NA [2006], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20060103].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 151630 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>03.01.2006</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Slijedi poziv Georgea Busha</p>
<p>Iako još nema datuma posjeta, neslužbeno doznajemo kako su otklonjene sve smetnje da dođe do službenog posjeta hrvatskog političkog vrha SAD-u</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Bijela kuća spremna je uputiti službeni poziv za posjet hrvatskih dužnosnika američkom predsjedniku Georgeu W. Bushu. Iako zasad nema datuma posjeta, Vjesnik neslužbeno doznaje kako su otklonjene sve smetnje da dođe do posjeta hrvatskog političkog vrha Sjedinjenim Američkim Državama. Presudna je bila suradnja u uhićenju generala Ante Gotovine nakon koje su odmah iz SAD-a stigli optimistički tonovi o daljnjoj suradnji i preporuka da se Hrvatska što prije uključi u NATO.</p>
<p>Busheva administracija vrlo je zadovoljna svim potezima koji su prošle godine povučeni u Hrvatskoj, a komplimente je američki predsjednik iznio i premijeru Ivi Sanaderu u ljeto prošle godine. Međutim, nakon početka pregovora s Europskom unijom i nastavka suradnje s Haaškim sudom, Washington smatra kako više nema nikakvih zapreka da se suradnja intenzivira i da se Hrvatska uključi u red onih zemalja s kojima će SAD surađivati na svim poljima. Mogući službeni posjet hrvatskog predsjednika Stjepana Mesića i premijera Sanadera Washingtonu bila bi prilika da se učvrste odnosi između dvije zemlje, posebice u vrijeme kada i Washington u Hrvatskoj sve više vidi stabilizatora stanja na jugoistoku Europe. </p>
<p>Posljednjih godina američka administracija nije bila previše angažirana u regiji, jer je tu obvezu preuzeo EU, ali Washington u suradnji s Bruxellesom ipak pomno prati sve što se događa na Balkanu. Budući da je 1. siječnja predsjedanje EU-om preuzela Austrija, sudbina zapadnog Balkana ponovo će biti aktualizirana, a ni Washington neće ostati po strani. Posebice se to odnosi na Kosovo, ali i moguće razgraničenje Srbije i Crne Gore.</p>
<p>Premijera Sanadera ove godine očekuju i druge vrlo važne vanjskopolitičke aktivnosti. </p>
<p>Početak pravih pregovora između Zagreba i Bruxellesa pokazat će je li realno da oni završe do kraja 2007. godine. Istodobno, premijer će nastaviti kontaktirati sa svim zemljama EU-a. Jedna od prvih obveza u siječnju bit će susret hrvatske i mađarske vlade, i to u blizini granice, ali na mađarskom dijelu, na kojem će se razgovarati o daljnjem nastavku gospodarske suradnje. </p>
<p>Premijer će u veljači otputovati i u Tiranu. U ožujku će sudjelovati na skupu o budućnosti jugoistoka u Salzburgu, koji organizira austrijski kancelar Wolfgang Schüssel, na kojem će Hrvatska jasno reći da ulaskom u EU neće »pobjeći« s Balkana.</p>
<p>Za hrvatsku vanjsku politiku bilo bi dobro da se intenziviraju kontakti i s mediteranskim zemljama, ponajprije sa Španjolskom i Portugalom, ali i skandinavskim zemljama. Nakon Austrije, predsjedanje Unijom preuzima Finska, koja je i prije bila sklona Hrvatskoj. Sigurno je kako će i Finska za vrijeme svog predsjedanja dati snažan poticaj da se zemlje jugoistoka što prije uključe u ujedinjenu Europu.</p>
<p>Za Hrvatsku će ova godina na vanjskopolitičkom planu sigurno biti lakša, ali ne i manje važna, jer pravi posao, ulazak u punopravno članstvo EU, tek dolazi.</p>
<p>Jurica Körbler</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>SDP se i sam mora obnoviti</p>
<p>SDP ima više sredina u kojima ne uspijeva riješiti organizacijsku krizu i pristup biračima i te ćemo sredine sanirati</p>
<p>Tonino Picula, predsjednik Glavnog odbora SDP-a, u središtu je interesa javnosti kao gradonačelnik Velike Gorice u kojoj je na čelu koalicije pet stranka, među kojima je i HSP, no zbog važne uloge koju ima u razrješavanju problema koji muče SDP, razgovor smo počeli s tim problemima. </p>
<p>• Nije li vrijeme da SDP sam počne graditi svoj rejting umjesto da pada i raste ovisno o tome kako javnost prihvaća poteze Vlade?</p>
<p>- Nema stranke koja samo vlastitim potezima kreira rejting. To se događalo i HDZ-u od 2000. do 2003. U ljeto 2003. smo ustanovili da je HDZ od lipnja do rujna bio na kolektivnom godišnjem odmoru, a da to nije nimalo utjecalo na trend njegova rasta. Sada SDP dobrim dijelom raste zato što javnost zaključuje da se ta kombinacija HDZ-a i satelita iscrpila. U ljeto 2005., pod pretpostavkom da pregovori s EU neće početi ujesen, pojačali smo rad savjeta koji su trebali dati neke odgovore koji bi se lako pretočili u program s kojim bismo ušli u kampanju za izvanredne izbore 2006. Kad je postalo jasno da prijevremenih izbora neće biti, dali smo si više vremena za doradu i vjerujem da ćemo tijekom proljeća javnosti na raspravu ponuditi ključne dokumente.</p>
<p>• Zašto druge oporbene stranke, HNS i HSS, nisu prihvatile Račanovu tezu da bi za Hrvatsku bilo dobro da se u 2006. raspišu izbori?</p>
<p>- Prihvatio je HSP. Dakle, to smatraju druga i treća stranka u državi. Realno je za očekivati da bi Sanader, nakon moguće dobre turističke sezone, isplate poticaja poljoprivrednicima i još pokojeg uspješnog marketinškog poteza, mogao raspisati izbore u želji da novim mandatom baš on zemlju uvede u EU. Izbore ne priželjkuju oni koji ovog trenutka nisu sigurni koliki im je politički i koalicijski kapacitet.</p>
<p>• SDP je nakon prošlih izbora kao cilj za sljedeće postavio 33 posto glasova, što se dosad još ni u jednoj anketi nije ostvarilo.</p>
<p>- Sada imamo oko 25 posto, a u vrijeme kampanje ćemo možda i preskočiti 33 posto, jer su građani u razdobljima udaljenima od izbora manje motivirani za izjašnjavanje. Drugo je pitanje je li to dovoljno za formiranje Vlade.</p>
<p>• HNS i HSS više ne odbijaju mogućnost suradnje s HDZ-om.</p>
<p>- Bilo bi tragično za Hrvatsku da nema pozitivne političke tranzicije, da smo zauvijek zabarikadirani iza političkih i ideoloških zidova. Velika Gorica je pokazala da je u određenim okolnostima moguće formirati stabilnu i uspješnu vlast s do jučer nezamislivim partnerima. Zašto to sutra ne bi bilo moguće i na nacionalnoj razini? To ne predviđam, već govorim da se mijenja koalicijski kapacitet svih stranaka, pa i HDZ-a. No, ovog trenutka ne treba iz toga izvoditi zaključke o poslijeizbornim koalicijama jer je do izbora još godinu ili dvije.</p>
<p>• Unutar SDP-a nisu riješeni mnogi problemi, raspuštaju se organizacije, vodstvo stranke s rezervom gleda na neka nova lokalna vodstva...</p>
<p>- Imamo više sredina u kojima stranka ne uspijeva adekvatno riješiti organizacijsku krizu i pristup biračima i da ćemo dvojbene sredine odrješito sanirati. Sada smo usred tih 'radova' koji bi trebali dovesti do 33 posto. </p>
<p>• Nije li onda čudno da Račan zaziva prijevremene izbore?</p>
<p>- Dio medija govori o velikoj krizi u SDP-u. Zar bi stranka, da je u takvoj krizi, priželjkivala prijevremene izbore i tako riskirala da izgubi zbog niza neriješenih unutarstranačkih problema? Ne. Ti nas problemi ne mogu blokirati na izborima. Ulazak u EU nisu samo pregovori o kvotama ili prilagodbi zakonodavstva. To je i potraga za novim tipom društva. Onaj tko bude preuzeo odgovornost za afirmaciju politike mora slati drukčije poruke i nuditi drukčija rješenja. Volio bih da SDP tu odigra odlučujuću ulogu, ne samo s budućim koalicijskim partnerima nego i s civilnim društvom, odnosno udrugama koje će se spontano javiti na putu prema EU kako bi štitile neke ciljeve i promovirale neke nove vrijednosti. No, da bi to mogao činiti, SDP se i sam mora obnoviti. </p>
<p>O situaciji u Velikoj Gorici</p>
<p>• Unatoč najavama, niste na izglasavanju proračuna mogli izgubiti gradonačelničko mjesto u Velikoj Gorici.</p>
<p>- Informacije koje u posljednje vrijeme dolaze iz velikogoričkoga HDZ-a pokazuju se tendencioznima i potpuno pogrešnima. Osnovni problem HDZ-a je da ne trpi nijednu vlast u kojoj nema kontrolni paket. Najprije su tvrdili da smo neprirodna koalicija koja će se pod pritiskom međusobnih razlika raspasti do kraja ljeta, a kada se to nije dogodilo, pokušali su s prebjezima i drugim oblicima pritiska, ali za razliku od nekih drugih sredina, od Podravske Slatine do Siska, to im nije uspjelo. Ne bježimo od mogućnosti raspisivanja izvanrednih izbora u Velikoj Gorici, ali očito da je u našoj sredini HDZ-u ponestalo političke kuraže i pravne »imaginacije« kako da nas raspusti.</p>
<p>Sanja Kapetanić</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Prethodnica gospodarstvenicima</p>
<p>U dvadesetak putovanja hrvatski je predsjednik nastojao stvoriti političko ozračje za gospodarska ulaganja u Hrvatsku</p>
<p>Prva predsjednička godina drugog mandata Stjepana Mesića obilježena je, posebice u prvoj polovini godine, brojnim putovanjima. </p>
<p>U dvadesetak putovanja hrvatski je predsjednik nastojao stvoriti političko ozračje za gospodarska ulaganja u Hrvatsku. Koliko su ga u tome uspjeli slijediti gospodarstvenici, tek će se vidjeti. </p>
<p>U susret pregovorima s Europskom unijom, šef države je na svim putovanjima lobirao za početak pregovora. </p>
<p>Predsjednička godina obilježena je summitom sedamnaestorice srednjoeuropskih predsjednika koje je Mesić uspio okupiti u Zagrebu, što je po broju okupljenih uzvanika tog ranga dosad najveći skup održan u Hrvatskoj. Pokrenuo je tada lavinu reakcija zauzevši se za humaniji model gospodarskog razvoja umjesto bezrezervnog pristajanja uz neoliberalni model. Zagovornik je osmišljavanja novih modela privatizacije u Hrvatskoj, ali tako da ona bude transparentna, ekonomski efikasna i socijalno osjetljiva.</p>
<p>Na domaćoj političkoj pozornici Predsjednik se žešće aktivirao tek u zadnja tri mjeseca: od javnih istupa nakon »afere Liburnija«, preko otvorenog upozorenja na opasnosti potpisivanja Sporazuma s Austrijom o povratu imovine, do nezadovoljstva saborskom raspravom o HRT-u i priznanja da je nezadovoljan stanjem u nekim medijima kojima je od informacije važniji dobro prodavani proizvod.</p>
<p>Iako su mnogi očekivali da će Predsjednik biti žestoka opozicija vlasti, suradnja s premijerom protekla je bez sukoba. Unatoč razmimoilaženjima u nekim stajalištima, ostaje dojam dobre suradnje i međusobnog uvažavanja. Čini se da je suradnja Mesića sa Sanaderom bolja nego s Račanom dok je bio premijer. Za mandata Račanove vlade na Markov je trg Predsjednik odaslao najmanje pet inicijativa - od poljoprivrede do obrazovanja - i sve su završile u - resornim ladicama. </p>
<p>Ova je vlada uvažila njegov prijedlog produljenja roka za reviziju pretvorbe i privatizacije, vrlo brzo su usuglašeni i stavovi o suradnji s Haagom te imenovanja i ustrojstva tajnih službi, a na samom kraju ove godine šef države je na sjednici Vlade jasno rezimirao što očekuje od kabineta premijera Sanadera. Od Vlade traži da donese strategiju gospodarskog razvoja zemlje zahtijevajući da ona bude ne samo razvojna nego i socijalno osjetljiva.</p>
<p>Predsjednik govori ono što građani žele čuti: mali je sloj građana ekstremno bogat, a većina živi s one strane siromaštva. Podudara se time sa stavovima zagrebačkog nadbiskupa Josipa Bozanića.</p>
<p>Zamjetno je da šef države više ne zagovara jaku kunu, ali ne posustaje u zahtjevima za osnivanje hrvatske nacionalne banke. Ustrajno upozorava da se u pregovorima s EU-om zaštite državni interesi i ne rasprodaje nacionalno blago te da se javnost informira o svim pitanjima vezanima uz EU.</p>
<p>Na vanjskopolitičkom planu ove je godine najviše odjeka imao njegov govor na Općoj skupštini UN-a gdje se zauzeo za reformu te organizacije te pred svjetskim moćnicima priznao da su Ujedinjeni narodi izgubili bitku sa siromaštvom i ratovima. </p>
<p>Miroslava Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Zaštitom protiv krađe impulsa</p>
<p>T-Com potvrđuje: U slučaju nepridržavanja uputa, točnije, ne postavljanja zaštite, moguće je da Internet bespravno koriste drugi korisnici.</p>
<p>Ako građani ne zaštite svoje MAXadsl priključke, moguće je da im drugi bežični uređaji ukradu skupocjene impulse.</p>
<p>Nerijetki su primjer kad neuki i novi korisnici ne zaštite svoj ADSL-priključak i tada može doći do situacije u kojoj se bilo koja osoba s laptopom koji ima wireless router (bežični usmjerivač) može priključiti na taj priključak i surfati Internetom na račun vlasnika ADSL-a. </p>
<p>Potvrdili su nam to i u T-Comu. »Kao i uvijek, i kod bežičnog routera, kada se opremom rukuje neadekvatno, postoji mogućnost da radi u režimu nepogodnom za korisnika. U slučaju nepridržavanja uputa, točnije, ne postavljanja zaštite, moguće je da Internet bespravno koriste drugi korisnici. Srećom, zaštitu je jednostavno osigurati«, tvrde u T-Comu.</p>
<p>T-Com je na MAXadsl već priključio 100.700 korisnika. Iako tvrde da svi registrirani korisnici aktivno koriste Internet te da su vrlo dobro upućeni u vrstu i svrhu usluge koju kupuju, činjenica je da ono što se ponudi za samo kunu uzimaju svi, a ne samo oni informatički obrazovani. No, prema iskustvima u T-Comu, korisnici Interneta u Hrvatskoj dobro su informatički obrazovani, što se, kažu, vidi i po sve većoj penetraciji korisnika širokopojasnog Interneta.</p>
<p>Inače, router je uređaj koji dijeli postojeću liniju na više korisnika, primjerice, omogućava da se u jednoj tvrtki deset računala služi jednom telefonskom linijom i jednim ADSL-priključkom. Router može i ograničiti taj pristup na samo jedno računalo, ali za to je potrebno upotrijebiti zaštitu i enkriptirati ga.</p>
<p>U T-Comu tvrde da korisnike kroz upute i softver na uređajima potiču na postavljanje enkripcije, ali konačna odluka o zaštiti ostaje na samom korisniku. Dodaju kako ne samo da preporučuju, nego na zahtjev i postavljaju sigurnosne postavke pri samoj instalaciji. </p>
<p>No, kako tvrdi Mario Franjević, serviser Infocontrola, tvrtke koja se bavi održavanjem informatičke opreme, to baš i nije tako. »T-Com preporučuje sigurnost, ali je rijetko napravi jer u većini slučajeva njihovi monteri koji uvode ADSL-priključke ne znaju kako. Uostalom, znalo se dogoditi, znam to iz vlastita iskustava, da monter uvede žice i priključi ADSL na svoj laptop kako bi provjerio radi li, a nakon toga ode i ostavi korisnicima da si sami spoje priključak na računalo«, tvrdi Franjević. </p>
<p>»Stvar je u tome što većina korisnika i ne zna da postoji softverska enkripcija. Oni jednostavno, dok god im priključak radi normalno i ne nabija im račune, ništa ne diraju jer se u to ne razumiju«, rekao je Franjević.</p>
<p>Uz to, dodaje, softverska enkripcija koja se nalazi na routeru i nije baš pretjerano sigurna. »Bilo tko imalo informatički obrazovan može 'razbiti' tu šifru. Inače, u informatici se može razbiti bilo koja šifra, ali ova razina na kojoj su enkripcije za routere ADSL-priključaka, jedna je od najjednostavnijih«, smatra Franjević.</p>
<p>No, u T-Com tvrde da zasad nisu imali pritužbi na povećan internetski promet.</p>
<p>»Korisnici se većinom žale na proces autorizacije. Često je riječ o problemu komunikacije modema i operativnog sustava, što korisnici prepoznaju kao grešku ADSL-a, a zapravo je problem veze s njihovom terminalnom opremom i softverom koji koriste. Također, sporadično se događaju i greške na sustavu koje korisnici prijavljuju i koje se rješavaju«, rekli su u T-Comu.</p>
<p>Bojan Terglav</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="5">
<p>Ipak se (po)kreće</p>
<p>BOJAN DIVJAK</p>
<p>Dakle, počeo je. Onaj što ga nazivaju najduljim u godini, teškim, depresivnim, mjesecom triježnjenja, onog doslovnog i onog mnogo ozbiljnijeg - financijskog. Svi su preduvjeti tu: u prosincu se trošilo široke ruke i to većinom 'plastikom', bez milosti. Bankari kažu da smo 'peglali' kartice svake dvije sekunde, a u špicama i 25 puta u sekundi. U svim se šoping centrima čekalo u redovima kao nekad za kavu i deterdžent, pokloni su se dijelili i od srca i iz interesa.</p>
<p>A sad bi to trebalo početi plaćati i sad ćemo se kao svi hvatati za glavu i pitati se što nam je to trebalo. No, jesmo li doista tako bedasta nacija? Gomila slaboumnih koja će svake godine trošiti sve više i više, kriviti za to inozemne trgovačke lance i prodane banke koje psihološkim ratom iz nas izvlače i zadnji novčić? I sve to skupa ponoviti za samo dvanaest mjeseci? Teško mi je povjerovati u to. </p>
<p>Naravno da uvijek ima ljudi koji će se čuditi kad kavu u Veneciji ili Dubrovniku plate kao i pošteni ručak u nekom skromnijem restoranu uz magistralu. Ali zar je moguće da u Hrvatskoj živi četiri i pol milijuna ljudi kojima pamćenje ne seže dulje od tristotinjak dana, a sposobnost suzdržavanja ne prelazi granice adolescenta nakon nekoliko mjeseci seksualne apstinencije? Naravno da nije stvar samo u tome.</p>
<p>U ovoj se državi, htjeli mi to priznati ili ne, ipak živi bolje nego prije nekoliko godina. I to mnogo bolje. Bez obzira na tradicionalnu sklonost kukanju i prigovaranju, neke činjenice jasnu ukazuju da je tome tako. Blagdansko ludilo, turističke migracije hrvatskih građana, prava mala tehnološka revolucija u kojoj nove mobilne mreže kao od šale kupe tisuće pretplatnika, a nijedna postojeća ih ne gubi, rasprostranjenost širokopojasnog Interneta neovisno o još uvijek bezobraznim cijenama. Pa čak i kreditna sposobnost društva da iz mjeseca u mjesec postavlja nove rekorde jer nijedna banka, ma koliko lakoma bila, ne bi davala kredite koje komitenti neće moći vratiti, a banka na njima zaraditi, tek su neke od tih činjenica.</p>
<p>I one su zapravo praktičan dokaz da podaci o rastu hrvatskog bruto domaćeg proizvoda, koji kontinuirano raste i koji je u trećem kvartalu prošle godine dosegao rekordnih 5,2 posto, najvišu stopu još od kraja 2002. godine, nisu mrtvo slovo na papiru, statistička igra koja se u stvarnom životu ne osjeti. Čak je i rast izvoza roba i usluga snažniji od rasta njihova uvoza.</p>
<p>Stvari se mijenjaju i taj je proces nezaustavljiv. Neće ga zaustaviti čak ni klasična hrvatska mrzovolja i jal. Ipak, da bi zrnce optimizma i vjere u sebe pomoglo, pomoglo bi. Ova zemlja ima i snage i upornosti za uspjeh, samo moramo i sami u to vjerovati onoliko koliko nam danas vjeruju oni što su nas jučer gledali s visoka.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Ovisnost o kojoj malo govorimo</p>
<p>ANTUN KREŠIMIR BUTERIN</p>
<p>Baš kao u minijaturnom vicu o čovjeku koji je pio da zaboravi, ali nikad nije zaboravio piti, tako i mi katkad zabrinuto zborimo o onima koji piju neumjereno, ali nikad ne zaboravimo i sami popiti. Doček Nove godine, kao savršena prigoda za opijanje, mnogima još i sad u glavi proizvodi bol. Jest, otrijeznit će se oni, no prema zadnjim podacima Zavoda za zapošljavanje, triježnjenje na radnome mjestu još ne spada u opis nijednog od ponuđenih poslova. Bacimo pogled u zrcalo i priznajmo. Prizore pijanstva ne gledamo samo 31. prosinca i 1. siječnja nego cijelu godinu. Povodi se izmjenjuju u suludom ritmu. Rođendani, promaknuća, krstitke, imendani, povišice, zaposlenja, proslave matura, diploma i doktorata, susret prijatelja...</p>
