NA [2006], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20060505].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 129895 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>05.05.2006</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Internet za svakog studenta u domu</p>
<p>U slučaju incidentnih situacija - povrede autorskih prava skidanjem filmova, glazbe i sličnoga - moguće je identificirati prekršitelja i po potrebi ga sankcionirati</p>
<p>Svih 9895 mjesta za studente, koliko ih je trenutačno u studentskim domovima u Osijeku, Rijeci, Splitu, Varaždinu, Zadru i Zagrebu, do početka nove akademske godine dobit će priključke za Internet. Rezultat je to potpisivanja ugovora o radu na projektu »Ustroj lokalnih računalnih mreža studentskih domova (StuDOM)- faza D«, koji su krajem veljače potpisali Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta i Sveučilišni računski centar (Srce). </p>
<p>»Cilj projekta je povezivanje studentskih soba i zajedničkih studentskih prostora u krugu svih studentskih domova na Hrvatsku akademsku i istraživačku mrežu (CARNet)«, rekao je Vjesniku zamjenik ravnatelja Srca i voditelj projekta Ivan Marić. </p>
<p>»Pošlo se od jasne vizije da je današnje studiranje gotovo nezamislivo bez pristupa obrazovnim informacijama koje se nalaze na globalnoj mreži«, kaže Marić. </p>
<p>Pristup mreži, servisima i sadržajima imat će samo oni studenti kojima su elektronički identitet dodijeli matični fakultet uvrštavanjem u odgovarajući imenik. Osim klasičnog surfanja, izvedena razina infrastrukture u budućnosti će studentima omogućavati korištenje naprednih internetskih multimedijalnih aplikacija, novih usluga i servisa koji će postati obvezni dio obrazovnog procesa i sveučilišnog života.</p>
<p>U dosad završene tri faze projekta od 2003. godine do ožujka 2006. umreženo je 82 posto ukupnoga smještajnoga kapaciteta u svim studentskim domovima, a najmanja pokrivenost domova Internetom je upravo u Zagrebu. </p>
<p>Trenutačno u četiri zagrebačka studentska doma na 7310 ležaja postoji 5551 internetski priključak, a do rujna će ih biti uvedeno još 2525. Kako doznajemo od Ivana Leškovića, pomoćnika ravnatelja Studentskog centra (SC) za smještaj, u ovaj projekt nažalost neće ući jedino Studentski dom »Ivan Meštrović« na Trgu žrtava fašizma koji ima 285 ležaja. </p>
<p>»Dok projekt potpuno ne zaživi i dok ne bude uvedeno preostalih 2525 priključaka, studenti se Internetom mogu koristiti u računalnim učionicama koje se nalaze u svim studentskim domovima«, kaže Lešković.</p>
<p>Za održavanje informatičkog sustava u domovima SC zapošljava jednog sistem-inženjera za Internet koji je jednom tjedno na raspolaganju studentima u svim domovima, a tu su i administratori, studenti koji rade u računalnim radionicama. U svim domovima koristi se ista tehnologija, pa je kvaliteta pokrivenosti Internetom svugdje ista. »Glavni problem u izvođenju radova su kratki rokovi, jer je većina domova tek tridesetak dana prazna, te starost nekih domova u kojima električne instalacije nisu bile prilagođene zahtjevima«, objašnjava Marić. </p>
<p>Jedina mana projekta je opremljenost soba računalima. Studenti će se s početkom nove akademske godine moći besplatno služiti Internetom, ali za nabavku računala morat će se pobrinuti sami. Lešković kaže kako se razmišlja o mogućnosti da se računala kupe za studente s invaliditetom i one slabijeg imovinskog stanja, ali još ne postoji nikakav siguran projekt. </p>
<p>Budući da nakon gradnje infrastrukture njezin vlasnik postaje Studentski centar, Srce je organiziralo niz tečajeva na kojima su djelatnici učili znanja iz mrežnih tehnologija, svladavali operacijski sustav Linux te sposobnost administriranja i održavanja osnovnih internetskih servisa. Što se tiče sadržaja koje studenti posjećuju, vrijede ista pravila kao i za sve ostale korisnike CARneta s time da svaki dom ima svoja interna pravila koja govore o osnovnoj namjeni uspostavljene mreže.</p>
<p>»Važno je napomenuti da je projektom uspostavljen accounting sustav kojim je u slučaju incidentnih situacija - povrede autorskih prava skidanjem filmova, glazbe i sličnoga - moguće identificirati prekršitelja i po potrebi ga sankcionirati«, kaže Marić.</p>
<p>Petra KostanjšakMislav Nekić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Borba protiv komaraca - neizvjesna</p>
<p>Znatan novac koji je dala Vlada te novac iz proračuna Grada i Osječko-baranjske županije trebao bi biti dovoljan da se ne ponove katastrofalne najezde komaraca</p>
<p>OSIJEK</p>
<p> - »Ove godine možemo očekivati veću najezdu komaraca nego ikad. Povijesno visoki vodostaji Drave i Dunava, osim velikih šteta, pogodovali su i velikom razmnožavanju komaraca«, istaknuo je u četvrtak osječki gradonačelnik Anto Đapić dodavši kako je ove godine Osijek potpuno spreman za borbu protiv komaraca, ali i da je ishod »borbe« potpuno neizvjestan.</p>
<p>Prepoznavši problem komaraca u Osijeku i okolici, u njihovo rješavanje ove se godine uključila i Vlada, pa je gradu doznačen znatan novac koji bi, ako se njihovo uništavanje bude obavljalo u skladu s monitoringom, uz novac iz proračuna Grada i Osječko-baranjske županije, bio dovoljan da se ne ponove katastrofalne najezde kao prethodnih godina. </p>
<p>Iako je prag tolerancije 15 uboda u 15 minuta, Osječani i stanovnici prigradskih naselja prošle su godine u 15 minuta na svojoj koži mogli osjetiti više od 1100 uboda! Budući da je ova godina zbog poplava još plodnija za razmnožavanje komaraca, ne krene li se planski u njihovo uništavanje, može se očekivati potpuno opsadno stanje.</p>
<p>»Do toga ne smije doći, iako će ove godine borba s komarcima biti potpuno neizvjesna. Grad je potpisao ugovor sa Zavodom za javno zdravstvo Osječko-baranjske županije o javnim uslugama kontrole komaraca. Prema tom ugovoru tretmane komaraca u Osijeku sljedećih pet godina provoditi će Hrvatski zavod za javno zdravstvo«, kazao je Đapić. </p>
<p>Ovaj petogodišnji ugovor vrijedan je 44,4 milijuna kuna. Prve četiri godine za tretiranje komaraca trošit će se 11 milijuna kuna, dok za petu godinu ostaje 400.000, što će biti uvećano kad za to dođe vrijeme. </p>
<p>»Sada u ovome problemu svatko ima svoju ulogu. Grad je dužan osigurati novac, što je i učinio. Zavod za javno zdravstvo odgovarat će za tretiranje komaraca, dok će nadzor nad tretmanima provoditi Služba za monitoring i istraživanje komaraca Odjela za biologiju Filozofskog fakulteta u Osijeku«, objasnio je Đapić. </p>
<p>Budući da je domet komaraca čak 30 kilometara, samo tretiranje u gradu ne može donijeti dugoročnije dobre rezultate, jer oni dolaze iz drugih netretiranih područja. </p>
<p>Ravnatelj Zavoda za javno zdravstvo Osječko-baranjske županije Stjepan Rudan, istaknuo je da su zato dosad već tretirali 3000 hektara, a da će ove godine tretirati ukupno 32.000 hektara poplavnih područja, uglavnom uz Dravu te u Kopačkom ritu, koja su idealna za razmnožavanje komaraca. </p>
<p>Novost u tretiranju komaraca je larvicidni tretman koji podrazumijeva njihovo uništavanje u vrijeme dok se nalaze u stadiju ličinke, dakle još su u vodi i nisu sposobni za let. Princip je jednostavan - područja na kojima se otkriju legla komaraca tretiraju se izbacivanjem ledenih granula iz helikoptera.</p>
<p>Budući da Osječani na svojoj koži već dobro osjećaju ubode komaraca, kreću i aviotretmani. Zaprašivanje iz aviona već je trebalo biti gotovo početkom ovog tjedna, no za to je potrebno vrijeme bez vjetra, koji posljednjih dana uporno puše.</p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Ugovor Brodosplita je zakonit</p>
<p>Ugovor je financijski i fizički povoljan za brodogradilište i komercijalno isplativ</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Ministar gospodarstva, rada i poduzetništva i predsjednik Nadzornog odbora brodogradilišta Brodosplit Branko Vukelić izjavio je u četvrtak na konferenciji za novinare da je ugovor između Brodosplita i njemačke kompanije Wessels u potpunosti zakonit, čime je demantirao navode iz anonimne kaznene prijave da je sklapanjem štetnih ugovora s njemačkom kompanijom oštetio ovo brodogradilište za 16 milijuna dolara i uzeo proviziju od šest milijuna. </p>
<p>»Ugovor je financijski i fizički povoljan za brodogradilište i komercijalno isplativ«, rekao je Vukelić i dodao da se Nadzorni odmor Brodosplita ne može stavljati u kontekst nezakonitih i mutnih radnji.</p>
<p>Anonimna kaznena prijava podnesena je protiv Vukelića, dvojce direktora i drugi članova Nadzornog odbora.</p>
<p>»Ako postoji sumnja na nemoralne i nezakonite radnje, postoje službe i institucije koje to mogu provjeriti i sankcionirati«, rekao je Vukelić dodavši da je brodogradnja za Ministarstvo gospodarstva i Vladu iznimno važna djelatnost.</p>
<p>»Domaća brodogradnja može i mora biti produktivna uz subvencije Vlade, a mi je želimo učiniti zdravom«, naglasio je ministar. Pritom je istaknuo da su ove godine prvi put u posljednje tri godine vidljivi pozitivni pomaci u Brodosplitu. </p>
<p>Tako je, prema njegovim riječima, u 2005. godini Brodosplit ostvario 70 milijuna američkih dolara pozitivnih ugovora, a uz to je postignut rekord u brzini gradnje - 72 posto fizičke gotovosti broda završeno je u jednom mjesecu.</p>
<p>Vukelić je istaknuo da je Vlada uspjela ostvariti prve pozitivne rezultate u brodogradnji, što nije uspjelo nijednoj dosadašnjoj vladi.</p>
<p>Tomislav Tadić</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Optužbe štete ugledu hrvatske brodogradnje</p>
<p>Kad bi nestala domaća brodogradnja, nestalo bi oko 590 milijuna kuna od poreza i doprinosa</p>
<p>Goran Vukasović preuzeo je dužnost predsjednika Uprave Brodosplitova sustava kad se brodogradilište, opterećeno dugovima od pola milijarde dolara, nalazilo pred potonućem, a oko 4000 radnika u strahu od otkaza. Nakon godinu dana saniran je dio dubioza, pojačan je proizvodni program i osigurana popunjenost navoza do 2009., što će, uz državna jamstva od 138 milijuna dolara, omogućiti stabilizaciju poslovanja. No, buru je podigla anonimna kaznena prijava o navodnim financijskim malverzacijama čelnika Brodosplita, koji su je odbacili kao neistinitu i zlonamjernu.</p>
<p>•Može li kaznena prijava poljuljati položaj Brodosplita na tržištu?</p>
<p>- Medijska prašina, koja se uzvitlala nakon što su nepoznate osobe optužile čelništvo Brodosplita za sklapanje štetnih ugovora, može prouzročiti negativne posljedice u poslovanju, te našteti ugledu, ali i ugledu hrvatske brodogradnje koja je najznačajnija industrijska izvozna grana. Teško je procijeniti kakva će biti reakcija našeg poslovnog partnera iz Njemačke s obzirom da je kompletna upravljačka struktura Brodosplita pribijena na stup srama. Uprava ne misli tek tako prijeći preko optužbi, pa ćemo zadovoljštinu zatražiti sudskim putem. Nećemo dopustiti da se »nepoznat netko« kocka s ugledom brodogradilišta čija su najveća vrijednost radnici. </p>
<p>•Jeste li uspjeli popuniti knjigu narudžbi?</p>
<p>- Zahvaljujući pomoći Vlade uspjeli smo sanirati dio dubioza, što je omogućilo iniciranje pozitivnog poslovanja. Potpisali smo ugovore s trima brodovlasnicima za gradnju osam brodova, vrijednih 428 milijuna dolara, a u planu su i još tri opcijska broda čija je vrijednost oko 109 milijuna dolara. Sa švedskom kompanijom Stena potpisali smo novi ugovor o gradnji brodova te i u tom slučaju postigli povišenje cijene za 38 milijuna dolara. Osim toga, ako se uzmu u obzir sva domaća brodogradilišta, samo se Brodosplit može podičiti rekordnim rezultatom koji potvrđuje da smo u ožujku postigli razinu od 71,42 posto fizičke gotovosti broda. Do kraja godine poboljšati ćemo i taj rezultat.</p>
<p>•Vlada je poručila da se ne misli odreći brodogradnje, ali da se ona mora pripremiti za poslovanje bez potpore države. </p>
<p>- Brodogradnja je generator hrvatskoga gospodarstva i strateška ekonomska grana od koje živi više od 50.000 obitelji. Kad bi nestala domaća brodogradnja, nestalo bi i 890 milijuna kuna od plaća brodograditelja i kooperanata te oko 590 milijuna kuna od poreza i doprinosa. Nestalo bi i 410 milijuna od PDV-a te više milijardi kuna koji se uprihode pri obrtanju proizvoda i usluga.</p>
<p>Dobrila Stella</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Ispiti iduće godine na kompjuterima</p>
<p>Nova pravila: nacionalni ispiti ne bi se polagali tri dana uzastopce, nego svaki drugi dan, a učenicima bi tek mjesec dana prije polaganja ispita bilo poznato iz kojih će predmeta biti pitanja</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Iduće godine, kad nacionalne ispite bude polagalo mnogo više učenika nego ove (prvi i drugi razredi gimnazija te prvi razredi strukovnih škola), uvest će se i nova pravila. </p>
<p>Prema dosadašnjim prijedlozima, nacionalni ispiti ne bi se polagali tri dana uzastopce, nego svaki drugi dan u tjednu, a učenicima bi tek mjesec dana prije polaganja ispita bilo poznato iz kojih će predmeta biti pitanja. Dotad bi se u školi pripremali kao da će ispite polagati iz svih predmeta!</p>
<p>Prema jednom od prijedloga koji dolazi iz Ministarstva znanosti, učenici bi ispite polagali putem kompjutera. </p>
<p>»To će biti malo teže provesti, no prijedlog je zanimljiv i trebalo bi ga razraditi«, smatra državni tajnik za srednje školstvo Želimir Janjić, čiji je prijedlog da na početku iduće školske godine učenici budu informirani da će nacionalne ispite polagati iz svih predmeta. </p>
<p>U četvrtak, drugi dan polaganja prvih nacionalnih ispita, učenici su pokazali zamor. Osim što im je matematika, kako su rekli, bila teža nego hrvatski jezik koji su polagali u srijedu, zasmetalo im je ispitivanje tri dana zaredom. Tvrde da im je to prenaporno, te su predstavnicima Ministarstva znanosti predložili da ubuduće ispiti budu organizirani ponedjeljkom, srijedom i petkom. </p>
<p>Ispite iz matematike u četvrtak je polagalo 11.386 učenika iz općih te 1971 učenik iz prirodoslovno-matematičkih gimnazija. Na stolu su, osim vode ili soka, ovaj put mogli imati i kalkulator, ali samo u drugom djelu ispita. Predstavnici Ministarstva rasporedili su se po svim županijama te razgovarali s učenicima prije i nakon pisanja testa.</p>
<p>»Reakcije su izvrsne, sve prolazi u najboljem mogućem redu«, izjavio je Želimir Janjić nakon posjeta gimnazijama na Korčuli, u Pločama i Blatu.</p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="6">
<p>Kućni pritvor</p>
<p>BOJAN DIVJAK</p>
<p>Nije jednom za zakonska rješenja u Hrvatskoj rečeno da su kao pravna regulativa daleko iznad standarda čak i starih članica Europske unije. Ali... Kritično »ali« govori o tomu da se ti hvaljeni zakonski propisi u praksi ne primjenjuju, a ponegdje čak i izvrgavaju ruglu.</p>
<p>Tako je, primjerice, u javnosti gotovo nepoznato da u Hrvatskoj postoji mogućnost kućnog pritvora kao mjera osiguranja da netom uhvaćeni kriminalac neće dati petama vjetra kad bude pušten iz nekog pretrpanog zatvora. U četiri godine ta je mjera provedena samo jednom, ponajviše zato što je skupa i što bi ptičicu moralo čuvati nekoliko policajaca u tri smjene, a prijedlog da si čuvanje plati sam pritvorenik jednako je nemoguć, koliko i apsurdan.</p>
<p>Šteta je što se više ne koriste elektroničke ogrlice, jer bi mogle financirati cijeli sustav. Ponudi li se uporaba sumnjičavim bračnim partnerima, zlim poslodavcima ili paranoičnim roditeljima, od prihoda za najam ogrlica sve bi se moglo platiti.</p>
<p>Tržište je uvijek rješenje.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Stroga pravila</p>
<p>MIRELA LILEK</p>
<p>Otključavaju se dvostruke brave, vrti se dobitna kombinacija na sefu, pažljivo, da nitko ne vidi, vade se kutije i odnose u razrede. Učenici čekaju, kutije se otvaraju. Na stolu sok ili voda, na drugom dijelu ispita iz matematike i kalkulator, prepisivanja nema, šetnja do zahoda samo uz pratnju nepoznatog nastavnika. On je iz druge škole, da ne bi bilo pomaganja ili gledanja kroz prste. Naljepnice s barkodovima umjesto imena. Tko zakasni, šest kaznenih bodova. Tko prepisuje, leti van...</p>
<p>Ovako postavljeno, ne zvuči dobro. No je li polaganje nacionalnih ispita uistinu izgledalo tako i što se strogoćom htjelo postići?</p>
