubljenika u izvornu dalmatinsku pjesmu. Bubalov recept je jednostavan: Dajte ljudima što žele, a ne im nametati volju medija.</p>
<p>Čak 15 tisuća gledatelja se natiskalo na zapadnu tribinu poljudskog stadiona (bina je bila ispod tribine) koji su u dahu pratili nastup vrhunskih klapa. Publiku su zagrijali klapa Šufit, zatim ženska klapa Mirakul, pa KUD Filip Dević, te KUD Jedinstvo. Slijedio je fantastičan nastup Intradea iz Zadra sa svojim slavujem Tomislavom Bralićem. Snagom interpretacije uvukli su se publici pod kožu, od moćna višeglasna pjevanja prolazili su ih trnci. Pjesme »Croatijo, iz duše te ljubim« i »Ima jedna stina« u trenutku su gledateljstvo pretvorile u golem zbor. Slijedio je nastup omiških Puntara, zatim razorne klape Sinj, te trogirskih Kvadrilja. Novi potres Poljuda izvela je klapa Crikvenica, i to otpjevavši moćnu »Vilo moja«. Raznježili su gledateljstvo da bi koncert krenuo prema klimaksu izlaskom na binu šibenske klape Maslina. »Šibenskom baladom« pripremila je gledateljstvo za vrhunac večeri. S prvim taktovima pjesme »Da te mogu pismom zvati« svi su se digli na noge i himnički u jedan glas zatresli pjesmom Poljud. Klapa Cambi je odgovorila na izazov pjesmama »Mirakul« i »Do posljednjeg daha«. Novi udar na Poljud izvela je klapa Trogir s legendarnim tenorom Vinkom Cocom. »Sveti Ivane« i »Pismo ćali« djelovale su poput snažnih rock-balada, a u Hajdukovu gnijezdu Trogirani su zapjevali i »Kada umrem zamotan u bilo na Poljud donesite mi tilo!«. Ništa manje dojmljivo nije ni bilo izvođenje »Era s onoga svijeta« KUD-a Filipa Devića. I potom kulminacija. Sve klape zajedno su izašle na binu i uz gromoglasnu pomoć 15 tisuća grla otpjevali –»Da te mogu pismom zvati«. Noć za pamćenje je pokazala snagu hrvatske baštine, kao i da klapska pjesma dopire i do mlade hip-hop generacije. Na koncertu je bio ministar Božidar Kalmeta, prvi čovjek TZ Niko Bulić, gradonačelnik Zvonimir Puljić, arhitekt Jerko Rošin, predsjednik GV Željko Jerkov, pa hajdukovac Igor Štimac i dinamovac Zdravko Mamić.</p>
<p>»Koncert je bio fantastičan. Nabijen sam emocijama. Zasuzile su mi oči od ovih predivnih pjesama i moćnog pjevanja«, rekao je nakon koncerta Dinamov »alfa i omega« Mamić, koji se sigurno nije nikad ugodnije osjećao na Hajdukovu Poljudu. Ne treba ponavljati da je gledateljima najmilija pjesma »Da te mogu pismom zvati«, a završni himnički čin svih zajedno bit će ovjekovječen i na CD-u. Pjevač Masline Šime Bubica pokušao je otkriti tajnu uspjeha:</p>
<p>»Pjesma je bez velike propagande došla do srca slušatelja. Govori o ljubavi prema bližnjima na vrlo jednostavan način i stoga ostavlja emotivan učinak na slušatelje. Noć na Poljudu je bila predivna i volio bih kada bi takvo okupljanje klapa postalo tradicionalno«. </p>
<p>Program su duhovito orkestrirali Špiro Guberina i Pjero Jelaska. Split je još jednom pobijedio sam sebe i potvrdio status grada koji ostvaruje naizgled nemoguće stvari. Zbor od petnaest tisuća ljudi bio je fantastična kulisa pjevanju naših vrhunskih klapa i Poljud je izgledao kao da se održava koncert najvećih svjetskih pop-zvijezda.</p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Probiotička bakterija protiv karijesa</p>
<p>Osim u prehrani otkrivaju se i druge koristi od probiotskih bakterija. Najnovije spoznaje govore u prilog sprječavanja karijesa i neugodnih tjelesnih mirisa, te regeneracije zaštitne mikrobne flore kože. </p>
<p>Bakterija Streptococcus mutans, odgovorna za pojavu karijesa, uporno »kolonizira« zubnu površinu gdje <FONT COLOR="#CC3300"><b>šećer</b></FONT> pretvara u agresivne kiseline koje uništavaju caklinu. Kako bi se opasnost od karijesa smanjila, važno je znatno smanjenje koncentracije opasnih bakterija u usnoj šupljini. </p>
<p>»U bakteriji Lactobacillus anticaries našli smo antagonista koji se učinkovito povezuje s bakterijama karijesa i sprječava njihovo prianjanje na površinu zuba«, ističe doktor Andreas Reindl, voditelj istraživačkog projekta u farmaceutskoj tvrtki BASF Future Business. Naime, »dobre« bakterije utječu na skupljanje bakterija koje uzrokuju nastajanje karijesa u veće skupine koje tada ne mogu uzrokovati štetu, te se lako isplahnjuju iz usne šupljine. »Učinkovitost je dokazana, a prvi proizvodi za higijenu usne šupljine koji sadrže probiotičke lactobacile očekuju se 2007. godine«, objašnjava Reindl.</p>
<p>I naša je koža obično naseljena različitim oblicima mikroorganizama. U savršenoj situaciji, nad štetnim bakterijama prevladavaju oni mikroorganizmi s pogodnim zdravstvenim učincima poznati kao i komensalni mikroorganizmi. Ako je sustav neuravnotežen, izgled, zdravlje i dobrobit kože su ugroženi. »Od velikog broja mikroorganizama odabiremo one koji mogu stvoriti zaštitnu mikrobnu barijeru i nadoknaditi neravnotežu«, objašnjava dr. Christine Lang, generalni direktor kompanije Organo alance. Neugodne pojave mogu se pojaviti nakon pranja i tuširanja. U ovim slučajevima Lactobacillus stimulans može pomoći brzoj regeneraciji zaštitne mikrobne flore kože. Budući da je brzo sprječavanje iritacija kože od velike kozmetičke važnosti, ti su organizmi zanimljivi kandidati za primjenu pri izradi losiona, krema, te medicinskih masti i flastera. </p>
<p>Treća primjena laktobacila odnosi se na prevenciju neugodnih tjelesnih mirisa. Određene, nepoželjne bakterije odgovorne su za nastanak neugodnih mirisa, primjerice, na nogama ili ispod pazuha. Lactobacillus pes-odoris, koji sprječava nastanak bakterija što uzrokuju neugodne mirise na nogama, i Lactobacillus ala-odoris, koji sprječava nastanak mirisa ispod pazuha, osiguravaju pomoć za takve situacije. Obje kulture laktobacila mogu poboljšati učinkovitost dezodoransa, sprejeva za noge i losiona. </p>
