NA [2006], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20060703].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 118107 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>03.07.2006</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Prostitucija kao poduzetništvo</p>
<p>Usluge prostitucije nudile bi se samo u ovlaštenim centrima koji ne smiju biti blizu škola, odgojnih i socijalnih ustanova, dječjih igrališta, crkava i groblja</p>
<p>Prihvati li se prijedlog zakona o prostituciji, koji je Udruga radničkih sindikata uputila Vladi, i hrvatske prostitutke, kao i većina europskih, legalno će zarađivati svoj kruh. »Ilegalna prostitucija povezana je s najgorim oblikom organiziranoga kriminala - drogom, nasiljem nad ženama i djecom, otmicama, ucjenama, trgovinom ljudima. Kad bi se stavila u zakonski okvir, lakše bi se utjecalo na kriminal, spriječilo zlostavljanje prostitutki, zaštitilo zdravlje i davatelja i korisnika usluga, te razbili lanci svodnika i trgovanja ženama«, kaže predsjednik URSH-a Boris Kunst.</p>
<p>Procjena je da se u Hrvatskoj prostitucijom bavi oko 3500 osoba, a godišnje se vrti oko 30 milijuna eura. Ozakonjenjem bi to područje bilo radno i socijalno uređeno, ističe Kunst. Budući da bi i prostitutke, čiji bi se rad tretirao kao obrt, plaćale poreze i doprinose, koristi bi imala i država. Uz zdravstveno osiguranje i mirovinu, imale bi i policijsku zaštitu u slučaju nasilja te svoj sindikat.</p>
<p>»Legalizacija prostitucije neprihvatljiva je iz moralnih načela, jer vrijeđa ljudsko dostojanstvo. Zakonom se treba boriti protiv prostitucije, a ne je ozakoniti. Ozakonimo onda i pljačke, ako ih ne možemo riješiti«, oštro se zakonu protivi čelnik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever. Legalizacija neće spriječiti kriminal koji se vrti uz prostituciji, niti će zaštititi žene, jer će još više biti »rada na crno«, ističe Sever, a rješenje vidi u drastičnim kaznama za makroe i angažiranju društva da bi se prostitutke zaposlile.</p>
<p>»Više je razloga za legalizaciju nego protiv, a najgore je kad nema nikakve društvene i zdravstvene kontrole ni zaštite žena«, smatra psihologinja Mirjana Krizmanić. Legalizacijom se sprječava da u prostituciju ulaze malodobne osobe, ističe, ali i rješava društveni problem kad su u pitanju hendikepirane i osobe sa seksualnim abnormalnostima. »Prije mnogo godina majke su se u selima pobrinule da njihovi retardirani sinovi imaju nekoga za seks kako bi se spriječili napadi na žene«, priča Krizmanić.</p>
<p>Prema prijedlogu URSH-a, usluge prostitucije nudile bi se isključivo u ovlaštenim centrima za prostituciju za čiji rad dozvolu izdaje županijski ured za gospodarstvo. Centar ne smije biti u blizini škola, odgojnih i socijalnih ustanova, dječjih igrališta, crkava i groblja. Javne kuće neće smjeti biti označene na način koji vrijeđa javni moral niti ponudu smiju oglašavati u medijima. Makroi i prostitutke mogu postati voditelji centara ako nisu kažnjavani. </p>
<p>Svoje će usluge u centrima moći nuditi samo punoljetne prostitutke koje dobiju dozvolu od županijskog ureda za rad, uz liječničku potvrdu koja se obnavlja svakih 15 dana. Uz dozvolu koja vrijedi godinu dana, svaka prostitutka imala bi i iskaznicu za obavljanje prostitucije. URSH je za prijedlog zakona koristio predložak češkog zakona, kojim se također traži legalizacija prostitucije. Predviđene su rigorozne novčane kazne za prekršaje, a najveća je kazna za oglašavanje ponude usluge prostitucije - 350.000 kuna.</p>
<p>Ako makro u centru drži prostitutke koje nemaju dozvolu za bavljenje tim poslom, slijedi mu kazna od 150.000 kuna, a isto toliko ako s njima ne sklopi ugovore o radu. Kazna od 15.000 kuna predviđena je ako se centar označi tako »da izaziva javnu sablazan«. Toliko će platiti i prostitutka bez dozvole za rad ili zdravstvene potvrde, a bude li uhvaćena na ulici ili u stanu, platit će još 5000 kuna.</p>
<p>Ljubinka Marković</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>6000 Hrvata sezonski će raditi u Njemačkoj</p>
<p>U Njemačkoj se našim radnicima nude poslovi u poljoprivredi i šumarstvu, u hotelijerstvu, ugostiteljstvu, te na području zabave</p>
<p>Tijekom ove godine oko 6000 naših građana zaposlit će se u Njemačkoj. Riječ je, dakako, uglavnom o sezonskim poslovima, i to u trajanju do četiri mjeseca. Naime, Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ) temeljem potpisanih sporazuma između vlada Hrvatske i Njemačke radi na obavještavanju, odabiru i upućivanju nezaposlenih osoba na rad u Njemačku. Tijekom cijele godine poslodavci iz Njemačke Zavodu upućuju svoje potrebe za radnicima. Nude se poslovi u poljoprivredi i šumarstvu, u djelatnostima hotelijerstva i ugostiteljstva, te na području zabave. Ovi posljednji u Njemačkoj mogu raditi i do devet mjeseci.</p>
<p>Rukovoditelj Odjela posredovanja u inozemstvu Zvonko Šešo Vjesniku kaže da su plaće naših izjednačene s plaćama njemačkih državljana na istim poslovima. Sezonski radnici, dodaje, zarađuju pet do šest eura po satu. Poslodavac im osigurava primjeren smještaj, a često i prehranu. Ipak, u većini slučajeva i jedno i drugo se plaća, odnosno odbija im se od zarade. Ostalim radnicima, a riječ je o medicinskim tehničarima, te radnicima u ugostiteljstvu i turizmu bruto plaće kreću se od 1300 do 2000 eura. Plaće, kao i u Hrvatskoj, ovise o kvalifikaciji. Najbolje su plaćeni kuhari i medicinske sestre s položenim stručnim ispitom.</p>
<p>U inozemstvu je prošle godine legalno radilo 4883 Hrvata, što je 225 radnika manje nego godinu prije. Čak 63,5 posto bile su žene. Najveći broj zaposlenih bili su sezonci - 4615. Od tog broja pak 70,5 posto bilo je zaposleno u poljoprivredi. U djelatnostima ugostiteljstva i zabave bilo je zaposleno 29,5 posto građana. </p>
<p>Iste je godine putem HZZ-a zaposleno 114 pomoraca na stranim brodovima. Također, te su godine 32 redovita studenta otišla na ljetnu praksu u Njemačku, te je u istoj zemlji 111 radnika zaposleno na maksimalno 18 mjeseci kao »gostujući radnici«. Naime, Hrvatska je 2005. s Njemačkom potpisala sporazum po kojem se predviđa mogućnost zapošljavanja do 500 građana Hrvatske u Njemačkoj, i to radi usavršavanja njihova profesionalnog i jezičnog znanja. Na taj se način već godinama u Njemačkoj zapošljava veliki broj informatičkih stručnjaka. Inače, velikom broju hrvatskih građana za zapošljavanje je atraktivna i Italija. </p>
<p>Hrvatska, međutim, s Italijom nije potpisala sporazum o zapošljavanju, pa velik broj Hrvata tamo radi na crno. Broj radnika iz Istre koji dnevno putuju u susjednu talijansku regiju nije poznat, no sindikalisti procjenjuju da ih je od 1000 do 1300, mahom iz Buja, Buzeta i Poreštine. Tijekom godine pak kontinuirano na rad u Italiju, osobito u njezin sjeveroistočni dio, odlazi oko 15.000 ljudi. Samo na tršćanskom području kao njegovateljice i kućne pomoćnice radi 12.000 žena ih Hrvatske. </p>
<p>Procjenjuje se da u sjevernoj i srednjoj Italiji radi još barem 5000 do 8000 tisuća naših žena. Uz njegovateljice u Italiji oko 800 Hrvata zaposleno je u brodogradnji. I to njih 500 u brodogradilištu u Monfalconeu i još 300 u Margheri na sjeveru Italije. Oni privremeno a njihov ukupni broj ovisi o količini poslova u talijanskim brodogradilištima.</p>
<p>Silvana Oruč Ivoš</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Znanstveni projekt mora imati svrhu </p>
<p>Cilj Europske unije je da do 2010. dvije trećine ulaganja u znanost dolazi iz privatnog sektora</p>
<p>Sudeći po nedavnim ugovorima o suradnji, koje su Podravka, Agrokor i Pliva sklopile s Institutom Ruđer Bošković, te donaciji Atlantic Grupe Medilsu, čini se da su domaće tvrtke prepoznale važnost ulaganja u znanstvene projekte. </p>
<p>Veće ulaganje privatnog sektora u znanost interes je i Europske unije, koja je Lisabonskom strategijom postavila cilj da se do 2010. poveća razina ulaganja u znanost i tehnologiju na tri posto bruto domaćeg proizvoda, od čega bi dvije trećine tih ulaganja dolazile iz privatnog sektora.</p>
<p>»Gospodarstvenici podržavaju znanstvene projekte, ali one od kojih će imati koristi i od kojih će stvoriti višak vrijednosti«, kaže Stjepan Turek, savjetnik predsjednika Hrvatske gospodarske komore za razvoj i istraživanje. Objašnjava da je potrebno promijeniti naviku da znanstvenici rade projekte s mnogo stručnog razmatranja bez praktične primjene i bez obzira na to hoće li njihovi rezultati koristiti u gospodarstvu.</p>
<p>Tomislav Šmuc, savjetnik ravnatelja za suradnju s gospodarstvom na Institutu Ruđer Bošković, kaže da su tvrtke u posljednje vrijeme počele nešto više ulagati u znanost, što dokazuju i sklopljeni ugovori između Instituta i nekoliko domaćih tvrtki.</p>
<p>»Tvrtke počinju shvaćati da ne mogu konkurirati na stranom pa niti na domaćem tržištu bez novih high-teck rješenja«, kaže Šmuc.</p>
<p>Objašnjava da gospodarstvenici obično žele rješavati ciljane projekte, pa je često riječ o kratkoročnim ulaganjima s dobro definiranim problemima. Ipak, za znanstvenike to nije dovoljno jer je u znanosti, napominje, važno imati stabilno ulaganje kroz deset godina. </p>
<p>»U Hrvatskoj ima dovoljno znanstvenika, no nema kritične mase u određenom području. Potrebno je stvoriti veći broj znanstvenika koji se bave određenom tehnologijom na dulje vrijeme. Da bi se to dostiglo, potreban je i gospodarski interes«, govori Šmuc.</p>
<p>Emil Tedeschi, predsjednik Uprave Atlantic Grupe, kaže da bi gospodarstvenici trebali značajnije poduprijeti znanost. »Potpora uspješnih hrvatskih tvrtki i pojedinaca ključna je za dugoročnu održivost i promociju znanosti, te osobito za stvaranje hrvatskih znanstvenika svjetske klase koji su uz kvalitetne tvrtke naši najbolji veleposlanici«, kaže Tedeschi. </p>
<p>Njihova donacija Mediteranskom institutu za istraživanje života, dodaje, nije bila ničim uvjetovana. Odluka o njoj, zaključuje Tedeschi, donesena je zbog društvene odgovornosti, a ne rezultata koje bi primijenili u svojim proizvodima. </p>
<p>Relja Dušek</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Sveta Nedelja i Otok postaju gradovi</p>
<p>Hrvatska će ubuduće imati 125 gradova, dok bi općina umjesto 420 bilo - 427</p>
<p>Nove općine bile bi Lopar, Vinodol, Podvinje, Vrsi, Tribunj, Štitar, Funtana, Tar-Vabriga i Trviž</p>
<p>Općine Sveta Nedelja i Otok dobit će status grada, preloženo je Vladinim prijedlogom izmjena Zakona o područjima županija, gradova i općina. Tako će Hrvatska ubuduće imati 125 gradova, dok bi općina umjesto 420 bilo - 427. Vlada je ponovo predložila osnutak devet novih općina kao i prije godinu dana, kada je prijedlog u Saboru propao zbog protivljenja SDSS-a. Nove općine bile bi Lopar, Vinodol, Podvinje, Vrsi, Tribunj, Štitar, Funtana, Tar-Vabriga i Trviž.</p>
<p>Iako nema urbanu tradiciju, Sveta Nedelja, smještena između Zagreba i Samobora, s 19.000 stanovnika veća je od mnogih gradova. »Nema općina s kojima se možemo uspoređivati, a stanovnika imamo više od Paga i Raba zajedno«, kaže HDZ-ov zastupnik Krunoslav Markovinović, koji je od 1993. do 2005. bio načelnik općine, a sada je predsjednik Općinskog vijeća. Na području općine su i naselja Kerestinec, Novaki, Rakitje i Strmec, u kojem su smještene Hoto vile. Sveta Nedelja se zbog razvoja gospodarstva i poduzetništva ubrojila među najrazvijenije općine u Hrvatskoj. Godišnji proračun iznosi 64 milijuna kuna, porezom na dobit skupi se 12 milijuna kuna, poslovnih subjekata ima 1000, a nezaposlenih je 700. </p>
<p>Općina Otok u blizini Vinkovaca ima 7755 stanovnika, od čega 1897 živi u Komletincima. Za dobivanje statusa grada posebno se zauzeo HDZ-ov zastupnik Tomislav Čuljak. Prema njegovim riječima, Otok spada među najveće općine u Slavoniji, a infrastrukturom i izgledom središta mjesta ne razlikuje se od mnogih gradova. Za razvoj gospodarstva posebno je značajna poduzetnička zona Skorotinci.</p>
<p>Marijan Lipovac</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Rat za invalidsku plažu</p>
<p>Nemali broj zdravih građana svojim vozilima dolazi do invalidske plaže i parkira na mjesta namijenjena invalidima, iako postoji znak zabrane koji jasno upozorava </p>
<p>RIJEKA</p>
<p> - Jedina plaža prilagođena potrebama invalida u Hrvatskoj je ona u uvali Kostanj na riječkoj Kostabeli. Uređena je 1996., a tu su rampa i dizalica za ulazak odnosno spuštanje invalida u more. I sve ostalo je prilagođeno potrebama osoba s otežanim kretanjem, uključujući prilaz od parkirališta do mora, te poseban sanitarni čvor. Na plažu dolaze invalidi iz cijele Hrvatske, a sve više je i stranaca, od Talijana do Slovenaca, Austrijanaca, Čeha... </p>
<p>Invalid Denis Šušljik (33) živi i radi u Austriji, a kako mu je otac Riječanin na plažu dolazi već godinama. Jer, kako kaže, tako nešto u Austriji, pa ni drugdje u Europi, ne postoji. Šušljika rastužuje što svake godine preko zime vandali poharaju plažu, odnoseći s nje sve što mogu demontirati, od metalne ograde do obrađenih kamenih ploča, a dosta toga i razbiju. On primjećuje da se u proteklih desetak godina odnos zdravih osoba prema invalidima umnogome promijenio: odnosno, kaže on, zdravi nas više ne gledaju ljubopitljivo i napadno kao nekad, i sve su pažljiviji. </p>
<p>Čuvar plaže Zvonimir Devčić stalno je na usluzi invalidima: nosi im suncobrane, stolce, spušta ih u more... On nam se požalio da nemali broj zdravih građana svojim vozilima dolazi do invalidske plaže i tu se parkira na mjesta namijenjena invalidima, iako postoji znak koji jasno upozorava kome je taj prostor namijenjen. »Ovdje se svakoga dana vodi rat između invalida i zdravih građana, koji svojim vozilima bezobzirno uzimaju mjesta invalidima, a pritom negoduju zašto su invalidi zauzeli cijelu plažu i parking«, ispričao nam je Zvonimir Devčić. Dodao je da bi mnogi zdravi građani svojim automobilima najradije ušli u more samo kad im njihovi limeni ljubimci ne bi bili tako skupi. Ne može razumjeti kako netko može ogradu od prokroma ili kamene ploče demontirane na invalidskoj plaži staviti oko svoje kuće. [Damir Herceg]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="6">
<p>Novi rekordi</p>
<p>TOMISLAV GRDIĆ</p>
<p>Prvi srpanjski vikend po broju turista označio je više nego dobar početak »prave« turističke sezone, a za pohvaliti je da se na kopnu, moru, ali i zraku prometovalo bez većih zastoja. </p>
<p> Samo u petak kroz granice je prošlo više od 70 tisuća stranih vozila, a zahvaljujući izvrsnoj pripremljenosti, u subotu se u Split spustilo više od stotinu zrakoplova s oko 18 tisuća putnika, što je više nego u svim ostalim zračnim lukama na Jadranu zajedno. Ukupni promet Zračne luke Split ovog će vikenda premašiti 24 tisuće putnika. </p>
<p>Za usporedbu, rekordnog dana prošle godine sletjela su i uzletjela 72 zrakoplova sa 16 tisuća putnika, i to tek u kolovozu, a ta je brojka ove godine premašena već prvog vikenda lipnja. </p>
