NA [2005], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20050929].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 125911 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>29.09.2005</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>I duga bolovanja plaćat će poslodavci!</p>
<p>Ovim bi se prijedlogom uštedjelo milijardu i pol kuna godišnje te ukinula praksa da trošak liječenja nakon 42 dana zaposlenikova izostanka s posla zbog bolesti snosi država</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - I dugotrajna bolovanja zaposlenika plaćat će ubuduće sami poslodavci, kazao je u srijedu ekskluzivno za Vjesnik ministar zdravstva i socijalne skrbi Neven Ljubičić.</p>
<p>Riječ je, doznajemo, o jednoj od reformskih mjera u zdravstvu kojom bi se, među ostalim, trebalo uštedjeti oko milijardu i pol kuna, koliko država sada godišnje plaća za bolovanja dulja od 42 dana. Ova bi mjera mogla izazvati reakciju javnosti.</p>
<p>Sadašnja je praksa da trošak liječenja nakon 42. dana izostanka s posla zbog bolesti snosi država, odnosno zdravstveno osiguranje.</p>
<p>Objašnjavajući ovu mjeru, ministar je istaknuo da je riječ o uobičajenoj praksi u europskim zemljama.</p>
<p>»Tako je u svim državama Europske unije čijim se rješenjima priklanja i Hrvatska«, rekao je ministar Ljubičić. </p>
<p>O tome koliko dugo će poslodavci plaćati za svoje zaposlenike na bolovanju - šest ili 12 mjeseci, kako je to najčešće u europskim zemljama - ovisi o raspravi i zaključcima Vlade i Hrvatskog sabora. </p>
<p>S obzirom da ministar Ljubičić smatra kako će ova mjera potaknuti poslodavce da provjeravaju opravdanost bolovanja, izvjesno je da će novi režim regulacije bolovanja biti predložen u zdravstvenoj reformi.</p>
<p>Riječ je, doduše, o samo jednom od elemenata zdravstvene reforme o kojoj se već čuju kontroverzna mišljenja iako još nigdje nije objavljenja.</p>
<p>Reformske mjere javnosti bi mogle biti izložene do kraja ove godine.</p>
<p>Biserka Lovrić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Terasom do kupaonice za 2550 kuna mjesečno</p>
<p>Nudi se stan s kadom u hodniku, garsonijera u garaži, stan s »hodnikom« bez jednoga zida, vlažne sobe... </p>
<p>Pet tisuća studenata bez smještaja u studentskim domovima u Zagrebu obradovat će iznajmljivače koji koriste svaku priliku da iznajme kojekakve »rupe« po što višoj cijeni. </p>
<p>Dojam je da u Zagrebu rastu cijene soba i stanova za iznajmljivanje. Osnovni ekonomski zakon ograničene ponude i povećane potražnje navodi stanodavce da iznajmljuju stanove u kojima ni žohari ne bi stanovali. Cijene i takvih stanova odgovaraju onima novih i novouređenih stanova.</p>
<p>»Iz oglasa se ne može prepoznati o kakvom se stanu radi. Ljudi svašta iznajmljuju«, kaže Sanja Rnić, studentica Ekonomskog fakulteta, razočarana iskustvom stečenim u potrazi za stanom. Uglavnom škrte informacijama, oglase krase riječi poput »uredan« ili »komforan«, no zbilja je drukčija.</p>
<p>Privučena cijenom ili lokacijom Sanja Rnić pogledala je petnaestak stanova, od kojih su neki bili bez grijanja, bez namještaja ili pak u njima žive i članovi obitelji stanodavca.</p>
<p>Vjesnikovi novinari obišli su nekoliko stanova koje se iznajmljuje, a njihovi vlasnici prvenstvo daju studentima. U Mesničkoj ulici starija žena iznajmljuje stan od 40 četvornih metara za 2550 kuna mjesečno. WC s tuš-kabinom i spavaću sobu povezuje »hodnik« koji nema jedan zid, odnosno otvoren je prema dvorištu. Po zimi, nakon tuširanja, valjda treba obući topli ogrtač da bi se došlo do spavaonice. Sličan je stan u dvorišnoj zgradi u užem centru grada. Iz tzv. toaleta do sobe mora se proći cijela dužina dvorišta. U Dubravi zajedno sa stanom »iznajmljuje« se obitelj stanodavca, za 1825 kuna mjesečno. </p>
<p>Obilazak dalje otkriva kade u hodnicima, vlažne spavaće sobe, garaže preimenovane u garsonijere i čitav niz zanimljivo skrojenih boravišta za koja stanodavci misle da su dovoljno dobri za studente.</p>
<p>»Mogao bih iznajmljivati i za 200 eura ali što ću sa samo 200 eura«, kaže iznajmljivač koji za svoj stan u obiteljskoj kući traži 400 eura. Taj Vjesnikov sugovornik nudi više opcija mogućim unajmljivačima. Na jednom bračnom i tri obična ležaja koliko ih ima u stanu može se, kaže, smjestiti od dvoje do sedmero studenata. Broj korisnika stana i razmještaj namještaja vlasniku nisu bitni sve dok se uredno podmiruje 3300 kuna najamnine plus režije. </p>
<p>U oglasnicima se često može naići na oglas u kojem se iznajmljuje stan »urednoj studentici za administrativnu pripomoć«. Stariji glas s druge strane telefonske linije ljubazno je davao informacije o stanu sve dok nismo upitali što zapravo znači ta administrativna pripomoć. Tada je linija »pukla«. </p>
<p>Agencije za promet nekretninama posluju tijekom rujna pojačano. Studentima iz udaljenih gradova lakše je naći stan putem agencije. Za tu uslugu agencija uzima obično 50 posto prve najamnine. </p>
<p>Kristina Šober</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Obnova Klaićeve stajat će više od 10 milijuna eura</p>
<p>Opasnost da se sličan incident ponovi i u drugim hrvatskim bolnicama starijeg datuma nije isključena</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »Klinika za dječje bolesti ima projekt obnove koja je počela od podruma zbog osiguranja statike objekta«, rekao je u srijedu Vjesniku ministar zdravstva i socijalne skrbi Neven Ljubičić nakon što je u utorak u toj bolnici pukla vrelovodna cijev iznad operacijske dvorane. Za incident, koji na sreću nije završio tragedijom, ministar kaže da je posljedica dugogodišnjeg zastoja u obnovi prastarih zdravstvenih objekata, što je još jedna potvrda potrebe da se pronađu dodatni izvori financiranja. Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi, kaže Ljubičić, ima snimku stanja svih zdravstvenih objekata u Hrvatskoj i svjesno je mogućnosti da bi negdje opet moglo »puknuti«, ali nema novca da se sve odmah i obnovi.</p>
<p>Radovi koji su počeli u podrumu dječje bolnice u zagrebačkoj Klaićevoj iskorišteni su i za uređenje prostora za dodatne sadržaje. Obnova stare zgrade stajat će više od 10 milijuna eura. Ljubičić i to smatra potvrdom da je skuplje ulagati u staro nego graditi novo, ali u ovom slučaju nema drugog rješenja. Olakotna je okolnost ta što će sanaciju cjevovoda platiti osiguranje. </p>
<p>»Štete koje će se vremenom pojaviti zbog poplave platit će se iz proračuna ili decentraliziranih sredstava zdravstva, o čemu će se odlučivati pri izradi proračuna za iduću godinu«, rekao je Ljubičić te istaknuo da će Klaićeva biti među prioritetima.</p>
<p>Opasnost da se slična nezgoda ponovi i u drugim hrvatskim bolnicama starijeg datuma, a takve su u većini, nije isključena. Ministar je istaknuo da će se novac za njihovu obnovu namaknuti putem reformskih mjera koje neće udariti po džepu pacijenata, nego će biti administrativne prirode.</p>
<p>Biserka Lovrić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="4">
<p>Buđenje Amerike</p>
<p>KREŠIMIR FIJAČKO</p>
<p>Uragan Katrina i rat u Iraku ovih su dana otkrili Americi da njena golema vojna sila odjednom ne funkcionira u realnom svijetu. Zapravo je to otkriće, do kojega je američki predsjednik mogao doći i prije Katrine, moralo izazvati panične efekte u Bijeloj kući. Ono što naelektrizirani dio američke javnosti »vidi« već neko vrijeme, a što George Bush ne želi priznati, činjenica je da bi se moglo dogoditi da Amerika u Iraku doživi poraz. </p>
<p> Dosad se to Americi događalo samo dva ili tri puta u oko 130 ratova koje je vodila u svojoj nedugoj povijesti: Vijetnam je bio jedan, preostali su, osim statistički, gotovo zanemarivi, a sve ostale ratove, uključujući i one iz »lige prvaka« o kojima je ovisila sudbina svijeta, Amerika je dobivala. </p>
<p>No, što je rat u Iraku? Za Busha i one koji ga podržavaju, to je rat koji se mora dobiti, jer poraz u Iraku značio bi pobjedu terorizma i, kažu, svođenje Amerike - kako je o porazu u Vijetnamu govorio Richard Nixon - na »sažaljenja dostojnog bespomoćnog diva«. Sad već i mnogi američki mediji i njihovi komentatori (poput Williama Pfaffa) dvoje glede procjene kojom se vodi Bijela kuća, naime da bi se u slučaju poraza u Iraku »srušilo nebo«. Nakon poraza u Vijetnamu nebo se nije srušilo, Amerika je preživjela, »domino teorija« nije proradila: komunisti su pobijedili, ali je komunizam, globalno, srušen desetljeće i pol kasnije.</p>
<p>Rat u Iraku vjerojatno je neusporedivo delikatniji od onoga u Vijetnamu, a svakako i neusporedivo kaotičniji. Ispravnost povoda za ulazak u taj rat prilično je dubiozna (Saddamovo nuklearno i biološko oružje koje nitko nije vidio), a posljedice eventualnog američkog poraza vjerojatno bi mogle biti teško podnošljive, ne samo za Ameriku. Ali kad se ovih dana najavljuje milijun antiratnih demonstranata u Washingtonu, onda to podsjeća ne samo na vrijeme Vijetnama, nego možda i na buđenje Amerike.</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>I šetnjom se može dosta uštedjeti</p>
<p>KATARINA HRNJKAŠ</p>
<p>Dani odlaska u Sloveniju po jeftiniji 'špeceraj' uglavnom su iza nas. Nitko više ne odlazi ni u Trst, a rijetko tko ode i u Graz po novu jesensku krpicu. U našem dvorištu sad jednostavno ima dovoljno raznolike ponude proizvoda, ali i cijena za svačiji ukus, i ono bitno - za svačiji džep.</p>
<p>Trgovački centri su posvuda. Dućani svih mogućih modnih marki nalaze se na svakom uglu. No, i opet - ljudi iz dana u dan kalkuliraju gdje je što jeftinije, samo što se u obitelji ne raspravlja ide li se u Mađarsku ili Sloveniju, nego koji se veliki trgovački centar isplati posjetiti. </p>
<p>Istina, neki će reći da je bolje platiti više i dobit kvalitetnije. Ne treba raspravljati s onima koji kažu da se sa skupljim benzinom može prijeći više kilometara, a automobil istodobno bolje vuče i tiši je. Možemo se složiti i s onom da je bolje dati sto kuna više za hlače koje će trajati godinu dana dulje. Ipak, svježe mlijeko je uvijek svježe mlijeko - kupili ga mi u dućanu u vlastitoj zgradi veličine devet četvornih metara ili u velikom trgovačkom centru. No, što ako je mlijeko u našoj zgradi skuplje deset lipa nego u drugoj, ne baš previše udaljenoj trgovini? A deset po deset lipa u mjesec dana je tri kune. I to samo za mlijeko. A gdje su brašno, ulje, kava, <FONT COLOR="#CC3300"><b>šećer</b></FONT>, prašak, sapun? Bolje je o tome ne razmišljati, jer kad bi se stavilo na papir sve kupljeno u tom malom dućanu, nekima bi se od iznosa koji su mogli uštedjeti zavrtjelo u glavi. Danas se živi teško i svaka je kuna važna. Bez obzira na to koliko se to može činiti trivijalnim nekima s velikom plaćom. </p>
<p>»Kretanjem do zdravlja«. Dobar je to slogan jer se, osim zdravlja, može i do uštede. Vjerojatno ima dosta onih koji bi, da su se toga ranije sjetili, navukli cipele i krenuli u istraživanje i uspoređivanje cijena u raznim trgovinama. </p>
<p>Trebalo bi, međutim, uzeti u obzir da je vrlo teško naći trgovinu u kojoj su baš sve cijene najpovoljnije. Jer nisu ni trgovci baš toliko naivni. Dok spuste cijene dva-tri proizvoda istodobno, taj manjak nadoknade usklađivanjem cijena neke druge robe. Oni računaju da ljudi vole većinu stvari kupiti na jednome mjestu. Stoga bi se dodatnom šetnjom moglo iznenaditi i tako domišljate trgovce. Nakon svega ostat će novca da uporan kupac može sam sebe nagraditi. Recimo knjigom ili CD-om. Umjesto sanjarenja o kupnji nekih skupih knjiga ili diskova, možda bi samo trebalo prošetati drugom stranom ulice. Ili susjednim kvartom. Isti autor, ista knjiga, a razlika i trideset kuna. Stoga - put pod noge do uštede!</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Kriza po potrebi</p>
<p>Čelična disciplina, izuzetna konspirativnost i savršeno planiranje, koje je nadmašila tek Al-Qaida, doveli su do toga da je 700 operativaca IRA-e držalo pod uzbunom desetke tisuća elitnih britanskih vojnika, najboljih policajaca i najiskusnijih obavještajaca, ubivši u izravnim akcijama više od 1800 ljudi u protivničkom taboru</p>
<p>FRAN VIŠNAR</p>
<p>O'Brien (ratni nadimak) bio je zadovoljan poslom koji je radio nekoliko tjedana od jutra do večeri. Doista se potrudio kako bi se Englezima još jednom pokazalo da irski katolici nisu samo dobri zidari, ličioci, sitni poduzetnici.</p>
<p>Kada je započeo s popisivanjem, pred O'Brienom su bili samo neraspakirani sanduci. On, zbog osjetljivosti cijelog projekta, nije želio mnogo pomoćnika. Izabrao je one najmarljivije koji su imali i fizičku snagu i dovoljno soli u mozgu da slažu eksponate prema njegovoj katalogizaciji. Prvo su iz sanduka maknuli masne krpe i trgovački papir koji je mirisao na vojnička skladišta. O'Brien je provjerio svaki sanduk i rasporedio ih po prostorijama prema tipu i starosti oružja kojim je IRA više od tri desetljeća sijala strah i trepet u Ujedinjenom Kraljevstvu Velike Britanije i Sjeverne Irske.</p>
<p>Svaki komad oružja O'Brien je potražio u svom katalogu koji je počeo popunjavati još prije nekoliko godina. Njegov popis se tijekom vremena samo proširivao, dostigavši više od 3000. Kad god bi IRA učinila korak prema trajnom miru, O'Brienu je stizao novi tovar oružja. On bi ga detaljno opisao, zaštitio sredstvom za konzervaciju i složio natrag u sanduke pažljivo, uredno i s poštovanjem kao da rukuje s dragocjenim Fabergeovim jajima.</p>
<p>Kako je IRA bila sve bliže političkom dogovoru s Londonom, bilo je samo pitanje povoljnog trenutka kada će ta legendarna tajna organizacija priopćiti da se definitivno razoružava. Ta odluka nije bila laka. Sazrijevanje u IRA-inom supertajnom stožeru ubrzano je nakon 11. rujna 2001. godine. Povijesni vođe nisu mogli suzbiti profesionalnu ljubomoru kada su vidjeli što po Americi radi Al-Qaida.</p>
<p>Mlađi kadar IRA-e bio je pak impresioniran demonstracijom metoda suvremenog terorizma u 21. stoljeću. Spektakularnost kao i apsolutni prioritet u medijima dobili su drukčiji teroristi u odnosu na koje je IRA bila dinosaur pred odumiranjem. Zapravo, sebe irski republikanci nikada nisu smatrali teroristima. Za sebe su tvrdili da su revolucionari, domoljubi i zaštitnici svog naroda. Kada bi podmetnuli kakvu poveću bombu, izvijestili bi unionističku policiju ili onu londonsku da će pakleni stroj eksplodirati za 30 ili 60 minuta kako bi se iz zone razornog djelovanja eksploziva evakuirali svi civili. Kada su ubijali »licem u lice« (to su bile najučinkovitije »sačekuše« sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog stoljeća), žrtve nipošto i nikada nisu smjele biti žene i djeca. Tko se nije pridržavao toga pravila, učinio je to samo jednom i onda je zauvijek nestao.</p>
<p>Čelična disciplina, izuzetna konspirativnost i savršeno planiranje (koje je nadmašila tek Al-Qaida) doveli su do toga da je 700 operativaca IRA-e držalo pod uzbunom desetke tisuća elitnih britanskih vojnika, najboljih policajaca i najiskusnijih obavještajaca, ubivši u izravnim akcijama više od 1800 ljudi u protivničkom taboru.</p>
<p>IRA je prva među malim ekstremnim skupinama uvela čvrsta pravila djelovanja: u zatvorima, republikanci su se ponašali kao ratni zarobljenici. Koordinirano su štrajkali glađu da bi na taj način istaknuli političku pozadinu svoje borbe. Međusobno su se ophodili na vojnički način. Obični operativci bez pogovora su slušali više časnike koji su s njima služili zatvorsku kaznu. Zahvaljujući takvoj upornosti, republikanski zatvorenici su se izborili za poseban status: međusobno su se mogli družiti, nisu morali ići na prinudni rad i nisu više nosili omrznute zatvorske uniforme.</p>