<p>Tržišta koja se zanimaju za takve proizvode otvorena su inovacijama i pokazuju stabilne stope rasta. Na primjer, u 2005. godini svjetsko tržište pasta za zube i preparata za ispiranje usne šupljine dosegnulo je obujam od 13 milijardi eura sa stopom rasta od dva posto. Svjetsko tržište krema za lice u 2005. godini vrijedilo je oko 24 milijarde eura, tržište losiona za tijelo osam milijardi eura, a tržište dezodoransa šest milijardi eura. Ta tri tržišta pokazuju godišnju stopu rasta od tri posto. Pregovori o proizvodnji trenutačno su u tijeku.</p>
<p>Biserka Lovrić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="40">
<p>Suđenje Petraču već krajem rujna</p>
<p>»Sve ovisi o slobodnim terminima članova prvostupanjskog vijeća, te o datumu dovršenja radova na velikoj dvorani, u kojoj će se najvjerojatnije suditi«, pojasnio nam je sudac Turudić</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »Novo suđenje za otmicu sina umirovljenoga generala Vladimira Zagorca moglo bi početi čak i krajem ovoga mjeseca, a najkasnije početkom listopada«, izjavio je za Vjesnik sudac Ivan Turudić, koji je predsjedavao vijećem na prvome suđenju, i koji će to uskoro činiti ponovno. </p>
<p>Naime, u ponedjeljak je na zagrebački Županijski sud stiglo mišljenje Uskoka o zahtjevu Hrvoja Petrača, koji je nedavno izručen iz Grčke, za obnovom postupka protiv njega, o čemu će uskoro odlučivati izvanraspravno vijeće suda. Kako pak, neslužbeno doznajemo, Uskok se ne protivi ponavljanju postupka, te bi se odlukom izvanraspravnog vijeća ostvarile sve pretpostavke za novi postupak. »Sve ovisi o slobodnim terminima članova prvostupanjskog vijeća, te o datumu dovršenja radova na velikoj dvorani, u kojoj će se najvjerojatnije suditi«, pojasnio nam je Turudić. Novo suđenje će se, osim po broju optuženika, po svemu sudeći, od staroga razlikovati i po novoj »konstelaciji odvjetničkih snaga«. Naime, Hrvoja Petrača će osim njegovog dosadašnjega odvjetnika Marijana Pedišića zastupati i odvjetnici Anto Nobilo te Rajko Mlinarić, dok je dosadašnji opunomoćenik oštećenika, Miroslav Šeparović otkazao punomoć Vladimiru Zagorcu, kako bi se mogao posvetiti svojim »haaškim obavezama«.</p>
<p> On, podsjetimo, pred tribunalom brani umirovljenoga generala Mladena Markača. Do ponedjeljka niti jedan novi odvjetnik sudu nije predao punomoć za zastupanje oštećenika, no po zakonu oštećena stranka niti ne mora imati opunomoćenika. Podsjetimo, na optuženičku klupu zagrebačkog Županijskog suda uskoro će sjeti trojica braće Mateković, Hrvoje Petrač, te Marinko Gošuljević, Siniša Ježovita i Stevo Smrček, dok se postupak neće ponavljati za Novicu Petrača, Ivana Bastalića te Daria Jaića.</p>
<p>Marin Dešković</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Gole Španjolke orgijale na plaži</p>
<p>Nakon cjelodnevnog ispitivanja na Prekršajnom sudu, djevojkama su privremeno oduzete putovnice dok se u utorak ujutro još ne ispitaju dva svjedoka</p>
<p>SPLIT</p>
<p> - Šest djevojaka iz Španjolske, između 27 i 32 godine, priredilo je nevjerojatan show kupačima na marjanskoj plaži Kašjuni u nedjelju popodne, a sve je na kraju kulminiralo fizičkim razračunavanjem koje su, prema izjavama svjedoka, izazvale upravo mlade strankinje.</p>
<p>Djevojke su se dovezle na plažu oko 16 sati, kazao je jedan svjedok, i odmah skinule gornji dio kostima i počele su kupati u toplesu. Pustile su četiri psa koji su došli s njima da slobodnu lutaju plažom i kupaju se u moru zajedno s ostalima, iako je bilo i djece. Nakon pola sata skinule su se potpuno, a zatim je uslijedilo ono nevjerojatno, kazala su nam dva svjedoka dok su na hodniku prekršajnog suda u Splitu čekali na davanje iskaza.</p>
<p>»Počele su se međusobno ljubiti i dirati po cijelom tijelu, na plaži i naočigled svih. Gnjusnog ponašanja nisu ostali pošteđeni ni psi, ljubile su ih po njuškama i dirale jadne životinje po genitalijama. Svi koji su se nalazili u blizini, a bilo je 20-30 osoba, ignorirali su takvo ponašanje, jednostavno bi okrenuli glavu i pravili se da ih ne vide. Vjerojatno bi sve i završilo na tome da one nisu u jednom trenutku napale jednog čovjeka od nekih pedesetak godina koji je ležao na plaži desetak metara od njih. </p>
<p>Ne znam zašto su se okomile na njega, možda im je što prigovorio. Zbog toga smo svi muški, a ne samo dvojica, priskočili i razdvojili raspomamljene djevojke od iznenađenog i prestrašenog čovjeka. Nitko ih nije tukao, samo smo ih držali podalje od njihove žrtve, a jedan od nas je odmah nazvao policiju. Cijelo vrijeme su pile neku smeđu tekućinu, pretpostavljam alkohol, a sumnjive su bile i njihove cigarete«, pojasnio je očevidac nevjerojatnog ponašanja šest djevojaka.</p>
<p>Prekršajno su, za sada, prijavljene po Zakonu o prekršajima protiv javnog reda i mira, no istu prijavu su zaradila i dva kupača šezdesettrogodišnjak i četrdesetjednogodišnjak, koji su ih navodno udarali nogom u stražnjicu a jednu i i ošamarili. Nakon cjelodnevnog ispitivanja na Prekršajnom sudu, djevojkama su privremeno oduzete putovnice dok se u utorak ujutro još ne ispitaju dva svjedoka. Tada će se izreći i sankcija razularenim Španjolkama.</p>
<p>Zoran Podrug</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Za magareći ugriz traži 148.000 kuna</p>