<p>Riječ o prvim standardiziranim testovima za gimnazijalce, za koje je bilo neizmjerno bitno da ne procure prije polaganja. Da bi se curenje spriječilo, uvedene su mjere zaštite. Angažirano je nekoliko tisuća nastavnika, a pomagali su i učenici, ročnici, roditelji, domari, čistačice. Cilj ispita nije bio ocjena, nego provjera stvarnoga znanja. Jedini uspjeh koji je dosad poznat pomalo je nevjerojatan: nitko nije uspio zaviriti u ispitna pitanja prije nego što ih je polagao. Ni jedan petnaestogodišnjak nije provalio bravu i odnio ispite, fore radi ili čega drugog. To se čini nevjerojatnim u zemlji u kojoj uvijek ima onih koji će prije registracije auta dogovoriti veći popust, a prije toga si srediti prolazak u autoškoli iz druge, kad već ne ide iz prve; uletjeti preko reda na previjanje ramena, slagati na prekršajnom sudu, upisati se školu preko veze ili voziti se godinama u tramvaju bez karte. I svime time se još i hvaliti. </p>
<p>Nacionalni ispiti uvertira su za državnu maturu koja bi trebala ublažiti jedan od važnijih problema u visokom školstvu: mito i korupciju. Ako su nacionalni ispiti korak prema državnoj maturi, a matura korak prema pravednijem upisu na fakultete, onda možda ima šanse da se sličnija strategija razvije i u stanicama za tehničke preglede, liječničkim ordinacijama i javnom prijevozu. Sudeći prema školstvu, za to bi trebalo nekoliko kontroliranih pravila i kazne za mudre glave. Ne više. Naravno, školstvu je lakše jer ima nove generaciju. Sa starijima je ipak teže.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Zablude o sukcesiji</p>
<p>MARKO BARIŠIĆ</p>
<p>Slovenija je htjela da njen dug štedišama Ljubljanske banke vraćaju druge države, pa tako i Hrvatska, ali ta ideja nije prošla</p>
<p>Već godinama se iz Slovenije tvrdi da je pitanje povrata duga hrvatskim štedišama zagrebačke podružnice Ljubljanske banke problem sukcesije, raspodjele imovine i dugova bivše SFRJ. Tu tezu bivši i sadašnji slovenski dužnosnici ponovili su i u srijedu, u emisiji svoje državne televizije.</p>
<p>Međutim, kao ni ranije, ni ovaj put, osim uopćenih izjava, nitko od tamošnjih dužnosnika nije pokušao uz te tvrdnje priložiti i neki argument. Neki su se doduše pozivali na sporazum o sukcesiji kojim je navodno Hrvatska, potpisujući ga, pristala da se to rješava u tom okviru. Ali, opet nitko nije naveo neki članak tog sporazuma gdje se to tvrdi.</p>
<p>To je i razumljivo, jer takvog članka ili paragrafa i nema u Okvirnom ugovoru o sukcesiji bivše SFRJ potpisanom u Beču 2001. godine. Istina je jedino da su slovenski izaslanici tijekom tih pregovora predlagali da se osnuje fond iz kojeg bi odštetu dobili svi štediše, kako su govorili, propalih banaka, pa tako i hrvatski štediše Ljubljanske banke. U taj fond bi, prema njihovom prijedlogu, ušla preostala imovine bivše SFRJ (poslije se ispostavilo da je previše i nema), a ako ne bi bila dostatna, u njega bi novac uplaćivale sve države sljednice. Slovenija je tako htjela da njen dug štedišama Ljubljanske banke vraćaju druge države pa tako i Hrvatska. </p>
<p>Takav prijedlog imao je potporu samo Beograda. Zauzvrat, slovenski su predstavnici, u toj vezanoj trgovini, podupirali srbijansku ideju da se iz tog ili nekog drugog, ali u svakom slučaju zajedničkog, fonda isplaćuju mirovine bivšim zaposlenicima u tzv. saveznim institucijama, pri čemu se najviše mislilo na one iz JNA. Da je taj prijedlog prošao, Hrvatska i BiH bi, primjerice, sudjelovale u plaćanju mirovine »oficirima« i vojnicima vojske koja ih je napadala i razarala.</p>
<p>Kako su se sve odluke u vezi sa sukcesijom donosile konsenzusom, dakle suglasjem svih strana, jasno je da želje Ljubljane i Beograda za formiranje nekakvih zajedničkih fondova na kraju nisu prihvaćene. Što se tiče zaposlenika u »saveznim institucijama«, dakle i onih iz JNA, na kraju je dogovoreno da im mirovine isplaćuje država u kojoj imaju prebivalište, dok problem Ljubljanske banke nije uopće ušao u sporazum o sukcesiji. </p>
<p>Predloženo je jedino da se razgovori o tome nastave posredovanjem baselske Banke za međunarodna poravnanja.</p>
<p>No, kako ih je Slovenija vrlo brzo počela bojkotirati, i oni su propali. Prema tome, govoriti da je pitanje povrata duga Ljubljanske banke hrvatskim štedišama problem sukcesije, i da to navodno stoji u tom sporazumu, može samo netko tko ili hini neznanje ili namjerno širi zabludu. To potvrđuje i činjenica da je Europski sud za ljudska prava odbacio taj slovenski »argument« pri pokušaju osporavanja nadležnosti tog suda u povodu tužbe troje hrvatskih štediša. </p>
<p>Oni su tužili Sloveniju da im je ustavnim zakonom iz 1994. na temelju diskriminacije po nacionalnom podrijetlu povrijedila pravo na mirno uživanje vlasništva oduzimanjem ušteđevina u zagrebačkoj podružnici Ljubljanske banke. Sud, kojemu je predočeno da su Slovenci iz iste podružnice mogli do svojih štednih uloga, dok je Hrvatima to pravo uskraćeno, uskoro bi trebao donijeti i presudu. Vjerojatno će i ona pridonijeti da se prestane sa širenjem zabluda o štedišama i sukcesiji. Slovenija će teško legalizirati svoj pokušaj da ustavnim zakonom oduzme privatni novac štediša druge nacije i odbija im ga vratiti s obrazloženjem da je to zapravo državna imovina propale SFRJ.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="9">
<p>Zaštita bolnica od potresa </p>
<p>Intenzitet sedam po Richteru nikada nije računan ni za jedan objekt, osim vjerojatno elektrane Krško </p>
<p>BRANKO VADLJA</p>
<p>Na Prvom programu HTV–a 1. svibnja 2006. godine u emisiji »O starim bolnicama« dana je prema kraju emisije sljedeća izjava o zagrebačkim bolnicama: »Od svih bolnica u gradu, koje su u prosjeku sagrađene prije devedeset godina, samo najmlađa, Klinička bolnica Dubrava, može izdržati potres jačine sedam stupnjeva Richterove ljestvice«.</p>
<p> Interesantno je da su takve izjave dane u Vjesniku 6. lipnja 2004. u tekstu »Za 220 milijuna eura napokon bolnica u Blatu«, Večernjem listu 24. lipnja 2004., »Podsljemenska zona najugroženija« i Večernjem listu 13. srpnja 2004. »Većinu zgrada u centru srušio bi potres«.</p>
<p>Preko medija širi se tako stručna neistina, a pitanje je u koju svrhu, iako sve pokazuje da je to vezano za manipulacije sa sveučilišnom bolnicom.</p>
<p>Nikada u bivšoj Jugoslaviji, pa tako ni i u Hrvatskoj, nije bilo, a nema ni sada zone jačine potresa sedam po Richteru. Prema tome, nije računano na intenzitet sedam po Richteru nikada ni za jedan objekt, osim vjerojatno za elektranu Krško, za koju nemam podataka.</p>
<p>Najveći intenzitet je IX po Mercaliju (MCS skala), što odgovara 6,2 stupnja po Richteru. Prema ondašnjim propisima za građenje u zonama potresa, važni objekti, pa tako i bolnice, računale su se za jednu skalu intenziteta više, što bi maksimalno bilo X po MCS-u, a to bi odgovaralo 6,7 stupnjeva po Richteru. No bolnica u Dubravi je u VIII zoni Mercalijeve skale, pa je onda trebala biti izračunata na intenzitet IX po Mercaliju, što odgovara, kako je prije navedeno, 6,2 stupnja po Richteru.</p>
<p>Takvim izjavama stvara se nemir kod građana, a da ne govorimo kako se osjećaju bolesnici na liječenju u tim starim bolnicama kad to pročitaju.</p>
<p>Neshvatljivo je da stručne institucije koje se bave potresom kao Građevinski fakultet u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet, pa i Društvo građevinskih konstruktora Hrvatske, ne reagiraju na te neistine, a u zaštitu digniteta struke.</p>
<p>O bolnici Dubrava mogu govoriti i živi suradnici koji su radili na toj investiciji.</p>
<p>Autor je diplomirani inženjer iz Zagreba</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Kako doći do ravnateljske fotelje</p>
<p>Postojeći je Zakon, s prevelikim ravnateljskim ovlastima, zapostavio ulogu školskoga odbora i ostalih radnih tijela</p>
<p>JADRAN BAŠIĆ</p>
<p>Pozdravljam tekst Ede Zenzerovića »Vječni ravnatelji škola« objavljen u Vjesniku, (Tribina, Stajališta, 27. travnja) o stanju u našemu školstvu.</p>
<p> Već sam pisao u ovoj rubrici (3. listopada 2005.) o tome kako su kod nas dignitet školstva i učiteljski status davno izgubljeni, što se očituje ne samo u sramotnim materijalnim primanjima, nego i u sve nezahvalnijoj poziciji učitelja, a upravo se kroz taj sustav očituje i oslikava kvaliteta društva u kojemu živimo. Ne jednom sam čuo da su učitelji imali mogućnost otići u mirovinu s obzirom na godine radnoga staža, ali ih, nažalost, na dalji boravak u učionicama prisiljavaju sredstva koja ih očekuju nakon prestanka rada. I dok strpljivim i predanim radom u učionicama zarađuju prosječno između 4500 i 5500 kuna, što je u okvirima prosječne hrvatske plaće, dotle daleko manje ugroženi ravnatelji tih institucija primaju na mjesec između 6800 i 7600 kuna. Ne tvrdim da je njihova plaća visoka, ali smijem tvrditi da su plaće ostalih uposlenika u školstvu niske. Prvo, zato što ni izdaleka ne pokrivaju zahtjeve potrošačke košarice u prosječnoj hrvatskoj obitelji… Drugo, zato što se sve reforme provode samo s ciljem rasterećenja učenika… Nije novost da u Hrvatskoj oko 400 ravnatelja ima tek višu školsku spremu, pa kad resorno Ministarstvo nije pronašlo za njih rješenje jer su, prema tadašnjemu zakonu, bili tehnološki višak, ostavilo ih je u igri za nove mandate. Nitko ne spori njihovu odgovornost u vođenju tih ustanova, pogotovo kada je riječ o gradskim školama gdje su, ipso facto, i veći zahtjevi, ali postojeći je Zakon, s prevelikim ravnateljskim ovlastima, zapostavio ulogu školskoga odbora i ostalih radnih tijela.</p>
<p> Ključno je pitanje imaju li mladi učitelji danas, osim želje za odgovornim dokazivanjem u školstvu, u ovakvim okolnostima našega sustava stvarnu mogućnost na pošten i kvalitetan način doći do ravnateljske fotelje i unijeti u naše škole suvremenije pristupe i projekte? </p>
<p> Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama s pravom upozorava da ključna uloga kod njihova imenovanja pripada upravo zapostavljenome odboru, čiji sastav i nije nebitan, ali nažalost i stranačkoj pripadnosti kandidata, kao i dodvoravanju vodećim lokalnim, gradskim i županijskim vlastima. Posljedice su jasne: ista školska politika, ustajali svjetonazor, podilaženje okolini, nemogućnost napredovanja novoga kadra… Jednostavno, mladima nije pružena mogućnost dokazati kvalitete i sposobnosti.</p>
<p>Autor je profesor rimokatoličkoga vjeronauka, član Nezavisnoga sindikata zaposlenih u srednjim školama</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Naselja bez zelenila</p>
<p>U Zagrebu se gradi novo naselje Vrbani 3. Bit će ispunjeno zgradama s vrlo malo zelenila i prostora za automobile!</p>
<p>Još daleke 1973. pročitao sam u Vjesniku da je netko »visokim odlikovanjem nagradio« urbaniste i arhitekte novoizgrađenih naselja Knežija, Kalinovica i Srednjaci. Protestirao sam jer se govorilo o »golemim zelenim površinama«, a bez podataka koliko četvornih metara zelenila pripada pojedinom stanovniku od nas tada 40 tisuća, što je poput nekoga većega grada.</p>
<p> Jedan je zagrebački dnevni list 1975. objavio prvu sociološku analizu novih naselja, koja je potvrdila moje navode za naselja Knežija, Kalinovica i Srednjaci.</p>
<p> Bilo bi zanimljivo danas napraviti jednu takvu analizu. </p>
<p>Želimir BišćanZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Najjeftinije zna biti skupo</p>
<p>Zadnjih tjedana rasplamsala se rasprava o vjerodostojnosti natječaja za nabavu skupe medicinske opreme.</p>
<p> Kao liječnik, radeći niz godina u bolnici, slušao sam mnoge žalopojke na neke proizvođače medicinske opreme, najčešće na one najjeftinije. Šteta da novinari nisu proveli anonimnu anketu o neposrednim iskustvima tih liječnika. Primjerice, od kojih se proizvođača aparati najčešće kvare, kako funkcionira servisna služba, koliko se dugo čeka na servisera i potrebni popravak, kakva je i koliko brza nabavka rezervnih dijelova, a naročito kako su zadovoljni kvalitetom podataka koje uređaj pruža.</p>
<p> Novca za zdravstvo nikad dovoljno, pa se time pravda nabavka najjeftinijih uređaja. No, prava se cijena uređaja uočava tek tijekom višegodišnje upotrebe. I tu se potvrđuje poznata engleska poslovica: Nemam dovoljno novca da kupujem jeftinu robu! Dobar je primjer iz prakse svakoga građanina kad kupuje bijelu tehniku. Uvijek će se dati prednost tvrtkama koje su poznate po kvaliteti, ali i dobro organiziranoj servisnoj službi i lakoj nabavci rezervnih dijelova.</p>
<p> Postavlja se pitanje sudjeluju li u Povjerenstvu za nabavku medicinske opreme radiolozi iz prakse ili, kako je to uobičajeno, »stručne« osobe koje imenuje politika.</p>
<p>Tomislav ŠuškovićZagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="13">
<p>Grad preuzima tržište oglašavanja</p>
<p>»Nova tvrtka preuzet će jumbo, srednje i male plakate. Dosta nam je toga da to rade drugi«, rekao je Bandić</p>
<p>Na sjednici Poglavarstva u četvrtak gradonačelnik Milan Bandić najavio je osnivanje trgovačkog društva Zagreb Plakat d.o.o., čime bi Grad preuzeo kontrolu nad tržištem oglašavanja, vrijednim više od 20 milijuna eura godišnje.</p>
<p>»Zagreb Plakat će preuzeti jumbo, srednje i male plakate. Dosta nam je toga da to rade drugi. Naše je pravo da kontroliramo to tržište«, izjavio je Milan Bandić i dodao: »Grad od toga može puno zaraditi«. Zahvaljujući novom trgovačkom društvu Grad bi sklapao ugovore bez posrednika, neposredno s tvrtkama koje se žele reklamirati. </p>
<p>»Treba uvesti reda«, rekao je Bandić i dodao da su komunalni redari dosad uklonili više od devet tisuća reklamnih panoa, kojima je istekla dozvola da budu na javnoj površini. Rekao je da će oglašivačke tvrtke moći postavljati oglase sve dok im ne istekne koncesija, koju Grad više ne bi produljivao.</p>
<p>Bandić se nada da će Zagreb Plakat postati vodeća tvrtka u području oglašavanja u jugoistočnoj Europi. »Taj cilj mogli bismo ostvariti u suradnji s međunarodnom tvrtkom koja ima iskustva u tom poslu«, rekao je gradonačelnik.</p>
<p>Četiri najjače marketinške agencije u Zagrebu – Europaplakat, Metropolis, P.I.O i Outdoor – predlagale su krajem prošle godine Gradu da zajedno dugoročno reguliraju vanjsko oglašavanje i koncesije. No, Grad im nije odgovorio. </p>
<p>Novu odluku Poglavarstva u četvrtak nitko nije želio komentirati. Da bi obavljale svoju oglašivačku djelatnost, te četiri agencije donose godišnje u proračun Grada više od milijun eura. Jedna od tih agencija mogla bi biti i partner Zagreb Plakata.</p>
<p>Tvrtka Europaplakat posluje više od 15 godina i drži više od 50 posto tržišta za vanjsko oglašavanje i postavu opreme u Hrvatskoj. Članica je najvećeg svjetskog lanca u vanjsko-oglašivačkoj »industriji«, francuskog J.C. Decauxa, koji posluje u 43 zemlje svijeta. </p>
<p>Outdoor Akzent Zagreb austrijska je tvrtka koja u Zagrebu ima dvije tisuće površina za plakatiranje. Na hrvatskom tržištu prisutna je od 1996. godine i na njemu ima udio od 20 posto. Svoje poslovanje proširila je na središnju i istočnu Europu. Tvrtka Metropolis ima 9200 površina za oglašivanje u Sloveniji, Hrvatskoj te Srbiji i Crnoj Gori. Jedna je rastućih kompanija na oglašivačkom području bivše Jugoslavije.</p>
<p>Povodom Bandićeve najave mali oglašivači boje se da će sve oglašivačke panoe u gradu preuzeti Zagreb Plakat. »Tako bih vrlo lako mogao ostati bez posla«, kaže Ljubomir Dedić, direktor tvrtke Galart, koja više od desetljeća lijepi po Zagrebu plakate za velike oglašivačke tvrtke. Ako dođe do toga, nada se da će mu Grad ponuditi suradnju. Direktorica tvrtke Arto, Branka Barbir, kaže da ta tvrtka ima male oglašivačke panoe na kojima se uglavnom reklamiraju kulturni događaji koje organizira Grad. »Čula sam da će Grad preuzeti jumbo plakate, ali da će preuzeti baš sve, tomu se nisam nadala«, kaže Branka Barbir.</p>
<p>Hrvoje DorešićTomislav Marinović</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Šleperima zabrana ulaza u grad?</p>
<p>Predlaže se zabrana prometa kamionima od 7 do 10 i 13 do 19 sati </p>
<p>Stručnjaci Prometnog fakulteta u četvrtak su Gradskom komunalnom gospodarstvu prezentirali studiju, prema kojoj bi se teškim kamionima ograničio ulaz u grad. </p>
<p>Predsjednik uprave holdinga Slobodan Ljubičić objasnio je namjeru gradskih vlasti da šleperima ograniči kretanje ključnim gradskim prometnicama, kao što je Ljubljanska avenija, u određenim vremenskim razdobljima. </p>
<p>»Predlažemo da se u prometnim »špicama«, jer je promet najgušći, zabrani ulaz u grad kamionima (od 7 do 10 sati), a dopusti od 10 do 13 sati. Zabrana bi vrijedila od 13 do 19 sati, a od 19 do 7.00 bi se dopuštao promet kamiona«, rekao je Ljubičić. </p>