<p>Na splitski autobusni kolodvor stiglo je više autobusa nego lani u ovo doba. U trajektnu luku Split u subotu je uplovilo i isplovilo više od 220 brodova, a gužve su kao u špici sezone, a putnika je više i do četiri posto, pa se očekuje rekordna godina i po broju putnika.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Finski entuzijazam </p>
<p>BRUNO LOPANDIĆ</p>
<p>Teško da je najava početka bilo kojeg predsjedanja Europskom unijom bila toliko pozitivna i optimistična kao ova koju je izrekao finski premijer Matti Vanhanen. Finski dužnosnici su u najavi šestomjesečnog rotirajućeg predsjedanja Unijom najavili da će se do kraja godine pregovori s Hrvatskoj dodatno dinamizirati, proces pregovora će se ubrzati, a Hrvatska je čak spomenuta kao jedan od prioriteta predsjedanja.</p>
<p>Zlobnici bi odmah mogli primijetiti da je Hrvatska došla u prioritete iz vrlo pragmatičnih razloga; Europska unija je zbog krize svjesna da se u sljedećih šest mjeseci neće naći rješenje za ustav, a unatoč najavljenom angažmanu Finske da se među prioritetima naglasi i nastavak proširenja na ostale u regiji, entuzijazam o nastavku širenja ne dijele jednako sve članice. No, čak i da su finski motivi bili sasvim pragmatične prirode, temeljene na hladnoj kalkulaciji, samo ta činjenica je dovoljna za zadovoljstvo.</p>
<p>Hrvatska je trenutačno jedina zemlja u regiji koja pokazuje da je sposobna nositi se sa složenim pregovaračkim procesom. Najava finskog predsjedništva da će do kraja godine s Hrvatskom otvoriti pregovore u nekoliko poglavlja stoga uopće nije preoptimistična.</p>
<p>Hrvatskoj će se već najesen dogoditi da se u isto vrijeme, u različitim fazama, bavi s petnaestak poglavlja. Riječ je o dosad najzahtjevnijoj fazi približavanja Uniji, ali dosad i najozbiljnijoj. Hrvatska ulazi u integracijski proces s pozicije koja je politički i diplomatski privilegirana; u trenutku kada se sama Europska unija nalazi u višestrukoj krizi, među ostalim ustavnoj i institucionalnoj, oko Hrvatske, među zemljama članicama postoji konsenzus. </p>
<p>Drugim riječima, ni jedna članica Unije ne protivi se brzom ulasku Hrvatske. Zbog toga, s trenutačnim problemima Unije, Hrvatska se ne treba zabrinjavati, nego se jedino usredotočiti na »domaći rad«. Činjenica da se u EU nitko ne protivi ulasku Hrvatske u članstvo, olakšava pregovarački proces, no diplomacija će, naravno, i dalje imati pune ruke posla.</p>
<p>Ipak, a tome se treba uistinu veseliti, EU najvećim dijelom sada postaje unutarnja stvar, jer će o uspješnosti provedbi potrebnih reformi i primjeni EU-ovih kriterija ovisiti i kvalitetniji i bolji život hrvatskih građana. Uvođenje i primjena europskih standarda u najdubljem je nacionalnom interesu, pa je i s tog aspekta finski entuzijazam važan.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Fenomen Međugorja</p>
<p>Da se u Međugorju i nije zbilo ukazanje, to svetište bi trebalo podržati kao mjesto molitve za opći mir i dobro! </p>
<p>VESNA KUSIN</p>
<p>Međugorska ukazanja ostaju prijepornima i o njihovoj 25. obljetnici, proslavljenoj u nazočnosti najmanje sto, a najviše dvjesto tisuća (ovisno o procjenama i interpretacijama) hodočasnika koji su prošle nedjelje pristigli u Međugorje iz svih krajeva svijeta. Ono što najviše intrigira su dakako prijepori unutar same Crkve koja službeno nije priznala »ukazanja«, što se navodno stalno ponavljaju, ali ih nije ni potpuno odbacila. Zato zasad međugorsko svetište Kraljice Mira nije u okrilju Crkve službeno prihvaćeno kao hodočasničko središte. Ali su ostala odškrinuta vrata i mogućnost da se to dogodi. No, jednake su šanse i negativnom odgovoru. Ali dok se to ne dogodi, šanse za Međugorje, što se Crkve tiče, još ostaju otvorene. U njoj, i to u biskupskim redovima, ima deklariranih pristaša kao i onih koji se zdušno opiru priznanju.</p>
<p>A kako na to reagiraju vjernici? Ignoriraju prijepore svih vrsta, hodočaste sve više i predaju se molitvi. Oni vjeruju! I u tome je njihova snaga i, moglo bi se reći, moć. Oni vjeruju u čudotvorna ozdravljenja. I ona se stoga tu zbivaju. Činjenica je, međutim, da hodočasnici hrle u Međugorje s najudaljenijih meridijana i paralela. To govori o snazi svetišta Kraljice Mira. To govori o fenomenu Međugorja u koje ne dolaze samo katolici, nego i pripadnici drugih religija. Samoinicijativno! Oni ovdje nisu bili pozivani kao u Assizi, gdje se ciljano nastojalo na međureligijskom dijalogu i zajedničkoj molitvi pripadnika različitih konfesija. Oni su, u svijetu zla kojim još vladaju ratovi, terorizam i nepravde, prepoznali malo utočište dobra kojem se zajednički okreću. I tu se mole, ne samo za svoje ili zdravlje bližnjih, nego za mir cijeloga svijeta. Ovdje se snagom vjere stvara golema količina pozitivne energije koja se kumulira i širi, privlačeći nove hodočasnike. Sto tisuća vjernika u jednome danu, na 40 stupnjeva Celzijevih, mnogo je, dvjesto tisuća još i više! No, najvažnije je da oni dolaze u vjeri i nadi. A Isus je među prvim svojim sljedbenicima nastojao upravo učvrstiti vjeru i nadu za novi Božji svijet u kojem će dobro nadvladati zlo. On je udahnuo nadu upravo obespravljenima, pa i bolesnima, baš čudotvornim ozdravljenjima.</p>
<p>Na tom tragu vjere, nakon prvog ukazanja (upitnost kojega s nevjericom podcrtavaju ona ponavljana) krenuli su put Međugorja i prvi hodočasnici. Oni što im se stalno pridružuju provocirali su još veću anatemu na mjesto njihova okupljanja. I to je svojevrstan fenomen Međugorja. Gdje cvjeta dobro, treba ubaciti bar zrno zla! Recept je poznat iz brojnih drugih situacija koje s vjerom i Crkvom nemaju veze. Međugorju se predbacuje hodočasnički turizam, gradnja mjesta, hotela, restorana, prodaja blagoslovljenih suvenira, cvjetanje tržišta u vjerskom okrilju. Podsjeća se na trgovce u Hramu. Kao da se u Međugorju u tom smislu zbiva nešto što je neuobičajeno za druga hodočasnička mjesta kao što su primjerice Lourd, Fatima ili Chestohova. Snagu molitve i vjerničkog zanosa, što stvara posebno produhovljeno ozračje koje osjeća svatko tko tamo kroči, neki nastoje omalovažiti, satrti i pomesti s tog dijela zemlje što zrači mirom. A mir nam je svima toliko potreban. Da se u Međugorju i nije zbilo ukazanje, to svetište bi trebalo podržati kao mjesto molitve za opći mir i dobro!</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="9">
<p>Podjela vlasnika oružja po streljačkoj (ne)sposobnosti</p>
<p>U prvoj skupini vlasnika oružja nalaze se oni koji ne vježbaju gađanje, a s obzirom na svoje totalno neznanje, predstavljaju veću opasnost za sebe i okolinu, nego za potencijalnog napadača, tim više jer u pravilu precjenjuju svoje stvarne mogućnosti</p>
<p>ČEDOMIR POZNANOVIĆ</p>
<p>Većina vlasnika oružja-laika smatra da se segment ljudi koji imaju oružje ili se njime bave dijeli, odnosno može podijeliti isključivo u dvije skupine: amatere u civilnom sektoru i profesionalce koji participiraju u policijsko-vojnim strukturama te streljačkim klubovima. No to su ipak relativni pojmovi i u suštini netočni. </p>
<p>Ozbiljnije razmatranje i praksa implicira zaključcima koji ne odgovaraju takvim crno-bijelim tumačenjima, te bi stvarna struktura populacije vlasnika oružja uglavnom izgledala ovako: u prvoj skupini nalaze se oni koji samo posjeduju oružje, ali uopće nisu teorijski educirani iz te materije niti pokazuju pozitivne tendencije u tom pogledu. Praktično ne vježbaju gađanje, a s obzirom na svoje totalno neznanje, predstavljaju veću opasnost za sebe i okolinu, nego za potencijalnog napadača, tim više jer u pravilu precjenjuju svoje stvarne mogućnosti. Iako su streljački analfabeti, ta je skupina vlasnika oružja (naročito kratkoga) najbrojnija.</p>
<p>Kod druge je kategorije prisutna veća želja za stjecanjem teorijskog znanja i praktičnog vježbanja oružjem, ali to čine povremeno, što u prijevodu znači - vrlo rijetko, tako da su teoretski i praktično daleko ispod prosječne razine uvježbanosti, odnosno onoga što bi bilo poželjno. </p>
<p>U streljaštvu su njihove sposobnosti i mogućnosti minimalne, te su i rezultati u gađanju vrlo slabi, a šanse u ozbiljnoj samoobrani faktički predstavljaju samo teorijsku apstrakciju i ništa više. U pravilu precjenjuju svoje sposobnosti. Ova grupacija vlasnika oružja je brojna, ali ih ipak ima osjetno manje od »stručnjaka« iz prve skupine. </p>
<p>Zanimljivo je da u ovom segmentu, osim izvjesnog broja civilnih vlasnika oružja, ima i mnogo pripadnika struktura koje su profesionalno vezane za oružje, što je, naravno, potpuno neprihvatljiva pojava s obzirom na važnost koju te službe imaju.</p>
<p>Treću skupinu čine oni koji redovito prate stručnu periodiku o oružju i trude se da što redovitije vježbaju. Teorijski su dobro educirani, ali su im praktični rezultati u okvirima prosjeka i ne mogu postići vrhunsku formu. U samoobrani mogu djelovati relativno uspješno, no samo ako nije riječ o verziranim napadačima tj. stručnim i visoko motiviranim profesionalcima.</p>
<p>Ljudi u ovoj skupini najčešće objektivno sagledavaju svoje realne mogućnosti i rijetko ima precjenjivanja tako karakterističnog za prethodne dvije skupine. Ova kategorija vlasnika oružja je ipak malobrojna, no s obzirom na izneseno, bilo bi potrebno i poželjno sa sigurnosno-stručnog aspekta da najveći broj onih koji imaju legalno oružje participira u ovoj skupini.</p>
<p>Četvrta je skupina sastavljena od onih koji nastoje sve pročitati o oružju što im je dostupno, mnogo treniraju, redovito se natječu i postižu vrhunske rezultate u vrsti oružja koje su specijalizirali. To su vrhunski profesionalci, kako u sportskom streljaštvu, bez obzira na program, tako i praktičnoj samoobrani, gdje mogu uspješno djelovati i protiv dobro uvježbanih profesionalaca. Nikad ne precjenjuju svoje mogućnosti. Vrlo ih je malo, no njihova velika vrijednost jest činjenica da mogu vrlo uspješno raditi kao instruktori od kojih se može i ima što naučiti.</p>
<p>Za one koji se nalaze u petoj skupini karakteristično je sve ono što vrijedi i za četvrtu, ali vrhunske rezultate uspijevaju postići s više vrsta kratkog i dugog oružja, te se smatraju kremom profesionalaca, jer to uistinu i jesu - pravi eksperti izvanserijskoga kalibra. Broj takvih ljudi koji su harmonična sinteza teorijske edukacije enciklopedijske razine, nesvakidašnjeg talenta i gotovo savršene praktične uvježbanosti, koja dostiže krajnje granice ljudskih mogućnosti je minimalan. Predstavljaju idealan primjer instruktora za gađanje.</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Siroče prema pravilima struke</p>
<p>Za razliku od »diletantica« iz udruga za zaštitu žena koje su smatrale da je Jelenu Jakopović ugrožavao notorni nasilnik, struka pak tvrdi da je sve radila isključivo »po knjizi«</p>
<p>LIDIJA VNUK</p>
<p>Reakcije nekih sudionika okolnosti koje su dovele do ubojstva zlostavljane majke pred Dječjim domom u Nazorovoj ostavljaju dojam da se pripadnici onoga što si voli tepati da je struka, iz petnih žila upinju dokazati kako su radili po pravilima te vrlo maglovite kategorije. Doznajemo tako da je žrtva podnijela premalo prijava o zlostavljanju i molbi za pomoć da bi struka reagirala te da je zanemarivala dijete krijući se od svoga budućeg ubojice. </p>
<p>Za razliku od »diletantica« iz udruga za zaštitu žena koje su smatrale da je Jelenu Jakopović ugrožavao notorni nasilnik, struka tvrdi da je radila »po knjizi«, a kako bi bila uvjerljivija, žrtvu opisuje kao lošu majku, mazohisticu i pijanicu te time javnosti poručuje da je žrtva sama kriva što je postala žrtvom. Dio javnosti je prepariran da zaključi kako je vlastito ubojstvo J. Jakopović sama izazvala, a to je samo korak od pomisli da ga je i zaslužila. Tako nam govori struka u osobi jedne sutkinje i djelatnika jednog centra za socijalnu skrb.</p>
<p>Bilo kako bilo, jedno je dijete, prema pravilima struke, postalo siroče. Struka je skrbila ponajprije o njegovu interesu pokazujući pritom mnogo stručno potkrijepljenog razumijevanja za očinska prava budućeg ubojice i nikakvo za zlostavljanu ženu. Dakako, plaću za tako iskazanu stručnost stručnjaci su primili i potrošili.</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Još o Štedimliji</p>
<p>U Vjesniku od petka, 16. lipnja ove godine, u rubrici »Pisma« objavljeno je pismo gospodina Gordana Jurišića iz Zagreba. Pismo nosi naslov »Zagrepčanin Štedimlija«.</p>
<p>Želio bih napomenuti da je pismo gospodina Jurišića napisano vrlo zanimljivo s mnogo detalja i pojedinosti. Između ostaloga izneseno je: »Svjetonazorski, bio je vrlo blizak ljevici i njezinim idejama, a osobito je cijenio i višekratno pisao o Miroslavu Krleži«.</p>
<p>Budući da imam knjigu Enesa Čengića »S Krležom iz dana u dan«, u prvoj knjizi »Balada o životu koji teče« pronašao sam još detalja i pojedinosti o životu Crnogorca Save Markovića Štedimlije. Nekim bih citatima želio nadopuniti pismo gospodina Jurišića: »Čitao sam neki dan knjigu Save Štedimlije 'Antikrležijanci', a o Štedimliji malo što znam«, rekao je Čengić.</p>
<p>Krleža je odgovorio: »Bio je crnogorski, socijalistički orijentiran profesor. Nešto je malo stariji od Zogovića i Đilasa, pa se pričalo da ih je Štedimlija uputio prema socijalističkim idejama. Kasnije su postali ljuti protivnici. Đilas i Zogović su ga nazivali režimskim špijunom. Prije rata živi u Zagrebu. Kad su ga Rusi uhapsili, otpremili su ga u Sibir, gdje je proveo, čini mi se, devet godina. Hruščov ga je pustio i poslao u Jugoslaviju. Počeo se pod pseudonimom javljati u crnogorskim časopisima s natpisima iz tradicionalne tematike, a kad su otkrili tko je posrijedi, nisu mu više htjeli objavljivati. Dolazio je nekoliko puta k meni i nešto sam učinio da mu omoguće da piše. Žena ga je za cijelo vrijeme njegove odsutnosti čekala. Umro je prije nekoliko godina u Zagrebu«. </p>
<p>Branko BanjaninDaruvar</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Bez divljanja blizu obale</p>
<p>Prizori jurnjave glisera i jet skija u blizini obale i kupača, gotovo se svakog ljeta ponavljaju, a bezobrazluku nikad kraja! </p>
<p> Da ne spominjem koliko može biti opasno za kupače, neopterećene mogućim opasnostima. Osim što buka snažnih motora iritira, opasnost u moru postaje sve veća, jer gliseri prolaze tik uz obalu. </p>
<p>Mjesta, hvala Bogu, ima dovoljno za sve, stoga uživajmo svi u toplom ljetu i zasluženom odmoru, uz oprez i poštivanje drugih.</p>
<p>Ivan ZrnićZagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="13">
<p>Sport najbolji lijek za dosadu</p>
<p>Odmorko je i ove godine besplatan za sve članove</p>
<p>Svim školarcima, koji će ljetne praznike provesti u Zagrebu, ove se godine nudi bogat program, od sporta i rekreacije, do kreativnih radionica. Kao i prijašnjih godina, Savez učeničkih sportskih klubova Zagreb organizira program Odmorko, koji je besplatan za sve članove. </p>