<p>Zagrebački Općinski sud odlučit će jeli vlasnik magarca kriv za događaj iz 2003.</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Malodobna djevojčica A. L. koju je prije tri godine u poznatom izletištu »Ljubekov Gaj« u Svetom Ivanu Zelini ugrizao magarac, zbog nastalih je ozljeda tužila vlasnika životinje Ljubomira Smrndića, od kojeg traži naknadu štete od 148.000 kuna.</p>
<p> Rasprava bi, na zagrebačkom Općinskom sudu, trebala biti održana u utorak, a maloljetnica će tamo, osim naknade štete, tražiti i da joj se plate troškovi liječenja i odlaska na psihijatrijske terapije od tisuću i pol kuna mjesečno. Nesretni događaj, u kojem je djevojčica zadobila ozlijede lijeve nadlaktice, zbio se još 2003. godine, kada je magarac, kako se navodi u tužbi, bez ikakvog razloga i povoda, ugrizao dijete. Vlasnik se stoga, optužuje da nad svojim magarcem nije imao nikakav nadzor, odnosno da je životinja slobodno šetala izletištem.</p>
<p> Tuženi Smrndić pak, u svom odgovoru na tužbu, tvrdi kako se njegov magarac, zajedno sa drugim životinjama, kretao prostorom koji je ograđen žičanom ogradom i ispred kojeg stoji tabla s natpisom »Ne hranite životinje«. Djevojčica se, tvrdi, provukla ispod žičane ograde, istrčala ispred magarca te ga počela navlačiti za uši i izazivati.</p>
<p> Osim toga, navodi Smrndić, malodobno se dijete, prostorom koji predstavlja seoski turizam, kretalo bez pratnje roditelja, kada je, magarac »lagano zubima« zahvatio njezinu ruku. On tako, kao isključive krivce za nesretni događaj, »proziva« djevojčičine roditelje.</p>
<p> Što se tiče ozlijede koju je tužiteljica zadobila, Smrndić tvrdi da medicinska dokumentacija »ne govori« u prilog navodima iz tužbe, prema kojima je ozljeda za 30 posto umanjila životnu aktivnost djeteta. Nakon završenog liječenja, navodi vlasnik životinje, utvrđeno je da dijete nema nikakvih trajnih posljedica.</p>
<p>Anita Krmek</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Maloljetni motorist divljao ulicama</p>
<p>SPLIT</p>
<p> - Šesnaestogodišnjak je izazvao pravu pomutnju u središtu Splita u ponedjeljak oko 10 sati. U Starčevićevoj ulici prometni policajac na motociklu obavljao je kontrolu prometa kad je pored njega projurio skuter s dva mladića bez zaštitnih kaciga. Policajac se odmah dao u potjeru, tijekom koje je mladić na skuteru srušio 94-godišnjeg pješaka. Nekoliko stotina metara dalje, kad je vidio da nema kuda od parkiranog automobila, vozač skutera zabio se u motocikl prometnika, a zatim su svi zajedno završili na tlu. Dva dječaka brzo su se pridigla i stala bježati. Policajac je potrčao za vozačem i uhvatio ga u sporednoj uličici, nedaleko od vatrogasnog doma te mu je stavio lisice na ruke. I policajac i mladić primljeni su nešto kasnije na Hitni kirurški prijem no utvrđeno je da su u pitanju lakše ozljede. [Z.P.]</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Zubak kriv za klevetu </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Zagrebački Županijski sud potvrdio je prvostupanjsku presudu Općinskog suda kojom je proglašen krivim zbog klevete bivšeg pomoćnika ministra za sigurnosno-obavještajne poslove u MORH-u, Mladena Ružmana. Zubak je naime, na prvostupanjskom sudu osuđen prije nekoliko mjeseci, a sudac Marijan Bertalanić izrekao mu je šestomjesečnu uvjetnu zatvorsku kaznu. Smatrao je, kako je naveo u izricanju presude, da je tijekom poznate afere oko raketnog sustava S - 300, Zubak Ružmana u medijima lažno optužio da ga je tražio mito. Zubak je navodno oružje isporučio RH, a novac mu nikada nije isplaćen. Teretio je potom Ružmana da je od njega tzražio 2,5 milijuna dolara, kako bi mu zauzvrat pomogao da se »naplati« od MORH-a. [A.K.]</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Otkrivena skupina dilera marihuane</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Zagrebačka policija razotkrila je trojicu dilera koji su nabavili tri kilograma marihuane i dalje je raspačavali na zagrebačkom ilegalnom narko tržištu, no za dvojicom osumnjičenih još traga, dok je prvoosumnjičeni priveden u Istražni centar zagrebačkog Županijskog suda.</p>
<p> Kriminalistička obrada pokazala je da su dvojica mladića za kojima se traga prije mjesec dana nabavili tri kilograma marihuane, koju su prepakiravali u stanu prvoosumnjičenog 22-godišnjaka koji je potom drogu prodavao ovisnicima.</p>
<p> Prvoosumnjičeni je uhićen krajem kolovoza kada je u njegovu stanu policija pronašla 63 grama marihuane i digitalnu vagu za precizno mjerenje. Policija je ušla u trag dileru nakon što ga je prijavila jedna od njegovih mušterija, koja je u središtu grada zatečena s 14 grama marihuane.</p>
<p> Policija sumnja da je skupina nabavila ukupno tri kilograma marihuane, čija cijena na ilegalnom narko tržištu doseže 60.000 kuna, te da ju je u većem dijelu uspjela preprodati na narko tržištu.</p>
<p>Osim ovog slučaja policajci iz postaje Samobor proveli su kriminalističku obradu nad državljanima Belgije starosti od 23 do 28 godina koji su uhvaćeni na graničnom prijelazu Bregana kako u kombiju marke »VW minibus«, belgijske registracije, imaju ukupno 35 grama marihuane i 5 grama hašiša. [D.G., Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="46">
<p>Napreduje povezivanje zelene i plave »njive«</p>
<p>Dio kolača od gotovo šest milijardi eura od turizma pripao je i domaćoj industriji</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Prema prvim rezultatima ovogodišnje, kako se čini rekordne turističke sezone, dio kolača od oko šest milijardi eura prihoda pripao je i domaćoj prehrambenoj industriji.</p>
