NA [2005], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20051228].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 142538 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>28.12.2005</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Nakon Siska, SDP gubi vlast i u Velikoj Gorici?</p>
<p>Velikogoričko gradsko vijeće u četvrtak bi trebalo usvojiti proračun za 2006., za što Piculi treba 14 ruku, no u kuloarima se govori da ih možda neće biti toliko</p>
<p>SISAK</p>
<p> - Petnaest vijećnika HDZ-a i HSP-a, uz potporu dva bivša vijećnika SDP-a Ivice Kindija i Roka Nikolića, u utorak su za novoga gradonačelnika Siska ponovo izabrali Dinka Pintarića iz HDZ-a, dok su njegovim zamjenicima imenovali Veljka Novaka i Maria Marota iz HSP-a. U novo gradsko poglavarstvo izabrani su i Vlatko Matijević, Ivanka Roksandić, Adela Gradišar, Marijana Čeh, Damir Marić i Boro Mioč, a donesena je odluka o privremenom financiranju grada Siska u iduća tri mjeseca kako bi se izbjeglo automatsko raspuštanje Gradskog vijeća.</p>
<p>Kao i sjednica 23. prosinca, i ova je održana u hotelu »Panonija« jer nova većina sisačkoga gradskog vijeća nema pristup Gradskoj vijećnici u kojoj dosadašnji gradonačelnik Davorko Vidović ne priznaje rezultate ove i protekle sjednice na kojoj je razriješen dužnosti. Vidović smatra da je izvorna sjednica Gradskog vijeća na kojoj se trebalo raspravljati o povjerenju gradonačelniku prekinuta i nelegalno nastavljena. </p>
<p>»Do danas nije stigla nikakva potvrda iz Središnjeg ureda državne uprave da je taj nastavak sjednice bio legalan i dok ne stigne ta potvrda, koju je tražio HSP i HDZ, za koaliciju Sisačko proljeće svi su potezi HDZ-a i HSP-a nelegalni«, ističe razriješeni gradonačelnik Vidović. Koalicija Sisačko proljeće (SDP-a, HSS-a, HNS-a i LS-a) za srijedu popodne najavila je nastavak prekinute sjednice s točkom dnevnog reda o izglasavanju nepovjerenja Davorku Vidoviću.</p>
<p>I Veliku Goricu potresa kriza vlasti i spor zbog mandata bivšega HSP-ova vijećnika Ivana Brdeka, a tamošnja vlast Tonina Picule u četvrtak bi na sjednici Gradskog vijeća trebala usvojiti proračun za 2006. u iznosu od 244 milijuna kuna. Za to joj je potrebno 14 ruku, no u kuloarima se govori da ih možda neće biti toliko, pa je ishod sjednice neizvjestan. </p>
<p>Prošla sjednica Gradskog vijeća održana je uz zaštitarske službe i na nju nije pušten Ivan Brdek kao 14. vijećnik. Vladajući ga ne priznaju za vijećnika, jer tvrde da je HSP-u potpisao neopozivu ostavku na vijećničko mjesto ako se prikloni nekoj drugoj opciji. A upravo je Brdek najavio da će glasovati uz HDZ i TDS i tako srušiti vlast Tonina Picule. </p>
<p>Na toj je sjednici umjesto njega glasovala Vlatka Pejak, zbog čega je gorički HDZ od Središnjeg ureda državne uprave zatražio da obavi nadzor nad radom Gradskog vijeća i legalnošću sjednice. Iako su predstavnici Ureda bili u Gradu i uzeli potrebnu dokumentaciju, do danas nije poznata njihova odluka. Aktualni pak velikogorički gradonačelnik Tonino Picula očekuje da sve prođe u najboljem redu. »Odgovor iz Središnjeg ureda državne uprave još nije stigao i dok ne vidimo očitovanje, mi imamo svoje pozicije u Gradskom vijeću. Znamo tko jest, a tko nije vijećnik«, zaključio je Picula. </p>
<p>No, HDZ situaciju u tom gradu vidi drukčije. Ante Šimunović, tajnik velikogoričkoga HDZ-a, tvrdi da vladajuća koalicija nema legitimitet, a prošlu sjednicu smatraju nelegalnom. </p>
<p>Budući da ni na ovu sjednicu nije pozvan Ivan Brdek, HDZ-ovci izražavaju svoje nezadovoljstvo i tvrde kako vladajuća koalicija ne priznaje tumačenje Središnjeg državnog ureda, koji je ustvrdio da je vijećnik Brdek, a ne Vlatka Pejak. </p>
<p>Brdek pak je Vjesniku najavio da će na sjednicu doći samo ako Središnji državni ured poništi prošlu sjednicu. »Ako se to ne dogodi, posve sigurno neću nazočiti sjednici u četvrtak«, kazao je Brdek. </p>
<p>Situacija u Velikoj Gorici je neizvjesna, a takva je i sudbina aktualnoga gradonačelnika Picule. Kao i u slučaju Siska, odgovore bi trebao dati Središnji ured državne uprave.</p>
<p>Danijel PreradElizabeta Stipetić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Vraćeno oko pet posto obavijesti o pravu na dug</p>
<p>Nasljednik prvog nasljednog reda sa zahtjevom za isplatu može se javiti i za godinu dana jer će taj novac biti u Umirovljeničkom fondu</p>
<p>Obavijest o izračunu duga i pravu na članstvo u Umirovljeničkom fondu primilo je oko 600.0000 umirovljenika, dok se oko pet posto tih obavijesti (nešto manje od 50.000) vratilo HPB investu, doznajemo od Dominika Lice, predsjednika Uprave HPB investa, društva koje upravlja Umirovljeničkim fondom.</p>
<p>Kad je riječ o umirovljenicima koji nisu primili obavijesti, pretpostavlja se da je među njima dio onih koji su promijenili adresu, a Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje nisu na vrijeme dostavili obavijest o tome, te dio umirovljenika koji su u međuvremenu umrli, pa će iza njih pravo na obeštećenje ostvariti nasljednici prvog nasljednog reda.</p>
<p>U Upravnom odboru Umirovljeničkog fonda podsjećaju umirovljenike da još mogu prijaviti promjenu adrese na koju HPB invest treba poslati obavijest. To se može učiniti na besplatni telefon Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (0800 63 63 63), ili na besplatni telefon HPB investa (0800 8005, ili 00385 1 661 0225 za inozemstvo). U slučaju onih umirovljenika koji naknadno prijave novu adresu, HPB invest se obvezao još jednom besplatno poslati obavijest o izračunu duga i(li) o članstvu u Umirovljeničkom fondu, zajedno s tri primjerka Izjave putem koje se umirovljenik mora opredijeliti o modelu povrata koji je izabrao. Rok za izjašnjavanje i slanje Izjava HPB investu za njih počinje od trenutka primitka obavijesti.</p>
<p>Kad je pak riječ o onim umirovljenicima koji su u međuvremenu umrli, Upravni odbor Umirovljeničkog fonda u četvrtak će vjerojatno izdati nove upute o tome kako nasljednici trebaju postupiti. »U javnosti je vjerojatno došlo do zabune kada smo pozvali nasljednike da se jave radi povrata duga, pa mnogi zovu i pitaju kako će ostvariti svoje nasljedno pravo kada ostavinska rasprava nije gotova. Naime, nismo posebno naglasili da se hitan poziv odnosi samo na one nasljednike koji u ovom trenutku imaju potvrdu o tome da su nasljednici prvog nasljednog reda, što znači da imaju rješenje o nasljeđivanju, ili ga uskoro trebaju dobiti. Kad je riječ o nasljednicima onih umirovljenika koji su umrli neposredno prije primitka obavijesti, ili nakon što je ona stigla, kao i onih koji će umrijeti prije neposredno prije isplate prve rate, znamo da se oni još ne mogu javiti jer nemaju potvrdu da su nasljednici. No, umirovljenik na kojega glasi pravo ostaje član Umirovljeničkog fonda, kao što i njegov novac ostaje u Fondu dok se ne provede ostavinska rasprava i dok sve ne bude riješeno, odnosno dok ne budu poznati nasljednici prvog nasljednog reda«, kaže Ante Samodol, član Upravnog odbora Umirovljeničkog fonda ispred Ministarstva financija.</p>
<p>To znači da se nasljednik prvog nasljednog reda sa zahtjevom za isplatu može javiti i za godinu dana jer će taj novac biti u Fondu, pojašnjava naš sugovornik.</p>
<p> Jedina »mana« takva postupka dosad je zabilježena u slučaju onih umirovljenika koji su umrli prije nego što su primili obavijest, točnije prije nego što su se samostalno opredijelili za model isplate.</p>
<p>»Ako umirovljenik to nije učinio prije smrti, nasljednik ne može jer nema to pravo. No, u tom slučaju neće biti vraćena Izjava i pretpostavit će se da je korisnik prava na obeštećenje izabrao povrat polovice duga u roku dvije godine. I taj će iznos obeštećenja biti isplaćen nasljedniku nakon što se javi u Fond«, kaže Samodol. Dodaje da je važno naglasiti kako jedino nasljednici prvog nasljednog reda mogu postati članovi Fonda iza preminulog korisnika prava na obeštećenje te da novac ne može biti isplaćen nikome tko nije član Fonda. </p>
<p>Marijana Matković</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Rad je spas za zlostavljane žene</p>
<p>Većina žena koje s djecom moraju otići iz svog doma, ne mogu preživjeti pa se u 80 posto slučajeva vrate zlostavljaču</p>
<p>Mjesečne statistike Hrvatskog zavoda za zapošljavanje pokazuju da udio žena u ukupnoj nezaposlenosti stalno raste. Trenutačno iznosi 59,5 posto ili 181.886 nezaposlenih žena. »Trendovi na tržištu rada pokazuju da će taj broj i dalje rasti, zbog čega je ženama potrebna pomoć«, kazala je Vjesniku koordinatorica poduzetničkog centra Rosa, ekonomistica Slavica Kušić. Centar je ženska nevladina organizacija, koja uz pomoć Ministarstva obitelji branitelja i međugeneracijske solidarnosti od ove godine provodi i program ekonomskog osnaživanja žena žrtava obiteljskog nasilja te gluhih žena.</p>
<p>Poduzetnički centar osnovan je prije dvije godine u Velikoj Gorici, u kući koja je prije služila za smještaj žena prognanica i izbjeglica kojima je pomoć pružao Centar za žene žrtve rata. Prethodno su tri godine na sličnim programima radili u prostorijama Centra u Zagrebu, no s obzirom da su potrebe sve veće (jedini su takav centar u Hrvatskoj), preselili su se u veći prostor i napokon počeli dobivati podršku države. To je ujedno i prva ženska organizacija koja je sustavno počela raditi na osnaživanju žena kako bi se one mogle zaposliti. </p>
<p>»Ako je posao problem mladim i obrazovanim ženama, možete misliti što se događa s onima koje zbog sustavnog zlostavljanja imaju lošu sliku o sebi. To je ujedno razlog što redovito dobivaju loše poslove, i to na crno. Većina žena, koje za razliku od onih u razvijenim zemljama moraju s djecom otići iz svog doma, ne mogu preživjeti takvim radom pa se u 80 posto slučajeva vrate zlostavljaču. Život djece u takvim brakovima kasnije se vrati kroz novo nasilje i druge oblike devijantnog ponašanja - narkomaniju, alkoholizam, depresiju i slično«, kazala je Kušić. U razvijenim zemljama, primjerice u Švicarskoj, davno su izračunali da im je jeftinije raditi na preventivi, a ne na posljedicama. Tako se kod njih ne može dogoditi da žena s djecom mora iz kuće ili stana (zlostavljaču je barem šest mjeseci zabranjen dolazak i u četvrt u kojem žive), nikom ne pada na pamet da ne plaća alimentaciju jer zna da će ga policija pronaći (kod nas to žene moraju same rješavati), takav čovjek ili žena ne mogu biti ugledni članovi društva.</p>
<p>U Centru se provodi niz besplatnih radionica koje u prosjeku traju tri mjeseca. Održavaju ih stručni timovi u kojima su psiholozi, terapeutkinje, komunikologinje i trenerice poslovnih vještina. Zlostavljane žene prvo prolaze terapeutski program kroz koji trebaju stvoriti pozitivnu sliku o sebi. Kasnije ih se, isto kao i žene koje nemaju sličnih traume, podučava novim znanjima i vještinama. Tako, primjerice, mogu naučiti tkati, služiti se računalom i izraditi web stranicu, naučiti kako da postanu poduzetnice ili, ako to već jesu, kako da unaprijede posao. Mogu također dobiti informacije o pomoći koje daju Vladine i nevladine organizacije te strane fondacije za pokretanje i razvoj vlastita posla.</p>
<p>Neke od žena koje smo zatekli u radionicama koje su započinjale s radom, nisu zbog straha od zlostavljača htjele pred kameru. Žene koje su se u radionicama našle čisto zbog nemogućnosti dobivanja posla, nisu odbijale razgovor. Veterinarka Lucija Urli našla se u problemu samo zbog trudnoće. Kako je rekla, vlasnica veledrogerije u kojoj je bila dobila posao na neodređeno vrijeme kazala joj je da će je u radnom odnosu držati do šest mjeseci starosti djeteta. Pritom joj je rekla da treba biti sretna, jer bi kod drugog privatnika dobila otkaz čim bi zatrudnjela. Da se to trudnicama događa, potvrdila joj je i službenica u Mirovinskom osiguranju, rekavši joj kako svaka druga koja radi kod privatnika - odmah dobije otkaz. Letonka, magistrica ekonomije Santa Domijan Zviedre, koja je bila udana za Hrvata, iako je u nas ekonomija jako traženo zanimanje, ne može pronaći posao. Prva Vjesnikova sugovornica u radionici želi naučiti kako da samostalno pokrene nekakav posao, a druga da stekne znanja koja će joj pomoći u zapošljavanju u Hrvatskoj.</p>
<p>Jasminka Filipas</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Prodaju se i opasne igračke </p>
<p>Roditelji bi više pozornosti trebali obratiti ne na skrivene tvari u materijalima od kojih su igračke izrađene, nego na njihove deklaracije</p>
<p>Europska unija dugo je vodila žučnu raspravu o toksičnosti pojedinih tvari koje se koriste u proizvodnji dječjih igračaka. Premalo provedenih znanstvenih studija još nije dalo konkretne odgovore o utjecaju tih tvari na zdravlja najmlađe djece, no Unija je ipak u srpnju ove godine zabranila korištenje tri vrste ftalata u proizvodnji igračaka za djecu do treće godine.</p>
<p>Ftalati su tvari koje se koriste za omekšavanje plastičnih masa. Zahvaljujući njima proizvođači uspijevaju proizvesti iznimno savitljivu plastičnu masu koja nalikuje gumi, a istodobno dovoljno čvrstu da se ne slomi. Njemački stručnjaci upozorili su da flatati bitno utječu na reproduktivno zdravlje djece mlađe od tri godine, a njemački magazin Eco-Test proučio je 29 igračaka različitih proizvođača i pronašao ftalate u čak njih 24!</p>