<p>Zimsko plivalište Mladost je za korisnike Odmorka otvoreno od 19. lipnja do 28. srpnja radnim danom od 9.30 do 12.30 sati; bazeni na ŠRC Šalata, od 19. lipnja do 1. rujna, radnim danom od 12 do 14 sati; vanjsko plivalište Mladost na Savi, od 19. lipnja do 1. rujna, radnim danom od 9 do 11 sati, a plivalište Utrina, od 19. lipnja do 25. kolovoza, također od 9 do 11 sati.</p>
<p>Osnovnoškolci se mogu pridružiti i petodnevnim sportskim programima na terenima Doma sportova i plivalištu u Daničićevoj, u sklopu Medinog kampa. Program ima tri termina od 19. lipnja do 7. srpnja, a među jutarnjim sportskim aktivnostima učenici mogu birati plivanje, hokej na travi, tenis ili borilačke vještine. U popodnevnom programu, predviđene su raznovrsne radionice i igranje playstationa. Tenis školarci također mogu igrati u Domu sportova, od 19. od 30. lipnja, od 11 do 13 sati.</p>
<p>Centar za kulturu Trešnjevka organizira besplatne radionice, koje se za vrijeme praznika održavaju na dvije lokacije. Od 19. lipnja do 21. srpnja, Centar za kulturu Trešnjevka nudi radionice klesarstva, origamija, streličarstva, caponiera i grafita, od 17 do 18.30 sati. U Domu kulture Prečko školarci mogu pohađati informatičku, modnu, dramsku, novinarsku i radionicu za izradu nakita. Centar za kulturu Novi Zagreb, Trg narodne zaštite 2 u Remetincu, organizira od 19. lipnja do 10. srpnja, radionice za izradu nakita i uporabnih predmeta u terminu od 10 do 14 sati. Sve radionice su besplatne. Centar mladih Ribnjak organizira besplatni ljetni program za osnovnoškolce. U likovnim radionicama te društveno-zabavnim igrama mališani mogu sudjelovati radnim danom od 10 do 11 i 30 sati te od 11 i 30 do 13 sati. </p>
<p>Narodno sveučilište Dubrava i ove godine nastavlja s programom za djecu i mlade tijekom školskih praznika koji se sastoji od kazališnih predstava , kreativnih radionica , glazbeno plesnih natjecanja i druženja na zelenoj površini. Program se održava svake srijede u srpnju i prve dvije srijede u kolovozu. Na zelenoj površini organiziran je događaj »Upoznajte balon na vrući zrak« , koji se održava od 6. do 11 . srpnja svakim danom od 9 do 12 i od 19 do 21 sati.</p>
<p>Anita Končar</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Leteći janjac oborio publiku s nogu</p>
<p>Letovi maštovitih kreacija nisu dugo trajali, te su suhi letači brzo postajali mokri ronioci</p>
<p>Nekoliko tisuća Zagrepčana u nedjelju se na Jarunu zabavljalo gledajući kratke letove i vratolomne padove hrabrih pilota letjelica i njihovih posada u jezero, na Drugom Red Bull Flugtagu. Natjecalo se 29 ekipa iz Hrvatske. Pri zaletu letjelica i ekipa s montažne piste visoke šest metara, prema jezeru, žiri je ocijenjivao dužinu leta, originalnost kreacija te umjetnički dojam. Letovi nisu bili dugi pa su suhi letači odmah po skoku aterirali u jezero, te su postajali mokri ronioci. Letjelice su bile maštovite. </p>
<p>Na pisti su se tako našle »lude« krave, tvrđave, janjci, šalice kave, pa i skijaške skakaonioce, koje su pokušale letjeti. Svaka momčad imala je pet članova. »Ovdje smo zbog zafrkancije i pobjeđujemo sto posto«, držeći pivu u ruci, dobrog raspoloženja, navještao je pobjedu svoje ekipe Nasty bird team, njen kapetan Marko Jagačić. Svoju letjelicu dečki su radili mjesec dana. Napravili su je od papira, kartona, željeza, platna i spužve. </p>
<p>Najviše simpatija okupljenih gledatelja izazvala je ekipa Leteći Imoćanin, zbog nadasve originalnog dizajna svoje letjelice. Janjac, napravljen od spužve, naboden na elisu motora izazivao je salve smijeha građana, koji su uoči utrke razgledavali kreacije natjecatelja. Moto te ekipe bio je: »Janjetina ispod sača, uz pomoć demižonke može se poletjeti i do neslućenih visina«. </p>
<p>Među posjetiteljima našao se i ljubavni par Vjeko Katić i Martina Ćuze. »Došli smo ovdje zbog znatiželje i jako nam se sviđa izgled letjelica«, kazao je mladi par. </p>
<p>Organizacija događaja bila je odlična. U podnožju piste bila su dva ronioca, spasioci u čamcima, a zlu ne trebalo, u blizini je čekala i ekipa hitne pomoći.</p>
<p>Tomislav Marinović</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Volonteri spašavaju terapijsko jahanje </p>
<p>»U našem programu je 95 korisnika s različitim dijagnozama i tjelesnim oštećenjima, a na listi čekanja je čak 112 osoba«, kaže Tatjana Varga</p>
<p>Ni loše vrijeme u subotu nije omelo članove United World Colleges u gradnji nadstrešnice za životinje u Udruzi za terapijsko jahanje Krila na Bukovcu. Dok su djevojke vrijedno istovarivale sijeno za konje, mladići su neumorno pilili drva i radili na konstrukciji nadstrešnice. Predsjednica UWC Hrvatska Silva Tomanić Kiš kaže da je u obrazovnom programu Udruge društveno koristan rad ravnopravan.</p>
<p>»UWC Hrvatska je međunarodna obrazovna ustanova, koja više od 25 godina stipendira hrvatske i okuplja učenike iz cijelog svijeta na završne dvije godine školovanja. Mladi iz raznih zemalja tijekom školovanja u 12 škola na pet kontinenata, uče premošćivati međusobne razlike istodobno predstavljajući svoju zemlju i kulturu«, rekla je Silva Tomanić Kiš. </p>
<p>U Hrvatskoj je od 1979. od 2005. dodijeljeno više 80 stipendija, ali od ove godine djelomično ih moraju sufinancirati zemlje iz kojih mladi dolaze. Stipendisti, koji su se okupili u subotu na redovnom susretu kao svake godine, učinili su i nešto korisno. »Udruga promiče volonterski rad, a ove godine naši su članovi pomagali Udruzi Krila«, kaže Silva Tomanić Kiš. </p>
<p>Tatjana Varga, predsjednica Udruge Krila, iako zahvalna članovima UWC-a na trudu, kaže da će, ako se uvjeti rada ne poboljšaju, biti prisiljeni prekinuti program terapijskog jahanja.</p>
<p> »U našem programu trenutno je 95 korisnika s različitim dijagnozama i stupnjevima tjelesnog oštećenja, a na listi čekanja je čak 112 osoba. Nažalost, veće 11 godina nemamo vlastito zemljište i radimo u krajnje neprihvatljivim uvjetima. Moglo bi se, prvi put od kako postojimo, dogoditi da prekinemo terapijsko jahanje, koje je na otvorenom poligonu i bez natkrivene jahaće arene - postalo neizdrživo«, kaže Tatjana Varga. Bez potpore Grada i nadležnih institucija, Zagreb će ostati bez svoje jedine udruge za terapijsko jahanje. </p>
<p>Neopisivo indijsko i američko iskustvo </p>
<p>Ana i Mara, bivše stipendistice su, za vrijeme pripreme roštilja, nakon napornog rada, pričale o svojim iskustvima i školovanju. »Bila sam u Indiji dvije godine i to je iskustvo koje ću pamtiti cijeli život«, kaže Ana koja je ondje sudjelovala u programima rješavanja konflikata na miran način dok je Mara u USA participirala u čišćenju rudnika. Danas djevojkama ništa nije teško pa ni istovarivanje dvaju punih kamiona sijena, koje su obavile za Udrugu Krila.</p>
<p>Anita Končar</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>S pjesmom proživljavaju drugu mladost </p>
<p>Umirovljenici su se nadmetali u šahu, streljaštvu, pikadu, belotu i potezanju užeta, a nastupalo je i petnaestak pjevačkih zborova </p>
<p>Sportski susreti umirovljenika Zagebačke županije, 12. u nizu, održani su u nedjelju u Jastrebarskom. Sudjelovalo je 1500 umirovljenika, koji su se nadmetali u šahu, streljaštvu, pikadu, belotu i potezanju užeta, a tijekom cjelodnevnoga druženja program je izvelo i petnaestak pjevačkih zborova koji djeluju pri udrugama umirovljenika. </p>
<p>»Umirovljenici se na ovakvim susretima vraćaju u svoju mladost. Pogledajte koji je to entuzijazam, koja ljubav! Koliko su samo vremena i truda uložili da bi pjesmom prezentirali sebe i svoje udruge. To je prekrasno!«, komentirao je Rudolf Benček, predsjednik Zajednice udruga umirovljenika Zagrebačke županije. </p>
<p>»Želimo 'probuditi' naše umirovljenike, izvući ih iz svakodnevnice njihovih tegoba i tjeskoba«, dodao je Benček. Susret je otvorio župan Stjepan Kožić koji je rekao da Županija različitim programima pomaže radu umirovljeničkih udruga. »Dajemo potporu kulturnim, a u skladu s mogućnostima razvijamo i socijalne programe«, dodao je župan. </p>
<p>Veselje umirovljenika nije pokvarila ni kiša, koja je na trenutke »prijetila« susretu. »To je za nas poseban doživljaj, osobito sudionicima sportskih aktivnosti. Jednostavno uživam u susretu, posebno u nastupu pjevačkih zborova«, rekao je Alojzije Kolarec, predsjednik Udruge umirovljenika Općine Kravarsko. Njegova udruga, dodao je, redovito odlazi na umirovljenička druženja. </p>
<p>»Znamo se veseliti, a uz pjesmu zaboravimo i tugu i bolest«, komentirale su Ana Šoš i Marica Velkić, članice pjevačkog zbora Udruge umirovljenika Ivanić Grada. Sličnog su mišljenja i Nada Šimanović i Marija Žuti iz Nove udruge umirovljenika Grada Jastrebarskoga, organizatora susreta. »Trebalo bi se više puta u godini okupljati, družiti i zabavljati. Lijepo je! Ima i 'slobodnih' pa si netko od njih, na ovakvim susretima, možda pronađe i životnog partnera ili družicu«, kaže Nada Šimanović. </p>
<p>I dok su jedni zdušno pljeskali zborašima, drugi su bodrili svoje favorite u potezanju užeta. »Bilo je izvrsno! Ženske su bile prave! Odoljele smo konkurenciji i pobijedile bez ijedne zajedničke probe«, veselila se Đurđa Mateković iz Gradske udruge umirovljenika Vrbovca, pobjedi u potezanju užeta. </p>
<p>Među najveselijima bili su umirovljenici iz Bistre. »Stalno se družimo, barem jednom mjesečno idemo na izlete. Ničim se više ne bavimo i ovakvi nam susreti puno znače«, komentirale su Marija Eršek i Zlata Grgac, članice pjevačkog zbora bistranske Udruge umirovljenika.</p>
<p>Dražen Kopač</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Kaos na Ljubljanskoj</p>
<p>Pješaci su i u nedjelju ujutro čekali i po deset minuta da prijeđu na drugu stranu ulice jer semafori nisu radili</p>
<p>Zbog radova na Ljubljanskoj aveniji, mnogi su se Zagrepčani, u nedjelju ujutro, zatekli u prometnoj gužvi. Naime, na križanju Ljubljanske avenije i ulice Milana Rešetara, nije bilo prometne policije, a kako semafori već mjesec dana nisu u funkciji, vladao je pravi prometni kaos. Pješaci su čekali i po deset minuta da prijeđu preko zebre na drugu stranu ulice, a nervozni vozači zakrčili su promet jer je svatko mislio da ima prednost.</p>
<p>Gradski ured za promet obavještava građane na promjene u regulaciji Ljubljanske za ovaj tjedan jer se očekuju prometne gužve:</p>
<p>- od Ulice Hrvatskog sokola do Zagrebačke: od srijede će, od 05,00 sati, za sav promet biti zatvoren sjeverni kolnik, a promet će se preusmjeriti na južni kolnik te će se odvijati dvosmjerno; </p>
<p>- od pješačkog prijelaza Puljske do Selske: zbog polaganja plinovodne instalacije, od ponedjeljka do nedjelje, do 05,00 sati, za sav promet bit će zatvoren južni prilaz s Ljubljanske avenije prema Selskoj. Alternativni pravac za navedenu dionicu je Ljubljanska avenija-Tina Ujevića-Knežija-Selska;</p>
<p>- od Fallerovog šetališta do Drvinja: zbog pripreme kolnika za asfaltiranje na Ljubljanskoj aveniji, do srijede do 05,00 sati će za sav promet na navedenoj lokaciji biti zatvoren sjeverni kolnik, a promet će se preusmjeriti na južni kolnik te će se odvijati dvosmjerno. [A.T., D.Iv.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="18">
<p>Karneval u Amazoni</p>
<p>Brazilski nogometaši priredili su veliko iznenađenje svojim sunarodnjacima ispadanjem daljnjeg natjecanja Svjetskog nogometnog prvenstva u Njemačkoj. Međutim, ne tuguju svi zbog poraza brazilskih nogometaša. U dijelu Brazila, u središtu Amazone u džungli Parintins održava se karneval u živopisnim kostimima u najboljoj tradiciji brazilskih karnevala. Idealno mjesto za što brži zaborav neugodnog poraza od Francuske.</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Polo Classic turnir na Brijunima</p>
<p>PULA</p>
<p> - Proteklog vikenda na Brijunima je održan 3. polo classic turnir koji se profilirao kao prvorazredan društveni i sportski događaj u organizaciji Brioni Group, Istarske županije i Nacionalnog parka. Iako su izostala imena svjetskog jet-seta, organizatorima je najvažnije bilo da se na otoku ponovo zaigra polo, da se pozovu svjetski mediji i da se napravi promocija koja će pomoći obnovi otočja. Podršku toj ideji dao je i hrvatski predsjednik Stjepan Mesić.</p>
<p>Generalni direktor Brioni group Umberto Angelonie rekao je da je osnovna ideja organizatora pomoći ponovnom oživljavanju otočja kako bi mu se osiguralo mjesto koje mu pripada u svijetu vrhunskih turističkih destinacija, kao najekskluzivnijm mjestu na Mediteranu, zbog čega na otok dovode i najznačajnije sponzore društvenog pola, Cartier, Maybach, Brioni i Juliusa Baera. [S. B.]</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Jamajka zabranila prezervative u zatvorima</p>
<p>KINGSTON</p>
<p> - Jamajka je odlučila ne dijeliti prezervative u zatvorima gdje je u prošlosti dolazilo do nemira zbog tvrdnji da zatvorenici međusobno stupaju u seksualne odnose. Jamajkanska vlada je bila podijeljena oko odluke o dijeljenju prezervativa u zatvorima. Ministarstvo zdravstva vjeruje da prezervativi sprječavaju širenje AIDS-a u kaznenim ustanovama, no ministarstvo nacionalne sigurnosti koje je zaduženo za zatvore ne slaže se s tim tvrdeći da dijeljenje prezervativa potiče seksualnu aktivnost. [AP/Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Japanac se vratio kući nakon 67 godina </p>
<p>TOKIO </p>
<p> - Japanac koji je bio ostavljen na ruskom otoku Sahalinu na kraju Drugog svjetskog rata vratio se obitelji nakon gotovo sedam desetljeća. Yoshiteru Nakagawa (79), koji se s obitelji preselio na Sahalin prije početka rata, razdvojen je 1945. od majke i mlađe sestre, koje su evakuirane na najsjeverniji japanski otok Hokkaido i otad o njemu nije bilo nikakvih vijesti. Nakon slijetanja zrakoplova iz Sahalina na Hokkaido, Nakagawa, u invalidskim kolicima, mahanjem je pozdravio članove svoje obitelji i potom se uhvatio za ruke sa svojim mlađim sestrama, plačući zajedno s njima. »Nisam mogao ni sanjati da ću se moći vratiti u Japan«, rekao je poslije na konferenciji za novinare. Pojedinosti Nakagawinog života nakon završetka rata zasad nisu posve jasne, iako je agencija Kyodo prenijela riječi jedne od sestara da su ga ruski vojnici zabunom smatrali japanskim vojnikom i prebacli u Rusiju. Mediji tvrde da će Nakagawa na Hokkaidu ostati dva tjedna. [Reuters/Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Beatlemania u Japanu </p>
<p>Posjetitelji Zemlje izlazećeg sunca stoga ovih dana u većem broju posjećuju posebni muzej posvećenog slavnoj britanskoj četvorki. Beatlesi su održali samo jedan koncert u Japanu, no njihovi japanski poklonici taj događaj obilježavaju i danas kao da slavna četvorka nikada nije napustila njihovu zemlju. [Reuters/mb]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="23">