<p>Dok su lojalisti, zahvaljujući povezanosti s ekstremistima probritanske Unionističke stranke, imali redoviti priljev sredstava, katolički nacionalisti morali su sami na različite načine popunjavati financijske fondove. Pomoć irskih iseljenika bila je vrlo znatna, osobito ona iz SAD-a. Tradicija samofinanciranja organizacije putem kontrole katoličkih pubova i pružanja zaštite raznim tvrtkama donosila je poprilično novca koji je trošen za kupnju naoružanja. Na primjer, u Belfastu u zapadnom katoličkom dijelu grada, ni jedan građevinski poduzetnik nije mogao poslovati bez suglasnosti IRA-e. Ako se netko tome usprotivio, izlagao bi se riziku da izgubi opremu ili doživi kakvu »nezgodu« koja bi ga fizički onemogućila za poslovanje na dulji rok. U samofinanciranje je pripadalo i povremeno pljačkanje banaka.</p>
<p>O'Brien se i sam začudio što je IRA sve nabavljala: kanadskom generalu te po jednom protestantskom pastoru i katoličkom svećeniku (povjerenstvo koje će pratiti uništenje predanog naoružanja) dani su na uvid mnogi trofejni primjerci (uključujući i prerađene avionske mitraljeze iz Prvog i Drugog svjetskog rata), ali i najsuvremenije automatsko naoružanje, raketni bacači, čak i bacači plamena. Svaki vojni muzej poželio bi posjedovati tako raznoliko oružje kratkih i dugih cijevi desetljećima izvrsno održavano i popravljano. U IRA-inom arsenalu ima oružja i sa Zapada, ali i s Istoka. IRA-ina doktrina u vrijeme hladnog rada bila je da je čehoslovački ili sovjetski metak jednako ubojit kao i onaj kupljen na Zapadu.</p>
<p>Sada će sve to što je izloženo biti uništeno, izrezano, istopljeno. I dok je na diskretnoj primopredaji republikanski veteran O'Brien suze u očima opravdavao uobičajenom jesenskom alergijom, anonimni član vojnog vijeća IRA-e, na novinarski upit jesu li se katolički nacionalisti sasvim razoružali, odgovara e-mailom: »Mi ne možemo biti poraženi. Za nas pitanje pobjede nije potiskivanje britanske vojske u more. Politički ćemo se pogađati oko irskog pitanja, ali mi uvijek zadržavamo mogućnost da izazovemo krizu kada je to potrebno«.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="7">
<p>Hrvati su zaslužili spomen-ploču za zasluge kod Lepanta</p>
<p>Boj kod Lepanta zajedno sa Sigetom, Siskom, Bihaćem i Klisom zaustavio je tursko prodiranje kroz Hrvatsku u srce Europe, ali je isto tako Hrvatsku predodredio za stoljetnu krvavu bojišnicu </p>
<p>ZRINKO KLARIĆ</p>
<p>Slijedom članaka dr. Tončija Tadića u Vjesniku od 17./18. rujna i gospođe Ane Švob od 22. rujna, kojima je Vjesnik popratio hvale vrijednu inicijativu postavljanja u Grčkoj spomen-ploče Hrvatima poginulim u bitci kod Lepanta 7. listopada 1571., godine želio bih dati čitateljima još nekoliko informacija koje će upotpuniti sliku toga značajnog boja. </p>
<p>Kršćansku alijansu protiv Turske, nakon upornog nastojanja pape Pia V., činile su Papinska država, Venecija, Španjolska, Genova, Malta, Savojsko vojvodstvo i Toscana. U cjelokupnoj alijansinoj floti od 207 galija, 6 galijasa i 30 pomoćnih brodova-logističkih jedrenjaka pod mletačkom zastavom plovilo je 110 galija i 6 galijasa. Na popisima novačenja, što posebno pada u oči, u pravilu se nalaze hrvatska prezimena (Radich, Stipichev, Jercovich, Mugnacich, Vitcovich, Paulovich itd.), što rječito govori i o opravdanosti postavljanja i hrvatske spomen-ploče. Drugi oblik novačenja bilo je prisilno novačenje osuđenika (forzati) koji su zatvorsku kaznu služili na galijama. Često su na galije slani i naknadno uhvaćeni dezerteri ili zarobljenici iz pohoda dalmatinskom zaleđu. Također treba istaknuti da su na papinskim i mletačkim galijama kao posebno cijenjeni ratnici bili i naši uskoci.</p>
<p>Na osnovi dostupne mi naše, talijanske i druge literature od ukupno 40 000 vojnika, mornara i veslača u kršćanskoj alijansi izračunao sam da je Hrvata bilo oko 7 000. Od toga je oko 1300 bilo poginulih i oko 1500 ranjenih (od ukupno poginulih 7656 i ranjenih 7784 kršćana). </p>
<p>Tako je, na primjer, od 15 zastavnika (gonfalonieri) iz Perasta na zapovjedničkoj galiji Sebastijana Veniera preživio, zadobivši brojne rane, kapetan Nikola Đurišin s još sedam suboraca. Osim vrsnih mornara, kršćanska flota imala je i suvremenije vatreno oružje. Galije su na pramčanom mostu nosile po pet topova većeg dometa (oko 900m), dok je odlučujuća vatrena snaga bila na šest galijasa; svaka je nosila po 30 topova. Osim toga kršćani su imali prednost i u novijem tipu arkebuza (preteča današnje puške), koje su se brže punile od zastarjelih turskih. 500 strijelaca dopunilo je topovsku vatrenu moć galijasa pa je njihovo zajedničko djelovanje na početku bitke unijelo metež među turske galije. Turska flota pod zapovjedništvom Ali paše brojila je 222 galije i 60 fusta (manji brodovi) s ukupno 88 000 ljudi. Tu prividnu premoć narušavala je inferiornost u naoružanju; imali su svega 750, uglavnom lakših topova. Od ukupnog broja potopljeno je 80 turskih galija, a zarobljeno ih je 117. Fusta je potopljeno 27, a zarobljeno 13. Na turskoj strani poginulo je oko 40 000, a među njima svakako nemali broj bio je i Hrvata (galijota, mornara i janjičara). Na kršćanskoj strani potopljeno je samo 15 galija.</p>
<p>Onih 30-ak jedrenjaka – logistike (bili su to zapravo dubrovački brodovi pod španjolskom zastavom kako se ne bi dovela u pitanje dubrovačka neutralnost prema Turskoj) zbog nepovoljnog vjetra (?!) zakasnilo je na bojišnicu pa su kršćani tu večer povijesnu pobjedu proslavili suhim galetama i tek pokojim gutljajem vina iz dnevnih zaliha. Uluč-Ali (Ulgh-Ali), jedini preživjeli turski zapovjednik, sa 16 galija, devet odlutalih brodova i osvojenom zastavom Malteških vitezova uspio je pobjeći s bojišta pa ga je sultan Selim II. uskoro imenovao kapudan-pašom, zapovjednikom turske mornarice.</p>
<p>Lepantski boj bila je prva velika bitka u povijesti koja je nedvojbeno ukazala na prvorazredno značenje vatrenog oružja u pomorskim sukobima. Isto tako bila je to u povijesti posljednja velika pomorska bitka vođena s galijama na vesla, iako će se ovi brodovi i dalje neko vrijeme upotrebljavati u vojne i trgovačke svrhe.</p>
<p> Boj kod Lepanta zajedno sa Sigetom, Siskom, Bihaćem i Klisom zaustavio je tursko prodiranje kroz Hrvatsku i preko Jadrana u srce Europe, ali je isto tako Hrvatsku predodredio za stoljetnu krvavu bojišnicu i mjesto sudara dviju velesila (Austrije i Turske) i dviju civilizacija, u čijem srazu će na obje strane često najviše stradati Hrvati.</p>
<p>Autor je pisac knjige »Od Siponta do Lepanta 642.-1571.«, ekonomist u mirovini iz Zagreba.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Kad elite rasloje društvo</p>
<p>Administrativni način vođenja gospodarstva također je poznat u svijetu, a prakticiraju ga zemlje koje imaju nisku proizvodnost i koje su prezadužene</p>
<p>JURE JUKICA</p>
<p>Hrvatska politička elita političkom je voljom s pozicija moći razvlastila golem broj zaposlenih ljudi, odvajajući ih od sredstava za proizvodnju i pretvarajući njihovu imovinu stvorenu viškom neplaćenog rada, kojom su do tada upravljali – u državni posjed. »Pretvorba« po Zakonu o pretvorbi društvenih poduzeća od 23. travnja 1991. ne temelji se na Ustavu, ali to nije smetalo da se država ponaša prema toj imovini kao da je ona stvarni vlasnik, a ne zapravo samo posjednik. </p>
<p>U općem neredu i bezakonju pojavio se i određeni broj probranih i povlaštenih osoba, koje su se zatekle u pravo vrijeme na pravom mjestu i počele se nemoralno bogatiti, bilo da su nagrađivani ili da su neki i »kupovali« gospodarske objekte, banke i dr. u bescjenje i uz druge povoljne uvjete. Svi su oni zanemarivali činjenicu da se ne može postati vlasnikom neke imovine koja je dobivena ili kupljena od nevlasnika. Postavlja se pitanje: u ime kojih je to viših ciljeva politička elita uzela sebi pravo da rasloji društvo na klasu siromašnih i kastu bogatih?</p>
<p>Gdje je izlaz? Treba znati tko u državi ima najviše ovlasti i tko snosi najveću odgovornost. Svaki razborit čovjek koji povede svoj narod u nepoznato pa zaluta, vrati se na početak, prizna pogrešku i uz narodnu podršku odabere novi pravac na putu u blagostanje svih građana. </p>
<p> Poznat je uspješan postupak tako provedene denacionalizacije zemljišta, sredstava za proizvodnju, banaka i dr. u nekim europskim državama.</p>
<p> Administrativni način vođenja gospodarstva također je poznat u svijetu, a prakticiraju ga zemlje koje imaju nisku proizvodnost, koje su prezadužene, čiji uvoz nadmašuje izvoz, u kojima cvjeta korupcija itd. </p>
<p>Klasa siromašnih ljudi u Hrvatskoj, u koju spadaju svi oni čija su mjesečna primanja ispod prosječne plaće, koji se pasivno drže, uzdajući se da će netko drugi umjesto njih, za njih, vaditi vruć kesten iz vatre, grdno se varaju, jer bez promjene stanja svijesti biračkog tijela samo će se prenositi status siromaha i na potomstvo, pa će težnje da se bude svoj na svome, slobodan, siguran, ravnopravan, zaposlen i zadovoljan ostati samo neostvaren san.</p>
<p>Autor je magistar</p>
<p> ekonomskih znanosti.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Cehovski interesi iznad zakona </p>
<p>Na našim prostorima nije ništa neobično čuti da su državni službenici, a naročito suci i predsjednici sudova – nezavisni od zakona i Ustava. Ta činjenica je proizvođač mnogih kršenja ljudskih prava. Zato Sud za ljudska prava u Strassbourgu ima sve više posla.</p>
<p>Nikako da se čuje da samo zakonodavac (Sabor RH) ima legalne ovlasti primjenjivati zakon i Ustav, a da suci imaju legalne ovlasti i dužnost biti »servis« zakonodavcu i da samo utvrđuju postoje li okolnosti koje je utvrdio zakonodavac za primjenu konkretne zakonske odredbe. Naravno da ima sudaca koji se toga drže, ali, na žalost, prevladavaju oni suci i predsjednici sudova kojima za orijentaciju u njihovu djelovanju služe isključivo njihovi uski cehovski interesi. Zakone i Ustav uvažavaju ako udovoljavaju njihovim uskim cehovskim interesima, a ako u konkretnom slučaju ne udovoljavaju tim interesima, ne ustručavaju se ničega da i zakone i Ustav obezvređuju.</p>
<p>Na žalost, iako postoji golem »mehanizam« za nadzor i ispravljanje takvog djelovanja – nema nikakva nadzora, a još manje ima djelotvornih ispravaka takvog djelovanja. Zbog toga sve je više raznih afera koje sustižu jedna drugu i sve više opravdanih javnih prosvjeda. Koliko će u tome donijeti poboljšanja nastojanje pučkoga pravobranitelja da se uspostavi nadzor rada sudova – živi bili pa vidjeli.</p>
<p>Onaj tko u tome nastoji nešto mijenjati, nailazi na mnogo apsurdnih detalja, kao što je, na primjer, uporno inzistiranje na kaznenom postupku po tužbi za otuđivanje »nepostojećih slika«. </p>
<p>Golem »mehanizam« za nadzor rada sudova, iako uredno troši novac iz državnog proračuna, nikako da utvrde kako s tim kaznenim postupkom zbog otuđivanja »nepostojećih slika« nešto nije u redu. </p>
<p>BRANKO ŠERIĆTAJNIK HRVATSKOGA DRUŠTVA ZA ZAŠTITU I PROMICANJE LJUDSKIH PRAVA</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Komu treba vrijeđanje medicinskih sestara?</p>
<p>U jednom dnevnom listu 26. rujna je objavljena karikatura, u najmanju ruku, za medicinske sestre uvredljiva sadržaja. Za pretpostaviti je da je karikatura trebala na humoristično-satirični način pokazati neslaganje i negodovanje javnosti predviđenim reformama u zdravstvenom sustavu. U tome je znakovito da su bivši i sadašnji ministri prikazani u ljudskom obliku, dok su pacijenti i medicinska sestra prikazani u likovima životinja. Nije nam namjera ulaziti u analizu članka, kao ni u komentare drugih likova izuzev medicinske sestre koja je predstavljena u obliku guske. Zorno je da je u narodnom predanju guska sinonim za glupost, pa ta karikatura čini izravnu uvredu medicinskim sestrama. Postavlja se pitanje – što je nagnalo autora karikature, a i one koji su takvo što propustili u javnost da im se dogodi takva omaška ili je namjerna pogreška? U najmanju ruku prijeđen je ukus pristojnoga. Zar cijenjeno i respektabilno zanimanje medicinske sestre u našem društvu treba okarakterizirati na taj način? One koje često nemaju ni radnog vremena i koje su uvijek prve uz bolesnika!</p>
<p>Molimo da se naše negodovanje ne shvati kao posljedica povrijeđene taštine, već kao odraz razmišljanja i zahtjeva za poštivanjem jednog od najstarijih, a i najbrojnijeg zanimanja u zdravstvu. Ne smije se zaboraviti da bez medicinskih sestara ni jedan zdravstveni sustav u svijetu ne bi mogao postojati.</p>
<p>BRANKICA RIMACPREDSJEDNICA HRVATSKE UDRUGE MEDICINSKIH SESTARA</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="11">
<p>Sir i vrhnje pod budnim okom inspektora</p>
<p>Sanitarna inspekcija svakodnevno kontrolira ispravnost proizvoda</p>
<p>Svaki prodavač mliječnih proizvoda mora imati zdravstveni list za sebe i mliječni list za stoku</p>
<p>Iako je u predizborno vrijeme jedna stranka isticala da bi ulaskom u Europsku uniju moglo nestati kumica sa sirom i vrhnjem, izvjesno je da će ti omiljeni proizvodi Zagrepčana ostati na klupama tržnica. </p>
<p>»Dosadašnje iskustvo zemalja koje su članice EU, pokazuje da se njihova tradicija očuvala, a prodaja sira i vrhnja na našim tržnicama svakako se uvrštava u tradiciju«, kaže Miro Pupić Bakrač, pomoćnika direktora Tržnica Zagreb za marketing i odnose s javnošću.</p>
<p>Prodavačice na zagrebačkim tržnicama koje prodaju domaće mliječne proizvode svakodnevno obilazi veterinarska i sanitarna inspekcija. Da bi mogle prodavati te proizvode, poljoprivrednice moraju svakih šest mjeseci obaviti liječnički pregled kako bi se utvrdilo da ne prenose neke zarazne bolesti. Nakon toga one dobivaju zdravstveni list.</p>
<p>Osim zdravstvenog lista prodavačice moraju imati i mliječni list. »Veterinarska služba koja je u nadležnosti Državne uprave za kontrolu živežnih namirnica animalnog podrijetla, redovito pregledava stoku kako bi se vidjelo je li ona potpuno zdrava«, rekao je Miro Pupić Bakrač i dodao da zbog stroge kontrole i na tržnicama vladaju iznimno higijenski uvjeti.</p>
<p>Prodavačice sira i vrhnja uglavnom su iz bliže okolice Zagreba tako da svakodnevno donose svježi sir i vrhnje. »Zna se dogoditi da ne prodam samo tvrdi, sušeni sir, koji nije lako pokvarljiv pa njega odlažem u velikoj hladnjači na tržnici koju koriste sve prodavačice«, rekla je gospođa Zdenka koja već godinama prodaje na Dolcu. Osim toga, dodala je, »čistačice svakodnevno peru hladnjaču tako da je sve čisto i uredno«. </p>
<p>Štefica Cvirek iz Zagorja svakodnevno pak dolazi na Branimirovu tržnicu gdje prodaje sir i vrhnje. »Imam stalne mušterije koje već godinama kupuju od mene pa znaju da je sve friško. A kad mi dođe neka nova mušterija, obavezno joj prvo odrežem malo sira da ga proba prije nego ga kupi«, rekla je gospođa Štefica i dodala da su kod prodavača koji prodaju na tržnicama, »higijenski uvjeti bolji od onih u tvornicama mliječnih proizvoda«. »Ovdje se zna da je sve domaće i zdravije«, rekla je. </p>
<p>Građani koji kupuju mliječne proizvode na tržnicama, kažu da su sigurniji u kvalitetu domaćih proizvoda na tržnicama, nego onih tvorničkih, koji se prodaju u trgovinama. Većina njih vjeruje da će i ulaskom Hrvatske u EU ostati običaj prodavanja sira i vrhnja na tržnicama.</p>
<p>»Godinama već kupujem sir i vrhnje na Dolcu, kod gospođe Ane, i ne bih mogao zamisliti da više ne mogu ondje kupovati. Za razliku od onog u prodavaonici, za ovaj sir uvijek znam da je svjež«, rekao je Zvonimir Jurak.</p>
<p>Martina Pauček</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Vožnja bez voznog reda za 48 kuna</p>
<p>Autobusi redovito kasne, jako rijetko voze, a vozači putnike tretiraju kao vreće krumpira, tvrde putnici </p>
<p>Povodom prijedloga HSP-a da se u javnom prijevozu Grada Zagreba primjenjuje jedinstvena tarifna zona, što bi trebala biti jedna od točaka dnevnog reda današnje sjednice Skupštine Grada, vijećnici sesvetskog HSP-a u srijedu su organizirali konferenciju za novinare u autobusu Dubec - Blaguša. Ta linija polazi iz prigorskog mjesta Blaguša Gradske četvrti Sesvete, prolazi kroz Sesvete, a završava u Dupcu, gdje mnogi prelaze na tramvaj za Zagreb. </p>