<p>Dr. Vjera Haberle, voditeljica Odjela za predmete opće uporabe i medicinske proizvode pri Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo, istaknula je da su iskustva domaćih stručnjaka neupitno potvrdila da ftalati, kao i neke druge tvari, migriraju iz plastične mase u dodiru sa sluznicom. S obzirom na to da djeca nerijetko igračke stavljaju u usta, jasno je da one mogu doći u njihov organizam. No, napomenula je da se još ne može sa sigurnošću reći postoji li i kolika je opasnost od ftalata za zdravlje djece. »Trenutačno se izrađuje direktiva EU-a koja će određivati načine proizvodnje igračaka i materijale koji će biti zabranjeni u njihovoj proizvodnji. Direktiva bi trebala biti gotova iduće godine, a Hrvatska će je sigurno odmah prihvatiti i njome bi trebali potpuno urediti proizvodnju i tržište igračkama kod nas«, objasnila je Haberle. </p>
<p>Prema njezinu mišljenju, roditelji bi više pozornosti trebali obratiti ne na skrivene tvari u materijalima igračaka, nego na njihove deklaracije: »Prava je sreća što naši roditelji govore engleski jezik, jer inače ne bi znali pročitati deklaraciju koja nije prevedena na hrvatski jezik, iako se to Zakonom o deklariranju izričito traži«. </p>
<p>No, ni deklaracije ne jamče istinitost podataka, a velik problem je to što su igračke nerijetko mnogo opasnije nego se na njima navodi. Pritom su najveći problem u Hrvatskoj (ali i u EU) igračke uvezene iz Kine. »Imali smo primjer da je pištolj za igranje imao deklaraciju na kojoj je pisalo da nije namijenjen djeci mlađoj od pet godina. No, na istom omotu je postojala pomalo skrivena deklaracija koja je upozoravala da igračka nije za djecu mlađu od 12 godina«, navodi Haberle. Nastavila je da je daljnjim ispitivanjem te igračke utvrđena i treća deklaracija na samoj igrački na kojoj je pisalo da isti pištolj nije za djecu do 14. godine života, kolika je inače dobna granica do koje se osobu naziva djetetom! Zato se roditelji upozoravaju da dobro promisle što kupuju svojoj djeci i je li igračka primjerena njihovoj dobi, bez obzira na deklaraciju na njoj.</p>
<p>Katarina Hrnjkaš</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="5">
<p>Zagrebu treba art-kino</p>
<p>ZLATKO VIDAČKOVIĆ</p>
<p>Nedavnim vraćanjem dvorane Kinoteke u Kordunskoj kojom je raspolagao Zagreb film, Grad Zagreb ostao je bez važne kinodvorane u svom vlasništvu, a stanovnici metropole su ostali bez jedinog pravog art-kina, dvorane koja je u posljednjem desetljeću prikazivala nehollywoodski repertoar i kao takva bila prva koja je primljena u Eurimageseov lanac Europa Cinema. </p>
<p>Eurimages je svake godine podupirao rad te dvorane (sa 12 do 21 tisuće eura godišnje), a kupio joj je i novi videoprojektor i ostalu najmoderniju opremu za projiciranje titlova. Oprema je zajedno s odličnim novim platnom ostala u vlasništvu Zagreb filma, tj. Grada Zagreba, a zaposlenici Kinoteke su neraspoređeni.</p>
<p>Što se može učiniti? Zagreb je svojedobno kupnjom četiriju dvorana od Kinematografa otkupio i kino Tuškanac, u kome danas Hrvatski filmski savez (u suradnji s Hrvatskom kinotekom) prikazuje odličan kinotečni program, od starih hrvatskih filmova do ciklusa svjetskih kinematografija i velikih redatelja. Tu djelatnost treba podupirati, a nakon iseljenja kluba Hemingway omogućiti da Tuškanac postane gradski filmski kulturni centar s popratnim sadržajima. </p>
<p>No, Zagrebu treba i repertoarno art-kino koje će na stalnom, redovnom programom imati najbolje europske i druge nehollywoodske filmove. Grad Zagreb bi trebao otkupiti jednu dvoranu u centru Grada od Kinematografa (u vlasništvu tvrtke s Djevičanskih otoka) i u njoj pokrenuti art-kino koje bi iskoristilo opremu i djelatnike bivše Kinoteke, a i obnovilo suradnju s lancem Europa Cinema i iskoristilo novac koji to članstvo omogućuje. Takvoj dvorani nedostajao bi još samo umjetnički ravnatelj.</p>
<p>Sve je to ostvarivo ako gradski čelnici pokažu dobru volju i svijest za važnost filmske kulture. Europa je spremna pomoći i bilo bi ludo tu priliku ne iskoristiti. Hrvatska kao članica Eurimagesa plaća članarinu i ima prava aplicirati na korištenje sredstava, a o njoj samoj najviše ovisi koliko će tih prava i iskoristiti. Osim toga, ako želimo da se naši filmovi distribuiraju u Europi, moramo i mi pokazati otvorenost prema europskim filmovima i ne držati ih samo u rezervatima filmskih festivala i revija, nego ih učestalije prikazivati u redovitom repertoaru. Multpleksi, za koje je film biznis i zabava uz kokice a ne umjetnost, najčešće posežu za razvikanim i komercijalnijim naslovima iz europske i nehollywoodske kinematografije uopće (kad za njom posegnu) pa je upravo repertoarno art-kino najbolji način na koji Zagreb može održavati kulturnu komunikaciju s Europom i svijetom na području filmske umjetnosti.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Policijska suradnja jedini način</p>
<p>DRAGAN GRDIĆ</p>
<p>Jedan od segmenata uspješne borbe protiv organiziranog kriminala je i uspostava kvalitetne suradnje sa zemljama iz regije, jer kriminal ne poznaje granice, prigodne su riječi ministra unutarnjih poslova Ivice Kirina pri nedavnom potpisivanju sporazuma o suradnji s bugarskim kolegom. U posljednjih je godinu-dvije potpisano više sličnih sporazuma, a osnovana je i koordinacija policija zemalja regije kojom već stotinjak i više godina prolaze sve moguće rute - zajednički nazvane balkanska ruta - šverca droge, ljudi, oružja... Da je suradnja jedini put pokazuju nam i česti događaji opisani na stranicama naših crnih kronika, iz kojih je vidljivo da su kriminalci, prvi na prostoru na kojem je donedavno bjesnio rat, odlučili provesti »pomirbu«.</p>
<p> Nažalost, učinili su to prije nego vlade, tako da su snage reda i zakona u startu bile korak iza kriminalaca. No stanje se popravlja, pokazuju to rezultati kao što je aktualna zapljena oružja namijenjenog mafijaškim ubojicama. </p>
<p>Kratke vojne strojnice izraelskog porijekla putovale su iz BiH preko Hrvatske put Italije. U Zagrebu je lanac prekinut, a hrvatske će obavještajne službe, u suradnji s kolegama iz susjednih država, učiniti sve da istraže cijeli lanac, od proizvođača i prodavača do krajnjeg korisnika. Nekoliko se puta dosad u sličnim situacijama nije uspjelo doći do kraja, ali u svakom slučaju, ovakvi su policijski uspjesi udarac organiziranom međunarodnom kriminalu.</p>
<p>Ove je godine policijska suradnja već urodila razbijanjem dijelova automafije i nekoliko lanaca narkotrgovaca, a budući će uspjesi svakako pogodovati i dokazivanju vjerodostojnosti namjera država koje se žele priključiti Europskoj uniji.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Moj dom je Hrvatska</p>
<p>Hrvate tek čeka lekcija kako naučiti cijeniti svoju prošlost i veličine, čak i one s kojima se nismo u potpunosti slagali. Samo oni koji cijene svoju prošlost imaju pravo na budućnost. Svi kojima je jedini cilj tražiti pogreške u vlastitom narodu ne shvaćaju ni europsku zbilju. Europa je domovina naroda i u tu zajednicu svaki narod treba donijeti ono najbolje</p>
<p>JURICA KÖRBLER</p>
<p>Kada su ove jeseni bili nemiri u Francuskoj, službeni Pariz učinio je sve kako bi dokazao da se ništa posebno ne događa. Svi su mediji, od desnih do lijevih, vijesti o pobuni iz predgrađa objavljivali na posljednjim stranicama, bez vidljivih najava na prvoj. Nacionalni interes bio je ne izazivati velike senzacije - neće doći turisti! - i to su svi oni koji kroje javno mnijenje znali i radili u interesu Francuske. Nitko im nije zamjerio da su »neprofesionalni«. U nas je, nažalost, obrnuto. »Profesionalno« je kad se svim snagama lupa po Hrvatskoj, kada se Hrvati pokazuju kao genocidni, necivilizirani. To je, valjda, »hrabro novinarstvo«. </p>
<p>Koliko je samo ovog proljeća objavljeno tekstova u kojima su se autori gotovo naslađivali što tada nisu počeli pregovori Hrvatske i Europske unije. I svi oni koji su »dokazivali« da Hrvatska ne surađuje s Haagom likovali su kada su pregovori odgođeni. Sada su manji od makova zrna.</p>
<p>Pa kakvi smo to mi Hrvati? Najčešće iz ekstrema plovimo u ekstrem. Rijetko mislimo o pravim i istinskim nacionalnim interesima i činjenici da će nas i drugi ocjenjivati po tome kakvi smo sami prema sebi. Možda je najbolji primjer odnos prema prvom hrvatskom predsjedniku Franji Tuđmanu. Za života je malo tko javno digao glas protiv njega, iako je i griješio. Ali, učinio je izrazito mnogo, stvorio hrvatsku državu i već samim time zadužio Hrvatsku za sva vremena. Kada je umro, nacija je bila u šoku, slike plača i tuge na svakom koraku. Međutim, vrlo su se brzo raspisali oni koji su ga prikazivali u lošem svjetlu i javnost se brzo okrenula. Od obožavanja, ponekad i pretjeranog, isti ti su u Tuđmanu vidjeli samo negativca. I zaboravili ga.</p>
<p>Tako je i s običajima iz tog vremena. U Tuđmanovo vrijeme hrvatstvo se isticalo na svakom koraku, često su galamili i oni koji su u Hrvatskoj vidjeli samo izvor dobre zarade, a nakon Tuđmana, za srce se prilikom himne uhvate još samo malobrojni. Ako je hrvatstva u Tuđmanovo vrijeme bilo previše, sada ga je premalo. Prisjetimo se da smo Hrvati samo kad naši sportaši osvoje koju medalju.</p>
<p>Dobra i prava mjera važna je za svaki narod. Austrijanci i danas s ponosom na svakom mjestu spominju monarhiju i Franju Josipa i nikom ne pada na pamet secirati što je car i kralj radio negativno. Svi se dive svojoj prošlosti, barem onoj koja je časna. Francuski veterani ponosno marširaju, Talijani do obožavanja spominju svoje veličine. Ne samo političke, nego i kulturne. A mi i njih zaboravljamo. Tko od mladih još zna za Jakova Gotovca ili Ivu Tijardovića? Sva imena naše kulture samo su dosadno gradivo u školama. Mi se naprosto ne ponosimo veličinama koje smo imali.</p>
<p>Tako treba gledati i čuvenu Latinicu koja je podijelila Hrvatsku. U svakoj europskoj državi bilo bi nepristojno, u trenutku u kojem je emitirana posljednja emisija o Tuđmanu, govoriti na taj način o svojoj povijesti. Ako sami tako potičemo nebulozne ideje o hrvatskoj genocidnosti i pogreškama, zašto se čuditi što su to Srbi desetljećima činili.</p>
<p>Hrvate tek čeka lekcija kako naučiti cijeniti svoju prošlost, svoje veličine, čak i one s kojima se nismo u potpunosti slagali. Samo oni koji cijene svoju prošlost imaju pravo na budućnost. Svi oni kojima je jedini cilj tražiti pogreške u vlastitom narodu ne shvaćaju ni europsku zbilju.</p>
<p>Europa je domovina naroda, ničiji se identitet neće i ne smije izgubiti i u tu zajednicu svaki narod treba donijeti ono što je najbolje. Hrvati imaju što donijeti Europi na dar, a ne samo lamentacije o vlastitoj prošlosti i ignoriranje svojih veličina. Prijezir je tako karakterističan za Hrvate, nitko im nije dovoljno dobar i svakom treba naći manu.</p>
<p>Što bi nam falilo da s malo više pompe dočekujemo i strane državnike? Iz protokola smo sve izostavili, nema više nikakvih državnih obilježja koja bi dala malo svečanosti. U Tuđmanovo vrijeme su marširali operetni vojnici na Markovu trgu, a sada nema ni zastavica kad dolaze strani državnici. Još se samo navijači sjete šahovnice. Što bi smetalo da nađemo neku dobru mjeru, da ne radimo cirkus tamo gdje nije potreban, ali da se malo više hrvatstva vrati u Hrvatsku.</p>
<p>Nije li i dužnost javnih medija, kao što je televizija, više govoriti o hrvatskoj povijesti, veličinama, o onom na što moramo biti ponosni? Malobrojne su takve emisije. Jedan vrsni profesionalac Miroslav Mikuljan, koji je godinama uspješno vodio dokumentarni program Hrvatske televizije kada su upravo stvorene takve emisije više, nažalost, ne radi, a on je znao naći pravu mjeru u profesionalizmu i odgovornosti. Šteta da takvih ljudi nema više, jer ih Hrvatska treba. U Europi bi baš takvi profesionalci bili na cijeni, ljudi koji cijene svoju povijest. Ne oni koji podcjenjuju sve što je u Hrvatskoj stvoreno, koji su samo ironični i cinični. A što su oni učinili, čime su oni zadužili Hrvatsku? Ničim. Vrstom novinarstva koja je davno preživjela u Europi. Možda bi bilo bolje da svi pogledaju nenadmašnog Brunu Vespu, talijanskog novinara koji ne bježi od najintrigantnijih tema, ali ih radi vrhunski profesionalno i pošteno.</p>
<p>Ako je do jučer bilo u modi biti velikim Hrvatom, danas se opet 'nosi' pomalo obrnuto. U jednim novinama tako čitamo ovih dana da Hrvatska nakon Gotovinina uhićenja izgleda kao pariška predgrađa usred pobune. Svašta!</p>
<p>Ako 'Prljavci' pjevaju da je njihov dom Hrvatska, bilo bi dobro da svi shvatimo da je i naš dom Hrvatska. Hrvatska, sada moderna europska država, koja ima svoju povijest, svoje veličine i sve ono čime se treba dičiti i hvaliti. Na sreću, ima i budućnost. U ujedinjenoj Europi.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="8">
<p>Lokomotive mogu vući i nazad</p>
<p>Hrvatska proizvodi elektrolokomotive, a mora ih uvoziti</p>
