NA [2005], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20050630].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 136045 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>30.06.2005</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Jelena Brajša od početka je znala za zlostavljanja</p>
<p>Odvjetništvo je saznalo i sve o sastanku 2. veljače 1999. na kojemu su bili i Brajša i Žganec, a na kojem su upoznati sa svime što je domar radio</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Ravnateljica zagrebačkoga Caritasa Jelena Brajša znala je za slučaj monstruoznog silovatelja Marija Barlovića, koji je u više navrata spolno zlostavljao malodobnog M. V., ali i bludničio nad drugim štićenicima Caritasova doma za nezbrinutu djecu u Brezovici. O Brajšinu saznanju postoji i pisani dokaz, koji je od utorka u posjedu Županijskog državnog odvjetništva. </p>
<p>Također, ŽDO od utorka posjeduje i kasetu na kojoj štićenik M. V. prepričava što mu je sve domar radio. Osim tih važnih dokaza, na temelju svjedočenja i vjerodostojne dokumentacije bivše ravnateljice Doma A. B., Odvjetništvo je saznalo i sve o sastanku koji se održao 2. veljače 1999. na kojemu su bili Jelena Brajša, Nino Žganec, I. V. i S. Z. i na kojem ih je bivša ravnateljica A. B. upoznala sa svime što je domar radio, te im prepričala stravične iskaze djece. </p>
<p>Nino Žganec, prema svjedočenju A. B., tada je rekao kako je nemoguće da sva djeca lažu i da tu vjerojatno ima istine. </p>
<p>Do sada je, međutim, bilo nepoznato da je tom sastanku prethodio još jedan sastanak, 18. siječnja, i to nakon što je stručni tim ustanove primijetio da se dječak M. V. ponaša pretjerano seksualizirano, a na kojem je zaključeno da je dječak vjerojatno imao spolni odnos s odraslom osobom. </p>
<p>A. B. je potom ispitala svu djecu i tada je dječak M. V. ispričao da mu je domar stavljao spolovilo u usta, i tjerao ga na neke druge stvari, a kad je to odbio, obrisao ju je papirom i bacio u smeće. M. V. je kazao i da se bojao jer mu je domar rekao da će ga, povjeri li se komu, istući. Osim s dječakom M. V., ravnateljica A. B. i njena suradnica I. V. razgovarale su i s drugom djecom. </p>
<p>Prema iskazu bivše ravnateljice, djevojčica M. M. kazala je da ju je Barlović »pipao i gore i dolje«, trinaestogodišnjoj K. B. dirao je dojke i govorio joj kako su joj narasle, a R. S., koja je imala 20 godina, pozivao je u sobu, zaključavao je i tražio da ga poljubi, nakon čega ga je zaobilazila. </p>
<p>Dvanaestogodišnja R. F., koju je domar držao svojom ljubimicom, također ga je počela izbjegavati kada ju je zaključao i natjerao da mu sjedi u krilu te dirao po prsima. Kazala je da ga nije prijavila jer joj ga je bilo žao, bojala se da ne ostane bez posla jer »ima ženu i troje djece«. Nakon što su saznale sve o Barloviću, A. B. i I. V. pozvale su domara na razgovor i on je kazao da je dječaka »učio spolnosti kao svaki otac svoga sina i svaka majka svoju kćer«. Potom je priznao da je tjerao M. V. da mu liže spolovilo, te dodao kako se toga gnuša i da se odmah otišao ispovjediti, čime je olakšao dušu, te da je otišao na duhovnu obnovu.</p>
<p>Sa svim tim spoznajama, doznaje Vjesnik, A. B. je na sastanku u veljači upoznala Jelenu Brajšu, koja je ravnateljici pet dana kasnije poslala pisani nalog da Barlovića udalji s mjesta rukovoditelja tehničke službe, te predložila da ga savjetuje da ode liječniku. Također, Brajša je napisala kako će se sama pobrinuti da se domara premjesti na drugo radno mjesto u Caritasu. </p>
<p>Svjedočenje A. B., ali i dokumentacija koju je predala Odvjetništvu, tako je napokon rasvijetlila tko je i koliko znao o seksualnom zlostavljanju u Brezovici te će vjerojatno predstavljati krunski dokaz za kaznene prijave, ne samo protiv zlostavljača, već i onih koji su zločine svjesno prikrili.</p>
<p>Branka Valentić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Zakon ugrožava zdravlje i živote ljudi</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Od 1. srpnja mogao bi se početi primjenjivati sporni Zakon o kemikalijama ako Vlada na sjednici u četvrtak ne odluči drukčije. Zakon je, naime, Sabor u listopadu 2003. prihvatio bez rasprave unatoč brojnim primjedbama Ministarstva zdravstva i toksikologa te Ministarstava poljoprivrede, zaštite okoliša i obrane. Ni godinu dana nakon prihvaćanja nije riješena učinkovita zaštita ljudi od opasnih kemikalija niti su stečeni osnovni uvjeti za njegovu primjenu, Stoga je Vlada potkraj 2004. odgodila primjenu do 1. srpnja ove godine. </p>
<p>»U međuvremenu nije došlo do pomaka u rješavanju spornih pitanja i nisu osigurani uvjeti za primjenu Zakona. Zato bi Vlada trebala hitno donijeti odluku o novoj odgodi primjene«, rekao je u srijedu na konferenciji za novinare dr. Franjo Plavšić, ravnatelj Hrvatskog zavoda za toksikologiju. Naime, primjenom Zakona o kemikalijama nadležnost nad zdravstvenom zaštitom od opasnih kemikalija prelazi s Ministarstva zdravstva na Ministarstvo gospodarstva.</p>
<p>»U svim zemljama EU za kemikalije su nadležna ministarstva zdravstva i zaštite okoliša, a ne gospodarstva«, istaknula je Alka Wolf Čoporda, specijalistkinja analitičke toksikologije iz Toksikološkog zavoda. </p>
<p>Stupanjem na snagu spornog Zakona ukinuo bi se granični sanitarni nadzor uvoza i provoza, što znači da bi uvoz oko 120.000 tona opasnih kemikalija godišnje te provoz u druge države oko 40.000 tona kemikalija godišnje ostali bez ikakva nadzora. »Granična sanitarna inspekcija sprječava tjedno u prosjeku tri pokušaja ilegalnog uvoza, što uključuje i zabranjene kemikalije«, rekao je Plavšić. Zakonom bi prestao bilo kakav inspekcijski nadzor, pa bi se i u maloprodaji moglo naći svašta.</p>
<p>»Zakon bi uvelike ugrozio zdravlje, pa i život ljudi. U Petrokemiji u Kutini konstantno se nalazi 10 do 30 tisuća tona amonijaka. Ta količina može u slučaju naglog ispuštanja načiniti otrovni oblak koji bi se proširio na više od 100 kilometara«, istaknuo je Zdravko Lovrić iz Toksikološkog zavoda, pitajući tko će se o tome brinuti ako se počne primjenjivati Zakon. </p>
<p>»Vjerojatno ured za kemikalije pri Ministarstvu gospodarstva, koji bi Vlada trebala osnovati, a njemu je u interesu po svaku cijenu povećati proizvodnju, bez obzira na posljedice po zdravlje ljudi i sigurnost prirode«, odgovorio je Lovrić. </p>
<p>Stručnjaci već dvije godine pokušavaju povući ili izmijeniti Zakon o kemikalijama, ali neuspješno. »Nekome od gospodarstvenika, komu je u interesu smanjenje nadzora, očito je jako stalo do toga da se Zakon počne primjenjivati jer je Ministarstvo gospodarstva odbacilo sve primjedbe radne skupine koju je osnovalo Ministarstvo zdravstva«, naglasio je Plavšić. [Gordana Petrovčić]</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Kraus: Podići ću tužbu protiv Ive Goldsteina</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Izvanredna skupština Židovske općine Zagreb održana u utorak, nakon žestoke je petosatne rasprave koja je završila u kasnim večernjim satima, vratila odluku Vijeća Općine - kojom je 31. svibnja odlučeno da se rabinu Kotelu Da-Donu ne produži ugovor - na novo glasovanje.</p>
<p> Osim ove točke, na skupštini se raspravljalo i o radu Vijeća na čelu s predsjednikom Židovske općine Ognjenom Krausom koji je optužio Ivu Goldsteina da zapravo pokušava srušiti legitimno izabrano Vijeće i njega kao predsjednika. </p>
<p>U izjavi za Vjesnik Kraus je rekao da je na skupštini sudjelovalo samo 210 članova, dakle petina članova Općine+, a tijekom rasprave je većina izišla revoltirana diskusijom te je glasovanju pristupilo manje od 100 ljudi, od kojih je većina podržala ostanak rabina Da-Dona. </p>
<p>Kraus kaže da zapravo nije riječ o produženju ugovora rabinu Da-Donu, već je pravi razlog sazivanja skupštine pokušaj Ive Goldsteina da sruši njega kao legitimno izabranog predsjednika Židovske općine, »kad se već nije usudio kandidirati redovnim putem«. </p>
<p>Na Goldsteinovu primjedbu da je netransparentno poslovao sa sredstvima Općine, Kraus odgovara da je o poslovanju »sve već prezentirao na Vijeću, a da će protiv Goldsteina zbog toga podići sudsku tužbu«. Također, na prigovore Slavka Goldsteina da nije dobro što je već četiri mandata zaredom biran za predsjednika i što obnaša veći broj funkcija u Židovskoj općini, Kraus odgovara da je on »samo predsjednik ŽOZ-a i da po statutu općine nikad nije bilo ograničavanja mandata za predsjednika«. </p>
<p>Na Krausove pak optužbe Goldstein odgovara: »Neke od optužbi dr. Krausa posve su besmislene, ja sam ih već opovrgnuo na skupštini i da ne bih širio diskusiju, a zbog čuvanja digniteta dr. Krausa, jednostavno ih neću ni ponavljati. Riječ je o tome da je Vijeće Židovske općine na konstituirajućoj sjednici 31. svibnja odlučilo da se prekida ugovor s rabinom Kotelom Da-Donom. Ja sam već na toj sjednici upozoravao na sve negativne posljedice takve odluke. Ubrzo se pokazalo da sam u pravu, jer su ubrzo tu odluku kritizirale sve velike židovske organizacije u svijetu kao i vrh hrvatske politike. Na skupštini je bilo riječi i o Krausovu radu, ali o tome ne bih ovom prilikom. Zasad mi je u prvom planu revizija takve samoubilačke odluke Vijeća koja je nanijela štetu cijeloj židovskoj zajednici u Hrvatskoj i dramatično okrnjilo njezin ugled stjecan desetljećima«. [Gordan Pandža]</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Kome posao vrijedan 400 milijuna eura</p>
<p>Svi u danim rokovima nude letjelice, zapošljavanje hrvatskih pilota, obuku i stalno školovanje o svom trošku</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Najkasnije do 31. srpnja u Hrvatskoj bi trebali biti postavljeni temelji Višenamjenske helikopterske službe (VHS), koja će bilo gdje, cijele godine, 24 sata na dan, moći pružiti cjelokupnu hitnu medicinsku pomoć unesrećenima. Iako je natječajnu dokumentaciju po cijeni 15.000 kuna otkupilo šest ponuđača, na međunarodni natječaj u Hrvatski privatizacijski fond javilo ih se pet. Svi u navedenim rokovima nude letjelice, zapošljavanje hrvatskih pilota, obuku i stalno školovanje o svom trošku. </p>
<p>No, tko će od njih postati koncesionar, odlučit će Vladino povjerenstvo za organizaciju i koordinaciju na čelu s potpredsjednikom Vlade Damirom Polančecom. Od srpnja do veljače 2006. trajat će probni rok, a sama koncesija »mora se dodijeliti u najkraćem roku, najkasnije do veljače 2006.«. Vlada će dodijeliti posao vrijedan 200 do 400 milijuna eura, ovisno o tome traje li koncesija 10 ili 20 godina.</p>
<p>Iako se špekuliralo da je natječaj namješten za jednu tvrtku, javilo se pet ponuđača - dva iz Hrvatske, a ponudu su predali i Česi, Talijani i Poljaci. Neki još nisu registrirali tvrtku u Hrvatskoj.</p>
<p>Delta System Air (DSA) iz Češke ima široku lepezu usluga vezanih uz zračni promet. Prema ponudi, osnovali bi tvrtku u Zadru i angažirali hrvatske pilote. Naveli su da raspolažu s devet dvomotornih helikoptera. No, ta je tvrtka izgubila posao u Češkoj zbog zastarjelih helikoptera. Nabavili su nove, ali Hrvatskoj nude stare. To su dobri helikopteri, no ako je suditi prema pravilima natječaja, Česi teško mogu očekivati pozitivne rezultate.</p>
<p>Kako doznaje Vjesnik, Loyd aviation group iz Poljske navodi da će projekt VHS-a realizirati u suradnji s kanadskom tvrtkom CHC Global operations. Poljaci nude dva helikoptera tipa AS 365, ali riječ je o starijem modelu helikoptera koji nisu u skladu s natječajem. Naime, natječaj je pisan po standardima EU-a po kojima se neki tipovi helikoptera više ne mogu koristiti. El Ilario je ponuđač iz Italije i u probnom razdoblju nudi Eurocopterov model BK 117, a potom EC 130 i EC145.</p>
<p>Tu su i dvije tvrtke iz Hrvatske. Na natječaj se prijavio Orka film d.o.o. Hrvoja Čermaka, sina generala Ivana Čermaka. Sa 20.000 kuna temeljnog kapitala i osnovnom djelatnosti (umnožavanje filmova) moglo bi se reći da je ponuda neformalna. No, ako se zna da je u blizini kompanija Tifon, prijava dobiva na težini. Ipak, tvrtka nema letjelica, ali je u natječaju ponudila dokaz da do njih može doći preko češke tvrtke Alpha Helicopters. Doznajemo, riječ je o helikopterima renomiranog proizvođača Bell, kojima bi upravljali piloti MUP-a, odnosno MORH-a.</p>
<p>Helikompanija (Hiko) peti je igrač u utrci. Riječ je o zagrebačkoj tvrtki u većinskom hrvatskom vlasništvu koja u Lučkom ima dva helikoptera EC 145 i BK 117 vrijedna 11 milijuna eura i pet zaposlenih pilota. S obzirom na kupljene helikoptere, zaposlene koji se obučavaju u Eurocopteru, ali i činjenicu da iza tvrtke stoji kapital general Vladimira Zagorca, Hiko je izazvao niz rasprava, od kojih je glavna da je natječaj namješten baš za njega. Iz tvrtke kažu da to nije točno, već da su počeli pripreme na vrijeme, »odmah nakon osnivanja Vladina povjerenstva krajem 2004.« </p>
<p>Hiko tvrdi da može financirati cio projekt, za koji su, tvrde, potrebna 63 milijuna eura (dva helikoptera nisu dovoljna za VHS). Nadalje, piloti koji su već zaposleni u Hiku dolaze iz MUP-a i HV-a i stekli su iskustvo u Domovinskom ratu. U menadžmentu su tvrtke general Josip Čuletić (ratni zapovjednik HRZ-a), Dorijan Vrbanc (bivši zapovjednik helikopterske postrojbe MUP-a), Borivoj Galović s Fakulteta prometnih znanosti...</p>
<p>Claudio Kramarić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="5">
<p>Hitna uz Božju pomoć</p>
<p>MIHAELA ZAGORŠĆAK</p>
<p>Kad je prije nekoliko godina autocesta Zagreb-Goričan odnijela tri mlada života, mnogi su se uzbunili što u blizini autoceste nema dežurne službe Hitne medicinske pomoći. Dežurstvo Hitne nakon toga je uvedeno, a obavljale su ga ekipe iz Varaždina i Novog Marofa.</p>
<p> Danas, zahvaljujući neshvatljivoj odluci Ministarstva zdravstva, za tim više nema potrebe iako je ta autocesta vrlo prometna. Odluku o ukidanju dežurstava Ministarstvo je opravdalo - racionalizacijom ekipa. Istina, u Varaždinskoj županiji ekipa Hitne pomoći ima desetak, no pitanje je hoće li to biti dovoljno da se spriječi tragedija. Samo su prošle godine u »špici« turističke sezone na varaždinskoj strani autoceste zabilježene 22 prometne nesreće, od čega tri s teškim posljedicama. Na međimurskoj strani pak Hitna je intervenirala petnaestak puta. Odgovornima u Ministarstvu to ništa ne znači, jer će sada unesrećenima pomoć moći pružiti samo redovne ekipe stacionirane u gradu.</p>
<p> Zbog visokih ljetnih temperatura, umora vozača, osobito turista, te velikih brzina, nesreće su često neizbježne, pa brza intervencija Hitne nekome može spasiti život. No, ako se nekome danas dogodi nesreća, čekat će da ekipa iz Varaždina samo do ulaza na autocestu putuje petnaestak minuta. I to ako je vozilo Hitne u trenutku dojave u ambulanti. Jer, ako je, primjerice u Vidovcu, desetak kilometara udaljenom od Varaždina, preostaje samo nada da ozlijeđeni može čekati. Što se može protegnuti unedogled ako se nesreća dogodila na dijelu autoceste od Novog Marofa do Komina, jer novomarofska Hitna je od autoceste udaljena dvadesetak kilometara... Tada se ozlijeđeni samo mogu uzdati u Božju pomoć.</p>
<p> Oni koji su donijeli ovu odluku, očito o tome nisu razmišljali. Sada je samo pitanje hoće li snositi odgovornost ako Hitna pomoći zakasni na intervenciju.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Mesićev put kroz vrijeme brži od svjetla</p>
<p>ANTUN KREŠIMIR BUTERIN</p>
<p>U tim okolnostima i u doglednoj budućnosti nema uvjeta za nastavak priprema za posjet SCG-a«. Autor rečenice: predsjednik Stjepan Mesić. Smisao rečenice: oštar prosvjed protiv četničkog skupa na Ravnoj gori održanog pod pokroviteljstvom državnog vrha Srbije i Crne Gore. Iznenađujuće rezolutne riječi pratila je i najava iznenađujuće rezolutnih mjera: zamrznut će, kazao je jednom zgodom, odluku o posjetu Beogradu.</p>
<p>Čak je i njegov osvjedočeni štovatelj, svakodnevni kolumnist jednog lista, taj Mesićev potez doživio kao i golema većina javnosti. Kao »snažnu protestnu poruku Beogradu«. Kao »gestu koja daje do znanja da odnosi dviju zemalja ne mogu ići naprijed dok god službeni Beograd ističe Dražu kao svog idola«.</p>
<p>Budući da se Mesić prije dva dana tek vratio iz Beograda, a evo već idući tjedan ide natrag, mnogi bi čitatelji mogli pomisliti da su se četnikovanje, Mesićev oštar prosvjed i kolumna potpore, zbili prije najmanje godinu-dvije. Pa Mesić je, je li, bio atomski odlučan kad je lupio šakom o stol i kriknuo: »U doglednoj budućnosti - ne!«</p>
<p>Zaboravnima na znanje - sve se to odigralo prije jedva tridesetak dana. Da stvar bude poraznija i sramotnija, i »okolnosti« su ostale u dlaku iste. U tome vremenu iz Beograda nije stiglo ama baš ništa što bi mirisalo na odricanje od Draže i četništva. Osim Marovićeva nevješta ograđivanja da je riječ o »minornu incidentu«, službeni Beograd nije Zagrebu uputio ni rječcu isprike. Dapače, Vuk Drašković, s kojim će se Mesić rukovati, i dalje zavija prepoznatljivu melodiju.</p>
