NA [2006], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20060603].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 167132 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>03.06.2006</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Liječnički pregled svakih pet godina</p>
<p>Novim zakonom bi se skratilo vrijeme valjanosti uvjerenja o zdravstvenoj sposobnosti osoba koje mogu dobiti dozvolu za držanje i nošenje oružja </p>
<p>Skraćivanje razdoblja valjanosti uvjerenja o zdravstvenoj sposobnosti osoba koje posjeduju oružje s deset na pet godina, uvođenje tehničkog pregleda oružja po uzoru na preglede automobila, te prihvaćanje europske dozvole za nošenje oružja, neke su od novosti iz novog prijedloga Zakona o oružju, koji je nakon usklađivanja pri Europskoj komisiji u Bruxellesu, krajem prošlog tjedna, usvojen na kolegiju ministra unutarnjih poslova. I iako se na prijedlogu radilo neko vrijeme, nakon što je usklađen s europskim zakonom te pročišćen, prošlog je četvrtka usvojen, te će biti dostavljen članovima Vlade na čitanje.</p>
<p>Naime, kako je u proteklih nekoliko godina primijećeno da se mnoge krizne situacije, bračne svađe, tučnjave među djecom te prometni prekršaji rješavaju po »kratkom postupku«, uporabom vatrenog oružja, te da za oružjem često posežu bliske osobe za koje najbliži i susjedi tvrde da su dotad bile mirne i staložene, nesklone nasilju, u MUP-u su uvidjeli potrebu za češćom zdravstvenom provjerom. Osobe koje posjeduju oružje morat će, naime, liječniku svakih pet godina. No, u prijedlogu se navodi i da bi svaka osoba kod koje je došlo do bilo kakve promjene u zdravstvenom stanju trebala u najkraćem roku otići k liječniku te obvezno o dijagnozi obavijestiti nadležno tijelo, tj. policiju. No, kako treba računati s tim da neki građani neće prijaviti zdravstvene promjene, liječnik primarne zdravstvene zaštite bio bi dužan o tim promjenama obavijestiti policiju.</p>
<p>Jedno od važnijih pitanja koje se godinama provlači, a nikad nije bilo regulirano na odgovarajući način, odnosi se na kontrolu tehničke ispravnosti oružja i obilježavanja oružja žigom.</p>
<p>Naime, u Hrvatskoj je registrirano čak 380.000 komada vatrenog oružja, među kojima su i primjerci oružja koji ne ispunjavaju uvjete ispravnosti. Točno je da se u svim dosadašnjim zakonima navodilo da je »vlasnik dužan oružje držati u ispravom stanju«, nitko dosad zbog nepridržavanja tog akta nije sankcioniran. Zbog toga se novim zakonom uvodi tzv. tehnički pregled oružja, koji u MUP-u uspoređuju s tehničkim pregledom motornih vozila, iako se slažu da je pitanje tehničkog pregleda oružja mnogo kompleksnije.</p>
<p>Novim zakonom će se provesti ustrojavanje stručne službe MUP-a za vještačenje oružja, a to bi bio Centar za kriminalistička vještačenja »Ivan Vučetić«, gdje bi se MUP će zbog toga i nabaviti sustav za obilježavanje žigom vatrenog oružja, te stvoriti bazu podataka o oružju kojim bi se - uz praćenje vlasnika oružja - pratilo i neispravno odnosno dotrajalo oružje.</p>
<p>Jedna od smjernica novog zakona, a vezana uz ulazak Hrvatske u EU, jest europska dozvola za nošenje oružja. </p>
<p>Mladen Bokulić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Osijek se vraća na Dravu</p>
<p>Projekt stabilizacije plovnog puta vrijedan je 50 milijuna kuna, a za prvu fazu iz državnog je proračuna izdvojeno 10 milijuna</p>
<p>Nužnom regulacijom toka Drave i suženjem korita kod Donjeg Grada u Osijeku otvorila se mogućnost da se ispravi riječni oštar zavoj. Time će se stvoriti akvatorij u kojem može biti marina, odnosno nova zimska luka sa čak 100 vezova. Grad je prihvatio novi plan gradnje Osijeka i već je napravljena studija o preuređenju stare tranzitne luke. </p>
<p>Rijeka je oduvijek, komentiraju mnogi, gradu Osijeku davala više no što je od njega primala i često je bila zapostavljena. Ipak, nakon poplava uvijek se razmišljalo kako je ukrotiti ili preusmjeriti da bi grad bio siguran. </p>
<p> Iz potrebe da se ubrza tok i utvrdi obalni pojas nastala je mogućnost da se na desnoj obali Drave sagradi novo naselje, zimska luka i pristanište za putničke brodove. Ideja je stigla iz Hrvatskih voda zaduženih za obranu od poplava, stabilnost obalnog pojasa, regulaciju toka, pronos leda, zaštitu od erozije i vodoopskrbu. </p>
<p>»Naša glavna zadaća nije baviti se plovilima, ali mislili smo zašto ne bismo, kad već radimo zahvat na rijeci, učinili još nešto za opću korist. Rijeka prolazi oštrim zavojem kroz grad. Stvorio se veliki sprud koji priječi plovidbu, a Drava je uzvodno međunarodno plovna 22 kilometra. Sprud ide agresivno na lijevu stranu, no postavljanjem pera ubrzat ćemo tok Drave i omogućiti veću plovidbu«, kaže Zoran Đuroković, direktor vodnogospodarskog odjela za slivove Drave i Dunava . </p>
<p>Projekt stabilizacije plovnog puta vrijedan je 50 milijuna kuna, a za njegovu prvu fazu iz državnog je proračuna izdvojeno 10 milijuna. Lani je utrošeno dva milijuna kuna, s tim da je Osječko-baranska županija osigurala 300.000.</p>
<p>Ove godine planirani su radovi u istoj vrijednosti, a kad se izgrade četiri pera, spajat će se gornjodravska i donjodravska uređena obala. Ovisno o potrebama Grada, troškovi mogu i rasti. </p>
<p>»Uređenje obale prate šetališta i biciklističke staze Gornjeg i Donjeg Grada, osim na potezu između cestovnog i željezničkog mosta te od tranzitne luke do Trga Nikole Tesle. Da bi se grad povezao šetnicama, treba urediti kilometar obale i oko kilometar i pol šetališta«, ističe Đuroković. Zbog tih zahvata premjestit će se tranzitna luka, a na njezinu mjestu predviđeni su pristanište za brodove, marina i stambene zgrade. </p>
<p>Stara luka iseljava ovih dana u Nemetin. Još 1986. uređen je prokop do Nemetin, a još treba pregraditi staro riječno korito. </p>
<p>Osijek i njegovi građani tradicionalno su vezani uz Dravu, a dokaz tomu je i velik broj plovila. Postojećih 350 vezova u zimskoj luci nedostatno je jer je već sad tisuću registriranih plovila. Izgradnjom marine ponudit će se još vezova, a pristanište za putničke brodove potaknulo bi razvoj osječkog turizma.</p>
<p>»Sada se rješavaju imovinsko-pravna pitanja u vezi sa zemljištem veličine 33.000 četvornih metara na kojem će se graditi stambeni objekti s prvom podzemnom javnom garažom u Gradu. Zavod za urbanizam napravio je dvije varijante gradnje novog naselja, a za koju ćemo se odlučiti, ovisit će o cijeni i investitoru«, rekao je Tone Papić, član Gradskog poglavarstva.</p>
<p>U sklopu tog megaprojekta kojim se Osijek vraća rijeci, predviđene su brojne trgovine, ugostiteljski objekti, te benzinska crpka u luci, a otvorena je i mogućnost gradnje velike koncertno-kongresne dvorane.</p>
<p> Kad započinje gradnja novog naselja, prema Papićevim riječima, ovisi ponajprije o Hrvatskim vodama, uređenju obale i izgradnji novog terminala za terete u Nemetinu. </p>
<p>Ognjen Gvozdenović</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>HNS odbacuje predizbornu koaliciju sa SDP-om</p>
<p>Vesna Pusić i Josip Friščić najavljuju da bi HNS i HSS bili idealna okosnica političkog centra</p>
<p>Ako se HNS okrene HSS-u, njihov tradicionalni partner SDP mogao bi na sljedećim izborima ostati usamljen na »lijevoj strani«. Vesna Pusić i Josip Friščić najavljuju da bi njihove dvije stranke bile idealna okosnica političkog centra, tzv. trećeg smjera. »Naravno da o tome razgovaramo«, kaže Vesna Pusić u izjavi Vjesniku. Programski dobro pripremljen zajednički nastup HNS-a i HSS-a bio bi dobar potez, tvrdi šefica narodnjaka, ne prognozirajući kakvi su izgledi za uspjeh moguće koalicije s HSS-om.</p>
<p>»S Friščićem smo o tome razgovarali načelno i informativno«, dodaje, poručujući: »I dalje ćemo o tome razgovarati informativno. Još nismo došli u fazu u kojoj s jedne strane sjedi jedna stranka, s druge druga, i dogovaramo realizaciju. Zasad samo razgovaramo o razumnosti, realnosti i mogućnosti takva projekta«.</p>
<p>Ipak, predsjednica HNS-a ne krije da njezina stranka želi predizbornu koaliciju s HSS-om, ali ne i sa SDP-om, za koji kaže da se pozicionirao na ljevici, a HSS i HNS bili bi okosnica političkog centra. »Koalicija HNS-HSS bila bi pametan potez za hrvatsku političku scenu«, tvrdi Pusić. Smatra da bi takav politički centar bio snažna alternativa današnjoj situaciji u kojoj »ljevica i desnica jačaju, ovisno o tome koliko onaj drugi padne«. Upitana znače li razgovori s Friščićem da je HNS-u trenutačno HSS poželjniji predizborni partner od SDP-a, Pusić odgovara: »SDP je naš vrlo realan poslijeizborni partner. To bi partnerstvo bilo svakako uspješnije kad bi se pojavili s ujednačenim snagama«. </p>
<p>Međutim, u odnosima socijaldemokrata i narodnjaka i dalje ostaje sporan njihov projekt »Čačića za premijera«. Nemoguće je da SDP Račana zamijeni Čačićem, i to je zasad nepremostiva prepreka za predizbornu koaliciju HNS-a i SDP-a. A i poslijeizborna kombinatorika bit će i te kako pod povećalom zbog SDP-ovih grijeha iz prošlosti prema HNS-u.</p>
<p>Stoga će narodnjaci sada sve snage do izbora usmjeriti na pregovore sa »seljacima« pokušavajući dogovoriti temelje buduće koalicije. Tko će se još u to uklopiti, Pusić ne prognozira. Vjerojatnost je, a to pokazuju i neka istraživanja, da bi HNS mogao uzeti dio birača SDP-u. </p>
<p>Miroslava Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Profit od gradnje nigdje nije tako visok kao u Hrvatskoj </p>
<p>Urbana komasacija je u komunizmu dobila negativnu konotaciju. No, valjalo bi je ponovo uvesti kako bi se dobio smisleni gradski okoliš i stalo na kraj građevinskim špekulantima</p>
<p>U zagrebačkim četvrtima Trnju, Vrbiku, na Trešnjevci i u podsljemenskoj zoni stalno se grade predimenzionirani objekti koji se spajaju na nepostojeću infrastrukturu. Doduše, za nju je u planu naznačeno da će jednoga dana tamo postojati, ali nema garancije da će se to doista i ostvariti. Stotine stanova povezano je s prometnom mrežom preko neke uličice široke tri i pol metra jer je određeno da se jednog dana ta uličica proširi na devet metara, ali kada - nitko ne zna. </p>
<p>»Takva gradnja rezultat je sistemske pogreške, što pogoduje raznim špekulantima. Sistemska je pogreška u tome što u Hrvatskoj ne postoji instrument za provedbu planova gradnje, a taj je urbana komasacija. Cijeli zagrebački Donji grad nastao je zahvaljujući urbanoj komasaciji, no ona je tijekom komunizma, kao i svi ostali oblici zajedništva, dobila negativnu konotaciju. Sada moramo riješiti tu hipoteku komunizma da bismo ponovo uveli institut koji poznaje cijeli razvijeni svijet«, objašnjava Hrvoje Hrabak, predsjednik Društva arhitekata Zagreba. Dodaje da urbana komasacija nije komplicirana, a nužna je da se napravi smisleni gradski okoliš europskog tipa. Jer, bez nje nema grada. Druga je varijanta - krenuti kaotičnim putem. </p>
<p>Urbana komasacija je plan koji definira područje gradnje na koji se aplicira stara parcelacija - obično čudnovati, uski, dugi oblici čestica na kojima sada svatko gradi kako stigne, i zato imamo kaos. To i nije čudno jer postoji interes za gradnju, kao i tržište, a i profit. </p>
<p>Kad bi stvari bile postavljene normalno, provela bi se komasacija i okrupnio građevinski teren. Tako bi se i 50 čestica pretvorilo u jednu koju bi se onda urbanistički oblikovalo u novih 12 čestica pravilnog oblika i s dobrim izlazom na javnu površinu i s pravilnim međusobnim razmacima. </p>
<p>Da bi se urbana komasacija mogla provesti, moraju je prihvatiti svi vlasnici parcela na određenom području. Štoviše, moraju dobiti zamjenske parcele za gradnju, ili sudjelovanje u novoformiranim površinama, a onima koji to ne žele mora se isplatiti tržišna vrijednost zemljišta. No, kod na se sada radi tako da se povlače koridori tamo gdje treba proći cesta, a drugo se rješava u sklopu postojeće parcelacije. </p>
<p>»Naravno, to ide na ruku raznim špekulantima, onima sa zemljištem, nekretninama, kao i onima koji nekom pogoduju ishođenje dozvole. Špekulantski lobi uspijeva cijelo vrijeme sabotirati državne i gradske vlasti da ne uvedu red u prostor. I u Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva te u gradskim strukturama znaju kako uvesti red i kad bi ih se pustilo da rade to što znaju raditi, trebalo bi godinu, dvije da sve profunkcionira«, kaže Hrabak. </p>
<p> Konstantnom sabotažom ostvaruje se dodatni profit. Naime, investitor se dokopa zgodne katastarske čestice na pravom mjestu, na njoj sagradi kuću i proda je, a da nije uložio ni kune u javnu infrastrukturu. </p>
<p>Ti se problemi gomilaju već desetak godina i morat će ih sustavno rješavati, ali kad se postigne politička volja da se krene u to. Probleme su stvorili oni koji su gradili da bi do krajnjih granica izvukli profit, a u rješenje će drugi morati ulagati novac, dodaje predsjednik Društva arhitekata. </p>
<p>»Naravno da profit mora postojati, ali takav superprofit nema nikakve računice kad je riječ o održivom razvoju grada. Nigdje u razvijenim zemljama stupanj profita na gradnju nije tako visok kao u Hrvatskoj posljednjih godina«, zaključuje Hrabak. </p>
<p>U Zavodu za prostorno uređenje grada Zagreba navode kako je nedavnim izmjenama i dopunama Generalnog urbanističkog plana na podsljemenskom području znatno smanjena izgradivost građevinske čestice. U najsjevernijem dijelu ta je površina smanjena sa 500 na 400 četvornih metara, u zapadnom, središnjem i istočnom dijelu sa 600 na 400 četvornih metara, a u zoni osobito vrijednog središnjeg dijela sa 700 također na 400 četvornih metara. </p>
<p>Nataša Gajski Kovačić</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Zabranjeno unositi ljestve, WC-papir i životinje!?</p>
<p>Iako su na stadionima zabranjene kamere i snimanje, snimanje za osobne potrebe je - dopušteno!</p>
<p>Šest dana prije početka Svjetskog nogometnog prvenstva u Njemačkoj, hrvatski će MUP na svojim internetskim stranicama objaviti propise o ponašanju gledatelja na stadionima koji su na snazi u Njemačkoj i kojih će se morati pridržavati i hrvatski navijači žele li biti na utakmicama.</p>
<p>No, uz uobičajena pravila koja vrijede i u Hrvatskoj - da samo osobe s ulaznicama mogu na stadion ili da zaštitarska služba ima pravo pretresti svakoga gledatelja - pravilnik donosi i mnogo propisa koji su u najmanju ruku čudni.</p>
<p>Tako je navijačima, osim oružja svih vrsta, propagandnih materijala i sprejeva u boci, na zabranjeno unošenje predmeta koje u Njemačkoj očigledno smatraju bitnima naglasiti - to su ljestve, stolci, fotelje i sanduci. Zabranjen je i wc-papir, a netko je smatrao da je potrebno naglasiti kako ni životinjama svih vrsta nije mjesto na stadionu, kao i političkim ili religioznim materijalima.</p>
<p>No, u pravilniku se pojavljuje i nelogičnost, te se uz zabranu unošenja kamera ili opreme za audio i video snimanje, u sljedećoj stavki kaže da gledateljima na stadionu nije dopušteno snimanje osim ako ono nije za osobnu uporabu. Također, zabranjeno je i komercijalno iskorištavanje fotografija snimljenih na stadionu.</p>
<p>Gledatelj koji pak neovlašteno uđe na teren bit će udaljen sa stadiona, dobit će zabranu prilaza na svih 12 stadiona, ulaznice koje posjeduje bit će mu poništene elektroničkim putem, a još će i platiti troškove procesa u iznosu od 1000 eura u korist FIFA-e.</p>
<p>Hrvatskim se navijačima preporučuje da provjere ispravnost svojih putnih isprava, da se upoznaju i pridržavaju pravilnika, ali i prometnih pravila koja vrijede u Njemačkoj, da osiguraju svoja vozila i da u njima ne ostavljaju vrijedne stvari na vidljivim mjestima. Ako pak im se nešto dogodi, mogu se obratiti hrvatskom veleposlanstvu u Berlinu ili generalnim konzulatima u Münchenu i Stuttgartu.</p>
<p>»MUP i Hrvatski nogometni savez pozivaju navijače da tijekom nogometnog prvenstva pokažu dostojanstveno ponašanje i pošteno navijanje bez stvaranja izgreda i incidentnih situacija koje u konačnici mogu štetiti našoj reprezentaciji i državi«, stoji u dopisu MUP-ova odjela za javnost.</p>
<p>Bojan Terglav</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>»Prodajem ideje za sve«</p>
<p>»Demonolog uspješno izvodi sve vrste egzorcizama, te liječi i oporavlja ljude i druga bića od stanja opsjednutosti zlih duhova«, jedan je od oglasa na Internetu</p>
<p>U bespućima Interneta, na domaćim oglasnim stranicama mogu se pronaći razne i nevjerojatne bizarnosti. </p>
<p>Kako se oglašavanjem u internetskim izdanjima oglasa, a u Hrvatskoj ih ima desetak, ne snosi nikakva odgovornost i istodobno se može zaštititi privatnost oglašivača - takav oblik oglašavanja postao je najpopularniji. Privatnost se štiti tako da je u internetskim oglasima potrebno navesti samo broj telefona, najčešće mobitela oglašivača.</p>
<p>»Prodajem ideje za sve«, samo je jedan od bizarnih oglasa, jer u rubrikama pod nazivom »ostalo« ne postoje nikakva ograničenja što se sve može prodavati, kupovati ili mijenjati. </p>
<p>Iako se najviše internetskih oglasa odnosi na kupnju, prodaju i zamjenu nekretnina i automobila, sve više je oglasa u kojima se pronalaze partneri, mijenja divljač ili, primjerice, kupuju »rojevi pčela s grane«.</p>
<p>Među najbizarnijim zamjenama nalaze se oglasi u kojima građani mijenjaju kućne ljubimce. »Umiljatu njemačku ovčarku, 4 godine, obožava djecu, idealna za kuću ili stan - mijenjam za drugog psa«, jedan je od primjera oglasa.</p>
<p>S pravom se možemo pitati za kakva psa ga davatelj oglasa mijenja. Možda za starog, nemoćnog, agresivnog, koji ne podnosi djecu ili nema higijenske navike?</p>
<p>»Jazavca starog do jedan mjesec mijenjam za rakiju domaću šljivovicu«, isto je jedan od simboličnih primjera.</p>
<p>U internetskim oglasima ne nedostaje ni alternativnih medicinara.</p>
<p>Uvjerljivo najbizarniji oglas je onaj u kojemu »Demonolog uspješno izvodi sve vrste egzorcizama, te liječi i oporavlja ljude i druga bića od stanja opsjednutosti zlih duhova!«. Što je »demonolog« mislio pod »druga bića«, možemo samo nagađati. Spomenuti »alternativac« u oglasu navodi da uspješno štiti usjeve, posvećuje domove, ojačava i štiti ljubavne veze...</p>
<p>Prostitucija putem oglasa već je, na žalost, uobičajena pojava. »Školarka Maja, 18 godina, grudi 5, prava vragolanka - pružit će vam nezaboravne trenutke u vašem prostoru«, samo je jedan od nekoliko stotina primjera takvih oglasa.</p>
<p>Iako je policija u nekoliko navrata provodila racije na prostitutke i njihove makroe koji ih oglašavaju putem oglasa, njih je, čini se, vrlo teško iskorijeniti. To je teško, naime, zbog toga što se u velikom broju trgovina jeftino mogu anonimno kupiti mobilni telefoni s brojem. </p>
<p>S obzirom na to da se u hrvatskoj internetska pismenost širi velikom brzinom, možemo samo očekivati da će spomenutih i sličnih, u najmanju ruku bizarnih oglasa biti sve više. </p>
<p>Tomislav Tadić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="7">
<p>Produženi prsti</p>
<p>MIRELA LILEK</p>
<p>Lista prednosti mobitela je podugačka. Aparat koji u sve više nas počinje srastati s rukom ima i svojih mana, pogotovo ako je u vlasništvu maloljetnika. Oni ga, naime, ne mogu rabiti kad hoće. Milovanje tipkovnice prestaje onoga trenutka kada zazvoni školsko zvono. Nakon sata, prstići opet nakratko mogu udariti maraton po tipkama, sve do oglašavanja novog školskog zvona (ono ima prednost pred zvonom mobitela). Poruka učenicima je jasna: morate se držati reda, mobitelu nije mjesto u nastavi. OK, rekli su školarci i pokorili se pravilu. </p>
<p>I onda je došao dan kada je njihov ravnatelj morao na trodnevni skup u Šibenik. Nekakav stručni seminar za nekoliko stotina ravnatelja kojima je zadatak raspravljati o problemima u školstvu. Skup sliči velikom razredu. Ravnatelji sjede, slušaju, povremeno dižu ruke, odgovaraju, netko se dosađuje. Uglavnom rade iste stvari kao i njihovi učenici na nastavi. Razlika je u jednome (osim, naravno u godinama): mobilni aparati ravnatelja glasaju se bez pardona u prosjeku svakih pet minuta. </p>
<p>I gdje je tu pravda? Ne bi li odrasli trebali biti uzor djeci? Ako ne, onda bi barem pravila trebala biti ista za sve kada je u pitanju kultura ponašanja. </p>
<p>No, ima jedna stvar koja bi djecu mogla veseliti. Naime, češki se učitelji žale da su đaci zaboravila pisati olovkom otkako njihovi palci ispisuju sms-poruke brzinom svjetlosti. Dakle, ako mobitel to radi djeci, što će tek učiniti odraslima? Hoće li i oni zaboraviti pisati? Recimo, jedinice u imenik ili nova pravila kojih se sami neće držati.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Nogometni konsenzus kao poučak</p>
<p>DARKO ĐURETEK</p>
<p>Otišli naši nogometaši. Ja sam realan. Ne očekujem previše. Da ih ne opteretim. Dakle, očekujem da postanu prvaci svijeta! Ništa manje. Dečki su bolji od razvikane svjetske konkurencije. Treba im samo uliti dozu optimizma. Vjeru u svoje snage. Ma kakav Ronaldinho ili Beckham. Pršo i Klasnić! To je vrh svijeta.</p>