<p>Živimo u društvu koje blagonaklono doživljava alkohol i ispijanje čašica. Dio smo društva u kojemu je svatko tko fuflja dok govori i zbog pokreta udova više sliči lutki na koncu negoli čovjeku - ako ne urnebesno smiješan, a ono bar simpatičan.</p>
<p>Istina je, i zbog toga, porazna. U 2005. smo živjeli u državi s 200.000 ljudi koji prekomjerno piju te s više tisuća kroničnih ovisnika o alkoholu. U 2006. smo ušli s još 900.000 Hrvata koji, na ovaj ili onaj način, pate zbog alkohola. Pate i ne žive. Ili pak žive, ali živote okrnjene i nepotpune.</p>
<p>Problem alkoholizma neće nestati budemo li od njega bježali. Pijance neće progutati mrak samo zato što se pravimo da ne postoje. Ovisnost o alkoholu nije manje zlo od ovisnosti o drogama samo zato što u dućanu smijemo kupiti viski i votku, ali ne i marihuanu ili kokain. Velik korak naprijed bilo bi zalaganje za to da u 2006. bar desetinu snage koju trošimo na borbu s narkoman(f)ijom, utrošimo u borbu s alkoholizmom. Dvije ovisnosti, a jedan rezultat - smrt pojedinca, uništenje obitelji.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>E-Hrvatska protiv korupcije</p>
<p>Snažnim napretkom u ostvarivanju projekta E-Hrvatska, Vlada je u 2004. pokazala da ga smatra jednom od svojih najvažnijih zadaća. Projekt E-Hrvatska ove će godine doživjeti svoju punu afirmaciju - počinju još dvije bitne usluge iz paketa Hitro.hr - prijava poreza na osobni dohodak građana te E-PDV</p>
<p>DUBRAVKO GRAKALIĆ</p>
<p>U zbrajanju nacionalnih postignuća u prošloj, 2005. godini, posebno mjesto zauzima ostvarivanje projekta E-Hrvatska. Tim važnim poslom koji obavlja Središnji državni ured za E-Hrvatsku - Lijepa naša postaje informatički uređeno društvo, kompatibilno starim članicama Europske unije, ali i zemlja čija je državna uprava strukturirana moderno i na korist građanima. Informatičko povezivanje državne uprave i otvaranje online pristupa građana gruntovnicama, katastrima, sudovima i poreznim upravama, omogućava lakši život najširim slojevima pučanstva. </p>
<p>Riječ je, osim toga, o složenom i ne jeftinom državnom projektu čiji se rezultati odmah vide, koji korisnici mogu u kratkom roku prihvatiti ili odbaciti te koji, što je vrlo bitno, izravno djeluje na smanjenje birokracije i potencijalne korupcije u svakodnevnom životu.</p>
<p>Stoga nije nerealno ocijeniti da je informatizacija hrvatskog društva, odnosno ostvarivanje projekta E-Hrvatska, jedan od najvažnijih dijelova programa vlade Ive Sanadera. Snažnim napredovanjem u ostvarivanju tog projekta, Vlada je u prošloj godini pokazala da ga drži jednom od svojih najvažnijih zadaća te da će ga do kraja mandata 2007. u potpunosti ispuniti. Ono što je na tom području dosad postignuto, korisnicima daje pravo za optimizam da će i prije tog roka Hrvatska postati mnogo uređenije informatičko društvo.</p>
<p>Napredak u projektu E-Hrvatska imat će važan utjecaj na hrvatsko tržište informatičke opreme i usluga, odnosno na telekom-tržištu. Godišnji prometi u tim gospodarskim granama nisu mali - prema procjenama tvrtke IDC Adriatic, telekom-operateri ostvarili su 11, a trgovci i proizvođaču kompjutorskoga hardvera i softvera pet milijardi kuna. Trenutačno Internet koristi oko trećina Hrvata, brzu ADSL vezu više od 100.000 korisnika, a i prodaja prijenosnih i stolnih računala polako raste. Shvatimo li projekt E-Hrvatska, uz uvođenje praktičnih servisa poput Hitro.hr, i kao veliku edukacijsku akciju za sve uzraste, očita je njegova povezanost s boljim poslovanjem IT i telekom-industrija. U 2005. godini, u informatizaciju zemlje uloženo je 832 milijuna kuna, što je 60 posto više nego u 2004. Rezultati su vidljivi te ako je suditi prema veličini investicije, u 2006. bit će još vidljiviji. Iznos za Središnji državni ured za E-Hrvatsku povećan je još za 20 posto, te će iznositi milijardu i 142 milijuna kuna. Taj će se novac potrošiti na razvitak novih tehnologija te na dovršenje dvije ključne sastavnice projekta E-Hrvatska. Prema najavama, konačno će se završiti zatvorena mreža ureda državne uprave, Hitro.net, te će se nastaviti program Hitro.hr, koji možemo nazvati najvažnijim dijelom Vladine informatičke strategije, jer omogućava lakše osnivanje poduzeća i brže poslovanje.</p>
<p>Hitro.hr, koji je predstavljen prošle godine, već je »kumovao« osnivanju stotina tvrtki i obrta, koje se sada registriraju u nekoliko dana. Tim programom poduzetnici mogu preko Interneta predavati dokumentaciju za mirovinske fondove (E-Regos), a na jednak način moguće je pregledavati i katastarske knjige (E-Katastar). Ove godine počet će se ostvarivati još dvije bitne usluge iz paketa Hitro.hr - prijava poreza na osobni dohodak građana te E-PDV. One će olakšati život i poslovanje tisućama građana i tvrtki, obveznicima PDV-a, odnosno onima koji su porezne prijave dosad predavali čekajući u drugim redovima. </p>
<p>Najavljeno je i uvođenje usluge prijave i odjave zaposlenika preko Interneta. Potpredsjednik Vlade Damir Polančec najavio je, također u sklopu servisa Hitro.hr, izdavanje građevinskih dozvola i sličnih dokumenata do kojih se dosad dolazilo uz mnogo vremena i obilazaka šaltera.</p>
<p>Usporedno s tim aktivnostima, širit će se mreža ureda Hitro.hr po gradovima. Sredinom prosinca otvoren je osmi ured, čime se Bjelovar priključio Zagrebu, Splitu, Rijeci, Osijeku, Vukovaru, Gospiću i Dubrovniku, dok je za siječanj predviđeno otvaranje ureda u svim županijskim središtima. </p>
<p>Dosad je preko Hitro.hr-a u prvih sedam ureda otvoreno 1100 poduzeća i obrta, dok je tri puta više građana zatražilo informacije o proceduri početka poslovanja. Zanimljivo je da ona sada traje desetak dana, ali se predviđa da će biti još kratkotrajnija.</p>
<p>Jednako važan dio projekta E-Hrvatska jest i E-obrazovanje, koji je promoviran prije nekoliko dana. U sklopu edukacije učenika i nastavnog osoblja osnovnih i srednjih škola, već je dodijeljeno 600.000 adresa elektroničke pošte. No, to je tek početak. U suradnji s hrvatskom akademskom mrežom, CARNET-om, svaka će škola dobiti i prostor za svoje web stranice. Hrvatski informatički zbor, važna strukovna organizacija, organizirao je dodjelu međunarodno priznatih ECDL diploma nastavnicima informatike, čime se diže kvaliteta obrazovanja. Te su diplome priznate u 140 svjetskih zemalja. Novi zamah u informatizaciji školstva, svakako, znači naprednije i konkurentnije obrazovanje, koje će učenicima i studentima omogućiti ulazak u europske procese obrazovanja. Postavljaju se temelji za prožimanje hrvatskog obrazovnog sustava europskim.</p>
<p>Jasno, bilo bi pogrešno ne spomenuti ostale akcije informatizacije hrvatskog društva o kojima se dosta pisalo, poput onih koje provodi Ministarstvo pravosuđa. To su dobro poznati projekti elektroničke gruntovnice – na kraju 2005. sve su zemljišne knjige postale dostupne preko Interneta – te e-pravosuđe, projekt koji nam omogućuje praćenje sudskih predmeta. Očekuje se, jasno, korak dalje, poput mogućnosti da se potrebni dokument naruči online, a dostavi poštom ili drukčije.</p>
<p>Projekt E-Hrvatska važan je i za provođenje novog Vladina »akcijskog plana«, onog za sprječavanje i iskorjenjivanje korupcije. Informatizacijom društva i stavljanjem svih informacija korisnih za poslovanje, pravosudne odluke i svakodnevni život na Internet, ukida se »siva zona« u kojoj je korupcija tražena i nuđena. To samo pokazuje svu važnost projekta E-Hrvatska, koji će u ovoj godini doživjeti svoju punu afirmaciju.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="8">
<p>Dok ne doleti bijela, sve su vrane crne </p>
<p>Upravo suprotno od tvrdnje Slobodana Langa, istina ovisi o našoj volji, zato, nažalost, i imamo problema</p>
<p>RADOVAN SMOKVINA</p>
<p>U Vjesnikovoj rubrici Otvoreno objavljen je 30. prosinca 2005. članak Slobodana Langa, bivšeg savjetnika predsjednika Tuđmana, pod naslovom »Istina ne ovisi o našoj volji, dogovoru ili ukusu«. Članak se odnosi na raspravu o Latinici »Tuđmanova ostavština«. </p>
<p>Gospodin Lang se u članku poziva na načela pravde i istine navodeći da se Latinica oslanjala više na ukus i impresiju te da su u emisiji izrečene neistine o bivšem predsjedniku Tuđmanu.</p>
<p>Temeljna je pogreška gospodina Langa, koji je neosporno zaslužan humanist, braniti nešto što je neobranjivo navodeći definiciju da se pravda temelji na dogovoru, za koji je važno da obuhvaća što veći udio članova zajednice, a to provodimo putem prava, politike i etike.</p>
<p> Ta definicija pravde ne drži vodu, jer moglo bi se reći da se upravo zakon temelji na dogovoru, a nikako pravda, a pravednost je iznad zakona i definira se kao princip suum cuique – svakome njegovo.</p>
<p> Svako zarađuje (earns) što je zaslužio (merit), i prema tome će biti nagrađen ili kažnjen, a sve to prema svojim zaslugama iz prošlosti za koje je bio odgovoran u prošlosti. Odgovornost političara ne prestaje nakon smrti, pa niti s njihovom ostavkom.</p>
<p>Svakom povjesničaru je poznato da se prikazivanje povijesti bazira na što je moguće više približavanja istini, tj. stvarnosti u vremenu i prostoru o kojem se radi. Takozvana klasična definicija istine glasi adaequatio rei et intellectus (podudaranje stvari i intelekta). Riječ istina u našem jeziku dolazi od riječi isto što znači jedno je isto s drugim.</p>
<p>Apsolutna istina ne postoji, jer istina važi samo do onog trenutka dok netko dokaže da postoji druga istina kao na primjer »Sve vrane su crne« važi kao istina samo dokle netko ne dokaže da postoje i bijele vrane. U filozofskom smislu je Fichte išao dalje i postavlja pitanje o istini i zabludi te navodi da kao što čovjek hoće ili neće slobodu, tako on hoće ili neće istinu ili zabludu, te je time određen njegov habitus. Ne htjeti priznati istinu znači biti lažac, a to je već moralna kvalifikacija, a ne puko neznanje. Zato je Fichte izrekao čuvenu misao »Svatko odabire takvu filozofiju kakav je čovjek«.</p>
<p> Dakle, gospodine Lang, upravo suprotno od vaše tvrdnje, istina upravo ovisi o našoj volji, zato, nažalost, imamo problema.</p>
<p>Autor je potpredsjednik Udruge za pravnu zaštitu Juris protecta</p>
<p> iz Neuenhofa, Švicarska.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Vrijeme je za reviziju Daytona </p>
<p>Američki bi prijedlog revizije Ustava BiH mogao značiti dobru osnovu, ali bez ukidanja RS on je gradnja zgrade na živom pijesku </p>
<p>FILIP ĆORUKIĆ </p>
<p>Mnogi ljudi još vjeruju da je Daytonski sporazum veliki uspjeh, ali već i iz izjava najviših predstavnika svjetske zajednice proizlazi da je bio loš. Čak je i njegov arhitekt, gospodin Holbrooke, izjavio da je to bilo pogrešno rješenje. Predstavnik EU-a Javier Solana patetično izjavljuje: »To je kolektivni i sramotni 'propust' kolosalnih razmjera« i demagoški tvrdi da građani BiH imaju pravo taj sporazum mijenjati. Upravo to je zamka, jer oni to u danim uvjetima ne mogu učiniti. </p>
<p>Daytonski sporazum nije zaustavio rat - što mu se stalno pripisuje u »veliku zaslugu«. Rat je zaustavila prijetnja, kojom je spriječena promjena stanja na terenu.</p>
<p>Po uobičajenoj strategiji mrkve u batine, Srbe su nagradili državom u državi, a BiH tako organizirali da je kao država mogla funkcionirati samo pod upravom protektora s ogromnim ovlaštenjima. Oni su u interesu stabilizacije učinili vrlo mnogo, ali kako je Pady Ashdown jasno rekao: »Ne mogu si dozvoliti luksuz da djelujem po savjesti« - RS nije mogao ukinuti. </p>
<p>Zapetljani u problem Kosova, američkim je stratezima uz nastojanja da (privremeno?) spriječe odvajanje Crne Gore, potrebna i RS kao privlačna »mrkva« koja će u pregovorima Beogradu izgledati dostupnom. Izgleda da Koštunica u to stvarno vjeruje. Bosna je stara europska država, pa je teško shvatiti da EU rješavanje tog problema prepušta Americi. Američki bi prijedlog revizije Ustava BiH mogao značiti dobru osnovu, ali bez ukidanja RS on je gradnja čvrste zgrade na živom pijesku. Kao što je nametnut Ustav, tako treba nametnuti i odredbu: BiH bez entiteta. </p>
<p> Sjedinjene Države to zbog svojih strateških interesa neće učiniti, a EU ne može zbog razjedinjenosti političkih interesa svojih članica. Hrvatska, kao supotpisnik Daytona, ima ne samo pravo, nego i strateški interes utjecati na reviziju Daytona. </p>
<p>Autor je fizičar i publicist iz Pule.</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>U zaštitu prirode terencima i mecima </p>
<p>Svima je poznato da lovci o sebi i svojim krvavim pothvatima imaju visoko mišljenje. Tako u svojim propagandnim lecima pišu: »Ne zaboravimo da su lovci-ekolozi-zaštitari i ljubitelji prirode. Prije mnogih najzeleniji postali, bili i ostali, što dokazuju uzgojem, kvalitetom i brojnošću svekolike naše divljači«. No pritom zaboravljaju spomenuti da uzgajaju životinje samo za odstrel.</p>
<p> Na Zagrebačkom velesajmu otvoren je paviljon koji služi promociji lova kod nas. Već odavno je svima poznato da je Hrvatska raj za mnoge lovce iz čitave Europe budući da nemamo zakon koji bi primjereno brinuo o životinjama.</p>
<p> Ne znam koga to lovci pokušavaju uvjeriti u svoja zelena stajališta i kome se žele prikazati kao neki moralisti, čuvari životinja i prirode, jer to naprosto zvuči nevjerojatno s obzirom da znamo koliko je danas životinjskih vrsta ugroženo upravo zbog lova. Lovački savez nije se niti udostojio odgovoriti na neka postavljena pitanja koja su im uputili predstavnici udruge Oslobođenje životinja. Tako nikome nije poznato kakve su sankcije za ljude koji nisu odgovorni u lovu. Primjerice, alkoholizirani lovci koji svojim ponašanjem često dovode druge u opasnost. Isto tako ostaje nepoznanica mogu li dozvolu za lov dobiti i osobe koje su služile kaznu za teže zločine? Što je temelj za izdavanje lovačkih dozvola i tko to sve kontrolira?</p>
<p>Ne začuđuje ni što lov toliko brane neki pojedinci, jer je to unosna grana koja mnogima donosi profit. Uostalom, i mnogi poslovni ljudi su i sami lovci te se često putem medija ponosno slikaju sa svojim ubijenim »trofejima«. Isti će ti često istaknuti i svoju humanitarnu narav prilikom javnih istupa, ali zaboravljaju biti humani kad su u pitanju životinje i njihovo pravo na život.</p>
<p> Žalosna je činjenica da neki ismijavaju inicijativu za zabranu lova koju su pokrenule udruge za prava životinje te predstavnici ekoloških pokreta. Oni koji trebaju donijeti zakon o dobrobiti životinja nemaju pojma što je to dobrobit životinja niti iskazuju volju za reguliranje lova te čak donose i veće ovlasti za lovce i njihov Savez. Za kraj, pitam se što to lovcima znači kad nam govore: »Čuvajmo prirodu za mladost koja slijedi, kako to godinama stručno, savjesno i s ljubavlju čine lovci«.</p>
<p>Zanimljivo je to kako oni čuvaju prirodu gazeći je terencima i mecima koji okolo šibaju kao na ratištu.</p>
<p>ŽELJKO SKENDER</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Lang ostavlja poruku budućim generacijama </p>
<p>Obrušio se Petar Strčić (»Poviješću, pa i prošlošću neka se bave povjesničari«, Otvoreno, 14. prosinca 2005.) na dr. Slobodana Langa, koji se usudio pisati o nečemu što mu nije struka, ali u čemu je osobno sudjelovao i na temelju proživljenoga svojim pisanjem ostavio poruku budućim generacijama.</p>
<p>No, prema Strčiću Lang ne bi smio pisati o našoj povijesti, jer je sam sudjelovao u njenom stvaranju, nego bi to trebao prepustiti samo povjesničarima, koji će to pisati iz vremenske distance, na temelju arhivskih materijala i sudskih presuda.</p>
<p>Na temelju kojih arhiva će se u budućnosti pisati hrvatska povijest? Onih vrlo važnih dokumenta koje naši arhivisti više neće vidjeti, ali to kao da našega dičnog arhivista uopće ne smeta.</p>
<p>Dr. Lang je imao što napisati, sam je sudjelovao u stvaranju naše novije povijesti i dao je građu budućim povjesničarima za objektivnije pisanje o njoj. U tim burnim i prijelomnim vremenima dokazao se kao čovjek u najplemenitijem smislu, za što mu je Hrvatska zahvalna. </p>
<p>PETAR DREZGA</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="12">
<p>Grad pun rupa </p>
<p>Rupe se krpaju hladnim asfaltom jer zbog vremena ne možemo raditi veće zahvate, kaže glasnogovornik Zagrebačkih cesta Milan Golubić </p>
<p>Na križanju Vukovarske ulice i Savske ceste radnici Zagrebačkih cesta krpali su u ponedjeljak rupe nastale od niskih temperatura i topljenja snijega. Glasnogovornik Zagrebačkih cesta, Milan Golubić kaže da se rupe i oštećenja na cesti moraju pokrpati što prije, kako se ne bi širile. »Rupe se krpaju hladnim asfaltom jer sad, zbog vremena, ne možemo raditi veće zahvate«, kaže Golubić. </p>
<p>Dodaje da se najprije popravljaju glavne prometnice i velika raskrižja. Osim redovnom kontrolom Zagrebačkih cesta, za oštećenja se sazna i od građana koji dojavljuju o mjestima na kojima su rupe. »Kolika su oštećenja, znat ćemo tek kada prođe zima«, kaže Golubić.</p>
<p> Hrvoje Repas, vozač automobila, kaže da je svakodnevno u prometu i da je ogorčen zbog stanja cesta u Zagrebu. »Ceste su i inače loše, a ovakvo vrijeme samo pogoduje stvaranju novih rupa kojih je ionako previše«, kaže Hrvoje.</p>
<p> Vozačica Dražena Krilić kaže da su rupe najveće na cestama u manjim uličicama. »Uz to, manje ulice nisu dobro očišćene pa ljudi hodaju po cesti. Moram priznati da nisam ni pokušavala voziti otkad je pao snijeg, jer ne vjerujem pješacima, a ne bih htjela nekoga 'pokupiti' autom«, ispričala je.</p>
<p>»Svake zime ista priča«, rekao je Tomislav Klenkac s Trešnjevke. »Puno je malih ulica već popravljeno, no većina nije, pa taj stari asfalt puca, stvaraju se velike rupe i moram jako oprezno voziti kako ne bih oštetio automobil«, kaže Tomislav Klenkac. </p>
<p>Anita Končar</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>»Bezimeni« mostovi</p>
<p>»Ne znam kojim sam se mostom upravo vozio. Često dolazim u Zagreb, no ne mogu se sjetiti imena mosta, a ploču s imenom nisam vidio«, kaže Ante Jureta iz Splita</p>
<p>Zagrebački mostovi slabo su označeni. Ipak, većina Zagrepčana zna njihova imena, no ljudi koji u grad dolaze radi posla ili u posjet, uglavnom nemaju pojma po kojem se mostu voze. Pitaju se: »Vozim li se po Jadranskom ili Mostu slobode?« Jer, iako obale Save kod Zagreba spaja pet cestovnih mostova, jedan željeznički i jedan pješački, Grad si još nije dao truda da ih označi. </p>
<p>»Ne znam kojim sam se mostom upravo vozio. Često dolazim u Zagreb, no ne mogu se sjetiti imena mosta, a ploču s imenom nisam vidio«, odgovorio je Ante Jureta iz Splita, čijem je automobilu novinar Vjesnika prišao na semaforu kod Jadranskog mosta u smjeru Savske i pitao ga zna li kojim je mostom upravo prošao.</p>
<p> Jadranski je most na svom početku, iz smjera grada prema rotoru, označen plavom pločom na kojoj piše njegovo ime, dok u suprotnom pravcu takve ploče nema.</p>
