NA [2006], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20061201].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 141151 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>01.12.2006</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Želimo imati odgovore na sva pitanja</p>
<p>Problem je što je ovo visoko centralizirana država, koja počiva na političkoj redistribuciji novca</p>
<p>Prošlog tjedna usvojen je Zakon o financiranju jedinica lokalne i područne samouprave. Zastupnik SDP-a, predsjednik Odbora za lokalnu i područnu samoupravu i koprivnički gradonačelnik Zvonimir Mršić Vjesniku govori o tom zakonu, ali i situaciji u SDP-u. </p>
<p>• Zakon ste nazvali »političkom batinom« za gradove u kojima je SDP na vlasti?</p>
<p>- Da, ali ne samo za gradove u kojima je SDP na vlasti. Taj je zakon kazna za sve one koji su u prošlosti ulagali u svoj razvoj. Svi gradovi i općine koji su osigurali povoljnu poduzetničku klimu na način da su privlačili investitore i obrtnike niskom komunalnom naknadom i cijenom komunalnih usluga, besplatnim zemljištima i one stop shop servisima - sada su zbog toga kažnjeni. Jer će prihod od poreza na dobit u cijelosti ići državi. Ovo je prvi put da gradovi i općine neće imati nikakve koristi od uspješnosti poslovanja svojih tvrtki. Bojim se da će Zakon, osim na lokalnu samoupravu, imati negativan utjecaj i na razvoj poduzetništva. </p>
<p>• Što će to konkretno značiti?</p>
<p>- Rast će komunalna naknada, naknada za vodu ili pročišćavanje. Država koja posljednjih petnaest godina ništa značajno nije učinila na razvijanju poduzetništva i stvaranju poduzetničke klime, osim što je napravljen one stop shop i što su dodjeljivana nekakva mala sredstva za stvaranje nekakvih poduzetničkih zona, sada će ubirati svu dobit. Lokalna samouprava pokrenula je razvoj maloga i srednjeg poduzetništva, a sada, kad je to malo i srednje poduzetništvo stasalo ili će stasati, vrhnje ubire država. </p>
<p>• Vlada tvrdi da osigurava ravnomjerniji razvoj svih?</p>
<p>- Moja računica i računica Vlade potpuno se razlikuju. Tvrdim da će sljedeće godine lokalna samouprava dobiti manje novca nego što bi dobila da je stari zakon na snazi.</p>
<p>• Baratali ste cifrom od oko 600 milijuna kuna?</p>
<p>- Tako je. Ako se gleda postojeći prijedlog proračuna za sljedeću godinu i projekcija za iduće dvije, moj stav, odnosno stav SDP-a je da će manjak biti 500 do 600 milijuna u sljedećoj godini. Možda će neke manje jedinice dobiti nešto. Ali cijela lokalna samouprava izgubit će toliko. SDP se zalaže da porez na dohodak ide općinama i gradovima. Vlada tvrdi da je porez na dobit bio nepravedno raspodijeljen, ali mnogo je nepravednije da ga potpuno centralizirate u državni proračun. </p>
<p>• Hoće li se gradovi i općine uspjeti prilagoditi novom zakonu?</p>
<p>- Teško. Tek u utorak su dobili pismo iz Ministarstva financija da jedinice lokalne samouprave trebaju sastaviti proračun po novom zakonu do 1. prosinca, a proračuni su već trebali biti usvojeni. Dakle, ako se željelo ići u promjenu zakona, trebalo je barem ostaviti dovoljno vremena da se jedinice lokalne samouprave pripreme za to. One će u nizu slučajeva - a nije riječ samo o Zagrebu, ni o samo 33 grada kao što to Vlada tvrdi - ostati bez prihoda u idućoj godini. Nije točno da se napravila unutarnja preraspodjela kao što Vlada tvrdi. Ona to čini da se stvori antagonizam između Zagreba i ostalih sredina. Istina je da novac od Zagreba neće dobiti lokalna samouprava, nego će taj novac uzeti država. A samo će novac od poreza na dohodak zaposlenih iz gradova i općina sada pripasti njima. Nelogične su Vladine tvrdnje da neke jedinice dobivaju više. Jer glupo je uspoređivati najmanju općinu Civljane sa Zagrebom i reći da netko gubi, a netko dobiva. U Zagrebu živi milijun stanovnika. A u 33 jedinice lokalne samouprave, za koje Vlada kaže da gube, u ovom trenutku živi više od trećine stanovnika Hrvatske. Država nam je sada bacila kost, oko koje se mi sada navlačimo i raspravljamo kome se uzelo, a kome nije. </p>
<p>• Kako će građani u jedinicama koje gube »osjetiti« novi zakon?</p>
<p>- Najprije u razvoju svojih gradova i općina. Zaustavit će se ranije pokrenuti projekti, a neće biti novih. I te kako će osjetiti na kvaliteti svog života. Problem je što je ovo visoko centralizirana država koja počiva na političkoj redistribuciji novca. Znači, sav novac idu u kabinet. Ali ne može premijer znati kome treba, a kome ne treba kanalizacija. Uostalom, građani ne plaćaju premijera za to. Ovo je loš zakon i duboko vjerujem da je to zakon za jednu godinu i da ćemo nakon sljedećih parlamentarnih izbora, na kojima će SDP pobijediti, napraviti novi korak decentralizacije, da svima damo više i da se smanji udio države u javnim prihodima.</p>
<p>• Spomenuli ste izbore, predizborna je godina, što očekujete?</p>
<p>- Prije svega da će SDP predvoditi koalicijsku vladu. Nakon četiri godine stagnacije, građani očekuju promjene na način da im se otvori bolja perspektiva - da mogu imati kvalitetno obrazovanje i zdravstvenu skrb, mirovine koje su im dovoljne za život, da se otvaraju nova radna mjesta. Mislim da građani očekuju da opet dođe netko tko će biti spreman provesti projekte koji će značiti razvoj i kvalitetniji život. To je SDP učinio od 2000. do 2003., kad je situacija bila mnogo gora jer smo naslijedili državu u teškom stanju.</p>
<p>• Mislite da bi se građani složili s vama u vezi uspjeha SDP-ove vlade, jer vas ipak nisu niti ponovno izabrali 2003.?</p>
<p>- Ne bih se složio da nas građani nisu ponovno izabrali. Godine 2000. išli smo kao dvije koalicije, a nažalost 2003. godine neki su mislili da su dovoljno snažni da sami izađu na izbore. Osim toga, na izborni je rezultat više utjecao zakon nego raspoloženje birača. Očekujem da će se na ovim izborima odlučivati o programima i da će SDP tu biti uvjerljiv.</p>
<p>• Koga vidite kao partnera? HNS, koji također očekuje pobjedu, uvjetno rečeno, vas kao partnera vidi tek nakon stranaka centra. Niste više poželjan koalicijski partner?</p>
<p>- Tko dobije najviše glasova, bit će i najpoželjniji koalicijski partner. Očekujem da će to biti SDP i da će kolega Čačić sukladno izbornom rezultatu promijeniti svoje stavove i mišljenje.</p>
<p>• Dojam je da SDP u predizbornoj godini pokušava koketirati s, uvjetno rečeno, dijelom desnoga biračkog tijela? Osnivate braniteljske savjete, SDP-ovci po stranačkoj dužnosti odlaze na grob prvoga hrvatskog predsjednika…?</p>
<p>- Što je lijevo, što je desno?</p>
<p>• Preformulirat ću pitanje. Zašto savjet za branitelje niste osnovali 2000 godine? Traži li SDP zbog slabosti »nove prostore«?</p>
<p>- To je znak snage SDP-a. Želimo imati odgovore na sva pitanja, a jedno neriješeno je pitanje branitelja. Politika Vlade prema braniteljima je loša.</p>
<p>• Zašto to niste učinili dok ste bili na vlasti. Štoviše, tada ste kresali prava branitelja?</p>
<p>- Nismo kresali. To je bila percepcija. Danas svi govore o tome da ima previše branitelja i to je normalno. A kad smo mi to govorili 2000. godine i tražili reviziju statusa da se reče tko je, a tko nije branitelj, svi su bili protiv toga. Vremena su se promijenila. </p>
<p>• Ali je činjenica da ste tek sada osnovali savjet za branitelje?</p>
<p>- Sada smo osnovali i savjet za selo i poljoprivredu. Riječ je o tome da u sklopu priprema za izbore stranka po segmentima želi okupiti neke ljude koji nisu članovi stranke kako bi nam pomogli da damo kvalitetne odgovore na neka pitanja.</p>
<p>Pristao bih na premijersko mjesto</p>
<p>• Svojedobno ste rekli da biste željeli biti premijer. Očekujete SDP-ovu pobjedu, možda i mjesto premijera?</p>
<p>- Vojnik koji ne sanja da će biti general nije dobar vojnik. Tako je i u politici. Onaj tko nema ambicije doći na vrh, nije dovoljno dobar. Ako bi mi se pružila prilika, naravno da bih pristao na premijersko mjesto. To nije izvjesno nakon sljedećih izbora, ali dugoročno da. Sada imam 41 godinu, a Hrvatska treba premijera s 43, 44 godine… Uostalom, to je i europski trend. Račan je rekao da mu je ovo zadnji mandat predsjednika stranke, a samim tim logično je i očekivati da za par godina neće biti ni premijer. A nas u SDP-u koji smo spremni preuzeti vladu i koji smo u najboljim godinama ima nekoliko.</p>
<p>Silvana Oruč Ivoš</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Pohvala Hrvatskoj za napredak u zaštiti okoliša</p>
<p>U izvješću se posebno ističe napredak u područjima kakvoće zraka, kakvoće vode, kemikalija i genetski modificiranih organizama </p>
<p>Iako su stručnjaci zaštitu okoliša uz poljoprivredu proglasili za najteže i najskuplje područje (troškovi prilagodbe procjenjuju se na više od 10 milijardi eura) u pregovorima o pristupanju Hrvatske EU, Europska komisija je u izvješću o napretku Hrvatske u ovoj godini za to poglavlje zaključila da je u cjelini postignut dobar napredak u usklađivanju s propisima EU-a.</p>
<p>Pritom su upozorili da se »moraju još riješiti neke praznine, pogotovo u vezi s administrativnim kapacitetom, kao i definiranjem strategija financiranj«. »Podjela dužnosti za operativni aspekt zaštite okoliša i nedostatak koordinacije između ministarstava i dalje sprječavaju veći napredak. Značajni napori su i dalje potrebni da bi Hrvatska provela acquis«, zaključila je Europska komisija.</p>
<p> U izvješću se posebno ističe napredak u područjima kakvoće zraka, kakvoće vode, kemikalija i genetski modificiranih organizama te zaštite prirode. To treba zahvaliti donošenju brojnih novih propisa usklađenih s europskima, kao što su propisi o kakvoći naftnih goriva, o tvarima koje oštećuju ozonski omotač, o zaštiti prirode, o vodama, o kemikalijama, o genetski modificiranim organizmima i drugima. Pritom se ističe i napredak u konkretnoj provedbi propisa. Na primjer da je nastavljeno razvijanje nacionalne mreže za praćenje kakvoće zraka gradnjom dvije nove postaje uz šest postojećih. Ali u svim tim područjima još ima dosta posla na usklađivanju hrvatskih propisa s europskima, navodi se u izvješću. </p>
<p>Posebno veseli ocjena da je napredak postignut i u gospodarenju otpadom, jer je riječ o najvećem problemu u zaštiti okoliša u Hrvatskoj. Usvojena je uredba o starim gumama, a potpuno je prenesena europska smjernica o ambalažnom otpadu te je postignut značajan napredak u provedbi kroz uspostavu novog sustava prikupljanja. </p>
<p>Napredak je postignut i kod prijenosa Direktive o odlagalištima otpada. Ali nema značajnijeg napretka u prijenosu drugih direktiva vezanih uz razne tokove otpada, a još uvijek je neriješen plan djelovanja za provedbu Strategije gospodarenja otpadom. Potrebni su i dalji napori u vezi s raspoređivanjem novca potrebnog za provedbu europskih propisa o otpadu, ističe se u izvješću Europske komisije. </p>
<p>Upozorava se da nikakav napredak nije postignut u sektoru buke, gdje su pripreme tek počele, kao i vezano uz stratešku procjenu okoliša te europsku smjernicu o odgovornosti za okoliš. No, na tom se području priprema novi zakon o zaštiti okoliša, koji će biti usvojen do kraja ove godine. Nedovoljan napredak predstavnici Europske komisije primijetili su i kod prijenosa i provedbe odredbi vezanih uz javni pristup informacijama o okolišu i sudjelovanju javnosti u postupku donošenja odluka o okolišu.</p>
<p>U izvješću se ističe da se Hrvatska obvezala u prvom tromjesečju 2007. ratificirati Kyoto protokol te da treba uložiti još napora u ograničavanje rasta emisija stakleničkih plinova kako bi Hrvatska ispunila svoje obveze iz tog protokola.</p>
<p>Na kraju se ističe da su nakon reorganizacije Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva kadrovski ojačane uprave za inspekcijske poslove (na nacionalnoj i regionalnoj razini), za zaštitu okoliša i za strateške i integracijske procese u zaštiti okoliša. Međutim, još uvijek nedostaje zaposlenika, pogotovo na lokalnoj razini, zbog čega su provedba i inspekcijski sustav još uvijek slabi. </p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Ribari dobivaju luku u Vranjicu?</p>
<p>Županijska je vlast odredila novu lokaciju u Vranjicu pokraj Splita, za koju ribari ne žele ni čuti</p>
<p>SPLIT</p>
<p> - Vladin program gradnje ribarskih luka i veletržnica, koje bi trebale niknuti u svim morskim županijama, naišao je na prvu prepreku za čije se postavljanje međusobno optužuju HDZ-ova županijska i SDP-ova lokalna vlast u Komiži. Prijepori o tome tko je prevario ribare, brišući iz prostorno-planske dokumentacije Komižu kao lokaciju za ribarsku luku i veletržnicu, zakomplicirali su priču do te mjere da su se ribari okrenuli protiv Vlade, unatoč tome što je Ministarstvo mora odredilo da se tamo izgradi ribarska luka. </p>
<p>Komiška gradonačelnica Tonka Ivčević ponovo je optužila županijsku vlast za brisanje ribarske luke na lokaciji bivše tvornice Neptun. </p>
<p>»Gradonačelnica zna da ribarska luka od posebne državne važnosti ne može niknuti na uskom pojasu pomorskog dobra, jer se prateća infrastruktura ne postavlja u moru nego na kopnu, a morsko i kopneno područje moraju imati iste gabarite. Budući da je kopnena površina sužena prenamjenom Neptunove lokacije u turističku zonu, pitam komišku gradonačelnicu gdje misli sagraditi brojne prateće objekte, poput sustava za prihvat, obradu i čuvanje ribe, kao i sadržaje za servisiranje i opskrbu ribarskih plovila«, rekao nam je ravnatelj županijskog Zavoda za prostorno planiranje Niko Mrčić. </p>
<p>Ističe da će Županija nakon jednostranih odluka lokalnih vlastodržaca biti prisiljena postupiti u skladu s urbanističkom strukom i izbrisati iz prostornog plana ribarsku luku u Komiži. Postupajući u skladu s Vladinim naputkom da svaka morska županija mora imati po jednu ribarsku luku, županijska je vlast odredila novu lokaciju u Vranjicu pokraj Splita, za koju ribari ne žele ni čuti, što nam je potvrdio i predsjednik Ceha ribara HOK-a Tonči Božanić. Ako ne može u Komiži, neka nam država ustupi dio Lore, poručuju ribari, prijeteći da će svoje brodove dovesti u splitsku luku da bi se, ometanjem pomorskog prometa, izborili se za svoja prava.</p>
<p>Dobrila Stella</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="4">
<p>Slatke brige proizvođača šećera</p>
<p>MARINKO PETKOVIĆ</p>
<p>Od 1. siječnja 2007. godine Hrvatska će u zemlje Europske unije moći izvesti 180.000 tona šećera na godinu, dok će uvoz šećera iz EU-a iznositi 80.000 tona. To su suhe brojke, iza kojih stoji veliki trud, ali i uspjeh hrvatskih pregovarača, koji su prvotnu ponudu EU pregovarača od 80.000 tona šećera za izvoz više nego podvostručili. </p>
<p>Protokol o izmjenama i dopunama SSP-a između Hrvatske i EU-a o carinskim kvotama za šećer potpisan je ovih dana, odnosno osam mjeseci od utanačenih kvota, koje život znače za tri domaće šećerane, ali i više tisuća kooperanata u proizvodnji šećerne repe. Naime, bez izvoza šećera, koji je jedan od najvažnijih izvoznih poljoprivrednih proizvoda, posebno na tržište zemalja EU-a, svi bi oni mogli razmišljati o »ključu u bravu«.</p>
<p>EU je olako prepustio svoje tržište hrvatskom šećeru, ali i drugim zemljama iz naše regije. No, bilo je i »grešaka u koracima«, pa se izvozio i zabranjeni »šećer od trske«.</p>
<p> No, jednako je važno, ako ne i važnije da od 1. srpnja ove godine nema više uvoza jeftinoga konzumnog šećera iz EU-a u Hrvatsku. Na taj način je domaćim proizvođačima šećera osigurano i domaće tržište šećera. Naime, sve do nedavno najveća domaća »tvornica« šećera u Hrvatskoj bila je luka Ploče, od kuda je stizao gotovo 50 posto jeftiniji <FONT COLOR="#CC3300"><b>šećer</b></FONT> u Hrvatsku. Riječ je o paradoksu koji potvrđuje da svaka roba ima svoga kupca, ali i da se šećer iz slavonskih šećerana (ne)prodaje u Dalmaciji. </p>
<p> Sada treba stati na loptu i mudro upravljati izvoznom kvotom tijekom cijele proizvodne godine, od proizvodnje šećerne repe, koja je »vrh« među ratarskim kulturama, do finalnog proizvoda, koji treba pogoditi zahtjeve izbirljivog EU tržišta. To je jedini način da se održi proizvodnja šećera u Hrvatskoj. </p>
<p>Nije tajna da smo izgubili na kvaliteti šećerne repe kao osnovne sirovine u proizvodnji šećera u posljednjih 15 godina. Moralo se prići nekim improvizacijama, koje daju negativne efekte u ratarskoj proizvodnji, da bi se ta proizvodnja uopće održala. Dakle, imamo skupu i razjedinjenu proizvodnju šećera. Procjene pokazuju da se radi o neizravnom gubitku od 150 milijuna kuna na godinu, a da su izravni troškovi kudikamo veći.</p>
<p>Dvije šećerane, u Osijeku i Županji, u vlasništvu su države, ali one ne bi mogle uspješno funkcionirati bez subvencija i financijskih injekcija vlasnika. Izlaz je u povezivanju, koje ne mora biti isključivo vlasničko. Primjerice, šećerana Viro iz u Virovitice prošla je u devedesetim privatizacijsku traumu stranoga vlasnika, da bi nakon stečaja završila u domaćim rukama, koje su je »dignule iz pepela«.</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Model za budućnost</p>
<p>GORDAN PANDŽA</p>
<p>Proslava 90. obljetnice priznanja islama u Hrvatskoj potvrdila je kako se u jednoj europskoj zemlji zapadnoga kulturnoga kruga može urediti društveni suživot, vjerski dijalog i kulturna suradnja između dva naizgled suprotna svijeta. Vjerojatno bi ovakav stav zvučao anakronistički kad ne bismo živjeli u neblagonaklonim globalnim okolnostima. Stoga vrijedi podsjetiti da je Hrvatska još 1916. priznala islam, što su do sada učinile još samo četiri zemlje EU. A potkraj 2002. godine hrvatska Vlada je s Islamskom zajednicom potpisala ugovor kojim uređuje odnose u odgoju, obrazovanju i dušobrižju te osiguranje uvjeta za vjersko i kulturno djelovanje, čime je Europi ponudila model za budućnost koja kuca na njena vrata.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Alternativni pravac</p>
