NA [2006], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20060105].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 131786 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>05.01.2006</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>200.000 Hrvata na skijanju!</p>
<p>Zbog potencijalnih gužvi koje se očekuju na granicama ne preporučuje se polazak na put između osam i 11 sati</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - U subotu, 7. siječnja, počinje hrvatski skijaški tjedan u kojem će naši građani preplaviti europske skijaške staze. Glavnina od 200.000 ovdašnjih skijaša na zimski odmor kreće baš tog datuma, tako da će se mnoge inozemne destinacije popuniti našim ljudima. </p>
<p>Slovenska Kranjska Gora, austrijski Nassfeld i talijanski Kronplatz postat će Hrvatske u malom, jer će naši ljudi apsolutno dominirati tim (ne baš jeftinim) destinacijama. </p>
<p>Zbog potencijalnih gužvi koje se očekuju na granicama, vlasnici ovdašnjih turističkih agencija ne preporučuju da se na put kreće između osam i 11 sati. Svoje će skijalište u subotu tražiti i Slovenci, Talijani i Austrijanci. </p>
<p>Agencije to zovu »hrvatski skijaški tsunami«, tjedan kada Hrvati vladaju mnogima europskim skijalištima. Iako je dosta ovdašnjih građana skijalo i u prosincu, najveći broj kreće u subotu. Aranžmani za hrvatski skijaški tjedan prodani su još u listopadu (uglavnom na rate, na kreditne kartice). Najtraženije destinacije planule su odmah, za kasnije su ostale samo mrvice, relativno neatraktivna skijališta. </p>
<p>Budući da je situacija sa snijegom u svim državama iznimno povoljna (Austrija, Italija i Slovenija), skijašima se smiješi odličan sportski tjedan. </p>
<p>Prema strukturi prodaje, od ukupnog broja aranžmana dvije trećine čine apartmani, a trećinu hoteli. Hrvati pritom traže bolje hotele s kompletnom ponudom (bazeni, wellness i slično). Najprodavanija strana država je Austrija, a slijede je Slovenija i Italija. Na kontinentu, konkretno u Zagrebu, iz godine u godinu pada interes za talijanska skijališta, no ona se i dalje pretežno traže u Istri i na Kvarneru. </p>
<p> Dosad nikad nije bilo problema s uvozom hrane u zemlje Europske unije, pa se pretpostavlja da će tako i ostati. Hrvati su dosta cijenjeni gosti na stranim skijalištima, jer su opuštena klijentela - za razliku od mnogih drugih, ne gledaju na svaki potrošeni novčić premda će zimski odmor otplaćivati mjesecima. </p>
<p>Našim putnicima predlaže se da se strogo pridržavaju prometnih propisa jer strani policajci, pogotovo Slovenci, znaju biti vrlo rigorozni, a kazne bi mogle odnijeti dobar dio budžeta.</p>
<p>Hrvati će, dakle, apsolutno prevladavati u Kranjskoj Gori, na Rogli i Pohorju. Prva destinacija bit će kompletno preplavljena našim ljudima jer su zakupili i sve hotele i gotovo sav privatni smještaj.</p>
<p>Od austrijskih destinacija naši će se ljudi najbolje u osjećati u sve elitnijem Nassfeldu, ovosezonskom hitu. Bad Kleinkirchheim je u laganom padu uz ostalo i zbog toga jer se hrvatski tjedan poklapa s utrkom Svjetskoga skijaškoga kupa, što je limitiralo raspoloživi smještaj. </p>
<p>Dosta Hrvata bit će i u Katschbergu te Silianu, a neće ih nedostajati ni na ostalim zvučnim austrijskim skijalištima. </p>
<p>U Italiji Hrvati će standardno vladati Kronplatzom, a dobro će biti posjećena i San Martino di Castrozza.</p>
<p>Oprez, gužve</p>
<p>Poučeni prošlogodišnjim velikim valom hrvatskih skijaša prema inozemnim skijaškim destinacijama, valjalo bi na umu imati nekoliko praktičnih savjeta.</p>
<p>Prije svega, da bi se izbjegle moguće gužve na graničnim prijelazima, bilo bi poželjno na put krenuti rano ujutro. Pritom je poželjno, ako je ikako moguće, izbjegavati velike granične prijelaze. Onima koji iz smjera Zagreba putuju prema Ljubljani, umjesto graničnog prijelaza Bregana, preporučujemo »mali granični prijelaz« koji iz središta Bregane vodi prema autocesti, Krškom, Novom Mestu, Ljubljani... Budući da je puni profil autoceste od Obrežja do Ljubljane na nekim dionicama još uvijek u izgradnji, valja paziti na prometnu signalizaciju i moguće prometne čepove prije i poslije Novog Mesta. Vožnja kroz Italiju, posebice uz velike gradove poput Venecije ili Milana, može biti traumatična zbog već uobičajene gužve na tim dionicima, pa se vozačima savjetuje da sačuvaju živce i da se pridržavaju talijanskih prometnih propisa, jer je tamošnja prometna policija nemilosrdna, a kazne izrazito visoke.</p>
<p>Također, pri ulasku u Austriju obvezna je kupnja vinjete koja za jednotjedno korištenje austrijskih cesta iznosi sedam eura. Vinjete moraju biti zalijepljene na vjetrobranskom staklu, a mogu se kupiti i u Sloveniji na benzinskim crpkama. Tuneli se u Austriji, podsjećamo, dodatno plaćaju.</p>
<p>Davor Verković</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Naprodavaniji hrvatski izum</p>
<p>Uređaj za vuču vozila već je sada u SAD-u i Aziji prodan u milijun primjeraka, dok cijena na hrvatskom tržištu iznosi oko 280 kuna / Proizvodnjom uređaja za vuču vozila u Hrvatskoj bi se moglo zaposliti petstotinjak osoba</p>
<p>Uređaj za vuču vozila, izum hrvatskog inovatora Ivana Vicana, uskoro bi u Hrvatskoj mogao ići u masovniju proizvodnju, čime bi se na razini Hrvatske zaposlilo petstotinjak osoba. Prema nekim procjenama, Vicanov uređaj za vuču već je sada u SAD-u i Aziji prodan u milijun primjeraka. Cijena na hrvatskom tržištu njegova izuma-proizvoda iznosi oko 280 kuna.</p>
<p>Vican, osvajač zlatnih medalja na svjetskim izložbama IENA u Nürnbergu i EUREKA u Bruxellesu, kaže da će se postupno proizvodnja njegova izuma prebaciti iz Mostara u Hrvatsku, gdje će ga proizvoditi domaći kooperanti. </p>
<p>Uređaj za vuču vozila s automatskom višestupanjskom regulacijom sila-masa bez trzajnog djelovanja, kako mu je puni naziv, rješava probleme vezane uz vuču vozila te poništava sve negativne sile i pojave bez obzira na poziciju vozila koja se »šlepaju«. Taj izum-proizvod na hrvatskom se tržištu nalazi već nekoliko mjeseci, a Vican ističe kako i međunarodne i domaće institucije za sigurnost prometa predlažu uvođenje tog sustava kao obveznog u svako vozilo, umjesto dosadašnjeg užeta i sajle za vuču.</p>
<p>Preporuku za zamjenu postojeće opreme za vuču u automobilima novim proizvodom-izumom Vicanu je izdao i Hrvatski auto klub (HAK), koji je proizvod testirao.</p>
<p>Vican napominje da interes za njegovim izumom postoji u četrdesetak zemalja Europe, SAD-a te u zemljama Dalekog istoka.</p>
<p>Prema planovima Vladinih institucija, dodaje Vican, njegov izum »masovnije« bi se mogao proizvoditi u nekim od postojećih pogona ili prostora u raznim hrvatskim županijama, posebice u područjima posebne državne skrbi. Na taj bi se način mogli zaposliti razvojačeni branitelji i starije osobe, jer je proizvodnja takva da oni u njoj mogu sudjelovati.</p>
<p>Uđe li u sustav proizvodnje sa susjednim zemljama, Vican smatra da bi se na taj način moglo zaposliti još više osoba.</p>
<p>Početkom ovog tjedna inovator Ivan Vican i Stanislav Čajavec, predsjednik Udruge inovatora Hrvatske, potpisali su Ugovor o komercijalizaciji uređaja za vuču. Hrvatska udruga inovatora tim se ugovorom obvezuje da će poticati utemeljenje posebne Zaklade za poticanje, razvoj i komercijalizaciju izuma te unaprjeđenje i razvoj središnje nacionalne i međunarodne izložbe izuma, novih proizvoda i tehnologija ARCA.</p>
<p>Vican se obvezao da će, ovisno o ostvarenim financijskim rezultatima od prodaje izuma na hrvatskom tržištu, za te namjene uplaćivati novac, a jedan njegov dio usmjerit će se Hrvatskoj zajednici tehničke kulture i Državnom zavodu za intelektualno vlasništvo.</p>
<p>Ivan Smirčić</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Voda na Krku više nije skupa kao u Dubaiju</p>
<p>Prema uplatnicama iz 2005., za potrošenih devet prostornih metara vode računi su iznosili 1155 kuna, što znači da je cijena prostornog metra vode iznosila 128,34 kuna</p>
<p>Za sezonske potrošače vode na otoku Krku od 1. siječnja nastupili su bolji dani. Cijena vode na tom je otoku od ove godine jedinstvena za sva domaćinstva i iznosi 6,56 kuna za prostorni metar, odnosno 8,06 kuna u četiri ljetna mjeseca. Korisnici će plaćati i fiksnu mjesečnu naknadu po korisniku od 58,56 kuna, i to za održavanje sustava. Uvedena je i jedinstvena cijena odvodnje od 2,44 kune po prostornome metru, plus mjesečni fiksni troškovi za održavanje sustava od 20,74 kune. </p>
<p>Komunalno poduzeće Ponikve-Krk moralo je, naime, nakon rješenja Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja o zabrani korištenja prijašnjeg načina obračuna i cjenika vode, a zbog diskriminirajućeg svrstavanja potrošača u 32 kategorije potrošnje, napraviti novi način obračuna i novi cjenik.</p>
<p>»Poduzeće Ponikve zlorabilo je svoj monopolistički položaj na tržištu te kršilo hrvatski Ustav, pa smo još 2004. reagirali kod Ministarstva gospodarstva, a potom i kod Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja«, rekao nam je Ilija Rkman iz Hrvatske udruge za zaštitu potrošača. </p>
<p>Prema prijašnjem obračunu, koji je potrošače svrstavao u 32 kategorije ovisno o potrošnji, najvišu cijenu vode od 93,3 kune za prostorni metar, odnosno 94,8 kuna u ljetnim mjesecima, plaćali su oni koji su najmanje trošili. Kanalizacija je također bila svrstana u 32 kategorije potrošnje - potrošači svrstani u najskuplju kategoriju plaćali su 33,55 kuna, a oni u najjeftinijoj kategoriji 2,87 kuna po prostornome metru. </p>
<p>Prema uplatnicama za vodoopskrbu i odvodnju iz 2005., za potrošenih devet prostornih metara vode računi su iznosili 1155 kuna, što znači da je cijena prostornog metra vode iznosila 128,34 kune.</p>
<p>Sezonski potrošači ističu da su jedinstvene uplatnice za vodu i kanalizaciju stizale i kad nisu boravili na otoku, što u poduzeću Ponikve negiraju.</p>
<p>Cijene vode i odvodnje na Krku mogle bi se uspoređivati s onima u pustinji. S time da je u Dubaiju, koji desalinizira morsku vodu, za što su potrebni skupi uređaji, cijena litre vode 1,11 kuna, što je samo oko 10 puta jeftinije od najskuplje cijene vode na Krku koji ima dovoljno vode u svojim jezerima.</p>
<p>Od 1. siječnja cijena vodoopskrbe i odvodnje porasla je u Osijeku s 8,56 na 10,44 kune po prostornome metru vode. Cijene vode formiraju se na lokalnoj razini ovisno o osnivačima tvrtki i udjelu u vlasništvu.</p>
<p>Prema statističkim podacima Hrvatskih voda s početaka ove godine, cijene prostornog metra vode u domaćinstvima hrvatskih gradova kretale su se od 2,72 kune u Orahovici do 14,47 kune u Opatiji. Najskuplja je voda u Sisačko-moslavačkoj županiji. Prosječna cijena u gradovima i mjestima te županije je 9,27 kuna po prostornome metru. </p>
<p>Slijedi Krapinsko-zagorska županija s prosječnom cijenom vode od 9,12 kuna po prostornome metru, pa Šibensko-Kninska sa 7,76, Zadarska s prosječnom cijenom od 7,72 kune te Istarska županija sa 7,44 kune po prostornome metru. </p>
<p>Najjeftinija cijena vode je u Virovitičko-podravskoj županiji, gdje u prosjeku iznosi 3,81 kunu po prostornome metru, slijedi Karlovačka županija s pet kuna, pa Požeško-slavonska s 5,1, Koprivničko-križevačka s 5,03 kune te Vukovarsko-srijemska s 5,45 kuna po prostornome metru vode. Međutim, tijekom 2005. cijene su u nekim gradovima porasle.</p>
<p>Stručnjaci kažu da su neka povećanja cijena vode realna ako se ulaže u gradnju postrojenja za poboljšanje kvalitete vode. No, ističu i nerealne cijene kao na primjer u Zagrebu koji leži na vodi, a cijena prostornog metra je 7,19 kuna i uključuje naknadu za uređaj za pročišćavanje vode koji u potpunosti ne radi, te na Braču do kojeg su, iako ima dovoljno svoje vode, položena četiri podmorska cjevovoda koji vodu s kopna dovode na otok.</p>
<p>Gordana Petrovčić</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Zapalila mikrovalnu zbog deklaracije na njemačkom</p>
<p>Iako se Zakonom o zaštiti potrošača predviđaju visoke novčane kazne, u velikim trgovačkim lancima često se »potkrade« proizvod bez deklaracije na hrvatskom jeziku</p>
<p>Anđa Milić pukom je srećom izbjegla veću nezgodu pred sam Božić jer se glazura za tortu, koju je pogrijavala u mikrovalnoj pećnici, zapalila i umalo izazvala požar. </p>
<p>»Uputa za pripremu glazure bila je na njemačkom jeziku, te sam uspjela tek prevesti da je dovoljno pet minuta u mikrovalnoj pećnici za njezinu pripremu. No, već nakon dvije minute vrećica s glazurom se pregrijala i pukla, te se ona razlila po cijeloj pećnici i počela gorjeti. U zadnji tren primijetila sam nezgodu i spriječila požar, a kuhinja se napunila gustim dimom iz pećnice«, požalila se Vjesniku gospođa Milić iz Zagreba. Pretpostavlja da se glazura pregrijala jer je mikrovalna pećnica imala veću snagu nego što to predviđa proizvođač glazure, no nigdje na proizvodu nije bilo deklaracije na hrvatskom jeziku na kojoj bi bilo istaknuto upozorenje.</p>
<p>Glazuru za torte Anđa Milić kupila je u jednom od velikih trgovačkih centara gdje se često znaju »potkrasti« proizvodi na kojima nema deklaracije na hrvatskom jeziku ili su one vrlo šture i daju tek osnovne informacije o zemlji podrijetla, proizvođaču i uvozniku. Mnogima to i ne predstavlja veliki problem, jer se na prvi pogled lako može procijeniti o kakvom je proizvodu riječ i čemu on služi. No, mnoge zanimaju detaljnije informacije kao što su način pripreme ili sastav namirnice. Ako kupac ne zna engleski ili njemački jezik, teško da će išta detaljnije saznati o tom proizvodu. </p>
<p>Prema Zakonu o zaštiti potrošača, svaki proizvod na policama u trgovinama mora imati deklaraciju na hrvatskom jeziku s detaljnim informacijama o proizvođaču, uvozniku i samom proizvodu. »Ako je riječ o namirnici, na njoj moraju biti istaknuti podaci o njezinu sastavu, toksikološka upozorenja i ostala upozorenja o eventualnim opasnostima. Ako je riječ o kućanskom ili nekom drugom uređaju, tada na njemu mora biti podatak o njegovoj energetskoj vrijednosti i štednosti. Mora posjedovat i jamstveni list te upute za uporabu također na hrvatskom jeziku«, objasnio nam je Ilija Rkman, predsjednik Hrvatske udruge za zaštitu potrošača. </p>
<p>Rkman napominje da se prema istom zakonu predviđa kazna od 50.000 do 100.000 kuna za pravnu te 3000 do 5000 kuna za fizičku osobu odgovornu za propust da deklaracija proizvoda nije na hrvatskom jeziku ili da je nepotpuna. </p>
<p>Iz jednog od trgovačkih lanaca Vjesniku su odgovorili da deklaracije o proizvodu u pravilu stavlja njegov uvoznik, a ako je riječ o proizvodu iz Hrvatske, deklaracije stavljaju dobavljači. No, Rkman upozorava da je i sama trgovina odgovorna ako proizvod bez deklaracije stavlja u prodaju, a svaki kupac ima pravo na reklamaciju takvog proizvoda.</p>
<p>Katarina Hrnjkaš</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="5">
<p>Bogatima je svaka kuna draga</p>
<p>RENATO IVANUŠ</p>
<p>Prazna ambalaža postala je glavni problem Hrvatske udruge poslodavaca. Ta je Udruga čak zatražila od Ustavnog suda ocjenu Pravilnika o ambalaži i ambalažnom otpadu.</p>
<p>Poslodavci, a ponajviše trgovci, tvrde da će im uvođenje novih naknada za prikupljanje ambalaže otežati poslovanje. Isto će im napraviti i isplate naknada potrošačima koji vrate ambalažu u trgovine. Neki manji proizvođači zbog novih će troškova navodno prekinuti proizvodnju, a drugi će, pak, dizati kredite.</p>
<p>Jesu li ti proizvođači i trgovci baš tako jadni i nemoćni? Teško je u to povjerovati.</p>
<p>Prisjetimo se samo da su naši građani u prosinačkom blagdanskom bezglavom šopingu potrošili dosad rekordnih deset milijardi kuna. Dobar dio tog novca završio je i kod trgovaca, ali i proizvođača robe koja se pakira u ambalažu za koju od 1. siječnja treba plaćati naknadu.</p>
<p>Sigurno je da će ljudi u Ministarstvu zaštite okoliša uvažiti sve primjedbe koje će pomoći boljem provođenju Pravilnika o ambalaži. No, taj pravilnik nije osmišljen u silvestarskoj noći i nije na snagu stupio bez prethodnih najava. Mogli su zainteresirani i ranije dati primjedbe na taj propis.</p>
<p>Način nastupa proizvođača i trgovaca okupljenih u HUP-u neodoljivo podsjeća na nedavnu reakciju Hrvatske udruge banaka. Bankari su prosvjedovali kada je Vlada odlučila pooštriti sigurnost u financijskim institucijama, što bi trebale platiti same banke. Odmah su krenuli prosvjedi bez obzira na to što ti isti bankari u Hrvatskoj ostvaruju odlične profite.</p>
<p>Bogati se, dakle, vrlo teško odriču svake kune.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Zagreb živi za skijanje</p>
<p>STIPE KARADŽOLE</p>