<p>Posebno sam ponosan što su na odlasku naši nogometni čarobnjaci u zrakoplovnoj luci čitali Vjesnik. Kao i u avionu dok su putovali. Logično, jer znaju najbolji što je najbolje.</p>
<p>Vjera u vlastite snage općenito je jako važna u životu. Najvažnija. Ključ uspjeha. Uzmimo, na primjer, politiku. Pesimisti tu ne prolaze. Na svu sreću, naš je premijer optimist koji vjeruje u ciljeve koje postavlja. I koji te ciljeve ostvaruje. Ta njegova životna filozofija izuzetno je važna za afirmaciju Hrvatske. Za njezin iskorak u punopravno članstvo Europske unije. Jer, zamislite da se vremeplovom vratite samo nekoliko godina unatrag. Kad su nas vodili političari kojima je uglavnom bio cilj kako jedan drugoga u koalicijskom savezu predriblati za neku od političkih sinekura. Niti su puno putovali po svijetu, niti je baš puno važnih gostiju dolazilo k nama. Jer, prisjetite se: šestorka, pa petorka, pa dugi iscrpljujući sastanci tko će biti što, u koju će se fotelju uvaliti. Pa su se svađali oko toga. Trgovali. Jedni drugima podmetali. A ljudi su uzalud čekali kad će krenuti nabolje. Kad će koalicija ispuniti svoja obećanja. Sve je to išlo na živce i nekim članicama tog besciljnog braka. Pa su sidro digli Budiša i liberali, pa su se ljutili i narodnjaci, pa seljaci. Koji su ostali, ali nisu više mogli šutke trpjeti činjenicu da su esdepeovci u tom društvu htjeli imati glavnu riječ. Pošto-poto. Opravdana ljutnja. Jer koalicija treba biti složno društvo. Ne posvađano. </p>
<p>Danas je situacija bitno drukčija. Imamo službenu politiku koja točno zna koji su joj strateški ciljevi. Izvršnu vlast koja ispunjava svoja obećanja i rješava, korak po korak, nimalo ugodno naslijeđe, odnosno probleme koji su se gomilali u prošlim godinama. Koja odlično surađuje s predsjednikom države. Što je posebno važno. I zato ću se tu malo zaustaviti. I dodati riječ-dvije.</p>
<p>Pamtite li možda tenzije između Banskih dvora i Pantovčaka za vrijeme prošle koalicijske vlade? Primjerice, oko sigurnosnih službi. A kakvi su danas odnosi? Dobri. Kakvi trebaju biti. Jer i Banski dvori i Pantovčak imaju iste strateške ciljeve - Hrvatsku u Uniji, gospodarski razvoj i funkcioniranje pravne države. Premijer Ivo Sanader i predsjednik Stjepan Mesić razgovaraju, dogovaraju se i lobiraju za hrvatske interese. Napetosti i nerazumijevanja nema. Ali ima puno dobre suradnje u interesu Lijepe naše. I baš to možda ponajviše nervira političke protivnike sadašnje državne vlasti. Jer, nekima jako smeta što između Markova trga i Pantovčaka ima tako puno dobrih vibracija i razumijevanja. A to je samo zato što su Sanader i Mesić političari od formata kojima su politikantstvo i strančarenje sasvim strani. Jer znaju da je to gubljenje vremena. Jer znaju da za Hrvatsku treba raditi zajedno. I da svaki može svojim velikim ugledom Lijepoj našoj pomoći u svijetu. Jer kada oni vani koji na neki način odlučuju o našoj sudbini, vide da se mi u Hrvatskoj slažemo u pogledu ključnih strateških ciljeva, to nam može samo koristiti. Još samo da to postane jasno nekima u oporbi kojima je ovisnost o kritizerstvu očito blokirala male sive stanice. </p>
<p>No, vratimo se nogometu. U očekivanju loptačke svjetske krune, ujedinimo se i veselimo. I nemojmo sumnjati u naše dečke. Niti ih unaprijed kritizirati. Jer, niti tu kritizerstvo ničemu ne služi. Navijajmo za njih. Pomognimo im. I vjerujmo da mogu na vrh svijeta. Ako se negdje i popiknu, bodrimo ih i dalje. Jer, treba vjerovati u uspjeh. I imati cilj. Postignimo barem nogometni konsenzus.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Dubrovnik i bez gužve i bez turista</p>
<p>Grad-muzej ima najviše elitnih hotela u zemlji, ali nema previše turista koji su spremni u predsezoni noćenje platiti 250 eura. U svakom slučaju, ovo bi mogla biti godina velike pouke za Dubrovnik, nakon ove sezone hotelijeri će znati u čemu su pogriješili</p>
<p>DAVOR VERKOVIĆ</p>
<p>Dubrovnik se, prema svemu sudeći, uspješno obranio od gostiju i riješio problem koji ga je mučio lanjske godine. Istina, rezultati za svibanj bit će gotovi tek sljedećeg tjedna, ali mediji kalkuliraju da je tijekom petog mjeseca bilo i trećinu manje turista u odnosu na godinu ranije. Umjesto da posluje cijele godine, Dubrovnik ne radi dobro ni u svibnju, jakom mjesecu predsezone. </p>
<p>Korekcije cijena realne su kada je potražnja veća od ponude. No dizanje cijena može biti dvosjekli mač i ova godina možda nije bila najpogodnija za obračun s turističkim hordama. Ukinute su subvencije s posljedicom novih turoperatorskih cijena, izglasan je novi PDV čime je istodobno ukinuta nulta stopa PDV-a za organizirane strane dolaske, te su, naposljetku, i dubrovački hotelijeri korigirali cijene, nadajući se i novoj najezdi gostiju. Čini se da su tri stavke ipak bile prevelik zalogaj čak i za goste iz imućnijih zemalja, recimo Francuske. Ovakav početak sezone u svakom slučaju nije bio planiran. S druge strane, problem dubrovačke skupoće bio je najavljivan još na zimsko-proljetnim sajmovima, kada su hotelijeri ukazivali na pad prodaje.</p>
<p>Sada se događa nešto najgore što se u turizmu može dogoditi. Prema našim informacijama, dio hotelijera nakon mršavog početka sezone počinje drastično spuštati cijene. Neki i do 50 posto. Direktori hotelskih prodaja, naravno, imaju svoju računicu i pokušavaju izgladiti stvari, iako je takav potez prilično neozbiljan za etablirane turističke države. Dubrovčani bi mogli imati dugoročne posljedice zbog nepromišljenih poteza, prije svega pretjeranog dizanja, a potom drastičnog spuštanja cijena. A još lanjskog listopada sve je izgledalo tako idilično. Nakon odličnog ljeta, u Gradu su razmišljali kako suzbiti agresivnu potražnju. Malo su se zasitili gužvi pa su, uz ostalo, predlagali i naplatu ulaska u gradske zidine ili trajno uklanjanje kruzera iz neposredne blizine. Tražili su nove lokacije gdje bi se izgradili turistički kapaciteti, da bi se rasteretila gradska jezgra.</p>
<p>Ne želimo biti zluradi, ali čini se da mogu predahnuti od razmišljanja kako se riješiti masovke - prvi rezultati pokazuju da će Dubrovčani ovoga ljeta imati dovoljno prostora i da se neće sudarati s gostima.</p>
<p>Na stranu to što je Dubrovnik brend za sebe, naš najpoznatiji turistički grad, i ako nas po čemu poznaju u udaljenijem svijetu, onda je Grad jedan od favorita. Nažalost, ni takva povijesna veličina ne samo da ne može poslovati cijele godine, nego se muči i u glavnim predsezonskim mjesecima. Što onda očekivati od ostatka obale?</p>
<p>Vladimir Bakić, direktor Turističke zajednice Dubrovačko-neretvanske županije, tvrdi da se prvi mačići bacaju u vodu i da ništa nije gotovo. »Dubrovnik čvrsto stoji na nogama, destinacija ukupno nije u problemu i do kraja sezone stvari će se iznivelirati«, prognozira Bakić.</p>
<p>Grad-muzej ima najviše elitnih hotela u državi, ali izgleda da nema previše turista koji su spremni u predsezoni noćenje plaćati 250 eura. Čini se da i lošiji hoteli nisu prilagodili cijene, a poznato je da se najteže prodaju upravo nižerangirani objekti. Teško je generalizirati, jer mnogo toga ovisi o umješnosti prodaje: pojedini su hoteli dosta digli cijene i posluju dobro, drugi nisu previše poskupjeli pa opet ne rade dobro. Zaključimo: ovo bi mogla biti godina velike pouke za naš najpoznatiji turistički grad, nakon ove sezone hotelijeri će znati u čemu su pogriješili.</p>
<p>Nešto se slično počelo događati 2000. godine u Istri. Broj turista je padao, a Istrani su govorili da to i očekuju, jer svjesno mijenjaju strukturu gostiju. Usporedo s dizanjem cijena preuređivali su objekte i svake godine pomalo poskupljivali. Bilo je mnogo teških trenutaka, zapravo još traje to teško razdoblje koje bi, prema planu, trebalo završiti 2012. godine. Cilj je odavno ostvaren: Istru uglavnom temeljito zaobilaze turisti slabije kupovne moći.</p>
<p>Posljednjih pet godina traje proces mijenjanja strukture posjetitelja. Uspješan je - turista iz tzv. siromašnijih zemalja sve je manje, Skandinavaca, Nizozemaca... sve više. Ako je to krajnji cilj, onda Istrani uspijevaju, no ako su usporedo s tim željeli i dulje sezone, onda još stoje na mjestu.</p>
<p>Proces preuređivanja objekata, jedan od alibija za dizanje cijena, ponešto je usporen, jer hotelijeri ne znaju što će biti sa zemljištem, a država je beskrajno spora kad treba napraviti važan rez.</p>
<p>Ne ulazeći u strategiju promjene posjetiteljske strukture, Istrani su pretjerali s cijenama u izvanpansionu, piće je u prosjeku najskuplje u zemlji. Nismo sigurni da će ih taj koktel odvesti na pravi put (negdje bi možda ipak trebali popustiti), pogotovo ako jednoga dana žele razviti cjelogodišnji turizam.</p>
<p>Teško je razmišljati logično: sezone su nam kratke, ali se pošto-poto želimo riješiti gostiju slabije platežne moći. Imali smo težak rat, a kad napokon krene, onda nam smetaju turističke gužve. Tko je tu pametan, odnosno postoji li netko tko bi riješio enigmu: što od turizma dobivamo, a što bismo mogli dobivati?</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="10">
<p>Najlakše je maturante gurnuti na ulicu</p>
<p>Umjesto sadašnje norijade, u suglasju s mladima i školama treba realizirati završnu manifestaciju mladih na kojoj će oni iskazati svoju kreativnost, duhovitost, znanje, sportske i druge brojne vještine. Svaki čovjek voli biti duhovit, a mladi ljudi pogotovo. </p>
<p>TOMISLAV RAVLIĆ</p>
<p>Završnu manifestaciju srednjoškolaca tzv. norijadu treba mijenjati, jer je krajnje nekulturna slika srednjoškolaca, ali i njihovih profesora, roditelja, pa i cjelokupnog društva.</p>
<p> Nemojte mi samo reći da je posipanje prolaznika brašnom, ispijanje hektolitara alkohola i koječega opasnijeg što prate napadi na prolaznike, oštećivanje tramvaja, automobila i drugih dobara uz neograničenu galamu i fućkanje čin primjeren mladim ljudima. Posljedice norijade znaju biti veoma kobne s dugoročnim oštećenjima po zdravlje mladih ljudi.</p>
<p> Umjesto sadašnje norijade, u suglasju s mladima i školama treba realizirati završnu manifestaciju mladih na kojoj će oni iskazati svoju kreativnost, duhovitost, znanje, sportske i druge brojne vještine. Svaki čovjek voli biti duhovit, a mladi ljudi pogotovo. Oni to jesu u svakom pogledu, samo ih treba potaknuti.</p>
<p> Mladost je oduvijek bila maštovita, duhovita i kreativna u svakom pogledu. Riječ je o tome da s mladim ljudima treba stručno, dugoročno i s ljubavlju raditi. Osim toga, kroz rad prožet znanjem mlade ljude ćemo na valjan način usmjeriti i u njihova buduća zanimanja. Za to je potreban i višegodišnji trud nastavnika. </p>
<p>Ovako je najlakše gurnuti mlade ljude na ulicu, pa što bude. Kao dugogodišnji profesor znam da u svim školama ima veoma pametnih, duhovitih djevojaka i mladića koji bi na svojoj završnoj priredbi mogli zadiviti svojim znanjem, duhovitošću i brojnim vještinama. </p>
<p>Zamislite samo na toj završnoj priredbi, primjerice na Jelačić placu, mlade ljude koji izvode razne mađioničarske vještine, pjevaju svoje pjesme, prikazuju igrokaze kojima će se ostali ljudi diviti i pljeskati. </p>
<p>Završna manifestacija mladih srednjoškolaca mogla bi uz odgovarajuću potporu nadležnog ministarstva i drugih kulturnih institucija izrasti u prvorazrednu kulturnu i turističku atrakciju. Ovako se u vrijeme norijade mnogi ljudi sklanjaju ili, pak, ne izlaze u grad. A neophodan je susret mladih s ostalim građanima. Na taj način, umjesto nepotrebnih nesporazuma, realizirat će se prijeko potrebna suradnja, duhovitost i maštovitost na našim ulicama. Umjesto ljutnje i srdžbe, pojavit će se toliko potrebni smijeh i optimizam. Na takvoj manifestaciji koja bi bila izložena »pogledu drugih«, a među njima i stručnih ljudi, mnogi mladi ljudi mogli bi na primjeren način biti usmjereni prema svom novom zanimanju. </p>
<p>Mnogi se naši mladi talentirani ljudi zbog nestručnog rada s njima izgube u moru sivila i prosječnosti. Nakon dugotrajnog učenja i stjecanja znanja i vještina, omogućimo im da manifestiraju svoju zatomljenu energiju, znanje i maštovitost izvan gradiva i zadanih lekcija. Pa nije zaboga sve u tim lekcijama. Mladi imaju neizmjerne potencijale, samo im treba našim stručnim radom omogućiti da svoje znanje, talent, maštovitost i kreativnost na veselje i radost svih nas na primjeren način i manifestiraju.</p>
<p>Autor je profesor</p>
<p> filozofije i povijesti</p>
<p> u mirovini.</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Samo nam obitelj može biti temelj za budućnost</p>
<p>Ne smijemo zametnuti opasnost da u otklonjenosti svakoga oblika materijalne nestabilnosti i zastrašujuće bijede vidimo odlučujući čimbenik za uspješnu demografsku obnovu</p>
<p>JADRAN BAŠIĆ </p>
<p>Zašto sve prosuđujemo očima materijalizma? Je li moguće ama baš sve probleme rješavati novcem? </p>
<p>Nakon ozbiljnih upozorenja demografskih analitičara glede budućnosti naše zemlje, koja se hvali pripadnošću kršćanskim korijenima, a sve ozbiljnije dovodi u pitanje svoju opstojnost, nameću se brojna pitanja. Da demografsko pitanje nije nimalo banalno upućuju nas na to i temeljni pojmovi bračnoga i obiteljskog morala: na prvome mjestu život, a zatim odgovorno roditeljstvo. Oni su uostalom i ključni pojmovi ključnoga dokumenta po tim pitanjima, enciklike Humanae vitae Pavla VI. koji poručuje da odgovorno očinstvo ostvaruju oni koji razboritom i velikodušnom odlukom prihvaćaju brojniji porod ili se pak - zbog ozbiljnih razloga i uz poštovanje moralnoga zakona - odlučuju privremeno ili na neodređeno vrijeme ne roditi novo dijete.</p>
<p> Materijalna neimaština i bijeda nekih hrvatskih obitelji u odgovornosti je nadležnih državnih institucija, naravno i Crkve, koje su ih dužne barem ublažiti ako ne otkloniti, jer dokument prije svega poručuje javnim vlastima: »Javne vlasti mogu i moraju pridonijeti rješavanju problema populacije (…) što je«, kako ističe, »put dalekovidne obiteljske politike«.</p>
<p> Budući da je, uostalom, u vremenu sveopće nesigurnosti nezahvalno tražiti socijalnu sigurnost i kako posljednju intervenciju država u odnosu prema najsiromašnijoj populaciji građana čini u sustavu socijalne skrbi, taj sustav, posve je jasno, tek donekle može ublažiti bijedu i neimaštinu.</p>
<p> Naš um nipošto ne smije zametnuti opasnost da u otklonjenosti svakoga oblika materijalne nestabilnosti i zastrašujuće bijede vidimo odlučujući čimbenik za uspješnu demografsku obnovu. A u čemu nam leži dugoročnost i boljitak? U nebrizi i neodgovornosti za sve upitniju budućnost nacije ili u životu, pa makar često bio eufemizam za patnju? Neka mi bude dopušteno reći da se divim obiteljima, koje unatoč svim teškoćama čine sve da nas za deset godina ne bude milijun manje, kako nam crne statistike prognoziraju. </p>
<p> Svjedoci smo da su upravo iz materijalno oskudnih i društveno rubnih obitelji, nerijetko, hrvatskome narodu bili podareni toliki Hrvati kojima bi mogla zapljeskati i domovinska i iseljena Hrvatska. A i one materijalno rubne jednako kao i imućne obitelji, društveno poželjne, neće mimoići - u ovakvoj današnjoj civilizaciji - težak teret i mukotrpna borba za izvesti buduće naraštaje na pravi put. Sumorna budućnost koja čeka svaku bebu nakon dolaska iz rodilišta u obiteljsko gnijezdo nije pitanje samo materijalne naravi - priznat će to i najneodgovorniji roditelji - jer će se već prvim koracima izvan kućnoga praga izložiti opasnostima. Siromašna Hrvatska nije nam dobra, pače ni dovoljna isprika, a samo nam obitelj može biti vrednota i temelj za sve planove u budućnosti. Zar stoga ne bi bilo bolje poticati imućne Hrvate i Hrvatice na otvaranje prema daru života, na spašavanje hrvatske demografije, a sve državne institucije na veću podršku i potporu tim nastojanjima? Nije li onda za svaku pohvalu svaki oblik popularizacije demografske obnove, svaki oblik idejne i stvarne obiteljske politike! </p>
<p>Autor je prof.</p>
<p> rimokatoličkoga </p>
<p>vjeronauka, voditelj Teen STAR programa o cjelovitome spolnom odgoju</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Pravo na drukčiju misao </p>
<p>Iako Crkva ima duhovnu, moralno-etičku, odgojnu, socijalnu, kulturološku, povijesnu, dakle i političku dimenziju, ipak bi je svako malo neki rado zatvorili u sakristiju.</p>
<p>Zanimljivo je da ti isti koji kleru odriču pravo javnog iznošenja stajališta Crkve, plješću don Ivanu Grubišiću i nemaju zamjerke njegovim učestalim istupima u javnosti. Upravo takav odnos prema javnim istupima don Grubušića kazuje da se kleru ne osporava pravo javnog istupanja već pravo na drukčiju misao i da je jedini razlog pokušaja ušutkavanja Crkve taj što je njeno moralno i političko stajalište otporno na dresuru koja ne podnosi više od jedne misli u glavi. </p>
<p>GORDANA SMITKAZAGREB</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Raosovi ispadi</p>
<p>U Vjesnikovoj rubrici Stajališta 18. svibnja književnik Predrag Raos u tekstu »Zar je samo Raos skandalozan« reagira s velikim zakašnjenjem na moj članak »Književni velikani na udaru zakona«. Doista je smiješno da se gospodin Raos pokušava opravdati za svoje ekscese i da tako opširno reagira na svega jednu mu posvećenu rečenicu u tom velikom članku, u kojem je bilo riječi o uvaženim svjetskim piscima čija djela svakako nisu pala u sjenu njihovih domišljatih ekscesa.</p>
<p>Raos me napada zbog jednog neuspjelog intervjua u svom stanu te svaljuje svoj neuspjeh na mene, tvrdeći da sam došla na razgovor nepripremljena, urešavajući svoju tvrdnju niskim cinizmom koji bi me trebao prikazati kao neupućenu osobu. Ustvari, gospodin Raos nije bio pripremljen na intervju sa mnom, jer ni na jedno ozbiljnije, komparativno pitanje nije bio u stanju dati suvisli odgovor. Bijesan na pad svoje koncentracije, počeo je iznenadno udarati šakom o stol, nabijati stolicom o pod i urlati takvom silinom da sam naprosto morala izletjeti iz stana. </p>
<p>I da nije bilo Raosova teksta nikada ne bih objavila ništa o ekscesu u njegovom stanu. Zaista sam imala ljudsku želju da ga poštedim još jednoga skandala.</p>
<p>LADA ŽIGONOVINARKA VJESNIKA</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="14">
<p>Sesvete postaju gospodarski motor Zagreba</p>
<p>»Ako bi se u Sesvetama otvorilo nekoliko tisuća radnih mjesta, bilo bi logično da se tamo grade i stanovi« , kaže Ladislav Prežigalo </p>
<p>Sesvete bi u bližoj budućnosti mogle postati gospodarski motor Zagreba. Gradsko poglavarstvo uputilo je nedavno javni poziv poduzetnicima da se jave za korištenje prostora u budućoj poduzetničkoj zoni u bivšoj tvornici Sljeme. A na 43 hektara zemljišta između bivše svinjogojske farme i Slavonske avenije planira se gradnja gospodarske zone.</p>
<p>U Poglavarstvu tvrde da još ne znaju hoće li na mjestu bivše svinjogojske farme graditi stanove ili će i tamo niknuti gospodarska ili poduzetnička zona. Arhitekti i urbanisti dvoje, naime, oko toga, mogu li se između dvije gospodarske zone graditi stanovi.</p>
<p>»Ako bi se danas-sutra u Sesvetama otvorilo, recimo, nekoliko tisuća radnih mjesta, bilo bi logično da se tamo grade i stanovi«, mišljenja je pročelnik Gradskog ureda za gospodarstvo, Ladislav Prežigalo. </p>
<p>On kaže da će Grad za 100.000 »kvadrata« poduzetničke zone u bivšoj tvornici Sljeme osigurati svu infrastrukturu, izgradit će hale, a nada se da će povoljnim najmom i poreznim olakšicama privući poduzetnike i visokoobrazovan stručni kadar. »Naš je cilj da se zaposle ljudi i poduzetnici. Ako će za tu zonu biti više zainteresiranih, glavni kriteriji pri odabiru tvrtki, koje bi se tamo mogle useliti, bit će broj zaposlenih, proizvodnja i visoka čista tehnologija«, govori Prežigalo.</p>
<p> Javni poziv za poduzetnike vrijedi do rujna. U Gradu smatraju da će to biti svojevrsni test za zagrebačke poduzetnike – jesu li su zainteresirani za razvoj proizvodnje i visoke tehnologije.</p>
<p>Između bivše svinjogojske farme, Slavonske avenije i zgrade trgovačkog lanca Metro, Grad planira razvijati gospodarsku zonu. To je područje uglavnom neizgrađeno, a što bi od gospodarstva tu moglo nastati, nije rečeno. Jedini uvjet koji će investitori morati poštovati bit će ekološka prihvatljivost. U Poglavarstvu time žele spriječiti seljenje »prljave« industrije iz središta na rubove grada. Gradnja će se dozvoliti samo na parceli od najmanje dvije tisuće »kvadrata«, a građevina će imati najviše tri nadzemne etaže.</p>
<p>Ako na području bivše tvornice u Sesvetama zaživi projekt poduzetničke zone, Grad bi mogao pokrenuti još nekoliko poduzetničkih zona. U GUP-u postoji još osam lokacija koje su predviđene za poduzetničke zone. »Zona u Sesvetama je svojevrsni pilot-projekt, ako ona uspije i ako će postojati veliko zanimanje poduzetnika, Grad bi mogao izgraditi još koju poduzetničku zonu«, kaže Ladislav Prežigalo. No, upozorava da su za njihovu izgradnju najveći problem neriješeni imovinsko-pravni odnosi, koji se u Hrvatskoj rješavaju godinama. Imovina Sljemena u vlasništvu je Grada pa tu nema problema.</p>