<p>Očito je stoga da na Pantovčaku vrijeme leti brzinom svjetlosti. Ono što su običnim građanima godine, Predsjedniku su tjedni, ono što su nama tjedni, njemu su dani. No, lako za sporove o vremenu. Reperkusije na polju politike, principa, pa ako hoćemo i etike, kudikamo su ozbiljnije.</p>
<p>Ono što je trebalo ostati »snažna prosvjedna poruka Beogradu«, Mesić je hladnokrvno pretvorio u gaženje vlastitih riječi. Odluka da drugi put u 10 dana pohodi Draškovićevu i Nikolićevu metropolu, Mesićeva je teško shvatljiva gesta koja daje do znanja da odnosi Hrvatske i SCG-a ipak MOGU ići naprijed iako službeni Beograd i dalje ističe Dražu kao idola. Da ne bude zabune, naši odnosi mogu i moraju ići naprijed, ali u ovim okolnostima – nikako.</p>
<p>Nedosljednost koja, ruku na srce, svakoga od nas zahvati bar jednom u životu, u osobi predsjednika Mesića očigledno ima najvjernijeg partnera. Ima li javnost pravo znati zašto se njegovo mišljenje mijenja brže od svjetla na semaforu?</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Iranski Robin Hood</p>
<p>Ahmadinajad ne iskazuje respekt prema vojnoj i gospodarskoj moći SAD-a tvrdeći da su američki razvojni modeli dekadentni i nepodobni za iranski narod. On ne vjeruje da će se Amerikanci usuditi u Iranu širiti demokraciju oružjem kao u Afganistanu i Iraku. Većina birača prihvatila je njegovo osnovno političko polazište: odabir između ekonomske sigurnosti ili individualnih sloboda zapadnog tipa?</p>
<p>FRAN VIŠNAR</p>
<p>Teheran, grad s 14 milijuna stanovnika, ima mnogo četvrti u kojima se živi na tradicionalni način. </p>
<p>Milijuni ljudi imaju skroman životni standard, od stanovanja do svakodnevnog prehranjivanja. No, većina ne pada u očaj. Njihov svjetonazor je poštenje i marljivost bez obzira što rade: krpaju stare tenisice i pohabane cipele, sjeckaju kocke šećera koje se umaču u vreli čaj, obavljaju teške fizičke poslove, prodaju sladoled, slažu voće i povrće u dućanima mješovite robe. Tko ima sreće, svaki dan ili nekoliko puta tjedno odlazi u dijelove grada gdje žive imućniji Iranci i u njihovim vilama rade kao spremači ili vrtlari. </p>
<p>Obitelji tih nadničara redovito su mnogobrojne. Glava kuće nastoji svojoj djeci osigurati barem dva pristojna obroka dnevno te odjeću i obuću kako bi mogli pohađati školu.</p>
<p> Neupućeni stranci lako mogu zaključiti da takvu populaciju ne zanima ništa drugo osim pukog preživljavanja. To je, naravno, privid. Nema obitelji koja ne sluša radio. Najpopularnije su aktualne dnevne vijesti vezane uz politiku i sport, osobito omiljeni nogomet, pogotovo kada nastupa iranska reprezentacija. </p>
<p>Doduše, televizori su im češće u kvaru nego što rade, jednako kao i bicikli koji su toliko puta popravljeni da se više i ne zna koliko su stari. Ti ljudi barem su tri puta izravno utjecali na sudbinu zemlje. </p>
<p>Prvi put su se digli 1978. godine i, ginući na teheranskim ulicama, mirnim prosvjedima srušili prozapadni režim šaha Reze Pahlavija i doveli na vlast ajatolaha Homeinija. </p>
<p>Potom su vlastitom krvlju obranili mladu islamsku revoluciju. U ratu s Irakom bez stotina tisuća dobrovoljaca i vojnika podrijetlom iz najsiromašnijih slojeva stanovništva Iran ne bi uspio zaustaviti Saddamovu agresiju. </p>
<p>Oni su se u svim bitkama držali hrabro, podnosili najveće žrtve i metar po metar potiskivali neprijatelja iz svoje zemlje, stvarajući čak i mostobrane na iračkom teritoriju. Nakon rata nisu tražili posebne privilegije koje država ionako ne može ispuniti. </p>
<p>Smatrali su da im je bila dužnost braniti domovinu bez razmišljanja o tome koliko će to kasnije naplatiti. Većina ratnih veterana vratila se svom uobičajenom životu i brigama. </p>
<p>Treći put taj siromašni Iran ponovo se nedavno digao na noge i u dva navrata izašao na predsjedničke izbore, učinivši sve prognoze o ishodu glasovanja (koje su stizale sa Zapada i iz SAD-a) bezvrijednima. I dok su u Europi i Americi političari, mediji i razni instituti i agencije za istraživanje javnog mnijenja tvrdili da će se Iranci odlučiti za navodno liberalnijeg Akbara Hashemija Rafsanjanija, nadničari u Teheranu i drugim gradovima, kao i iransko selo, nisu bili tog mišljenja. </p>
<p>Rafsanjani, najbogatiji Iranac i »kralj pistacija«, nije nijednog trenutka bio njihov favorit. Oni su izabrali čovjeka po njihovoj mjeri. Mahmud Ahmadinajad, novi predsjednik Irana, netko je tko kod običnog, inače vrlo pobožnog Iranca izaziva divljenje. </p>
<p>»On je jedan od nas«, najčešći je komentar ljudi koji se čuje ovih dana širom Irana. Liberalni reformisti osam su godina tom narodu svašta obećavali. Ahmadinajad je govorio tvrdo i strogo, koristeći jezik koji siromašno pučanstvo i te kako razumije.</p>
<p>Na Zapadu su ga odmah proglasili iranskim Robinom Hoodom. No, za njegovo promatranje zapadne naočale i američki mitovi sasvim su neprikladni.</p>
<p>I sama činjenica da kandidat za šefa države izgleda asketski kao i većina Iranaca, da živi u radničkoj četvrti i vozi gotovo trofejni automobil, donijela je Ahmadinajadu početnu prednost. </p>
<p>Socijalne razlike u Iranu tako su velike da je narod morao podići glas protiv jalovog tapkanja u mjestu. To je bilo ujedno i ideološko protivljenje promjenama konzervativnijeg islamskog pravca, kao i reakcija na pritiske izvana u vezi s iranskim nuklearnim programom.</p>
<p>Amerikanci su vjerojatno očajni. Predsjednik Irana postao je čovjek koji je 1979. godine bio pripadnik skupine iranskih revolucionarnih studenata koji su zauzeli američko veleposlanstvo u Teheranu. Ahmadinajad se nije nimalo promijenio, ni kada je postao inženjer građevinarstva, kasnije i profesor na fakultetu. Kao gradonačelnik Teherana zatvorio je sve restorane brze hrane, donio nove propise po kojima su svi muškarci dužni nositi bradu i duge rukave.</p>
<p>U predizbornoj kampanji stalno je ponavljao da su za Iran najvažnije dvije riječi: »nafti« (nafta) i »bakšiš« (prihod), a u praksi preraspodjela tog bogatstva na sve Irance.</p>
<p>Ahmadinajad i danas ne iskazuje nikakav respekt prema globalnoj vojnoj i gospodarskoj moći Sjedinjenih Država tvrdeći da su američki razvojni modeli dekadentni i nepodobni za iranski narod. </p>
<p>On ne vjeruje da će se Amerikanci usuditi u Iranu širiti demokraciju oružjem kao u Afganistanu i Iraku. Većina birača prihvatila je osnovno Ahmadinajadovo političko polazište: što je važnije - ekonomska sigurnost ili individualne slobode zapadnog tipa? </p>
<p>Iako Iran ne treba unaprijed demonizirati, izbor Mahmuda Ahmadinajada velik je izazov Amerikancima. Voljom naroda iranska teokracija (najveća na svijetu) sada ima apsolutnu vlast.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="8">
<p>Dug i mirovine, velika obmana </p>
<p>Anketirajmo umirovljenike bi li više željeli da im se vrati dug ili da im od prvog sljedećeg mjeseca mirovine budu povećane dvadeset posto?</p>
<p>BRANKO BELAMARIĆ</p>
<p>Najčešće se govori o vraćanju duga umirovljenicima a da se ne uočava da je primarni problem u usklađivanju mirovina, što je generiralo teško stanje umirovljenika. Vraćanjem duga, ako ga ikada i bude, ne rješava se pitanje sadašnje i buduće razine mirovina i njihova odnosa prema prosječnim plaćama. Uzrok njegova nastanka i dalje postoji i stvara iste posljedice.</p>
<p>Najavljeno je da će se dug umirovljenicima izračunati za razdoblje od rujna 1993. (donošenje tzv. Valentićeva stabilizacijskog programa i uredbi o ograničenju mase sredstava za mirovine) do kraja 1998. (Odluka Ustavnoga suda od 12. svibnja 1998.). Jesu li umirovljenici oštećeni samo za to razdoblje i je li nakon toga bilo sve u redu?</p>
<p>Bilo bi sve u redu da su se nakon prestanka važenja Valentićevih uredbi mirovine vratile na onu razinu na kojoj su trebale biti da nije bilo tih uredbi, te da su nastavile pratiti rast plaća zaposlenih. Međutim, to se nije dogodilo. Mirovine utvrđene na znatno nižoj razini od one na kojoj su trebale biti, nastavile su se usklađivati, što je dovelo do toga da je odnos prosječne mirovine prema prosječnoj plaći sa sedamdesetak pao na četrdesetak posto, pa i ispod toga.</p>
<p>Dakle, umirovljenici su oštećeni ne samo za razdoblje od 1993. do 1998., nego se njihove nevolje nastavljaju do danas, kad su u jednako teškom položaju i kad velika većina bijedno životari. Došlo je do paradoksalne situacije: 1993. je zaustavljen rast mirovina u skladu s rastom plaća, a sad kad je taj sistem vraćen, stanje je jednako teško. Zašto? Baš zbog toga što tzv. vraćanjem duga nisu niti će biti uklonjene posljedice tzv. Valentićevih uredbi, nego su one i dalje prisutne – do beskrajnosti.</p>
<p>Usklađivanje mirovina s rastom plaća – da (a pravi se, eto, pritisak da se čak i od toga odustane!) ali tek onda kada one budu u normalnom (prihvatljivom) odnosu s plaćama. Kako to konkretno izgleda, evo primjera: umirovljenik je u trenutku donošenja spomenutih uredbi imao mirovinu od 2000 kuna. Izračunom duga mirovina bi mu na kraju 1998. iznosila, recimo, 2500 kuna. Ako je on tada imao pravo na tu mirovinu, zar ne bi bilo normalno, a i pošteno, da mu je to bila osnovica mirovine od 1. siječnja 1999. za daljnje usklađivanje, odnosno rast. Kako to nije, onda je oštećen za sve vrijeme od 1993. do danas te bi to onda bio realni dug koji mu pripada.</p>
<p>Rastom mirovina prema sadašnjem sustavu one nikada neće doći do realne visine. Dapače, još će se više povećavati razlika između prosječnih mirovina i prosječnih plaća.</p>
<p>Nije umirovljenicima primarno vraćanje duga jer se tome malo tko od njih i nada. Na godinu ih umire oko 25 tisuća, a da nisu dočekali niti će dočekati ostvarivanje svojih prava. Velik su im problem male mirovine od kojih jedva žive, a mnogi, nažalost, zbog toga i brže umiru (no država i u takvim mirovinama nastavlja, svjedoci smo, tražiti proračunske rezerve!).</p>
<p>Takve se mirovine mogu povećati samo njihovim dovođenjem u realan odnos prema plaćama, tj. na razinu od sedamdesetak posto koliki je odnos bio na početku zaustavljenog usklađivanja mirovina prema rastu plaća. To breme nose, nažalost, i novi umirovljenici kojima mirovina iznosi oko četrdesetak posto od njihove posljednje plaće.</p>
<p>I tako se generira nova generacija nevoljnika, o čemu nitko i ne govori, pa ni Hrvatska stranka umirovljenika koja, bez stvarne potpore većine umirovljenika, tobože zastupa njihove interese. A da ne govorimo kako to izgleda kad se njihove mirovine usporede s povlaštenim mirovinama saborskih zastupnika i drugih dužnosnika. Zamislite, mirovina saborskog zastupnika s dvije godine saborskog »rada« veća je pet-šest puta od mirovine profesora s četrdeset godina staža. Kojeg li nemorala!</p>
<p>Neka dug umirovljenicima ostane naš doprinos Domovinskom ratu. Uostalom, anketirajmo umirovljenike pa ih pitajmo što bi više željeli: da im se vrati dug ili da im od prvog sljedećeg mjeseca mirovine budu povećane dvadeset posto?</p>
<p>Autor je umirovljeni prosvjetni djelatnik iz Šibenika.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Ne žele znati ni čuti </p>
<p>Ma koliko strašan, slučaj »Škorpiona« prilika je za Srbe iz Hrvatske da uvide komu su, čemu, zašto i uz kolike žrtve (po) služili</p>
<p>MATO DRETVIĆ FILAKOV</p>
<p>Šokiranje« srbijanske javnosti snimkom likvidacije šestorice Bošnjaka iznimno je zanimljiva medijska, politička, a pokazat će se, i pravna operacija. Uostalom ona je i dospjela u javnost iz haaške sudnice, kao dokazni (možda samo »pokazni«) materijal na suđenju Miloševiću. Nama pak u Hrvatskoj, a osobito Srbima iz Hrvatske, svakako je najzanimljivija činjenica kako su baš »Škorpioni« izabrani da odjednom odigraju mnoge uloge za Srbiju – »u miru«, nakon što su odradili one iz »dokumentarca«. </p>
<p> Svi pripadnici te jedinice zapravo su hrvatski Srbi, bili su »najelitnija« jedinica tzv. Krajine, izravno podređena Martiću. Kroz nju je tijekom rata, prema svjedočenju zamjenika zapovjednika Srđana Manojlovića (NIN, 9. lipnja 2005.), prošlo nekoliko tisuća boraca dragovoljaca, što, osim ostaloga, svjedoči i o njezinoj »popularnosti«. O njihovoj važnosti govori i podatak kako su od osnutka, nakon okupacije Đeletovaca, bili stalni »zaštitari« tamošnjega crpilišta nafte, vjerojatno najvrjednijeg »krajinskoga« ratnoga plijena.</p>
<p>U srpnju 1995. odlaze u Bosnu i tamo nastaje ta za srbijansku javnost »katarzična« snimka. </p>
<p>Istina, sve je to grozno, strašno, radi se o »monstrumima«, kako ih sada krste srbijanski mediji i dio političara, uostalom i uhićuje ih se. Čak se i priznaje kako je riječ o nekakvim Srbima, no, kad se bolje razmisli, reći će se – kakve to veze ima sa Srbijom? Zapravo, reći će, nikakve! Tamo neki Srbi iz Hrvatske otišli su u treću »državu« – RSK (zašto nema prave »snimke« čak ni bosanskih Srba i njihove tisuću puta veće »rabote« u Srebrenici, a to se moglo »slikati« iz Srbije, gotovo ne prelazeći Drinu?!), i počinili zločin.</p>
<p> Dokaza o njihovoj vezi sa srpskom vojskom, policijom, sigurnosnim službama... zapravo nema. »Sami« su se hranili, naoružavali, oblačili, a za čuvanje nafte dobivali solidn plaću. »Sami« obavljali egzekucije po Hrvatskoj i Bosni.</p>
<p> Kako se na teritoriju pod zapovjedništvom JNA 1991. uopće mogla formirati postrojba poput »Škorpionia« ne ćemo doznati, jer je Haag prestao pisati optužnice (iznimka su hrvatski novinari) pa se nitko o tome ne će ni raspitivati kod Kadijevića ili nekoga iz Generalštaba JNA iz 1991. godine, itd.</p>
<p>Uostalom tko ih je »tjerao u hladnu Moravu«? </p>
<p>A odgovor baš na tu srpsku narodnu pitalicu bio bi za Srbe i Srbiju katarzičan. Mi ga ovdje znamo, znaju ga srbijanski političari, znanstvenici i mediji, no niti ga oni žele izreći, niti ga »narod«, kako su mu svojedobno tepali, izgleda želi čuti. U »rezervi« su još i bosanski Srbi, a uvjeren sam kako bi se i Eskime moglo ponuditi kao dokaz samo da SANU, primjerice, ostane netaknuta, a Srbija nevina uđe u Europu. Ako se Mladić još samouhiti prije Gotovine, eto Srbije na mjestu lokomotive zapadnoga Balkana. </p>
<p>Čini se kako će to samozavaravanje potrajati, a ako ga se preseli u srpsku mitologiju opet će proći stoljeća do katarze. Zato je možda, ma koliko strašan, slučaj »Škorpiona« prilika za Srbe iz Hrvatske da uvide komu su, čemu, zašto i uz kolike žrtve (po) služili pa, umjesto srpskim mitovima i »nepostojećoj« velikoj Srbiji, ubuduće služe svojoj kućici, makar se ona, eto, nekom nesrećom, našla u Hrvatskoj.</p>
<p>Autor je diplomirani politolog iz Zagreba.</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Trumanovo odlikovanje potaklo ih na prijetnje</p>
<p>Hina piše o strašnim prijetećim porukama pripadnicima hrvatske nacionalne zajednice na zidu srednje škole u Subotici. Na takvo ekstremno nacističko ponašanje tamošnje je četnike potaklo uručivanje Trumanova odlikovanja potomcima nacifašista četničkoga vođe Draže Mihailovića. Zar je bio cilj Amerike ponovo potaknuti pokolje na Balkanu? Teško mi je u to povjerovati. Svako popuštanje nacističkim barbarima krajnje je opasno, a podrška – još i mnogo više. Od Sjedinjenih se Država očekuje miroljubivost i zatiranje svakog ekstremizma, revanšizma i terorizma, jer mahati danas odlikovanjem ratnoga zločinca koji je žario, palio i klao ljude na ovim prostorima znači zapravo uljem gasiti vatru.</p>
<p>MIHAEL SLIVARVELENJE, SLOVENIJA</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Nije im motiv briga za optužene novinare</p>
<p>Vodstvo Hrvatskoga novinarskoga društva svojom zakašnjelom reakcijom, pismom Haagu o tome kako su prije optuženih novinara Marijačića, Margetića, Šešelja i Rebića i drugi mediji objavili tajno svjedočenje zaštićenoga svjedoka, pokazuje svemirsku drskost i licemjerje. Naravno, pozadina najnovijeg čina vodstva Društva nikako nije motiv tobožnje brige za spomenute novinare, već je posrijedi strah za vlastite pozicije u HND-u, strukovnoj udruzi u kojoj je njihova pozicija do slučaja optuženih novinara bila neupitna i nedodirljiva. Radili su što su htjeli, za svoje postupke i dvostruka mjerila nisu polagali račune ni najvećem djelu članova Društva, a kamoli javnosti. I te kako je sporno, i javnosti treba opetovano predočavati tu činjenicu, da se vodstvo HND-a sramno ponijelo u slučaju novinara, haaških optuženika, stoga jer nisu politički istomišljenici, a tako ni članovi klana vodstva Hrvatskoga novinarskoga društva. I ne samo zato što im vodstvo HND-a nije pružilo ni potporu, niti ponudilo materijalnu pomoć ili posudbu za troškove puta i boravka u Haagu. Vodstvo Društva otišlo je još dalje u svojoj besramnoj drskosti te je sebi dopustilo arbitrirati o slučaju novinara, izjavljujući kako su »optužnice primjerene« te je tako zapravo osudilo novinare prije negoli je to uopće učinio i Haaški sud. Treba li više od svega toga pa da dužnosnici iz vodstva HND-a sami časno odstupe dok još imaju prigodu za to? Ili će izabrati da ih se smijeni na izvanrednoj skupštini?</p>
<p>DIANA REXHEPIčlanica Vijeća časti HND-a</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="12">
<p>»Dao bih i petsto kuna za jedan WC«</p>
<p>Iza naplatnih kućica u Lučkommorat ćete voziti 18 kilometara do prvog WC-a</p>