<p>Neovisno od nastojanja Moskve, sljedećih godina će se sigurno morati krenuti u realizaciju otvaranja novog pravca za izvlačenje kaspijskog plina</p>
<p>MARKO BARIŠIĆ</p>
<p>Dobar dio Europe, ali i ruski susjedi na području bivšega Sovjetskog Saveza sve teže prihvaćaju činjenicu da su gotovo potpuno ovisni o ruskom plinu, radi čega su nerijetko meta političkih ucjena iz Moskve. Stoga već dulje vrijeme pokušavaju otvoriti dodatni, alternativni pravac za dobavu kaspijskog plina i nafte, koji ne bi išao preko ruskog teritorija. </p>
<p>Iz kaspijske se regije mimo Rusije sada transportira samo nafta i to cjevovodom od azerbajdžanskog Bakua preko Gruzije do turske luke Ceyhan na Mediteranu. Nafta bi se također mogla prevoziti i pravcem Baku - Supsa (gruzijska luka na Crnom moru) te dalje tankerima do ukrajinske Odesse. Od tog mjesta postoji naftovod koji ide do Brodyja, a u planu je osposobljavanje tog pravca za transport nafte prema sjeveru Poljske. Europska unija ima nakanu preko Gruzije Rumunjske (i Hrvatske) dovesti kaspijsku naftu do Trsta. </p>
<p>No, takve alternative zasad nema i za izvlačenje kaspijskog plina. Taj energent se iz Kazahstana i Turkmenistana prema zapadu Europe ali i ruskim susjedima na području bivšega Sovjetskog Saveza prevozi isključivo preko ruskog teritorija. Zbog toga zemlje Kavkaza, ali i Ukrajina te Bjelorusija, čak i kada kupuju kaspijski plin, i dalje gotovo potpuno ovisne o Moskvi. </p>
<p>Posljedica toga je da ih ruska monopolistička kompanija Gazprom može ucjenjivati. Tako im je primjerice u posljednjih godinu dana povećala cijene za dva odnosno tri puta i to zato što nisu htjele prihvatiti njihove prijedloge da im prepuste kontrolu nad svojim plinovodima. To naglo povećanje cijena predstavlja drastičan udar na gospodarstva tih država, radi čega se one počinju međusobno dogovarati kako bi otvorile alternativni pravac za dobavu kaspijskoj plina.</p>
<p>Na sastanku Zajednice neovisnih država (ZND) prije nekoliko dana u Minsku Bjelorusija je izišla s prijedlogom stvaranja saveza s Ukrajinom kako bi si osigurale dostavu kaspijskog plina mimo ruskih cjevovoda. Te države zagovaraju gradnju plinovoda kojim bi preko Kaspijskog jezera te Azerbajdžana i Gruzije do njih stizao taj energent. Kad je riječ o kaspijskom plinu, i Europska unija želi plin iz tog područja preko Turske, Bugarske i Rumunjske dovesti u srednju Europu. Rusija se, dakako, protivi tom pravcu, te je zajedno sa svojim partnerima krenula u projekt kojim bi ruski plin preko Turske i Grčke stizao i do Italije i srednje Europe (te i do Izraela). </p>
<p>U vezi s tim zanimljivo je prisjetiti se kako je uoči rata u Afganistanu postojao plan da se preko te zemlje sagradi cjevovod kojim bi se plin (ali i nafta) iz Turkmenistana i Kazahstana prevozio do pakistanskih luka u Indijskom oceanu. No, kako to trenutno nije moguće, jedino što ostaje jest otvoriti pravce za izvlačenje energenata iz kaspijske regije preko Kavkaza, i dalje u dva smjera - sjevernim preko Crnog mora do Ukrajine ili Rumunjske i južnim, preko Turske prema srednjoj Europi i Mediteranu. </p>
<p>Takve planove odavno podupiru i zemlje prebogate naftom i plinom, Kazahstan i Turkmenistan, jer bi i one same na taj način ojačale svoju poziciju koja je trenutno također previše ovisna o utjecajima iz Moskve.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="7">
<p>Modaliteti unapređenja donošenja kvalitetnih zakona </p>
<p>Što su pravda i pravednost, kako njihov nedostatak utječe na život pojedinca i zajednice, kako se boriti za veću pravičnost u svim porama života? </p>
<p>ŽELJKO ŠIMUNOVIĆ </p>
<p>Da bi neki zakon bio kvalitetan, svrsishodan i na dobrobit zajednice, on u sebi mora utjeloviti pravdu i pravednost. Kako doći do takvog zakona tema je ovog članka, no prije toga potrebno je reći nešto o pojmovima pravde i pravednosti. Temi pravda i pravednost trebalo bi posvećivati veliku pažnju, jer to je krucijalno pitanje razvoja, prosperiteta i zdravlja društva u cjelini. Ovoj temi trebalo bi pristupiti manje s filozofskog stajališta (jer na tom području je već dosta rečeno i teoretska stajališta su poznata), a puno više s praktičkog stajališta kako bi se iznašli modaliteti uspostave sustava koji će trajno (ili kroz duže vrijeme) garantirati pravedan i ravnomjeran razvoj svih segmenata hrvatskog društva.</p>
<p>Manje filozofskog a više praktičnog pristupa, dakako, ne umanjuje mjerodavnim institucijama i nadalje važnu odgojnu ulogu u društvu. No, činjenica je da mentalitetu ljudi ovog podneblja kronično nedostaje smisla za organizaciju i uspostavu učinkovitih modela bilo koje vrste zajednica (poslovne, vjerske, sportske, kulturne, političke, itd.) koji će jamčiti pravedne odnose unutar pojedine zajednice, a onda propagirati i zalagati se za pravedne odnose i u drugim segmentima društva. </p>
<p>U konkretnom, svakodnevnom životu pod pojmovima pravda i pravednost u prvom redu podrazumijeva se »ispravno« postupanje na svim razinama međuljudskih odnosa (npr. pojedinca prema pojedincu; poslodavca, bilo koja društvene grupacije, države … prema pojedincu i obrnuto; itd.). No, sigurno je da sa stanovišta pravde i pravednosti najveći trag i posljedice na ukupan život zajednice ostavlja odnos države, odnosno moći bilo koje vrste, prema dostojanstvu pojedinca.</p>
<p>Kako pojmovi pravde i pravednosti, te funkcioniranje zajednice temeljeno na ovim principima, usko zadiru u pravnu struku, te kako bi u praktičnom smislu mogli iznaći mehanizme koji će osigurati bolju provedbu pravde i pravičnosti u odnosu moćnih prema manje moćnima, nužno je teoretski se osvrnuti na područje prava i definicije prava pravičnosti, a također upoznati i s nekim iskustvima drugih zemalja u oblikovanju pravnog sustava. </p>
<p>Uspoređujući u idealnom, idealističkom, idiličnom slučaju osobna tumačenja i shvaćanja pojmova pravde i pravednosti prosječnog svjesnog pojedinca s biblijskim tumačenjima i naukom crkvenog učiteljstva, možemo zaključiti da između tih tumačenja i shvaćanja nema bitne razlike, osim što se u stvarnom životu prosječan pojedinac, u sebedarju za ostvarenje navedenih pojmova ne može usporediti sa svetim ljudima Crkve. Pored toga, razlika je možda jedino u tome što Crkva nastoji dati univerzalnije i općenitije odgovore, što je razumljivo gledano s pozicije njenog poslanja i uloge u svijetu, dok bi svjesni pojedinac trebao nastojati sugerirati praktična rješenja za probleme koje uočava i s kojima se susreće. U filozofskom smislu nema razlike između biblijskog i suvremenog tumačenja pravednosti. I danas, kao i prije, vrijedi da onaj koji prisvaja pravo govoriti ljudima o pravdi mora ponajprije sam biti pravedan u njihovim očima. Upitnom bi se danas mogla činiti jedino klasična definicija pravde kao postojane i čvrste volje dati Bogu i bližnjemu što im pripada. Što kome pripada impliciralo bi da je potreban arbitar, a ne prirodna intencija koja izvire iz nadahnuća, poimanja pravičnosti, odnosno odgoja.</p>
<p>Pravednost je moguće ucijepiti u pore ljudskog života dobrim obiteljskim, vjerskim, školskim i općenito društveno-kulturnim odgojem, te dobrim pravnim i političkim sustavom države. Pomanjkanje navedenog očituje se kroz sve dominantniju ulogu nemoralnih pojedinaca u društvu (mito i korupcija), što ima za posljedicu brojne nepravde u društvu, narušavanje socijalne i materijalne egzistencije stanovništva, besperspektivnost, i sl. Odgovornost u ostvarivanju pravde i pravednosti možemo pokazati ukazivanjem na propuste i nepravilnosti, davanjem primjedbi i prijedloga, štićenjem ljudskog dostojanstva pojedinca u svakoj prilici.</p>
<p>Na jednom ne tako davno održanom skupu civilnih udruga sudionici su raspravljali o problemu nedostatka utjecaja javnosti u zakonodavnim procesima, te o modalitetima većeg uključivanja civilnog društva u proces pristupnih pregovora Hrvatske i Europske Unije tijekom procesa pridruživanja. Sa skupa je odaslana zajednička izjava sudionika prema Vladi RH kojom se predlaže: a) Uključivanje predstavnika/ca civilnog društva u pregovore, provedbu i praćenje (monitoring) procesa pridruživanja; b) Stvaranje partnerskog odnosa Vlade RH i civilnog društva.</p>
<p>Tom prilikom autor ovog teksta zalagao se za razmatranje prakse, zakonski institucionalizirane u Ministarstvu zaštite okoliša i prostornog uređenja, kojom se već tradicionalno prikupljaju primjedbe i prijedlozi građana prilikom izmjena prostornih planova, GUP-ova i sl. (što su također svojevrsni zakonski akti). Tako dorađeni, ovi dokumenti idu još na javnu raspravu prije njihova konačnog donošenja. Na sličan način javnost bi se trebala uključiti i u proceduru pripreme zakona iz drugih oblasti.</p>
<p>Naime, primijećeno je da prilikom donošenja raznih zakona postoje učestali problemi oko pripreme zakona, njihova donošenja po hitnom postupku, te da se nedugo nakon donošenja pojedinog zakona pokazuje kako su neki njegovi dijelovi neprovedivi u praksi, izazivaju masu problema, i sl. Institucionaliziranim učešćem javnosti, otvorio bi se prostor prijedlozima i primjedbama šireg kruga ljudi koji smatraju da imaju što reći na određenom području. Procedura pripreme zakona postala bi transparentnija, a mnoge nedoumice riješile bi se već u začetku. </p>
<p>Autor je dipl. ing. elektrotehnike i predsjednik Udruge za zaštitu okoliša EKO-2000</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Laičko pitanje o otrovnim izjavama</p>
<p>DUŠKO MILIČIĆ</p>
<p>Nisam pravničke struke, pa postavljam pitanje svih laika. Imaju li saborski zastupnici imunitet samo za riječi izgovorene u Saboru ili i za sve ono što izgovore izvan Sabornice? Ako imaju i za ovo drugo, onda su oni građani prvog, a mi drugog reda. Čudno je naime da od nekih saborskih zastupnika slušamo na televiziji u izvansaborskim debatama često otrovne izjave, koje se na taj način ne bi usudio nitko od ostalih građana Hrvatske javno izgovoriti. Ne zato što postoji zabrana govora, već zato što ne može svatko govoriti »ono što mu slina na jezik donese« (W. Shakespeare). Saborski zastupnici kao izabrani predstavnici, po mojem mišljenju, niti u Saboru a kamoli na ulici, ne bi smjeli govoriti one objekcije koje izravno štete hrvatskoj državi. </p>
<p>Stranačka sučeljavanja su jedno, a potkapanje općih nacionalnih interesa sasvim drugo, jer ovu Hrvatsku nismo dobili na lutriji, što znači da će ih birači kazniti na izborima, kad su oni za samo dvije godine pripadnosti saborskim zastupnicima (izostajući, drijemajući, radeći svoje poslove na laptopu, telefonirajući, šuteći, brbljajući itd.) stekli povlaštenu mirovinu veću nego sveučilišni profesori s 40 godina radnog staža! Izuzmemo li deset posto onih, koji u te dvije godine govore u Sabornici, ostali samo dižu ruke glasujući po stranačkoj stezi. </p>
<p>Ako već slušamo nakaradna mišljenja nekih zastupnika u Sabornici, pune žuči i jeda zbog tobožnje brige za sirotinju, neka se odreknu svojih često prevelikih privilegija. Neka pokažu da istinski služe narodu, a ne narod njima!</p>
<p>Autor je doktor znanosti i sveučilišni profesor u mirovni</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Cijena nesloge</p>
<p>Mnoge su pojave neshvatljive među nama iseljenim Hrvatima. Umjesto početka jednog novog i stabilnog odnosa koji bi ujedinio ova dva tijela povezana zajedničkim korijenima, a rastavljena nedaćama života, izvandomovinski i domovinski Hrvati počeli su se polako, možda i nepovratno, udaljivati. Mnogi Hrvati u iseljeništvu, kao i njihova braća i sestre u Domovini, počeli su, nažalost, što je golema greška, a cijena te greške bit će iznimno velika za sve nas, stavljati osobne interese ispred nacionalnih. Jedni i drugi, domovinska i iseljena Hrvatska zaboravili su da su jedan te isti narod. Mi, Hrvati, mali smo narod. Ali nije tragedija biti brojčano malim narodom, nego je tragedija kada se taj mali narod međusobno dijeli i ne slaže! U Svetom pismu piše: »Ako je u sebi nesložno, svako će kraljevstvo propasti. Ni jedan dom, ako je sam u sebi nesložan, neće opstati!« (Matej 12,25) Ovo su za domovinske i iseljene Hrvate upozoravajuće, ali i spasonosne Božje riječi. U Bibliji ima još mnogo poučnih primjera i upozorenja, ali ako ih ne čitamo i ne razumijemo, one ostaju prazne riječi na papiru, a mi ćemo i dalje raditi kao što smo radili i do sada, bez obzira na stupanj naše osobne inteligencije i na to hoćemo li pristupiti Europskoj zajednici ili nećemo! </p>
<p>Ja ipak ovdje ne iznosim vlastito stajalište, nego biblijsku perspektivu gledanja i razumijevanja. Mi možemo ignorirati Sveto pismo i ne vjerovati Božjoj riječi, koja nam nepokolebljivom sigurnošću stavlja istinu pred oči. To ništa ne mijenja činjenice o kojima Sveto pismo govori.</p>
<p>ZVONIMIR B. RANOGAJEC,EASTWOOD, USA</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="10">
<p>»Nitko neće dobiti otkaz ako želi raditi!«</p>
<p>Gradonačelnik Milan Bandić najavio velike promjene u najvećem gradskom poduzeću</p>
<p>ZET je tehnički, tehnološki i kadrovski zastarjela firma«, ocijenio je u četvrtak novi direktor ZET-a Ivan Tolić, otprilike dva mjeseca nakon što je preuzeo kormilo ZET-a. Toga dana je u ZET stigao i gradonačelnik Milan Bandić sa suradnicima kako bi novinarima prezentirali velike projekte koji će to gradsko poduzeće učiniti modernim i konkurentnim. Previše zaposlenih, kao i problem viška radnika, Bandić je odlučio riješiti restrukturiranjem, najavljenim za siječanj 2007. </p>
<p>»Radnici su najveći dobitnici restrukturiranja«, kazao je Bandić i dodao da je za najavljene promjene postignut konsenzus s pet ZET-ovih sindikata. No, predstavnici sindikata nisu željeli komentirati, ali su najavili poteze koji će možda ipak usporiti socijalne dijaloge. Kako je najavljeno, direktor Tolić će u roku mjesec dana gradskim ocima predstaviti novi model ustroja, a to znači da će dovesti i neke nove nove ljude koji će mu u tome pomoći. </p>
<p>»To je nova stranica u ZET-u, nakon 20 godina. Novog čovjeka na čelu očekuju izazovi novog vremena, a to znači racionalizaciju«, rekao je Milan Bandić. Grad ne štedi građane pa daje ZET-u 500 milijuna kuna subvencije za prijevoz građana raznih kategorija. Također, kaže Bandić, na projektima se ne smije štedjeti, ali »treba zatvoriti pipu tamo gdje curi«. Rješenje vidi u novom ustroju i prekvalifikaciji radne snage. »Nitko, tko želi raditi, neće dobiti otkaz, a o tome će odlučivati ZET u dogovoru sa sindikatima«, rekao je prvi čovjek grada. </p>
<p>Petra Kostanjšak</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Zagrepčani traže jeftinije taksi usluge </p>
<p>U prvih tjedan dana peticiju je potpisalo 3600 građana</p>
<p>Za Grad Zagreb ne postoji problem taksista. Na sadašnju taksi službu Grad nema prigovora, iako je daljnji razvoj uvijek moguć, a stanje može biti još bolje, stav je gradonačelnika Milana Bandića i pročelnika Gradskoga ureda za promet Davora Jelavića. Prelazak na model koji bi omogućio konkurentnost taksi službi u Zagrebu podrazumijeva - tvrdi Davor Jelavić - i poništenje dosad izdanih koncesija. Stoga, promjena neće biti sve do 2010. godine, kada te koncesije istječu.</p>
<p>Dodaje da Gradsko poglavarstvo kontinuirano pomaže razvoj taksi službe i čini sve za što bolji rad taksista . Uložena su sredstva u modernizaciju, a proširene su i zone prometovanja taksista na pješačke zone i »žute trake«. Taksistima su dana gradska parkirališta i novi terminali. Iako je rašireno mišljenje kako su cijene taksi prijevoza za hrvatske standarde previsoke, Jelavić kaže kako Grad na određivanje tih cijena ne može utjecati. </p>
<p>Ali građani ne dijele njihovo mišljenje te se - potaknuta uzorom i iz zapadnih i iz istočnih zemalja - pojavila inicijativa da se i u Zagrebu ukine monopol zagrebačkog Taxija i omogući jeftiniji prijevoz, pogotovo u večernjim i noćnim satima, kad tramvaji i autobusi rijeđe prometuju. Na internet stranici www.petitiononline.com/taxizg Ante Spajić za tu je svrhu pokrenuo potpisivanje peticije, koju je u prvih tjedan dana potpisalo 3600 građana.</p>
<p>»Taksisti će imati veću zaradu ako će imali 4-5 vožnji dnevno više, a nikomu neće biti preskupo ako umjesto 200 plate 50-60 kuna za vožnju od jednoga kraja grada do drugoga. Kad se ta cijena podijeli na četiri putnika, otkrit ćemo da će mnogi koji su namjeravali sjesti za volan radije odabrati ovu alternativu«, ističe Spajić. On obrazlaže da su takve cijene realne s obzirom na utrošak vremena i goriva, a sad nisu dostižne samo zato jer postoji samo jedna tvrtka u Gradu već dugi niz godina. »Konkurencija će učiniti svoje, a građani mogu pomoći da naš glas dopre do gradonačelnika Milana Bandića, koji je o inicijativi već obaviješten, a i dalje će ga se uredno obavještavati« kaže Spajić.</p>
<p> Juraj Šnidarić, predsjednik udruge Radio Taxi Zagreb, ne slaže se s ocjenama da su Zagrepčani u načelu nezadovoljni taksi uslugama. Štoviše, u posljednjem periodu, kaže Šnidarić, taksisti bilježe porast broja vožnji - čiji prosjek sad iznosi 38 kuna. »U suradnji s MUP-om proveli smo veliku akciju suzbijanja rada na crno, a zbog nedopuštenih je radnji suspendirano sedam vozača«, ističe Šnidarić. Takve akcije, tvrdi, vraćaju povjerenje u taksiste, što se očituje u kontinuiranom povećanju broja vožnji. </p>
<p>Građani su, smatra Šnidarić, uvidjeli napredak taksi službe. »Zahvaljujući povoljnoj kreditnoj liniji, obnovili smo vozni park s 280 novih vozila, a u idućoj godini imat ćemo još 230 novih vozila pa će se građani isključivo voziti u udobnim vozilima koja ispunjavaju sve suvremene uvjete«, kaže Šnidarić i ističe kako je već sada vozni park zagrebačkih taksista bolji od njemačkog, francuskog i austrijskog. Floskula je tvrdnja da je u Zagrebu taksi vožnja preskupa, jer Osijek, Dubrovnik i Split imaju više cijene, ističe Šnidarić.</p>