<p>»Na primjeru autobusne linije 270, Sesvete - Blaguša želimo pokazati nesustavnost postojećeg tarifnog sustava«, rekao je predsjednik podružnice HSP-a Sesvete Pero Hrgović. »Ta se autobusna linija proteže kroz tri tarifne zone, iako je riječ o naseljima koja spadaju pod Grad Zagreb. Tako putnici za vožnju u dva smjera moraju za kartu platiti 48 kuna«. Građani se pitaju zašto plaćaju toliki novac, a autobusi redovito kasne i voze jako rijetko. Stanovnici Blaguše kažu da i oni, kao i svi drugi Zagrepčani, moraju ići na posao, njihova djeca moraju ići u školu i vrtić te otići ponekad u kino ili kazalište. »A to nam već nekoliko godina jednostavno nije omogućeno«, kaže putnica Karolina Goletić. Podsjeća da od Blaguše do Dupca ima manje kilometara nego od Dupca do Savskog mosta te pita čelne ljude u gradu: »Zašto putnici koji se tramvajem voze iz Dupca do Savskoga mosta, ne plaćaju za vožnju u jednom smjeru čak 24 kune?«.</p>
<p>Novinari Vjesnika uvjerili su se u točnost tvrdnji putnika. Iako je na voznom redu pisalo da autobus za Blagušu mora krenuti s okretišta u Dupcu u 10.20, autobusa u to vrijeme nije bilo na vidiku.</p>
<p>Uz to što autobusi redovito kasne, problem je što jako rijetko voze, a vozači putnike tretiraju kao vreće krumpira, tvrde putnici. U vrijeme popodnevnih špica autobusi voze svakih sat vremena, a inače svaka dva sata. Subotom i nedjeljom je razdoblje između jutarnjeg i popodnevnog polaska šest sati. Mladi koji izađu u grad, moraju čekati sve do 4.30 ujutro, ako zakasne na zadnji autobus koji za njihovo selo polazi već u 23 sata. </p>
<p>»Jesmo li mi građani drugog reda«, zapitala se putnica Agata. Kaže da i stanovnici Blaguše plaćaju sve doprinose, poreze i prireze kao i drugi građani.</p>
<p> »Budući da građani Sesveta plaćaju prirez kao i svi drugi građani grada Zagreba, zahtijevamo da svi imaju ista prava«, kaže Hrgović. »Ako grad Zagreb zadržava tarifni sustav s tri zone, onda neka uvede i sustav zonskog plaćanja prireza, pa neka ovi stanovnici imaju najmanji prirez«, zaključio je.</p>
<p>Mislav Nekić</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Za tri godine zagreb dobiva kongresni centar </p>
<p>Prijave na natječaj primaju se do 4. listopada, a 16. listopada znat će se tko je ponudio najbolje rješenje </p>
<p>Za otprilike tri godine blizu Hotela Westin stajat će suvremeni kongresni centar koji će u Zagreb privući tisuće novih turista veće platežne moći i povećati mu međunarodni ugled. Rekao je to direktor Turističke zajednice grada Zagreba Mario Zmajević povodom približavanja 4. listopada, krajnjega roka prijavljivanja na natječaj za izradu urbanističko-arhitektonskog rješenja zgrade kongresnog centra. Natječaj vodi Društvo arhitekata Zagreba (DAZ).</p>
<p>»Do 16. listopada izabrat ćemo pobjednika natječaja i zatim krećemo u ostvarivanje projekta«, najavljuje Zmajević. Prema natječaju koji je u suradnji s Turističkom zajednicom grada raspisao DAZ, zgrada kongresnog centra gradila bi se unutar kvadrata površine 36.700 četvornih metara, koji je omeđen Pierottijevom, Jukićevom, Savskom i Ulicom Izidora Kršnjavoga. Zmajević je dodao da za natječaj vlada veliki interes i da se dosada na njega prijavilo oko 60 kandidata.</p>
<p>Tajnica DAZ-a Nela Gubić kaže da će pobjednik natječaja biti nagrađen sa 250.000 kuna. »Natječaj je anketnog urbanističko-arhitektonskog tipa. Nema strogih urbanističkih kriterije. Željeli smo arhitektima dati slobodu pri planiranju izgleda prostora koji će okruživati buduću zgradu kongresnog centra«, objašnjava. Navodi da će se sama zgrada kongresnog centra graditi na zemljištu površine od oko 7600 kvadrata.</p>
<p>Inicijativu za gradnju zgrade kongresnog centra podržava i gradonačelnik Milan Bandić. »Kao i svi veliki europski gradovi, i Zagreb mora imati svoj kongresni centar. Bečki je prekrasan. Vjerujem u uspjeh natječaja koji bi bio prvi korak u rješavanju problema koji je godinama pospreman pod tepih, zbog čega je Zagreb pretrpio štetu na račun svog međunarodnog ugleda«, kaže prvi čovjek Grada.</p>
<p>Zmajević objašnjava da je Zagreb dosad izgubio brojne međunarodne kongrese koji bi mu donijeli svjetsku reklamu i dobru zaradu, samo zato što nema prikladnu dvoranu za njihovo održavanje. »Kongresni centar trebao bi imati višenamjensku dvoranu za najmanje 2500 gostiju i tako bi Zagreb mogao organizirati i najprestižnije kongrese«, tvrdi. Kaže da će novac za gradnju kongresnog centra uglavnom dati Turistička zajednica Zagreba i Grad. »O mogućoj cijeni gradnje govorit ćemo nakon što izaberemo pobjednika natječaja«, zaključio je.</p>
<p>Lokacija na kojoj je predviđena gradnja kongresnog centra bila je tijekom 2004. godine izvor prijepora i sukoba između bivših koalicijskih partnera HNS-a i SDP-a. Bivši član Poglavarstva Stipe Tojčić iz HNS-a tada je kritizirao kupnju 13 milijuna kuna vrijednog zemljišta u Pierottijevoj i Jukićevoj ulici, vlasništvo tvrtke Medika, jer se nisu uzele u obzir ostale lokacije na kojima bi se mogao graditi kongresni centar. </p>
<p>Kao potencijalna lokacija za gradnju centra spominjao se i prostor Paromlina. Esdepeovi vijećnici odgovorili su Tojčiću da je lokacija blizu današnjeg Hotela Westin bolja zbog blizine središta grada te da je gradnju na tom mjestu preporučila Turistička zajednica Grada.</p>
<p>Tomislav Marinović</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Vrući kesteni kod Imbrije iz Tetova </p>
<p>Miris kestena u svježoj jesenskoj večeri privukao je mnoge građane koji su čekali u redu da bi probali prve ovogodišnje kestene. »Jedva sam dočekala kestene jer ih stvarno obožavam jesti. Navečer nakon posla malo prošećem i kupim malu mjericu vrućih kestena koji me usput zagriju«, rekla je Ivana Tkalčić. </p>
<p>Mali štand na uglu Trga bana Jelačića i Praške ulice jedan je od prvih u Zagrebu na kojemu se već počelo peći kestenje, dok se većina drugih još uvijek bavi samo prodajom kukuruza. Mala porcija kestenja može se kupiti za šest, a velika za 12 kuna. Nasmiješeni prodavač Imbrija Kamberi porijeklom je iz Tetova u Makedoniji. Kestenje je počeo prodavati već prije deset dana, a nabavlja ih iz Petrinje. »Prava sezona kestena počinje prvog listopada, no mi smo s prodajom počeli već 18. rujna«, rekao je Imbrija koji je taj posao naslijedio od oca.</p>
<p>»Ovaj posao je obiteljska tradicija. Moj otac bavio se prodajom kestena i kukuruza od 1975. godine a ja sam ga naslijedio prije sedam godina«, kaže Kamberi. Sezona prodaje traje od srpnja do studenoga, a preostalo vrijeme Imbrija prodaje kokice ili boravi u Makedoniji gdje mu žive žena i dvoje djece, djevojčica i dječak. Za svoj posao Imbrija kaže da je jako težak jer po hladnoći mora stajati i 15 sati dnevno kako bi nešto zaradio. Svojoj djeci ne želi takvu sudbinu. »Za djecu je najvažnije da se školuju i da rade neki bolji posao jer je ovaj dosta mukotrpan«, kaže Imbrija i dodaje da je cijeli dan na nogama i prisiljen udisati dim koji mu ide u lice.</p>
<p>Budući da je konkurencija sve veća, posao ide lošije nego prijašnjih godina, a da bi nešto ipak uspio zaraditi, mora raditi svaki dan. »Ne radim jedino kad pada kiša a sve ostale dane radim, jer mi ništa drugo ne preostaje«, kaže Imbrija. »Svoju djecu viđam za vrijeme školskih praznika. Sad su preko ljeta bila tri mjeseca kod mene, u Zagrebu«, rekao je Imbrija. </p>
<p>Martina Pauček</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="15">
<p>Greenpeace upozorava na e-otpad</p>
<p>Greenpeace upozorava svjetsku javnost na problem rješavanja računalnog ili tzv. e-otpada kojega je u svijetu sve više, a najmanje se radi na problemu njegova zbrinjavanja. Tako je proteklih dana iz Bangkoka u svijet odaslano Greenpeaceovo upozorenje usmjereno prvenstveno k razvijenim zemljama svijeta da se konačno uhvate u koštac s problemom umjesto da ga izvoze u nezaštićene i nerazvijene zemlje. Najgora situacija je na Tajlandu i Filipinima, zemljama u kojima ova industrija cvate zbog jeftine radne snage ali i u koje se takav opasni otpad čak i izvozi jer nisu zaštićene posebnim međunarodnim ugovorima. [C.K.]</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Sedam mrtvih u prolasku tajfuna Damrey</p>
<p>NAM DINH</p>
<p> - Tajfun Damrey usmrtio je najmanje sedam ljudi u sjevernom Vijetnamu, priopćili su lokalni dužnosnici u srijedu, dok se evakuirani stanovnici polako vraćaju u svoje naselja. Tajfun Damrey, što na kmerskom jeziku znači slon, usmrtio je 16 ljudi u Kini i osam na Filipinima prije dolaska do Vijetnama. Uoči dolaska tajfuna iz pet najgroženijih vijetnamskih provincija evakuirano je 300.000 ljudi. Mnogi će od njih nakon povratka zateći uništene kuće i poplavljene nasade. Štete se, prema prvim procjenama, mjere u desecima milijuna dolara. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Pobjeglo im sto tona ribe</p>
<p>SYDNEY</p>
<p> - Svaki ribar ima neku 'veliku priču' ali malo je onih koji se mogu razmetati pričom da im je utekao ulov od oko 35 tisuća primjeraka cijenjene tropske ribe barramundi. Jedna je ribarska tvrtka sa sjevera Australije ovoga tjedna izgubila oko sto tona ribe barramundi kada su uslijed neuobičajeno jake plime pukli željezni lanci koji su držali kaveze s ulovljenom ribom. Dragocjeni ulov uspio je u tom trenutku 'pobjeći' na otvoreno more, a procjenjuje se da je tvrtka ostala bez pola milijuna australskih dolara. Kako je jedan od direktora tvrtke izjavio za radijsku postaju ABC, lokalni ribari nisu ostali ravnodušni, štoviše slatko su se naslađivali njihovoj nezgodi. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>U šest godina opljačkali šest milijuna dolara </p>
<p>KUALA LUMPUR</p>
<p> - Malezijska policija objavila je da je uhitila zloglasnu naoružanu bandu razbojnika koja je odgovorna za 50-ak pljački prodavaonica nakita širom zemlje iz kojih su odnijeli plijen vrijedan gotovo šest milijuna američkih dolara. Policija 11-ero uhićenih, među kojima je i jedna žena, sumnjiči da su od 1999. opljačkali namanje 47 prodavaonica iz koji su odnijeli nakit vrijedan 5,78 milijuna američkih dolara. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Policija u kući pronašla 200 pasa</p>
<p>NANCY</p>
<p> - Francuska policija i članovi Društva za zaštitu životinja izvršili su raciju u kući u gradu Marbache, na sjeveroistoku zemlje, u kojoj je sredovječni par držao oko 200 pasa. Operacija je počela u utorak i potrajala do kasno u noć do kada su policajci uspjeli 140 pasa prebaciti u štenaru. Radi se uglavnom o minijaturnim pasminama. Prema riječima gradonačelnika Michela Beugina, životinje su bile zdrave i prema njima se dobro postupalo, no »pod, namještaj i zidovi bili su prekriveni izmetom«. Žena je rekla kako obožava pse i kako se o njima brinula iz čiste ljubavi. Zasad je nejasno hoće li ona biti izvedena pred sud. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Skup talijanskih egzorcista </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »Egzorcist je danas poistovjećen s izgoniteljem zloduha. Međutim, to je osoba koja naviješta evanđelje, poučava, te ako je potrebno, polaže ruke na bolesnike i izgoni zloduha«, objasnio je o. Giancarlo Gramolazzo, predsjednik Udruge talijanskih egzorcista, na skupu Udruge u talijanskom gradiću Collovalenza. Oko 180 talijanskih egzorcista raspravljalo je o njihovoj ulozi u suvremenoj evangelizaciji kao i raširenoj neinformiranosti o opsjednutosti i njezinim znakovima, upozoravajući na opasnost praznovjerja. Gramolazzo je upozorio i na krhkost vjernika koji postaju podložni sugestijama i pretjerivanju oko Sotone. [D.M.]</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Porezna olakšica za vještice</p>
<p>AMSTERDAM </p>
<p> - Nizozemska porezna uprava priznala je kao poreznu olakšicu 2,210 eura koje je jedna 39-godišnjakinja prijavila kao trošak pohađanja jednogodišnjeg tečaja za vještice. »S obzirom da je tečaj pohađala kako bi otvorila vlastitu radionicu za vještice, ona je time proširila svoje profesionalno znanje«, izjavio je dužnosnik porezne uprave, objašnjavajući razlog priznavanja porezne olakšice. 39-godišnja glumica i umjetnica na tečaju je naučila kako se koristiti kristalnim kuglama, bacati čini... [Media servis]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="22">
<p>Izazov je snimiti turistički film </p>
<p>»Lift« mi je prvi posao u životu u kojem sam samo režirao i to mi je ujedno jedan od najboljih doživljaja, kaže Zrinko Ogresta </p>
<p>Ambiciozni namjenski film koji će promicati Hrvatsku u svijetu kao idealno turističko odredište »Hrvatska – Mediteran kakav je nekada bio« upravo je završen, a potpisuje ga nagrađivani hrvatski redatelj proslavljen dugometražnim igranim filmovima – Zrinko Ogresta.</p>
<p>»Nakon svih putovanja i festivala ovu sam godinu pauzirao što se tiče igranoga filma i u potpunosti se posvetio kratkim formama, jednom namjenskom i jednom animiranom filmu«, rekao je Ogresta, dodajući kako, osobito za film koji je naručila Hrvatska turistička zajednica nije očekivao da će biti tako zahtjevan projekt.</p>
<p> »To je 15-ominutni film koji me u cijelom mom stvaralačkom opusu, uz igrane filmove, najviše zaokupio i iscrpio. Veliki je izazov bio snimiti film koji će strancu isključivo slikom i zvukom predočiti Hrvatsku kakvu je mi znamo. Trebao sam odabrati što u tako malo vremena od naše zemlje pokazati, a uz to film protkati igranom formom koja će sve držati na okupu.</p>
<p> Sada kada je sve snimljeno, čini mi se da je rezultat film koji će nas doista predstavljati kao jednu osobitu zemlju«, kaže redatelj ističući kako je sadržaj priče Hrvatska, a okosnicu priče gluma Barbare Prpić, mlade šarmantne njemačke turistice, i Mihaela Galekovića, pilota hrvatske aviokompanije »Croatia Airlines«.</p>
<p>Iako je pokrivena cijela Hrvatska, naglasak je, kako i sam naslov sugerira, stavljen na Jadran, a Ogresta pripovijeda kako se susretao s brojnim problemima tijekom devet mjeseci koliko je trajalo snimanje. </p>
<p>»Ovo je ljeto bilo prilično nepovoljno za rad i bilo je slučajeva da smo s nekih lokacija morali otići neobavljena posla, jer kiša ili tmurno vrijeme nisu nešto što bi privlačilo turiste. Dio snimki uzeli smo i iz arhiva, no i tu je postojao problem jer smo snimali na digitalnoj beti, jednom od najkvalitetnijih digitalnih formata, ali takve vrste snimaka u arhivima rijetko se mogu naći«, kaže Ogresta, ne propustivši istaknuti i važne uloge koji su u filmu imali Neven Frangeš kao potpisnik glazbe te snimatelji Branko Linta, Mario Sablić i Vjekoslav Vrdoljak i montažer Vjeran Pavlinić.</p>
<p>»Hrvatska – Mediteran kakav je nekada bio« nastaje u producentskoj kući »4 film«, a kao i za Ogrestin animirani film »Lift« producentica je Anita Juka, u drugom slučaju i uz produkcijsku potporu »Zagreb filma«.</p>
<p> »'Lift' je film za koji se nadam da će i svojim sadržajem i formom podsjetiti na najbolje dane Zagrebačke škole crtanoga filma. Riječ je o klasičnoj animaciji, a u sadržajnom smislu je metafora o vlasti i usponu na društvenoj ljestvici«, kaže Ogresta, napominjući da je glavni crtač i »čovjek od velike pomoći« bio Neven Pintarić, crtač jedne od rijetkih hrvatskih animiranih serijala – »Malih letećih medvjedića«. Glazbu je i za taj film potpisao Neven Frangeš, a tonska će se obrada jednim dijelom napraviti u praškom studiju »Barandov«.</p>
<p>»To mi je prvi posao u životu u kojem sam samo režirao i ujedno jedan od najboljih doživljaja, jer nisam bio ograničen produkcijski, niti sam ovisio o vremenskim uvjetima ili lošim danima glumaca i filmske ekipe.</p>