<p>U jeku turističke sezone, kada tisuće turista navale na autocestu prema Jadranu i kad se stvore prometni čepovi, strani i domaći turisti otkrit će kako nema puno mjesta gdje se mogu osvježiti i otići na WC. </p>
<p> Na novoizgrađenoj autocesti prema Splitu i na poluautocesti prema Rijeci benzinske su stanice i odmorišta s kemijskim WC-om izuzetno rijetki pa će se vozači morati snalaziti na razne načine i iskoristiti svaku priliku da olakšaju svoje »fiziološke potrebe«. Nekad vozačima ne preostaje ništa drugo nego stati i obaviti nuždu u jarku sa strane ceste, a takvi prizori baš i nisu najbolja promocija hrvatskog turizma.</p>
<p> Naplatne kućice u Lučkom svakako su jedna od tih kritičnih točaka no svako zaustavljanje na njima i 400 metara ispred i iza njih – zabranjeno je. Tako tvrde prometni znakovi, postavljeni tamo na svakom koraku, ali to ne sprječava ljude da čine taj prekršaj. »Morao sam stati i otrčati na WC«, rekao je jedan vozač »škode« i dodao kako je, nakon što se zaustavio, shvatio da nigdje nema WC-a i da je zaustavljanje zabranjeno. </p>
<p>»Zaustavljanje u krugu naplatne postaje Zagreb u Lučkom nije preporučljivo, odnosno stranke se nikako ne bi smjele zaustavljati – radi sigurnosti objekta, ali i prometa koji se ovdje odvija«, rekao je za Vjesnik voditelj Naplatne postaje Zagreb, Ivan Božić. Zato pokraj kućica nema ni ugibališta niti WC-a za vozače i prolaznike. </p>
<p>Ako ste krenuli autocestom prema Karlovcu i dalje prema Rijeci ili Splitu, iza naplatnih kućica morat ćete se voziti još oko 18 kilometara do prvog odmorišta, Desinca, nekoliko kilometara prije Jastrebarskog. Zaustavite li se, zbog nužde, unatoč zabrani kod naplatnih kućica, riskirate plaćanje kazne od 500 kuna za taj prekršaj. »Ma u tom trenutku dao bih za jedan WC i petsto kuna«, rekao je vozač »škode«. Danas je prostor oko kućica ograđen s lijeve i desne strane visokom ogradom jer su se putnici ovdje često zaustavljali i nuždu obavljali u šumarku. Nakon toga tu su postavljeni kemijski WC-i, ali su i oni uklonjeni jer je bilo apsurdno postaviti ih na mjestu gdje je zaustavljanje i izlaženje iz automobila zabranjeno. Ipak, usprkos svim zabranama i promjenama, naplatna postaja i dalje služi kao ilegalno stajalište i parkiralište. </p>
<p>»Policija uvijek stoji u blizini, ali nedovoljno kažnjava zaustavljivače«, kažu zaposlenici naplatnih kućica. Ako oni ugledaju pješake u blizini kućica, moraju ih, kažu, udaljiti, radi sigurnosti objekta u kojemu je uvijek dosta novca od cestarine. To je ujedno i razlog zašto su svi objekti Naplatne postaje potpuno nadzirani videokamerama. </p>
<p>Petra Kostanjšak</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Obnova trešnjevačke ili gradnja nove remize</p>
<p>Trešnjevačka remiza, sagrađena davne 1936. godine, danas je u derutnom stanju i hitno je nužna njezina obnova. Dovršeni su svi projekti rekonstrukcije, dobivene su i sve potrebne suglasnosti, no ne zna se kada bi radovi trebali započeti. U ZET-u, naime, sve češće razmišljaju o tome da umjesto obnove postojeće remize krenu u gradnju potpuno nove koja bi se nalazila na rubnom dijelu grada.</p>
<p>»Izgradnjom nove remize ne bi dobio samo ZET, već i građani i putnici, jer bi se prostor postojeće remize iskoristio za sadržaje primjerenije okruženju«, rekao je za Vjesnik pomoćnik direktora ZET-a za tramvajsku tehniku, Damir Škrinjar. Objašnjava da je današnja remiza okružena najnapučenijim gradskim naseljima što je potpuno neprimjereno. Uz to, gradnjom nove remize lakše bi se primijenila neka tehnička rješenja za popravak tramvaja koja zbog skučenosti prostora u sadašnjim prostorima nisu moguća. Ako se odluči graditi nova remiza početak radova realno bi bilo očekivati do proljeća 2006. godine. </p>
<p>Što se tiče obnove postojeće remize Škrinjar kaže da se ovih dana očekuje dobivanje građevinske dozvole. »Budući da su od 82.500 četvornih metara 43 </p>
<p>četvorna metra još uvijek imovinsko-pravno nerazriješena, još uvijek čekamo građevinsku dozvolu«, rekao je Škrinjar. </p>
<p>Projektom rekonstrukcije nisu predviđene bitnije promjene, no predviđeno je prilagođavanje servisnih i radioničkih prostora za održavanje niskopodnih vozila te izmjena svih kolosijeka, srcišta i infrastrukturnog dijela.</p>
<p>»Početak radova ovisi o provedbi javnog nadmetanja, odnosno o konačnoj odluci hoćemo li rekonstruirati postojeću ili graditi potpuno novu remizu«, zaključuje Škrinjar.</p>
<p>Mislav Nekić</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Velika fešta na Štrosu</p>
<p>Povodom završetka Ljeta na Štrosu, Kraljevi ulice priređuju veliku feštu. Niz zabavnih događanja koja su počela 1. lipnja, završavaju na Strossmayerovu šetalištu u nedjelju, 3. srpnja. »Iako smo imali vrlo malo novca, izgurali smo do kraja, a u četvrtak, 30. lipnja, počinje niz događanja koja će obilježiti naš pokušaj da Gornji grad dobije kulturne sadržaje za svakoga tko se tu zatekne«, rekli su Pajo i Hadži, Kraljevi ulice. </p>
<p>»Do kraja događanja izvest ćemo ukupno tridesetak manjih koncerata, koji su do sad plijenili interes polaznika. Dosad su na svoje došli i poklonici starih, posebno nijemih filmova jer su u našem 'kinu pod zvijezdama' mogli odgledati 50-ak sati crno-bijelih filmova. Na svoje su došli i klasičari koji su imali priliku slušati klasiku koju smo realizirali u suradnji s Knjižnicama grada Zagreba«, istaknuli su Pajo i Hadži.</p>
<p>U četvrtak će se od 18 do 19 sati na Strossmayerovu šetalištu održati Prvi aplauz Štrosa – minifestival za mlade glazbene nade. Nakon toga, od 19 do 21 sat, slijedi Izbor za najljepšeg psa mješanca grada Zagreba. Svi vlasnici pasa mješanaca mogu prijaviti svoje ljubimce tijekom dana od 10 do 19 sati na Štrosu. Nagradu za naj-mješanca osigurala je Eukanuba, tvrtka koja proizvodi hranu za pse. </p>
<p>Proglašenje Najboljeg gemišta grada Zagreba, koji su među mnogim gemištima zadnjih desetak dana svakodnevno kušali i birali poznati i nepoznati Zagrepčani, održat će se istoga dana u 21 sat. Za 21.30 organiziran je Doček Pol Nove godine. »Ako postoji pravi doček za cijelu godinu, zašto ne bi postojao i onaj za pola godine«, objasnili su Pajo i Hadži. </p>
<p>Martina Pauček</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Udovice pitaju što je s novcem za Zid boli </p>
<p>Predsjedništvo Zajednice udruga udovica hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata izrazilo je u srijedu, na konferenciji za novinare, svoje neslaganje i ogorčenost zbog premještanja Zida boli sa Selske ceste. Članice Predsjedništva požalile su se da nisu bile uključene u rad Povjerenstva za trajno zbrinjavanje Zida boli, iako su, tvrde, upravo one aktivno sudjelovali u njegovoj izgradnji 1993. godine. </p>
<p>Prema tvrdnjama udovica, Gradski zavod za zaštitu spomenika kulture i prirode propisao je 26. studenoga 2004. da se dio Zida zadrži u Selskoj i da se konzervira, odnosno da se cigle zaštite od oštećenja. Usprkos tomu, Zid je uklonjen a članice Zajednice svjedočile su, tvrde, čak i lomljenju opeka s imenima. »Institucije su stale na stranu nasilnika«, požalila se Irena Dubreta, članica Inicijativnog odbora izgradnje Zida boli. Dodala je da je prikupljeno više od 200 potpisa udovica koje se žale na premještanje Zida.</p>
<p>Zajednica traži od Vlade Republike Hrvatske izvješće o tome kako je utrošeno 700 tisuća kuna, doznačenih iz Državnog proračuna za 2001. godinu za rekonstrukciju i zaštitu Zida boli u Selskoj. Kako Zid boli nije rekonstruiran već je sad premješten u novi spomenik na Mirogoju, udruge traže povrat tih sredstava kao i to, da se ona potroše u skladu s namjenom – za rekonstrukciju Zida u Selskoj. Uz to, Zajednica protestira zato što je Grad Zagreb raspisao natječaj za spomenik svim stradalima u Domovinskom ratu pod plaštom trajnog zbrinjavanja Zida boli, te traži javnu objavu ugovora između Grada Zagreba i skulptora Dušana Džamonje.</p>
<p>Relja Dušek</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Ranije otkrivanje raka debelog crijeva i ozljeda srca</p>
<p>Glavni cilj je da laboratorij postane vodeći za biomedicinska istraživanja za primijenjenu molekularnu biologiju u kirurgiji </p>
<p>U prisutnosti ministra znanosti, obrazovanja i športa, Dragana Primorca, u srijedu je u Kliničkoj bolnici Dubrava otvoren prvi Kirurški laboratorij za biomedicinska istraživanja u Republici Hrvatskoj. Prema riječima šefa Odjela za kardijalnu kirurgiju, dr. Željka Sutlića, to je jedini laboratorij koji je direktno povezan s kliničkim radom u kirurgiji. »U smjeru kardijalne kirurgije procijenjivat ćemo različite markere (biokemijske pokazatelje) radne ozljede srca za vrijeme operacije na otvorenom srcu. Drugi dio bit će posvećen biokemijskom prepoznavanju različitih tipova karcinoma debelog crijeva«, objasnio je dr. Sutlić. Time bi se, dodao je, ocijenila točna faza kod već liječenog pacijenta kojem se procjenjuje potreba za kemoterapijom, te kakva je biokemijska potentnost karcinoma, što u ranijim slučajevima nije bilo moguće otkriti. Glavni cilj laboratorija je da postane vodeći u biomedicinskim istraživanjima za primijenjenu molekularnu biologiju u kirurgiji. </p>
<p>Početkom travnja 2003. godine započelo je uređivanje prostora i do sada je u njega utrošeno oko 250 tisuća kuna. </p>
<p>Laboratorij sada ima 60 posto opreme, a ostatak se očekuje nabaviti financijskom pomoći Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, Grada Zagreba i međunarodnim donacijama. 'Zamrzivač na minus 89 stupnjeva' jedan je od nužnih aparata, a stoji oko 150 tisuća kuna. »Tkiva i stanice se mogu na taj način pohraniti na duže vrijeme, a pohranjivale bi se stanice za hematologiju (za liječenje krvne bolesti) i srčani zalisci«, objasnio je dr. Sutlić. Laboratorij se sastoji od laboratorija za kulturu stanica, pripremnog laboratorija, knjižnice, skladišta i sobe za istraživače. </p>
<p>»Došao sam dati punu podršku ovom projektu. Smatram da bi u to trebalo uključiti i edukacijske programe u Hrvatskoj«, rekao je ministar Dragan Primorac.</p>
<p>Ana Tadin</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Slavlje zagrebačkih taksista</p>
<p>»Hvala Bogu da se nešto promijenilo, jer da nije, ne znam što bi bilo s nama«, rekao je taksist iz Bakačeve</p>
<p>Mnogi zagrebački taksisti odahnuli su kad su u srijedu saznali da će se ipak raditi novi pravilnik o taksi-vozilima. Tako je, naime, odlučeno u utorak na sastanku predstavnika Udruženja Radio Taksi Zagreb (najvećeg u Hrvatskoj), Strukovnog sindikata taksi vozača Hrvatske i Ministarstva turizma, pomorstva, prometa i veza. </p>
<p>»Hvala Bogu da se nešto promijenilo, jer da nije, ne znam što bi bilo s nama. Nadam se samo da će novi pravilnik biti ipak korektniji prema nama«, rekao je jedan od taksista na stajalištu u Bakačevoj.</p>
<p>Prema pravilniku koji je trebao stupiti na snagu 1. siječnja sljedeće godine, svako taksi vozilo moralo bi imati dva zračna jastuka, ABS, klimatizacijski uređaj, pet naslona za glavu te prtljažnik zapremnine od najmanje 360 litara.</p>
<p>Budući da vozila mnogih taksista ne ispunjavaju ove uvjete a taksisti nemaju mogućnosti za kupnju novih, dosta njih ostalo bi bez dozvole za rad. Kako kaže Juraj Šnidarić, predsjednik Udruženja Radio taksi Zagreb, samo u Zagrebu oko 350 njih ne ispunjava te uvjete. Zbog toga je taj pravilnik izazvao dosta burne reakcije zagrebačkih taksista, koji su zahtijevali njegovu izmjenu.</p>
<p>U Ministarstvu turizma, pomorstva, prometa i veza odlučeno je u utorak da će se raditi novi pravilnik, koji bi trebao biti donesen do prosinca ove godine. U njegovu sastavljanju važnu ulogu trebali bi svojim sugestijama i primjedbama imati Radio taksi Zagreb i Strukovni sindikat taksi vozača Hrvatske. </p>
<p>»Mi smo apsolutno zadovoljni odlukom. Sada samo čekamo pismeno rješenje Ministarstva o tome kad ćemo početi s kreiranjem novoga pravilnika«, rekao je Šnidarić. Dodao je kako se doima da će sve biti u redu, te da je Ministarstvo saslušalo, shvatilo i usvojilo argumente taksista. »Mislim da je to i u redu, budući da naše Udruženje okuplja 70 posto svih taksista u Hrvatskoj«, kaže Šnidarić. </p>
<p> Zagrebačkim taksistima nije bilo jasno zašto bi 1. siječnja, kad bi stari pravilnik stupio na snagu, morali gubiti dozvolu za rad, ako njihov taksi ne bi ispunjavao propisane uvjete. »Ako imam koncesiju koju sam platio i koja mi vrijedi još pet godina, onda mi je nitko ne bi smio oduzeti. Zar nije logičnije da mi se ne dodijeli nova koncesija tek kad mi istekne ova, ako moje vozilo ne ispunjava uvjete«, pitao je taksist iz Gajeve. </p>
<p>Dodao je da bi ovako, usred trajanja njegove koncesije, netko mogao ishitreno odlučiti da ona više ne vrijedi i oduzeti mu je, jer njegovo vozilo ne odgovara novim uvjetima, iako je odgovaralo uvjetima koji su vrijedili kad je dobio koncesiju. »Uostalom pogledajte ovaj kolegin 'mercedes'. Star je dvije godine, ispunjava sve uvjete osim što nema pet naslona za glavu. A zbog toga bi i on izgubio svoju dozvolu. To nije imalo nikakvog smisla«, rekao je taksist iz Gajeve.</p>
<p>Šnidarić tvrdi kako će upravo na ovakve e stvari obratiti najveću pozornost kod donošenja novog pravilnika. »Nastojat ćemo iz novoga pravilnika izbaciti bitne 'sitne' stvari koje nemaju puno smisla, poput pet naslona za glavu i drugih sitnica«, rekao je Šnidarić. Udruženje će tražiti i da pravilnik predvidi vrijeme prilagodbe. Taksisti, čija vozila neće udovoljavati novim uvjetima, neće izgubiti svoje koncesije čim pravilnik stupi na snagu, već će ili moći voziti taksi sve dok im ne istekne valjana koncesija, ili će dobiti određeno vrijeme da promijene vozilo (vjerojatno godina dana). </p>
<p>Bojan Terglav</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Više od tisuću studenata na kavici i učenju</p>
<p>Jutro pred Nacionalnom i sveučilišnom knjižnicom: pedesetak studenata nervozno čeka da se točno u osam sati otvore vrata. Sunce je već zagrijalo na 25 stupnjeva i ranoranioci će učiniti sve da što prije zauzmu najbolja mjesta u klimatiziranim čitaonicama.</p>
<p>»Otkako je knjižnica otvorena u ovoj zgradi, prije deset godina, u vrijeme ispitnih rokova tu su gužve. Tada mnogi studenti spremaju ispite u knjižnici«, kaže ravnatelj NSB-a Josip Stipanov. Lipanj i srpanj su mjeseci ispitnih rokova i svih 1100 mjesta u knjižnici razgrabi se već u jutarnjim satima. </p>
<p>Među studentima bio je i Frane Jurić iz Hercegovine. »Došao sam u Zagreb na prijemni ispit za veterinu. Preostalo mi je još petnaestak dana. U knjižnicu dolazim i pola sata prije osam i čekam da se vrata otvore, a potom počinjem učiti , čak i bez kave«, rekao je Jurić.</p>
<p>No, mnogi nisu tako vrijedni da bi se primili knjige odmah po dolasku, nego ostavljaju stvari u knjižnici i odlaze na prvu jutarnju kavu. Koja može trajati satima...</p>
<p>»Iskreno, većina studenata dolazi ovamo više radi druženja nego radi učenja. Dođu, zauzmu mjesto, pa nestanu na nekoliko sati. Zapravo više vremena provedu ispijajući kave i ćaskajući, nego što stvarno uče«, kaže jedan od zaštitara u NSB-u. Zaštitari primjećuju i da su mnogi studenti iz Zagreba, dakle, imaju gdje učiti, ali je »zgodnije« to raditi u društvu nekoliko prijatelja. </p>
<p>No, studenti koji provode dane u knjižnici (ili više u obližnjim kafićima) zauzimaju mjesta i onima koji ne studiraju, ali koriste usluge NSB-a. Ravnatelj Stipanov kaže da bi se adaptacijom i uređenjem još nekih prostora moglo stvoriti dodatnih 250 mjesta za čitaonice. Iako je još prije dvije godine poslan nadležnim ministarstvima prijedlog takvog projekta, koji bi po procjeni ravnatelja Stipanova, koštao 50 milijuna kuna, odgovor nije stigao. »Trebala bi se iseliti i gruntovnica, koja se nalazi u južnom dijelu NSB-a. Proširenjem knjižnice na taj dio riješio bi se problem gužve u vrijeme ispitnih rokova, i bilo bi mjesta za sve«, istaknuo je ravnatelj Stipanov. </p>
<p>Iako za 50 kuna svatko može postati članom NSB-a, članstvo se može izgubiti ako se ne poštuju kućna pravila. Tako se za pušenje po stepenicama ili u WC-ima, na primjer, članstvo oduzima na godinu dana. »Često se sa studentima igramo mačke i miša. Oni se skrivaju od nas i puše na nedozvoljenim mjestima. Ponekad podsjećaju na srednjoškolce, koji se skrivaju od profesora«, rekao je jedan od zaštitara. </p>
<p>Katarina Hrnjkaš</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Nevrijeme u Zagrebu i okolici</p>
<p>Za nevremena u srijedu navečer u Zagrebu vjetar je srušio i jumbo-plakat u Ljubljanskoj aveniji, a bilo je i prekida struje. Vatrogasci su zaprimili 25 dojava o padu stabala na ceste. U Velikoj Gorici srušila su se četiri, a na Petkovu Bregu grom je uništio električni ormarić na tržnici. [A. G.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="20">
<p>Divovski prsten oko Zemlje</p>
<p>Neki stručnjaci predlažu prsten koji bi, stvaranjem sjene nad ekvatorom kao najtoplijim dijelom Zemlje, svijetu donio globalno zahlađenje</p>