<p>Šokantno i kontroverzno </p>
<p>»Via Negativa« sasvim je opravdala svoj nastup i iako zgrozila gledatelje, istovremeno i pokazala iznimni kazališni nerv, energiju, inventivnost, teatarsku imaginaciju, ukazujući bez zadrške gdje ide europski teatar</p>
<p>Kako je i najavila umjetnička ravnateljica Eurokaza Gordana Vnuk, jubilarno izdanje ovogodišnjega festivala bilježi snažan zaokret prema koprodukciji i produkciji, tendenciji umreživanja, sukladno sličnim praksama velikih europskih festivala. </p>
<p>Od četiri koprodukcijske predstave – »Grmače«, »Sramota«, Korcsula« – zasigurno najšokantniji i najkontroverzniji po mogućoj recepciji u javnosti jest scenski projekt Viva Verdi, u režiji Bojana Jablanca, izveden u zagrebačkom HNK, nastao u suradnji s tim kazalištem te s Eurokazom i ljubljanskom skupinom »Via Negativa«, Teatrom ITD i Gledališčem »Glej«.</p>
<p> »Via Negativa« je istraživački projekt započet 2002. godine koji se bavi raznim aspektima teatralnosti u suodnosu izvođač i gledatelj. Nakon što su problematizirali nekoliko smrtnih grijeha, primjerice srditost (»Početna točka: srditost«) i proždrljivost (»Još«), oba prikazani na 18. eurokazu, pohlepu (»Incasso«) te pohotu (»Bi ne bi«), izveden uz »Još« na venecijanskom Biennalu, krenuli su na vrlo otvoreno, beskompromisno i drzovito putovanje kroz grijeh lijenosti u ovogodišnjem radu u kojem »Via Negativa« »usisava« u svoju prepoznatljivu poetiku i operu kao medij.</p>
<p> Jablančev koncept intrigira od početka, od trenutka kad kritizira samu eurokazovsku koprodukciju na koju je deseteročlana skupina glumaca, plesača i performera pristala, kad dovodi u pitanje provedbu same predstave (poigrava se s publikom hoće li do predstave uopće doći, govori o tankoj razlici između otkazane predstave i one koje neće biti), odnosno kada njihova zajednička autoreferencijalnost postaje dominantan postupak.</p>
<p> Spontanost izvođača, potreba da svoje skrivene biografije otvoreno podijele s publikom, ironija i autoironija prema teatarskoj praksi u heremetičnoj artificijelnoj instituciji koja vrlo škrto propušta »nepoćudne«, dio je prepoznatljive »krovne« estitike, jedne zasigurno od najzanimljivijih skupina u regiji. Najuspješniji performansi zapravo su fascinantne intimne naracije, duboko penetriranje teatralnoga u privatnu sferu, koje svaka na svoj način izražavaju jedno viđenje moralne, tjelesne i jezično-retoričke lijenosti (od nedijeljenja vremena s drugime, nemogućnosti trpljenja svakodnevne žrtve, komotnosti, nedostatka ambicija i truda, infantilnosti, nezrelosti).</p>
<p> Tako Petra Zanki sa simboličnim akvarijem bez ribica, što priziva prazninu, samoću, istrgnutost, priznaje počinjeni pobačaj »kao svoj najbolji performans«, Grega Zorc, kojeg kao glumca nisu voljele majke njegovih djevojaka što su mu kupovale pidžame, naglašava svoju totalnu nemoć i indiferentnost; Marko Mandić paralizirao se od nepokretnosti u PVC vreći sakupljajući čašu čistoga znoja; plesačica Barbara Matijević trudi se iritantno i preko svake mjere da bi ipak na kraju materijalizirala svoj trud sa 24 kapi tjelesnih izlučevina, Kristian al Droubi nosi madrac na leđima kako bi u svakom trenutku mogao pasti u san, gotovo s puževskom potrebom da mu kuća uvijek bude blizu, a za istu svrhu poslužit će mu vlastita usta kao lončanica.</p>
<p>Osim rečenih performansa bilo je i vrlo sofisticiranih varijanti argumentiranja lijenosti. Neuspjela pjevačica Barbara Kukovac koja beskrupulozno upotrebljava svoje golo oslikano tijelo, a na kraju ostaje bez glasa; Katarina Stegnar, koja »nikada nije dobila lošu kritiku«, pokazuje zahtjevnosti glumačkoga posla kroz trpeće tijelo izloženo golemim naporima, pokazujući kako i obavljanje nužde može biti izraz lijenosti; Petra Gonc nastoji »dizati utege« nadjačavajući se u naporu sa Zborom sužnjeva iz opere »Nabucco«.</p>
<p> Nastup Sanele Milošević, koja je povraćala na sceni, možda je najproblematičniji i bez veće utemeljenosti iako se može shvati kao izraz bulimičnosti i pritom lijenosti osobe koja ne želi ili ne može drukčije kontrolirati tjelesnu težinu. Slične teškoće u percepciji mogu se pripisati i Ircu Dylanu Tigheu, koji mokraću još jednom unosi u tijelo te potom, praveći vodoskoke, pljuje ih iz usta, dosljedan u svoj potrebi za ekshibicionizmom koji će sakriti vlastite mane. Spomenimo li pri tome da je u projektu, koji uz seciranje lijenosti ulazi u neuobičajen odnos s redefiniranjem nekih ključnih činjenica života Giuseppea Verdija (opere »Nabucco«, »Don Carlos«, »Aida«, skladateljev pogreb bez glazbe), uspjelo ukomponiran i nastup Solista zagrebačkoga HNK (Ivanke Boljkovac, Maje Mejovšek, Dijane Hilje, Tvrtka Stipića i Vitomira Marofa) te Zbora HNK, možemo reći da je »Via Negativa« i ovaj put sasvim opravdala svoj nastup i iako zgrozila gledatelje, istovremeno i pokazala iznimni kazališni nerv, energiju, inventivnost, teatarsku imaginaciju, pokazujući bez zadrške gdje ide europski teatar i tko ima snagu uskočiti u njegov brzi vlak koji se možda, već odavno, za neke izgubio u daljini.</p>
<p>Helena Braut</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Eurokaz o Titu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Eurokaz je u povodu svog 20. rođendana objavio monografiju koju je Gordana Vnuk, ravnateljica toga kazališnoga festivala i autorica monografije, predstavila u subotu u Hrvatskome kulturnom klubu u Zagrebu.</p>
<p> Za razliku od prijašnje monografije pripremljene u povodu 15 godina održavanja Eurokaza, koja sadrži intervjue, izjave gledatelja i kazališnih kritičara te govori o domaćim okolnostima u kojima se Festival održavao, upravo predstavljena monografija namijenjena je u prvome redu strancima i stoga je napisana na engleskom jeziku. </p>
<p>Sadrži tekst koji, kako je rekla Vnuk, želi sintetički obraditi 20 godina programa te govoriti o pravcima i estetskim odrednicama Eurokaza. Također, uz mnoštvo fotografija u knjizi su prikazani i plakati te programi svih dosadašnjih izdanja Festivala. Nakon što je autorica knjige ukratko istaknula najvažnije trenutke u povijesti Festivala, najavila je njegovo sljedeće izdanje posvećeno produkcijama koje se bave temom Tita. </p>
<p>Kako doznajemo, bit će tu gostovanja iz mnogih zemalja te novih festivalskih koprodukcija. [Sonja Tešinski]</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Klisu udahnut nov život</p>
<p>Velik broj vjernika i uzvanika u subotu je sudjelovao u posvećenju obnovljene starokršćanske crkve Svetog Vida na vrhu kliške tvrđave u koju je iz splitske crkve Gospe od Dobrića vraćena stara ikona Gospe, spašena prigodom turskog zauzimanja Klisa. </p>
<p>Arhitekt-konzervator i novoimenovani pročelnik trogirskog Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture Radoslav Bužančić tom je prigodom istaknuo kako je posvetom obnovljenog oltara povijesnom Klisu udahnut nov život, osvijetljeni neki tamni dijelovi povijesti, a projektom se pokazala i dobra suradnja Grada Klisa i Ministarstva kulture. Euharistijsko slavlje i posvetu, uz asistenciju mjesnog župnika don Mira Šestana, obavio je splitsko-makarski nadbiskup msgr. Marin Barišić, podsjećajući okupljene na povijesno značenje Klisa. </p>
<p>Obnova crkvice donijela je dugo očekivane materijalne dokaze kojima se potvrđuje postojanje starohrvatskog sloja na vrhu kliške tvrđave. Bužančić ističe kako su u njezinim zidovima bili ugrađeni mramorni ulomci oltarne pregrade iz 9. stoljeća s natpisom na kojem se, među ostalim, iščitava ime hrvatske kraljice »Domina Slava regina«.</p>
<p>Arheološka istraživanja crkve Sv. Vida rađena su u više navrata, ali nisu bili pronađeni tragovi stare, srednjovjekovne crkve koja je nakon pada Klisa u turske ruke bila srušena zbog gradnje džamije na njezinu mjestu. </p>
<p>Novija revitalizacija derutne crkve počela je prije pet godina, a premda su postojale neke ideje da se obnovi kao džamija, u konačnici joj je vraćen izgled iz kasnog 17. stoljeća. </p>
<p>Nakon pronalaska ulomaka oltarne pregrade predromaničke crkve ponovno je istražena crkva Sv. Vida, ali ovaj put je zapadno od nje pronađeno predvorje starohrvatske crkve.</p>
<p>»Klis je od antičkih vremena bio ključna utvrda Salone, u ranom srednjem vijeku spominje se kao knežev posjed, kako se to ističe u tekstu Trpimirove darovnice iz 9. stoljeća. Ta srednjovjekovna isprava, poznata iz kasnijeg prijepisa, u dijelu hrvatske znanstvene javnosti smatrala se spornom kao autentičan vladarski akt, iako je u novije vrijeme jedan broj eminentnih znanstvenika potvrdio izvornost njena sadržaja«, kazao je Bužančić, naglašavajući da novi nalazi ipak potvrđuju njezinu utemeljenost. </p>
<p>Novi nalazi dokazuju da je Klis u 9. stoljeću bio sjedište hrvatskog vladara Trpimira, a njegova crkva nakon burne povijesti, rušenja i građenja ponovno je postala stvarnim spomenikom na vrhu prastare tvrđave. [Mira Jurković]</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Ovacije za Mutija i mlade umjetnike</p>
<p>PULA</p>
<p> – Jedan od najvećih živućih svjetskih dirigenata Riccardo Muti, bivši umjetnički ravnatelj milanske Scale, u petak je održao nezaboravan koncert s orkestrom mladih »Luigi Cherubini« u pulskoj Areni u povodu osnivanja Jadranske euroregije, udruge regija zemalja na Jadranu. Gosti koncerta bili su hrvatski predsjednik Stjepan Mesić, predsjedavajući predsjedništva BiH Sulejman Tihić, predstavnici Vijeća Europe i Europske unije te predstavnici regija i zemalja Jadrana. </p>
<p>Koncert su građanima darovali Istarska županija i Grad Pula. Izvedene su simfonije Antonina Dvoráka (Peta simfonija u F-duru, op. 76) i Dmitrija Šostakoviča (Peta simfonija u D-molu, op. 47), a mladi su akademski i većinom talijanski glazbenici pokazali veliku serioznost i temperament u izvedbi pod ravnanjem maestra Mutija. </p>
<p>Koncertna publika u Areni ovacijama je popratila izvedbu na jednoj od najljepših pozornica na svijetu, te je po uspješnoj izvedbi najavljena suradnja Pule i Ravenna festivala specijaliziranog za klasičnu glazbu. Maestro je bio očito vrlo ponosan na orkestar mladih glazbenika »Luigi Cherubini«, koji je osnovao 2004. godine probravši školovane talentirane glazbenike kojima nedostaje koncertnog iskustva. Čak 80 mladih glazbenika kao orkestar već će sljedeće godine nastupiti na prvome međunarodnom festivalu natjecateljskog karaktera u Salzburgu, gdje se pripremaju izvesti zaboravljena djela napuljskih autora iz 18. stoljeća. Bilo bi banalno, kazao je maestro uoči koncerta u Areni, da smo u Pulu i Hrvatsku došli s djelima talijanskih autora. Zato je upravo za pulsku pozornicu odabrao Dvoráka i Šostakoviča, za koje drži da su bliži publici. Koncert pod ravnanjem maestra Mutija tek je začetak kulturne suradnje na objema obalama Jadranskog mora. [Saša Brnabić]</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Barok je još uvijek u modi</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Zbirkom skladbi »Ratnički i ljubavni madrigali« velikog talijanskog baroknog skladatelja Claudija Monteverdija otvoren je u subotu, u bazilici Srca Isusova u Palmotićevoj, Zagrebački barokni festival. </p>
<p>Upravo je ta knjiga madrigala, objavljena u Veneciji 1638. godine, pokazatelj velikih promjena koje su se početkom 17. stoljeća zbivale u glazbi. Monteverdi je, naime, skladajući koristio elemente i »zastarjele« renesanse i nadolazećeg baroka. To najznačajnije djelo talijanskog baroknog majstora u subotu je izveo Zbor Hrvatske radiotelevizije uz pratnju Hrvatskoga baroknog ansambla, a sve pod vodstvom dirigenta Tončija Bilića. </p>
<p>Iako je koncert bio u crkvi, nakon svakog madrigala sa solističkim vokalnim dionicama zaorio se pljesak. A kao solisti su se idvajali Martina Matić Borse, Martina Gojčeta Silić, Miroslav Živković, Ivana Kladarin, Hrvoje Ivkošić, Mladen Klepo i Marko Pletikosa.</p>
<p>Ljetni barokni festival po treći put zaredom priredila je Koncertna direkcija Zagreb, čiji je ravnatelj Saša Britvić u uvodnom govoru građanima obećao »svjež, moderan i poletan festival beskompromisne kvalitete«.</p>
<p> Da je barok još uvijek u modi, pokazao je i velik broj posjetitelja koncerta u Palmotićevoj. U sklopu Zabafa u sljedećih će se mjesec dana u Zagrebu održati još 13 koncerata. Pribroji li se tomu još devet koncerata Zagrebačkih ljetnih večeri, festivala koji Koncertna direkcija priređuje već 25 godina, uistinu se može zaključiti da je zagrebačka koncertna sezona, zahvaljujući Koncertnoj direkciji, produljena za mjesec dana. [Vera Pfaff]</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Benešićeva nagrada Lipovčanu i Nuhanoviću </p>
<p>ĐAKOVO</p>
<p> – Srećko Lipovčan za svoju knjigu »Vrijeme nevremena« i Gordan Nuhanović za književno-kritičarski opus s naglaskom na rad u HTV-ovoj emisiji »Pola ure kulture« laureati su ovogodišnjih 9. đakovačkih susreta hrvatskih književnih kritičara koji su održani u okviru 40. đakovačkih vezova.</p>
<p> Lipovčanu je pripala Nagrada Julija Benešića, a Nuhanoviću istoimena Povelja uspješnosti. Nagrade će im biti dodijeljene naknadno. </p>
<p> Đakovački susreti ove su godine okupili desetak književnih kritičara koji su održali okrugli stol na temu »Književna kritika i književne nagrade«. Sudionici su raspravljali o svrsi i ulozi nagrada u književnosti i književnoj kritici te što one znače za autora i kvalitetu knjige. </p>
<p> Na Susretima je predstavljen i 8. zbornik te manifestacije, a njegov priređivač Goran Rem nazvao ga je i »mekom posvetom 20. godišnjici Quoruma«.</p>
<p> Organizatori 9. đakovačkih susreta hrvatskih književnih kritičara bili su ogranak Matice hrvatske i Društvo hrvatskih književnika – Ogranak slavonsko-baranjsko-srijemski. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="29">
<p>Gledamo li u Njemačkoj SP ili EP</p>
<p>Četvrti puta na SP-u se ponavljaju četiri europske momčadi u polufinalu, no teško je vjerovati da će se ponoviti 1934. godina, kada su već u četvrtfinalu »plesali« isključivo - Europljani</p>
<p>Ovoga će srpnja, prvi put u posljednje 24 godine, a četvrti puta u povijesti natjecanja, u polufinalu svjetskog nogometnog prvenstva zaigrati sve četiri europske reprezentacije. Krah Brazila i Argentine, koje su mnogi smatrali favoritima SP u Njemačkoj, možemo etiketirati najneugodnijim iznenađenjem. Ponajprije se to odnosi na posrnuće »carioca«, koji su u četvrtfinalu igrali protiv dotad uglavnom neuvjerljivih Francuza.</p>
<p> I dok su mnogi predviđali da će upravo Brazil dizati formu tijekom samoga natjecanja, takav je uzlazni dijagram predstavila - Francuska. U osmini finala je svladala vrlo jaku Španjolsku sa čak 3-1 i sada, evo, »bekendirala« i Brazilce. Nadahnuti Zinedine Zidane, rastrčani Frank Ribery i »čovjek jednog poteza«, Thierry Henry, bili su dostatni za veliko slavlje.</p>