<p> Cijeli posao prošao je bez stresa pa nije isključeno da ću se još koji put vratiti toj filmskoj formi, možda i znatno dužoj od pet minuta koliko traje 'Lift'«, kaže Ogresta, pojašnjavajući kako je o osnovnoj ideji dugo razmišljao, shvativši na kraju da je upravo najprimjerenija da se izvede kao crtani film koji mnogo bolje podnosi stilizaciju.</p>
<p> No, unatoč radu na ta dva filma Ogresta nije zanemario ni igrani film te je, kako kaže, »sve vrijeme razmišljao i o sadržaju za idući dugometražni film«. »To su mi uvijek duga i teška razdoblja i svaki svoj film rađam dugo i teško, sve dok posve nisam siguran da je baš sadržaj koji sam odabrao upravo jedina stvar koju želim snimiti«, zaključuje Ogresta. </p>
<p>Božidar Trkulja</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Prizori hrvatske svakodnevice</p>
<p>Je li novinska fotografija samo ilustracija teksta ili je tekst zapravo pratnja fotografiji, koja epski prikazuje vrijeme, mjesto, događaje? U posljednje vrijeme, kada su novine sve manje komentatorske, a sve više informativne, fotografija je zauzela počasno mjesto, obuhvaćajući zbivanja »na prvi pogled«, stvarajući slikovne panorame svijeta za čitatelje svih profila.</p>
<p> Zato su sve aktualnije i izložbe fotografija, ne samo one svjetske (izvrsna izložba svjetske novinske fotografije bila je nedavno u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici), nego i domaće izložbe, među kojima je najvažnija izložba »Hrvatska novinska fotografija«.</p>
<p>Druga po redu izložba naše fotografije otvorena je u utorak u Galeriji Badrov i predstavlja stotinjak najboljih prošlogodišnjih ostvarenja pedesetak fotografa koji bez velikih sponzora znaju ekspresivno prikazati stvarnost, svagdje na svijetu sličnoga životnoga filma i ljudskih kadrova.</p>
<p>Nagradu HND-a »Nikša Antonini« dobio je Vjesnikov fotoreporter Ratko Mavar za najbolju novinsku fotografiju godine. Izložene su fotografije i drugih nagrađenih autora u raznim kategorijama I ove godine, kao i prošle, Goran Stanzl proglašen je najboljim novinskim fotografom godine(nagrada »Pavao Cajzek«), a jedna od najizazovnijih jest njegova fotografija Milana Bandića koji nonšalantno pije sok iz tetrapaka u društvu visokih dužnosnika. </p>
<p> Izložba je važna i stoga što naša novinska fotografija nije obrađena (čak ni ona Toše Dapca), što je još uvijek rasuta po pojedinačnim monografijama i proslavljena po pojedinim imenima (Pavla Cajzeka, Mladena Tudora i drugih), čije su fotografije zauzele mjesto i u hrvatskoj umjetničkoj baštini.</p>
<p> O novinskoj fotografiji govorila je muzejska savjetnica Marija Tonković, a izložbu je otvorio Duško Ljuština, u ime Gradskoga poglavarstva, naglasivši kako je Galerija Badrov priredila ovu izložbu bez jedne kune proračunskog novca.</p>
<p>Fotografija je slična haiku-poeziji, jer njome valja zahvatiti kadar zbilje koji govori sam sa sebe, bez uplitanja autora, bez mijenjanja postojećeg smisla. I za fotografa i za haiku-pjesnika važno je dobro uočiti i odmah iznijeti trenutke koji jesu, jer umjetnost ne treba izmišljati, ona već postoji u svijetu oko nas. I izložba hrvatske novinske fotografije, dakako, slijedi to majstorstvo, jer na njoj su najdojmljiviji isječci prolazne zbilje, iz prirode, politike, sporta, umjetničkih spektakala, isječci koji govore više od same slike i ulaze u njezine skrivene poruke, ipak dugotrajnije od samog prizora.</p>
<p> Fotografije nisu samo snimke nego i priče o ljudima i situacijama, a najuspjelije su one fotografije koje prelaze u priče o ljudskom postojanju, nadmašujući svoje vrijeme i prostor i kadrirajući ljudsko biće. I naše najbolje novinske fotografije ne izazivaju samo pogled nego i meditaciju. Kada, na primjer, ugledamo lice Predsjednika u sjeni na fotografiji Igora Kralja, onda osjećamo i nešto sudbinsko, zabrinuto u ulozi Predsjednika, a možemo pomisliti i na sjene same politike, koja nikada ne prikazuje sve u prvome planu.</p>
<p> Kada ugledamo maglu pored Meštrovićeva paviljona na fotografiji Ognjena Alujevića, onda vidimo i dezorijentiranoga anonimnog čovjeka u bezličnom prostoru koji ne otvara nove vidike. Kada bacimo oko na fotografiju ženskoga rublja na užetu, na koje u sjeni »vreba« jedan bodljikavi kaktus (autor Petar Fabijan), onda »hvatamo« i erotsku poruku, duhovitu, nipošto izravnu, jer ogoljena izravnost nije umjetnost.</p>
<p> Sve fotografije naših autora imaju i zanimljivu vanjsku sliku i ono unutarnje oko koje neprekidno snima iznutra, pružajući nam mnoštvo doživljaja, uljuljkavajući nas u prizoru kao u stihu. Ratko Mavar, Robert Anić, Patrik Macek, Darije Petković ... samo su neki fotografi koji su na ovoj izložbi pokazali da stvarnost i sama snima štošta, samo je valja preduhitriti. </p>
<p>Lada Žigo</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Industrija u umjetničkim odjecima </p>
<p>RIJEKA</p>
<p> – »Industrijski krajolik« naziv je autorske izložbe koju je u riječkom Muzeju moderne i suvremene umjetnosti postavila viša kustosica Daina Glavočić, a razgledati se može od 29. rujna do 30. listopada ove godine. </p>
<p>Izložba tematizira pojavu motiva industrije i promjene krajolika pod utjecajem industrijskog razvoja u likovnim umjetnostima od sredine 19. stoljeća do danas, a obuhvaća stotinjak radova. Među njima su radovi iz fundusa MMSU-a, iz specijalne Zbirke Romolo Venucci, iz Muzeja grada Rijeke, Pomorskog i povijesnog muzeja hrvatskoga Primorja, Muzeja Like u Gospiću, Brodogradilišta »3. maj«, Ine, Grada Rijeke, rimskog Archivio – Museo di Fiume te od privatnih vlasnika i suvremenih umjetnika.</p>
<p> Izložba je potaknuta je nekoć bogatom i slavnom prošlosti industrije i grada Rijeke te potrebom da se danas preostali, golemi ispražnjeni objekti vrednuju i ožive. Djela, izvedena u različitim medijima i tehnikama, kazala je Glavočić, od ulja na platnu do videa, odabrana su zbog njihova sadržaja. Predstavljaju pojedine tematske segmente kojima se prikazuje industrijski krajolik izravno ili neizravno, shvaćen kao okvir sumorne industrijske proizvodnje ili konkretni prikaz industrijske arhitekture, proizvodnog pogona s procesom rada. Neka su djela sazdana postupcima zavarivanja i lemljenja i od materijala su koji asociraju na industrijski proizvod (otpadni limovi, čavli, cijevi). Mehanizmom je radu prethodio ljudski, ručni rad, pa je i to zahvaćeno izložbom (radne akcije na poslijeratnoj socijalističkoj izgradnji, radovi u luci), a i sami su pogoni poput ljevaonica, brodogradilišta i građevinskih gradilišta te industrijski proizvodni motori, brodovi i vagoni nekim umjetnicima bili poticajni, pa su uključeni u izložbu. Izloženi radovi svrstani su u nekoliko srodnih cjelina: tvornice, luka i brodogradnja, željeznički i cestovni prijevoz, tuneli te proizvodnja energenata. Slično je sazdan i tekst autorice izložbe Daine Glavočić u popratnom katalogu izložbe, u kojem su i tekstovi vanjskih suradnika MMSU-a. [Ljiljana Mamić Pandža]</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Dobitnici Kabalin i Puljizević </p>
<p>RIJEKA</p>
<p> – Književnu nagradu »Drago Gervais«, na prigodnoj svečanosti u srijedu, riječki gradonačelnik mr. Vojko Obersnel dodijelio je Davidu Kabalinu i Ladi Puljizević. Prosudbeno povjerenstvo u sastavu Ljubomir Stefanović, Laura Marchig- Šesnić, Daniel Načinović, Sibila Petlevski i Milorad Stojević, pročitalo je 108 rukopisa različitih žanrova pristiglih na natječaj.</p>
<p> David Kabalin, pedesetak godina prisutan na književnoj sceni, nagrađen je u kategoriji za najbolje objavljeno književno djelo na čakavštini »Barčica j'armana, slebron okovana«. </p>
<p>Lada Puljizević je pak dobitnica nagrade u kategoriji za neobjavljeno književno djelo. Obrazlažući takvu odluku Prosudbenog povjerenstva Daniel Načinović je kazao kako Kabalinovo djelo svjedoči o nevjerojatnoj ustrajnosti njegova pjesničkoga pjeva, koji u jednom razdoblju s još dvojicom vrsnih čakavskih pjesnika, Ljubom Pavešićem i Zoranom Kompanjetom, nastanjuje svojevrsni neožerveovski poetski mikrokozmos. Kabalin tijekom desetljeća zadržava prepoznatljiv odslik primorskog i bodulskog, u predmetno- tematskom i u jezičnom izražaju. Djelo Lade Puljizević »Cipele na padanje» tipična je suvremena priča iz urbanoga ambijenta koja nosi mnoge njegove značajke. Njezinoj intrigantnosti pridonose znatno naglašeni socijalni elementi.[Ljiljana Mamić Pandža]</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>»The Guardianov« izbor Pulskog festivala</p>
<p>Britanski list »The Guardian« uvrstio je Pulski filmski festival među tri najznačajnija i najspektakularnija europska festivala na otvorenome. Pulski festival tu titulu dijeli s festivalom u Taormini na Siciliji te festivalom u Locarnu u Švicarskoj. Sva tri ocijenjena su kao festivali izvrsnih projekcija koje karakterizira i odličan zvuk.</p>
<p> »Sva tri festivala«, piše »The Guardian«, drže zlatnoga pravila: održavaju se ljeti, projekcije na velikim ekranima počinju nakon što padne mrak, a filmovi moraju biti takvi da mogu privući i publikom ispuniti golemi prostor Arene«. »Nakon Tita«, piše britanski list, »festival je bio urušen, ali sada je ponovno dignut na noge, za što je zaslužan novi umjetnički direktor, 30-godišnji Zlatko Vidačković«. [B. T.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="27">
<p>Hrvatskim navijačima samo 700 ulaznica!</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Euforija i slavlje nakon plasmana u finale Davis kupa je prošlo, krenule su pripreme za ogled protiv Slovaka od 2. do 4. prosinca u Bratislavi. Svakog dana stižu izvješća iz Međunarodnoga teniskog udruženja (ITF) o ocjenama organizacije splitskog dvoboja, a u Hrvatskom teniskom savezu zbrajaju račune i »pripremaju teren« u Bratislavi.</p>
<p>»Dnevno imam i do 200 poziva, što od navijača koji žele rezervirati ulaznice, što od turističkih agencija koje se trgaju za aranžman«, rekla je izvršna direktorica HTS-a Marina Mihelić. </p>
<p>Idućeg se tjedna očekuje sastanak ITF-a s predstavnicima slovačkog i hrvatskoga teniskog saveza, na kojem će se točno definirati mjesto odigravanja, podloga, kao i ostali popratni detalji, među kojima je nama najbitniji - broj ulaznica za gostujuće navijače. Propozicije ITF-a jasno nalažu kako se finale Davis kupa mora igrati u dvorani ili na otvorenom, ali s tribinama za minimalno 7000 gledatelja. Slovaci su do sada igrali u Nacionalnom teniskom centru sa 4000 sjedećih mjesta. Ukoliko im ITF ne dozvoli uporabu iste dvorane, a Slovaci bi to jako željeli zbog praznovjerja, onda se sve seli u hokejašku Arenu sa 8000 mjesta. </p>
<p>Navijači gostujuće momčadi imaju pravo na 10 posto ulaznica od kapaciteta dvorane. Dakle, ako će se igrati u Areni, onda će na tribinama biti 800 hrvatskih navijača, a ako bude u NTC-u... </p>
<p>»Onda ću tražiti 700 ulaznica, što je 10 posto od minimalnog broja mjesta u dvorani«, lukav je plan izvršne direktorice HTS-a, no posljednju riječ ima ITF. </p>
<p>Bilo kao bilo, ulaznica će biti premalo za sve zainteresirane hrvatske navijače...</p>
<p>Igor Mijić</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Ronaldinhova simultanka </p>
<p>Klasnić nije uspio realizirati četiri, pet prilika, a sve je zaključio drugim žutim kartonom u 85. minuti</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Od početka sezone Ivan Klasnić je razlog većine pozitivnih stvari koje su se ovog ljeta i rane jeseni dogodili u Bremenu. No, Klasnić nije Ronaldinho, pa je tako neminovan bio dan kada je hrvatski reprezentativac postao i Werderov kamen spoticanja. Naime, Klasnić nije uspio realizirati četiri, pet prilika, a sve je zaključio drugim žutim kartonom u 85. minuti. </p>
<p>No, nije ništa čudno prosuti bodove na vjerojatno najužarenijem europskom terenu, u Ateni. A, Panathinaikos je iskoristio zbunjenog i »grogiranog« suparnika na početku i već do 8. minute vodio sa 2-0. I tu je atenskoj priči tog utorka navečer bio kraj... </p>
<p>Werder je dominirao od 8. minute - posjed lopte je bio nemjerljivo na njihovoj strani. Međutim, svoje su prilike propustili, a kasnije se iz nervoze iskristalizirao i drugi žuti karton hrvatskom napadaču. U Panathinaikosu su ponovno vrlo dobri bili vratar Galinović i Šerić... </p>
<p>Ronaldinho, naravno, nije imao loš dan. Odigrao je simultanku protiv Udinesea, u kojem se vrlo brzo raspuknulo dobro ozračje. Naime, najbolji napadač Iaquinta posvađao se s upravom, a klub je zaredao trima uzastopnim prvenstvenim porazima (Fioretnina, Juventus, Reggina). To nije previše zanimalo Ronaldinha, koji je postigao tri pogotka, a inače su, izgleda, igrače Barcelone u utorak trenirali slobodne udarce - tako su precizni bili Ronaldinho i Deco. </p>
<p>Inače, u »srcu« Katalonije sve su oduševljeniji s mladim Argentincem Lionelom Messijem. Ovaj 18-godišnjak već je odavno prozvan »novim Maradonom«, a u kratkoj biografiji već ima osvojen naslov svjetskog prvaka do 17 godina. Messi se sjajno snalazi u katalonskom »cirkusu« Ronaldinha, Deca, Eto'a i Xavija i ne zaostaje za njima ni u jednom detalju. </p>
<p>»Ne trebam više niti objašnjavati kako Barcelona nisu samo Deco, Xavi, Puyol, Eto'o ili ja. Imamo fantastičnih igrača u rezervi, u drugoj momčadi, a Messi je jedan od njih. Ispravak, on je već sada sa 18 godina na razini najboljih. A takav je jer igra srcem«, rekao je Ronaldinho nakon pobjede protiv Udinesea. </p>
<p>I ostali su se favoriti u utorak poigrali sa suparnicima. Nova tri boda su došla na konto Juventusa, Bayerna, Manchester Uniteda... Najopasnije je živio Manchester kojeg je na Old Traffordu gušio sitni vez lisabonske Benfice. Ipak, uz dva sretna pogotka (Giggs postigao pogodak iz slobodnog udarca, nakon odbijene lopte od živog zida, dok se Van Nistelrooy slučajno našao na pravom mjestu za 2-1) pobijeđena je Benfica bez čak šest igrača prve momčadi. No, priznanje zavrjeđuje i Benfica na kojoj se vidi jasni pečat kratkotrajnog rada trenera Ronalda Koemana. Miccoli, Nuno Gomes i Simao Sabrosa predstavljaju udarni trojac koji je spreman namučiti mnoge favorizirane momčadi. U utorak su bili sasvim blizu uzimanja boda na legendardnom Old Traffordu... [S. K.]</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Ćiro već opčinio Švicarce </p>
<p>Miroslav Blažević kazao je da ne bi ni dolazio u Xamax da nije siguran u očuvanje prvoligaškog statusa</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Nije samo za naš medijski prostor Miroslav Blažević nenadomjestivi mamac, očigledno su ga s te strane jedva dočekali i u njegovoj drugoj domovini, Švicarskoj, odakle je uostalom i krenuo njegov trenerski put. Drugačiji se zaključak nije mogao ni steći nakon načina na koji je u središnjem dnevniku programa Chanell 5 - Europa predstavljen Blaževićev prvi radni dan u njegovu novom klubu Xamaxu iz Neuchatela, u koji je došao da ga spasi od - ispadanja. </p>
<p>Spomenuti Chanell 5, koji uzgred stalnim novim vijestima pokriva cijelo frankofonsko područje širom svijeta, Blaževiću je posvetio skoro pet minuta. Nakon bombastičnog uvoda, u kojem dominira snimka Blaževićeva dinamičnog, autoritativnog, temperamentno vođenoga Xamaxova treninga, čime je očigledno pridobio simpatije tv-snimatelja, a pogotovo raspjevanog reportera, uslijedio je razgovor s »trenerom svih trenera«. Prikazani su njegovi počeci i rad u Švicarskoj, igrački i trenerski, a za tu je prigodu Blažević u studio donio i pokal švicarskog prvaka osvojen s Grasshopperom. </p>
<p>Dakako da je u razgovoru spominjana njegova epizoda s kapom stradaloga francuskog žandara na nogometnom SP-u 1998., a posebno sjajan rezultat reprezentacije. Bilo je govora i o razlozima zbog kojih je, razočaran, ali tek nakratko shrvan, napustio Split te prihvatio švicarskog »utopljenika«, koji je u deset kola skupio tek četiri boda. Ne treba reći kakvo je raspoloženje Blažević potaknuo nakon što je samosvjesno kazao da ne bi ni dolazio u Švicarsku da nije potpuno siguran da će Xamax zadržati prvoligaški status. </p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Bio sam i u gorim situacijama </p>