<p>U poznavanju imena mostova ne snalaze se ni »domoroci«. »Od rođenja živim u Trnju. No nevoljko priznajem da nikad sa sigurnošću ne znam kojim se mostom vozim«, kazala je Višnja Glavović koju smo »ulovili« kod Mosta slobode. Most slobode nema ploče s imenom ni na jednoj svojoj strani.</p>
<p>Produžili smo do Mosta mladosti. Iz smjera Novog Zagreba prema Borovju i Folnegovićevu naselju nema ploče s imenom mosta. Isto je i na drugoj strani. Tisuće automobila voze se preko »anonimnog« mosta. Jankomirski i podsusedski mostovi također su označeni nikako ili krnje. Plave ploče s imenom ili nema ili se nalazi na samo jednom prilazu mostu. </p>
<p>U Zagrebu postoji i jedan pješački most, blizu Jadranskog mosta, kod okretišta četvorke i sedmice. Malo Zagrepčana zna da se zove Savski most jer, pogađate, nema ploče sa svojim imenom. »Nemam pojma kak' se zove. A šećem se njime skoro svaki dan. Trebalo bi ga bolje označiti«, kaže Sanja Pavlinović, ekonomistica iz Kajzerice.</p>
<p>Vjesnik je pitao gradski Odjel za promet hoće li mostovi dobiti ploče sa svojim imenima. A iz Odjela su odgovorili da je u tijeku izrada putokazne i turističke signalizacije za Zagreb te da će se u sklopu te akcije postaviti i nove ploče s imenima mostova. »Uskoro se očekuje početak postavljanja putokazne signalizacije u zoni raskrižja«, rekao je načelnik toga odjela Stipan Matoš. No nije rekao kada će točno početi postavljanje signalizacije i kada će zagrebački mostovi biti propisno označeni.</p>
<p>Tomislav Marinović</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Nad stazom bdije sto ljudi</p>
<p>Direktor natjecanja Reno Fleiss kaže da strojevi »frezaju« stazu Crvenog spusta i da će ona biti spremna za utrku 5. siječnja </p>
<p>U ponedjeljak, tri dana prije održavanja slalomske utrke Svjetskog skijaškog kupa, na Sljemenu je vladala prava radna atmosfera. Obavljaju se završna dotjerivanja i na samom Crvenom spustu i na svim popratnim sadržajima oko njega. Tako će u četvrtak, 5. siječnja, Sljeme biti potpuno spremno da na njemu u 15.15 počne prva, a u 18.15 sati druga vožnja Snježne kraljice. </p>
<p>Probleme je stvorilo oko šest centimetara novog snijega koji je napadao u noći na ponedjeljak. Kiša koja je padala za vikend, nije izazvala veće probleme, no južina pa onda i snijeg zadali su svima na Sljemenu pune ruke posla. </p>
<p>»Uklanjamo novonapadali snijeg, a oko 100 ljudi stalno je spremno za sve vremenske prilike i ono što će još biti potrebno učiniti kako bi staza u savršenom stanju dočekala 5. siječnja«, kazao je direktor natjecanja Reno Fleiss te dodao kako su sad na Crvenom spustu strojevi koji »frezaju« stazu. </p>
<p>»Crveni spust je pun radnika, a naša je Gorska služba spašavanja zbog završnih priprema uoči Svjetskog kupa uvela izvanredna, 24-satna dežurstva«, rekao je za Vjesnik Ivan Host, dopročelnik Hrvatske gorske službe spašavanja. </p>
<p>U ponedjeljak su, na minus dva stupnja Celzija, velika vlaga i magla još dodatno pojačavale gužvu. »Stanje je 'usijanije' nego obično, ali Bijeli i Zeleni spust uređeni su i otvoreni za skijaše«, rekao je Host. Dodao je kako Kurt Hoch iz Međunarodne skijaške federacije neprekidno nadgleda i pregledava stazu te da je izrazio zadovoljstvo svime što je do sada učinjeno. </p>
<p> Bijeli i Zeleni spust u ponedjeljak su bili otvoreni za manji broj skijaša, vučnice su radile, no trosedežnica je bila zatvorena.</p>
<p> »Cesta sa zagorske strane također je zatvorena. Na Sljemenu se odvijaju zadnje pripreme, Hrvatski skijaški savez montira zaštitne mreže i sređuje popratne sadržaje«, kazao je Dragutin Žiljak, direktor Trgovačkog društva Sljeme-Medvednica.</p>
<p>Kako doznajemo u Generalturistu, tri dana prije skijaškog spektakla prodano je 5900 ulaznica po sto kuna. Uz standardne karte postoje i tzv. VIP ulaznice po cijeni od 7500, 1500 i 1200 kuna. Za Platinum Club (ulaznice po 7500 kuna) do sada je prodano 25 karata, za Gold Club 250 karata a za Silver Club prodane su 72 karte. Ulaznice će se zaključno s 4. siječnja moći kupiti u svim zagrebačkim i riječkim poslovnicama Generalturista te putem njegova web-portala. Na dan utrke karte će se moći kupiti u poslovnici Generalturista u Praškoj ulici.</p>
<p> Prijevoz gledatelja odvijat će se u tri zone, i to s Mihaljevca i iz Stubičkih Toplica. Gledatelji se trebaju držati uputa vezanih uz zonu za koju vrijede njihove ulaznice. Prijevoz počinje u četvrtak u devet sati, a posljednji polazak autobusa sa Sljemena u Zagreb predviđen je za 24 sata. </p>
<p>Petra Kostanjšak</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Drvce ostavite na vidljivom mjestu</p>
<p>Skupljanje odbačenih božićnih drvaca počinje prvi radni dan nakon Sveta tri kralja</p>
<p>Radnici Zrinjevca u ponedjeljak su nastavili skupljati neprodane božićne jele, a prvi radni dan nakon blagdana Sveta tri kralja skupit će i one koje su odbacili građani.</p>
<p>»Molimo građane da sva drvca odlažu na vidljivim mjestima na zelenim površinama ili uz kontejnere, u blizini svojih zgrada«, rekao je direktor Zrinjevca Igor Toljan i dodao da će za taj posao biti potrebno desetak dana. Obično se skupi oko šest tisuća prostornih metara odbačenih drvaca koja onda završe u kompostani.</p>
<p>Iz Zrinjevca pozivaju građane da božićna drvca, koja su kupili u posudama, sade u vlastitim vrtovima, a ne na javnim gradskim površinama.</p>
<p>»Ljudi često posade drvce ispod nečijeg balkona i u početku je to ugodno za oko. Za deset godina kad drvo naraste, međutim, nastaju problemi jer obično ljudima zaklanja pogled s balkona, a i korijenje može prouzročiti razne probleme«, završava Toljan. Ako baš žele negdje posaditi kupljeno drvce, iz Zrinjevca pozivaju građane da se prije sadnje savjetuju sa stručnjacima koje mogu dobiti na telefon broj 6598-891.</p>
<p>Iz Hrvatskih voda pozivaju građane da drvca ne bacaju u potoke, već da ih ostave na vidljivim mjestima kako bi ih radnici mogli pokupiti. Budući da je tradicionalni gradski ritual paljenje božićnih stabala, često se dogodi da plamen zahvati automobile, parkirane u blizini plamena, ali i kontejnere za smeće. Zato vatrogasci pozivaju roditelje da upozore djecu na sve opasnosti koje vatra može prouzročiti.</p>
<p>Mislav Nekić</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Mala kuća izrasla na velikoj </p>
<p>Gradski ured za prostorno uređenje, zaštitu okoliša i izgradnju u po-sljednjih osam godina nije izdao ni lokacijsku ni građevinsku dozvolu za nadogradnju </p>
<p>Kaže se da je arhitektura odraz društva u kojem nastaje pa se tako razdoblje tranzicije reflektira i u hrvatskoj arhitekturi. Pojedini primjeri te refleksije ostavljaju nas zapanjenima i u nevjerici zbog rezultata, poput nadogradnje u zagrebačkoj Vinogradskoj ulici broj 27. Na toj se adresi nalazi stambena šesterokatnica, na čijem je krovu nikao objekt koji izgleda kao samostalna obiteljska kuća. </p>
<p>Na velikoj je kući, dakle, izgrađena mala. Naputak bi mogao glasiti - čemu tražiti i otplaćivati skupe stambene kvadrate na dobroj lokaciji, kada možete iskoristiti - krovove? Naravno, suvremena arhitektura ima pravo intervenirati na postojećim objektima, što katkad daje izvrsna rješenja, ali ona su, na žalost, u Hrvatskoj rjeđa, a slučaj Vinogradske 27 nikako ne spada među njih. Kuća u Vinogradskoj bizarna je poput one od prije godinu dana u Splitu, kada je na 17. katu nebodera arhitekta Dinka Kovačića proširen stan, ali ne zatvaranjem balkona, što je uobičajena praksa nadomještanja prostora kod nas, nego nadogradnjom čitavog stana. U tom je slučaju građevinska inspekcija zaustavila radove i doneseno je rješenje da se vrh nebodera vrati u prvobitno stanje. </p>
<p>U Gradskom uredu za prostorno uređenje, zaštitu okoliša i izgradnju grada Zagreba saznali smo da taj Ured u posljednjih osam godina nije izdao ni lokacijsku ni građevinsku dozvolu za nadogradnju u Vinogradskoj 27, koja se, dakle, bespravno gradila nadomak građevinske inspekcije. Ipak, netko ju je morao projektirati, a kako bi ijedan arhitekt potpisao projekt, u kojemu se krov stambenog objekta tretira kao zemljište slobodno za gradnju?</p>
<p>Odgovor na to pitanje potražili smo kod Borisa Morsana, profesora na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu. Velikim »izvorom zagađenja građenjem u Hrvatskoj« prof. dr. Morsan smatra to što projektira gotovo svatko tko hoće, čak i službenici ureda za izdavanje građevinskih dozvola. Tako investitori lakše dolaze do dozvola, a stvaraju se i interesne skupine. Postavlja se pitanje i arhitektonske struke, objašnjava dr. Morsan, jer se dozvole ne mogu izdati bez potpisa ovlaštenih arhitekata.</p>
<p> Morsan podsjeća na to da je Hrvatska komora arhitekata i inženjera u graditeljstvu svojedobno poslala dopis Ministarstvu prostornog uređenja, tražeći uvid u izdavanje dozvole, ali taj je pokušaj propao.</p>
<p> Dr. Morsan navodi i činjenicu da je danas u arhitekturi kreativni proces zamijenjen administrativnim - ako se pribave sve potrebne dozvole, a to u slučaju obične obiteljske kuće traje i po godinu dana, može se graditi bez ikakve ozbiljne i razrađene ideje o tome što će se izgraditi. </p>
<p>Društva u tranzicijama kao što je naše od devedesete godine na ovamo, zasigurno rješavaju važne i goruće probleme, ali vrijeme je ozbiljno razmisliti o arhitekturi i onome što nas okružuje. </p>
<p>Barbara Matejčić</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Gase vatru sto godina </p>
<p>Svečanom sjednicom skupštine svoju stotu obljetnicu obilježilo je Dobrovoljno vatrogasno društvo Lupoglav. Društvo je, kako se čulo u izvješću aktualnog tajnika Vlade Gruice, osnovano 9. prosinca 1905. godine, kao Vatrogasna četa, a među osnivačima spominju se Slavoljub Wilhein, Tomo Šoštarić, Filip Kraljiček, Stjepan Pišćenec i Franjo Vučić. Zajedno s njima četa je brojila 34 člana. Društvo je djelovalo uz potporu cijelog sela. Uz Lupoglav, tada su vatrogasno društvo na području današnje općine imali još samo Brckovljani. Oba su se društva 1907. godine učlanila u Hrvatsko-slavonsku vatrogasnu udrugu, a u Lupoglavu je uskoro izgrađeno i prvo vatrogasno spremište i nabavljena oprema. </p>
<p>O značenju društva za selo govori pak i podatak da je ono tridesetih godina prošlog stoljeća u svom sastavu imalo i dramsku sekciju, te da je bilo i nositelj kulturnog života u Lupoglavu. Prva motorna štrcaljka marke Rosenbauer, koja je zbog svoje muzejske vrijednosti i danas ponos društva, nabavljena je 1943. godine, a već godinu dana kasnije pokazala se puna opravdanost njene nabavke kad je, u sukobu između njemačke vojske i partizana, zapaljeno čak 36 imanja u Lupoglavu. Bio je to ujedno i najveći zabilježeni požar u Lupoglavu, a vatrogasci su, unatoč mogućoj pogibelji, spašavali imovinu.</p>
<p>Nakon krize u radu društva, koja je uslijedila početkom devedesetih godina, DVD Lupoglav je uz pomoć Općine Brckovljani i općinske vatrogasne zajednice danas opet postao dobro ustrojeno i respektabilno vatrogasno društvo. </p>
<p>U vlasništvu društva su čak tri vozila, uključujući navalno vozilo, i cisterna. A sa 126 članova, među kojima je četvrtina onih najmlađih, društvo, prema riječima svog predsjednika Dražena Kutice, ne mora brinuti za svoju budućost. Osim toga DVD Lupoglav proširio je i moderno opremio svoj vatrogasni dom koji je i danas središte svih društvenih događanja u ovom mjestu.</p>
<p>Prigodom obilježavanja stote obljetnice, u ime Općine Brckovljani načelnik Željko Funtek dodijelio je DVD-u Lupoglav novu zastavu i lentu. </p>
<p>Nenad Haleuš Mali</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="18">
<p>Počele rasprodaje</p>
<p>Svijet kao globalno selo diše kao jedan. Nakon kolektivnog dočeka Nove godine, u ponedjeljak su uslijedile rasprodaje po svim meridijanima i paralelama. Japanski shopping centri tome su, u skladu s višedesetljetnom tradicijom, dodali i dašak avanture. Tisuće razdraganih kupaca, mahom žena, pohrlilo je u robne kuće kupiti tzv. sretne vrećice vrijedne točno 10.000 jena (oko 540 kuna). Avantura je u tome što je svaka vrećica uredno zapakirana i zapečaćena pa kupac nema pojma što će u njoj dobiti. Premda doslovce kupuju »mačka u vreći«, kupcima se to isplati jer je prodajna cijena vrećica ipak osjetno niža od cijene predmeta koji su u njima skriveni. [akb]</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Darovi za kineske policajce i vojnike</p>
<p>PEKING</p>
<p> – Kineski vojnici i policajci postrojili su se na svečanosti u vojnoj bazi Ganzi, u provinciji Sechuan. Razlog svečanosti - podjela darova. Vojnici i policajci za Novu su godinu, naime, na dar od države dobili svinje, i to prigodno ukrašene.</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Drnovšek prvi put sreo svoju izvanbračnu kćer</p>
<p>LJUBLJANA</p>
<p> – Slovenski predsjednik Janez Drnovšek (56) iznenadio je javnost priznanjem da uz sina iz prvog braka, ima i odraslu izvanbračnu kćer za koju je doznao prije godinu danu. To je mlada, afirmirana skladateljica Nana Forte (24), iz Zagorja ob Savi, gdje je Drnovšek živio dok na izborima 1989. nije izabran za slovenskog člana u predsjedništvu SFRJ. Vijest da ima kćer za koju nije znao, uveselila ga je pa ju je prokomentirao: »Konačno je Djed Mraz i meni nešto donio«. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Snijeg srušio krov na 50 klizača</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - U nesreći koja se dogodila u ponedjeljak u njemačkom gradu Bad Reichenhallu, kada se pod teretom snijega na oko 50 klizača srušio dio krova klizališta, poginula je najmanje jedna osoba, rekao je glasnogovornik policije Fritz Braun dodajući kako pretpostavlja da bi moglo biti još mrtvih i teže ozlijeđenih, izvijestile su agencije. Spasilačke ekipe evakuirale su desetak lakše ozlijeđenih. Bad Reichenhall je gradić smješten u bavarskim Alpama. To su područje na njemačko-austrijskoj granici posljednjih dana pogodile obilne snježne padaline, koje su u ponedjeljak prouzročile lavine zbog kojih se nestalima smatraju tri osobe. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Tri Indijca spalila ženu i petero djece</p>
<p>PATNA</p>
<p> – Nakon svađe s jednom ženom zbog ukradene stoke, tri su muškarca u mjestu Raghopur, benzinom polila kolibu u kojoj je sa ženom živjelo i petero njezine djece. Živi su spaljeni žena, dva sina i tri kćeri u dobi od 4 do 12 godina. Ubojice su nedavno puštene iz zatvora gdje su izdržavali kaznu zbog krađe stoke koja je pripadala spaljenoj obitelji. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Nepoznati dobitnik jack-pota ostao bez 9,4 milijuna funti </p>
<p>LONDON </p>
<p> - Nepoznati vlasnik dobitne srećke zakasnio je dobitak prijaviti i tako u ponedjeljak ostao bez nagrade od 9,4 milijuna funti. Dobitna srećka Britanske lutrije kupljena je 6. lipnja 2005. godine u Doncasteru na sjeveru Engleske i do ponedjeljka u 17.30 sati po lokalnom vremenu, kada je istekao rok za podizanje nagrade, nitko se s njom nije pojavio. [Reuters/Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Snažan potres u Atlantskom oceanu</p>
<p>WASHINGTON</p>
<p> – Vrlo snažan potres magnitude 7,3 stupnjeva zabilježen je u ponedjeljak ujutro u podmorju južnog dijela Atlantskog oceana, no stručnjaci tvrde da nije mogao pokrenuti tsunami. Ukratko, bio je to »velik potres daleko od ičega«, kazali su u šali američki seizmolozi. Točnije, 3945 km jugoistočno od Buenos Airesa. [akb]</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Sestre se sastale nakon 76 godina </p>
<p>LONDON</p>
<p> – Britanka Doris Coughtrey (79) koja je 76 godina bila odvojena od starije sestre Irene, konačno će se s njom sastati zahvaljujući njezinu susjedu i njegovoj potrazi na internetu. Sestre su 1929., imale 3 i (Doris) i 9 godina (Irene), a tad su nakon majčine smrti razdvojene. Udovica Doris nikad nije govorila o sestri, ali se povjerila susjedu Gordonu Lowu (66) pa je umirovljenik krenuo u potragu na Internetu na stranici »Genes reunited«. Za četiri je dana pronašao Irene (85) u domu umirovljenika. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="26">
<p>Kazalište nije muzej artefakata </p>
<p>Nemoguće je da se samo postavlja Shakespeare ili Čehov. Sve kazališne kuće u Europi postavljaju Molierea, ili primjerice Corneillea, a potonji za nas gotovo i ne postoji</p>
<p>Kako se osmišljava hrvatski kazališni repertoar? Stihijski, kaotično, zbrda-zdola, najčešće na osnovi usputnih dogovora ravnatelja i redatelja, s time da se vrlo olako shvaća načelna profilacija pojedinoga teatra. Vodi li se računa o europskim kazališnim trendovima, čak i onda kada je stanje poput trenutačnoga _ kad se može govoriti samo o neobično jakim teatarskim osobnostima, o naslovima koje upravo oni odabiru, posebice onim suvremenijim naslovima što se postavljaju u značajnim kazališnim kućama ili produkcijama slobodnih grupa? </p>
<p>Odakle toliko sljepoće i samovolje, možebitno i previše neupućenosti i neznanja kod naših ravnatelja i intendanata (naravno, vrijedne iznimke postoje), kad je potrebno odrediti što će biti na programu? Nije li upravo protekla godina donijela tužnu statističku bilancu o znatnom padu kazališne publike. A riječ je o »manjku« od čak 10 posto. Koliko ti rezultati, dakle posvemašnja kriza publike ima veze s, u najmanju ruku problematičnim repertoarom u našim kazalištima, pitanja su koja se ponavljaju iz godine u godine. Dramaturginja Željka Turčinović smatra da je velik problem što u hrvatskim kazalištima ne postoje dramaturzi koji čitaju, prate i predlažu repertoar umjetničkom ravnatelju ili intendantu. </p>
<p>»U nas se događa da se ne postavljaju pojedini naslovi koji su dobili nagrade, koji su uprizoreni u inozemstvu. Dok kazališta u inozemstvu imaju dva, tri dramaturga koji čitaju, predlažu i stručno se bave predlaganjem repertoara u našim kazalištima ne postoje«, naglašava Turčinović. Dramaturg i dramski pisac Dubravko Mihanović, zaposlen u DK »Gavella«, ne smatra da je nepostojanje dramaturga glavni problem lošega repertoara: »Dramaturg je s jedne strane shvaćen nedovoljno značajno i pomalo je mistificiran. Oni dramaturzi koji i 'djeluju', zasigurno premalo čitaju tekstove, jer u teatru moraju obavljati i druge dužnosti«, objašnjava Mihanović, te nastavlja: »Ipak, ne smatram da je osnovni problem u osobi dramaturga, već jednostavno u kazališnoj praksi. Primjerice, kazalište s četiri premijerna naslova koje mora zadovoljiti određenu repertoarnu strukturu i ima velik ansambl, teško pronalazi popularni suvremeni tekst s velikom glumačkom podjelom. </p>
<p>Većina ih ima malene podjele, što znači da se ne upošljavaju glumci, a to si kazalište ne može tek tako dopustiti.« O posljedicama površne repertoarne politike dramaturg i redatelj Ivica Buljan kaže: »Dogodilo nam se da smo neke predstavnike suvremene europske nove drame jednostavno preskočili. Primjerice one tzv. engleske poetske nove drame kao što su djela Sarah Kane, dok su se igrale, uvjetno rečeno, naturalističke nove engleske drame (McDonagh, Berkoff). Također, nedopustivo je da je kod nas zaobiđena novija ruska drama (djela Jevgenija Griškovca, npr. »Kako sam pojeo psa«) a ona koja se i postavljaju (N.V. Koljada) dobivaju bulevarski okvir, što nema mnogo veze s njihovim istinskim estetikama. Slična je situacija i s austrijskim dramatičarima koji su hrvatskim kazalištima bili zanimljivi tek s ponekim uratkom (npr. Elfriede Jelinek, Thomas Bernhard, Werner Schwab ili Peter Handke).</p>