<p>Tomislav Marinović</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Otvorena Poučna staza Bistra</p>
<p>Otvaranjem staze u Parku prirode Medvednica počeli su i Dani Bistre, koji će trajati cijeli lipanj</p>
<p>Povodom Svjetskog dana zaštite okoliša, 5. lipnja, Javna ustanova Park prirode Medvednica u petak je na sjevernoj strani Medvednice predstavila Poučnu stazu Bistra. </p>
<p>»U ovoj prvoj fazi staza počinje kod kamenoloma Bistra i ide do prijevoja Bistransko sedlo, odnosno do doma Grafičar, što je oko dva i pol sata hoda«, rekla je za Vjesnik ravnateljica Parka prirode Medvednica, Nives Farkaš Topolnik. U prvoj fazi u uređenje staze uloženo je 60 tisuća kuna od čega su dvije trećine financijska potpora sponzora, tvrtke Holcim d.o.o. Na stazi su ploče s poučnim tekstom o biološkoj raznolikosti Medvednice, geologiji parka, kamenolomima i potoku Bistra, te o potočnoj šumskoj fauni.</p>
<p>U 2007. i 2008. godini počet će druga faza uređenja staze: na kraju staze, kod Grafičara, bit će uređen kružni tok, a staza će se produžiti prema Oštrici, sve do dvorca Oršić u Bistri.</p>
<p>U lipnju će, kaže ravnateljica, biti postavljeni i veliki panoi na ulazima u park, kao i drvena kućica koja će služiti kao informacijska točka. »Sve ovo je turističko-edukativni sadržaj za građane, ali isto tako znači i pripreme za zimu, za skijašku sezonu«, nastavlja ravnateljica Nives Farkaš Topolnik. U projekt je uključeno i uređenje Sumpornog izvora i odmorišta uz ovaj izvor pitke vode. »Ovih dana uredit ćemo izvor i sagraditi fontanu«, kaže ravnateljica. </p>
<p>Uz multidisciplinarnu stazu Bistra u parku postoji i staza Bliznec, prilagođena osobama s invaliditetom, te geološke staze Miroslavec i ona od Horvatovih stuba do Strmca.</p>
<p>Novom stazom prošetalo je u petak 50 učenika 4. razreda Osnovne škole Ivo Andrić iz Sopota, koje je stručno osoblje Parka prirode poučavalo o postanku Medvednice, njezinim stijenama pa tako i o biljkama i životinjama koje nastanjuju park. Unatoč kišnom vremenu djeca su prošla dio staze, a potom su u domu Šljuka rješavala zadatke kao dio radionice koju su im pripremili stručni djelatnici Parka. Predstavljanju nove staze prisustvovao je i načelnik općine Bistra, Krešimir Gulić, koji je tim događanjem najavio Dane Bistre koji će trajati cijeli lipanj. »Dan naše općine je 6. prosinca, ali tada nam vremenske prilike ne dopuštaju predstavljanje naših sportskih, kulturnih i drugih udruga«, kazao je načelnik Gulić.</p>
<p> Tako će se na Danima Bistre, 3. lipnja, od 10 sati održavati Međunarodni turnir mladih hrvača, a uvečer posjetitelje očekuje koncert Maje Šuput na VIP parkiralištu Gornje Bistre. Uz brojne druge događaje, 17. i 18. lipnja održat će se Državni izviđački višeboj, a za 17. lipnja Udruga invalida domovinskog rata organizira roštiljadu. Sva prikupljena sredstva idu za Dječju bolnicu Bistra. </p>
<p>Petra Kostanjšak</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>U službi prirode</p>
<p>»Zahvaljujući trudu i brizi šumara i lovaca, Hrvatska je sačuvala svoje prirodno blago - šume, pitku vodu i slobodnu divljač«</p>
<p>Na Zagrebačkom velesajmu u petak je, u organizaciji Hrvatskog lovačkog saveza sloganom »u službi prirode«, svečano otvorena Nacionalna izložba lovstva. Hrvatsku i lovačku himnu izveli su Brezovački rogisti i zbor Matko Laginja.</p>
<p>Predsjednik Hrvatskog lovačkog saveza Đuro Dečak se osvrnuo na položaj lovaca u našoj zemlji istučući da »zaštitari prirode, ljubitelji životinja i samozvani dušebrižnici često napadaju lovce, a zaboravljaju automobile, prometnice, dalekovode, naftovode i naselja, koja se šire do mora - na račun šuma«. </p>
<p>Nezadovoljnici također zaboravljaju ili ne žele znati da je »lov temelj evolucijskog opstanka čovjeka«, a zahvaljujući trudu i brizi šumara i lovaca, Hrvatska je sačuvala svoje prirodno blago - šume, pitku vodu i slobodnu divljač. </p>
<p>»Lovci su za buduće naraštaje očuvali kod nas životinjske vrste, poput medvjeda, risa, vuka ili puha, koje su mnoge europske zemlje izgubile«, naglasio je Dečak. Između 1500 lovačkih trofeja, istaknute su kože medvjeda i risova, rogovi mnogih divljih životinja...</p>
<p>Uručene su i plakete predstavnicima ministarstava RH, među ostalima, Ivici Kirinu, ministru unutarnjih poslova, koji je »od najranije mladosti okružen sam lovcima i lov mi je u krvi«. Isto tako, smatra Kirin, Hrvatska se treba ponositi svojom 125-godišnjom lovačkom tradicijom, a turističku ponudu upotpuniti lovnim turizmom.</p>
<p>Izložbi je prisustvovao Dieter Schramm, predsjednik Međunarodnog savjeta za lov, koji je i suorganizator izložbe, te nacionalni lovački savezi Češke, Slovačke, Mađarske, BiH, Slovenije, Srbije i Italije. </p>
<p>Davor Ivanov</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Udružili se obiteljski hoteli i seoska domaćinstva</p>
<p>»Dosad smo imali turističke atrakcije, ali ne i turistički proizvod«, kaže Krunoslav Pilko</p>
<p>U sklopu 3. turističkih susreta pograničnih regija Turističke zone Po Sutli i Žumberku, u petak je, u Poduzetničkom centru Samobor u Bregani, predstavljen Turistički klaster Po Sutli i Žumberku. Inicirao ga je Upravni odjel za gospodarstvo Zagrebačke županije, a u njega su udruženi obiteljski hoteli, restorani, kavane i izletišta, seoska domaćinstva i vinotočja, proizvođači suvenira, turističke zajednice ... Klaster je sa 75 tisuća eura financiran iz Cards programa EU. </p>
<p>»Želimo da klaster bude pokretač, promotor i nositelj turističkoga razvoja zajedničke turističke zone Po Sutli i Žumberku«, rekao je Krunoslav Pilko, pročelnik Uprvnoga odjela za gospodarstvo Zagrebačke županije. Župan Stjepan Kožić je dodao da je osnivanjem klastera uspostavljena »kompetentna institucija koja će brinuti i biti nositelj razvoja turizma«. </p>
<p>»Turistički će klaster za svoje članove obavljati mnoge zajedničke poslove, od istraživanja tržišta, osmišljavanja i razvoja turističkih proizvoda i usluga, zajedničke nabave, obuke i obrazovanja kadrova, do međunarodne i suradnje sa znanstvenim institucijama«, objasnio je župan.</p>
<p>Među osnivačima Turističkoga klastera je i obiteljski hotel i kavana Livadić iz Samobora. »U klasteru vidimo sponu imeđu hotela i proizvođača raznih delicija, poput suhomesnatih proizvoda, vina i rakija«, rekla je Marija Labaš, vlasnica hotela i kavane Livadić. Objašnjava da je klaster »nešto novo, što u nas tek treba saživjeti«. »Educirat ću se i vidjeti što mi donosi«, dodaje. I Božidar Franceković, proizvođač rakija i delikatesnog octa (jabučnog, vinskog i jabučnog s medom) u klasteru vidi »interesantno povezivanje«, od kojega može imati samo koristi. </p>
<p>Gordana Pažur, iz udruge Ekoturistico, koja okuplja četrdesetak seoskih gospodarstava, kaže da će udruživanjem u klaster ta udruga postati dio »cjelovite turističke, gastro i etno ponude Zagrebačke županije«.</p>
<p>»Dosad smo imali turističke atrakcije, ali ne i turistički proizvod. Usitnjenu i neprepoznatljivu pojedinačnu turističku ponudu klaster će povezati, organizirati i koordinirati«, kaže Krunoslav Pilko. </p>
<p>Dražen Kopač</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Skok na glavu mijenja život </p>
<p>Hrvatska udruga paraplegičara i tetraplegičara (HUPT), koja ima 270 članova, po drugi put organizira Tjedan osoba s paraplegijom i tetraplegijom, koji će se održati od 5. do 10. lipnja. Tjednom se želi ukazati građanima na potrebe osoba s invaliditetom te upozoriti mlade kako mogu stradati. Paraplegija je oduzetost donjih ekstremiteta, a tetraplegija je oduzetost sva četiri ekstremiteta zbog ozljede kralježnične moždine. Tijekom Tjedna, osobe s tetraplegijom i paraplegijom pokazat će što mogu kroz umjetničke aktivnosti, a građani će imati prilike provozati se u invalidskim kolicima te sami iskusiti s kakvim se teškoćama susreću osobe s ovom vrstom invaliditeta. </p>
<p>U Hrvatskoj je četiri tisuća osoba s paraplegijom i tetraplegijom, a svake godine – zbog stradavanja, najčešće u prometnim nesrećama i zbog udaraca pri skakanju na glavu u bazenima i u moru – njihov se broj povećava za stotinjak. Predsjednica Hrvatske udruge paraplegičara i tetraplegičara Mandica Knežević kazala je u petak, na konferenciji za novinare, da je ove godine samo u lječilište u Varaždinskim Toplicama primljeno 16 osoba koje su u prometnim nesrećama ozlijedile kralježničnu moždinu te su ostale trajno nepokretne. </p>
<p>»Invalidnost se događa u svakodnevnim aktivnostima, a tijekom godišnjih odmora veća je učestalost prometnih nesreća s tako nesretnim posljedicama«, istaknula je Mandica Knežević. </p>
<p>Denis Marijon ostao je nepokretan sa 17 godina, kada je slučajno pao sa balkona. »Život mi se tada promijenio«, rekao je 29-godišnji Denis. Istaknuo je da se čovjek fizički oporavi nakon četiri mjeseca provedenih u toplicama, ali da za psihičku rehabilitaciju nije dovoljno niti pet godina.</p>
<p>Voditeljica projekta Tjedna, Ana Slonjšak, najavila je da će se u Zagrebu prirediti izložba slikarskih i kreativnih radova osoba s invaliditetom, susreti s djecom vrtićke i osnovnoškolske dobi, košarkaška utakmica te okrugli stol na temu »Znak pristupačnosti i naplata cestarine«. </p>
<p>Ana Tadin</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="19">
<p>Reisinger = Vjesnik</p>
<p>Vjesnik ima posebno mjesto u životu najvećeg hrvatskog majstora karikature. Uz Vjesnik se neraskidivo veže i Reisinger. Za Vjesnik kreirani lik Pere postao je institucija</p>
<p>U godini koja za njega ima posebno značenje, jer u njoj obilježava 60. obljetnicu svoga rada, Otto Reisinger, najveći hrvatski majstor karikature, napokon je dobio priznanje koje je, ne skriva, odavno priželjkivao - Nagradu grada Zagreba. </p>
<p>Od svih nagrada koje je primio tijekom bogate crtačke karijere, započete još sredinom četrdesetih godina prošloga stoljeća, upravo ga nagrada grada u kojemu je proveo cijeli život posebno raduje. Upravo su tu nastale njegove poznate karikature, koje se teško mogu i nabrojiti jer ih je neumorno crtao svaki dan svih tih godina, ali i ne samo one. Reisingerov rad, naime, nije bio ograničen samo na tu umjetničku formu. Diplomirani inženjer arhitekture svestrani je majstor svog zanata. Okušao se i u radu na filmu - osmislio je scenografiju i kostime za film »Cesta duga godinu dana« Giuseppea DeSantisa, ilustrirao knjige, radio plakate.</p>
<p>Zanimljiv je podatak da, iako se nikad nije bavio svojom profesijom arhitekta, Reisinger u svojoj biografiji ipak može zabilježiti i to da je projektirao jednu zgradu. I to ne bilo koju - sudjelovao je, naime, zajedno s kolegama na natječaju za novu zgradu Vjesnika, u kojemu se zaposlio 1950. godine. Iako on i njegovi kolege nisu pobijedili na tom natječaju, Reisinger danas ponosno govori i o tom iskustvu. Jer Vjesnik ima posebno mjesto u njegovu životu. Uz ime Vjesnika neraskidivo se veže i Reisingerovo, iako je objavljivao i u drugim novinama, u Delu i Politici, među ostalima.</p>
<p>Za Vjesnik je Reisinger kreirao lik Pere koji je, u više od 30 godina koliko izlazi, postao institucija. Kroz taj lik komentirao je mnoge događaje iz naše društvene i političke zbilje, ali i mnoge sasvim obične situacije, u kojima se svaki čovjek jednom, ili ne samo jednom, našao. Reisinger danas o Peri govori kao o stvarnoj osobi, »malome čovjeku koji je često bio žrtva okolnosti«. No Pero nije samo jedna osoba. U mnogim je situacijama, u koje ga je stavljao Reisinger, često znao mijenjati status i zanimanja - bio je i veliki i mali čovjek, i direktor i seljak. I još svašta. Pero, znamo, ima i obitelj - ženu Klaru i sina Štefeka. U njihova je usta Reisinger, kako sam priznaje, stavio sve ono što Pero nije mogao ili se nije usudio reći. Ono što nije mogao, kaže Reisinger, staviti u usta Peri kao odraslom, prepustio bi malom Štefeku.</p>
<p>Danas možemo nagađati koji su to sve razlozi zbog kojih je Reisinger svih ovih godina opstao na medijskoj sceni (jedan je sigurno izvanserijski talent i ustrajni rad). Vremena, naime, nisu uvijek bila blagonaklona prema karikaturi, naročito ako je bila političkoga karaktera. A bila je to često. Koliko se Reisinger, umjetnik prije svega, razumije u politiku, možda najbolje pokazuje broj neobjavljenih karikatura, kojih prema njegovim riječima ima petstotinjak. Upravo zbog jedne njegove karikature bio je prvi put u bivšoj državi zabranjen izlazak novina.</p>
<p>Unatoč tomu, Reisinger je imao, a imat će ga i dalje, poseban status u hrvatskom novinarstvu. Njegove su karikature često objavljivane u svijetu. Bio je jedan od najprenošenijih novinara odnosno službenika Vjesnika, kako se voli našaliti. Najviše ga je, priznaje, veselilo kada bi u nekome inozemnom časopisu ili novinama uz svoju karikaturu vidio rečenicu: »Preneseno iz Vjesnika«.</p>
<p>Romina Peritz</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Zagreb, Rijeka, Split i istočna Slavonija pod svjetlosnim zagađenjem </p>
<p>Nedavno objavljene karte porasta svjetlosnog onečišćenja noćnog neba u Hrvatskoj, nastale su usporedbom satelitskih snimaka između 1992. i 2000. No, danas bi slika bila i znatno gora, kaže Korado Korlević, voditelj Zvjezdarnice u Višnjanu </p>
<p>Svjetlost je izvor života, ali nepravilno upotrijebljena, pretvara se u agresora na prirodu. Nedavno objavljene karte porasta svjetlosnog onečišćenja noćnog neba u Hrvatskoj, koje je napravila američka Agencija za oceane i atmosferu (NOAA) temelje se na usporedbi satelitskih snimaka između 1992. i 2000. godine. No, karta Hrvatske pokazuje porast upotrebe svjetlosti. </p>
<p>Zagađenje svjetlošću i efekt nestanka noći velik je problem, ali u javnosti ga se zasad ne doživljava tako jer »ne smrdi niti se dimi«. Uostalom, prijedlog našeg zakona o zaštiti prirode uopće ne definira tu vrstu zagađenja. Riječ je, inače, o svakoj nekorisnoj emisiji svjetlosti u prostor izvan zone koju je potrebno osvijetliti, a stvaraju je nepravilno postavljena ili neekološka rasvjetna tijela. Noću iznad gradova i manjih naselja uzdižu se narančasto-bijelo-žute boje svjetlosti koju nekontrolirano i štetno prema horizontu isijavaju neekološka rasvjetna tijela. Neekološka rasvjetna tijela su sva ona kod kojih je staklena ili pleksiglas kugla 'izbačena' izvan kućišta. Kvalitetna osvijetljenost postiže se isključivo upotrebom odgovarajuće projektiranih reflektora vodoravno postavljenih naspram horizonta. </p>
<p> Životni ciklus biljnog i životinjskog svijeta, uključivo i čovjeka, prilagođen je izmjenama dana i noći. Takva nesmetana izmjena temeljna je odrednica ekosustava. No, ako se taj ciklus poremeti, biološke posljedice su nesagledive. Poremećaji se održavaju i na stanje ljudskog organizma. Malo je poznato da 30 posto žena koje su jako osjetljive na prirodne cikluse živi kraće. U Natureu je nedavno objavljeno istraživanje o tome da će djeca koja spavaju u osvjetljenim prostorima, patiti od poremećaja vida, odnosno bit će kratkovidna kad odrastu jer oko nije naučilo kad se treba odmarati.</p>
<p>Više od 95 posto Europljana danas živi u područjima gdje je prirodni fon noćnog neba posvijetljen četiri ili više puta. Velike su i astronomske posljedice svjetlosnog zagađenja. Tako danas u Hrvatskoj više nema pogodnih mjesta za astronomska promatranja izuzev nekih otoka i nenaseljenih područja Like i Gorskog kotara. Zvjezdano nebo od horizonta do zenita može se pratiti na svega nekoliko lokacija u Europi, upozoravaju stručnjaci. Tamno noćno nebo omogućava da se golim okom vidi oko 10.000 svjetlosnih točkica, planeta, asteroida, zvijezda... Danas 95 posto svjetske populacije golim okom jedva da na nebu može izbrojati dvjestotinjak nebeskih tijela.</p>
<p> U starim su spisima detaljni opisi nebeskih tijela koje danas ne može pratiti ni jačim teleskopima. Astronomi se zbog toga moraju koristiti posebnim filtrima za pojedine dijelove elektromagnetskog spektra. </p>
<p>Korado Korlević, voditelj Zvjezdarnice u Višnjanu, skrenuo je pažnju na nedavno objavljene karte o porastu svjetlosnog onečišćenja noćnog neba u Hrvatskoj.</p>
<p>»Karte su malo zastarjele, jer je poslije 2000. povećano zagađenje svjetlošću u Hrvatskoj. Naime, posljednjih godina otvoreno je nekoliko važnih autocesta koje su redom opremljene neekološkom rasvjetom što svijetli u nebo, ali i u oči vozača. Sva ta svjetlosna obilježja po hrvatskim prometnicama pogrešno su napravljena, jer još uvijek nemamo zakon o zaštiti prometa. </p>
<p>Na dijelu autoceste kroz Liku reflektori izravno osvjetljavaju Velebit i privlače rijetke, endemske vrste leptira koji tako stradavaju na svjetlosti«, upozorava Korlević. Na Učki su, podsjeća, građani prosvjedovali zbog postavljanja radara na njen vrh. Ali, nakon toga montirani su reflektori koji osvjetljavaju stupove televizijskog tornja i tako spaljuju populaciju endemskih, zaštićenih leptira Učke. U Hrvatskoj je svjetlosno onečišćenje osjetno poraslo u prošlom desetljeću. U tome prednjače gradovi Zagreb i Rijeka, te splitsko područje i istočna Slavonija. U Istri noćno nebo najviše rasvjetljava Pula kao najveći grad, te zapadno i sjeverozapadno priobalje - Poreč, Umag, Rovinj i Novigrad. Proširio se i svjetlosni prsten na Labinštini i oko Pazina, ali i drugih gradova u unutrašnjosti, te na čvorištima istarskog ipsilona. </p>
<p> Ipak, naglašava Korlević, primjetni su i vrlo pozitivni pomaci, posebice kad je riječ o javnoj rasvjeti. Prije nekoliko godina, akcijom »Neka moja Istra blista« javnost i lokalne vlasti upozorene su na problem svjetlosnog onečišćenja noćnog neba. Sada se sve više pazi na izbor rasvjete koja ne svijetli u nebo, a najdalje je u tome otišao Novigrad koji je postavio ekološku javnu rasvjetu vodeći računa i o smanjenju potrošnje struje. </p>
<p>Pretjeranim osvjetljavanjem prostora produljuje se dan i skraćuje noć. No time smo zapravo dirnuli u Božju kreaciju koja kaže - dan je dan, a noć je noć, napominje naš sugovornik. Priroda mora zadržati svoj ciklus dana i noći. Jer kad se prirodni okoliš osvjetljava noću, događa se da mravi, primjerice, zauzmu dominaciju radeći i 'treću smjenu'. A to znači da neće biti ekološke hrane jer će se zemlja mora špricati protiv najezde mrava.</p>
<p>Na putu prema EU Hrvatska će morati donijeti i zakon o svjetlosnom zagađenju. Odnedavno, HEP-ESCO i Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva u suradnji sa Svjetskom bankom u sklopu programa poboljšanja energetske učinkovitosti nude općinama i gradovima analizu stanja i potrošnje javne rasvjete, kao i trenutačnu zamjenu svih neekoloških rasvjetnih tijela ekološkima.</p>
<p>Predstavnici lokalnih vlasti moraju potpisati ugovor kojim se obvezuje između četiri i sedam godina plaćati mjesečno HEP-ESCO-u sadašnji iznos utroška električne energije, objašnjava Korlević. Na terenu je postavljena nova dobra rasvjeta u koju nije trebalo dodatno ulagati, a iz razlike na smanjenoj potrošnji HEP-ESCO ostvaruje naplatu potraživanja. Nakon ugovorenog razdoblja, plaća se stvarni utrošak električne energije, a izdvajanje iz proračuna za tu svrhu smanjuje se barem 30 posto. Stručnjaci procjenjuju da je riječ o uštedi koja se mjeri u stotinama milijuna kuna.</p>
<p>Uštedom u potrošnji električne energije ispunio bi se i dio Protokola iz Kyota. </p>
<p>U EU postoji jak trend koji, doduše, ne vodi računa o ekološkoj komponenti očuvanja prirode od pretjeranog osvjetljenja, već inzistira na smanjenju potrošnje električne energije i emisije stakleničkih plinova, kaže Korlević.</p>
<p>Inače, u hrvatskom prijedlogu zakona o ekologiji spominjala se zaštita od svjetlosnog zagađenja, ali u saborsku je proceduru upućen tekst iz kojeg je taj dio izbrisan nakon intervencije Gospodarske komore, napominje voditelj višnjanske zvjezdarnice. </p>
<p> Isto tako, nema vremenskog roka u kojem nevladine ekološke udruge mogu intervenirati, odnosno zatražiti amandman. </p>
<p>Lidia Černi</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Požar u Šibenskom kanalu</p>
<p>ŠIBENIK </p>
<p> - Na obali Šibenskog kanala sv. Ante na predjelu Jurkovićima u petak oko 17 sati izbio je požar, koji se nošen jakom burom počeo širiti prema Solinama, odnosno Zablaću. Požar je lokaliziran, a gasilo ga je 50-ak šibenskih vatrogasaca, dva »kanadera« i pripadnici dobrovoljnih vatrogasnih društava iz okolnih mjesta. Nošena jakim vjetrom vatra se širila uglavom nepristupačnim terenom zbog čega je gašenje popodne bilo otežano. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Radna »šetnja« u svemiru</p>
<p>CAPE CANAVERAL</p>