<p>Dinamu ide dobro, ali moja je situacija teška, kaže Mario Lučić </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – »Vratio sam se kući. Zašto? Pa, uglavnom sam trenirao, a nisam igrao.« Tako je Dinamov branič Mario Lučić nedavno prepričavao svojedobni rastanak s maksimirskim klubom. U Dinamo je, naime, došao u ljeto prošle godine iz vinkovačke Cibalije, no malo je kome poznato da je i prije toga nosio Dinamov dres. </p>
<p>»Bio sam u Dinamu kad sam imao 14, 15 godina. Proveo sam tu šest mjeseci igrajući za mlađe kadete. Trener je bio Zdenko Kobeščak.«</p>
<p> Slijedi li, dakle, donedavno standardnom članu mlade hrvatske reprezentacije - repriza stare maksimirske epizode? I danas, u seniorskoj konkurenciji, Lučić uglavnom trenira, a ne igra. </p>
<p> U prvih je osam kola skupio četiri. Ne nastupa, već - minute. Na startu prvenstva, protiv »njegove« Cibalije u Vinkovcima, Dinamo je pobijedio sa 4-0, a Lučić je u posljednje četiri minute na terenu zamijenio Dinu Drpića. Na terenu je ponovno osvanuo tek prošle subote, kada su »plavi« izrešetali Kamen Ingrad sa 5-0. Igrao je cijelo drugo poluvrijeme, zamijenivši Mathiasa Chagu. Doista, što se to događa s nogometašem koji je trebao biti ključna figura maksimirske obrane i koji je, svojim prepoznatljivim »bombama«, trebao parati suparničke mreže iz slobodnih udaraca? Gotovo svaki put nakon redovnog treninga ostaje individualno vježbati slobodne udarce. </p>
<p> »Najdraže mi je sâm ostati i vježbati slobodne udarce. Koliko sam ih pogodio? Oko 70 posto. Vježbam s različitih daljina, sa 16 metara, pa sa 20, sa 30... Gledao sam Sinišu Mihajlovića kako to izvodi, neću reći da mi je on uzor, ali kod njega vidiš da se to i te kako može«, pojašnjavao je svojedobno Lučić, podsjećajući da je, igrajući na posudbi u vinkovačkoj Lokomotivi, zabio gol iz slobodnog udarca sa 60 (!) metara. No, danas ga baš i nema na trenerovu radaru... </p>
<p> »Na pripremama sam zaradio dvije ozljede, dakle baš u vrijeme kad trener uigrava momčad i isprobava neke taktičke varijante. Stoga je i normalno da nisam u prvom planu. Sad se vraćam, 'dolazim sebi' i čekam priliku. Jasno je da je u ovom trenutku teško pronaći mjesto. U momčadi sve štima, sve ide kako treba, rezultati su super, atmosfera također, ali moja je situacija ipak teška. No, nadam se da ću dočekati svojih pet minuta.«</p>
<p> Maksimirski branič tvrdi da je psihološki stabilan i da ga takav razvoj događaja neće suviše deprimirati.</p>
<p> »Ma, bio sam i u gorim situacijama. Razgovarao sam i s trenerom. Nije mi konkretno rekao 'igrat ćeš u ovoj ili onoj utakmici'. Ali, bit će tu žutih i crvenih kartona, ozljeda... Čekam i spreman sam«.</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Lagerback: Hrvatska je imala sreće </p>
<p>GÖTEBORG</p>
<p> – Uoči gostovanja u Zagrebu i možda odlučujućih 90 minuta u kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo izbornik švedske nogometne reprezentacije Lars Lagerback osvrnuo se na dosadašnji učinak svojih odabranika.</p>
<p>»Vrlo sam zadovoljan do sada učinjenim. U osam utakmica upisali smo sedam pobjeda i postigli 27 pogodaka, što nas čini jednom od najefikasnijih momčadi u kvalifikacijama«, kazao je švedski strateg. Jedini kiks švedska reprezentacija doživjela je u dvoboju s Hrvatskom i to pred svojim navijačima. Sada slijedi uzvrat u Zagrebu u kojem će najvjerojatnije pasti odluka tko će izravno na SP.</p>
<p>»Hrvatska ima vrlo snažnu momčad. Igraju disciplinirano, odlično se kreću u obrani i jako su opasni u napadu. To su pokazali i u prvoj utakmici, no u Göteborgu su imali sreće, jer smo mi zapucali nekoliko izglednih prilika«, dodao je Lagerback.</p>
<p>Na dosadašnja četiri gostovanja u kvalifikacijama, Šveđani su upisali isto toliko pobjeda. U Zagrebu bi ih zadovoljio i bod.</p>
<p>»Igramo odlično na gostovanjima. Vjerujem kako ćemo odličnu seriju nastaviti i u Zagrebu, no zadovoljio bi nas i neodlučeni ishod«, zaključio je švedski izbornik. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Janica za deset dana počinje trenirati </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Trostruka svjetska i olimpijska prvakinja Janica Kostelić mogla bi za deset dana početi s lakšim skijaškim treninzima. </p>
<p>Janica je sredinom rujna tijekom veleslalomskog treninga ozlijedila butni mišić lijeve noge. Prvi je dio rehabilitacije obavila u Termama Selce, a u ponedjeljak se preselila u Daruvarske toplice. Janica se dobro osjeća i ukoliko sve bude išlo po planu liječnici predviđaju da bi se za deset dana mogla priključiti ostatku reprezentacije koja marljivo trenira na Hintertuxu, doznaje se od glasnogovornika Hrvatskoga skijaškog saveza Ozrena Müllera. </p>
<p>Na Hintertuxu je i Ivica Kostelić, koji je vrlo zadovoljan odrađenim treninzima. Ivica je s članovima B reprezentacije trenirao slalom, veleslalom i superveleslalom. Uz njega je otac Ante i stalni članovi Ivičina stožera, a riječ je o treneru Vincenciju Jovanu, Ivici Franjku (trener-serviser) te Dejanu Ležu (fizioterapeut). </p>
<p>Osim na Hintertuxu, članovi hrvatske reprezentacije treniraju i na nekim drugim odredištima. Nika Fleiss je u austrijskom Pitztalu, a Ana Jelušić u talijanskom Passo di Stelviju. Skijaška sezona, odnosno Svjetski kup, počinje 22. listopada u austrijskom Söldenu, gdje skijašice i skijaši voze veleslalom. Nakon toga slijedi mjesec dana pauze, a Svjetski kup seli na američki kontinent, odnosno u kanadski Lake Louise. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="33">
<p>Francuzi predlažu dvije Europe</p>
<p>Nicholas Sarkozy, mogući kandidat za budućeg francuskog predsjednika, ponovno je zatražio da se EU podijeli na dvije Europe</p>
<p>Kad je Velika Britanija preuzela predsjedanje Europskom unijom 1. srpnja, nitko nije mislio da će šestomjesečna »vožnja « biti ugodna i jednostavna; otočna država članica predsjedanje je preuzela u jeku najveće europske krize.</p>
<p> Sada, kada je već prošla polovica predsjedavanja, situacija nije nimalo bolja: dogovor o novom proračunu nije na vidiku, o europskom ustavu se gotovo više i ne govori, a za financijsku disciplinu više nitko i ne mari. </p>
<p>Kad je pak riječ o budućem ustroju EU, ponovno se oglasio Nicholas Sarkozy, mogući kandidat za budućeg francuskog predsjednika koji je opet zatražio da se EU podijeli na dvije Europe. Eurostat, Unijin statistički ured je izračunao kako čak 12 zemalja članica prošle godine nije poštovalo Pakt o stabilnosti i rastu, paket mjera kojima se želi osigurati gospodarski rast i ojačati euro. Tim mjerama određeno je da zemlje članice ne smiju imati proračunski deficit veći od tri posto BDP-a. </p>
<p>Negativnu su sezonu, prekršivši Pakt, otvorile upravo Njemačka i Francuska, dvije članice koje se smatraju ključnim europskim motorom. </p>
<p>No, nakon velikih kritika, prije svega Europske komisije koja je uzaludno čekala da joj ove dvije stari članovi plate predviđenu novčanu kaznu, negativan trend slijedile su i ostale zemlje, a nedavno im se, istina za samo 0,1 posto, pridružila i Velika Britanija. Najveći deficit zabilježila je Grčka sa 6,6 posto, zatim slijedi Mađarska sa 5,4, Malta 5,1, potom Poljska, Cipar, Njemačka, Francuska i Italija. </p>
<p>Britanski premijer Tony Blair na početku je predsjedanja predstavio ambiciozni program u kojem se zauzeo za modernizaciju Europske unije i nastavak njena proširenja. Modernizacija bi trebala pomoći da se EU suoči s izazovima globalne konkurencije i nadvlada strahove od daljnjeg proširenja.</p>
<p>Europskoj uniji su hitno potrebne gospodarske reforme kako bi potaknula rast, ali i smanjenje izdvajanja za poljoprivredne subvencije, rekao je Blair zastupnicima Europskog parlamenta u srpnju. </p>
<p>Velika Britanija preuzela je šestomjesečno predsjedanje Europskom unijom obećavši da će povlačiti poteze koji će uzdrmanu Europsku uniju ponovno vratiti na kolosijek ekonomskog jačanja i vanjskopolitičkog utjecaja. No, već je sada jasno kako će Blair većinu problema morati prebaciti u krilo austrijskog kolege Wolfganga Schüssela. </p>
<p>Trostruka kriza, kriza institucija, financijska i kriza liderstva prouzročila je mnoge nedoumice. Ključni europski čelnici tvrde kako im je jedino stalo do snažnije i efikasnije Europe, no svaki od njih ima različite ideje kako do tog cilja doći. Sarkozy je tako još jednom ustvrdio kako se institucionalna kriza može prevladati ako se šest ključnih zemalja EU poveže u snažniju integraciju, a ostali bi morali odlučiti žele li taj put slijediti. Tih šest zemalja uključuje, uz naravno Francusku, još Njemačku, Veliku Britaniju, Španjolsku, Poljsku i Italiju. </p>
<p>Na taj način, drži Sarkozy, »velika šestorka« efikasnije bi vodila Europsku uniju i puno se bolje nosila s problemima koje Uniji donosi globalizacija. Za početak, već su reagirali u Bruxellesu, velikih šest osim Španjolske morali bi se pobrinuti da prestanu trošiti više nego što zarađuju. Tony Blair se ipak nada da će u listopadu uspjeti održati summit na kojem bi se razgovaralo o krizi koja traje. Taj sastanak je zbog posvađanih lidera već nazvan »sastankom pomirbe«. </p>
<p>Bruno Lopandić</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Hamas spasio Sharona od poraza</p>
<p>Izrael najavio da bi mogao jednostrano anektirati dijelove Zapadne obale i povući trajnu granicu židovske države</p>
<p>ANKARA (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Izraelska vojska nastavila je u srijedu, peti dan za redom, raketne i topničke napade na palestinske ciljeve u Pojasu Gaze. Za sada ne postoje pouzdani podaci o ljudskim žrtvama. Prilikom najnovijeg napada oštećena je elektrana, pa su dijelovi Gaze ostali bez struje. Strahuje se da su materijalna razaranja velika.</p>
<p>Izraelsko ministarstvo obrane objavilo je da trenutno ne postoje planovi zaustavljanja kampanje »udara sa distance« i uhićenja palestinskih militanata. U jednoj takvoj operaciji upada u urede Hamasa i Islamskog džihada u Ramallahu, Tulkaremu, Betlehemu, Hebronu i Qalqilyi, na Zapadnoj obali, uhićena su 24 sumnjiva Palestinca. Na taj način, samo za pet dana iza izraelskih rešetaka našlo se oko 400 Palestinaca. Savjetnik izraelskog premijera Ariela Sharona za strategijska pitanja Gyal Arad najavio je nove mjere protiv nepoćudnih Palestinaca. Rekao je da bi vlada, u odsustvu mirovnog plana sa PLO-om, mogla anektirati dijelove Zapadne obale i povući trajnu granicu židovske države. U međuvremenu, oko istočnog arapskog dijela Jeruzalema Izraelci užurbano nastavljaju graditi oko10.000 stambenih i drugih objekata. </p>
<p>Premijer Sharon, koji je tijesno pobijedio prilikom glasanja unutar vladajućeg Likuda (dobio je 51 posto glasova), izbjegao je na taj način stranačke izbore. Istodobno je dobio odriješene ruke da nastavi s akcijom kažnjavanja Palestinaca. Njega je od gotovo sigurnog poraza spasila nedavna izjava Glavnog stožera Hamasa da se prekidaju raketni napadi na izraelski teritorij, odnosno da će poštovati neformalno ožujsko primirje. </p>
<p>Pobjeda Sharona, po mnogima, bila je i svojevrsno izjašnjavanje o njegovoj odluci da povuče izraelske snage i doseljenike iz Pojasa Gaze i četiri naselja na Zapadnoj obali. Čvrstorukaški premijer, vrlo popularan među običnim Izraelcima, time je dobio jedinstvenu šansu i da pobijedi na općim izborima koji će se održati 2006. Glavni Sharonov politički rival, bivši premijer Benjamin Netanyahu prihvatio je rezultate stranačkog glasanja u Likudu uz primjedbu da će nastaviti započetu borbu. </p>
<p>U svakom slučaju, novo ulje na srednjoistočnu vatru dolila je odluka administracije američkog predsjednika Georgea W. Busha da podrži izraelske napade na Pojas Gaze. Glasnogovornik State Departmenta Sean McCormack je rekao kako Washington potpuno razumije pravo Izraelaca na samoobranu. To je ohrabrilo izraelske jastrebove, naročito one koji se protive ostvarenju međunarodnog mirovnog plana poznatog pod imenom »Putokaz mira«.</p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Brown odbio ulogu žrtvenog jarca </p>
<p>Bivši direktor FEMA-e tvrdi da su zahtjevi za pomoć upućeni Bijeloj kući i Pentagonu na vrijeme</p>
<p>NEW YORK (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Bivši šef FEMA-e glavne državne agencije za zaštitu od katastrofa, Michael Brown, više od tri sata pred kamerama američke televizije trpio je, ali i ljutito uzvraćao na kritike kongresnika. </p>
<p>Posebni odboru Kongresa ispitivao je Browna o propustima FEMA-e da se na vrijeme uključi u pružanje pomoći stradalima nakon kataklizmičnih udara uragana Katrine 29 kolovoza. Priznajući da je pridonio greškama, Brown je upro prstom u guvernerku Louisiane Kathleen Blanko i gradonačelnika New Orleansa Raya Nagina. Optužio ih je da se nisu mogli složiti te da je njihova osobna netrpeljivost pridonijela da kaos zavlada odmah nakon Katrine.</p>
<p>»Moja najveća greška bila je u tome što do subote navečer nisam shvatio da Louisiana ne funkcionira«, rekao je Brown u Kongresu. No, optužujući lokalne političare na jugu Amerike, otišao je korak dalje, izravno prema Washingtonu: »Na vrijeme sam rekao predsjednikovom šefu kabineta Andrewu Cardu i njegovom zamjeniku, Joeu Haginu da će ova oluja biti izuzetno velika.</p>
<p> Razgovarao sam s njima telefonom i poslao im e-mailove, istaknuo je Brown, dodajući da su zahtjevi upućeni Bijeloj kući, Pentagonu i ministarstvu Domovinske sigurnosti otišli u potrebnom vremenskom roku. Brown izbjegao kritizirati predsjednika Georgea Busha izravno, ali je očito »pokucao« i na vrata Bijele kuće.</p>
<p>guvernerka Louisiane Kathleen Blanko oštro je demantirala Brownove riječi, odgovorivši da je marljivo radila na pripremi uklanjanja posljedica Katrine još od 27. kolovoza, dva dana prije udara. Upravo to je rezultiralo evakuacijom 1,3 milijuna ljudi, kazala je. </p>
<p>I gradonačelnik New Orleansa Nagin čija je vjerodostojnost pod znakom pitanja nakon izjava novinarima da je broj žrtava od Katrine veći 10.000, odbacio je Brownove kritike. Sugerirao je da je administracija izabrala Browna za žrtvenog jarca te da je krivica mnogo viša i šira. Sam Brown je kongresnicima uzbuđeno rekao: »Što ste očekivali od mene, da budem supermen? Da odem u New Orleans i da osobno izbavim svakoga ugroženog«. </p>
<p>Kongresnici su Brownu replicirali kako mu je uzor trebao biti Rudy Giulliani, gradonačelnik New Yorka, koji je itekako »držao konce u svojim rukama« nakon terorističkih napada 11. rujna 2001. </p>
<p>Lider demokratske manjine u Kongresu, zastupnica Nancy Pelosi iz Kalifornije nije se čak željela niti pojaviti na Brownovom saslušanju, smatrajući da su Bijela kuća, pa i sam predsjednik odgovorniji od Michaela Browna. Uostalom, Browna je za direktora FEMA-e postavio Bush, dovodeći ga s položaja predsjednika Udruženja za uzgoj arapskih konja. To, i činjenica da je Bush, nekoliko dana nakon Katrine javno pohvalio Browna, možda je dio objašnjenja zašto predsjednikova popularnost među Amerikancima i dalje pada. Upire se prstom i na predsjednikovu hipokriziju. Prije dva dana, nakon što je drugi katastrofalni uragan Rita oštetio naftna postrojenja u Teksasu, Bush je zatražio od Amerikanaca da se manje voze autom jer se nafta mora štedjeti. Ipak, sedam puta u posljednjih mjesec dana Bush je u ovaj kraj stizao svojim golemim jumbo-jetom »boeingom 747«, trošeći tone kerozina, a da nijednom nije koristio manji zrakoplov. </p>
<p>Erol Avdović</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Lynndie England tri godine zatvora</p>
<p>FORT HOOD</p>
<p> - Američka vojnikinja Lynndie England osuđena je u utorak na tri godine zatvora zbog zlostavljanja zatvorenika u iračkom zatvoru Abu Ghraib 2003. </p>