<p>Ukratko, prekasno postaviti neko djelo na našim pozornicama, to je gotovo isto kao biti demode. Tekst posjeduje vrijeme kad je vruć i kada ga treba postavljati«, tvrdi Buljan.</p>
<p>Uz spomenuti niz naša kazališta uglavnom zaobilaze dramska djela Reinera Wernera Fassbindera, Dee Loher ili Williama Nicholsona koji su na repertoaru nekih čeških kazališta. </p>
<p>Poseban problem jest i postavljanje tzv. željeznog repertoara, dakle onih naslova svjetske dramske literature koji su nezaobilazni u svakome relevantnome kazalištu.</p>
<p> Ako je jedina nakana insceniranja nekog djela iz toga korpusa ispunjavanje proračunske obveze (što je kod nas čest slučaj), ili pak podilaženje mladoj publici biranjem lektirnih naslova, umjetnički rezultat može samo zabunom ili pogreškom biti vrijedan pozornosti. Uz to, na repertoaru se zaista ne bi smjeli naći naslovi za koje uopće ne postoji primjereni društveni kontekst.</p>
<p> »U trenutku kada se na scenu postavljaju klasici, u današnje vrijeme napretka tehnologije i upliva estrade, oni se jednostavno moraju reinterpretirati. U protivnom, bolje ih je ne igrati«, mišljenja je Željka Turčinović.</p>
<p>Ivica Buljan problem domaćih repertaoarnih kazališta vidi i u zaobilaženju vrlo važnih klasičnih autora. »Dakle, nemoguće je da se samo postavlja Shakespeare ili Čehov«, kaže Buljan, te nastavlja: »Sve kazališne kuće u Europi postavljaju Moliérea, ili primjerice Corneillea, a potonji za nas gotovo i ne postoji. Dakle, i u tom izboru naslova mogu se pomicati granice, tražiti zaboravljeni naslovi, a ne dosadno se držati istih autora i njihovih djela. Dakako, poseban je problem, što se u nas još uvijek kazalište shvaća kao kazalište glumaca, a ne redatelja, dakle ono istinski autorsko se dovoljno ne cijeni«, zaključuje Buljan.</p>
<p>Primjerice, u pariškom »Comédie-française« preferiraju klasike i francuske autore, no u sezoni 2005./2006. ne drži se najpoznatijih djela odabranih autora, već kreću u pravo kazališno istraživanje. Primjerice, umjesto »Čekajući Godota« Samuela Becketta postavlja se drama »O divni dani«. Također na repertoaru imaju i La Fontaineove basne, kao i Corneilleova »Lažljivca« i »Le Cida«. Na programu se nalazi i »Zlatna glava« Paula Claudela te »Il berretto a sonagli« (Kapa lude), manje poznat komad Luigija Pirandella. </p>
<p>Među ovosezonskim premijerama berlinskoga »Deutsches Theater« su »Amfitrion« Heinricha von Kleista i »Volpone ili Lisac« Bena Jonsona. U bečkom Burgtheateru mogu se vidjeti »Mrtvački ples« Augusta Strindberga, »Potonula katedrala« Gerta Jonkea, »Salome« Oscara Wildea ili pak »Stepski vuk« Hermanna Hessea.</p>
<p>Uz sve navedeno, Željka Turčinović smatra da se u našim kazalištima znaju postaviti pojedini naslovi, a da ne postoji ansambl s potencijalom koji ih može iznijeti. Dodaje da »pri kreiranju repertoara treba misliti na profil kazališta, na predstavljanje dramskih noviteta, i domaćih i stranih, na javnu potrebu. A što je javna potreba Grada Zagreba, mora se vidjeti na repertoaru. Bitno je i postavljati ono što će donijeti novi senzibilitet i aktualizaciju«, zaključuje Turčinović te naglašava da kazalište ne smije biti muzejski artefakt dok sve ostalo ide naprijed. A upravo se sve to može spriječiti promišljenim, kreativnim i maštovitim repertoarom. </p>
<p>Helena BrautSonja Tešinski</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Totalni Rembrandt </p>
<p>U ovoj godini posvećenoj Rembrandtu samo u Nizozemskoj otvorit će se čak 17 izložaba slikarovih djela na kojima se očekuje oko milijun i pol posjetitelja. Hoće li se napokon razriješiti »zagonetka Rembrandt«?</p>
<p>Godina 2006. bit će godina Mozarta, Cezannea, Heinea, Picassa, Kolumba i _ godina Rembrandta. »Totalni Rembrandt«, kako glasi neslužbeni naslov serije od nevjerojatnih 17 izložaba, koliko ih se u ovoj godini priprema samo u Nizozemskoj i na kojima se očekuje oko milijun i pol posjetitelja, posvećene su 400. godišnjici rođenja toga slikarskog giganta. </p>
<p>No ovaj više nego ambiciozan program sigurno neće u potpunosti razriješiti cjelokupnu zagonetku vezanu uz Rembrandta van Rijna (1606. _ 1699.), ali će u svakom slučaju pružiti mnogobrojne mogućnosti u upotpunjavanju dosadašnje spoznaje o tome slikarskom geniju.</p>
<p>Koliko je Rembrandtovim nekadašnjim sugrađanima stalo da pod svaku cijenu otkriju »cijelu istinu« o jednom od najvećih slikara u povijesti umjetnosti uopće, jasno se vidi već na prvoj otvorenoj _ »Rembrandtova majka _ mit i stvarnost«, u muzeju De Lakenhal u Leidenu, umjetnikovu mjestu rođenja. </p>
<p>Izložba na čijem je otvorenju bila nazočna i sama nizozemska kraljica Beatrix, prikazuje 42 platna te 22 grafike i crteža, u prvome redu portreta _ navodnih članova Rembrandtove najbliže obitelji. Naime, prema teorijama čiji korijeni sežu sve do 17. stoljeća, Rembrandt je kao najčešće modele svojih platna uzimao upravo svoju majku, nerijetko i oca kao i neke od braće i sestara. Tada se, što se na leidenskoj izložbi i jasno vidi, držalo da je starija žena koja sjedi ili se moli, nitko drugi nego Rembrandtova majka, Neeltje van Zuijbrouck, iako se već u ondašnje vrijeme znalo da je primjerice poznato ulje na platnu »Žena koja čita«, nastalo davno nakon njezine smrti, 1640. godine. </p>
<p>Samim time, leidenski kustosi uspješno prikazuju upravo od strane moderne povijesti umjetnosti opovrgnuti romantični mit o Rembrandtu kao »obiteljskom čovjeku«, kakvim su ga identifikacijom nepoznatih modela kao članova najuže obitelji Rijn pokušali prikazati poznavaoci umjetnosti prošlih stoljeća.</p>
<p>Iako je već ova prva otvorena izložba u Leidenu uspjela privući nekoliko tisuća posjetioca, apsolutni vrhunac programa Godine Rembrandta očekuje se u Amsterdamu. Tamo se naime 26. siječnja do 19.veljače otvara u Rijksmuseumu izložba pod naslovom »Svi Rembrandti« _ naslov kakav si doista može dopustiti samo ova kuća u čijem su vlasništvu gotovo sva najvažnija djela genijalnog slikara. </p>
<p>Od 24. veljače do 28. lipnja izložbom »Rembrandt _ Caravaggio« u istome muzeju posjetiocu će se pružiti jedinstvena prilika usporedbe, ali i uvida u opseg utjecaja majstora svjetla i tame na mladog Rembrandta. </p>
<p>Kada se govori o demistificiranju mita vezanog uz genij Rembrandta van Rijna, koji je takoreći i jedna vrsta crvene niti ovog serijskog izložbenog pothvata, tada treba spomenuti i izložbu »Stvarno Rembrandt?«. Naime, od 9. ožujka do 24. svibnja, također u Rijksmuseumu, moći će se vidjeti neki od 500 radova koji su dugi niz stoljeća slovili kao Rembrandtovi originali i koji su tek najnovijim istraživanjima klasificirani pod radove njegovih kolega, odnosno, slikarskih nasljednika.</p>
<p>No da obožavatelje Rembrandta u Nizozemskoj 2006. ne očekuje »samo« velik broj izložaba, o tome svjedoči i za ovu obljetnicu i niz renoviranih »autentičnih mjesta iz života slikara«. Ovdje uz kompletnu staru jezgru rodnog Leidena, prednjači stambena zgrada u amsterdamskoj ulici Jodenbreestraat koju je Rembrandt kupio 1639. godine i u kojoj je 1642. završio možda svoje najpoznatije djelo »Noćnu stražu«.</p>
<p> Isto platno inspiriralo je engleskog režisera Petera Greenawaya za u posljednje vrijeme u medijima vrlo tematiziranu »instalaciju sa slikom i tonom«, istog naslova kao i original prema kojem je nastala, i koju će zainteresirani posjetioci moći vidjeti također u Amsterdamu sljedećeg ljeta. </p>
<p>Da li će ta dvodimenzionalna i trodimenzionalna ponuda nizozemskog programa ispuniti svoja očekivanja i pokazati nam neku novu dimenziju ili pak razriješiti i posljednju zagonetku vezanu uz život i stvaralaštvo »slikara sjena«, to ćemo saznati tek na kraju godine koja je započela. </p>
<p>Željka Telišman</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Na vrhu roman »Subota« Iana McEwana </p>
<p>Na listi najboljih knjiga su romani Iana McEwana, Juliana Barnesa, Kazua Ishigura, Harukija Murakamija, Margaret Atwood. Lista uključuje samo autore s engleskoga govornog područja, a »New York Times« uopće ne daje komentar izbora </p>
<p>Kada je nedavno predsjednik Akademije za dodjelu Nobelove nagrade Horace Engdahl izjavio da manje zemlje imaju raznolike čitateljske ukuse, dok su Britanci i Amerikanci površni jer čitaju i predstavljaju uglavnom vlastite knjige, imao je, barem što se medijske slike tiče, potpuno pravo. Pogledamo li, primjerice, top liste najuspješnijih knjiga u protekloj godini u »The Timesu»« i »New York Timesu«, vidjet ćemo da su književno okrunjene uglavnom knjige s anglosaksonskoga govornog područja, dok je, recimo, francuska književnost ostala u zatišju, kao da njezino europsko dostojanstvo ne izaziva angloamerički duh. Pa ako na listi već nema manje popularnoga Francoisa Weyergansa, dobitnika ovogodišnjega Gouncourta, barem je roman »Mogućnosti otoka« Michela Houellebecqa zaslužio biti spomenut, ako ne ni zbog čega, barem zbog jezične raznovrsnosti koja je važna za uvjerljivost bilo koje svjetske top-liste.</p>
<p> Na nedavno objavljenoj listi britanskoga »The Timesa« uzdignuti su u vrh svjetske slave u godini 2005. romani koji su bili u izboru za britansku Bookerovu nagradu _ »Subota» Iana Mc Ewana, »Arthur & George« Juliana Barnesa, »Never Let me Go« Kazua Ishigura, dok su na sljedećim mjestima mitski roman »Penelopijada« Margaret Atwood i »Kanađanka« Alice Munro, egzotični roman o životu žena u dalekim zajednicama. »New York Times« na prvo mjesto stavlja knjigu »Kafka on the Shores« Harukija Murakamija, a slijede »On Beauty« Zadie Smith, »Prep« Curtisa Sittenfelda, »Saturday« Iana Mc Ewana i »Veronica« Mary Gaitskill (svi su autori u nas već prevođeni, osim Mary Gaitskill koja se proslavila zbirkom priča »Bad Behavior«).</p>
<p> Zanimljivo je da »New York Times« ne daje nikakav komentar izbora, što književnu listu pretvara u puki statistički navod. Isključivo pisci s engleskoga govornog područja slave svjetsku književnu feštu, dok su pisci iz drugih zemalja, koje se također diče svjetski uglednim nagradama, kao što se Francuska diči Goncourtom ili Italija Stregom, prepušteni suptilnim književnim istraživačima, s onu stranu blještave svjetske književne pozornice. </p>
<p>Top liste najuspješnijih knjiga, iako obuhvaćaju dosta uglednih romana, svakako su samo prijenos medijski već istaknutih naslova, a teško su stručna preporuka kritičara koji se ne može nositi ni s kvantitetom objavljenih djela (u Francuskoj je samo za Goncourta predloženo oko 6000 proznih knjiga, a u Britaniji se godišnje objavi preko 20.000 naslova beletristike), a kamo li da može u desetak navoda sistematizirati kvalitetu.</p>
<p>Očito je da Bookerova nagrada dobiva sve veći ugled i medijsku prevlast, čak veću i od Nobelove koja, unatoč političkim razlozima, ipak nastoji jedina utihnuti anglofiliju, lansirati pisce iz manjih zemalja i opravdati estetski onu Goetheovu viziju Weltliterature. Ono što je zajedničko top listama »The Timesa« i »The New York Timesa« jest omalovažavanje knjige »More« ovogodišnjega bookerovca Johna Banvillea, knjige oko koje se lome pohvale za suptilno pripovijedanje i pokude zbog estetske pretencioznosti koja je priču zavila u enigmu i malo zanemarila čitatelja.</p>
<p> Najbolje je prošao roman »Subota« Iana Mc Ewana (istaknut na obje liste), priča o jednom danu u životu neurokirurga, studija o ljudskoj svijesti, koja ipak nije ušla u najuži izbor za Bookera. Roman »Arthur & George« Juliana Barnesa, za koji je navijala i publika u kloadionicama pred dodjelu Bookera, još je jedan od složenih romana ovoga nesuđenoga bookerovca (promakao mu je Booker za romane »Flaubertovu papigu« i »Engleska, Engleska«), a ovoga puta pisac kroz priču o Arthuru Conanu Doyleu rasprostire i duh viktorijanske ere. I Kazuo Ishiguro svakako je jedan od opravdanih slavljenika na top-listama, poznat već po svom Bookerom nagrađenom romanu »Na kraju dana« koji je prešao i u filmsku priču o poniznom batleru koji je u osjećaju dužnosti zaboravio na svoj emocionalni život (priču su sjajno oživjeli Anthony Hopkins i Emma Thompson). Novi roman Ishigura neka je vrsta znanstvene fantastike (priča je to o ljudskim klonovima uzgajanim za doniranje organa, a vizionarske, kataklizmičke priče sve su više u modi i u »visokoj« literaturi, što pokazuju, primjerice, knjige »Mogućnosti otoka« Michela Houellebecqa ili »Božansko dijete« Pascala Brucknera).</p>
<p>Izuzetno je hvaljena nova knjiga Margaret Atwood »Penelopijada« koja se uklapa u još jedan trend ozbiljne literature, a to je osuvremenjivanje mitova (»Penelopijada« je nova »Odiseja«, iz Penelopine vizure). I u nas je Lucija Stamać knjigom »Labud« dala doprinos toj novoj »mitskoj« književnosti, opisavši antičke mitove iz vizure Helene).</p>
<p>Među ostalim knjigama liste navode zbirku priča iz New Yorka »The Wonder Sport« Melisse Bank, duhoviti roman »Kratka povijest traktora u Ukrajini« Marine Lewycke, priče australskoga pisca Tima Wintona i druge.</p>
<p>List »The Observer« najavljuje za iduću godinu nove književne hitove, romane Wila Selfa, Douglasa Mitchella, Jaya McInnerneya, Douglasa Couplanda i druge. Prednost je spomenutih top-lista ta što je riječ doista o kvalitativnoj selekciji koja je imuna na trendove, ali joj doista nedostaje osjećaja za književnost koja nije pisana na engleskom jeziku.</p>
<p>Lada Žigo</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Zvijezde jazza ponovno u Hrvatskoj</p>
<p>U protekloj godini je na raznim jazz manifestacijama u Hrvatskoj nastupilo čak pet glazbenika koji su u godišnjoj listi uglednog američkog časopisa »Down Beata« proglašeni najboljima u pojedinim kategorijama</p>
<p>Već sedam desetljeća najpoznatiji svjetski jazz časopis »Down Beat« u prosinačkom broju objavljuje listu najboljih jazzista u protekloj godini po izboru svojih čitatelja. U upravo objavljenom sedamdesetom izboru na počasno su mjesto, u rubrici Hall of Fame, uvrstili slavnog klavirista i skladatelja Herbiea Hancocka. Priznanje je tim veće što ga je dobio za života. Rezultati ovogodišnjeg glasovanja ne donose iznenađenja. Mnoge su pozicije tek preslika stanja prethodnih godina.</p>
<p> Jazz umjetnikom godine proglašen je Dave Holland koji je prvo mjesto zauzeo i kao kontrabasist, te kao vođa big banda. Između ostalih pobjednika, najboljim izdavačem proglašena je tvrtka Blue Note (Dallas Records), najboljim blues glazbenikom B. B. King, a najboljim akustičnim jazz sastavom trio Keitha Jarreta, koji je na prvome mjestu i među klaviristima. Najboljim u kategoriji ostalih glazbala proglašen je usni harmonikaš Toots Thielemans kojeg smo tijekom devedesaetih slušali u B. P. Clubu i ZKM-u, a najboljom pjevačicom Cassandra Wilson koje se zagrebačka publika sjeća s Zagreb Jazz Faira na kojem je nastupila krajem osamdesetih, u usponu karijere.</p>
<p> Zahvaljujući ovogodišnjim jazz gostovanjima publika se imala čemu radovati. Naime, tijekom 2005. na raznim je jazz manifestacijama u Hrvatskoj nastupilo čak pet glazbenika koji su u spomenutom glasovanju zauzeli prve pozicije. Potvrda je to brojnosti, ali i jačanja kvalitete jazz priredbi, te povratka Hrvatske na svjetsku jazz scenu, barem u organizacijakom smislu.</p>
<p> Početkom godine u okviru Jazz ciklusa, što ga organiziraju Jazz klub Zagreb HDS-a i KD Lisinski, u »Lisinskom« je nastupila Maria Schneider, samo nekoliko dana nakon što je primila nagradu Grammy za svoj novi album »Concert in the Garden«. Taj je CD u Down Beatu zauzeo prvo mjesto u kategoriji najboljih jazz albuma, a Maria Schneider je proglašena najboljim skladateljem. </p>
<p> Najboljim klavijaturistom proglašen je Joe Zawinul, zvijezda ovogodišnjeg Liburnia Jazz Festivala u Opatiji. Najboljim bariton saksofonistom proglašen je James Carter koji je svirao na Međunarodnim danima jazza u »Lisinskom«. Ponovno je na prvo mjesto među trubačima zasjeo Dave Douglas koji je nastupio u kinu Studentskog centra na No Jazz Festivalu, jedinom koji u nas već šest godina promiče svjetsku avangardnu i undergound jazz scenu. Najboljim bubnjarom proglašen je Jack DeJohnette koji je nastupio u zagrebačkom ZKM-u na Zagreb Jazz Festivalu</p>
<p>Davor Hrvoj</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Umro književnik Nikola Pulić </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Hrvatski književnik Nikola Pulić, umro je u nedjelju navečer u zagrebačkoj bolnici Rebro, od posljedica moždanog udara.</p>
<p> Nikola Pulić rođen je u Bićinama, kraj Skradina, godine 1926. Kao mladić odlazi u partizane, a poslije rata završava učiteljsku školu, te diplomira na Višoj pedagoškoj školi u Zagrebu hrvatsku književnost i sociologiju. </p>
<p> Objavio je više knjiga putopisa, romana, pripovijedaka, feljtona i drama i bio član Društva hrvatskih književnika.</p>
<p> Tematski i žanrovski raznolik, osebujan u opisu ljudi i krajolika Nikola Pulić se vezao uz putopisnu prozu. U toj memoarskoj prozi unosi usmenu predaju, i legende, isprepličući realno i fantastično, rabeći slikovit pučki govor. Posebno mjesto u njegovu književnom stvaralaštvu pripada bajkovitim pričama za djecu.</p>
<p> Romanima za mladež »Posljednja igra« (1971.), »Zli brodovi« (1976.) , »Mlakarova ljubav« (1977.), »Nobelova djeca« (1981.) i "Maksimirci« (1995.) tematski se vezuje uz suvremenu urbanu sredinu. </p>
<p>Istodobno Pulić poseže i za temema iz hrvatske prošlosti u romanima: »Sablja Vuka Mandušića« (1989.) i »Čuvari amfora« (1994.). Od poznatijih djela je i roman »Procesija« te »Sinovi Orjune. Dobitnik je više uglednih književnih nagrada za dječju književnost. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>»Don Quijote« preveden na »špangleski«</p>
<p>Nakon što je doživio prijevode na brojne svjetske jezike, roman »Don Quijote« španjolskoga pisca Miguela Cervantesa, 400 godina nakon prvog objavljivanja, preveden je i na »špangleski«, neobičnu mješavinu španjolskog i engleskog kojom govori gotovo 40 milijuna Hispanoamerikanaca. </p>
<p>»Mnogi kažu da bi se Cervantes okretao u grobu kad bi znao za tu verziju, ali ja vjerujem da bi bio ponosan jer to znači da je njegovo djelo još živo«, rekao je Ilan Stavans, profesor na koledžu Amherst u Massachussettsu, predstavljajući u Sevilli najnoviji prijevod jedne od najviše prevođenih knjiga u svijetu. [S. V. A.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="32">
<p>Ahonen ugrožava Weissfloga </p>
<p>Finac čiji letovi odišu konstantom i mirnoćom u 2006. ulazi sa željom ugurati se na mjesto koje pripada legendarnom njemačkom »brku« skijaških skokova </p>
<p>Dvije su postaje ostale do kraja Novogodišnje turneje skijaša skakača. Nakon prve polovice, odnosno Oberstdorfa i Garmischa, a pred Innsbruckom (4. siječnja) te Bischofshofenom (6. siječnja) caruje - neizvjesnost. </p>