<p> - Dva člana posade Međunarodne svemirske postaje (ISS) završila su uspješno šestosatnu svemirsku šetnju u petak ujutro, tijekom koje su popravljali opremu i provodili znanstvene eksperimente. Šetnju je narušio jedino gubitak 30-ak centimetara dugačkog metalnog dijela ruskog teleskopa. »Imamo problem«, kazao je ruski astronaut Pavel Vinogradov. »Izgubili smo dio teleskopa. Ne razumijemo. To nije dobro«, dodao je, ali je kvar uskoro uklonjen. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Ministar Primorac za ministarstvo zabio dva koša </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Košarkaški susret između ekipa Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske i Ministarstva za školstvo i šport Republike Slovenije, koji se u petak održao u KK Cibona, završio je izjednačenim rezultatom, nakon što je u posljednjoj minuti utakmice semafor misteriozno poništio rezultate. Ministar Primorac na utakmici je zabio dva koša, dok je njegov slovenski kolega Milan Zver za svoju momčad zabio osam koševa. Osim utakmica između Ministarstava, održana je i utakmica između prvaka osnovnoškolskih košarkaških liga dvaju država. Susretu su nazočili i igrači nogometne ekipe »Derbi«, a igrače su bodrili i učenici iz Zagrebačkih osnovnih škola. [A.Ko.]</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>»Div« koji nosi 75.000 litara vode</p>
<p>SAN BERNARDINO</p>
<p> - Američka zrakoplovna kompanija demonstrirala je u petak ujutro kako se putnički zrakoplov »boeing 747« vrlo lako može modificirati u vatrogasni zrakoplov. Prerađeni divovski zrakoplov, vrijedan 40 milijuna dolara, može ponijeti čak 75.000 litara vode za gašenje, što je sedam puta više nego što može ponijeti zrakoplov tipa »P-3 orion« koji se trenutno koristi za gašenje požara iz zraka u vrućoj Kaliforniji koju gotovo svakog ljeta zahvate katastrofalni požari. [Reuters]</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Albino lavice puštene u divljinu</p>
<p>JOHANNESBURG</p>
<p> - Dvije sestre rijetkih albino lavova puštene su u petak na slobodu u rezervatu Timbavati u Južnoj Africi. Lavice su rođene u zatočeništvu, a odmah nakon puštanja u afričku savanu pohrlile su do obližnjeg jezera kako bi popile vodu. Rendžeri u rezervatu Timbavati nadaju se kako će se lavice dobro snaći u divljini i uskoro naći životne partnere radi produljenja vrste. [Reuters]</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Vulkan Maravi zaprijetio Indoneziji</p>
<p>DŽAKARTA</p>
<p> - Vulkan Marapi erupcijom vruće lave je zaprijetio stanovnicima selima oko grada Yogyakara u Indoneziji. Podsjetimo, indonezijski otok Javu u subotu pogodio je snažan potres u kojem je živote izgubilo gotovo 7.000 ljudi. Više od 67.000 kuća je srušeno, a 80.000 oštećeno. UN upozorava na pruženja humanitarne pomoći, u koju se odmah nakon vijesti o katastrofi uključuila i Hrvatska. [Reuters]</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Berlinčani uživali u »milimetarskom letenju«</p>
<p>BERLIN</p>
<p> - Madžarski zaljubljenik u akrobatsko letenje Peter Besenyei pokazao je pred 60.000 Berlinčana što znači »letjeti na milimetar« tijekom utrke zrakoplova koje već niz godina organizira proizvođač energetskog napitka »Red bull«. U zračnim utrkama, u kojima nastupa 11, mahom bivših vojnih pilota na nadzvučnim letjelicama, Besenyei je trenutno drugi u ukupnom poretku. Organizatori se, pak, trude da svaki put odaberu što atraktivnije lokacije za natjecanje, pa su tako akrobatski zrakoplovi dosad letjeli, primjerice iznad Dunava i ispod »Lančanog mosta« u Budimpešti te ispod »Golden gatea« u San Franciscu. [Reuters]</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>»Dosadna« ime najstrože zabranjena</p>
<p>LOS ANGELES</p>
<p> - Nazvati dijete nekakvim »'dosadnim« imenom poput Bill zabranjeno je u Hollywoodu gdje filmske i glazbene zvijezde svojoj djeci u posljednje vrijeme daju neobična imena ; Brooklyn, Moxie Crimefighter, Bluebell Madonna, Suri, Phinneaus, Apple i Shiloh. Stručnjaci smatraju da je samo pitanje vremena kada će se ovaj najnoviji trend proširiti i među obične ljude. Tako bi na primjer ljudi koji žive u Bronxu mogli početi svojoj djeci davati imena kao što je Brooklyn, kako su svoje prvo dijete nazvali engleski nogometaš David Beckham i njegova supruga Victoria. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="29">
<p>Ples u »mekom pakiranju« </p>
<p>Hoćemo da na naše predstave dođu ljudi koji nikad prije nisu vidjeli ples, da se osjećaju ugodno, da se ne boje i ne razmišljaju cijelo vrijeme kako nešto moraju shvatiti, kaže William Trevitt </p>
<p>Najavljivani kao zvijezde ovogodišnjeg 23. tjedna suvremenog plesa u Zagrebu i Rijeci koji bi mogli dati tek tri zasebna intervjua, dvojac Michael Nunn i William Trevitt, poznatiji kao George Piper Dances, nisu su se pojavili na zajedničkoj konferenciji za novinare u četvrtak u jutro kad smo s njima trebali razgovarati, čime je i naš dogovoreni intervju doveden u pitanje. Razlog njihova nedolaska nije bio »zvjezdani« kapric nego – kašnjenje aviona. </p>
<p>Uhvatili smo ih na pola sata između pokusa i početka njihova nastupa u HNK-u u Zagrebu gdje su se, zajedno s Oxanom Panchenko, jedinom ženskom stalnom članicom skupine George Piper Dances, domaćoj publici predstavili s četiri različite koreografije. Nunn i Trevitt bili su vrlo srdačni tijekom razgovora. Vrhunski plesači bivši su prvaci britanskoga Kraljevskog baleta, koje kritika i publika otkad su osnovali skupinu GPD hvali. Njihove predstave potpisuju najpoznatiji svjetski koreografi. </p>
<p>Prvi put susreli su se kao šesnaestogodišnjaci u školi Kraljevskog baleta, a tri godine kasnije postali su njegovi stalni članovi. U tom angažmanu bili smo 12 godina, rekao nam je Nunn. »Bilo je to odlično razdoblje i imali smo zaista fantastični razvoj karijere. No to je repertoarna plesna skupina tako da se svake četiri godine najveći dio programa ponavlja. Jedna, dvije nove predstave po sezoni nisu nam bile dovoljna promjena pa smo shvatili kako je došlo vrijeme da odemo i započnemo nešto novo«, priča Trevitt. </p>
<p>Osnovali su prvo trupu u Japanu, gdje su nastupali dvije godine. No uslijedio je kraj jer ih je tamošnja publika željela i dalje gledati u klasičnom repertoaru poput »Labuđeg jezera« ili »Trnoružice«. To za nas nije bilo dovoljno kreativno, govori Nunn, pa smo 2001. osnovali skupinu George Piper Dances i vratili se u London. </p>
<p> George i Piper srednja su imena Michaela Nunna i Williama Trevitta. Na naš upit zašto u imenu skupine nije i srednje ime treće članice Oxane Panchenko, bivše solistice Britanskoga nacionalnog baleta, koja im se pridružila na samom početku, Nunn se nasmijao dok je Trevitt ozbiljno izjavio kako je to ipak njihova trupa dodajući da je Oxana oduvijek bila jako važna za razvoj skupine.»Koliko smo razmišljali što bismo mi voljeli plesati, toliko smo razmišljali i što bismo željeli da ona pleše. Mi odlučujemo, ali pritom mislimo i na Oxanu«, jasan je Trevitt. U samo pet godina George Piper Dances ima repertoar od 21 naslova, među kojima je 15 praizvedbi.</p>
<p> »Želimo naručivati nove predstave jer je za plesača najinteresantnije s koreografom i stvoriti nešto posve novo, što će pojedini koreograf kreirati upravo za tvoje tijelo i tvoje mogućnosti. To nam je draže nego kupovati repertoar. Stoga kad želimo novo djelo, kontaktiramo s koreografom i kažemo da želimo raditi s određenim kompozitorom, dizajnerom svjetla i plesačima (tim redoslijedom – ubacio je Nunn). Pitamo ga može li za nas nešto napraviti, a zatim to ponudimo kazalištima«, objasnio je Trevitt. Zanimalo nas je i kako su uspjeli u tako kratkom vremenu angažirati mnogo velikih koreografskih imena, od Williama Forsythea preko Kennetha MacMillana do Russella Maliphanta čije djelo izvode na Tjednu suvremenog plesa. </p>
<p>»Zahvaljujući upornosti, prije svega«, ističe Nunn, »te činjenici da nismo velika skupina pa ne moramo čekati koreografa da dođe k nama. Ako hoćemo raditi, primjerice, s Forsytheom, sjednemo na avion i jednostavno odemo k njemu i kažemo: 'Evo nas, možemo li raditi danas s tobom?'. A on kaže: 'Imam dva sata, od pet do sedam', i tada radimo. Da smo išli uhodanim putem, čekali bismo na red godinama.«</p>
<p>Jedna od posebnosti GPD-a je što nastup skupine uključuju nekoliko posve različitih koreografskih rukopisa. A to je stoga, ispričao je Trevitt, što im je važna različitost u izvedbama. »U Velikoj Britaniji postoji mnogo malih neovisnih skupina poput nas, ali sve njih vodi po jedan koreograf. Na njihovim predstavama, dakle, cijelu večer gledaš rad samo jednoga koreografa. Kod nas je drukčije jer se u jednoj predstavi vidi više različitih stilova. Kao plesači, želimo najveći izazov s kojim se možemo nositi, a to je mijenjati jedan stil u drugi, treći, četvrti… To nas zanima, a oduvijek smo pretpostavljali da će ono što zanima nas, zanimati i publiku.« </p>
<p>Namjera im je, kao i većini sličnih trupa, stalno privlačiti novu publiku, no kako je primijetila jedna britanska kritičarka, članovi GPD-a to rade mnogo bolje od drugih.</p>
<p> »Ne želimo da naše predstave budu razumljive samo uskom krugu ljudi poput plesnih kritičara koji plesne predstave gledaju četiri, pet puta na tjedan i vide sve pa im je već ukus 'otupljen'. Hoćemo da dođu ljudi koji nikad prije nisu vidjeli ples i da im pokažemo vrhunsku izvedbu i koreografiju najboljih imena. </p>
<p> Želimo da se osjećaju ugodno, da se ne boje i da ne razmišljaju cijelo vrijeme kako nešto moraju shvatiti što je, čini se, problem sa suvremenim plesom. Uz to, plesači uvijek djeluju vrlo ozbiljno i cool, a nama ne idu takve poze«, nasmijao se Trevitt. Nunn je dodao kako za svaki nastup, tako i za zagrebački, naprave kratak i duhovit video kojim publici žele dati do znanja kako je sveležerno te da će gledati ozbiljan ples, ali u »mekom pakiranju«. </p>
<p>»Trudimo se olakšati publici da uživa u tome što joj pokazujemo. Ponekad prikažemo film u kojem im kažemo nešto o koreografu, glazbi ili nama te ponudimo ključ da razumiju baš tu predstavu«, objašnjava Trevitt. »Ne želimo im poručiti: 'Ovo je suvremeni ples, i to je jako dobro za vas', već: 'Ni mi također ne znamo ništa o tome, samo volimo to raditi, gledajte i niste u krivu ako vam se ne svidi'.« No, kako je istaknuo Nunn, ne možeš stalno računati na jednu te istu publiku, a da bi se dovelo ljude u kazalište, potrebni su i dobar marketing i mediji. »Sretni smo jer imamo TV publiku pa privlačimo različite gledatelje.«</p>
<p> Nunn i Trevitt imaju i dvije odvojene internetske stranice, jednu kao Ballet Boys, a drugu kao George Piper Dances. Ballet Boys je komercijalna organizacija koja i dalje producira televizijske emisije i plesne filmove, a George Piper Dances plesna skupina. Kažu: »To što smo 'oni s televizije' uvijek nam dobro dođe za reklamu naših predstava.« </p>
<p> Posebno nas je privukao sadržaj na stranicama Ballet Boysa naslovljen »Heroji«. Tamo stoje četiri imena: Pat, Hugh, Radiohead i Paxman. O čemu je riječ? »Ti ljudi su ikone na svom području«, započeo je Nunn. »Jeremy Paxton je veliki novinar/prezenter, 'opasan lik' na TV-u, čiji program ljudi prate jer je uzbudljiv, ne toliko zbog onoga što, nego kako govori. Nije ga strah ni 'odrati' političare. </p>
<p>Hugh je kuhar koji je imao i svoju TV emisiju gdje je kuhao sve do čega bi došao. Patrica Swayzea sreli smo davno u Los Angelesu pa smo ga tu uvrstili. A s Radioheadom su nas u medijima usporedili prije tri godine. Rekli su da smo oni i mi najgore što se moglo vidjeti u New Yorku, a to nam se prilično svidjelo«, rekli su na kraju Trevitt i Nunn. </p>
<p>Sonja Tešinski</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Teslina tajna na Malom Brijunu</p>
<p>Na tekst Darka Lukića predstavu režira Tomaž Pandur</p>
<p>Kazalište Ulysses u koprodukciji s Pandur theaters pridružuje se predstavom »Tesla electric company« obilježavanju 150. obljetnice rođenja toga znanstvenika. Premijera predstave predviđena je za 11. i 12. kolovoza na Malom Brijunu.</p>
<p>Riječ je o tekstu Darka Lukića koji će režijski potpisati Tomaž Pandur, poznat, kako ga nazivaju, »enfant terrible« slovenskoga kazališta.</p>
<p> Pandur je, smatra autor teksta, potpuno nezainteresiran za izazove koji nisu krajnji i najopasniji, misli da je vrijeme za kazalište o vremenu ili za kazalište vremena. No, zaključuje Lukić »došlo je vrijeme da se kazalište bavi vremenom samim«. </p>
<p>Predstava o »dečku iz Smiljana« koji je otišao najprije u Budimpeštu, zatim u Francusku, pa u New York i, žureći da stigne vlastito 19. stoljeće, da utrči u 20. stoljeće, usput izumio 21. stoljeće, uhvatit će Nikolu Teslu u trenutku kada je nemajući vremena za sitne zemaljske poslove, pokušavao komunicirati sa svemirom. </p>
<p>Prepoznat će ga, piše Darko Lukić u najavi predstave, »kad jednom nogom stoji u raskošnoj svjetlosti New Yorka, a drugom iskoračuje prema svemirskim prostranstvima. U trenutku kad shvaća da je došao prerano za ljude koji ga okružuju i prekasno da bi bio Veliki šaman. Nakon što je umro, nekoliko najvažnijih svjetskih obavještajnih centara bavilo se tajnovitošću njegovih neobjavljenih izuma, stvarajući oko Tesle veo misterije i tajne, do danas nerazjašnjene. Poslije smrti postao je jednako tako tajanstven i nerazumljiv kao što je bio za života«. </p>
<p>Ova predstava nema namjeru, ističe Lukić, odgovoriti na tajanstvena pitanja, niti pokazati što je Tesla uistinu bio, već će tajnu pokušati dodirnuti tražeći odgovore na pitanje kako je to bio. </p>
<p>Dramaturginja predstave je Livia Pandur, scenografiju će osmisliti grupa Numen, za kostime je zadužen Aleksander Radovič, a za glazbu slovenska skupina Silence koju čine Boris Benko i Primož Hladnik. </p>
<p>Glumački ansambl čine Radko Polič, Rade Šerbedžija, Livio Badurina, Hristina Popović, Felix Stroebel, Branko Jordan, Primož Ekart, Akira Hasegawa, Gregor Gruden i Mijo Jurišić. [Sonja Tešinski]</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Pisci u svijetu bez mira</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – U Berlinu je od 21. do 28. svibnja održan 72. međunarodni kongres P.E.N-a s temom književnost u svijetu bez mira. Dobrodošlicu za više od 450 pisaca iz čitavoga svijeta na svečanosti otvaranja poželjeli su Horst Köhler, predsjednik Njemačke, i Johano Strasser, predsjednik njemačkoga P.E.N-a, a u privatni posjet kod njemačke kancelarke Angele Markel bili su i P.E.N-ovi izaslanici Nadine Gordimer, A. L. Kennedy, Gyorgy Konrad i Ronald Harwood.</p>
<p>Uvodno slovo, vrlo oštar govor o temi »Pisanje u svijetu bez mira« održao je nobelovac Günter Grass, koji je, među inim, istaknuo da gdjegod se u svijetu događali zlo i nevolje, nijedna od njih neće biti pošteđena njihova pera. </p>
<p>Penovci su na glavnoj skupštini, kako nam je rekla Nadežda Čačinović, glavna tajnica Hrvatskoga P.E.N. centra, donijeli i nekoliko rezolucija kojima se ponovno zauzimaju za poštivanje prava pisaca u zatvoru (kao primjer spomenuti su Maldivi, Kina, Tunis, Rusija, Iran, Uzbekistan, Vijetnam, Kuba i Meksiko) te pisaca u izgnanstvu (kojima će mreža gradova pružiti utočište). </p>
<p>Tom prigodom raspravljalo se i o novinarima koji smrtno stradavaju u Kolumbiji te o internetskom novinarstvu, koje je u pojedinim zemljama pod velikim pritiskom. </p>
<p>Hrvatske penovce na godišnjoj su berlinskoj skupštini predstavljali Sibila Petlevski, potpredsjednica i hrvatska predstavnica u Odboru za slobodu izražavanja, Nadežda Čačinović, koja je bila i hrvatska izaslanica u radu Odbora za pisce u zatvoru, te Giga Gračan, tajnica Odbora Hrvatskoga P.E.N.-a i naša predstavnica u odboru za prevoditelje. Među 50 pisaca iz svijeta koje je pozvao njemački P.E.N. bila je i hrvatska spisateljica Dubravka Ugrešić.</p>
<p>Nijemci su priredili i raskošan literarni program s mnogim zanimljivim raspravama te književnim večerima, među kojima je posebno zanimljiva bila ona posvećena nedovoljno poznatoj afričkoj književnosti. </p>
<p>Nobelovci Toni Morrison i J. M. Coetzee te predsjednica P.E.N-ove hispansko-američke zaklade Gloria Guardia izabrani su za potpredsjednike međunarodnoga P.E.N-a. [Sandra-Viktorija Antić]</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Genius loci Josipa Vanište</p>
<p>KARLOVAC</p>
<p> – U karlovačkom Zorin-domu otvorena je 1. lipnja izložba slikara Josipa Vanište, popraćena također prezentacijom autorovih »Zapisa« i mape crteža (u izdanju »Kratisa«).</p>
<p> U nazočnosti velikoga broja građana, na čelu s gradonačelnikom Mirom Škrgatićem, koji je posebno pozdravio manifestaciju, o likovnom i književnom aspektu Vaniština djela govorili su Tonko Maroević i Milan Mirić, dok je upravitelj »Zorin-doma« otvorio priredbu kao ostvarenje davne želje i ispunjenje zacrtanoga kulturnog programa.</p>
<p> Odabrane stranice iz »Zapisa«, posebno one vezane uz Vaništino karlovačko djetinjstvo i odrastanje te one ispisane u druženju s Miroslavom Krležom, interpretirala je glumica Nada Subotić, a druženje je glazbenom dionicom obogatila pijanistica Ida Gamulin, izvodeći Mozarta i Rossinija.</p>
<p>Priređujući izložbu u svojem rodnom gradu i ambijentu prvih poticaja, Josip Vaništa je izbor radova proširio stanovitim dokumentarnim prilozima. Fotografije i reprodukcije pisama i pjesama svjedočanstvo su slikareve posvećenosti nekim amblematskim figurama domaćega stvaralaštva.</p>
<p> Prigoda izlaganja u Karlovcu dovela je do postavljanja nekoliko tabli izrazito mjesnog karaktera, afirmacije geniusa loci. Tako su, s jedne strane, izloženi snimci gradskih prizora i veduta uz koje je umjetnik sazrijevao, a s druge strane portretne studije sugrađana, dragih znanaca i prijatelja iz djetinjstva, Ota Šolca i Stanka Lasića. </p>
<p> Susret s radovima u Karlovcu, u Vaništinoj »prijestolnici srca« ili filijali »sjeverne provincije«, dobrodošla je prigoda za još jedno podsjećanje na utemeljenost njegova životnog i radnog opredjeljenja. [G. M.]</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Dobitnica Tina Gverović</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Prestižna nagrada »Radoslav Putar« koja se već pet godina zaredom dodjeljuje likovnim umjetnicima do 35 godina starosti, pripala je Tini Gverović koja se predstavila radom »Na prvi pogled«. Riječ je o nekoliko crteža i akrilnih slika tematski povezanih u cjelinu umjetničinim tekstom. </p>
<p>Tim se radom Tina Gverović, inače poznata po multimedijskim instalacijama i projektima, predstavila kao kvalitetna umjetnica, okretna i u tradicionalnim medijima. Njezin rad tematizira putovanja na ponešto romantičan način, ukidanje udaljenosti i avanture dalekih mjesta. Kako sama ističe u predgovoru kataloga, epsko i herojsko u samome putu prikazano je kao način putovanja koji više ne postoji. Dodjela nagrade »Putar« održana je u četvrtak na večer u Galeriji Galženica gdje su se kvalitetnim radovima predstavili i ostali finalisti Mejra Mujičić, Damir Očko i Lala Raščić. Osnivanje te prestižne nagrade, čiji su dosadašnji laureati Tanja Dabo, Nika Radić, Igor Eškinja i Antun Božičević, inicijativa je zagrebačkoga Instituta za suvremenu umjetnost kojom se promiče djelatnost jednoga od naših najznačajnih likovnih kritičara Radoslava Putara. Uz to, nagrada omogućuje pobjedniku da provede šest tjedana na studijskom boravku u najuglednijim ustanovama u SAD-u te da predstavi vlastiti rad na samostalnoj izložbi u zagrebačkoj Galeriji »Miroslav Kraljević«. [Leila Topić]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="34">
<p>Blanka pripetavanjem do pobjede</p>
<p>Pobjeda hrvatske rekorderke još više dobiva na značaju kad se uzme u obzir da su u Oslu bile sve najbolje svjetske visašice</p>
<p>OSLO</p>
<p> - Briljantna godina Blanke Vlašić nastavila se i u Oslu. Najbolja hrvatska atletičarka u norveškoj je prijestolnici došla do druge pobjede u karijeri na mitinzima Zlatne lige. Prije tri godine, tada 19-godišnja Blanka slavila je u Parizu, a u petak je u Skandinaviji ponovno iskusila osjećaj koji donosi trijumf na jednom od šest najjačih svjetskih mitinga. Hrvatska atletska princeza prvo je mjesto osvojila nakon dramatičnog pripetavanja s Belgijankom Tiom Hellebaut.</p>
<p>Obje su visašice jednakim brojem pokušaja preskočile 1.98 metara, a nakon što su tri puta rušile letvicu na dva metra, krenule su s dodatnim skokovima za pobjedu i nastavak lova na milijun dolara. A pripetavanje je na oduševljenje nazočnih gledatelja potrajalo neočekivano dugo. Najprije su obje atletičarke još jednom poražene u »dvoboju« s letvicom na dva metra, potom su rušile i na 1.98, a isto se ponovilo i na 1.96. Pobjednicu smo napokon dobili na 1.94 metra. U Blanki je nakon dugog natjecanja ipak ostalo malo više snage, pa je za razliku od Belgijanke uspješno je riješila spomenutu visinu. No, Hellebaut doista nema razloga za nezadovoljstvo, neočekivano se uplela u borbu za vrh, a skok preko 1.98 metara najuspješniji joj je u karijeri i novi belgijski rekord.</p>