<p> Vojni sud u Fort Hoodu u Teksasu je 22-godišnju Lynndie England proglasio krivom po šest od sedam točaka optužnice, a uz zatvorsku kaznu nečasno je otpuštena iz vojske. Fotografija mlade nasmiješene žene koja na uzici drži golog iračkog zatvorenika obišla je svijet i postala simbolom skandala vezanog uz Abu Ghraib, zatvor u blizini Bagdada u kojemu su američki vojnici zlostavljali iračke zatvorenike. England je mogla dobiti do devet godina zatvora, no vojni tužitelj je tražio kaznu od četiri do šest godina, dok je njezin branitelj tražio oslobađajuću presudu.</p>
<p> Uoči čitanja presude England se zbog svojih nedjela ispričala zatvorenicima Abu Ghraiba, Amerikancima i svim koalicijskim vojnicima u Iraku. Izjavila je da je pozirala s iračkim zatvorenicima kako bi udovoljila zamolbi svog dečka vojnika Charlesa Granera te ustvrdila da je on iskoristio njezino povjerenje i ljubav. </p>
<p>Iračani su u srijedu, bijesno reagirali zbog trogodišnje zatvorske kazne Lynndie England, istaknuvši da takva blaga kazna pokazuje američko licemjerstvo. Oni su rekli da bi dobila težu kaznu da je osuđena za zlostavljanje Amerikanaca. [AP/Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Loša hrana prognana iz britanskih škola</p>
<p>»Skandal zbog nezdrave hrane koja se poslužuje u školama mora prestati«, tvrdi ministrica obrazovanja Ruth Kelly</p>
<p>LONDON (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Nezdrava hrana biti će protjerana s jelovnika u školskim kuhinjama te iz automata postavljenih po školama, najavila je u srijedu britanska ministrica obrazovanja Ruth Kelly. U praksi to znači crveno svjetlo za svu hranu koja sadrži mnogo masnoća, soli ili šećera, a nove mjere stupit će na snagu za godinu dana. Za sve to britanska školska djeca i njihovi roditelji najviše moraju zahvaliti televizijskom Golom kuharu, Jamieu Oliveru. </p>
<p>Još proljetos Oliver je osvanuo u Downing streetu donoseći peticiju za bolju ishranu đaka koju je potpisalo više od četvrt milijuna britanskih roditelja. Premijer Tony Blair koji ga je tada primio obećao je akciju. Vlada je odmah pristala subvencionirati nabavu kvalitetnijih namirnica za školske obroke i pokriti dodatne troškove pripravljanja svježih školskih ručkova na licu mjesta. </p>
<p>Prije toga, u svojoj zadnjoj televizijskoj seriji posvećenoj školskoj ishrani Goli kuhar je napao hamburgere sastavljene od slijepljenih mesnih okrajaka, masne pržene krumpiriće i druge nezdrave obroke koji se redovno serviraju đacima.</p>
<p> Umjesto toga zagovarao je pripremu zdrave hrane od svježih namirnica, a vlada je pokazala mnogo sluha za njegove prijedloge. Radi se, napokon, o vrlo popularnoj mjeri, koja će naići na opće odobravanje. </p>
<p>Borba protiv loše ishrane đaka ušla je u program vladajućih laburista. Na njihovoj godišnjoj stranačkoj konferenciji u Brightonu, ministrica obrazovanja Ruth Kelly objavila je u srijedu progon nezdrave hrane iz britanskih škola unutar godinu dana. Školski obroci moraju biti zdraviji, a posebno tijelo za njihovu reviziju idućeg će tjedna objaviti nutricionistička mjerila koja će postati obvezna u školama. </p>
<p>»Apsolutno mi je jasno da skandal nezdrave hrane koja se svakog dana servira u školama mora prestati«, kazala je u Brightonu ministrica Kelly. Najavila je zabranu serviranja nekvalitetnih kobasica i hamburgera te druge nezdrave hrane u britanskim školama od iduće jeseni. Na udaru će se naći i automati za prodaju hrane, postavljeni u mnogim školama. Oni, naime, ubuduće neće smjeti prodavati slatkiše, čips, niti jako zašećerena pića.</p>
<p>Sadašnja britanska vlada i inače pokazuje dosta zanimanja za zdravlje građana. Druge zdravstvene mjere koje je do sada donijela, poput zabrane pušenja na javnim mjestima, ili preporuke da svaki građanin dnevno mora jesti pet puta voće i povrće, znale su međutim izazivati mrgođenje građana i primjedbe da im se država previše petlja u privatni život. Sa školskim obrocima je drukčije jer svi žele da djeca budu zdrava. Statistike, naime, pokazuju porast debljine, pa i nekih oblika šećerne bolesti među školarcima na Otoku. Istraživanja su također utvrdila štetne promjene u ponašanju djece koja jedu visoko prerađenu hranu punu nezdravih dodataka. </p>
<p>Suzi Leather, prva predsjednica Odbora za reviziju školskih obroka, svojedobno je izjavila da »nitko ne bi smio živjeti kraćim ili nezdravijim životom zato što je jeo školsku hranu«. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="38">
<p>Život u mikrovalki</p>
<p>Većina suvremenih uređaja zrači i sve više smo izloženi »elektrosmogu«, kako se odnedavno počeo nazivati taj fenomen onečišćenja čovjekova okoliša, a stručnjaci se spore je li to zračenje opasno po ljudski organizam ili nije </p>
<p>Vjerojatno su brojni među nama već vidjeli zgodnu djevojku modela kako se zadovoljno smiješi dok na svojem krilu drži otvoren laptop, malo čudo prijenosne kompjutorske tehnologije. Zadovoljan osmijeh na njezinom licu nedvojbeno je dokaz da joj je kompjuter zaštićen najnovijim antispyware i antivirus programom. No staviti laptop sebi u krilo možda nije loše za potrebe snimanja, ali nipošto nije dobra ideja ostaviti ga ondje dulje, ne zbog topline koju razvija i koja oštećuje vrlo osjetljive organe nego zbog izlaganja zračenju elektromagnetskog polja. </p>
<p>Zapravo, loša je ideja držati blizu tijela bilo koji elektronički ili električni uređaj redovito i tijekom duljeg razdoblja. Premda se gube vrlo brzo s povećanjem udaljenosti, elektromagnetski valovi emitirani izbliza mogu nam nauditi. Mnogo epidemioloških studija pokazuje da se dugotrajno izlaganje niskoj razini elektromagnetskog polja može povezati s dječjom leukemijom. Zbog biznisa i gramzljivosti, koja je njegov nerazdvojan dio, u nekim zemljama nikada nisu prihvaćeni nikakvi standardi glede izlaganja elektromagnetskom polju. Sjedinjene Američke Države najevidentniji su primjer takvog ponašanja unatoč činjenici da je, primjerice, studija tamošnjeg Instituta za rak (NCI) iz 1998. godine pokazala da su djeca koja su koristila električne deke, sušila za kosu ili provodila vrijeme igrajući videoigrice češće obolijevale od akutne limfoblastične leukemije. Niti električni uvijači za kosu nisu se prema nalazima te studije pokazali bezopasni. S druge strane, glavni izvori radiofrekventnog zračenja kojima je izloženo stanovništvo diljem svijeta, pa ni Hrvatska nije iznimka, predajne su antene radijskih i TV postaja. </p>
<p>Policajci pak, koji vrebaju prebrze vozače svojim ručnim radarima, pokazale su neke druge studije, zbog zračenja tih naprava ne oboljevaju doduše od leukemije, ali da u velikoj mjeri od raka testisa i melanoma. </p>
<p>Vojni radari Peregrine, koje će MORH uskoro instalirati diljem Lijepe naše od južnog Jadrana do Slavonije, prema mišljenju ing. Vilija Kezića, svojim zračenjem stvaraju opasno područje u krugu polumjera 15 metara oko antene, u kojemu ne smiju boraviti ljudi dok radar zrači elektromagnetsku energiju, kao i područje profesionalne izloženosti u kružnom vijencu širine od 15 do 150 metara od antene, u kojemu se osobe mogu zadržavati kratkotrajno uz primjenu mjera zaštite od elektromagnetskog zračenja. Dalje od toga, navodno, zračenje nije opasno. Znanstvenici britanskog Instituta za istraživanje raka (The Institute of Cancer Research) objavili su nedavno rezultate najveće analize posvećene povezanosti korištenja mobitela i uzroka za razvoj tumora živčanog sustava. Ta vrsta tumora posebna je vrsta raka koja se pojavljuje blizu mjesta na glavi gdje držimo mobilne telefone. Istraživači nisu pronašli dokaze koji bi povezali uzroke takve vrste raka u prvih deset godina korištenja mobitela, iako tu temu nisu isključili iz dugoročnih učinaka. Nasuprot toj studiji, stoji ona s Karolinskog instituta u Stockholmu, objavljena potkraj prošle godine, u kojoj se navodi da ljudi koji koriste mobilne telefone najmanje deset godina mogu imati povećan rizik dobivanja veoma rijetkoga benignog tumora živca glave, baš u predjelu gde se drži mobitel. </p>
<p>Posljednjih se godina u nekoliko studija upozorava na učestalu upotrebu mobilnog telefona i veze tog telefona s tumorima na mozgu, ali stručnjaci još nisu donijeli nikakve konkretne zaključke. Dakako, mobitel ne bi bio mobitel da nema antena, odnosno uređaja koji zrači elektromagnetske valove. U ovom slučaju za njeno funkcioniranje potrebna je dodatna oprema - bazna postaja. Antene za mobilnu telefoniju su usmjerene - ističu u T-Mobileu - zrače u točno određenom smjeru, a u svim ostalim smjerovima, posebno prema dolje, zračenje je zanemarivo. To je zračenje već nakon nekoliko metara daleko ispod dopuštene razine. Ivica Prlić s Instituta za medicinska istraživanja i medicinu rada odlučno izjavljuje: »Zračenje baznih stanica nije opasno za zdravlje!« Prema stajalištu mnogih stručnjaka i znanstvenika, tvrdnje prosvjednika o štetnom zračenju baznih stanica nisu utemeljene na znanstvenim rezultatima. Prosvjede smatraju izrazom iracionalnog straha, neupućenosti i odbojnosti prema svemu što je moderno. Ne čudi stoga što se na krilima takvog mišljenja antenski stupovi nerijetko postavljaju, protivno zakonu, u blizini vrtića, škola i bolnica, te u zaštićenim područjima poput Lokruma. Europska komisija usvojila je 2000. godine »Komunikaciju o upotrebi načela opreza«, koja omogućuje pravo onima koji se osjećaju ugroženima da zatraže zabranu ili moratorij na potencijalno opasne proizvode. Prema tim dokumentima za primjenu načela opreza, nije potreban konsenzus znanstvene zajednice, već su dovoljna upozorenja nekih znanstvenih krugova. Možda toj »znanstvenoj manjini« pripada i mišljenje Dragana Poljaka, redovitog profesora na Fakultetu elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu, koji je reagirajući na postavljanje odašiljača za mobilnu telefoniju nedavno u Neslanovcima rekao da je teško paušalno procijeniti razinu elektromagnetskog polja takvoga antenskog sustava bez specificiranih podataka i provedbe odgovarajućeg proračuna. »Ako je odašiljač na kući, kao što je slučaj, u visinskoj razini odašiljača otprilike od 10 do 25 metara, elektromagnetsko zračenje bi moglo prelaziti okvire graničnih vrijednosti propisane pravilnicima. Potrebno je provesti precizna mjerenja koja su nužna za svaki izvor neionizirajućeg zračenja«, pojašnjava Poljak. Što je više antena i baznih postaja postavljeno, to one rade s manjom snagom (emitiraju manje elektromagnetsko zračenje), ne smanjujući kvalitetu usluge, izjavljuju u T-Mobileu. Sredinom ove godine Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi najavilo je inspekcijski nadzor u T-Mobileu, jer sve njihove bazne stanice s repetitorima još nisu imale uporabnu dozvolu koja se izdaje na osnovi Pravilnika o zaštiti elektromagnetskih polja. Ministarstvo je T-Mobile upozorilo pisanim putem da kasni u izradi studije na temelju koje može dobiti uporabnu dozvolu za bazne postaje. Kako nam je u razgovoru za »Vjesnik« pojasnio dr. Srećko Grgić, viši sanitarni inspektor iz Uprave za sanitarnu inspekciju, T-Mobile je zatražio od njih odgodu za izradu studije do kraja godine. Uprava je pristala i naredila T-Mobileu da zaključno sa 31. prosinca ove godine izradi studiju. Dotad, kako izgleda, T-Mobileove bazne postaje zračit će ilegalno. </p>
<p>Neionizirajuće zračenje, a o njemu je dosad uglavnom bila riječ, sačinjeno je od elektromagnetskih valova niske frekvencije, velikih valnih duljina i male energije. Uključuje ultraljubičastu svjetlost, vidljivu svjetlost i infracrvenu svjetlost, radiofrekvencije, vrlo niske frekvencije i ekstra niske frekvencije. Izvori tog zračenja obuhvaćaju fotokopirne strojeve, faksove, opremu za varenje, televizijske, radio i telekomunikacijske tornjeve, mobilne telefone, videoterminale, mikrovalove (pećnice), električne vodove, električne centrale, transformatore, električne vlakove, dalekovode...</p>
<p>Zbog velikih jakosti polja ispod dalekovoda pogubni utjecaji na ljude su rano otkriveni i dokazani te se zna da je jedino rješenje bijeg od dalekovoda. Ipak, do nedavno je zanemarivano da ta struja (naravno, znatno manjih jakosti) teče i električnim instalacijama u našim domovima, produžnim kabelima koji su protežu ispod naših radnih stolova i naših nogu te raznoraznim električnim uređajima koji nas okružuju u sve većem i većem broju.</p>
<p>Glede naših računala, smatra on, s obzirom na to da monitor ne zrači samo naprijed, to jest prema njegovom korisniku, nego i okolo njega, dakle prema susjedima, potrebno je poduzeti zaštitne mjere kako bi se smanjila izloženost tom zračenju. Najmanje što možemo i moramo uraditi je da odmaknemo svoja ili susjedova leđa najmanje 50 centimetara od zadnje ili bočne strane monitora radi smanjenja izloženosti magnetskom niskofrekventnom polju. Najmanji razmak između dva usporedna monitora ne bi smio biti manji od 30 centimetra.</p>
<p>Omer Rak</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Nova avantura malog Gala</p>
<p>Osam milijuna primjeraka 33. strip izdanja Asterixa u službenoj će se prodaji naći </p>
<p>14. listopada u čak 27 zemalja svijeta</p>
<p>»Nalazimo se u 44. godini prije Krista. Cijela je Galija pod vlašću Rimljana... Cijela? Ne! Jedno selo nepokornih Gala i dalje se uspješno opire osvajaču.« Tako već pola stoljeća počinju stripovi o Asterixu. Legendarni mali lukavi Gal i njegov veliki trbušasti prijatelj Obelix odavno su institucija i Europi i bestseller diljem svijeta. Nakon nekoliko godina stanke nedavno su doživjeli svoje 33. strip izdanje. »Nebo mu pada na glavu« originalni je naziv strip albuma za čije je prošlotjedno predstavljanje Grand Place u središtu Bruxellesa preuređen u veliko galsko selo od prije dvije tisuće godina. U središtu sela našao se simbol Bruxellesa - Manneken Pis. Skulptura dječaka koji piški za tu je prigodu obučena u prugaste hlače kakve u stripu nosi Obelix.Osam milijuna primjeraka novog strip albuma Asterix u službenoj će se prodaji naći 14. listopada u čak 27 zemalja svijeta.</p>
<p>Asterixa su stvorili strip scenarist Rene Goscinny i strip crtač Albert Uderzo 1959. godine. Prvi album »Asterix Gal« prodan je u 600.000 primjeraka. Samo za usporedbu, jedna od posljednjih epizoda »Ruža i mač« samo je u Francuskoj prodana u vrtoglavih sedam milijuna primjeraka. Od prve epizode do danas procjenjuje se da je prodano 300 milijuna strip albuma prevedenih na čak 77 jezika. </p>
<p>Kad su počeli raditi strip, između Goscinnyja i Uderza došlo je do nesuglasica oko izgleda novog junaka. Uderzo je Asterixa zamišljao kao golemog ratnika koji probleme rješava snagom, ali Goscinnyjeva mašta je pobijedila i nastao je simpatični, lukavi mali ratnik. Uz njega je uvijek veliki, ali priglupi prijatelj zlatnoga srca. Tako je nastao Obelix, inače seoski nosač obeliska prepoznatljiv po prugastim plavo-bijelim hlačama i riđim pletenicama. Imena likova u stripu dobivena su tako da se na korijen dodaje nastavak rix, što je keltska varijanta latinskog rex - kralj. S obzirom na to na koliko je jezika Asterix preveden uopće nije čudo što su imena ostalih likova različita ne samo od zemlje do zemlje, nego često i od izdavača do izdavača.</p>
<p>Uz glavni duo, tu su i seoski vrač koji priprema čarobni napitak zahvaljujući kojemu svi stanovnici sela dobivaju nadljudsku snagu pa im tučnjava s Rimljanima postaje prava zabava. Obelix je kao mali upao u lonac sa čarobnim napitkom pa mu više nije potreban, iako kad se napitak dijeli stalno traži svoju porciju. Rimljani u okolnim logorima patroliranje oko galskog sela doživljavaju kao najgoru kaznu, jer redovito dobivaju batine od Gala. Njih u svakoj epizodi vodi Julije Cezar koji je toliko uobražen da o sebi govori u trećem licu, a svi mu se podsmjehuju, jer nikako da pokori Asterixovo selo. </p>