<p>Posljednja promjena cijena provedena je u svibnju 2005. Stav je sadašnje uprave da promjena cijena usluga nije potrebna, ali je moguća. »Pratimo događanja na tržištu i promjene cijena goriva. Ukoliko nas Vlada oslobodi PDV-a, osigura popust na autodijelove i benzinsku pumpu s jeftinijim gorivom možemo korigirati cijene«, zaključuje Šnidarić.</p>
<p>Branimir Markač</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>»Bolest se ne događa drugomu«</p>
<p>Manji broj novodijagnosticiranih ne znači i stagnaciju bolesti, a kod nas se zasad radi o epidemiji niske razine</p>
<p>Pod motom »Održimo obećanje« 1. prosinca Zagreb i cijela Hrvatska obilježit će se Svjetski dan borbe protiv AIDS-a. Predviđen je cijeli niz edukativnih akcija osvještavanja javnosti. To više, jer je stigmatizacija oboljelih osoba u Hrvatskoj još snažna, a bolest je opaka jer napada i slabi imunološki sustav. Oboljeli je podložan različitim bolestima i infektima, od čega je najčešća tuberkoloza odnosno gljivična upala pluća pneumocistisom. </p>
<p>Prema riječima prof. dr. Josipa Begovca voditelja Referentnog centra za HIV /AIDS pri Klinici za infektivne bolesti »Dr. Fran Mihaljević« od 1985. do studenoga 2006. Hrvatska bilježi konstantnu brojku od šestotinjak oboljelih. To što je ove godine manji broj novodijagnosticiranih ne znači i da je riječ o stagnaciji bolesti, kaže dr. Begovac. Dodaje da se kod nas zasad radi o epidemiji niske razine. Baš zato treba, prvenstveno mlade, ljude educirati i upozoravati da vode računa o spolnim odnosima i koriste zaštitu kondomima. Posebice što još vlada mišljenje da se bolest događa nekomu drugom. Mjesečna terapija za oboljeloga stoji 4700 kuna, a 90 posto pacijenata se uspješno liječi. Bolest se, ističe dr. Begovac, u 80 posto slučajeva prenosi spolnim putem, od čega je u 40 posto slučajeva evidentirana kod homoseksualnih odnosno heteroseksualnih parova. Dr. Begovac kaže da će se s tim u svezi u Centru u petak održati i tradicionalni Simpozij o AIDS-u.</p>
<p>Vlatka Matković iz Hrvatske udruge za oboljele od HIV-a (HUHIV) kaže da ljudi - kad saznaju dijagnozu - reagiraju s nevjericom i šokom, potom tugom i pitanjima kako se nositi s bolešću. Češće oboljevaju migranti: pomorci i vozači. Ove je godine, ističe Matković, zabilježeno 50 novooboljelih - od čega najmlađi ima 19 godina. Među oboljelima su ljudi svih profila, zvanja i stausa. Ipak, češće obolijevaju osobe rizičnoga spolnog ponašanja. Kako bi osvijestila ljude, ponajprije mladež, Udruga provodi preventivne edukativne programe po školama, što mladi dobro prihvaćaju. Lani su obišli Istru i Dalmaciju, a sad kreću u akciju u ostatku Hrvatske.</p>
<p>Snježana Rajačić</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>»Rođena sam kad i Greta Garbo«</p>
<p>Baka Agneza bila je udata za nogometaša Stjepana Rihtara</p>
<p>Rođena sam iste godine kad i Greta Garbo, ponosno je, na svoj 100. rođendan, rekla Agneza Rihtar, zvana Nežo, koja 15 godina živi u umirovljeničkom domu u Klaićevoj ulici, nalik hotelu, s velikim izborom radionica, zabave, kafićem, ljubaznim sestrama i socijalnim radnicima.</p>
<p>Baka Agneza ima iza sebe život, bogat dogodovštinama. U Opatiji je 1923. postala miss Hrvatske s nepunih 17 godina. Kako kaže voditeljica socijalne službe Slavica Mandić, gospođa Agneza od zdravstvenih problema ima jedino teškoća sa sluhom, »ali uglavnom čuje ono što želi čuti«. Bila je udana za nogometaša Građanskog Stjepana Rihtara. Rođena je u Sloveniji kod Dobove, gdje je i završila osnovnu školu.</p>
<p> Radila je u Tvornici ulja u Zagrebu, a umirovljenica je već 30 godina.</p>
<p>Na velikom slavlju, koje su joj priredili sustanari, svatko joj je poklonio po jednu ružu. Torte su se radile uoči početka proslave da bi svatko dobio barem jedan veliki komad, a na proslavi su svi zajedno pjevali pjesmu »Starost, van, van«. Pa, iako ne čuje dobro, relativno dobro govori ako joj napišete pitanje. Kada smo pitali kako osjeća sa 100 godina, brzo i jednostavno je odgovorila: »Mlado!«, što nas je sve nasmijalo.</p>
<p>O uzbuđenju, koje u njenom srcu vlada već tri dana, koliko nije spavala, nego je zamijenila dan za noć, s osmijehom nam je, kao kakva djevojčica, rekla: »Jako volim elegantnu crnu odjeću. Moja mi je rodbina donijela haljinu omiljene boje na dar«, kaže baka Agneza.</p>
<p>Saznali smo da tri noći nije dala sestrama objesiti haljinu kako bi ostala »ispeglana« i stalno se budila da provjeri je li još na mjestu. Ni u četvrtak, na dan veselog slavlja, nije je htjela uručiti sestri Slavici, koja ju je na jedvite jade nagovorila da joj uruči svečanu odoru s obećanjem da neće nestati. Jednom, pričaju djelatnici, kada joj je prije nekoliko godina štipaljka pala kroz prozor, ona je, ni pet ni šest, zakoračila preko ograde i krenula »pješice« da je pokupi kat niže i sestre su je jedva spriječile u tom pothvatu. I tada je spašena Agneza - žena za sva vremena!</p>
<p>Zrinka Boršić</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Sveti Nikola »obilato« daruje Zaprešićane </p>
<p>Najveći iznos dobit će umirovljenici s mirovinama ispod 1000 kuna /</p>
<p>Djeca dobila poklone, vozači parkiralište, a sportaši dodatnu novčanu injekciju</p>
<p>Uz državne božićnice, svi zaprešićki umirovljenici (njih 4804) ove će godine dobiti i gradske, u iznosima od 150, 100 i 50 kuna. Kako je u četvrtak odlučilo Gradsko poglavarstvo Zaprešića, za tu namijenu iz proračuna će se izdvojiti 339.550 kuna, a umirovljenicima će se božićnica dijeliti prema iznosu mjesečnih primanja.</p>
<p>Najveću - 150 kuna - dobit će umirovljenici s najmanjom mirovinom, onom do tisuću kuna mjesečno. </p>
<p>Oni koji primaju od 1000 do 1500 kuna dobit će 100 kuna, a umirovljenici s primanjima iznad 1500 kuna, dobit će 50 kuna božićnice.</p>
<p>Gradsko je poglavarstvo na sjednici donijelo i odluku da se zaposlenicima gradske uprave i gradskih ustanova dodijele božićnice u iznosu od 2000 kuna, te dodatak od 400 kuna za njihovu djecu do 15 godina starosti. Po mjesnim odborima, školama i vrtićima djeci do 10 godina ove će se godine podijeliti 3400 poklon-paketa za Svetog Nikolu. »Za tu namjenu predviđeno je 100 tisuća kuna, a mi smo odabrali Trgostil koji je ponudio poklon pakete za 85 tisuća kuna«, kazala je pročelnica odjela društvenih djelatnosti Silvija Bosner, te dodala da će u paketima biti slatkiši hrvatskih proizvođača.</p>
<p>Gradsko poglavarstvo raspravljalo je i o apelu građana koji traže da se hitno riješi problem nedostaka parkirališnih mjesta kod željezničke stanice.</p>
<p> Gradonačelnik Željko Turk kazao je da je dao nalog Gradskom odjelu za graditeljstvo, zaštitu okoliša, komunalne i stambene poslove da u roku mjesec dana izgradi parkiralište sa stotinjak mjesta na preostalom prostoru između željezničke stanice i benzinske crpke. »To zemljište pripada Hrvatskim željeznicama i mi ništa ne možemo bez njih, no u ponedjeljak imamo satanak s HŽ-om, pa ćemo i tome razgovarati«, kazao je gradonačelnik Turk.</p>
<p>Poglavarstvo je u četvrtak prihvatilo i inicijativu gradonačelnika Samobora i Zaprešića o gradnji mosta preko Save, te odobrilo 300 tisuća kuna dodatne finacijske pomoći za sportske klubove, kao i 10 tisuća kuna za liječenje 19-togodišnje sugrađanke oboljele od Hodgkinove bolesti, karcinoma limfnih čvorova. </p>
<p>Jelena Oberman</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Zabava na Jelačićevu trgu počinje u nedjelju</p>
<p>Djed Božićnjak iz Finske djeci donosi darove</p>
<p>Četvrtu godinu zaredom na Trgu bana Jelačića odvijat će se manifestacija »Advent u srcu Zagreba« koja će, u organizaciji Turističke zajednice Grada Zagreba i Gradskoga ureda za obrazovanje, kulturu i šport, trajati od 3. do 23. prosinca.</p>
<p>Na pozornici će se svakodnevno održavati scenski prikazi tradicijskih božićnih napjeva, zabavni, glazbeni i plesni program, humanitarne akcije, dječje kazališne predstave; nastupat će mađioničari i klaunovi, prikazivat će se crtani filmovi, a najmlađe će posebno razveseliti dolazak Svetoga Nikole i Djeda Božićnjaka. U nedjelju, 3. prosinca, u 18, 30 sati bit će otvorena i izložba slika naivnog umjetnika Stjepana Hajduka.</p>
<p>Poseban program odvijat će se 9. prosinca, u povodu Međunarodnog dana ljudskih prava, koji organizira Ured za ljudska prava, a 21. prosinca održat će se i predbožićna humanitarna akcija »Želim život«. U sklopu predstavljanja europskih božićnih tradicija u dane Adventa (Došašća) predstavit će se Istočni Tirol, a iz Finske stiže i Djed Božićnjak.</p>
<p>Osim na sceni, program će se odvijati i u četiri adventske kućice. U kući Djeda Božićnjaka bit će organizirane obiteljske likovne radionice za izradu božićnih ukrasa i darova, igraonica za doček Sv. Nikole i Djeda Božićnjaka , a program će izvesti Narodno sveučilište Dubrava. Djeca će ondje moći uživati u druženju sa Sv. Nikolom i Djedom Božićnjakom. U kući hrvatskoga tradicijskog Božića bit će radionice za izradu božićnih ukrasa, u kojima će se predstaviti tradicijski obrti i zanati s prigodnom prodajom. </p>
<p>Tijekom Adventa po prvi puta tu će biti i Kuća europskih božićnih tradicija, u kojoj će Turistička zajednica Istočnoga Tirola predstaviti svoju božićnu baštinu. Građani će u nedjelju, 10. prosinca, od 11 do 13 sati moći razgledati tradicijsku drvorezbarsku radionicu Johanna Planera.</p>
<p>U Kući novinara građani će dobiti obavijesti o manifestaciji »Advent u srcu Zagreba«, nagradnim igrama, dolasku zagrebačkog balona na vrući zrak u sklopu akcije »Poklonite božićni let balonom«, a po prvi puta bit će priređen i 1. Zagrebački međunarodni salon jaslica.</p>
<p>Martina Pauček Šljivak</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="16">
<p>Eksplodirao propan u grčkom plinovodu</p>
<p>SOLUN</p>
<p> - U postrojenju grčkog plinovoda u četvrak ujutro u industrijskom predgrađu Soluna došlo je do eksplozije propana. Čitavo područje je nakon ekplozije evakuirano, a eksplozija je uzrokovala i višesatni nestanak električne energije. Žrtava, srećom, nema. [EPA]</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Globalno zatopljenje znatno utječe na mora</p>
<p>LONDON</p>
<p> - Globalno zatopljenje ima »znatan utjecaj« na morski okoliš koji postaje sve zasićeniji kiselinama i zagrijava se, što ima »važne posljedice« u smislu raznolikosti vrsta i čistoće oceana. »Povećana temperatura mora, oceanska zasićenost kiselinama i topljenje polarnih kapa nisu samo predviđanja, to se događa u ovom trenutku«, otkrio je britanski državni tajnik za klimatske promjene Ian Pearson. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Razorni tajfun približava se Filipinima</p>
<p>MANILA</p>
<p> - Filipinski meteorolozi upozorili su u četvrtak na približavanje tajfuna Duriana istočnoj obali te azijske države. Zbog nadolazećeg tajfuna obustavljen je brodski promet, a izmjerena je brzina razornog vjetra od 150 kilometara na sat. [EPA]</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>»Nasilne« video-igre utječu na funkcije mozga</p>
<p>WASHINGTON</p>
<p> - Video-igre u kojima prevladava nasilje, kod adolescenata aktiviraju dijelove mozga povezane s emocijama i reduciraju reakciju dijelova u kojima su centri za rasuđivanje i kontrolu, ustvrdili su američki znanstvenici. »Naše istraživanje pokazuje da neke video-igrice pune nasilja mogu dovesti do raznih kratkoročnih opasnih učinaka na funkcije mozga kod tinejdžera za razliku od zanimljivih i zahtjevnih video-igara u kojima nema nasilja«, pojasnio je Vincent Mathews, profesor radiologije na Medicinskom fakultetu Indiana. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Ukrao čamac i pošao u Francusku</p>
<p>UMAG</p>
<p> - Turčin M. T. (25) plastičnim je čamcem u srijedu iz Umaga krenuo prema Italiji, s namjerom da ode čak do Francuske i to po svoju suprugu! On je ljetos avionom stigao u Zagreb i zatim autobusom krenuo u Umag. U noći na srijedu je iz lučice ukrao plastični čamac od 42-godišnjeg D. K. iz Umaga i njime se uputio prema Italiji. No, nestalo mu je benzina pa je ostao u Lovrečici. Negdje oko 12 sati uočio ga je ribar, a oko 13 sati je uhićen. Imao je sve potrebne dokumente, pa nije jasno zašto se po suprugu uputio morskim putem. Pretpostavlja se da nije imao dovoljno novaca. Bilo kako bilo, biti će kažnjen zbog krađe. [P. A.]</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Veprovi poharali selo</p>
<p>BERLIN</p>
<p> - Krdo veprova u bijegu od lovaca opustošilo je seoce na jugu Njemačke. Veprovi su grizli ljude i uništavali aute i trgovine, a kaos u Veitshoechheimu počeo je u jutarnjim satima, rekla je glasnogovornica policije. »Jedan je vepar upao u dućan i preplašio prodavačicu«, kaže se u priopćenju lokalne policije. »Htjela se skriti iz blagajne. Životinja je u trgovini napravila oko tisuću eura štete«. Prema priopćenju, veprovi su na autima napravili još nekoliko tisuća eura štete. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="22">
<p>Poezija, Eco i Magris</p>
<p>Akademik Luko Paljetak navijestio je kako će poezija obilježiti ovogodišnji pulski festival knjiga i autora</p>
<p>PULA</p>
<p> – »Poezija je pitanje srca! Poezija će spremno prihvatiti odgovor, a srce je spremno prihvatiti pitanje poezije«, kazao je u četvrtak prilikom svečanosti otvaranja 12. sajma knjige u Puli akademik Luko Paljetak navijestivši trenutak poezije koji će obilježiti ovogodišnji pulski festival knjiga i autora, na koji stiže čak 54 hrvatska i inozemna pjesnika s najnovijim stvaralaštvom, a dio su broja od 160 sudionika programa Sajma, od kojih su 105 pisci.</p>
<p> Uz njih, rame uz rame, Sajam će ugostiti više od 270 nakladnih kuća te 24 tisuće naslova. U Puli i prvi put u Hrvatsku stiže talijanski književnik i semiotičar svjetskog ugleda Umberto Eco, a s njim drugi put u Puli na Sajmu knjige bit će i Claudio Magris, talijanski književnik, germanist, esejist, kritičar i prevoditelj.</p>
<p> Prvi put nakon osamostaljivanja Crne Gore, u Hrvatskoj će vlastitu nacionalnu književnu scenu predstaviti brojni crnogorski autori, dolaze i utorkaši iz Splita, a središnji će se događaji odvrtjeti u Klubu živih pjesnika u Galeriji Cvajner.</p>
<p> U petak 8. prosinca u okviru Sajma knjige u Istri bit će dodijeljena ovogodišnja nagrada Kiklop u 13 kategorija, a s nestrpljenjem se očekuje i početak sajamskog festivala Polis - Jadran - Europa, koji će u lipnju samostalno zaživjeti i pokušati spojiti i povezati kulturološki i društveno obale Jadrana i njegove gradove. Prvi fokus Festivala Polis - Jadran - Europa je upravo Crna Gora. </p>
<p>Otvaranje 12. sajma knjige pozdravili su direktorica Magdalena Vodopija, koja vjeruje da se ovaj Sajam nikako nije mogao dogoditi, primjerice, u Zagrebu, već isključivo izvan, zašto ne u Puli, stoga ga je posvetila svojem gradu. Govorio je zatim istarski župan Ivan Jakovčić.</p>
<p> Izaslanica ministra kulture Bože Biškupića, Dubravka Nemec, prenijela je ministrove čestitke organizatoru Sajma, ustvrdivši kako pulsko druženje s knjigom i književnom riječi iz godine u godinu u grad Pulu unosi živost i pozitivno ozračje.</p>
<p> »Na mapi hrvatske književnosti Pula je danas zasigurno jedno od važnijih središta. To je rezultat višegodišnjih nastojanja knjižnih profesionalaca i pregalaca koji su svojim radom srušili predrasude o tzv. književnom centru i periferiji«, kazala je Nemec, a Sajam je proglasio otvorenim pulski gradonačelnik Boris Miletić. </p>
<p> Sajam će popratiti tradicionalni program »Doručak s autorom«, »Suton uz knjigu« i »Klub živih pjesnika«, a predzadnjeg dana, 8. prosinca, dodijelit će se nagrade »Kiklop«. [Saša Brnabić]</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Lorca se vraća u HNK</p>
<p>Mate Matišić i Branka Cvitković u predstavi »Dom Bernarde Albe« </p>
<p>Lorcino djelo »Dom Bernarde Albe« izabrano je zbog aktualnosti priče koja progovara o razapetosti žena između tradicije i »uzleta srca« </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Nakon 20 godina Federico Garcia Lorca vraća se na dramsku scenu HNK u Zagrebu, prvom ovosezonskom dramskom premijerom – predstavom »Dom Bernarde Albe« u režiji Božidara Violića koja će biti izvedena 1. prosinca. </p>
<p>Tekst kojim Drama HNK obilježava 70. obljetnicu Lorcine smrti, uz davnu dramsku, u toj kući doživio je već i baletnu realizaciju 1999. godine u koreografiji Ivice Sertića.</p>
<p>Uz neospornu važnost tekstualnog predloška, »Dom Bernarde Albe« izabran je i zbog aktualnosti priče koja progovara o razapetosti žena između tradicije i »uzleta srca«, kako je izjavio ravnatelj Drame Dragan Despot. </p>
<p>Prijevod Drage Ivaniševića redigirao je sam redatelj Božidar Violić istaknuvši specifičnosti Lorcina poetskog dramskog jezika. </p>
<p>Iako je drama s dokumentarističkim elementima, uronjena u španjolske običaje i mentalitet, formalno prozni tekst bez uobičajenih autorovih usađivanja stihova, jednostavan jezik ima čudesnu metaforiku dramskog pjesništva. Ritmiziran i uzdignut, ne ulazi u sobnu konverzaciju, ali nalaže odupiranje patetičnom uzdizanju, što gotovo isključivo ženskom ansamblu čini poseban izazov. </p>
<p>Branka Cvitković kao Bernarda Alba, Vanja Matujec kao Angustija, Ivana Roščić u ulozi Martirije i Dolores Lambaša kao Adela, među ostalima, sukobljavaju se među zatvorenim zidovima kuće Bernarde Albe, koja strogošću pokušava pobijediti nepobjedivo – univerzalni nagon i čežnju za tjelesnom ljubavi.</p>
<p> Lorcino veliko kazališno iskustvo i senzibilitet ogledaju se posebno u umijeću kojom škrtim i kratkim rečenicama oživljava niz ženskih likova različite dobi i karakteristika, a susret s brojnim ženskim svjetovima iz »protivničkog (muškog) tabora« za Violića je posebno zanimljiv.</p>
