Etiologija karijesa nije dokraja razjašnjena. Više raznovrsnih čimbenika utječe na njegovu učestalost i lokaciju. Glavni preduvjet za razvoj karijesa jest postojanje i dostatna količina bakterijske flore (posebno Streptococcus mutans i Lactobacillus acidophilus) na zubu. Na učestalost pojavljivanja i lokaciju karijesa utječu vrsta prehrane, veličina i morfologija krune zuba, defekti u zubnoj caklini, pH vrijednost sline, brzina hranjenja, neke sistemske bolesti, dob osobe, bolesti zubnog mesa te fluoridi u prehrani ili vodi (Leverett; 1982.; Milner, 1984.; Burt i Ismail; 1986.; Bowen, 1994.; Woodward i Walker, 1994.). Učestalost i distribucija karijesa na arheološkom nalazištu tijesno su povezani s načinom i vrstom prehrane te su stoga vrlo važni za rekonstrukciju uvjeta i kvalitete života ljudi koji su živjeli na tom nalazištu.

Niska učestalost karijesa zabilježena je u populacijama čija se prehrana temeljila na lovu i prikupljanju divljih plodova, dok je visoka učestalost uočena u populaciji koje su se bavile poljodjelstvom. Taj trend uočen je u afričkim (Armelagos, 1969.), azijskim (Fujita, 1995.), američkim (Larsen i sur., 1991.) i europskim (Toth, 1970.; Wells, 1975.; O’Sullivan i sur., 1993.) arheološkim populacijama. Razlog je veći udjel ugljikohidrata u prehrani populacija koje ovise o poljodjelstvu. Škrob i šećer koji se nalaze u žitu, kukuruzu i ostalim kulturama koje su uzgajane na arheološkim nalazištima odgovorni su za 45% do 80% ukupnih kalorija u prehrani predindustrijskih poljodjelskih populacija (Gutherie, 1979.). Veće količine ugljikohidrata u ustima stimuliraju bakterijski rast i stvaranje naslaga na zubima, što je uzrokom visoke učestalosti karijesa. Prehrana koja je, za razliku od toga, temeljena na lovu i sakupljanju sadrži mnogo manje šećera i mnogo više bjelančevina, što smanjuje učestalost karijesa jer: 1. sadrži mnogo manje ugljikohidrata, 2. povisuje pH vrijednost sline i 3. zadržava se u ustima kraće vrijeme.

Naglašena razlika u učestalosti karijesa uočena je ne samo između različitih arheoloških populacija s različitim strategijama prehranjivanja već i između različitih podskupina unutar iste populacije. Tako su analize nekih arheoloških populacija pokazale veću učestalost karijesa u žena nego u muškaraca (Swärdstedt, 1966.; Walker i Hewlett, 1990.; Larsen i sur., 1991.; Lukacs, 1992.; Blakely, 1995.). Sustavno veća učestalost karijesa u žena može biti posljedica bioloških ili kulturnih čimbenika.

Biološki čimbenik koji se katkad spominje kao uzrok veće učestalosti karijesa u žena jest činjenica da trajni zubi žene niču ranije

page prethodnih

page sljedećih