<p>Od stalnih junaka tu je i mali pas, Obelixov nerazdvojni prijatelj, seoski poglavica koji najviše vremena provodi šećući selom selu dok ga dvojica, redovito nepouzdanih nosača, nose na štitu, te seoski pjevač čiji talent izaziva podijeljena mišljenja. I dok on smatra da je genijalan, ostatak se sela na sve načine trudi zaustaviti ga čim poželi zapjevati. Kad napokon zapjeva redovito počne padati kiša. </p>
<p>Pustolovine Asterixa, Obelixa i njihovih prijatelja i neprijatelja događaju se gotovo u cijelom svijetu, od Galije, preko Egipta, Velike Britanije, Grčke, Španjolske, Korzike, Švicarske, Belgije, Njemačke sve do Indije i Amerike. Goscinny je u tekstovima punima satire ismijavao ljudske mane karakteristične određenom podneblju. Nisu pošteđeni ni ljudi iz javnog života Francuske i ostatka svijeta, niti umjetnička djela svjetske baštine. Kroz tridesetak epizoda Asterixa prodefilirali su Don Kihot, Frankenstein, Stanlio i Olio, rimski špijun s licem Seana Conneryja, Židov s licem Gregoryja Pecka, pa čak i aktualni francuski predsjednik Jacques Chirac.</p>
<p>Kada je Rene Goscinny umro 1977. od srčanog udara, Uderzo je počeo sam crtati i smišljati scenarij za nove epizode. Uderzo radi sporo i temeljito, i premda za sebe kaže da se ne može mjeriti s Goscinnyjem, upućeni tvrde da je humor ostao na istoj razini. Iz poštovanja prema pokojnom kolegi Uderzo svaku epizodu potpisuje s oba imena. Bolji poznavatelji stripa ističu njegove fantastične scenografije vjerno prenesene na papir i sjajan odabir uglavnom toplih boja, što nije njegova zasluga. Uderzo je, naime, daltonist.</p>
<p>Albert Uderzo već je poduzeo i zakonske mjere da nakon njegove smrti (rođen je 1929.) ni jedan crtač niti scenarist ne nastavi rad na Asterixu kako ne bi pala kvaliteta, što se, na primjer, dogodilo s još jednim kultnim stripom »Alanom Fordom«. Drugim riječima: kad nas napusti Albert Uderzo Asterix i društvo odlaze u povijest.</p>
<p>Prva epizoda Asterixa u bivšoj je Jugoslaviji objavljena 9. listopada 1966. u »Politici Ekspres«. Asterix je tamo bio Zvezdoje, Obelix Trboje, a Galija Medovina. Za album je utrošeno 14 litara tuša, 30 kistova, 62 olovke, 27 gumica za brisanje, 38 kilograma papira, 16 traka za pisaći stroj, a autori su radeći popili oko 100 litara piva.</p>
<p>Martina Kalle</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="40">
<p>Eksplozija plina raznijela kuću, obitelj preživjela</p>
<p>Uzrok eksplozije je najvjerojatnije pretakanje plina u zatvorenoj prostoriji</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - U strahovitoj eksploziji plina koja je u srijedu nešto prije 3 sata ujutro potresla prigradsko naselje Svetu Klaru, srećom nitko nije teže stradao, a potpuno je uništena obiteljska kuća Franje Gluhaka u ulici Milana Šenoe. Na mjestu događaja zatekli smo u srijedu ujutro lakše ozlijeđenoga Franju, koji nam, još u šoku, nije mogao govoriti o samoj eksploziji, a pitanje je li netko stradao rekao je da nije nitko, iako su svi ukućani bili prevezeni u bolnicu. Svi su odvedeni u KBC Zagreb gdje je utvrđeno da nisu u životnoj opasnosti. Najteže je ozlijeđena Gluhakova supruga Ana (57), koju su ispod ruševina izvlačili vatrogasci uz pomoć ZET-ove dizalice, koja je u to doba noći jedina bila na raspolaganju. </p>
<p>U službenom policijskom priopćenju navodi da je uzrok eksplozije bila kritična koncentracija plina u podrumu kuće 58-godišnjeg Franje Gluhaka te urušavanje dijela kuće, u srijedu oko 2.45 sati, uslijed čega je Franjina supruga Ana ostala zatrpana u ruševinama, srećom bez težih ozljeda. Ostali ukućani, od kojih dvoje djece, na vrijeme su spašeni. Naime, Franjo je tog dana popodne pretakao plin u šest boca, zapremnine 35 kilograma, pa je koncentracija plina preko noći postala kritična i došlo je do eksplozije. kako smo neslužbeno saznali Franjo Gluhak je zaposlen kao vozač u poduzeću »Pro-Plin«.</p>
<p>Policiju je dočekao Franjo s vidljivim ozljedama glave. Prema prvim informacijama, u kući se nalazilo dvoje djece od tri i pet godina, pa su policajac i njihov otac izvukli djecu na sigurno. Iz ruševina je oko 4.50 sati izvučena Ana Gluhak, a desetak minuta kasnije oslobođen je i njihov 24-godišnji sin Ivan, koji se u trenutku eksplozije nalazio na katu kuće, dok je 33-godišnja majka dvoje spomenute djece sama izašla iz kuće.</p>
<p>Dragan GrdićMarina Kovačević</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Cane: Ljudi poput ovih ubili su Đinđića</p>
<p>Osim sudske opomene koju je zaradila Sina Karli, u »Nacionalu« će morati objaviti presudu, te snositi troškove postupka</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Zbog tekstova objavljenih u »Nacionalu«,u kojima se Stanko Subotić Cane naziva »patroneom balkanske duhanske mafije, financijskim protektorom Mile Đukanovića i srbijanskog premijera Đinđića«, urednica tjednika Sina Karli, u srijedu je na zagrebačkom Općinskom sudu proglašena krivom za klevetu. Osim sudske opomene koju je Karli zaradila, u »Nacionalu« će morati objaviti presudu, te snositi troškove postupka. Ovo je međutim, samo jedna od privatnih tužbi koje je, zbog klevete, Subotić pokrenuo protiv »Nacionala«, odnosno Sine Karli, kolumnista Srećka Jurdane i novinarke Jasne Babić. Povod tužbama bili su navodi poput »Opstruiranje istrage o balkanskom bossu: tekst u »Nedjeljnom telegrafu« Đinđićev je obračun s ljudima koji sudjeluju u istrazi o Subotiću«, objavljeni u »Nacionalu« krajem 2001. i 2002. Iako su, prema riječima Subotićeva odvjetnika Slobodana Budaka, okrivljeni tražili da ne daju iskaze dok se tužitelj ne pojavi na raspravi, nitko od njih, u srijedu nije došao na sud. Sina Karli je svoj izostanak ispričala bolešću, iako sutkinja Prišlin nije mogla pročitati dijagnozu, dok Srećka Jurdanu i Jasnu Babić, za koju je izdan dovedbeni nalog, nije bilo moguće pronaći. Privatni tužitelj, koji je na zagrebački sud stigao iz Švicarske, gdje sada živi, izvanraspravno je svjedočio na zahtjev odvjetnika Budaka. »Nikada u svojih 46 godina nisam imao problema sa zakonom, vlasnik sam nekoliko tekstilnih tvrtki i nisam nikakav novopečeni bogataš, stvaram još od 80-tih«, rekao je Subotić. Što se tiče njegovih sastanaka sa pokojnim premijerom Đinđićem, o kojima je pisao »Nacional«, Subotić nije nijekao dugogodišnje prijateljstvo koje ih je povezivalo, ali je dodao da to nije bila nikakva tajna veza koju bi hrvatski tjednik »predstavljao kao zavjeru«. »Zaprepašten sam da se takvi bave novinarstvom. Možda je neke to strah reći zbog moći koju ovi ljudi imaju u Hrvatskoj, ali ja takve dobro znam, u Srbiji su slični ovima ubili Đinđića«, komentirao je tužitelj. U nastavku svog svjedočenja, kazao je da ima »žarku želju da odgovara za svaku svoju riječ«. </p>
<p>Anita Krmek</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Leu Radeljaku će se ponovo suditi </p>
<p>Na ponovljeno suđenje bit će pozvani vještaci iz SAD-a, a spis će biti upućen Prometnom fakultetu u Zagrebu</p>
<p>SPLIT</p>
<p> - U srijedu donesenom odlukom Izvanraspravnog vijeća, kojom se ukida prvostupanjska oslobađajuća presuda, Leu Radeljaku (23) ponovo će se na splitskom općinskom sudu suditi zbog nehajnog izazivanja prometne nesreće u kojoj je 15. kolovoza 2000. godine u Splitskoj na Braču život izgubila njegova pomajka Ena Begović. Razlog ukidanju presude nepotpuno utvrđeno činjenično stanje. Na ponovljeno suđenje pozvat će se vještaci iz SAD-a te će spis biti proslijeđen Prometnom fakultetu u Zagrebu. </p>
<p>Do nesreće je došlo na oštrom usponu, kada je Leo Radeljak zaustavio »jeep grand cherokee« kako bi vozačko mjesto prepustio ocu Josipu Dikanu Radeljaku (62). U tom je trenutku, prema optužnici, povukao ručnu kočnicu, no bez gašenja motora, a ručicu automatskog mjenjača ostavio u položaju »R« pa je terenac kliznuo unatrag i prevrnuo se s ceste u tri metra duboku provaliju. Prilikom pada vozila Ena Begović zadobila je višestruke ozljede glave od kojih je ubrzo preminula, a teško je ozlijeđena njena i Dikanova kćerkica Lana Radeljak. Iako vještak Vinko Ugrin u svojim prvim vještačenjem nije pronašao nikakve tehničke neispravnosti na mjenjačkoj kutiji ili ručnoj kočnici, obrana je tijekom postupka priložila dokumentaciju iz SAD-a, agencije NHTSA, koja se bavi sigurnošću u prometu na američkim cestama, prema kojoj je na tom modelu terenca već uočena serijska tehnička neispravnost upravo na mjenjačkoj kutiji. Automatika je navodno sama »preskakala«, prebacujući mjenjač iz položaja »P« (za parking) u položaj »R« (za kretanje unatrag). Nakon uvida u novu dokumentaciju, vještak Ugrina je dopustio mogućnost da se mogla dogoditi takva pogreška, osobito kada je u sustavu za mijenjanje brzina uključena elektronika. Prema vještakovu mišljenju, tehnički je moguće da se takva greška dogodi, a da se poslije više ne ponovi. </p>
<p>Dikan je pred američkim sudom pokrenuo parnicu protiv proizvođača, korporacije »Daimler-Chrysler« zbog naknade štete.</p>
<p>Irena Dragičević</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Pijani izgrednik se sam ozlijedio</p>
<p>VARAŽDIN</p>
<p> - Nakon što je Željko Oršuš iz romskog naselja u Strmcu Podravskom optužio policajca da ga je u ponedjeljak navečer udario svjetiljkom po glavi i nanio mu teške tjelesne ozljede, u srijedu su se o cijelom slučaju ponovo oglasili policajci. U priopćenju PU varaždinske navodi se da je Oršuš krenuo prema policaju mašući rukama i unatoč upozorenjima da se udalji, na policajca nasrnuo.</p>
<p>Kako bi se obranio, policajac je podigao obje ruke te je tom prilikom došlo do međusobnog kontakta, a Oršuš je zatim pao na tlo. Prilikom pada udario je glavom te je zbog toga hospitaliziran. Policajci su utvrdili i da je Oršuš u krvi imao 2, 84 promila alkohola. Policajci su prekontrolirali i postupanje policajaca koji su došli u naselje te utvrdili da optuženi policajac sa sobom nije imao svjetiljku, a očevidom su pronađeni tragovi koji upućuju na to da se Oršuš ozlijedio prilikom udara o tlo. [Mihaela Zagoršćak]</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Biciklista udario opel, a usmrtio VW</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – U prometnoj nesreći koja se zbila u srijedu, malo prije 20 sati, u Ilici kod kućnog broja 435 poginuo je neidentificirani biciklist starije dobi. Kako doznajemo, do nesreće je došlo kad je vozač opel vectre zagrebačkih registarskih oznaka udario u biciklista i oborio ga na pločnik. Potom je na srušenog biciklista naletio vozač VW lupa. </p>
<p>Biciklist je nakon udara drugog vozila preminuo na mjestu događaja, dok su vozač i suvozač iz opel vectre zbog lakših ozljeda prevezeni u Kliniku za traumatologiju. [V. M.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="45">
<p>Hrvatska 62. među 117 zemalja</p>
<p>Prema Indeksu konkurentnosti rasta Svjetskog gospodarskog foruma (WEF), Hrvatska je ove godine zauzela 62. mjesto među 117 zemalja, što, ne računajući 13 novouvrštenih zemalja, predstavlja rast za dva mjesta. WEF-ovo Izvješće o globalnoj konkurentnosti, kojeg je u srijedu predstavilo Nacionalno vijeće za konkurentnost, uključuje i Indeks poslovne konkurentnosti, na kojem je Hrvatska u 2005. napredovala za 12 mjesta, na 63. mjesto.</p>
<p>Predsjednik Vijeća Darko Marinac istaknuo je kako rezultati izvješća pokazuju da se Hrvatska drži u grupi sa Bugarskom i Rumunjskom, te dodao kako su primjetna poboljšanja u poslovnoj okolini i kvaliteti javnih institucija, poput veće nezavisnosti sudstva i neutralnosti vladinih odluka. No, i dalje su prisutni problemi, kao primjerice problem korupcije i nedovoljne efikasnosti državne uprave, kaže Marinac. Drži kako ostvarena konkurentska pozicija Hrvatske, koja je poboljšana zahvaljujući i pozitivnim promjenama u obrazovnom sustavu i pravosuđu, daje pozitivan signal za početak pregovora s EU. Na novinarski upit kako to da se Hrvatska u izvješću Svjetske banke o uvjetima poslovanja našla na lošem 118. mjestu od 155. zemalja, Marinac je odgovorio kako je riječ o različitim metodologijama, bazama i razdobljima. </p>
<p>WEF-ovo istraživanje - u koje je Hrvatska uključena četvrti put i koje Vijeće koristi kao osnovu vlasnitog izvješća - rangiranje temelji na javno dostupnim podacima, ali i anketi među menadžerima, ove godine njih 11.000 u 117 zemalja.</p>
<p>Indeks konkurentnosti rasta čine tri podindeksa: kvaliteta makroekonomskog okruženja, stanje javnih institucija i razina tehnološkog razvoja. Prema prvome Hrvatska je zauzela 68. mjesto, iza većine tranzicijskih zemalja, a ispred, primjerice, Rumunjske, Makedonije, BiH i SCG. Na drugome je podindeksu zauzela 73. mjesto (iza SCG), dok je po tehnologiji na 51. mjestu, ali još uvijek iza svih novih članica EU.</p>
<p>Skok od 12 mjesta (ne računajući zemlje ove godine uključene u indeks) sa 72. na 63. mjesto na Indeksu poslovne konkurentnosti Hrvatska je ostvarila zahvaljujući poboljšanju uvjeta poslovanja, i to, kako se navodi, zahvaljujući manjim ograničenjima stranog vlasništva, »pouzdanijim policijskim uslugama« te poboljšanju ukupne kvalitete infrastrukture. Ovaj indeks čine dva osnovna podindeksa: razina sofisticiranosti poslovanja i strategija tvrtki te kvaliteta ukupnog poslovnog okruženja, na kojima je Hrvatska zauzela 70. i 61. mjesto, bitno slabije od novih članica EU.</p>
<p>WEF izrađuje i Indeks globalne konkurentnosti koji uključuje, među ostalim, pokazatelje iz zdravstva i kvalitetu obrazovnog sustava. Prema tom je indeksu Hrvatska napredovala realno za čak 19 mjesta, na 64. mjesto.</p>
<p>Petra BulićIvan Smirčić</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Dioki u vinilni lanac ulaže 60 milijuna eura</p>
<p>OMIŠALJ</p>
<p> - Projekt ponovnog pokretanja proizvodnje vinilklorid monomera (VCM) i pokretanja postrojenja za proizvodnju polivinil-kloorida (PVC) u Omišlju, odnosno cjelovitog vinilnog lanca koji bi trebao biti ostvaren do 2008. i u koji bi trebalo biti uloženo 60 milijuna eura, predstavljen je u srijedu u Dina Petrokemiji, članici Dioki Grupe.</p>
<p> Postrojenje za proizvodnju VCM-a zatvoreno je 2003., a u Diokiju su analizom kapaciteta VCM-a u regiji utvrdili opravdanost pokretanja proizvodnje od 160.000 tona VCM-a na godinu. Istodobno, postojeće postrojenje za proizvodnju PVC-a u Splitu, kapaciteta 50.000 tona, preselit će se u Omišalj te bi tako na jednoj lokaciji bio objedinjen proizvodni vinilni lanac. Takva, povezana proizvodnja VCM-a i PVC-a na istoj lokaciji bila bi jedina u regiji, rečeno je. Predsjednik Uprave Diokija Zdenko Belošević kazao je da im je cilj udvostručiti proizvodnju PVC materijala na oko 500.000 tona na godinu, uz poštivanje svih ekoloških standarda. Po njegovim riječima, Dioki želi postati vodeći proizvođač plastičnih masa u regiji, posebice što se predviđa da će svjetska potrošnja plastike u sljedećih nekoliko godina doseći oko 300 milijuna tona. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Croatia osiguranje osnovalo zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Uprava Croatia osiguranja osnovala je i preuzela pokroviteljstvo nad zatvorenim dobrovoljnim mirovinskim fondom namijenjenim radnicima CO, te je istim svakom djelatniku namijenila 1.200 kuna doprinosa te još 25 posto poticaja na uplaćeni iznos Dobrovoljnog mirovinskog osiguranja. Fond će se zvati CROSIG mirovinski fond, a osnovan je s ciljem jačanja svijesti o nužnosti vlastite brige za budućnost i poticanja djelatnika na osiguranje vlastite dodatne mirovine. Pored uplate od 1.200 kuna CO će stimulirati s dodatnim iznosom poticaja sve djelatnike koji izvrše uplatu za osobnu štednju do 15. prosinca 2005. Na osobnu uplatu radnika dodatno će se uplatiti poticajna sredstva u visini 25 posto neto od osobno uplaćenog iznosa, a najviše do 600 kuna za ovu poslovnu godinu. [N. M.]</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Pliva prodala lijek VoSpire</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Pliva je s privatnom farmaceutskom kompanijom Dava Pharmaceuticals Inc. sklopila ugovor o prodaji lijeka s tržišnim ekskluzivitetom VoSpire ER kompanije Odyssey Pharmaceuticals Inc., Plivinog povezanog društva u SAD-u za proprietary poslovanje. Ukupna potencijalna vrijednost tog ugovora iznosi do 67,5 milijuna USD. Prema ugovoru, Pliva će dobiti predujam od 32 milijuna USD, a po ostvarenju određenih ciljeva iznos do ukupno 35,5 milijuna USD. Zatvaranje transakcije očekuje se krajem listopada, što bi u četvrtom tromjesečju trebalo rezultirati izvanrednim knjigovodstvenim dobitkom od oko 25 milijuna USD. Prodaja lijeka VoSpire završni je potez izlaska Plive iz proprietary poslovanja. [N. M.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="49">