<p>Odjevena u kostime Diane Kosec-Bourek, podržana koreografijom Milka Šparembleka i scenografijom Ive Knezovića, drama bez suvišne rečenice s »podignutom temperaturom« redatelju se ukazuje kao naličje suvremene liberalnosti. Ona, naime, nije uspjela svladati nagon ljudske životinje, ali se nasukala u vlastitoj plitkoći.</p>
<p> Gubitak intimnosti i koncentracije za drugoga, tematski sve prisutniji u suvremenoj umjetnosti, postaje tema i ove izvedbene namjere koja traga za aktualnosti »Doma Bernarde Albe«. [Višnja Rogošić]</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Zamorno, dosadno, nemaštovito i dugo</p>
<p>Tko nije pročitao genijalno djelo ruskoga književnika Mihaila Bulgakova »Majstor i Margarita« sumnjamo da će to učiniti nakon odgledane istoimene predstave, koja je pretpremijero izvedena u srijedu u režiji Ozrena Prohića u zagrebačkome kazalištu »Gavella«.</p>
<p>Je li za to kriva statična, linearna i nemaštovita režija? Ili možda ponekad »suviše« šuplja i razlomljena dramatizacija Sanje Ivić (u početku je teško pratiti epizode), iako je dramaturška obrada »po principu babuške« sasvim dobra ideja? Je li sve pokvarila neinventivna scena (četiri vrata s kičastim brezama u krajobrazu te iritantna neonska svjetla u samom finalu) Ive Knezovića? Krajnje konvencionalni i stereotipni kostimi Irene Sušac, »očišćeni« od imaginacije, školsko svjetlo Denija Šesnića ili, inače zanimljiv, koreograf Žak Valenta koji je ostao nedorečen i nejasan? Jesu li pogrešne glumačke izvedbe koje ne otvaraju prostore razmišljanjima da se dogodilo promišljeno i zaneseno zajedništvo u igri. U ovom nizanju čini se da su najbolji posao napravile šminkerice! </p>
<p>Očito, »krivaca« ima više, no stvarno je neobično da su se svi elementi tako »lijepo« udružili u zajedničku predstavu, a sam romaneskni materijal upravo je idealan za inscenacije (to istodobno ne znači i jednostavan). Točnije, u Prohićevom »Majstoru i Margariti« nema ni traga začudnosti, ni kritike sustava, ni aktualizacije, niti erotike, već se sve doima kao orkestrirana dosada. </p>
<p>Prohić (ipak bolji kad su antički tekstovi posrijedi) očito ni s Bulgakovim nije na svom terenu, kao ni s Peterom Weissom i njegovim »Mockinpottom«, ne mogavši se uživiti u sraz ovostranoga i onostranoga, na način da veliki glumački ansambl osjeti da sudjeluje u zajedničkoj čaroliji o kojoj svijet razmišlja već više od dvije tisuće godina.</p>
<p>Više od tri sata čiste igre donosi čudan hibrid salonskoga komada i natruha gotskoga romana, a nad svime lebdi svojevrsna poetološka uniformiranost toga kazališta jer u zadnje vrijeme sve predstave »Gavelle« sliče jedna drugoj kao blizanke.</p>
<p>Na kraju možemo spominjati one koji su propustili priliku - Mladen Vulić kao bljedunjavi i bestrasni Majstor, Nataša Janjić neuvjerljiva i mlaka Margarita, Ranko Zidarić koji je Wolanda interpretirao »skinuvši« Morfeja u filmskome hitu »Matrixu«, ili one koji su pronašli dobar stari karikaturalni ironijski odmak - Dražen Kühn, Ljubomir Kapor, Nenad Cvetko, Siniša Ružić i solidan Darko Milas kao Poncije Pilat, koji je trebao pokazati da je prezrena kukavica. </p>
<p>Helena Braut</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Decentna počast Franji Tuđmanu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Veliki broj gostiju uzveličao je predstavljanje biografije Ankice Tuđman »Moj život s Francekom«, kojom je u četvrtak u prostorijama »Lisinskog« odana decentna počast prvom hrvatskom predsjedniku. Iako je svečanost bila iznimno kratka, bez ikakve pompe i politike (knjigu su ukratko predstavili urednik Žarko Ivković, priređivačica Jadranka Jureško-Kero i Ankica Tuđman), biografiju o Franji Tuđmanu brojni su uzvanici pozdravili snažnim i dugotrajnim pljeskom. </p>
<p>Miroslav i Nevenka Tuđman, Ivan Aralica, Ivić Pašalić, Ćiro Blažević i mnogi druge osobe iz javnoga života bile su nazočne na predstavljanju na kojem se zaobilazio bilo kakav patos ili referatski protokol. </p>
<p>Ankica Tuđman skromno je istaknula da je ova velika biografija, koja obuhvaća razdoblje od njezina djetinjstva u Zagrebu do suprugove smrti, pokušaj da se o Franji Tuđmanu progovori iskreno i istinito, poslije mnogih medijskih insinuacija i laži. </p>
<p>Knjiga - koja na preko šest stotina stranica detaljno i živopisno iznosi prvi susret s Franjom, poratni život supružnika u Beogradu, dramatično suđenje sedamdesetih u Zagrebu, početke sna o državi, rat, povijesne pobjede i medijske odraze jedne sudbine - pisana je vrlo tečno i zanimljivo presijeca obiteljske, društvene i političke epizode, uz bogati fotografski materijal. Projekt je (u nakladi Večernjeg lista) najavljen kao veoma važan, jer prvi puta sustavno istražuje lik i djelo Franje Tuđmana, a očekuje se da će s jednakim žarom privući njegove pobornike i protivnike. [L.Ž.]</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Pjesnikinja koja stihom bilježi otkucaje srca</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Proslava 80. obljetnice rođenja hrvatske književnice Višnje Stahuljak (rođene 1926. godine u Zagrebu) okupila je mnoštvo kolega, prijatelja i poklonika lijepe književnosti u dvorani Društva hrvatskih književnika u četvrtak, čiji je svečarica član od 1957. godine. </p>
<p>U ime ministra Bože Biškupića slavljenici je uputila čestitke Jelena Perčin, zaželjevši joj zdravlje, kako bi se nesmetano posvetila književnom radu, naglasivši kako je vrhunski dotjeranim stilom Višnja Stahuljak ostavila impresivan stvaralački udio u hrvatskoj književnosti. »Poezija je bila i jest njen stari pratilac, svojevrstan barometar stanja, emocija i svjetonazora«, kazao je Miroslav Šicel u pregledu rada slavljenice. »Iako je stasala s generacijom 'krugovaša', Stahuljak se kretala unutar konteksta druge moderne, koja je imala otvorena vrata sa sluhom što se događa u svijetu, te je uvijek pratila suvremene europske trendove. Pjesnikinja je to koja stihovima bilježi otkucaje vlastitog srca«, kazao je Šicel. Stihove iz zbirke »Mjesec na modrim ljestvama« čitala je Vlasta Knežević, između izlaganja Hrvojke Salopek Mihanović, Miroslava Šicela, Nives Tomašević i Ante Stamaća.</p>
<p>Svestrana umjetnica, profesorica glazbe (solo-pjevanja), do danas je objavila tridesetak knjiga. Višnja Stahuljak u svojoj je osamdesetoj godini je najplodnija hrvatska spisateljica, a tijekom dugogodišnjeg rada osvojila je brojne nagrade i priznanja. [Tanja Novak]</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Eventualisti – moguće pisci</p>
<p>Nova generacija pisaca »ustaje« protiv dosade, ali sami se od nje ne odmiču ni književnim ni prezentacijskim sredstvima</p>
<p>S obzirom na to da eventualisti, samoimenovana mlada skupina pisaca, obećavaju veliki tulum od svakog svog nastupa, stavljajući se u prezentacijsku opoziciju »dosadnim« književnim večerima, od njihova nastupa u klubu Močvara u Zagrebu u utorak na večer moglo se očekivati da će barem biti zabavno. Međutim, ono što su pokazali u mnogočemu je u nesuglasju s onim što propagiraju. No, krenimo redom. </p>
<p>Eventualisti su se na književnu scenu »ubacili« dosta hrabro i samouvjereno, i to su za sada njihove glavne karakteristike. Osmero mladih ljudi, između 18 i 28 godine, koji su prethodno objavljivali po tiskanim i virtualnim časopisima, okupili su se po načelu srodnosti; više svjetonazorske nego formalno ili stilsko-literarne.</p>
<p> Potom su objavili manifest, kojim su objavili svoje »za« slobodni književni izraz, tematsku raznolikost, razumljivost, jednostavnost, pristupačnost i univerzalnost, i »protiv« forme (pretpostavljaju joj sadržaj), površnosti i pragmatičnosti današnjeg vremena, žanrova (smatraju ih ograničavajućima) i političke korektnosti (»politička korektnost je fašizam«, kažu). </p>
<p>Eventualisti otvoreno kažu da se trude privući pozornost makar i, kako kažu, »jeftinim trikovima«. Polaze od pretpostavke da je književnost ljudima dosadna, da se ne čita i da se publika uglavnom dosađuje na književnim večerima.</p>
<p>To je, dakle, ono što eventualisti kažu, točnije jedan od njih – Andrija Škare, koji je zadužen za komunikaciju s javnosti, dok se ostatak »klape« ne izlaže kako njihova pojavnost ne bi svratila pozornost s teksta.</p>
<p> To se njihovo načelo na književnoj večeri u Močvari ostvarilo tako da su čitali zaklonjeni paravanom i da je video snimkom, kojom se najavljivao svaki od autora, prikazan samo poneki dio tijela. </p>
<p> Sudeći prema viđenom u Močvari, eventualisti se ne uspijevaju artikulirati u skladu s vlastitim programatskim načelima. Oni »ustaju« protiv dosade, ali sami se od nje ne odmiču ni književnim ni prezentacijskim sredstvima. Istina, nastupe upotpunjavaju glazbenom podlogom i još ponekim »trikom«, ali to nije najavljivani »veliki tulum«. </p>
<p> Eventualisti pišu kratke priče, tematski su raznovrsni i ne ustručavaju se tabuiziranih tema, odmiču se od referenci na domaću stvarnost. Njihov je jezik daleko od poetskoga, a stilske i strukturne značajke ne ukazuju na neko bitno mjesto razlike u odnosu na ono što u hrvatskoj prozi već poznajemo. </p>
<p>Nazivajući svoju prozu »dobrim proizvodom«, provociraju da im se kaže da su nalijepili pogrešnu etiketu. Onako kako sada stvari stoje, ne radi se ni o gotovom proizvodu pa bismo odrednicu pod kojoj su se pojavili mogli iščitati kao »moguće pisci« jer ipak je vrijeme još pred njima. </p>
<p>Barbara Matejčić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="28">
<p>Jens Nowotny za europski Dinamo</p>
<p>Pitanje je bi li se u Hrvatskoj snašao i Ronaldinho </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Voljeli bismo, u nekakvoj inačici »Skrivene kamere«, vidjeti kako bi naša javnost reagirala kad bi, primjerice, u Dinamo, Hajduk ili neki drugi hrvatski klub došao Ronaldinho. Kako bi se, po mišljenju mnogih, najbolji nogometaš današnjice snašao u ambijentu hrvatskoga nogometa i hrvatskoga medijskog prostora? </p>
<p>Nakon jedne ili dviju prosječnih predstava, osvanuli bi svakojaki napisi, a prilično smo uvjereni da bi neki ambiciozni »autor-bombarder« nonšalantno primijetio da u Hrvatskoj ima i boljih mladih igrača. A kad bi se, uz to, Ronaldinho i ozlijedio... </p>
<p> Ne događa li se nešto slično upravo s Jensom Nowotnyjem? Dakako, ne može se on mjeriti s Ronaldinhovom kvalitetom i karizmom, ali svakako predstavlja vjerodostojan lakmus papir koji otkriva kako bi naša scena reagirala i na dolazak najboljih svjetskih igrača. </p>
<p> Nowotny je aktualni njemački reprezentativac i igrača s takvim rejtingom Dinamo je imao samo jednom - u vrijeme povratka Roberta Prosinečkog. Pritom ne mislimo na Bobana i Šukera, jer oni su zvjezdani status dosegnuli tek odlaskom iz Maksimira. No, operacija meniska, krivo procijenjeni let lopte na utakmici protiv zaprešićkog Intera u Kupu te pogreške u dvobojima protiv Šibenika dovoljni su da član »Elfa« u dijelu javnosti dobije status promašaja. </p>
<p> Vedran Ćorluka je, primjerice, u ovom trenutku zasigurno naš najperspektivniji branič kojem mnogi predviđaju karijeru i u klubu Milanova ili Realova ranga.</p>
<p> Međutim, taj je Ćorluka upravo u posljednjih mjesec dana ušao u seriju slabijih nastupa. Ako ga je Pulin napadač Nikola Kalinić driblinzima »lomio« kao čačkalicu, ako su lopte fijukale pored njega kao pored grančice, znači li to da odjednom ne valja? </p>
<p> Kako god bilo, Nowotnyja, kako smo pisali prošlog tjedna, želi angažirati i njemački drugoligaš Köln. Trener Christoph Daum kani osnažiti obrambeni red upravo Dinamovim stoperom, no u toj nakani, čini se, neće uspjeti. Tako barem tvrde u Maksimiru... Nowotny je Dinamov igrač, u klubu ga smatraju jednim od nositelja zamišljenoga projekta snažne europske momčadi, a i on sam želi ovdje ostati. Sve su to pojašnjenja kakva nam podastiru u klubu. Naposljetku, vidljivo je da je uz Nowotnyja i Dino Drpić zaigrao uvjerljivije i bolje. </p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Borba za Pletikosu </p>
<p>Pojavila se mogućnost da Pletikosa ode u Herthu, no izvjesnija je varijanta da naš vratar uskoro dobije priliku u Šahtaru </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Izaslanstvo Hrvatskoga nogometnog saveza, na čelu s predsjednikom Vlatkom Markovićem, glavnim tajnikom Zorislavom Srebrićem i izbornikom Slavenom Bilićem, posjetilo je ukrajinski glavni grad Kijev, gdje je nazočilo otvaranju ukrajinske Kuće nogometa.</p>
<p> U akciji sličnoj kao i prije nekoliko godina u Hrvatskoj, Uefa je pomogla ukrajinskom nogometnom savezu da konačno izgradi pristojan dom. </p>
<p>Dakako, izaslanstvo Saveza razgovaralo je i sa čelnim ljudima donjeckog Šahtara oko sudbine našega reprezentativnog vratara Stipe Pletikose, koji još nema status prvoga vratara u klubu, što se posebno odražava na njegovu formu koja je prijeko potrebna za nastupe naše reprezentacije. </p>
<p>Iako su se pojavile informacije da bi Pletikosa ovih dana mogao biti transferiran u berlinsku Herthu, Marković, Srebrić i Bilić nisu o tome pričali s ljudima iz Šahtara. Iako, kako kaže Srebrić, u klubu tvrde da će u predstojećoj seriji prijateljskih utakmica Pletikosa dobiti priliku da se vrati u formu, očito je da bi odlazak u klub u kojem bi branio bilo jedino pozitivno rješenje. </p>
<p>U Herthi, inače, igraju Josip Šimunić i Srđan Lakić. A sezonu prije igrao je i Niko Kovač, u berlinskom klubu očito imaju povjerenje u hrvatske nogometaše, a suradnja sa Šahtarom traje već dugo vremena. </p>
<p>»Naravno da ću biti presretan ako Pletikosa dođe u našu sredinu. Iako o tome nemam konkretnih podataka, uvjeren sam da bi se ovdje dobro snašao i brzo izborio mjesto među vratnicama. A nas dvojica starosjedilaca iz Herthe bili bismo tu da mu pomognemo«, kaže hrvatski reprezentativac Šimunić. </p>
<p>No, hoće li se taj transfer ili posudba realizirati zasad je posve neizvjesno.</p>
<p>»Trener Šahtara Rumunj Mircea Lucescu razgovarao je s hrvatskim izbornikom Bilićem pa vjerujemo da će Pletikosa konačno dobiti pravu priliku u Donjecku«, prisnažio je glavni tajnik Srebrić. </p>
<p>Nakon »bilateralnih« razgovora domaćini iz Donjecka odveli su ljude iz HNS-a u tek sagrađeni pripremni klupski kamp. </p>
<p>»Impresionirani smo zdanjima i mogućnostima Šahtarova kampa. Nema sumnje, Šahtar je organiziran poput najboljih europskih klubova i od tako sposobnih ljudi može se samo naučiti«, sukus je razmišljanja našeg izaslanstva nakon posjeta Donjecku. </p>
<p>Andrija Kačić-Karlin</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Policija prazni tribinu s navijačima PSG-a </p>
<p>PARIZ</p>
<p> – Francuska policija odlučila je do daljnjega držati praznim dio tribina stadiona Park prinčeva, poznatijih pod nazivom Boulogne Kop, na kojem se okupljaju najekstremniji navijači Paris St. Germaina. Odluka je posljedica nedavnog divljanja navijača PSG-a te ubojstva jednog navijača od policije nakon dvoboja Uefa kupa s izraelskim Hapoelom. </p>
<p>Pariški policijski prefekt Pierre Mutz kazao je kako navijačima neće biti dopušten pristup na tribine Boulogne Kopa u nedjelju, kada PSG igra ligašku utakmicu s Toulouseom, a početak je pomaknut tri sata ranije, sa 18 na 15 sati. Mutz je dodao kako ova odluka obuhvaća oko 2000 najvjernijih pristalica PSG-a, koji su najavili žestoku osvetu policiji za smrt 25-godišnjeg Juliena Quemenera. </p>
<p>Rat protiv huligana najavio je i francuski ministar unutarnjih poslova Nicolas Sarkozy, koji priprema strože mjere za nogometne huligane. U srijedu je kazao kako će ekstremnim navijačima Paris St. Germaina, ako se ne odreknu nasilja i rasizma, biti zabranjen dolazak na nogometne utakmice. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Presing Joventuta i Rubio prejaki za Cibonu</p>
<p>U drugoj četvrtini Cibona je izgubila čak deset lopti i primila 27 poena. Tako se ne može do pobjede...</p>
<p>BADALONA</p>
<p> – Na gostujuću pobjedu u ovoj sezoni Eurolige košarkaši Cibone će morati čekati. U Badaloni su, izuzmemo li prve minute, bili doslovno bez ikakve šanse. Joventut je pobijedio 83-73.</p>
<p>Cibona je utakmicu otvorila sa 7-0. Goran Vrbanc je u prvih jedanaest minuta šutirao trice 3-3, a cijela momčad postavila se odlučno na parketu. Očiti strah kod domaćina i izgleda samo prividna samouvjerenost Cibone trajala je samo jednu četvrtinu. Ono čega se Dražen Anzulović najviše bojao se i – dogodilo.</p>
<p>Joventut je, uistinu, najenergičnija momčad s kojom je Cibona ove sezone igrala. Tijekom druge četvrtine nastao je presing domaćina po cijelom terenu, udvajanje... Nerijetko se događalo da Cibona pređe u fazu napada tek nakon deset, petnaest sekundi... Uz to obrana Cibone je puštala na sve strane, pa je Joventut u drugoj četvrtini postigao – 27 poena.</p>
<p>Od 21-25 Joventut je ekspresno došao do 30-25, a do poluvremena su poglavito zahvaljujući »čovjeku koji leti« Rudyju Fernandezu sve povećali na 45-36.</p>
<p>Cibona je u tom periodu imala deset izgubljenih lopti što najbolje ilustrira kako se dogodilo ono o čemu je Anzulović pričao »bezglava igra i upadanje u mlin Joventuta«.</p>
<p>U nastavku je Cibona pokušavala dostići zaostatak. Nekoliko puta su se približavali Joventutu (51-56 ili 61-67), no previše laganih dodavanja Joventut je radio prema svojim centrima i obrana pod košem Zagrepčana je ove večeri bila izuzetno loša.</p>
<p>Posljednja nada se otvorila dvije minute prije kraja kada je Wright slobodnim bacanjima spustio na 71-76. No, sjajni mladi 16-godišnji Rubio (kojem Garcia Aito daje povjerenje u ključnim trenucima) pogađa tri slobodna bacanja, krade loptu i asistira Rudyju čime su se male nade Cibone definitivno rasprsnule... </p>