<p>Ako smo već i pomislili da smo vidjeli i čuli sve, znanstvenici nas opet zaprepastiše. Ovoga puta riječ je o uistinu ludoj ideji – oko Zemlje stvoriti umjetni prsten od sitnih čestica ili letjelica koji bi zasjenio tropska područja i ublažio klimatske ekstreme, a time i usporio globalno zatopljenje! Suluda je zamisao predstavljena u utorak na web stranici časopisa Acta Astronautica.</p>
<p>Znanstvenici se slažu da se klima na Zemlji kroz eone drastično mijenja. Mijene od ledenog doba do današnjeg zatopljenja rezultat su niza silnica – sunčeve radijacije, oblaka, stakleničkih plinova koji zarobljuju toplinu... Nova studija pokazuje da je ključan čimbenik nepoznat – nitko ne zna odnos između količine sunčeve svjetlosti koju Zemlja apsorbira i količine koju Zemlja reflektira natrag u svemir.</p>
<p>»Smanjivanje izlaganja Suncu za samo 1,6 posto, posve bi poništilo rast temperature od 2 do čak 11 stupnjeva Celzija«, tvrdi skupina znanstvenika na čijem je čelu Jerome Pearson, predsjednik tvrtke »Star Technology and Research, Inc.« Zaključak temelje na promatranju vulkana. Jer, erupcije poput one Mt. Pinatuboa 1991., u atmosferu otpuštaju aerosole koji klimu »ohlade« i za cio Celzijev stupanj.</p>
<p>Istraživači predlažu više varijanti. Prema prvoj, u industrijske bi se dimnjake dodala metalna prašina kako bi oko Zemlje kružilo što više čestica koje bi odbijale sunčevu svjetlost. Najnovija pak ideja zasniva se na miniranju dijelova Zemlje, Mjeseca ili asteroida. Tako dobivene čestice dovukle bi se u Zemljinu orbitu oko ekvatora, a kao alternativa se spominju i mikro-letjelice s refleksnim kišobranima. U slučaju čestica, u orbitu bi trebalo poslati i letjelicu s jakom gravitacijom, tzv. svemirskog pastira koji bi čestice držao na okupu. Na sličan način i mali mjeseci drže na okupu Saturnove prstene.</p>
<p>Protivnici ideje tvrde da bi prsten donio niz nuspojava. Recimo, učinkovit prsten koji bi razbijao sunčeve zrake i štitio Zemlju od zatopljenja, noćno bi nebo osvjetljavao poput punog Mjeseca. A i cijena projekta bila bi divovska, čak i za agenciju kakva je NASA. Procjene za projekt s česticama kreću se od šest do 200 bilijuna dolara. U odnosu na to projekt s letjelicama bio bi prava bagatela – jedva 500 milijardi dolara. Cijenu igranja Boga još nisu izračunali.</p>
<p>Antun Krešimir Buterin</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Skupocjeni Swarovski i filmski kostimi na aukciji za djecu oštećenog sluha</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Skupocjen tulipan Swarovski i deset kostima iz filma »100 minuta slave«, za koje je kostimografkinja Ana Savić Gecan u Puli dobila Zlatnu arenu, bit će ponuđeni na humanitarnoj aukciji koja se u četvrtak navečer održava u Gradskoj kavani. Aukcija je dio humanitarne akcije »Vaša minuta slave«, a sav prihod namijenjen je obnovi Centra za odgoj i obrazovanje »Slava Raškaj« čiji su štićenici djeca s oštećenjem sluha.</p>
<p>Reviju će nositi glumice Sanja Vejnović, Zrinka Cvitešić, Jelena Veljača, Ivana Bolanča i druge, a početna je cijena kostima 5000 kuna. Atmosferu će podizati i licitatore poticati voditelji aukcije Mirko Fodor i glumica Suzana Nikolić. Nakon aukcije slijedi otvorenje raskošne izložbe »Povijest ugostiteljstva«, zamišljene kao povijesni pregled ugostiteljstva u Zagrebu. Ovaj će događaj svečano obilježiti početak proslave 25 godina djelovanja Udruženja ugostitelja Zagreba. [K. Šober]</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Condoleezza Rice ljuta na Iran zbog nesretne ljubavi?</p>
<p>TEHERAN</p>
<p> - Američka državna tajnica Condoleezza Rice ljuta je na Iran jer se još nije pomirila s činjenicom da ju je tijekom studentskih dana ostavio dečko Iranac, izjavio je u srijedu iranski konzervativni zastupnik Shokrollah Attarzadeh. »Pravi je razlog njena neprijateljstva prema Iranu to što ju je kao studenticu ostavio mladić iz Qazina, 150 km zapadno od Teherana«, rekao je zastupnik. [AFP/Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Kineski zmaj dug 2005 metara</p>
<p>PEKING</p>
<p> – Skupina kineskih ljubitelja zmajeva iz pokrajine Jiangsu izradila je i u zrak pustila zmaja dugog 2005 metara. Zmaj je bio sastavljen od glave i 7888 članaka. Ista ekipa planira u doba održavanja Olimpijskih igara u Pekingu izraditi i pustiti zmaja dugog 2008 metara.</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Zbogom, oružje!</p>
<p>Gotovo je 4000 komada ilegalnog oružja u srijedu u Nairobiju zapalila kenijska policija. Većina oružja zaplijenjena je od nomadskih plemena među kojima izbijaju česti incidenti.</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Toplotni udar nije nastupio</p>
<p>Toplotni udar najavljen za srijedu, ipak nije nastupio. Na Mljetu doduše jest izmjereno visokih 36 stupnjeva Celzija, ali je u drugim gradovima temperatura bila niža nego u utorak. U Zadru je tako, pala s 35 na 33, a u Zagrebu s 32 na 30, kazao nam je dežurni prognostičar. Željko Skukan, šef operativne službe Hitne medicinske pomoći, naglašava da su to i dalje iznimno visoke temperature pa savjetuje ljudima da ne izlaze iz domova ako baš ne moraju. »Savjetujem svima da piju mnogo tekućine, jedu laganu hranu i nose laganu odjeću, a ako nekome pozli, neka pojede slani štapić«, govori Skukan. U DHMZ-u najavljuju daljnje padanje temperature zraka, osobito u unutrašnjosti. »Već će u petak biti osjetno hladnije, a potpuno osvježenje dolazi u noći s petka na subotu kad se očekuju kiša i sjeverozapadnjak koji će temperaturu spustiti čak do 20 stupnjeva Celzija«, izjavio je dežurni prognostičar. [V. Pf.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="26">
<p>»Marš« ljubavi lakog umora </p>
<p>Redatelj i dramaturg Ivica Buljan, iznimni poznavatelj opusa francuskoga dramskog pisca Bernarda-Marije Koltésa, u okviru 2. riječkih ljetnih noći, što traju od 24. lipnja, u Tvornici papira u Marganovu postavio je njegov dramski tekst »Marš«. U produkciji tog ambijentalnog projekta sudjelovali su riječka Hrvatska drama HNK Ivana pl. Zajca, ljubljanski »Mini Teatar« i zagrebačko »Novo kazalište«.</p>
<p>Riječ je o svjetskoj praizvedbi komada sofisticirane fragmentirane dramaturgije, koji prati shemu klasične francuske drame (prolog i pet činova) s dva para bezimenih likova (zaručnika i supružnika). Dijalog za zaručnike Koltés je izvorno napisao, a za dijalog supružnika poslužio se bibiblijskom »Pjesmom nad pjesmama«. Koltésov »Marš« nudi čitav dijapazon »ljubavnog diskurza«, s brojnim slijepim ulicama, nerazumijevanjima i strepnjama, žudnjama, umorima, zanosima i ekstazama koji prate pohod cestom što ju je prokrčila ljubavna žudnja (ili ono što se tako zove). Tekst, lirične obojenosti kad se govori o iskazivanju emocionalnih stanja i matrimonijalnih raspoloženja, epski je otvoren unatoč tvrdom tradicionalizmu rituala što ga, na vrlo pomaknut način, istražuje, secira. Također, trasira mogućnost profiliranja, uvjetno rečeno protagonista, kao likova čije se sudbine prelamaju, zbog bogatih asocijativnih bljeskova, u svjetlu mogućih psihoanalitičkih, literarnih, seksoloških, kulturloških i socioloških tumačenja. Takove zadanosti mogu krenuti u smjeru naporne teatarske hermeneutike, no Buljanu nisu predstavljale ograničenje. Naprotiv, »Marš« u njegovu čitanju postaje intrigantan i maštovit multimedijalni scenski projekt, u četiri dijela, jasno precizirane kompozicije s utemeljenom tendencijom osvajanja polivalentnoga prostora napuštene tvornice.</p>
<p>Iako nas je Buljan naviknuo na kazališna iznenađenja, poigravanje žanrovima, priređivanjem glazbeno-plesnih spektakla. Iako za njega predložak postaje tek impuls, ne samo za vizualizacije što prate kazališnu geometriju visokog rizika i često teško kontrolirane statike, u »Maršu« je dokazao da ima i te kako mnogo spremljenih asova u rukavu. Redatelj miješa dvije varijacije dijaloga, i to na dva jezika, prvi u ekspresivnoj interpretaciji Senke Bulić i Damira Orlića u sasvim očišćenom prostoru, dok drugog odlikuje nadrealističko-kaberetska vizura i fascinatno točna izvedba Marka Mandića i Pije Zemljič (odličan estetski okvir oplemenili su scenograf Vadim Fiškin i kostimografkinja Ana Savić Gecan). Sve rečeno prati neprekidna tonska kulisa s glasom Ane Karić, koja izgovara dijelove »Pjesme nad pjesmama«, a time je i stvoren uvod u niz malih performansa, neočekivanih »kazališnih instalacija« u kojima je došlo do potpuna prožimanja kazališnih i izvankazališnih oblika i žanrova. </p>
<p>U trećem dijelu »Marša« Buljan, parodirajući ideju stvaranja svojevrsne izložbe živih figura u karnevalizacijskom ganuću i estradnom pakiranju (metaforički i simbolički), za podloške svojih eksponata papirne skulpture koristi i projekciju filma »Slučajni život« Ante Peterlića, dok pjevačica Ditka Haberl i Zoran Prodanović Prlja pjevaju stare šlagere kao što je »Odvest ću te na vjenčanje«. U toj svečanoj i kaotičnoj proslavi ljubavi odličan nastup imali su i legendarni performer Tomislav Gotovac, plesači Victor Yeldjim i Askhatbek Yusupzhanov, hip-hoper Jose i Leonora Surian, odlični Niko Goršič i Olga Kacjan, kao ulični zabavljači i dr. Predstava u svom četvrtom dijelu završava gotovo u hipijevskom stilu zajedničkom pjesmom pročišćenja »I'll never fall in love again«, na velikoj terasi tvornice. Priredivši takvu dojmljivu finalnu katarzu, Buljan je Koltésov tekst artistički ukoričio u scensko prikazanje, koje ljubavi ne odriče snagu, a ni njezinu varljivost, dok istodobno ne skriva niti slabosti tijela koje ni u zavjetu ne dobivaju utjehu. </p>
<p>Helena Braut</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Duknović se vraća u zavičaj</p>
<p>Nakon što četiri stoljeća na tržištu umjetnina nije bilo niti jednog djela renesansnog trogirskog kipara Ivana Duknovića, brza reakcija savjetnice za kulturu u Hrvatskom veleposlanstvu u Londonu Flore Turner te Vlade RH i Ministarstva kulture omogućili su da se Duknovićev reljef Bogorodice s malim Kristom nađe u kiparovoj domovini. Na putu prema Duknovićevu rodnom Trogiru, gdje će naći svoje mjesto najprije u Sakralnom muzeju koji uskoro otvara vrata, a potom u Gradskom muzeju, reljef je u srijedu predstavljen novinarima u Ministarstvu kulture. </p>
<p>Ministar Božo Biškupić i Flora Turner zadovoljni su promptnom reakcijom zahvaljujući kojoj je skulptura za 2,500.000 kuna otkupljena u londonskom antikvarijatu Daniela Katza, s obzirom na to da je još muzeja pokazivalo interes za nju, a Flora Turner odmah je i odbila tvrdnje da je cijena skulpture bila snižena zbog nestručne restauracije. Autentičnost reljefa u Ministarstvu su ponovno potvrdili akademik Igor Fisković i pročelnik Konzervatorskog odjela u Splitu Joško Belamarić, pozivajući se i na ekspertizu stručnjaka iz londonskog Victoria i Albert Museuma. Duknovićev kiparski rukopis prema Fiskovićevim riječima potvrđuju brojni ikonografski detalji i tipologija maloga Krista, dok još uvijek ostaje otvoreno pitanje datacije djela nastalog u 15. stoljeću. Ravnatelj Hrvatskog restauratorskog zavoda Ferdinand Meder potvrdio je da je skulptura došla u besprijekornom stanju. Novi reljef Ivana Duknovića u Trogiru kruna je višegodišnjeg rada na popravku bogate trogirske skulpturalne baštine, a kad dođe na odredište, svoje mjesto će dobiti u posebnoj kapelici uz poznatu Duknovićevu skulpturu putta s grbom obitelji Cipiko, najavio je Joško Belamarić. Nakon završetka restauracije Radovanova portala i Krstionice Katedrale, što se očekuje do kraja godine, Belamarić je najavio sveobuhvatni projekt uređenja Katedrale u koji će se uključiti i strane zaklade. [Martina Kalle]</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Uspon europskoga filma</p>
<p>Na ovogodišnjem Filmskom festivalu u Motovunu vidjet će se da izvrsni dokumentarci po zabavnom karakteru mogu konkurirati igranom filmu. Vidjet će se i veliki pomaci u europskom filmu u posljednjih šest-sedam godina, pogotovo na sjeveru Europe, a i u Rusiji, koja će nam se predstaviti s dva intrigantna filma.« To su samo neke od izjava selektora glavnoga programa Jurice Pavičića na tiskovnoj konferenciji, priređenoj u srijedu u vinariji »Bornstein« u Zagrebu, na kojoj je najavljen ovogodišnji, sedmi po redu Motovunski filmski festival koji će trajati od 25. do 29. srpnja i ponuditi program sličan dosadašnjem – filmove iz neovisne produkcije, filmove koji nisu popularni na standardnom kinoprogramu i u velikim filmskom studijima te mnoge dodatne programe koji će biti zakuska glavnim projekcijama.</p>
<p>»Manderlay« danskoga redatelja Larsa Von Triera drugi je film u redateljevoj »američkoj trilogiji« (prvi je »Dogville«) i tematizira rasu i ropstvo; britanski film »My Summer of Love« Pavela Pawlikovskog priča je o prijateljstvu mladih djevojaka, a unaprijed izaziva pozornost zbog prošlogodišnje motovunske glavne nagrade istom redatelju za film »Last Resort«; film Wima Wendersa »Land of Plenty« istražuje posljedice tragedije 11. rujna na pojedince. Tu je još niz drugih vrijednih filmova među kojima su spomenuta dva zanimljiva ruska filma, redatelja Valerija Todorovskog i Ilije Hržanovskog. </p>
<p>Program je predstavila direktorica Festivala Olinka Vištica. [Lada Žigo]</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Maštom prekoračene granice</p>
<p>Na posjetiteljima ostaje ostvarenje umjetnikove želje da u izloženim djelima pronađu prošlo vrijeme </p>
<p>Objekti, slike, crteži i grafike Miroslava Šuteja nastali u razdoblju između 1960. i 1972. godine predstavljeni su na izložbi »Ikono/Mašta« otvorenoj u utorak na večer u Gliptoteci HAZU. Kako bilježi ravnateljica Gliptoteke Ariana Kralj u izložbenom katalogu, riječ je o projektu koji je djelima i koncepcijom autorstvo umjetnika. Sve što je predstavljeno na izložbi dogovor je umjetnika, najbližih članova njegove obitelji i prijatelja Andreja Smrekara koji je ujedno i autor opsežnoga kataloga predstavljenog prilikom otvorenja izložbe.</p>
<p>Na žalost, ova je izložba utjelovila posljednje misli i ideje Miroslava Šuteja koji je iznenada preminuo u svibnju ove godine ne stigavši realizirati paralelnu izložbu koja se trebala održati istodobno i u Umjetničkom paviljonu. Umjetnik je želio da se paralelnom izložbom djela iz različitih razdoblja uspostavi misaona mreža kreativnih impulsa koji bi ukazivali na opsežnost i razigranost njegove misli razvidne iz crteža, grafika i objekata predstavljenih na izložbi. Šutej se likovnoj publici predstavio 1962. izložbom kompleksnih crteža u zagrebačkoj Galeriji Studentskog centra. Već tada obratio je pozornost kritičara na svoje stvaralaštvo te je osim međunarodnih primio i sve prestižne nacionalne nagrade. No, u godinama koje su dolazile, mišljenje kritičara se podijelilo zbog njihove potrebe da ustraju u čvrstoj terminologiji i autonomiji medija, što je Šuteju bilo strano i neprihvatljivo. On je u svojim radovima težio ukidanju granica medija, pa čak i samu narav umjetničkog djela stavio je pod znak pitanja, zabilježio je Andrej Smrekar u izložbenom katalogu. Njegovo rano stvaralaštvo iz prvog desetljeća mora se gledati u kontekstu Novih tendencija koje su Šutejevim inovacijama, posebno mobilnim serigrafijama, osigurale međunarodni okvir, odredile njegove temeljne ciljeve kretanja i između njih postavile i pokušaj oblikovanja europskog identiteta, zapiao je Smrekar.</p>
<p>Prihvaćanjem op-arta, što je bjelodano na ovoj izložbi, Šutej se prvi put postavio izvan područja Novih tendencija, koje su ga doživljavale kao svojevrsnu prijetnju njezinim ideološkim ishodištima, vjerojatno zbog nesputanosti Šutejeve forme. No, op-art je Šuteju omogućio subverziju umjetnikove geste kao privilegiranog sredstva umjetničkog iskaza. K tomu, eksperimentiranje optičkim iluzijama i volumenom i prostorom dovelo ga je do prijenosa vlastitih likovnih ideja u prostorni medij, što je urodilo vrsnim objektima nastalima između 1966. i 1969. Plastični objekti i ambijenti označavali su realizaciju hibridnih formi s kojim je umjetnik prekoračio granice likovnih medija.</p>
<p>Na žalost, umjetnik nije doživio realizaciju izložbe, no na posjetiteljima ostaje ostvarenje umjetnikove želje da u izloženim djelima pronađu prošlo vrijeme, povežu sa Šutejevim recentnim radovima i spoje ih u novu misaonu i umjetničku cjelinu. </p>
<p>Leila Topić</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Počelo Osječko ljeto kulture</p>
<p>Ambijentalnom premijerom junačke komedije Edmonda Rostanda »Cyrano de Bergerac« u srijedu je u Osijeku započelo peto po redu Osječko ljeto kulture. </p>
<p>Tako će u sljedeća 23 dana biti izvedena još 42 različita programa kojima će biti obuhvaćena gotovo sva područja kulture i umjetnosti, od glazbene, kazališne i likovne do književne i filmske. </p>
<p>»Osječko ljeto kulture iz godine u godinu postaje sve veća i kvalitetnija manifestacija koja će, nadamo se, uskoro moći stati uz bok Splitskom ili Dubrovačkom ljetu«, rekao je predsjednik organizacijskog odbora Željko Čagalj, posebno istaknuvši tri velike premijere: ambijentalnu izvedbu junačke komedije »Cyrano de Bergerac«, dječju predstavu »Ivica i Marica« te glazbenu premijeru »Carmina Burana«. </p>