<p>Vodeći u ukupnom poretku modernih Ikara, Čeh Jakub Janda, slavio je u Garmisch-Partenkirchenu i približio se trostrukom osvajaču »četiri velike« Janneu Ahonenu u poretku Novogodišnje turneje. Sada već legendarni Finac, čiji letovi odišu konstantom i mirnoćom, u 2006. ulazi sa željom ugurati se na mjesto koje pripada legendarnom njemačkom »brku« skijaških skokova. Naime, samo Jens Weissflog u svojoj vitrini ima naslagana četiri uspjeha na Novogodišnjoj turneji. Helmut Recknagel i Björn Wirkola jedini su uz Ahonena s tri slavlja, a oni su davno svoje odskakali. </p>
<p>Jedan rekord nakon Garmischa ostat će još neko vrijeme nedohvatljiv. Danas već bivši letač Sven Hannawald (oprostio se u Oberstdorfu) poklonio je u sezoni 2001./2002. sebi i ljubiteljima kritičnih točaka »poker« »velike četvorke« i na takav se način, osvajanjem Novogodišnje turneje, zlatnim slovima upisao u knjigu povijesti. </p>
<p>Weissflogov bi rekord ipak mogao biti izjednačen. Janne Ahonen je »vruć« i rijetko kad zakaže u presudnim trenucima. Iskustvo je na njegovoj strani. Zna kako se osvaja turneja, kako do prestižnog naslova doći i bez ijedne pobjede, kao što je to napravio u sezoni 2002./2003. No, to je već spomenuta priča o konstanti. </p>
<p>S druge strane, za sada se kao najozbiljniji konkurent nameće Jakub Janda. No, ne treba otpisati niti stare lisce, trećeplasiranog Finca Mattija Hautamäkija i uvijek neugodnoga norveškog asa Roara Ljökelsöya, trenutačno na četvrtom mjestu. </p>
<p>Dvadesetsedmogodišnji Čeh, koji se publici predstavio davne 1996. godine, do prve je pobjede u Svjetskom kupu došao u sezoni 2004./2005. Kao najveće uspjehe može istaknuti srebro i broncu sa Svjetskog prvenstva prošle godine održanog u Oberstdorfu, a sad je pred njim i mogućnost osvajanja Novogodišnje turneje. No, ispred njega se nalazi jedna od najvećih prepreka - svjetski prvak Janne Ahonen, također željan povijesti.</p>
<p>Krešimir Đureš</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Za sljemenski slalom upitan nastup Jelušić</p>
<p>Problem za sljemensku stazu nije kiša koja danima pada u Zagrebu, već aktualne visoke temperature, rekao je Reno Fleiss</p>
<p>Dok su »obični smrtnici« 2005. godinu ispraćali po svom starom običaju, kao i svaku prethodnu, ženska skijaška reprezentacija po svom je običaju godinu za sobom ostavljala - skijajući. No, cijeli snježni gušt nije za svakoga prošao zadovoljavajuće, posebno ne za Anu Jelušić. </p>
<p>Naime, mlada je Riječanka istegnula medijalni ligament i ozlijedila gležanj, zbog čega prve dane u 2006. godini provodi po bolnici (magnetskim rezonancama, rengenu...).</p>
<p>»Planirano je da ode na magnetsku rezonancu, no sistem u bolnici je pao, pa nije obavljena. No, vjerujemo kako će se stanje u narednim danima popraviti, makar je boli kada stane na petu«, rekao je glasnogovornik Ozren Müller.</p>
<p>Nakon odrađene posljednje postaje u prošloj kalendarskoj godini, u austrijskom Lienzu, hrvatske su skijašice preselile nekoliko kilometara dalje do Innerkremsa i brusile formu za jedan od njihovih vrhunaca sezone - Sljeme. Najduže je u hrvatskoj bazi u Austriji boravila Janica Kostelić, no i ona se tijekom večeri u ponedjeljak vratila u Zagreb, a prvi će trening na Sljemenu odraditi u srijedu, na službenom treningu. </p>
<p>»Poznata priča je kod mene. Još uvijek ne osjećam napetost prije sljemenske utrke, ali znam kada odem na start u četvrtak kako će proraditi nešto unutra«, govori Janica, vodeća skijašica Svjetskog kupa.</p>
<p>Naravno, s velikim zanimanjem čeka se, prije svega, obračun Janice i drugoplasirane u Svjetskom kupu Anje Pärson. Trebalo je, dakle, desetak utrka da dvije najbolje svjetske skijašice iskoče na vrh redoslijeda i krenu same odlučiti tko je ove sezone najbolja u Svjetskom kupu. Inače, kiša koja danima natapa Zagreb donekle stvara probleme sljemenskoj stazi i lagano se pali prva crvena lampica za »uzbunu«, makar će Ozren Müller odagnati bilo kakvu sumnju o problemima prije starta u četvrtak (5. siječnja).</p>
<p>»Kiša je ušla u snijeg, što je zapravo dobra vijest za stazu. Naime, odavno je napravljena baza na stazi, a s obzirom na to da su najave vremenske prognoze takve da će sljedećih dana temperatura biti i do minus 8 stupnjeva, vjerojatno će se napraviti dobri uvjeti za skijanje.</p>
<p>Stazu je proteklih dana razgledavao i Austrijanac Kurt Hoch, bivši šef ženskog dijela Svjetskoga kupa, i bio zadovoljan viđenim. A ako čovjek, kojeg je skijaški savez angažirao za vanjskog suradnika, ima pozitivno mišljenje o svemu, onda nemamo pravo kontrirati ili sumnjati u kvalitetu staze. Hoch iza sebe ipak ima 27 godina rada i pripremanja raznih skijališta po Europi.</p>
<p>»Dosta se toga urotilo protiv nas. Visoke temperature, sada i magla. No, naporno radimo od jutra do mraka. Uostalom, radit ćemo i narednih dana koliko god treba, samo da stazu savršeno pripremimo za skijašice«, zaključuje Reno Fleiss, šef natjecanja zagrebačke utrke.</p>
<p>Stipe Karadžole</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Dinamo i HNS izgladili nesporazum </p>
<p>Odlazimo zadovoljni, kažu Dinamovi predstavnici nakon sastanka s HNS-om </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Dinamovi su čelnici ishitreno istupili u javnosti, sami su toga svjesni, pa su valjda u znak isprike inicirali sastanak s predstavnicima Hrvatskoga nogometnog saveza. Takav zaključak možemo iščitati iz izlaganja izbornika Zlatka Kranjčara i glavnog tajnika HNS-a Zorislava Srebrića nakon sastanka s Dinamovom delegacijom. HNS su još predstavljali Dragutin Katalenić, član Izvršnog odbora, te Tomislav Ivković, član stručnog stožera. S Dinamove strane stola sjedili su Mamić, trener Josip Kuže i direktor Damir Vrbanović. </p>
<p> Verbalne iskrice, koje su prethodile sastanku, frcnule su kad su maksimirski čelnici najavili da ne žele pustiti svoje igrače na turnir reprezentacije u Hong Kong, s obzirom na to da su klupske pripreme tad u punom jeku. Pa, iako je dojam da se sastanak odvijao po HNS-ovim notama, iako Kranjčar energično tvrdi da nema nikakvog kompromisa, čini se da je Dinamo dobio što je tražio. </p>
<p>»Bio je to korektan razgovor, a bit će i korektan izbor Dinamovih igrača za Hong Kong«, naglasio je trener Kuže, kojem je ovo, kako sam kaže, bio prvi dolazak u prostorije HNS-a. </p>
<p> Zadovoljstvo je bilo vidljivo i na Mamićevom licu: </p>
<p> »Odlazimo zadovoljni, bio je to, nadam se, koristan susret. Nije on bio plod nekakvog sukoba, već samo glasnijeg razmišljanja, koje je svatko od nas tumačio na svoj način.« </p>
<p> Očito su predstavnici Saveza obećali da će pozvati »razuman« broj dinamovaca. Štoviše, među njima bi, uz Eduarda i Bošnjaka kao svojevrsne starosjedioce u nacionalnoj selekciji, mogao osvanuti i Dinamov kapetan Zoran Mamić. No, na izbornikov ćemo popis za Hong Kong ipak pričekati do utorka oko podne.</p>
<p>»Predstavnici Dinama istaknuli su da su imali svoj konzultativni sastanak i pritom odlučili prihvatiti odluku našeg stručnog stožera onako kako to zahtijevaju interesi reprezentacije. Iz toga proizlazi da će odlazak u Hong Kong biti realiziran onako kako je i bilo programirano. Isto tako, i HNS u svojim prioritetima ima interes da klubovi postižu što bolje rezultate. Naravno, govorimo o međunarodnim natjecanjima«, pojasnio je Srebrić.</p>
<p> Savez je, nastojeći izaći ususret klubovima, smanjio azijsku turneju za dva dana.</p>
<p>»Ne putuje se 25. već 26. siječnja, a povratak nije 3. već 2. veljače«, dodao je Srebrić. </p>
<p>Kranjčar naglašava da promjena termina nije uvjetovana Dinamovim pritiskom. </p>
<p> »Ni Dinamo, a ni bilo koji drugi klub ne može raditi pritisak na krovnu kuću našeg nogometa! Dinamo je spreman na sve moje uvjete. A u klubu kažu da bi tako bilo bez obzira na sve. Malo su nespretno nastupili u medijima...« </p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Bhoysi na putu do 40. naslova </p>
<p>GLASGOW</p>
<p> – U susretu 21. kola škotskoga nogometnog prvenstva Celtic je u Edinburghu pobijedio Hearts sa 3-2 i tako povećao prednost na ljestvici na sedam bodova. </p>
<p>Nakon dvoboja oduševljeni strateg Bhoysa Gordon Stracham imao je samo riječi hvale za igrače obje momčadi, a otkrio je ključ dvoboja: </p>
<p>»Žestoko su nas napali od samog početka. U poluvremenu mi je bilo jasno da se ne možemo nositi s njihovim snagatorima, učinio sam nekoliko izmjena i ubacio svježe, brže igrače. Bio je to klasik, a pobjeda nakon dva pogotka zaostatka ispunjava me srećom.« </p>
<p>Kako i ne bi, kad je ovim trijumfom družina sa Celtic Parka odmakla Heartsu na sedam bodova prednosti, drugom edinburškom klubu Hibernianu na četrnaest, a omraženom Rangersu na golemih 17. Stracham još ne želi otpisati svoga posljednjeg suparnika iz utrke za naslov i poziva na oprez, no povijest nas uči da su glasgowski divovi pretplaćeni na naslove. Trijumf u sezoni koja je na početku davala sve samo ne dobre naznake, poraz od slovačke Artmedije u kvalifikacijama Lige prvaka, neuvjerljive predstave u prvenstvu... </p>
<p>Sada je situacija sasvim oprečna, zahuktale Bhoyse ne zabrinjava ni ozljeda bugarskog veznjaka Petrova, a legendarni Irac Roy Keane uskoro debitira u Kupu protiv Clydea. </p>
<p>Pršinom Rangersu ove sezone ne cvjetaju ruže, 2005. godinu mogu pamtiti samo po prolasku u drugi krug Lige prvaka. Šanse da uhvate Celtic mjere se u promilima, pa sve upućuje na to da će katolički dio Glasgowa slaviti jubilarni 40. naslov prvaka. [D. J.]</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Grgić gubi povjerenje u Gudelja </p>
<p>Najviše »iskrica« frca na Poljudu zbog mjesta zimskih priprema</p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Predsjednik Hajduka Branko Grgić gubi povjerenje u trenera Ivana Gudelja. Malo pomalo puca prava suradnja i daleko je od uobičajenih veza predsjednika i prvog trenera. Situacija još uvijek nije dramatična, nema prijetnje prekidom suradnje. Međutim, alarm zvoni i samo se pobjedama u prvim kolima nastavka prvenstva mogu izgraditi mostovi povjerenja između prvog čovjeka kluba i struke. </p>
<p>Poznato je da »bijeli« vise na ivici propadanja u donji dom hrvatskog nogometa i da je rezultatsko sivilo rezultiralo hrapavim odnosima na svim razinama u klubu. Također je istina da je Gudelj došao u momčad koju nije selekcionirao i uz to opterećenu krahom u Europi od Debrecena. Nije mu ni bilo lako probuditi uspavanu ljepoticu. Uspješno prošavši u polufinale Hrvatskoga kupa, Gudelj je ujedno dobio/zaslužio više kredita i taj mu uspjeh protiv Osijeka predsjednik Grgić pozitivno valorizira. A u prvih pet kola Hajduk lako može osigurati mjesto u Ligi za prvaka. </p>
<p>Stoga je pitanje kako je došlo do poremećaja veza. Zaiskrilo je nakon što je Gudelj otkazao ugovorene pripreme u Turskoj, gdje su bili osigurani kvalitetni suparnici za uigravanje (Arsenal Kiev, JEF United, Icheon, Dinamo Bukurešt). Izgubljena je na taj način mogućnost prezentiranja igrača ukrajinskim, južnokorejskim i turskim klubovima. Gudelj je inzistirao na pripremama na Hvaru, zatraživši da mu se osiguraju suparnici za barem tri utakmice. Takav je zadatak bio nemoguća misija, a pripreme na nogometno nerazvijenom otoku vrlo su skupe. </p>
<p>Na kraju je odlučeno da se većina priprema odradi na Poljudu, s time da se tjedan dana zbog homogenizacije ide na Brač. Direktor Fredi Fiorentini pokušava organizirati barem jednu jaku provjeru, i to protiv talijanskog A ligaša Ascolija. Drugo je iskrenje nastalo kad je napor predsjednika Grgića da osnaži momčad s iskusnim napadačem slovenske reprezentacije Sebastijanom Cimirotičem trener bagatelizirao, pitavši se javno igra li on još uopće. </p>
<p>Treća je stvar što Gudelj odgađa određivanje liste odlazaka pa predsjednik Grgić čeka da pečatira odluka svog trenera. Gudelj inzistira na dovođenju Josipa Balatinca, što bi dobro ispraznilo klupsku blagajnu, iako se Osijekov veznjak u lipnju može dobiti bez odštete... </p>
<p>Srećom da su ovih dana svi bili na odmoru, pa ove nespretnosti nisu kulminirale prepucavanjima, nego se na okupljanju 5. siječnja sve još može ublažiti i barem prema van pokazati zajedništvo. Ipak, Hajduk je u utrci za trofej, u polufinalu kupa čeka ga Rijeka, dok je u igri za plasman u Ligu za prvaka (igra pet utakmica: DINAMO, Rijeka, INTER, Varteks, SLAVEN BELUPO; velikim su slovima ispisani domaćini). </p>
<p>Činjenica je da se momčad pojačala iskusnim napadačem Tomislavom Ercegom, prodornim Cimirotičem te pouzdanim braničem Ivanom Radeljićem. Do početka priprema moguća je i konkretizacija već započetih pregovora s Mirkom Hrgovićem, dojučerašnjim nogometašem bundesligaša Wolfsburga. Na pripreme će doći i makedonski nogometaši Bojan Markovski i Toni Meglenski. </p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Što će Rusanova bez Markovića? </p>
<p>Zapanjenost u HNS-u nakon Markovićeve najave podnošenja ostavke na mjesto predsjednika ako Hrvatska s Mađarskom 8. prosinca dobije EP 2012. godine </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – U hrvatskoj Kući nogometa ponavljaju da novine pišu svašta i da im ne treba previše vjerovati. </p>
<p>Unatoč tome, dan nakon Nove godine zaprepaštenje prožima zgradu u Rusanovoj. </p>
<p>Malo je kome svejedno nakon saznanja da bi za godinu dana, kako kažu određene novine citirajući svog sugovornika Vlatka Markovića, HNS mogao ostati obezglavljen. Tada bi, bude li Hrvatskoj dodijeljeno domaćinstvo nogometnog EP-a 2012. godine, Rusanovu zauvijek trebao napustiti njezin prvi, najutjecajniji i najvažniji čovjek, predsjednik HNS-a Vlatko Marković! </p>
<p>Na moguću Markovićevu ostavku upozorili su nas neki uvaženi djelatnici našega najvažnijeg i najorganiziranijeg saveza. Zabrinutima i preneraženima mogućnošću da ostanu bez Markovića kad je najpotrebniji nikako ne ide u glavu da bi nakon svog eventualnog životnog postignuća, dobivanja organizacije EP-a 2012. u sukandidaturi s Mađarskom, zaključio da je sve važno u životu napravio, kako za hrvatski nogomet, tako i za Hrvatsku, koji će dobivanje takve priredbe preporoditi. </p>
<p>Stoga su nas zabrinuti iz HNS-a zamolili da od Markovića zatražimo originalno očitovanje o toj izjavi da će otići s funkcije predsjednika HNS-a 8. prosinca 2006. godine, jer će, kako je navodno kazao, ako dobijemo domaćinstvo EP-a njegova misija tada biti završena. Molili su to jer misle da je jedno prionuti izvedbi Europskog prvenstva s Markovićem na čelu, a nešto sasvim drugo s nekime tko se tek treba uvesti u taj »mađioničarski« posao. </p>
<p>U nagađanju je li Marković zaista rekao ono što se u tisku citira ima i onih koji te riječi tumače drugom logikom. I laiku je jasno da će konkretna provedba EP-a biti tvrd zalogaj, pa se valja na vrijeme od njega elegantno (od)maknuti, što osvjedočenom borcu Markoviću baš i nije svojstveno. No, ima i onih koji misle da znaju više pa poručuju da Marković tako govori jer zna da Hrvatska s Mađarskom jednostavno ne može dobiti organizaciju EP-a, pa tom izjavom o povlačenju zapravo želi ispasti dodatno važan. </p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Rukometaši se okupili u Poreču </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – U Poreču su se u utorak poslijepodne okupili hrvatski rukometaši i vodstvo reprezentacije kako bi počeli drugi dio priprema za Europsko prvenstvo u Švicarskoj (od 26. siječnja do 5. veljače). Na zborno su mjesto svi stigli s raznih strana, iz Zagreba, Rijeke, Splita..., neki s odrađenim prvim dijelom priprema, a neki iz klubova (to se odnosi na »Španjolce« i »Nijemce«). Malo su kasnije od ostalih stigli tek Splićani Ivano Balić i Petar Metličić, ali je najvažnije da su stigli. </p>
<p>Tako, dakle, izbornik Lino Červar te treneri Irfan Smajlagić i Zdenko Zorko na dispoziciji imaju Šolu, Loserta, Martinovića, Džombu, Horvata, Čupića, Šprema, Pongračića, Vukića, Vorija, Sulića, Huljinu, Metličića, Buntića, Balića, Špoljarića, Duvnjaka, Lackovića, Dominikovića i Obada. </p>
<p>Prvi su trening reprezentativci obavili već u utorak navečer, a problema s ozljedama ima Davor Dominiković. </p>
<p>»Davor će još nekoliko dana raditi sa zadrškom, slabijim intenzitetom, kako bismo vidjeli kako će mišić reagirati«, kaže Damir Kajba, fizioterapeut rukometaša, dodavši da se Denis Špoljarić oporavio od ozljede butnog mišića. </p>
<p>Iva Markulin</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Uvjerljiva pobjeda Ančića </p>
<p>ADELAIDE</p>
<p> – Hrvatski tenisač Mario Ančić na najbolji je mogući način započeo novu sezonu, pobijedivši u 1. kolu ATP turnira u australskom Adelaideu Francuza Arnauda Clementa sa 6-0, 6-2. Pobjednik Davis kupa lakše se od očekivanog obračunao s protivnikom od kojeg je izgubio oba međusobna susreta, 2002. u Indianapolisu i 2004. u Davis kupu, a da pritom nije osvojio ni seta. U 2. će kolu Ančić na Belgijanca Xaviera Malissea, tenisača kojeg je svladao 2004. u osmini finala Wimbledona. U utorak igra i Ivo Karlović, a njegov je protivnik Argentinac Juan Ignacio Chela, od kojeg je izgubio u Davis kupu 2002. godine. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="40">
<p>Zapad preispituje rusko vodstvo u G8</p>
<p>State Department tvrdi da potezi Moskve otvaraju ozbiljna pitanja o korištenju energije u svrhu političkog pritiska</p>
<p>LONDON (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Europa zabrinuto prati posljedice odluke Rusije da obustavi isporuku plina Ukrajini, zbog svađe oko cijene. Počela je, naime, donekle trpjeti i opskrba nekih europskih zemalja, jer plinovod koji ih opskrbljuje ruskim plinom prolazi preko Ukrajine. Zabrinut je i američki State Department koji tvrdi da potezi Moskve otvaraju »ozbiljna pitanja o korištenju energije u svrhu političkog pritiska«. </p>
<p>Istog dana kada je presjekla dovod plina Ukrajini, Rusija je preuzela i predsjedništvo nad grupom G8, postavši privremeni lider grupe najbogatijih industrijskih nacija. </p>
<p>Po svojoj gospodarskoj moći Rusija ne spada u taj ekskluzivni klub, no primljena je u njega zbog svoje veličine i važnosti. U znak nagrade za reforme provedene nakon pada komunizma, njen prvotni status promatrača uzdignut je do gotovo punog članstva u G8. Također se htjelo potaknuti Moskvu da čvrsto prigrli liberalna i demokratska načela na kojima G8 počiva. No, u zadnje vrijeme čuju se kritike da Putinova vlast postaje sve manje demokratska. </p>
<p>Jedan od gospodarskih savjetnika u Kremlju, Andrej Ilarionov podnio je krajem 2005. ostavku tvrdeći da Rusija više nije slobodna ni u političkom ni u gospodarskom smislu. Ta ostavka, koja u jeku božićnog i novogodišnjeg slavlja nije možda dobila zasluženu pažnju, ipak je potaknula zapadne medije da se zapitaju je li Rusija zrela da vodi grupu vodećih industrijskih nacija. Američki kongresnici tvrde da ta zemlja »ne živi u skladu s normama demokratskog društva«, te traže njeno izbacivanje iz G8. </p>