<p>Blanka je u Oslu ponovno prezentirala svoj poznati stil s propuštanjima visina. Tako je za 1.98 metara trebala samo četiri pokušaja. Isprva je preskočila 1.85 i 1.93, a pobjedničku je visinu svladala iz drugog pokušaja. Pobjeda hrvatske rekorderke još više dobiva na značaju kad se uzme u obzir da su u Oslu bile sve najbolje svjetske visašice. Olimpijska pobjednica Jelena Sljesarjenko završila je na trećem mjestu s preskočenih 1.96, dok svjetska prvakinja Kajsa Bergqvist očito još uvijek lovi formu. U petak je bila četvrta s 1.93. </p>
<p>Blanka je ovom pobjedom zasjela na čelo poretka Svjetske atletske turneje u koju su uključena 24 najjača svjetska mitinga (Zlatna liga, Super Grand Prix i Grand Prix).</p>
<p>Unatoč pobjedi, Blanka nakon natjecanja nije bila previše zadovoljna svojim skakanjem. Ali…</p>
<p>»Treba pobijediti i kad se ne skače najbolje. Malo su mi smetali suci jer su stalno zaustavljali natjecanje, tako da je bilo dosta dugih čekanja. Možda nisam trebala toliko propuštati visine s obzirom da je sve dugo trajalo«, kazala je Blanka. [V. B.]</p>
<p>Od ostalih rezultata, svakako treba izdvojiti sjajnog Andreasa Thorkildsena koji je pred svojim navijačima bacio koplje 91.59 metara. Rezultat sezone ostvario je i Isaac Songok na 5000 metara (12:55.79) i to pobjedom nad Kenenisom Bekeleom. Još je jednom ove godine odličan bio Panamac Irving Saladino, skočivši u dalj 8.53 metra (rekord mitinga). Asafa Powell je u izostanku Justina Gatlina bio nedodirljiv na 100 metara (9.98). U disciplinama Zlatne lige slavili su i Jeremy Wariner na 400 m (44.31) te Brimin Kipruto na 1500 m (3:36.53). Kod atletičarki, rezultate sezone su dohvatile Sanya Richards na 400 m (49.82) i Tirunesh Dibaba na 5000 m (14:30.40). Debbie Ferguson je bila najbrža na »stotki« (11.22), a Brigitte Foster na 100 prepone (12.70). [V. B.]</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Četvorica startaju iz kreveta</p>
<p>U Kranjčarevoj momčadi protiv Poljaka neće biti ni ozlijeđenog Nike Kovača i »friškog« tate Igora Tudora, no za sudar sa Španjolskom će biti na dispoziciji </p>
<p>Robert Kovač bit će kapetan hrvatske nogometne reprezentacije u prijateljskom dvoboju protiv Poljske u subotu u 17.30 u Wolfsburgu. Ova prijateljska utakmica priređena je kao nastavak priprema za SP, a Hrvatska će potom odigrati još jednu utakmicu, 7. lipnja u Ženevi protiv Španjolske. Dosadašnji kapetan, Robertov brat Niko, preskočit će utakmicu kako bi se potpuno oporavio od lakše ozljede mišića koja je uvjetovana velikim Nikinim naporima u prošloj sezoni.</p>
<p>»Napustio sam reprezentaciju na dva dana, bio u Münchenu kod svog dugogodišnjeg liječnika iz Bayerna, dr. Wohlfartha. On mi je rekao da se mišić stegnuo zbog pretvrdih leđa, dao mi je lijekove i već mi je puno bolje. </p>
<p>Vjerujem da ne bi trebalo sa mnom biti nikakvih problema sljedećih dana. Preskočit ću utakmicu protiv Poljske kako bih bio potpuno oporavljen za Španjolsku i dvoboje svjetske smotre«, rekao je Niko.</p>
<p>Izbornik Zlatko Kranjčar tako će morati dobro »prošarati« sastav protiv Poljske. Osim naglo oboljelih Boška Balabana, Ivice Olića, Darija Šimića i Anthonyja Šerića, koji su noć proveli pod visokom temperaturom i s učestalim povraćanjem, izbornik neće moći računati ni na Niko Kovača, ali niti na Igora Tudora, kojem je Kranjčar dao dva slobodna dana kako bi otišao suprugu i tek rođenog sina. Učinio je to Kranjčar pod sloganom »samo je zahvalan igrač dobar igrač«, no sad, kad se sve zakompliciralo, Tudor nedostaje više nego ikada.</p>
<p>»Umjesto Tudora i Nike Kovača u sredini će biti Luka Modrić i Jurica Vranješ. Inače, za ovu sam utakmicu i planirao postaviti igrače koji nisu igrali na prethodne dvije prijateljske utakmice protiv Austrije i Irana, pa ne vidim ništa čudno u tim rošadama«, ističe Kranjčar.</p>
<p>Rekao je još izbornik, očito se braneći od stalnih optužbi da će odigrati previše utakmica, što nosi previše putovanja, time i zamora, da su »utakmice zamišljene kao povratak u formu«... »Dosad smo u pripremama učinili mnogo toga dobroga. Ne trebamo strahovati u kakvom ćemo stanju dočekati utakmicu protiv Brazila 13. lipnja«.</p>
<p>Niko Kovač je, jasno, udijelio komplimente zemlji u kojoj je rođen.</p>
<p>»Silno sam sretan što sam došao u Njemačku, ne samo ja, nego i moji suigrači. Vidim da je ovdje puno novinara, hrvatskih i japanskih, australskih i brazilskih, ali i njemačkih. Dokaz je to da vrijedimo, a mi ćemo se potruditi predstaviti se u najljepšem svijetlu«, odgovarao je Niko, izbezumljujući Japance koji su čekali postaviti već legendarno pitanje: »Što mislite o Japanu?«, ali sad dopunjeno: »Jeste li gledali Japan protiv Njemačke?«</p>
<p>Izbornik Kranjčar ih je morao zadovoljiti...</p>
<p>»Gledao sam, naravno da sam gledao. Ali samo do rezultata 2-1 za Japan, poslije sam imao neodgodivih obaveza«.</p>
<p>Japanci su, slušajući to, nervozno vrtjeli glavama, ne shvaćajući da izbornik hrvatske vrste nije do kraja gledao japansku predstavu.</p>
<p>Kranjčar je nastavio:</p>
<p>»Vidio sam sve ono što znam. Da su Japanci dobri u napadu, izvanredni u srednjoj liniji, a da u obrani imaju problema s prekidima igre. I moji igrači su pogledali tu utakmicu, a ovih dana će dobiti i dvd-snimke s japanskih utakmica. Dakle, počinje faza samopripremanja, svaki moj igrač vidjet će Japan u punoj snazi«, objašnjavao je Kranjčar i hrvatsku sustavnost u pripremama utakmice. »Nisu samo Japanci sustavni«, netko je dodao. </p>
<p>Zanimalo je novinare je li ovo izborniku bio prvi zatvoreni trening u karijeri, jer dosad Kranjčar nikad nije zatvarao treninge reprezentacije. </p>
<p>»Nije mi to prvi put, činio sam to dok sam bio trener u zagrebačkom Dinamu. Imamo ovdje u Njemačkoj pravo zatvarati treninge, nama treba i mir, ali i opuštenost u uvježbavanju posebnih situacija, kod prekida i u samoj igri«. </p>
<p>Dakako, tema dana kod novinara ipak je bila situacija s oboljelim igračima. Iako se u redovima Saveza trude umanjiti poteškoće kod četiri igrača, novinare ipak nisu mogli disciplinirati.</p>
<p>• Bojite li se da ne zavlada epidemija u momčadi, dosad su oboljela čak četiri igrača?</p>
<p>»Ne bojim se«, odgovarao je Kranjčar prebacujući lopticu. »Ipak, za konkretna medicinska pitanja morat ćete se obratiti našem liječniku, dr. Zoranu Bahtijareviću«. Htjeli-ne htjeli, teško je ne reći da nije dobro počelo. Temperatura i povraćanje kod nekih igrača uvijek nosi opasnost širenja zaraze. Do toga je došlo nakon što su se igrači premrzli po dolasku na hannoverski aerodrom, jer su bili odjeveni samo u košulje, bez sakoa.</p>
<p>Da situacija nije blistava, dalo se naslutiti i iz iznenađujuće vijesti, kad je glavni tajnik HNS-a, Zorislav Srebrić obznanio da igrači neće trenirati do utakmice. Dan prije utakmice bez treninga? Raritet? Da, i to veoma znakovit! [A. K. K.]</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Kremšnite, viroza ili nervoza</p>
<p>Navodno su naši nogometaši u hotelu jeli kremšnite koje su glavni uzrok njihovih probavnih tegoba</p>
<p>WOLFSBURG</p>
<p> – Prva je vijest bila alarmantna: hrvatski su se reprezentativci otrovali hranom! Tko, kako, od čega i je li to uopće istina? Sva su ta pitanja strujala hotelom u Wolfsburgu u kojem se nalazi cjelokupna hrvatska ekspedicija, uključujući i novinare. Međutim, konkretne odgovore do kasnih poslijepodnevnih sati nisu znali niti liječnici naše reprezentacije, Zoran Bahtijarević i Boris Nemec. Zasad je sigurno tek to da su trojica hrvatskih reprezentativaca jutro dočekali s podočnjacima, nakon burne i nemirne noći. Dario Šimić, Boško Balaban i Ivica Olić osjećali su žestoke tegobe u želucu, tijekom noći su povraćali, pateći se uz to i s mekanom stolicom.</p>
<p>Prva je pomisao, jasno, bila da su se otrovali hotelskom hranom, navodno je spomenuta četvorka konzumirala kremšnite! Štoviše, takvu dijagnozu zasad nisu posve odbacili ni liječnici, iako oni prilično smireno i naoko bezbrižno promatraju cijeli problem. No, činjenica da nitko od spomenute trojice nije došao na vrlo važan prijepodnevni trening, ipak se ne doima baš bezazlenom. Uostalom, Zlatko Kranjčar je prvi put u svojoj izborničkoj karijeri zatvorio trening za javnost, kako bi momčad mirno uvježbavala bitne taktičke elemente, a sve to jasno ukazuje koliko je taj trening zapravo bio bitan za cijelu našu selekciju. Štoviše, za vrijeme tog treninga na Volkswagen stadionu u Wolfsburgu iste je simptome osjetio i Anthony Šerić. Nakon petnaestak minuta je napustio travnjak i uputio se prema hotelu.</p>
<p>U stožeru reprezentacije nas uvjeravaju da nije riječ o ozbiljnim problemima i da bi svi oni već mogli zaigrati u subotnjem prijateljskom dvoboju protiv Poljske. I Kranjčar je najavio Olićev nastup. A to onda znači da će jednako spremni biti i Balaban i Šimić, pa i Šerić.</p>
<p> Ali, zabrinjava »slučaj Šerić«. On je pokleknuo tek sljedeći dan, pa se postavlja pitanje - što ako »počnu padati« jedan za drugim... Postoji li, dakle, mogućnost epidemije?</p>
<p>»Ne znam, to morate pitati naše liječnike«, uzvratio je izbornik s primjetnom dozom brige u glasu. </p>
<p>»Koliko znam, nije ništa strašno i svi će oni biti na dispoziciji. Ne znamo je li riječ o virusu ili je u pitanju samo nervoza«, dobacio je izbornik.</p>
<p>Pa, što kažu liječnici? I dr. Bahtijarević i dr. Nemec djeluju optimističnima i pojašnjavaju: </p>
<p>»Neki se igrači tijekom noći nisu osjećali dobro. Tijekom noći su povraćali i imali nešto mekšu stolicu. Sad je sve puno, puno bolje, svi su dobili zadovoljavajući liječnički tretman. Šerić? On je još prije treninga osjetio mučninu, ali je ipak pokušao trenirati. Teško nam je sada reći je li u pitanju crijevna viroza ili nešto drugo. Znate kako je, takve se viroze u ovim ljetnim danima znaju dogoditi. Moramo još detaljnije ispitati što je posrijedi i jesu li možda u sebe nešto unijeli hranom«, naglasio je dr. Bahtijarević. </p>
<p>Pritom je dodao da su svi jeli istu hranu. Hrvatska je reprezentacija na put povela i svojeg kuhara. Čak ni takav preventivni potez, eto, nije spriječio ovakve probleme. </p>
<p>Obolio i Pršo!</p>
<p>Hotel Holliday In, prvo sjedište hrvatske nogometne reprezentacije u Njemačkoj, postao je – bolnica na kraju grada. Nakon što su, naime, u petak ujutro cijelonoćnu temperaturu i povraćanje prijavili Balaban, Olić, Šimić i Šerić, u petak predvečer u krevet se srušio i naš najbolji nogometaš Dado Pršo.</p>
<p>S visokom temperaturom i onemoćao odmah je postao – još jedan slučaj za liječnike, a njegovo kasnije obolijevanje naveo je stručni stožer reprezentacije na teoriju da se igrači ipak nisu otrovali hranom, već da je posrijedi kolanje virusa među reprezentativcima. Da stvar bude još gora, koji je to virus uzročnik još se ne zna, a doista ne bi bilo dobro kada se to ne bi otkrilo i potom preventivno reagiralo. Jer, ovako kako je počelo, nije nemoguće da svakih nekoliko dana oboli pokoji igrač. Zna se koliko temperatura i povraćanje iscrpi organizam običnog čovjeka, a kamoli sportaša! </p>
<p>Slijedeća 24 sata pokazat će koje je snage virus u hrvatskoj reprezentaciji, a zbog promjene iz sata u sat posve je neizvjestan sastav s kojim će se Hrvatska suprotstaviti Poljskoj u subotu navečer. [A. K. K./ M. T.]</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>I Poljaci imaju problem s vratarima</p>
<p>Problem s vratarima bio je vidljiv na posljednjoj provjeri, pričuvnom vrataru Kuszczaku pogodak je zabio njegov kolumbijski kolega </p>
<p>WOLFSBURG</p>
<p> – Kad bi Poljski nogometni savez imao toliko sluha i mudrosti kad bi imao tako dobro razvijen skauting poput njihovih hrvatskih kolega, i reprezentacija bi im zasigurno bila kudikamo bolja. Upravo su Poljaci suparnik hrvatske selekcije u subotnjem u prijateljskom dvoboju u Woflsburgu. </p>
<p>No, da je Poljski savez reagirao na vrijeme to je mogla biti kudikamo atraktivnija utakmica. O čemu se zapravo radi? Dvojica, po mnogima najboljih poljskih nogometaša, na svjetskom će prvenstvu igrati za – Njemačku! Miroslav Klose i Lukas Podolski trenutačno su udarni napadački dvojac njemačke nogometne reprezentacije, iako su obojica zapravo Poljaci. I to ne klasični predstavnici dijaspore, već baš igrači rođeni u - Poljskoj. Obojica su, doduše, vrlo rano još kao dječaci, zajedno s roditeljima napustili domovinu i zapravo odrasli u Njemačkoj. No, da je bilo više takta i mudrosti u Poljskom savezu, da koriste »matricu« čelnika hrvatskog nogometa vjerojatno bi barem jedan od njih dvojice danas nosio crveni poljski dres.</p>
<p>Kako god bilo, i sam plasman na SP jasno ukazuje na visoku razinu kvalitete ove selekcije. Ipak, sadašnji je naraštaj poljskih nogometaša još uvijek jako daleko od razine njihovih prethodnika. Uostalom, Poljaci su dvaput bili treći na svijetu - na SP 1974. i 1982. Naraštaji proslavljenih Bonieka, Smolareka, Lata i Deyne igrali su doista dopadljivi nogomet a dio te generacije bio je i sadašnji poljski izbornik Pawel Janas. On se, doduše, okitio broncom 'samo '82., ne i '74.</p>
<p>No, pitanje je koliko se Janas snalazi u ulozi izbornika. Sudimo li na primjeru vratara onda bismo poljskom izborniku mogli nadjenuti epitet neiskusnoga. Prva zvijezda poljske selekcije po mnogima je trebao biti Liverpoolov vratara Jerzy Dudek. Istina je da mu »za vrat« puše također vrsni vratar, član škotskog Celtica Artur Boruc. No, malo tko je uopće mogao i pomisliti da će Janas posve zaobići Dudeka i izbrisati ga s popisa putnika na SP. </p>
<p>Problem s vratarima bio je vidljiv i na posljednjoj prijateljskoj utakmici protiv Kolumbije. I nije važno što je tada na vratima stajao pričuvni vratar Kuszczak, a ne Boruc. Pogodak mu je zabio njegov kolega s kolumbijskih vrata. Ispucavajući loptu kolumbijski je čuvar mreže uspio lobati Kuszczaka. Lopta je pritom jednom odskočila i prebacila poljskog čuvara mreže. Sve to, dakako, ostavlja i te kakvog psihološkog traga na samim igračima, ponajviše vratarima. </p>
<p>Poljska će na SP igrati u skupini s Njemačkom, Kostarikom i Ekvadorom. Dakle, da su čelnici Poljskog saveza rabili učinkovitu šablonu Vlatka Markovića i Zorislava Srebrića danas bi vjerojatno Klose i(li) Podolski napadali prema njemačkim, a ne poljskim vratima. </p>
<p>Ipak, ovaj naraštaj poljskih nogometaša ima poneku dodirnu točku sa njihovim slavnim prethodnicima. Među poznatijim igračima poljske reprezentacije je i Euzebiusz Smolarek, član Borussie iz Dortmunda. Riječ je o sinu nekad popularnog Wlodimierza Smolareka, generatora poljske selekcije na putu do svjetske bronce 1982. [M. T.]</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Vugrinec uzeo dres broj 30 </p>
<p>Od Vugrinca se najviše očekuje u Dinamovim europskim izazovima </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Konačno su odagnane sve dvojbe, Davor Vugrinec i formalno-pravno je novi član Dinama. U petak je ovaj 31-godišnjak stavio potpis na dvogodišnju vjernost redovima prvaka Hrvatske, koji od Vugrinca očekuje najviše u kvalifikacijama za Ligu prvaka, odnosno europskim izazovima. </p>
<p>Dugo se i mnogo najavljivao njegov dolazak, no u posljednje vrijeme Vugrinec je na stol dobio još neke ponude, mnogo izdašnije od Dinamove... No, održao je riječ i priklonio se, kako je rekao, zanimljivom projektu u kojem se vidio.</p>
<p>»Naši mladi nogometaši mogu mnogo učiti od Vugrinca.</p>
<p> On je čovjek od riječi koji je odbio strašan novac (Red Bull Salzburg, op.a) i prepoznao se dijelom našeg projekta. Kad se takvo nešto spoji s igračkim kvalitetama sigurno da je dobrodošao u Dinamo«, hvalio je novog igrača Zdravko Mamić, izvršni dopredsjednik kluba podvukavši:</p>
<p>»A pogledajte što se događa s našim mladim nogometašima. Evo, Pelaić, Benko i Mujanović otišli su u inozemstvo bez odštete«.</p>
<p>Uglavnom Vugrinec je uzeo dres s brojem 30, brojem koji je nosio igravši u Varteksu i Rijeci, a kad je o financijama riječ Mamić je spomenuo da je Varaždinac ušao u prvu platežnu kategoriju Dinama u kojoj se već nalaze Eduardo i Ivan Bošnjak. </p>
<p>»Teško mi je opisati koliko sam sretan što smo sklopili ovaj posao.</p>
<p> Naime, posao dovođenja Vugrinca u Dinamo traje od onog trenutka kada je Davor potpisao za Rijeku na početku sezone.</p>
<p> Pisalo se o tome tijekom cijele sezone, pa je sada zbog pauze i odlaska reprezentacije na Svjetsko prvenstvo ovaj događaj ostao u sjeni, nema naboja i eksplozije koju bi imao prije. No, to nije sada važno.</p>
<p> Važno je da smo dobili igrača koji nam treba za našu europsku priču. Mlada smo momčad i nedostaje nam europsko iskustvo kojeg Vugrinec ima u izobilju«, naglasio je Mamić.</p>
<p>Ljubomir Puškarić</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Ančić prvi put u osmini finala</p>
<p>Ivana Lisjak plasirala se u 3. kolo rutinskom pobjedom protiv Kineskinje Zheng, a Karolinu Šprem zaustavila je Venus Williams</p>
<p>PARIZ</p>
<p> - Iako svakog dana jedan otpadne iz konkurencije, čini se da će ovaj Roland Garros nakon dugo vremena biti uspješan za hrvatske predstavnike. Mario Ančić je prvi put u karijeri izborio osminu finala pariškog Grand Slama 6-1, 6-2, 6-4 pobjedom protiv Španjolca Alberta Montanesa, a Ivana Lisjak je na svom drugom Grand Slamu izjednačila rezultat s US Opena plasmanom u treće kolo 6-4, 6-4 pobjedom protiv Kineskinje Jie Zheng. Petak je jedino bio kraj puta za Karolinu Šprem, koja je mogla puno bolje od 5-7, 3-6 poraza protiv Amerikanke Venus Williams.</p>
<p>Super Mario je ekspresno ispratio s terena 102. tenisača svijeta, inače specijalista za zemlju. Nakon 93 minute igre Ančić je ispustio sedam gemova, uključujući jedan servis, dok je s druge strane iskoristio šest od 12 »break« prilika. Pritom je odradio sjajan posao na mreži, od 49 izlazaka 35 ih je okončao volejom u svoju korist. Osmina finala nosi prvi ozbiljni ispit u još jednom Španjolcu Tommyju Robredu. Uoči Roland Garrosa Robredo je osvojio turnir iz masters serije u Hamburgu, a tada je u polufinalu pobijedio Ančića. Prije dvije godine na putu prvog ATP finala u Milanu Ančić je pobijedio Robreda na tvrdoj podlozi u Milanu.</p>
<p> Iako je 40. tenisačica svijeta bila favoritkinja u dvoboju protiv 111. na WTA ljestvici, Lisjak je na početku svakog seta priskrbila prednost koju nije ispuštala. U prvom setu je povela sa 4-1, a u drugom s 5-1. Zheng je svaki put uspjela nadoknaditi jedan »break« zaostatka, ali ne i drugi.</p>
<p>Kineskinju nije spasio ni odličan servis, odnosno 86 posto ubačenog prvog servisa. Razlika u deset više osvojenih poena na strani Lisjak (73-63) ne može se naći ni u broju »winnera«, možda tek u broju neforsiranih pogrešaka.</p>
<p>Sigurno je kako će vrijedan rezultat na pariškom Grand Slamu promovirati Lisjak u »top 100« tenisačicu. Ipak, sudeći prema igri i želji Martine Hingis da osvoji jedini Grand Slam koji nedostaje u njenoj riznici, trebat će čudo da Lisjak izbori osminu finala.</p>
<p>Karolina Šprem je imala priliku reprizirati pobjedu u drugom kolu Wimbledona protiv Venus Williams iz 2004. godine. U oba seta Šprem je prva došla do prednosti, koju nije uspjela zadržati zbog previše neforsiranih pogrešaka u trenucima kad se meč lomio, kad je starija sestra Williams duže držala loptu u igri. Nakon 101 minute 22-godišnja Varaždinka je upisala 50 neforsiranih pogrešaka. Amerikanka nije iskazala preveliku nadmoć, uz malo više preciznosti u razmjeni snažnih udaraca, Šprem je mogla do iznenađenje protiv 11. nositeljice…</p>
<p>Inače, u petak je Ljubičić saznao svog suparnika u trećem kolu. Argentinac Juan Monaco i Španjolac Fernando Verdasco zbog mraka nisu završili meč u četvrtak, što je očito godilo Monacu, koji je u nastavku ekspresno izborio treće kolo 4-6, 6-4, 6-4, 6-1 pobjedom. Ljubičić i Monaco nikad prije nisu igrali. Njihov dvoboj je rasporedu četvrti po redu nakon 11 sati na središnjem terenu Suzanne Lenglen, dok prije njih igraju Lisjak i Hingis. </p>
<p>Inače, u petak je Ljubičić izborio osminu finala parova sa Talijanom hrvatskog podrijetla Urošom Vicom. Za četvrtfinale igraju protiv braće Bryan. </p>
<p>• Rezultati</p>
<p>tenisači, 2. kolo: Monaco - Verdasco 4-6, 6-4, 6-4, 6-1, Davidenko - Moya 6-1, 7-5, 6-3, Nalbandian - Tursunov 2-6, 5-7, 6-4, 6-2, 6-4, Robredo - Dlouhy 6-1, 6-4, 6-2, Nadal (2) - Kim 6-2, 6-1, 6-4, Gaudio (10) - Ferrero 7-5, 7-5, 7-6 (7); parovi: Ljubičić/Vico - Johanssona/Moodiea 7-5, 6-0</p>
<p>tenisačice: Lisjak - Zheng 6-4, 6-4, Hingis - Ondraškova 6-1, 6-3, Schnyder - Vakulenko 2-6, 7-5, 6-0, Clijsters - Martinez-Granados 6-0, 6-3, Mauresmo - Janković 6-3, 6-3, Kuznjecova - Li 6-3, 7-6 (4), Šarapova - Molik 6-0, 7-5, Dementijeva - Kutuzova 3-6, 6-0, 6-4 [I. Mi.]</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Pokisli Hrvati na VIP Openu </p>
<p>Kapljice kiše otežavale su igru i zaključile priču za preostali hrvatski par Perić/</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Nebo se nije smilovalo VIP Openu. Ono što je trebalo biti spektakl, na kraju je otužna priča nekolicine »zaluđenika« u sport i organizaciju. Na zagrebačkom turniru sve funkcionira besprijekorno, sve ono što je u ljudskoj ingerenciji napravljeno je bez zamjerke. Ono, pak, što nije u moći organizatora (vrijeme), uživa u ruganju nekolicini entuzijasta koji su probdjeli noći orgaizirajući turnir.</p>