<p>Osim toga, ovogodišnji program uključit će izvedbe splitskog i zagrebačkog HNK te nastupe izraelskih, slovenskih i poljskih ansambala, a organizatori najavljuju kako bi zahvaljujući odabiru kvalitetnih izvođača, prošlogodišnja brojka od 13.000 posjetitelja mogla biti premašena. </p>
<p>Za razliku od prošle godine, za programe ovog kulturnog ljeta neće biti tiskane karte, koje su često izazivale zbrku među građanima, jer su svi događaji besplatni. Ljeto kulture financirano je sa 1,1 milijun kuna, od čega je Grad izdvojio 600.000, Ministarstvo kulture 175.000, a ostatak sponzori. [M. S.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="31">
<p>Nakon Brazila stiže Argentina</p>
<p>Novosti oko Daniela Rubena Bilosa nema, no o Argentini se razgovaralo na prigodnoj konferenciji za novinare u Hrvatskom nogometnom savezu (HNS). Naime, u Savez je stigla ponuda za prijateljsku utakmicu protiv Argentine u Hrvatskoj, a termin bi trebao biti 1. ožujka iduće godine. Međutim, kako je kazao glavni tajnik HNS-a Zorislav Srebrić, našoj bi vrsti najbolje došla utakmica protiv Argentine desetak dana prije početka svjetske smotre u Njemačkoj. Budući da SP počinje 9. lipnja 2006. godine, Srebrić kaže: </p>
<p>»Za nas je ipak najpovoljnije da protiv Argentine odigramo dvoboj oko 1. lipnja.« </p>
<p>Iako ostale nogometne aktivnosti naizgled miruju, u Savezu ponosno ističu ako su okončana sva prvenstva za pionire, kadete i juniore. </p>
<p>Tako nam je Martin Novoselac, najbolje upućen u problematiku stvaranja igrača, rekao: </p>
<p>»Sve je bilo izvrsno organizirano, gradovi domaćini Čakovec, Vinkovci i Vukovar dobro su odradili posao.</p>
<p> Kod pionira pobjednik je Hrvatski dragovoljac, kod juniora Dinamo, a kod kadeta Cibalia, koja je bila najbolja i na turniru Vukovarski branitelj«, rekao je Novoselac. </p>
<p>Među ostalim, i dalje idu aktivnosti s Mađarima glede kandidature za organizacjiu EP-a 2012. godine. Novi se sastanci zakazuju, a 4. srpnja mađarski Parlament usvaja deklaraciju podrške za organizaciju.</p>
<p> U Savezu očekuju da će naš Sabor istu deklaraciju usvojiti do 10. srpnja. Kad smo već kod parlamenata, u sklopu ovih akcija 4. srpnja će se u mađarskom gradiću Hevizi odigrati nogometna utakmica mađarskih i hrvatskih parlamentaraca. </p>
<p>Andrija Kačić-Karlin</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Maksimirska Atlantida</p>
<p>Zanimljivo je da se Cabrerin matični klub zove jednako kao i menadžerska agencija - Atlantida </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Jedan od ozbiljnijih Dinamovih poslovnih partnera u posljednje je vrijeme postala - tajanstvena Atlantida. I doslovno i metaforički... Tim se imenom, naime, diči menadžerska agencija koja zastupa novo maksimirsko pojačanje, Bolivijca Diega Cabreru, a dojam je da bi taj naziv sjajno pristajao i uz cjelokupnu maksimirsku poslovnu strategiju. Pompozno najavljivani transferi misteriozno nestaju u posljednji trenutak ili, u najboljem slučaju, za sobom vuku tajanstvene repove, pa se doista čini da Dinamo katkad posluje s »fantomima« iz neke nestale civilizacije. </p>
<p> Cabrera je, primjerice, potpisao ugovor s Dinamom i, baš kada se činilo da je posao sklopljen na obostrano zadovoljstvo, naknadne su »arheološke iskopine« Cabrerinih ugovornih obaveza pokazale da do daljnjega ipak neće smjeti nastupati za Dinamo. U srijedu su maksimirski administrativci navodno ipak uklonili nepoznanice prikupivši svu potrebnu dokumentaciju iz Cabrerina matičnoga kluba, paragvajske Atlantide, te iz Bolivara, kluba iz La Paza za kojeg je Cabrera, u statusu posuđenog igrača, registriran sve do 31. srpnja ove godine. </p>
<p> Zanimljivo je da se Cabrerin matični klub zove jednako kao i menadžerska agencija - Atlantida. Prošle je godine skliznuo iz treće u četvrtu u paragvajsku ligu. Postoji ovdje i analogija s Argentincem Bilosom. Niti on, baš kao ni Cabrera, još nije odigrao nijednu utakmicu za klub koji figurira kao njegov vlasnik. Cabrera nije odigrao ni minutu za Atlantidu, baš kao ni Bilos za Boca Juniors. </p>
<p> Dinamov dopredsjednik Zdravko Mamić i dalje samouvjereno tvrdi da će do kraja tjedna realizirati Bilosov transfer, no u cijelom tom poslovnom zahvatu postoji tek »nekoliko« problematičnih detaljčića. U tom se vrtuljku nejasnoća i mistike ističu i ovakva pitanja: Zna li Bilos za ponudu Dinama? Je li uopće ikad čuo za Dinamo? Zna li Bilos za menadžera koji ga zastupa u ovim pregovorima? Zna li Dinamo s kim i u čije ime uopće pregovara? Tko je Bilosa ponudio Hajduku? I naposljetku, čiji je Bilos uopće član? Sve je, dakle, jasno osim ovih nekoliko sitnica.</p>
<p> Činjenica je tek da je Bilosova cijena dva milijuna dolara, što je otprilike polovica godišnjeg proračuna maksimirskoga kluba. Nadalje, zagonetno je što sam igrač navodno nema pojma o pregovorima s Dinamom (i Hajdukom?). Nije, dakle, nemoguća niti teza da Dinamova administracija, da posegnemo za Mamićevom terminologijom - posluje s »menadžerom-fantomom«. </p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>»Niku ne prodajem nizašto«</p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Priče oko odlaska Nike Kranjčara ne zanimaju Igora Štimca, šefa struke Hajduka, i nije ga spreman prodati ma koliko god primamljivu ponudu dobio. Svaki je razgovor o toj temi skratio, kazavši: </p>
<p>»Niku ne prodajemo nizašto. On je naš ključni igrač i ako bismo ga pustili srušili bismo sve naše europske ambicije. Prema tome, važno je da smo svi zajedno usredotočeni na mađarski Debrecen i prolaz u treće pretkolo Lige prvaka.« </p>
<p>No, prije početka domaćih natjecanja i europske kampanje Hajduka, Niko će sudjelovati na humanitarnom nogometnom spektaklu Figo i prijatelji, koji se igra 2. srpnja u Faru. Tako će Hajdukova zvijezda naći svoje mjesto među svjetskim nogometnim velikanima, ali i sportskim ikonama. Naime, Niki će društvo praviti i Goran Ivanišević. </p>
<p>I još jedna vijest iz tabora splitskoga kluba. Hajduk će 1. srpnja u St. Veitu igrati protiv GAK-a, a nakon susreta hajdukovce će primiti počastiti utjecajni austrijski političar desne orijentacije Jorg Haider, guverner Koruške.</p>
<p> Inače, veliki je ljubitelj nogometa, a poznata je njegova privrženost austrijskom drugoligašu Karntenu.</p>
<p> Jedno je vrijeme bio i predsjednik kluba, u kojem već nekoliko sezona igra bivši hajdukovac Stanko Bubalo, a odnedavno i dinamovac Josip Šimić.</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Rukometaši traže igrače, a rukometašice medalju </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Na Mediteranskim igrama 1993. u Languedoc-Roussillonu, prvima na kojima su hrvatski sportaši nastupali od samostalnosti, naši su rukometaši i rukometašice osvojili naslove prvaka Mediterana. Četiri godine kasnije, u Bariju, rukometaši su sačuvali svoje zlato, a rukometašice su osvojile srebro. Prije četiri godine, u Tunisu, rukometaši su i dalje bili nedodirljivi, a rukometašica tamo nije bilo. </p>
<p>Na Mediteranske igre u Almeriji naši su rukometaši i rukometašice stigli s različitim ciljevima. Prvacima Mediterana u posljednjih 12 godina primarni je cilj vidjeti koji bi igrač mogao uskočiti u »zlatnu«, A-selekciju. Izbornik Irfan Smajlagić u sastavu ima samo trojicu igrača koji su osjetili veliko natjecanje i osvajanje medalja - Dragu Vukovića, Nikolu Blažička i Denisa Buntića, a ostalih je 13 igrača na testu. Neplanirani otkazi BiH i Turske lišili su naše rukometaše dva ispita, no što je - tu je. Tako su prvo pobijedili Egipat (24-22), a plasman u polufinale su izborili slavljem nad Grčkom (33-25). </p>
<p>Izbornik Josip Šojat je, pak, svoje igračice doveo u Almeriju s vrlo jasnim ciljem - osvojiti medalju. Da to uistinu jako žele, ali i mogu, rukometašice su pokazivale svojim nastupima u Vicariju. U skupini su pobijedile Francusku (31-29), Sloveniju (27-26) i Italiju (34-23). Tek su u polufinalu poklekle protiv SiCG (33-40) i borit će se za broncu protiv Francuske, koja je u polufinalu izgubila od Španjolske.</p>
<p>Cilj je, dakle, ispunjen. Nitko nije govorio koje bi boje trebala biti ta medalja. Velika je stvar što su nakon godina tavorenja bez međunarodne scene naše rukometašice u prilici osvojiti medalju. A to je za našu mladu ekipu, koju je Šojat pojačao iskusnijom Svitlanom Pasičnik, veliki korak naprijed. Jačina mediteranskog turnira taman je po mjeri ekipi koja se na MI priprema i skuplja iskustvo za mnogo veći ispit - Svjetsko prvenstvo u Rusiji. Na SP-u u Splitu 2003. i EP-u lani u Mađarskoj naše se igračice, u nekom drugom sastavu i s nekim drugim vodstvom, nisu proslavile. Možda je konačno počelo svitati našim rukometašicama.• • REZULTATI HRVATSKIH SPORTAŠA U ALMERIJI </p>
<p>PLIVANJE, žene, 50 m prsno: 2. Dajana Zoretić 33.15, 4. Smiljana Marinović; štafeta 4x100 m mješovito: 6. Hrvatska 4:21.09; muškarci, 50 m prsno: 4. Vanja Rogulj 28.72; 4x100 m mješovito: 6. Hrvatska 3:45.68 </p>
<p>KOŠARKA, žene, 2. kolo: Hrvatska – Italija 76-60 </p>
<p>RUKOMET, žene, 3. kolo: Hrvatska – Italija 34-23 </p>
<p>ODBOJKA, muškarci, 3. kolo: Hrvatska – Španjolska 1-3 </p>
<p>GIMNASTIKA, žene, vježbe na tlu: 8. Tina Erceg 8.700</p>
<p>DIZANJE UTEGA, muškarci, do 69 kg: 10. Amar Musić (123/147 kg)</p>
<p>HRVANJE, muškarci, do 120 kg, slobodni stil: 5. Josip Matković </p>
<p>GOLF, žene: 9. Hrvatska 370 udaraca </p>
<p>Iva Markulin</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Wimbledon pod »crnom Venerom« </p>
<p>LONDON</p>
<p> – U Wimbledon je ove sezone doputovala gotovo kao turistkinja. Zanimljivo, dan prije početka ovogodišnjeg turnira čak je trening Venus Williams bio najslabije posjećen. Mnogo se više ljudi zadržavalo oko Henin, Roddicka, Philippoussisa, Ivanović, Hewitta... </p>
<p>Međutim, nakon devet je dana Venus Williams ili »crna Venera«, inače dvije godine najbolja na Wimbledonu, postala meta objektiva, ali i ozbiljnih priča o mogućoj londonskoj kruni.</p>
<p>Iako se u posljednje dvije godine najmanje bavila upravo tenisom, Venus svakim novim danom u Wimbledonu vraća sliku o djevojci s najmoćnijim udarcima na Touru. </p>
<p>»Nikada se u teniskoj karijeri nisam osjećala tako nemoćno«, komentirala je Francuskinja Mary Pierce prvi set četvrtfinala protiv Venus. Naime, Amerikanka ga je dobila sa 6-0. </p>
<p>Venus je trenutačno »uljez« polufinala tenisačica, jer su sve ostale i prošle godine igrale u polufinalu - Šarapova, Davenport i Mauresmo. </p>
<p>»Ako mene pitate mislim da Venus ima najviše šanse za ukupnu pobjedu. Zašto? Počela je igrati kao nekada, a takva je pedalj ispred konkurentica«, rekla je Martina Navratilova, koja inače u konkurenciji parova tenisačica još uvijek konkurira za Grand Slam naslov. »Glavna je misija bila proći prvi tjedan, koji je vrlo često najkompliciraniji na Grand Slamu. S obzirom na to da dugo nisam igrala na visokoj razini, bojala sam se autsajderica. Mislim kako sam sada uhvatila formu koja je vrijedna finala, možda i pobjede«, govori Venus Williams uoči polufinala s braniteljicom naslova Marijom Šarapovom. [S. K.]</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Johansson zalutao u odabrano društvo</p>
<p>LONDON</p>
<p> – Roger Federer, Andy Roddick i Lleyton Hewitt potvrdili su najave i status najvećih favorita u Wimbledonu. Bez većih ožiljaka trojka je stigla do polufinala i međusobnih ogleda. Šveđanin Thomas Johansson zalutao je u ovo društvo, u 30. godini iznenadio je samog sebe, no njegovom pohodu je kraj, Roddick je za senzacionalnog pobjednika Australian Opena 2002. godine nemoguća misija. Neizvjesno bi trebali biti polufinale Federer - Hewitt, no Australac nije našao odgovor za švicarskog genijalca u posljednjih sedam mečeva, pa je teško vjerovati kako se nešto promijenilo...</p>
<p>Kao i prošle dvije godine, tako i ove pršte iskre na sve strane kad igra Roger Federer. Čini se kako ga ništa ne može zaustaviti na putu do trećeg uzastopnog naslova. Čileanac Fernando Gonzalez prošao je kao i ostali, bez osvojenog seta. Branitelj naslova se s 41. pobjedom na travi približio Bjornu Borgu, rekorderu s pobjedom više.</p>
<p>Tri mjeseca nakon operacije noge i šest tjedana nakon što je slomio rebro Lleyton Hewitt ponovo često stišće šaku uz »c'mon« povike. Španjolac Feliciano Lopez, »krvnik« Marija Ančića, osjetio je punu snagu Australca u četvrtfinalu. Motiva Hewittu nije nedostajalo, od početka turnira »trubi« kako ga je organizator podcijenio sa statusom trećeg nositelja, a on je drugi tenisač svijeta i pobjednik prije tri godine.</p>
<p>Andy Roddick je mislio kako će se prošetati pored Sebastiena Grosjeana i ostati svjež za polufinale. Vjerojatno zato što Francuz nije dobio nijedan od posljednjih 11 setova u njihovim međusobnim dvobojima. Ipak, Grosjean je prvi ove godine u All England klubu zakomplicirao život Roddicku. No, kad se lomio meč, servis Amerikanca je donio presudnu prednost.</p>
<p>Nakon 12 godina Šveđanin je ponovo u polufinalu Wimbledona. Prvi put je mjesto među četiri najbolja u Wimbledonu izborio Thomas Johansson i naslijedio slavnog sunarodnjaka Matsa Wilandera. No, za razliku od Wilandera, Johansson nije pokazao ništa senzacionalno, u četvrtfinalu je David Nalbandian potpuno zakazao.</p>
<p>• Rezultati, tenisači, četvrtfinale: Roddick (2) – Grosjean (9) 3-6, 6-2, 6-1, 3-6, 6-3, T. Johansson (12) – Nalbandian (18) 7-6 (5), 6-2, 6-2, Hewitt (3) – F. Lopez 7-5, 6-4, 7-6 (2), Federer (1) – F. Gonzalez 7-5, 6-2, 7-6 (2). [I. Mi.]</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Slaven Kovača »oteo« Rijeci </p>
<p>KOPRIVNICA</p>
<p> – Za jedan je dan Slaven Belupo riješio problem u veznom redu. U utorak prijepodne Slavenu je na godinu dana pristupio dosadašnji igrač Rijeke Antun Dunković (24). No, istog je dana oko 22 sata iz Slavena stigla vijest da je na dvije plus jednu godinu potpisao lijevi vezni igrač Kamen Ingrada Antonio Kovač (28). On je, naime, nakon isteka ugovora trenirao s Rijekom, a bio je i na pripremama na Rogli. No, od Rijeke nije bilo konkretnih ponuda, pa je Kovač u utorak poslijepodne krenuo u Koprivnicu, a i ranije je bio na razgovorima sa Slavenom Belupom. Očekuje se, pak, da će u klubu ostati lijevi bočni Elez i Korejac Lee, vezni igrač. Kovač i Dunković bit će registrirani sljedećeg tjedna, a pravo nastupa imat će za uzvratnu utakmicu Intertoto kupa s Glorijom Bistritom u Rumunjskoj. [I. Č. M.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="38">
<p>Bush: borit ćemo se do pobjede u Iraku</p>
<p>Američka javnost, rekao je Bush, ima pravo biti sumnjičava oko Iraka, međutim on smatra da je taj rat vrijedan žrtava zbog borbe protiv terorizma </p>
<p>NEW YORK, (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Bio je to govor koji se nije mogao odgoditi: Predsjednik Bush obratio se američkoj naciji u trenutku, kad su javne sumnje o ratu u Iraku kulminirale do mjere, da svaki šesti Amerikanac više ne vjeruje u opravdanost te odluke.</p>
<p>Govoreći oko pola sata u vojnoj bazi Fort Bragg u Sjevernoj Karolini, iz koje je u Irak otišlo 9300 vojnika, predsjednik je ponudio dodatnu motivaciju da se u ovom iračkom ratu istraje; uputio ju je i vojnicima i zabrinutim građanima. Umjesto njih, sam je sebi postavio i pitanje, te na njega ponudio odgovor: Isplati li se žrtvovanje? Isplati se, rekao je Bush, objasnivši kako je ono odlučujuće za sigurnost zemlje i protiv napada kao što je bio 11. rujna.</p>
<p>Amerikanci, posebno oni koji nisu glasali za njega, ne vjeruju predsjedniku da je Irak, središnja bojišnica protiv terorizma. Uostalom, uoči govora naciji, ankete tv mreže ABC i dnevnika Washington Post pokazivale su da oko 56 posto njih misli da je administracija pretjerala u objašnjenjima, zašto se krenulo u irački rat. »Neki su još u dilemi je li Irak bojišnica protiv terorizma«, priznao je predsjednik u svom govoru, ali je i dodao: »Takva dilema međutim, ne postoji za teroriste«. </p>
<p>»Naši neprijatelji uspjet će jedino ako zaboravimo pouke od 11. rujna 2001., ako prepustimo irački narod ljudima kao što je Zarqawi i ako budućnost Srednjeg istoka prepustimo ljudima poput Bin Ladena« rekao je Bush. U svom govoru pred 750 vojnika, pilota i časnika, predsjednik je spomenuo 11. rujan šest puta. On je upozorio da su u Iraku uhićeni strani borci iz Sirije, Irana, Egipta, Saudijske Arabije, Jemena, Libije, Sudana i drugih zemalja.</p>
<p>Zahvaljujući se američkim vojnicima i njihovim obiteljima Bush je pozvao naciju da pokaže svoju potporu armiji SAD. »Uoči Dana neovisnosti, 4. srpnja, istaknite našu zastavu, napišite pismo našim vojnicima na fronti«, zatražio je Bush, koji je s vremena na vrijeme teško prikrivao emocije. </p>
<p>Koristeći za govor najgledaniji tv-termin koji su prenosile mnoge komercijalne televizijske mreže, predsjednik je u utorak navečer pozvao Amerikance da se u većoj mjeri angažiraju u vojsci, te da razmisle o vojnoj karijeri.</p>