<p>U prvim danima 2006. godine Zagreb se trese u ritmu skijaškoga huka sa Sljemena. Noćni slalom Svjetskoga kupa ovih je dana apsolutno »zarobio« cijeli glavni grad i Zagrepčani se danas, htjeli to ili ne, bude i liježu sa skijanjem, Sljemenom i Janicom pred očima. I tema, sport ili razonoda, koja je do prije desetak godina s običnim Hrvatima bila slabo spojiva, danas je svakodnevica.</p>
<p>Organizatori utrke na Sljemenu, koja će ove godine doživjeti svoju drugu izvedbu, od jednodnevnog sportskog natjecanja napravili su spektakl, trodnevno narodno veselje. Glamurozno se usavršava svaki detalj oko utrke, pa su na nevjerojatno raskošnoj razini (neke su stvari uistinu prekičaste) priređeni službeno izvlačenje brojeva, doček i smještaj skijašica koje nastupaju na utrci, kao i svi ostali popratni događaji.</p>
<p>Nigdje drugdje u svijetu skijašice ne dolaze u dodir s takvom spektakularnošću. Zbog toga i ne čudi da vrlo pomno biraju epitete ne bi li nahvalile zagrebačku utrku.</p>
<p>U četvrtak će sportsko svjetsko oko kamera definitivno biti usredotočeno na zagrebačku Medvednicu. Televizijski komentatori Eurosporta i mnogih drugih nacionalnih televizija sa žarom će i oduševljenjem govoriti o viđenome u Zagrebu. Time će cjelokupna slika Hrvatske dobiti »komplet« plusova na račun organizacije, brige i sportskog umijeća priređivanja događaja. </p>
<p>Osim što će se cijeli skijaški svijet kroz cijelu sezonu prisjećati da je upravo Zagreb bio njihova kulminacija osjećaja te da su se skijašice na Sljemenu najbolje osjećale uz 20.000 navijača (toliko ih nema čak i ako zbrojimo sve ostale utrke Svjetskoga kupa), nakon njihova će odlaska Zagrepčanima i njihovim gostima ostati stotinjak dana odličnoga hobija, rekreacije na Sljemenu.</p>
<p>Zagreb i Hrvatska nesumnjivo su dobili snažan sportski događaj i nitko ne može izbrisati sve dobro što sa sobom donosi sljemenska utrka. Ove će godine 600 akreditiranih novinara (prošle ih je godine bilo gotovo dvostruko manje) u svoje redakcije gotovo sigurno poslati pozitivno intonirane tekstove o sljemenskom događaju, a grad Zagreb će, ponajprije sportski i turistički, dobiti novi veliki kompliment. </p>
<p>Nikako se, međutim, ne možemo oteti dojmu da se ista bit (promociju svega i u bilo kakvom smislu) mogla ostvariti i umjerenijim pristupom i ulaganjima, prikladnijim hrvatskim prilikama. Jer, skijanje posvuda u svijetu za sobom ne povlači kič i glamur.</p>
<p> Tamo skijašice ne spavaju u hotelima s pet zvjezdica, tamo je izvlačenje brojeva nužno zlo, tamo Village People trešti tek iz CD-playera, tamo VIP gostima na pladnju ne leži jastog...</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Ukrajina na tankom ledu</p>
<p>Ukrajina može uzvratiti prekidom tranzita ruskog plina u EU, ali će tada u Bruxellesu stajati još lošije. Ako zategne pitanje ruske crnomorske flote u pogađanju oko daljnjega iznajmljivanja pomorskog uporišta u Sevastopolju, Putin bi to jedva dočekao i poduzeo daljnje gospodarske restrikcije koje bi bile gore od ovog plinskog udara. Zato ne čudi da Rusi ukrajinske vojne protumjere nazivaju »samoubojstvom«</p>
<p>FRAN VIŠNAR</p>
<p>Kad je Viktor Juščenko pobijedio na izborima i preuzeo vlast u Kijevu, jedan moj poznanik koji se dva desetljeća, prvo u SSSR-u a zatim u Rusiji i Ukrajini, bavio poslovima vezanima uz naftu i zemni plin, rekao mi je: »Pazi, nije sve još gotovo. Rusi neće čekati cijelu generaciju da bi se osvetili. Ukrajina će vrlo brzo dobiti papreni račun zato što izlazi iz ruske sfere utjecaja i tako otvoreno prelazi Zapadu. U Kremlju se učvrstila ekipa koja je pametna, koja strateški misli i koja ima adute. U pravom trenutku, vjerojatno usred duge rusko-ukrajinske zime, baš kao što komunalne službe u Londonu štrajkaju pred Božić, Rusi će iskoristiti ono čime u šaci drže Ukrajinu i većinu europskih zemalja: zatvorit će plin«. </p>
<p>Ne baš uvjeren da će to tako i biti, pitam: »A hoće li ratovati?«. Odgovor je odlučan: »Ma, jesi lud. To je nerazumna i zastarjela metoda. Europa, uplašena za vlastitu kožu, neće se puno miješati, a Amerikanci će samo brundati jer oni, a ne OPEC, ionako stalno manipuliraju cijenom naftnih energenata«.</p>
<p>O ovim se argumentima može ozbiljno razmišljati. Jer, što se može dogoditi kad se sukobe dvije novostvorene posttranzicijske oligarhije koje stalno centraliziraju svoju vlast i nastoje jačati utjecaj u regiji? Isplati li im se ratovati?</p>
<p>Ratovi u principu služe da se ostvari neka politika, oslobodi ili proširi teritorij, spriječi rast neke sile ili iskoristi njezin pad. Ali, na početku 21. stoljeća živimo u svijetu gdje se ratovi mogu voditi i bez oružja. Naime, u suvremeno doba ne moraju se uvijek mobilizirati oklopne divizije, podizati ratno zrakoplovstvo i prijetiti dalekometnim projektilima. Dovoljno je s velike udaljenosti povlačenjem ručice smanjiti tlak u plinovodima i izazvati trenutnu krizu na cijelom kontinentu, pri čemu su podjednako ugrožene vitalne industrije i potrebe stanovništva. Taj čin formalno ne mora poduzeti aktualni šef države, nego direktor primjerice velike tvrtke koja se bavi eksploatacijom i distribucijom zemnog plina i nafte.</p>
<p>U Kremlju su ovaj put sve dobro smislili: ruski državni koncern Gazprom preuzeo je neke od funkcija koje inače ima država. Odgovornost se namjerno s države prebacuje na niže organizacijske razine. Izgovor je također logičan: Gazprom kao uspješna državna tvrtka mora poslovati s profitom želi li opstati u međunarodnoj konkurenciji. Prema tome, ona više nikome ne može 1000 kubičnih metara plina naplaćivati 50 ili 80 dolara (toliko su u Kijevu bili spremni maksimalno platiti), nego za komercijalnih 230 do 250 dolara, što se prilagođava iz mjeseca u mjesec, ovisno o potražnji.</p>
<p>Istodobno, nazivati sukob Rusije i Ukrajine ratom bilo bi prejako. Rat je prekrupna riječ. Tu je prije svega riječ o izravnom pritisku s gospodarskim i političkim učincima. Pritiščući Kijev, Vladimir Putin »ratuje« s Ukrajinom preko Gazproma. Budući da je Rusija doista plinski div, bilo je očito samo pitanje vremena kad će se upustiti u »plinski rat« sa susjedom koji je prešao na zapadnu stranu, ali koji i dalje želi u nabavi strateških energenata iz Rusije zadržati povlaštene i vrlo niske cijene još iz socijalističkih vremena. </p>
<p>S obzirom na činjenicu da u Kremlju već cijelo desetljeće službeno vrijedi politika »plati tržišnu cijenu i nosi robu«, Ukrajina ne može računati na to da će više ikad u odnosima s Moskvom imati status poput onoga koji su nekad imale Kuba ili Sirija. Fidel Castro još se nakon pada Sovjetskog Saveza morao suočiti s otkazivanjem dotad obilne pomoći svome režimu. Moskva je, u želji da se Castro održi, desetljećima kupovala kubanski <FONT COLOR="#CC3300"><b>šećer</b></FONT> i rum po cijenama znatno iznad svjetskih, a isporučivala naftu i ostale derivate po cijenama nižima i od onih koje su vrijedile za sve zemlje članice tadašnjeg Varšavskog ugovora.</p>
<p>Sirija je također dugo bila »mezimica«. Kad god bi izgubila polovicu teške tehnike u ratovima s Izraelom, SSSR je to brzo nadoknađivao. Povoljni krediti, besplatni savjetnici te stalno servisiranje svih važnijih dijelova sirijskih oružanih snaga imali su smisla dok je trajao hladni rat. Danas Damask sve što dobiva od Rusije mora i debelo platiti.</p>
<p>Nespremni učinkovito se suprotstaviti takvom strateškom sredstvu pritiska, Ukrajinci najnoviji ruski potez smatraju pokušajem destabilizacije njihove zemlje. U Kijevu su uvjereni da s tom nečuvenom »plinskom tlakom« Rusi žele dokazati da je »narančasta revolucija« neuspješna, a novo vodstvo na čelu s Juščenkom nesposobno. Ne manjka ni razmjena teških riječi: u Gazpromu uporno tvrde da Ukrajinci sustavno prisvajaju ruski plin namijenjen Europi, dok primjerice zamjenik ukrajinskog ministra vanjskih poslova bijesno izjavljuje da su se u povijesti imperije raspadale jedna za drugom (naveo je Rimski imperij i Austrougarsko carstvo), pa se to može očekivati i s Rusijom.</p>
<p>Vlasti u Kijevu ipak sada vide koliko su ranjive u odnosu na novo političko oružje koje zastrašuje više od atomske bombe, osobito pri niskim temperaturama. Ukrajina može uzvratiti prekidom tranzita ruskog plina u Europsku uniju, ali će tada u Bruxellesu stajati još lošije. </p>
<p>Ako pak zategne pitanje ruske crnomorske flote u pogađanju oko daljnjeg iznajmljivanja velikog pomorskog uporišta u Sevastopolju, Putin bi to jedva dočekao i poduzeo daljnje gospodarske restrikcije koje bi bile gore od sadašnjeg plinskog udara. Stoga nije čudno da ruski ministar obrane Ivanov ukrajinske protumjere na vojnom planu naziva »samoubojstvom«, što god to značilo.</p>
<p>Ukrajina se preko noći našla na tankom ledu i nema druge nego pregovarati s hladnokrvnim i proračunatim Vladimirom Putinom koji kontrolira svaki korak u ovoj plinskoj krizi. A ta kriza ne treba biti iznenađenje i zbog nje sigurno neće izbiti ni lokalni niti treći svjetski rat.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="8">
<p>Zaduživanje jedinica lokalne i regionalne samouprave</p>
<p>Između središnje i lokalne države treba uspostaviti takav financijski odnos u kojem će raspodjela javnih prihoda biti u korelaciji s javnim ovlastima i obrnuto</p>
<p>BRANKA MAUHAR</p>
<p>Zaduživanje jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u Republici Hrvatskoj prvi je put omogućeno 1994. godine i povijesno gledano prošlo je, i danas prolazi, kroz značajne promjene u pogledu oblika zaduživanja i uvjeta po kojima je moguće obaviti zaduživanje.</p>
<p>U lokalnim proračunima osigurava se značajan novac za kapitalno financiranje. U 2004. godini udio kapitalnih rashoda na razini 569 lokalnih jedinica bio je 24,9 posto (u te podatke ne uključuje se Grad Zagreb). Financiraju se iz namjenskih proračunskih prihoda, drugih raspoloživih proračunskih prihoda i zaduživanjem jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.</p>
<p> Na kraju 2004. stanje zaduženja lokalnih jedinica je 1.633,190.304 kuna, od čega se na domaće stanje duga odnosi 86,7 posto, a na inozemno 13,3 posto. Posljednjih godina zaduženja se provode uz višegodišnje odgode početka povrata kreditnih sredstava, što poskupljuje kapitalna ulaganja. U razdoblju od 1999. do 2002. otplata glavnice duga kretala se u rasponu od 19,4 do 22,2 posto, dok je u 2003. 13,4, a u 2004. godini 10,8 posto u odnosu na ukupna zaduženja. </p>
<p>Putem zaduživanja financirana je nabava nefinancijske imovine sa 20,2 posto za razliku od prethodne 2003. godine kad je tim načinom financirana sa 12,8 posto.</p>
<p> Zaduživanje lokalnih jedinica neophodno je razmatrati i sa stajališta ostalih obveza. To su prije svega jamstva trgovačkim društvima ili ustanovama u njihovom vlasništvu koja mogu biti potencijalna obveza lokalne jedinice ako ih korisnik kredita ne podmiruje. </p>
<p> Svaka lokalna jedinica kao podlogu za izradu proračuna, u dijelu što se odnosi na financiranje kapitalnih rashoda, treba osigurati sve potrebne podatke (dokumente) za projekte ulaganja planirane za buduća razdoblja. Kroz takve dokumente treba definirati potrebe za određenim vrstama kapitalnih projekata kroz iduća proračunska razdoblja, a to onda znači i potrebu za donošenjem srednjoročnih i dugoročnih projekcija kapitalnih ulaganja. Tim dokumentima treba obuhvatiti i izvore financiranja pojedinoga kapitalnog projekta koji se u određenoj proračunskoj godini namjerava izvršiti. Na taj način osiguravaju se podaci o projekciji proračunske potrošnje u narednim fiskalnim razdobljima.</p>
<p> Proces od planiranja do realizacije kapitalnog projekta zahtijeva protok određenog razdoblja u tijeku kojeg valja primijeniti zakonske odredbe iz različitih područja (javne nabave, gradnje, obveznih odnosa, komunalnoga gospodarstva i drugo) te o unaprijed kvalitetno pripremljenim dokumentima ovisi učinkovito izvršavanje kapitalnih ulaganja. U tom procesu dolazi do izražaja potreba za primjerenim stručnim znanjima zaposlenih u lokalnim tijelima.</p>
<p> Pitanje prava na zaduživanje lokalnih jedinica treba promatrati u kontekstu samostalnosti u raspolaganju proračunskim sredstvima koja im pripadaju ustavnim i zakonskom odredbama te u kontekstu danih prava uvođenja određenih poreznih oblika kojima nije određena namjena (općinskih i gradskih poreza).</p>
<p> Analize pokazuju da je jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave određena namjena korištenja oko 60 posto ostvarenih proračunskih sredstava. Županijski i gradski odnosno općinski porezi nemaju značajniju ulogu u financiranju lokalnih potreba (njihov udio je 6,6 posto). Jedinicama lokalne samouprave dana je mogućnost uvođena lokalnih poreza, ali se korištenje propisanih izvora financiranja, u praksi, različito primjenjuje: ne uvode se svi porezni oblici, propisuju se minimalne stope ili iznosi poreza ili se uvedeni porezi ne ostvaruju (porez na neobrađeno obradivo poljoprivredno zemljište, porez na neiskorištene poduzetničke nekretnine i porez na neizgrađeno građevinsko zemljište).</p>
<p> Očito je da uvođenje lokalnih poreza i propisivanje stope ili iznosa poreza nije u korelaciji s visinom sredstava koje je neophodno prikupiti kako bi bio zadovoljen određeni opseg javnih potreba.</p>
<p> Budući da se financiranje kapitalnih ulaganja, osim zaduživanjem, obavlja iz namjenskih prihoda i drugih proračunskih sredstava, potrebno je dužnu pažnju posvetiti uvođenju i ubiranju svih proračunskih prihoda koji su lokalnim jedinicama propisani kao izvori financiranja javnih potreba, čime će biti omogućeno financiranje kapitalnih projekata iz realnih izvora.</p>
<p> U Republici Hrvatskoj provedena je dvostupanjska raspodjela javnih ovlasti: regionalnoga i lokalnog značaja. Distinkcija javnih ovlasti između gradova i općina ne postoji, što za posljedicu ima kvantitativne i kvalitativne razlike u zadovoljavanju javnih potreba s obzirom na njihovu financijsku i fiskalnu snagu. To znači da između središnje i lokalne države treba uspostaviti takav financijski odnos u kojem će raspodjela javnih prihoda biti u korelaciji s javnim ovlastima i obrnuto.</p>
<p>Autorica je magistrica znanosti, Državni ured za reviziju</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Zlouporaba slobode medija</p>
<p>Dojam da je netko zločest je subjektivan, ali zluradost je vidljiva</p>
<p>DUŠKO MILIČIĆ</p>
<p>Što se mora reći o državnoj televiziji? To da je u odnosu na konkurenciju još uvijek najbolja. Da je bolja od mnogih inozemnih televizija, ali i da je u odnosu na program previše rastrošna, jer filmovi su mahom reprize, a domaće sapunice bez spektakla, dakle jeftine. Sloboda medija je nešto što se može zloupotrebljavati do mile volje. Ako postoje i građanska prava, onda se takve zloupotrebe mogu i napadati, jer inače bi to bila diskriminacija. Dojam da je netko zločest je subjektivan, ali zluradost je vidljiva. Perfidni oblik takvog djelovanja, koje nije postiglo željenu svrhu (obaranje nepoćudne vlasti) je incident, koji vodi zabrani, ne bi li se time uzrokovao sukob domaće javnosti i nakostriješenih vanjskih subjekata, za koje je sigurno na koju će stati stranu, bez obzira na sadržaj nesporazuma.</p>
<p> U emisiji »Kontraplan« koju vodi Dubravko Merlić (30. prosinca) čuli smo mišljenje predsjednice HNS-a Vesne Pusić, da je slobodno komentirati sudske odluke (rasprava je vođena o nepravomoćnoj odluci suda u Gospiću). Naravno, kad je riječ o medijima, ona zastupa mišljenje o nedodirljivosti. Naglašavam da ne ulazim u obrazloženje presude suda u Gospiću u povodu navodnog silovanja američke košarkašice. </p>
<p>Autor je doktor znanosti, umirovljeni redoviti sveučilišni profesor u Zagrebu.</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Kako je nastajao »TV Kalendar«</p>
<p>Budući da sam 26 godina, od njegova tridesetogodišnjeg trajanja, uređivao »TV Kalendar«, drago mi je što je i Vjesnik tom jubileju posvetio veći članak. Ipak, moram ukazati na neke nepreciznosti izrečene o začetku zamisli o takvoj emisiji, razradi ideje, početku emitiranja i datumu mojega uključenja.</p>
<p> U mojim »Zapisima«, nekoj vrsti dnevnika, te u džepnim kalendarima, sličnim putnim blokićima Matka Peića, zabilježio sam mnoge događaje. Te bilješke su jače uporište od varljive memorije. Iznijet ću sve u nekoliko rečenica. Branko Lentić prvi se bavio mišlju o pokretanju »kalendara u slici«, a ja sam takvu emisiju godinama uređivao na Radio Zagrebu. Nekoliko godina kasnije novi glavni urednik programa Žarko Božić dao je potporu zamisli nastaloj u razgovoru Obrada Kosovca i Matka Peića, i krenuo je u sastavljanje ekipe koja će realizirati »TV Kalendar«. Tu je angažirao i mene, pa se prema tome ja nisam »dva mjeseca kasnije i formalno pridružio Kosovcu«, nego smo taj posao obavljali zajedno i usporedo.</p>