<p>Promjenu vremena nije donio niti kišni petak. Kapljice kiše koje su »šamarale« najbolje svjetske pjeskaše i otežavale igru, zaključile su i ovogodišnju zagrebačku priču za jedini preostali hrvatski par. Drugi repasaž pokazao se nepremostivim za hrvatski dvojac Krešimir Perić/Tomislav Steinocher, točnije Grci Michalopoulos i Xenakis su u neizvjesnom meču bili veći miljenici sreće. Konačnih 21-19, 21-17 za grčki par koji je u prvom repasažu presudio drugom hrvatskom paru Toni Ivković/Pero Križanović odnio je nadu da će hrvatska odbojka na pijesku imati predstavnika u 3. kolu jednog od turnira iz Svjetske serije.</p>
<p>Podsjetimo, prošlogodišnje, premijerno izdanje Swatch FIVB World Tour VIP Opena Hrvatima je podarilo prvu pobjedu. Ostvario ju je tada splitski dvojac Ivković/Križanović, a jedanku su priču ispričali sada Perić i Steinocher. Razlika je samo ta da su ovogodišnji slavljenici bili za »pola koraka« prekratki da ostvare i drugu pobjedu. No, priču »da nam je netko prije turnira rekao...« sto puta smo i prije čuli. U svakom slučaju Perić i Steinocher s uspjehom karijere i osmjehom na licu napuštaju igračko vrzmanje oko jarunskog jezera.</p>
<p>Krešimir Đureš</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Labuđi pjev ili stvarna moć Splita</p>
<p>Splićani mogu do iznenađenja, uvjet je da budu hrabri i u pripremi ne razmišljaju kako je Zadar u Jazinama nemoguće pobijediti</p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Košarkaši Splita izborili su treću utakmicu doigravanja pobjedivši Zadar rezultatom 93-90, a već u subotu (17.30) u Jazinama ćemo vidjeti je li ovo bio tek labuđi pjev ili stvarna moć »žutih«.</p>
<p> Činjenica je da su Splićani pronašli motiv, te se revanširali favoriziranim zadarskim košarkašima. Osokoljeni sada se nadaju da bi i u Jazinama mogli prirediti još jedno iznenađenje. »Žuti« su dominirali cijelim tijekom utakmice i samo su svojom nesmotrenošću, brzopletošću su dozvolili gostima da ih u završnici ugroze. </p>
<p>Do pobjede splitske košarkaše je vukao Duane Woodward, razigrao je Perića i Kedžu, smirivao temperamentnog i brzopletog Millagea, te umiješno koristio borbenog i prodornog Špralju. Uz igrača poput Woodwarda Splićani mogu do iznenađenja, uvjet je i da mu suigrači budu hrabri, koncentrirani i u pripremi ne budu razmišljali kako je Zadar u Jazinama nemoguće pobijediti. Takav defetistički pristup uostalom ih je koštao katastrofalnog poraza od minus 35 u prvoj utakmici. </p>
<p>Trener Ivica Skelin nije skrivao radost nakon pobjede protiv velikog rivala:</p>
<p>»Ponosan sam na svoje momke i to ne samo zbog ove pobjede nego zbog učinjenog tijekom cijele sezone. Ispunili smo cilj, a sada smo pokazali da možemo poraziti i jake momčadi. Znamo da nije lako pobijediti Zadar u Jazinama koji igra na krilima navijača, ali smo pokazali da imamo recept. No, ne smijemo previše oscilirati rtijekom utakmice. Ponovno smo u važnim trenucima igre izgubili niti igre, ali smo se izvukli voljom i borbenošću. To hrabro lice ćemo pokušat ponovi i u Jazinama.«</p>
<p>S druge strane Zadrani su djelovali opuštenije, bili su nedovoljno koncentrirani i kao da ih je uvjerljiva pobjeda u prvom susretu uljuljkala. Činjenica je da su kvalitetniji od Splićana, ali u ovoj trećoj utakmici breme favorita im je mnogo teže nego na početku serija.</p>
<p>»Odigrali smo slabo početka utakmice i potrošili puno energije da im se približimo. Čestitam Splitu na pobjedi, a nama je ovo dobro upozorenje za subotu navečer«, rekao Petar Popović, trener Zadra. </p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="42">
<p>UNAIDS: Epidemija AIDS-a globalno u opadanju </p>
<p>Sudionici skupa u New Yorku zatražili su da se diplomacija izbriše s »popisa lijekova« oboljelih od AIDS-a, jer velike riječi samo dodatno ubijaju</p>
<p>Dosad najveći skup održan pod okriljem Opće skupštine UN-a posvećen problemima AIDS-a poprimio je u svojoj završnici značajke izrazitog bunta protiv službene politike koju neke države provode u sprječavanju ove svjetske epidemije, četvrt stoljeća otkako je ona prvi put otkrivena. </p>
<p>Više od 1200 sudionika, najveći dio njih iz nevladinog sektora, protekla je tri dana u New Yorku zatražilo da se diplomacija izbriše s »popisa lijekova« oboljelih od HIV/AIDS-a jer velike riječi samo dodatno ubijaju. Akcija je ono što im treba!</p>
<p>Glavni tajnik UN-a Kofi Annan naglasio je da su ljudi oboljeli od ove bolesti, a koji su nazočili konferenciji, zabrinuti kvalitetom dokumenta koji će biti predstavljen na kraju skupa. </p>
<p>Međutim, prema najnovijem izvješću UNAIDS-a za 2006. epidemija AIDS-a globalno slabi, no broj zaraženih povećava se u afričkim i azijskim zemljama. Izvješće također pokazuje da je u posljednjih godina zabilježen poseban napredak u zemljama koje su poduzele mjere za suzbijanje širenja te bolesti. </p>
<p>Danas u svijetu ima oko 38.6 milijuna zaraženih HIV-om. Prošle godine od bolesti povezanih s AIDS-om umrlo je 2.8 milijuna ljudi, ali usprkos tim visokim brojkama, stručnjaci nalaze razloga za optimizam, i najavljuju nove načine za poboljšanje borbe protiv ove smrtonosne bolesti, ističe se u izvješću. </p>
<p>Sudionici konferencije su posebnu kritiku uputili Bushevoj administraciji i njegovoj afričkoj inicijativi po kojoj se 15 milijardi dolara namijenjenih za borbu protiv AIDS-a na ovom kontinentu troše uz »rigorozne ideološke uvjete«.</p>
<p> Računa se da u nekim afričkim zemljama broj zaraženih premašuje 15 posto stanovništva, kao što je to slučaj u Ugandi. Ne samo diplomacija već i ideologija je protiv nas, izjavila je za Vjesnik sad već poznata aktivistkinja iz Ugande Beattrice Were žena koja već 11 godina živi kao HIV pozitivna. Ona je u New Yorku kritički govorila o politici Washingtona koja je dolaskom Busheve administracije u Bijelu kuću, u pokušaju da se epidemija u Africi zaustavi, uvela ideologiju koja se temelji više na apstinenciji nego na prevenciji. Beattrice Were ispričala je kako samo suzdržavanje od seksa prije braka, uz zanemarivanje uporabe kondoma jednostavno nije rješenje. </p>
<p>U mom i u tisuće drugih slučajeva to nije uspjelo. Suzdržavala sam se od predbračnih veza. Kad sam se udala bila sam uvijek vjerna svom mužu, ali nisam mogla kontrolirati njegovo seksualno ponašanje pa me je on zarazio. </p>
<p>Ona kaže da želi naučiti svoje dvije kćeri da upoznaju sve činjenice, i oštro osuđuje zloporabu religije »u pokušaju sprječavanja uvođenja kondoma u svakodnevni život, jer to je u Africi realnost koja se mora poštivati«. </p>
<p>Obrazovanje, a ne guranje glave u pijesak, ili uvjetovanje pomoći ideologijom može nam istinski pomoći, izjavio je za Vjesnik, i dr. John Santeli, profesor na Mailman School of Public Health i jedan od sudionika konferencije u New Yorku.</p>
<p>»Roditelji moraju razgovarati s djecom. Životna realnost u adolescentnoj životnoj dobi se ne može zanemarivati. </p>
<p>Naravno da je ispravno tražiti od svoje djece da se suzdržavaju od onoga što može negativno utjecati na njihovo zdravlje, ali tražiti od adolescenta da se samo suzdržavaju od predbračnih seksualnih aktivnosti, bez otvorenog razgovora o svim izazovima i životnim vrijednostima, ravno je samoubojstvu.</p>
<p> Otvoreni razgovor je prvi korak u sprječavanju bolesti, a onda nastavak i u smjeru pokušaja sprječavanja epidemije. Treba zapamtiti, AIDS se ne događa samo drugima, već nama i našoj djeci«, rekao je za Vjesnik Dr. Santeli. </p>
<p>Erol Avdović</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Nobelovci za hitnu intervenciju u Darfuru </p>
<p>Ne pružiti našu potporu, ne uputiti poziv našim vladama da interveniraju, smjestit će nas na krivu stranu, ističu nobelovci</p>
<p>Velika humanitarna kriza u sudanskoj pokrajini Darfur ponukala je šezdesetdvoje dobitnika Nobelove nagrade da napišu pismo svjetskim čelnicima u kome traže hitno slanje UN-ovih mirovnih snaga u to područje. </p>
<p> »Darfur se neće stabilizirati bez slanja mirovnih snaga. One moraju imati dovoljan broj vojnika kako bi imale moć zastrašivanja«, napisali su u svom pismu poslanom Georgeu W. Bushu, čelnicima Europske unije, Afričke unije, Organizacije islamske konferencije i veleposlanicima Velike Britanije, Kine, Francuske, Rusije u UN-u. </p>
<p>Nobelovci od Washingtona traže da pozove na razmještanje UN-ovih snaga prema poglavlju 7. UN-ove povelje kojim se omogućava slanje snaga za zaštitu lokalno stanovništva od paravojnih skupina. U posljednje tri godine koliko traju sukobi u Darfuru ubijeni su deseci tisuća ljudi, što je SAD nazvao genocidom. »Darfur se neće stabilizirati sve dok mirovne snage ne uzmu stvar u svoje ruke«, navode u pismu laureati Nobelove nagrade iz područja kemije, fizike, medicine i ekonomije. Prema 7. poglavlju Povelje UN-a, UN-ovo Vijeće sigurnosti može donijeti rezoluciju za poduzimanje legitimnih akcija ako postoji prijetnja međunarodnom miru i sigurnosti. Mirovnjaci bi trebali dobiti zračnu potporu i zemaljski radar za nadzor kretanja kao i kapacitete za uspostavu zona zabrane letenja, stoji u pismu nobelovaca. </p>
<p>»U Darfuru, najvećem središtu patnji čovječanstva, žene i djeca su protjerani, izgladnjeli, mučeni, poniženi, osakaćeni i masakrirani«, kaže Elie Wiesel, jedan od potpisnika pisma i dobitnik Nobelove nagrade 1986. koji je preživio holokaust. »Ne pružiti našu pomoć, ne uputiti poziv našim vladama da interveniraju, smjestit će nas na krivu stranu «, ističu nobelovci. Nobelovci preporučuju da, s obzirom da se očekuje pomoć od NATO-a, glavnina mirovnjaka treba biti iz afričkih i muslimanskih zemalja. Predstavnici Vijeća sigurnosti otputovat će sljedećega tjedna u Khartoum i pokušati uvjeriti vlasti u nužnost raspoređivanja UN-ovih mirovnjaka kao potporu snagama Afričke unije. Nobelovci također pozivaju svjetske čelnike da spriječe širenje sukoba u Čadu. </p>
<p>Marinko Bobanović</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Dvojica populista u drugom krugu</p>
<p>Peruanci u nedjelju izlaze na birališta kako bi između dvojice kandidata sa sličnim programima i sličnim obećanjima izabrali novog predsjednika. To su žestoki nacionalist Ollanta Humala i bivši predsjednik socijaldemokrat Alan García koji su ušli u drugi krug nakon travanjskog prvog kruga u kome se natjecalo dvadesetak kandidata.</p>
<p>Obojica su populisti lijeve orijentacije, pa se i u Peruu nakon izbora očekuje zaokret ulijevo. No García, čiji je prvi mandat od 1985. do 1990. završio u ekonomskom kaosu, nestašicama hrane i nasilju gerilske skupine Svjetleći put, je političar lijevoga centra koji zagovara postupne promjene u toj siromašnoj zemlji. Humalu, koji je 2000. kao pukovnik organizirao kratkotrajnu vojnu pobunu protiv tadašnjeg predsjednika Alberta Fujimorija, mnogi uspoređuju s kontroverznim venezuelanskim predsjednikom Hugom Chávezom koji ga otvoreno podržava, miješajući se u peruanske unutarnje poslove. </p>
<p>Humala je zbog obećanja da će nacionalizirati prirodna bogatstva i legalizirati uzgoj koke postao miljenik siromašnih Peruanaca, osobito onih iz indijanskih zajednica. No, najnovije ankete pokazuju da García dobiva sve više na popularnosti. </p>
<p>Gordana Tintor</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Osveta austrijskog ministra tabloidima </p>
<p>Austrijski ministar financija Karl-Heinz Grasser, koji je zahvaljujući svojoj pristaloj pojavi ali i braku s nasljednicom poznate tvrtke Fionom Swarovski čest gost na stranicama austrijskih i njemačkih tabloida, ovog je tjedna na njihove naslovnice dospio iz drugog razloga: na sudu je izborio rekordnu odštetu za povredu privatne sfere. U parnici protiv Bilda koji je objavio njihove privatne fotografije, bečki je sud dosudio da je izdavač supružnicima čija je privatnost grubo narušena dužan platiti po 20.000 eura, što je najveća zakonom predviđena odšteta u takvim slučajevima. Objava privatnih fotografija snimljenih na terasi privatne vile predstavlja »nečuvenu indiskreciju« i agresivan napad ne samo slikom nego i tekstom. Novine koje drže do sebe fotografiju nisu objavile, ali su prenijele naslov iz Bilda koji rječito govori o sadržaju slike: »Evo gdje nasljednica kristalnog carstva traži dragulje ministra financija«. I odvjetnik tabloida priznao je povredu privatne sfere, ali je zatražio »primjerenu visinu odštete« jer, prema njegovom tumačenju, par nije pretrpio negativne posljedice. </p>
<p>Sutkinja se nije složila s njegovim viđenjem situacije pa je dosudila je najviši mogući iznos. Bračni par Grasser-Swarovski je najavio da će novac od odštete dati u dobrotvorne svrhe. </p>
<p>Julijana Štrbić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="46">
<p>Život opisan loptom</p>
<p>Prve udarce i golove Edson Arantes de Nacimiento svladao je još u vrtiću, a u tinejdžerskoj ga dobi svijet upoznaje pod nadimkom Pele. Ubrzo postaje kraljem nogometa i ponajboljim sportašem 20. stoljeća</p>
<p>Baš kao što je lani američka izdavačka kuća Simon & Schuster najavila da će uoči ovogodišnjeg Svjetskog prvenstva u nogometu, koje se od 12. do 23. lipnja održava u Njemačkoj, izdati knjigu o životu nogometne legende Pelea, nedavno je ispunila obećanje. Tako je autobiografsko djelo »Pele – autobiografija« (Pele Autobiography) trenutačno postalo jednim od najtraženijih štiva, i to ne samo među ljubiteljima igre loptom na nogometnom igralištu, nego i među milijunima knjiških znatiželjnika. Pogotovo otkako se pročulo da se u toj verziji životne priče (dosad ih je objavljeno nekoliko) brazilska živa nogometna legenda i jedan od najboljih sportaša prošlog stoljeća predstavio kao pisac bez pomoći sa strane. Neupućene to može i začuditi, ali ne i one koji se gotovo pet proteklih desetljeća uvijek iznova uvjeravaju da je Pele prava riznica darovitosti. Ipak, ruku na srce, majka priroda je prema njemu bila najdarežljivija kad je u pitanju »najvažnija sporedna stvar na svijetu«. To potvrđuje i 1283 postignutih golova i 1363 odigrane profesionalne utakmice, zbog kojih je nogometaš krsna imena Edson Arantes do Nacimiento s pravom prozvan kraljem nogometa.</p>
<p> Sportska karijera danas šezdesetpetogodišnjeg latinoameričkog biznismena, multimilijunaša, glumca, političara, Unescova ambasadora dobre volje i najpopularnijeg promotora nogometa, počela je u predškolskoj dobi na ulici rodnog gradića Tres Coraçoes (Tri srca), u brazilskoj državi Minas Gerais, što nije nimalo čudno ako se zna da mu je otac Joao Ramos bio nogometaš lokalnog kluba Athletico Mineiro. Zato je sina osnovnim pravilima igre poučavao čim je prohodao, istina, najprije loptom napravljenom od zgužvana novinskog papira ili krpa iz smeća. A kako se tada već dalo naslutiti da jabuka ne pada daleko od stabla, otac je Edsonu za šesti rođendan darovao kožnatu nogometnu loptu. Budući da je Pele odrastao u siromašnoj obitelji, kao i drugi vršnjaci morao je rano početi raditi. Tako je između odlaska u školu i igranja nogometa prodavao slatkiše na željezničkoj stanici, čistio obuću, pomagao u tvornici… Zbog toga se poslije opravdavao da nije mogao biti dobar učenik. No njegovi se prijatelji iz školskih klupa sjećaju da se od prvog dana isticao prgavošću, ratobornošću, neposlušnošću i svađama s učiteljem. Kad je jednom prigodom prevršio granice, uvrijeđen učitelj mu je spočitnuo da frflja poput bebe i nazvao ga podrugljivim nadimkom Pele (ta riječ na portugalskom znači dječje frfljanje). Mališan se rasrdio i jurnuo na učitelja, pa su se potukli. Idući je dan zbog neprimjerena ponašanja buduća nogometna zvijezda izbačena iz škole. No otad se više nije uspio riješiti neželjena nadimka s kojim se vinuo u sportsku vječnost. </p>
<p>Iako se činilo da je Peleu, sa završena četiri razreda, osigurana budućnost slabo plaćenog tvorničkog radnika, životni put mu je promijenio susret s bivšim nogometašem i trenerom Waldemarom de Britom. Iskusan sportski stručnjak zapazio ga je kao jedanaestogodišnjega igrača momčadi Sedmi rujna (poslije je ime promijenio u Ameriquinha), pa mu je ponudio da se okuša u momčadi mladih njegova kluba Baquinho. Bila je to prigoda koja se ne propušta i zbog toga se cijela obitelj Nacimiento preselila u gradić Bauru. Otad Pele od poznatog učitelja uči tajne nogometne igre i postaje neuhvatljivim driblerom i nezaustavljivim golgeterom. Zbog toga je već 1956. zaigrao u dresu Santosa, kluba komu je ostao vjeran do kraja nogometne karijere. Pun volje i želje za pobjedom taj se vižljast tamnoputi tinejdžer posebno iskazao u prvoj utakmici protiv Corinthiasa. Iako je Santos iz tog meča izvukao deblji kraj, ipak je mlad Pele postao poznat po golu koji je dao za svoj tim. Navijači su bili oduševljeni i već ga je iduće godine trener reprezentacije pozvao u sastav nacionalne momčadi. Tako je dobio prigodu da na Maracani brani nogometni ponos Brazilaca u utakmici protiv susjedne Argentine. Kažu da je Pele igrao vrhunski, postigao gol i osigurao si mjesto u izabranoj momčadi za Svjetsko nogometno prvenstvo u Švedskoj. Budući da je to bio prvi televizijski prijenos prvenstva, domaćini su, kao i milijuni drugih ljubitelja nogometa, uživali u nevjerojatnoj igri brazilske desetke. Zahvaljujući njegovim golovima, Brazil je postao prvakom, a on je dodatno prozvan »Crnom perlom«.</p>
<p>»Kad nam je kralj Gustav VI. svakome pružio ruku i čestitao na osvojenom naslovu prvaka, to je bio najuzbudljiviji događaj moje karijere. Sjećam se kako smo potom razdragani jurili na prvi avion za Rio, gdje su nam navijači priredili fantastičan doček. Brazilci se znaju veseliti i nikad se s toliko sreće i zadovoljstva nisu prepustili veselju kao te 1958. godine, kad smo prvu put postali svjetski prvaci. Činilo mi se da sam u raju i nikad poslije nešto slično nisam doživio. A jamačno i neću, sve da živim stotinu godina«, novinarima je često ponavljao Pele.</p>
<p>Iako je s reprezentacijom još 1962. i 1970. osvojio svjetski naslov najbolje momčadi, a kao igrač Santosa pridonio je da se klub okiti sa dva interkontinentalna naslova. Pritom je Pele, igrom izvanrednog tehničara, posebno uveseljavao najvjernije domaće navijače i ne samo njih, jer je zahvaljujući sposobnosti nenadmašnog strijelca naprečac osvojio i simpatije navijača protivničkih timova. To je postalo očitim za jedne utakmice u Kolumbiji kad ga je sudac isključio i time razjario kolumbijske ljubitelje nogometa, pa su izbili neredi. Potom je sudac izbačen s terena, a igra nastavljena tek kad se Pele našao na igralištu. Govori se i da su svojedobno zbog praćenja njegove igre na ekshibicijskoj utakmici u Lagosu sukobljene strane u građanskom ratu u Nigeriji prekinule borbu na 48 sati. Bili su to komplimenti koje bi poželio svaki sportaš, a to je Pele znao i cijenio. Zato je imao razumijevanja za dijeljenje autograma i kad mi ga okružila i stisnula gomila obožavatelja.</p>
<p>»Nema logična objašnjenja za toliku i takvu ljubav prema meni, a vrjednija mi je od sveg novca ovog svijeta«, javno je priznao kralj nogometa. </p>
<p>No zlobnici dodaju da mu je to lako reći, jer je, zahvaljujući igri s loptom, postao jednim od najbogatijih Brazilaca. No zaradu nije samo gomilao na bankovnom računu, nego je kupovao dionice, poduzeća, tvornice… Kad se od igre u Santosu i reprezentaciji oprostio 1974. nije odolio primamljivoj ponudi New York Cosmosa. Tako je za sedam milijuna dolara pristao tri godine braniti boje tog američkog kluba. A kad je taj rok istekao 1. listopada 1977., profesionalnu karijeru je zauvijek zapečatio utakmicom na newyorškom Giants stadionu. Kako i ne bi kad su igrale ekipe Cosmosa i Santosa, a zbog ljubavi za oba kluba, Pele je pola meča igrao u dresu jednoga i drugu polovicu drugog kluba. </p>
<p>Marinka Đaković</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Blagotvorna limunada </p>
<p>Američki znanstvenici tvrde da taj napitak smanjuje tegobe koje izazivaju bubrežni kamenci </p>
<p>Bubrežni kamenci neugodna su pojava koja najčešće pogađa muškarce. Prati ih jaka bol u području bubrega ili donjeg dijela trbuha. Nerijetko su nasljedni i najčešće se javljaju između 20 i 40 godina. Oni se ne moraju uvijek tretirati operacijski nego se često liječe uz pomoć lijekova. </p>
<p>Liječnici preporučuju pacijentima da trebaju piti dovoljno tekućine, naročito vode, kako bi organizam mogao izlučiti dvije litre mokraće tijekom dana. Novo je američko istraživanje pokazalo da je od vode još bolja - limunada. Naime, David Kang, istraživač u Centru za bubrežne kamence na sveučilištu Duke, proučavao je sa svojim kolegama 12 pacijenata koji su imali bubrežne kamence. Oni su tijekom četiri godine kao terapiju dobivali limunadu. U tom su razdoblju njihove tegobe bile uvelike smanjene. Kang je napomenuo da će uskoro trebati provesti mnogo veće kliničko istraživanje kako bi dokazali blagotvornost tog osvježavajućeg napitka. </p>