<p>Iako ni ovaj put nije nagovijestio kada će se američke trupe početi povlačiti iz Iraka, što je prema anketama najviše zanimalo Amerikance, Bush je taj dan, uvjetovao dinamikom i stupnjem obuke iračkih snaga. »Naša strategija je - kako se Iračani budu dizali, mi ćemo se povlačiti«, rekao je Bush. Prvi aplauz, od inače vrlo mirnog i na predsjednikovu poruku fokusiranog auditorija, Bush je izmamio kada je rekao: »Ostat ćemo u borbi dok borba ne bude dobivena«.</p>
<p>U svom govoru, predsjednik je ipak priznao da su dosadašnji rezultati američkog vojnog angažmana u Iraku »izmiješani«. Zato Amerika neće napustiti Irak dok posao ne bude obavljen, rekao je Bush, dodajući da bi bila »ozbiljna pogreška«, kada bi se obznanio »red vožnje« za povlačenje. To bi moglo demoralizirati naše trupe, poslati pogrešan signal Iračanima i naravno pomoći neprijatelju, dodao je on.</p>
<p>Bush je isto tako rekao da zasad neće povećavati broj američkih vojnika u Iraku, jer zapovjednici na terenu to ne traže od njega. </p>
<p> Pritom je rekao kako Amerikanci u Iraku neće ostati, »niti dan duže nego što bude trebalo«. Ostajući u pažljivoj između ocjena dopredsjednika Cheneya, kako je irački otpor u zadnjim »samrtnim mukama«, te pesimističke projekcije Donalda Rumsfelda, da bi otpor mogao potrajati »još 12 godina«, Bush nije odgovorio koliko će se doista ostati u Iraku. </p>
<p>Erol Avdović</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Bruxelles: Turska na jesen započinje europski put </p>
<p>Europska komisija odobrila je pregovarački okvir za Tursku kako bi se potvrdilo da će EU poštovati ranije preuzete obveze i započeti pregovore s zemljom koja još uvijek unutar Starog kontinenta izaziva kontroverze. Prema dokumentu koji je sastavila Europska komisija, a sastoji se od temeljnih načela, cilj pregovora je punopravno članstvo Turske u Europskoj uniji, ali ne prije 2014. godine. Europska komisija je sastavila dokument u skladu s odlukom Europskog vijeća iz prosinca prošle godine, kad su sve zemlje članice zaključile da Turska ispunjava potrebne kriterije za početak pregovora 3. listopada ove godine. No, zaključeno je isto tako da su pregovori s bilo kojom zemljom otvoren proces koji ne jamči točan datum završetka pregovora i statusa članstva.</p>
<p>Osim toga, u slučaju Turske mogu se očekivati dugi tranzicijski periodi u provedbi EU regulative, posebni aranžmani, naročito kad je npr. riječ o slobodi kretanja ljudi. Nakon što Europska komisija odobri dokument, moraju ga prihvatiti sve zemlje članice jednoglasno. Budući da okvir stvara zajedničku poziciju EU-a, vlade zemalja članica ga još uvijek mogu modificirati i otežati početak pregovora.</p>
<p>Može se pretpostaviti da će zemlje poput Francuske i Austrije inzistirati na oštrijem tonu i jasnoj perspektivi da bi rezultat pregovora mogao biti i nešto što nije punopravno članstvo. Francuski predsjednik Jacques Chirac koji je ranije podupirao ulazak Turske u EU, prije rezultata referenduma o europskom ustavu, sad preispituje sposobnost Unije za daljnje širenje. Iako se imena zemalja ne spominju, jasno je da je riječ o Turskoj.</p>
<p>No, ako članice EU prihvate tekst Europske komisije, naravno pod uvjetom da službena Ankara potpiše protokol o širenju carinske unije na novih deset zemalja članica čime de facto priznaje Cipar, pregovori s Turskom će početi na vrijeme. Turskim planovima ide na ruku i činjenica da je predsjedanje Europskom unijom preuzela Velika Britanija koja se snažno zauzima za nastavak proširenja, naročito kada je riječ o Turskoj.</p>
<p>Bruno Lopandić</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Povijesna misija Ariela Sharona</p>
<p>JERUZALEM (Od Vjesnikova izvjestitelja)</p>
<p> - Što u Izraelu znači živjeti u punoj pripravnosti možda najbolje oslikava činjenica da mladići u vojsci još uvijek ostaju tri godine, a djevojke dvije godine. Stalne su slike na ulicama Jeruzalema kako zgodne mlade Izraelke hodaju u punoj ratnoj spremi, naoružane do zubi, u čizmama na nesnosnim temperaturama. I nitko se ne buni, naprotiv! Izraelcima je čast odraditi »dug domovini« i biti dugo u vojsci.</p>
<p>Oružje, najmodernije i najsofisticiranije se često vidi u Izraelu, na različitim mjestima. Naoružani su i čuvari koji stoje pred restoranima i koji obavezno svakoj ženi pregledaju torbicu. U autobuse, osim domaćih, rijetko tko ulazi jer pregleda nema, pa je opasnost od napada mnogo veća. Naoružani su i čuvari koji čuvaju vjerske objekte, a da se ne govori o onima koji stoje na kontrolnim točkama koje vode prema palestinskim teritorijima. Procedura prelaska je, kako kažu, beskrajno dugačka i komplicirana i to posebno za Palestince koji imaju dozvolu i žele doći »na drugu stranu«. Nesporazuma ima bezbroj, negodovanja i srdžbe također, jer je zbog dugačkog ispitivanja bila odgođena i jedna svadba, jer mladenci nisu stigli na vrijeme, iako su imali sve potrebne dozvole i dokumente. </p>
<p>Razlike i u životom standardu stanovnika Izraela, shodno napetim političkim prilikama, su velike. Svi oni koji se bave dijamantima su veliki bogataši, veliki broj ljudi sjajno živi, pogotovo oni koji rade kao stručnjaci u tvrtkama visoke tehnologije. Ali, ima i onih koji su siromašni i kojima nije lako. Među njima svakako su i Palestinci koji teško dolaze do dozvola za rad na mjestima gdje se bolje zarađuju. </p>
<p>Mnogo je i onih koji su se doselili iz Rusije i država iz bivšeg SSSR-a, gotovo dvadeset i pet posto stanovnika, pa se u Izraelu često čuje ruski. Većina njih živi teško jer se još uvijek nisu do kraja prilagodili. Među siromašnijim su, što je zanimljivo, i mnogi ortodoksni Židovi, koji najčešće ne rade, iako ih vjera u tome ne sprječava. Zaposlene su njihove žene, a oni najviše vremena posvećuju duhovnom životu, a od države dobivaju pomoć.</p>
<p>Ti izraelski kontrasti, u životu koji je uvijek između rata i mira, ne sprječavaju da ova zemlja doživljava gospodarski procvat. Izrael nema ustav, jer se stranke spore što bi u njemu trebalo napisati, ali ni to nije prepreka prosperitetu države. </p>
<p>U parlamentu se vode teške bitke u kojima sudjeluju i mnoge male stranke. Atmosfera iz sredine osamdesetih, kad je u Izraelu bila inflacija 1000 posto, sada je zaboravljena. Inflacija je 2003. iznosila 5,1 posto, a prošle je godine stopa rasta BDP-a bila 4,2 posto. Zaposlenost raste, a stopa nezaposlenosti iznosi 10 posto. Izrael je na glasu kao država u kojoj se razvija visoka tehnologija i to je sigurni pokazatelj da se razmišlja o budućnosti, koja će biti bez tenzija i ratova.</p>
<p>U svemu je naravno i visoka politika, bez koje se ništa ne događa na Srednjem istoku. Amerikanci sve jače pritišću Izraelce da se nađe rješenje za palestinsku državu koja je izvjesna u budućnosti, ali kada, to nitko ne može reći. Najveći test do sada je upravo odluka Ariela Sharona o izraelskom povlačenju iz Pojasa Gaze i stvaranju uvjeta da Palestinci dobiju svoju šansu za budućnost. Naravno, da je gotovo nevjerojatno da Sharon koji je poticao izgradnju izraelskih naselja u Pojasu Gaze sada mijenja politiku. No, američka administracija je sve nestrpljivija i traži da Izrael povuče poteze koji bi vodili miru. Sharon ima veliku priliku i njegova misija, usprkos svim opasnostima, mogla bi postati povijesna.</p>
<p>Jurica Körbler</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Svi protiv Nataše Kandić</p>
<p>BEOGRAD (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Predsjednica nevladine organizacije Fond za humanitarno pravo Nataša Kandić našla se pod unakrsnom vatrom zbog iznošenja optužbi protiv lidera Srpske radikalne stranke Tomislava Nikolića.</p>
<p>Protiv nje i glavnog urednika nezavisne TV postaje B92 Verana Matića podignuta je tužba za klevetu, a lik poznate aktivistice za ljudska prava (skupa sa Sonjom Biserko i Borkom Pavićević) našao se i na posterima sa natpisom »izdajice«. Otkako je sredinom svibnja otkrila i poslala u Haag videosnimku strijeljanja šestero Bošnjaka u Trnovu, ime Nataše Kandić spominje se u svakom TV showu.</p>
<p>Kandić, koja je već dugo na meti srpskih nacionalista, optužbama protiv Tomislava Nikolića našla se možda po prvi put na skliskom terenu. Ona nema dokaza da koji povezuju lidera radikala s ratnim zločinom u hrvatskom selu Antin 1991. godine. Kandić kaže da je čula samo izjave svjedoka, ali oni nisu spremni govoriti u javnosti. Lider radikala traži zadovoljštinu pred sudom, tvrdeći da je u pitanju afera kojom se namjerava srušiti njegov rejting. Kandić je rekla kako se nada da će možda sudski proces protiv nje pridonijeti utvrđivanju istine o događajima u Antinu. Znajući kakvo je stanje u sudovima u Srbiji, bit će veliko iznenađenje ako sve ne završi brzom osudom Kandić i Matića i drakonskim kaznama. Naime, Nikolić je lider najpopularnije stranke za koju bi, prema najnovijim istraživanjima javnog mnijenja, glasala trećina birača; na njegovu stranu rado staju policija, tužiteljstvo i službe sigurnosti. </p>
<p>Bojan al Pinto-Brkić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="42">
<p>Telefonski vrtuljak</p>
<p>Beskrajno čekanje na montere kad vam se pokvari telefon, čekanje na ADSL, problemi s ISDN-om, samo su neke od nevolja s kojima se susreću korisnici T-HT-ovih telekomunikacijskih usluga koje više od tih problema muči šutnja službi koje bi trebale obzirnije komunicirati s pretplatnicima </p>
<p>Imate li tu nesreću da vam telefon zanijemi u petak poslijepodne, na intervenciju mjerodavnih vjerojatno ćete čekati dugo. Neuspješno ćete nazivati brojeve za pomoć i što brže saniranje kvara - centralu 062 626 2000 i Službu za korisnike 0800 9000, jer uz djelatnike koji u toj službi samo prosljeđuju informacije, o mogućem danu popravka nećete doznati mnogo. Reći će vam samo da je kvar zabilježen i sada vam ostaje samo da satima, koji se nekad protegnu i u dane, čekate da vam se na vratima pojave - spasitelji. No kada ekipa i dođe, to ne znači da ćete opet i odmah biti spojeni sa svijetom. Neki su djelatnici, prema iskustvima naših čitatelja, toliko »predani poslu« da nemaju potrebu (iz)reći u čemu je problem, osim ako sami ne inzistirate na tome. Iz kuće vam, dakle, odlaze bez riječi ili uz obećanje da će »... kvar pogledati drugi kolege...«. Ako ste pak tolik pehist da vam se u kratkom vremenu ne popravi kvar, kao na vrtuljku vraćate se na početak i ponovno zovete Službu za korisnike. I opet će tamo službenici zabilježiti problem, poruke i pitanja i proslijediti ih odgovornoj službi (monterima) možda uz naputak da je »stranka zvala mnogo puta«... </p>
<p>A znalo se dogoditi i da Služba za korisnike »ustanovi« da broj za koji je prijavljen kvar ne postoji. Tada pretplatnicima uistinu trebaju dobri živci, jer im se može dogoditi da više puta moraju uvjeravati drugu stranu da znaju točan broj vlastitog telefona koji »sustav teško otvara i pronalazi«.</p>
<p>Umorni od mnogih apela odgovornima, neko se vrijeme onda možda i smirite čekajući odgovor »davatelja usluge«. Međutim, može se dogoditi da ga uopće ne dobijete, jer jednostavno nitko ne smatra potrebnim da vas nazove ili barem javno »objavi« problem u slučajevima kada je riječ o, na primjer, grupnom kvaru. </p>
<p>Podložniji takozvanom unapređenju telefonije, možda se odluče za realizaciju ponude paketa bržeg pristupa internetu poznatijem kao Max ADSL. I tu su građani uglavnom prepušteni sami sebi i(li) Internet informacijama. Mnogi su nam se požalili na T-HT-ov nekorektan odnos, rekavši da i nakon zahtjeva u kojem im se obećava realizacija priključka u roku dva tjedna odgovor i montere čekaju već mjesecima.</p>
<p>»T-HT ne želi nezadovoljne pretplatnike nego svaki problem želi riješiti na najbolji način«, rekla nam je Sandra Renz, direktorica Sektora prodaje privatnim korisnicima Hrvatskih telekomunikacija d.d. Bilo da je riječ o sanaciji kvarova telefonskih linija do kritika budućih korisnika ADSL-a (Asimetrical Digital Sinhronization Line) s čijom su uslugom nedovoljno upoznati. Ako netko želi ADSL treba znati je li u širokopojasnoj zoni gdje se ta usluga može praktično realizirati, ističe Renz. Ako u tom smislu nema zapreka, nakon sklapanja ugovora usluga se realizira za oko 15 dana. Trenutačno su u Hrvatskoj 52 grada u širokopojasnoj zoni od čega pokrivenost u Zagrebu iznosi 92 posto. Kada je riječ o drugim uslugama na koje se građani tuže poput ISDN-a (jedan telefonski priključak, dvije linije i tri broja) najčešći su problemi neodgovarajuća konfiguracija opreme. Pritom je važna brzina modema, kapacitet tzv. ISP mreže, do toga kako je korisnik spojen na T-HT, internet... Kako bi se oni sustavno poboljšavali valja ulagati u budući razvoj telekomunikacija koji će, prema nekim procjenama, kažu u HT-u, zahtijevati i nekoliko stotina milijuna kuna. Ipak je vrhunac odgovaranja na kaotično stanje u rješavanju problema opravdanje u kojem se kaže da, iako postoji plan sustavna širenja telekomunikacijske mreže, najveća joj je zapreka divlja gradnja. U Zagrebu su najproblematičnije Trešnjevka, Kajzerica i Šestine u kojima se zbog divlje gradnje mreža ne može planski širiti. U tom je smislu situacija zahvalnija na području Novog Zagreba, Dubrave... Oni koji traže ADSL, napominju u HT-u, trebaju također uzeti u obzir i kompleksnost često neriješenih imovinsko-pravnih odnosa. To više jer im oni otežavaju rad na daljnjem razvoju te mreže koja sada ima oko 1,5 milijuna telefonskih priključaka. Njih je, doznajemo (čak 50 posto tržišta), najviše na sjeveru zemlje odnosno u Zagrebu i zagrebačkom prstenu. Najmanje je takvih priključaka u Slavoniji, graničnim područjima sa Srbijom, odnosno jugu te na potezu od Senja do »vrha« Istre. Tako se ipak na kraju cijele priče postavlja pitanje nije li jedna kuna mnogo skuplja negoli se čini gledajući svakodnevne TV reklame.</p>
<p>Snježana Rajačić</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Tata rock ‘n’ rolla</p>
<p>Ovo je drugi Berryjev koncert u Zagrebu gdje je prvi put nastupio prije gotovo trideset godina. Koncert je održan u sklopu slavljeničke turneje »Let the Good Times Roll« kojom obilježava pedesetu godišnjicu glazbene karijere</p>
<p>U utorak je u Maloj dvorani zagrebačkog Doma sportova održana večer pravog rhytham i bluesa. Legendarni Chuck Berry nakon gotovo trideset godina ponovno je svirao i pjevao pred domaćom publikom. Berry je stigao u Zagreb u sklopu svoje slavljeničke turneje »Let the Good Times Roll« kojom obilježava pedesetu godišnjicu glazbene karijere. Kao predgrupa nastupili su također legendarni beogradski Partibrejkersi, koji na ovim prostorima uživaju kultni status. Riječ je o savršeno posloženim izvođačima, jer ako je nemjerljiv utjecaj koji je Berry imao na Elvisa Presleyja, Beatlese i Rolling Stonese, isto se može reći i za Partibrejkerse čiji su glazbeni opus vinkovačka i dobrim dijelom zagrebačka rock scena tretirale kao Sveto pismo.</p>
<p>Koncert je pred solidno popunjenom dvoranom započeo točno na vrijeme, što je doista rijetkost. Partibrejkersi su predstavili novu ritam sekciju, Dejana Utvara na bubnjevima i Vladislava Raca na basu. Novi članovi dobro su se uklopili u bend u kojem i dalje, dakako, glavnu riječ vode Zoran Kostić-Cane i Nebojša Antonijević-Anton. Posebno je raspoložen bio Anton na gitari koji je još jednom potvrdio reputaciju odličnog gitariste. Tijekom sat vremena žestoke svirke Partibrejkersi su izveli presjek svoje dvadesetogodišnje karijere, ujedno još malo promovirajući i posljednji studijski album »Gramzivost i pohlepa«. Iako je to bilo jedno od njihovih boljih izdanja u posljednje vrijeme, publika ih je primila pomalo hladno. Ipak su Partibrejkersi posljednjih godina česti gosti u Hrvatskoj, pa je izostala euforija koja bi ih zasigurno pratila da su takav koncert održali prije, recimo, pet godina. </p>
<p>No euforija je nastala kada se na pozornici pojavio Chuck Berry. Iako u godinama kada bi trebao biti usredotočen na ugodno starenje, Berry je oduševio silnom energijom kojom je odisao njegov nastup. Publika je to znala prepoznati, te ga je nagrađivala glasnim aplauzima, no čovjeku koji u svom koncertnom repertoaru ima klasike kao što su »Rock and Roll Music«, »Johnny B. Good«, »Roll Over Beethoven« i »My Ding-A-Ling«, te pedesetogodišnje iskustvo na pozornici, publiku nije nimalo teško dignuti na noge. A u publici je bilo onih od sedam do sedamdesetsedam godina. Berryju se kasnije na pozornici pridružila i njegova kći Ingrid, koja je osim svojih vokalnih mogućnosti pokazala i da odlično svira usnu harmoniku. Dobitnik Grammyja za životno djelo i »stanovnik« Rock and Roll kuće slavnih uvjerljivo je odradio svojih sat vremena nastupa (možda ipak prekratko trajanje kada se uzme u obzir cijena karte od 220 kuna) ne pokazujući niti jednog trenutka da je ušao u osmo desetljeće života. Vrhunac koncerta bila je zadnja pjesma kada je Berry zamolio osiguranje da na pozornicu pusti mlade obožavateljice. Vitalnom glazbeniku na pozornici se tako pridružila hrpa mladih djevojaka, a cijeli je urnebes trajao oko deset minuta.</p>
<p>Cane iz Partibrejkersa rekao je da Berryjev nastup znači dolazak na početak rock ‘n’ rolla, a još se točnije jednom prigodom izrazio pokojni genij John Lennon: »Ako rock ‘n’ rollu pokušate dati drugo ime, trebali biste ga nazvati Chuck Berry«. </p>