<p>Hrvatska je učinila sve</p>
<p>Apeliram na našu javnost, kao što smo često i dosad u prošlosti bili razočarani, da ni sada ne treba biti prevelik optimist. Treba pričekati hladnokrvno što će reći Europska unija, poručio je premijer </p>
<p>STRASBOURG (Od Vjesnikova izvjestitelja)</p>
<p> - »Očekujem da će se vrednovati svi napori koje je Hrvatska učinila. U ovom trenutku nije primjereno da kao predsjednik Vlade dajem bilo kakve prognoze, ali mogu reći da je Hrvatska sve učinila«, izjavio je premijer Ivo Sanader u srijedu poslije podne, završavajući posjet Europskom parlamentu i Vijeću Europe u Strasbourgu. Upitan koliko je realno očekivati da pregovori počnu sljedeći tjedan, Sanader je kazao: »Nije na meni da ocjenjujem koliko je realno. Apeliram na našu javnost, kao što smo često i dosad u prošlosti bili razočarani, da ni sada ne treba biti prevelik optimist. </p>
<p>Treba pričekati hladnokrvno što će reći Europska unija. Meni je kao premijeru prije svega stalo da Hrvatsku predstavim u inozemstvu kao zrelu, demokratsku zemlju, koja zna koje su njezine obveze«.</p>
<p>»Bez obzira kakva odluka bila, Hrvatska ide dalje«, rekao je Sanader.</p>
<p>Premijer se tijekom dana sastao i s Ollijem Rehnom, povjerenikom Europske komisije za proširenje, i razgovarao s njim iza zatvorenih vrata. »Razgovor je bio iznimno dobar. Razgovarali smo u četiri oka i tad se može i nešto više reći jedan drugome. Bez obzira kakvu odluku donese radna skupina, a Rehn je član skupine, pozvao sam ga, kao bivšeg nogometaša, da dođe na utakmicu Hrvatska - Švedska u Zagrebu«, kazao je Sanader.</p>
<p>Četiri dana pred donošenje odluke o početku ili odgodi pregovora s Hrvatskom u nekim medijima, pa i uglednom Daily Telegraphu i Le Figarou, pojavili su se napisi da će Austrija blokirati početak pregovora s Turskom ako ne počnu pregovori s Hrvatskom.</p>
<p>Hrvatski premijer Ivo Sanader, koji je u srijedu boravio u Strasbourgu i susreo se s liderima Europskog parlamenta i Vijeća Europe, demantirao je takve napise i spekulacije. »Kada je riječ o mogućim trgovinama, moram odbaciti takve spekulacije.</p>
<p> Ono što znam, a mislim da je to ispravno, svaku zemlju se ocjenjuje o njezinu postignuću individualno. Ne mogu se povezivati Turska i Hrvatska, i siguran sam da će europski lideri znati ocijeniti što je hrvatska vlada postigla u ispunjavanju Akcijskog plana«, kazao je premijer. </p>
<p>»Pročitao sam kao i vi te spekulacije, i što se mene tiče odbacujem ih, a prema mojim saznanjima to nije slučaj«, rekao je premijer hrvatskim novinarima.</p>
<p>Sanader se u srijedu ujutro, na posebno inzistiranje, sastao i s predsjednikom kluba zastupnika socijaldemokrata u Europskom parlamentu u Strasbourgu Martinom Schulzom i s Hanesom Swobodom, koji je izvjestitelj za Hrvatsku u Europskom parlamentu.</p>
<p>»Ne želim da nas podržava samo Europska pučka stranka. Ne želimo uopće da se Europa dijeli na pitanju Hrvatske, nego želimo da se suglasjem svih 25 zemalja članica i svih parlamentarnih frakcija u parlamentu da potpora Hrvatskoj«, kazao je Sanader, uz konstataciju da je u svim razgovorima došla puna potpora Hrvatskoj. »Svi ističu da se čuje i izvješće Carle del Ponte i ocjena radne skupine«.</p>
<p>Premijer kaže da je bilo nužno doći u Strasbourg i razgovarati s različitim frakcijama i dati im informaciju iz prve ruke. Sanader je pozvao Martina Schulza u posjet Hrvatskoj, a izrazio je i spremnost da se obrati socijaldemokratskim zastupnicima u Europskom parlamentu. »Hrvatska je iznad stranačkih podjela, i u našem Saboru i u Europskom parlamentu. Bilo mi je bitno da se stranački klubovi u Europskom parlamentu ne dijele oko Hrvatske«, konstatirao je Sanader. Istodobno, Hanes Swoboda doći će u Zagreb u petak, kada i Carla del Ponte.</p>
<p>Raspravljajući o početku pregovora s Turskom, neki zastupnici Europskog parlamenta spomenuli su i Hrvatsku. Hans-Gert Pöttering ponovio je da trebaju vrijediti isti kriteriji za Tursku i za Hrvatsku. Hrvatska prema njemu treba riješiti samo jedan problem, dok Tursku čeka mnogo veći i zahtjevniji posao. Hanes Swoboda je kazao da trebaju istodobno početi pregovori s Hrvatskom i Turskom, jer bi to bio jasan signal da se jedna zemlja ne suprotstavlja drugoj. </p>
<p>Zastupnici Europskog parlamenta usvojili su rezoluciju u kojoj se podržali početak pregovora s Turskom, ali su zatražili od te zemlje da prizna ubijanje Armenaca potkraj Prvog svjetskog rata kao genocid kao jedan od uvjeta prije punopravnog članstva u EU.</p>
<p>Jurica Körbler</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Sve slučajeve treba do kraja rasvijetliti</p>
<p>Ne želimo ništa zamagliti, ne želimo da se pretvorbena knjiga zatvori, ne želimo spriječiti da se kazneno gone svi koji su sudjelovali u nezakonitoj pretvorbi</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Dugo najavljivana rasprava o obavljenoj reviziji pretvorbe i privatizacije, kojom će se Hrvatski sabor, prema najavi, baviti cijeli tjedan, već je u srijedu podigla političku temperaturu u sabornici. I Vladin prijedlog da se za godinu dana produlji rok dovršetka revizije pretvorbe i privatizacije izazvao je polemike, iako su i vladajući i oporbenjaci to načelno podržali.</p>
<p>Ministar gospodarstva Branko Vukelić objasnio je kako Vlada prolongiranjem roka do 30. rujna 2006. želi da se revizija obavi što kvalitetnije, svjesna i iznimno velikog interesa javnosti i činjenice da je riječ o opsežnom poslu.</p>
<p>»Ne želimo ništa zamagliti, ne želimo da se pretvorbena knjiga zatvori, ne želimo spriječiti da se kazneno gone svi koji su sudjelovali u nezakonitoj pretvorbi. Naprotiv, cilj nam je da se svi slučajevi do kraja rasvijetle«, naglasio je ministar, odgovarajući na optužbe oporbe, posebice Mate Arlovića (SDP), da Vlada obmanjuje javnost, jer da s jedne strane prolongira rok za reviziju, a s druge onemogućava podnošenje novih zahtjeva za reviziju sumnjivih slučajeva.</p>
<p>»Bilo da je riječ o šlamperaju ili o svjesnoj obmani građana, možda je vrijeme da se zahvalimo onima koji trenutačno vode državu«, rekao je Arlović. Svi su se pozivali na izvješće državne revizije koja je utvrdila da je u čak 95 posto pretvorbenih slučajeva bilo nezakonitosti i kriminala, dok je Državno odvjetništvo za to optužilo samo 18 osoba, a sudovi su donijeli tek četiri presude. To je krunski dokaz, tvrdila je oporba, da je riječ o »savršeno izvedenoj pljački u vrijeme prve vladavine HDZ-a« te da se zato zakon koji sad predlaže Vlada može »objesiti mačku o rep, a lopovima staviti soli na rep«.</p>
<p>Vladajući su pak replicirali podsjećanjem na to da je jedno od najvažnijih obećanja Račanove vlade bilo ono o reviziji pretvorbe te o donošenju novog zakona o privatizaciji. </p>
<p>»Ništa za četiri godine niste napravili, niste ni proveli zaključak Sabora o reviziji iz 2002. Mi ovim ispunjavamo obveze vaše vlade, bolje ikad nego nikad«, poručio je Ivan Bagarić (HDZ) oporbi.</p>
<p>Šeks: U Sabor uvesti uljudbeni, a ne govor mržnje</p>
<p>Prošireno Predsjedništvo Sabora pokušalo se u srijedu dogovoriti o mehanizmima kojima bi se u parlamentu osigurala oštra politička utakmica, ali istodobno iz nje isključili govor mržnje i uvrede. Konkretni zaključci nisu doneseni, jer će se o tome još raspravljati, rekao je novinarima predsjednik Sabora Vladimir Šeks.</p>
<p>Prema njegovim riječima, u parlamentarnu raspravu treba uvesti uljudbeni a ne govor mržnje, borbu argumentima a ne uvredama.</p>
<p> »Treba se kloniti generalnih uvreda na račun bilo koje stranke ili zastupnika«, napomenuo je Šeks. Neposredan povod okupljanju saborskog vodstva bio je prošlotjedni istup HNS-ova zastupnika Antuna Kapraljevića koji je HDZ nazvao zločinačkom organizacijom kojoj je zbog pretvorbe i privatizacije još davno trebalo zabraniti rad. Novinare je stoga zanimalo je li se HNS-ovo vodstvo odredilo prema istupu svog zastupnika. »Jest, ali na način da ga je relativiziralo i uz tvrdnju da je i prije bilo sličnih uvreda«, odgovorio je Šeks. </p>
<p>Neslužbeno doznajemo da je HNS-ova čelnica Vesna Pusić na Predsjedništvu Sabora izjavila da se ne slaže s Kapraljevićevom ocjenom o HDZ-u, ali je i napomenula da je takvih »ekshibicionističkih ispada« bilo i prije.</p>
<p>Ivka BačićMarijan Lipovac</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Stranci žele na Jadranu graditi plinski terminal </p>
<p>Katar već gradi postrojenje u kojem će od prirodnog plina proizvoditi dizel gorivo po cijeni i kvaliteti jednako onom proizvedenom iz nafte</p>
<p>JOHANNESBURG (Od Vjesnikova izvjestitelja)</p>
<p> - Uz dvanaest postojećih u Europi se zbog ubrzanog rasta potrošnje razmatra gradnja još desetak velikih terminala za dopremu ukapljenog prirodnog plina velikim specijaliziranim brodovima. Jedna od potencijalnih lokacija je i na hrvatskoj obali, istaknuto je u srijedu u raspravi o ulozi prirodnog plina u svjetskoj energetici na Svjetskom naftnom kongresu. Zanimanje za ulaganje više od milijardu dolara u gradnju takva terminala već je prije iskazao Katar, a u posljednje vrijeme za to je zainteresirano i nekoliko velikih europskih plinskih kompanija.</p>
<p>Iako zahtijeva velika ulaganja, gradnja terminala višestruko je isplativa. Prijevoz brodovima isplati se već na udaljenostima većim od 2500 kilometara, a zbog toga su za takav transport posebno zainteresirane zemlje koje u blizini nemaju nalazišta plina, poput Amerike. Europa je za gradnju terminala zainteresirana i kako ne bi previše ovisila ni o jednom dobavljaču.</p>
<p>Najveći porast potrošnje plina očekuje se u nerazvijenim državama. George Verberg, predsjednik Svjetske plinske unije, i John Gass, predsjednik velike američke kompanije Chevron global Gas, istaknuli su da u Kini i Indiji živi trećina svjetskog stanovništva na koju otpada oko 15 posto svjetske potrošnje plina. Velik porast potražnje za plinom, npr. za uređaje za hlađenje, očekuje se i u Africi. Plin dobiva i sve važniju ulogu u svjetskoj energetskoj potrošnji, dok se očekuje pad udjela nafte.Plin sada zadovoljava oko 24 posto svjetskih energetskih potreba, a očekuje se da bi mogao porasti na oko 33 posto.</p>
<p>Katar već gradi postrojenje u kojem će od prirodnog plina proizvoditi dizel gorivo po cijeni i kvaliteti jednako onom proizvedenom iz nafte. Tu tehnologiju Shell je razvio u Maleziji. </p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>HEP spreman za zimu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Britanska meteorološka služba Met Office prognozira da bi zima u Velikoj Britaniji trebala biti najhladnija u proteklih osam godina, a francuski meteorolozi predviđaju da bi prosinac mogao biti najhladniji u proteklih 60 godina. I u Njemačkoj se predviđaju niže temperature. U Državnom hidrometeorološkom zavodu doznajemo da se prema prognozama Europskog centra za srednjoročne prognoze vremena u Hrvatskoj tijekom sljedećih pet mjeseci očekuju prosječne temperature. Također, Centar prognozira da bi u sljedećih pet mjeseci u zapadnoj Europi bili bi čak nešto topliji ili u granicama prosjeka. Ako zima i bude hladnija od prosjeka, u HEP-u ne očekuju da će imati problema u isporuci električne i toplinske energije. »Ako do nedostatka opskrbe plinom ipak dođe, kao prošle godine, nedostatak plina nadoknadit ćemo lož uljem«, kaže glasnogovornik HEP-a Radomir Milišić, dodajući da je prošla zima bila jedna od najhladnijih. U Ini kažu da ove zime ne bi trebalo biti problema s plinom jer je skladište plina Okoli oko Ivanić Grada gotovo puno. U proljeće bi trebao biti završen plinovod Fažana - Karlovac, no zapinje kod lokalne samouprave koje bi trebale provoditi plinofikaciju, navode u Ini. [Gordana Petrovčić]</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Rigorozne kazne za obiteljske zlostavljače</p>
<p>Predlaže se kazneno gonjenje svih korisnika seksualnih usluga</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti u srijedu je objavilo analizu kaznenog i prekršajnog zakonodavstva vezanog uz nasilje te donijelo popis prijedloga za njegove izmjene. Prema uzoru na zakonodavstva zapadnih zemalja, uskoro će biti predložena i neka nova kaznena djela. Iako Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji poznaje uznemiravanja kao prekršaj, Ministarstvo će predložiti da se teži oblici uznemiravanja podvedu pod kazneni zakon te postanu kazneno djelo. To bi uključivalo uhođenje druge osobe, nadgledanje prostora u kojem druga osoba živi, slanje uvredljivog materijala, kontaktiranje telefonom ili mailom. Naime, prema nekim istraživanjima oni koji uznemiravaju žrtve u čak 50 posto slučajeva su njihovi bivši partneri, pretežno muškarci. Predlaže se i kazneno gonjenje svih korisnika seksualnih usluga.</p>
<p>Također, zatražit će se i da se počinjenje kaznenih djela, ako je počinitelj član iste obitelji, kažnjava teže nego u slučaju da je počinitelj strana osoba. Takva primjena zakona već postoji u nekolicini europskih zemalja. S obzirom na to da se u sudskoj praksi događa da se zlostavljanje koje završi smrću žrtve sudi kao ubojstvo namah, čime se zapravo dugogodišnje maltretiranje uzima kao olakotna okolnost, predložit će se da se takva praksa nanovo preispita. Ministarstvo će zatražiti i doradu nekih kaznenih djela, primjerice silovanja, gdje se više ne bi inzistiralo na činjenici je li žrtva pružala fizički otpor. Tako bi se kriminalizirao svaki spolni odnošaj bez pristanka druge strane, što i odgovara preporuci Vijeća ministara Vijeća Europe. Policija i suci, prihvati li se takva izmjena, žrtvi više ne bi, kao dosad, smjeli postavljati pitanja o njezinu seksualnom životu ili bilo kakva druga pitanja koja bi žrtvu mogla poniziti. Povećanje kazne zatvorom predložit će se za kazneno djelo nasilničkog ponašanja u obitelji, i to s tri mjeseca do tri godine na šest mjeseci do pet godina, a veća kazna će se zatražiti i za kazneno djelo zapuštanja i zlostavljanja maloljetnika. </p>
<p>Navodi se i nužnost posebnog načina ispitivanja prema žrtvama seksualnog nasilja, pri čemu bi se u zakon trebala uvrstiti mogućnost da se žrtvi, ako je potrebno, postavi i opunomoćenik. Jer, nerijetko se događalo da dijete-žrtva bude ostavljeno samo, i to kada je počinitelj kaznenog djela njegov vlastiti skrbnik odnosno roditelj. Zatražit će se i ograničavanje ispitivanja djece-žrtava zbog smanjenja dodatne viktimizacije, a predlaže se i uvrštavanje novih mjera zabrane približavanja žrtvi odnosno održavanja veze sa žrtvom, te privremeno udaljavanje počinitelja nasilja iz stana. </p>
<p>Novina bi se trebala odnositi i na jednostavnije određivanje pritvora za nasilnike, čim postoji sumnja u počinjenje djela ili mogućnost ometanja postupka i utjecaja na žrtvu, sudionike ili svjedoke. </p>
<p>Branka Valentić</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2005], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20050929].
|