<p> Prvu emisiju u subotu, 3. siječnja 1976. i cijeli tjedan poslije nje kao urednici bili smo obojica potpisani. Zahuktalo se krenulo u ostvarenje »TV Kalendara« i morali smo podijeliti poslove. Kosovac je nastavio sam uređivanje do kraja veljače, a ja sam pripremao svoje emisije i krenuo s njima 1. ožujka 1976. To je, eto, određenija i istinitija informacija u duhu onoga čemu smo težili, i uspijevali, uređujući emisiju za koju smo 1979. zajedno primili nagradu Novinarskog društva »Zlatno pero«.</p>
<p>VLADIMIR FUČIJAŠZAGREB</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Ambalažna igra s 50 lipa </p>
<p>Ako sam dobro shvatila, krug ide ovako: kupiš plastičnu bocu vode, platiš je 50 lipa više nego dosad, vodu popiješ, a bocu čuvaš. Kad skupiš dovoljno boca, odlaziš u odgovarajuću trgovinu da bi opet dobio svojih 50 lipa. </p>
<p>Ta je »genijalna« ideja smišljena da se postotak reciklirane plastike ili drugoga bespovratnog materijala za ambalažu pića (staklo, limenke) sa sadašnjih samo nekoliko postotaka povisi na oko 55 posto koliko, navodno, traži EU. Pritom nas tješe (a čini to i Vjesnik ponavljajući) da »piće neće poskupjeti«.</p>
<p> Zaista, samo piće zadržat će istu cijenu, ali kad mu se pribroji i dodatni trošak ambalaže u kojoj mora biti, ipak će biti skuplje. Ako čovjek i kupi piće i ako mu se vrati onih 50 lipa, koštat će ga ipak to što mora odvojiti vrijeme da bi pronašao odgovarajuću trgovinu i otišao u nju s barem deset boca, da bi za njih dobio – pet kuna. </p>
<p>S druge strane, mislim da će stradati upravo male trgovine, nad čijom sudbinom svi kukamo. One, prema pravilniku, neće biti obavezne skupljati boce, ali kad čovjek već ode do neke veće trgovine da bi ih vratio, u njoj će kupiti i novo piće. </p>
<p>Zato, ne bi li bilo pametnije obavezati komunalna poduzeća da postave kontejnere za pet-ambalažu kod svake trgovine i da ih prazne svaki dan? Novcem od prodaje ambalaže reciklažnim postrojenjima lako bi namirili trošak toga novoga posla. A građani bi bili oslobođeni dvostrukoga otvaranja lisnice, hodanja i gubljenja vremena.</p>
<p> Hoćete li reći da onda ljudi ne bi donosili prazne boce? Ne vjerujem, a dokaz za to su ono malo kontejnera za pet-ambalažu što postoje: uvijek su prepuni i okruženi bocama koje nisu stale u njih. Problem je, dakle, u onima koji ih trebaju prazniti, a ne u građanima. Stimulacija od 50 lipa nije vrijedna spomena i očito je usmjerena na krivu adresu. </p>
<p>MATILDA HORVATZAGREB</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="12">
<p>Učenici napunili dvorane i radionice </p>
<p>Većina škola organizirala je sportske aktivnosti, likovne i kompjutorske radionice, tečajeve modelarstva...</p>
<p>Unatoč zimskim praznicima, vrata mnogobrojnih zagrebačkih škola otvorena su i nude učenicima mnoge aktivnosti kojima mogu ispuniti svoje slobodno vrijeme. Iako će veliki dio školaraca provesti zimske praznike na zimovanjima, mnogi učenici svakodnevno dolaze u svoje škole u potrazi za zabavom s vršnjacima. Većina škola organizirala je za svoje učenike sportske aktivnosti, likovne i kompjutorske radionice, tečajeve modelarstva...</p>
<p>Osnovna škola Josipa Račića na Srednjacima drži vrata otvorena za svoje učenike svakodnevno od 9 do 11 sati, sve do početka nastave. Uz nadzor dežurnih učitelja učenici mogu koristiti školsku sportsku dvoranu i informatičku radionicu pa svaki učenik može pronaći zabavu po svom izboru. </p>
<p>U informatičkoj radionici dječaci su, spojivši preko mreže veći broj računala, sudjelovali u multiigrama ratne tematike. Djevojčice su pronašle zabavu u pitomijim igrama u kojima su međusobno provjeravale svoje znanje iz opće kulture. Mislav Totić i Luka Lulić kažu kako i doma imaju računala, ali im je puno zabavnije u društvu.</p>
<p> Ena Oster smatra kako bi svaka škola trebala omogućiti učenicima da slobodno vrijeme provode u školskim prostorijama. »Propalo mi je putovanje na skijanje pa mi je drago što mogu vrijeme provoditi u školi gdje s učiteljicom vježbam programiranje na računalu«, rekla je Ena koja će se tako još bolje pripremiti za skorašnje natjecanje u informatici. </p>
<p>Tomislav Horvat, ravnatelj OŠ Josip Račić, zadovoljan je odazivom učenika na izvannastavne aktivnosti u školi jer tako korisno provode vrijeme. »Učitelji i učenici tako se još više zbližavaju što poboljšava njihov odnos«, kaže Horvat. Dobra suradnja učenika i učitelja bila je vidljiva i u srijedu kada je, zbog nedostatka jednog igrača, nastavnica tehničkog bila na golu. </p>
<p>Osnovna škola Nikola Tesla u Prečkom i za vrijeme zimskih praznika puna je učenika koji koriste sportsku dvoranu ili informatički kabinet kako bi skratili vrijeme. Laura Marinić dolazi s prijateljicama iz razreda svaki dan i kaže da joj je drago što je škola otvorena. »Bolje da tu surfam internetom, nego da dangubim doma. Ovako mi je dan ispunjen«, kaže Laura. </p>
<p>Osim za sadašnje učenike koji mogu koristiti informatički kabinet od 10 do 13 sati, škola je otvorena i za bivše učenike koji žele sudjelovati u sportskim aktivnostima. Branimir Šegović učenik je četvrtog razreda Sedme gimnazije, a, kako kaže, svake zimske praznike dolazi u svoju bivšu školu kako bi s dečkima iz kvarta igrao nogomet. »Već je tradicija da po zimi igramo nogač u našoj staroj školskoj dvorani i svi smo sretni što je možemo koristiti«, kaže Branimir.</p>
<p>U OŠ Matije Gupca učenici mogu svakodnevno od 10 do 19 sati pronaći zabavu u sportskim, informatičkim i likovnim radionicama. U OŠ Vrbani učenicima je tijekom cijelog dana na raspolaganju školska dvorana u kojoj, uz stručnu podršku trenera, mogu vježbati nogomet, košarku i hokej. U OŠ Fran Krsto Frankopan, u Ivanićgradskoj ulici, učenici se mogu pridružiti raketarskoj sekciji te naučiti ponešto i o izradi maketa aviona.</p>
<p>Anita KončarBranimir Markač</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Redovi za majice s likom Janice i Ivice</p>
<p>Majice se prodaju po 58 i 148 kuna, veste su 198, a prsluci 248 kuna</p>
<p>Iako je montažna kućica s prigodnim skijaškim odjevnim predmetima postavljena na Trgu bana Jelačića 23. prosinca, gužve su se ondje počele stvarati tek u srijedu. Dan prije utrke skijašica na Sljemenu mnogi su građani pokazali interes za majice kratkih rukava s likom Janice i Ivice Kostelić. Prodavačica Anita komentirala je da je ovih dana bilo malo zainteresiranih, »no, danas ljudi stoje u redu za majice, kape i veste«, rekla je. Majice se prodaju po 58 i 148 kuna, veste su 198, a prsluci 248 kuna. Kućice sa suvenirima uklonit će se u petak, nakon što sve, vezano uz utrku, završi. </p>
<p>Juro Grgić sa kćerkom i sinom u srijedu je potražio suvenir jer u četvrtak putuje u Austriju, gdje živi. Zbog toga neće moći na Sljeme, nego će za naše skijašice navijati u Austriji. »U Zagrebu smo bili zbog blagdana. U četvrtak moramo otputovati pa ćemo utrku pratiti s malih ekrana«, rekao je Juro Grgić i dodao da će mu majica s likom Janice ostati za uspomenu.</p>
<p>Osim kupaca, bilo je onih koji su došli po nagradu. »Danas sam na radio Sljemenu osvojila majicu i kapu jer sam odgovorila na pitanje koliko je zlatnih medalja osvojila Janica Kostelić«, ispričala je Ružica Vujević, kojoj će osvojena vunena kapa dobro doći za planinarenje. Na Sljeme, na žalost, ne može jer je nedavno skinula gips, rekla je Ružica Vujević.</p>
<p>Martina Pauček</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Tjerat će pijane i brinuti o redu </p>
<p>U srijedu je na Trgu bana Jelačića predstavljen projekt skijaške policije koji je pokrenula Policijska uprava zagrebačka u suradnji s Turističkom zajednicom grada Zagreba i poduzećem Sljeme Medvednica d.o.o. Skupina od 12 pripadnika Interventne jedinice PU Zagrebačke za vrijeme skijaške sezone svakodnevno će patrolirati Sljemenom. </p>
<p>Načelnik PUZ-a Krešimir Šulc rekao je da je na Sljemenu za vrijeme skijaške sezone neophodna prisutnost policije. »U kupnji opreme za ski-policajce pomogla nam je Turistička zajednica grada Zagreba«, izjavio je Šulc i dodao da će ski-policija obavljati posao sukladno zakonima o ometanju javnog reda i mira te da će s Gorskom službom spašavanja napraviti zajednički plan postupanja.</p>
<p>Vladimir Velnić, predsjednik Turističke zajednice grada Zagreba, rekao je da Zagreb kao turistička metropola i jedini glavni grad u kojem se održava skijaški kup, treba imati suvremenu, modernu i efikasnu skijašku policiju. </p>
<p>Jedan od dvanaestorice pripadnika ski-policije, Sandro Regvat, rekao je da će policija uglavnom isključivati sa skijališta pijane građane i sve one koji će stvarati nered. U projekt će se uključiti i Hrvatski skijaški savez kako bi se standardi sigurnosti skijališta na Zagrebačkoj gori približili standardima poznatih europskih skijališta.</p>
<p> Kako su pripadnici ski-policije sastavni dio PUZ-a, uz to što će im se moći obratiti neposredno na skijalištu, građani će njihovu intervenciju moći zatražiti i pozivom na broj Operativnog dežurstva policije, 92. </p>
<p>Martina Pauček</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Zimovanje u Gradu mladih</p>
<p>Volonteri Udruge Prijatelji životinja razveselili su u srijedu 70-ak zagrebačkih osnovnoškolaca, iz socijalno ugroženih obitelji, koji su na sedmodnevnom zimovanju u Gradu mladih. Zimovanje je organizirala Ustanova za organizirani odmor djece i mladeži Vladimir Nazor. Školarce su oduševili bedževi i letci na kojima se na šaljivi način ukazuje na prava životinja, a dodatno iznenađenje priredio im je Goran Šeketa, koordinator Ustanove, preobučen u medvjeda.</p>
<p>Desetogodišnja Sara kazala je da su životinje živa biće koja se trebaju pustiti na slobodu. Osmogodišnja Anamarija kod kuće ima dvije papige koje obožava, dok je njezinom prijatelju Mislavu od životinja ipak najdraža »svinjska šnicla«. Prema riječima Ane Troha, ravnateljice Ustanove, djeci je zimovanje platio Grad Zagreb. »Imamo tri grupe školaraca, a zimovanje traje do 14. siječnja«, kazala je Ana Troha. Spomenula je da ove godine Grad financira zimovanje za 1200 osnovaca. U Crikvenici su smještena 1062, a sedmodnevne praznike u Gradu mladih provodi njih 138. </p>
<p>Ana Tadin</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Čekaju se »ozbiljni« ulagači </p>
<p>»Dvorac je uvršten u međunarodni projekt Villas, kojemu je cilj povećati vrijednost kulturnoga nasljeđa«, kaže Zvonimir Novosel, zamjenik gradonačelnika Jastrebarskoga</p>
<p>Dvorac Erdödy, u samom središtu Jastrebarskog, oronuo i zapušten, godinama propada. Početkom devedesetih godina prošloga stoljeća bilo je ambicioznih pokušaja da se dvorac obnovi i ispuni komercijalnim sadržajima, ali zbog visokih troškova, pa i nesuglasica s konzervatorima, investitori su naposlijetku odustali. Kasnije je za preuređenje dvorca u visokoškolsku ustanovu, uz navodno financiranje američkih partnera, bila zainteresirana jedna zagrebačka privatna srednja škola, ali i ta je zamisao propala. </p>
<p>»Zanimanje i sada postoji, no čekamo ozbiljnog ulagača«, kaže Boris Klemenić, gradonačelnik Jastrebarskoga, otkrivajući da se posljednjih mjeseci o mogućem ulaganju razgovara s dvije tvrtke. </p>
<p> Zvonimir Novosel, zamjenik gradonačelnika, ističe da je dvorac, posredstvom Zagrebačke županije, uvršten u međunarodni projekt Villas kojemu je krajnji cilj povećati vrijednost kulturnoga nasljeđa u prostoru središnjega Jadrana, južnog Podunavlja i jugoistočne Europe. </p>
<p>Dvorac Erdödy u Jastrebarskom ubraja se u najvrednije primjere stambeno-fortifikacijske arhitekture 16. stoljeća u kontinentalnoj Hrvatskoj. Nakon Drugoga svjetskog rata u dvorac useljavaju stanari, šezdesetih godina prošloga stoljeća u njemu je uređena Zavičajna zbirka, a potom služi i kao vojno skladište. </p>
<p>Naposljetku se dio prostora preuređuje u školske učionice, a nastavu u njima polaze učenici jaskanske srednje škole. Krajem devedesetih četverokutni jednokatni dvorac, na uglovima zaobljen dvjema kulama, ostaje potpuno prazan. Propada stolarija, na ulazna vrata stavljen je lokot, a u dvorištu počinje rasti korov. </p>
<p>»Osamdesetih godina nestale su inventarne knjige, a početkom devedesetih uspjeli smo spasiti ostatke ostataka negdašnje Zavičajne zbirke. To smo restaurirali i izložili u Gradskome muzeju«, kaže Mirko Škrabe, voditelj muzeja. Zgrožen sadašnjim stanjem dvorca napominje da će on, ne obnovi li se uskoro, potpuno propasti. Do prije četiri godine bio je zapušten i perivoj koji okružuje dvorac. No, nakon temeljita čišćenja, u kojemu su uz radnike Komunalnoga sudjelovali i brojni Jaskanci, naročito mladi, perivoj se redovito održava. </p>
<p>»U tijeku je izrada idejnoga projekta hortikulturnoga uređenja perivoja, a nadam se da će se uskoro pojaviti i ozbiljan ulagač koji će obnoviti dvorac«, kaže Mihael Zmajlović, direktor Komunalnoga Jastrebarsko. </p>
<p>Dražen Kopač</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Darovi majci s osmero djece </p>
<p>»To je fantastično, tradicijski i čestitarski, a opet toplo i ljudski«, kaže Dragan Vicković</p>
<p>Vrbovečkim obiteljima u čestitare u srijedu krenuše tri kralja. I dare poniješe… Melkior, Baltazar i Gašpar pohode brojne obitelji po selima, čestitaju i pjevaju. A ljudi dobre volje uzvraćaju darom - čašom vina, kolačima, ali i ponekom kunom. Kraljevi pak svaki darak pomno spreme i njime kupe koristan poklon kojega redovito daruju onima kojima je potreban.</p>
<p>Prije deset godina još je pokojni Stjepan Blažinčić-Poštar s prijateljima krenuo u čestitare. Najprije ciljano, znancima. No svake se godine broj kuća u koje su kraljevi dolazili povećavao. Štoviše, čulo se i »kaj mi nismo vredni pa zato ne idete k nama«. </p>
<p>Danas u čestitare idu Drago Markuš, tajnik Crvenoga križa, te Ivan Habijanec i Josip Jarček, njih dvojica s harmonikom i violinom. </p>
<p>Popis obitelji kojima se ide u čestitare ove je godine podulji, a prikupljeni novac tri kralja darovat će samohranoj majci s osmero djece. I tako joj pomoći, barem na kratko, odagnati svakodnevne brige.</p>
<p>»Ovo je fantastično, tradicijski i čestitarski, a opet toplo i ljudski. Lijepo se svi zabavimo, bi nam drago, a još draže kasnije kada u oku onih kojima se odnese poklon nešto zazrcali«, kaže vrbovečki novinar Dragan Vicković, koji doduše ne svira, ali s dečkima obiđe svaku kuću i obitelj. </p>
<p>Franjo Simić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="18">
<p>»Snježne kraljice« love krunu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Ručno izrađena kristalna kruna kojom će biti okrunjena ovogodišnja »snježna kraljica« stigla je iz poznate slovenske staklarne u Rogaškoj Slatini. Trofej buduće pobjednice rad je dizajnerice Gordane Galović iz tvrtke »Hyper dizajn«, koja je, uz krunu, dizajnirala čitav vizualni identitet utrke Svjetskoga kupa 2006. na Medvednici.</p>
<p>Tehnički vrlo zahtjevna za izvedbu, kruna je izrađena u dva primjerka – jedan će u četvrtak navečer dobiti pobjednica, a druga će biti izložena u Hrvatskom skijaškom savezu. U njezino će postolje svake godine biti ugravirano ime nove pobjednice, nove snježne kraljice. »Budući da je tema bila zadana samim nazivom utrke, pri dizajniranju sam se odlučila za skijaške elemente zavoja i staze koji u raznim veličinama tvore oblik pahulja«, rekla je autorica za Vjesnik. Uz glavnu nagradu, izrađene su i manje kristalne krune za mjesta od drugog do desetoga.</p>
<p>Petra Kostanjšak</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>»Village People« zapalili Trg</p>
<p>ZAGREB = Nakon što je završilo izvlačenje startnih brojeva počeo je veliki koncert poznatih disco-zvijezda. Anita Ward svojim je hitom »Ring my Bell« zapalila atmosferu na prepunom Trgu bana Jelačića. Nakon nje nastupila je dobitnica nagrade Grammy, Thelma Houston. Večer je dostigla pravi vrhunac kada su na pozornicu stupili »The Willage People«. Šestorica pjevača odjeveni u svoje specifične uniforme otpjevali su nekoliko velikih hitova, od kojih je najpoznatiji »YMCA« i uz koji se rasplesao cijeli Trg. Osim njih, nastupili su i Nile Rodgers & Chic. [Martina Pauček]</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Rudari proglašeni živima, ipak su mrtvi</p>
<p>TALLMANSVILLE</p>