<p>Vodeći čovjek holdinga smatra da je kamioni od 20 do 50 tona, zbog slabe pokretljivosti, stvaraju velike gužve na Ljubljanskoj aveniji, a tvrtka Robni terminali, kojoj je on na čelu, može im ponudili parkiranje na dvjema ključnim točkama, na ulazu i izlazu iz grada - u Jankomiru i Žitnjaku. </p>
<p> »Robni terminali imaju parkiralište za 700 kamiona, a prometni stručnjaci će predložiti prometnice na kojima će se uskoro ograničiti njihov promet«, kaže Ljubičić.</p>
<p>U Gradu misle da jedino tako mogu riješiti probleme prometa, koji će dodatno opteretiti nova naselja što se grade u Španskom, Prečkom i Vrbanima. »Slični primjeri u Europi su pravilo, a ne primjeri. U velike gradove ne ulazi se ni autobusima, a za razgledanje kulturnih znamenitosti koriste se gradski autobusi, koji naplaćuju svoju uslugu i tako pune gradsku blagajnu«, kaže Ljubičić. </p>
<p>Takvu ideju podržava i načelnik Gradskog ureda za promet Stipan Matoš najavljujući sljedeći korak, kojim bi se i pretovar robe premjestio izvan grada. »Treba organizirati velike distributivne centre za pretovar robe u rubnim dijelovima grada. Tako bi trgovački lanci ulazili u grad manjim vozilima i to samo u propisano vrijeme. Postoji pravilo da vozila dostave smiju isporučivati robu samo do 9.00, ali se ono do sada baš i nije poštovalo«, kaže Matoš. </p>
<p>»Dok se carine ne premjeste izvan grada nitko nas ne smije ograničavati da radimo. U velike europske gradove kamionom možemo ući kad god hoćemo, iako za to nema potrebe jer tamo su i carine i proizvodni pogodi izvan grada. Zamislite, naši kamioni nemaju zabranu ulaska u europske gradove, a imali bi u Zagrebu! Siguran sam da bi takva odluka izazvala kolaps. Moraju nam se ostaviti koridori kojima u svako doba dana možemo doći do carine«, kaže mr. Anton Kolak, predsjednik Nadzornoga odbora Gospodarsko interesnog udruženja hrvatskih cestovnih prijevoznika. </p>
<p>Željko Orsag, vlasnik prijevozničke tvrtke Adriana, čijih četrdesetak kamiona prometuje cijelom Europom, kaže da takva odluka ne bi bila štetna samo za autoprijevoznike nego i za tvrtke čiju robu prevoze. »Takvim odlukama nećemo pokrenuti hrvatsko gospodarstvo, ma tko bio na vlasti. To je totalni promašaj! Lako je napraviti Studiju u uredu, to je teorija, a je li netko od tih prometnih stručnjaka došao provjeriti kako u praksi radi jedna prijevoznička tvrtka«, objasnio nam je Željko Orsag.</p>
<p>Hrvoje DorešićDražen Kopač</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Odvoz glomaznog otpada - 0,00 kuna</p>
<p>Građani Zagreba dobili su račune Čistoće za travanj, ali ovoga puta bez naknade za odvoz krupnog otpada, u visini od 12 kuna. Pod stavkom odvoza glomaznog otpada navedena je, naime, cijena od 0,00 kuna. Time je Gradsko trgovačko društvo Čistoća slijedilo rješenje Državnog inspektorata, prema kojemu se zabranjuje daljnja takva naplata, jer nije u skladu sa Zakonom o komunalnom gospodarstvu.</p>
<p>Ostaje još otvorenim pitanje povrata novca koji su građani platili računima za veljaču i travanj, kada se ta naknada naplaćivala. Direktor Čistoće Joso Bićanić za Vjesnik je rekao da Državni inspektorat još razmatra žalbu njegova poduzeća te da do konačne odluke Inspektorata ne može reći hoće li, i na koji način, novac vratiti građanima. </p>
<p>Moguće je, naime, i da nakon odluke koja bi Čistoću obvezala na vraćanje novca, građani dobiju račune umanjene za iznos koji im treba biti vraćen. Uz to, gradonačelnik Milan Bandić spomenuo je i potrebu mijenjanja načina daljnje naplate odvoza krupnog otpada, predloživši da se naplaćuje »po kili«.</p>
<p>S druge strane, Zagrepčani su sumnjičavi prema mogućnosti da im novac bude vraćen. »Čisto sumnjam da će nam novac vratiti, iz iskustva znamo da se takve stvari ovdje još nisu događale«, rekla je Marija Ndou, prodavačica na Dolcu. Dodala je kako bi naplata odvoza prema količini otpada bila poštena, jer tako ništa ne bi plaćali ljudi koji krupnog otpada i nemaju.</p>
<p>Igor Weidlich</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Za sanjkanje Sljemenu još 7 milijuna kuna </p>
<p>Gradsko poglavarstvo je, na sjednici u četvrtak, odlučilo uložiti još 6,9 milijuna kuna u skijalište na Sljemenu. Tim novcem će se izraditi tehnička dokumentacija za Dom Željezničar, Pansion Medvednica, i planinarsku kućicu uz Apartmansku kuću te za kupnju dva snježna topa na Bijeloj i Činovničkoj livadi. </p>
<p>Gradonačelnik Milan Bandić objasnio je da je taj novac potreban kako bi se »tete i mamice s djecom imale gdje sanjkati« jer »bavili smo se Svjetskim kupom za žene, a zaboravili rekreativno sanjakanje. To je moj grijeh«, kaže Bandić. </p>
<p>Osim toga, Grad je 300 tisuća kuna izdvojio za sanaciju dugova Zagrebačke filharmonije iz 2005. koji su tada iznosili skoro dva milijuna kuna. Nakon ove rate, porezni obveznici će otplatiti još 600 tisuća kuna duga. Bandić je tu odluku obrazložio, kako kaže, »jednim paradoksom«. »Kako ravnatelje mijenjamo, tako oni ostavljaju dugove, a mi ih saniramo. Kad nađemo način da ne pogriješimo u izboru ravnatelja, nećemo ni sanirati dugove. Do tada plaćamo ceh lošoj kadrovskoj politici«, rekao je Bandić. [H.D.]</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Dani EU na Ekonomskom fakultetu</p>
<p>U sklopu Dana EU, Hrvatska studentska asocijacija organizirala je sedmi put, u suradnji s Ministarstvom vanjskih poslova i europskih intergracija, projekt »Hrvatska kvaliteta za europsku konkurentnost«, sa stručnim predavanjima i prezantacijama, koje su održali ekonomski stručnjaci, političari i veleposlanici. </p>
<p>Prema riječima Martine Pavičić iz Hrvatske studentske asocijacije, projekt se provodi radi upoznavanja studenata s prednostima i nedostacima pridruživanja EU. »Prvi put su u auli fakulteta izlagale i najpoznatije hrvatske tvrtke koje su predstavile svoje proizvode s oznakom hrvatske kvalitete, a konkuriraju i na europskom tržištu«. </p>
<p>Studenti, koji su sudjelovali na pet ili više predavanja, dobit će potvrdu Ministarstva vanjskih poslova i europskih intergracija koja će im, kako kaže Martina Pavičić, biti korisna u životopisu. Prisustvovali su i studenti drugih fakulteta, no, prema riječima Martine Pavičić, studentima ekonomije bila su posebno zanimljiva predavanja »Hrvatska i Europa«, »Konkurentnost hrvatskog gospodarastva, primjeri iz prakse« i »Konkurentnost«.</p>
<p>Anita Končar</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Vatrogasci gasili i spašavali </p>
<p>Vatrogasna vozila koja su u četvrtak u 10 sati projurila Krugama prema zgradi HT-T-coma, žurila su na vježbu gašenja požara i spašavanja ljudi. </p>
<p>Cijela vježba odvijala se prema situaciji u kojoj je zamišljeno da je zbog neispravnog računala izbio požar na trećem katu zgrade. Djelatnici HT-T-coma, prema scenariju, nisu mogli napustiti urede pa su ih od vatre spašavali vatrogasci uz pomoć pokretnih 42-metarskih vatrogasnih ljestvi.</p>
<p>Drugi tim vatrogasaca u isto je vrijeme započeo s akcijom ulaza u zgradu, razvlačenjem vatrogasnih crijeva, probijanjem kroz zadimljene hodnike da bi na kraju gasio požar. Nakon što su svi djelatnici bili na sigurnom, uz pomoć pomičnih ljestvi nastavljeno je gašenje požara s krova zgrade.</p>
<p>Za samo 11 minuta i 50 sekundi vatrogasci su uspjeli doći iz Savske 1 do Kruga 23, spasiti tri djelatnika s trećeg kata i ugasiti požar. Vatrogasni zapovjednici iznimno su zadovoljni rezultatom a od vježbe su veliku korist imali i u HT-T-comu. Djelatnici su ponovno upoznali požarne putove, ali su uočili i neke nedostatke na evakuacijskom putu svoje tvrtke, koji bi u stvarnoj situaciji mogli otežati spašavanje ljudi. </p>
<p>U vježbi je sudjelovalo 15 vatrogasaca Javne vatrogasne postrojbe Grada Zagreba s trojim vatrogasnim vozilima, te osam vatrogasaca DVD-a Trnje s jednim vozilom.</p>
<p>Zvonimir Kosinjski</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Radost uz nogomet</p>
<p>Europskim gradovima u kojima se ovoga tjedna održavaju malonogometni turniri osoba s posebnim potrebama, u četvrtak se priključio i Zaprešić pa je u dvorani Interova stadiona održan Drugi malonogometni turnir Ban Jelačić. Organizirali su ga Sportsko društvo specijalnih sportova Olimp iz Zaprešića i Centar Stančić.</p>
<p> Natjecanje je otvorio zamjenik gradonačelnika Zaprešića Željko Turk, a nastupili su natjecatelji iz Zagreba, Zaprešića, Karlovca i Hrvatskog zagorja. Nakon prve utakmice, golman »žutih«, Olimpovih igrača, Marko Zdešić, bio je zadovoljan igrom, navijanjem i plasmanom u daljnje natjecanje, ali ipak se požalio na suca. »Nije nam priznao jedan gol jer je bilo prekasno«, požalio se. Jedina djevojka u ekipi, 17-godišnja Martina Vrbanec, kaže, često igra nogomet u svojoj ulici u Luki, nedaleko Zaprešića. U ekipi je i njezin brat Marko.</p>
<p>Olimpu je cilj omogućiti bavljenje sportom što većem broju osoba s posebnim potrebama. Sport im, naime, pomaže pri socijalizaciji, stjecanju veće samostalnosti i osjećaju vlastite vrijednosti. Osim u nogometu, Olimp organizira državna natjecanja u plivanju i kuglanju za osobe s posebnim potrebama.</p>
<p>Jelena Oberman</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="20">
<p>Autobusi za Svjetsko nogometno prvenstvo</p>
<p>FRANKFURT</p>
<p> - U Frankfurtu su medijima predstavljena 32 autobusa koja će prevoziti nogometne reprezentacije koje će sudjelovati na Svjetskom nogometnom prvenstvu u Njemačkoj. Uz autobuse, predstavljeni su i ostali službeni automobili za prvenstvo, koje počinje za nešto više od mjesec dana. [REUTERS]</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Meksikanac teži od pola tone ide na operaciju </p>
<p>WASHINGTON</p>
<p> - Meksikanac težak 550 kilograma i vjerojatno najteža osoba na svijetu nada se putovanju u Italiju na operaciju smanjivanja težine koja bi mu trebala spasiti život. Manuel Uribe (40) sa svojih pola tone tjelesne težine ne može ustati iz kreveta već pet godina niti se osoviti na noge, pa će mu se morati osigurati poseban let iz Moterreya u Meksiku do talijanske Modene gdje bi ga operirala ekipa stručnjaka te mu ugradila crijevnu prijemosnicu. »Ne mogu hodati. Ne mogu ustati iz kreveta«, požalio se Uribe koji teži koliko i mladunče slona. Dodao je, međutim, da nastoji bar malo smanjiti tjelesnu težinu kako bi bio u što boljoj kondiciji prije operacije. Uribe je svoj poziv u pomoć uputio putem meksičke televizije navodeći kako je do 22 godine težio do prihvatljivih 130 kilograma da bi mu se potom počelo događati ni sam ne zna što i kako. To je zainteresiralo talijanskog liječnika Giancarla De Bernardinisa koji je sa svojom ekipom liječnika u ožujku posjetio Meksiko i pregledao Uribea. Bernardinis, čiji je najteži pacijent dosad bio tristokilaš, rekao je da će Uribeu ugraditi crijevnu prijemosnicu kako bi se omogućio brži prolazak hrane kroz tijelo. Liječnik planira operirati Uribea već u svibnju, a i on je na to spreman tim više što su mu masnoće i <FONT COLOR="#CC3300"><b>šećer</b></FONT> u krvi u normali unatoč velikoj težini. Meksički liječnici još dvoje hoće li pacijent tako brzo biti spreman za operaciju. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Grčka pravoslavna crkva za bojkot »Da Vincijeva koda« </p>
<p>ATENA</p>
<p> - U Grčkoj utjecajna Pravoslavna crkva pozvala je u četvrtak vjernike na bojkot filma »Da Vincijev kod«, koji će se od kraja svibnja prikazivati u toj zemlji. Grčka sveta sinoda najavila je da će uoči grčke premijere tiskati letke u kojima će građanima poručiti da ne idu gledati taj film i tako »zaštite kršćansku tradiciju«. Crkva govori u ime 97 posto od 11 milijuna stanovnika Grčke, a ne isključuje ni mogućnost poziva na prosvjede pred kinima. U filmu redatelja Rona Howarda po kontroverznom romanu Dana Browna glavne uloge igraju Tom Hanks i Audrey Tautou. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Cruz Hernandez proslavila 128. rođendan </p>
<p>SAN AGUSTIN</p>
<p> - Prijatelji i rodbina Cruz Hernandez, koji su se okupili na proslavi njezina 128. rođendana, vjeruju da je ona najstarija osoba na svijetu. Rođaci kažu da Cruz većinu vremena drijema i više ne govori, a na proslavi se okupilo više od 200 ljudi, neki su donijeli tortu, drugi su se odjenuli u salvadorske mitološke junake. Prema državnim podacima, Cruz Hernandez rođena je 3. svibnja 1878. u središnjem dijelu Salvadora. Ondje je rodila 13 djece. Sada ima 60 unučadi, 80 praunučadi i 25 prapraunučadi. Matični je ured lani poslao njezine podatke u Guinnessovu knjigu rekorda, ali još nije dobio odgovor. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Cesaria Evora u Splitu </p>
<p>SPLIT</p>
<p> - Cesaria Evora, najveća svjetska zvijezda world musica, bosonga kraljica morne-sjetne i nostalgične glazbe lagana tipa u nedjelju će na splitskoj rivi održati veliki besplatni koncert, kao poklon Splitu za njegov 1701. rođendan i obilježavanja blagdana sv. Dujma. Organizator koncerta iz zagrebačke agencije Multikultura Zoran Marić u četvrtak je istaknuo da Cesaria u Split stiže nakon koncerta u Parizu, a prije Beča, Madrida i japanske turneje. Organizatori pretpostavljaju da će se u Splitu dogoditi najmasovniji koncert u Europi, a možda i svijetu, s obzirom da zvijezde Cesarijina kalibra vrlo rijetko organiziraju besplatne koncerte. Bosonoga diva rođena u Mindelu na otočju Capo Verdeu u Atlantskom oceanu Splićanima će predstaviti svoj novi album »Rogamar« (Molitva moru). Splitski gradski oci čuli su da Cesaria voli odijevati majice kratkih rukava, pa će joj 8. svibnja na primanju u gradskoj upravi biti poklonjena jedna s motivom Splita. [M. J.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="25">
<p>Umjetnički rizik mora ići skupa s poslovnim </p>
<p>Mali narodi su na neki način u startu hendikepirani u filmskoj produkciji od početaka filma. Jer, jednostavno film je preskupa investicija da bi se isplatila na malom tržištu</p>
<p>Na upravo završenim 15. danima hrvatskoga filma jedan od pokretača ove manifestacije</p>
<p> – scenarist, dramaturg, redatelj i filmski povjesničar Ivo Škrabalo dobio je nagradu Hrvatskoga društva filmskih kritičara »Oktavijan« za životno djelo. Istodobno je objavio i svoju najnoviju knjigu »Dvanaest filmskih portreta«, u kojoj predstavlja klasike hrvatskoga filma: Antu Babaju, Zvonimira Berkovića, Krešu Golika, Nikolu Tanhofera, Relju Bašića, Fabijana Šovagovića... </p>
<p>•Upravo su završili 15. dani hrvatskoga filma. Kako ocjenjujete dosadašnji učinak ove manifestacije?</p>
<p>– Općenito mislim da su Dani hrvatskoga filma odigrali važnu ulogu u trajnom držanju interesa za produkciju hrvatskog filma. I u godinama kada je ona bila vrlo malena, neznatna pa i kvalitetom nezadovoljavajuća, i sada kada je hrvatski film doživio uzlet, međunarodnu afirmaciju i afirmaciju kod svoje publike.</p>
<p> Još postoji pozitivna kritična masa mlade publike, koju hrvatski film i djela njihovih vršnjaka zanimaju. »Gro« kreativnih snaga hrvatskoga filma su mladi ljudi koji dolaze s Akademije. Ima nešto i onih koji nisu prošli Akademiju, međutim to je zaista jedna svježa kreativna krv u korpusu hrvatskoga filma. </p>
<p>•Kako općenito vidite razvoj hrvatskoga filma od državnog osamostaljenja?</p>
<p>– Državno osamostaljenje nije unijelo bitne promjene u neke od najvećih trajnih problema za produkciju i stvaranje filmova u nas. A to je malo tržište. Ne mislim na tržište koje se poklapa s državnim granicama, nego granicama jezične razumljivosti.</p>
<p> U Jugoslaviji gdje se štokavskim jezicima govorilo u četiri tadašnje republike tržište je bilo veće nego današnje, ako ga svedemo samo na Hrvatsku i dio BiH gdje hrvatski filmovi igraju, međutim i jedno i drugo je premalo. Mali su narodi na neki način u startu hendikepirani u filmskoj produkciji od početaka filma. Jer, jednostavno film je preskupa investicija da bi se isplatila na malom tržištu. </p>
<p>•Gdje pozicionirate suvremeni hrvatski film u odnosu na regionalnu i europsku produkciju?</p>
<p>– Suvremeni hrvatski film je bio u vrlo teškoj poziciji prvih desetak godina samostalne države. S jedne strane rat, s druge strane nismo imali sređene institucije. Osim toga, početkom 90-ih godina dosta se snažno osjećala koncepcija da film treba služiti nacionalnim promidžbenim svrhama tako da je ono malo filmova više sličilo na partizanske ili propagandne filmove s nacionalnom patetikom nego što su se uhvatili u koštac sa silnim brojem ljudskih problema koje donosi rat.</p>