<p>Marijan Brala</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="44">
<p>U prometnoj nesreći poginulo više osoba</p>
<p>ZAGREB, 29. lipnja 2005. </p>
<p> - U sudaru dvaju osobnih vozila kod Ježeva nedaleko od Dugog Sela u srijedu oko 20 sati i 30 minuta smrtno je stradalo više osoba, izvijestila je večeras zagrebačka policija. </p>
<p> Nesreća se dogodila na 219. kilometru autoceste u pravcu Zagreba kada su se sudarila dva osobna vozila. Uzroci nesreće još nisu poznati, a očevid je u tijeku.</p>
<p> Neslužbeno se doznaje da su u toj teškoj prometnoj nesreći poginule četiri osobe.</p>
<p> Zbog nesreće prekinut je promet na tom dijelu autoceste i teče obilaznim pravcem, potvrđeno je u zagrebačkoj policiji. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Šest mjeseci zatvora za »diranje« 12-godišnjakinje</p>
<p>Okrivljeni je kao akviziter izdavačke kuće obilazio osnovne škole</p>
<p>VARAŽDIN</p>
<p> - Pedesettrogodišnji B. V. nepravomoćnom je presudom varaždinskog Općinskog suda osuđen na šest mjeseci zatvora zbog bludne radnje. On je, kako je navedeno u optužnici, u travnju prošle godine došao u jednu školu kao akviziter izdavačke kuće. Silazeći niz stepenice, dvanaestogodišnju djevojčicu, koju je knjižničarka poslala po popis knjiga, primio je oko vrata i rukom joj dirao grudi i ispitivao ima li dečka i kada se misli udati. Nakon toga ju je poveo u automobil kako bi joj dao popis, pa ju je unutra primio za nogu te joj otvorio vrata, naslonivši se na nju. </p>
<p>Muškarac je potvrdio da je s djevojčicom hodao niz stepenice, no porekao je svaki fizički kontakt. Sud je posebno uzeo u obzir iskaz jedne svjedokinje, koja je poznavala optuženoga. Ona je rekla da je posjećivao njezine prve susjede te je pri tim dolascima pokazivao ljubaznost prema djeci koju je zatekao na dvorištu. Njezina se kćer, koja je tada pohađala 4. ili 5. razred, izvana znala vraćati s čokoladama, navodeći da joj ih je dao optuženi. Svjedokinja je takve njegove geste isprva smatrala ljubaznima, no ta joj je ljubaznost postala neobična kad je za jedan Božić donio darove za njezinu djecu, iako k njima nikad nije dolazio. Sve joj je još sumnjivije postalo kad joj je kćer rekla da optuženi dolazi pred nju u školu te ju vozi na kolače, a ponekad ju naziva i telefonom. Kćer joj je spomenula i da joj je optuženi jednom zgodom stavio ruku na nogu, govoreći joj da je ona »njegova curica«. Svjedokinja je o tome obavijestila policiju te otad optuženi više nije dolazio na njihovo dvorište niti k susjedima. Opisala je i reakcije svoje kćeri vezane uz kasnije susrete s optuženim. Tako su je jednom zgodom nazvali iz škole da dođe po kćer, jer je nju uhvatila panika i počela je plakati kad je na školskom hodniku ugledala optuženoga koji je došao prodavati knjige. Drugi je put optuženoga vidjela kad se vraćala iz škole stranih jezikaPrihvativši iskaz te svjedokinje, sud se odlučio na psihijatrijsko vještačenje optuženoga, a vještak je utvrdio da je B. V. emocionalno nestabilan i nezreo, no ima očuvanu sposobnost vladanja svojom voljom.</p>
<p>Mihaela Zagoršćak</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Za eksploziju kriva loše spojena cijev</p>
<p>SPLIT- Loše spojena gumena cijev s plinskom bocom te iskra iz električnog uređaja prouzročili su eksploziju i požar u splitskoj pizzeriji Spalatin u vlasništvu Joška Petrica, u utorak oko 13 sati na Prokurativama. </p>
<p>Do kraja dana pomoć je u splitskoj bolnici zatražilo osam osoba. Najteže ozljede, opekotine drugog i trećeg stupnja pretrpjeli su gosti lokala Šveđanin Hans Johansson i njegov šesnaestogodišnji sin William, koji su zadržani na liječenju na Odjelu plastične kirurgije. </p>
<p>Ostalih šestoro ozlijeđenih, među kojima su bili i njegova supruga Eva i kći Annete, prošli su s lakšim ozljedama, a nakon ukazane pomoći pušteni su kućama.</p>
<p>Kako doznajemo u splitskoj bolnici, hospitalizirani Šveđani izvan su životne opasnosti, no dječaku je opečeno 27 posto tijela. Budući je riječ o dubokim opekotinama obje potkoljenice lica i vrata bit će mu potrebna operacije. </p>
<p>Ocu je površinski, lakše opečeno 20 posto tijela, i to obje potkoljenice podlaktice i desna nadlaktica, pa operacija neće biti potrebna.</p>
<p>Veću tragediju spriječili su Spalatinovi zaposlenici, koji su, osjetivši miris plina zamolili goste da napuste lokal. </p>
<p>Ipak, nisu bili dovoljno brzi. U spremištu u stražnjem dijelu restorana, u trenutku eksplozije, bilo je osam plinskih boca. U restoranu je bilo petnaestak gostiju. Nastala šteta procjenjena je na 700.000 kuna. [Irena Dragićević]</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Što bi bilo da oštećeni nije blokirao udarac?</p>
<p>Suton je, nakon udarca i loma ruke, ostao klečati na podu, a Bitorajac se automobilom odvezao s mjesta događaja</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Iskazom Ivice Sutona i još trojice svjedoka u srijedu je na zagrebačkom Općinskom sudu nastavljen spor u kojem Suton poznatog glumca Renea Bitorajca tuži za nanošenje tjelesnih ozljeda. Tužitelj je opisao događaj od travnja 2004., kada se, kao djelatnik parkirališta na Zagrebačkom velesajmu, sukobio s Bitorajcem koji mu je palicom slomio ruku.</p>
<p>Prema njegovim riječima, Bitorajac je, za vrijeme održavanja proljetnog sajma, na tzv. Servisnoj cesti zagrebačkog Velesajma pokušao pretjecati kolonu vozila od 300- tinjak metara, što je na tom mjestu zabranjeno i iznimno opasno zbog velikog broja pješaka. Tom ga je prilikom, rekao je Suton, Bitorajac »okrznuo« retrovizorom svog automobila, nakon čega je došlo prvo do verbalnog, zatim i fizičkog obračuna u kom je Suton teško ozljeđen. Bitorajac se potom, tvrdi oštećeni Suton, vratio u svoj automobil i izvukao palicu, zamahnuo par puta prema Sutonu, koji je, kako bi zaštitio glavu, rukom blokirao udarac. Suton je ostao klečati, a Bitorajac se automobilom odvezao s mjesta događaja. »Vrlo je bitno što ja u trenutku pretjecanja nisam znao da se radi o Bitorajcu, niti sam se htio tući «, dodao je Suton. Njih su se dvojica naime, i ranije sukobljavali, jer je Bitorajac često, prema riječima Sutona, odbijao plaćati parking kartu. Svoj je iskaz Suton završio riječima »zar mislite Bitorajac da biste imali ikakve šanse da sam vas udario«. Kao svjedoci su saslušani i djelatnici parkirališta, Marinko Naletelić i Mate Mišetić. Mišetić, koji se nalazio 10-ak metara od mjesta događaja, potvrdio je da je Bitorajac doista imao palicu u ruci kojom je nasrnuo na njegovog kolegu. Naletelić, koji »oružje« ipak nije vidio izbliza, vidio je samo udarac, te dodao da se dosad nitko od posjetitelja Velesajma nije žalio na rad Sutona. Sud je zabranio pitanje tužiteljeva punomoćnika je sudskog vještaka pitao što bi se dogodilo da Suton udarac nije blokirao.</p>
<p>Anita Krmek</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Zapalio gazdu zbog neisplaćenih plaća</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Dan nakon što je u utorak oko 17.50 sati zaposlenik D. B. (51) na parkiralištu autosalona »M. D. Mazda«, u Ilici 425, pokušao ubiti vlasnika autosalona M. D. (40) zapaljivanjem, zagrebačka policija se i službeno oglasila o samom događaju.</p>
<p>Kako je priopćila policija, paljenju je prethodila svađa i naguravanje zaposlenika i vlasnika autosalona zbog neisplaćenih plaća koje vlasnik zaposleniku nije htio isplatiti. D. B. je zatim zaprijetio vlasniku da će zapaliti njega i autosalon te je iz svojeg automobila izvadio već pripremljeni kanistar s benzinom. Provobitna namjera ljutitog zaposlenika bila je zapaliti automobil vlasnika, međutim, nakon što ga je vlasnik u tome spriječio, D. B. je njega polio benzinom i u jednom trenutku izvadio upaljač kojim je zapalio vlasnika.</p>
<p>Palitelj je zatim pobjegao iz autosalona, dok su ostali zaposlenici vatrogasnim aparatom ugasili vatru i vlasnik je kolima hitne pomoći prevezen u Kliniku za traumatologiju, gdje je utvrđeno kako je zadobio teške tjelesne ozljede opasne po život u vidu opeklina 2. i 3. stupnja na 80 posto tijela.</p>
<p> I osumnjičeni je prevezen u istu bolnicu zbog opeklina 2. stupnja lijeve potkoljenice i natkoljenice, a nakon liječničke pomoći priveden je u Drugu policijsku postaju u Črnomercu na kriminalističku obradu zbog pokušaja ubojstva, a zatim i u Istražni odjel zagrebačkog Županijskog suda. </p>
<p>Kako saznajemo istražni sudac je nakon ispitivanja osumnjičenog zadržao u pritvoru.</p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="49">
<p>U Hrvatskoj još uvijek previše banaka</p>
<p>Moody's, jedna od najvećih svjetskih agencija za ocjenu kreditnog rejtinga kompanija i država, objavila je u srijedu izvještaj o hrvatskom bankarskom sustavu u kojem stoji da naš sustav trenutačno karakterizira pojačana razina stabilnosti zahvaljujući radikalnoj rekapitalizaciji i restrukturiranju kroz koji se pojavila dominacija stranih banaka vlasnika, a sve to ima pozitivan utjecaj na opći kredibilitet banaka. Jaka potražnja kućanstava za kreditima potiče rast bankarskog sektora, no glavni izazovi još su uvijek visoka koncentracija imovine među većim bankama i potencijalni rizici od rasta neto vanjskih obaveza. Uz to, unatoč poboljšanjima, okolina u kojoj posluju banke ostaje »izazovna«, posebno ako se uzme u obzir pravosuđe, drže u Moody'su.</p>
<p>Analitičar Nondas Nicolaides drži kako dominantno strano vlasništvo u hrvatskim bankama nije donijelo samo izravnu financijsku podršku od strane vlasnika, nego i poboljšalo efikasnost i upravljanje rizikom uz uvođenje novih usluga. No, sustav je još uvijek visoko koncentriran jer dvije najveće banke kontroliraju oko 43 posto aktive. Također, usprkos konsolidaciji, Hrvatska još uvijek ima previše banaka (35). Iako se očekuje kako će se zbog daljnje konsolidacije smanjiti broj banaka, Moody's u srednjem roku ne predviđa dramatične promjene na tom polju.</p>
<p>Premda je u posljednjih nekoliko godina rast hrvatskih banaka bio potaknut zbog potražnje domaćinstava za kreditima i iako su ti krediti manje rizični i profitabilniji od posuđivanja kompanijama, Moody's upozorava da bi to možda moglo biti potencijalnim razlogom za zabrinutost prvenstveno zbog visoke stope rasta tih kredita. Ocjenjuje se da je aktiva u bankarskom sustavu relativno zdrava, što smanjuje rizik od sustavnog kolapsa banaka i osigurava učinkovitu upotrebu kapitala i likvidnost. Unatoč brzom rastu aktive u posljednjim godinama, veće banke imaju dobre sustave upravljanja rizicima, kažu u Moody'su. [Bankamagazin]</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Ugovorena suradnja Ina-Naftaplina i BH Gasa </p>
<p>U petak odluka o Ininu prijedlogu za povećanje dobavne cijene prirodnog plina za 16 posto</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Potpisivanjem pisma namjere Ina-Naftaplin i BH Gas iz Sarajeva u srijedu su započeli zajednički rad na dugoročnom strateškom projektu plinifikacije Hrvatske i BiH.</p>
<p>Prema riječima Almira Bećarevića, direktora BH Gasa, Bosna i Hercegovina ovim projektom želi pokrenuti izgradnju plinovoda Slavonski Brod - Bosanski Brod - Zenica - Sarajevo - Mostar - Ploče, uz trasu cestovnog koridora Vc. Riječ je o staroj ideji o izgradnji plinovoda između Bosanskog Broda i Ploča, koju su Ina i Energopetrol razmatrali još 1990., ali je realizacija zapela zbog rata. Vrijednost prve dionice - od Bosanskog Broda do Zenice - procjenjuje se na između 30 i 40 milijuna dolara, dok bi druga dionica - od Zenice do Mostara - zbog zahtjevnijeg terena bila skuplja. Prema procjeni, cjelokupna izgradnja plinovoda stajala bi više od 100 milijuna dolara.</p>
<p>»Jadranskim terminalom, koji bi bio zajednički izvor plina za Hrvatsku i BiH, moglo bi se dopremiti do pet milijardi prostornih metara plina«, rekao je savjetnik predsjednika Uprave Ine Stevo Kolundžić. Izgradnjom plinovoda obje bi strane dobile povećanu sigurnost u opskrbi plinom, odnosno diverzifikacijom izvora plina smanjile bi utjecaj opskrbljivača na cijenu i uvjete. Zajedničkom kupnjom većih količina plina Ina i BH Gas plin bi mogle nabaviti po povoljnijoj cijeni. [P.K.]</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Među najboljim poduzetničkim projektima i klub za roditelje </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Među 677 pristiglih poslovnih planova na natječaj za najbolje poduzetničke projekte za 2005., u organizaciji tjednika Globus i konzultantske kuće McKinsey, odabrano je deset polufinalista. Među njima su, primjerice, i klub za roditelje (Branka Mrzić-Jagatić), »servis za krave« (Krešimir Bašić) te kulturno-turistička atrakcija inspirirana posjetom muzeju Vikinga u Yorku (voditeljica tima Ivana Tomić). Dobitnici triju glavnih nagrada (200.000, 150.000 te 100.000 kuna i mogućnost kreditiranja projekta od Zagrebačke banke) bit će odabrani na temelju profesionalnog poslovnog plana što ih polufinalisti, koji će dobiti nagradu od po deset tisuća kuna, moraju izraditi uz pomoć McKinseyevih konzultanata i predati do sredine rujna. Kako je istaknuo Berislav Gašo, voditelj projekta Ideja u McKinseyu, na natječaj je, u odnosu na broj stanovnika, u Hrvatskoj pristiglo pet puta više poduzetničkih ideja nego na sličnim McKinseyevim natječajima u Njemačkoj. Gašo je izrazio zadovoljstvo što čak 42 posto natjecatelja koji su sudjelovali u natječaju ima srednju stručnu spremu (54 ima visoku, a četiri posto višu stručnu spremu). Postojeća poduzeća uputila su četiri posto pristiglih projekata, a gotovo trećina bila ih je iz Slavonije i Dalmacije.</p>
<p>Među polufinalistima odabrane su po tri ideje iz Slavonije i Dalmacije te po dvije iz Zagreba i Istre. U konkurenciji su ostali projekt industrijskih sirovina za farmaceutiku i prehrambenu industriju (voditelj tima Vice Šoljan), internetski pretraživač (Dražen Friderić), gastronomski suvenir (Ivo Jeftimijades), arhitektura koja poštuje okoliš (voditelj tima Hrvoje Rubić), uslužna djelatnost inspirirana »emancipiranim profesionalkama koje su poslijepodne domaćice« (voditelj tima Martina Mirkut), rješenje koje će olakšati zimu nautičarima (voditelj tima Alessandro Toplak), brzo i kvalitetno uređenje fasada (voditelj tima Vlado Milošić). </p>
<p>Projekt Ideja, čiji je pokrovitelj Vlada RH, sponzoriraju Adris grupa, Podravka, Siemens Hrvatska, T-Mobile-Hrvatska, Zagrebačka banka te HRT kao medijski partner. [P. B]</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Francuski i nizozemski glasači usporili ulazak Hrvatske u EU</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Nakon što su Francuzi i Nizozemci na referendumu odbacili ustav Europske unije, širenje ove integracije na Hrvatsku postalo je teže, ocjenjuje se u najnovijim prognozama londonskog The Economist Intelligence Unita o svjetskom gospodarstvu.</p>
<p>»Nastavak širenja EU, nakon što u nju uđu Bugarska i Rumunjska, sada je problematičnije. Hrvatskoj i zapadnom Balkanu obećano je punopravno članstvo u Uniji, no pristupni pregovori još nisu počeli, a te su zemlje još daleko od članstva. K tome, protivljenje građana EU primanju tih zemalja veće je nego u slučaju Rumunjske i Bugarske«, upozorava se u izvješću EIU-a.</p>
<p>Ipak, analitičari EIU dodaju kako ne treba očekivati da će EU odustati od procesa stabilizacije i pridruživanja, budući da bi to za posljedicu imalo gubitak utjecaja Unije u regiji i njeno moguće novo klizanje u nestabilnost. Stoga očekuju da će EU ostati vjerna dosadašnjim obećanjima o nastavku širenja na istočnu obalu Jadrana, ali sporijom dinamikom nego što se ranije očekivalo. I pregovori sa zemljama regije teći će znatno sporije, prognozira se u izvješću. Unatoč tome, gospodarski rast u zemljama europskog jugoistoka i dalje će biti višestruko veći nego u EU, tvrde u EIU. Prema njihovim prognozama, jugoistočna će Europa - uključujući tu i Bugarsku i Rumunjsku - u ovoj godini ostvariti rast BDP-a od 4,8 posto, a u 2006. od 4,5 posto. Istodobno, EU u ovoj i sljedećoj godini može očekivati sporiji rast gospodarstva nego lani, tvrde u EIU, te prognoziraju da će rast BDP-a u Dvadesetpetorici ove godine iznositi 1,7 posto, a sljedeće godine dva posto. Pritom se kao jedan od glavnih razloga očekivanog usporavanja gospodarskog rasta u EU i zoni eura navodi ishod francuskog i nizozemskog referenduma, koji je u Europi potaknuo rasprave o budućnosti EU i nakon čega je provedba reformi u članicama znatno teža. U EIU naglašavaju kako su devizna tržišta nakon francuskog i nizozemskog referenduma već reagirala smanjenjem vrijednosti eura. [A. M.]</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Nema poljoprivrede bez politike</p>
<p>SLAVONSKI BROD</p>
<p> - Predsjednik Hrvatskog seljačkog saveza Darko Grivičić komentirao je pregovore proizvođača i otkupljivača pšenice s ministrom Petrom Čobankovićem. Istaknuo je da je to bio politički sastanak ljudi koji ne mogu donijeti političku odluku. </p>