<p> I dok je Brazilce iz daljnjega natjecanja ponajprije »torpedirao« sneni izbornik Carlos Alberto Parreira, kod Argentinaca nije kriv samo izbornik. Istina, Jose Pekerman na sebe veže najveću odgovornost zbog doista nerazumne odluke da na klupi cijelu utakmicu »čame« Lionel Messi i Javier Saviola. No, Nijemce je u okršaju protiv »gauchosa« prema polufinalu teglio i slovački sudac Luboš Michel. Rabio je neujednačeni kriterij i bio vidljivo sklon domaćinu sjeckajući igru uvijek u korist »Elfa«. Tek je u drugome produžetku napokon počeo dijeliti pravdu, a ne množiti nepravdu.</p>
<p>Portugal je, primjerice, do ovoga ljeta u cijeloj svojoj povijesti samo triput nastupio na SP. I baš je, poput Hrvatske, u svome premijernom sudjelovanju dogurao do polufinala i osvojio treće mjesto. Bilo je to 1966. godine kada ga je na putu prema finalu zaustavila Engleska, kojoj se, eto, uspio »osvetiti« tek 40 godina kasnije. U utakmici za treće mjesto pobijedio je momčad SSSR-a. U polufinalu je, baš kao i Hrvatska prije osam godina, poražen sa 1-2, dok je u utakmici za broncu, baš kao i Hrvatska, pobijedio sa 2-1. Drugi su polufinalni par 1966. godine činili SR Njemačka i SSSR u kojem su Nijemci pobijedili sa 2-1. </p>
<p> Posljednji slučaj kad su u polufinalnim dvobojima nastupile sve europske momčadi datira iz 1982. Tada je Italija bila bolja od Poljske sa 2-0, dok su u spektakularnoj utakmici SR Njemačka i Francuska odigrale 3-3 nakon čega su Nijemci prošli u finale nakon 11-eraca.</p>
<p> Ipak, teško je vjerovati da će povijest ponoviti slučaj iz 1934. godine. Tada su već u četvrtfinalu »plesali« isključivo - Europljani.</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Za ovakvim Brazilom ne treba žaliti </p>
<p>Znakovito je da je i 1994. na SP-u Parreira, unatoč trofeju, trpio žestoke kritike medija zbog »obranaške« taktike, koja je u kontrastu s napadačkom orijentacijom, na kakvoj je zapravo i niknuo brazilski nogomet </p>
<p>Kad Italija izbaci Brazil u četvrtfinalnoj skupini Svjetskog prvenstva 1982. godine, onda je prosječnom nogometnom pokloniku - žao. Jer je Brazil »umirao« u ljepoti. Kada Francuska izbaci Brazil u četvrtfinalu SP-a 1986. boljim izvođenjem jedanaesteraca, onda je prosječnom nogometnom pokloniku žao. Jer je Brazil »umirao« u ljepoti. Ali, kad ga Francuska izbaci u četvrtfinalu 2006. onda će - svi zapljeskati. Jer, je Brazil »umirao« pred ljepotom Zidaneove i francuske igre, pred sjajnim Riberyjem, Henryjem... </p>
<p> Ovog smo puta gledali posve inverznu sliku od one na kakvu smo naviknuli. Ovog je puta Francuska igrala kao »carioce« u svojoj povijesti, dok su Brazilci bili rezervirani, bojažljivi, nemaštoviti, jedva gledljivi, kao većina njegovih protivnika kroz povijest. I stoga je pogodak Thierryja Henryja u 57. minuti subotnje utakmice, kojom je odveo Francusku u polufinale, a Brazil u ponor, svojevrsna pobjeda nogometne »pravde«. </p>
<p> Zanimljivo bi sada, primjerice, bilo postaviti pitanje zašto je Carlos Alberto Parreira 1994. godine ipak uspio odvesti Brazil do naslova svjetskog prvaka? Zato što je Henry tada imao tek 16 godina! Tako bismo u šali mogli opisati posljednji veliki opus još uvijek aktualnoga brazilskog izbornika, čiji je drugi mandat na klupi »carioca« bio - promašaj. </p>
<p> Malo kad je neki trener imao tako ofenzivnu momčad na okupu kao Parreira sada i malo kad je ta momčad igrala tako defanzivno kao Brazil sada. I malo tko će kontrirati tezi da je brazilska reprezentacija najveće razočaranje ovoga Svjetskog prvenstva. Nije problem samo u tome što se Parreirina momčad stropoštala u četvrtfinalu, već što se predstavila neinventivnom i neambicioznom, što je u posvemašnjoj disproporciji s kvalitetom i ugledom samih igrača. Posebice se to odnosi na subotnji okršaj s nadahnutim Francuzima.</p>
<p> Uostalom, zašto bi Brazil uvijek morao imati obavezu biti prvi ili »barem« igrati u finalu? Naposljetku, »carioce« su na posljednja tri SP-a sva tri puta igrali u finalu i pritom dvaput pobijedili. A upravo je taj niz počeo Carlos Alberto Parreira kada je Brazil na SP-u u Sjedinjenim Američkim Državama, na krilima Romarija i Bebeta, doletio do svoga četvrtog naslova svjetskog prvaka. </p>
<p> Znakovito je, međutim, da je i te, 1994. godine Parreira, unatoč trofeju, trpio žestoke kritike brazilskih, pa i svjetskih medija zbog »obranaške« taktike koja je u kontrastu s onom napadačkom orijentacijom, na kakvoj je zapravo i niknuo brazilski nogomet. </p>
<p>Sada je, pak, u sastavu imao Ronaldinha, Kaku, Adriana, na klupi držao Robinha... Imao je i Ronalda, kakav god bio. I čovjek je s njima uspio kreirati taktiku kojom su tek jednom opalili loptu prema suparničkim vratima. Možda bi bilo pretenciozno sada reći da je ovakav nastup Brazila pomalo devalvirao i toliko hvaljenu igru hrvatske reprezentacije protiv tog istog Brazila na startu ovog SP-a. No, ostaje činjenica da, za razliku od prijašnjih godina, Brazilci nisu »umirali« u ljepoti, već u vlastitoj bedastoći.</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Zidaneov labuđi pjev opčinio svijet </p>
<p>Svijet je u Njemačkoj s velikim nestrpljenjem čekao Ronaldinha, a dočekao, još jednom nakon osam godina, sjajnog Francuza Zinedinea Zidanea </p>
<p>Nogometni svijet još uvijek ima svoga kralja, koji je najavio</p>
<p> - abdikaciju. Zinedine Zidane, nogometni čudotvorac u utakmici protiv Brazila odigrao je utakmicu koja je opčinila nogometni svijet. Svijet je u Njemačkoj čekao Ronaldinha, a još jednom je vidio Zidanea koji je »tricolore« prije osam godina odveo do svjetskog naslova. </p>
<p>Zidaneu je ovdje svaka utakmica unaprijed oproštajna. Najavio je odlazak iz profesionalnog nogometa na ovom prvenstvu. Mnogi su mu tako predskazivali odlazak nakon utakmice protiv Španjolske, pa Brazila, da bi sada sam rekao: </p>
<p>»Odigrat ću još dvije utakmice i odlazim.« </p>
<p>Jasno je na što aludira veliki majstor - odigrati polufinale i finale te otići u nogometnu povijest. </p>
<p>Zar je moguće da odlazi nogometaš koji je partijom protiv Brazilaca potvrdio da je još uvijek najbolji vezni igrač na svijetu? S gospodskim manirima na terenu, pregledom igre poput radara, loptom preciznom poput digitalnog signala, Zidane je još uvijek svjetlosnim godinama ispred konkurencije. </p>
<p>»To je čovjek koji se ne boji lopte ni u najtežim trenucima, štoviše, uživa u njima«, objašnjava nam naš legendarni »vatreni« Aljoša Asanović, koji je sa Zidaneom igrao u Cannesu kada je Francuz alžirskog porijekla bio na početku karijere. </p>
<p>»Već se tada vidjelo da je riječ o pravom momku koji nogomet shvaća kao igru. Kad je raspoložen, za njega ne vrijede nikakve taktičke barijere ili poseban čuvar. Ako ga čuvate da ne prodire, onda sjajno asistira. Ako ga čuvate da ne asistira, onda prodire. Nema mu premca. A tek dodavanje... Takvo dodavanje u prostor nema nitko na svijetu«, objašnjava Asanović. </p>
<p>Ipak, Zidane ne bi mogao sâm pobijediti nikad bjedniji Brazil. Za pobjedu nad bilo kakvim Brazilom potrebna je momčad. A Francuska na ovom prvenstvu igra sjajno, kao da želi vratiti izgubljenu reputaciju s posljednje dvije velike smotre. , SP-a u Japanu i Južnoj Koreji te EP-a u Portugalu. U Aziji Francuzi, kao svjetski prvaci, u skupini nisu postigli nijedan zgoditak i neslavno su eliminirani. Ipak, valja posebno napomenuti, tada su u dvije utakmice bili bez ozlijeđenog Zidanea. Danas su posve druga momčad. Izbornik Raymond Domenech protiv Brazila je krenuo sa zatvorenijom varijantom, s tek jednim napadačem, Henryjem, da bi dvoboj završio s tri »špice«, iako je njegova momčad vodila. </p>
<p>»Osjetio sam da je Brazil najtanji u obrani, zato sam stavljao sve više i više napadača što je utakmica više išla kraju. Brazil se zbog toga nije mogao potpuno otvoriti, jer smo stalno bili opasni«, objašnjavao je francuski strateg.</p>
<p>Ne sjećamo se ovako slabog izdanja Brazila na posljednjih pet-šest svjetskih prvenstava. »Dream team« na ovom turniru nije odigrao nijednu zadovoljavajuću utakmicu. Čak ga je i naša nesretno-nespretna momčad mogla pobijediti u prvoj utakmici. Brazil je igrao hodajući nogomet, u kojem je imao više sreće nego pameti. U pravilu je dobivao utakmice na individualnu vrijednost svojih igrača. No, bez igre, konkretnih taktičkih rješenja i momčadske suradnje. Dakako, samo se čekao trenutak pada, dogodilo se to u nadmetanju s Francuzima koji su tako vratili pozornost na sebe, iako na njih nitko nije ozbiljno računao. Kako će se igrači i izbornik Parreira uopće vratiti u Rio de Janeiro? Brazilska javnost »Selecau« to nikad neće oprostiti. S tako mlakim pristupom igri poraz se morao doživjeti, u nekim trenucima protiv Francuza Brazil je djelovao kao momčad koja želi izgubiti i vratiti se kući. Ronaldinho, umoran i odsječen iz igre, izgubio je u tih 90 minuta više lopti nego u cijeloj karijeri, usnuli napadači i lijena obrana dovela je do srdžbe navijača, koji će zacijelo dobiti najprije Parreirinu ostavku. No, što će biti s igračima? Hoće li i Brazil pristupiti smjeni generacija ili će se novi izbornik odlučiti za konkretno i kompletno pomlađivanje? </p>
<p>Ovako pompozan Brazil, sad i ponižen, sigurno je najveće razočaranje prvenstva. O Ovako lepršava Francuska sa Zidaneom zasad je najljepši dio dosadašnjeg prvenstva.</p>
<p>Andrija Kačić Karlin</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Cristiano Ronaldo se ne vraća u Manchester? </p>
<p>Englezi će mu teško oprostiti što ih je eliminirao, a ne slaže se baš niti sa suigračima</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Nakon završetka SP-a lako bi se moglo dogoditi da se Portugalac Cristiano Ronaldo ne vrati u redove Manchester Uniteda. Osim što je svojim pogotkom iz jedanaesterca eliminirao Englesku sa SP-a, što se navijačima Manchestera nikako ne može svidjeti, problematični su i međusobni odnosi. Naime, vidjelo se da 21-godišnje krilo Portugala nije u prevelikoj ljubavi s Wayneom Rooneyjem, suigračem u Manchesteru. U četvrtfinalnom je dvoboju došlo do naguravanja između dvojice mladaca. A, kad je Rooney napravio prekršaj na Carvalhu, neki su rekli da je upravo Cristiano Ronaldo tražio od suca Elizonda crveni karton za engleskog napadača. No, Portugalac je rekao da je samo prigovorio na prekršaj. Ali, osmijeh prema portugalskoj klupi i namigivanje nakon što je Rooney dobio crveni karton sasvim su dovoljni. </p>
<p>Osim toga, neki britanski tabloidi (ako im je vjerovati) tvrde da se Portugalac ne voli previše ni s drugim suigračem, Nizozemcem Ruudom van Nistelrooyjem. Uz to, doznalo se da bi Cristiano Ronaldo mogao preseliti u madridski Real. A za to bi u izborima za predsjednika trebao pobijediti Juan Miguel Villar Miro, s kojim je pregovarao. No, 21-godišnja zvijezda u ovom trenutku ne želi razgovarati o klubu, s obzirom na to da mu je primarno što bolje odigrati na SP-u i, kako kaže, s Portugalom otići do kraja. [I. M.]</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>»Marković čuva Cicina leđa«</p>
<p>Osim što novi trener Zagreba brine brigu o svojoj momčadi, smatra se kompetentnim razgovarati i o reprezentaciji </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Bivši nogometni izbornik Miroslav Blažević, koji u raznim anketama u medijima premoćno vodi kao idealna osoba koja bi trebala naslijediti uzdrmanoga Kranjčara, dođe li do njegove smjene ili ostavke, misli da nema izgleda da se to dogodi. Među ostalim, i zato što je čvrsto uvjeren da će Kranjčar preživjeti trenutačnu situaciju, ne samo zato što predsjednik HNS-a Vlatko Marković izborniku čvrsto čuva leđa: </p>
<p>»Da sam ja Marković, i ja bih stajao iza Kranjčara«, zbori Blažević, koji je već u više navrata izrekao svoj stav o većini važnih Kranjčarovih poteza te vođenju momčadi, govoreći kako se uvijek slagao s njima te dodaje da će to raditi i ubuduće. </p>
<p>Bivšem se izborniku, uz napomenu da to nije za javnost, omaknulo pojašnjenje one tvrdnje da bi se i on, da je na Markovićevu mjestu, i rukama i nogama zalagao za Kranjčarov ostanak: </p>
<p>»To zapravo nisam rekao ja, nego onaj genijalni novinar Večernjeg lista Milan Ivkošić u svojoj kolumni. Već sam naslov kolumne 'Što veći neuspjeh - to veći predsjednik' mnogo govori...« </p>
<p>Odgurnuvši probleme reprezentacije u stranu, Blažević je progovorio i o svojim prvim saznanjima o momčadi Zagreba: </p>
<p>»Znam samo da oni koji se osjećaju privilegiranima to neće biti, nego će igrati oni koji imaju igračku, fizičku i mentalnu moć. U njihovoj međusobnoj utakmici na treningu nisam vidio ono što sam očekivao, a svjestan sam činjenice da me očekuje mnogo posla.« </p>
<p>O eventualnim pojačanjima Blažević je dodao: </p>
<p>»Zapravo je o tome iluzorno govoriti, jer takvoga kakvog bismo željeli u Hrvatskoj nema. No, mislim da ću bolju sliku momčadi imati u utorak, kad u Kranjčevićevoj u 18 sati imamo ogled s Marsonijom.«</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Fifa neće kazniti njemačke igrače </p>
<p>BERLIN</p>
<p> – Međunarodni nogometni savez (Fifa) neće kazniti njemačke igrače zbog tučnjave s Argentincima, koja je izbila nakon završetka četvrtfinalnog dvoboja, u kojem su Nijemci pobijedili nakon boljeg izvođenja jedanaestraca, objavila je Fifa. </p>
<p>Jedino bi mogao biti kažnjen menadžer njemačke reprezentacije Oliver Bierhoff, koji je uletio u gužvu, pokušavajući smiriti igrače. Disciplinski postupak bit će pokrenut protiv dvojice argentinskih nogometaša Maxija Rodrigueza i Leandra Cufrea. Rodriguez je napao njemačkog igrača Bastiana Schweinsteigera, dok je Cufre nasrnuo na suca Luboša Michela i njemačkog braniča Pera Mertesackera. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Dva Ančićeva izdanja vrijedna osmine finala </p>
<p>»Nakon prekida u petak bio sam ljut, jer mislim da sam mogao voditi s 2-0 u setovima. Ali brzo me prošlo, shvatio sam da nisam objektivan«, rekao je Ančić</p>
<p>Put do osmine finala za Marija Ančića trajao je dva dana, u kojima smo gledali dva različita izdanja, i njega i njegova suparnika Stanislasa Wawrinke. Nakon ravnopravnog nadigravanja u petak, subota je bila jednosmjerna ulica za Ančića, što je na kraju rezultiralo pobjedom Super Marija sa 7-6 (5), 6-7 (5), 6-1, 6-3. I dok u petak oba tenisača nisu izgubila svoj servis i dobila po jedan »tie-break«, u subotu je Ančić ispustio samo četiri gema za 66 minuta igre. </p>
<p>»Nakon prekida u petak bio sam ljut, jer mislim da sam mogao voditi s 2-0 u setovima. Ali brzo me prošlo, shvatio sam da nisam objektivan, Wawrinka je igrao jako dobro. Pogađao je neke stvari koje inače ne pogađa. A znao sam da 'poteže' s obje strane od našeg meča na početku sezone u Aucklandu«, rekao je Ančić. </p>