<p>Vlasnik i predsjednik Uprave Agrokora Ivica Todorić kaže da je utjecaj turizma na industriju hrane u Hrvatskoj golem. »Agrokor je samo u dva glavna turistička mjeseca, srpanj i kolovoz, povećao promet za milijardu i pol do dvije milijarde kuna u odnosnu na neturističko razdoblje«, kaže Todorić. </p>
<p>Naravno, tu je velikim dijelom riječ i o uvoznoj robi, jer Hrvatska ima samo sedam poljoprivredno-prehrambenih proizvoda dovoljnih za vlastite potrebe. To su pšenica, kukuruz, meso peradi, jaja, vino, masline i mandarine.</p>
<p>U Agrokoru se žale da ne mogu, primjerice, pronaći domaćeg proizvođača rajčice koji bi osigurao dovoljne količine i odgovarajuću kvalitetu, pa moraju uvoziti goleme količine rajčice da bi opskrbili hotele.</p>
<p>U opskrbi mesom stanje je nešto bolje. Potvrđuje to i fizički obujam proizvodnje PIK-a Vrbovec, koji je s naslijeđenog godišnjeg učinka od nepunih 8000 tona obrađenog mesa i mesnih prerađevina, narastao na 24.675 tona, a cilj je da do kraja ove godine dosegne 35.000 tona.</p>
<p>Todorić kaže da će i dalje investirati u domaću poljoprivrednu proizvodnju, kako bi se smanjio uvoz hrane u Hrvatsku. Primjerice, dio proizvodnje iz doline Neretve, u prvom redu voća i povrća, Agrokor će prebaciti u Belje, koje ima 20.000 hektara najkvalitetnije zemlje u Baranji.</p>
<p>Savjetnik u Gavriloviću Miro Galić kazao nam je da je prodaja svježeg mesa Gavrilovića u srpnju i kolovozu ove godine bila blizu 30 posto veća nego lani u istom razdoblju.</p>
<p>No, u Gavriloviću drže da je udio sive ekonomije, pogotovo na tržištu svježeg mesa na domaćem tržištu, još uvijek nedopustivo velik. »Samo na PDV-u država izgubi milijardu kuna, stoga podržavamo akciju suzbijanja sivog tržišta«, napominje Galić.</p>
<p>U Luri napominju da u svom asortimanu imaju bogat izbor prehrambenih proizvoda, od mliječnih proizvoda do bezalkoholnih pića i napitaka, te osvježavajućih gaziranih pića. »U turističkoj sezoni njihova potrošnja bitno raste«, kažu u Luri.</p>
<p>Dodaju da su ugovorili suradnju s velikim brojem hotelijera, koji su prepoznali važnost ponude hrvatskih proizvoda u svom asortimanu, te potrebu za što kvalitetnijom suradnjom s domaćim prehrambenim tvrtkama.</p>
<p>U Podravki ističu da je prerano donositi ocjenu o rezultatima prodaje za ovogodišnju turističku sezonu, s obzirom da ona još nije završila. U Podravki, pak, očekuju da će ona biti bolja od prošlogodišnjih.</p>
<p>Predsjednik Grupacije pivarske industrije pri HGK Pero Ivanković kaže da su domaći pivari, prema podacima za srpanj, također imali bolju prodaju piva nego lani u isto vrijeme.</p>
<p>Dakle, napreduje povezivanje domaće zelene i plave »njive«. Riječ je starom projektu Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva, koji s povećanjem domaće poljoprivredne proizvodnje, konačno ima šanse za uspjeh.</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Dioničari Energopetrola podržali prodaju Ini i Molu</p>
<p>Ugovor o prodaji 67 posto te tvrtke hrvatsko-mađarskom konzorciju tijekom rujna</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Dioničari Energopetrola, najveće naftne tvrtke u Bosni i Hercegovini, podržali su na skupštini održanoj krajem prošlog tjedna njegovu prodaju hrvatsko-mađarskom konzorciju Ina-Mol.</p>
<p>Kupoprodajni ugovor koji su predstavnici Vlade Federacije BiH te Ine i Mola parafirali u srpnju uz skupštinu podržao je i Nadzorni odbor tvrtke tako da se proces privatizacije, koji je zbog brojnih problema trajao dulje od 18 mjeseci, konačno privodi kraju.</p>
<p>U skladu s tim ugovorom, Nadzorni odbor i skupština dioničara donijeli su i odluku o izdvajanju iz tvrtke Energopetrolove imovine koja nije bila obuhvaćena privatizacijom.</p>
<p> Riječ je o naftnim terminalima u Pločama, Mostaru, Blažuju, Živinicama i Bihaću te hotelu Maršal na Bjelašnici. Ti će objekti ostati u vlasništvu Federacije BiH, dok će Ina i Mol postati vlasnici lanca benzinskih postaja, upravne zgrade i ostalih Energopetrolovih objekata.</p>
<p>Mijo Maričević, član Nadzornog odbora i predstavnik malih dioničara Energopetrola, izjavio je da su na takvu odluku čekali pune četiri godine. Da nije bilo ugovora s Inom i Molom, Energopetrol bi mogao staviti ključ u bravu zbog nagomilanih dugova i prijetnje aktiviranjem bankarske hipoteke nad najvrjednijim dijelom imovine, rekao je Maričević.</p>
<p>Iz Ine smo doznali da je konzorcij zadovoljan odlukama skupštine i Nadzornog odbora Energopetrola jer se radi o važnom koraku prema konačnoj realizaciji ugovora o dokapitalizaciji. Čvrsto su uvjereni da je konzorcij pravi poslovni partner za Energopetrol te da će BiH uskoro imati uspješnu i ekonomski jaku tvrtku koja će građanima BiH ponuditi proizvode i usluge visoke kvalitete.</p>
<p>Prema riječima dioničara Energopetrola, sada su na potezu Ina i Mol, a potpisivanje ugovora o prodaji 67 posto te tvrtke hrvatsko-mađarskom konzorciju očekuju tijekom rujna. Vlada Federacije BiH zadržat će 22 posto dionica, a mali dioničari 11 posto.</p>
<p>Konzorcij će federalnoj vladi za 67 posto dionica platiti 10,2 milijuna konvertibilnih maraka (oko 5,2 milijuna eura). Ugovorom preuzimaju obvezu dokapitalizirati Energopetrol s oko 30,8 milijuna eura, što će se iskoristiti za vraćanje nagomilanih dugova sarajevske tvrtke. Također će uložiti oko 2,3 milijuna eura u zapošljavanje i zbrinjavanje svih 1059 zaposlenih u Energopetrolu, a kroz sljedeće tri godine uložit će još oko 76,7 milijuna eura u razvoj te tvrtke.</p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Actavis objavio ponudu za preuzimanje Plive</p>