<p>Vladimira Putina sve više kritiziraju zbog progona političkih protivnika, zbog izravne ili neizravne kontrole nad većinom ruskih medija, zbog kršenja ljudskih prava u Čečeniji, zbog podrške represivnim režimima u Uzbekistanu i Siriji te zbog pomoći Iranu u razvijanju spornog nuklearnog programa. Duma je pak nedavno donijela zakon koji dopušta Kremlju da zatvori nevladine udruge koje kritiziraju državnu politiku. </p>
<p>Rusija je također počela renacionalizirati velika privatizirana državna poduzeća. No Putin ne želi ispraviti propuste načinjene u skandaloznoj privatizaciji, nego centralizirati privrednu moć i vratiti je u državne ruke. To, naravno, nema nikakve veze s načelima o liberalnom gospodarstvu na kojima počivaju zapadna društva i G8. U Rusiji se brane da ona ima toliko liberalizma i demokracije koliko ih u ovoj fazi svog razvoja može imati. »1990-tih smo pokušali skočiti u demokraciju, no posljedica je bila anarhija, pa moramo načiniti nekoliko koraka unatrag«, izjavio je ruski politički analitičar i savjetnik Kremlja, Sergej Markov.</p>
<p>Iza Putinove renacionalizacije kriju se i neki dublji motivi. Oni su izbili na površinu jesenas kad je Roman Abramovič, ruski tajkun nastanjen u Londonu svoju naftnu kompaniju Sibneft neočekivano prodao natrag Rusiji, točnije njenom državnom plinskom divu Gazpromu. Igrajući na energetsku kartu, Vladimir Putin želi steći veći utjecaj u svijetu, tvrdili su tada zapadni promatrači. </p>
<p>»Sa zastarjelim i slabo održavanim nuklearnim arsenalom i konvencionalnim snagama, Kremlj želi iskoristiti ruske rezerve plina, najveće na svijetu, kao i nafte da bi ponovno osvojio utjecaj na globalnoj sceni«, proročanski je tada napisao londonski Times. To se predviđanje već počelo ispunjavati. Igrajući upravo na kartu energetike, Moskva sada pokazuje Ukrajini da izlazak iz ruske utjecajne sfere može imati visoku cijenu. </p>
<p>Energetska karta dobro će doći Putinu i dok bude predsjedavao G8. Svoje partnere iz Amerike, Kanade, Britanije, Njemačke, Francuske, Italije i Japana, nastojat će uvjeriti da su njihove zemlje možda privredno jače i razvijenije, ali da svejedno jako trebaju Rusiju, zbog njenih bogatih rezervi nafte i prirodnog plina. Riječ je o argumentu koji će one teško moći ignorirati. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Istražitelji UN-a žele ispitati Assada </p>
<p>Assad je navodno po svaku cijenu pokušao spriječiti Haririja da ponovo postane libanonski premijer</p>
<p>ANKARA (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Istražiteljski tim UN koji nastavlja istragu o počiniteljima atentata na bivšeg libanonskog premijera Rafika Haririja (14. veljače 2005.), zatražio je susret sa sirijskim predsjednikom Basharom al Assadom i šefom diplomacije Farouqom al Sharom. Taj znakoviti iskorak upućuje na zaključak da bi ta dvojica ključnih ljudi režima u Damasku mogla biti izravno umiješana u atentat podmetnutom bombom kojoj je prilikom, osim Haririja, poginulo još 13 ljudi.</p>
<p>Zahtjev istražitelja za razgovor s Assadom i Sharom, što praktički znači njihovo ispitivanje, proširio se i na bivšeg sirijskog potpredsjednika Abdela Halima Khaddama koji živi u egzilu u Parizu. Khaddam, nekad ključni čovjek vladajuće Baas stranke, pojavljuje se u ulozi glavnog svjedoka. On je, naime, u intervjuu Al Arabiyi optužio predsjednika Assada da stoji iza Harirjevog ubojstva. </p>
<p>Khaddam je ustvrdio da je Assad samo nekoliko mjeseci prije fizičke likvidacije Haririja bivšem libanonskom premijeru doslovno poručio: »Vi želite ponovo postati predsjednik libanonske vlade ... Ja vam to neću dopustiti.« Dodao je kako će skršiti svaki takav pokušaj. </p>
<p> Unatoč tome, Khaddam smatra da je odluka o atentatu na Haririja donesena potpuno neovisno u sklopu sirijskih obavještajnih službi.</p>
<p> »Assad mi je rekao da su ljudi u Siriji bili umiješani u ubojstvo bivšeg libanonskog premijera, što bi moglo upućivati i na njegovu izravnu umiješnost«, navodi Khaddam. Hoće li predsjednik Assad pristati na »informativni razgovor« s istražiteljima UN-a, teško je reći. On je ranije takve pokušaje energično odbacivao. U svakom slučaju, stezanje međunarodnog obruča oko Assada i Share, prvo na takvoj razini u povijesti, moglo bi baciti novo svjetlo na Haririjevo smaknuće. </p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Saddam Hussein umalo u Londonu na operaciji kralješnice </p>
<p>Osim Britanije, sredinom sedamdesetih, Njemačka, Francuska i SAD htjele uspostaviti dobre odnose sa Saddamom </p>
<p>LONDON (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Britanski diplomati bavili su se sredinom 1970-ih idejom da London plati dolazak Saddama Husseina u London na operaciju kralješnice, pokazuju državni dokumenti iz 1975. koje je obznanio britanski Nacionalni arhiv. Zapadne tajne službe znale su da Saddama muči slomljeni disk u donjem dijelu kralješnice, što mu je zadavalo velike bolove. Širile su se glasine da bi on bez operacije mogao završiti u invalidskim kolicima. Premda tehnički još nije bio predsjednik Iraka, Saddam je smatran najačom političkom ličnošću u svojoj zemlji, pa su mu se zapadne države počele otvoreno dodvoravati. </p>
<p>Kako pokazuju upravo objavljeni dokumenti, britanski diplomati zatražili su liječničko mišljenje o tome da li bi se Saddamu moglo pomoći. Nije zabilježeno da je Saddam zatražio pomoć od Britanije, ili bilo koje druge zemlje, a njegovi problemi s kičmom traju, čini se, do danas. Tijekom svog suđenja, koje je upravo u tijeku, irački silnik žali se uz ostalo na bolove u križima. Osim Britanije, sredinom 1970-tih i druge su zemlje, poput Njemačke, Francuske i Sjedinjenih Država, htjele uspostaviti dobre odnose sa Saddamom i ostalim ključnim ličnostima iz stranke Baas. Većinu njih zanimala je prodaja opreme za izradu oružja iračkom režimu. Saddam u to vrijeme, naravno, nije još bio poznat kao masovni zločinac, a savjetnici američkog State Departmenta izrekli su o njemu 1975. vrlo povoljno mišljenje. [J.Z.N.]</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Zapatisti u predsjedničkoj kampanji</p>
<p>Pokret zahtijeva veća prava za siromašne indijanske zajednice te pravedniju i manje korumpiranu državu </p>
<p>Dvanaest godina otkako je počela oružana zapatistička pobuna siromašnih seljaka na jugu Meksika, skupina gerilaca i njihove obitelji na samu su Novu godinu napustili svoje kuće u džungli i pošli na šestomjesečnu turneju po zemlji. Nekoliko stotina zapatista predvodi na motorciklu njihov legendarni vođa Marcos koji želi utjecati na predsjedničku kampanju za izbore 2. srpnja, ali sam ne želi sudjelovati na izborima. Zapatisti se, nakon krvavih bitaka na početku svog ustanka, pa neuspjelih pregovora s nizom vlada koje su iz Ciudad de Méxica slale svoje pregovarače u siromašnu južnu državu Chiapas, sada žele uključiti u politički život zemlje kako bi ostvarili svoje ciljeve: zaštitu indijanske manjine koja jedva preživljava i pravedniju raspodjelu meksičkih bogatstava. </p>
<p>Napustivši svoje selo Garruchu, zapatisti će sljedećih šest mjeseci obilaziti zemlju i pokušati potaknuti alternativni projekt za izbore. Njihov zagonetni vođa subcomandante Marcos odrekao se svoje vojne titule (dozapovjednika) i postao »nulti predstavnik«. Poznat po svojoj luli i kapi »fantomki«, Marcos sad želi osnovati lijevi pokret na nacionalnoj razini koji će političkim metodama, a ne oružjem, pokušati ostvariti ciljeve siromašnih Meksikanaca. </p>
<p>Zapatisti će sa svojom »drukčijom kampanjom« obići 32 savezne države, nastojeći pridobiti političke istomišljenike za svoj projekt. Oni smatraju da su političari tradicionalnih stranka korumpirani i nesposobni, a oštro kritiziraju i sadašnjeg gradonačelnika Ciudad de Méxica Andrésa Manuela Lópeza Obradora koji slovi kao favorit srpanjskih izbora.</p>
<p>Premda još nije posve jasno kako su zamislili svoju kampanju, zapatisti se i dalje drže svojih izvornih načela: više prava za autohtone indijanske zajednice te pravednija i manje korumpirana država koja će brinuti o svim svojim građanima. </p>
<p>Gordana Tintor</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Kaznene prijave protiv Schrödera </p>
<p>BERLIN</p>
<p> - Državno odvjetništvo u Berlinu zaprimilo je sedam kaznenih prijava protiv bivšega kancelara Gerharda Schrödera zbog navodne zloupotrebe položaja, javlja tjednik Focus u ponedjeljak.</p>
<p>Schröderu se predbacuje da je dok je obnašao dužnost kancelara pripremao ulazak u nadzorni odbor rusko-njemačkog projekta Baltičkog plinovoda koji je u većinskom vlasništvu ruskog energetskog koncerna Gazprom. Još se ne zna koje je odvjetništvo nadležno za slučaj Schröder: ono u Hannoveru, mjestu stanovanja bivšega kancelara, ili ono u Berlinu gdje je navodno kazneno djelo bilo počinjeno. Schröder je u posljednjim mjesecima na dužnosti kancelara snažno politički podržao sporan projekt gradnje Baltičkog plinovoda. Demokršćanska oporba je u rujnu prošle godine žestoko kritizirala neuključivanje Poljske i baltičkih država u ovoj projekt. Vijest o Schroederovu ulasku u nadzorni odbor Baltičkog plinovoda početkom prosinca izazvala je ogorčenost njemačke javnosti. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="45">
<p>Gužva 1,3 milijuna milijardi ljudi</p>
<p>Broj ljudi na Zemlji moći će se povećavati dok količina topline i energije koja se proizvede ljudskom aktivnošću i koju Zemlja dobiva od Sunca bude jednaka onoj koja se potroši. Iako je uvriježeno mišljenje da je naš planet već sada prenaseljen, znanstvenici tvrde da Zemlja može »podnijeti« 200 tisuća puta više ljudi nego što ih je danas. Pretpostavlja se da danas na Zemlji živi oko šest i pol milijardi ljudi, a znanstvenici predviđaju da bi nas do 2050. moglo biti više od devet milijardi. Štoviše, rumunjski znanstvenici tvrde da ta brojka nije ni blizu onoga što bi moglo iscrpiti kapacitete planete.</p>
<p>Njihovi se izračuni zasnivaju na radu britanskog fizičara Johna Fremlina. Još 1964. godine on je predvidio da će se broj ljudi na Zemlji moći povećavati dok količina topline i energije koja se proizvede ljudskom aktivnošću i koju Zemlja dobiva od Sunca bude jednaka onoj koja se potroši. Na temelju toga, Fremlin je izračunao da na Zemlji komotno može opstati oko 60 milijuna milijardi ljudi.</p>
<p>Rumunjski znanstvenici ponovili su Fremlinova istraživanja koristeći najsuvremenije termodinamičke modele. Ustanovili su da svaki čovjek dnevno »emitira« oko 120 wata energije. Na Zemlji bi tako, prema njihovim izračunima, bez drastična povišenja temperature koje bi moglo ugroziti opstanak ljudske vrste, bez problema moglo živjeti 1,3 milijuna milijardi ljudi.</p>
<p>Ipak, znanstvenici priznaju da bi Zemljini resursi mogli biti potrošeni i mnogo prije no što se dosegne taj broj. U skoroj bi se budućnosti, tako mogli istrošiti izvori hrane i resursi koji zadovoljavaju ostale fiziološke potrebe. No oni su, zbog razvitka tehnologije, podložni stalnim promjenama, napominju znanstvenici. Ako se ti problemi uspiju prevladati znanstvenici smatraju da nema prepreke daljnjem povećanju broja ljudi do broja koji su izračunali.</p>
<p>Opis života na Zemlji, ako se broj ljudi ikad dosegne te brojke, nije nimalo ružičast. Dnevna svjetlost bila bi rijedak luksuz, a većina ljudi živjela bi u neboderima visokim i do dvije tisuće katova. Kako bi se spriječilo pretjerano zagrijavanje, Zemlja bi se morala doslovno potpuno zatvoriti solarnim kolektorima i reflektorima, koji bi čovječanstvu omogućili da kontrolira Sunčevu svjetlost i temperaturu na Zemlji. Znanstvenici predviđaju da bi se sav otpad morao potpuno reciklirati, tako da ga zapravo ne bi ni bilo.</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>U zamci blagdana</p>
<p>Obilne božićne i novogodišnje večere i ručkovi ostavili su ružne tragove na koži, pa odmah poduzmite nešto kako celulit ne bi uzeo maha </p>
<p>Blagdanskih dana namjerno zaboravljamo na zbrajanje kalorija i sastavljanje jelovnika zdravim namirnicama i - griješimo. To više što tu pogrešku kasnije skupo plaća oko 60 posto žena. Jer uživanjem u zalogajima kaloričnih obroka istodobno »hrane« celulit, kojeg se u novoj godini mjesecima pokušavaju riješiti. I da bi se izbjeglo stvaranje ružne »narančine kore«, kozmetički stručnjaci preporučuju djelotvorne prehrambene trikove. Pogotovo kad je riječ o bogatim večerama, koje počnu nizanjem kaloričnih predjela i završe još kaloričnijim slasticama. No to ipak ne znači da ste ih se morali posve odreći, pa niti da sada trebate izbjegavati ostatke kolača i druge hrane koji vas mame iz hladnjaka, nego da pripazite koliko i kako jedete.</p>
<p>Male napasti</p>
<p> Budući da se većina predjela sastoji od različitih salata, sireva, salama i grickalica, prava su masna, slana i kalorična »bomba«. Pogotovo jedu li se prazna želudaca, pa se tada može »smazati« gotovo sve što je ponuđeno na poslužavniku. Nutralizirajte pretjerivanje takve vrste i sendviče si pripremajte od sira i dosta povrća (kuhanih mahunama, šparoga, brokula, koje sprječavaju da tjelesne tekućine sudjeluju u stvaranju celulita). I, neka budu što manji!</p>
<p>Pomaže i voda </p>
<p>Jako ste pogriješili ako uoči bogatih večera niste ništa jeli. A pogriješit ćete i sada izbacite li neki od glavnih obroka i međuobroke. Tijekom dana si priuštite lagane obroke od voća ili povrća, te pijte mnogo vode. Zahvaljujući tim jelima nikad nećete osjetiti glad, a istodobno ćete se riješiti otrovnih tvari iz organizma. Nakon niza kaloričnih ručkova i večera ne zaboravite ni na uobičajene sportske aktivnosti kako biste što prije »zaposlili« metabolizam i onemogućili taloženje viška kilograma.</p>
<p>Prednost proteinima</p>
<p> To se postiže pripremanjem predjela od ribe i krta mesa. Baš zato nećete morati zbrajati kalorije, a ujedno ćete potaknuti da proteini iz tih namirnica upiju <FONT COLOR="#CC3300"><b>šećer</b></FONT>, primjerice, iz riže i tjestenine, koje su obično poslužene kao dio glavnog jela.</p>
<p>Tvrđe kuhana riža i tjestenina</p>
<p> Iako riža i tjestenina sadrže mnogo ugljikohidrata, to ne znači da vam neće dobro doći za pročišćavanje organizma. Pogotovo skuhate li ih tvrđe, al dente. Jer time se smanjuje mogućnost apsorbiranja šećera iz tih namirnica i stvaranje »masnih jastučića« po tijelu i na bedrima.</p>
<p>Čvrst aperitiv </p>
<p>Ako ste poklonik masnih i kaloričnih predjela, pa mnoga od njih još imate u kući, bolje je da završe u smeću nego u vašem tijelu. Zamijenite ih tjesteninom s umakom od rajčice, salatama od povrća ili komadića krtog mesa i ribe s mnogo narezane svježe rajčice, paprike, zelene salate, kupusa...</p>
<p>Izbjegavajte slastice kasno navečer </p>
<p>Iako se mnogima čini neprimjereno, ipak je kolače najbolje jesti ujutro. Ako to činite i tijekom dana, savjetuje se da u njima uživate nakon jela od ribe. Pritom pazite da to uvijek bude, barem, dva sata prije spavanja. Jer ako se poslije »slatkog zagriza«» legne u krevet, poduprijet ćete transformiranje konzumirana šećera u »narančinu koru«.</p>
<p>Mršavljenje seksom </p>
<p>Stručnjaci kažu kako je vođenje ljubavi najbolji način da se očuva linija nakon obilnih blagdanskih obroka (pogotovo nakon kasnih večera). To više što se pritom izgubi 500 do 1000 kalorija, a to je znatno više nego za vježbanja u gimnastičkoj dvorani.</p>
<p>Marinka Đaković</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="47">
<p>Poginule putujući na posao </p>
<p>Do nesreće je, kako saznajemo u policiji, došlo kad je vozačica svojim automobilom u zavoju prešla na drugu stranu ceste i bočno se sudarila s kamionom</p>
<p>VARAŽDIN</p>
<p> - U teškoj prometnoj nesreći koja se u ponedjeljak oko 6, 30 sati dogodila u Bartolovcu smrtno su stradale Mirjana Kolman (28) iz Vrbanovca i Tatjana Senko (34) iz Zamlake. Do nesreće je, kako saznajemo u policiji, došlo kad je Mirjana Kolman svojim automobilom u zavoju prešla na drugu stranu ceste i bočno se sudarila s teretnim vozilom kojim je upravljao tridesetpetogodišnji V. C. iz Domitrovca.</p>
<p> Od siline udarca automobil je odbačen s ceste, a Mirjana Kolman i njezina suvozačica od zadobivenih su ozljeda preminule na mjestu nesreće. Njihova su tijela iz automobila morali vaditi vatrogasci. </p>
<p> Državna cesta D2 bila je zatvorena od 6, 30 do 9, 40 sati, a promet se odvijao okolnim cestama. Dvije prijateljice inače su išle na posao u Varaždin, a pretpostavlja se da je do nesreće došlo zbog snijega i vode na cesti. Dežurna istražna sutkinja odredila je obdukciju, koja će biti obavljena u utorak. </p>
<p>Mihaela Zagoršćak</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Izgorjela zgrada »Jadran Impexa«</p>
<p>U potpunosti je izgorjela upravna zgrada »Jadran Impexa«, a velika šteta počinjena je i u dijelu skladišta</p>
<p>RIJEKA</p>
<p> – U požaru koji je u ponedjeljak oko 6 sati izbio u Trinajstićima izgorjela je upravna zgrada i dio skladišta tvrtke » Jadran Impex«.</p>
<p>Vatru i dim prvi su zamijetili susjedi koji su odmah pozvali vatrogasce. Na požarištu se pojavilo četrdesetak vatrogasaca Javne vatrogasne postrojbe Rijeka i Dobrovoljnog vatrogasnog društva Opatija s desetak vozila te su se s vatrenom stihijom borili cijelo jutro, a u požaru, srećom, nitko nije ozlijeđen.</p>
<p>Prema prvim informacijama u potpunosti je izgorjela upravna zgrada »Jadran Impexa«, a velika šteta počinjena je i u dijelu skladišta s građevnim materijalom, laminatima, parketima i drugim proizvodima.</p>
<p> Kako očevid tijekom dana nije dovršen, jer vatrogasci su morali dogašivati manja žarišta, još uvijek je rano govoriti što je prouzročilo veliki požar u Trinajstićima. Za sada se ne zna ni kolika je materijalna šteta, ali se smatra većom. [Tomislav Rukavina]</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Maloljetnici opljačkali kladionicu radi duga</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Zbog pljačke kladionice i iznude proteklog vikenda policajci su uhitili četvoricu maloljetnika. </p>
<p>Policija je priopćila kako se dvojicu mladića starosti 15 i 16 godina sumnjiči za pljačku kladionice u Maksimirrskoj, jednog 15-godišnjaka za pomaganje i jednog 16-godišnjaka za iznuđivanje dvije tisuće kuna od 15-godišnjeg razbojnika. </p>
<p>Naime, 15-godišnji pomagač se sastao s dvojicom pljačkaša u petak oko 13.30 sati, ispred zgrade u kojoj stanuje mlađi pljačkaš, a kako bi im dao pištolj »češka zbrojevka«, kalibra 7.65 milimetara, kojeg je uzeo ocu bez njegovog znanja. Potom su oko 15.30 sati maloljetnici opljačkali kladionicu, gdje su uzeli oko tri tisuće kuna. Nedugo nakon pljačke mladići su uhićeni na Fakultetskom dobru, a kod njih je pronađen i pištolj i novac.</p>
<p>Prepoznavanjem su otkriveni i ostali upleteni maloljetnici, a i utvrđeno je i da je postojao i četvrti maloljetnik koji je, nešto ranije, oko 13 sati, nazvao 15-godišnjeg pljačkaša i tražio od njega novac koji mu duguje.</p>