<p> Ipak, u subotu su na teren izašli neki drugi Wawrinka i Ančić. Sedmi nositelj All England kluba u 16 gemova nastavka imao devet je »break« prilika, tri više nego u 26 gemova odigranih u petak. Pritom je četiri puta oduzeo servis 21-godišnjem Švicarcu, koji nije uspio realizirati niti jednu od pet »break« prilika. S dva »breaka« u trećem i četvrtom setu slomio je svaku Wawrinkinu nadu, koji je u prvom kolu pobijedio Ivu Karlovića... </p>
<p>»Uoči nastavka u svlačionici sam pričao s Ivaniševićem. Savjetovao mi je da malo više koristim 'slice', smirim igru i tek sam onda agresivan. Tako je i bilo, iako Wawrinka u nastavku nije igrao tako dobro kao prvi dan. Vrlo sam dobro igrao i servirao, osim možda u prvih nekoliko gemova, no i njih sam nekako dobio«, osvrnuo se Ančić. </p>
<p>Ako želi vidjeti četvrtfinale i okušati se u željno iščekivanom dvoboju protiv Rogera Federera, Super Mario će morati pobijediti Srbina Novaka Đokovića. Pritom će 22-godišnji Splićanin pokušati sve da uzvrati 19-godišnjem Beograđaninu za poraz u drugom kolu prošlogodišnjeg US Opena, što je ujedno bio njihov jedini međusobni dvoboj. Možebitno četvrtfinale vjerojatno nosi Rogera Federera, koji u osmini finala igra protiv Čeha Tomasa Berdycha, jednog od rijetkih tenisača koji su ga uspjeli pobijediti u posljednjih nekoliko godina.</p>
<p>Osim Đokovića, srpski će tenis imati i žensku predstavnicu u osmini finala. Jelena Janković je, naime, prvi put u karijeri prošla treće kolo na Grand Slam turniru. Pritom je upisala najvredniju pobjedu u karijeri, budući da je nadigrala braniteljicu naslova Amerikanku Venus Williams. </p>
<p>Andre Agassi je odigrao svoj posljednji Wimbledon. Oproštajni nastup 36-godišnjeg Amerikanca u All England klubu okončao je drugi nositelj Rafael Nadal nakon pobjede u trećem kolu sa 7-6 (5), 6-2, 6-4. »Hvala vam na podršci i tretmanu kakvog sam uživao svih ovih godina«, rekao je sa suzama u očima Agassi. </p>
<p>Igor Mijić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="36">
<p>Al Qaida sve veća prijetnja Britaniji </p>
<p>Al Qaida se raspala u manje grupe kojima je teže ući u trag pa je ona »danas veća prijetnja nego što je bila«</p>
<p>LONDON (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Opasnost od Al Qaide Velikoj Britaniji je u porastu, zaključio je utjecajni Odbor za vanjske poslove britanskog parlamenta. »Al Qaida je i dalje iznimno ozbiljna i brutalna prijetnja Ujedinjenom Kraljevstvu«, kaže se u izvješću Odbora. </p>
<p>Predsjednik tog Odbora Mike Gapes izjavio je da se Al Qaida raspala u manje grupe kojima je teže ući u trag te da je ona »danas veća prijetnja nego što je bila«.</p>
<p>U izvješću parlamentarnog Odbora za vanjske poslove navodi se također da je Irak postao izvor ekstremističke propagande i poligon za obuku terorista. Odbor pred kojim su svjedočili političari akademici i diplomati zaključuje da se premalo truda ulaže u komunikaciju s islamskim svijetom radi prevladavanja nepovjerenja »iz kojeg se hrani međunarodni terorizam«. Dodaje se da postojanje logora Guantanamo smanjuje američki moralni autoritet, a u islamskom se svijetu doživljava kao još jedna nepravda. Navodi se kako postoje znaci da ekstremisti počinju i u Afganistanu koristiti razornu taktiku koja je do sada nanijela toliko nesreće Iraku. </p>
<p>Odbor je izrazio i zabrinutost »zbog činjenice da su organizacija, oružje i tehnologija u nizu terorističkih incidenata u Iraku stigli iz Irana«. </p>
<p>Posebnu zabrinutost izazivaju iranske nuklearne namjere. </p>
<p>Odbor međutim preporuča nastavak međunarodnih pregovora s Iranom umjesto vojne akcije koja bi »urodila nizom iznimno ozbiljnih posljedica na Srednjem istoku i drugdje, a ne bi sa sigurnošću spriječila Iran da na dugu stazu razvije nuklearno oružje«.</p>
<p>U izvješću britanskog parlamentarnog Odbora za vanjske poslove također se dodaje da napetosti na Srednjem Istoku stvaraju u islamskom svijetu osjećaj nepravde iz kojeg se rađa podrška terorizmu.</p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Bijela kuća: Osama bin Laden nudi samo rat i bijedu </p>
<p>WASHINGTON</p>
<p> - Bijela kuća je uzvratila u subotu na poruku Osame bin Ladena koja upozorava na odmazdu protiv Šiita u Iraku osuđujući čelnika Al Qaide kao čovjeka mračne vizije koji nudi samo kaos, rat i bijedu. »Osama bin Laden opet želi posijati podjelu i kaos u Iraku i muslimanskom svijetu«, rekla je Bijela kuća u poruci koju je pročitao njezin dužnosnik.</p>
<p> Dužnosnik je govorio pod uvjetom da se ne objavi njegovo ime jer američke obavještajne službe još nastoje utvrditi autentičnost audio poruke koju je bin Laden uputio u subotu putem Interneta,</p>
<p> »Ako je autentična, vrpca pokazuje iznova da bin Laden i Al Qaida nastavljaju rabiti medije kako bi opravdali svoju mračnu viziju i rat protiv čovječnosti«, rekao je dužnosnik Bijele kuće. </p>
<p> »Ovi teroristi ne nude ništa drugo u svojoj ideologiji i porukama osim daljnih borbi, sukoba i bijede«, dodao je on.</p>
<p> U svojoj poruci bin Laden je upozorio iračke većinske šijite na odmazdu zbog napada na Arape sunite te da će se njegova skupina boriti protiv Sjedinjenih Država bilo gdje u svijetu. Bila je to njegova druga internetska poruka u samo dva dana i jedan od njegovih najsnažnijih komentara o sektaškim podjelama u Iraku.</p>
<p> Bin Laden, pripadnik muslimana sunita koji šijite vide kao heretike, kazao je kako se u Iraku uništavaju Arapi suniti koji u zemlji predstavljaju manjinu. [Reuters/Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Dramatično lansiranje shuttlea Discovery </p>
<p>Neki članovi NASA-inog tima traže da se lansiranje space shuttlea Discovery odgodi na duže vrijeme </p>
<p>NEW YORK (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Oluja nad istočnom obalom Floride bila je glavni uzrok odgađanja lansiranja space shuttlea Discovery u subotu. Loše vrijeme bilo je predviđeno i za nedjelju pa je neizvjesno kad će shuttle poletjeti u orbitu. Nepovoljni meteorološki uvjeti predviđaju se sve do Dana nezavisnosti u utorak. </p>
<p>Prvo odgađanje nije prošlo bez drame. Samo devet minuta prije lansiranja, direktor NASA-inih operacija Mike Leinbach najavio je odgađanje za jedan dan i novi pokušaj u nedjelju. Nakon prvog odgađanja, izvješća o tehničkim problemima ostala su po strani. Radilo se o neadekvatnom funkcioniranju grijača goriva koji sprječava zaleđivanje suspenzije goriva pod pritiskom na velikim visinama. Rečeno je kako se problem može riješiti u letu. </p>
<p>Prije toga uočen je problem s pjenastom oblogom rezervoara za gorivo. Oko 1800 kilograma pjene potrebno je radi uklanjanja mehaničkih stresova pri polijetanju raketoplana. </p>
<p>Neki članovi NASA-inog tima tražili su duže odgađanje lansiranja Discoveryja; bilo je i najavljenih ostavki i izravnih sukoba. No, glavni NASA-in administrator Michael Griffin odlučio je da se 12 dnevna misija ne odgađa. Dvojica starih uposlenika NASA-e, Bryan O'Connor, sigurnosni stručnjak i glavni inženjer Christopher Scolese predlagali su da se lansiranje odgodi na neodređeno vrijeme dok se ne promijeni dizajn na rezervoaru za gorivo. Stručnjaci NASA-e tvrde da su već učinili najveće aerodinamičke promjene na shuttleu u proteklih 25 godina. </p>
<p>Discovery će na kraju, čim se popravi vrijeme, biti lansiran prema međunarodnoj svemirskoj postaji, gdje bi sedam astronauta, ako se uočeni kvar pokaže suviše riskantnim za povratak, čekali dolazak broda za spašavanje, shuttlea Atlantis. A to je scenarij o kome malo tko sada želi razmišljati.</p>
<p>Erol Avdović</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Kina: Otvorena pruga za Tibet </p>
<p>Najavljuje se da će pruga udvostručiti prihode od turizma i čak za tri četvrtine smanjiti troškove dopreme robe na Tibet</p>
<p>U subotu je kineski predsjednik Hu Jintao pustio u promet željezničku prugu koja će prvi put Tibet, »krov svijeta« - kako ga također nazivaju - povezati s ostatkom goleme zemlje. U prugu je utrošeno nešto više od četiri milijarde dolara, duga je 1142 kilometra, penje se do 5072 metra nadmorske visine, čak polovica ukupne dužine tračnica položena je na smrznuti teren, a neki tuneli bušeni su kroz duboki himalajski led. </p>
<p>Luksuzni željeznički vagoni napravljeni su po uzoru na zrakoplovne kabine, tako da se u njima održava normalni atmosferski pritisak, a putnicima su na raspolaganju i maske u slučaju da im na tim visinama ponestane kisika. Puštajući je u promet, Hu je prugu nazvao inženjerskim čudom, a kineski mediji je već godinama proglašavaju krunom kretanja u osvajanje siromašnog i nerazvijenog kineskog divljeg zapada, željeznicom koja će - kao i na Divljem zapadu Sjedinjenih Država u 19. stoljeću – ubrzati dolazak ljudi, novca i napretka. Najavljuje se da će udvostručiti prihode od turizma i čak za tri četvrtine smanjiti troškove dopreme robe na Tibet, dio Kine dosad dostupan samo zrakoplovima i karavanama sa devama i konjima. </p>
<p>Naravno, ne očekuje se da će pruga biti rentabilna, i kineska će vlada godinama plaćati njeno održavanje. No, nemjerljive su strateške i druge koristi od povezivanja »krova svijeta« s ostatkom Kine, osobito u suzbijanju separatizma i podrške Dalaj lami, koga mnogi Tibetanci i danas štuju kao božanstvo.</p>
<p>Neki Tibetanci i njihovi prijatelji širom svijeta prugu doživljavaju kao prijetnju okolišu i tradiciji. Sasvim je realna mogućnost da globalno zatopljenje otopi led i omekša smrznuto tlo na kojem je pruga izgrađena, što bi moglo izazvati velike nesreće.</p>
<p> Željeznici se ne protive u načelu, kao potrebi napretka, nego su uvjereni da je izgrađena prvenstveno kako bi učvrstila kineski gospodarski i vojni utjecaj nad tim područjem. A kad se već spominje američki Divlji zapad, pribojavaju se da će Tibetanci proći kao američki Indijanci. Željeznica će ubrzati njihovu asimilaciju i uništiti tibetansku kulturu jer će olakšati i ubrzati doseljavanje Kineza koji su na Tibetu ionako već u većini.</p>
<p>Tomislav Butorac</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Olmert: Izrael ne pristaje na ucjene </p>
<p>JERUZALEM/GAZA</p>
<p> - Izraelski premijer Ehud Olmert rekao je kako njegova vlada neće pristati na ucjene i da je vojsci naredio da »učini sve što može« kako bi vratila vojnika kojeg su prije tjedan dana oteli naoružani palestinski militanti. »Izrael nema namjeru popustiti pred ucjenama bilo koje vrste«, rekao je Olmert na sjednici vlade, govoreći o zahtjevu Hamasa da Izrael pusti na slobodu više od tisuću zatvorenika. »Vojsci i snagama sigurnosti sam naredio da svom snagom nastave progon terorista, njihovih ideologa i onih koji im pružaju zaštitu. Učinit ćemo sve, baš sve, kako bismo oslobodili našeg vojnika i nitko neće biti pošteđen«, naglasio je Olmert.</p>
<p>Izrael je u nedjelju izveo napad na ured palestinskog premijera Ismaela Haniyeha i u djelo proveo prijetnju koju je ponovio nekoliko puta posljednjih dana - da će se okomiti na dužnosnike Hamasa, koje smatra odgovornima za otmicu vojnika Gilada Shalitova.[AP/Reuters/Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="41">
<p>Kraljica plaže</p>
<p>Odjeća za plažu ne služi samo skrivanju kupaćeg kostima nego gradi naš stil i zavodljivost</p>
<p>Neki su skloni reći da postoje samo dvije vrste žena: one koje zavode i one koje ne zavode. Ta zavodljivost izvire iz držanja, te sposobnosti da istaknu ono što je na njima privlačno i prikriju pokoji nedostatak. Primijeni li se ta formula na odjeću za plažu, moglo bi je se proširiti tvrdnjom da postoje više i manje hrabre žene, ovisno o tome dolaze li na plažu zakrabuljene bezobličnim XL haljinama ili bluzama, ili nose lepršavu, nerijetko izazovnu i odjeću izrađenu od prozirnih tkanina s krupnim raznobojnim uzorcima. Prve, dakako, odaju da bi se najradije skrile u mišju rupu, najvjerojatnije uvjerene da njihova tijela ne treba izlagati pogledima, a druge su odlučne da uživaju u svakom trenutku godišnjeg odmora, i to na sve moguće načine. Prve samo uzdišu, na primjer, na prijedlog Christiana Diora da preko kupaćeg kostima treba odjenuti samo lepršavu šarenu bluzicu i oko kose svezati rubac, i dalje se uporno zamataju u stari pareo. A mnogo bi ljepše izgledale u haljini do koljena od najtanje pamučne šarene tkanine, ili u produženoj tunici krojenoj kao kaftan. Svim ženama dobro pristaju lanene ili pamučne haljine s uskim naramenicama ili s tzv. američkim dekolteom (široke naramenice koje se vežu oko vrata), baš kao i kapri hlače kombinirane s kakvom prugastom ili majicom/topom jarke boje. Hrabrijim ženama samo treba reći da je osnovna smjernica ova: na plažu treba ići u bluzi odjevenoj preko kupaćeg kostima ili u šorcu.</p>
<p>Sonja Braut</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Izbjegavajte fizičko naprezanje</p>
<p>Kupanje se preporučuje, ali voda mora biti ugodna, a ulazak u vodu postupan</p>
<p>U najčešće meteorotropne bolesti, dakle, bolesti na koje mogu utjecati i promjene vremena, pripadaju bolesti srca i krvožilnog sustava. Kako je riječ o bolestima koje su i inače najčešće i na koje otpada više od 50 posto svih umrlih u našoj zemlji, razgovarali smo s dr. Mirjanom Jembrek Gostović, ravnateljicom Poliklinike za prevenciju kardiovaskularnih bolesti i rehabilitaciju u Zagrebu. </p>
<p>»Kad je o bolestima krvožilnog sustava riječ, najčešće je riječ o aterosklerozi, odnosno promjenama na krvnim žilama koje se očituju u suženju ili potpunu začepljenju. U pitanju mogu biti sve krvne žile, a najčešće je riječ o onima srca, mozga i bubrega. Ako dođe do suženja koronarnih krvnih žila, dakle, onih koje vode do srca, govorimo o angini pectoris, dok njihovo potpuno začepljenje znači infarkt. Na žalost, mnogo ljudi od infarkta umire prije no što dođe do bolnica, ali utješno je da oni koji dođu do bolnice, posebice koronarnih jedinica, imaju velike izglede za preživjeti, jer je smrtnost u njima manja od pet posto. U Zagrebu godišnje ima od 1500 do 1700 infarkta miokarda, a preživi oko 52 posto ljudi«, objašnjava naša sugovornica.</p>
<p>Na razvoj ateroskleroze utječu dob, spol, genetika, drugim riječima, čimbenici na koje ne možemo utjecati, ali i oni na koje možemo, a to su visok krvni tlak, <FONT COLOR="#CC3300"><b>šećer</b></FONT>, visok udio masnoća u krvi, prekomjerna težina, stres, pušenje. Kako je riječ o bolesti koja se razvija godinama, na nju možemo utjecati uklanjanjem čimbenika rizika, što su potvrdila i iskustva zapadnih zemalja, za razliku od nas. Najviše oboljelih od ateroskleroze je u populaciji iznad 50. godine, iako ima i sve više mladih. Prije 50. godine života infarkti su češći u muškaraca nego u žena i to u omjeru 6:1, dok se nakon 50. godine ulaskom žena u menopauzu ta razlika smanjuje, da bi se oko 60. godine potpuno izjednačio. </p>
<p>Statistički podaci pokazuju da je smrtnost od srčanih i krvožilnih bolesti veća u razdoblju od listopada do ožujka i iznosi oko 60 posto, međutim upravo je u tom razdoblju češća i prirodna smrtnost. Računa se da viroze koje su učestalije u zimskim mjesecima i ranom proljeću, kao banalni respiratorni problemi, u srčanih bolesnika mogu dovesti do fatalnog ishoda.</p>