<p>U Actavisu tvrde da bi Pliva i Actavis zajedno bili treća najveća svjetska tvrtka za generike</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Islandska farmaceutska kompanija Actavis u ponedjeljak je u Jutarnjem listu objavila javnu ponudu za preuzimanje zagrebačke Plive, uz cijenu od 795 kuna po dionici.</p>
<p>Rok važenja ponude je 30 dana od dana objavljivanja u Narodnim novinama i u još jednim dnevnim novinama, računajući od dana kasnije objave.</p>
<p>Kao sredstvo osiguranja plaćanja, Actavis navodi bankarsku garanciju koju je izdao HSBC Bank iz Londona.</p>
<p>Temeljni kapital Plive iznosi 1.859.264.800 kuna i podijeljen je na 18.592.648 redovnih dionica, nominale 100 kuna, a svaka redovna dionica daje pravo na jedan glas u skupštini tako da skupština broji ukupno 18.592.648 glasova (umanjeno za broj glasova koji u dato vrijeme otpada na vlastite dionice Plive).</p>
<p>Actavis, kako se navodi u ponudi, zajedno s društvima Herkonugil i Quaestus, s kojima zajednički djeluje, zajedno raspolažu sa 721.865 GDR-ova (globalnih depozitarnih zapisa) Plive, koji predstavljaju i zamjenjivi su za 144.373 redovne dionice te zajedno raspolažu sa 3.617.443 redovne Plivine dionice s pravom glasa, što što predstavlja 20,23 posto ukupnog broja redovnih dionica, odnosno 21,3 posto ukupnog broja glasova. U ponudi se napominje da Actavis neće kupiti dionice na kojima je zasnovan teret, a ponuda je uvjetovana stjecanjem više od 50 posto od ukupnog broja dionica Plive s pravom glasa.</p>
<p>Actavis ističe da će pohranjene dionice platiti u roku 14 dana od isteka važenja ponude na račune dioničara koje su oni odredili kod Središnje depozitarne agencije.</p>
<p>U obrazloženju ponude Actavis navodi da bi kombinacija s Plivom osigurala »superiorni poslovni prijedlog koji će najbolje osigurati budući razvoj i rast kombinirane tvrtke na svim tržištima, uključujući Hrvatsku«.</p>
<p>Naglašava se da bi kombinacija Plive i Actavisa rezultirala trećom najvećom tvrtkom za generičke proizvode u svijetu. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Agrokorova neto dobit 110,2 milijuna kuna</p>
<p>Prihodi od prodaje u prvom su polugodištu porasli 21,1 posto, na 6,6 milijardi kuna</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Koncern Agrokor u prvom je polugodištu ove godine, po konsolidiranim financijskim rezultatima, ostvario 110,2 milijuna kuna neto dobiti, što je 30,1 posto manja dobit nego u istom razdoblju prošle godine, podaci su iz financijskog izvješća Koncerna koje prenosi Zagrebačka burza.</p>
<p>Dobit iz osnovne djelatnosti narasla je na 1,5 milijardi kuna, što je porast od 27,4 posto, a operativna dobit je porasla 37,7 posto, na 275,3 milijuna kuna. Prihodi od prodaje u prvom su polugodištu prema istom lanjskom razdoblju povećani za 21,1 posto, na 6,6 milijardi kuna.</p>
<p>Prihodi od maloprodaje u prvom su polugodištu ove godine prema istom prošlogodišnjem razdoblju porasli za 19,88 posto, na 4,59 milijardi kuna i to zbog proširenja maloprodajne mreže, otvaranja novih prodajnih površina, te stjecanja novih poduzeća. Prodaja i ostali prihodi ostvareni u segmentu proizvodnje hrane i distribucije čine 25,05 posto ukupnih prihoda od prodaje i u prvom su polugodištu povećani 31,69 posto u odnosu na isto razdoblje lani te iznose 1,66 milijardi kuna. Ukupne obveze Agrokora na kraju lipnja iznosile su 8,5 milijardi kuna i povećane su u odnosu na kraj prošle godine kada su iznosile 8,17 milijardi kuna. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Cijene nafte i dalje ispod 70 dolara </p>
<p>LONDON</p>
<p> - Cijene nafte na svjetskim se tržištima u ponedjeljak nisu osobito mijenjale nakon što su prošloga tjedna oslabile ispod 70 dolara za barel, budući da tržišta ne očekuju neke veće promjene sa slučajem iranskog sukoba sa Zapadom u idućih nekoliko tjedana. Nakon što je u petak pojeftinio više od jednog dolara, barel sirove nafte na američkom je tržištu u ponedjeljak poskupio 9 centi, na 69,28 dolara. Na tržištu u Londonu nafta je poskupila 11 centi, na 69,26 dolara za barel. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="51">
<p>Od iduće godine obvezna srednja škola!</p>
<p>Hrvatska će ostati zapamćena u EU po tome što je svakom učeniku omogućila da sukladno svojim sposobnostima upiše fakultet</p>
<p>Nakon najduljih praznika u godini, u ponedjeljak je počela nova školska godina. Oko 600.000 učenika krenulo je na nastavu, vrata su otvorili i dječji vrtići, a u školskim klupama prvi put se našlo oko 50.000 prvašića. Dok je najveća novost za osnovce uvođenje rasterećene nastave, ugodna novost za srednjoškolce bila je - nedostatak dnevnika i imenika u dijelu srednjih škola prvoga dana nastave. </p>
<p>»Super, super, ne moraju niti doći«, komentirali su zagrebački gimnazijalci kašnjenje u isporuci.</p>
<p>»Danas, nakon 40 godina, Hrvatska ima posve novu koncepciju školstva. U sve osnovne škole uveden je rasterećeni program nastave, a od iduće godine srednja škola postaje obvezna«, najavio je ministar znanosti, obrazovanja i sporta Dragan Primorac, obilazeći prvoga dana školske godine nekoliko zagrebačkih škola. </p>
<p>Neslužbeni model obveznog srednjeg školstva već postoji u Ministarstvu znanosti, a javnosti će biti predstavljen kroz dva mjeseca. Zahtijevat će veći broj školskih zgrada, više profesora i stručnih suradnika, kao i novca. Hrvatska će, izjavio je Primorac, ostati zapamćena u Europskoj uniji po tome što je svakom učeniku omogućila da sukladno svojim sposobnostima upiše fakultet.</p>