<p>Naime, četvrti se dovezao u »citroënu«, ukrcao dvojicu budućih pljačkaša u automobil i tražio od 15-godišnjaka da mu vrati dvije tisuće kuna kojih mu duguje zbog oštećenja motora. Kao osiguranje da će vratiti dug, 15-godišnjak je iznuđivaču dao mobitel. Nakon kraće vožnje po Dubravi, iznuđivač se dovezao do Granešinskih Novaka gdje je na okretištu autobusa istjerao obojicu iz automobila. Pretražio je 15-godišnjaka, a kad je vidio da nema novca, udario ga po nozi. Za vrijeme vožnje natrag u kvart, zaprijetio je da će ga istući ako mu uskoro ne isporuči novac. Nakon dovršene kriminalističke obrade sva četvorica su dovedena u Istražni centar zagrebačkog Županijskog suda.</p>
<p>Marina Kovačević</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Pljačkao i prijetio da je minirao školu</p>
<p>ŠIBENIK</p>
<p> - U Istražni centar Županijskog suda u Šibeniku sproveden je 25-godišnji mladić sa područja Šibenika koji se tereti da je 24. prosinca prošle godine, uz prijetnju pucanja iz vatrenog oružja, opljačako poslovnicu Jadranske banke u Pirovcu. </p>
<p>Iz blagajne je oteo 80 tisuća kuna (u domaćoj i stranoj valuti) nakon čega je pobjegao. Policija je tjedan dana uporno tragala za pljačkašem i ubrzo ga otkrila.</p>
<p> Mladić je priznao pljačku te je policiji čak otrkio gdje je ostavio novac. Na doznačenom mjestu u šumi u zaledju Pirovca policajci su pronašli 60 tisuća kuna. Pretpostavlja se da je preostalih 20 tisuća kuna pljačkaš potrošio na vraćanje starih dugova i nabavku droge .Naime, ovaj je mladić policiji poznat od ranije kao konzument opojnih droga. </p>
<p>Osim za počinjenje kaznenog djela pljačke i razbojništva 25.godišnji mladić sa područja Šibenika čiji identitet policija ne želi otkriti sumnjiči se i za kazneno djelo prijetnji. On je, naime tjedan dana prije izvršene pljačke telefonom nazvao 43- godišnjeg šefa poslovnice Jadranske banke u Pirovcu i od njega zatražio da mu odredjeni iznos novca donese na tajno mjesto na pirovačkoj obali uz opasku da će, ako to ne učini, aktivirati eksplozivnu napravu koju je, navodno postavio u pirovačkoj Osnovnoj školi.</p>
<p> Policja je ubrzo cijelu školsku zgradu evakuirala a pirotehničari pregledali cijeli objekt nakon čega se pokazalo da je dojava o eksplozivnoj napravi bila lažna. Nakon toga 25- godišnjak se nekoliko dana intezivno pripremao za počinjenje pljačke banke koju je izveo usred bijela dana. Pri tomu se maskirao i u ruci držao pištolj kojeg policija još nije pronašla. </p>
<p>Jadranka Klisović</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Izbo ga poznanik</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Policija je privela 20-godišnjeg S.B. koji je u nedjelju oko 4.25 sati, u noćnom tramvaju broj 31, prilikom izlaska iz tramvaja na Trgu bana Jelačića, nožem ubo svog poznanika, 26-godišnjeg F.Č.. Osumnjičeni je u ponedjeljak priveden u Istražni centar Županijskog suda zbog kaznenog djela pokušaja ubojstva.</p>
<p>Naime, F.Č. se vraćao sa proslave Nove Godine i sa svoja četiri prijatelja čekao noćni tramvaj. U trenutku kada su mladići htjeli ući u tramvaj, F.Č. je primjetio poznanika s kojim se ubrzo posvađao, nakon čega mu je S.B. zabio preklopni nož od 20.5 centimetara u prsa, ozljedivši mu pritom plućno krilo. </p>
<p>Počinitelj je pobjegao, a 26-godišnjak je nastavio vožnju do Britanskog trga gdje su ostali putnici primjetili da je ozlijeđen. Kada je šokirani mladić shvatio da je ranjen, pao je u nesvjest pa ga je 49-godišnja žena automobilom odvezla u KB Serstara Milosrdnica gdje je zadržan na liječenju. Dežurni lječnik je okvalificirao ozljede kao lakše s mogućnošću prelaska u tešku.</p>
<p>U policijsku postaju su na razgovor došla sva četvorica mladića s kojima je oštećeni slavio, pa je i utvrđen identitet napadača. Iako su izjave svih sudionika različite čini se da je oštećeni sam izazvao sukob, a u kući osumnjičenog je policija pronašla nož s tragovima krvi.</p>
<p>I oštećeni i osumnjičeni su policiji poznati od prije. Obojica po više od deset puta zbog krađa, a povod sukobu još nije poznat. [M.K.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="52">
<p>T-HT blokira konkurenciju</p>
<p>Vrijednost tržišta fiksne telefonije porasla je na više od 20 milijardi kuna</p>
<p>Liberalizacija telekomunikacijskog tržišta u Hrvatskoj u 2005., nakon što je otvoreno prije dvije godine, konačno je donijela više aktivnih operatera i raznovrsnije ponude telekomunikacijskih usluga i u fiksnoj telefoniji. Korisnici su dobili povoljnije cijene, a procjenjuje se da je vrijednost tog tržišta porasla na više od 20 milijardi kuna, što je sedam milijardi kuna više u odnosu na 2004. godinu</p>
<p>Iako proces liberalizacije još nije gotov, Hrvatska ima učinkovito i profitno interesantno telekomunikacijsko tržište koje i dalje raste.</p>
<p>U fiksnoj je telefoniji oko 1,73 milijuna korisnika, a uz T-Hrvatski telekom, još 14 tvrtki ima dozvole za fiksnu telefoniju, a Optima telekom i Portus-H1 počeli su s komercijalnim radom sredinom godine. Za sada je gotovo 58.000 korisnika (40.000 u Optimi i 18.000 u Portusu) promijenilo fiksnog operatera. U T-HT-u tvrde da su »izgubili« jedan posto korisnika u fiksnoj telefoniji.</p>
<p>Quaestusov Metronet ne namjerava se baviti fiksnom telefonijom za privatne korisnike već samo za poslovne, koji operaterima, uz veća početna ulaganja, donose daleko više dobiti. Godina završava i s oko 35 davatelja internetskih te više od deset davatelja usluga kabelske televizije, odnosno s ukupno 50-ak tvrtki registriranih za telekomunikacijske djelatnost. Svi su oni sa stotinama milijuna kuna ovogodišnjih ulaganja te zapošljavanjem od 500 do 700 ljudi ostvarili i značajan utjecaj na razvoj i funkcioniranje hrvatskog gospodarstva.</p>
<p>Pojava novih operatera pogodovala je i korisnicima, koji su dobili i do 30 posto niže cijene usluga. Uz to, ponuđeno i više tarifnih paketa (u fiksnoj mreži više od 15, od kojih je u desetak obračunska jedinica razgovora - sekunda).</p>
<p>U 2005. dogodio se i cijeli niz tehnoloških i zakonskih promjena. Riječ je o nastavku popularizacije širokopojasnog pristupa Internetu - broadbandu, čiji je broj korisnika s 30.000 s početka godine do kraja prosinca premašio 100.000.</p>
<p>Tu su i otvaranje radiofrekvencijskog područja i davanje koncesija za nepokretni širokopojasni bežični pristup fiksnoj telefoniji putem WiMAX tehnologije u trima županijama i Gradu Zagrebu.</p>
<p>Optima telekom uz Odašiljače i veze, VIPnet i H1, a bez T-HT-a, ima najviše dobivenih WiMAX koncesija, koje će uskoro biti raspisane i za druge županije.</p>
<p>Doneseno je i više od deset novih pravilnika. Među njima su i pravilnik o sniženju cijena i naknada za dozvole i koncesije, koji je pridonio povećanju broja operatera, naročito u fiksnoj telefoniji, kao i onaj o sniženju cijena iznajmljivanja infrastrukture T-HT-a te pravilnici o predodabiru operatera, prenosivosti broja te o osnovnim telekomunikacijskim uslugama.</p>
<p>Nedavna odluka Agencije za telekomunikacije o snižavanju cijene interkonekcije (međusobno povezivanje operatera) sa 72 kune na 54 kune izazvala je nezadovoljstvo T-HT-a. Drugim riječima, T-HT je na određeni rok blokirao rad konkurencije.</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Lakše do SAD-a i Australije</p>
<p>U Croatia Airlinesu u 2006. očekuju uvođenje e-ticketing usluge kojom bi se avionske karte mogle kupiti putem Interneta, a takvu kartu moći će se čekirati izravno u zračnoj luci</p>
<p>Croatia Airlines u ovoj godini očekuje dodatno učvršćenje tržišne pozicije, kao i korištenje prednosti koje joj daje članstvo u Star Allianceu, globalnoj zrakoplovnoj udruzi koja svojim putnicima omogućuje pristup odredištima u čitavom svijetu, posebice na tržištima SAD-a, Australije i Skandinavije, ističu u hrvatskoj nacionalnoj zrakoplovnoj kompaniji.</p>
<p>Članstvom u Star Allianceu Croatia Airlines putnicima će ponuditi putovanja na više odredišta sa zajedničkih terminala, a o redovima letenja putnici se mogu se informirati na internetskoj stranici Star Alliancea. Pojednostavljen je i postupak njihove registracije (check-in) - u polaznoj zračnoj luci dobivaju boarding karte te čekiraju prtljagu do krajnjeg odredišta.</p>
<p>Putnici mogu kupiti putne karte u zajedničkim poslovnicama Star Alliancea.</p>
<p>Croatia Airlines ove godine ne planira kupnju niti unajmljivanje zrakoplova, a nastojat će povećati broj putnika čija bi se brojka trebala popeti na 1,6 milijuna. Najviše putnika očekuju na njemačkom, tradicionalno najvažnijem tržištu Croatia Airlinesa. Tako je u 2005. godini na letovima iz Njemačke u Hrvatsku i obratno prevezeno gotovo 310.000 putnika, što je tri posto više nego u 2004.</p>
<p>U zimskom redu letenja, koji vrijedi do 25. ožujka, putnicima je ponuđeno više letova u europska odredišta, primjerice uvedeni su dodatni letovi iz Dubrovnika u Frankfurt, iz Zagreba i Splita za München, iz Zagreba u Beč, Zürich, Sarajevo i Skopje te iz Splita u London. Uz to, novost su i letovi iz Splita i Dubrovnika u Pariz te iz Dubrovnika u London.</p>
<p>Eventualno uvođenje dodatnih kapaciteta ovisit će o našim istraživanjima tržišta te o potrebama putnika, ističu u Croatia Airlinesu.</p>
<p>Govoreći o mogućim kretanjima cijena mlaznog goriva, u Croatia Airlinesu podsjećaju kako su cijene goriva bile rekordne do kraja prošlogodišnjeg studenog, što je izazvalo trošak od gotovo 80 milijuna kuna.</p>
<p>Croatia Airlines svoju nabavu i potrošnju goriva bazira na utvrđenoj takozvanom Fuel management policyju (upravljanje nabavom i potrošnjom goriva) kako bi racionalizirali nabave i potrošnje goriva, smanjili operativne troškove i smanjili emisije motora zrakoplova i štetnih utjecaja na okolinu. Fuel management sastoji se od dnevnog praćenja tržišta nafte i globalne geopolitičke situacije, kao i drugih bitnih elemenata u formiranju cijene mlaznog goriva, te Tankering policyja (uzimanje goriva tamo gdje je u određenom trenutku najpovoljnije), a koji je sastavni dio Fuel managementa.</p>
<p>U ovoj godini očekuju uvođenje e-ticketing usluge kojom bi se zrakoplovne karte mogle s Interneta ispisati na pisaču, te bi se s njom moglo doći izravno na čekiranje u zračnoj luci. To je korak dalje od postojeće usluge fly on-line kojom su se na internetskoj stranici Croatia Airlinesa mogle provjeriti satnice i slobodna mjesta u zrakoplovima, dok se karta mogla putem Interneta samo rezervirati.</p>
<p>Ivan Smirčić</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Uvode se najviše dopuštene cijene taksi usluga</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Vijeće za zaštitu tržišnog natjecanja na svojoj je posljednjoj sjednici u prošloj godini, održanoj 28. prosinca, koncentraciju Agrokora i PIK-a Vrbovec ocijenilo uvjetno dopuštenom, navodi se u priopćenju Vijeća od ponedjeljka.</p>
<p>Tako je Agrokoru naloženo da »proda, raskine ugovor o zakupu, odnosno prenese na drugog poduzetnika ili prenamijeni nekoliko maloprodajnih prodavaonica na području Zagrebačke i Varaždinske županije, u kojima su njegovi tržišni udjeli iznad 40 posto«. Isto tako, od koncerna Ivice Todorića traži se da u sljedeće tri godine u svojoj maloprodaji i veleprodaji osigura ponudu mesnih prerađevina od junećeg i svinjskog mesa, te svježe juneće i svinjsko meso, svojim konkurentima, i to u omjeru od najmanje 25 posto kada je riječ o prerađevinama, odnosno 20 posto količinske prodaje kada je riječ o svježem mesu. U hrvatskoj antimonopolskoj agenciji koncentraciju Agrokora i PIK-a Belje ocjenjuju dopuštenom.</p>
<p>Vijeće je usvojilo i Izvješće o uvjetima i načinu pružanja usluga taksi prijevoza u Hrvatskoj, te je zaključilo da postojeći lokalni propisi ne omogućuju slobodan pristup tom tržištu, što za posljedicu ima visoke cijene usluga. Predlažu se stoga i promjene u načinu određivanja cijena taksi usluga na način da lokalne jedinice određuju najviše cijene radi zaštite interesa građana, a da poduzetnici mogu slobodno formirati cijene usluga prijevoza do razine najviše cijene. [A. M.]</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Hrvatske putničke agencije dovele 1,96 milijuna stranih turista</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Posredovanjem 850 putničkih agencija, koliko ih je bilo registrirano u prvih devet mjeseci 2005. u Hrvatsku je došlo 1,96 milijuna stranih turista, koji su ostvarili 14,12 milijuna noćenja, što je 11,4 posto odnosno 9,9 posto više nego u istom razdoblju 2004., objavio je Državni zavod za statistiku.</p>
<p>U devet mjeseci prošle godine bilo je deset više registriranih putničkih agencija nego u istim mjesecima godine prije. </p>
<p>U njima je krajem kolovoza 2005. bilo ukupno 3958 zaposlenih (nešto više od 270 nego u prethodnoj godini).</p>
<p>Od 1,96 milijuna stranih turista, preko putničkih je agencija u devet mjeseci u Hrvatsku došlo najviše Nijemaca, čak 500.600 (oko 23.000 više), koji su ostvarili 3,88 milijuna noćenja (oko 220.000 manje). Na drugom su mjestu Talijani kojih su agencije dovele 258.300 (16.000 više), a ostvarili su 1,78 milijuna noćenja (oko 180.000 više). Za višednevna putovanja u Hrvatskoj se uz posredovanje putničkih agencija u devet mjeseci lani odlučilo 222.100 domaćih putnika ili oko 27.500 manje nego 2004. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>U očekivanju profitabilne godine</p>
<p>KARLOVAC</p>
<p> - Tvornica Kordun ušla je s prvim danima 2006. u jubilarnu godinu poslovanja, slaveći devet desetljeća dugu tradiciju proizvodnje pribora i posuđa za jelo, ali i pila, glodala i ostalog metalnog alata. Upravo ovu godinu, unatoč brojnim teškoćama u radu, uprava Korduna drži prvom profitabilnom godinom u posljednjem desetljeću i pol otkako je u (ne)milosti domaćeg i, daleko više, stranoga kapitalističkog tržišta.</p>
<p>- Vjerujem da ćemo ove godine imati dobit, za što smo stvorili potrebne pretpostavke. Na razini Kordun grupe u 2005. smo postigli promet od oko 16,5 tisuća eura po radniku. Sa STIHL-om, koji je s udjelom od 53 posto najveći naručitelj naših proizvoda, potpisali smo ugovor o iduće tri godine suradnje, što bi trebalo za posljedicu imati oko dodatnih pet milijuna eura godišnjeg prometa - naglašava direktor mr. Željko Mažuran.</p>
<p>Ukupni promet Kordun grupe tijekom protekle godine je 6,15 milijuna eura, što je oko sedam posto više nego 2004. Od toga je 70 posto bilo namijenjeno izvozu, ponajviše u SAD i Njemačku. Dosegnuta razina kvalitete proizvoda omogućuje im izvoz u 20-ak država. </p>
<p>- Zaokružili su i ponudu roba za široku potrošnju, uz naglasak na razvijene brendove Strohal i Family, otvorenje izložbeno-prodajnog salona u trgovačkom centru Kaptol u Zagrebu i dostavu poklon-garnitura u manje, ali elitne dućane. Da bismo zadržali, ali i unaprijedili kvalitetu proizvoda, ali i proizvodnje, nastavili smo uvoditi i primjenjivati projekt »20 ključeva« - ističe direktor Korduna. U rečeni projekt, koji koristi 300 tvrtki diljem svijeta, u upravi polažu dosta nade, ali prema tvrdnji direktorovog savjetnika za proizvodnju, ing. Stjepana Mateše, dio radnika ne vidi smisao projekta i njegovo zaživljavanje ide sporo. Ipak, odobrila ga je i financira Vlada i od njega neće odstupiti, jer drže da će pomoći najavljeni rast i razvoj poduzeća. Očito je, međutim, da otpori pojedinih uposlenika dobrodošlim novostima nisu samo plod straha od nepoznatog, već i posljedica nezadovoljstva ostvarenim osobnim primanjima.</p>
<p>- Prosječna plaća 320 radnika u 2005. je bila nešto manja od 2700 kuna, što je rast u odnosu na godinu ranije za osam posto. S prijevozom i davanjima u naturi primanja su oko 3300 kuna neto. Od srpnja se radnicima, naime, isplaćuje samo neto plaća, a ukupan dug s osnove poreza i doprinosa iz plaće je oko milijun kuna. Do kraja prosinca je radnicima Grupe isplaćeno jedanaest plaća - kaže direktorica Sektora Centralnih usluga Kordun grupe Sunčica Obrenović. Dodaje da ostale obveze prema zaposlenicima, kao što su prijevoz, solidarna pomoć, otpremnine i jubilarne nagrade, čekaju bolje dane, odnosno deblji račun Kordun grupe. A on bi se trebao bolje puniti, čvrsto vjeruje Željko Mažuran, već ove godine. </p>
<p>Jubilarna godina trebala bi dati i odgovor na još neka pitanja važna za ukupni uspjeh Grupe, kao što su mogući stečaj Korduna d.d., dalje smanjenje negativnog učinka tvrtke kćeri Lav d.o.o., pronalaženje načina podizanja kvalitete rada na programima proizvodnje pila i glodala u Alatima d.o.o., kao i očuvanje nekoć uspješne robne marke Bratstvo, koja je od jeseni nova članica Kordunove metalske obitelji.</p>
<p>Goran Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Promet na burzama veći od očekivanog</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Na Zagrebačkoj je burzi prošlog tjedna ostvareno više od milijardu kuna prometa, od čega se na institucionalni odnosi 679,86 milijuna kuna, na prijavljeni 215,23 milijuna kuna, dok je redovni promet iznosio gotovo 120 milijuna kuna. Premda prošlotjedni promet nije bio bitno iznad uobičajenih prosjeka, kažu sa Zagrebačke burze, milijardu kuna prometa u manje od tjedan dana višestruko je nadmašio očekivanja analitičara. Vrijednost indeksa Crobex prošlog je tjedna povećana 0,1 posto, na 1997,5 boda, a obveznički Crobis porastao je 0,37 posto, na 105,8208 bodova.</p>
<p>Najveći pojedinačni promet u trgovanju dionicama, veći od 11,2 milijuna kuna, zabilježile su dionice Atlantske plovidbe, čija je cijena smanjena za 6,11 posto, na 844,99 kuna.</p>
<p>Na Varaždinskoj je burzi tijekom proteklog tjedna realizirano više od 49,7 milijuna kuna prometa, a vrijednost indeksa burze VIN porasla je 0,74 posto, na 1993,5 bodova. Ericsson Nikola Tesla je i u posljednjem tjednu 2005. ostala najtrgovanija dionica na Varaždinskoj burzi. Promet tom dionicom iznosio je gotovo 14 milijuna kuna, a cijena joj je porasla 0,49 posto, na 1906,67 kuna. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="58">
<p>Uvoz ruskog plina smanjen za 33 posto</p>
<p>Unatoč smanjenom uvozu ruskog plina, zasad nema problema u opskrbi široke potrošnje</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Uvoz prirodnog plina iz Rusije preko Ukrajine bio je u ponedjeljak tijekom dana zbog rusko-ukrajinskog spora smanjen za 33 posto sa 131.000 prostornih metara na sat na 87.000 'kubika' na sat, a sredinom dana u Hrvatskoj se trošilo oko 420.000 prostornih metara na sat, doznali smo iz Ina-Naftaplina. </p>
<p>Redukcije su počele u nedjelju poslijepodne. Najveće su, čak 53 posto, bile u ponedjeljak od ponoći do osam sati ujutro, kaže direktorica Sektora komercijalnih poslova Ina-Naftaplina Nataša Vujec. </p>
<p>Unatoč tome, zasad nema nikakvih problema u opskrbi široke potrošnje, u koju spadaju i kućanstva, te većine ostalih potrošača. Stanje u plinskom sustavu je stabilno pa situaciju ocjenjuju zadovoljavajućom. Tome su doprinijeli i za zimu relativno dobri vremenski uvjeti jer svaki stupanj ispod nule znatno povećava potrošnju.</p>
<p>U Hrvatskoj plin koristi oko 470.000 potrošača, u kontinentalnom dijelu. Među njima najveći dio otpada na kućanstva pa o plinu ovisi oko milijun i pol ljudi. </p>