<p>Doktor Steven Y. Nakada, predstojnik klinike za urologiju na sveučilištu Wisconsin u Madisonu, na nedavnoj je godišnjoj konferenciji Američkog urološkog društva u Atlanti govorio o pozitivnim učincima limunade u borbi protiv bubrežnih kamenaca. </p>
<p>»Sve pacijente u našem centru za bubrežne kamence trenutačno liječimo limunadom«, rekao je Nakada. Istaknuo je da pacijenti trebaju piti taj napitak bez šećera. Nakadin istraživački tim došao je do zaključka da limunov sok povećava količinu citrata u urinu do te mjere da sprječava nastajanje bubrežnih kamenaca. Američki stručnjaci smatraju da je taj prirodni »lijek« odlično rješenje za sve one koji teško podnose lijekove. Prema Nakadinu mišljenju svi oni koji žele izbjeći unošenje medikamenata u organizam probat će odgovara li im limunada. </p>
<p>Taj napitak, smatra dr. Marshall Stoller sa sveučilišta Californija u San Franciscu, odličan je jer pospješuje otpuštanje urina. Savjetovao je svima da ga piju koliko god mogu tijekom cijele godine s time da ga tijekom vrućina treba piti još više. </p>
<p>Ipak treba imati na umu da limunada nije čarobni štapić u borbi protiv bolesti. Stoller ističe da se prije svega treba voditi briga o prehrani koja mora biti sa što manje soli. Kako biste izbjegli preslanu hranu, uputno je što manje jesti u neprovjerenim restoranima. Kod kuće pak ne treba soliti hranu prije nego ste je kušali. Također je važno ne pretjerivati s mesom i ribom. Naime, treba voditi brigu da se u jednom obroku ne pojede previše mesa. Bolje je jesti više manjih obroka koji ga sadrže, nego ga se prejesti odjednom.</p>
<p>Kako spraviti ljekoviti napitak </p>
<p>Američki urolozi preporučaju svim onima koji pate od bubrežnih kamenaca da si kod kuće naprave limunadu. Sve što im je potrebno je pomiješati pola šalice koncentrata soka od limuna sa sedam šalica vode. Iako se u taj napitak ne smije stavljati <FONT COLOR="#CC3300"><b>šećer</b></FONT>, oni kojima je to piće pregorko mogu ga zasladiti umjetnim šećerom. Liječnici savjetuju svima, a ne samo pacijentima s bubrežnim kamencima, da izbjegavaju konzumiranje šećera, jer on nije dobar za zdravlje.</p>
<p>Sunčica Dolušić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="48">
<p>Zagorje strepi od novomarofskog ubojice</p>
<p>Iz policijskih je krugova »procurila« priča da je specijalcima naređeno da Matića, ukoliko pruži i najmanji otpor, likvidiraju</p>
<p>HRAŠČINA</p>
<p> - U petak prijepodne zlatarbistrička je policija zaprimila dojavu da je muškarac nalik novomarofskom ubojici Vladi Matiću (44) viđen u Vrbovu, rubnom selu zagorske općine Hraščina. Policijska ophodnje dviju susjednih županija, Varaždinske i Krapinsko - zagroske, odmah su krenule u obilazak terena.</p>
<p> Obavljali su razgovore sa mještanima Vrbova, inače izrazito šumovitog predjela Zagorja na tromeđi i sa Zagrebačkom županijom. Prema riječima voditelja Ureda načelnika PU krapinsko - zagorske, Miljenka Fruka, očito je da se Matić vraća na varaždinsko područje koje i najbolje poznaje.</p>
<p> Naime, bilo je dojava da je u četvrtak navečer viđen u Krapina Selu kod Konjščine sa puškom u ruci kako prelazi željezničku prugu, otkud je i u četvrtak krenula velika potjera za njim. Zatim je navodno viđen u Zlatar - Bistrici i Budinščini. Kako doznajemo, policija će plakate sa Matićevom slikom polijepiti na sva vidljiva mjesta u kraju kako bi građani bili na oprezu.</p>
<p> U petak je iz policijskih krugova »procurila« priča da je specijalcima naređeno da, ukoliko Matić pruži i najmanji otpor, da ga likvidiraju. Inače, mještani Hraščine, Budinščine i Konjščine već su drugi dan u strahu, jer ako je Matić u njihovu kraju, sigurno je i žedan i gladan i traži sklonište od lošeg vremena. Pribojavaju se da ubojica svoje žene Katice (42), i nedvojbeno opasna osoba koja je i ranila susjedu Đurđicu Topolovec, ne počini novo zlodjelo. </p>
<p>Zoran Gregurek</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Barut prevozili s lažnom deklaracijom</p>
<p>208.000 kilograma baruta, koliko je otkriveno na crnogorskom brodu, navodno je bilo namijenjen Iraku, odnosno Sadamu Huseinu</p>
<p>RIJEKA</p>
<p> - Zbog odsutnosti jednoga od odvjetnika obrane u petak je na riječkom Županijskom sudu odgođeno suđenje u slučaju crnogorskoga broda »Boka star«.</p>
<p> Boka Star je u listopadu 2002. godine zaustavljen u riječkoj luci, a na njemu je pronađeno 208.000 kilograma baruta koji se koristi za proizvodnju raketnih goriva. Taj eksploziv navodno je bio namijenjen Iraku i tadašnjem iračkom diktatoru Sadamu Huseinu. Barut je bio uskladišten u bačvama i kutijama spremljenim u kontejnere. </p>
<p>Popratnom dokumentacijom tvrdilo se kako je riječ o aktivnom ugljenu i filterima za zrak. U akciju prekidanja krijumčarskog lanca bile su uključene domaće, ali i inozemne tajne službe. </p>
<p>Nakon nekoga vremena zbog šverca eksplozivom optuženi su crnogorski državljani, vlasnik broda Marko Balić, kapetan broda Josip Nikolić, špediter tvrtke Jugoagent iz Bara Saša Kovalenko i prvi časnik palube Damir Balabušić. </p>
<p>Optuženi su se u petak odazvali sudskom pozivu na raspravu kao i jedan svjedok iz Crne Gore. Svjedok je nakon odgode suđenja izvanraspravno saslušan, dok će optuženi još sačekati da se pojave pred sutkinjom Ikom Šarić.</p>
<p>Tomislav Rukavina</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Zaplijenjeno 3000 kutija cigareta</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Zbog organiziranog krijumčarenja oko 300 šteka raznih vrsta cigareta i njihova prodavanja, nad trojicom osumnjičenih hrvatskih državljana, Jadrankom Luićem (37), Ivicom Nevalićem (42) i Viktorom Matićem (39) provedena je kriminalistička obrada, nakon koje su provedeni u istražni centar.</p>
<p>Prema navodima policije, osumnjičeni su se udružili za taj »biznis« početkom ove godine, a prvoosumnjičeni je neovlašteno pribavljao cigarete bez odgovarajućih nadzornih markica Ministarstva financija RH. S drugoosumnjičenim hrvatskim državljaninom (42) prevozio ih je u kombiju marke »mercedes«, smještenih u dvostrukom dnu i prodavali su ih na području Zagreba trećeosumnjičenom muškarcu (39), kao i drugim kupcima.</p>
<p>U srijedu 31. svibnja, policajci su primijetili prvoosumnjičenog koji se »opel astrom« zagrebačke registracije dovezao na jednu adresu na Trešnjevci, a za njim je u kombiju stigao drugoosumnjičeni, dok im je treći kompanjon otvorio jednu šupu, u koju su zajedno prebacili tri najlon vreće sa cigaretama. Trećeosumnjičeni je u svoju »opel vectru« prebacio manju količinu krijumčarene robe.</p>
<p>Pretragom je u šupi pronađeno 206 šteka cigareta, a u »vectri« još 67 šteka. U kombiju je nađeno 13 odlijepljenih markica za cigarete MF R Crne Gore. Šteta je procijenjena na oko 30.000 kuna. [Jasminka Ivančić]</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Konobar gostima »pržio« kartice</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Djelatnici Odjela organiziranog kriminala proveli su obradu nad konobarom (27) iz restorana »Kineski vrt« u Andrićevoj ulici, zbog osnovane sumnje da je krivotvorio isprave.</p>
<p>Naime, sumnja se da je konobar početkom 2006. godine na nepoznati način i od nepoznate osobe pribavio »skimer«, uređaj za presnimavanje i pohranu magnetskih zapisa s ovlašteno izdanih platnih kartica. Kako je utvrđeno, s nepoznatom je osobom dogovorio da prilikom naplate računa kartice provuče kroz ovlašteno postavljeni »Pos« terminal, te potom i kroz »skimmer«. Tako je s 15 kartica, bez znanja njihovih vlasnika, tijekom veljače i ožujka presnimio i pohranio magnetske zapise. </p>
<p>»Skimmer« je potom predao nepoznatoj osobi koja je preslikala pokupljene podatke na ukradene i krivotvorene platne kartice i davala ih drugim nepoznatim osobama, koje su krajem ožujka i početkom travnja počinile više spornih transakcija u Zagrebu, Opatiji, Rijeci, Puli, Sisku, Pakracu, Bjelovaru, Križevcima, Karlovcu i Krapini.</p>
<p> Materijalna šteta počinjena tim krivotvorenjem iznosi oko 200.000 kuna [Jasminka Ivančić]</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Riješeno ubojstvo iz 1999. godine</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Privođenjem osumnjičenog u Istražni centar Županijskog suda u Zagrebu, u petak popodne, okončano je traganje za počiniteljem ubojstva Mate Grgića, vlasnika mjenjačnice »Keops« u Sesvetskom Kobiljaku.</p>
<p>Ubojstvo se dogodilo nakon razbojstva, 12. listopada 1999. godine. Kako se pisalo u to vrijeme, vlasnik mjenjačnice prilikom pljačke pružio je otpor napadaču koji ga je zatim ubio pištoljem.</p>
<p> Vremenom, kako se neuspješno tragalo za ubojicom, brat ubijenog Mate, Marijan Grgić, ujedno i suvlasnik mjenjačnice, nudio je stan kao nagradu za moguće podatke. Za petak u 16 sati u PU zagrebačkoj sazvana je izvanredna konferencija za novinare, na kojoj će podnijeti detaljnije podatke o uhićenju. [Jasminka Ivančić]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="53">
<p>Nezaposlenost smanjena za 5,5 POSTO</p>
<p>Iako vanjskotrgovinski deficit raste, zabilježeno je znatno ubrzanje izvoza, pa je tako ostvaren godišnji rast od 26,2 posto</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Na kraju ožujka ove godine bilo je oko 17.000 ili 5,5 posto manje nezaposlenih nego u isto vrijeme prošle godine, podaci su iz evidencije Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, stoji u Biltenu Hrvatske narodne banke. Trend smanjenja nezaposlenosti započeo je još početkom prošle godine, a na kraju ožujka bilo je registrirano 311.300 nezaposlenih osoba, što je 2300 manje nego na kraju veljače.</p>
<p>Godišnja stopa rasta prosječne realne bruto plaće isplaćene ožujku iznosila je tri posto, što je za 1,8 postotnih bodova više od prosječnog godišnjeg rasta realnih bruto plaća u cijeloj 2005. godini. Zbog djelovanja porezne progresije, rast prosječne realne neto plaće bio je nešto manji i njezina je godišnja stopa rasta iznosila 2,1 posto.</p>
<p>Godišnja stopa rasta potrošačkih cijena također je porasla, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku. Najveći doprinos povećanju ukupnog indeksa potrošačkih cijena u travnju, koji je porastao s tri posto u ožujku na 3,5 posto u travnju, dalo je poskupljenje odjeće i obuće, te nešto manje naftnih derivata.</p>
<p>Dok je u prva tri mjeseca 2005. godine fizički obujam industrijske proizvodnje kontinuirano ubrzavao, ove godine je stanje drugačije. U siječnju je rast iznosio 4,4 posto, u veljači se ubrzao na 7,2 posto, dok se u ožujku usporio na 4,3 posto. Zbog takvog se kretanja, ističu u Biltenu, znatno snizila i kumulativna godišnja stopa rasta što upućuje na znakove stagnacije industrijske proizvodnje. Kako se u prvom tromjesečju ove godine ubrzao rast uvoza netrajnih dobara, moguće je da je domaća proizvodnja supstituirana uvozom iz inozemstva.</p>
<p>Najznačajnija industrijska djelatnost, prerađivačka industrija, u ožujku je porasla za 4,5 posto na godišnjoj razini, prema sezonski prilagođenim podacima. Najveći doprinos tom rastu dale su izdavačka i tiskarska djelatnost te proizvodnja ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda.</p>
<p>Fizički obujam radova u građevinarstvu, mjeren izvršenim efektivnim radnim satima na gradilištima, snažno je rastao u siječnju i veljači, kad je zabilježena kumulativna stopa rasta građevinske djelatnosti od 15,1 posto godišnje. Najviše raste izgradnja zgrada, a visoke stope rasta zabilježene su i za izgradnju ostalih građevina.</p>
<p>Prema sezonski prilagođenim podacima u ožujku je rast noćenja turista iznosio 3,8 posto, a rast njihovih dolazaka 5,4 posto godišnje. Tijekom prva četiri mjeseca kuna je ukupno ojačala prema euru za 1,1 posto. Na aprecijaciju kune utjecali su nastavak financiranja domaće kreditne aktivnosti banaka sredstvima pribavljenim u inozemstvu te priljev deviza od inozemnog zaduživanja poduzeća. Od siječnja do ožujka 2006. ukupan robni izvoz iznosio je 2,3 milijarde dolara, a istodobno je uvoz dosegnuo 4,7 milijarde dolara. Robna razmjena rezultirala je godišnjim rastom vanjskotrgovinskog deficita od 13,5 posto. Iako vanjskotrgovinski deficit raste, zabilježeno je znatno ubrzanje izvoza, pa je tako ostvaren godišnji rast od 26,2 posto, dok je u istom razdoblju prošle godine iznosio 5,3 posto. Najviše se izvozilo brodova, a osim njih rastu izvoza je doprinijelo i izvoz nafte i naftnih derivata. </p>
<p>Prema podacima HNB-a ukupni dug središnje države na kraju veljače 2006. dosegao je 107 milijardi kuna, što je za 252,2 milijuna kuna više nego na kraju 2005. Rast je ostvaren i u prihodima konsolidirane središnje države. U prva dva mjeseca 2006. prikupljeno je 14,4 milijarde kuna, što je u odnosu na isto razdoblje lani povećanje od 13,5 posto. Glavni razlog tomu je iznimno snažan rast prihoda od poreza na dodanu vrijednost, koji je dosegnuo 31,5 posto, dok je godinu prije iznosio 5,8 posto. </p>
<p>Relja Dušek</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>U utorak se neće mijenjati cijene goriva </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Početkom slijedećeg tjedna neće se mijenjati cijene goriva, a u ponedjeljak počinju razgovori Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva i Ine o novom Pravilniku o određivanju cijena goriva, izjavio je u petak za HTV u Šibeniku ministar Branko Vukelić. </p>
<p>Prema njegovim riječima cijene goriva ostaju nepromijenjene iz više razloga. Prije svega zato što se cijene goriva na mediteranskom tržištu, koje je osnova za određivanje cijena u Hrvatskoj, nisu mijenjale ili su blago pale. Osim toga, u nedavno donesenom Zakonu o nafti i naftnim derivatima određeno je da se zatečene cijene goriva neće mijenjati do donošenja novog Pravilnika. U njemu će biti i formula za određivanje cijena naftnih vata koje najviše ovise o stanju na mediteranskom tržištu i tečaju dolara. </p>
<p>Kako smo doznali u Ministarstvu, želi se smanjiti cijena prije svega manje kvalitetnih goriva koje ne zadovoljavaju sadašnju europsku propisanu kvalitetu. Postoji mogućnost da se iz formule za određivanje njihove cijene isključi dosad uračunatih 2,1 posto carine. Razmišlja se i o smanjivanju odobrenih prodajnih marži (za benzine i dizele su 60 lipa po litri, a za lož ulje 40 lipa po litri) za desetak lipa. </p>
<p>S druge strane, u formulu treba na novi način ugraditi trošak od 120 kuna po toni goriva za čuvanje novim zakonom propisanih strateških zaliha dok se ne osnuje državna agencija koja će odrediti cijenu. Očekuje se da će novi pravilnik biti gotov tijekom slijedećeg tjedna jer je u zakonu propisano da treba biti donesen u roku od 15 dana.</p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Iz garaže u svijet</p>
<p>Tvornica plastike »Santaj plastika d.o.o.« zapošljava 72 radnika, a prošlu je godinu zaključila sa 22,7 milijuna kuna prihoda, odnosno 1,2 milijuna kuna dobiti</p>
<p>Kad je Zvonko Santaj iz Valpova prije dvadeset godina kupio stroj za brizganje plastike i u svojoj garaži od 25 četvornih metara započeo proizvodnju nekoliko vrsta posuda za cvijeće, nije ni sanjao da će se jednog dana njegova zanatska radionica pretvoriti u pravu tvornicu koja uspješno osvaja europska tržišta. </p>
<p>Danas tvornica plastike »Santaj plastika d.o.o.« zapošljava 72 radnika, radi u tri smjene, može se pohvaliti asortimanom od 200 različitih proizvoda namijenjenih domaćinstvu i građevinarstvu, a prošlu je godinu zaključila sa 22,7 milijuna kuna prihoda, odnosno 1,2 milijuna kuna dobiti. </p>
<p>Zbog velike potražnje za plastičnim proizvodima, izgradili su novu proizvodnu halu u zoni malog gospodarstva u Valpovu. Tako se proizvodnja iz garaže prije nekoliko godina preselila u novoizgrađeni moderni objekt na 2800 četvornih metara. Ove godine planira se izgradnja još jedne tvorničke hale površine 1200 četvornih metara i povećanje broja zaposlenih.</p>
<p>Kad se u obzir uzme činjenica da se na području istočne Hrvatske danas rijetko koja proizvodna tvrtka može pohvaliti povećanjem opsega poslovanja, širenjem na inozemna tržišta i povećanjem broja radnih mjesta, takav svijetli primjer ne može proći neopaženo, pa je Hrvatska gospodarska komora - Županijska komora Osijek, ove godine tu tvrtku nagradila Zlatnom kunom u kategoriji srednjih tvrtki. </p>
<p>»Početak nam je bio dosta težak. Supruga i ja kupili smo prvi stroj i počeli proizvodnju u garaži 1986. godine. Baš kad smo se počeli probijati na tržište došao je rat i morali smo zaustaviti proizvodnju. Nakon faze mirovanja, 1993. ponovo počinjemo s proizvodnjom, a zanatsku radionicu pretvaramo u poduzeće koje od tada konstantno raste i razvija se, i brojem zaposlenih i širenjem proizvodnog programa«, kazao je direktor »Santaj plastike« Zvonko Santaj. </p>
<p>Od 2001. prisutni su i na tržištu svih zemalja bivše Jugoslavije, a s najnovijim proizvodom - leđnom profesionalnom prskalicom kapaciteta 16 litara, planiraju osvajanje tržišta istočne i zapadne Europe.</p>
<p>»Tu tlačnu prskalicu, za koju već postoji veliki interes, predstavit ćemo tržištu u rujnu ove godine na specijaliziranom poljoprivrednom sajmu u Sloveniji. Njome ćemo zaokružiti naš proizvodni program koji se sastoji od pet različitih vrtnih prskalica«, pojašnjava Santaj. </p>
<p>Također najavljuje da će uskoro pokrenuti program kupaonske galanterije, koji će obuhvaćati proizvodnju pedesetak različitih proizvoda - od vodokotlića, dasaka za školjku, ormarića, do raznih polica i držača ručnika. </p>
<p>»Iako je ulaganje u nove proizvodne programe vrlo skup i zahtjevan posao, naša je prednost ta što u sklopu tvornice imamo pogon u kojem sami proizvodimo kalupe koji su nam potrebni u proizvodnji plastičnih predmeta. Primjerice, samo za novu tlačnu prskalicu bilo nam je potrebno 27 različitih kalupa«, ističe Santaj. </p>
<p>Među 200 artikala »Santaj plastike« je i građevinski program na kojem su prošle godine ostvarili prihod od tri milijuna kuna.</p>
<p>Kako tvornica ne bi bila bez posla izvan sezone, odnosno u vrijeme kad se ne koriste i ne prodaju artikli za vrt i prskalice, »Santaj plastika« tijekom cijele godine proizvodi ambalažu za prehrambenu industriju i to za svoje stalne klijente - »Podravku«, »Vindiju« i »Dukat«. Prošle godine na smotri CROPAK osvojili su nagradu za najbolju ambalažu u Hrvatskoj, i to za pakovanje »Podravkine« francuske juhe od jednog kilograma. </p>
<p>Od 2003. godine u proširenje i modernizaciju kapaciteta uložili su 5,5 milijuna kuna. </p>
<p>»Radimo samo na visoko sofisticiranim strojevima što nam omogućuje brz razvoj, jer to je osnovni preduvjet za zadovoljenje tržišta i preživljavanje sve snažnije tržišne utakmice«, tvrdi Santaj dodajući da je visoka kvaliteta njihova garancija uspjeha.</p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Promjene u Upravi T-HT-a</p>
<p>Član Uprave T-mobilea Božidar Poldrugač postao je privremeno glavni operativni direktor </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Nadzorni odbori T-Hrvatskog telekoma (T-HT-a) i T-mobilea Hrvatska imenovao je u petak Irenu Jolić Šimović novom članicom Uprave T-HT-a, a iz T-mobilea odlazi član Uprave Wolfgang Breuer, priopćio je T-HT.</p>
<p>Irena Jolić Šimović imenovana je na mjesto članice Uprave i glavne direktorice za ljudske resurse T-HT-a, a na tu dužnost će stupiti 1.kolovoza.</p>
<p>Jolić Šimović je u T-HT-u od 1998. godine, gdje je radila na većem broju rukovodećih mjesta. Na dosadašnjem mjestu izvršne direktorice Podjedinice za korporativnu strategiju i poslovni razvoj je od 2002. Prije dolaska u T-HT radila je na HRT-u, te Ministarstvu mora, turizma, prometa i razvitka.</p>
<p>Tijekom karijere u T-HT-u vodila je više projekata, među kojim je i ovih dana realizirano preuzimanje IskonInterneta vrijedno 13,7 milijuna eura.</p>
<p>Wolfgang Breuer odlučio je napustiti T-HT grupu nakon četverogodišnjeg mandata, u kojem je bio član Uprave T-HT-a i glavni operativni direktor za poslovanje pokretnih komunikacija.</p>
<p>Breuerovi poslovi iz nadležnosti člana Uprave T-HT-a privremeno su dodijeljeni predsjedniku Uprave Ivici Mudriniću, a budući da je Breuer bio i glavni operativni direktor T-mobilea Hrvatska, tu funkciju će privremeno obnašati član Uprave i glavni izvršni direktor za tehniku T-mobilea Božidar Poldrugač. Članici Uprave T-HT-a i glavnoj izvršnoj direktorici za T-Com Ivani Šoljan produljen je mandat na još jedno četverogodišnje razdoblje. Grupa T-HT je poslovnu 2005. godinu završila s gotovo 8,82 milijarde kuna ukupnih prihoda, što je 5,6 posto više u odnosu na godinu prije, pri čemu je ostvarena neto dobit od 1,93 milijarde kuna, što je na razini 2004.</p>