<p>»Anketa među srčanim bolesnicima pokazala je da se oni najčešće žale da u ožujku češće osjećaju umor, bol u prsima, lupanje srca, nepravilan rad srca, umor, iscrpljenost, a u listopadu imaju lošu koncentraciju, bolove u grudima ili stenokardiju«, kaže ravnateljica dr. Jambrek Gostović.</p>
<p>Bolesnici s visokim krvnim tlakom koji uzimaju antihipertenzive i bolesnici koji uzimaju diuretike ljeti imaju potrebu za manjom dozom lijeka od uobičajene. Srčani bolesnici trebaju izbjegavati izloženost, pogotovo fizičko naprezanje za vrućih i vlažnih dana. Kupanje u moru i rijekama mnogi bolesnici dobro podnose, ali voda mora biti ugodna, a ulazak u vodu postupan.</p>
<p>Nataša Gajski Kovačić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="43">
<p>Tukao časnu sestru i ukrao 150 kuna </p>
<p>Dok je zatvarala vrata crkve i namjeravala ih zaključati, prišao joj je »fantomkom« maskirani muškarac i rekao: »Kaj ti delaš doma, kad nema župnika«</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – U crkvi Uznesenja blažene Djevice Marije koja se nalazi pored franjevačkog samostana Sv. Ivana Krstitelja u Kloštar Ivaniću, u subotu, oko 18.45 sati, nepoznati maskirani razbojnik nakratko je u crkvi zatočio časnu sestru, nekoliko je puta udario šipkom i na kraju odnio oko 150 kuna prikupljenih milodara.</p>
<p>»Ne znam odakle mi u tom trenutku tolika snaga, no bila sam smirenija od napadača«, rekla nam je časna sestra, 25-godišnja D.T. Neobično i bezobzirno razbojstvo dogodilo se nakon mise, kada je časna sestra pospremala sakristiju. Dok je zatvarala vrata crkve i namjeravala ih zaključati, prišao joj je »fantomkom« maskirani muškarac i rekao: »Kaj ti delaš doma, kad nema župnika«. Zaprijetivši joj, naredio je da zaključa vrata crkve što je časna sestra i učinila. Nakon što je zaključala vrata, razbojnik ju je udario s leđa šipkom po vratu i rekao da mu treba 100 kuna. </p>
<p>Časna sestra ušla je u sakristiju i uzela ključeve škrabica u kojima sa nalazio novac od prikupljenih milodara. Dok je hodala prema prvoj škrabici kod ulaza crkve, razbojnik je još jednom udario časnu sestru po vratu. Zapovjedio je da istrese sav novac iz prve škrabice u kutiju koju je ima sa sobom.</p>
<p> Uhvatio je časnu sestru i gotovo je vukao kroz crkvu od škrabice do škrabice, no ostale nije uspjela otvoriti.</p>
<p>Dok je pokušavala otvoriti zadnju škrabicu, lopov ju je udario šipkom po ruci i rekao joj da se makne. „Tada se izvana začulo nekakvo lupanje, pa je naredio da čučnem, a isto je napravio i taj gospodin. Ubrzo je otišao do vrata crkve, a meni je rekao da otključam i pogledam ima li koga vani«, ispričala je časna sestra. Kada se uvjerio da nema nikoga ispred crkve, lopov je pobjegao.</p>
<p>Zvonimir Kosinjski</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Poginuo prošavši kroz staklena vrata </p>
<p>Obitelj je probudila lomljava i vriska. U dvorištu su Domagoja pronašli okrvavljenog</p>
<p>Petnaestogodišnji Domagoj Sekulić iz Orahovice od rođenja je imao problema sa spavanjem i često bi noću ustajao i hodao u snu </p>
<p>ORAHOVICA</p>
<p> - Policija uprava Virovitičko-podravska obavijestila je javnost da je u subotu u Orahovici od posljedica ozljeđivanja poginuo petnaestogodišnji dječak. Prema policijskom očevidu dječak je u subotu oko 4 sata za vrijeme spavanja ustao iz kreveta i u snu sišao po stepenicama s prvog kata u prizemlje obiteljske kuće, a potom je, hodajući dalje u snu, razbivši staklo, prošao kroz stakleni dio ulaznih vrata zadobivši pri tome više ubodnih rana po tijelu. Dječak je, navodi policija, ubrzo preminuo. </p>
<p>Policijski očevid potvrdio je sumnju da je unesrećeni maloljetnik od rođenja imao problema sa spavanjem te da je često noću ustajao i u snu hodao »mjesečario«.</p>
<p>Stravičan događaj prepričali su nam dječakova majka Anita Sekulić, te djed Đuka i baka Dragica. Obitelj tvrdi da dječak nije bolovao ni od kakve bolesti, te da je nejasno da se je nesvakidašnja tragedija dogodila.</p>
<p>Domagoj je bio dobro dijete, vrijedan učenik Srednje škole u Orahovici gdje je upravo s vrlo dobrom ocjenom završio prvu godinu školovanja za konobara. Volio je igre na računalu i Internet, družio se s prijateljima i bio, tvrde Orahovičani, za svoje godine - ozbiljno dijete. </p>
<p> Večer uoči tragedije s majkom i sestrom gledao je znanstveno-fantastični film na televiziji te je poslije toga otišao spavati. </p>
<p>Obitelj je oko 4 sata probudila buka lomljave stakla i vriska. </p>
<p>Kada su sišli u dvorište dječaka su pronašli okrvavljenog, a ležao je pored nogostupa nekoliko metara od obiteljske kuće, a nakon pružene prve pomoći, zbog teških ozljeda prouzročenih ubodima komada stakla, preminuo je na putu prema našičkoj bolnici.</p>
<p>Maja Santoši</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Rasprava odgođena zbog prometne gužve</p>
<p>Suđenje za zloporabe u krapinskom Domu zdravlja</p>
<p>ZLATAR</p>
<p> - Suđenje za navodne malverzacije u krapinskom Domu zdravlja »teške« 800.000 kuna nikako da se odmakne od početka, jer se odgode rasprava nižu u nedogled. Naime, proljeće je proteklo u znaku bolesti optuženih, a zadnje ročište na zlatarskome Županijskom sudu nije održano, jer je odvjetnik četvrtooptuženog Filipa Serdarušića zapeo u prometu. </p>
<p>Da podsjetimo, bivšu krapinsku dogradonačelnicu i suprugu bivšeg zagorskog župana Dr. Filipović - Hitrec tereti se da je zlorabila položaj i ovlasti ravnateljice krapinskog Doma zdravlja. Optužena je da je drugim suoptuženicima, zagrebačkim obrtnicima Predragu Resmanu (67), Vladimiru Konvičnome (67), Filipu Serdarušiću (61) i Vinku Laliću (60) priskrbila materijalnu korist, a na štetu ustanove kojoj je bila na čelu. Sporna su plaćanja računa četirima zagrebačkim poduzećima koja su izrađivala projekte, odnosno provodila nadzor nad dogradnjom Doma zdravlja u Krapini. Prema optužnici, isti je posao više puta plaćen različitim izvođačima, i to onima koji i nisu radili na projektima uređenja.</p>
<p>Zoran Gregurek</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Kod Slunja poginuo motociklist </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Na državnoj cesti D-1 (lička magistrala), pretječući osobni automobil s kamp-kućicom, u Broćancu u blizini Slunja poginuo je motociklist, priopćila je karlovačka Policijska uprava. Prema prvim policijskim izvješćima, motociklist, najvjerojatnije austrijski državljanin, poginuo je u nedjelju oko 10,30 sati dok je pretjecao automobil s kamp-prikolicom mađarskih registarskih oznaka. Tijekom pretjecanja sudario se s kombijem koji je vukao kamp-kućicu, također mađarskih registarskih oznaka, koji je naišao iz suprotnog smjera. [H]</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Godinama zlostavljao obitelj</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Ženu S.S. (36) i dvoje djece u dobi od 10, odnosno 17 godina N.S. (42) je učestalo zlostavljao. Kriminalističkom obradom u policiji potvrđena je osnovana sumnja da je nasilnik obitelj zlostavljao od 2004. godine pa do dana prijavljivanja.Članovi obitelji, koji su bili žrtve njegova opijanja, vrijeđanja i raznih načina omalovažavanja, prijavili su nasilnika prvi put u listopadu 2004. godine. N. S. je jednom prilikom, u lokalu na području Novog Zagreba, nakon svađe suprugu uhvatio za kosu, udario šakom u glavu, a kada se srušila na pod suprug ju je nastavio udarati nogama. S. S. je zbog zlostavljanja nekoliko puta napuštala dom, no, zbog djece i nagovora njegovih roditelja opet bi se vraćala. No bilo je sve gore, pa ju je tako 9. lipnja napao nožem. Policija je, inače, protiv nasilnika nanizala više od trideset kaznenih prijava za razna djela, od krivotvorenja isprava i gospodarskih prijestupa do nasilja. [J.I.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="48">
<p>Kupac će birati od koga kupuje struju </p>
<p>Hrvatska u sklopu reforme energetskog sektora uvodi tržišne i konkurentske odnose</p>
<p>Projekt trening centra, uz norveški prvog takve vrste u Europi, ostvaruje se u suradnji Hrvatske elektroprivrede, Fakulteta elektrotehnike i računarstva i norveške tvrtke Technor Energy AS</p>
<p>Na zagrebačkom Fakultetu elektrotehnike i računarstva otvoren je ovih dana Trening centar za trgovanje energijom, namijenjen osposobljavanju sudionika na hrvatskom, regionalnom i europskom energetskom tržištu. </p>
<p>Hrvatska u sklopu reforme energetskog sektora uvodi tržišne i konkurentske odnose, a posebno je zahtjevna reforma u elektroenergetici. HEP-a nakon 60 godina funkcioniranja kao monopolna javna tvrtka počinje djelovati u tržišnim uvjetima, a s postupnom liberalizacijom tržišta sve više potrošača može birati od koga će kupovati struju. </p>
<p>HEP je monopol počeo gubiti u prosincu 2004. Tada je novim zakonima svim kupcima s godišnjom potrošnjom većom od 20 gigavatsati te onima koji su priključeni izravno na prijenosnu mrežu omogućen izbor od koga će kupovati električnu energiju. </p>
<p>Sljedeći korak napravljen je ovih dana jer su od 1. srpnja to pravo dobili i kupci s godišnjom potrošnjom većom od devet gigavatsati tako da je krug povlaštenih potrošača sa dosadašnjih 40 proširen na više od 150 tvrtki.</p>
<p>Prema postojećim propisima od 1. srpnja 2007. opskrbljivača će moći birati svi kupci struje iz kategorije poduzetništvo, a od 1. srpnja 2008. svi kupci neovisno o godišnjoj potrošnji, dakle i kućanstva. </p>
<p>Međutim, postupno otvaranje tržišta zasad nije donijelo bitnije promjene. Nijedan od dosadašnjih 40 povlaštenih kupaca nije napustio HEP i našao novog dobavljača, kaže Kažimir Vrankić, član Uprave HEP-a za distribuciju.</p>
<p>S nastavkom otvaranja tržišta neminovno će se pojaviti novi opskrbljivači i trgovci pa će rasti interes za trening centar. Tim više što će se u njemu uz domaće školovati i stručnjaci iz inozemstva gdje je liberalizacija tržišta također u tijeku.</p>
<p>Istodobno će se, posebno u Europi, zbog sve većeg raskoraka između proizvodnje i potrošnje povećavati interes za trgovanje energijom. Tako je i Branko Vukelić, ministar gospodarstva, rada i poduzetništva, na otvaranju centra istaknuo važnost trgovanja energijom jer se u proteklih deset godina opskrbljenost Hrvatske vlastitom energijom smanjila s 65 posto na 49,6 posto, unatoč činjenici da imamo vlastitu proizvodnju nafte i plina. A temeljni cilj energetske politike Vlade je sigurna i kvalitetna opskrba energentima. </p>
<p>Očekuje se da će trening centar privući veliki interes domaćih energetskih tvrtki jer Vlada od njih očekuje da postanu lideri na regionalnom tržištu. U tome će im pomoći Ugovor o energetskoj zajednici koji stupa na snagu 1. kolovoza po kojem će se države jugoistočne Europe uključiti u europsko energetsko tržište. </p>
<p>»Mi se otvaramo za druge sudionike ali ćemo učiniti napore da na drugim prostorima otvorimo prostor za hrvatsko energetsko gospodarstvo. Ugovorom o energetskoj zajednici ne postiže se samo jedinstveno tržište plinom i električnom energijom, nego se stvara prostor, pravni i institucionalni, za sigurnost ulaganja«, istaknuo je Vukelić. </p>
<p>Projekt trening centra, uz norveški prvog takve vrste u Europi, ostvaruje se u suradnji Hrvatske elektroprivrede, Fakulteta elektrotehnike i računarstva i norveške tvrtke Technor Energy AS, a pokrenut je u studenom 2004. U njegovu provedbu norveška Vlada i HEP uložili su gotovo milijun eura. Godišnje će se u centru obučavati 50-ak stručnjaka.</p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Ukidanje roaminga moglo bi povisiti cijene? </p>
<p>Dobit nekih operatera mogla bi pasti za čak 20 posto, napominje Udruženje GSM-a</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Telekomunikacijsko tvrtke žestoko se bore protiv plana Europske komisije za informatičko društvo da 2007. godine ukine pristojbe za roaming, odnosno mobilne pozive izvan zemlje.</p>
<p>Naime, takva odluka, tvrdi se, mogla bi natjerati mobilne operatere da jednostrano poskupe unutarnje pozive i do sedam posto, odnosno da toliko povise pristojbe i da ujedno smanje ulaganja.</p>
<p>Potrošači bi bi prema prijedlogu Europske komisije uskoro za pozive u inozemstvu plaćali iste pristojbe kao i za pozive u domaćoj mreži. EU komisija će službeno ovih dana iznijeti prijedloge, a globalni operateri (Vodafone, Deutsche Telekom, Telefonica i Teliasonera) već su najavili smanjenje pristojbi do kraja godine, kao bi pokušali uvjeriti Bruxelles da odustane od planova za smanjenjem cijena roaminga.</p>
<p>Telekom industrija suočava se i s mogućim padom prihoda za pozive preko VoIP-a.</p>
<p>Udruženje GSM-a upozorava da bi u slučaju da ne budu podignute cijene u unutarnjem prometu europska mobilna industrija izgubiti 4,3 milijarde eura ukupnih prihoda i 2,3 milijarde eura dobiti. Uz to, dobiti nekih operatera bi mogla pasti za čak 20 posto, napominje Udruženje GSM-a. Međutim, Europska komisija poručuje da će nastaviti realizaciju svojih planova bez obzira na smanjenje pristojbi operatera. </p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Direktori Montenegro Airlinesa oštetili tvrtku </p>
<p>Tužilaštvo podnijelo sudu zahtjev za otvaranje istrage zbog višemilijunske štete</p>
<p>PODGORICA</p>
<p> - Predsjednik Montenegro Airlines-a Zoran Đurišić i direktora pravnog ureda te tvrtke Vladimir Đelević nalaze se pred uhićenjem, nakon što je tužilaštvo u Podgorici podnijelo osnovnom sudu zahtjev za otvaranje istrage protiv čelnika crnogorskog avioprijevoznika zbog sumnje da su zloporabom službenog položaja nanijeli višemilijunsku štetu tvrtki.</p>
<p>Đurišić i Đelević se terete da su od 2002. do 2006. zloupotrebljavali ovlasti sklapanjem ugovora o davanju u zakup, s mogućnošću otkupa, zrakoplova koji je bio u vlasništvu Montenegro Airlines, pričinivši štetu tvrtki od više od 9,7 milijuna eura.</p>
<p>Đurišić se, također, sumnjiči i da je 2003. zloupotrijebio službeni položaj i nepoznatim kupcima prodao rezervne djelove za zrakoplove vrijedne 215.900 eura, pri čemu prihod od prodaje nije naveden u knjigovodstvu, a cjelokupni iznos je prikazan kao otpis. </p>
<p> Policija se osobito zanimala za osnivanje i poslovanje tvrtke »Master Airways«, koja je u sastavu »Montenegro Airlines«, čije je sjedište u Beogradu, a posluje sa niškog aerodroma. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Siemens kupuje Bayer Diagnostics</p>
<p>MÜNCHEN</p>
<p> - Siemens je potpisao ugovor s Bayerom za kupnju kemijske i farmaceutske dijagnostičke divizije (Diagnostics), što će omogućiti Siemensovim medicinskim rješenjima proširenje svoje pozicije na molekularnom dijagnostičkom tržištu visokog rasta. Kupovna cijena Bayer Diagnostics, koja je ostvarila prodaju vrijednu 1,4 milijardi eura u fiskalnoj 2005.,je oko 4,2 milijardi eura. </p>