<p>JOVENTUT - CIBONA 83-73</p>
<p>(18-22, 45-36, 67-57)</p>
<p>JOVENTUT: Huertas 8, R. Fernandez 22 (4-4), Bennett 12 (6-6), Vasquez, Archibald 12 (2-6), Duenas, Sullivan 8 (2-5), Lavina 5, Flis 1 (1-4), Norel, Rubio 3 (3-4), Gaines 12 (6-7).</p>
<p>CIBONA: Wright 20 (8-12), Warren, Kus 11 (5-5), Krasić, Andrić 2, McCullough 6 (2-4), Bader 10 (6-7), Žuža, Rozić 2, Mance 5, Vrbanc 15 (1-3).</p>
<p>SUCI: Voreadis i Piloidis (Grčka) i Ankarali (Turska)</p>
<p>UKUPAN ŠUT: Joventut 26-52 (50%), Cibona 22-51 (39%)</p>
<p>SKOKOVI: Joventut 26 (19+7), Cibona 29 (20+9)</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Rudy FERNANDEZ.[S. K.]</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Savršena večer Nikole Vujčića</p>
<p>TEL AVIV</p>
<p> – Nakon loše igre u Zagrebu Nikola Vujčić se očito razljutio i bio definitivno prvi igrač 6. kola košarkaške Eurolige. Protiv Union Olimpije je ostvario »triple-double« (27 poena, 10 skokova i asistencija) u pobjedi Maccabija 110-87.</p>
<p>Od ostalih Hrvata Planinić je ubacio 11 poena i imao 5 asistencija za novi uspjeh Taua, dok je Sandro Nicević bio vrlo dobar u gostujućem uspjehu Le Mansa (15 poena, 5 skokova, po 3 asistencije i ukradene lopte).</p>
<p>Žižić je ubacio 22 poena i imao pet skokova, dok je Marko Popović postigao 15, te podijelio 5 asistencija, no njegov Žalgiris je ponovno poražen.</p>
<p>Rezultati, skupina A: Prokom – Tau Ceramica 70-75, Köln – Le Mans 73-79, Olympiacos – Dinamo 86-73; redoslijed: Olympiacos i Tau Ceramica 5-1, Dinamo, Efes Pilsen i Le Mans 3-3...; skupina C: Napoli – Fenerbahce 78-83 (produžetak), Aris – Žalgiris 73-66, Pau Orthez – Benetton 73-86; redoslijed: CSKA i Barcelona 5-1, Benetton 4-2, Pau Orthez i Aris 3-3...[S. K.]</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>»Spreman sam pomoći McLarenu«</p>
<p>Hakkinen dane provodi na simulatoru vožnje, kao i u nadgledanju McLarenovih treninga </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Već se dvije godine šuška kako bi se formula 1, točnije McLaren-Mercedes mogao osnažiti dovođenjem svog heroja s kraja 90-ih godina, vremena kada je na stazama diljem svijeta vladao neki drugi način suparništva, kada utrke još nije »monopolizirao« danas umirovljeni najtrofejniji vozač svih vremena Michael Schumacher. </p>
<p>Riječ je, naravno, o Miki Hakkinenu, vlasniku dva naslova svjetskog prvaka, koje je zaslužio vozeći upravo u »srebrnim strijelama«. Od kada je otišao i vozačke dane počeo provoditi u nekim drugim natjecanjima (DTM), Hakkinena neki uporno vraćaju u formulu 1. Prije dvije godine taj je Finac kazao kako za takvo što nema nikakvih izgleda, no danas je priča izgleda drugačija. </p>
<p>Hakkinen je nedavno izjavio kako je spreman na bilo koji način pomoći svojoj bivšoj momčadi, pa se tako u posljednje vrijeme i počeo sve više družiti s ljudima iz McLarena te voziti simulatore i nadgledati testiranja u Španjolskoj. Ondašnji novinari »nanjušili« su priču i krenuli u potragu za potvrdom. </p>
<p>»To su samo glasine«, pokušao se obraniti Hakkinen, no i pružio nadu svojim obožavateljima riječima: </p>
<p>»Ako me McLaren pozove da im pomognem, spreman sam to napraviti na bilo koji način.« </p>
<p>Podsjetimo, od sljedeće sezone prvi će vozač McLarena biti dvostruki i aktualni svjetski prvak Fernando Alonso, a kao njegova »pomoć« potpisan je Lewis Hamilton, 21-godišnji prvi tamnoputi vozač u najprestižnijem automobilističkom natjecanju. Dođe li Hakkinen, Hamilton će se morati »povući«, no sumnjamo da će to Ronu Dennisu biti jako žao. Uostalom, i sam je izjavio: </p>
<p>»Spremni smo mu pružiti podršku.«</p>
<p>Krešimir Đureš</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Zagrebaši ipak kompletni </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Rukometaši Zagreba otputovali su u ruski Krasnodar. Tamo će u subotu (14 sati) zagrebaši odigrati prvi dvoboj osmine finala Kupa pobjednika kupova protiv ruskog predstavnika. </p>
<p>U Rusiju je Zagreb otputovao u standardnoj postavi, iako posljednjih tjedana nekolicina igrača nisu trenirala, niti igrala. Jedini upitni do posljednjeg trena bio je Domagoj Duvnjak. On je još u četvrtak ujutro bio na liječničkim pregledima, jer je imao problema s povišenim tlakom i pojačanim pulsom. Budući da je kontrola prošla u najboljem redu, mladi je rukometaš dobio lijekove i otišao s momčadi. No, hoće li zaigrati u subotnjem dvoboju znat će se nakon što odradi treninge u Krasnodaru. Ne bude li nepredviđenih problema, trener Nenad Kljaić rekao je da u postavi protiv Krasnodara neće biti Vlade Šole (koji se još muči s ozlijeđenim ramenom) i trećega kružnog napadača Branimira Kolopera. Iako su informacije o ruskoj momčadi dosta manjkave, zagrebaši su uvjereni da će se iz Krasnodara vratiti slavljenički i uzvratom u Zagrebu potvrditi plasman u četvrtfinale Kupa pobjednika kupova. </p>
<p>Iva Markulin</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Defar želi svjetski rekord na 3000 m </p>
<p>LAUSANNE</p>
<p> – Etiopska atletičarka Meseret Defar (23) najavila je da će sljedeće godine pokušati postaviti novi svjetski dvoranski rekord na 3000 metara. Svjetski dvoranski rekord na 3000 metara drži Ruskinja Lilja Šobukova (8:27.86), a postavila ga je u veljači ove godine u Moskvi. Meseret Defar u ovoj disciplini ima dvije sekunde i 19 stotinki slabiji rezultat. Olimpijska je prvakinja i svjetska rekorderka na 5000 m na otvorenom. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="36">
<p>Otkriveno zračenje u tri zrakoplova iz Moskve </p>
<p>British Airways traga za 300.000 putnika koji su letjeli ozračenim avionima </p>
<p>LONDON (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Zrakoplovna kompanija British Airways otkrila je tragove radioaktivnog zračenja na tri putnička zrakoplova što su letjeli između Moskve i Londona krajem listopada; dakle, neposredno prije i nakon što je u britanskoj prijestolnici bio otrovan bivši ruski špijun Aleksandar Litvinenko. On je pred tjedan dana umro u Londonu od posljedica zračenja radioaktivnom tvari polonij 210, koja mu je, čini se, podmetnuta u hrani u jednom londonskom restoranu. </p>
<p>Tragovi zračenja prethodno su nađeni i na sedam londonskih adresa na kojima se Litvinenko zatekao neposredno nakon svog trovanja. No istraga koju provodi Scotland Yard počela se sada baviti i zrakoplovima. British Airways pokušava pak ući u trag više od 300.000 putnika koji su u međuvremenu letjeli na tri »boeinga« te kompanije na kojima su nađeni tragovi zračenja. Šanse da je itko od putnika ozbiljnije kontaminiran vrlo su male, ali British Airways ništa ne želi prepustiti slučaju. Scotland Yard nije priopćio zašto ga zanimaju ta tri zrakoplova, koji su osim Moskve posjećivali i druga odredišta. Zna se, međutim, da detektivi žele rekonstruirati kretanje svih osoba koje su bile u dodiru s Litvinenkom. Tragovi niskog radioaktivnog zračenja na avionima mogli bi potjecati od bilo koga tko se našao u blizini otrovanog bivšeg špijuna. No, tragove je mogla ostaviti i osoba koja je u Britaniju unijela radioaktivnu tvar. </p>
<p>Litvinenko, inače žestoki kritičar ruskog predsjednika Vladimira Putina nije se nalazio ni na jednom od letova koji se sada istražuju. Na njima su, međutim, bili drugi pojedinci o kojima se sada vodi britanska policijska istraga. Među njima su i dva Rusa, Andrej Lugovoj i Dmitrij Kovtun, s kojima se Litvinenko sreo u jednom londonskom hotelu 1. studenoga, onog dana kad mu je pozlilo. U petak će se u Britaniji obaviti obdukcija tijela Litvinenka, a patolozi će biti pomno zaštićeni da se i sami ne bi kontaminirali. S Litvinenkom se na dan kad mu je pozlilo sreo i talijanski obavještajni stručnjak Mario Scaramella koji je sada pod zaštitom britanske policije. </p>
<p>Pojačana kontrola razine radijacije </p>
<p>MOSKVA - Ruska savezna služba za nadzor prometa objavila je direktivu o jačoj kontroli razine radijacije u međunarodnim zračnim lukama širom zemlje. »U svezi s pronađenim tragovima radioaktivnih izotopa u tri zrakoplova kompanije British Airlinesa, od kojih se jedan sada nalazi u zračnoj luci Domodjedovo, u ruskim međunarodnim zračnim lukama pojačana je kontrola radijacije«, navodi se u priopćenju. Također će se pojačati kontrola tekućina i gelova u zrakoplovima koji pripadaju stranim zrakoplovnim kompanijama, kao i razina radijacije unutar zrakoplova. Tragovi radioaktivnih tvari pronađeni su u dvama zrakoplovima British Airlinesa u sklopu istrage o smrti Aleksandra Litvinenka. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini / Hina</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Približavanje dviju crkava </p>
<p>Gotovo preko noći izostale su u turskim medijima negativne ocjene Papina posjeta</p>
<p>Papa Benedikt XVI. svoj treći dan posjeta Turskoj započeo je u Crkvi Sv. Jurja u Istanbulu. U tom je hramu Benedikt XVI. nazočio liturgiji koju je povodom blagdana Svetoga Andrije, zaštitnika Istanbulske patrijarhije, predvodio Bartolomej I., carigradski patrijarh. Uz Benedikta XVI., tom misnom slavlju nazočili su i poglavari ostalih pravoslavnih zajednica u Turskoj, arheiskopi sirijske i armenske pravoslavne crkve.</p>
<p>Dan ranije, u srijedu navečer, Papa se sastao s Bartolomejem I. i tom prigodom njih dvojica su razmatrali mogućnosti ponovnog ujedinjenja Katoličke i Pravoslavne crkve, ali i detaljno razmotrili položaj nemuslimanskih vjerskih zajednica u Turskoj. Ponovili su da je položaj kršćanskih zajednica u Turskoj vrlo težak i naglasili da očekuju kako će turske vlasti učiniti sve da se to stanje promijeni. Inače, Papin boravak u Turskoj prati se u ovdašnjim medijima vrlo pozorno, ali gotovo preko noći izostale su negativne ocjene njegovog dolaska. Razlog tome je svakako i Papino otvoreno zauzimanje da Turska postane punopravna članica Europske unije. Mediji i politički promatrači u Turskoj pozdravljaju takav stav poglavara Katoličke crkve naglašavajući kako očekuju da se tijekom svog pontifikata neće predomisliti te da će ustrajno podržavati ulazak Turske u EU. Vrlo opsežne mjere sigurnosti također su jedno od obilježja Papinog posjeta Turskoj. U srijedu je služba sigurnosti otkrila eksplozivnu napravu ostavljenu na nogostupu u ulici u neposrednoj blizini zgrade Apostolske nuncijature u Istanbulu. </p>
<p>Naprava je neutralizirana i nije pričinjena nikakva materijalna šteta. Četvrtak je očito dan koji je u planu Papinog posjeta Turskoj predviđen za posjete i razgledanje crkvenih i kulturnih znamenitosti. Nakon liturgije u Crkvi Svetog Jurja, Papa je obišao Aju Sofiju, jedan je od zaštitnih znakova Istanbula i jednu od najpoznatijih vjerskih građevina u svijetu. Poslije Aje Sofije planiran je Papin posjet Plavoj džamiji, jednoj od najstarijih i najljepših islamskih bogomolja na svijetu. </p>
<p>Aleksandar Milošević</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Potraga za najboljom izlaznom strategijom</p>
<p>Neki dužnosnici ne isključuju čak ni pregovore s Iranom o Iraku </p>
<p>NEW YORK (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Rat u Iraku više ne kritiziraju samo demokratski prvaci pod Capitol Hillom, Nansy Pelosi ili utjecajni senator Joe Biden koji Bushevoj administraciji tek nagovještavaju probleme u siječnju kad službeno počne s radom 110. saziv Kongresa. Rat u Iraku, sve više kritiziraju i republikanci. </p>
<p>Senator Chuck Hegel napisao je ovog tjedna u Washignton Postu, da je čak prošlo vrijeme za spas Iraka slanjem većeg broja američkih vojnika u ovu zemlju. Za tu opciju se i dalje zalaže, izgleda, samo senator John McCain. No, ako je McCain ozbiljan u svojim namjerama da naslijedi Busha u Bijeloj kući 2008., onda bi već sada morao promijeniti retoriku. Više od 70 posto Amerikanaca smatra ovaj rat izrazito nepopularnim.</p>
<p>Vijetnamski veteran senator Hagel ustvrdio je da Amerikanci u ovom trenutku ne raspolažu takvom snagom u ljudstvu koliko bi bilo potrebno za smirivanje Iraka. Medijski izvori tvrde, kako nema niti dovoljno američkih instruktora za osposobljavanje iračkih snaga. Demokratski senator Karl Levin je rekao da odgovornost za budućnost Iraka »treba prebaciti na one, na kojima ona leži: na Iračane«. </p>
<p>Američki su mediji, svemu dodali dvije neslavne usporedbe: »Ovaj je rat već duži od Drugog svjetskog, jer traje više od 1350 dana«. TV mreža NBC je ujedno, prvi američki medij koji je sukob u Iraku i službeno proglasio građanskim ratom, uvodeći to u svakodnevnu terminologiju.</p>
<p>I dok je američki predsjednik George Bush u Rigi, i dalje odbijao tu kategorizaciju, njegov bivši državni tajnik Colin Powell, požurio se složiti s novinarima: »Da, ovo jest građanski rat, i ja ne mogu više izbjegavati suočavanje s realnošću«. Desno orijentirani konzervativac, bivši predsjednik Zastupničkog doma New Gingrich, irački je rat čak nazvao »propašću«. </p>
<p>Sasvim sigurno, ovu je navalu malodušnosti prošlog tjedna započeo bivši državni tajnik iz Nixonove administracije Henry Kissinger. On je, pod plaštem imperativa sazivanja međunarodne konferencije o Iraku izrekao rečenicu čija politička jeka ne prestaje u Washingtonu: »Mi više ne možemo pobijediti u iračkom ratu«!</p>
<p>U srijedu je na nacionalnoj TV mreži ABC tu konstataciju ponovio predsjednik Savjeta za vanjsku politiku Richard Hass. Dodao je da kada govorimo o Iraku, »mi (Amerikanci) iz rječnika moramo izbaciti riječi pobjeda ili uspjeh«. Hass je rekao, da gotovo nije preostala niti jedna dobra opcija za Irak. </p>
<p>I Baker-Hamiltonovo povjerenstvo, skupina koja priprema prijedloge administraciji kako izaći svijetla obraza iz iračke drame, a ne ugroziti američke strateške interese u regiji, već je postigla konačni konsenzus. Njeno se prvo izvješće može očekivati 6. prosinca. A to je brže nego što su mnogi očekivali. Supredsjedavajući ovog povjerenstva, bivši demokratski kongresnik Lee Hamilton najavio je da će predsjednik Bush dobiti cijeli paket prijedloga. Dobro obaviješteni američki novinari najavljuju da će studijska skupina doista predložiti regionalne razgovore. </p>
<p>Za razliku od odlazećeg šefa Pentagona Dona Rumsfelda koji se potpuno izgubio iz javnosti otkako ga je predsjednik elegantno smijenio prije tri tjedna, novi Bushev izabranik za ministra obrane Bob Gates, ne protivi se čak niti pregovorima s Iranom o iračkom pitanju. Tome, kao i uključenju Sirije u taj proces Bush se navodno i dalje protivi.</p>
<p>Erol Avdović</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Bush: Američki vojnici ostaju koliko je potrebno</p>
<p>AMMAN/WASHINGTON</p>
<p> - Američki predsjednik George W. Bush nazvao je u četvrtak iračkog premijera Nurija al Malikija »snažnim čelnikom« i rekao je da se slaže s njim da bi bilo kakva podjela Iraka samo pojačala nasilje. »Za uspjeh u Iraku potrebno je da Irak bude ujedinjen«, rekao je Bush na zajedničkoj konferenciji za novinare s Malikijem u glavnom jordanskom gradu Ammanu. On je rekao da se također slaže s Malikijem glede »važnosti ubrzavanja obuke iračkih snaga sigurnosti«. Naglasio je da će američki vojnici ostati u Iraku sve dok vlada u Bagdadu to bude željela.</p>
<p>Irački premijer je rekao da je otvoren za sva rješenja koja bi donijela mir njegovoj zemlji. »Spremni smo surađivati sa svima...posebno našim susjedima«, izjavio je Maliki. On je odbacio tvrdnje da nemire u Iraku potiče režim u Teheranu. </p>
<p> Bushevo davanje potpore Malikiju uslijedilo je nakon što su američki dužnosnici ustvrdili da irački premijer nije kritiziran u povjerljivoj bilješci koja je navodno »procurila« iz Bijele kuće kao i da nije ignorirao Busha u srijedu u Ammanu kada su dvojica čelnika trebala održati sastanak.</p>
<p> Američke TV mreže su izvijestile da je krizni sastanak američkog predsjednika s iračkim premijerom odgođen sa srijede navečer za četvrtak nakon što je iz Bijele kuće »procurila« povjerljiva bilješka u kojoj se izražava dvojba oko volje i sposobnosti Malikija da pridonese zaustavljanju sektaškog nasilja u Iraku. [Reuters/Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="40">
<p>U obiteljskome ozračju</p>
<p>Filmovi, glazba i humor glavni su aduti domaćih televizija</p>
<p>Novogodišnji program svake je godine za televizijske ljude velik izazov. Publika je prema toj vrsti zabave iznimno kritična. Svi oni koji silvestarsku noć odluče provesti u svome domu, očekuju da će ih čarobna kutija dobro zabaviti i omogućiti im da se provedu barem jednako, ako ne i bolje nego da su otišli negdje na proslavu. </p>
<p>HTV, dakako, već tradicionalno priprema specijalnu emisiju radnoga naziva »Novogodišnji program«. Urednik je Aleksandar Kostadinov, a uz njega je potpisuju Snježana Nožinić, Elizabeth Homsi i Tomislav Štengl. Emisija počinje u 20.15 sati na Prvom programu i trajat će do tri minute iza ponoći prvoga dana 2007. godine, kada ćemo se s domaćinima s Prisavlja oprostiti uz novogodišnju čestitku i valcer iz HNK-a. Cijelom će nas večeri voditi provjereni dvojac Mirko Fodor i Duško Ćurlić, a njima će tijekom večeri najave »krasti« neka od sedam suvoditeljica – Nevena Rendeli, Barbara Kolar, Daniela Trbović, Karmela Vukov-Colić, Lamia Alečković, Nikolina Pišek ili Iva Šulentić. Bit će ondje glazbenih i plesnih brojeva, dogodovština u obitelji Gaćina iz nove obiteljske serije »Kazalište u kući«, »Genijalaca«, songova popularnih djevojaka iz »Piramide«, a posebna su poslastica upadice, odnosno duhoviti komentari Vida Baloga i Davora Dretara Dreleta. Pri odabiru glazbenika, doznajemo od Snježane Nožinić, vodilo se računa o tome da se pokušaju zadovoljiti svi glazbeni ukusi gledatelja te će, među ostalima nastupiti Goran Karan, Massimo, Natali Dizdar, klapa »Maslina«, Vinko Coce, Magazin s novom pjevačicom Ivanom Kovač, Jimmy Stanić, Boris Novković, Danijela Martinović, Marko Perković Thompson, Vanna, kvartet Gubec s Vidom Balogom i njegovom ekipom, te drugi. Tu su, dakako, i svi orkestri HRT-a. Prema riječima direktorice programa HTV-a Tanje Šimić, novogodišnja je televizijska večer osmišljena tako da bi svima koji su ostali kod kuće ispunila vrijeme i stvorila pravu slavljeničku atmosferu. Tako će uz specijalnu emisiju te večeri, kao i općenito tih dana, biti mnoštvo prigodnih, obiteljskih filmova, prijenosa i snimaka koncerata i slično. Spomenimo da se i za božićne blagdane priprema prigodan televizijski sadržaj, a na Badnjak će biti emitiran humanitarni »Milijunaš« u kojemu će tri poznata para, od kojih su sudjelovanje dosad potvrdili samo Vlado Šola i Slaven Bilić, osvojeni novac darovati za akciju »Kvadrat mina za kvadrat mira«. </p>