<p> U regiji je hrvatski film bio jako na dnu, a sada se probija. Srbijanski film je imao dobru popudbinu iz socijalističkih vremena, što su oni još tada počeli produkciju filmova tretirati komercijalno. Mislim da umjetnički rizik mora ići skupa s poslovnim rizikom. Ta dva rizika kad se ujedine i kad ih se prevlada i dobije rezultat, onda je to velika stvar. Zadnjih godina je bosanski film doista impresivan sa svojim međunarodnim uspjesima.</p>
<p> Smatram da je »Ničija zemlja« najbolji film koji se mogao napraviti o zbivanjima u regiji u ovim ratovima. I vibracije od tamo su došle ovamo i sada iz Zagreba vibracije idu okolo. Tako da se hrvatski film popeo u najgornje katove ove tzv. regionalne kinematografije. </p>
<p>•Je li aktualna kulturna politika države prema filmu odgovarajuća? </p>
<p>– Država ne škrtari prema filmu, s obzirom na opće bogatstvo i mogućnosti ove države. Ne znam je li to najbolji način... Možda bi se trebao napraviti sistem više suglasan sa sistemom u europskim državama da se stvore autonomne institucije koje bi dobivale novce i od države i od korporacija i od pojedinaca, koji bi trebali biti stimulirani da budu zainteresirani za pomaganje kulture. I da te institucije budu u rukama struke i djeluju kontinuirano neovisno o promjenama političke vlasti. </p>
<p>•Po kojem ste kriteriju izabrali 12 hrvatskih filmaša za Vašu najnoviju knjigu »12 filmskih portreta«?</p>
<p>– Da budem iskren, ta knjiga nije nastala na osnovi nekoga kriterija, nego na osnovi višegodišnjeg surađivanja i pisanja o ponekim ljudima. Ovo je na neki način dodatni dio moga bavljenja poviješću hrvatskoga filma. Radi se o ljudima s kojima sam tijekom karijere, bar u jednom periodu, imao bliže odnose.</p>
<p> Ili profesionalno – kao dramaturg, pomoćnik režije, kao redatelj – ili kao prijatelj. Nastojao samo kod svakog od njih biti egzaktno informativan i što je moguće više objektivan. To što ih je 12 nije nikakav skriveni kod za 12 apostola... </p>
<p>•Niti za 12 žigosanih?</p>
<p>– Ni za 12 apostola niti za 12 žigosanih! Naravno, ova knjiga ne pretendira ni na kakve definitivne sudove. Smatram to natuknicama koje mogu biti poticaj za daljnje istraživanje i širi prikaz o tim autorima.</p>
<p> Ima posla za ljude koji promišljaju hrvatski film i pišu o njemu, a takvih ljudi među mladima ima puno. I zato mi je drago što sam te zime 1991./1992., kada smo zasnivali Dane hrvatskog filma, dao poticaj da se obnovi Hrvatsko društvo filmskih kritičara.</p>
<p>Gordan Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>U znaku arhitekture</p>
<p>Očekuje se da će ugledni španjolski arhitekt Manuel Diaz kao izbornik pokazati najbolje od najboljega hrvatske arhitekture </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Ova će godina, premda je to neuobičajeno, ostati zapamćena po dvama izdanjima Zagrebačkoga salona. Četrdeseti godišnji izložbeni pregled aktualne umjetničke produkcije s polja primijenjene umjetnosti i dizajna zbog organizacijskih je problema tek ovih dana je otvoren u Gliptoteci HAZU, umjesto prošle godine. </p>
<p>Već u listopadu ove godine otvara se sljedeći, 41. zagrebački saloni posvećen arhitekturi, a čiji je plan u četvrtak predstavljen novinarima.</p>
<p>Slijedom pozitivnih iskustava s 38. zagrebačkog salona održanog 2003., također posvećenog arhitekturi, kada je izbornik bio talijanski arhitekt Stefano Boeri, organizatori 41. salona Udruženje hrvatskih arhitekata i Organizacijski odbor na čijem je čelu predsjednik UHA-e Saša Randić, odlučili su ponoviti praksu pozivanja stranog, u međunarodnim stručnim krugovima visokopozicioniranog arhitekta, tako da je za selektora izložbe pozvan španjolski arhitekt Manuel Diaz. Diaz je, po Randićevim riječima, osim neospornog autoriteta i poznavatelj suvremene hrvatske arhitekture, a njegov će izbor, očekuju organizatori, realno pokazati najbolje od najboljeg hrvatske arhitekture. </p>
<p>Novost jesenske manifestacije trebao bi biti i neočekivan postav - u javnom prostoru Trga bana Jelačića. Autor vizualnog identiteta 41. zagrebačkog salon, likovni umjetnik Darko Fritz osmislio je postav izložbe na golemim panoima na središnjemu gradskom trgu.</p>
<p>Salon će pratiti i međunarodni arhitektonski internetski natječaj na temu »U potrazi za etikom«, za što je zadužen splitski arhitekt Miće Gamulin. </p>
<p>Organizatori su najavili i već tradicionalnu izložbu dobitnika velike nagrade Salona iz 2003.: to su bili Hrvoje Njirić, Petar Mišković, Toma Plejić i Lea Pelivan te predstavljanje knjige arhitekata s Harvarda o njihovom opsežnom istraživanju suvremenih fenomena gradova gdje je posebno mjesto dobila zagrebačka arhitektura. </p>
<p>Prema riječima arhitekta Gorana Rake, Salon će ponovno pokazati presjek kvalitete suvremene arhitektonske produkcije, koje je posljednjih godina, prema njegovim riječima, sve bolja, a vrhunski studiji kvalitetom su ravni vodećima u Europi. Program 41. zagrebačkog salona predstavio je i kritičar arhitekture Krešimir Galović. [Martina Kalle]</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Sjaj aristokratske Europe </p>
<p>U obnovljenoj Gradskoj vijećnici predstavljeno 219 najljepših izložaka </p>
<p>SPLIT</p>
<p> – U obnovljenim prostorima splitske Gradske vijećnice u srijedu je otvorena izložba najljepših izložaka iz privatnog Muzeja Marton u Samoboru, zagrebačkoga poduzetnika i kolekcionara Veljka Martona.</p>
<p>Splitski gradonačelnik Zvonimir Puljić istaknuo je da izvanredna Martonova zbirka otvara vrata brojnim vrijednim izložbenim projektima koji će gostovati u obnovljenim prostorima Gradske vijećnice, koja je nakon iseljenja Etnografskog muzeja dugo bila nedostupna javnosti.</p>
<p> Izložbu Martonovih dragocjenosti razgledali su i nadbiskup splitsko-makarski Marin Barišić te župan splitsko-dalmatinski Ante Sanader, a počasni gost grada Splita bio je samoborski gradonačelnik Antun Dubravko Filipec.</p>
<p> Od dvije tisuće umjetnina, koliko ih čuva u muzeju, Marton je u Splitu izložio 219 najljepših eksponata nastalih na području Rusije te zapadne i srednje Europe u razdoblju između 1750. i 1850. godine.</p>
<p> Vrijedne kolekcije namještaja, metala, satova, slikarstva, porculana i stakla stilski pripadaju razdobljima empirea i bidermajera, a veliki dio tih rijetkih i skupocjenih predmeta pripadao je ondašnjoj aristokraciji i bogatom građanstvu. </p>
<p>Među brojnim vrhunskim primjercima primijenjene umjetnosti ističu se šalice s tanjurima iz manufakture Sevres, koje je upotrebljavala markiza de Pompadour. Šalica s tanjurićem kraljice Marije Antoinette vrhunski je primjerak izrade porculana, kao i tanjur iz rijetkog »servisa ordenja« ruske carice Katarine Velike. </p>
<p>Kolekcionar Marton svoju je zamašnu zbirku umjetnina prikupljao tri desetljeća, a posljednjih godina predstavlja ju u svijetu. Vrijednu izložbu, koja će u Splitu gostovati do 15. lipnja, razgledala je i Aileen Dawson, kustosica Britanskoga muzeja u Londonu i predsjednica Francuskog društva za porculan.</p>
<p> »Uglavnom tragam za keramikom i staklom, pa sam tako i upoznala Martona. Znala sam za njegovu vrijednu kolekciju francuskog porculana, ali ne i da posjeduje puno više od toga.</p>
<p> Zanima me njegova bečka kolekcija te posebice umjetnine egipatskog stila, jer u londonskome muzeju čuvamo dosta takvih antikviteta. Marton također posjeduje veliku i vrijednu zbirku slikarstva i srebrnine, a ono što me posebno zanima su umjetnine nastale na području Hrvatske«, rekla je Dawson. [Mira Jurković]</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Rez u stvarnost i iluziju</p>
<p>Može li umjetnička slika oživjeti? Dokazao je to Vjesnikov urednik fotografije Ratko Mavar oživivši legendarnu umjetničku sliku »Majka i dijete« Josipa Račića jedinstvenim fotografskim komponiranjem – nežive prirode slike i žive mrtve prirode u galeriji.</p>
<p>Osobitu fotografiju Mavar je snimio u zagrebačkoj Modernoj galeriji ukomponiravši ispred glasovite slike, na kojoj su dječačić i žena s tanjurom hrane, pravi tanjur s pecivima dobivši tako dvostruku »mrtvu prirodu«.</p>
<p>Ne iznenađuje stoga da je fotoreporterski žiri Hrvatskoga novinarskog društva u sastavu Silvano Ježina, predsjednik, Livio Andrijić, Matko Biljak, Željko Jelenski i Hrvoje Žućko donio odluku da se Nagrada »Ivan Fabijan« za najbolju novinsku fotografiju s područja kulture i umjetnosti za 2005. godinu dodijeli Ratku Mavaru.</p>
<p>Fotografija je jedinstvena na nekoliko razina. Pravi stol s hranom čini se kao produžetak glasovite Račićeve slike pa je riječ o povezivanju nežive i žive stvarnosti. Štoviše, kako se čini da dječačić sa slike gleda u pravi tanjur s hranom – tako i stvarni stol oživljuje stvarnost slike!</p>
<p> Čini se da su žena i dijete doista oživjeli i pridružili se svečanom i željno iščekivanom otvorenju Moderne galerije. Takvim »rezom« u prirodu stvarnosti i iluzije Mavar je načinio filozofsku sliku. </p>
<p>Fotografija je i osobitih likovnih vrijednosti i jedinstven zapis jednoga događaja.</p>
<p>Ratko Mavar fotograf je starog kova kojemu ni brza i neurotična novinska fotografija nije mogla ugasnuti žeđ za pažljivim istraživanjem svijeta, zaustavljenjem onih besmrtnih trenutaka koje želimo zadržati zauvijek u pamćenju.</p>
<p> Svestran, Mavar neumorno traga za optičkim senzacijama ne samo u grozničavoj vrevi gradova već i u prirodi (posjetio je neke od najudaljenijih krajeva svijeta). O fotografiji osim toga i piše vrlo čitanu kolumnu u kojoj se bavi fenomenima fotografije današnjice. Za svoj rad nagrađen je nizom nagrada i priznanja.</p>
<p>Marina Tenžera</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Hamlet dolazi iz Afrike</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Bivši Festival frankofonoga kazališta, a od ove godine FFRIK – Festival frankofonoga internacionalnog kazališta održava se u Zagrebu i Dubrovniku od 4. do 7. svibnja. </p>
<p>Promjena imena, odnosno dodatak riječi »internacionalan« zbio se kako bi se naglasila njegova drukčija višegodišnja orijentacija predstavljanja kazališnih družina iz različitih europskih, a i izvaneuropskih sredina, objašnjava njegov umjetnički ravnatelj Berislav Juraić u uvodniku na internetskoj stranici Festivala. </p>
<p>Treći FFRIK će se kroz pet kazališnih predstava i dodatnim off programom baviti ponajprije temom snošljivosti u sklopu globalizacije. Na rasporedu otvaranja u četvrtak u zagrebačkome Teatru bila je afrička inačica Shakespeareove drame »Hamlet« u izvedbi skupine Boyokani Company, čiju adaptaciju i režiju potpisuje Hugues Sergea Limbvanija, podrijetlom iz Konga.</p>
<p> »Crni« Hamlet, koji će gostovati i u dubrovačkim Lazaretima 6. svibnja, govori neizravno i o drugoj tematskoj odrednici ovogodišnjeg festivala – humanost u ratu, a pokušat će i odgovoriti na neka temeljna pitanja o pravdi, slobodi i ljubavi, piše Juraić. </p>
<p>Trećega dana Festivala, 6. svibnja, Zagrepčanima će se predstaviti Compagnie Unikaji s plesnom predstavom »Euridika« koja govori o boli i ljubavi, trećoj i posljednjoj tematskoj odrednici.</p>
<p> Riječ je o kazališno-plesnoj skupini mladih azijskih umjetnika koji su se, napustivši svoje zemlje u potrazi za nadahnućem, zaustavili u Francuskoj. Mit o Orfeju i Euridici tako je priča o njima samima, o njihovim bolima i ljubavi prema Europi, ali i njihovoj čežnji za povratkom.</p>
<p>Uz ta dva atraktivna svjetska gostovanja na Festivalu 7. svibnja gostuje i ljubljanska kazališna družina Les Théâtreux iz susjedne Slovenije s komedijama francuskoga pisca Jeana Tardieua te dvije domaće skupine »L'Athéliance« i »Mržčkpljčjf«. </p>
<p>Predstava »Kralj umire u kazalištu« prema Ionescu i Claudelu u izvedbi družine L'Athéliance na programu je 5. svibnja.</p>
<p>Skupina »Mržčkpljčjf« će »Vježbama iz francuske konverzacije...« odnosno preradom Ionescova teksta zatvoriti festival rečenicom »To što sam normalan, to je zato što nisam kao netko drugi«.</p>
<p>I time ispitati je li hrvatska publika spremna na dijalog s kulturama koje samo što nisu došle, jer, zaključuje Juraić, kao što je rekao Massa Makan Diabaté »Nije dovoljno promatrati i opisivati svijet, treba ga promijeniti humanom aktivnosti«. [Sonja Tešinski]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="30">
<p>Rijeka daleko od europske kvalitete </p>
<p>Ukupan je dojam Varaždincima donio epitet moralnog pobjednika i potvrdu da imaju vrijedan potencijal </p>
<p>RIJEKA</p>
<p> – Poput ošamućenog boksača, koji je zadobio snažan udarac u bradu, ali mu je na kraju sudac podigao pobjedničku ruku zahvaljujući u ranijim rundama skupljenim bodovima, nogometaši Rijeke dočekali su svečanost dodjele trofeja i medalja. Osvojili su, točnije rečeno, obranili su Kup. Ostvarili su cilj, ali pobjednički im je pjenušac bio gorak. </p>
<p>Kada se sve zbroji, ukupan rezultatski omjer Rijeke i Varteksa je izjednačen, 5-5, ali pogodak Riječana postignut u gostima bio je prevaga, jezičac na vagi. Zadovoljstvo obavljenim poslom - da, ali razdraganost nakon trijumfa - ne! Tim bi se riječima moglo dočarati raspoloženje pobjednika Kupa i njihovih vjernih navijača. </p>
<p>Što se to dogodilo, da momčad koja je nadmoćno eliminirala Hajduk, Varaždincima napunila mrežu u prvoj finalnoj utakmici, s Dinamom igrala na ravnoj nozi, sada djeluje tako nemoćno, izgubljeno? Zahvalna je to tema za dublju raščlambu, no pođimo samo od prve činjenice. Uvjerljivih 4-0 na Kantridi, barem u izjavama trenera i igrača, nije smjelo biti zamkom već obavljenog posla. To su u svojim izjavama »bijeli« i isticali, naglašavajući da će u uzvratu igrati kao da je 0-0. No... </p>
<p>Osim svijesti, djelovala je i podsvijest, a upravo je ona poručivala: »Na konju smo! Tko će nas zbaciti sa sedla?« Ono »lako ćemo« umalo se osvetilo, pa kako je Rabuzinovo sunce ostalo još jednu sezonu u vitrinama Riječana, a igračima zaslužene novčane nagrade i slavlje, tako je i ukupan dojam Varaždincima donio epitet moralnog pobjednika, potvrdu da imaju vrijedan igrački potencijal. </p>
<p>Rijeci su dvije utakmice finalu Kupa postale i pokazateljem koliko je blizu, ali i koliko daleko u svojim stremljenjima da postane uvažavajuća družina na nogometnom europskom tlu. Toga je svjestan i prvi čovjek kluba, Robert Ježić, koji je drugim osvajanjem Kupa postao najtrofejnijim predsjednikom u povijesti Rijeke. </p>
<p>»Zadovoljni smo osvojenim Kupom, drugim zaredom. Prva je utakmica bila uvjerljiva u znaku naše nadmoćnosti - igrom i rezultatom, a druga je potpuno pripala našem suparniku. U konačnici smo bili bolji. Istina, tijesno i u infarktnom nadmetanju, ali zasluženo.« </p>
<p>Činjenica da se Ježić nakon utakmice dugo zadržao u riječkoj svlačionici pokazatelj je da se radovao, ali istodobno i razmišljao što dalje valja činiti da bi Rijeka uistinu učinila onaj nužni pomak prema istinskoj europskoj kvaliteti.</p>
<p>Tonko Kraljić</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>»Određivanje Šuprahe je sramota za finale« </p>
<p>VARAŽDIN</p>
<p> – Dan nakon spektakularne utakmice finala Kupa, u kojoj je Varteks bio na pragu velikog iznenađenja, Varaždinci pričaju samo o nogometu. Prepričavaju se situacije, prekrasni golovi, pogođene vratnice i propuštene prilike. Ali svi se slažu da je Varteks moralni pobjednik Kupa, jer je u dvije utakmice pokazao više od Rijeke. </p>
<p>Iako su bili bodreni s više od 3000 svojih navijača, Riječani se nisu mogli nositi s raspoloženim Varaždincima. Pred kraj susreta gosti su se stisnuli u »mišju rupu«, čekavši da sudac privede utakmicu kraju. A on je to učinio, mišljenje je Varaždinaca, vrlo rano produživši susret za tek dvije minute, iako su u drugom poluvremenu treneri mijenjali čak petoricu igrača, a bilo je i ulazaka liječnika na teren. </p>
<p>Trener Varaždinaca Zlatko Dalić odmah nakon utakmice je uzviknuo: »Pokradeni smo!«, a nakon prospavane noći upozorio je na još neke okolnosti nogometnog spektakla: </p>