<p>Nakon što je prisustvovao priredbi organiziranoj za prvašiće Osnovne škole »S.S. Kranjčević« i ohrabrivao najpovučenije, Primorac je izjavio kako je HNOS hrvatski brand i škola po mjeri djeteta. »Dijete u školi više nije broj, ono je centar. Ne želim više slušati o stresnoj školi, želim da djeca s nastave kućama odlaze sretna. Želim da im škole omoguće odlazak u prirodu, želim da djeca promatraju zvijezde i da trče, jer su tek jučer ostavili lutke i ne treba ih preopteretiti satnicom«, rekao je ministar, zaželjevši prvoj HNOS-generaciji ugodnu školsku godinu s manje knjiga i lakšom torbom.</p>
<p>Srednjoškolcima je dijelio »daj pet« i poručio: »Krenite hrabro«. Tijekom posjeta zagrebačkoj Klasičnoj i VII. gimnaziji najavio je da će Hrvatska zadržati tradiciju svoga školstva, no ujedno će promijeniti neke paradigme, poput uvođenja državne mature. »Hvala vam što ste odlični učenici. Moja je uloga da budete još bolji«, bodrio je četvrte razrede VII. gimnazije, koju je obišao u pratnji ravnateljice i bivše ministrice Ljilje Vokić. »Kakva je vaša budućnost? Vidimo se na medicini?«, pitao je Primorac ovogodišnje maturante.</p>
<p>Tijekom posjeta školama, najavio je pojačano učenje informatike i rasterećenje predmetne nastave, nacionalne ispite u osnovnim školama, te je pozdravio najavu Hrvatske biskupske konferencije o evaluaciji programa vjeronauka iduće godine. Vjeronauk je, naime, jedini predmet u osnovnoj školi koji nije doživio promjene u svrhu rasterećenja. »Ministar neće biti taj koji će 'rezati' programe. To očekujem od kompromisa stručnjaka«, poručio je Primorac.</p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Rasmussen impresioniran postignućima Hrvatske</p>
<p>Veselim se što ću Hrvatsku moći pozdraviti kao 28. članicu Unije, rekao je danski premijer te istodobno Sanaderu prenio dansku službenu potporu hrvatskoj kandidaturi za nestalnu članicu Vijeća sigurnosti UN-a</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Danska snažno podupire ambicije Hrvatske da postane članica EU-a i NATO-a. Zaista sam impresioniran postignućima Hrvatske i veselim se da ću je moći pozdraviti kao 28. članicu Unije, rekao je u ponedjeljak danski premijer Anders Fogh Rasmussen nakon razgovora s hrvatskim premijerom Ivom Sanaderom u Banskim dvorima. Rasmussen je prvi danski premijer koji boravi u posjetu Hrvatskoj, što su oba premijera ocijenila kao daljnji doprinos razvijanju dobre bilateralne suradnje i njezinu produbljivanju na području gospodarstva.</p>
<p>Danska je lani u Zagrebu otvorila svoje veleposlanstvo, a kao doprinos gospodarskoj suradnji Rasmussen je spomenuo skoro održavanje Nordijskih dana u Hrvatskoj. Naša zemlja postala je popularna destinacija danskim turistima kojih je lani, prema Sanaderovim riječima, bilo 39 posto više nego u 2004. Sanader je istaknuo da je Hrvatska zainteresirana za danske investicije i spomenuo veliku greenfield investiciju danske tvrtke Rockwool koja je investirala 75 milijuna eura u Pićnu u Istri u tvornicu kamene vune. Obojica premijera složila su se da će članstvo Hrvatske u euroatlantskim strukturama biti važan doprinos stabilizaciji jugoistočne Europe.</p>
<p>»Želimo učiniti još veće korake oko članstva u NATO-u i na nama je da kažemo da NATO nije jednako Irak, nego da je riječ o savezu koji brani vrijednosti poput demokracije, slobode, ljudskih prava i tržišnoga gospodarstva. Na Vladi je da promovira te vrijednosti, ali očekujemo i snažniji signal sa summita NATO-a u Rigi, i tu imamo potporu Danske«, rekao je Sanader, koji je od Rasmussena dobio i službenu potporu hrvatskoj kandidaturi za nestalnu članicu Vijeća sigurnosti UN-a 2008. Rasmussen je kazao da je izuzetno važno da sve zemlje jugoistočne Europe imaju izglede za članstvo u EU i NATO jer su sve one dio Europe, a Hrvatska im može poslužiti kao dobar primjer na koji se mogu ugledati. Rasmussena je primio i predsjednik Stjepan Mesić, a danski premijer je poručio da njegova zemlja duboko cijeni razvoj i napredak koji je Hrvatska postigla u provedbi reformi i suradnji s Haaškim sudom.</p>
<p>Mesić je kazao da Hrvatska želi i suradnju sa zemljama izvan Europe, čemu bi trebao pridonijeti njegov skori odlazak na summit Nesvrstanih na Kubi. Mesić i Rasmussen razmijenili su stajališta i o stanju u regiji, poglavito na Kosovu, a složili su se u ocjeni da je jedino rješavanjem regionalnih kriza moguće riješiti problem globalnog terorizma.</p>
<p>Miroslava RožankovićMarijan Lipovac</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Novi sustav HŽ-a u funkciji do kraja godine</p>
<p>Reorganizacija je rađena zbog efikasnijeg poslovanja HŽ-a, povećanja konkurentnosti i transparentnosti, ali i zbog liberalizacije željezničkog transportnog tržišta te ukidanja monopola HŽ-a</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Ministar mora, turizma, prometa i razvitka Božidar Kalmeta predstavio je u ponedjeljak novi sustav Hrvatskih željeznica koji će, prema procjenama, zaživjeti do kraja godine kada bi Trgovački sud trebao donijeti rješenje o osnivanju novih društava. Riječ je o organizacijskom restrukturiranju HŽ-a na HŽ holding koji će biti krovno i koordinativno društvo u državnom vlasništvu i na četiri trgovačka društva (HŽ Infrastruktura, HŽ Putnički prijevoz, HŽ Cargo i HŽ Vuča vlakova), a koja će biti u vlasništvu HŽ holdinga.</p>