<p>IVAN PAJ</p>
<p>Ovih dana na teletekstu HTV-a objavljena je kratka vijest o Siemensovim lokomotivama koje su unajmljene na šest mjeseci radi »eksploatacijskih ispitivanja i obuke osoblja«, sve u cilju prevladavanja dva sustava elektrovučnih instalacija na pruzi Zagreb-Rijeka. Sve se to odvija u sklopu dugoročnog programa razvoja i unapređenja Hrvatskih željeznica. To izgleda, na prvi pogled, dobro i obećavajuće kad lokomotive ne bi mogle vući i nazad.</p>
<p>Budući da Hrvatska ima, ili je imala, proizvodnju električnih lokomotiva, postavlja se pitanje gdje je tu hrvatska proizvodnja, samostalna ili u kooperaciji s nekim drugim svjetski priznatim proizvođačem. Ponavlja se slučaj nagibnih vlakova ili, pak, tramvaja. Prisjetimo se kako je Bandić htio uvesti sedamdeset tramvaja iz Italije, a onda se hrvatska javnost, a ne struka, sjetila da smo mi nekad proizvodili tramvaje i tako je potaknuta zaboravljena proizvodnja koja izgleda vrlo uspješna, pa i izvozno perspektivna.</p>
<p> S nagibnim vlakovima je posve obrnut slučaj, umjesto značajnoga kooperativnog posla, izravno su nabavljeni s nepovoljnim ugovorom i nesagledivim posljedicama. Nepovoljan je ugovor, jer naša šinska industrija je sudjelovala samo u bravarskim radovima (izrada kutija za akumulatore). S druge strane, ti vlakovi imaju konstruktivnu grešku, jer zbog dinamičkog opterećenja pucaju osovine. Upravo u tijeku preuzimanja tih vlakova u Njemačkoj je na jednom vlaku pukla osovina i defektacija je bila ispravno postavljena: zamor materijala na kritičnom presjeku zbog izmjeničnog opterećenja.</p>
<p> Da bi isporučitelj umirio našu javnost, ultrazvučno je ispitivao osovine na isporučenim vlakovima i, naravno, sve su osovine bile ispravne, jer pucaju tek nakon toliko i toliko milijuna izmjeničnih opterećenja (što je abeceda strojarske struke). Rješenje je u konstrukcijskom zahvatu izmjene kritičnog presjeka osovina, ili pak, čekanje sigurnih lomova s nesagledivim posljedicama (naša struka se opredijelila za ovo posljednje). Ovih dana svi govore o poticanju na kreiranje strategije razvoja gospodarstva.</p>
<p>No, kako protumačiti da Hrvatska proizvodi kirurške vijke i izvozi po cijelom svijetu, a isti se za potrebe našeg zdravstva uvoze (prema Vjesniku). Hrvatska ima pune staje tovne junadi, a juneće meso se uvozi iz Brazila. Proizvodimo tramvaje, a mogli smo ih uvoziti. Proizvodimo naoružanje i oklopna vozila. Hrvatska proizvodi i elektrolokomotive, a mora ih uvoziti. Gospodarstvo je dinamičan proces koji se vodi vizijama i rješava operativnim i brzim odlučivanjima, a ne nekakvim općenitim strategijama. Junad u stajama ne može čekati strategije.</p>
<p>Autor je diplomirani inženjer strojarstva u mirovini</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Ljubav, istina, mir, ispravnost i nenasilje </p>
<p>I nasljednik Ivana Pavla II. novu godinu tradicionalno je počeo početkom prosinca upućenom porukom za Svjetski dan mira, koji se obilježava 1. siječnja</p>
<p>ZVONIMIR BADURINA DUDIĆ</p>
<p>Ova 2005. godina na duhovnoj, ali i geopolitičkoj razini ulazi u povijest kao godina odlaska u vječnost Ivana Pavla II. i dolaska na katedru svetog Petra kardinala Josepha Ratzingera. , čime je započeo pontifikat koji je mnogima kamen spoticanja ali još brojnijima znak blistave nade i sigurnosti u svijetu posvemašnjjih nesigurnosti.</p>
<p>Od početka, u svojim nagovorima i interventima Benedikt XVI. ocrtava osnovne točke svoga pastoralnog plana i programa, a novu godinu tradicionalno i on počinje početkom prosinca upućenom porukom za Svjetski dan mira, koji se obilježava 1. siječnja. U toj se poruci ističu neke važne točke koje pomalo postaju nosive u njegovom promišljanju svijeta i čovjeka, trenutka naše civilizacije, a što je već uvelike obradio i u svojim prethodnim (pretpapinskim) istupima sakupljenima u više knjiga. </p>
<p>Sveti Otac, što će biti posebno zanimljivo široj javnosti, na početku poruke objašnjava simboliku imena koje je uzeo te kaže da mu je namjera bila s jedne strane podsjetiti na svetog Benedikta, zaštitnika Europe, ali također i na papu Benedikta XV., koji je 1. kolovoza 1917. osudio Prvi svjetski rat nazvavši ga beskorisnim krvoprolićem. Tema poruke je povezanost istine i mira, jer »čovjek prosvijetljen sjajem istine gotovo na prirodan način krene putem mira«. Podsjeća da se mir ne može svesti samo na odsustvo oružanih sukoba, već je plod reda koji je zamislio Bog, što je svakako aktualno u našem bližem i daljem okruženju. On upozorava i da je kad nestane »gramatike dijaloga, koja je univerzalni moralni zakon zapisan u srcu čovjeka ili prijanjanje uz transcendentni poredak stvari« otežan i onemogućen »cjelovit razvoj osobe«, iz čega bi se dalo iščitati i skrb o poštivanju moralnoga kodeksa koji se ne odnedavno, iako je »zapisan u srcu čovjeka«, nastoji na neki način »iščupati« čega smo bili svjedoci i prigodom oduševljenja i davanja podrške nemoralu i moralnoj devijaciji koja je javno slavljena jednim vjenčanjem u Londonu.</p>
<p>Sumira prošlo stoljeće spominjući društvene i političke sustave koji su mistificirali istinu te tako doveli do uništenja ne samo pojedinaca, već cijelih obitelji i zajednica. Spomenuta množina, a ne jednina trebala bi biti znakovita pojedinim ljudima i u našoj zemlji koji još nemaju snage za takvu objektivnost. »Mir je neugasiva težnja prisutna u srcu svake osobe«, kaže Papa ono što svatko osjeća te dodaje »ogorčeno isticanje međusobnih razlika« protivi se temeljnoj istini da svi pripadamo istoj obitelji. </p>
<p> Nakon blagdana, baš bi se hrvatska javnost trebala ogledati u svjetlu ovih riječi, kako se ne bi potencirale nego smanjivale ideološke, regionalne i svake druge specifičnosti koje u samom temelju ugrožavaju naš opstanak.</p>
<p>U nastavku poruke Papa oštro osuđuje terorizam kao prijetnju i kriminalno djelo, ali i vjerski fanatizam tj. fundamentalizam, jer navodi prethodnikovu poruku za ovaj isti dan iz 2002: »nastojati silom nametnuti drugima ono što držimo da je istina znači prekršiti dostojanstvo ljudske osobe te, u konačnici, uvrijediti Boga čija je on slika.« Dok u našem javnom prostoru dominiraju umjesto činjenica etikete i izrugivanja, ova nam riječ dolazi baš kao melem na ranu. </p>
<p>»Rat protiv Boga«, a očitavamo ga od europskog ustava do relativiziranja svih istina, vjerskih i moralnih koje su još do jučer bile konsenzusom prihvaćene a čime se nastoji iskorijeniti ga iz ljudskih srdaca vodi čovječanstvo »prestrašeno i osiromašeno, prema odlukama koje nemaju budućnosti« bile one političke, moralne, zajedničke ili osobne. Iako se Boga nastoji čak i o Božiću potisnuti iz javne sfere života, što nam pokazuje i rasprava iz Amerike o načinu čestitanja blagdana, Papa podsjeća da »mir mora biti izgrađen na stijeni istine Božje i istine čovjekove«, jer je on najprije Božji dar. Odazivajući se njegovom pozivu za taj nam je dar još ustrajnije moliti.</p>
<p>Autor je svećenik, župnik u Lunu </p>
<p>na Pagu.</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Dok netko ne strada</p>
<p>Poslije dugog čekanja, prišlo se obnovi aluminijskog nebodera na Trgu bana Jelačića, tj. na početku Ilice. Poslove obavlja tvrtka Strabag, koja je ogradila i gradilišni prostor. No problem je u tome što je razmak između ograde gradilišta i žute »sigurnosne« linije na cesti samo 80 centimetara i to u dužini većoj od 10 metara. </p>
<p>Tu prolazi zaista mnogo pješaka, koji se s velikom mukom mimoilaze u trenutku prolaza tramvaja i samo je pitanje vremena kad će se dogoditi nesreća. Ako, na primjer, ide majka s djetetom u kolicima, a u susret joj dolazi korpulentnija osoba i naiđe tramvaj, tada oni moraju stati dok tramvaj ne prođe. Postavlja se pitanje jesu li gradske službe dozvolile Strabagu postavljanje ograde koja je na tako maloj udaljenosti od tramvaja, što je sigurno protupropisno, te što rade komunalni redari koji to uopće ne zamjećuju. Bave se skidanjem plakata, a ne zaštitom ljudskih života. Trebalo bi svakako zaštititi građane te pozvati na odgovornost Strabag ili one koji su mu dozvolili tako široko gradilište.</p>
<p>HANIBAL SALVAROZAGREB</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Blagdanski horor na RTL Televiziji</p>
<p>Šok koji sam doživjela na početku Božića, pet minuta iza ponoći, još me nije napustio. Nakon što smo sa sinom okitili bor, podijelili skromne darove i onda ga uspavali, suprug i ja smo se preselili pred televizor. Na daljinskom sam »okrenula« program RTL-a, na kojem je baš u tom času (oko 0.05 sati) bio prizor u kojemu neka žena trči - golih grudi. Ni ja ni suprug nismo nekakvi puritanci i takve scene nas inače uopće ne smetaju. Ali, budući da su to bile prve minute Božića, proradila je znatiželja, pa smo na teletekstu provjerili kakav je to film. Tada se neugoda pretvorila u čisto zgražanje. RTL TV je na prijelazu iz Badnjaka u Božić pustila »horor komediju« pod naslovom »Santa's Slay«. Prevedeno na hrvatski: »Pokolj Djeda Mraza«! Radnja filma još je gora: Djed Mraz je zapravo Sotonin sin koji uokolo kolje i ubija. Brz pogled na program RTL-a u Njemačkoj pokazao je da ta tv-kuća tamo ipak drži do pristojnosti. Blagdanski filmovi cijeli dan, noću čak i gospeli. Za razliku od njih, hrvatski RTL izabrao je odbojnu i neukusnu kvazikomediju kojoj se sigurno nitko nije smijao. </p>
<p>ANTONIJA KLARIĆZAGREB</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="12">
<p>Klizanje na bljuzgavici </p>
<p>Zimska služba cijele je noći i jutra čistila ceste ralicama i posula tone soli, ali na cestama je ipak bilo opasne bljuzgavice koja je izazvala 27 prometnih nezgoda, srećom lakših </p>
<p>Gusti snijeg koji je u Zagrebu padao od ponedjeljka navečer, u utorak ujutro grad je doveo u novi kolaps. Iako su sve ralice Zimske službe Zagrebačkih cesta bile na terenu čitavu noć i posule 700 tona soli, ujutro se na prometnicama stvorila bljuzgavica, zbog koje su se vozila nezaustavljivo sklizala kolnikom. Glavni dežurni Zimske službe, Darko Štefanek, rekao je da je služba učinila sve što je mogla, ali da i vozači moraju način vožnje prilagoditi vremenskim uvjetima.</p>
<p>U gradu su se prvo čistili prioriteti – prilazi bolnicama, mostovi i trase javnog prijevoza. Stoga su brojne gradske ceste čekale na čišćenje do deset sati ujutro. Teškoće sa zaustavljanjem na raskrižju kod Boćarskog doma imao je i jedan građanin, koji je Vjesniku javio da mu ni ABS kočnice nisu pomogle pri zaustavljanju na semaforu. »U Zagrebu je samo do 13 sati zbog snijega zabilježeno 27 prometnih nezgoda, s jednom lakše ozlijeđenom osobom«, rekao je operativni analitičar Policijske uprave zagrebačke, Davor Tor.</p>
<p>S druge strane, snijeg je još više ohrabrio Zagrepčane da posjete Sljeme. Usprkos gradskom kolapsu, skijaša je i u utorak bilo skoro tisuću, a sljemenske su ceste neprekidno čistile četiri ralice. Prema prognozama, može se očekivati još snijega pa će zimska služba ostati u trećem, najvišem, stupnju pripravnosti. Čitavu su noć ispred bolnica i na važnijim točkama u gradu snijeg čistile i ekipe Čistoće. U dijelovima grada koji nisu planirani za čišćenje, njezini su djelatnici ostavljali vreće sa solju, kako bi je građani sami posipali ispred svojih zgrada.</p>
<p>I dežurne ekipe Zrinjevca čistile su javne nogostupe i važnija mjesta u centru grada – okretišta tramvaja te prostore ispred bolnica, škola i vrtića. Nakon čišćenja centra, mali bageri zajedno s radnicima Zrinjevca preselili su se u rubne dijelove grada i tako u poslu pomagali velikim ralicama zimske službe.</p>
<p>Posao vozača ralice nije nimalo lak, uvjerio se u to Vjesnikov reporter, kada se prije podneva na poslu pridružio Mladenu Palatinušu, vozaču ralice s deset godina iskustva. Palatinuš je do deset sati već očistio »svoje prioritete«, osiguravši nesmetan pristup bolnicama i promet autobusima. Snijeg je prestao padati pa na glavnim prometnicama nije bilo posla.</p>
<p>Stoga se vozač Mladen u svojoj ralici uputio prema sporednim ulicama, uz Srebrnjak, Bijeničku i Ribnjak. Usput je rekao kako mu u takvim ulicama velik problem pričinjavaju parkirani automobili. Često je prisiljen manevrirati i voziti centimetar po centimetar, a nerijetko izlazi iz ralice te parkiranim vozilima sklapa retrovizore, kako bi se uspio provući. Rekao je također kako u Novakovu ulicu, zbog njezine zakrčenosti parkiranim automobilima, neće ulaziti jer bi ondje mogao ostati blokiran, što mu se već događalo. Ralica zbog istog razloga nije mogla ući ni u bolnički krug na Šalati. Ipak, nakon dužeg dvoumljenja, Palatinuš je na vlastitu odgovornost ralicu skrenuo u Vinkovićevu ulicu. Stotinjak metara dalje, nakon što se ralica jedva provukla između brojnih gusto parkiranih automobila, naišla je na prepreku.</p>
<p>Crveni je »fiat« bio parkiran gotovo na pola ulice. Srećom, vozačica nije bila daleko pa je, vidjevši kako ralica stoji, dotrčala i nervozno premjestila automobil nekoliko metara dalje, ovoga puta ostavljajući više prostora. Usput je ljutito dobacila: »Pa kaj vam smeta moj auto?!«</p>