<p> – Puna je tri sata rodbina 13 rudara vjerovala da su njihovi očevi, sinovi i braća – živi. Tako su im, uostalom, više od 40 sati nakon nesreće kazali i guverner države Zapadne Virginije i predstavnici rudarske tvrtke. A onda je euforiju zamijenio šok.</p>
<p>Rodbini okupljenoj u crkvi rečeno je da je 12 rudara ipak poginulo i da je samo jedan preživio, ali je u kritičnom stanju. »Samo jedan je živ. Lagali su nam«, govorili su okupljeni u nevjerici, a neki nisu mogli skriti ni bijes. Neugodan nesporazum vjerojatno su skrivile loše komunikacije. Nesreću u ugljenokopu u ponedjeljak je izazvala eksplozija, a neki za sve krive grom. [akb]</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Zemlja zarazila Mars!?</p>
<p>PARIZ</p>
<p> – Mjere opreza koje se poduzimaju u misijama na Mars možda nisu dovoljne za zaštitu Crvenog planeta od bakterija koje prenose svemirske letjelice. Bakterije su, čini se, mnogo otpornije na ekstremne uvjete no što se pretpostavljalo, tvrdi Andre Debus, stručnjak za zaštitu planeta. »Mnogi sadašnji postupci sprječavanja kontaminacije Marsa zastarjeli su s obzirom na nove znanstvene podatke«, zaključuju stručnjaci u izvješću što ga je naručila američka NASA. Na temelju njega i NASA i ESA morale bi zatražiti strože odredbe o sterilizaciji letjelica i robota koje prevoze. Na temelju toga izvješća francuski časopis »Science et Vie« u zadnjem broju čak tvrdi – »Zemlja je zarazila Mars«. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Spasioci pronašli 13. tijelo</p>
<p>BAD REICHENHALL/PRAG </p>
<p> – Spasioci su u srijedu iz ruševina klizališta u Njemačkoj izvukli još jedno tijelo nestale osobe, čime je broj mrtvih porastao na 13. Vjeruje se da se pod ostacima krova koji se u ponedjeljak navečer pod teretom snijega srušio na prepuno klizalište, nalaze još najmanje dvije osobe - žena i dijete. Na sjeveroistoku Češke u utorak se navečer zbila slična nesreća, no bez smrtnih posljedica. Pod snijegom se srušio krov supermarketa Lidl u kojemu su bili kupci. Ipak, samo je jedna osoba lakše ozlijeđena.</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>2005. u Australiji najtoplija godina</p>
<p>SYDNEY</p>
<p> – Prema podacima objavljenim u srijedu, 2005. bila je dosad najtoplija godina u Australiji. Prosječna temperatura u 2005. bila je za 1,1 stupnja Celzija viša od temperature 1961. i 1990., što znači da je 2005. bila »najtoplija otkako su 1910. počela istraživanja«. Australija i SAD odbijaju potpisati Protokol iz Kyota. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Clio je auto godine 2006.</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Renaultov clio III novi je hrvatski automobil godine u izboru Zbora automobilskih novinara HND-a, objavio je u srijedu Hrvatski novinarski žiri. Drugo mjesto pripalo je tehnološkim blizancima – citroenu C1, peugeotu 107 i toyoti aygo, a treće alfi romeo 159. U finalu izbora bili su još i mazda5, suzuki swift te BMW serije 3, koje su novinari u prosincu imali priliku i usporedno testirati na grobničkoj stazi. Titula HR auto dosad je dodijeljena 11 puta. Svečanost dodjele Zlatnog, Srebrnog i Brončanog volana te posebnih priznanja, održat će se u Zagrebu krajem siječnja. [V. F.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="25">
<p>Dolazi vrijeme čovjekolikih robota</p>
<p>Budućnost u kojoj se sučeljavaju ljudi i inteligentni strojevi predočena je u nizu filmova od »2001.: Odiseje u svemiru« do »Umjetne inteligencije«. Potvrđuje li nam suvremena znanost da stojimo na pragu tog vremena? </p>
<p>Od »2001.: Odiseje u svemiru«, snimljene revolucionarne 1968. u režiji Stanleyja Kubricka, (uoči čovjekova spuštanja na Mjesec), pa do fantastične trilogije braće Wachowski »Matrix«, snimljene početkom 21. stoljeća, futuristički i SF film predvidio je mnoštvo znanstveno-tehnoloških otkrića i dostignuća, kao i društvenih te ekoloških reakcija na njih. Riječ je o tome da je futurističke vizije stvarnost dobrim dijelom potvrdila, odnosno da aktualni napredak na području znanosti i tehnologije daje naslutiti da bi se fantastična filmska predviđanja uskoro mogla ostvariti.</p>
<p>No, pogledajmo koja su sve čuda iz filmskih studija u posljednjih četvrt stoljeća postala dio naše svakodnevnice. Famozni »umjetni mozak« H.A.L. 9000 iz »2001.: Odiseje u svemiru« (kojeg u filmu odmilja zovu Hal), programiran da podražava sve mogućnosti ljudskog mozga (i brine o hiberniranim članovima astronautske posade za ugodna leta svemirom uz zvuke Straussova valcera), možda nije reproduciran »u dlaku« (onako kako ga je Clarke zamislio), ali do danas je stvoreno više tipova elektroničkih mozgova koji pokazuju zapanjujuće sposobnosti (poput ravnopravnog nadmetanja sa svjetskim prvakom u šahu).</p>
<p>Trideset i pet godina poslije »Umjetna inteligencija« Stevena Spielberga, iz 2002., već operira s vrhunski sofisticiranim robotima, po svemu nalik čovjeku s artikuliranim pokretima, gestama, govorom pa i ljudskim emocionalnim reakcijama. To je značajan korak dalje od »Istrebljivača« (Blade Runner) Ridleyja Scotta iz 1982., u kojem replikanti (androidi u svemu superiorni čovjeku osim po kratkom vijeku amortizacije) pronalaze istinsku osjećajnost tek u spoznaji vlastite neumitne prolaznosti. </p>
<p>Iako su Japanci posljednjih godina predstavili niz zapanjujućih prototipova »čovjekolikih« robota, još uvijek smo prilično daleko od takvih fantastičnih robotičkih dosega. </p>
<p>Međutim, vrtoglavi razvoj biogenetike i eksperimenata s kloniranjem možda bi nas uskoro mogao suočiti, ako ne s noćnim morama, a ono bar s etičkim dilemama, ništa manjim od onih koje je pred čovječanstvo postavio H. G. Wells u »Otoku doktora Moreaua«. Tema ove fantastične priče (posljednja ekranizacija u režiji Johna Frankenheimera, 1996. godine) o monstruoznom znanstveniku koji na izoliranome tropskom otoku eksperimentira s genetskim križanjem ljudi i životinja, nekad se činila kao fantastična antireligiozna alegorija. Danas, međutim, ona ponovno provocira pitanja, što sa znanstvenim mogućnostima koje izmaknu kontroli etičkih instancija. Manje spektakularno, ali ipak intrigantno dojmila se vizija Paddyja Chayefskoga u »Izmijenjenim stanjima«, (u režiji Kena Russella, 1980. godine) gdje William Hurt kao antropolog koji eksperimentira s meskalinom prolazi kroz niz regresivnih psihičkih stanja i vraća se (bez kloniranja i inih genetičkih zahvata) do svijesti pračovjeka.</p>
<p>Putovanje kroz svijest i vrijeme vječna je tema literata i filmaša. U filmu »12 majmuna« (iz 1995.) Terry Gilliam šalje Brucea Willisa na put kroz vlastito sjećanje. </p>
<p>Nakon što je čovječanstvo gotovo uništeno smrtonosnim virusom, glavni junak se mora vratiti u prošlost kako bi pronašao serum i promijenio tijek povijesti. U bjesomučnoj utrci za spas planeta on uzalud juri u susret vlastitoj budućnosti - koja se već odigrala. Jer putovanje kroz vrijeme nije drugo doli putovanje kroz matricu uma koja je zatvoren krug bez ulaza i izlaza ili virtualni tunel čuda u kojem se sva zbivanja odvijaju simultano, a naizgledne vremenske distance samo su sekvence opažanja.</p>
<p>Tu tezu o čitavoj stvarnosti (prostoru, vremenu i umu) kao virtualnoj matrici do vrhunca su dovela braća Larry i Andy Wachowski u trilogiji »Matrix« (1999. - 2003.). Sve je u »stvarnosti« »Matrixa« samo program: drveće, ptice, nebo, agent Smith koji ima neograničenu moć multipliciranja, ljudi i strojevi protiv kojih se bore. Iako u njoj ne vladaju kauzalni zakoni kao u tvarnom svijetu, ona u svojoj drami nije ništa manje stvarna - niti je tzv. stvarnost manje virtualna. </p>
<p>Ta moć kreativne manipulacije kojom se određena »matrica« ili sustav štiti iznutra sjajno je prikazana u još jednom remek-djelu Terryja Gilliama -»Brazil«, iz 1984. godine. Do ekstrema birokratizirana antiutopija sama producira terorističke zavjere kako bi imala izgovor za potpunu policijsku kontrolu nad pojedincem. Kada se ispostavi da »dežurni terorist« nije više od smotuljka beskrajnih slojeva novinskih naslovnica i da uistinu nema (niti je moguć) relevantnog otpora monstruoznom sustavu, pobunjenom individualcu ne preostaje drugog izlaza do bijega u ludilo. (Zvuči tako poznato i aktualno da ne trebamo čekati neku buduću antiutopiju).</p>
<p> Na posljetku, film i književnost koji nam prikazuju moguću budućnost na temelju objektivnih znanstvenih predviđanja, ali ostavljajući pritom prostora i vizionarstvu autorske intuicije i imaginacije, nerijetko idu korak ispred svog vremena, upravo zato jer se usuđuju »na neviđeno« zaroniti u polje vječno kreativne, a nikad iscrpljene, matrice... Ili »svijeta čistih ideja«, kako bi to obrazložio stari dobri Platon. </p>
<p>Gordan Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Bogataši na državnim jaslama</p>
<p>Revizija u HZSU pokazuje da velik broj članova zarađuje više od državnoga prosjeka </p>
<p>Neslužbeni rezultati posljednje financijske revizije Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika uzburkali su ovih dana javnost. Sporna nije toliko činjenica da država, odnosno porezni obveznici svakom članu HZSU, a ima ih 1318, uplaćuje mirovinsko i invalidsko te zdravstveno osiguranje, već da je među članovima znatan broj onih koji zarađuju znatno više od domaćega prosjeka. </p>
<p>Da bi se »uvelo reda« u Zajednicu, 2004. godine promijenjen je pravilnik i uveden, uz već postojeće kriterije, finacijska granica dohotka kao uvjeta za članstvo od 100.648,80 kuna. Toliko, naime, iznosi bruto godišnja plaće akademski obrazovanog umjetnika. Tragom tih promjena svi su članovi morali HZSU dostaviti podatke od porezne uprave o svojim primanjima posljednje tri godine. No kako još nisu pristigli podatci o 116 članova, kako saznajemo iz HZSU, rezultati revizije još nisu konačni. </p>
<p>Pritom treba istaknuti da je iznos od 2 530 kuna mjesečno, koliko se uplaćuje po umjetniku, znatno manji od bruto plaće koja se uplaćuje za stalng zaposlenog umjetnika. Prema tome ovo je relativno jeftino i pozitivno subvencioniranje hrvatske umjetnosti. Jedan od gorućih problema HZSU, smatraju neki, je što se u njegovim redovima uz književnike, slikare, glumce, redatelje, scenariste, dirigente i druge našao i znatan broj estradnih djelatnika. Da su oni ipak umjetnici odlučeno je 1996. kada im se promjenom pravilnika omogućilo članstvo u HZSU. </p>
<p>Time je i njihov rad proglašen »umjetničkim stvaralaštvom i djelovanjem što neprijeporno predstavlja zamjetan prinos hrvatskoj kulturi i umjetnosti«. Prema Zakonu, pravilnik donosi ministar kulture uz suglasnost i na prijedlog strukovnih udruga, a kako doznajemo iz Ministarstva, pravilnik se vjerojatno tako skoro neće mijenjati. Hoće li njegova posljednja promjena i još nezaključena revizija donijeti toliko željeni »red«, ostaje pod upitnikom. </p>
<p>Sonja Tešinski</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Severini zatvaraju vrata splitskoga HNK</p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Nakon što je pjevačica Severina izjavila kako bi sa svojom monodramom »Čekajući svoga čovika« nastupila i u rodnome Splitu – ako je primi splitski HNK – intendant te kazališne kuće Milan Štrljić kazao je kako »uopće ne želi raspravljati o takvim stvarima, jer se on nalazi na čelu ozbiljne kuće koja ima svoj godišnji plan i program«.</p>
<p> Sevina glumačka turneja, kako najavljuje, počinje 1. veljače, a gostovanja su, među ostalim, najavljena u Zagrebu i Ljubljani. Umjetnički ravnatelj splitskoga HNK Petar Selem za Vjesnik je rekao da se kod nas, na žalost, često brkaju žanrovi. »Pitanje nije uopće vezano uz osobu, već uz činjenicu da scenski uradci kao što je ovaj dotične dame žanrovski ni u kom slučaju ne spadaju na pozornicu jednoga nacionalnog kazališta. Svaka čast Madonni, ali kad bi netko u Londonu predložio da ona nastupi u Covent Gardenu, zacijelo bi posumnjali u njegovu prisebnost«, kaže Selem. On tvrdi kako jedna ozbiljna institucija planira program po stanovitim kriterijima i za stanovito razdoblje, a leteći prijedlozi, poput Severinina eventualnog nastupa, sasvim su deplasirani. </p>
<p>Neki glumci protive se njezinu ulasku u splitsku nacionalnu kazališnu kuću, no ima i onih koji su stali na Severininu stranu. Splitski novinar i književnik Ante Tomić kaže: »Čuo sam da je predstava dobra. Inače, u splitskom HNK se moglo vidjeti svašta pa ne znam zašto ne bi mogla nastupiti i Severina. Kakva se to visoka kultura proizvodi u splitskom teatru da ga se ne bi smjelo okaljati Severininim populizmom.« [M. J.]</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Stota obljetnica Cezanneove smrti</p>
<p>PARIZ</p>
<p> - Francuska će u povodu 100. obljetnice smrti slikara Paula Cezannea organizirati izložbe i turistička putovanja na kojima će ljubitelji njegova slikarstva moći upoznati provansalske krajolike. Središte svih komemoracija bit će Provansa, francuska pokrajina gdje je Cezanne proveo većinu života, priopćilo je ministarstvo kulture najavljujući »Cezanneovu godinu«. </p>
<p> Pariški Musee d'Orsay posvetit će slavnom slikaru i njegovu prijatelju Camilleu Pissarrou izložbu koja će biti otvorena od 28. veljače do 28. svibnja. U obnovljenu muzeju Granet u Aix-en-Provenceu 9. lipnja bit će otvorena izložba 118 Cezanneovih ulja i akvarela pod nazivom »Cezanne u Provansi« koja do 7. svibnja gostuje u washingtonskoj Nacionalnoj umjetničkoj galeriji. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Nagrada Whitbread Ali Smith </p>
<p>LONDON</p>
<p> - Ali Smith druga je književna slavljenica u Velikoj Britaniji - dodijeljena joj je nagrada Whitbread, druga značajna britanska nagrada poslije Bookerove, koja je ove godine pripala Johnu Banvilleu.</p>
<p> Ali Smith nagradu je dobila za roman »The Accidental« koji je bio i u užem izboru za Bookera, nadmašivši tako Salmana Rushdieja i Nicka Hornbyja. Predsjednica žirija, spisateljica Philippa Gregory, opisala je roman Ali Smith kao »sjajan prozni uradak« koji poetskom pričom o djevojčici koja ljetuje s roditeljima u Norfolku podjednako izaziva i na smijeh i na tugu.</p>
<p>U kategoriji debitanata nagradu je osvojio Tash Aw za roman »The Harmony Silk Factory« koji opisuje zbivanjima u Maleziji u vrijeme Drugoga svjetskog rata. </p>
<p>Whithbreada za biografsku knjigu osvojila je Hilary Spurling, za svoj rad »Matisse the Master«, Kate Thompson je osvojila nagradu za roman »The New Policeman« u kategoriji dječje književnosti, a nagradu za najbolju poeziju dobio je Christopher Logue, za knjigu »Cold Calls«. [L. Ž.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="30">
<p>Skijaški centar svijeta</p>
<p>Prva je vožnja na Sljemenu na rasporedu u 15 sati. O vlasnici krune »Snježne kraljice« odlučuje se od 18 sati, kad započinje druga vožnja </p>
<p>I desetak sati prije početka druge slalomske utrke na Sljemenu, ove godine nazvane »Snježna kraljica«, najviše se energije troši na uređenje staze. Kiša i više temperature od predviđenih zabrinuli su organizatore pa stoga stotine radnika danonoćno »potiskuje« i »šminka« stazu na Sljemenu. U srijedu su ujutro uzeli kratki predah pa su neke skijašice odradile trening. </p>
<p>Mnoge se skijašice nisu odlučile za izlazak iz svojih velebnih hotelskih zdanja u Westinu, no aktivne su bile sve hrvatske skijašice. Logično, mnoge od njih nisu bile previše razgovorljive dan prije utrke, posebno ne Janica Kostelić, koja je testirala stazu i otišla u - nepoznato. Usput je samo dobacila prema novinarima: </p>
<p>»Dobro sam, dobro sam. I bit će dobro i u četvrtak.« </p>
<p>»Nemojte pitati za prošlu godinu. Zašto bi to trebali spominjati? Janica je pala, ali ovo je nova utrka. Nadamo se najboljem«, reći će Ante Kostelić. </p>
<p>Inače, ako želite pričati s Antom ili Ivicom Kostelićem o kvaliteti staze, o Sljemenu općenito, o cijelom spektaklu koji se danima širi Zagrebom, pred sobom imate idealne sugovornike, no kad se priča okrene prema očekivanjima za četvrtak uglavnom nastaje - šutnja. </p>
<p>»Vidjet ćemo što će se događati. Realno, Janica i Anja su ispred svih, no tako je bilo i na dosadašnjim slalomima. Sljeme je novi ispit«, kaže Ante. </p>
<p>Ivica Kostelić je vrlo dobrog raspoloženja, a sretnim ga čini ponovni zadatak koji ima na Sljemenu - vožnja niz stazu s kamerom na kacigi i komentiranje staze. </p>
<p>»Staza je u solidnom stanju i vjerujemo kako će bez problema pretrpjeti sve nastupe skijašica. Janica? Želimo najviše, ali vidjet ćemo«, govori Ivica. </p>
<p>S najvećom smo pažnjom promatrali skijanje Ane Jelušić, na kojoj se, na svu sreću, ne primjećuju nikakvi znakovi bolova i ozljede gležnja. Uostalom, i sama je potvrdila kako je stanje zadovoljavajuće. </p>