<p>»Poljoprivreda je politika i nema poljoprivrede bez državne intervencije, subvencija i poticaja. To su odavno shvatile zemlje Europske unije, koja »puca« upravo na pitanjima poljoprivrede. No, Hrvatskoj poljoprivreda, čini se, ne treba i stoga najavljene prosvjede stavljam pod veliki upitnik«, kaže Grivičić. Dodaje da će ovogodišnja žetva biti jedna od najlošiji od samostalnosti.</p>
<p>»Od 1999., kada smo se prosvjedima izborili za cijenu pšenice kunu za kilogram, cijene pojedinih repromaterijala, kao i nekih mineralnih gnojiva, narasle su i do sto posto. Istodobno, ministar kaže da će država kilogram pšenice otkupljivati po 0,75 kuna, a poticaji će biti »oko 1650 kuna«, što zasigurno znači smanjenje nakon žetve. To je paradoksalna situacija«, smatra Grivičić. </p>
<p>Izjavu ministra Čobankovića o zaštitnoj cijeni od 90 lipa Grivičić smatra svojevrsnom manipulacijom jer, kako kaže, država planira proizvođačima dati 0,75 kuna za kilogram pšenice, šest lipa po kilogramu dobivaju prerađivači, a ostaje nejasno kome će pripasti razlika od devet lipa. »Lani je država otkupila sve tržne viškove po jednu kunu, isplatila poticaje 1200 kuna, čime je na neki način izbacila mlinarsku i pekarsku industriju, te trgovačke lance iz kupnje pšenice. Tada je otkupljeno oko 320.000 tona pšenice, a sada imamo oko 260.000 tona viškova iz prošle godine. U proizvodnoj godini uvezeno je oko 60.000 tona pšenice te od 20.000 do 30.000 tona brašna. Za tu je situaciju krivo isključivo Ministarstvo poljoprivrede«, napominje Grivičić. </p>
<p>Dodaje da će se cijena uljane repice sa 1,5 kuna po kilogramu smanjiti na 1,2 kune, a poticaji su već skinuti na 1800 kuna po hektaru. »Porazna je činjenica da svih pet slavonskih županija zajedno ima proračun kao Primorsko-goranska županija. </p>
<p>Anita Benić</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Cijena nafte pala 5,4 posto</p>
<p>France Telecom najavio dvostruko višu dividendu; dionica porasla 4,7 posto</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Zahvaljujući očekivanom tjednom porastu zaliha nafte i derivata u SAD-u cijena sirove nafte u New Yorku je do srijede ujutro pala 5,4 posto u odnosu na rekord od 60,95 dolara za barel zabilježen u ponedjeljak, nakon neočekivanog ishoda iranskih izbora. Nakon pada od oko četiri posto u utorak, Nymex Light je tako u srijedu ujutro pao 55 centi, na 57,65 dolara za barel. IPE Brent je u Londonu do poslijepodneva pao 52 centa, na 56,64 dolara.</p>
<p>Prema procjenama koje je iznio američki ministar financija John Snow, zbog visokih cijena nafte godišnja stopa svjetskog gospodarskog rasta je niža za oko 0,5 postotnih bodova, a američkog za »nekoliko desetina« postotnih bodova.</p>
<p>Burzovni su indeksi uz pad cijene nafte porasli. Londonski FTSE 100 je porastao 0,3 posto, na 5107,6, a frankfurtski Dax 0,5 posto, na 4579 bodova, pariški CAC 40 je 0,9 posto, na 4230,6 bodova, dok je indeks europskih blue chipova DJ Stoxx 50 porastao 0,2 posto, na 3053,2 boda.</p>
<p>Među najvećim dobitnicima bio je France Telecom, koji je najavio dvostruko višu dividendu, zahvaljujući čemu je dionica kompanije porasla 4,7 posto. Deutsche Telekom je dobio 1,6, a Telecom Italia 2,8 posto.</p>
<p>Credit Suisse, čija je dionica porasla 1,6 posto, najavio je kako će izbaciti brand First Boston iz imena svoje podružnice za investicijsko bankarstvo CSFB, kako bi »s jednim licem« mogao najbolje komunicirati s tržištem. CS je svoj prvi udjel u First Bostonu kupio 1978., a kontrolni udjel desetak godina kasnije. Inače, na sličan su način nestala i druga nekad vodeća imena Wall Streeta: Salomon, koji je pred »nestanak« bio u vlasništvu Citigroupa; Dillon Read, PaineWebber i Warburg nestali su u UBS-u, a Kuhn, Loeb & Co u Lehman Brothersu. Sam CSFB je apsorbirao Donaldson Lufkin & Jenrette.</p>
<p>U prvih sat vremena trgovanja u srijedu DJIA i Nasdaq Composite porasli su oko 0,1 posto, na 10.410, odnosno 2072 boda.</p>
<p>Petra Bulić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="55">
<p>Poznati financijeri generalova bijega</p>
<p>Financijsku potporu bijegu Ante Gotovine daje, među ostalim, pulska tvrtka Optima, s čijim se vlasništvom povezuje i haaški optuženik Jadranko Prlić. Tijekovi novca iz Optime navodno vode i u neke »overseas« tvrtke</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Sve je uži krug oko dvojice ključnih hrvatskih bjegunaca. Onaj oko haaškog optuženika generala Ante Gotovine vezan je uz Hrvoja Petrača, a obojica, kako Vjesnik doznaje, nisu u Hrvatskoj. Međutim, provedba Vladina akcijskog plana za Gotovinu omogućila je nadležnim tijelima hrvatskih službi progona, u suradnji s međunarodnim službama iste nadležnosti, da se suzi broj njihovih pomagača, odnosno da se nasluti mjesto njihova skrivanja. </p>
<p>Što se tiče Ante Gotovine, domaća tijela utvrdila su cijeli niz financijskih potpora njegovu bijegu. Među ostalim, kako Vjesnik doznaje, riječ je o pulskoj tvrtki Optima s čijim se vlasništvom povezuje i Jadranko Prlić, jedan od šestorice Hrvata iz BiH optuženih pred Haaškim sudom. Iz te tvrtke, navodno, tijekovi novca vode i u neke »overseas« tvrtke. </p>
<p>Kako smo doznali u Haagu iz Vjesniku dostupnih izvora, pokazalo se da je taj tijek novca i te kako povezan ne samo s odbjeglim haaškim optuženikom Gotovinom, nego i s Hrvojem Petračem, za kojim traga hrvatski sud.</p>
<p>Sljedeća činjenica koja je i te kako važna jest da hrvatska tijela progona imaju sve informacije o mogućim imenima kojima bi se i Gotovina i Petrač služili u lažnim putovnicama prilikom prelaska bilo koje državne granice u bilo kojem dijelu svijeta. To znači da je prostor njihova kretanja sužen. Pokušaj da se odatle udalje bio bi izlazak iz skrovišta, a onda, zbog uspostavljenih međunarodnih obavještajnih i političkih veza, stvar koju bi i naša tijela saznala na vrijeme. </p>
<p>Prema spoznajama koje su Vjesniku dostupne, oduzimanje naoružanja iz trofejne zbirke Ante Gotovine omogućilo je hrvatskim tijelima progona da dođu do tragova na udaljenim mjestima do kojih ne dopire njihova nadležnost. To je ostvarilo i mogućnost da se Gotovina locira preko banalnih stvari kao što su ostavljena čaša ili neki drugi predmet.</p>
<p>I na kraju, haaško tužiteljstvo zatrpano je izvješćima hrvatskih nadležnih službi o fazama i pojedinim akcijama koje ostvaruju nacionalni program potrage za Gotovinom. Ta izvješća idu i češće u Haag od jednom tjedno. Međutim, problem je u tome što Haag nema obavezu referirati se prema Hrvatskoj i kazati što o tim izvješćima misli, a posebice o pojedinim navodima iz tih dokumenata.</p>
<p>Vlado Rajić</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>EU mora ispuniti svoje obveze prema Hrvatskoj </p>
<p>Mi čvrsto vjerujemo da zemlja treba napredovati u skladu sa svojim pojedinačnim postignućima. Zato je sasvim moguće zamisliti da Hrvatska uđe u EU sama</p>
<p>Ususret šestomjesečnom predsjedanju Velike Britanije Europskom unijom, razgovarali smo s britanskim veleposlanikom u Hrvatskoj Sir Johnom Ramsdenom o mogućnostima Hrvatske da počne pregovore s Unijom za vrijeme britanskog predsjedanja.</p>
<p>• Velika Britanija preuzima predsjedanje EU-om. Kako će se to odraziti na Europu, ali i na Hrvatsku? </p>
<p>- Za predsjedanje u cjelini mogu reći da uvijek pokušamo održati kontinuitet i imati planove koji će trajati i nakon predsjedanja. Nastavit ćemo raditi na pitanjima poput ekonomske reforme, sigurnosti. Naravno, važan dio će biti nastavak rasprave o budućnosti Europe kao rezultat posljednjeg sastanka Europskog vijeća. Što se pak Hrvatske tiče, Tony Blair bio je veoma jasan u Europskom parlamentu - EU mora ispuniti svoje obveze prema Hrvatskoj. Europsko vijeće je na posljednjem sastanku izreklo svoje mišljenje o Hrvatskoj koje potvrđuje ono prethodno. Dakle, pregovori će početi čim Hrvatska uspostavi punu suradnju s Haaškim sudom. U tom smislu naše predsjedanje EU-om ne predstavlja nikakvu promjenu za Hrvatsku. Mi snažno podupiremo proširenje EU-a i želimo da se ono nastavi, no moramo vidjeti punu suradnju Hrvatske s Haaškim sudom. </p>
<p>• Kako procjenjujete provedbu Akcijskog plana za hvatanje odbjegloga generala Ante Gotovine?</p>
<p>- EU je pozdravio Akcijski plan. No, taj plan je više pitanje procjene Haaškog suda. Glavna tužiteljica je rekla da je za njegovu procjenu potrebno tri do četiri mjeseca. Ono što uistinu svi trebamo vidjeti jesu konkretni rezultati. Svi smo uistinu pozdravili Akcijski plan, no on nije, kako ga mi vidimo, napravljen za dobivanje diplomatskih bodova, nego za lociranje generala Gotovine i sprječavanje onih koji mu pomažu da izbjegava pravdu. Glavna tužiteljica je jasno rekla da želi vidjeti Gotovinu u Haagu ili informacije koje će dovesti do njegova uhićenja i raščlanjivanja njegove mreže potpore. Trebamo, dakle, vidjeti konkretnu akciju i rezultate što je prije moguće. </p>
<p>• Hoće li EU, odnosno Task Force još jednom procjenjivati suradnju Hrvatske s Haaškim sudom prije sastanka ministara vanjskih poslova EU-a 18. srpnju?</p>
<p>- U tijeku je rasprava o tom sastanku, no situacija je vrlo jasna. Haaški sud je rekao da treba više vremena za procjenu Akcijskog plana, tri do četiri mjeseca. Osim u slučaju da se dogodi nešto dramatično na terenu, ne možemo očekivati neku novu procjenu. Bilo koji razvoj događaja u srpnju vezan je uz ono što će se događati na terenu.</p>
<p>• Ima li Velika Britanija tajni strateški plan u ovoj regiji? U Hrvatskoj mnogi smatraju da Hrvatsku namjerno zaustavljate zbog Srbije i Crne Gore. </p>
<p>- Čuju se svakojake teorije. Mi imamo isti interes u ovoj regiji kao i sve ostale članice Unije. Jugoistočna Europa je mjesto gdje zemlje EU-a blisko surađuju. To nije područje gdje bi pojedinačne zemlje imale neke pojedinačne agende. Europska unija ima popriličan broj snaga u BiH pod vodstvom Velike Britanije. Svi bismo mi u Europi željeli da za takvom nazočnošću uopće nema potrebe i da se regija normalizira kroz provedbu europskih standarda. To je cilj europskih zemalja i Velika Britanija u tome igra aktivnu ulogu.</p>
<p>• No, što je s onim dijelom analiza koje govore o čekanju zemalja jedne na druge, točnije, da će Hrvatska morati čekati SCG. EU promovira individualni pristup. Može li ipak prevladati pragmatizam zbog njih nekoliko?</p>
<p>- Ne znam koliko ću još morati provesti vremena u objašnjavanju da nema tajnih agenda i planova za povezivanje Hrvatske s ostalim zemljama u regiji. Mi čvrsto vjerujemo da zemlja treba napredovati u skladu sa svojim pojedinačnim postignućima. Zato je sasvim moguće zamisliti da Hrvatska uđe u EU sama. Jedina prepreka početku pregovora Hrvatske s EU-om jest ta još uvijek nije postignuta puna suradnja s Haaškim sudom. Čim se to postigne, Hrvatska će odmah početi pregovore. </p>
<p>Bruno Lopandić</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>EK pokreće dijalog civilnog društva o proširenju</p>
<p>Europska komisija je u srijedu odlučila pokrenuti dijalog o proširenju između struktura civilnog društva u EU i u kandidatskim zemljama. </p>
<p>»Dugoročni cilj dijaloga je pripremiti sve građane u EU i u kandidatskim zemljama (Turska i Hrvatska) za buduća proširenja. Prijedlog Komisije pridaje posebnu pozornost Turskoj, jer oko te zemlje postoje nesporazumi i zabrinutost. </p>
<p>»Zahvaljujući Procesu stabilizacije i pridruživanja za zapadni Balkan, već imamo okvir za dijalog civilnog društva s Hrvatskom; osim programa zajednice, potičemo organiziranje bilateralnih aktivnosti između Hrvatske i zemalja članica EU-a«, stoji u priopćenju Komisije.</p>
<p>Svojom inicijativom Komisija namjerava »uspostaviti i ojačati veze između civilnog društva u zemljama članicama i zemljama kandidatima kako bi se odgovorilo na postojeću zabrinutost, poboljšalo uzajamno povjerenje i potaknula rasprava o proširenju u cijelom društvu«.</p>
<p>»Moramo više slušati građane i zato Komisija pokreće dijalog s građanima EU-a. Moramo olakšati uspostavu dubljeg dijaloga između građana u zemljama članicama i onih u zemljama kandidatima«, izjavio je povjerenik za proširenje Olli Rehn. Sljedeće godine EK će, u sklopu predpristupne pomoći, dati i financijsku potporu od oko 40 milijuna eura za nove bilateralne projekte. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Radi EU-a, Vlada spremna uništiti šećernu industriju</p>
<p>Božidar Pankretić upitao je ministricu Grabar-Kitarović zašto želi uništiti 3000 seljaka i na ulicu baciti 1300 radnika šećerana, na što je ministrica odgovorila kako razgovor o kvotama ne znači i da će Vlada pristati na njih</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Posljednja redovna sjednica Hrvatskog sabora prije ljetne stanke počela je u srijedu oštrim napadom oporbenjaka na Sanaderovu vladu, koju su optužili da je u »dodvoravanju« Europskoj uniji spremna i na uništavanje šećerne industrije, jednog od naših najvećih izvoznika. </p>
<p>Oporba je tijekom Aktualnog prijepodneva tvrdila da je Vlada pristala, na zahtjev Europske komisije, na uvođenje kvota za izvoz šećera. Time se odrekla povlastice iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) o neograničenom izvozu šećera u EU, što je dosad omogućavalo njegov izvoz u vrijednosti 100 milijuna eura godišnje, rekao je Neven Mimica (SDP). Pravaš Miroslav Rožić upozorio je i na Vladino prekoračenje ovlasti, jer se SSP ne može mijenjati bez odobrenja Sabora. </p>
<p>Božidar Pankretić iz HSS-a izravno je upitao ministricu vanjskih poslova i europskih integracija Kolindu Grabar-Kitarović zašto želi uništiti 3000 hrvatskih seljaka i na ulicu baciti 1300 radnika šećerana.</p>
<p>»Razgovor o mogućim kvotama za <FONT COLOR="#CC3300"><b>šećer</b></FONT>, na koji je Vlada pristala, ne znači da ćemo pristati i na uvođenje kvota«, kratko je odgovorila ministrica Kitarović, dok je ministar poljoprivrede Petar Čobanković obećao da će Vlada, kao i dosad, voditi računa o interesima proizvođača i izvoznika.</p>
<p>Čobanković je, na pitanje HSS-ovke Ljubice Lalić, potvrdio i da će ovogodišnja otkupna cijena pšenice za proizvođače biti 90 lipa po kilogramu, a da će najveći poticaj za pšenicu iznositi 1650 kuna. </p>
<p>Podsjećanje na jamstvenu karticu </p>
<p>Bivši HDZ-ovac Ivan Drmić, koji je zajedno s Branimirom Glavašem nedavno izbačen iz stranke, pročitao je jamstvenu karticu kojom je Ivo Sanader uoči parlamentarnih izbora 2003. godine, među ostalim, obećao rast standarda, zaposlenosti, gospodarstva... </p>
<p>»I ja sam vašu karticu dijelio po Slavoniji, pa sad imam grižnju savjesti jer ništa od toga nije ostvareno«, rekao je Drmić premijeru. »Taj će program, na kojem ste i vi ušli u Sabor, Vlada ispuniti do kraja«, uzvratio je premijer Sanader bivšem stranačkom kolegi. </p>
<p>Ivka BačićDada Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Primorac: Visoko školstvo prilagođava se tržištu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Dopusnice za studijske programe usklađene s Bolonjskom deklaracijom dobilo je 676 programa od 835 prijavljenih, rekao je Dragan Primorac, ministar znanosti, obrazovanja i sporta, u srijedu na konferenciji za novinare.</p>
<p>Nacionalno vijeće za visoko obrazovanje počelo je u travnju ocjenjivati 835 studijskih programa koje su podnijeli hrvatska sveučilišta, visoke škole i veleučilišta. Dopusnice je dobilo 640 studijskih programa, a 36 dopusnica Ministarstvo je dodijelilo uz uvjet ravnomjerna zapošljavanja nastavnika u idućih pet godina. Još 14 studijskih programa dobilo je pismo očekivanja, u kojemu su navedeni manji nedostaci. U postupku vrednovanja je 45 dopusnica. Jedanaest studijskih programa Ministarstvo je odbilo jer, kaže ministar, »nisu ispunjavali Bolonjske standarde«, a dio visokih učilišta je tijekom ocjenjivanja povuklo 89 programa. Dopusnice su, među ostalim, odbijene Visokoj policijskoj školi u Zagrebu, koja sljedeće akademske godine neće moći primati studente kriminalistike, dijelu studijskih programa Sveučilišta u Rijeci i Visokoj tehničkoj školi u Puli.</p>
<p>»Dobili smo dvociklični studij visokog školstva koji će biti prilagodljiv tržištu, a njime ćemo zaustaviti hiperprodukciju kadra koji nije potreban tržištu«, rekao je ministar Primorac, dodavši da je time završena prva faza provedbe Bolonjskog procesa. </p>
<p>Prorektor za nastavu i studente Sveučilišta u Zagrebu Vjekoslav Jerolimov utvrdio je da je »stvorena dobra klima za daljnji razvoj visokog školstva, ali da je nužno da Ministarstvo u bližoj budućnosti izdvoji više novca za obrazovanje«.</p>
<p>Ministar je dodao da je zadovoljan načinom na koji mediji prate program »bolonjizacije« visokog školstva. Osobito je pohvalio Vjesnikov prilog o studijima u 2005./2006., čiji je drugi dio u utorak izašao u gotovo 100.000 primjeraka. </p>
<p>»Prilog stručno i detaljno objašnjava Bolonjski proces i reformu hrvatskoga visokog školstava, i uz njega će studentima biti jasnije da od sljedeće akademske godine mogu lakše doći do europske diplome«, zaključio je Primorac.</p>
<p>Tomislav Marinović</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2005], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20050630].
|