<p>Nova TV ove je godine priredila bogat filmski program, božićne specijale popularnih sitcoma te prigodna izdanja svojih najgledanijih emisija – božićni »Cimmer fraj« i »Zuhra Light Show« u kojemu nastupaju Giuliano i Duško Lokin, »Red Carpet« i »Nad lipom 35«, gdje će gostovati Karma, Fantomi, Danijela i drugi. Za humor će na Božić biti zadužen Davor Dretar u svom »Drele showu«, koji priprema i novogodišnje izdanje pod nazivom »Ups, Drele!«, namijenjeno mamurnima. Tu su i posebna izdanja »Istinitih priča« i »Naše male klinike«.</p>
<p>RTL Televizija program od Božića do Nove godine temelji uglavnom na obiteljskim filmovima. Između Božića i Nove Godine počet će i druga sezona »Dvornikovih«. Od 26. do 29. prosinca vidjet ćemo seriju »Neverending Story«, a posebna poslastica je animirani film »Princ of Egypt«. Riječ je o vlastitoj sinkronizaciji na kojoj RTL Televizija upravo radi sa svojim glumačkim castom.</p>
<p>Dženeta Čokić</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Humanitarni modni buvljak</p>
<p>Svoju odjeću i obuću donirali su i prodavali mnogi poznati </p>
<p>Balon Boćarskog doma u srijedu popodne pretvorio se u ekskluzivan buvljak na kojem su hrvatski dizajneri, javne osobe, nogometne i estradne zvijezde prodavale svoju odjeću i obuću. Buvljak humanitarna karaktera prvi je put organiziran u sklopu modnog tjedna, a sav prikupljeni novac bit će doniran Centru za rehabilitaciju djece s najtežim kategorijama oštećenja Fortica-Kraljevica. Kako bi barem malo olakšali svakodnevicu pedesetero djece iz doma Kraljevica, svoje su stvari donirali i prodavali Antonija Blaće, Sandi Cenov, Iva Bagić, te poznat učenik Večernje škole Antimon. »Donirao sam odjeću, kape i torbe uglavnom iz Sudana, a prodaja ide dobro«, rekao je Antimon koji je već na samom početku prodao dvije kape i torbu. Cijene, kaže, nije odredio nego se cjenka, ali ne ide ispod 50 kuna.</p>
<p>Smisao za prodaju pokazala je i pjevačica Indira Vladić Mujkić oko čijeg se prodajnog mjesta vrtjelo i najviše ljudi. »Važno je biti rječit, zabavan i nasmijan. S dečkima iz grupe sam se dogovorila da s cijenama nećemo ići ispod 200 kuna ali kada vidim da se nekome haljina zaista sviđa onda ipak popustim«, rekla je pjevačica, kojoj nije bilo teško donirati večernje haljine s brojnih nastupa, jer su u pitanju djeca. Akciju su podržali i hrvatski nogometaši pa su tako na modnom buvljaku sudjelovali Zoran Mamić, Eduardo da Silva i Luka Modrić. Donirali su dresove, a najskuplji, onaj za 1000 kuna, kupio je Zoran Mamić svom sinu. Na modnom je buvljaku prikupljeno 20.000 kuna, a ostatak odjeće svi zainteresirani mogu kupovati do subote kada završava sedmi Wellin modni tjedan. </p>
<p>Antonija Jurica</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Pobjedu slavili zajedno</p>
<p>U organizaciji URIHO-a i potpore Gradskog ureda za zdravstvo u četvrtak su u sjedištu te ustanove u Držićevoj podijeljena odličja sportašima - invalidima. Više od 150 sportaša s invaliditetom, ali i zdravih, sudjelovalo je na turniru u pikadu, stolnom tenisu, kuglanju, malom nogometu i šahu koji se održavao tijekom mjeseca studenoga. Povod je bila 60. obljetnica kontinuiranog rada URIHO-a i obilježavanja Međunarodnog dana invalida 3. prosinca. Prema riječima ravnatelja URIHO-a Josipa Držaića Sportsko društvo invalida »URIHO« ovaj put okitilo se medaljama u stolnom tenisu i malom nogometu. Turnir je okupio sportaše iz Zagreba, Zagrebačke županije i Slovenije. [S. R.]</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Subota u ritmu glazbe za ples</p>
<p>Novi HTV-ov show otkrit će nam kako plešu glumci, pjevači i sportaši </p>
<p>Na pitanje je li Hrvatska napokon dobila pravi show uz koji će se moći zabaviti gledatelji svih generacija, moći ćemo provjeriti već ove subote na Prvom programu Hrvatske televizije. Naime, u udarnom večernjem terminu počet će se emitirati prva emisija »Ples sa zvijezdama«, realizirana prema licenci televizijske kuće BBC. Ako je suditi prema kostimiranoj probi održanoj u srijedu, zabave, plesa, pjesme i glamura neće nedostajati, ne samo zahvaljujući originalnom predlošku nego i onima kojima su producenti showa namijenili glavne uloge. </p>
<p>Plesne parove, naime, čine poznate osobe iz našega javnog života i sjajni plesači Hrvatskog športsko-plesnog saveza koji će se sljedećih tjedana u studiju »Anton Marti« plesnim umijećem i šarmom natjecati za naklonost publike pred malim ekranima. Osim gledatelja koji će tijekom showa moći glasovati za svoje favorite, o vještini plesnih koraka na podiju odlučivat će i ocjenjivački sud. Dinko Bogdanić, Milka Babović i dva profesionalna suca: Elio Bašan i Davor Bilman pažljivo će pratiti kretnje i ritam plesnih parova koji će plesati na zadanu glazbu. Dakako, svi oni pred milijunskim auditorijem neće se naći nespremni dok će plesati engleski valcer, cha cha, rock and roll i druge standardne i latinoameričke plesove. Domaće estradne, glumačke i druge zvijezde: Zdenka Kovačiček, Zrinka Cvitešić, Sandra Bagarić, Maja Šuput, Žarko Radić, Zoran Vakula, Dubravko Šimenc i Rene Bitorajac zajedno sa svojim plesnim partnerima na probi su pokazali da se isplatilo vježbati nekoliko prošlih tjedana i naučiti osnovne korake bez brojenja, steći kondiciju i zaboraviti na tremu koju će samo za tu prigodu zamijeniti širok osmijeh. Kako bi show bio što zanimljiviji, u prvoj i drugoj emisiji nastupit će svi parovi, dok će u posljednjoj, osmoj emisiji, snage odmjeriti dva preostala najbolja para. Iako je voditeljima Dušku Ćurliću i Barbari Kolar redatelj cijelog projekta Dalibor Sokolić obećao da oni na raskošnoj pozornici neće morati plesati, popularni svjetski hitovi mogli bi i njih, baš poput gledatelja HTV-a, također potaknuti da se zaljuljaju u ritmu plesne glazbe. </p>
<p>Dubravka Žalac</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Najplaćenija glumica</p>
<p>Oskarovka Nicole Kidman najplaćenija je hollywoodska glumica ove godine. Nicole je tako s trona zbacila Juliju Roberts, koja je posljednjih pet godina držala to mjesto. Ta 39-godišnja glumica zarađuje po filmu između 16 i 17 milijuna američkih dolara. Zanimljivo je da Kidman još ne zarađuje kao Julija Roberts koja je po filmu dobivala 20 milijuna dolara. </p>
<p>Među prvih pet najbolje plaćenih glumica ove godine su Reese Witherspoon, Renee Zellweger, Drew Barrymore i Cameron Diaz, koje su po filmu dobivale oko 15 milijuna dolara. Glumica Halle Berry sa 14 milijuna dolara ušla je u prvih deset a slijede je Charlize Theron i Angelina Jolie sa deset milijuna. Zvijezda »Spidermana« Kirsten Dunst prvi se put probila na taj popis honorarima od osam do deset milijuna dolara. Među prvih je deset svoje mjesto našla i Jennifer Aniston koja po filmu zarađuje oko osam milijuna dolara. Zanimljivo je da su honorari koje dobivaju glumice i dalje mnogo niži od onih muških kolega. Primjerice, Tom Cruise ili Jim Carrey po filmu zarađuju oko 25 milijuna dolara.</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Svjetiljka popravlja raspoloženje</p>
<p>Ako ste meteoropat kojem svaka promjena vremena pokvari raspoloženje, sigurno ste ga pokušali popraviti različitim terapijama. Kako u tome niste uvijek uspješni, talijanski liječnici predlažu da iskušate svjetlosnu. Provodi se lako i neprimjetno zahvaljujući svjetiljci s ugrađenim posebnim fluorescentnim cijevima, američkog proizvođača Black+Blum. Budući da se izgledom ne razlikuje od drugih moderno dizajniranih svjetiljki, zgodno će se uklopiti u prostor dnevne ili radne sobe. Tako dok gledate televiziju ili radite na računalu uključite čudotvornu svjetiljku i terapija počinje ispuštanjem spektra zraka sličnih Sunčevim. Neprimjetno prolaze kroz oči i mozak meteoropata, te mu tako pomažu da obnovi tijelo i duh. Kako je to moguće? Jednostavnim utjecajem zraka na žlijezdu epifizu koja izlučuje melatonin, a poboljšanja u raspoloženju meteoropata osjete se nakon tjedan dana terapije. Dobro je znati i da ta svjetiljka ne troši više električne energije od drugih rasvjetnih tijela u stanu, a podrobniji podaci sročeni su na internetskoj stranici: www. Nordelettronica.it/cromatica. [M. Đ.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="46">
<p>Zabili se u policijsku blokadu </p>
<p>»Revolveraši« iz Dugog Sela uhvaćeni u mjestu Sop Bukevski </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - U četvrtak prije podne, trojica muškaraca zabili su se »ladom samarom«, zagrebačkih tablica, u policijski »subaru« koji stajao na blokadi ceste u mjestu Sop Bukevski. Trojac je uhićen, a u policiji sumnjaju da su dvojica od njih sudjelovali u pucnjavi na policijski auto koja se dogodila na cesti prema Dugom Selu u srijedu oko 2.20 sati. Najopasniji, za kojeg se sumnja da je pucao po policajcima, Stevo Amić (37), još je uvijek u bijegu. </p>
<p>Policijska akcija počela je u srijedu navečer, kada je na šire području Velike Gorice pristigao veći broj interventnih i temeljnih policijaca te specijalca iz Lučkog. Kako se nije raspolagalo s točnom informacijom o mjestu na kojem se »revolveraš« i njegovi prijatelji skrivaju, akcija je počela »češljanjem« u Starom Čiću, a brojne policijske patrole pojačano su kontrolirale promet. Sa spuštanjem mraka potraga je postajala sve teža, pa su na prometnicama u mjestima oko Velike Gorice postavljene policijske kontrole. </p>
<p>U četvrtak, tijekom prijepodneva, u selu Sop Bukevski, nedaleko od mjesta Bukevski, policija je počela potjeru za osumnjičenim muškarcima. </p>
<p>Uspjeli su zaobići jedan policijski »ford«, no tada su »ladom samarom« naletjeli na policijski »subaru«, bez policijskih oznaka s civilnim registracijama, kojim su policajci blokirali prometnicu kroz selo. Nakon udara, »lada« je sletjela niz nasip, okrenula se na krov i zaustavila. Jedan od trojice bjegunaca lakše je bio ozlijeđen, a nakon pružene pomoći, uhićeni su i odvedeni u policiju na daljnju kriminalističku obradu. </p>
<p>Uhićeni su 27-godišnji S.D. i 22-godišnji P.K. te jedan 15-godišnjak, a na području Bjelovara uhvačen je, a zatim i priveden u dugoselsku policiju M.U., član »ekipe«, nad kojim se provodi kriminalistička obrada. Dvije ženske osobe sa područja Velike Gorice također su doveden u policiju, a dovode se u vezu sa uhićenima. </p>
<p>Zvonimir Kosinjski</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Za crnim porscheom jurio i helikopter </p>
<p>ČAKOVEC</p>
<p> - Zbog crnog porschea, austrijskih registarskih oznaka, u petak je u Međimurju vladalo pravo opsadno stanje. Taj je automobil, naime, ujutro oko 8, 10 sati kod naselja Banfi ugledala policijska ophodnja. Kad su ga željeli zaustaviti, vozač je dodao gas i punom brzinom krenuo prema policajcima. </p>
<p> »Okrznuo je policijski automobil, na kojem je oštetio retrovizor te odjurio prema unutrašnjosti Međimurja. Srećom, nijedan policajac nije ozlijeđen, a šteta na automobilu je oko 500 kuna«, rekao je glasnogovornik Policijske uprave međimurske Krunoslav Gosarić. Za automobilom je odmah krenula potjera, postavljeni su blokadni punktovi, a u potjeru je bio uključen i helikopter MUP-a. Automobil je popodne pronađen u šumi na poljskom putu u Bogdanovcu, no bio je prazan i zaključan. Policajci su odmah prišli očevidu, a neslužbeno doznajemo da su austrijske registarske pločice ukradene i na automobil postavljene naknadno. U automobilu inače nije bilo drugih putnika, osim vozača za kojim se intenzivno traga. </p>
<p>Mihaela Zagoršćak</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Drogirao i silovao, a nije pritvoren!</p>
<p>Muškarcu, koji je policiji dobro poznat po raznim deliktima, nije određen pritvor</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Mirko J. (32), koji je potkraj listopada priveden zbog drogiranja maloljetne H. T. (17) u svom domu u Zaprešiću, nesretnu je djevojku i silovao, potvrđeno je tek dovršenim biološkim vještačenjem, doznajemo u PU zagrebačkoj.</p>
<p> Obavljenom je analizom naime, potvrđen spolni odnos između muškarca i drogirane maloljetnice na što se i ranije sumnjalo, te je protiv Mirka J. uz prijave za zloporabu i posjedovanje droge, te nedozvoljeno držanje oružja, u utorak podnijeta i kaznena prijava i zbog silovanja.</p>
<p> Muškarcu koji je policiji dobro poznat i od ranije, uglavnom zbog prijevara, imovinskih delikata i posjedovanja droge, nije kako doznajemo, određen pritvor. Gnjusni se događaj, podsjetimo, zbio krajem listopada u muškarčevoj kući u Mokričkoj ulici u Zaprešiću. Tamo je 32-godišnjak, nakon što je sreo u jednom lokalu i popio s njom piće, odveo nesretnu 17- godišnjakinju te s njom proveo noć. Tražeći kćer koja se cijelu noć nije pojavila kući, majka je u jutarnjim satima pronašla maloljetnicu kako izbezumljena i vidno omamljena »tumara« zaprešićkim Trgom mladosti.</p>
<p> Slučaj je majka prijavila policiji, a toksikološkom analizom krvi i urina kod djevojke su pronađeni »tragovi« kokaina i heroina. Liječničkim pregledom na rukama i prsima mlade Zaprešićanke primijećene su ogrebotine i opekline, najvjerojatnije nastale gašenjem ili prislanjanjem zapaljenih cigareta. Pretragom kuće i automobila Mirka J. pronađene su tri vrećice sa 111,9 grama marihuane, nešto heroina na staklenom stoliću i elektronske vage, te »kalašnjikov« kalibra 7, 62 mm sa odrezanim kundakom. </p>
<p>Anita Krmek</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Uhvaćeni preprodavači heroina i »trave«</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Zagrebačka policija je u dva odvojena slučaja zaplijenila 45 grama heroina i 3,5 kilograma marihuane. dva su mladića uhićena dok je jedan policiji uspio pobjeći.</p>
<p> Policija je najprije uhitila 24-godišnjeg dilera, nakon što je prije toga u naselju Špansko uhvatila 30-godišnjaka kojemu je prodao manju količinu heroina. Pretragom dilerove kuće, koji je policiji od ranije poznat zbog razbojstava, krađa, krivotvorenja isprava i zlouporabe droga, pronađena je torba s heroinom vrijednim oko 20 tisuća kuna.</p>
<p> Osumnjičeni je priveden istražnom sucu zbog preprodaje heroina, dok je 30-godišnji konzument kazneno prijavljen za posjedovanje.</p>
<p> U drugom slučaju policija je kod dvojice U Dubravi pronašla 3,5 kilograma marihuane koja na narko tržištu vrijedi oko 30 tisuća kuna. </p>
<p> Osumnjičenici u dobi od 21 i 26 godina stajali su uz automobil s otvorenim prtljažnikom na makadamskoj cesti, u pustom dijelu Dubrave, a kad su vidjeli policiju dali su se u bijeg. No, autom su nasjeli na neravninu, pa su nastavili bježati pješke. Mlađi bjegunac je ubrzo ulovljen, no 26-godišnjak, čiji je identitet otkriven, upio je pobjeći.</p>
<p> Pretragom terena pronađeno je 14 plastičnih vrećica s gotovo 1,5 kilograma marihuane, a u automobilu još dva kilograma marihuane.</p>
<p> Osumnjičeni 21-godišnjak, koji dosad nije bio poznat policiji, odveden je istražnom sucu zbog preprodaje marihuane, dok je protiv bjegunca, koji je ranije evidentiran zbog prijevare, kaznena prijava podnesena redovnim putem. [D.G.]</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Za pola kilograma heroina tri i pol godine </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Zbog preprodaje nešto više od pola kilograma heroina, te posjedovanja većih količine te droge, od kraja 2003. te početkom 2004. kako ih je Uskok teretio, Bedri Gaxha (47), na zagrebačkom je Županijskom sudu nedavno osuđen na tri i pol, Mladen Kranjčec (45) na tri godine i dva mjeseca zatvora, a Velimir Jurina (27) na dvogodišnju zatvorsku kaznu. Zbog pomaganja trojki Tadiji Topiću (45) sudac Zdenko Konjić izrekao je dvogodišnju kaznu. Podsjetimo, riječ je o skupini muškaraca koje je policija, zahvaljujući mjerama praćenja i snimanja razgovora, uhitila još u veljači 2005. Policija je najprije došla do saznanja da Gaxha na Kosovu nabavlja veće količine heroina i krijumčari ih u Zagreb, gdje je organizirao mrežu preprodavača. Prilikom njihova uhićenja, zaplijenjeno je ukupno 66 grama heroina te 497 grama smjese heroina i kofeina. </p>
<p>Anita Krmek</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Uhićen osumnjičenik za ubojstvo Slavice Medanić</p>
<p>PULA</p>
<p> - Policija je u četvrtak u Vrsaru uhitila Šimu Medanića i još jednoga muškarca zbog osnovane sumnje da su umiješani u ubojstvo Medanićeve sestre Slavice, koje se dogodilo početkom siječnja ove godine u Zadru, potvrdio je u četvrtak navečer glasnogovornik MUP-a. Uhićenje se odvijalo se u koordinaciji više policijskih uprava - zagrebačke, zadarske i istarske, te Uprave krim-policije i Ravnateljstva MUP-a, rekao je Hini glasnogovornik Zlatko Mehun. Obojica uhićenih prepraćeni su u Istražni centar Županijskog suda u Zadru. Slavica Medanić ubijena je s tri hitca početkom siječnja u svom stanu u Zadru, a mediji prenose da se sumnjalo da je ubijena iz koristoljublja, jer je dobila nasljedstvo. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Vuco za obračun s maturantom poveo i prijatelja</p>