<p>To su vidjeli i stanari te ulice koji su onuda prolazili pa je Vesna Pukanić rekla: »Ti ljudi misle samo na sebe i ostavljaju automobile gdje stignu! I mi bismo htjeli čistu ulicu, ali zbog ovakvih vozača ralica rijetko prolazi«. Palatinuš je na to, naviknut na ovakve situacije, samo odmahnuo glavom.</p>
<p>Dodatno soleći već očišćene ceste, vozač ralice pričao je i o dogodovštinama za vrijeme svoje duge službe. Jedan ga je čovjek, kaže, gađao lopatom jer je ralica bacala snijeg s ceste na nogostup. Sjeća se i najgore zime, 1991. godine, kada se ceste, zbog jakih snježnih nanosa, jednostavno nisu mogle očistiti. Prisjetio se i kritika jedne građanke nakon što je očistio snijeg pred njenom kućom. Ona je pozvala glavnog dežurnoga i ljutito upitala: »Zašto je snijeg očišćen, kad meni ne smeta?« Mladen Palatinuš se oko 11 sati vratio u svoju bazu kako bi pripremio vozilo za buduće intervencije. Bio je pomalo žalostan jer, kako kaže, rijetko dobije pohvalu od građana, cijene ga samo ZET-ovci, koji često voze iza ralice dok im ona osigurava čistu cestu.</p>
<p>Igor WeidlichMislav Nekić</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Opasni neočišćeni pločnici </p>
<p>Kazne za nečišćenje snijega - od 100 do 1000 kuna</p>
<p>Neočišćeni pločnici i parkirališta zadali su glavobolje građanima, koji su se u utorak uputili u grad.</p>
<p>»Vraćam se s operacije sa štapom i jedva se probijam kroz bljuzgavicu«, rekla je Zvjezdana Bartulović. Sličnih problema imao je i umirovljenik Nenad Neumann u Vojnovićevoj ulici. »Katastrofa! Jedva se krećemo po tom blatu!«, komentirao je Nenad gradske službe koje, kaže, nisu obavile svoj posao. »Ja bi svima naplatio kazne od nekoliko tisuća kuna pa neka ljudi kasnije misle hoće li čistiti snijeg ispred svojih kuća«.</p>
<p>»Prema Zakonu o komunalnom redarstvu, stanari su dužni sami organizirati čišćenje snijega oko svojih zgrada«, kaže predstavnik stanara u Martićevoj 55 Ivica Krklec i objašnjava da su u zgradama postavljeni liste s rasporedom svih vlasnika stanova koji su dužni jedan dan u mjesecu čistiti snijeg. Budući da u Krklecovoj zgradi uglavnom žive starije osobe, taj posao pada na njegova leđa jer, priznaje, njegovi sinovi nisu baš zainteresirani za taj »sport«. Kaže da bi se ljude na čišćenje snijega moglo natjerati visokim kaznama, ali on svoje susjede ne prijavljuje jer se boji da bi se one namirivale iz - pričuve. Nimalo nije bolje ni u drugim dijelovima grada, Vrapču, Malešnici, Španskom, Prečkom, Jarunu, Srednjacima...</p>
<p>U Zrinjevcu se ne slažu s mišljenjima građana, kažu da su njihove ekipe na terenu od ponedjeljka u noći, čiste snijeg i posipaju solju tramvajska stajališta (za jednu tramvajsku stanicu potrebna jedna kanta soli), kao i sve površine koje spadaju u njihovu nadležnost. I radnici Čistoće su svoj posao obavili kako treba, kažu. »Očistili smo stubišta i nogostupe, koji su u našoj nadležnosti«, rekli su radnici koje smo zatekli ispred Petrove bolnice. Osim što čiste sva frekventnija mjesta u gradu, napominju da su postavili i vreće sa solju da bi građani mogli posipati ispred svojih kuća. »Nažalost, većina izbjegava svoje dužnosti«, rekao je radnik Stjepan.</p>
<p>Iz Komunalnog redarstva upozoravaju da su za čišćenje snijega i leda s pločnika uz zgrade odgovorni vlasnici zgrada, odnosno vlasnici i korisnici stanova i poslovnih prostorija. »Za neizvršenje obveze komunalni redar može na licu mjesta naplatiti globu od 100 kuna. </p>
<p>»Ako se pokrene prekršajni postupak, kazna za građane iznosi 200 kuna, a za pravne osobe od 500 do 1000 kuna«, rekli su u Komunalnom redarstvu. </p>
<p>U ZET-u nisu imali problema uzrokovanih snijegom. »Sve je pod kontrolom. Autobusne i tramvajske linije funkcioniraju besprijekorno«, rekao je dežurni djelatnik ZET-a.</p>
<p>Mislav NekićBranimir Markač</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Skijaški hotel umjesto vila?</p>
<p>Hotel na dva kata imao bi pedesetak soba, podzemnu garažu i wellness centar</p>
<p>Umjesto novih podsljemenskih vila za oko dvije godine blizu buduće stanice nove žičare u Gračanskom Dolju mogao bi niknuti hotel.</p>
<p>Hotel bi imao pedesetak soba, saunu, podzemnu garažu i wellness centar, a gradio bi se pokraj okretišta petnaestice. »Moj je cilj da građani i turisti mogu iz hotela u pancericama otići do buduće žičare i krenuti na skijanje na Sljeme«, kaže vlasnik triju parcela sjeverno od okretišta tramvaja, koji zasad želi ostati anoniman. Tvrdi da je za gradnju hotela pronašao partnera te da bi investicija stajala oko tri milijuna eura. </p>
<p>»U Podsljemenu nema ni jednoga hotela. A sve vrvi od urbanih vila«, govori vlasnik zemljišta. Ističe da je i on mogao graditi vile, no zbog planirane gradnje žičare, opredjeljenja Grada da na Sljemenu razvija turizam, i mogućeg probijanja tunela kroz Medvednicu, odlučio se graditi mini - hotel. Gotove nacrte svoje ideje dao je na uvid Gradskom zavodu za prostorno uređenje jer se ovih dana odlučuje o izmjenama GUP - a. </p>
<p>Očekuje uskoro odgovor, pozitivan, nada se. »Da bi mogli izgraditi hotel , moje parcele potrebno je objediniti te ih iz zone za stambenu gradnju prenamijeniti u turističku«, objašnjava. Ako Grad prihvati njegov prijedlog, hotel bi se mogao počeo graditi u isto vrijeme u koje je predviđen početak gradnje stanice za novu žičaru – sredinom iduće godine.</p>
<p>Projekt hotela izradili su mladi arhitekti Ana Magdić i Goran Karlović. »Hotel bi se potpuno uklopio u sadašnju situaciju Dolja. Ne bi stršio iznad krovova okolnih obiteljskih kuća i tako narušavao sklad prostora«, kaže arhitekt Karlović. </p>
<p>Prema arhitektonskom planu imao bi prizemlje, kat i galeriju s ukošenim krovom. »Hotel bi bio 'razbijen' na tri plohe kako ne bi izgledao masivan«, dodaje. Smatra da bi novoj žičari i razvoju turizma više koristio novi hotel nego nove »kućerine«.</p>
<p>Direktor Turističke zajednice Grada Mario Zmajević podržava ideju o gradnji hotela. »To je elitna lokacija. Ovakav hotel samo bi poboljšao turističku ponudu u tom djelu grada koji nema hotela«, kaže. Vjeruje ipak da bi se takvoj ideji mogli suprotstaviti krupni hotelijeri koji bi izgradnjom tog hotela izgubili dio gostiju.</p>
<p>Vjesnik je obišao mjesto gdje bi se mogao graditi hotel i pitao stanare okolnih ulica što misle o tome. »Nadam se da to neće biti još jedna klasična devastacija zelenog pojasa Podsljemena«, kaže jedan od stanara Ulice Gračansko dolje. </p>
<p>Tomislav Marinović</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Zagrebu vratiti štih autohtone kuhinje</p>
<p>»Izgubili su se okusi jela koja su pripremale naše bake«, kaže Branko Ognjenović</p>
<p>Restoran Lady Šram u Mesničkoj ulici prvi je zagrebački restoran koji će, na poticaj Družbe gurmana, Zagrepčanima i gostima Zagreba svakodnevno nuditi izvorna jela zagrebačke kuhinje. Od utorka je Lady Šram i službeno »prvi dežurni restoran u Zagrebu sa zagrebačkom kuhinjom«. Povezivanjem nekoliko zagrebačkih restorana Družba gurmana želi stvoriti specifičan cluster, »grozd« u ugostiteljskoj ponudi grada. </p>
<p>»Izgubili su se okusi jela koja su pripremala naše bake. Želimo ih vratiti gostima i time pokazati dio tradicije zagrebačkoga stola«, rekao je u utorak na tiskovnoj konferenciji Branko Ognjenović, predsjednik Družbe gurmana.</p>
<p> Družba okuplja zagrebačke kuhare i novinare koji prate eno-gastronomiju, a osnovana je prije šest godina kako bi promicala kulturu jela i pića. </p>
<p>»Svaki veći europski grad ima u svome središtu ugostiteljski prostor u kojemu se mogu kušati autohtona jela. Zašto to ne bi imao i Zagreb?! Žalosno je da neki prostori, poput bivšega Gradskog podruma, propadaju i zjape prazni«, dodao je Ognjenović i rekao da je Zagrebu potrebno vratiti štih autohtone kuhinje. </p>
<p>Restoran Lady Šram, kaže njegova voditeljica Barica Novak, ima na »špajzkarti« već tri godine jela koja su se nekada pripremala u kuhinjama Zagrepčana. </p>
<p>»Naša se kuhinja temelji na starim zagrebačkim jelima, koja se odlično sljubljuju s vinima iz zagrebačke okolice«, dodala je. </p>
<p>Dražen Kopač</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="16">
<p>Spojio ih tsunami</p>
<p>PHUKET</p>
<p> – Izraelci Dorit Nitzan, (48) i Ron Bombiger (49) vjenčali su se u utorak na mjestu na kojemu su se prije godinu dana i upoznali. U bolničkoj sobi na Phuketu, u Tajlandu! </p>
<p>U božićno doba kada je cijela jugoistočna Azija s tugom obilježavala 26. prosinca, prvu godišnjicu tragičnog tsunamija, izraelski je ljubavni par na svoj specifičan način obilježio tu istu tragediju. Tsunami ih je, naime, i spojio – jer da nije bilo njega, ne bi bilo ni njih. Barem ne zajedno, u braku.</p>
<p>Bombiger je, naime, u tsunamiju bio poprilično ozlijeđen pa je skončao u bolnici u kojoj je dr. Nitzan radila kao dragovoljka. I tad je jauke, čini se, zamijenilo gugutanje... [akb]</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Zdravko Mamić dao 75.000 kuna za bolesnu splitsku djecu</p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Dobrotvornom aukcijom fotografija splitskog fotoreportera Vladimira Dugandžića i njegova japanskog prijatelja Jamazakija Yunichija, prikupljeno je 163.300 kuna namijenjenih kupnji ortopedskih pomagala za djecu oboljelu od cerebralne paralize. </p>
<p>Premda je novac prvotno bio namijenjen kaštelanskom centru Koračić, zbog nemogućnosti dogovora s ravnateljstvom ustanove o namjenskom trošenju prikupljenog novca, donacija je u utorak uručena splitskom centru Slava Raškaj i Udruzi roditelja invalida Anđeli. Novcem je kupljeno šest dječjih kolica, te šest terapijskih stolova i dizalica za bolesnu djecu.</p>
<p>Na aukciji je ukupno 19 kupaca kupilo 25 fotografija dvojice autora. Najviše novca za kupnju fotografija, čak 75.000 kuna, izdvojio je izvršni dopredsjednik zagrebačkog Dinama Zdravko Mamić. [Irena Dragičević]</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Šakom se obranio od morskog psa</p>
<p>WASHINGTON</p>
<p> – Surfer Brian Anderson (30) uspio se dobro naciljanim udarcem šakom obraniti od morskog psa koji ga je napao na pacifičkoj obali. Usprkos ranama na na nozi i gležnju koje mu je zadao veliki bijeli morski pas dok je surfao na plaži Tillamook Beach u Oregonu, Anderson je uspio preživjeti. »Njegova se njuška stvorila tik ispred moga lica«, rekao je Anderson za CNN. »Šakom sam ga opalio u oko što sam jače mogao i onda me pustio«.</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Vlak kod polarnog kruga ubio dvoje</p>
<p>HELSINKI</p>
<p> – U ponedjeljak se u Finskoj zbila nesvakidašnja nesreća u kojoj je poginulo dvoje mladih talijanskih turista. Na pružnom prijelazu jedva 40 km od Polarnoga kruga, vlak je naletio na pseću zapregu koja je vukla turističku skupinu s 18 Talijana. Na licu mjesta poginulo je dvoje tinejdžera - četrnaestogodišnjak i osamnaestogodišnjakinja. Osim njih, nitko drugi nije ni ozlijeđen. [akb]</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Plaćeni ubojica u zatvoru jer nije izvršio ubojstvo</p>
<p>TOKIO</p>
<p> – Sud je zbog prijevare osudio Japanca Takaharua Tabea (40) na dvije i pol godine zatvora jer kao »plaćeni ubojica« nije odradio naručen posao, već je s novcem pobjegao. Tabe je uhićen kad se njegova klijentica požalila policiji da joj je obećao ubiti suprugu njezina ljubavnika i to naplatio 15 milijuna jena (11.000 eura). Prevarant je priznao prijevaru. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Kod Madrida zaplijenjeno 15 tona hašiša</p>
<p>MADRID</p>
<p> – Španjolska je policija u hangaru u predgrađu Madrida zaplijenila 15 tona hašiša te uhitila jednog Španjolca i devet Marokanaca. Droga je bila skrivena u hangaru u Argandi, 20 km jugoistočno od Madrida, u 10 drvenih kutija, a u svakoj se nalazilo između </p>
<p>1,2 i 1,6 tona hašiša. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Džepario na zabavi njemačke policije</p>
<p>BERLIN</p>
<p> – Berlinska je policija ovih dana obavila najlakše uhićenje godine. Tijekom tradicionalne božićne zabave, u garderobi restorana uhićen je Albanac (45) koji je prekopavao džepove kaputa i iz njih krao dragocjenosti. Kasnije se ispostavilo da nesretnik s krivotvorenom putovnicom nije ni znao da krade policajce. [akb]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="23">
<p>Biblija knjiga koja se više gleda nego čita </p>
<p>Biblija je kao složena antologija pripovjednih i pjesničkih, zatim povijesnih, etičkih, mudrosnih, pravnih i proročkih spisa imala kulturni utjecaj kao ni jedna druga knjiga u povijesti</p>
<p>Kada su u jednom od posljednjih intervjua koje je dao pitali velikoga irskog dramatičara i nobelovca Samuela Becketta što trenutno čita – odgovorio je da redovito čita još samo Bibliju, Dantea i Joycea. Što je to velikog »promicatelja« komunikacijskog apsurda toliko privuklo Bibliji da joj ostane čitalački odan sve do svojih posljednjih ovozemaljskih dana?</p>