<p>Članovi Uprave T-HT-a i dalje su Katharina Hollender (financije) i Manfred Ohl (usluge Grupe).</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Zrakoplovna veza Zagreba i Lisabona</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - U petak uspostavljena zrakoplovna veza između Zagreba i Lisabona samo je početak suradnje koja može donijeti obostrani napredak, posebno na području turizma.</p>
<p>Hrvatska, najsnažnija zemlja regije posebno je zanimljiva portugalskim gospodarstvenicima, i kao vrata u jugoistočnu Europu. Portugal je s druge strane, most hrvatskim poslovnim ljudima, na putu u Afriku, Južnu Ameriku, ali i druge krajeve svijeta, rekao je veleposlanik Portugala u Hrvatskoj Luis Barreiros, na predstavljanju prvog leta na liniji Lisabon - Bologna - Zagreb, portugalske zrakoplovne kompanije TAP Portugal.</p>
<p>Predstavnik TAP-a za Hrvatsku Luis M.A. Garcia, istaknuo je kako interes za letove na ovoj destinaciji postoji u obje zemlje, i kako je to samo početak buduće suradnje.</p>
<p>Portugalska zrakoplovna kompanija prošle je godine prevezla nešto manje od 6,5 milijuna putnika, ostvarivši promet od milijardu i sedam milijuna eura, i članica su Star Alliance grupe. Zrakoplovi na relaciji Zagreb- Lisabon letjet će tri puta tjedno, preko Bologne, i to srijedom, petkom i nedjeljom, a za početak je putnicima ponuđena promotivna cijena od 98 eura za povratnu kartu, ne uključujući pristojbe.</p>
<p>Ovo je treća nova zrakoplovna linija koju je zagrebačka zračna luka uvela ove godine, čime TAP Portugal postaje trinaesta međunarodna kompanija čiji zrakoplovi slijeću na Pleso.</p>
<p>Posebno se nadamo da će povezivanje Zagreba i Lisabona pridonijeti ne samo povećanju putnika u zračnom prometu, već turističkoj i gospodarskoj suradnji na obostranu korist, rekao je Miroslav Drljača, direktor Sektora prometa Zračne luke Zagreb.</p>
<p>Luka Capar</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>NYSE kupuje Euronext za 10 milijardi dolara</p>
<p>NEW YORK</p>
<p> - Newyorška burza (New York Stock Exchange) objavila je da će kupiti paneuropsko tržište dionica Euronext za približno 10 milijardi dolara u gotovini i dionicama čime bi nastalo prvo transatlantsko tržište vrijednosnih papira.</p>
<p>Akvizicija o kojoj se dugo špekuliralo označit će novu eru za financijska tržišta, onu u kojoj će ulagači moći trgovati dionicama, opcijama, terminskim ugovorima, robama i korporativnim obveznicama na dva kontinenta i do 12 sati dnevno.</p>
<p>U zajedničkoj izjavi dvije kompanije navode da su potpisale sporazum o udruživanju na razini »dvaju ravnopravnih partnera« u novu grupaciju pod nazivom NYSE Euronext. Prema tom sporazumu, NYSE Euronext bit će američka holding kompanija čije će dionice biti u kotaciji Newyorške burze, a kojima će se trgovati u dolarima, te u kotaciji tržišta Euronext Paris, gdje će se njima trgovati u eurima.</p>
<p>Američko sjedište novonastale grupe nalazit će se u New Yorku, dok će njezina međunarodna sjedišta biti u Parizu i Amsterdamu. London će biti središte njezina poslovanja s derivatima.</p>
<p>Nakon udruživanja, NYSE i Euronext će mjesečno bilježiti trgovinu dionicama u vrijednosti od 2,1 bilijuna dolara, a njihova će tržišna kapitalizacija dosezati nekih 20 milijardi dolara. [Hina/AFP]</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>OPEC zadržao postojeće proizvodne kvote</p>
<p>CARACAS</p>
<p> - Članice Organizacije zemalja-izvoznica nafte (OPEC) odlučile su da do rujna neće mijenjati proizvodnu kvotu od rekordnih 28 milijuna barela dnevno, ocijenivši solidnom aktualnu razinu zaliha sirove nafte i naftnih proizvoda u svijetu. Ministri za naftu 11 članica suglasili su se na razgovorima u glavnom gradu Venezuele u četvrtak da su tržišta nafte »više nego dobro opskrbljena«, ali su odlučili da neće mijenjati proizvodnu kvotu zbog »visokih i nestabilnih« cijena sirove nafte. [Hina/dpa]</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Najbolji poduzetnici </p>
<p>ŠIBENIK </p>
<p> - U sklopu desetog Nacionalnog savjetovanja o gospodarstvu i poduzetništvu, u petak navečer dodijeljene su nagrade i priznanja najboljim poduzetnicima. </p>
<p>Najboljom u kategoriji malog poduzetnika proglašena je tvrtka Šestan Busch d.o.o. iz Preloga koja se bavi proizvodnjom specijalnih zaštitnih sredstava i opreme za vojne, policijske i sportske namjene, dok je najboljim srednjim poduzetnikom proglašena tvrtka Đuro Đaković Kompenzatori. </p>
<p>Za najbolju poduzetnicu izabrana je Bernarda Cecelja, vlasnica i direktorica tvrtke Bernarda d.o.o. iz Preloga. Najboljim malim izvoznikom proglašena je tvrtka Kontal d.o.o. iz Karlovca, koja se bavi proizvodnjom alata. </p>
<p>Osnova današnje njene prozivodnje su stalci za LCD i plazma televizore, čiji je izvoz premašio 3,6 milijuna eura. Najboljim srednjim izvoznikom proglašena je tvrtka Novi Feromont d.o.o. iz Donjeg Kraljevca, koja se bavi proizvodnjom metalnih konstrukcija i kojoj izvoz čini 97 posto ukupnog prihoda. </p>
<p>Nagradu za najbolju poduzetničku zonu dobila je Zona male privrede Jalkovec iz Varaždina s potpuno opremljenim zemljištem. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="61">
<p>Registracija obrta u samo jednom danu</p>
<p>Školovanje, znanje, projekti i micanje administra-cijskih barijera vrlo su važni segmenti koji pridonose razvoju, ustvrdio je premijer Sanader</p>
<p>ŠIBENIK</p>
<p> - »Pokrenuli smo Hrvatsku«, ustvrdio je u petak u Šibeniku premijer Ivo Sanader, puštajući u rad najnoviji servis u sklopu projekta Hitro.hr - »e-obrt«, koji poduzetnicima i gospodarstvenicima omogućuje registriranje obrta u samo jednom danu. Ustvrdio je da je u posljednjih godinu dana učinjeno mnogo na poboljšanju administracije.</p>
<p>Putem servisa Hitro.hr već djeluje »e-mirovinsko« te katastar, u kojem je dostupno 16.500 parcela, a radi se i na tome da se i porez stavi na Internet. »To su golemi iskoraci koji su za kratko vrijeme postali hrvatski brand«, kazao je premijer, dodavši da je u nekoliko mjeseci putem novog servisa osnovano 6000 novih tvrtki. </p>
<p>»Drugi veliki projekt na kojem se ubrzano radi je projekt školovanja«, najavio je Sanader, pojasnivši da se nakon završene osnovne škole gubi između 80.000 i 100.000 mladih, pa se zato Vlada odlučila za produljeno dopunsko školovanje. »Ministarstvo gospodarstva u suradnji s HOK-om ima zadaću pokrenuti taj projekt«, kazao je.</p>
<p>Cilj je od rujna 2007. obvezno školovanje produljiti i na srednju školu, a do tada treba točno utvrditi koja su zanimanja deficitarna, rekao je Sanader.</p>
<p>Predsjednik Vlade je istaknuo da će Vlada i dalje intenzivno raditi na smanjenju nezaposlenosti i na suzbijanju sive ekonomije. Također, pozvao je izvoznike da koriste dobre političke odnose Hrvatske s mnogim zemljama. </p>
<p>»Školovanje, znanje, projekti i micanje administracijskih barijera vrlo su važni segmenti koji pridonose razvoju«, ustvrdio je premijer Sanader, ističući da Vlada neće stati, unatoč pozitivnim pokazateljima, poput podatka da u Hrvatskoj postoji 110 poduzetničkih zona s oko 1450 tvrtki u kojima je zaposleno oko 16.000 radnika. </p>
<p>Najavio je i promjene i u sektoru javnih financija, poručivši gospodarstvenicima da mogu računati na pomoć Vlade u svojim projektima. Premijer je u pratnji ministara Čobankovića i Šukera, te gradonačelnice Šibenika Nede Klarić i župana Duje Stančića posjetio i samostan na otočiću Visovcu gdje se susreo s gvardijanom. </p>
<p>Skup u Šibeniku okupio je više od 600 gospodarstvenika i poduzetnika iz regije.</p>
<p>Jadranka Klisović</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Bit ću bolje kad se i Glavaš ispriča žrtvama </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »Osjećam se bolje ali bit ću još bolje kad se, ne samo ja, nego i nalogodavac Glavaš ispriča žrtvama koje su stradale u ratu«, rekao je Krunoslav Fehir, koji je zajedno s Branimirom Glavašom osumnjičen za ratni zločin protiv civila u Osijeku 1991. Njegov iskaz je, pred istražnim sucem zagrebačkog Županijskog suda Zdenkom Posavcem, dan nakon što je iskaz dao Glavaš, trajao četiri sata. Fehirov branitelj Anto Nobilo izjavio je da je njegov klijent rekao ono što on smatra da se dogodilo i što je istina po njegovom sudu. Kazao je da je Fehir izrazio žaljenje i kajanje zbog svega što se dogodilo.To žaljenje i kajanje je osnovni motiv zbog čega je on i progovorio o tim događajima koji su ga svih ovih godina opterećivali«, rekao je Nobilo.</p>
<p> Nobilo smatra da postoji zakonska mogućnost da njegov branjenik bude svjedok pokajnik. Fehir, bivši pripadnik I. osječke bojne kojom je 1991. zapovjedao Glavaš, ranije je javno priznao da je pucao u zarobljenika i svjedočio o navodnoj Glavaševoj umiješanosti u zločine protiv civila. Glavaša se sumnjiči da je odgovoran za zlostavljanje troje srpskih civila te ubojstvo dvojice, od kojih se jednom gubi svaki trag. On je 1991. u Osijeku bio sekretar Općinskog sekretarijata za narodnu obranu i zapovjednik I. bojne. Na jučerašnjem saslušanju pred istražnim sucem Glavaš je odbacio sve optužbe. Nakon što Glavaš u ponedjeljak dovrši iskaz, istražni sudac treba odlučiti hoće li pokrenuti istragu koju traži zagrebačko Županijsko državno odvjetništvo. [B. B.]</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Mesić: Priznajemo volju crnogorskog naroda</p>
<p>OPATIJA</p>
<p> - »Referendum u Crnoj Gori uspio je u onim relacijama u kojima je to Europa tražila. Priznajemo volju crnogorskog naroda i poslije skupštine, koja će 3. lipnja razmatrati rezultate referenduma, Hrvatska će priznati realitete jednako kao što smo mi to tražili na putu prema samostalnosti«, izjavio je hrvatski predsjednik Stjepan Mesić novinarima u petak u Opatiji nakon zatvorenog sastanka s crnogorskim predsjednikom Filipom Vujanovićem.</p>
<p>Drugi dan regionalnog summita »Komunikacijsko nasljeđe: Nova vizija jugoistočne Europe« bio je obilježen bilateralnim razgovorima njegovih sudionika. Mesić i Vujanović razgovarali su o intenziviranju suradnje na svim poljima. Nakon skupštine, kazao je Vujanović, Crna Gora će i službeno tražiti priznanje neovisnosti, a potom i uključivanje u međunarodne organizacije. </p>
<p>»Luka Ploče, prolaz kroz Neum i gradnja mosta do Pelješca otvorena su pitanja između Hrvatske i BiH koja se ne mogu riješiti na razini predsjednika iako odnosi među državama napreduju. </p>
<p>Naše vlade moraju voditi brigu o tome da ta pitanja ne smiju opterećivati međudržavne odnose«, kazao je Mesić nakon razgovora s predsjedavajućim Predsjedništva BiH Sulejmanom Tihićem. Oba predsjednika složila su se da obje vlade ponajprije moraju čuti stručna mišljenja o mostu, a potom tražiti rješenja. »Dobio sam uvjerenja nekih da bi bilo preskupo ući u gradnju mosta koji nikad neće vratiti uložena sredstva jer je to nemoguće«, kazao je Mesić i dodao da se zato predlažu druga rješenja, poput koncesije preko dijela BiH, što je vrlo značajno u trenucima kad sve zemlje žele u EU.</p>
<p>Tihić je rekao da se u traženju rješenja trebaju poštovati europski standardi, podsjetivši da u BiH postoje protivljenja gradnji mosta. Kazao je i da on i Mesić nisu zauzeli konačan stav o tome, ali kako bi trebalo razmišljati o alternativama - koncesiji, tunelu kroz BiH ili nadvožnjaku. [Jurica Körbler/ Ljiljana Mamić Pandža]</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Pojačane mjere zaštite za Dubravku Šuicu</p>
<p>DUBROVNIK</p>
<p> - Dubrovačka gradonačelnica Dubravka Šuica već se 25 dana nalazi pod POA-e, doznaje Vjesnik od izvora bliskih gradonačelnici. Dok je gradonačelnica bila na putu u Strasbourgu, provaljeno je u njezinu kuću. Provala je prijavljena policiji u četvrtak poslije podne, kad se gradonačelnica vratila u Dubrovnik, no iz policije o tome ne žele govoriti dok se ne završi očevid i vještačenje predmeta koji je pronađen u kući. Kako doznajemo, nakon provale su sigurnosne mjere na zaštiti dubrovačke gradonačelnice pojačane, pa su dvojica čuvara uz Dubravku Šuicu i u samoj gradskoj vijećnici, što dosad nije bio slučaj. »Dubrovnik je siguran grad, a takav će i ostati. Netko je provalio u našu kuću i vjerujem da će nadležne službe otkriti počinitelja i nalogodavce. Što se tiče policijske zaštite, niti sam je tražila niti mi je potrebna. O tome ne mogu više ništa govoriti«, kratko je izjavila gradonačelnica nakon sjednice Poglavarstva. Zašto Dubravku Šuicu danonoćno čuva POA i tko joj prijeti, nismo mogli doznati ni u PU dubrovačko-neretvanskoj, gdje nam je glasnogovornik Ivan Kukrika kazao kako mu je zabranjeno govoriti o toj temi. No spekulira se da se Šuica zamjerila mafiji, i to najverojatnije zbog odluka o davanju u zakup nekih gradskih poslovnih prostora. Njezino ime spomenuto je navodno u istrazi nedavnog mafijaškog obračuna u Zagrebu u kojemu je ubijen Lullzim Krasniqi. Tad je jedan od pripadnika podzemlja rekao kako se Dubravka Šuica nalazi na popisu onih kojima se mafija želi osvetiti. Od tada gradonačelnicu, na preporuku POA-e, čuvaju agenti. [Anton Hauwitschka]</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Na cestama kamioni mlađi od 18 godina</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Vlada je u petak saboru predložila Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima kojim bi se trebalo olakšati i ubrzati kupnju nekretnina strancima. </p>
<p>»Taj je korak poduzet da bi se skratila administrativna procedura«, kazala je nakon sjednice Vlade ministrica vanjskih poslova i europskih integracija Kolinda Grabar-Kitarović.</p>
<p>Naime, do sada je zahtjeve stranaca zaprimalo Ministarstvo vanjskih poslova, a potom ih rješavalo Ministarstvo pravosuđa. Novim zakonskim prijedlogom ta će se procedura ubrzati. Rekla je da Hrvatska nikad nije diskriminirala državljane ni jedne zemlje, nego se držala načela reciprociteta. »U razgovoru s Europskom komisijom već smo najavili da će se procedura pojednostavniti«, kazala je. </p>
<p>U ovom trenutku postoji 4000 neriješenih zahtjeva stranaca za kupnju nekretnina, ali, rekla je ministrica, ni u slučaju jedne države nema nagomilanih neriješenih zahtjeva, kako je to svojedobno, prigovarao službeni Rim.</p>
<p>Vlada je također donijela Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prijevozu u cestovnom prometu. Novina je u tome da se rok u kojem se prijevoznici moraju uskladiti sa zakonskim uvjetima produlji do 1. siječnja 2012. Drugim riječima, nakon 1. siječnja 2012. hrvatskim cestama više neće moći voziti kamioni i autobusi stariji od 18 godina, kao ni autobusi stariji od 10 godina koji prevoze djecu, kako je objasnio ministar Božidar Kalmeta. Vlada je prihvatila i zaključak o stambenom zbrinjavanju stradalnika Domovinskog rata. Ministrica Marina Matulović- Dropulić izvijestila je da je do sada sagrađeno 5250 stanova, 311 je u gradnji, a kupljeno je 89. Problem, međutim, kako je navela, predstavlja činjenica da jedinice lokalne samouprave ne raspolažu dovoljnim brojem potrebnih lokacija, pa su te lokacije zatražene od MORH-a. Tako je dogovoreno da se zemljište u posjedu MORH-a prepusti za gradnju stanova stradalnika Domovinskog rata. [B. Valentić/ T. Grdić]</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Hrvatska je dobar primjer za regiju</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Hrvatskoj na njezinu putu pridruživanja EU ne stoje nikakve prepreke, a Francuska će joj u tom procesu i dalje pomagati, istaknula je u petak francuska ministrica za europske poslove Catherine Colonna, nakon sastanka s hrvatskom ministricom vanjskih poslova i europskih integracija Kolindom Grabar-Kitarović. </p>
<p>Colonna je posebno je istaknula da je »Francuska uvijek bila na strani Hrvatske« i zalagala se za europsku perspektivu zemalja regije koja je potvrđena na summitu u Solunu. Ocijenila je da je Hrvatska proteklih godina uložila goleme napore i uvelike napredovala u procesu pridruživanja EU, što je, kazala je, jako važno i za širu regiju. »Hrvatska je dobar primjer za cijelu regiju«, rekla je Colonna.</p>
<p>Grabar-Kitarović je naglasila da je Francuska vrlo aktivno zagovarala pristup Hrvatske i podupirala je u pripremama za članstvo, osobito u procesu pregovora. Catherine Colonna se susrela i s premijerom Ivom Sanaderom te predsjednikom Stjepanom Mesićem. [Julijana Štrbić]</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Broj računa i osobne podatke prijaviti najkasnije do 15. lipnja</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Nakon što je premijer Ivo Sanader u četvrtak pozvao umirovljenike da HPB Investu dostave broj računa na koji će im biti isplaćeno obeštećenje temeljem Odluke Ustavnoga suda te nakon što je to učinio i predsjednik Hrvatske stranke umirovljenika, u petak su i u HPB Investu članove Umirovljeničkoga fonda pozvali da tu obvezu ispune što prije. Zadnji rok za prijavu računa, da bi novac mogao biti isplaćen na vrijeme, ističe 15. lipnja (do tada bi na adresu HPB Investa dokumenti trebali stići), što znači da bi u slučaju onih koji zakasne sa slanjem dokumenata moglo biti i kašnjenja u isplati.</p>
<p>Ta se obveza ne odnosi na oko 80.000 umirovljenika koji su HPB Investu već prijavili račun na koji im se može isplatiti novac i poslali preslike odgovarajućih dokumenata, još u vrijeme kada im je poslana obavijest o izračunu obeštećenja, u studenom i prosincu 2005. Svima onima koji to nisu učinili, uz dokument o udjelima, koji im je na kućnu adresu stigao ovih dana, stiglo je i pismo da se izjasne o načinu isplate udjela s molbom da to učine što prije.</p>
<p>Umirovljenici trebaju odlučiti žele li isplatu udjela primati putem tekućeg računa u nekoj od poslovnih banaka, putem tekućeg računa besplatno otvorenog u Hrvatskoj poštanskoj banci ili putem poštanske uputnice. Uz odluku o isplati, umirovljenici trebaju poslati i dopis s osobnim podacima (ime i prezime, datum rođenja, matični broj, osobni broj umirovljenika), zatim presliku važećeg dokumenta i presliku kartice tekućeg računa ili štedne knjižice na koju žele usmjeriti isplatu. Dokumentaciju treba uputiti poštom na adresu HPB Investa, p.p. 1609, 10000 Zagreb. Umirovljenici koji nemaju otvoren tekući račun ili odaberu isplatu udjela putem posebnog računa u HPB-u, ugovor o tekućem računu mogu potpisati u svim poslovicama banke ili na šalterima Hrvatske pošte.</p>
<p>Kako se pokazalo da umirovljenici nisu zadovoljni time što opet moraju slati odgovore, kao i da sumnjaju za što će biti iskorišteni podaci, u HPB Investu kažu da podatke trebaju upravo zato da bi se spriječile moguće zloporabe. Sve informacije članovi Fonda mogu dobiti u HPB Investu na besplatni broj telefona 0800 800 5, dok je za pozive iz inozemstva otvoren broj 00385 1 66 10 225. Linije kontakt-centra otvorene su svaki dan od 7 do 23 sata. Kako je najveći broj upita zabilježen u prijepodnevnim satima, preporuka je da se kontakt centar zove iza 17 ili 19 sati. </p>
<p>Marijana Matković</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Pomoć za životno osiguranje branitelja</p>
<p>Osnovna imovina zaklade iznosila bi 100.000 kuna, a trenutna dobit je 25 milijuna kuna</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Saborski klubovi podržali su u petak Prijedlog za osnivanje zaklade hrvatskih branitelja u koju bi se ulagalo oko 18 posto dobiti braniteljskog fonda radi poboljšanja materijalnog položaja najugroženijih branitelja. </p>
<p>Prema riječima državnog tajnika Ministarstva branitelja Tomislava Ivića, iz zaklade bi se davala novčana pomoć za životno osiguranje, zdravstvenu i socijalnu skrb, liječenje, zapošljavanje i prekvalifikaciju. </p>
<p>Osnovna imovina zaklade iznosila bi 100.000 kuna, a trenutna dobit je 25 milijuna kuna. </p>
<p>Istaknuto je da treba utvrditi jasne kriterije po kojima će zaklada dodjeljivati novčanu pomoć kako bi se otklonila svaka sumnja u zloupotrebe. </p>
<p>Ivica Pančić iz SDP-a kazao je da glavni kriterij mora biti socijalni cenzus i bolest branitelja ili člana njegove obitelji, a ne političke ili rođačke veze, dok je Josip Đakić iz HDZ-a dodao da će jamac za to biti upravni odbor zaklade u kojem će sjediti časni i pošteni ljudi. </p>
<p>Oporba je podržala HSS-ov prijedlog zaključka kojima bi se Vladu obvezalo da u zakonskim prijedlozima koje upućuje u Sabor navede podzakonske akte kojima se bitno mijenja sadržaj tih propisa. Vladi su prigovorili da svojim aktima često mijenja samu bit zakona, što stvara pravnu nesigurnost. </p>
<p>Sabor je odbio SDP-ovu interpelaciju o odgovornosti Vlade za stanje u Vjesniku, a prihvatio izvješća o radu pučkog pravobranitelja, pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, Hrvatske agencije za telekomunikacije i HAZU-a te o provedbi razminiranja za 2005. </p>
<p>Prihvaćen je i ugovor o Energetskoj zajednici kojim bi Hrvatska postala dio europskog energetskog tržišta. Zbog nedostatka dovoljnog broja zastupnika odgođeno je glasovanje o izmjenama Kaznenog zakona. [I. Knežević/ M. Lipovac]</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2006], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20060603].
|