<p>SPLIT</p>
<p> - U neobičnom incidentu sudjelovao je u četvrtak ujutro Siniša Vuco (35), poznati pjevač »narodnjaka«, nešto prije 8 sati došao je s prijateljem ispred Srednje birotehničke škole u Vukovarskoj ulici u Splitu kako bi porazgovarao s Tomislavom O. (18), učenikom te škole. Vuco je navodno mladića htio upozoriti da ne širi tračeve i ogovara njegovu vezu s maloljetnom učenicom te škole. Tijekom razjašnjavanja Vucin znanac je u jednom trenutku udario šakom u glavu maturanta. Učenik nije zatražio liječničku pomoć, a policija utvrđuje identitet Vucina pratitelja te će se protiv njega podnijeti odgovarajuće prijave. [Z.P.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="53">
<p>Do 2010. najveća proizvodnja </p>
<p>»Ina bi trebala doseći proizvodnju od čak pet milijuna tona uvjetne nafte«, ističe Mirko Zelić </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »Ina bi, prema strateškom razvojnom planu, do 2010. trebala doseći najveću ukupnu proizvodnju nafte i plina u povijesti - čak pet milijuna tona uvjetne nafte (kad se i proizvedeni plin i kondenzat preračunaju u energetsku vrijednost nafte)«, kaže Mirko Zelić, član Uprave i izvršni direktor Ina-Naftaplina.</p>
<p>»Do tada bi, naime, trebali završiti treću fazu projekta Sjeverni Jadran gdje će se tada godišnje proizvoditi više od dvije milijarde prostornih metara plina, od čega će Ini pripasti oko 1,7 milijardi. Kad se tome doda planirana proizvodnja od 1,5 milijardi »kubika« s kopnenih polja i proizvodnja u Siriji godišnje ćemo proizvoditi više od četiri milijarde 'kubika' plina i milijun tona nafte i kondenzata. To je ukupno više od pet milijuna tona uvjetne nafte, najviše u Ininoj povijesti«, ističe Zelić.</p>
<p>»U prvih šest mjeseci ove godine proizveli smo 10,2 milijuna barela uvjetne nafte, što je šest posto više nego u istom lanjskom razdoblju«, kaže Vladislav Brkić, direktor Sektora proizvodnje Ina-Naftaplina. Prema njegovim riječima, sadašnja Inina dnevna proizvodnja na poljima u Hrvatskoj i inozemstvu je oko 62.000 barela, što je čak 12 posto više od prosječne dnevne proizvodnje u 2005. koja je iznosila 55.000 barela. »Tomu su najviše pridonijela nova plinska polja na Jadranu - Ika i Ida, te povećana proizvodnja u Siriji i Egiptu«, ističe Brkić.</p>
<p>Puštanjem u rad ta dva nova plinska polja na sjevernom Jadranu povećana je proizvodnja za 750.000 prostornih metara na dan pa u Ina-Naftaplinu očekuju da će ukupna proizvodnja plina u ovoj godini biti 10 posto veća od prošlogodišnje.</p>
<p>Kako se na domaćim kopnenim sve više iscrpljenim naftnim i plinskim poljima, unatoč novim bušotinama i rudarskim radovima, već deset godina proizvodnja smanjuje (dva posto na naftnim i tri posto na plinskim poljima u prvoj polovici 2006.), za porast ukupne proizvodnje zaslužne su koncesije u inozemstvu: u Siriji, Angoli i Egiptu gdje je nedavno otkriveno i novo naftno polje, ali tek treba ispitati njegovu komercijalnu isplativost.</p>
<p>Takve dobre rezultate treba zahvaliti velikim Ininim ulaganjima u istraživanje i proizvodnju u Hrvatskoj i inozemstvu. Primjerice, Ina je dosad s talijanskim ENI-jem u sjeverni Jadran uložila više od 700 milijuna dolara.</p>
<p>Nafta iz vlastite proizvodnje zadovoljava samo petinu potrebnih količina. »Kod plina je puno bolja situacija jer Ina vlastitom proizvodnjom zadovoljava oko 60 posto potrošnje u Hrvatskoj. Taj će se postotak još povećati realizacijom projekata Sjeverni Jadran i Međimurje, a do kraja godine će početi proizvodnja plina i u Siriji, pa Hrvatska spada među rijetke zemlje koje vlastitom proizvodnjom mogu zadovoljiti većinu svojih potreba za plinom«, kaže Brkić.</p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Rudari pripremaju zakonik</p>
<p>Udio rudarstva u ukupnom BDP-u Hrvatske iznosi više od milijardu kuna</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Kada se govori o jačanju hrvatskog gospodarstva i strategijama koje bi trebale do toga dovesti, vrlo rijetko se spominje rudarska industrija. Takva je praksa donekle promijenjena iznošenjem Nacionalne strategije gospodarenja mineralnim sirovinama koju je pokrenulo Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva, u suradnji s Rudarsko geološko naftnim fakultetom iz Zagreba i stručnim rudarskim institucijama.</p>
<p>Ciljevi Strategije su prikaz i analiza postojećeg stanja rudarske djelatnosti, određivanje tržišnih potreba za mineralnim sirovinama na nacionalnoj i lokalnoj razini, usklađivanje eksploatacije mineralnih sirovina i zaštite okoliša, te usklađivanje rudarskog zakonodavstva s onim u Europskoj uniji. Usvajanje Strategije trebalo bi u konačnici rezultirati donošenjem novog Rudarskog zakonika. </p>
<p>U Hrvatskoj se rudarskom djelatnošću bavi više od 350 trgovačkih društava i obrta, koji zapošljavaju oko 8500 radnika. No, kad se tom broju dodaju oni koji se bave preradom mineralnih sirovina kao što su vapno, cement, staklo, gipsani proizvodi, punila, cigla ili keramika, dolazimo do brojke od 500 gospodarskih subjekata koji zapošljavaju više od 17.000 radnika u poslovima eksploatacije i prerade mineralnih sirovina.</p>
<p>Treba reći da u tu brojku nisu uključeni oni koji se bave transportom tih proizvoda. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u 2005. godini udio rudarstva u BDP-u iznosio je više od milijardu kuna, što premašuje udio proizvodnje duhanskih proizvoda, proizvodnje tekstila ili proizvodnje strojeva i uređaja. Značaj rudarstva u ukupnoj gospodarskoj djelatnosti države vidljiv je i u tome što stvara nove vrijednosti, te potiče i podržava rad cijelog niza drugih proizvodnih grana.</p>
<p>Hrvatska je bogata nemetalnim mineralnim sirovinama, čije su potvrđene eksploatacijske rezerve dovoljne za najmanje dvadeset godina proizvodnje. Trenutačno se eksploatiraju 23 vrste mineralnih sirovina na 685 odobrenih eksploatacijskih polja. </p>
<p>Prema riječima ministra gospodarstva, rada i poduzetništva Branka Vukelića, analize pokazuju kako je u rudarskoj industriji zamjetan konstantan trend rasta, a s obzirom na pad proizvodnje nafte, proizvodnja plina i gospodarenje mineralnim sirovinama postat će još važniji nakon izgradnje plinovoda Pula-Karlovac. Navedene činjenice idu u prilog tome da se nacionalna strategija mora što prije donijeti, u čemu će ključna biti suradnja države, znanstvenih institucija i struke.</p>
<p>Luka Capar</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Inteligentni gradovi pojeftinjuju IT usluge za 30 posto</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Prvi Metronetov projekt inteligentnog grada u Varaždinu predstavljen je javnosti u ožujku, a o njemu su u četvrtak govorili predsjednik uprave Metroneta Igor Paurević i gradonačelnik Varaždina Ivan Čehok putem videokonferencije.</p>
<p>Paurević je kazao da će u Varaždinu (prostor Hot Spota) građani Varaždina moći besplatno spojiti na internet. »Umrežavanje inteligentnih gradova među ključnim je poslovnim smjernicama Metroneta, koji se dosadašnjim aktivnostima profilirao u pružatelja telekomunikacijskih usluga nove generacije«, kazao je Paurević.</p>
<p>Dodao je da inteligentni gradovi aktivno utječu na porast kvalitete i konkurentnosti gospodarstva uz usmjerenje na krajnji cilj, a to je stvaranje uvjeta za poboljšanje kvalitete života građana. Projekt Grada Varaždina tek je početak u postupku potpune informatizacije svih hrvatskih gradova. Poseban naglasak u umrežavanju stavljaju na gradske institucije, kako bi one mogle ostvariti bolju komunikaciju s građanima.</p>
<p>Gradonačelnik Čehok osvrnuo se na važnost projekta za razvoj društvenih i gospodarskih potencijala Varaždina, ali i za građane, kojima projekt donosi brojne koristi.</p>
<p>Projekt inteligentnog grada osigurava telekomunikacijsko povezivanje svih gradskih lokacija, ustanova, trgovačkih društava i komunalnih poduzeća. Do sada su umrežene tri gradske tvrtke - Parkovi, Gradska tržnica i Gradski muzej, te Gradsko poglavarstvo na dvije lokacije.</p>
<p>Njihovim spajanjem na jedinstvenu mrežu Grad Varaždin ostvario je značajnu uštedu (do 30 posto). S realizacijom je počela i e-Edukacija - u suradnji sa studentima Fakulteta organizacije i informatike, građani Varaždina mogu pohađati edukativne tečajeve informatičkih vještina.</p>
<p>Kako je stvaranje inteligentnih gradova strateški važno ne samo lokalnim samoupravama, nego i razvoju hrvatskog gospodarstva u cjelini, Metronet je najavio i umrežavanje još tri Inteligentna grada - Kutine, Osijeka i Virovitice. [M. P.]</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Microsoft predstavio tehnologije sljedeće generacije</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Microsoft Hrvatska predstavio je u dostupnost operacijskog sustava Windows Vista, 2007 Microsoft Office sustava i Exchange servera 2007 za poslovne korisnike.</p>
<p>Direktor Microsofta Hrvatska Davor Majetić kazao je da su tijekom prošlog desetljeća sustavi Windows i Office promijenili način rada. Novi proizvodi osmišljeni su kako bi tvrtkama omogućili napredovanje u svijetu komunikacija, sve većeg broja informacija i stalnih promjena, a nude platformu koja će promijeniti način na koji se informacije pretvaraju u stvarne prilike i razvoj.</p>
<p>Izdavanje novih Microsoftovih sustava planirano je za drugi tjedan prosinca, odnosno za 30. siječnja 2007. godine. Korisnici u Hrvatskoj lokaliziranu verziju Windows Viste mogu očekivati otprilike tri mjeseca nakon globalnog predstavljanja proizvoda, a lokalizirana verzija 2007 Office sustava sredinom proljeća iduće godine. Tijekom ispitivanja korisnici iz cijelog svijeta preuzeli su više od pet milijuna beta inačica novih triju proizvoda.</p>
<p>Microsoft Hrvatska predstavila je i studiju utjecaja Microsoft Windows Viste na lokalnu ekonomiju, a koja pokazuje kako će u prvoj godini prodaje Windows Vista u Hrvatskoj biti instalirana na više od 132.000 računala, a tvrtke iz Microsoftovog eko-sustava zaradit će oko 13 američkih dolara na svaki dolar koji će Microsoft ostvariti prodajom Windows Viste. [M. P.]</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>GM objavio rat Toyoti</p>
<p>WASHINGTON</p>
<p> - General Motors, u nastojanju da zadrži čelnu poziciju među svjetskim proizvođačima automobila te da ne dozvoli da ga pretekne japanska Toyota, najavio je planove razvoja hibridnih vozila na plinski i električni pogon.</p>
<p>Prema riječima čelnika GM-a Ricka Wagonera, ta kompanija planira razviti tri hibridne verzije svojeg sportskog vozila Saturn.</p>
<p>Toyota ima devetogodišnju prednost u području razvoja hibridno-električnih vozila, koja troše manje goriva i uzrokuju manje zagađenja, koristeći bateriju i električni motor pored benzinskog motora. Ta je kompanija u SAD-u dosad prodala oko 435.000 hibridnih vozila.</p>
<p>GM nije objavio kada planira plasirati svoje hibridno vozilo na tržište. Ta kompanija također razmatra mogućnost proizvodnje vozila na 85-postotni etanolski pogon, u okviru nastojanja usmjerenog na smanjenje američke ovisnosti o uvoznom gorivu.</p>
<p>»Moramo - i to kao poslovnu nužnost - razviti alternativne pokretače motora temeljene na alternativnim izvorima energije«, kazao je Wagoner.</p>
<p>Hibridna vozila na djelomičan električni pogon pune se kada je vozilo ugašeno i prelaze automatski na benzin kada se istroše baterije. Neki modeli koriste generiranu i pohranjenu energiju. [Dpa/Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="58">
<p>Rehn: Hrvatska u EU do kraja desetljeća!</p>
<p>Rehn je kazao da ključ napretka na putu ulaska u EU u rukama drži Vlada, Sabor, organizacije civilnog društva i svi građani</p>
<p>Vlada je privržena reformi pravosuđa, državne uprave i borbi protiv korupcije«, izjavio je premijer Ivo Sanader nakon sastanka s europskim povjerenikom za proširenje Ollijem Rehnom, koji je tijekom dvodnevnog posjeta Hrvatskoj u četvrtak sudjelovao i u dijelu Vladine sjednice. Sanader je kazao da je Vlada s velikom pozornošću pratila izvješće Europske komisije (EK) o 2006. i izrazio zadovoljstvo dijelom u kojem se hvali važnost napretka Hrvatske. Također, rekao je da ima i poglavlja koji predstavljaju izazov i traže još truda.</p>
<p>Izvješće EK ocijenio je dobro izbalansiranim i objektivnim, te izrazio očekivanje da će se otvaranje poglavlja u idućem razdoblju ubrzati i intenzivirati.</p>
<p>Tijekom Vladina zasjedanja, kojem je nazočio europski povjerenik, premijer je rekao i da je Hrvatska svojevrsni most prema susjedima u regiji, kojima želimo pomoći.</p>
<p>Europski povjerenik Rehn rekao je da će Hrvatska u Uniju ući do kraja desetljeća i da pregovori dobro teku. Kazao je da ključ napretka na putu ulaska u Uniju u rukama drži hrvatska vlada, Sabor, organizacije civilnog društva i svi građani.</p>
<p>Rehn je poručio da je Europska unija na iskustvu pristupanja nekih članica, posebice iz slučaja Rumunjske i Bugarske, naučila da se napredak ranije mora postići u područjima reforme pravosuđa i javne uprave i borbi protiv korupcije, jer su to, kazao je, pitanja važna za cijelo društvo. </p>
<p>Govoreći o institucionalnim pitanjima unutar Unije, Rehn je rekao da se institucionalni dogovori trebaju postići do vremena kada će u Uniju ući 28. članica. »EU bi to trebao učiniti do 2008.«, poručio je Rehn. Govoreći o napretku zemlje, Rehn je rekao da će 2007. biti iznimno važna, te izrazio nadu da će Hrvatska, unatoč izbornoj godini, uspjeti održati zamah koji će, rekao je, biti veliki skok naprijed. Odgovarajući na novinarsko pitanje o proglašenju ZERP-a, Rehn je kazao da EU pitanje granica smatra bilateralnim pitanjima. Izjavio je i da, što se tiče, kako je rekao, dimenzije ribarstva, Komisija nastoji naći rješenje, ali je posao u tijeku »zbog čega će se suzdržati od komentara«. Na pitanje prati li Europa »slučaj Glavaš«, odgovorio je da EU općenito promatra funkcioniranje pravosuđa i vladavine prava, te da u tom slučaju, kao i u svim drugim, imaju povjerenja da će se postupati u skladu s vladavinom prava i općih načela. U petak, drugog dana posjeta Hrvatskoj, Rehn će posjetiti Osijek i Vukovar.</p>
<p>Branka Valentić</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Problem ZERP-a raspravite sa susjedima</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Povjerenik Europske komisije za proširenje Ollie Rehn sastao se u četvrtak u Hrvatskom Saboru s članovima Nacionalnog odbora za praćenje pregovora s EU-om. Najvažnija poruka tijekom sastanka je bila da je moguće da Hrvatska uđe u EU do kraja desetljeća. Po riječima predsjednika Nacionalnog odbora za praćenje pregovora s Europskom unijom, Ivice Račana, Rehn upozorio da eventualno jednostrano aktiviranje Zaštićene ribolovno-ekološke zone (ZERP) za članice EU-a ne bi bilo dobro. »Upozorio je da bi jednostrana odluka mogla izazvati probleme i sugerirao nam da se o tom problemu raspravi s Italijom i Slovenijom«, izjavio je Račan novinarima nakon sastanka u četvrtak poslijepodne. Podsjetio je da su Italija i Slovenija jednostrano proglasile ekološke zone. Račan je najavio je da će Odbor o temi ZERP-a raspravljati 18. i 19. prosinca i da će se tada dobiti više stručnih i konkretnih odgovora. »Mi se slažemo sa Zonom i vjerujemo da će njezino oživotvorenje doći, na tome inzistiramo i dalje. U međuvremenu treba štošta napraviti u realizaciji te odluke, u dokumentima koje treba donijeti«. Račan je rekao da je s Rehnom razgovarao i o djelomičnoj suspenziji pristupnih pregovora Turske i EU, što bi moglo, kako je rekao, neizravno pomoći Hrvatskoj da uđe u EU do kraja desetljeća. »Na razgovorima je izražena i vjera da ćemo do kraja desetljeća biti u EU-u ... tu je i odluka o kojoj ne bih htio kalkulirati, vezana uz Tursku, koja može biti na liniji pomoći da se ta ambicija ostvari, da Hrvatska dalje sama pregovara s EU-om«, rekao je Račan.[Marijan Lipovac]</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Sanader: Potvrda napretka Hrvatske u reformama</p>
<p>Članstvo u NATO-u osigurava trajnu zaštitu temeljnih nacionalnih interesa i vrijednosti demokracije, ljudskih prava te razvitka zemlje, kazao je premijer </p>
<p>Vlada je u četvrtak pozdravila zaključke iz Deklaracije predsjednika država i vlada na NATO-ovu summitu u Rigi, kao i Sveobuhvatne političke smjernice za usklađeno djelovanje NATO-a u idućem razdoblju. Premijer Ivo Sanader kazao je kako je Hrvatska zadovoljna namjerom Saveza da na summitu 2008. uputi poziv za članstvo zemljama koje zadovoljavaju NATO-ove standarde. Time je, objasnio je, potvrđeno da je Hrvatska postigla znatan napredak u političkim, obrambenim i ekonomskim reformama te vladavini prava, čime ispunjava uvjete i osigurava poziv za pristupanje Savezu. »Članstvo u NATO-u osigurava trajnu zaštitu temeljnih nacionalnih interesa i vrijednosti demokracije, ljudskih prava te razvitka zemlje«, kazao je. Najavio je da će se uskoro na Vladi i Državnom odboru za NATO raspravljati o Strategiji komunikacije s građanima koji moraju biti upućeni u činjenicu da je NATO vojna organizacija, ali i organizacija u kojoj vrijede načela demokracije, mira, ljudskih prava i vladavine prava. »Da je Hrvatska 1990. bila članica NATO-a, nitko se ne bi usudio baciti i jednu bombu na nju«, kazao je Sanader. </p>