<p>»Ovaj veliki posao se vodio sa socijalnim partnerima, koji su od prvog do posljednjeg dana bili aktivno uključeni. Iako je bilo različitih stavova, svi možemo biti zadovoljni jer smo oko podjele usuglasili gotovo sve«, rekao je Kalmeta.</p>
<p>Reorganizacija je učinjena i zbog efikasnijeg poslovanja HŽ-a, povećanje konkurentnosti, povećanja transparentnosti i zbog liberalizacije željezničkog transportnog tržišta, te ukidanja monopola HŽ-a.</p>
<p>Holdingovu upravu činit će predstavnici uprava triju poduzeća (Infrastruktura, Putnički prijevoz i Vuča vlakova) uz dodatak nekih ljudi. Davorin Kobak biti će na čelu Uprave holdinga kao predsjednik i kao predstavnik Uprave HŽ-a Cargo, predsjednik Uprave HŽ putničkog prijevoza bit će Marijan Klarić, HŽ Infrastrukture Nenad Pešut, HŽ Carga Ratko Almer, a Oliver Krilić bit će predsjednik Uprave Vuče vlakova.</p>
<p>Osim njih, u Upravi holdinga bit će Zoran Popovac, koji će biti zadužen za financije, i Mijat Kurtušić, koji će biti zadužen za restrukturiranje i za regionalni razvoj hrvatskih željeznica.</p>
<p>Dražen Breglec, državni tajnik za promet, napomenuo je kako je uz ovu podjelu za liberalizaciju tržišta potrebno osnovati još nekoliko tijela. »Moramo pripremiti i realizirati cijeli sustav u očekivanju s EU-om, jer imamo naznake da trebamo biti spremni«, rekao je Breglec.</p>
<p>Branimir Jerneić, pomoćnik ministra za željeznički promet, ustvrdio je da se očekuje da će nova društva profunkcionirati prije kraja ove godine.</p>
<p>»Sada dolazi najteže razdoblje, jer nakon razdvajanja ni jedno poduzeće neće imati državne subvencije, što znači da će raditi samostalno i prihod će ostvarivati na tržištu. Jedino će putnički promet dobivati, prema direktivama EU-a, dio od lokalne uprave i samouprave, a HŽ Infrastruktura novac će dobivati izravno od države, ali će morati biti racionalna u njegovu trošenju«, rekao je Davorin Kobak, predsjednik Uprave HŽ-a.</p>
<p>Bojan Terglav</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Dogovor o nasipu koristi i Sloveniji i Hrvatskoj</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Subotnji dogovor hrvatskog i slovenskog premijera Ive Sanadera i Janeza Janše o tome da će se nasip na lijevoj obali Mure, koji se proteže na obje strane granice, obnavljati zajednički, ne prejudicira državne granice nego je na dobrobit objema državama i lokalnom stanovništvu i može biti primjer toga kako dvije države mogu krenuti u zajedničke dogovore, rekla je u ponedjeljak hrvatska ministrica vanjskih poslova i europskih integracija Kolinda Grabar-Kitarović.</p>
<p>Postignuti dogovor o suradnji u obnovi nasipa putem konzorcija hrvatskih i slovenskih tvrtki u »skladu je s Brijunskom deklaracijom i nalazima Badinterove komisije, koja je zaključila da su granice između država nastalih na području bivše SFRJ nekadašnje granice između republika, što Hrvatska potpuno podržava«, rekla je ministrica na brifingu za novinare u sjedištu Ministarstva.</p>
<p>Grabar-Kitarović je pojasnila i genezu najnovijega graničnog spora između Hrvatske i Slovenije. Riječ je o nasipu sagrađenom 1947. ili 1948. godine koji više ne udovoljava uvjetima obrane od poplava, što se potvrdilo prošle godine kad je cijelo područje bilo poplavljeno.</p>
<p>O obnovi nasipa dvije države razgovaraju već dulje, a 1999. čak je bio postignut dogovor o zajedničkoj obnovi nasipa, ali se slovenska strana nije držala dogovorenog. </p>
<p>»Upravo zbog opasnosti od poplava Hrvatska je i bila krenula u obnovu dijela nasipa na svom državnom teritoriju, jer nismo mogli dopustiti ponavljanje stanja od prošle godine, kad je Mura poplavila to područje«, objasnila je.</p>
<p>Nakon početka pripremnih radova stigla je slovenska policija i zaustavila ih, što je, napomenula je ministrica, ocijenjeno lošim potezom, a zatim su vlade dviju zemalja dogovorile europski pristup obnovi nastupa zajedničkim snagama i sredstvima.</p>
<p>»Dogovoreno je da će se tri tisuće metara od Kota do Hotize na hrvatskoj strani obnavljati zajednički, s hrvatskom tvrtkom kao nositeljem projekta, a da će se oko 2600 metara na slovenskoj strani katastarske granice od Benise do Petišovaca također obnavljati zajednički, ali će nositelj projekta biti slovenska tvrtka«, rekla je Grabar-Kitarović. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>HSLS za gradnju kuća srpskim povratnicima</p>
<p>OSIJEK</p>
<p> - Vršitelj dužnosti predsjednika HSLS-a Zlatko Kramarić u ponedjeljak je na konferenciji za novinare u Osijeku najavio kako će stranka, 16. i 17. rujna, u Rovinju održati sjednicu Predsjedništva i Središnjeg vijeća, na kojoj će objaviti svoj predizborni program. </p>
<p>»On će obuhvaćati sve segmente društva i teme o kojima će HSLS govoriti tijekom ove i iduće godine«, najavio je Kramarić, dodavši da će tada biti poznata i imena nositelja lista po izbornim jedinicama. </p>
<p>Izrazio je uvjerenje kako će se predsjednica stranke Đurđa Adlešić brzo oporaviti te se priključiti kampanji, a da će oni učiniti sve da do tada stranka funkcionira. »Nadamo se da će izostanak kolegice Adlešić biti što kraći. Ona ovih dana odlazi na operaciju, a prema sadašnjim saznanjima, srećom, riječ je o stvari koja se rješava rutinski«, kazao je Kramarić. </p>
<p>Također se osvrnuo na odluku Vlade o gradnji kuća za srpske povratnike, istaknuvši da HSLS pozdravlja taj korak. </p>
<p>»Riječ je o hrabroj odluci. No, držimo kako nije dobro da se ti građani 'getoiziraju', jer nam takva rješenja u 21. stoljeću nisu potrebna«, zaključio je Kramarić. </p>