<p>»Ne osjećam jaku bol, nešto se malo potkrade pa osjetim. Nemam ni tremu prije nastupa, već jedva čekam skijati pred našim navijačima i sigurna sam, bit će ludo«, kaže Ana Jelušić. </p>
<p>I to je najbolja najava svega. U četvrtak će na Sljemenu definitivno biti »vatreno«, nikako ne hladno. Potrudit će se da tako bude i navijači i skijašice.</p>
<p>Stipe Karadžole</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Janica ponovno starta sedma </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Janica Kostelić će u četvrtak (15 sati) u prvoj vožnji »Snježnje kraljice« na Sljemenu startati kao sedma. Dakle, povijest se od prošle godine ponovila kada je također imala startni broj sedam, ali je i pala na sljemenskoj stazi. Vjerujemo kako ta koincidencija sa brojevima neće imati nastavak i tijekom utrke u četvrtak.</p>
<p>Janica Kostelić je na ždrijebu, koji je glamurozno priređen na glavnom zagrebačkom Trgu pred tisućama gledatalja, imala mogućnost da kao prva iz najjače jakosne skupine dobije startni broj i prije nego su se kuglice zavrtjele poželjela je broj tri. No, iz bubnja je izletjela – sedmica.</p>
<p>Ostale dvije hrvatske skijašice će startati, Ana Jelušić kao dvanaesta, a Nika Fleiss kao četrnaesta.</p>
<p>Jedina koja se nije pojavila na ždrijebu bila je najveća Janičina konkurentica Anja Pärson, koja je zbog problema sa zrakoplovima zastala negdje na putu i u Zagreb je doputovala u srijedu kasno navečer. Inače, prve dvije na Sljemenu će startati Amerikanke, kao prva Sarah Schleper i kao druga Kristina Koznick.</p>
<p>Inače, na ždrijebu brojeva se pojavio i legendarni skijaš Marc Girardelli koji je ostao malo zatečen viđenim na Trgu.</p>
<p>»Ovo je najveći skijaški spektakl na kojem sam bio u životu«, zborio je Girardelli.</p>
<p>Startni brojevi: 1. Schleper (SAD), 2. Koznick (SAD), 3. Poutiainen (Fin), 4. Hosp (Aut), 5. Schild (Aut), 6. Pärson (Šve), 7. Kostelić (Hrv), 8. Zettel (Aut), 9. Gerg (Njem), 10. Pequegnot (Fra), 11. Zahrobska (Češ), 12. Jelušić (Hrv), 13. Zuzulova (Svk), 14. Fleiss, 15. Bergmann (Njem)... [S. K.]</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Anja voli »gostujući« teren Sljemena </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Iako je u svijetu skijašica jako teško biti i »glumiti« zvijezdu, tako se donekle pokušava nametnuti Šveđanka Anja Pärson. Uz Janicu Kostelić »bombastična« Šveđanka i zaslužuje takav status zbog svih kvaliteta na skijaškim stazama, a da je »zvijezda« dokazala je i pri dolasku u Zagreb. Došla je kao posljednja... </p>
<p>Prošle su godine te dvije skijašice »otkupile« sva prava u Svjetskom kupu, odnosno, bile su potpuno dominantne u ukupnom redoslijedu. Tako se već na polovici sezone znalo kako će samo njihov međusobni dvoboj odlučiti o najboljoj, a na završnici sezone u Lenzerheideu s tri boda prednosti do krune je došla upravo Anja Pärson. </p>
<p>»Moje poštovanje prema Janici je golemo, zato je i ta ukupna pobjeda u Svjetskom kupu za mene značila jako mnogo. Uživam se nadmetati s Janicom«, govorila je Šveđanka. </p>
<p>Iako se umjetno pokušavala stvoriti »vatrena linija« između njih, odnos najbolje dvije skijašice apsolutno je pozitivan. Osim malog sportskog naboja, između njih dvije postoji tek korektnost. </p>
<p>»Janice, čudno mi je kako tebi i meni štopaju vrijeme. Mislim čak da nas potkradaju.« </p>
<p>Otprilike se tako Anja obratila Janici u češkom Spindlerovom Mlynu, potaknuta sve češćom pojavom da službeno vrijeme nestane upravo kad su njih dvije na stazi. Ne ulazimo time u moguću austrijsku »urotu«, već naglašavamo da je Anjin i Janičin odnos potpuno normalan. </p>
<p>»Lani je na Sljemenu bilo apsolutno ludo, nigdje nisam doživjela takvu atmosferu. Čak su bili sasvim korektni i kad sam ja bila na stazi. Kako cijenim Janicu, tako cijenim i hrvatske navijače«, rekla je švedska skijašica. S velikim zanimanjem čekamo novu Anjinu reakciju na stazi. Pod povećalom su, naravno, ona i Janica Kostelić. [S. K.]</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Posebna regulacija prometa</p>
<p>Na Trgu bana Jelačića zabavni program i prijenos utrke počinju u 14 sati</p>
<p>Zbog prijevoza putnika na utrku noćnog slaloma Svjetskog kupa što se održava u četvrtak, u gradu se uvodi posebna regulacija prometa. Tako se od 7.30 do 24 sata zabranjuje promet osobnim vozilima (osim onima s akreditacijom) Ksaverskom cestom od Jandrićeve do Mihaljevca, Gračanskom cestom, Bliznečkom ulicom, Sljemenskom cestom i Prilazom Kraljičinu zdencu do Šestinskog trga, Ulicom Mlinovi od Jandrićeve do Mihaljevca i Markuševačkom cestom od raskrižja Gračanske s Bliznečkom, do Jazbinske ulice.</p>
<p>Od 12 do 23 sata zabranjuje se zaustavljanje i parkiranje u Bakačevoj i Cesarčevoj ulici, od Bakačeve do Kluba Zagrepčana, osim za vozila s akreditacijom.</p>
<p>Od 7 do 24 sata zabranjuje se zaustavljanje i parkiranje na Ksaverskoj od Jandrićeve do Mihaljevca, Gračanskoj i Bliznečkoj ulici, Sljemenskoj cesti, Prilazu Kraljičinu zdencu, Šestinskom trgu, Šestinskoj cesti, u Ulici Mlinovi do Mihaljevca i u Jandrićevoj ulici od Ksaverske do Ulice Mlinovi.</p>
<p>Tramvajske linije 8, 14 i 15 vozit će pojačano, a iz ZET-a mole građane da se pri odlasku na utrku autobusima pridržavaju vremena polaska koje je otisnuto na njihovim ulaznicama (9,10,11, 12 ili 13 sati).</p>
<p>Gledateljima se savjetuje da sa sobom ponesu mobilni telefon s dobro napunjenom baterijom te da u slučaju bilo kakvih problema nazovu Hrvatsku službe spašavanja – 098-737-993. </p>
<p>Zabavni program na Trgu bana Jelačića počinje u četvrtak u 14 sati nastupom grupe Elemental koji će trajati sve do početka prve utrke. Nakon toga svi će, koji nisu na Sljemenu, a žele gledati skijašku utrku, imati priliku pratiti je na video-zidu na Trgu. Nakon prve utrke nastupit će Psihomodo pop, a poslije prijenosa druge utrke nastupit će Tony Cetinski. [P.K., M.Pa., M.N.]</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Kus presudio Prokomu</p>
<p>Ovo je naša najslabija igra kod kuće, ali zaboravimo umjetnički dojam, kazao je Anzulović</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Nakon odojka, sarmi, francuske salate i orehnjače, niti igra košarkaša Cibone u srijedu nije ponudila olakšanje u želucu. No, igra je jedno, a pobjeda drugo, cibosi su sa 71-61 protiv Prokoma došli do pete pobjede u Euroligi i prema mišljenju trenera Dražena Anzulovića približili se na dva koraka do plasmana u Top 16. </p>
<p>Cibona u Euroligi pobjeđuje ako suparniku dozvoli 60-ak poena, no Prokom im je slabim postotkom šuta uvelike pomogao u tom zadatku. Momčadi su se izmjenjivale u serijama ubačaja, a Cibonina je bila »zadnja«, kod 53-53 početkom 4. četvrtine Davor Kus je ubacio dvije trice i dvicu za odluku. </p>
<p>»Ovo je bila naša najslabija utakmica na domaćem terenu, ali moram biti zadovoljan pobjedom, zaboravimo umjetnički dojam. Sada smo puno bliže drugom krugu«, kazao je nakon utakmice Dražen Anzulović. </p>
<p>Ostali rezultati, skupina A: Union Olimpija – Bamberg 57-59; skupina C: CSKA – Panathinaikos 84-89, Ülker – Unicaja 76-83, Real Madrid – Pau-Orthez 79-83, Partizan – Siena 75-73. </p>
<p>Iva Perdec Augustić</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Niko u Lyonu? </p>
<p>Trener Houllier u razgovoru je s direktorom Hajduka Fredijem Fiorentinijem prije dvadesetak dana kazao kako je Lyon spreman uzeti Niku </p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Niko Kranjčar, prvo ime Hajduka, u četvrtak će u Lyonu razgovarati s trenerom francuskog prvaka Gerardom Houllierom i čelnicima Lyona pa u Hajduku s nestrpljenjem očekuje rezultate tih razgovora. S Nikom je u Francusku otišao prijatelj obitelji Kranjčar odvjetnik Emil Zgur, a poznato je da je trener Houlier u razgovoru s direktorom Hajduka Fredijem Fiorentinijem prije dvadesetak dana kazao kako je Lyon spreman uzeti Niku. Razgovore u Francuskoj Niko će iskoristiti da spozna kakvu mu ulogu odnosno minutažu nudi Lyon. </p>
<p>Naime, hrvatskom je reprezentativcu najbitnije da na Svjetsko prvenstvo u Njemačku dođe u punoj formi, a to može samo uz punu minutažu. Stoga je i dosad govorio da će Hajduk napustiti najvjerojatnije u lipnju. Međutim, došlo je do velikog obrata. Niko se javio Hajduku, a direktor Fiorentini je kazao: </p>
<p>»Razgovarao sam s Nikom, zatražio je od Hajduka dozvolu da ode u Lyon i zakasni na početak priprema. Najavio je svoj dolazak u petak, a mi nemamo ništa protiv.« </p>
<p>Financijska strana mogućeg dogovora još je nepoznata, ali nije loše ponoviti pod kakvim je uvjetima Niko prije godinu dana došao u Hajduk iz Dinama. Naime, Hajduk je Dinamu uplatio milijun i pol eura uz 330.000 eura PDV-a, a Nikin je ugovor iznosio 110.000 eura. Ulagači Štimac i prijatelji (najviše Franjo Pašalić) pokrili su, uz pomoć Hypo banke, obvezu prema Dinamu, a Hajduk je platio PDV i ugovorne rate igraču. </p>
<p>Ako transfer s novim klubom u inozemstvu bude 2,850.000 eura, što je minimum, Hajduk bi zaradio 200.000 eura, s time da mu država vraća PDV. Sve se više od tog minimuma dijeli na sljedeći način - 35 posto dobivaju ulagači, a 65 posto Niko. Svota koja se spominje za zimski prijelazni rok jest oko 5 milijuna eura. Ako bi transfer bio »plodniji« od toga, Hajduk bi navodno dobio još nešto novca. </p>
<p>Uglavnom, čini se da se velika jednogodišnja ljubav Hajduka i Nike bliži kraju, a da će svi koji su sudjelovali u »transferu svih transfera« izvući dobit. Novčani će ulog u Niku za sve strane biti posao svih poslova. </p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Marković dovijeka predsjednik </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Što bi za naš nogomet, time i državu, bilo probitačnije - da Hrvatska s Mađarskom 8. prosinca bude domaćin Europskoga nogometnog prvenstva 2012. godine, a da pritom Vlatko Marković od tog dana više ne bude predsjednik Hrvatskoga nogometnog saveza, ili da domaćinstvo EP-a bude dodijeljeno Italiji ili zajednički Poljskoj i Ukrajini, a da autoritativni Marković i dalje ostane na čelu našeg nogometa? </p>
<p>Koliko god je ovih dana takva dvojba naizgled vrlo aktualna, mogu odahnuti svi koji su se zabrinuli zbog najsvježije izjave Vlatka Markovića, koji najavljuje ostavku na mjesto predsjednika HNS-a ako 8. prosinca dobijemo domaćinstvo EP-a 2012. godine, jer će mu se time ostvariti najveće želje. No, od ostavke, dakako, nema ništa. Ne samo zato što je Marković navodno mislio na nešto drugo kad je tu izjavu davao jednom našem uglednom listu nego zato što mu to ne bi dozvolio glavni tajnik HNS-a Zorislav Srebrić. Srebrić doduše ne poriče postojanje Markovićevih riječi o ostavci pod određenim okolnostima, koje su čak stavljene u naslov. No, kaže: </p>
<p>»Tog ćemo dana svi biti presretni, a Marković uz to neće podnijeti ostavku!« </p>
<p>Kad smo mu rekli da ipak dijelimo zabrinutost s mnogima, dodao je: </p>
<p>»Što se toga tiče, ne trebate biti zabrinuti, jer predsjednik prvo treba apsolvirati tri dijela svoje misije - dobivanje kandidature, realizacija projekta EP-a 2012. i sâmi turnir. A kada sve to prođe, najprije ćemo Markovića pitati je li se umorio, a ako se tako osjeća, u što ne mogu vjerovati, neka izabere segment u Savezu u kojem će djelovati. Ipak, s obzirom na njegovo psihičko i fizičko stanje, i nakon toga ga vidim predsjednikom koji će trajati.« </p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Ančić propustio tri meč-lopte </p>
<p>ADELAIDE</p>
<p> – I dok su Ljubičić i Karlović pobjedama otvorili novu sezonu, Mario Ančić je izgubio dobiveno. Super Mario je, naime, propustio tri meč-lopte u dvoboju prvoga kola 394.000 dolara vrijednog ATP turnira u Adelaideu. Belgijanac Malisse slavio je protiv četvrtog nositelja Next Generation Opena sa 3-6, 6-3, 7-6 (8). Tako je u turniru ostao još Ivo Karlović, koji u drugom kolu igra protiv Danca Carlsena. [I. Mi.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="38">
<p>Plin po 230 dolara</p>
<p>MOSKVA </p>
<p> - Ruski i ukrajinski dužnosnici su u srijedu ujutro, nakon noćnih pregovora, uspjeli postići dogovor o opskrbi plinom za predstojeće petogodišnje razdoblje, fiksiravši cijenu ruskog plina na 230 dolara za 1000 prostornih metara, izvijestio je u srijedu u Moskvi predsjednik ruske tvrtke Gazprom Aleksej Miller.</p>
<p> »Uspjeli smo postići dogovor. On je uspješan za Gazprom i mi smo zadovoljni. Od 1. siječnja naša će tvrtka ukrajinskim korisnicima isporučivati plin preko tvrtke RosOukrEnergo«, rekao je na konferenciji za novinare Miller. »Ovaj će dogovor omogućiti stabilnu opskrbu plinom za cijelu Europu«, rekao je Miller nakon razgovora s predsjednikom ukrajinske energetske tvrtke Naftogaz Oleksijem Ivčenkom. Miler je precizirao kako je dogovorena nova cijena prijenosa ruskog plina preko Ukrajine na 1,6 dolara za 1000 prostornih metara na svakih 100 kilometara, u odnosu na dosad spominjanu cijenu od 1,09 dolara. U Gazpromu su istaknuli kako će se cijena od 230 dolara primjenjivati isključivo na izvoz ruskog plina Ukrajini. U skladu s detaljno razrađenim ugovorom, Ukrajina će biti u mogućnosti kupovati plin od Turkmenistana i Kazahstana po manjoj cijeni od 95 dolara za 1000 prostornih metara.</p>
<p>Ukrajinski predsjednik Viktor Juščenko pozdravio je u srijedu postignuti sporazum s Rusijom o cijeni ruskog plina i rekao da je ukrajinsko gospodarstvo spremno za nove tržišne uvjete.</p>
<p> Ruska Duma, Donji dom parlamenta, ocijenila je u srijedu pozitivnim kompromis koji su postigle Rusija i Ukrajina kako bi riješile krizu oko cijene isporuke plina. I Europska unija pozdravlja ruski dogovor s Ukrajinom, ali i dalje želi razgovarati o sigurnosti europskih zaliha plina, izjavio je u srijedu u Bruxellesu Martin Bernstein ministar gospodarstva Austrije, koja predsjedava EU. »I dalje ćemo razgovarati o isporuci plina Europi, ali i o ruskoj situaciji«, rekao je Bernestein prije sastanak ministara energetike zemalja članica EU-a. [AFP/Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Sharon doživio moždani udar prije operacije</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Izraelski premijer Ariel Sharon u srijedu </p>
<p>na večer primljen je u bolnicu nakon što je doživio novi moždani udar večer uoči planirane operacije srca, prenijele su agencije pozivajući se na izraelsku državnu televiziju.</p>
<p> Izraelski premijer Ariel Sharon je nakon što mu je u srijedu navečer pozlilo, prebačen u bolnicu. Izraelski mediji javljaju da se vjeruje kako je Sharon doživio novi moždani udar ili pak da mu je srce zakazalo. </p>
<p> Izraelska televizija Channel 2 izvijestila je da je premijer na nosilima unesen na odjel za hitni prijem jeruzalemske bolnice Hadassah, te da se iz službe hitne pomoći Zaka doznaje kako se žalio na bolove u grudima. </p>
<p> U priopćenju ureda izraelskog premijera potvrđuje se da je Sharon prebačen u jeruzalemsku bolnicu Hadassah gdje je u četvrtak trebao biti podvrgnut operaciji srca i navodi da je Sharonov privatni liječnik bio uz njega te da je premijer bio pri potpunoj svijesti. </p>
<p> Sharon je nakon blagog moždanog udara već bio u bolnici 18. prosinca. Liječnici su izjavili kako dugoročnih posljedica neće biti, no otkrili su mu urođenu srčanu manu koja je očito uzrokovala moždani udar. U četvrtak ujutro Sharon je u bolnici trebao biti podvrgnut operaciji kojom bi se ta srčana mana uklonila. </p>
<p> Premda se prema zasad raspoloživim informacijama iz medicinskih krugova u Jeruzalemu novi moždani udar kojeg je Sharon pretrpio u srijedu na večer ne smatra teškim, svjetski mediji mu pridaju veliko značenje s obzirom na njegovu dob i anamnezu. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Napokon istina o atentatu na Kennedyja?</p>
<p>Dokumentarac »Rendez-vous sa smrću« temelji se na iskazima bivših američkih, kubanskih i ruskih agenata te na arhivima Meksika i KGB-a</p>
<p>LONDON (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Najzagonetnije ubojstvo 20. stoljeća, atentat na Johna Kennedyja, moglo bi se uskoro razjasniti, nakon više od 40 godina. Londonski Daily Telegraph najavljuje, naime, da će njemačka televizija u petak prikazati dokumentarni film, u kome se tvrdi kako je atentator Lee Harvey Oswald ubio američkog predsjednika po narudžbi kubanske tajne službe. »Time se navodno Fidel Castro osvetio za pokušaje CIA-e da ga likvidira pomoću otrovnog nalivpera«, izjavio je autor filma »Rendez-vous sa smrću« Wilfried Huismann. </p>