<p>»Sramota je da za finale Kupa, za utakmice koje su čast za svakog sudionika i vrhunac nogometa, nakon kojih se akteri rukuju s predsjednikom republike, bude određen sudac za kojeg svi klubovi, osim Slavena Belupa i Dinama, traže izuzeće. Ostaje tuga i žal za Kupom, ali moramo biti sretni, jer smo donijeli nogometni spektakl u Varaždin i vratili vjeru u nogomet. Zadovoljan sam i ponosan na svoje igrače, koji su pružili dosad neviđenu igru, a tužan jer unatoč pobjedi s 5-1 nismo osvojili Kup te što na stadion nije došlo još više publike. Oni koji su došli bili su nam velika podrška i hvala im na tome!« </p>
<p> Iz Dalića su progovarale pomiješane emocije. Izgradio je respektabilnu momčad gotovo bez novca, isključivo od domaćih snaga. U tom su mladom Varteksu u samo jednoj sezoni stasala igračka imena oko kojih su se počeli vrtjeti menadžeri stranih klubova, ali ne i domaći sponzori. Nakon velike igre u Kupu, Dalić je zavapio u želji da mu momčad i druge sezone ostane na okupu pa je apelirao: </p>
<p>»Naša je loža bila premala za sve one koji su htjeli biti na utakmici, a godinu dana smo bili sami, kao da imamo sidu ili ptičju gripu! Mislim da nema bolje pozivnice od ove utakmice da se konačno nešto uloži u momčad, da se privuku sponzori koji će omogućiti ostanak igrača.« </p>
<p>Varteks je u svom šestom nastupu u Kupu propustio priliku osvojiti svoj prvi trofej. Nogometna stvarnost je ponekad okrutna, pa se Varaždinci već danas okreću prema borbi za treću poziciju koja će ih odvesti na europsku scenu. Varteks u subotu putuje Hajduku na Poljud, a Dalić ponovno upozorava na suce: </p>
<p>»Mislim da će nam jedan bod iz preostala tri susreta do kraja prvenstva biti dovoljan za zadržavanje trećeg mjesta i izlazak u Kup Uefe iduće sezone, što bi bila kruna na ovu sezonu. Pomalo začuđuje da je za susret u Splitu određen osječki sudac, a baš nam je Osijek jedini konkurent za Kup Uefe«, upozorava Dalić.</p>
<p>Dražen Dretar</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Nowotnyjev dolazak teško izvediv </p>
<p>Za Kovača i Živkovića mogu sigurno reći da bi, u slučaju povratka u Hrvatsku, došli jedino u Dinamo, kaže Zoran Mamić </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Dinamov kapetan Zoran Mamić jedva čeka Osječane. Ne samo zato što se raduje novoj utakmici, eventualnoj novoj pobjedi i vjerojatnoj proslavi naslova prvaka. Osječani su mu se, nedavno u Gradskom vrtu, opasno zamjerili. I sad ih »čeka na volej«... </p>
<p>»Neugodan su protivnik, uostalom znamo što su nam činili ove sezone. Pobijedili su nas u Osijeku, a kasnije su i u Zagrebu vodili s 1-0, ali smo mi ipak pobijedili. Nadam se da će gledatelji napuniti stadion i stvoriti pravu atmosferu i da ćemo moći početi slaviti. Ali, ne bih sad govorio o slavlju, htio bih da tu utakmicu odigramo kako treba, pa će onda sve doći spontano. U posljednjoj smo utakmici u Osijeku odigrali neodlučeno, iako smo imali brojne prilike, mnogo udaraca, prekida... Osijek je bio dobar i, naravno, svaki klub ima legitimno pravo protiv Dinama 'gristi' i igrati najbolje što može. Ali, ponašanje nekih igrača Osijeka, posebice mlađih, malo me razljutilo. Nije me to povrijedilo privatno, već kao člana momčadi. I doista s veseljem čekam tu utakmicu«, pojasnio je Mamić.</p>
<p> Protiv Osijeka će zaigrati i Ivan Bošnjak, unatoč ozljedi(ci) koju je zaradio tjedan dana ranije na Kantridi. No, pod velikim je upitnikom nastup Eduarda da Silve, čiji zglob još nije zaliječen. </p>
<p> U ovome trenutku, međutim, našu nogometnu javnost ponajprije zanima i kadrovska križaljka unutar maksimirske svlačionice. Određenu bi ulogu u tom »kadroviranju« mogao imati upravo Zoran Mamić, i to kao tihi posrednik. Cijelo je desetljeće proveo u Bundesligi i u tom je razdoblju, dakako, stvorio i brojne kontakte...</p>
<p> »Sigurno mogu pomoći, barem u kontaktima. Mogu s njima pričati o gradu, o klubu i o cijeloj situaciji, ali svi na kraju znamo zašto igraju. Svatko želi znati financijsku stranu. A o njoj ja ne mogu odlučivati, pogotovo kad ne znam kakve su ambicije i mogućnosti kluba. Za Niku Kovača i Borisa Živkovića, primjerice, mogu sigurno reći da bi, u slučaju povratka u Hrvatsku, došli jedino u Dinamo. Sve je drugo neostvarivo. Ali, ne zato što ih Rijeka ili netko drugi ne bi mogao platiti ili pratiti, već zato što u njihovim glavama jedino Dinamo dolazi u obzir. To mogu tvrditi, jer znam kako razmišljaju. S Nikom Kovačem sam i kum i prijatelj, a i sa Živkovićem me veže veliko prijateljstvo.« </p>
<p>Slično je i s njemačkim reprezentativcem Jensom Nowotnyjem. Naposljetku, obojica su zajedno i nastupali u Bayeru iz Leverkusena. Pa, koliko je, dakle, realno očekivati Nowotnyjev sve glasnije najavljivani dolazak u Maksimir? </p>
<p>»Teško je reći u nekim postocima. Inicijativa i kontakti su krenuli s njegove strane i Dinamo je tim vrlo počašćen. A to valjda znači da i on sam razmišlja o toj mogućnosti. Pritom na stranu stavljam svoje prijateljstvo s njim i s njegovim stricem, koji mu praktički odlučuje o svemu u karijeri. Bojim se da će to biti vrlo teško izvesti, jer kod njega postoji i 'opasnost' Svjetskog prvenstva, gdje će on biti standardan član momčadi. Financije u ovom slučaju možda i ne budu presudne, s obzirom na to da će mu Bayer morati isplatiti sedam milijuna eura«, zaključio je Mamić.</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Grgić i Fiorentini obilaze sponzore </p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Čelnici Hajduka, predsjednik Branko Grgić i direktor Fredi Fiorentini, četvrtak su proveli u Zagrebu. Obišli su sponzore kluba s nadom da će pronaći novac potreban za servisiranje svakodnevnih obaveza, ali i za pojačanja. Ujedno su posjetili i igrača Slavena Belupa Igora Musu, bivšeg hajdukovca koji u Zagrebu ima kafić. Porazgovarali su te postoji obostrana želja za Musin povratak na Poljud. U petak bi se, pak, »bijeli« trebali dogovoriti s vratarom Zlatkom Runjom te bi se 27-godišnji Sinjanin mogao već idućeg tjedna uključiti u rad prve momčadi. </p>
<p>U kadrovskoj križaljci za novu sezonu neće se naći dva reprezentativca - Niko Kranjčar i Stipe Pletikosa, jer će karijeru vjerojatno nastaviti u inozemstvu, ali su zato na popisu Balatinac, Šafarić, Vukojević, Pokrivač, Jertec i Rivić. No, neće svi doći na Poljud. Čelnici kluba bili bi zadovoljni kad bi privoljeli četvoricu da dođu među »bijele«. [R. P.]</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Trenerima ne treba sindikat </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – »Trener treneru vuk« uzrečica je koju nijedan naš nogometni trener još nije demantirao. Zašto i bi, kad ih većina, bez obzira na svojevrstan rudarski posao kojim se bave, živi po načelu »dok jednom ne smrkne, drugom ne svane«. </p>
<p>Samim time nije jednostavno zaključiti treba li i našim nogometnim trenerima sindikat po uzoru na onaj koji je neki dan osnovan u Rijeci, a cilj mu je da u nesređenim odnosima koliko je moguće pruža pomoć nogometašima u zaštiti njihovih prava i interesa. U potrebu osnivanja trenerskog sindikata još se više valja zapitati nakon jedne ne tako davne konstatacije Vlatka Markovića, predsjednika HNS-a s dugogodišnjim trenerskim stažom, koja i dan-danas vrijedi, a glasi: </p>
<p>»Treneri su posebna priča. Stalno plaču da su prepušteni sami sebi. Osnovali su neku trenersku organizaciju, a zamislite, još nije održan nijedan seminar. Uz to, znamo u kakvim su međusobnim odnosima, 'pljuju' jedni po drugima...« </p>
<p>Marković je i te kako svjestan da o trenerima dobrim dijelom ovisi dobrobit našeg nogometa, iako njihova uloga u kovanju klupskog rezultata iznosi tek 10-15 posto. Najveći udio u rezultatu pripada klubu, 40 posto, jer osigurava igrače i uvjete, potom igračima (30 posto), a ostalo otpada na navijače i sreću. Znajući sve to, upitali smo Fredija Fiorentinija, lani s ponovnim mandatom prvog čovjeka trenerske organizacije, treba li im sindikat nalik na onaj nogometaša. </p>
<p>»Nemam pojma što su učinili igrači, nitko nas o tome nije izvijestio, a s druge strane nitko iz naših redova nije došao sa sličnom inicijativom ili programom. Znam samo da trener koji pri savezu uredno verificira ugovor ima jamstvo i Saveza i Uefe da će mu prava biti zaštićena, pa ne znam što bi im još drugo trebalo«, zaključuje Fiorentini.</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Televizija odlučuje prvaka? </p>
<p>Nije realno plus pet, ali plus tri jest. Bolja smo momčad, u to nema sumnje, zaslužili smo petu utakmicu, kaže Đogaš</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Finalna serija doigravanja za naslov hrvatskoga vaterpolskog prvaka ipak je ostala dostojna i vrijedna svog naziva. Vaterpolisti Mladosti nisu dopustili da Jug stigne do trećeg uzastopnog naslova nakon tri utakmice, već su pobjedom s 13-8 na Savi održali neizvjesnost finalne serije. Pritom su prvi put u završnici, i to kad je voda došla do grla, pokazali zašto su osnovni dio prvenstva okončali na prvom mjestu i zašto su do te pozicije, kao i naslova pobjednika Kupa, stigli s četiri pobjede protiv Dubrovčana. </p>
<p>»Nije realno plus pet, ali plus tri jest. Bolja smo momčad, u to nema sumnje, zaslužili smo petu utakmicu. Uopće nije trebalo doći do ovakve situacije, oni su tek u prvoj utakmici bili bolji, no u drugoj su ni krivi ni dužni stigli do pobjede«, osvrnuo se najbolji mladostaš treće utakmice, strijelac četiri pogotka Teo Đogaš. </p>
<p>Televizijske kamere i puno gledalište i te kako motiviraju mladostaše. Prvu i drugu utakmicu HTV nije prenosio, a tad su oba puta prosuli stečenu prednost. Ovog su puta, kao uostalom svaki put kad igraju pred kamerama, mladostaši posložili svoje redove i dopustili jugašima da se razmašu tek na trenutke. A i tada je svaki pokušaj preokreta kratko trajao, sve dok nije trebalo svladati izvrsnog Josipa Pavića, koji je održao prednost odličnim obranama kad je njegova momčad nakratko stala. </p>
<p>Uglavnom, dominacija Juga na Savi trajala je koliko i izlet dubrovačkih studenata s krivotvorenim ulaznicama na »domaći« dio gledališta, koliko i krpanje mreže zbog čega su mladostaši neopravdano posumnjali u poštenje sudaca. </p>
<p>»Pritisak je sada obostran, možda čak i više na njima, jer imaju još jednu priliku da pred svojim navijačima stignu do naslova prvaka. A mi smo već pokazali kako dobro možemo igrati u Gružu«, rekao je Đogaš. </p>
<p>Kako vaterpolo premalo gledamo na malim ekranima, Jug i Mladost prisiljeni su se prilagođavati željama HTV-a. Tako je između treće i četvrte utakmice samo jedan slobodan dan. </p>
<p>»Sve je drugačije kad televizija prenosi. I motiv je veći, i suđenje je drugačije. Nikome ne odgovara ova kratka stanka, tri dana je minimalan razmak između dvije utakmice. Ima vremena za odmor, ali sigurno da dvoboj nećemo dočekati u punoj snazi«, zaključio je Đogaš.</p>
<p>Igor Mijić</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Cibosi položili »malu maturu« u Jazinama </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Zadarske Jazine uvijek su vruć teren za suparnike, bez obzira na to koja momčad iz Donatova grada stajala s druge strane. Tako je Borik uspio upisati čak 39 pobjeda zaredom na svom terenu, da bi im seriju prekinula Cibona (83-81) u 7. kolu Lige za prvaka. Cibosima je dvoboj protiv Borika u prepunim Jazinama mogao biti i »mala matura« uoči velikih ispita protiv košarkaša Zadra u drugom dijelu Lige za prvaka. </p>
<p>»Prvu smo četvrtinu odigrali vrhunski i onda izgubili ritam ulaskom igrača s klupe. Na kraju smo pokazali dosta prisebnosti i uspjeli pobijediti na teškom terenu«, kazao je trener Cibone Dražen Anzulović. </p>
<p>Neuvjerljive igre na početku hrvatskog prvenstva (Borik, Svjetlost) nisu utjecale na rezultatsku nedodirljivost Anzulovićeve momčadi koja nakon sedam kola ima isto toliko pobjeda. Cibonin trener uvijek će prvo spomenuti pristup, čini se da su njegovi igrači uspješno okončali prilagodbu na domaće prvenstvo u kojem ostale momčadi pokazuju nevjerojatnu izjednačenost. </p>
<p>»Nije to samo u Hrvatskoj, nego u cijeloj europskoj košarci.Nema nepobjedivih, nitko ne može dobiti utakmicu ako nije sto posto 'unutra'«, priča Anzulović. </p>
<p>Čak i aktualni prvak Zadar nije uvjerljiv, Vanjkova je momčad na omjeru 4-3, daleko od prvog mjesta. </p>
<p>»Zadar je vrlo iskusna momčad, očekujem da će dignuti. Iznimno ih respektiram, bez obzira na trenutačne rezultate«, oprezan je Cibonin trener. </p>
<p>U prvenstvu »vukovi« još nisu bili u kompletnom sastavu, Bennnett Davison već je mjesec i pol na popisu ozlijeđenih. </p>
<p>»Davison je počeo raditi individualno, mogao bi se priključiti momčadi, ali teško da će zaigrati u nedjelju protiv Zagreba u Trnskom«, kazao je Anzulović.</p>
<p>Iva Perdec Augustić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="37">
<p>Bush fasciniran Angelom Merkel</p>
<p>Tony Blair i Jacques Chirac izgubili su dobar dio u potpore u domaćoj javnosti, pa je njemačka kancelarka Amerikancima trenutno najvažniji partner u Europi</p>
<p>Njemačka kancelarka Angela Merkel i američki predsjednik George Bush izrazili su nakon susreta u srijedu zajedničko stajalište SAD-a i Njemačke kako treba suzbiti nuklearne ambicije Irana i naglasili važnost »diplomatskog rješavanja« iranskog pitanja. </p>
<p>Pošto je susret protekao je u opuštenoj atmosferi, ozračje sastanka za njemačke je medije bilo zanimljivije od političkih tema razgovora.</p>
<p>Tako je tabloid Bild na naslovnici objavio da je riječ o »susretu dvoje prijatelja«, tjednik Focus u svom internetskom izdanju stavio naslov »Bush fasciniran Angelom Merkel«, a opuštenu atmosferu komentirao je čak i Spiegel koji je, dosljedan sebi, izvještaj ironično naslovio s »Eskalacija prijateljstva«. Da je doista posrijedi intenziviranje odnosa govori i najava da američki predsjednik u srpnju stiže u uzvratni posjet Njemačkoj.</p>
<p>Bush je, kako opširno izvještavaju njemački mediji, ponovio da je Merkel »fascinantna osoba« i »jasan mislilac« i istaknuo da bilateralne veze s Njemačkom jačaju i uzajamno povjerenje raste.</p>
<p>Bush, kako napominju analitičari, ima vrlo uvjerljive praktične razloge za uspostavljanje bliskih osobnih odnosa s Angelom Merkel: njemačka kancelarka je Amerikancima trenutačno najvažniji partner u Europi. Od siječnja, kad je njemačka kancelarka prvi put posjetila SAD, komunikacija Busha i Merkel znatno je intezivirana. Redoviti telefonski razgovori na relaciji Berlin-Washington, i izravna razmjena mišljenja (Merkel jednako dobro govori i engleski i ruski) doveli su do toga da je susret s Bushem postao »gotovo rutina«. </p>
<p>U tom se kontekstu Njemačkoj, unatoč odbijanju službenog Berlina, posrednička uloga nameće ne samo u pitanju Irana, gdje je uključena u pregovore kao jedina zemlja koja nije članica Vijeća sigurnosti, nego sve više i u odnosima SAD-Rusija. Prema izvješćima njemačkih novinara, Angela Merkel je izvjestila predsjednika Busha o sadržaju razgovora koje je prošlog tjedna u sibirskom Tomsku vodila s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.</p>
<p>Julijana Štrbić</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Ministri traže odgovornost Koštunice</p>
<p>Zastupnici u parlamentu nastaviti podržavati vladu do završetka pregovora o budućem statusu Kosova</p>
<p>BEOGRAD (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Odluka Miroljuba Labusa, lidera stranke G17plus da podnese ostavku na dužnost potpredsjednika srbijanske vlade otvorila je u četvrtak mnoga pitanja, uključujući i prijevremene izbore, te je li vlada bila posve iskrena u svojoj namjeri da uhiti i izruči haaškog optuženika Ratka Mladića.</p>
<p>Javnost je posebno iznenađena Labusovom izjavom da su Mladića »na mnogim mjestima tražili, samo ne tamo gdje je on bio«. U četvrtak je redovna sjednica vlade trajala duže nego uobičajeno, a glavna rasprava vodila se o naporima da se uhiti Mladić. Ministri G17plus su pitali što čine državni organi na uhićenju Mladića i hoće li netko snositi odgovornost za neuspjehe financirane novcem poreznih obveznika. Premijer Koštunica je uglavnom šutio. Labus je najavio da će središnji odbor G17plus na sjednici 13. svibnja odlučiti o ostavkama drugih ministara, ali da će zastupnici u parlamentu nastaviti podržavati vladu do završetka pregovora o budućem statusu Kosova.</p>
<p>Labus, čija je stranka formirana američkim i njemačkim novcem već je prijetio ostavkom u siječnju 2005, pa je Koštunica morao početi izručivati umirovljene generale Haagu. Sada su ulozi podignuti, jer bi premijer veoma loše prošao na izvanrednim izborima, a G17plus možda ne bi ni prešao prag od pet posto.</p>