<p>Ina je u ponedjeljak zbog znatno reduciranog uvoza isporuke plina za više od 50 posto smanjili jedino Hrvatskoj elektroprivredi (s 85.000 na 40.000 prostornih metara na sat). </p>
<p>Naime, zbog godišnjeg remonta isporuke su od sredine prosinca do sredine siječnja gotovo potpuno prekinute kutinskoj Petrokemiji koja plin koristi kao sirovinu za proizvodnju mineralnih gnojiva. Ta tvornica ovih dana dobiva samo nekoliko tisuća prostornih metara plina na sat za grijanje. </p>
<p>Time su osigurane dovoljne količine plina za ostale potrošače, jer na Petrokemiju i HEP u normalnim okolnostima otpada čak polovica ukupne potrošnje. Zato u Ina-Naftaplinu zasad ne očekuju veće probleme u opskrbi plinom, ali upozoravaju da je daljnja situacija neizvjesna, jer je teško predvidjeti mogući razvoj događaja između Ukrajine i Rusije. </p>
<p>»Ne očekujemo probleme u opskrbi tijekom ovog i sljedećeg tjedna ako se ovakve redukcije uvoznog plina nastave«, kazala je Vujec, napomenuvši kako se na temelju sličnih slučajeva u prošlosti nadaju da problemi s uvozom neće potrajati dulje od 15 dana. </p>
<p>Za Hrvatsku je sretna okolnost da Ina oko 60 posto ukupne potrošnje prirodnog plina od oko 2,7 milijardi prostornih metara, dakle oko 1,6 milijardi, proizvodi na domaćim poljima, a 40 posto (oko 1,1 milijardu 'kubika' godišnje) uvozi iz Rusije. </p>
<p>Zahvaljujući ljetnom interventnom uvozu plina i smanjenju isporuka Petrokemiji i HEP-u prije zime je s 530 milijuna 'kubika' napunjeno jedino Inino podzemno skladište plina. Njegovom pojačanom proizvodnjom (prije nekoliko dana su proizvodili 110.000 'kubika' na sat, u ponedjeljak 135.000, što mogu, ali ne dugo, povećati na čak 240.000) i reduciranim isporukama HEP-u sada se nadoknađuje manjak ruskog plina.</p>
<p>No, iako iz ruskoga Gazproma tvrde da čine sve kako bi normalizirali isporuke, nitko ne može predvidjeti do kada bi redukcije njihova plina mogle potrajati te koliko bi zbog zahlađenja mogla porasti potrošnja u Hrvatskoj.</p>
<p>Zato je Ina-Naftaplin, da bi nadoknadio reducirani uvoz, već krenuo u razgovore o mogućem interventnom uvozu prirodnog plina iz Europe. Stručnjaci, međutim, upozoravaju da već vlada izuzetno velik interes za nabavku dodatnih količina plina zbog čega su mu cijene već znatno porasle. Unatoč tome, učinit ćemo sve da osiguramo dodatne količine, kažu u Ina-Naftaplinu.</p>
<p>Iako široka potrošnja ima prioritet u opskrbi, Ina je u ponedjeljak obavijestila svih četrdesetak distributera plina da prouče koliko, u slučaju potrebe, mogu smanjiti isporuke manjim gospodarskim potrošačima. </p>
<p>Također su sve gospodarske potrošače obavijestili da se pripreme za korištenje zamjenskih goriva. Osim toga, iz Ine apeliraju na sve potrošače da maksimalno racionalno koriste plin. To znači grijati samo prostorije koje se koriste, a ni u njima ne treba grijati na 25 stupnjeva i sjediti u kratkim rukavima.</p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Ukrajina odbacila optužbe o krađi plina</p>
<p>Mađarska, Hrvatska, Slovačka i Austrija izvijestile su u ponedjeljak o smanjenim isporukama ruskog plina</p>
<p>Ukrajina je u ponedjeljak odbacila optužbe Rusije da je nakon obustave isporuke ruskog plina posegnula za plinom koji se preko te zemlje transportira do europskog tržišta. Na optužbe iz ruskoga državnoga koncerna Gazprom da je u prvih 24 sata nakon prekida dostave ruskog plina Ukrajina prisvojila sto milijuna kubičnih metara plina namijenjenog Europi, odgovorio je ukrajinski ministar energetike Ivan Plačkov koji je opovrgnuo navode da je Ukrajina uzimala ruski plin iz plinovoda koji prolaze njezinim teritorijem. </p>
<p>Plačkov je, međutim, upozorio da će Ukrajina to učiniti ako temperature padnu ispod točke smrzavanja.</p>
<p>»U slučaju temperatura smrzavanja od minus tri i minus pet stupnjeva trošit ćemo ruski plin u zamjenu za usluge tranzita u skladu s dogovorenim uvjetima koji danas postoje«, kazao je Plačkov novinarima.</p>
<p>Navode Gazproma osporio je i ukrajinski Naftogas koji je ustvrdio da se domaće potrebe za plinom pokrivaju iz rezervi i uvoza iz Turkmenistana. No, niz zemalja koje uvoze ruski plin izvijestio je u ponedjeljak o smanjenim isporukama. </p>
<p>Uz Hrvatsku, trećinu manje od normalnih količina prijavili su slovački distributer SPP i austrijski OMV. Mađarski MOL navodi da je isporučeno više od 40 posto manje od normalnog obujma, dok naznake o smanjenom dotoku plina stižu i od nekih talijanskih distributera te iz Rumunjske i Poljske. Češki i bugarski distributeri pak navode da isporuke u ponedjeljak teku normalno. </p>
<p>Do spora između Rusije i Ukrajine došlo je nakon što je ruski državni koncern Gazprom zatražio od Ukrajine da plaća tržišnu cijenu plina koja gotovo pet puta premašuje sadašnju povlaštenu cijenu od 50 dolara za tisuću »kubika«. Ukrajinski dužnosnici optovano su optuživali Moskvu da cijenu plina koristi za ucjenu i kažnjavanje Ukrajine zbog njezina približavanja Zapadu. Budući da dogovor o cijeni nije postignut do isteka stare godine, što je bio rok Gazproma, Rusi su u nedjelju obustavili dostavu plina Ukrajini, nastavljajući, međutim, putem plinovoda koji prolaze teritorijem te zemlje opskrbljivati svoje europske kupce.</p>
<p>Nakon SAD-a, koji je u priopćenju State Departmenta izrazio zabrinutost »zbog korištenja energenta u svrhu političkih pritisaka«, na odluku Gazproma reagirala je i Njemačka, najveći kupac ruskog plina. Ministar gospodarstva Michael Glos upozorio je Rusiju da bi jednostrana odluka Moskve o prekidu isporuka Ukrajini mogla pogoršati gospodarske veze Rusije sa Zapadom i pozvao Moskvu da postupi odgovorno i dokaže da je pouzdan opskrbljivač. Ministri energetike EU-a o situaciji će raspravljati na sastaku u četvrtak. </p>
<p>Julijana Štrbić</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>U godinu dana rast od 6,1 posto </p>
<p>Ukupna industrijska proizvodnja od prosinca 2004. do studenoga 2005. bila je veća za 5,3 posto</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Prema procjenama, Hrvatska je prošlu godinu, uz zadržavanje stabilnog makroekonomskog okvira, trebala završiti sa stopom rasta od oko četiri posto bruto domaćeg proizvoda, do sada najboljom turističkom sezonom, potom, što posebno veseli, s rastom industrijske proizvodnje bržim nego godinu ranije, dok se procjene inflacije kreću u rasponu od 3,3 do 3,7 posto. </p>
<p>Prvog prošlogodišnjeg tromjesečja, u kojem je BDP zabilježio jednu od najnižih kvartalnih stopa rasta posljednjih godina od 1,8 posto, drugo i treće tromjesečje ostvarene su relativno visoke stope rasta od 5,1, odnosno 5,2 posto. Potonje je, valja naglasiti, i najviši rast još od kraja 2002. godine.</p>
<p>Kad je riječ o industrijskoj proizvodnji, prema desezoniranim podacima Državnog zavoda za statistiku, ona je tijekom lanjskog studenoga bila viša za 0,5 posto u odnosu na listopad, dok je prema studenome 2004. godine zabilježen porast od 6,1 posto.</p>
<p>Ukupna industrijska proizvodnja, pak, u razdoblju od prosinca 2004. do studenog 2005. godine u usporedbi s razdobljem od prosinca 2003. do studenog 2004. bila je veća za 5,3 posto.</p>
<p>Prema područjima Nacionalne klasifikacije djelatnosti, u studenome 2005. u usporedbi s listopadom u rudarstvu i vađenju bilježi se povećanje proizvodnje za 0,4 posto, a u prerađivačkoj industriji za 0,5 posto, dok je rast u opskrbi električnom energijom, plinom i vodom iznosio 1,2 posto.</p>
<p>U odnosu na studeni 2004. pak industrijska je proizvodnja u rudarstvu i vađenje u studenome 2005. godine povećana za 1,9 posto, a u opskrbi električnom energijom, plinom i vodom za 3,5 posto, dok je rast u prerađivačkoj industriji iznosio čak 7,2 posto.</p>
<p>Usporedba posljednjih 12 mjeseci s prethodnih 12 mjeseci pokazuje rast proizvodnje u prerađivačkoj industriji za 6,7 posto. Istodobno je proizvodnja u rudarstvu i vađenju smanjena za 3,2 posto, a u opskrbi električnom energijom, plinom i vodom za 0,9 posto.</p>
<p>Vesna Antonić</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Uskoro pregovori Vlade i Sindikata </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Četiri sindikata udruženih u Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika (SDLSN) očekuju nastavak pregovora o njihovim plaćama, i to najkasnije početkom sljedećeg tjedna. Kako nam je rekao tajnik SDLSN-a Siniša Kuhar, sindikati, s obzirom na činjenicu da je Vlada na posljednjoj sjednici svima povećala osnovicu plaće za tri posto, u pregovorima očekuju dogovor o načinu smanjenja razlike između najviših i najmanjih plaća. </p>
<p>To je povećanje bilo razlog za štrajk koji su sindikati održali 28. prosinca. Kako su ustvrdili, najveći broj zaposlenih ima plaću između 2600 i 3100 kuna. Povećanjem osnovice onima s najvišim koeficijentom plaća je povećana za oko 500, a onima s najmanjim oko 80 kuna. Sindikati su tražili da svi zaposlenih dobiju isti mjesečni dodatak od 300 kuna bruto, odnosno oko 150 neto. Budući da nakon Vladine odluke takva isplata više nije moguća, sindikati će, vrlo je vjerojatno, inzistirati na hitnoj izmjeni Uredbe o koeficijentima, za što će opet trebati mijenjati i kolektivni ugovor. </p>
<p>»Nismo odustali od naših zahtjeva, a ni od generalnog štrajka bude li potrebno«, poručio je Kuhar i dodao da će u nastavku pregovora precizirati kako oni vide rješenje spora.</p>
<p>Predstojnik Vladina ureda za socijalno partnerstvo Vitomir Begović, potvrdio je Vjesniku da će se pregovori nastaviti krajem ovog ili početkom sljedećeg tjedna. Ni Begović nije mogao precizirati u kojem će smjeru krenuti novi pregovori. </p>
<p>Kako neslužbeno doznajemo, tim bi se zakonom mogao riješiti dio postojećih problema, jer bi se njime otvorila mogućnost nagrađivanja onih koji dobro rade, što sada nije slučaj. [Jasminka Filipas]</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Izlile se Zrmanja i Vrlika </p>
<p>Redovne mjere obrane od poplava proglašene su u Kostajnici jer je Una u manje od 24 sata porasla za 200 centimetara</p>
<p>ZAGREB/SINJ</p>
<p> - Topljenje snijega i kiša koja pada zadnja dva dana prouzročili su povišenje vodostaja i razine voda na gotovo svim vodotocima u Hrvatskoj. U ponedjeljak ujutro u Obrovcu se izlila rijeka Zrmanja i poplavila lijevu i desnu obalu u samom gradu, nekoliko trgovina, Trg hrvatskih vitezova i nekoliko okolnih ulica zbog čega je promet kroz Obrovac obustavljen i preusmjeren na alternativne smjerove. Redovne mjere obrane od poplava proglašene su u Kostajnici jer je Una u manje od 24 sata porasla za 200 centimetara. Ubrzano raste i vodostaj rijeke Cetine, a na tom području također je na snazi redovna obrana od poplave, dok je zbog porasta vodostaja Save kod Jasenovca, Mačkovca, Slavonskog Šamca, Slavonskog Broda i Županje na snazi pripremno stanje obrane od poplava.</p>
<p>Kako je objasnio Dušan Trninić, hidrolog u Državnoga hidrometeorološkog zavoda, na srednjem i donjem toku Save vode će biti u granicama srednje i srednje visokih voda, a očekuje se i daljnji porast vodostaja u cijeloj zemlji.</p>
<p>Vjerojatno je da će se u Savu još uliti i voda iz Une, Vrbasa, Bosne i Ukrine iz susjedne BiH.</p>
<p>Trninić napominje da porast razine vodotoka uzrokovan topljenjem snijega i kišom nije previše iznenadio te kako nema mjesta za paniku, ali da službe zadužene za obranu od poplava moraju biti na oprezu. </p>
<p>Samo u prošla 24 sata u Sinju i cijeloj Cetinskoj krajini palo je više od 80 litara kiše na četvorni metar, a slično je bilo i šire u Dalmatinskoj zagori. Prema prvim informacijama iz sinjskog DVD-a i vatrogasnih postrojbi u Trilju i Vrlici te drugih dalmatinsko-zagorskih gradova, u ponedjeljak nigdje nije bilo poplave podruma i obiteljskih kuća. </p>
<p>Neočekivano brzo raste vodostaj rijeke Cetine i akumulacija hidroelektrana Peruče, Đale, Prančevića i Buškog blata. Budući da su se aktivirale i bujice Ponikva i Raba u Maljkovu, na sjevernoj i južnoj strani Peručkog jezera, najviše se vode slijeva u to jezero čija razina brzo raste, pa je do maksimalne razine od 361 metra ostalo tek nekoliko metara.</p>
<p>U Hrvatskim vodama vjeruju da neće biti potrebe za uvođenje izvanrednih mjera obrane od poplave jer je postignut dogovor s Hrvatskom elektroprivredom da se do daljnjega neće ispuštati voda iz peručke akumulacije u donji tok Cetine. Tim više što do vrha brane ima više od šest metara prostora za prihvat novih količina vode.</p>
<p>Naglo je porastao i vodostaj pritoka rijeke Cetine - Rumina, Vojskave, Malina, Rude i Graba. Zato su uvedene i redovne mjere obrane od poplave. Maksimalno rade i sve crpke u Sinjskom polju, koje iz glavnih kanala prebacuju vodu u korito Cetine. Ta je rijeka ponegdje poplavila površine u Sinjskom polju, ali još nema opasnosti od većih poplava. </p>
<p>No, većina Hrvatačkog polja je pod vodom. Rijeka Vrlika se izlila iz korita, te su pod vodom veće površine Imotskog polja. Zbog zamućenja izvora Opačka, ljudi u imotskom kraju moraju prokuhavati tu vodu. »Probudila« se i ponornica Betina i poplavila većinu polja Bunine. Iz svog se korita izlila i rijeka Matica u Vrgoračkom polju, gdje su poplavljeni mnogi vinogradi, voćnjaci, povrtnjaci, a slično je i u susjednom Rastoku gdje se izlio Trebižet.</p>
<p>U selu Bitelić na padinama Dinare nizvodno od Peruče izlila se ponornica Ponikva i poplavila polje površine od 500 hektara. Ugrožene su i ceste koje spajaju gornji i donji dio Bitelića te županijska cesta Bitelić-Vrlika. </p>
<p>Tomislav GrdićNedjeljko Musulin</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Gotovo 200 članova napustilo požeški HSP</p>
<p>POŽEGA </p>
<p> – Gotovo 200 članova Hrvatske stranke prava (HSP) iz pet požeških ogranaka, s v.d. predsjednika požeškog HSP-a Filipom Mamićem na čelu, podnijelo je ostavke na članstvo u stranci, objavio je u ponedjeljak na konferenciji za novinare Filip Mamić. </p>
<p> Posljedica je to prošlotjednih događaja u Županijskoj skupštini. Vijećnik Božidar Lujanac je u više navrata uoči sjednice javno izjavljivao kako ne će poduprijeti županijski proračun zbog manjka od gotovo 8,5 milijuna kuna, a umjesto njega HSP je imenovao novog vijećnika.</p>
<p> Lujanac je u ponedhjeljak kazao kako nije želio rušiti koaliciju na vlasti HDZ-HSP u Županiji niti izazvati izvanredne izbore, nego spriječiti daljnje nepravilnosti i zlouporabe sa županijskim proračunom u kojem nedostaje 8,4 milijuna kuna, pozajmljenih »Kamen Ingradu« i »Vodoprivredi Požega«. </p>
<p> Na upit kako komentira da nema potporu predsjednika stranke Ante Đapića, Lujanac je istaknuo kako vjeruje da on još nema pravi uvid u zbivanja na terenu, već da je izmanipuliran izjavama drugih članova. </p>
<p> Predsjednik Skupštine Radoslav Galić (DC) također je sazvao konferenciju za tisak na kojoj se ispričao novinarima zbog teškoća koje su imali u obavljanju svojih zadaća. Tvrdeći kako nije znao što se događa pred ulaznim vratima u županijsku zgradu, istaknuo je kako nije bilo razloga da prekine sjednicu na kojoj je od ukupno 42 nazočilo 26 vijećnika. Dodao je da nije bilo razloga i ne prihvatiti izvješće mandatnog povjerenstva o promjeni vijećničkih mandata Lujancu i Štetiću. U ime vijećnika HSS-a predsjednik ŽO-a Milan Božić na zasebnoj je konferenciji za tisak ustvrdio da je sjednica neregularna, a požeški gradonačelnik i vijećnik SDP-a Zdravko Ronko, također na zasebnoj konferenciji, da nije riječ samo o 8,5 milijuna kuna, već stotinjak milijuna koji su »nezakonito prorajtani« te da je »to trebalo skriti«. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>HŽ najavljuje ukidanje nekih vlakova</p>
<p>HŽ će biti prisiljen ukinuti neke vlakove na varaždinskom području, jer su bili uvedeni samo zbog prijevoza učenika-putnika </p>
<p>VARAŽDIN</p>
<p> - Uprava HŽ-a izrazila je negodovanje nedavnom odlukom Varaždinske županije o financiranju besplatnog prijevoza učenika srednjih škola isključivo autobusima i nazvala je diskriminirajućom. </p>
<p>Zbog te bi odluke, ne bude li promijenjena, HŽ biti prisiljen ukinuti neke vlakove na varaždinskom području, jer su bili uvedeni samo zbog prijevoza učenika-putnika, najavljuju iz HŽ-a. </p>
<p>Varaždinska županija je s tvrtkom Autobusni promet Varaždin sklopila Ugovor na osam godina, a zbog financiranja prijevoza srednjoškolaca isključivo autobusom.</p>
<p> »Varaždinska županija i Hrvatske željeznice imale su primjerenu suradnju i stalno su se dogovarale o poboljšanju željezničkog prometa na području Županije.</p>
<p> Posljednji sastanak predstavnika dviju strana na najvišoj razini održan je 14. listopada 2005. godine i tada je zamjenik predsjednika uprave HŽ-a Klarić izvijestio župana Radimira Čačića o naporima HŽ-a na poboljšanju kvalitete željezničkog prometa. </p>
<p> Tada su iznijeti podaci iz Prijedloga plana razvoja HŽ- a kojim se previđa uređenje i elektrifikacija pruga, nabava novih vlakova te bolje povezivanje Čakovca i Varaždina s Koprivnicom i Zagrebom. </p>
<p>Ugovor o subvencioniranju prijevoza učenika željeznicom tom je prilikom pozitivno ocijenjen i najavljen je njegov nastavak 2006. godine. Cijele 2005. godine predstavnici HŽ-a i lokalnih vlasti s područja cijele Županije surađivali su na projektu izrade voznog reda, koji je stupio na snagu 11. prosinca 2005. godine. </p>
<p> Taj vozni red maksimalno je ispunio zahtjeve jedinica lokalne samouprave i prilagodio polaske i dolaske vlakova potrebama korisnika, posebno učenika. Sve te napore župan Čačić pozdravio je biranim riječima.</p>
<p>Stoga je Uprava HŽ-a ostala neugodno iznenađena saznavši za odluku o subvencioniranju isključivo autobusnog prijevoza srednjoškolaca na području Varaždinske županije. Time je diskriminiran željeznički prijevoz kao ekološki i gospodarski najprihvatljiviji model prijevoza, a da ne govorimo o njegovoj tradicionalnoj ukorijenjenosti na varaždinskom području«, stoji u priopćenju iz Službe za odnose s javnošću HŽ-a, koje je potpisala šefica Službe prof. Vlatka Škorić. </p>
<p> U priopćenju je navedeno i da Uprava HŽ-a drži da je spomenutom odlukom ugrožen poslovni interes HŽ-a na varaždinskom području. Uprava naglašava kako na dosadašnji subvencionirani prijevoz učenika željeznicom HŽ nije primio niti jednu primjedbu. Također, ugovor je Županija sklopila bez ikakvih anketa putnika, učenika i škola i bez konzultacija s drugim prijevozničkim tvrtkama, a sklopljen je bez javnog natječaja na rok od osam godina. </p>
<p>Uprava HŽ-a postavlja pitanje Županiji kako Ugovor o subvencioniranju prijevoza učenika autobusom može biti povoljniji od ugovora s HŽ-om kad se zna da su mjesečne autobusne karte do sada bile dva do tri puta skuplje od karata za prijevoz željeznicom. Učenici će za potrebe novih iskaznica za prijevoz autobusima plaćati 100 kuna, dok je iskaznica za prijevoz vlakom koštala 20 kuna. </p>
<p>Karmen Gumbas</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2006], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20060103].
|