<p>Oscar Marino, bivši agent kubanske tajne službe G2, koji se kasnije razišao s Castrovim režimom, ispričao je u dokumentarnom filmu da je sovjetski KGB uputio Kubance na Oswalda. Marino tvrdi da je Kuba po svaku cijenu htjela ukloniti Kennedyja kao protivnika kubanske revolucije i osobu koja je namjeravala likvidirati Fidela Castra.</p>
<p>Objašnjavajući zašto su Kubanci za atentat na Kennedyja angažirali baš Oswalda, Marino je rekao da se radilo o disidentu koji je »mrzio svoju zemlju«. Kako je otprije poznato, Oswald je sebe smatrao komunistom, te je proveo tri godine u Sovjetskom Savezu. Nakon atentata na Kennedyja bio je uhićen, a nedugo potom ubio ga je Jack Ruby. Stoga su pravi Oswaldovi motivi dugo ostali tajnom. Radeći na svom dokumentarnom filmu pune tri godine, Huismann je prikupio mnoge svjedoke koji su pristali javno progovoriti o tajni Kennedyjeve smrti 22. studenog 1963. u Dallasu. Film »Rendez-vous sa smrću« temelji se na iskazima bivših američkih, kubanskih i ruskih agenta, ali i na arhivima Meksika te KGB-a.</p>
<p>Jedan od glavnih svjedoka je umirovljeni agent FBI-a Lawrence Keenan koji je nakon atentata na Kennedyja poslan u Meksiko da izvidi što je tamo prije radio Oswald. (Oswald otišao je u Meksiko da bi se povezao s ljudima iz kubanske diplomacije koji su bili u toj zemlji.)</p>
<p> Lawrence Keenan otkrio je u Meksiku da je u atentat na Kennedyja bila upletena Kuba. No, tada je smjesta povučen natrag u Ameriku, po naređenju samog predsjednika Lyndona Johnsona. </p>
<p>Bivši agent FBI-a danas tvrdi da je vlastima u Washingtonu više je odgovaralo da Oswalda prikažu kao usamljenog čudaka. I drugi svjedoci tvrde da je Kennedyjev nasljednik, Lyndon Johnson, znao za zavjeru, ali je nakon kubanske raketne krize, koja se dogodila prije samo godinu dana, htio izbjeći rat sa Castrom. </p>
<p> Kuba nije bila opasni protivnik, ali je postojala opasnost od eskalacije, ako bi se u sukob uključio Sovjetski Savez.</p>
<p> Zanimljiv je iskaz Johnsonovog i Kennedyjevog vojnog savjetnika Alexandera Haiga, koji je kasnije postao američkim državnim tajnikom. Kako navodi Daily Telegraph, Haig u filmu tvrdi da je Johnson rekao kako se »ne smije dopustiti da američki narod pomisli da je Fidel Castro mogao ubiti našeg predsjednika. Razlog je bio taj što bi došlo do uspona desnice u Americi, a to bi Demokratsku stranku izbacilo s vlasti za barem dvije generacije«. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Bush traži »duboka grla« </p>
<p>Najavljen sudski progon službenika koji su novinama odali detalje o prisluškivanju američkih građana</p>
<p>NEW YORK (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Nakon najave Busheve administracije da će Ministarstvo pravosuđa u potpunosti istražiti i vjerojatno sudski progoniti one vladine službenike koji su odali tajnu novinarima kako je predsjednik osobno odobrio telefonsko špijuniranje američkih građana, nema sumnje, započeo je rat između Bijele kuće i najutjecajnijeg američkog dnevnog lista The New York Timesa. </p>
<p>Predsjednik je ocijenio da je odavanje takvih tajni, o prisluškivanju telefona »samo onih koji imaju veze s Al Qaidom«, u biti sramotan čin, a ne informiranje javnosti. To je dodatno ugrozilo sigurnost Amerike, ustvrdio je Bush.</p>
<p>Mnogi se međutim već pitaju koliko će daleko američka administracija ići u ostvarivanju tih prijetnji. Hoće li doista neki od novinara New York Timesa dospjeti čak i u zatvor ako, poput novinarke ovog lista Judith Miller, budu odbili otkriti izvore svojih informacija? Ovaj dnevnik, prvi je objavio »pikantne detalje« o Bushevom udjelu u odluci da se prisluškuju telefoni Amerikanaca. Ishod ovog sukoba svakako će pokazati stvarni odnos snaga između predsjednika i novina koje već desetljećima, ne samo u Americi, već i u svijetu predstavljaju mjerilo važnosti u medijskom informativnom prostoru. </p>
<p>I drugi američki mediji prigovaraju predsjedniku da želi previše predsjedničkih ovlasti. Političari iz demokratskog tabora čak tvrde da predsjednik George (W. Bush) »želi postati King (kralj) George«. I poznati tjednik Newsweek, u svom najnovijem zdanju od 9. siječnja, koje je već stiglo mnogim novinarima, nastavlja anatomski secirati administraciju. »Više od četiri godine nakon 11. rujna, Amerika se našla usred rasprave 'o najstarijem pitanju naše povijesti': kako balansirati slobodu i sigurnost, te koliko ovlasti dodijeliti Bijeloj kući«, pišu najpoznatija pera ovog uglednog magazina Evan Thomas i Daniel Klaidman.</p>
<p>Analitički članak u Newsweeku najavljuje da će se »rat« između Bijele kuće i nekih novinara, u sljedećim mjesecima ove izborne godine u Americi samo intenzivirati. </p>
<p>Bush je navodno tražio da mu suradnici »iscijede praktično sve moguće ovlasti koje mu jamče ustav i Kongres SAD-a kako bi branio zemlju i štitio sigurnost građana od terorista. Novinari su iščeprkali da se čak i vrlo često u negativnom kontekstu spominjani bivši ministar pravde John Ashcroft nije složio s predsjednikom da se bez sudskog naloga prisluškuju telefoni građana. No, predsjednik ga nije poslušao. </p>
<p>Ostalo je već povijest koja bi sljedećih mjeseci mogla, poput afere Watergate (1974.) potresti Ameriku. Onako, kako je to u svom kapitalnom djelu »The Imperial Presidency« (Imperijalno predsjedništvo), opisao najpoznatiji američki živući povjesničar Arthur Schlesinger. Na njega se sada pozivaju mnogi američki mediji povlačeći paralelu između nepopularnog Richarda Nixona i Georga W. Busha, uz nadu da demokracija - neće biti kolateralna žrtva.</p>
<p>Erol Avdović</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Iran potajno nabavlja tehnologiju</p>
<p>LONDON</p>
<p> - Iran potajno pokušava nabaviti tehnologiju i pronaći stručnjake koji bi mu omogućili izgradnju nuklearnoga oružja, procurilo je iz izvješća obavještajne službe koje bi moglo još više produbiti sukob Zapada i Irana zbog nuklearnog programa.</p>
<p>Planovi za nabavu nuklearne tehnologije obuhvaćaju područje od Europe do Sjeverne Koreje i zemalja bivšega Sovjetskog Saveza, piše britanski list The Guardian pozivajući se na neimenovanu europsku obavještajnu agenciju. U izvješću se tvrdi da Iran ima napredan program kojemu je cilj nabaviti opremu i pronaći stručnjake koji će omogućiti izradu nuklearnog oružja. Usto u izvješću piše da su Sirija, Pakistan i Sjeverna Koreja dio svjetskoga crnog tržišta zabranjenim dijelovima oružja. Autori dokumenta upozoravaju da je Iran izgradio mrežu tvrtki koje služe kao paravan za pronalaženje informacija i materijala potrebnih za izgradnju nuklearnoga, biološkog i kemijskog arsenala, prenosi Guardian. </p>
<p>U utorak je Iran poručio da će sljedeći tjedan nastaviti istraživati i razvijati atomsko gorivo. No, SAD su odmah u utorak upozorile Iran da ne nastavlja istraživanja i razvoj nuklearnog goriva. [AFP/Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="43">
<p>Umijeće pravilna zalijevanja</p>
<p>Da bi cvijeće lijepo raslo u zagrijanu domu, uvijek mora imati dovoljno vlage. Pritom se ne smije pretjerati i sve vrste zalijevati istom količinom vode i u isto vrijeme</p>
<p>Nema ničega ljepšeg nego kad zimi vaše četvorne metre krase neobično oblikovani listovi i rascvali cvjetovi sobnih biljaka. No taj ćete si ugođaj priuštiti samo ako, kao iskusni uzgajivači, brižno skrbite o svakoj cvjetnoj posudi. Zato trebate znati da ih je nužno držati na odgovarajućim mjestima (nekoj vrsti više odgovara svjetlo na i pokraj prozora, dok drugoj polusjena hodnika), te u određeno vrijeme zalijevati mješavinom vode i, prema potrebi, tekućim umjetnim gnojivom. Otkrivamo kada i koje vrste sobnog bilja redovito zalijevati kako bi uvijek imalo nužnu količinu vlage. </p>
<p>• Svaka 24 sata</p>
<p>Budući da neke vrste sobnog cvijeća izgledom podsjećaju na mini krošnje šumskog drveća, to je cvjećarima s iskustvom dovoljno da odmah znaju kako je tim vrstama za pravilan rast i cvjetanje potrebno dosta vlage. Riječ je o orhidejama i svim vrstama paprati, kao što je, na primjer, kućna sreća, asparagus, kovrčava paprat, capelvenere i drugima, koje treba svakodnevno zalijevati. Pritom je dobro znati i da tom cvijeću više godi prskanje grančica i listova nego da se voda ulijevala u zemlju. To je razlog više da se uzgajivačima savjetuje da grupiraju cvjetne posude »žednih« vrsta na istoj polici, odnosno stalku za cvijeće. Tako ćete ih brže i lakše prskati, te im olakšati, da jedno pokraj drugoga, dulje zadrže vlagu.</p>
<p>• Dva puta na tjedan</p>
<p>Cvijeće koje treba češće zalijevati i tijekom zimskih mjeseci, odaju neobične nijanse zelene boje lišća i zanimljive šare. Takvo je, na primjer, difenbahija, aglaonema, peleonija, puzavac... No ako još i cvjeta poput azeleje, u tom slučaju još ima čvrste listove, ili kao afrička ljubičica prekrivene dlačicama. Dok ih krase ružičasti, ljubičasti, ili bijeli cvjetovi, ili pak čudesno prošarano lišće ružičastim, crvenim i žutim nijansama nužno ih je zalijevati dva puta na tjedan. To je razlog više, da te cvjetne posude držite jednu pokraj druge, pa im još olakšate i međusobno isprepletanje grančica. No da bi se zbog viška vode u zdjelicama izbjeglo moguće truljenje cvijeća, preporučuje se s malo plastične folije obložiti dno tanjurića od gline ili plastike. Nakon toga će te biljne vrste brže upiti vlagu. </p>
<p>• Jednom na tjedan</p>
<p>Ako sobne biljke imaju čvrsto i svijetlo lišće, poput anturijuma, gardenije, fikusa benjamina, spatifilije, potosija, filodendrona, ili da je kao u palme narezano, usko i dugo, te je biljke nužno zalijevati jednom na tjedan. Budući da su katkad neke od tih vrsta izrazito visoke sa sitnijih bujnih ili velikih listova, najbolje ih je držati na pokretnom stalku za cvijeće (pokreće se zahvaljujući kotačićima). Zbog toga ih uzgajivači lakše pomiču i zalijevaju, najčešće za vrijeme jednotjednog velikog pospremanja. </p>
<p>• Jednom na mjesec</p>
<p>Da bi dom površnih ili zaboravnih ljubitelja cvijeća krasile sobne biljke uskih i visoko uzdignutih listova poput sablji, ili razbarušenih mesnatih i prošaranih šarama, savjetuje se nabaviti aloju, agavu, sanseveriju ehmeju, fascijatu, guzmaniju ili ananas. To više što ih je dovoljno zalijevati jednom u 30 dana. Pritom vodu obvezno ulijevajte u središte cvjetne posude, pa je zbog toga korisno imati posudu s dugim lijevkom. Tako će biljka postupno i propisno upijati vodu, bez obzira na to jeste li je posadili ove godine ili ih uzgajate već nekoliko sezona. </p>
<p>Marinka Đaković</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Nikad previše Mozarta</p>
<p>2006. je u Austriji proglašena godinom poznatog skladatelja. Na poznatom Salzburškom festivalu, koji će trajati pet tjedana, izvest će se sve 22 Mozartove opere</p>
<p>U čast 250. godišnjice rođenja glazbenog genija Wolfganga Amadeusa Mozarta, 2006. je u Austriji proglašena Mozartovom godinom. Osim što glazba s njegovim potpisom i danas očarava svijet, Mozartovo je ime već godinama pravi marketinški brend. Svi znaju za poznate »Mozart kugle«, a u godini posvećenoj tom slavnom skladatelju, austrijske tvrtke na tržište namjeravaju izbaciti oko stotinu novih proizvoda s Mozartovim imenom. </p>
<p>Najviše koristi od Mozartove godine očekuju stanovnici Salzburga, Mozartova rodnog grada. Jedna je lokalna mljekara tako proizvela »Mozart jogurt« i desertno piće od čokolade, lješnjaka i marcipana. Osim u »Mozart jogurtu«, posjetitelji Salzburga moći će uživati i u »Mozart kobasicama«, kupiti »Mozart parfem«, a prodavat će se čak i dječje bočice i dude s Mozartovim likom. Na klizalištu na Mozatovu trgu posjetitelji mogu i klizati uz glazbu iz »Čarobne frule«.</p>
<p>Iako trgovci trljaju ruke očekujući odličnu godinu, mnogi Austrijanci ne odobravaju takav način proslave Mozartova rođendana. Autor najnovije knjige o Mozartu, Kurt Palm zgrožen je općom komercijalizacijom Mozartova lika i djela. »Novi slogan za 2006. nije seks prodaje nego Mozart prodaje. Da Mozart može vidjeti što se događa u Beču i Salzburgu, ili bi se valjao od smijeha, ili bi mu se gadilo«, kaže Kurt Palm.</p>
<p>No salzburški gradonačelnik Heinz Schaden ne obazire se na te kritike. »Turizam i proizvodi s Mozartovim imenom donose novac, a slavni skladatelj glavni je i najvažniji izvor prihoda u gradu«, kaže Schaden. »Teško je točno izračunati zaradu, ali ako provedete anketu među svim turistima koji su posjetili Salzburg, većina će ih reći da su bili u gradu u kojem je rođen Wolfgang Amadeus Mozart. Salzburg je teško zamisliti bez Mozarta«, dodaje Schaden.</p>
<p>Ipak, unatoč svom kiču koji obilježava obljetnicu, Salzburg nije zaboravio što je zaista važno kad je u pitanju Mozart – njegova glazba. Ovog će ljeta posjetitelji moći pogledati svaku operu koju je napisao. Prvi put, na poznatom Salzburškom festivalu, koji će trajati pet tjedana, izvest će se sve 22 Mozartove opere. Suzanne Staehr iz festivalskog organizacijskog odbora kaže da je to golem logistički i umjetnički izazov. »Na festivalu se obično izvede pet do šest opera. Ove će se sezone izvesti 22, a izvodit će ih svjetski poznati glazbenici i dirigenti kao što su Simon Rattle, Nikolaus Harnoncourt i Riccardo Muti«, dodaje Suzenne Staehr.</p>
<p>Lokalno je stanovništvo također uzbuđeno i oduševljeno proslavom. »Pravim obožavateljima nikada ne može biti previše Mozarta, a ove će ga godine svakako biti mnogo. Mnogo toga o njemu ni mi još ne znamo i bit će jako uzbudljivo otkrivati nepoznate detalje iz njegova života«, rekla je jedna Salzburžanka. </p>
<p>Tomislav Bradić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="45">
<p>Patentom pokušali uzeti milijarde</p>
<p>Policajci su utvrdili niz nepravilnosti pri osnivanju d.d. Macromel koje je kao temeljni kapital unijelo pravo na patent na uređaj za liječenje benignih i malignih tumora</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Policajci Odjela gospodarskog kriminaliteta dovršili su veliku kriminalističku obradu nad hrvatskim državljaninom Zdravkom Mihaljevićem (58) zbog zloporabe položaja i ovlasti, slovenskim državljaninom Nellom Marconijem (38) jer je Mihaljevića poticao na zloporabu položaja i ovlasti, te hrvatskim državljaninom Stjepanom Fišterom (59) i državljaninom Bosne i Hercegovine Draganom Dragišićem (51), koje se sumnjiči da su pomagali u zloporabi položaja i ovlasti.</p>
<p> Policija u svojemu priopćenju nije imenovala osumnjičenike, već smo njihov identitet uspjeli neslužbeno doznati. Naime, policajci su utvrdili niz nepravilnosti pri osnivanju dioničkog društva Macromel koje je kao temeljni kapital unijelo pravo nad patentnom registriranim u Sloveniji u iznosu od čak milijardu i pol kuna, a s ciljem dobivanja kredita u Hrvatskoj. Riječ je o patentu nad uređajem za pomoć u liječenju benignih i malignih tumora. Kao sredstvo povrata kredita nudio se udio od 25 posto osnivačkog kapitala Macromela. </p>
<p>Nadalje je, kako policija tvrdi, Marconi je zajedno s Stjepanom Fišterom i Draganom Dragišićem tijekom siječnja 2004. godine angažirao Mihaljevića koji je bio odgovorna osoba u poduzeću za reviziju osnivanja dioničkih društava i koji je 7. siječnja 2004. godine napisao Izvješće o reviziji osnivanja trgovačkog društva.</p>
<p> Kao utvrđenu gospodarsku vrijednost patenta u Izvješću je naveo iznos od milijardu i pol kuna, i to na temelju triju ponuda za otkup patenta koje su, pak, dali sami Fišter i Dragišić, predstavljajući se kao predstavnici dvaju poduzeća, te na procijeni vrijednosti prava na patent registriran u Sloveniji. No, Mihaljević pritom nije proveo sve revizorske postupke, odnosno, nije angažirao posebnog stručnjaka te izvršio uvid u dokumentaciju koja bi ukazivala na troškove istraživanja, ulaganja i razvoj patenta u isključivom vlasništvu Marconija. </p>
<p>Točnije, nije utvrdio stvarnu gospodarsku vrijednost patenta koji se unosi kao temeljni kapital Macromela. </p>
<p>trgovačkog suda</p>
<p>Time je Marconiju, Fišteru i Dragišiću omogućio upis Macromela d.d. u registar Trgovačkog suda u Zagrebu s temeljnim kapitalom od milijardu i pol kuna, s time da je Fišter imenovan direktorom, a Marconi i Dragišić članovima nadzornog odbora.</p>
<p> Nakon toga su u skladu s velikim iznosom temeljnog kapitala u burzovnu ponudu uvrstili dionice Macromela i to, navodno, po cijeni od 9500 kuna, kako bi prikupili novac za uređaj za liječenje, čime bi, naravno, vjerovnici postali suvlasnici Macromela. Valja napomenuti da pri počinjenju ovoga djela nije pribavljena nikakva materijalna korist, budući nitko nije kupio njihove dionice. </p>