<p>Bojan al Pinto-Brkić</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Pregovori prekinuti zbog obavještajnih službi </p>
<p>SOLUN (Od Vjesnikova izvjestitelja)</p>
<p> - »Već mi je degutantno ponavljati da nismo ispunili očekivanja Europske unije, a nismo ih ispunili«, kazao je u četvrtak u Solunu Svetozar Marović, predsjednik Srbije i Crne Gore.</p>
<p>»Stalno smo govorili da ćemo završiti taj slučaj, a nismo ga završili. Tako je i došlo do odgode pregovora. Žao mi je zbog Koštuničine vlade, jer je ta vlada učinila mnogo za ispunjavanje tih obaveza«, kazao je Marović.</p>
<p>Predsjednik Srbije i Crne Gore je rekao da sve ono dobro što je do jučer napravljeno pada u vodu kada se obveze ne ispune do kraja.</p>
<p>Razočaranje i konsternacija, prije svega zbog neefikasnosti službi koje su trebale uhititi Ratka Mladića, vladala je u četvrtak u Solunu, gdje su na summitu Procesa suradnje u jugoistočnoj Europi, bili svi najvažniji ljudi Srbije i Crne Gore. </p>
<p>Iz diplomatskih izvora Vjesnik doznaje da je razlog otkazivanju pregovora EU i SCG i veliko nezadovoljstvo Bruxellesa što Srbija nije provela »čišćenje« obavještajnih službi. Vuk Drašković je rekao u Solunu da je »u zatvoru« cijela Srbija i da nema europske budućnosti ako se ne ispune zadaće koje Unija postavlja. Prije svega se to odnosi na zahtjev da dođe do velike reforme unutar obavještajne zajednice, posebno vojne. »Još ne možemo sa sigurnošću tvrditi da kod nas postoji potpuna vladavina prava«, kazao je Drašković. On tvrdi da je Srbija učinila neke pomake i da su postojale nade da će to biti prepoznato. </p>
<p>Sigurnosne službe moraju biti stavljene pod jednu kapu i moraju biti temeljito »očišćene«, kažu srbijanski političari. To će biti jedini dokaz da je riječ o pravnoj državi, a bez toga nema nade za nastavak pregovora. </p>
<p>Ako je suditi po raspoloženju diplomata iz SCG u Solunu, sada je svima jasno da će vrata za Srbiju biti trajno zatvorena ako ne dođe do potrebnih pomaka. »Ako smo se ponekad zavaravali i birokratskim terminima koji su dolazili iz Bruxellesa sada je jasno: ili ćemo očistiti sigurnosne službe i staviti ih pod jednu kontrolu, ili ćemo zaboraviti Europu«, kažu srbijanski diplomati.</p>
<p>Jurica Körbler</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Lokalni izbori - referendum o Blairu </p>
<p>LONDON (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Stanovnici Engleske brojčano najjače članice Ujedinjenog Kraljevstva, izašli su u četvrtak, a lokalne izbore. Ti će izbori odlučiti o budućem sastavu 176 vijeća lokalne vlasti diljem Engleske.</p>
<p>Najzanimljivije bojište je London. U prijestolnici se, naime, lokalni izbori održavaju u sve 32 općine, od kojih svaka ima vlastito lokalno vijeće. Spomenuti izbori također su barometar biračkog raspoloženja, te referndum o vladavini Tonyja Blaira, koja upravo prolazi kroz velike teškoće nakon serije skandala s ministrima. Lokalni izbori ujedno su i prvi ispit za nove vođe Konzervativne stranke i stranke Liberalnih demokrata - Davida Camerona i Menziesa Campbella. U zadnjim anketama britanski konzervativci u popularnosti vode ispred vladajućih laburista. Novi konzervativni vođa David Cameron optužio je Tonyja Blaira u srijedu da je »potpuno izgubio kontrolu« nad svojom vladom. Ignorirajući te optužbe, premijer je najavio da namjerava pooštriti zakone o protjerivanju stranih kriminalaca. Blair je ovih dana proslavio devet godina od dolaska na vlast. Lani je najavio da mu je ovo zadnji mandat, ali nije odredio datum svog odlaska. Ako vladajući laburisti na lokalnim izborima u Engleskoj dobiju loš rezultat, to bi unutar stranke moglo dovesti do zahtjeva premijeru da odstupi te prepusti mjesto svom zamjeniku Gordonu Brownu. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Cheney oštro kritizirao Rusiju </p>
<p>U dosad najoštrijoj kritici koju je Busheva administracija uputila Moskvi, američki je potpredsjednik Dick Cheney »prozvao« Rusiju zbog »zaostajanja u demokratiziranju« i zatražio od Putina da »prestane koristiti energente kao sredstvo ucjene«.</p>
<p>Na putu za Dubrovnik, Cheney je u srijedu u Vilniusu, glavnom gradu Litve, govorio liderima baltičkih i crnomorskih država, rekavši kako »Rusija mora izabrati« i »vratiti se demokratskim reformama«, umjesto da protivnicima reformi dopušta da zaustavljaju razvoj iz posljednjeg desetljeća. Predsjedniku Putinu, potpredsjednik Cheney uputio je upozorenje da bi daljnja restrikcija demokratskih prava u Rusiji mogla poremetiti ruske odnose s drugim državama, kao što je već potaknula sve veće zahlađivanje američko-ruskih odnosa. </p>
<p>No, Cheney je dodao: »Nitko od nas ne vjeruje da Rusija želi postati naš neprijatelj«. </p>
<p>Na predstojećem summitu G-8 u Sankt Peterburgu, članovi te grupe najbogatijih i najrazvijenijih zemalja svijeta namjeravaju, kako kaže Cheney, uvjeriti Rusiju kako »nema razloga za strah, već da, naprotiv, može imati samo koristi od snažnih demokracija na svojim granicama«.</p>
<p>Cheney, koji je i inače poznat kao najžešći kritičar Rusije u američkoj administraciji, kritizirao je i Bjelorusiju, a njegove oštre riječi na račun Moskve mogle bi označiti intenziviranje američko-europskog kriticizma na račun manjkavosti ruske demokracije.</p>
<p>Krešimir Fijačko</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="42">
<p>Goli kuhar deset godina poslije</p>
<p>Otkako se pojavio na malim ekranima, »goli kuhar« Jamie Oliver prošao je faze koje su manje-više sastavni dio svih karijera: neki su ga voljeli i cijenili, a neki prezirali. Danas je slavan, bogat i popularniji nego ikad</p>
<p>Najpoznatiji svjetski kuhar, skriven iza nadimka Goli, odbio je već nekoliko ponuda da se slika gol za naslovnice različitih časopisa. No ta neobičnost nije jedino po čemu Jamie odskače od predodžbe o muškarcima s velikim bijelim kapama koji uživaju provoditi vrijeme za štednjakom. Odrastao je u malom selu Claveringu, u Essexu, i zbog problema s disleksijom napustio je školu, te je ostao bez formalna obrazovanja i prijeko potrebnih kvalifikacija. To ga, međutim, nije spriječilo u ostvarenju snova i ambicija, a to što je danas popularan poput većine estradnih zvijezda možda duguje i svojoj glazbenoj karijeri. Naime, od 1989. godine on je punopravni član skupine Scarlet Division koju je osnovao zajedno s prijateljem Leighem Haggerwoodom. </p>
<p>Prvo pitanje koje je britanska novinarka dnevnika »The Observer« postavila Jamieju Oliveru na razgovoru u njegovu uredu, u 9.30 ujutro, glasilo je: »Što ste jutros doručkovali?«. Jamiejev odgovor je glasio: »Mogu vam samo reći što ću doručkovati«, što je iznenadilo novinarku, jer je najslavniji svjetski kuhar preskočio osnovno nutricionističko pravilo – ne preskači doručak.</p>
<p>Jamie Trevor Oliver rođen je 1975. godine, a ljubav prema kulinarstvu očito je naslijedio od roditelja koji vode uspješan restoran »The Cricketers« gdje se Jamie već kao osmogodišnji dječak motao po kuhinji, učeći »male tajne velikih majstora«. Sa 16 godina je pohađao ugledan Westminster Catering College, a nakon bijega iz škole vještinu je dodatno usavršavao radeći za Antonia Carluccija u »The Neal Street Restaurantu« i kuhajući tri godine u hvaljenom londonskom »River Caffeu«. Upravo je tu dobio pravu prigodu, jer su ga producenti zapazili u dokumentarnom filmu »Božić u River Caffeu« i ponudili mu suradnju. </p>
<p>Nakon niza televizijskih emisija, DVD-a i knjiga koje su mu donijele slavu i bogatstvo, Jamie danas ima ured u središtu Londona za koji kažu da biste prije pomislili da se njegov vlasnik bavi medijima nego kulinarstvom. No njegovi će osporavatelji ionako reći da popularnost duguje poznavanju funkcioniranja medija, a ne svom kulinarskom daru. I doista, Jamie je jedini svjetski kuhar koji se može pohvaliti statusom kakav imaju pop-zvijezde, te se za njega može reći da je jednako popularan kao nogometaš David Beckham ili glumac Jude Law. Njegove su knjige recepata redovito zauzimale visoka mjesta na ljestvicama najprodavanijih, televizijske emisije i DVD-i su postizali veliku gledanost, a Jamie je u jednom trenutku čak pošao i na kulinarsku turneju »Sretni dani«, tijekom koje je obišao nekoliko britanskih i sedam gradova u Australiji i na Novom Zelandu. Međutim, i njegovi najžešći i najglasniji osporavatelji slažu se i priznaju mu da je upravo on najzaslužniji za novu popularnost koju stječu kulinarstvo i gastronomija. Uostalom, do njegove je pojave bilo nemoguće zamisliti hrpu histeričnih tinejdžerki koje na promociji kuharice viču iz sveg glasa i traže autogram autora. A upravo je tako izgledala promocija njegove kuharice »Jamie’s Italy« koju su neki novinari usporedili s histerijom što je vladala u vrijeme beatlesomanije. </p>
<p>Jamiejev uspjeh ne bi nikoga trebao toliko čuditi, jer je od malih nogu imao pristup roditeljskoj kuhinji i odrastao je okružen dobrom hranom. K tome, Jamiejev je životni moto »ako se dovoljno trudiš onda ćeš i uspjeti«. </p>
<p>»Ako se dovoljno potrudiš, onda lako možeš naučiti kuhati. A u toj situaciji nije važno koliko si siromašan. Uvijek možeš jesti dobro«, jedno je od Jamiejevih promišljanja. </p>
<p>Štoviše, Jamie je uvjeren da se siromašni hrane bolje od bogatih (»siromašni moraju improvizirati i postaju kreativni, a bogati imaju poslugu koja im priprema smeće«), te je uvjeren kako je tako bilo cijelu ljudsku povijest. </p>
<p>Logično je da se stoga Jamiejevo kuhanje, vođeno takvim razmišljanjem, svodi na nekoliko osnovnih zahtjeva: jela koja on preporučuje i priprema moraju se moći zgotoviti brzo, lako i bez gubljenja osnovnih vrijednosti i sastojaka. </p>
<p>Na njega su, osim roditelja, definitivno utjecali i veliki kuhari za koje je radio (mahom Talijani), kao i njegovo studijsko putovanje po Francuskoj na koje se sam uputio kako bi otkrio tajne francuskih majstora kuhinje. Stoga je upravo mediteranski tip kuhinje s naglaskom na talijanskoj kuhinji svojevrsni zaštitni znak Jamieja Olivera. </p>
<p>Jamie Oliver prvi je uspjeh postigao serijom »Goli kuhar« i bio je to doslovce uspjeh preko noći. Jamie je svojim motorčićem jurio londonskim ulicama, nabavljao svježe namirnice na tržnicama i priređivao jela i tulume za svoje prijatelje. A gotovo nijedan od viđenih recepata nije mogao proći bez maslinova ulja i svježih začina. Seriju je pratila jednako uspješna istoimena knjiga koja je odmah postala uspješnicom. </p>
<p>Nakon toga je Jamie, poput iskusnih hollywoodskih producenata, snimio »Povratak Golog kuhara« koji je – opet – pratila istoimena knjiga. Nakon druge serije i knjige slijedila je i prva Jamiejeva turneja. Takav je uspjeh zatekao i umorio mladog kuhara pa je jedva dočekao da se malo stišaju strasti ne bi li se odmorio, a stanku je iskoristio i za vjenčanje sa svojom dugogodišnjom ljubavi Jools. </p>
<p>Jools, pravim imenom Juliette Norton, slavnog je kuhara srela 1993. godine, a vjenčanje je uslijedilo nakon sedmogodišnje veze. Ovog ljeta Jamie i Jools obilježavaju šest godina braka te ulaze, kažu iskusni, u najkritičniju sedmu godinu. Međutim, čini se da je najgore iza njih, jer je Jools uvijek bila protiv izlaganja privatnosti na televizijskim ekranima a upravo joj se to i dogodilo. Štoviše, kamere su čak zabilježile i njezinu svađu s Jamiem nakon što je jedan tabloid objavio tekst o njegovoj navodnoj nevjeri. Jools je čak pokušala uz pomoć odvjetnika zaustaviti emitiranje tih scena (logično, jer je pred kamerama doživjela histerični napad), ali na kraju je sve prikazano i Jamie priznaje da je zbog toga jako ponosan na nju. Jools je s vremenom shvatila da je bolje prigrliti televiziju, nego joj se suprotstavljati, jer tako može koliko-toliko nadzirati događaje. Možda je baš zato i ona pošla suprugovim stopama i napisala knjigu o roditeljstvu. Jamie je i prije braka govorio da će se oženiti djevojkom koja želi ostati kod kuće i brinuti se za djecu i čini se da je to našao upravo u svojoj dugogodišnjoj ljubavi pa problema ne bi trebalo biti. To više jer je njihov brak bogatiji za dvije kćerkice, četverogodišnju Poppy Honey i trogodišnju Daisy Boo. A ako je vjerovati Jools i njezinom intervjuu u britanskom izdanju »Grazije«, onda im je i seksualni život vrlo uspješan. Naime, Jools je otkrila da na svaku badnju večer pleše za supruga odjevena samo u zvončiće, te da imaju prilično česte i kvalitetne seksualne odnose.</p>
<p>Brak i djeca definitivno su promijenili Jamieja, jer sam kaže kako je mnogo odgovorniji, te da više ne jurca londonskim ulicama svojim skuterom. </p>
<p>Međutim, nemiran Jamie nije dugo izdržao u ulozi mirnog obiteljskog čovjeka, te je ubrzo snimio treću seriju »Sretni dani s Golim kuharom« i otputio se na turneju. </p>
<p>Niti to mu nije bilo dovoljno pa je 2002. pokrenuo svoj najambiciozniji projekt do tada - 15 problematičnih tinejdžera naučiti poslu i zaposliti ih u svom restoranu. Naravno, tek otvoreni restoran, kao i serija koja prati 15 mladih kojima je pružena šansa (ako dosada niste zaključili, Jamie obožava kamere i nikuda ne ide bez njih) doživjeli su uspjeh, pa nije čudo da Jamie isti projekt planira u drugim britanskim gradovima, te u Sydneyju i New Yorku. Cijelo to vrijeme paralelno, sa svim projektima, Jamie je bio kolumnist u »The Timesu«, magazinima »GQ«, »Marie Claire« i »Delicious« koji se izdaje u Velikoj Britaniji i Australiji.</p>
<p>Denis Vukoja</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Probleme ne gurajte pod tepih </p>
<p>Unatoč tomu što su katkada neizbježne i iscrpne, bračne svađe mogu učvrstiti vezu između partnera i povećati bliskost, jednako kao što mogu ojačati svijest o nepremostivim razlikama</p>
<p>Podjela kućanskih poslova, način na koji naš partner provodi slobodno vrijeme, (ne)slaganje s obiteljskim prijateljima i rodbinom, odgoj djece, problemi s različitim vrstama poroka, preljub ili financijska ulaganja samo su neki od mogućih uzroka svakodnevnih svađa između osoba koje žive u bračnoj zajednici. No, bez obzira na to koliko one bile česte, burne i iscrpne, važno je, premda možda zvuči nemoguće, da i svađe budu provedene na pravilan i za oba partnera prihvatljiv način. O tomu kako će muškarac i žena riješiti svoje probleme i nesuglasice ovisi, naime, njihov daljnji odnos i kvaliteta njihova braka, zasnovana pod pretpostavkom da će trajati dulje nego što treba da se osuši tinta kojom su potpisali vjenčani list. </p>
<p>Dr. sc. Gordana Keresteš, docentica Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Katedre za razvojnu psihologiju, napominje stoga da je za stabilnost veze i zadovoljstvo brakom daleko važniji način na koji se partneri svađaju i međusobno komuniciraju od samog sadržaja njihovih svađa. »Možemo govoriti o lošim i nekvalitetnim, te o dobrim i kvalitetnim bračnim svađama. U prvima se, najkraće rečeno, partneri međusobno optužuju, vrijeđaju i ponižavaju, odnosno bore jedno protiv drugoga. U drugima pak oni zajednički rješavaju problem koji se pojavio u njihovu odnosu i bore protiv tog problema, a ne jedno protiv drugoga«, ističe Keresteš i dodaje kako u tom slučaju svađa zapravo znači raspravu o problemu i iznalaženje rješenja kojim su oba partnera zadovoljna. </p>
<p>No biti racionalan, te vagati svaku riječ pri svađanju vrlo je teško, pogotovo kada su u pitanju emocije ili nas nešto toliko muči, izluđuje i smeta nam u partnerovu ponašanju. Žene i muškarci zbog toga, različito reagiraju, a upravo te razlike mogu biti važne, ako ne i ključne pri rješavanju njihovih sukoba. »Žene češće započinju sukob, odnosno sklonije su iznošenju problema koji ih tište. Također, one su pritom manje ljutite nego što su to muškarci kada oni iznose problem. Kada pak slušaju problem koji im ‘servira’ njihov partner, žene su tužnije od svojih muževa. Muškarci se, naime, u svađama općenito brže razljute i teže smiruju, dok su žene sklonije reagirati tugom i strahom«, objašnjava Gordana Keresteš. </p>