<p>Vlada je najavila da će odbiti svih 317 zastupničkih amandmana 'teških' 6,58 milijardi kuna, a istodobno će u Sabor uputiti svojih sedam amandmana. Nima će se za dva milijuna kuna povećati se sredstva Savjetu za nacionalne manjine, milijun kuna uputio bi se za gradnju novih studentskih centara, a dva milijuna kuna preusmjerila bi se za projekte Ministarstva zdravstva. Za obilježje žrtvama stradalima u vukovarskoj bolnici Vlada osigurava 1,5 milijuna kuna, dok se amandmanom 'teškim' 20 milijuna kuna osiguravaju sredstva za najteže invalide koje se oslobađa plaćanja naknada za uporabu javnih cesta i cestarina. Za ovaj amandman sredstva će se osigurati smanjenjem 20 milijuna kuna rashoda za izdavanje vrijednosnih papira kod Ministarstva financija. Vlada je predložila i amandman na prijedlog zakona o izvršenju proračuna, kojim se gradovima, općinama i županijama omogućava da se u 2007. umjesto dva posto, mogu zadužiti maksimalno 2,3 posto od prihoda svih lokalnih jedinica. Vlada će, najavio je premijer, u petak Europskoj komisiji uputiti na sjednici prihvaćen Prijedlog pretpristupnog ekonomskog programa (PEP) od 2007. do 2009. U dokumentu se navode se sve strukturne reforme koje Vlada provodi ili ih namjerava provoditi kao priprema za članstvo u EU.</p>
<p>»PEP sadržava srednjoročnu ekonomsku strategiju za članstvo u EU, plan strukturnih reformi u području ekonomske i fiskalne politike«, kazao je premijer. </p>
<p>Vlada je prihvatila i Saboru uputila i Prijedlog zakona o ugostiteljskoj djelatnosti kojim se propisuje i radno vrijeme ugostiteljskih objekata. Tako će barovi koji ispunjavaju uvjete za rad noću i koji rade isključivo u zatvorenim prostorima raditi od 21 do 6 sati. Restorani i barovi koji se nalaze izvan naseljenih područja moći će pak raditi non-stop, a za prekršitelje se uvode restriktivne kazne. Dopunama Zakona o udžbenicima za osnovnu i srednju školu Vlada će od 2007. osigurati besplatne udžbenike za sve razrede osnovnih i prve razrede srednjih škola. Također, do kraja godine Vlada će predložiti izmjene Zakona o privatizaciji kojim će se, među ostalim, regulirati i pitanje radničkog dioničarstva. Vlada je zato prihvatila i uputila prijedlog sindikalnim središnjicama da odrede jednog predstavnika za člana HFP-a.</p>
<p>Silvana Oruč Ivoš</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Isplata druge rate duga počinje 13. prosinca </p>
<p>Jordan je izrazio zadovoljstvo što će ove godine umirovljenici prvi put u povijesti Hrvatske dobiti i božićnicu</p>
<p>Predsjednik Hrvatske stranke umirovljenika Vladimir Jordan najavio je na konferenciji za novinare u četvrtak da će isplata druge rate obeštećenja umirovljenika početi 13. prosinca. </p>
<p>Isplata prve rate duga umirovljenicima koji su izabrali kraći model isplate, tj. polovicu iznosa duga u dvije godine na četiri rate, počela je 28. lipnja.</p>
<p>Za kraći model odlučilo se 315.000 umirovljenika, od kojih je prvu ratu dobilo 291.000, a ostali, uglavnom nasljednici, još nisu dostavili svu potrebnu dokumentaciju za isplatu. Jordan je izrazio zadovoljstvo što će ove godine umirovljenici prvi put u povijesti Hrvatske dobiti i božićnicu. »Zasluga za to pripada isključivo HSU, koji je zahtjev za božićnicu uputio u saborsku proceduru u lipnju, a razumijevanjem Vlade za njihove isplate izdvojit će se oko 150 milijuna kuna«, istaknuo je Jordan. HSU je molbu za podršku prijedlogu o božićnicama uputio svim političkim strankama, ali im je potporu pružio samo HSLS. </p>
<p>Bez obzira na izostanak političke potpore, HSU će tražiti da božićnica bude zakonski regulirana te da se umirovljenicima dodjeljuje svake godine. Ove će godine najvišu božićnicu od 350 kuna dobiti 60.513 umirovljenika koji primaju mirovinu do 500 kuna, a najnižu od po 100 kuna dobiva 447.000 s mirovinom većom od 2000 kuna. </p>
<p>Govoreći o rješavanju problema tzv. novih umirovljenika, Jordan je podsjetio da se prema dogovoru s Vladom do kraja siječnja 2007. trebaju specificirati svi problemi sadašnjeg mirovinskog sustava, a radna skupina koja se bavi rješavanjem tih problema treba se proširiti stručnjacima za investicijske fondove. Donijet će se i odluka treba li problem rješavati izmjenama postojećeg Zakona o mirovinskom osiguranju ili posebnim zakonom o novim umirovljenicima. Projekt rješavanja »novih umirovljenika« trebao bi završiti usvajanjem zakonskog okvira do kraja proljetnog zasjedanja Sabora, najkasnije do 15. srpnja 2007., ističe Jordan. Saborski zastupnik HSU-a Silvano Hrelja rekao je da stranka još nije dobila konkretno očitovanje Vlade o načinu popravljanja nedostataka mirovinske reforme. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Ana je znala da je život dar</p>
<p>Darko Mihalić, bivši Vjesnikov fotoreporter, pročitao je Anin rad koji je napisala sa 17 godina na temu nebo. U njemu je, među ostalim, napisala i ove riječi: »Sutra idem u zemlju koja se zove nebo jer za životom ne vrijedi plakati. Volim vas, ali privlači me boja svjetlosti...«</p>
<p>Kad su se u četvrtak prije podne dvoranom oproštaja na zagrebačkom krematoriju razlegli zvuci vječne pjesme Franka Sinatre »My Way«, na posljednjem zbogom našoj Ani Rukavini Erceg, nije bilo čovjeka kojem nisu potekle suze. U dvorani kobnoj, u idili cvijeća, na visokom odru, u agoniji svijeća, kako je davno pjevao Matoš, okupili su se brojni prijatelji mlade Vjesnikove novinarke Ane Rukavine, nedavno preminule od leukemije, njezina majka Marija, suprug Igor, sestra Gordana sa suprugom, rodbina, kolege, ljudi iz javnog i političkog života. Zapravo, svi koji su je voljeli i koje je ona voljela. </p>
<p>Ana je svojom hrabrošću potaknula osnivanje zaklade koja će nositi njezino ime s namjerom da se prikupi dovoljno novca za osnivanje banke matičnih stanica i registra potencijalnih donora koštane srži. Tim je plemenitim činom Ana podigla na noge cijelu hrvatsku javnost.</p>
<p>»Zašto je Ana morala otići u 30. godini, to pitanje će ostati pitanje do onoga dana kada ćemo se sresti s Gospodinom u vječnosti i moći će nam biti jasno zašto netko živi kratko, a netko relativno dugo na ovoj kugli zemaljskoj. Svi koji ste poznavali Anu znali ste koliko je bila dobra i kakva je bila. Ana je za svoga kratkog života, posebice kada ju je bolest napala, i zadnjih dana učinila nešto veliko. Inače ne bi toliki ljudi bili ovdje skupljeni. Time što je umrla zapravo je dala nadu tolikim drugima da će kroz tu pomoć oni živjeti. Zapravo je djelovala u tom svom kratkom životu poput Isusa Krista«, kazao je fra Josip Koren, koji je služio svetu misu na Aninu pogrebu.</p>
<p>U svom posmrtnom slovu Ani Rukavini glavni urednik Vjesnika Darko Đuretek kazao je kako je ona svojim usklikom »Želim život!« odaslala najsnažniju poruku humanosti i pokazala veličinu svog duha. »Ni u najtežim trenucima«, rekao je Đuretek, »Ana nije razmišljala samo o sebi i svojem ozdravljenju. Mislila je prije svega na druge. Na sve potrebite, koji u tišini svojih misli, teško bolesni, strahuju i drhte hoće li i sutra ugledati svjetlo dana. Suosjećala je s njima i htjela im pomoći. Ana je«, nastavio je Đuretek, »postala simbol borbe za život. Pokazala je koliko je život dragocjen. Pokazala je kako se za njega treba boriti. Pokazala je herojsku snagu i hrabrost. Pokazala je, kako mi je jednom sama rekla, da je život čudo. I da ga treba živjeti svaki tren. Da je život najveći dar«.</p>
<p>»U njenom krhkom tijelu«, rekao je glavni urednik Vjesnika, »ležala je nevjerojatna snaga i volja da se spase tuđi životi. Posebno onih najmanjih, teško bolesnih, nad čijom je dramom duboko patila. Ako se u ovom grubom svijetu dobrota negdje sakrila, izgubila, Ana ju je ponovo probudila u nama. I svi smo bar na trenutak zastali i počeli razmišljati kolike su patnje drugih od kojih, na žalost, prečesto okrećemo glavu. Svojim životom i onime što je pokrenula i ostavila za sobom, Ana će spasti stotine, tisuće drugih života. A to mogu samo oni«, zaključio je Đuretek, »najveći, najdivniji ljudi, istinski heroji poput naše Ane«. Anine vedrine i hrabrosti, njezina predivnog osmjeha koji je osvajao ljude, prisjetili su se u svojim dirljivim govorima i njezini prijatelji Tonči Buterin i Darko Mihalić. Buterin je spomenuo nevjerojatnu Aninu odvažnost kada se kolima, unatoč olujnoj buri, 2005. vozila Velebitom ugrozivši vlastiti život kako bi »dobila dobru priču za zadnju«. Buterin je ispričao i to kako je Ana na Kubi, mjestu svojih snova, veći dio svog novca potrošila dijeleći ga po ulicama sirotinji, da je voljela sladoled od lješnjaka, svoju obitelj i muža, da je uživala sa svojim suprugom i žarko željela biti novinarka.</p>
<p>»Bila si naša kolegica, bila si čovjek, bili smo ponosni imati te u svojim redovima. Bilo nam je drago, ali i krivo kada si trbuhom za ljubavlju otišla u Šibenik. Bilo nam je bolno kad si nam se iz njega vratila zbog bolesti. Bila nam je čast i privilegij biti mrvicama tvog života čije si najdojmljivije stranice ispisala sama. Napisavši pismo, postala si svojevrstan glasnogovornik bolesnih. U doba kad se novinarima vjeruje malo ili nimalo, svojim si riječima osvojila sve koji su ih pročitali. Cijelu javnost, bez skrivanja, bez tajni«, rekao je Buterin u ime Aninih redakcijskih kolega i prijatelja. </p>
<p>Darko Mihalić, bivši Vjesnikov fotoreporter, pročitao je Anin rad koji je napisala sa 17 godina na temu nebo. U njemu je, među ostalim, napisala i ove riječi: »Sutra idem u zemlju koja se zove nebo jer za životom ne vrijedi plakati. Volim vas, ali privlači me boja svjetlosti...«.</p>
<p>Ana, i mi volimo tebe. Zbogom, draga. [Sandra-Viktorija Antić]</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Hrvatska stvara okvir za uvođenje eura</p>
<p>Nadzor banaka i ubuduće će obavljati HNB, i tako osiguravati financijsku stabilnost</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Novim zakonom o HNB-u stvara se okvir za uvođenje eura i uključenje Hrvatske u gospodarsku politiku Europske unije, rekao je u četvrtak državni tajnik Ministarstva financija Ante Žigman, predstavljajući u Saboru Konačni prijedlog izmjena Zakona. Prema njemu, Savjet HNB-a će, umjesto pet viceguvernera i tri ostala člana, imati osam viceguvernera. U konačnom prijedlogu ostala je odredba da Sabor više ne potvrđuje Statut HNB-a, nego samo daje mišljenje, jer se time želi osigurati neovisnost središnje banke. Umjesto jednom godišnje, HNB bi izvješće Saboru podnosio dvaput. Žigman je istaknuo da će nadzor hrvatskih banaka i nakon ulaska u EU obavljati HNB, i tako osiguravati makroekonomsku i financijsku stabilnost u Hrvatskoj. </p>
<p>Mato Arlović (SDP) ustvrdio je da izmjene Zakona u pitanje stavljaju ustavnu poziciju HNB-a koji, kako je rekao, nakon prenošenja dijela ovlasti na Europsku središnju banku neće moći održavati stabilnost cijena. »Ako je opredjeljenje Hrvatske ulazak u EU, onda moramo prihvatiti i odredbe koje se odnose na integraciju u europski sustav središnjih banaka«, odgovorila je Nevenka Majdenić (HDZ).</p>
<p>U raspravi o prijedlogu zakona o uslugama u turizmu, klubovi su predložili da se do drugog čitanja unesu odredbe kojima će se domaći pružatelji usluga zaštititi od strane konkurencije. </p>
<p>Raspravljen je i prijedlog izmjena Zakona o obrtu kojem je cilj pojednostavljenje uvjete za obavljanje manje zahtjevnih obrta i polaganje majstorskih ispita. Podržane su i izmjene Zakona o poticanju malog gospodarstva. [Marijan Lipovac]</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Zemlja koja riješi energiju računa na ubrzani rast</p>
<p>Komentirajući mogućnost gradnje nuklearne elektrane u Hrvatskoj, Mesić je kazao da ta energija sigurno nije isključena</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Predsjednik Republike Stjepan Mesić posjetio je u četvrtak Energetski institut »Hrvoje Požar« u kojem je s čelnim ljudima Instituta razgovarao o Strategiji razvoja energetike. </p>
<p>»Samo zemlja koja riješi energiju, i to iz više izvora, može računati na ubrzani rast«, izjavio je predsjednik Mesić nakon razgovora te dodao da se razgovaralo i o tome kako Institut može pomoći Hrvatskoj.</p>
<p>»Institut je prisutan u Europi i izvan nje, a to je šansa da i naša poduzeća poput Dalekovoda i Končara idu tim tragom«, objasnio je.</p>
<p>Na pitanje da komentira mogućnost gradnje nuklearne elektrane u Hrvatskoj, Mesić je odgovorio kako se u stručnim krugovima vjerojatno razmišlja i o nuklearnoj energiji te da ta energija sigurno nije isključena, a ovisit će o tome kad se završi s jednim izvorima energije da se u pripremi ima i nuklearna. Ravnatelj Instituta Goran Granić istaknuo je da je ključni temelj dobre energetike diverzifikacija izvora.</p>
<p>»Hrvatska nema razloga isključivati nuklearnu opciju, a hoće li se ona dogoditi, ovisi o nizu faktora - nuklearne elektrane su veliki objekti i Hrvatska ih sama ne može graditi, pa se moraju pronaći povoljne situacije i partneri koji bi sudjelovali u gradnji bilo u Hrvatskoj, Sloveniji ili Mađarskoj, objasnio je Granić. </p>
<p>Hrvatska je dobila podršku</p>
<p>»Hrvatska je sa summita NATO-a u Rigi dobila podršku za reforme i ohrabrenje da su solidno provedene, što znači da 2008. najvjerojatnije možemo očekivati i poziv za članstvo u tom savezu«, kazao je predsjednik Mesić. Zamoljen da komentira poziv Srbiji u Partnerstvo za mir unatoč nesuradnji s Haaškim sudom, predsjednik Mesić je kazao kako se kod takvih stvari uvijek ide »mrkvom i batinom«. Ovaj su put dobili mrkvu, a to znači mogućnost da se uključe u europske procese, no oni moraju izručiti one koje Haag sumnjiči, rekao je. Dodao je kako smatra da procesuirani trebaju biti ili u domaćem pravosuđu ili u Haagu generali bivše JNA Blagoje Adžić i Veljko Kadijević. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Mesić za stvaranje »zone sigurnosti«</p>
<p>SARAJEVO</p>
<p> - Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić u četvrtak se u Sarajevu založio za stvaranje »zone sigurnosti« tijekom razgovora s članovima Predsjedništva BiH Nebojšom Radmanovićem, Harisom Silajdžićem i Željkom Komšićem. »Moramo u našem okruženju stvarati takvu atmosferu da nas Europa prepozna kao zonu sigurnosti, zonu u kojoj se surađuje i zonu u koju se isplati ulaziti s novim tehnologijama i novim kapitalom«, kazao je Mesić, koji je u četvrtak u Sarajevu prvi put razgovorao sa svom trojicom članova Predsjedništva BiH. Mesić je čestitao prijam BiH u program »Partnerstvo za mir«, ocijenivši to velikim početnim korakom BiH na putu u euroatlantske integracije i obećavši domaćinima nastavak hrvatske podrške BiH. Predsjedatelj Predsjedništva BiH Nebojša Radmanović nazvao je predsjednika Mesića »prijateljem BiH« te dodao: »BiH nakon primitka u 'Partnerstvo za mir' želi krupnim koracima ići dalje u procesu euroatlantskih integracija i ostvariti cilj članstva u EU«. Radmanović je kazao da je bilo riječi i otvorenim pitanjima između Hrvatske i BiH, poput nekih pitanja oko granice i imovinskih odnosa. Novinare je zanimao i slučaj navodne »tajne večere« koju je Mesić prošloga tjedna u Zagrebu imao sa Silajdžićem i Komšićem. Radmanović je ponovio da je taj slučaj nije doveo ni do kakvog nepovjerenja među članovima Predsjedništva. Prije posjeta Sarajevu, Mesić je u četvrtak ujutro u Zagrebu posjetio energetski institut »Hrvoje Požar«, gdje je s čelnim ljudima razgovarao o Strategiji razvoja energetike.</p>
<p>Mesić uručio odličje fra Petru Anđeloviću </p>
<p>Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić uručio je u četvrtak u Sarajevu odličje »Red Danice hrvatske s likom Katarine Zrinske« Petru Anđeloviću, franjevcu i bivšem provincijalu Franjevačke provincije »Bosne Srebrene«. Visoko odličje fra Anđeloviću Mesić je uručio na svečanosti u hrvatskom veleposlanstvu, istaknuvši pritom da je to znak priznanja za sve ono što je taj istaknuti franjevac učinio za opstanak BiH i Hrvata u njoj kao i za suradnju Hrvatske i BiH. »On je čovjek koji je veliki humanist. On je čovjek koji gleda samo pomoći ljudima i u tome je bio nesebičan i zato mislim da je odličje došlo u prave ruke«, rekao je Mesić. [A. Z./Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Sindikat će tužiti ravnatelje </p>
<p>Nakon potpisivanja sporazuma s Vladom o rastu plaća prosvjetara za 61 posto kroz šest godina, podijeljenost obrazovnih sindikata proširila se i u škole, točnije, među ravnatelje škola.</p>
<p>Dio ravnatelja stao je naime na stranu manjinskih sindikata koji se protive potpisanom sporazumu te im pomaže u prikupljanju potpisa (peticije) za raskid sporazuma o plaćama. Zbog kršenja Zakona o radu, odnosno miješanja ravnatelja škola u rad sindikata - tužbu ravnateljima koji se 'igraju sindikalaca' najavljuje većinski Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama. </p>
<p>»Dobili smo informacije s terena da ravnatelji stavljaju na oglasne ploče škole sindikalnu dokumentaciju kojom se nastavnike poziva da potpišu peticiju za opstruiranje sporazuma s Vladom. Ravnatelj škole to ne smije raditi. Za sindikalnu dokumentaciju postoji sindikalna oglasna ploča i sindikalni povjerenik«, kaže tajnik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Hrvatske Nijaz Karić. </p>
<p>Karić je potpisao dopis upućen svim ravnateljima srednjih škola kojim im se najavljuje mogućnost tužbe zbog kršenja Zakona o radu (članak 177.). Taj članak osporava poslodavcu (ravnatelju) pravo miješanja u način djelovanja udruga (sindikata). Na pitanje koliko je ravnatelja prekršilo zakon, Karić odgovara - više od deset. »To je gruba prijetnja i zastrašivanje ravnatelja«, tvrdi predsjednik Školskog sindikata Preporod Željko Stipić, i navodi da su peticiju dosad potpisali nastavnici iz oko 500 škola, a njihov točan broj znat će se u petak. Predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Hrvatske Branimir Mihalinec ističe kako je očekivano da ima nezadovoljnika sporazumom »jer ljudi nisu navikli dugoročno planirati, a sporazum s Vladom prvi je sustavno planiran dokument u prosvjeti Hrvatske«. </p>
<p>Šef Preporoda, pak, najavljuje da će o nastalim problemima izvijestiti premijera Sanadera... </p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2006], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20061201].
|