<p>Danas, kada se Biblija nerijetko više citira nego čita, kada se knjige i inače malo čitaju pa ima i svećenika _ kako svjedoči bibličar dr. Adalbert Rebić _ koji više ne čitaju ništa osim novina, kada su ljudi samo djelomično i fragmentarno upoznati s Biblijom, ponajprije preko filmova ili tzv. biblijskih spektakla, dramskih uprizorenja i pripovijesti motiviranih pojedinim »romanesknim« biblijskim epizodama, postavlja se pitanje što Biblija kao raznovrsno literarno štivo nudi suvremenom čovjeku na kulturnom planu, bez obzira na to bio on kršćanski vjernik ili ne.</p>
<p> Iako svjetska istraživanja pokazuju da danas više od dvije trećine vjernika ne čitaju redovno ili uopće ne čitaju Bibliju te su s njezinim sadržajem najčešće upoznati preko katekizma i drugih oblika vjerske poduke (dakle, više se pasivno recipira nego što joj se pristupa aktivno, istraživački i stvaralački), Biblija je još uvijek, bez konkurencije, najprevođenija i najizdavanija knjiga ikad napisana. </p>
<p>Već antički filozof Filon Aleksandrijski razlikuje doslovno i alegorijsko tumačenje Biblije, a takvo shvaćanje dodatno razrađuje ranokršćanski mislilac Origen koji razlikuje historijski, psihološki i duhovni smisao biblijskog teksta. Naravno da je takvo višedimenzionalno čitanje Biblije stoljećima bilo povlastica obrazovanih slojeva. No do onih koji nisu znali čitati, ali su znali »gledati« biblijske priče, pouke i motivi stizali su preko slika, reljefa, fresaka, vitraja, kipova, oltara. Tako je Biblija neizravno utjecala na razvoj arhitekture, kiparstva i slikarstva.</p>
<p>U pokušaju da se biblijski sadržaj donekle demokratizira u Srednjem vijeku je nastala svojevrsna »oslikana Biblija za nepismene« ili »Biblia pauperum« (Biblija siromaha). »Ono što je za čitatelje pismo, to za oči onih neobrazovanih ljudi znači slika, jer na njoj čak i neobrazovani uočavaju što im valja nasljedovati«, istaknuo je papa Grgur I., dajući time poticaj slikovnom i općenito umjetničkom prenošenju temeljnih biblijskih poruka neobrazovanim masama. </p>
<p>Da se nije radilo tek o »nabožnim slikovnicama«, upozorio je znameniti njemački dramatičar, filozof i pjesnik Gotthold Ephraim Lessing, koji je u pojedinim sačuvanim primjercima »Biblije siromaha« utvrdio visok stupanj teološke sustavnosti, što potvrđuje da su ih s pedagoškim nakanama stvarali stručni bibličari. </p>
<p>Razvojem skolastike i tumačenje Biblije proširilo se na četiri razine razumijevanja: doslovno, alegorijsko, moralno i mističko. Slično tomu i četiri evanđelista prenosila su Radosnu Vijest na četiri razine: Marko se obraća ljudima jednostavnog shvaćanja, a Luka obrazovanim ljudima, Matej je činjenično najiscrpniji, a Ivan duhovno najzahtjevniji. </p>
<p>S kulturološkoga stajališta posebna je vrijednost Biblije u poticaju koji je njezino prevođenje dalo razvoju narodnih jezika. Općepoznato je koliko su Wycliffov (a poslije i prijevod kralja Jamesa) i Lutherov prijevod Biblije utjecali na razvoj engleskog i njemačkog jezika i književnosti.</p>
<p> A za hrvatski jezik to su značili cjeloviti prijevodi Biblije iz pera Bartola Kašića u 17. stoljeću te Petra Katančića u 19. stoljeću. </p>
<p>Na kraju, Biblija je kao složena antologija pripovjednih i pjesničkih, zatim povijesnih, etičkih, mudrosnih, pravnih i proročkih spisa, koju je pisalo 40-ak autora u rasponu od 12 stoljeća, imala kulturni utjecaj kao ni jedna druga knjiga u povijesti. Ako ni zbog čega drugoga, onda bar zbog toga vrijedi pogledati zašto su se toliki stvaraoci nadahnjivali na njezinu vrelu. </p>
<p>I ne prestaju to činiti ni danas kada su moderniji vidovi biblijskog opismenjavanja poput prepričanih, ilustriranih i ekraniziranih »verzija« učinili da se Bibliju više »gleda« nego čita. </p>
<p>Gordan Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Smrt zapisana u stihovima</p>
<p>Neshvaćen i progonjen, Jesenjin je podigao ruku na sebe u jednom lenjingradskom hotelu. Prije toga vlastitom je krvlju napisao jednu od svojih najljepših pjesama »Doviđenja druže moj«</p>
<p>Očito je, u sudbini piše</p>
<p> – / u tridesetoj vješala predstoje./ Ko sakati mi smo sve to više </p>
<p>za živote privezani svoje...«. Pjevao je tako Sergej Aleksandrovič Jesenjin, pretkazujući stihovima svoj skori kraj. Samoubojstvom u lenjingradskom hotelu »Angleterre« u noći od 27. na 28. prosinca 1925. završen je buran život »najveće lirske slavenske duše« i čovjeka koji će naraštajima biti utjelovljenjem romantičarskog zamišljaja pjesnika i životnog stila. Upravo su taj stil, nazvan jesenjinština, oponašali mnogi mladi intelektualci. </p>
<p>I naši pjesnici, poput Dobriše Cesarića, Ivana Gorana Kovačića i Dragutina Tadijanovića, rado su prevodili stihove toga čudesnoga pjesnika, a njegovi su stihovi zbog svoje pristupačnosti bliski i današnjim generacijama pjesnika i čitatelja. </p>
<p>Pridružujući se obilježavanju obljetnice Jesenjinove smrti, hrvatsko-ruski Glazbeno-poetski teatar »Jesenjin« i ove će se godine prisjetiti svoga pjesnika. Na recitalu poezije Sergeja Jesenjina njegove će stihove u četvrtak u Vodicama kraj Šibenika kazivati slunjski pjesnik Branko Pejnović u pratnji ruskih umjetnika, Natalije Balyk na mandolini i Vladimira Balyka na harmonici. Jesenjin je rođen prije 110 godina, 3. listopada 1895., u selu Konstatinovu, u Rjazanskoj guberniji, u Rusiji. Djetinjstvo je proveo na selu, uz stari ruski sat i blistavi samovar u »niskom domu s plavim oknima«. Završio je učiteljsku školu, ali se njegov nemirni duh nije mogao skrasiti u učiteljskom zvanju. Rano se zaposlio u moskovskoj tiskari u kojoj je upoznao više pisaca. Godine 1913. upisuje kao izvanredan student Moskovsko gradsko narodno sveučilište, a u to vrijeme objavljuje i prve pjesme u uglednim časopisima. </p>
<p>Dvije godine kasnije odlazi u središte kulturnoga i književnoga života Petrograd. Upoznaje Aleksandra Bloka i kaže da mu je pri tom susretu kapao znoj, jer prvi put vidi živa pjesnika. </p>
<p>Svoje prvo zrelije djelo, zbirku »Radunica«, mladi pjesnik objavljuje 1916. godine. U Jesenjinovu se bogatome pjesničkome opusu isprepliću tragičnost i sentimentalnost, a mnoge su njegove pjesme nadahnute prirodom. </p>
<p>»Posljednji sam pjesnik sela«, govorio je. Njegovi stihovi, posvećeni selu i prirodi, unijeli su u rusko pjesništvo melodioznost, spontanost i metaforičnost seoskih običaja i vjerovanja. </p>
<p>Jesenjin je živio boemskim životom, skandali, pijanstvo i sukobi s policijom bili su mu česti pratitelji. Od brojnih burnih ljubavnih i bračnih veza legendarnom je postala ona sa slavnom američkom plesačicom Isadorom Duncan, koja je bila 17 godina starija od Jesenjina, a bila je njegova jedina ljubav. </p>
<p>Sergej nikoga nije ostavljao ravnodušnim. Ljudi su ga ili voljeli ili mrzili. </p>
<p> Neshvaćen i progonjen, ne vidjevši više izlaza iz otužne svakodnevice, Jesenjin je na kraju podigao ruku na sebe. Prije toga vlastitom je krvlju napisao jednu od svojih najljepših pjesama »Doviđenja druže moj«. </p>
<p>Sandra-Viktorija Antić</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Neprohodno i isprazno </p>
<p>Nakon što se bavila problemom gradnje ega u projektu »Egomanija«, svestrana kazališna umjetnica Nataša Lušetić u Teatru ITD postavila je predstavu »Das Kapital«, u kojoj se, kao što i naziv upućuje, referira i na slavni predložak Karla Marxa. Kritikom konzumerizma i liberalnoga kapitalizma bavila se koristeći se svojevrsnim ikonama potrošačkoga društva _ lutkama Barbie i Kenom, dok pristup rečenoj tematici odlikuje posvemašnja infantilizacija.</p>
<p> Tako se na sceni pojavljuju četiri »bebe« (Tvrtko Jurić, Damir Klemenić, Edvin Liverić i Bojan Navojec) koji u sat vremena, u našem kazalištu rijetko viđeno neprohodnom i ispraznom tekstu, pokušavaju postati metafore potrošačkoga društva.</p>
<p> Shvatimo li »Das Kapital« i krajnje benevolentno kao čistu parodiju, (u programskoj knjižici stoje parafraze: »Potrošači svih zemalja, ujedinite se. Djeco globalnoga kapitala, cijeli svijet je vaša domovina!«), rabiti te lutke da bi se progovorilo o površnom društvu ovisnome o lažnim vrijednostima, prilično je deplasirano, već viđeno i kao motiv prilično istrošeno. Ukratko, i novi Lušetićin uradak nije donio novu kvalitetu u kazališnom istraživanju recentnih fenomena današnjice. </p>
<p>Helena Braut</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Mirkovićeva monografska izložba </p>
<p>Ivanu Mirkoviću, kiparu, slikaru i karikaturistu, otvorit će se monografska izložba u četvrtak u splitskoj Galeriji umjetnina. Riječ je o prvoj posthumnoj izložbi autorovih djela, a istodobno je najcjelovitije retrospektivno predstavljanje Mirkovićeva stvaralaštva uopće. Bit će izloženo 105 slika, skulptura, crteža, karikatura, koje sežu od 1917. do 1976. Neki su radovi izlagani posljednji put prije osam desetljeća, a neki se prvi puit javno izlažu. [B. M.]</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Patras europska prijestolnica kulture </p>
<p>ATENA _ Grčki lučki grad Patras u 2006. godini bit će europska prijestolnica kulture s proračunom za kulturna događanja teškim 17,5 milijuna eura. Za svoju novu ulogu grad je bljesnuo _ neoklasicističke fasade zgrada, podignutih uglavnom u drugoj polovici 19. stoljeća, gotovo su u cijelom centru obnovljene. </p>
<p> »Za nas je važno čitavoj Europi predstaviti naš grad kao kulturno središte«, rekao je umjetnički direktor Thanos Mikroutsikos. Patras planira kulturne manifestacije vezane za šest tematskih područja. Uz veliku izložbu o Leonardu da Vinciju bit će izvedene antičke grčke drame, tragedije i komedije u rimskom amfiteatru. Daljnja tema su umjetnost i religija u bizantinskim ikonama i slikarstvu. Zatim poezija i muzika, kako bi se posebno mladim izvođačima pružila mogućnost nastupa. Vrhunac kulturnog programa u Patrasu bit će karneval koji će se slaviti šest tjedana. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="28">
<p>Samo čudo vodi na Svjetsko prvenstvo</p>
<p>Fifin ždrijeb za sretnike koji su se prijavili putem interneta za ulaznice obavit će se 5. siječnja 2006. godine i taj će dan milijuni nogometnih navijača čekati kao jedinu nadu za odlazak na SP </p>
<p>Svjetsko nogometno prvenstvo u Njemačkoj već je, šest mjeseci prije početka, postavilo u jednom segmentu dosad neviđene kriterije. Naime, cijela procedura oko nabavljanja ulaznica i germanska »čelična šaka« rezignirali su navijače diljem svijeta. Nastala je opća konsternacija oko putovanja, praćenja svoje reprezentacija, kupnje »zlatnog« papirića, koji znači ulazak na stadion... Mnogima je već sad puna kapa Svjetskog prvenstva. </p>
<p>Fifina birokracija i ostala prekruta načela ovog su se puta opasno poigrali s hrvatskim navijačima. Jer, prije početka prvenstva u Francuskoj 1998. godine još uvijek nismo posve živjeli u nogometnom »transu«, prvenstvo u Japanu 2002. godine bilo je predaleko i neekonomično, dok je Europsko prvenstvo u Portugalu 2004. godine nudilo apsolutnu komociju, pa su poneki navijači ulazili na utakmice i bez ulaznica. </p>
<p>Svjetsko je prvenstvo u Njemačkoj u »susjednom dvorištu«, savršeno u pogledu blizine ili prijevoza, no nastala je panika glede ulaznica. Primjerice, Hrvatska će za tri utakmice po skupinama imati na raspolaganju samo 11.759 ulaznica, a informacije govore da je potražnja u Hrvatskoj i do dvadeset puta veća. No, tih 11.759 ulaznica nije realna brojka, niti brojka onih koji će dobiti ulaznice putem interneta i ždrijeba kojeg će Fifa obavljati za dobitnike sretnike. Naime, Hrvatska će za Brazil imati 50 posto od 5112 ulaznica, za Japan 27 posto od 2935 ulaznica i za Australiju 42 posto od 3712 ulaznica. Ostatak odlazi u džepove sponzora, navijačkih skupina, županijskih nogometnih saveza, Izvršnog odbora, »vatrenih« iz Francuske, političara, diplomata... </p>
<p>Fifin će se ždrijeb za sretnike koji su se prijavili putem interneta obaviti 5. siječnja 2006. godine i taj će dan milijuni nogometnih navijača čekati kao svoju jedinu nadu odlaska u Njemačku. Ako se kuglica ne zaustavi na vašem imenu, uvijek postoji najluksuznija varijanta - kupnja »predsjedničkih« ulaznica, koje, primjerice za Brazil, stoje čak 1490 eura, a uključuju raskošni smještaj na stadionima uz šampanjac dobrodošlice. Bolja je varijanta, naravno, tumaranje njemačkim gradovima, gledanje utakmice na videozidovima ili najjednostavnije rješenje - pivo, fotelja vlastitog doma i daljinski...</p>
<p>Stipe Karadžole</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Dinamo odbija reprezentaciju</p>
<p>Nismo poligon za pokuse, kaže Zdravko Mamić</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Snježna idila, osam bodova »zimnice« u odnosu na Rijeku, 22 na Hajduk, ugodno čavrljanje očito nikad zavađenih prijatelja - Zdravka Mamića i Miroslava Blaževića... Tako nekako izgleda blagdanski ambijent u Maksimiru. </p>
<p> Bivši Dinamov trener, predsjednik, vlasnik... dakle Blažević, ovog puta nije svraćao do Maksimira, već je s kumom Mamićem zborio preko mobitela. Osobno se pred klupske prostorije došetao prije neki dan, ali i vrlo brzo odjurio. Zanimljivo, u klubu potvrđuju da su ga ondje vidjeli, a sâm Ćiro negira da je dolazio u Maksimir. I kome sad vjerovati? Ili netko u ovoj »kući duhova« doista vidi duhove ili, pak, netko »glumi avet«... </p>