<p>Kako bilo, činjenica je da je gotovo nemoguće »dobro« se svađati kada je jedan od partnera ljutit i uzrujan. Stoga je, ističe psihologinja Keresteš, u takvu uznemirenu stanju najbolje samo iznijeti problem i dogovoriti vrijeme kada će se o njemu raspravljati, a ne bujicom riječi ionako dodatno dizati tenzije. No to razdoblje, kažu stručnjaci, nipošto ne bi smjelo biti duže od 24 sata. Također, nije preporučljivo niti prešućivanje problema, jer se tako oni samo gomilaju i stvaraju u supružnicima osjećaj nezadovoljstva i mogućnost »eksplozije« u trenutku kada se previše toga nagomila. Psihologinja Gordana Keresteš napominje kako je problem uvijek bolje riješiti nego ga stavljati pod tepih, čemu u prilog idu i rezultati istraživanja. Oni su, naime, pokazali da se brakovi u kojima se sukobi i svađe izbjegavaju, češće raspadaju od onih u kojima se rješavaju konstruktivno. </p>
<p>Supružnici koji se često svađaju ipak ne moraju očajavati bez potrebe jer, možda zvuči paradoksalno, bračne svađe mogu imati i pozitivne učinke. Oni, dakako, ovise o načinu na koji se parteri svađaju. »Svađe koje obiluju uvredama i optužbama ne djeluju povoljno na zadovoljstvo vezom i stabilnost braka. No one u kojima se raspravlja o problemu, bez međusobnih napadaja, mogu pridonijeti bliskosti i učvršćenju odnosa. Tada oba partnera svoje iznalaženje rješenja za bračni problem doživljavaju kao uspjeh«, objašnjava Keresteš. Međutim, bračne svađe i katkada neizbježne rasprave ponekad na oba partnera utječu vrlo loše. »Kada muškarac i žena komuniciraju otvoreno i zajednički rješavaju probleme u svom odnosu tada se, bez obzira na razlike u razmišljanjima, među njima može produbiti bliskost. No kontinuirano ponavljanje svađa zbog istih problema znak je prevelikih razlika među partnerima, koje su nerijetko nepremostive«, kaže psihologinja. </p>
<p>Iako mnogi misle suprotno, svađe u braku ne bi trebale biti pitanje pobjede i poraza, odnosno popuštanja ili nepopuštanja jednog od partnera. »Stalno popuštanje jednog partnera stvara u njemu nezadovoljstvo vezom i ugrožava bračnu zajednicu. Međutim, vrlo je važno razlikovati popuštanje od snošljivosti, slušanja, uvažavanja i razumijevanja partnerova gledišta, te spremnosti na kompromis i opraštanje, bez kojih je dobar odnos nezamisliv«, kaže Keresteš i dodaje kako je nemoguće očekivati da se supružnici uvijek slažu o svim pitanjima. »Osim zajedničkih, u braku postoje i vlastite potrebe, želje i interesi koje je ponekad teško uskladiti pa dođe do prepirke«, pojašnjava psihologinja. No dobar brak, jedinstveni su psiholozi, nije brak bez svađa, nego onaj u kojem se međusobna neslaganja i problemi rješavaju otvoreno i pošteno, pri čemu partneri uvažavaju jedno drugo, bez optuživanja, uvreda i fizičkih nasrtaja.</p>
<p>Dubravka Žalac</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="44">
<p>Pretučen službenik HZMO-ovog društva</p>
<p>Trenutno nisu u tijeku nikakve značajnije transakcije koje bi mogle biti povod za napad, kažu naši sugovornici iz HMID-a. Vrijednost imovine HMID-a iznosi 1,32 milijardi kuna</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Dvojica nepoznatih muškaraca, čija su lica bila maskirana kapuljačama, napala su u srijedu oko 9 sati, u njegovoj garaži u ulici Braće Domany, voditelja portfelja Hrvatskog mirovinskog invesiticijskog društva (HMID), Tomislava B. (31), te ga pretukli palicama za baseball, nanijevši mu teške tjelesne ozljede. </p>
<p>Kako je priopćila policija (ne navodeći niti identitet, niti funkciju napadnutoga), napadači su Tomislava B. sačekali u garaži, a nakon napada udaljili su se automobilom »fiat bravo«, zagrebačkih registracija.</p>
<p> Tomislav B. je prevezen u KB Sestara milosrdnica gdje je zadržan na liječenju. U napadu mu je slomljen lakat te ima više razderotina i hematoma po glavi i tijelu.</p>
<p> Kako smo neslužbeno doznali u HMID-u ne vjeruju da bi napad mogao imati veze sa poslom koje Tomislav B. obavlja u toj ustanovi. Naime, riječ »o konzervativnoj tvrtki i konzervativnom poslovanju, strogo uređenom Zakonom o investicijskim fondovima, kojim su propisani čak i limiti za ulaganje u pojedine tvrtke, te Zakonom o trgovačkim društvima«. Trenutno nisu u tijeku nikakve značajnije transakcije koje bi mogle biti povod za napad na voditelja portfelja, kažu naši sugovornici iz HMID-a. Osim toga, sve odluke koje voditelj portfelja donosi moraju biti potpisane i odobrene od Uprave društva, s tim da poslovanje HMID-a redovno kontrolira Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, te ovlašteni revizori.</p>
<p> Inače, HMID je 1999. godine osnovao Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO), radi upravljanja zatvorenim investicijskim fondom, odnosno dionicama koje je HZMO dobio u privatizaciji. Vrijednost imovine HMID-a krajem prošle godine iznosila je 1,32 milijardu kuna, a krajem prosinca prošle godine u pet najjačih dionica u domaćem portfelju ubrajali su se Končar, Pliva, Apartmani Medena, Podravka i Istraturist. Od inozemnih dionica, među najjače se ubrajaju udjeli u austrijskom OMV-u, češkom CEZ-u i mađarskom Molu.</p>
<p>Marijana MatkovićMarin Dešković</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Žrtva i napadač od ranije poznati policiji</p>
<p>Načelnik Odjela općeg kriminaliteta Josip Adrić istaknuo da se pretpostavlja kako je riječ o neraščišćenim privatnim odnosima </p>
<p>OSIJEK</p>
<p> - Policija još utvrđuje razloge ubojstva koje se u srijedu oko 17,30 sati dogodilo u Strossmayerovoj ulici u osječkom naselju Retfala. </p>
<p>Kako je Vjesnik već pisao, dvadesetdevetogodišnji Tomislav Blažić iz Osijeka ubijen je pred kućnim pragom na broju 223a u Strossmayerovoj ulici, nakon što ga je nožem izbo njegov poznanik, dvadesettrogodišnji Dražen Harangozo. </p>
<p>Na konferenciji za novinare, održanoj u četvrtak u osječko-baranjskoj Policijskoj upravi, načelnik Odjela općeg kriminaliteta Josip Adrić istaknuo je da se »ne može još sa sigurnošću reći što je uzrokovalo ovaj napad i ubojstvo«, te da se pretpostavlja kako je riječ o neraščišćenim privatnim odnosima. </p>
<p>Međutim, kako doznajemo, i žrtva i napadač od prije su poznati policiji i to zbog počinjenja kaznenih djela zlouporaba opojnih droga. Stoga se pretpostavlja kako je upravo droga uzrok nesuglasica između žrtve i napadača. Policija, dosad, nije evidentirala bilo kakve sukobe između Blažića i Harangoza. </p>
<p>Prema dosadašnjim saznanjima, Harangozo je Blažića dočekao u haustoru njegove obiteljske kuće, koji nije bio zaključan. Kada je Blažić izišao iz kuće u haustor, gdje mu je bio automobil, Harangozo je, naoružan nazubljenim kuhinjskim nožem nasrnuo na njega. Došlo je do naguravanja tijekom kojega je, istim nožem, ozlijeđen i sam napadač. Nakon što mu je zadao nekoliko uboda nožem, Harangozo je pobjegao. </p>
<p>Kako je u sukobu zadobio tešku ozljedu ruke, do obližnje Kolodvorske ulice, kamo se uputio vodio je krvavi trag. </p>
<p>»Napadač je u Kolodvorskoj ulici susreo poznanika, koji se slučajno zatekao na tom mjestu. Vidjevši da ima veliku ranu, poznanik ga je odvezao do bolnice«, kazao je Adrić i dodao da je kod napadača pronađen nož kojim je počinjeno kazneno djelo. </p>
<p>Po njegovim riječima, Harangozo (policija ne navodi ime napadača) je zadržan u bolnici na liječenju i pod policijskim je nadzorom. Nakon što bude otpušten iz bolnice, biti će priveden istražnom sucu Županijskog suda u Osijeku pod sumnjom da je počinio kazneno djelo ubojstva. </p>
<p>Po nalogu istražnoga suca, od napadača je uzeta krv i urin, što je poslano na vještačenje, kako bi se utvrdilo je li u vrijeme počinjenja kaznenog djela bio pod utjecajem droge ili alkohola. </p>
<p>Izravnih očevidaca samog događaja nije bilo. Blažićeva nevjenčana supruga nalazila se u kući i kada je čula naguravanje u haustoru došla je vidjeti što se događa. Tamo ju je dočekao stravičan prizor, njezin nevjenčani suprug ležao je nepomično sav u krvi. Iako je odmah pozvala hitnu pomoć, Blažiću više nije bilo pomoći. </p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Sedmi postupak protiv Gucića</p>
<p>Gucić je ovaj put optužen da je u razdoblju od 1997. do 2002. godine poticao direktoricu tvrtke »Agram rent-a-car«, M.B. (42) da u prijavi poreza prikriva stvarnu dobit </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Općinsko državno odvjetništvo u Zagrebu podignulo je novu optužnicu protiv tajkuna Josipa Gucića, ovoga puta zbog sumnji da je u razdoblju od 1997. do 2002. godine poticao direktoricu tvrtke »Agram rent-a-car«, M.B. (42) da u prijavi poreza prikriva stvarnu dobit, čime je toj tvrtki pribavljena ilegalna materijalna korist od oko 1,7 milijuna kuna.</p>
<p>U veljači ove godine Gucić je na Županijskom sudu u Rijeci nepravomoćno osuđen na dvije i pol godine zatvora za malverzacije pri stjecanju dionica Osječke pivovare, u čemu je riječki Brodokomerc bio oštećen za oko 29 milijuna kuna, te za malverzacije u prebijanju dugova između tvrtki Euron, Splendid i Brodokomerc oko dva milijuna kuna.</p>
<p>U postupku koji se vodio na Županijskom sudu u Osijeku, Gucić je u travnju nepravomoćno oslobođen optužbi. Teretilo ga se da je u ožujku 1999. godine potaknuo bivšega predsjednika Uprave »Slavonija osiguranja«, Borisa Ostoića i tadašnjeg direktora zagrebačke tvrtke »G-šport«, svog sina Zvonimira Gucića, da fiktivno dokapitaliziraju »Slavonija osiguranje« u korist nekoliko članova obitelji Gucić. U Splitu se, pak, Guciću sudi zbog kredita koje je koristio Brodokomerc, a sudužnici su bile neke druge tvrtke. U Zagrebu se protiv Gucića vode još tri kaznena postupka, među kojima je zasigurno najveći onaj zbog navodnih malverzacija u poduzeću NIK, teškim oko 200 milijuna kuna. U tom slučaju još uvijek nije podignuta optužnica, no nakon što su se pojavile sumnje da je Gucić potplatio vještake da svjedoče u njegovu korist, Uskok je protiv Gucića podigao optužnicu zbog davanja mita vještacima. Osim ta dva postupka Gucić je u Zagrebu optužen i da je Tomislava Marčinka, koji je od 1996. do 1998. bio na čelu Ferimporta, poticao na nenamjensko trošenje novca tvrtke.</p>
<p>Marin Dešković</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Suđenje za »zolju« - pred obratom?</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Vještak za biološke tragove dr. Milovan Kubat u četvrtak je na suđenju Nikici Jelaviću, optuženome da je 1999. godine sudjelovao u ispaljivanju protuoklopnog projektila u terenac Vjeke Sliška, kojom prilikom je poginuo prolaznik Zoran Domini, izjavio da na površini tablice nema Jelavićevog biološkog traga. Pojasnimo, glavni materijalni dokaz tužiteljstva u ovome slučaju je bio DNK, kojega je policija navodno »skinula« sa ruba tablice »mercedesa« iz kojeg je ispaljen kobni projektil, a koji je nekoliko sati nakon samoga događaja nađen zapaljen u garaži u Klaićevoj ulici. Obrana je pak, tvrdila da je taj trag podmetnut, odnosno da je policija nakon što je od uhićenoga Jelavića uzela uzorak njegova DNK, taj uzorak »plasirala« kao da ga je pronašla na tablici. Zbog sumnji koje su se počele pojavljivati u zakonitost procedure za izuzimanje traga, sudac Marijan Garac je naredio ponovljeno vještačenje sporne tablice, no ovoga puta je vještačena površina predmeta, dok je sporni trag prošli put, navodno, bio skinut s ruba. Vještak Kubat je u četvrtak izjavio da on na površini tablice jeste pronašao neke biološke tragove, no oni nisu Jelavićevi. </p>
<p>Na idućoj raspravi bi trebao ponovno biti saslušan vještak za biološke tragove koji je radio prvo vještačenje, Ivan Jurić, nakon čega će vijeće razmotriti zahtjev obrane da se taj nalaz eventualno izdvoji kao nezakonit dokaz. [Marin Dešković]</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Nastavljeno suđenje u »slučaju Riječka banka«</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Na glavnoj raspravi u sudskom postupku na Županijskom sudu u Rijeci, u kojem je šestero bivših zaposlenika Riječke banke optuženo da su banku od 1997. do 2002. oštetili za 97 milijuna dolara, u četvrtak je iskaz dala bivša direktorica Sektora sredstava Jacinta Brusić. U iskazu pred Sudskim vijećem pod predsjedanjem sutkinje Ike Šarić, Brusić je kazala da je u vrijeme kad je u banku stigla anonimna prijava o postupcima koje neovlašteno obavlja tadašnji glavni diler Eduard Nodilo i zbog kojih je, po optužnici, nastao velik gubitak za banku, smatrala da netko želi nauditi Riječkoj banci. Rekla je kako je tada mislila da netko ta pisma šalje jer su tadašnji predsjednik Uprave Ivan Štokić i član Uprave Borislav Perožić na vrhuncu karijere, a Riječka je banka bila sve jača u zemlji i inozemstvu. Odgovarajući na pitanja sutkinje Šarić, Brusić je rekla da nije mogla ni pretpostaviti da Nodilo uzima pologe kod inozemnih banaka jer za to nije bio ovlašten, a Riječkoj banci kao visoko likvidnoj to nije bilo potrebno.[T.R.]</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Novinaru Slobodne Dalmacije prijetio da će ga ubiti</p>
<p>Novinara Slobodne Dalmacije Sašu Jadrijevića Tomasa umirovljeni časnik napao je na novinarskom zadatku </p>
<p>SPLIT</p>
<p> - Novinar Slobodne Dalmacije Saša Jadrijević Tomas prijavio je splitskoj policiji prijetnje ubojstvom tijekom obavljanja svog posla - navodno mu je riječi »Ubit ću te« te niz pogrda u srijedu popodne uputio Vinko Barbarić (49), umirovljeni časnik HV-a dok je novinar fotografirao njegovo zemljište u Žrnovnici pokraj Splita. Jadrijević Tomas je, naime, u redakciji splitskog dnevnika dobio dojavu da Barbariću građevinske radove (iskope) obavljaju ročni vojnici HV-a. Otišao je to provjeriti na parcelu u Žrnovnici gdje je fotografirao jednog muškarca u odori. Barbarić, koji je to vidio, odmah je verbalno napao novinara. Kriminalistička obrada cijelog slučaja još traje, pa ostaje vidjeti hoće li protiv nekadašnjeg časnika HV-a biti podnesene kaznene prijave. [Z.P.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="50">
<p>Krapinsko-zagorska županija partner sajma</p>
<p>Zagorci će prestaviti turističku, gastronomsku i kulturnu ponudu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Dani gastronomije i turizma, odnosno tri specijalizirana sajma - Vinovita, Turizam i Loring, održat će se od 10. do 14. svibnja na Zagrebačkom velesajmu, uz sudjelovanje 347 izlagača iz Hrvatske i 16 zemalja svijeta.</p>
<p>Najavljujući sajmove, Juraj Centner, pomoćnik direktora ZV-a, naveo je kako je novost da će se odsad svake godine posebno predstaviti po jedna županija. Krapinsko-zagorska ima čast biti prvom županijom partnerom ZV-a. Zagorci će prestaviti turističku, gastronomsku i kulturnu ponudu.</p>
<p>Sudionici Velesajamskog kupa kuhara imat će zadatak osmisliti specijalitet koji se služi uz zadano vino, a svakodnevno će se održavati i natjecanje - Proljeće na tanjuru, Vino u tanjuru i Tradicionalno jelo na kreativan način.</p>
<p>Uz ocjenjivanje vina, bira se i najbolji mladi vinar te Hrvatska vinska kraljica.</p>
<p>U sklopu Loringa, sajma lova i ribolova, pripremat će se lovački i riblji specijaliteti po povoljnim cijenama (Loring je lani posjetilo 30.000 lovaca, ribiča, i zaljubljenika u prirodu dok, s druge strane, sajam turizma gotovo nikoga ne zanima).</p>
<p>»Potencijali zagrebačkog turizma«, »Budućnost hrvatskog vinarskog sektora s obzirom na domaće i globalno tržište«, »Uloga lovaca u očuvanju prirode i ekologiji«, »Ribolov kao turistička ponuda«, »100 hrvatskih vodećih restorana« neki su od okruglih stolova, odnosno priredaba koje će se održavati u sklopu sajmova.</p>
<p>Mladen Deanović, voditelj grupe sajmova, istaknuo je kako je sajam prebačen u svibanj (iz ožujka) jer to više odgovara vinarima. Uglavnom i ovogodišnji naglasak bit će na Vinoviti, turizam je i dalje, zbog manjka interesa izlagača, u drugom planu.</p>
<p>Jednokratne ulaznice stoje od 20 do 40 kuna, a Croatia Airlines, Hrvatske željeznice i Autotrans Rijeka daju značajne popuste posjetiteljima Dana gastronomije i turizma. [Davor Verković]</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>WiMAX konkurencija ADSL-u i UMTS-u</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Nova tehnologija bežične fiksne telefonije (WiMAX) sredinom ove godine počet će s komercijalnim radom u nizu zemalja, a za pokrivanje Hrvatske trebat će 800 baznih postaja (WiMAX koncesijama pokriveno je šest županija), kazao je u četvrtak član Uprave Portusa (H1) Masood Orangi na okruglom stolu Udruženja za telekomunikacije Hrvatske gospodarke komore.</p>
<p>Dodao je da tehnologija bežičnog pristupa (WiMAX) omogućava pružanje širokopojasnih interaktivnih usluga korisnicama kao što su pristup Internetu, prijenos govora, video-telefonija, prijenos podataka korisnika s potrebama za velikim kapacitetom i slično.</p>