<p>»Demografske promjene povećavaju globalnu potražnju za zdravstvenim uslugama što predstavlja odlične prilike za rast Siemensa«, objasnio je Dr. Klaus KleinfeMINHld, predsjednik i izvršni direktor Siemensa. »Kupnja Bayerove divizije dio je naše strategije kako bi se napravila prva integrirana dijagnostička tvrtka u zdravstvenoj industriji spajanjem cijele slikovne i laboratorijske dijagnostike i kliničkog IT vrijednosnog lanca pod jedan krov«. </p>
<p>Akvizicije će staviti Siemensova Medicinska rješenja na drugo mjesto u svijetu u imunodijagnostici. Također, kupnja Bayerove divizije omogućiti će Siemens Grupi korištenje rastuće tržište molekularne dijagnostike koje se temelji na genetskoj analizi. Bayerova dijagnostička jedinica je vodeća na svjetskom tržištu kliničke kemije, s vodećom pozicijom u testiranju na pacijentima, laboratorijskoj automatizaciji i hematologiji (dijagnostika krvnih stanica).</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Oporavak američkih dionica </p>
<p>NEW YORK- Iako je odluka o povećanju kamatnih stopa u SAD-u i strahovanja da bi ciklus zaoštravanja monetarne politike mogao prigušiti gospodarski rast pritiskala dionice, po završetku sastanka američke središnje banke i signalima skorog predaha u tom ciklusu većina je svjetskih tržišta zabilježila rast burzovnih indeksa.</p>
<p>Njujorški Dow Jones indeks završio je tako na 11.150 bodova, ojačavši na tjednoj razini nekih 1,4 posto. Vijest o uspješnoj Mittalovoj ponudi za preuzimanje francuskog rivala Arcelora poduprla je jačanje dionica američkog sektora čelika. Dionice General Motorsa su ojačale jedan posto pod utjecajem objave da je 35.000 zaposlenih prihvatilo ponudu tog automobilskog proizvođača o prijevremenom umirovljenju ili otkazu u zamjenu za novčanu naknadu. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="53">
<p>Turistička navala na Jadran i prije očekivanja</p>
<p>I tijekom nedjelje promet na graničnim prijelazima bio je pojačan, a najviše je gostiju stiglo iz Austrije, Njemačke i Skandinavije</p>
<p>Više od 220.000 vozila prošlo je prvog srpanjskog vikenda preko hrvatskih graničnih prijelaza, a samo u petak u Hrvatsku je ušlo više od 70.000 stranih vozila, prevozeći oko 230.000 osoba, dok je splitski aerodrom po broju putnika i zrakoplova srušio prošlogodišnje rekorde. I tijekom nedjelje promet na graničnim prijelazima u Hrvatsku bio je pojačan, posebice u Istarskoj i Primorsko-goranskoj županiji.</p>
<p>Preko graničnih prijelaza u Istri ovog je vikenda ušlo više od 110.000 putnika. Samo u nedjelju do podne preko Istre je ušlo 16.340 stranih državljana i 593 domaćih, a zemlju je napustilo 8610 stranih i 488 domaćih državljana, a prometovalo se bez većih zastoja. Tijekom petka i subote promet je bio intenzivniji te je u zemlju ušlo 94.320 stranih državljana i 7805 domaćih, dok je iz zemlje izišlo 59.106 stranih i 6988 domaćih državljana. Prvi ovogodišnji val osjetio se u subotu, ali i u nedjelju na graničnim prijelazima Rupa i Pasjak u Primorsko-goranskoj županiji, gdje je promet bio pojačan i u nedjelju. </p>
<p>Tijekom subote i do nedjelje u 11 sati preko Rupe i Pasjaka u Hrvatsku je ušlo blizu 50.000 turista. U nedjelju je do 11 sati ušlo 23.990 osoba. U subotu se ulazilo u dvije do tri kolone, bez duljeg čekanja, a u nedjelju u jednoj koloni. Također, preko ta dva prijelaza tijekom vikenda ušlo je 140 stranih turističkih autobusa s gostima. Najviše je turista stiglo iz Austrije, Njemačke i skandinavskih zemalja.</p>
<p>Iz splitske trajektne luke je tijekom subote prema srednjodalmatinskim otocima isplovilo više od 220 brodova. Izvanredni trajekti uvedeni su prema Supetru na Braču i Rogaču na Šolti. Brodovi iz Ancone i Pescare stigli su s više od 600 putnika i 150 vozila. U Jadroliniji procjenjuju da su gužve kao u špici turističke sezone, a promet putnika veći od tri do četiri posto, pa se očekuje da će ovo biti rekordna godina po broju putnika. Prometnih zastoja na prilaznim cestama prema luci, kao ni proteklih godine, nema.</p>
<p>Veći priljev turista u splitsku gradsku luku može se očekivati sljedeće subote, no u Jadroliniji ističu da ne očekuju stvaranje prometnih čepova, jer vikendom prema Šolti i hvarskome Starome Gradu trajekti isplovljavaju šest, a prema Visu tri puta. Nedjelja je bila mirnija, što se ne može kazati za splitsku zračnu luku, u kojoj je sletjelo više od 35 zrakoplova s oko 7500 turista. Većina turista stigla je iz zemalja zapadne Europe, ali iz Rusije. U splitskoj zračnoj luci Resnik ističu da je subota bila rekordan dan po broju putnika i slijetanja. U subotu je ukupno sletjelo aviona koliko na svim ostalim zračnim lukama na Jadranu, a za usporedbu tijekom najjačeg dana lanjske sezone u splitskoj je zračnoj luci bilo 16.400 putnika, a sletjela su 72 aviona. U Zračnoj luci Pula također su zadovoljni s brojem letova, gdje je uključujući i nedjelju najavljeno 29 komercijalnih letova, od čega osam iz Rusije te jedan iz Ukrajine. [S. B. / T. Gr. / D. H. / M. J. / N. M.]</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Croatia summit: regija treba NATO i EU</p>
<p>Domaćini skupa premijer Ivo Sanader, predsjednik Republike Stjepan Mesić i predsjednik Sabora Vladimir Šeks na summitu će ugostiti niz imena europske i svjetske politike</p>
<p>Šefovi država i vlada velikog broja europskih zemalja, zemalja iz regija i iz SAD-a, njihovi državni tajnici i diplomati za točno tjedan dana doći će u Dubrovnik da bi na Croatia summitu raspravljali o sigurnosnoj situaciji u regiji i mogućim rješenjima za njezinu trajnu stabilizaciju.</p>
<p>Domaćini skupa premijer Ivo Sanader, predsjednik Republike Stjepan Mesić i predsjednik Hrvatskoga sabora Vladimir Šeks na dvodnevnom će summitu ugostiti niz najuglednijih imena europske i svjetske politike, a prema neslužbenim najavama u posebno snažnom diplomatskom sastavu u Dubrovnik dolazi američko izaslanstvo.</p>
<p>Organizacija summita u Dubrovniku samo je jedan od pokušaja hrvatske strane da održi kontinuitet bavljenja regijom jugoistočne Europe, ali bi trebao poslužiti i za slanje jasne poruke NATO-u, jer taj savez krajem godine u Rigi očekuje jedan od najvažnijih sastanaka na vrhu. Poruka dubrovačkog summita NATO-u, prema prvim nacrtima završnog dokumenta, trebala bi govoriti o potrebi nastavka politike otvorenih vrata, ali i traženju da se na summitu NATO-a u Rigi imenuju one zemlje koje će biti pozvane u punopravno članstvo.</p>
<p>Na sastanku na vrhu u Dubrovniku uz državnike i diplomate sudjelovat će i utjecajni i poznati think-tankovi. Svrha tog sastanka je osnažiti ideju o tome kako se jugoistočna Europa nalazi na povijesnoj prekretnici pa će se razgovarati o potezima koji bi regiju natjerali da se napokon odmakne od lošeg povijesnog naslijeđa.</p>
<p>Iako će summitom dominirati sigurnosna pitanja, planira se i snažan naglasak na proces integracija u Europsku uniju.</p>
<p>Zamisao o organiziranju summita u Dubrovniku dogovorena je u suradnji s poznatim američkim lobistom Bruceom Jacksonom, koji se smatra »ocem« približavanja tranzicijskih zemalja NATO-u. Jackson je, naime, autor ideje kojom se više zemalja povezuje u skupinu i koje, kada ispune standarde, ulaze u punopravno članstvo zajedno. Kao uspjeli projekt prije no što je formirana Jadranska povelja Jacksonu se pripisuje i osnivanje Vilnijuske skupine čije članice se već nalaze u NATO-ovu članstvu.</p>
<p>Bruno Lopandić</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Proizvođači i otkupljivači sami dogovaraju cijenu</p>
<p>U srijedu će se u Županji razgovarati o zaštitnoj cijeni, a krajem tjedna o otkupnoj cijeni pšenice</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Novi krug razgovora o otkupu pšenice ovogodišnjeg roda održat će se u srijedu, 5. srpnja, u Županji, doznaje Vjesnik u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva. Nakon što je u Petar Čobanković, ministar poljoprivrede, ovih dana predstavio europski model otkupa pšenice (poticaj je povećan s 1650 kuna na 2250 kuna po hektaru), sada je na redu određivanje zaštitne cijene pšenice odnosno minimalne otkupne cijene ispod koje otkupljivači ne bi mogli otkupljivali pšenicu od proizvođača.</p>
<p>Nadalje, kažu u Ministarstvu, krajem tjedna bi se održao treći krug razgovora na kojem bi proizvođači i otkupljivači pšenice, bez države, detaljno dogovorili otkupnu cijenu pšenice ovogodišnjeg roda. Na taj način otkupna cijena pšenice više ne bi bila političko pitanje.</p>
<p>Podsjetimo, zaštitna cijena domaće pšenice trebala bi biti sukladna onoj u zemljama EU-a (od 101 do 103 eura po toni), a mlinari i proizvođači utvrđivali bi otkupnu cijenu pšenice, koja bi prema predloženom poticaju od 2250 kuna, bila oko 80 lipa po kilogramu (92 lipe lani po kilogramu). </p>
<p>Darko Grivičić, predsjednik Hrvatskog seljačkog saveza, kaže da je tržišni model otkupa pšenice prihvatljiv proizvođačima pšenice na obiteljskim gospodarstvima, ali uz uvjet da poticaji budu 2650 kuna po hektaru. Dodao je da bi u slučaju prihvaćanja manjih poticaja (predlaže se 2250 kuna po hektaru) proizvođači pšenice na obiteljskim gospodarstvima poslovali s gubitkom.</p>
<p>Osim toga, čini se da su mali proizvođači pšenice još i dobro prošli, jer bi prema tom modelu više izgubili veliki proizvođači pšenice, tj. kombinati, jer imaju veće prinose (prosječni su 4,3 tone po hektaru), ali i veća ulaganja u zaštitu i sjeme.</p>
<p>»Ministrov prijedlog ide u dobrom smjeru i iskorak je prema traženju seljaka, uz uvjet da mlinarsko-pekarska industrija napravi ono što treba napraviti i da ne ucjenjuje proizvođače većim poticajima«, kaže Grivičić i dodaje da treba riješiti i pitanje tzv. bijele primjese u zrnu. Dobar primjer, nastavlja Grivičić, dao je ministar kada je rekao da poljoprivrednici imaju pravo ove godine, prvi put, izvesti pšenicu. To znači da imaju mogućnost tražiti kupce za pšenicu i u Hrvatskoj, ali i u Sloveniji ili BiH, ako tamo mogu dobiti bolju cijenu.</p>
<p>»Prema procjeni Seljačkog saveza, proizvođačima pšenice nedostajat će 220 kuna po hektaru da bi poslovali dohodovno. Ne treba izgubiti iz vida da je lani višestruko poskupio repromaterijal i pogonsko gorivo«, zaključuje Grivičić.</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Stopostotni invalid dobio kuću</p>
<p>Jadranka Kosor je istaknula da su od 2004. do danas stambeno zbrinuta 32 stopostotna invalida</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Potpredsjednica Vlade i ministrica obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti Jadranka Kosor uručila je u nedjelju u Zagrebu ugovor o darovanju kuće Kažimiru Ragužu, stopostotnome hrvatskom ratnom vojnom invalidu prve skupine. </p>
<p>Vrijednost kuće ukupne površine 156 četvornih metara veća je od 1,2 milijuna kuna. Potpredsjednica Vlade istaknula je da su od početka 2004. do danas stambeno zbrinuta 32 stopostotna ratna invalida prve skupine, a od početka agresije na Hrvatsku njih 526. Također je napomenula da će se gradnjom kuća za ostale stopostotne invalide do kraja godine privesti kraju stambeno zbrinjavanje za sve iz te skupine.</p>
<p>Jadranka Kosor podsjetila je da su u mandatu ove vlade dodijeljeni automobili stopostotnim invalidima koji to pravo ostvaruju prvi put putem Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti. Tako su 2004. dodijeljena 44, a 2005. godine 148 automobila. Ove će se godine dodijeliti ukupno 141 automobil, a počelo je i liječenje stopostotnih ratnih invalida u hiperbaričnoj komori u Splitu. Na taj način Vlada pokazuje stalnu skrb o stopostotnim hrvatskim ratnim vojnim invalidima Domovinskog rata, koja će se i ubuduće nastaviti, poručila je potpredsjednica Vlade Jadranka Kosor. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Nikoga se ne smije diskriminirati</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Jadranka Kosor, potpredsjednica Vlade i ministrica obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti, u ponedjeljak će na Bjelolasici otvoriti drugu Nacionalnu konferenciju mladih pod nazivom »Uloga mladih u hrvatskom društvu« i predstaviti kampanju »Svi različiti, svi jednaki«.</p>
<p>Riječ je o kampanji protiv svih oblika diskriminacije, koju, kako je Kosor izjavila Vjesniku, provode sve zemlje članice EU-a, prema odluci Vijeća Europe. »Upravo su mladi ljudi najbolji nositelji ideje da nitko u društvu ne smije biti diskriminiran i ugrožen na bilo koji način«, poručila je Kosor. »Pozvali smo klubove mladih, udruge mladeži unutar stranaka, predstavnike vjerskih zajednica i sve koji misle da imaju što reći«, objasnila je Kosor. Tema će biti i provedba Nacionalnog programa djelovanja za mlade, zastupanju interesa mladih kroz udruge civilnog društva, te informiranje, obrazovanje i zapošljavanje. »Raspravljat će se i o Nacionalnog programu borbe protiv ovisnosti, te provedbenom planu tog programa«, kazala je Kosor. Mladi će tijekom konferencije raditi u radionicama, gdje bi najviše riječi trebalo biti o ulozi mladih na nacionalnoj i posebice lokalnoj razini.</p>
<p>Branka Valentić</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Sve više turista dolazi zbog kulturnih priredbi</p>
<p>Moramo obogatiti našu turističku ponudu, strancima nije dovoljno samo sunce i čisto more. Ocjene su to koje su se proteklih godina mogle često čuti, kada bi se nakon završetka ljetne sezone zbrajali rezultati i izračunavali postoci popunjenosti naših turističkih kapaciteta. Pritom se, uz kockarnice i terene za golf, kao magnet za turiste često spominjala i kultura.</p>
<p>Stoga je Hrvatska turistička zajednica (HTZ), svjesna potrebe za razvojem kulturnog turizma, prije više od godine dana otvorila Ured za kulturni turizam čija je zadaća potpora postojećim kulturnim događanjima i manifestacijama te poticanje novih kulturno-turističkih projekata. </p>
<p>Kako nam je rekao pomoćnik direktora HTZ-a Milo Sršen, broj kulturnih turističkih putovanja ili putovanja koja su povezana s kulturom, prema Svjetskoj turističkoj organizaciji, raste oko 15 posto godišnje, a u nas je ta brojka iz godine u godinu sve veća.</p>
<p>Najzaslužnije za takve rezultate, uz turističke zajednice, zasigurno su i same kulturne institucije koje sve više ulažu u vlastitu promidžbu. Primjer toga su Dubrovačke ljetne igre. Putem Interneta Ljetne igre su do 28. lipnja prodale 53 posto ulaznica više u odnosu na lani, a 90 posto kupaca su stranci. No, na žalost, većina stranih kao i domaćih turoperatora u svojoj ponudi ne nudi konkretne kulturne sadržaje, nego ostavlja turiste da se na željenom odredištu snalaze sami.</p>
<p>Sonja Tešinski</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2006], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20060703].
|