<p>Mladen BokulićMarin Dešković</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Vlasnik kafića prijetio da će se raznijeti bombom</p>
<p>RIJEKA</p>
<p> - Mirko Mandić (51) iz Rijeke uhićen je u srijedu oko 13 sati ispred njegova kafića »Kristina« u Ulici Šetalište 13. divizije nakon što je zaprijetio da će se bombom raznijeti ispred zgrade Županijskoga suda u Rijeci. </p>
<p>Mandić je oko 11.30 sati nazvao policiju i iznio tu prijetnju. Odmah su blokirane prometnice oko Županijskoga suda i raščišćeni svi prilazi kako bi se izbjegla opasnost da netko strada od eventualne eksplozije bombe. Međutim uskoro je postalo jasno da navodni samoubojica nije pred zgradom suda. Policija ga je brzo locirala u kafiću »Kristina«. </p>
<p>U tome im je vjerojatno pomogla činjenica da se Mandić u telefonskom razgovoru s policijom predstavio imenom i prezimenom. Veći broj policajaca pokušavali su ga smiriti, procjenjujući u isti trenutak je li naoružan i opasan. Mandić je u vidno alkoholiziranom stanju šetao po prometnici pozivajući novinare da ga saslušaju i snime. Vikao je da su u policiji kriminalci, a da je general Gotovina slobodan. Tvrdio je i da mu je netko razbio kafić, a da tog nasilnika štiti policija i državno odvjetništvo, tvrdeći za sebe da je kao branitelj sve dao za državu, a zauzvrat dobio ku…, te da je zapovjednik 3. Policijske postaje rekao da Mandića treba ubiti. Vođen tom mišlju o ubojstvu svako malo bi povikao, Mandić je ovdje ubijte me, ubijte. Zanimljivo je bilo to što se prisutnim policajcima obraćao po imenu, očigledno ih poznavajući. Takva situacija potrajala je do dolaska policijskog kombija. Policajci su zatražili da pođe s njima što je Mandić odbio. Ušao je u unutrašnjost kafića, a za njim su nahrupili policajci. Ubrzo su ga izveli iz kafića, strpali u kombi te odvezli na kriminalističku obradu. Od jednog starijeg gosta kafića, koji je cijelo to vrijeme mirno sjedio unutra uzeli su osobne podatke i cijela gungula time je završila. Kod Mandića, a ni u kafiću, nije nađena bomba ni ikakvo drugo oružje. </p>
<p>Tomislav Rukavina</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Arheolozi na blagdanima, lopovi na djelu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Slučaj od proteklog vikenda kad su još uvijek nepoznati lopovi s novog pulskog antičkog nalazišta ukrali dvije rimske amfore još jednom pokazuje kako je Hrvatska pogodno tlo za krijumčarenje umjetnina.</p>
<p>Napadi na pomorske lokalitete potopljenih brodova, krađe amfora i drugih predmeta uobičajna su pojava na Jadranskom moru tijekom, a sve više i izvan turističke sezone. Stoga smo svake godine ponovno iznenađeni spoznajom o novim krađama i krijumčarenju antičkih amfora. Iznenađeni smo tim više kada nam kulturno blago otimaju ljudi kojima nastojimo pokazati svoju gostoljubivost.</p>
<p>Najtragičnije je to što im u tome pomažu i naši domaći ljudi, koji time uništavaju vlastitu egzistenciju, zanemarujući činjenicu da mogućnosti zarade koju im može omogućiti ronilački i nautički turizam, značajno premašuju vrijednost predmeta opljačkanih iz podmorja.</p>
<p>Primjera za to je bezbroj. Tako je prošle godine u uvali Prapatna na Hvaru, talijanski državljanin M. C. (31) s dna izvukao četiri amfore. Ukradene amfore pokušao je unijeti u automobil i prošvercati ih u Italiju, ali je policija bila brža. Nešto prije toga, također na Hvaru, dvojica Poljaka G. P. (35) i K. M. (45) roneći kod uvale Dubravica pored Zarača izvukli su dvije oštećene amfore. Kao i u prethodnom slučaju policija im je oduzela motorni čamac, opremu i amfore te su prepraćeni u Istražni odjel splitskog Županijskog suda. Da nije samo Hvar »popularan« kod mahom ilegalnih ronilaca i švercera umjetnina, dokazuje i slučaj iz godine prije kad je u Tisnom mladi talijanski ronilac iz podmorja izvukao amforu. Nju je pokušao prošvercati preko granice umotanu u papir.</p>
<p>U Odjelu za arheološku baštinu pri Ministarstvu kulture navode da je najvažnije zaštiti nalazište tzv. kavezima, odnosno, potrebno je postaviti željezne šipke koje se moraju premazati bojama i protektorima, betonske blokove, zatim postaviti jedna vrata kroz koja će se omogućiti stručnjacima ulazak u nalazište u slučaju daljnjih istraživanja lokaliteta.</p>
<p>Problem je i u tome, navode u Odjelu, kada njihovi ronioci odlaze na podmorske lokalitete te ih prate turisti ronioci i domaći koji kasnije za novčanu naknadu otkrivaju pozicije nalazišta. Stoga je nužno, uz redovitu kontrolu lokaliteta, najbolje moguće zaštititi sva poznata nalazišta kako bi se spriječila daljnja krijumčarenja, zaključuju u Odjelu za arheološku baštinu.</p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Zemljište vrijedno 10 milijuna eura promijenilo vlasnike </p>
<p>SPLIT</p>
<p> - Saslušavanjem ukupno 12 svjedoka na splitskom Županijskom sudu pokrenuta je istraga u slučaju Ivane Domić, nekadašnje sutkinje i predsjednice Općinskog suda u Supetru, osumnjičene zajedno s još 14 osoba zbog zlouporabe položaja i ovlasti. Pred sucem Stankom Grbavcem, zaduženim za istragu u tom opsežnom predmetu, nije se pojavilo 6 od predviđenih 18 svjedoka, mahom oštećenih postupanjem Ivane Domić. Istražnim zahtjevom tužilaštva, osim Domićke, sumnjiče se i trojica supetarskih odvjetnika - Zoran Vulović, Miljenko Jovanović i Braco Kušeta - te nekadašnji direktor ACI-ja Ivo Markusović. Riječ je o famoznim presudama »zbog izostanka«, koje je Ivana Domić donosila, ponekad i više od 20 u jednome danu. Na taj način su brojna zemljišta na Braču promijenila vlasnike, a vrijednost za koju su stvarni vlasnici oštećeni još nije konačna. Istražnim zahtjevom na 36 stranica zasad se spominje iznos od 10 milijuna eura. Ročišta i saslušavanja novih svjedoka potrajat će do iduće srijede. [Z.P.]</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Sedam godina za 78 prijevara</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Presudu kojom je Branko Šegvić, zbog prijevara i krivotvorenja isprava, na zagrebačkom Općinskom sudu osuđen na sedam godina zatvora, prije nekoliko dana potvrdio je i Županijski sud. Jednom dijelu oštećenih tvrtki, koje su odštetni zahtjev postavile tijekom ovog postupka, on je i dosuđen. Druge su, odlukom Županijskog suda, upućene na parnični postupak. Zanimljivo je da se osuđeni Šegvić, kojeg se teretilo za čak 78 djela počinjenih u prvoj polovici 1997., najprije suglasio s prvotno predloženom kaznom od deset godina, a potom se na presudu suca Nenada Lukića žalio. Za vrijeme postupka, Šegvić čak ni svoju obranu nije iznosio, smatrajući da se nema razloga braniti, a izrazio je kajanje.</p>
<p>Podsjetimo, Šegvić je osuđen za prijevare »teške« 383 tisuće kuna, a na popisu onih koje je prevario našli su se, između ostalih i Varteks, Kerametal, Lantea, Pitarello, Pollini, Autorad, Auto centar Rudman i brojni drugi. Postupak kojim je operirao uvijek je bio isti. Nakon što bi od tvrtke zatražio robu za isporuku, naloge za prijenos na navedeni iznos, ovjeravao je pečatom svog fiktivnog poduzeća.</p>
<p>Anita Krmek</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="50">
<p>Rijeka Gateway otvara grad prema moru</p>
<p>Kreditima ukupne vrijednosti od 156,5 milijuna dolara omogućit će se, među ostalim, izgradnja prometnica prema riječkoj luci, sanacija njene infrastrukture te razvoj graničnog područja između luke i grada</p>
<p>Projektom obnove riječkoga prometnoga pravca Rijeka Gateway, koji je hrvatska vlada pokrenula u suradnji s Međunarodnom bankom za obnovu i razvoj, do 2009. godine u potpunosti će se promijeniti izgled riječke luke, odnosno područje Delte, Porto Barosa i putničkog terminala. Hrvatska je vlada 12. srpnja 2003. potpisala sa Svjetskom bankom ugovor o trima kreditima ukupne vrijednosti 156,5 milijuna dolara, a zajmoprimci su Lučka uprava, Hrvatske ceste i Hrvatske autoceste.</p>
<p>Projekt je pokrenut darovnicom kojom je japanska vlada posredstvom Svjetske banke omogućila izradu pripremnih studija. Osim modernizacije lučkog područja, predviđena je izgradnja cestovnih prometnica prema riječkoj luci. Među najvećim aktivnostima u projektu treba istaknuti sanaciju infrastrukture riječke luke i zamjenu opreme za manipuliranje teškim teretom, omogućavanje ponovnog razvoja graničnog područja između luke i grada, poboljšanje upravljanja i sigurnosti lučkog prometa i zaštite okoliša, dovršenje zapadnog dijela riječke zaobilaznice i izgradnju spojne ceste luke, te sanaciju Krčkog mosta. Rekonstrukcijom Luke Rijeka pridonijet će se povećanju konkurentnosti hrvatskoga gospodarstva poboljšanjem međunarodnog prometnog sektora kroz riječki prometni pravac za teretni i putnički promet, modernizirati veze između luke i cestovne mreže, te revitalizirati lučke poslovne aktivnosti boljim održavanjem cesta i mostova.</p>
<p>Time će, kako navode predstavnici Svjetske banke, Rijeka sve više nalikovati na Barcelonu ili Baltimore, a njen novi izgled omogućit će prihvat cruisera do 500 putnika i putničkih brodova. To podrazumijeva i otvaranje središnjeg dijela lučkog bazena u komercijalne svrhe, te pristup građana i posjetitelja tim dijelu obalnog prostora, što stvara novo, atraktivno gradsko središte primjereno mediteranskom gradu.</p>
<p>Rijeka bi do 2009. godine trebala imati potpuno moderniziranu kontejnersku luku u istočnom dijelu grada, te novi moderni teretni terminal u zapadnom dijelu grada. Središnji dio lučkog prostora koji se nalazi u samoj gradskoj jezgri doživjet će potpunu prenamjenu. Na prostoru prirodne delte, između dvaju riječkih rukavaca Rječine, stoljećima se skladištilo drvo. Rijeka Gateway projekt riječku će deltu pretvoriti u hotelsko-komercijalni prostor uz more s atraktivnim javnim prostorima za građanstvo. Na prostoru stare luke zvane Porto Baros bit će izgrađena marina sa sadržajima za građane i turiste. Novi putnički terminal smješten na starom lukobranu u središtu grada, sa svim pogodnostima za putnike i putničke brodove, svakako će biti simbol novoga riječkog »waterfronta«.</p>
<p>Ravnatelj Lučke uprave Bojan Hlača u razgovoru za Vjesnik potvrdio je kako se svi poslovi odvijaju prema planiranoj dinamici, koju prate i posebne misije Svjetske banke. »Prisutnost japanske građevinske tvrtke Kajima Corporation iz Tokyja koja radi na izgradnji prve etape Zagrebačke obale u duljini od 300 metara dokazuje zanimanje i tako dalekih zemalja za riječki prometni pravac, što će u skoroj budućnosti nedvojbeno dovesti do daljnjeg rasta prometa«, rekao je Hlača.</p>
<p>Projektom su planirani veći građevinski zahvati, rekonstrukcije terminala, vezova, rušenje, rekonstrukcija i izgradnja novih skladišta i rekonstrukcija operativnih, cestovnih i željezničkih područja, izgradnja novog terminala i drugi građevinski radovi. Potpisivanjem ugovora o radovima u prosincu prošle godine započela je nova etapa u povijesti riječke luke koja će promijeniti lice grada i svrstati luku uz bok suvremenim europskim lukama. Obala je namijenjena za prihvat najvećih brodova koji se koriste za kontejnerski prijevoz, a dubinom mora od minimalno 18 metara omogućit će pristajanje i brodovima koji se tek planiraju graditi.</p>
<p>GPP Mikić radit će na uklanjanju nefunkcionalnih građevina na prostoru Luke Baros i južne Delte, a splitski Konstruktor inženjering na izgradnji prve i druge dilatacije zgrade pomorskog putničkog terminala na riječkom lukobranu. Nadzor nad tim radovima obavljat će tvrtka Hill International iz Luksemburga.</p>
<p>Riječke gradske vlasti nezadovoljne su pak vremenskom i financijskom neusklađenošću dviju međuzavisnih komponenti u projektu - lučke i cestovne, o čemu su početkom i krajem 2005. pisale i premijeru Ivi Sanaderu. Rijeka se od tipičnog lučko-industrijskoga središta tijekom 1980-ih preobrazila u lučko-uslužno-industrijsko središte, a cilj joj je jače zakoračiti u sektor gradskog turizma. Statistike pokazuju da svakoga mjeseca raste broj domaćih i stranih gostiju u Rijeci, obnavljaju se hoteli, restorani i kafići, a noćni i zabavni život uzima sve više maha.</p>
<p>Ljiljana Mamić Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Povećanje hrvatske ekonomske slobode</p>
<p>Hrvatska je zabilježila poboljšanje u segmentu trgovinske politike, fiskalnog opterećenja i državnih intervencija u gospodarstvu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Prema indeksu ekonomske slobode, Hrvatska je u 2006. godini zauzela 55. mjesto u svijetu, objavio je u srijedu Adriatic institut za javni poredak.</p>
<p>Radi se o pokazatelju kojeg svake godine izrađuju The Wall Street Journal i The Heritage Foundation. Oni su stupanj ekonomske slobode u nas u ovoj godini ocijenili s 2,78, što nas je svrstalo na 55. mjesto na ljestvici na kojoj je 161 zemlja. To je blago poboljšanje u odnosu na prošlu godinu, kada smo s ocjenom 3,00 zauzeli tek 74. mjesto na svjetskoj rang-listi. Naime, raspon ocjena ekonomske slobode kreće se od jedan do pet, pri čemu je jedan najbolja, a pet najslabija ocjena.</p>
<p>Najveće poboljšanje na svjetskoj ljestvici ekonomske slobode tijekom prošle godine ostvarila je Rumunjska, kojoj je za ovu godinu dodijeljena ocjena 3,19, zbog čega je ova zemlja skočila sa 125. mjesta, na kojem se nalazila lani, na 92. mjesto. Značajan skok bilježi i Albanija, koja je sa 62. došla na 52. mjesto.</p>
<p>Po stupnju ekonomske slobode ispred Hrvatske se nalazi i osam tranzicijskih zemalja koje su 2004. pristupile Europskoj uniji, na čelu s Estonijom, koja se ove godine nalazi na sedmom mjestu u svijetu. Susjedna Slovenija je zabilježila rast s 45. mjesta, na kojem je bila 2005., na 38. mjesto, pri čemu je ekonomska sloboda u njoj ocijenjena s 2,41.</p>
<p>Prvo mjesto po ekonomskoj slobodi u svijetu drži Hong Kong. Iza Hrvatske, pak, još uvijek se nalazi dio zemalja europskog jugoistoka. Tako je, primjerice, Bugarska u 2006. svrstana na 64. mjesto, a Bosna i Hercegovina na 74. mjesto, dok Srbija i Crna Gora nije ni uvrštena na ovu listu, tvrde u Adriatic institutu.</p>
<p>Gledano po komponentama ekonomske slobode, Hrvatska je u odnosu na 2005. zabilježila poboljšanje u segmentu trgovinske politike, fiskalnog opterećenja i državnih intervencija u gospodarstvu, dok su monetarna politika, te bankarstvo i financije ocijenjeni istim, inače vrlo dobrim, ocjenama kao i godinu ranije. Iste ocjene kao 2005. - ali znatno lošije od onih koje su dodijeljene monetarnoj politici, bankarstvu i financijama - imaju i tokovi kapitala i strana ulaganja, plaće i cijene, vlasnička prava, regulacija i sivo tržište.</p>
<p>To pokazuje, tvrdi Nataša Srdoč iz Adriatic instituta, da visoko porezno opterećenje, birokracija, ograničavajuće radno zakonodavstvo, nedostatna zaštita vlasničkih prava i korupcija, u Hrvatskoj i dalje predstavljaju prepreku dugoročnom gospodarskom rastu. Izlaz iz toga ona vidi u uvođenju jedinstvene porezne stope od 15 posto, najprije u segmentu poreza na dohodak i dobit, a nakon tri godine i kod PDV-a. No, iako bi taj potez potakao razvoj hrvatskoga gospodarstva, što potvrđuju i iskustva drugih zemalja koje su uvele flat tax, Adriatic institutu iz Ministarstva financija još nije stigao nikakav odgovor, kazala je Nataša Srdoč.</p>
<p>Za smanjenje poreza založio se i poduzetnik Robert Maričak, koji je na konferenciji za novinare upozorio i na sveprisutnu korupciju i velik utjecaj države na hrvatsko gospodarstvo.</p>
<p>»Previše se izvlači iz gospodarstva, a to sprječava nova ulaganja i otvaranje novih radnih mjesta«, poručio je Maričak. Ipak, krivce za to on ne vidi samo u političarima, već i u općoj društvenoj klimi, nesklonoj reformama.</p>
<p>Adriano Milovan</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Banca Intesa želi preuzeti sarajevsku banku UPI</p>
<p>RIM</p>
<p> - Talijanska Banca Intesa u srijedu je izvijestila da je ponudila 30,1 milijun eura za kupnju preostalih 65 posto dionica koje još nisu u njezinu vlasništvu u bosansko-hercegovačkoj banci UPI.</p>
<p>Kako se navodi u priopćenju te talijanske banke sa sjedištem u Milanu, ponudom za udjel od 65 posto dionica vrijednost banke UPI sa sjedištem u Sarajevu procjenjuje se na 46,2 milijuna eura. Banca Intesa, najveća talijanska banka, kupila je u rujnu 35 posto dionica u banci UPI, koja je peta po veličini banka u Bosni i Hercegovini po visini imovine.</p>