<p> Kako god bilo, poželite li pomutiti svečarsko ozračje, dovoljno je spomenuti reprezentaciju. Ovog se puta Mamić rasrdio na najavljeni turnir hrvatske selekcije koja bi u Hong Kongu trebala nastupiti u gotovo pričuvnom sastavu, što znači da bi u zapaženom broju sudjelovali i Dinamovi igrači. Sve bi se to trebalo događati usred klupskih priprema.</p>
<p>»Nisam siguran da će Dinamo participirati u tome. Šaljemo pismo u HNS, gdje ih obavještavamo da ta akcija nije u kalendaru. Ona je izmišljena i isključivo je komercijalnoga karaktera. A nas će pripreme u Španjolskoj i Turskoj koštati oko 200.000 eura! Nismo nikakav poligon za pokuse. U pravilniku Fife piše da igrača moraju pozvati najranije 48 sati prije utakmice, a ovdje je vidljivo da bi to, zajedno s putovanjem, trajalo devet dana! Uključit ćemo sva raspoloživa sredstva da igrače oslobodimo od te akcije. Po mojim informacijama, isto će učiniti i Hajduk«, grmio je Mamić. </p>
<p> No, taj njegov gnjev, kako sam naglašava, ne bi trebao narušiti odnose između Dinama i Saveza. </p>
<p> »Ne vidim nijedan razlog da bi ovakvo, normalno promišljanje narušilo odnose. Ma, ta je turneja, osim komercijalnoga karaktera, potpuno promašena.«</p>
<p> Zasad je, međutim, promašena i Dinamova potraga za pojačanjima.</p>
<p> »Tražimo špicu, lijevog veznog i stopera! Ta su dva putovanja u Južnu Ameriku imala svrhu. A može ih biti još deset! To je tek jedna etapa u prikupljanju informacija. Pregledali samo stotine CD-a sa zapisima nastupa i podacima igrača, stotine životopisa. I nemamo pravo pogriješiti. Što ako uložimo milijun eura u igrača i pokaže se da nije pravi? Nema popravka, nema nove 'milje'. Da smo 'uboli' igrača, mogli smo ga uigravati za proljeće. Mana je što bismo ga osam mjeseci plaćali, iako nam za ligu nije potreban«, zaključio je Mamić.</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Schnock debitira u Svjetskom kupu </p>
<p>Bilo bi lijepo zakoračiti u 2006. sa slalomskom pobjedom, govori Janica</p>
<p>LIENZ</p>
<p> – Božićni blagdani su prošlost, testiranje sljemenske slalomske staze također, a hrvatska skijaška ekspedicija već je na sljedećoj postaji Svjetskoga kupa. U austrijskom Lienzu nalazi se četveročlana ženska ekipa, ovog puta izmijenjena za jedno ime. </p>
<p>Naime, na slalomu, koji je na rasporedu u četvrtak (29. prosinca), posljednjoj utrci prije Novogodišnjih praznika i posljednjem ispitu u ovoj kalendarskoj godini, uz Janicu Kostelić, Niku Fleiss i Anu Jelušić na startu se neće uobičajeno pojaviti Matea Ferk. Premijerno će snijeg Svjetskoga kupa osjetiti Ivonne Schnock, perspektivna članica A reprezentacije. </p>
<p>Inače, u utorak su sve skijašice održale službeni trening u Lienzu, a komentari iz hrvatskoga kuta uglavnom su obećavajući, posebno s naglaskom na Janicu Kostelić. </p>
<p>Nakon mini posjeta Zagrebu, koji je prvenstveno iskorišten za zadovoljštinu skijanja na Sljemenu, ali i za primanje nagrada (za najbolju hrvatsku sportašicu), Janica Kostelić je spremna za novi izazov. Prvi se zove pobjeda u slalomu. Jer, na dosadašnje dvije utrke Janica je oba puta gledala leđa Šveđanke Anje Pärson. </p>
<p>»Sada je valjda došao red na mene. Bilo bi lijepo zakoračiti u 2006. sa slalomskom pobjedom«, govori Janica. </p>
<p>Nika Fleiss zrači malim, jedva primjetnim nezadovoljstvom rezultatima u slalomu. Izgleda da je opterećenje nastupima u svim disciplinama nagrizlo najbolju disciplinu Nike Fleiss, pa su zasad rezultati iza desetog mjesta njezina realnost. No... </p>
<p>»Kad sve stavim na vagu ipak su Olimpijske igre u Torinu vrh sezone. A dotad ću već nekako popraviti slalom«, reći će Nika Fleiss. </p>
<p>Ana Jelušić i dalje vodi dvostruku »igru« na snijegu. Jedna je lov na bodove, druga borba s astmom, kašljem i inim problemima. I kad dobije potonju borbu, ona prva postaje mnogo lakša. Uostalom, i Jelušić je sve bliže ulasku među deset najboljih u jednoj slalomskoj utrci. No, prije »hrvatske discipline« čekamo srijedu i veleslalom. Možemo reći kako je posljednji, onaj u Spindleruvom Mlynu koji je osvojila Janica, dovoljan da nam zaškaklja maštu. Vodeća u ukupnom redoslijedu Michaela Dorfmeister u velikoj je opasnosti... </p>
<p>Dorfmeister u opasnosti</p>
<p>• Ukupni redoslijed Svjetskog kupa: 1. Dorfmeister (Aut) 502, 2. KOSTELIĆ 492, 3. Pärson (Šve) 440, 4. Meissnitzer (Aut) 422, 5. Kildow (SAD) 390, 6. Zettel (Aut) 295, 7. Fischbacher (Aut) 253, 8. Mancuso (SAD) 225, 9. Styger (Švi) 210, 10. Rienda Contreras (Špa) 178... 55. FLEISS 37... 59. JELUŠIĆ 29...</p>
<p>• Redoslijed, slalom: 1. Pärson (Šve) 200, 2. KOSTELIĆ (Hrv) 160, 3. Zettel (Aut) 105, 4. A. Gerg (Njem) 95, 5. Pequegnot (Fra) 74..., 15. JELUŠIĆ (Hrv) 29..., 20. FLEISS (Hrv) 21...</p>
<p>• Redoslijed, veleslalom: 1. KOSTELIĆ (Hrv) 230, 2. Zettel (Aut) 190, 3. Pärson (Šve) 185, 4. Rienda Contreras (Špa) 169, 5. Maze (Slo) 144..., 30. FLEISS (Hrv) 16...[S. K.]</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Agrokor protiv Orkana - spektakl zajamčen</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – U srijedu navečer saznat ćemo tko će se boriti za jubilarni 35. naslov pobjednika našega najpoznatijega malonogometnog turnira - Kutije šibica. U »bubnju« polufinala su Agrokor, AMB Kolor, Megakop-Konoba Luka i MNK Orkan Profectus, a ždrijeb je htio da snage odmjere, po mišljenju mnogih, najveći favoriti - Agrokor i Orkan (17 sati). Za rijetko dostižnu »minutu« slave, plasman u finale, u drugoj će se utakmici (19 sati) boriti Megakop-Konoba Luka i AMB Kolor. </p>
<p>Sigurno je tek da će sudar Orkana i Agrokora biti prava malonogometna poslastica. Iako su polufinala u pravilu uvijek manje atraktivna od četvrtfinala, majstori parketa koji igraju za spomenute momčadi jamče 40-minutni spektakl. Agrokor je relativno nova momčad na Kutiji, ali ima igrače s desetljetnim (profesionalnim) iskustvom na parketu Grdovića, Purgara, Kevena Drndića, a zatim i majstore velikog i malog nogometa Roberta Jarnija, Branka Strupara, Eduarda i Vedrana Ćorluku... Orkan je profesionalna momčad poznata samo onima koji prate mali nogomet, ali unatoč tome nije dugo bila u polufinalu. Stoga im je motiv i jači iz utakmice u utakmicu. </p>
<p>Drugi dvoboj, gotovo smo sigurni, neće obilovati pogocima. AMB Kolor je pokretljiva momčad s najčvršćom obranom na turniru (samo dva primljena gola) i protiv jačih sastava igra na »nulu«, čekajući sedmerce. Pitanje je hoće li takva taktika upaliti protiv Megakopa...</p>
<p>Ljubomir Puškarić</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Anzulović nezadovoljan stanjem u momčadi </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Još je samo jedan ispit ostao pred igračima Dražena Anzulovića u ovoj kalendarskoj godini, u srijedu im u goste dolazi Partizan. Dvobojem protiv vodeće momčadi lige (srijeda, 20 sati) cibosi zaokružuju prvi dio ligaškog dijela natjecanja, koje je na pola puta, na 13. od 26 kola. </p>
<p>Cibona želi nastaviti niz od tri pobjede u regionalnom natjecanju, no trener Anzulović nije zadovoljan stanjem u momčadi: </p>
<p>»Očekivao sam da ću neke igrače uspjeti oporaviti, a neke fizički podići. Imamo velikih problema. Neki nisu shvatili što su trebali raditi u prošlom razdoblju«, rekao je Anzulović, no nije htio govoriti niti o kakvom je problemu riječ, niti o pojedincima. </p>
<p>Možemo samo nagađati o čemu se radi - je li problem u neumjernom uživanju u blagdanskoj kuhinji ili o nezadovoljavajućoj fizičkoj spremi oporavljenika Skelina i Baždarića te mišljenju da blijede igre Damira Rančića, uz povremeni bljesak, nisu ispunile njegova očekivanja. Dvoboj s Partizanom najvjerojatnije će preskočiti Bennett Davison, koji je i propustio posljednje treninge zbog ozljede Ahilove tetive. Anzulovića sâm dvoboj i igra beogradske momčadi previše ne zanima. </p>
<p>»Mnogo je važnija od rezultata igra moje momčadi. Partizan ima kvalitetu, koju očekujem da neutraliziramo, a u tom je dvoboju najbitnija reakcija mojih igrača«, rekao je strateg cibosa. </p>
<p>Momčad Partizana nedodirljiva je u domaćem prvenstvu, gdje redovito osvaja naslov, a u Euroligi su ostvarili tek jednu pobjedu uz sedam poraza. Za usporedbu, cibosi imaju omjer pobjeda i poraza 4-4. Glavna je uzdanica Duška Vujoševića centar Milojević te golobradi mladići Tripković, Bogdanović i Perović, od kojih beogradska momčad mnogo očekuje u budućnosti. </p>
<p>Danijel Jelenek</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="33">
<p>Europski proračun - pobjeda Amerike</p>
<p>Za sljedećih šest mjeseci odobreno je 950 milijuna dolara, kako se ne bi zaustavile sve aktivnosti UN-a</p>
<p>NEW YORK (Od Vjesnikova dopisnika) </p>
<p> - Dva su događaja obilježila kraj ove ne baš posebno uspješne godine za Ujedinjene narode: usvajanje dvogodišnjeg proračuna, čemu su se isprva vrlo oštro protivili Amerikanci, i formiranje Povjerenstva za mirovne operacije. Ovo novo tijelo UN-a već nazivaju organizacijom u organizaciji.</p>
<p>Proračun za 2006./2007., usvojen je onako kako je to predložio i Kofi Annan. Glavni tajnik, međutim, nije dobio sve što je htio. Ipak je ograničeno trošenje Svjetske organizacije; za sljedećih šest mjeseci odobreno je 950 milijuna dolara, kako se ne bi zaustavile sve aktivnosti UN-a. Annan će već u lipnju morati podnijeti izvješće Glavnoj skupštini o napretku reformi. </p>
<p>John Bolton je dogovor o usvajanju novog proračuna, za koji se založila Europska unija, ipak nazvao pobjedom Amerike. Izjavio je novinarima kako je Washington, dobio ono za što se borio posljednja tri mjeseca: jasnu vezu između reformi proračuna. Drugim riječima, novac se ubuduće mora zaslužiti.</p>
<p>No, samo nekoliko trenutaka kasnije pobjednicima su se osjećali i Europljani: Veleposlanik Velike Britanije Sir Emyr Jones rekao je kako su upravo Europljani zaslužni za izgradnju mosta sa zemljama u razvoju. </p>
<p>Međutim, lider ove skupine Stafford Neil, veleposlanik Jamajke u UN-u rekao je novinarima, kako je zemljama u razvoju bilo teško prihvatiti, skrojenu kapu, granicu do koje se može trošiti. Primijetio je da to može značiti opasnost smanjivanja aktivnosti UN-a koje su najvažnije za zemlje u razvoju. Izrazio je i nadu da je ovakav proračun, samo privremena taktika te da se neće primjenjivati sljedećih godina. Riječi veleposlanika Jamajke zapravo oslikavaju razumijevanje mnogih predstavnika Skupine 77 (zemlje u razvoju) da se nastavak financiranja UN-a, odobravanjem druge polovice proračuna tek nakon Annanovog izvješća u prvoj polovici 2006, neće uvjetovati tempom reformi. Mnogi se, izgleda, nadaju da Amerikanci neće ići do kraja. Kompromis je prihvaćen, kako se UN 31. prosinca ove godine, ne bi zatvorio.</p>
<p>Ništa manje tenzija nije bilo niti kod usvajanja rezolucije kojom se kreiralo Povjerenstvo za mirovne operacije UN-a. Bio je to duel u kome je svatko nešto dobio i nešto izgubio. No, time se, kažu, otkočio proces reformi UN-a. </p>
<p>Predstavnici Skupine 77 tražili su, da nitko a priori ne bude privilegiran kod članstva u Povjerenstvu (Peacebuilding Commission) i da se strogo vodi računa o regionalnoj zastupljenosti. Povjerenstvo je zamišljeno tako da bude sastavljeno od ukupno 31 zemlje članice UN-a. Članstvo nije stalno. Povjerenstvo bi se uskoro trebalo sastati u New Yorku.</p>
<p>U Povjerenstvu bi trebalo biti sedam zemalja članica Vijeća sigurnosti, sedam iz Ekonomsko socijalnog vijeća (ECOSOC - u kojem je Hrvatska već bila član), te pet vodećih financijskih doprinositelja u fond UN-a. </p>
<p>I Hrvatska je svojom diplomatskom aktivnošću u proteklim mjesecima vrlo aktivno na East Riveru predvodila skupinu od 10 zemalja čije se iskustvo uvažava, kako bi se uključile u profiliranje budućih aktivnosti Povjerenstva za mirovne operacije.</p>
<p>Erol Avdović</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Oboren američki helikopter, poginula oba pilota</p>
<p>ANKARA (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Rušenje američkog vojnog helikoptera, zapadno od Bagdada, koji je odnio u smrt dvojicu pilota, te izjava Barzana Ibrahima, polubrata Saddama Husseina da su mu američki dužnosnici nudili visoki položaj ako svjedoči protiv bivšeg iračkog diktatora, nova su potvrda vojnih i političkih potresa i uzbuđenja na otvorenoj iračkoj sceni. </p>
<p>Amerikanci kažu da u trenutku pada helikoptera (u ponedjeljak navečer) nije bilo neprijateljske vatre sa zemlje. No, činjenica da su od početka operacije »Iračka sloboda« (20. ožujak 2003) oboreni deseci helikoptera potvrđuje da su pobunjenici očito sposobni i za takve akcije. Najteži »helikopterski gubici« bili su u ožujku 2003. u okolici Mosula. U razmaku od tjedan dana oborena su čak tri »black hawka«, usmrtivši 23 američkih vojnika. Napetost supodigle i tvrdnje odvjetnika Khalila al Dulaimia da su Amerikanci pokušali iznuditi lažno svjedočenje Barzana Ibrahima protiv njegovog polubrata Saddama. U zamjenu za to, nudili su mu navodno visoki položaj u iračkoj političkoj hijerarhiji. Američka administracija se još nije oglasila.</p>