<p>Prema njegovim riječima, HSLS pozdravlja i nedavni susret hrvatskog premijera Ive Sanadera sa slovenskim premijerom Janezom Janšom, jer se »granični sporovi rješavaju na politički i dogovorni način«. »Budući da imamo velike šanse ući u EU, treba raditi na tome da se određeni nesporazumi sa susjedima što prije i djelotvornije riješe«, kazao je Kramarić zaključivši kako to ne znači da treba »dovesti u pitanje nacionalne interese, koji se moraju štititi na svakom pedlju našega teritorija«. [Maja Sajler]</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>UN je prepoznao kvalitetu hrvatskog vojnika i policajca</p>
<p>Hrvatski policajci sudjeluju u misijama na Kosovu, Cipru te u Istočnom Timoru </p>
<p>PULA</p>
<p> - U Obučnom centru MUP-a u Valbandonu u ponedjeljak je počeo međunarodni tečaj za obuku policijskih službenika u mirovnim emisijama UN-a »UNPOC Croatia 2006« koji organizira MUP u suradnji s Ujedinjenim narodima i Veleposlanstvom Velike Britanije i Sjeverne Irske. </p>
<p>Obuku policajaca za sudjelovanje u mirovnim misijama UN-a diljem svijeta zajednički financiraju MUP i britansko veleposlanstvo, stoga je 20 polaznika iz Velike Britanije, Norveške, Švedske, Slovenije, Srbije, BiH, Jemena i Malawija, te njihove instruktore i predavače pozdravio britanski veleposlanik u Hrvatskoj sir John Ramsden, državni tajnik MUP-a Ivica Buconjić, te pomoćnik ministra MUP-a za europske integracije i mirovne misije Filip Dragović.</p>
<p>»Kvaliteta i stručnost hrvatskog vojnika i policajca u mirovnoj misiji prepoznalo je glavno tajništvo UN-a kada je Hrvatska imenovana u UN-ovu komisiju za izgradnju mira«, izjavio je Buconjić. Osobito je istaknuta namjera za pomoć zemljama iz šire regije, Srbiji i BiH, kojima Hrvatska na taj način želi dati poticaj u euroatlantskim integracijama. </p>
<p>Na tečaju u svojstvu instruktora sudjeluju predstavnici UN-a, Švedske, Norveške, Velike Britanije te Slovenije, a brojka će dostići 16 službenika, koliko je definirano Memorandumom između Vlade i UN-aa. Također, uz mirovne misije UN-a hrvatski policajci sudjeluju i u NATO-ISAF misiji u Afganistanu te u Međunarodnom obučnom centru u Jordanu. </p>
<p>Sir John Ramsden je zahvalio hrvatskim vlastima na inicijativi za obučavanje međunarodnog kontingenta policijskih službenika za mirovne misije UN-a, izrazivši zadovoljstvo što MUP Hrvatske zauzima sve značajniju poziciju u međunarodnoj zajednici. [Saša Brnabić]</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Čobanković: Industriju šećera treba povezati</p>
<p>ŽUPANJA</p>
<p> - Tradicionalnom potpalom vapnene peći u Sladorani d.d. Županja u ponedjeljak je ministar poljoprivrede Petar Čobanković označio 60. kampanju prerade šećerne repe u tom hrvatskom proizvođaču šećera.</p>
<p>»Situacija sa šećerom je sada stabilna i ne osjećaju se poremećaji koji bi ugrozili proizvođače i prerađivače. Ova je vlada kroz pregovore s EU-om uspjela izboriti se za adekvatnu kvotu izvoza u zemlje EU-a, ali i stvoriti pretpostavke da se domaći šećer plasira na domaće tržište«, poručio je Čobanković. </p>
<p>Pritom je, međutim, upozorio da je u EU na djelu proces reforme proizvodnje šećera a da je i Hrvatska u procesu pridruživanja. »Očito je stoga potrebno da u nas dođe do poslovnog povezivanja kompletne industrije šećera te da se na taj način zajedničkim naporima osiguraju povoljniji uvjeti za proizvodnju i plasman šećer«, naglasio je Čobanković, ocijenivši da treba raditi i na povećanju proizvodnje po jedinici površine jer u tome leži rezerva za veće profite. U Hrvatskoj je, naime, prosječan prinos šećerne repe po hektaru ispod šest tona, europski prosjek je osam tona, a naprednije zemlje vade i više od 10 tona repe po hektaru.</p>
<p>Predsjednica Uprave Sladorane d.d. Županja Milica Pervan podsjetila je da je 2001. počela financijska konsolidacija te tvrtke koja je od tada u većinskom vlasništvu države. Do danas je u tehnološku modernizaciju i podizanje kvalitete proizvoda uloženo više od 100 milijuna kuna. [Goran Čorkalo]</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Modernizacija oružanog sustava Hrvatske prioritet</p>
<p>SPLIT</p>
<p> - U Splitu je u ponedjeljak počeo međunarodni vojni sastanak NATO-a koji se bavi informatičko-komunikacijskim pitanjima. </p>
<p>Skup, pod službenim nazivom »'31 NDAG Meeting with Partners«, trajat će do 9. rujna.</p>
<p>Nakon dobrodošlice, koju je predstavnicima 15 zemalja i Partnerstva za mir uputio splitski gradonačelnik Zvonimir Puljić, skup je otvorio državni tajnik Mate Raboteg koji je, uz ostalo, rekao da Hrvatska nastavlja s prestrojavanjem svog obrambenog sustava, ispunjavajući ciljeve i zahtjeve koji su zadani strategijom obrane.</p>
<p>»Razvija se obrambeni sustav koji će osigurati mir i stabilnost Hrvatske u promijenjenom sigurnosnom okruženju. Modernizacija sustava obrane izvodi se postupno, a glavni je cilj postići da Oružane snage budu potpuno kompatibilne s NATO-om. Zato je modernizacija oružanog sustava Hrvatske i njegova sukladnost s NATO-ovim standardima vrlo visok prioritet u cjelovitom procesu transformiranja Oružanih snaga«, rekao je Raboteg.</p>
<p>Skup NATO-a i Partnerstva za mir bavi se, kako je rečeno, semantičkom interoperativnosti informatičko-komunikacijskih sustava zemalja članica NATO-a i Partnerstva za mir kako bi se moglo razmjenjivati podatke i pretvarati ih u informacije i znanje. [Hina]</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2006], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20060905].
|