<p>Veza se uspostavlja radiovalovima, a modemom se spajaju fiksni telefoni i računala. WiMAX je kao moderna tehnologija alternativa DSL-u, UMTS-u i kabelu. Jeftiniji je oblik komunikacije i zanimljiv zbog mogućnosti prenosivosti uređaja na širem području koje je pokriveno vezom.</p>
<p>Predstavnik Latora Davor Kovačević kazao je da WiMAX forum okuplja 360 članova u svijetu, odnosno više od GSM-a.</p>
<p>No, dva testna laboratorija u Španjolskoj i Koreji zasad su certificirala sedam od ukupno 26 WiMAX proizvoda. [M. P.]</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Petnaest godina Croatia Airlinesa</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - U petak 5. svibnja Croatia Airlines obilježava 15. obljetnicu svog prvog komercijalnog leta. Prvi je let obavljen 5. svibnja 1991. na liniji Zagreb – Split unajmljenim zrakoplovom MD 82, a to je bio i službeni početak putničkog prijevoza hrvatske zrakoplovne tvrtke. Te godine CA u floti je imao dva unajmljena zrakoplova i prevezao je 139.978 putnika. Od tog prvog leta pa do kraja travnja ove godine CA je prevezao gotovo 14,2 milijuna putnika. Podsjetimo, CA danas u svojoj floti ima 11 zrakoplova (četiri Airbusa 320, četiri Airbusa A319 i 3 ATR-a), a u 2005. godini u zrakoplovima CA ukupno je prevezeno 1,555 milijuna putnika što je bio rekordan broj, a u ovoj godini u CA očekuju kako će prevesti čak oko 1,6 milijuna putnika. [A. L.]</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Fina predstavila novi način plaćanja računa</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Financijska agencija predstavila je u četvrtak novu uslugu plaćanja računa pod nazivom »FINA brza ušteda«, koja omogućava plaćanje do 30 računa jednom transakcijom. Kako je pojasnio član Uprave Fine Tomislav Vintar, koristeći ovu uslugu klijent račune stavlja u omotnicu s koje otrgne kupon sa svojim brojem, a omotnicu potom ubacuje u za to predviđeni sandučić. Tijekom istog dana ili u bilo koje doba nakon toga, klijent s kuponom plaća ukupan zbroj iznosa svih računa stavljenih u omotnicu, i to kao jednu transakciju. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Viro ostvario 11,17 milijuna kuna neto dobiti</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Viro tvornica šećera iz Virovitice u prva je tri mjeseca ove godine ostvarila 11,17 milijuna kuna neto dobiti, što je 19,6 posto manje nego u istom razdoblju lani, a zarada po dionici iznosila je 8,06 kuna. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="55">
<p>Sanader: Šansa da dokažemo zrelost</p>
<p>Hrvatska je najnaprednija od zemalja u ovom dijelu Europe, a želimo i pomoći. Kroz tu našu pomoć i asistenciju nazire se i izvjesna liderska uloga, kazao je Sanader </p>
<p>SOLUN (Od Vjesnikova izvjestitelja)</p>
<p> - Hrvatska je u Solunu od Grčke preuzela jednogodišnje predsjedanje Procesom suradnje u jugoistočnoj Europi (SEECP), a premijer Ivo Sanader najavio je niz novih inicijativa koje trebaju dovesti do stabilizacije u regiji.</p>
<p>»Ovo je velika šansa za Hrvatsku i regiju. Znamo da će u idućih godinu dana biti donesene neke ključne odluke u našem susjedstvu, a mislim prije svega na referendum u Crnoj Gori i rješenje statusa Kosova, ali i ustavne reforme u BiH. Hrvatsko predsjedanje SEECP-om dolazi u najvažnije i najizazovnije vrijeme, a to je šansa i za Hrvatsku«, rekao je Sanader u Solunu.</p>
<p>Premijer tvrdi kako je to šansa da Hrvatska dokaže zrelost da je konstruktivan partner Europskoj uniji i NATO-u u ovom dijelu Europe. </p>
<p>»Naša je želja da sve zemlje što prije riješe svoje unutarnje probleme i da se što prije zapute prema EU i NATO-u jer to znači mir i demokraciju, poštivanje manjinskih i ljudskih prava. Hrvatska je najnaprednija od zemalja u ovom dijelu Europe, a želimo i pomoći. Kroz tu našu pomoć i asistenciju se nazire i izvjesna liderska uloga«, kazao je premijer.</p>
<p>»Reći ću otvoreno da nam takva aktivna uloga širom otvara vrata i europskih integracija«, zaključio je.</p>
<p>Sanader je najavio da je postignut dogovor o proširenju Cefte do kraja godine. U Solunu je dogovorena i uspostava željezničke mreže u jugoistočnoj Europi.</p>
<p>»Danas se velikim dijelom spominjala i situacija u Srbiji i Crnoj Gori. Sigurno je kako je puna suradnja s Haagom preduvjet da Srbija ide naprijed i nadam se da će Beograd shvatiti ovo upozorenje ozbiljno«, kazao je hrvatski premijer.</p>
<p>SEECP će uskoro zamijeniti Pakt o stabilnosti i jedan od hrvatskih prioriteta bit će kako to tehnički izvesti. »Cilj je da sve zemlje članice uđu u EU i NATO i sve naše inicijative bit će usmjerene prema tome da se postigne perspektiva za sve članice asocijacije«, kazao je Sanader.</p>
<p>U Solunu je usvojena i deklaracija »Zajedno u Europi« u kojoj se govori o konkretnoj europskoj perspektivi svih zemalja jugoistoka, s time da će i dalje vrijediti isključivo individualni pristup. »Regionalna suradnja nije zamjena za punopravno članstvo u Uniji«, zaključak je premijera Sanadera.</p>
<p>Jurica Körbler</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Mesić će razgovarati s Dickom Cheneyjem</p>
<p>Hrvatska je, iako još ne institucionalno, već članica NATO-ove obitelji, kazao je pomoćnik glavnog tajnika Saveza nakon razgovora s hrvatskim predsjednikom</p>
<p>DUBROVNIK</p>
<p> - Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić u četvrtak se u Dubrovniku susreo s pomoćnikom glavnog tajnika NATO-a zaduženim za politička pitanja i sigurnosnu politiku Martinom Erdmannom i potvrdio da će razgovarati s američkim potpredsjednikom Dickom Cheneyjem koji u subotu dolazi u Hrvatsku. Kako je nakon sastanka kazao predsjednik Mesić, razgovaralo se o transformaciji NATO-a te o ambiciji Hrvatske da uskoro postane punopravna članica saveza. »Hrvatske su ambicije ostvarive, to je naš cilj te vjerujemo da ćemo uspjeti u reformama. Nakon što završimo svoj dio transformacija, očekujemo poziv u punopravno članstvo. Hoće li to biti 2007. ili 2008., ne možemo biti sigurni, ali tu je negdje granica i sve ovisi o nama i o reformama koje provodimo«, istaknuo je predsjednik Mesić.</p>
<p>Erdmann je istaknuo da je Hrvatska, iako još ne institucionalno, već članica NATO-ove obitelji. »Hrvatska će postati dio NATO-ove institucije kad za to dođe vrijeme. Na sastanku u Sofiji poručili smo da će NATO biti spreman za Hrvatsku onda kada ona bude spremna za NATO. Prilagodba standarda je ime ove igre, a njezina su pravila vrlo jasna«, kazao je Erdmann. Hrvatski predsjednik pozdravio je i sudionike sastanka savjetničke skupine Euroatlantskog partnerskog vijeća, naglasivši da su sve zemlje u regiji opredijeljene za razvoj kooperativne sigurnosti i članstvo u Europskoj uniji i NATO-u. </p>
<p>Govoreći o reformi NATO-a, Mesić je naglasio da se nakon hladnoratovskog razdoblja ističu novi sigurnosni izazovi s kojima se suočava ova regije, te se osvrnuo na organizirani kriminal i terorizam. »Ovdje treba dodati još jedan element s kojim se suočavamo. Još uvijek ima onih koji priželjkuju usporavanje euroatlantskih procesa i koji stalno potiču strah od euroatlantskih integracija. Ne žele europska pravila i standarde jer bi to eliminiralo prostor njihova nelegalnog djelovanja. Ne žele uspješan pravosudni sustav jer bi to značilo provjeru njihovih privatizacijskih i drugih projekata«, kazao je Mesić, te je zaključio kako dugoročna stabilizacija regije nije moguća bez zajedničkog djelovanja međunarodne zajednice i država u regiji. [Anton Hauswitschka]</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Saborsko povjerenstvo o Glavašu u utorak</p>
<p>U zahtjevu Državnog odvjetništva za skidanje zastupničkog imuniteta Branimira Glavaša tereti se da je osobno zapovjedio ubojstvo civila</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Mandatno-imunitetno povjerenstvo Hrvatskog sabora u utorak će razmotriti zahtjev Državnog odvjetništva za skidanje zastupničkog imuniteta Branimiru Glavašu zbog sumnje da je bio umiješan u ratne zločine nad civilima u Osijeku tijekom 1991. i 1992. godine. Potvrđeno nam je to u četvrtak od vodećih ljudi Povjerenstva, od kojih doznajemo i da će članovi Povjerenstva materijale za sjednicu dobiti u petak. </p>
<p>Državno je odvjetništvo zahtjev za skidanje imuniteta Glavašu i odobrenje za pokretanje kaznenog progona s optužbom za ratni zločin protiv civilnog stanovništva uputilo Saboru 25. travnja, a predsjednik Sabora Vladimir Šeks proslijedio ga je Povjerenstvu. Sabor bi, nakon što mu Povjerenstvo dostavi svoj prijedlog, o skidanju imuniteta trebao odlučiti na početku novog zasjedanja zakazanog za iduću srijedu.</p>
<p>Neslužbeno doznajemo da se u zahtjevu Državnog odvjetništva, priloženom dokumentaciji potrebnoj za skidanje imuniteta, Glavaša tereti da je osobno zapovjedio ubojstvo civila i počinio ratni zločin iz članka 120. Osnovnog kaznenog zakona Republike Hrvatske.</p>
<p>Ivka Bačić</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Degert: Pomaci su očiti</p>
<p>RIJEKA</p>
<p> - Šef delegacije Europske komisije u Hrvatskoj Vincent Degert otvorio je u četvrtak u Rijeci u bivšoj tvornici Torpedo Europski informacijski dom koji je osnovala Regionalna razvojna agencija Porin. To će mjesto omogućiti protok informacija, razmjenu iskustava i komunikaciju u okviru približavanja Hrvatske Europskoj uniji. Degert je istaknuo kako je hrvatska napravila očite brojne pomake u gospodarstvu, da su mediji sve slobodniji, a smanjuje se i broj nezaposlenih. »Prilagodbe zakonodavstvu EU-a idu na zadovoljavajući način i mislim da svi možemo biti optimisti - Hrvatska je na dobrom putu u približavanju EU«, poručio je Degert, koji je na Korzu otvorio Euro-info štand i Euro-internet centar za građane opremljen sa šest računala koja omogućavaju dostupnost podataka o EU. [Lj. Mamić Pandža]</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Polančec o sudbini LRH, Jadrana i Imperijala</p>
<p>RIJEKA</p>
<p> - U Rijeci je u četvrtak svoj prvi sastanak održala Vladina radna skupina za privatizaciju opatijskih Liburnija Riviera Hotela, crikveničkog Jadrana i rapskog Imperijala, kojom predsjedava potpredsjednik Vlade Damir Polančec. </p>
<p>Cilj radne skupine je pronalaženje rješenja, a ne analiza problema, rekao je Polančec naglasivši kako će se u idućih 30 predložiti model nagodbe u 50 sporova zbog vlasništva nad imovinom između LRH i Opatije te općina Lovran i Mošćenička Draga. Napomenuo je da su holdinzi Dom i SN pokrenuli arbitražu zbog rješenja kojim je Vlada poništila sporazum o privatizaciji LRH. Dodao je da je cilj privatizacije LRH zadovoljiti zaposlenike, jedinice lokalne samouprave i državu kao vlasnika. </p>
<p>U Jadranu će radna skupina predložiti uvođenje kriznog menadžmenta te promjene u Nadzornom odboru. [D. Herceg]</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Moguća pozivnica za NATO 2008.</p>
<p>WASHINGTON</p>
<p> - Sjedinjene Države će podržati da Hrvatska, Albanija i Makedonija u 2008. dobiju pozivnicu za NATO ako do tada provedu nužne demokratske i obrambene reforme, rekao je u srijedu visoki dužnosnik State Departmenta.</p>
<p>»Ne smatrajući da su Hrvatska, Albanija i Makedonija danas spremne za članstvo, podržavamo i uzimamo u obzir upućivanje pozivnica u 2008. pod pretpostavkom da daljnji aktivni reformski napori 'zatvore praznine' koje sada postoje«, rekao je Kurt Volker, glavni zamjenik pomoćnika državne tajnice za europska i euroazijska pitanja pred Pododborom za Europu Zastupničkog doma Kongresa, govoreći o američkoj politici prema NATO-u i predstojećem summitu Saveza u studenome u Rigi.</p>
<p>Summit u Rigi bit će transformacijski i trebao bi pripremiti NATO za nove izazove nakon »hladnog rata«, dok bi sljedeći summit, početkom 2008., trebao biti posvećen proširenju.</p>
<p>Sve tri zemlje trebaju ostvariti daljnji napredak u reformama da bi do 2008. bile spremne, a SAD im intenzivno pomaže da dotad izađu s najjačom mogućom kandidaturom za NATO, naveo je ovaj dužnosnik.</p>
<p>Volker, koji je prije mjesec dana bio u Hrvatskoj da bi procijenio spremnost za NATO, rekao je za Hinu da je Hrvatska postigla velik napredak u političkim, ekonomskim i obrambenim reformama. Međutim, kazao je i da Hrvatska još treba raditi na uspostavi neovisnog i dobro funkcionirajućeg pravosuđa te na suzbijanju korupcije. Glede obrane, rekao je, Hrvatska treba nastaviti transformaciju velike i brojne kopnene vojske u ekspedicijski tip vojnih snaga obučenih i sposobnih operirati na velike daljine zajedno s NATO-ovim snagama.</p>
<p>SAD bi želio vidjeti i jaču potporu hrvatske javnosti ulasku u NATO, što sada podržava oko 30 posto Hrvata, jer je važno da zemlja želi biti članica Saveza i da ima javnu potporu za sudjelovanje u NATO-ovim operacijama, ustvrdio je Volker.</p>
<p>Daniel Fata, zamjenik pomoćnika za europsku i NATO-ovu politiku američkog ministra obrane, kazao je da tri zemlje Jadranske povelje trebaju još dosta učiniti kako bi modernizirale svoje oružane snage i smanjile trošenje na osoblje u korist operativnih potreba u čemu im pomaže američko ministarstvo obrane. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Udomiteljima naknada za rad</p>
<p>BJELOLASICA</p>
<p> - Informatizacijom sustava socijalne skrbi svaki socijalni radnik uz posebnu autorizaciju moći će koristiti podatke MUP-a, Ministarstva financija i lokalne samouprave kako bi utvrdio stvarno imovinsko stanje tražitelja pojedine usluge. Na taj se način namjeravaju riješiti zloporabe u sustavu socijalne skrbi. To će, međutim, biti tek prijelazno rješenje do uvođenja »socijalne iskaznice«, što je već predložio GSV i za što je već i inicirao osnivanje radne skupine. </p>
<p>Socijalna iskaznica objedinjavat će sve podatke o socijalnim davanjima, primanjima, ali i imovinskom stanju. To će u praksi značiti funkcioniranje sustava socijalne skrbi po principu one stop shopa. Dugoročno bi takvu iskaznicu, koja bi sadržavala puno više podataka od imovinske, dobio svaki građanin, a koristili bi je i drugi sustavi. Taj je prijedlog iznesen na radionici o projektu reforme sustava socijalne skrbi koja se ovih dana održava na Bjelolasici.</p>
<p>Reforma sustava predviđa donošenje novog zakona o udomiteljstvu koji bi udomiteljima napokon osigurao naknadu za rad. Drugim riječima, udomitelji bi bili plaćeni, a država bi im uplaćivala i doprinose. Zakon, čiji je osnovni cilj za udomiteljstvo zainteresirati mlade i obrazovanije obitelji, u saborsku bi proceduru trebao krenuti početkom iduće godine. Naime, trenutačno od 2587 udomitelja, njih 44 posto starije je od 50 godina. Čak 39 posto udomitelja ima završenu samo osnovnu školu, a tek 0,73 posto njih visoko su obrazovani. [S. Oruč Ivoš]</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Plivajuće trošarine stabiliziranju cijene</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Hrvatski će sabor na zasjedanju koje počinje u srijedu po hitnom postupku raspraviti izmjene Zakona o posebnom porezu na naftne derivate, čiji je prijedlog stigao iz Vlade. Riječ je o prijedlogu o uvođenju plivajućih trošarina čije bi prihvaćanje omogućilo Vladi da, radi zaštite standarda građana i smanjenja opterećenja gospodarstva, reagira u novonastalim situacijama na tržištu izazvanim promjenama cijene nafte. </p>
<p>Izmjene Zakona o posebnom porezu na naftne derivate, kaže se u Vladinu obrazloženju, predlažu se isključivo radi smanjenja troškova svih potrošača - korisnika bezolovnih benzinskih goriva i dizelskog goriva. </p>
<p>Uvođenje plivajućih trošarina najavio je prošlog tjedna premijer Ivo Sanader kad je ustvrdio da je Ina neopravdano i nedopustivo visoko podigla cijene derivata, i to bez uobičajenih konzultacija s Vladom i Ministarstvom gospodarstva. Zbog afere s cijenom goriva Sanader je i skratio službeni posjet Poljskoj, te je na izvanrednoj sjednici Vlade naloženo Ini da vrati cijenu eurosupera 95, koji koristi najveći broj građana, a za koji je prethodno dogovoreno da ne smije prijeći osam kuna. </p>
<p>U Vladi su uvjereni da će smanjenjem Inine prodajne cijene goriva te uvođenjem plivajućih trošarina uspjeti stabilizirati cijene derivata. [I. Bačić]</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2006], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20060505].
|