<p> Al Dulaimi, glavni Saddamov odvjetnik zatražio je također da se povede istraga o mučenju i zlostavljanju njegovog klijenta. No, to bivšeg vlastodršca teško može spasiti najteže kazne. Nju je Saddamu već neizravno izrekao Sud za ratne zločine u Haagu, osudivši na 15 godina zatvora nizozemskog trgovca Fransa von Anrata zbog prodaje bojnih otrova Saddamovom režimu. To oružje masovnog uništenja bačeno je u ožujku 1988. na kurdski grad Halabja, odnijevši u smrt oko 5000 njegovih žitelja. A to, ako se sudski dokaže, povlači najtežu presudu za - genocid. </p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Pojačana potraga za Mladićem i Karadžićem </p>
<p>SARAJEVO (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - NATO ne zna gdje se nalaze Radovan Karadžić i Ratko Mladić, izjavio je Louis Weber, zapovjednik stožera Sjevernoatlantskog saveza u Sarajevu.</p>
<p>»NATO ne zna gdje se nalaze odbjegli osumnjičenici za ratne zločine Mladić i Karadžić. Zato se ponekad zapitam što možemo uraditi i gdje intervenirati. Nemamo informaciju gdje su«, kazao je Weber u razgovoru što ga je u utorak prenio sarajevski Dnevni avaz. On je kazao da će NATO reagirati ako dobije podatak o tome gdje se nalaze Karadžić i Mladić, ali je ponovio tvrdnju kako odgovornost za njihovo uhićenje i dalje prvenstveno leži na bosanskohercegovačkim i regionalnim vlastima.</p>
<p>»NATO koristi sve svoje snage kako bi ih pronašao i pokušava učiniti sve da se popravi situacija. No, konkretne korake očekujemo i od domaćih struktura. Uostalom, nedavno uhićenje Ante Gotovine trebalo bi pojačati pritisak da se uhite i Haaškom tribunalu predaju Mladić i Karadžić. Također, zahvaljujući uhićenju Gotovine, dobilo se više resursa za lociranje ove dvojice. Sada se možemo fokusirati samo na njih«, izjavio je Weber.</p>
<p>Time je zapovjednik stožera NATO-a opovrgnuo ranije glasine po kojima je međunarodna zajednica odustala od pokušaja uhićenja najpoznatijih haaških bjegunaca. Te su špekulacije pokrenute nakon što novi zapovjednik EUFOR-a, talijanski general Gian Marco Chiarini u svom nastupnom govoru niti jednom riječju nije spomenuo uhićenje ratnih zločinaca. [A.Z.]</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Spas u nafti iz Rusije i Kazahstana</p>
<p>Kineski poslovi s Rusima i Kazahstancima trebali bi potaći OPEC da ne zaostane u utrci s ozbiljnom konkurencijom </p>
<p>Predsjednik i glavni tajnik Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC) u Pekingu su od četvrtka na prvim pregovorima o dugoročnom snabdijevanju Kine sve većim količinama nafte. OPEC podmiruje 40 posto svjetskih potreba za naftom, a sve snažniji gospodarski razvoj u posljednjem je desetljeću povećavao potrošnju nafte u Kini za čak 24 posto godišnje. </p>
<p>Zbog toga je od nekadašnje izvoznice, Kina od 1994. postala drugi najveći uvoznik nafte (poslije SAD-a). Prošle godine je trošila 6,7 milijuna barela dnevno, od čega je gotovo polovica dolazila iz uvoza. (SAD je uvozio 10 milijuna barela dnevno). Stalno visoka potražnja navela je proizvođače da maksimalno koriste kapacitete, što je posljednje četiri godine utrostručilo cijene. </p>
<p>Kina 60 posto svojih potreba podmiruje naftom članova OPEC-a sa Srednjeg istoka i iz sjeverne Afrike, što je čini previše ovisnom o tom naftnom kartelu. Stoga nastoji pronaći snabdjevače i iz ostalih dijelova svijeta. Rusija i Kazahstan sa svojim golemim rezervama nafte i plina najvažnija su alternativa, a OPEC nastoji na vrijeme parirati ozbiljnoj konkurenciji. </p>
<p>Zasad, iz Rusije i Kazahstana, odnosno iz njihovih golemih ležišta energenata Kinezi podmiruju samo dva posto svojih potreba, ali postotak bi se vrlo brzo mogao povećati jer se ubrzano provode planovi izgradnje naftovoda i povećanja dopreme željeznicom. </p>
<p>Kako bi ublažili prijetnju, Saudijska Arabija i Kuvajt, najvažniji proizvođači iz OPEC-a ulažu u izgradnju rafinerija u Kini kako bi osigurali dugoročne isporuke. Saudijski proizvođač, Saudi Aramco, zajedno je s Kinezima uložio 3,5 milijarde dolara u modernizaciju rafinerije u pokrajini Fujian na jugu Kine. </p>
<p>Kuvajt je ove godine, 5. prosinca, potpisao predugovor o ulaganju pet milijardi dolara u gradnju rafinerije i petrokemijskog pogona u pokrajini Guangdong, također na jugu Kine. OPEC je sličnom strategijom osigurao stalne isporuke Južnoj Koreji i Japanu, pa se očekuje da će nastaviti s ulaganjima i u kineske rafinerije. I Pekingu se žuri, pa je ubrzanje i povećanje OPEC-ovih ulaganja glavna tema sadašnjih razgovora. A poslovi s Rusima i Kazahstancima trebali bi potaknuti OPEC da ne zaostane u utrci s ozbiljnom konkurencijom. Prema dosad dogovorenim poslovima, očito je da Kinezi naftu sa Srednjeg istoka usmjeravaju prema jugu svoje goleme zemlje, a sjeverni dio snabdijevao bi se naftom i plinom iz Rusije i Kazahstana, s kojima se također ugovaraju veliki poslovi. </p>
<p>Tomislav Butorac</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Princ Charles želi vladati kao George </p>
<p>Charles želi promijeniti ime u čast svog djeda, Georgea VI., jednog od najpopularnijih monarha u prošlom stoljeću.</p>
<p>LONDON (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Britanski prjestolonasljednik princ Charles razmišlja o tome da po dolasku na prijestolje uzme novo ime, javio je ovih dana londonski tisak. Nekoliko britanskih kraljeva koji su se zvali Charles bili su, naime, sporne ili nepopularne povijesne ličnosti. Stog a on navodno želi uzeti ime George VII., u čast svog djeda, Georgea VI., jednog od najpopularnijih monarha u prošlom stoljeću. </p>
<p>Konačna odluka nije donijeta, ali prinčevi prijatelji tvrde da on ozbiljno razmišlja o promjeni imena. »Ime Charles obojeno je s toliko tuge«, izjavio je jedan od njih novinarima. </p>
<p>Charlesu I. bila je, naime odrubljena glava 1649., poslije građanskog rata u Engleskoj, nakon čega je uspostavljena kratkotrajna republika pod Oliverom Cromwellom. Nakon 18-godišnjeg izgnanstva, na prijestolje se 1660. vratio Charlesov sin, Charles II., poznat po brojnim ljubavnicama, koga su njegovi podanici posprdno zvali »veseli moharh«. Takozvani Charles III. pak i nije bio pravi kralj, nego pretendent na prijestolja Engleske, Škotske i Irske, poražen na bojnom polju. </p>
<p>Od vremena kraljice Viktorije postoji više presedana da su britanski monarsi sebi birali novo ime. Samoj Viktorji prvo je ime bilo Alexandrina (u čast ruskog cara Aleksandra). No, kad je 1837. naslijedila krunu, mlada kraljica izabrala je sebi ime Viktorija. Zapravo, od zadnjih šest britanskih krunjenih glava, četvoro ih je vladalo pod drugim imenom od onoga pod kojim su prethodno bili poznati. </p>
<p>Otac današnje kraljice i djed princa Charlesa George VII. ranije se zvao princ Albert. Krunu je stekao neočekivano, nakon abdikacije svog brata Edwarda VIII. koji se 1936. odrekao prijestolja zbog ljubavi prema razvedenoj Amerikanki Wallis Simpson. George VI. morao je prevladati ne samo abdikacijsku krizu, nego i svoju povučenost, stidljivost i mucavost, da bi postao jednim od najpopularnim britanskih monarha. U II. svjetskom ratu dizao je moral naciji i vježbao baratanje pištoljem da bi, kako je rekao, po potrebi mogao osobno braniti Buckinghamsku palaču. Princu Charlesu bile su tek četiri godine kad mu je umro djed. No, bio je vrlo blizak sa svojom bakom Kraljicom Majkom koja je umrla 2002., nadživjevši muža za punih 50 godina. Imenom George, Charles bi odao počast Kraljici Majci čiji je muž izbrao isto ime, tvrde genealozi. </p>
<p>Glasnogovornici iz prinčevog ureda u palači Clarence tvrde da su priče o promjeni imena »dokona špekulacija«. No, britanski monarsi biraju svoje novo ime u vrijeme krunidbe, pa nije isključeno da će Charles (kome je puno ime Charles Philip Arthur George) doista poželjeti promjenu. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="38">
<p>Temperamentna igra na ledu</p>
<p>Premda zahtijeva iznimnu fizičku sposobnost, osnovni su preduvjeti za taj sport svladana klizačka vještina, te upornost i ustrajnost</p>
<p>Hokej na ledu kontaktna je igra na ledu. Premda zahtijeva iznimnu fizičku sposobnost, preduvjet za taj sport je samo usavršena klizačka vještina. Zdenko Crnković, glavni trener hokejaškog kluba Medveščak i veliki zaljubljenik u hokejaški sport, ističe da su u hokeju na ledu važne upornost i ustrajnost. </p>
<p>Hokej na ledu najmasovniji je momčadski sport, koji ima 25 igrača u momčadi. Baviti se tim sportom počinje u petoj godini života, kada se uče osnove klizanja i prvi koraci škole hokeja.</p>
<p>»Početnici trebaju svladati tehniku klizanja da bi razvili kontakt igru, odnosno ‘igru na tijelo’, pokrivanje igrača iste momčadi, te da bi mogli voditi pak, odnosno pločicu po ledenom terenu«, objašnjava trener Zdenko Crnković. Dodaje da je hokej temperamentna, srčana igra na ledu u kojoj se razvija natjecateljski duh, kako u najmanjih kojima je hokej samo igra i zabava, tako i u malo većih igrača, kojima je hokej životni poziv.</p>
<p>Hokej zahtijeva i stroga pravila igre. Tako, na primjer, nema vraćanja pločica niti ležanja na ledu nakon pada. »Pri padu se hokejaš mora što prije podići, kako igrač protivničke momčadi ne bi bio u prednosti«, upozorava Medveščakov trener. Spretnost i sigurnost u tom su sportu izrazito važni i premda se čini doista grubim, hokej na ledu razvija kulturu svih ostalih sportova. Naime, u ovom se sportu razvijaju fizička snaga i izdržljivost, motoričke sposobnosti, a usvaja se i sportska disciplina (predanost vježbama i treninzima). Osim samog treninga na ledu, u ljetnim se mjesecima održavaju kondicijski treninzi na suhom uz motoričke i gimnastičke vježbe.</p>
<p>»Kako je riječ o iznimno brzom i temperamentnom sportu, te igri s najrazvijenijim fizičkim kontaktom u kojem hokejaši postižu nevjerojatne brzine, potrebno se je fizički pripremiti, što se osim na ledu postiže i na suhom terenu kondicijskim treninzima«, kaže trener.</p>
<p>Zbog pomanjkanja leda i premalo klizačkih »terena« mali hokejaši Medveščaka prve vještine na ledu uče na otvorenom klizalištu na Šalati u večernjim satima. </p>
<p>Tako dvanaestogodišnjaci treniraju od 22.15 do 22.30 sati.</p>
<p>»To im nije teško jer im je trening motivacija za utakmicu koja se održava svaki vikend. Ipak, ‘klizačka obitelj’ toliko se proširila da je potreba za zatvorenim klizalištem i brojnijim terminima sve veća. Više zatvorenih klizališta i brojnijih termina omogućilo bi da se hokej na ledu iz rekreacijskog razvije u vrhunski sport u Hrvatskoj«, kaže Zdenko Crnković. </p>
<p>Hokejaški ?oklopi? teški i do 10 kilograma</p>
<p>Oprema za hokejaša teži i do deset kilograma. Svaki dio tijela, zbog udaraca i prirode sporta mora biti zaštićen. Tako se na noge stavljaju štitnici, na laktove laktobrani, odijevaju se hokejaške gaće, plastron, a glava se zaštićuje kacigom. Osnovni rekvizit u hokeju čini i palica koja se mijenja s obzirom na visinu hokejaša. Tako mnogi hokejaši prerastaju svoje palice, koje se onda prosljeđuju mlađim generacijama.</p>
<p>Ana Grubanović</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Noć u zlatnom sjaju </p>
<p>Da biste u novogodišnjoj noći zaokružili svečani look, od nesagledive je pomoći odgovarajuća šminka i frizura. Budući da se uoči svečanog izlaska uvriježeno dvoji za kojim make upom posegnuti i kako se počešljati, razveselit će vas da ove godine nema straha od mogućih pogrešaka. Za to su zaslužni poznati frizeri i vizažisti, koji su navijestili da se i za svečane prigode možete svesrdno poigrati sjenilima, tušem i ružem, a frizure za izlazak podjednako oblikovati samo češljem, četkom, ili uvijačima.</p>
<p>Češljanje Budući da više nema strogo određenih pravila kad je u pitanju dužina kose, to vrijedi i kad je u pitanju odluka o glatkim, valovitim, ili kovrčavim vlasima sa ili bez šiški. No da biste zablistali na najzabavi godine, ipak kosi treba podariti glamurozan »štih«, pa je to prigoda za izlet u raskošno oblikovane frizure, pa i punđe sa zaglađenim i na potiljku skupljenim vlasima, ili natapiranim i podignutim već od čela. No da bi te frizure bile efektnije dodatno ih učvrstite ukrasnim ukosnicama s kamenčićima, obručem, te svilenom ili baršunastom trakom. Dakako, da nećete pogriješiti niti ako dugu ili poludugu kosu jače natapirate, pa je samo naoko neuredno raspustite. Ipak, tapiranje nije preporučljivo za kratku kosu, pa uz pomoć gela oblikujte ludu frizuru. Ako imate dugu kosu koju krase trendy sitne kovrče, to je već samo po sebi atraktivna frizura. No još će uočljivija biti uz pomoć ukosnica s blještavim kamenčićima, te pokojom pletenicom na tjemenu ili s jedne i druge strane lica. </p>