<p>Taj potez Bance Intese, koja je u Hrvatskoj prisutna kao vlasnik PBZ-a, sastavni je dio akvizicijske strategije najveće talijanske banke na području središnje i istočne Europe. [Hina/AP]</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Izvoz povećan 10,2 posto, a uvoz 13 posto</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Hrvatska je tijekom prvih jedanaest mjeseci prošle godine na inozemna tržišta izvezla roba u vrijednosti od 47,39 milijardi kuna ili 7,99 milijardi dolara, dok je uvoz iznosio 100,77 milijardi kuna ili 16,99 milijardi dolara, privremeni su podaci DZS-a. Tako je do kraja studenog prošle godine manjak u robnoj razmjeni Hrvatske s inozemstvom premašio 53,38 milijardi kuna, odnosno devet milijardi dolara, dok je pokrivenost uvoza izvozom bila 47 posto. U odnosu na isto razdoblje prethodne godine, u razdoblju od početka siječnja do kraja studenog 2005. godine hrvatski je izvoz izražen u kunama povećan za 7,7 posto, a izražen u dolarima za 10,2 posto. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Cijene nafte pale nakon dogovora Rusije s Ukrajinom</p>
<p>LONDON</p>
<p> - Cijene nafte u srijedu su na svjetskim tržištima pale za pola dolara nakon što su Rusija i Ukrajina riješile spor oko cijene prirodnog plina, koji je dva dana izazivao poremećaje u opskrbi Europe plinom. Barel sirove nafte Nymex Light u New Yorku pojeftinio je 44 centi, na 62,7 dolara, dok je cijena barela Brent nafte u Londonu pala za 59 centi, na 60,76 dolara. Ruski plinski monopolist Gazprom u srijedu je izvijestio da je postigao s Ukrajinom dogovor o isporukama plina na rok od pet godina. [Hina/Reuters]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="55">
<p>Počinje povrat ambalažnog otpada</p>
<p>Do sredine ožujka komunalnim će se tvrtkama i ovlaštenim skupljačima odjednom moći predati najviše 100 komada boca, a u trgovinama do 10. Do tada će se primati i ambalaže kupljene prijašnjih godina</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Za nekoliko će dana u svim većim gradovima biti određena i objavljena mjesta za povrat jednokratnih staklenih i PET-boca te aluminijskih limenki većih od 0,2 litre, neovisno o tome gdje su kupljene, uz naknadu od 50 lipa. </p>
<p>Do završetka prijelaznog razdoblja sredinom ožujka komunalnim će se tvrtkama i ovlaštenim skupljačima odjednom moći predati najviše 100 komada boca, a u trgovinama do 10. Do tada će se primati i ambalaža proizvoda kupljenih prijašnjih godina. Najavio je to u srijedu najavio Nikola Ružinski, državni tajnik u Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, nakon sastanka s predstavnicima komunalnih tvrtki i ovlaštenih skupljača otpada iz cijele Hrvatske.</p>
<p>»Petnaest trgovina (među njima ima i velikih poput Kauflanda ili Vindije) te 26 komunalnih tvrtki i ovlaštenih skupljača već je sklopilo ugovore s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost o prikupljanju tog ambalažnog otpada, a na tom sastanku ih je još 119 odlučilo ući u taj posao«, rekao je Vinko Mladineo, direktor Fonda.</p>
<p>Za suradnju s njima odlučili su se zato što većina trgovaca još nije spremna za provođenje svoje obveze iz Pravilnika o prihvaćanju takvog ambalažnog otpada i isplati naknade potrošačima.</p>
<p>Među uključenima je i riječka Čistoća. Njezin direktor Dušan Ščulac novinarima je kazao kako pozdravljaju primjenu Pravilnika te da će s njim uskladiti postojeći sustav primarne reciklaže i tako pomoći u njegovoj provedbi. Sljedeći će tjedan odrediti nekoliko lokacija na kojima će prikupljati takvu ambalažu.</p>
<p>Svima koji se uključe u taj posao Fond će, ako to zatraže, isplaćivati predujam za naknade koje će, prema procjeni, za vraćenu ambalažu isplatiti u sljedećih 30 dana te im pomoći u organizaciji posla, najavio je Mladineo. </p>
<p>Uskoro će velikim trgovinama dati i 20 strojeva za prikupljanje i prešanje takvog otpada, u što su uložili dva milijuna kuna, a ostalima će osigurati njihovu nabavku uz popust i povoljne kredite.</p>
<p>»Očekujemo da će do sredine ožujka, kada završava prijelazno razdoblje, cijeli sustav prikupljanja, transporta i prerade ambalažnog otpada proraditi. Trgovci svoje obveze moraju početi ispunjavati od 1. veljače jer od tada za sve koji to ne učine počinju sankcije«, rekao je Ružinski.</p>
<p>Cilj Ministarstva je da se kroz novi sustav do 2008. skuplja 55 posto, a do 2015. čak 80 ambalažnog otpada. </p>
<p>Iako je počela provedba novog sustava prikupljanja i korištenja ambalažnog otpada proizvođači i trgovci okupljeni u Hrvatskoj udruzi poslodavaca u srijedu su predstavili vlastiti, znatno drukčiji sustav, a od Ustavnog suda zatražili ocjenu ustavnosti Pravilnika koji je donijelo Ministarstvo. </p>
<p>Glavni direktor HUP-a Đuro Popijač istaknuo je da su neki od manjih proizvođača već najavili prestanak proizvodnje, jer neće moći podnijeti zbog Pravilnika povećan trošak poslovanja.</p>
<p>U HUP-u procjenjuju da novi sustav gospodarenja ambalažnim otpadom donosi trošak od 1,5 do dvije milijarde kuna koje će platiti krajnji korisnici. Najavili su, naime, seriju skorih poskupljenja raznih pića za 10 do 30 posto. </p>
<p>Direktor Bille Hrvatska Damir Horvat rekao je da će, kad se uračunaju sve četiri naknade predviđene Pravilnikom, ovisno o vrsti proizvoda te veličini ambalaže, cijene porasti između 0,62 kune i 1,3 kune. Naveo je da su trgovine već počele dobivati nove cjenike te da, primjerice, proizvodi Jamnice poskupljuju za dvadesetak posto, Coca-Cole do 30 posto, a cijene mlijeka za 0,65 do 0,80 kuna po litri.</p>
<p>U negativnoj ocjeni Pravilnika, kazao je Popijač, HUP su podržale i europske organizacije proizvođača ambalaže, ocjenjujući ga, među ostalim, i suprotnim direktivama EU-a.</p>
<p>Zato su predložili vlastiti model zbrinjavanja otpada, čiji bi trošak, koji se procjenjuje na oko 110 milijuna kuna godišnje, platili proizvođači. Za otpad bi se brinula tvrtka EKO-OZRA, koju je u listopadu 2005. osnovalo 28 proizvođača i uvoznika na koje se odnosi više od 85 posto tog otpada, poput Coca-Cole, Jamnice, Lure, Vindije, Podravke, Badela, Maraske, Zvijezde, Leda i Cedevite.</p>
<p>Otpad se, prema tom prijedlogu, ne bi prikupljao u trgovinama nego na 'zelenim otocima', a građane bi se umjesto povratom novca, stimuliralo »jakim marketinškim akcijama« i suradnjom s nevladinim udrugama.</p>
<p>Međutim, svi proizvođači i trgovci najavili su da će, ne dođe li do promjena za koje se zalažu, provoditi Pravilnik iako njime nisu zadovoljni. </p>
<p>Ružinski je naknadno ustvrdio kako nisu točne tvrdnje HUP-a da Pravilnik nije ustavan te da nije usklađen s europskom direktivom.</p>
<p>Zeleni podržavaju primjenu Pravilnika </p>
<p>Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva je Pravilnikom o ambalažnom otpadu učinilo velik korak u sprječavanju nastajanja otpada i organiziranju sustava odvojenog skupljanja, priopćio je u srijedu Zeleni forum - mreža udruga za zaštitu okoliša Hrvatske. Forum upozorava da gospodarski moćnici udruženi u Hrvatsku udrugu poslodavaca ne žele prihvatiti odgovornost za otpad koji proizvode, smatrajući, očito, da građani i dalje trebaju financirati zbrinjavanje njihova otpada, a sebi zadržavaju profit. </p>
<p>Strani trgovački lanci, kažu, koji u matičnoj zemlji moraju poštivati visoke eko-standarde i financirati zbrinjavanje otpada koji proizvode, u Hrvatskoj svu odgovornost prebacuju na državu i kupce, primjenjujući tako dvostruko mjerilo. Najveći dio otpada koji završava na legalnim i ilegalnim odlagalištima čini upravo njihov ambalažni otpad, a primjena Pravilnika je jedini način da se takav trend zaustavi, smatraju u Zelenom forumu. </p>
<p>Od Ministarstva traže da odlučno krene u provedbu Pravilnika te da sankcionira one koji ga ne budu poštivali. Istodobno ih upozoravaju da se tijekom izrade Pravilnika nije dovoljno informiralo građane, što također uzrokuje otežano provođenje propisanih mjera. Građane su pozvali na trajni bojkot jednokratne plastične i tetrapak-ambalaže i korištenje što je više moguće povratne staklene ambalaže.</p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Vlada će dati novac za sanaciju štete</p>
<p>Pomoći će se i u financiranju projekata da se slične situacije više ne bi događale</p>
<p>KNIN</p>
<p> - Vladino izaslanstvo u kojem su bili Damir Polančec, potpredsjednik Vlade, Božidar Kalmeta, ministar mora i turizma, te Marina Matulović-Dropulić, ministrica zaštite okoliša, posjetilo je u srijedu Knin da bi na terenu dogovorili modele pomoći ovom poplavama stradalom području. </p>
<p>»Vlada će financijski pomoći u saniranju nastalih šteta i pomoći u financiranju projekata koji će pomoći da se slične situacije više ne bi događale«, rekao je nakon razgovora s kninskom gradonačelnicom Josipom Rimac i šibensko-kninskim županom Dujom Stančićem potpredsjednik Vlade.</p>
<p>Prema Polančecovim riječima, dogovorili su da se za najugroženiji dio grada Knina, za Trpimirovu ulicu u kojoj je poplavljeno više podruma obiteljskih kuća, izradi troškovnik za nužne zahvate. Na ovom dijelu grada, naime, prometnica se postavlja kao svojevrsna brana pa prilikom svake veće oborine podrumi kuća poplavljuju. </p>
<p>Nakon što se izradi troškovnik, predstavnici lokalne zajednice i Vlade će se zajedno naći i sastaviti financijsku konstrukciju. </p>
<p>Za državnu cestu D-33 Šibenik-Drniš-Knin dogovoreno je da će je sanirati Hrvatske ceste, i to u ovoj godini. </p>
<p>Budući da su kninski vatrogasci u posljednjih mjesec dana, kada je Krka dva puta prešla kritičnu granicu, intervenirali šezdesetak puta, odlučeno je da će im se iz državne blagajne dati novac za pokrivanje troškova. Hrvatske vode će, doznajemo od potpredsjednika Vlade Polančeca, pristupiti hitnoj sanaciji rječice Butišnice. Ovaj je projekt vrijedan oko 10 milijuna kuna, a realizirat će se u sljedeće dvije godine.</p>
<p>Nakon sastanka u Kninu, predstavnici Vlade posjetili su Trpimirovu ulicu i benzinsku postaju koja je u posljednjih mjesec dana dva puta poplavila. Kninska gradonačelnica Josipa Rimac kazala je da je trenutačno teško reći kolike su ukupne pretrpljene štete jer se one još procjenjuju. »U svakom slučaju, štete su velike, a od velike je pomoći to što se Vlada odlučila sanirati velik dio i pomoći da se poplave više ne događaju«, izjavila je za Vjesnik. Ministar Kalmeta komentirao je loše projektiranu i sagrađenu županijsku prometnicu zbog čega ispaštaju stanovnici dviju gradskih ulica. »Cesta je napravljena mimo pravila struke zbog čega se poplave i događaju. Sada smo se dogovorili za nužni zahvat i stanje će se bitno popraviti«, rekao je Kalmeta.</p>
<p>Jadranka Klisović</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Mesić, Šeks i Sanader čestitali pravoslavni Božić </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Predsjednik Republike Stjepan Mesić, predsjednik Hrvatskog sabora Vladimir Šeks i premijer Ivo Sanader uputili su u srijedu, u povodu pravoslavnog Božića, čestitku visokom preosveštenstvu gospodinu Jovanu, mitropolitu zagrebačko-ljubljanskom i cijele Italije. </p>
<p>»U godini što je za nama, u kojoj je Hrvatska načinila presudan iskorak na svom putu da postane punopravna članica EU-a, Srpska pravoslavna crkva dala je znatan doprinos afirmaciji spomenutih vrijednosti koje našu državu, uza sve probleme, čine stabilnom i sigurnom zemljom te čimbenikom mira i dijaloga između naroda i zemalja jugoistočne Europe«, naveo je Mesić. </p>
<p>Predsjednik Sabora uputio je božićnu i novogodišnju čestitku i svim hrvatskim građanima koji slave Božić prema julijanskom kalendaru. »U duhu božićnih poruka Vama osobno i svim građanima Hrvatske koji proslavljaju blagdan Kristova rođenja prema julijanskom kalendaru, u ime svih zastupnika Hrvatskog sabora i svoje osobno želim sretan i blagoslovljen Božić, a u novoj 2006. godini mir i svako dobro«, stoji u Šeksovoj čestitki.</p>
<p>»Štujući božićnu poruku obnovljene nade, mira i solidarnosti s najpotrebitijima, njegujmo i u 2006. ozračje međusobnoga razumijevanja, nastavljajući zajednički posao na izgradnji uređene Hrvatske, koja će život svih svojih građana učiniti još boljim i dostojnijim. Mir Božji, Hristos se rodi!«, stoji u čestitki premijera Ive Sanadera. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Raspušteno pet županijskih organizacija LS-a</p>
<p>Potpredsjednica HSLS-a Đurđa Adlešić ne obazire se na raspuštanje LS-ovih organizacija i smatra da to ne može ugroziti ujedinjavanje dviju stranaka</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Uoči ujedinjavanja LS-a i HSLS-a najavljenog za 11. veljače, LS je ovih dana raspustio pet županijskih organizacija i čak 19 ogranaka. Riječ je o gradu Zagrebu, Osječko-baranjskoj, Varaždinskoj, Koprivničko-križevačkoj i Primorsko-goranskoj županiji. Među raspuštenim ograncima nalaze se oni u Varaždinu, Poreču, Opatiji, Murteru, Murskom Središću, Vodnjanu, Primoštenu i Zaprešiću. Iako se u javnosti spekulira da je zapravo riječ o raspuštanju onih ogranaka čiji su čelnici neskloni ideji ujedinjavanja sa strankom od čije su se politike prije više godina odmetnuli, predsjednik LS-a Zlatko Benašić to demantira. </p>
<p>»To nema nikakve izravne veze. Raspušteni su oni ogranci čija se čelništva mjesecima nisu sastajala i radila«, tvrdi Benašić. Objašnjava da je u procesu ujedinjavanja s HSLS-om dogovoren omjer snaga na nacionalnoj razini i to 60 prema 40 posto u korist HSLS-a. Međutim, lokalni čelnici obiju stranaka tek se trebaju izboriti za što bolje pozicije. Drugim riječima, LS-u kao i HSLS-u u interesu je da na terenu maju što bolje »pregovaračke timove«. Upravo bi i imenovani povjerenici umjesto čelnika raspuštenih organizacija i ogranaka taj dio posla i trebali odraditi. </p>
<p>Predsjednik LS-a kaže da su u neke organizacije trebali imenovati povjerenike jer su čelna mjesta ostala prazna. Primjer je zagrebačka organizacija, čiji se predsjednik već davno povukao s tog mjesta iz osobnih razloga, dok je njegov zamjenik zbog posla morao prestati obnašati tu funkciju.</p>
<p>Na pitanje kako tumači istup Ramira Ristića, bivšeg čelnika osječko-baranjskog LS-a, koji tvrdi da je smijenjen jer je kočio ujedinjenje LS-a i HSLS-a, Benašić kaže da uopće ne zna kakvi su Ristićevi stavovi. </p>
<p>»Različiti stavovi nisu niti bi mogli biti motiv da se netko smjenjuje s funkcije«, kategoričan je Benašić. Ristić pak je ustvrdio da je smijenjen jer nije namjeravao sudjelovati u pregovorima o ujedinjenju s HSLS-om te da najavljeno ujedinjenje odstupa od ideja kojima se vodio pokojni Vlado Gotovac kad je osnivao LS.</p>
<p>Potpredsjednica HSLS-a Đurđa Adlešić ne obazire se previše na priču o raspuštanju LS-ovih županijskih organizacija i ogranaka te ne smatra da to na bilo koji način može ugroziti proces ujedinjavanja tih dviju liberalnih stranaka. »Nakon ujedinjenja, svi ćemo biti ravnopravni članovi HSLS-a. U tim raspuštanjima ne vidim ništa spektakularno. Mnogi su dosad nestajali s političke scene i tu nema nikakvih problema«, zaključila je. </p>
<p>LS se ipak ozbiljno sprema za ujedinjenje s HSLS-om. Odluku o ujedinjenju potvrdio je Središnji odbor, a uskoro će se to učiniti i na saboru stranke. </p>
<p>Silvana Oruč Ivoš</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Brodska gruntovnica ogledni primjer ažurnosti</p>
<p>SLAVONSKI BROD</p>
<p> - »Od neažurne gruntovnice koja je na kraju 2004. godine imala 10.880 neriješenih zemljišno knjižnih predmeta, danas je brodska gruntovnica ogledni primjer ažurnosti u Hrvatskoj«, rekla je u srijedu ministrica pravosuđa Vesna Škare-Ožbolt nakon sastanka s predsjednicima Općinskog i Županijskog suda te zemljišnoknjižnog odjela u Slavonskom Brodu. </p>
<p>Ministrica je podsjetila da su u godinu dana riješeni svi zaostali predmeti, kao i prošlogodišnjih više od 9000 predmeta te kako se trenutačno obrađuje 400 predmeta. </p>
<p>»Zahvaljujući ovoj reformi, ali i entuzijazmu uposlenih u brodskoj gruntovnici, danas građani Slavonskog Broda zemljišnoknjižne izvatke mogu dobiti za jedan dan«, kazala je ministrica. </p>
<p>Gruntovnica u Slavonskom Brodu završila je s unosom zemljišnoknjižnih podataka u računalni sustav, a cilj Ministarstva u ovoj godini je završiti digitalizaciju i verifikaciju zemljišnoknjižnih uložaka za cijelu Hrvatsku. </p>
<p>Odgovarajući na upit novinara da komentira događanja u Skupštini Požeško-slavonske županije, Vesna Škare-Ožbolt je u ime DC-a rekla kako ne želi »dolijevati ulje na vatru, ali da je ovakva situacija loša za demokraciju, za lokalnu upravu i samoupravu, što je međutim još jedan dokaz da je nužno mijenjati način lokalnih izbora na način da se izravno biraju načelnika, gradonačelnika i župana, čime bi se izbjegle ovakve situacije«.</p>
<p>Anita Benić</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2006], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20060105].
|