<p>Šminkanje Nakon izbora frizure, slijedi izbor šminke. Bez obzira na to jeste li tamnoputa i tamnokosa ili svijetla tena i kose, pozorno birajte podlogu za svečanu šminku. Da biste se cijele noći doimali svježe, najbolje je nakon kreme nanijeti kvalitetan tekući puder s blještavim česticama i svjetlucavim efektom. Zahvaljujući tom preparatu do izražaja će doći i našminkane oči. Budući da si najluđe noći u godini možete dopustiti malo ludosti i u šminkanju, smjelim djevojkama i mladim ženama predlaže se pomalo demonski look. Pogotovu ako im je ten svijetao, a kosa crvena ili tamna i još sitno kovrčava. U tom slučaju rubove kapaka iscrtajte crnom olovkom i još ih istaknite sjenilom iste boje. Potom na prostor do obrva hrabro nanesite tamnosivim ili tamnoplavim sjenilom. No jednak se efekt postiže i korištenjem ljubičasta sjenila, uz mogućnost da se još poigrate crnim tušem. </p>
<p>Ako niste spremni za takve drastične načine šminkanja očiju, jednako ćete biti uočljivi i uz smoky look. Tajna je u nešto umjerenijem nanošenju sjenila (obično višebojnom ili u nekoliko nijansi iste boje), ali tako da očima da mačkast izgled. Pritom je dobro znati da bez obzira na tamnu ili svijetlu put i boju očiju svima odlično pristaju trendy zlatna, odnosno ona s blještavim česticama. Dakako, uz ocrtavanje rubova kapaka crnom olovkom ili tušem. Još nedostaje nanošenje maskare na trepavice ili lijepljenje umjetnih trepavica, te nanošenje rumenila i kamenog pudera, pa još malo svjetlucava praha na obraze, vrh nosa i jagodice. Usnice moraju biti uočljive, zahvaljujući premazima crvenog ili tamnoljubičasta ruža. </p>
<p>Marinka Đaković</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="40">
<p>Oružje namijenjeno talijanskom podzemlju? </p>
<p>Sve je izglednije da oružje nije pronađeno u slučajnoj kontroli, već se radilo o pažljivo planiranoj policijskoj akciji u kojoj je sudjelovala i POA</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Dvojici muškaraca, kod kojih su policajci u petak pronašli 10 kratkih strojnica s prigušivačima, Ivanu Miličeviću (41) i Branimiru Miljiću (31), istražna sutkinja je u utorak odredila jednomjesečni pritvor, te provođenje istražnih radnji. Budući da su se i u utorak obojica branila šutnjom, zasad nema nikakvih službenih informacije o porijeklu oružja koje je kod njih pronađeno. kao ni o njegovoj konačnoj destinaciji.</p>
<p> Ipak, neslužbeno smo doznali da je policija raspolagala informacijama da je oružje bilo namijenjeno talijanskom podzemlju. Naime, iz informacija koje je u utorak policija dala novinarima, sve je izglednije da oružje nije pronađeno u slučajnoj kontroli, već se radilo o pažljivo planiranoj policijskoj akciji. </p>
<p>To se može zaključiti i iz činjenice da u akciji bila angažirana Protuobavještajna agencija (POA), koja je vjerojatno i inicirala čitavu akciju, dok je finalna realizacija prepuštena kriminalističkoj i specijalnoj policiji. Cilj akcije je po svemu sudeći bilo ne samo zaplijeniti oružje, već i uhititi osobe koje su oružje došle kupiti od Miličevića i Miljića. Kako dalje doznajemo, policija je osim spomenute dvojice u petak bila uhitila i četvoro talijanskih državljana za koje su sumnjali da »rade« sa Miličevićem i Miljićem.</p>
<p> Četvoro Talijana je nakon noći provedene u policiji pušteno na slobodu. Naime, u trenutku uhićenja Ivan Miličević se upravo vraćao iz obližnjeg lokala prema parkiranoj »alfi«, a društvo mu je pravio 37-godišnji talijanski državljanin A.M., inače vlasnik zabavnog parka na Zagrebačkom velesajmu. U jednom trenutku sprijeda su im prišla dvojica inspektora Odjela organiziranoga kriminaliteta koji su im na trenutak skrenuli pažnju, a gotovo istodobno su im na leđima već bili specijalci s kapuljačama koji su ih obojicu srušili na tlo. Osim A.M. policija je tada uhitila i njegovu nevjenčanu suprugu, njegovu rođakinju te još jednog Talijana koji je s njima bio u društvu. </p>
<p>Uz naloge istražnog suca pretražena su i njihova vozila: »ferrari« čiji je vlasnik A.M., »ford focus«, i »seat altea«, no u njima nije pronađeno ništa sporno. Tijekom pretrage automobila A.M. bio je jako kooperativan, te je policajcima koji su u žurbi zaboravili nalog za »seat«, dopustio pretragu i toga automobila. Tijekom ispitivanja na policiji, A.M. je, pak, porekao da je trebao kupiti strojnice od Miličevića, te tvrdio da on s Miličević bavi uvozom drva iz Hercegovine.</p>
<p> Policija i POA, osim kupcima, pokušavaju ući i u trag osobama od kojih su Miličević i Miljić preuzeli oružje. Naime, ono što posebno zabrinjava jeste činjenica da na strojnicama uopće nisu otisnuti serijski brojevi, što isključuje da je riječ o oružju koje je proizvedeno serijski, već se izgleda radi o oružju koje je posebno proizvedeno za crno tržište. Pitanje njegova proizvođača također je vrlo upitno.</p>
<p> Iako je u službenome priopćenju za medije, kao i u kaznenoj prijavi protiv dvojice uhićenika navedeno da je riječ o strojnicama »mikro ero«, izraelske proizvodnje, nije poznato na osnovi čega se to tvrdi, jer i sami policajci kažu da oružje tek treba biti vještačeno kako bi se utvrdilo gdje je proizvedeno. Osim toga i sam izgled zaplijenjenog oružja budi sumnju da je ono stvarno napravljeno u jednoj od najboljih svjetskih tvornica oružja. Naime, za razliku od »pravoga« »mikro uzija«, na zaplijenjenim strojnicama se umjesto na vrhu, ručica zatvarača nalazi s lijeve strane, »sanduk« je mnogo robusniji i oštrijih bridova, itd. </p>
<p>Marin Dešković</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>»Bolne točke« na granici s BiH i SCG </p>
<p>Zapljena 10 »micro uzija«, 10 prigušivača i pripadajućeg streljiva, samo je dio plijena koji je slučajno »pao«, a sve govori da je riječ o dobro uhodanom međunarodnom lancu krijumčara oružjem i da su razmjeri tog posla mnogo širi</p>
<p>ZAGREB -»Balkanska ruta« švercanja droge, skupocjenih automobila, oružja i cigareta i dalje je, po svemu sudeći, vrlo prometna. Dokazuje to i slučaj od prošlog petka kada su zagrebački policajci tijekom rutinske kontrole u automobilu dvojice Mostaraca, Ivana Miličevića (41) i Branimira Miljića pronašli 10 »micro uzija«, 10 prigušivača i pripadajuće streljivo. </p>
<p>Prema nekim pokazateljima radi se o dobro uhodanom međunarodnom lancu krijumčara oružja namijenjenog krim-miljeima u Zapadnoj Europi, a pronalazak prigušivača za skupe izraelske strojnice mnogo govori i čemu je oružje bilo namijenjeno. Krajnje odredište zaplijenjenih »uzija« trebala je biti Italija. Dobru uhodanost krijumčarenja droge i oružja preko hrvatskog teritorija potvrđuje i zapljena golemih količina droge i oružja ovog proljeća na graničnim prijelazima Bregana i Macelj, kada je suradnjom Interpola i naše policije »pala« jedanaesteročlana skupina švercera koja je drogu i oružje »izvozila« u Nizozemsku. Oružje je, navodno nabavljeno s nekadašnjih balkanskih ratnih žarišta, ponajviše BiH i Albanije.</p>
<p>Upravo iz tih zemalja protežu se krakovi rute švercanja i droge. Najsmrtonosnija droga, heroin koja preko naših krajeva putuje prema tržištima Zapadne Europe (a manji dio potroše i naši konzumenti) porijeklom je s područja zapadne Azije koji na daljnju preradu ide uglavnom u ilegalne tvornice na području Turske gdje se opijum najprije destilira u morfij, a zatim i u čisti heroin. Iz Turske se roba distribuira daljnjim preprodavačima. Jedan dio se skladišti u Bugarskoj, zadnjih godina glavno distributivno područje od proizvođača prema krajnjim korisnicima u Zapadnoj Europi.</p>
<p>Hrvatski stručnjaci za borbu protiv narkotika, posebice Dubravko Klarić, član Međunarodnog udruženja za suzbijanje zloporabe droge upozorava da je »balkanska ruta« za šverc droge vrlo prometna.</p>
<p>»Za razliku od prijašnjih desetljeća, kada je tom trasom s Bliskog i Dalekog istoka kroz ova područja, prema Trstu i Zapadnoj Europi, krijumčaren uglavnom heroin, danas se u Hrvatsku ponajviše šverca marihuana. Uz onu s Bliskog istoka, Turske ponajprije, Hrvatsku sve više preplavljuje jeftina marihuana porijeklom iz Albanije, zemlje koja je posljednjih godina postala jednim od najvećih proizvođača kanabisa u široj regiji jugoistočne Europe«, navodi Klarić.</p>
<p>Vijesti o svakodnevnim zapljenama srednjih i većih pošiljki marihuane, nerijetko i hašiša na graničnim prijelazima, nedvosmisleno potvrđuju tvrdnje stručnjaka. »Zbog balkanske rute koja je ponovo aktivna, najviše su ugrožene policijske uprave županija koje graniče s BiH i Srbije i Crne Gore«, kaže za Vjesnik Klarić, zaključujući kako je prestankom rata i normalizacijom odnosa sa susjednim državama, balkanska ruta dobila ponovno na težini i razmahala se.</p>
<p>S ukradenim skupocjenim automobilima situacija je obrnuta. Automobili se, naime, kradu u Zapadnoj Europi, te s krivotvorenim ispravama završavaju kod »naručitelja« u Istočnoj i Jugoistočnoj Europi.</p>
<p>Na kraju se nameće zaključak kako ni stoljetna međuetnička mržnja na prostorima koje presijeca »balkanska ruta« svih ovih godina nije sprječavala kriminalce-trgovce da dobro posluju i nađu svoj put do kupaca.</p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Pucali na auto, tukli ga, oteli i ucjenjivali</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Policija je obradila 23-godišnjeg Zdeslava Ivana G., kojeg se sumnjiči da je s još nekoliko muškaraca 27. studenoga oteo, ucjenjivao i iznuđivao 10 tisuća eura od 25-godišnjeg mladića, i to nakon što se tog dana oko 2 sata potukao s nepoznatim muškarcima u klubu »Gjuro II« na Medveščaku.</p>
<p> Naime, kada je oštećeni mladić te noći krenuo doma u ulicu Novoselački put, oko 3.30 sati, svojim automobilom »renault megan« zagrebačkih registracija, sustigao je automobil »mercedes«, vukovarskih registracijskih oznaka, kojim je upravljao zasad još nepoznati muškarac.</p>
<p> Muškarac u »mercedesu« je naizmjenično uključivao duga svjetla iz blizine, signalizirajući oštećenom da stane, no budući da mladić nije stao, iz »mercedesa« su ispaljena dva hica kojim je probijeno stražnje vjetrobransko staklo na »meganu«. Kako se 25-godišnjak nastavio voziti, nepoznati je muškarac mercedesom udario u stražnji dio njegovog »megana« koji se na cesti okrenuo, udarivši stražnjim lijevim kotačem u kameni rub lijeve strane kolnika, gdje se i zaustavio. </p>
<p>Iz automobil su izašla dvojica muškaraca i odmah počeli oštećenog 25-godišnjaka udarati drškom revolvera po glavi i tijelu. Na stražnja vrata »megana« je ušao treći počinitelj koji ga je također tukao. Nakon toga se trojka dogovorila da će oštećenog oteti, pa je jedan sjeo na stražnje sjedište, a drugi na suvozačevo mjesto. Zapovjedili su 25-godišnjaku da vozi prema njihovim uputama.</p>
<p>U blizini Novoselske ulice pridružio im se osumnjičeni Zdeslav Ivan G. sa još dvojicom muškaraca, među kojima je bio muškarac s kojim se 25-godišnjak potukao u »Gjuri«. Taj je muškarac ušao u »megan«, a osumnjičeni Zdeslav Ivan G. i drugi su ih pratili u BMW-u, nepoznatih registracijskih oznaka. U vožnji su mladića tukli, a suvozač mu je nekoliko puta uperio pištolj u glavu. Nakon što su se dovezli do jednog stana, kojeg su iznajmili predočivši vlasniku krivotvorene iskaznice, nastavili su s premlaćivanjem. Zahtijevali su 10 tisuća eura, pa je jedan od ucjenjivača nazvao prijatelja oštećenog tražeći da zajamči isplatu.</p>
<p>Marina Kovačević</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Tri velika uspjeha pulske policije</p>
<p>PULA</p>
<p> - Načelnik Policijske uprave istarske Loris Kozlevac je na konferenciji za novinstvo, rezimiravši rezultate postignute u 2005. godini istaknuo kako je u Istarskoj županiji u protekloj godini sigurnosno stanje u svim segmentima bilo povoljnije, osim u prometu gdje je povećan broj smrtno stradalih osoba, stoga je policija za narednu godinu najavila oštrije represivno postupanje u prometu.</p>
<p> U prvih 11 mjeseci 2005. godine, ističe načelnik Uprave Kozlevac, ukupan broj kaznenih djela smanjen je za 9 posto, dok je za čak 12 posto smanjen broj kaznenih djela iz općeg kriminaliteta, što znači provale, krađe, teške krađe i razbojstva. Također je smanjen obim gospodarskog i organiziranog kriminaliteta.</p>
<p> Načelnik Policijske uprave istarske istaknuo je i tri velika policijske uspjeha iz protekle godine i to dvije veće kriminalističke obrade provedene u Puli u lipnju, koje su proveli policijski i službenici USKOK, a koje su rezultirale uhićenjem 34 osobe iz Italije, Slovenije i Hrvatske i razbijanjem velikog lanca krijumčara ukradenih automobila te je 40 skupocjenih vozila vraćeno vlasnicima. Također istarska se policija pohvalila razotkrivanjem počinitelja ubojstva mladog britanskog turista Petera Rushtona koje se dogodilo u Poreču, kao i razbijanje lanca krijumčara droge u suradnji s talijanskom policijom.</p>
<p>Saša Brnabić</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Opljačkana Jadranska banka u Pirovcu</p>
<p>PIROVAC</p>
<p> - Policija još traga za nepoznatim razbojnikom koji je za radnog vremena, uz prijetnju vatrenim oružjem, opljačkao poslovnicu Jadranske banke u Pirovcu. Za vrijeme razbojstva u poslovnici Jadranske banke nalazilo se dvoje zaposlenika kojima je maskirani muškarac, koji je na glavi imao pletenu kapuljaču s prorezima za oči, zaprijetio ubojstvom ako mu ne daju traženi novac. Nakon što mu je zaposlenica predala novac, nepoznati im je razbojnik naredio da legnu na pod nakon čega se on sa ukradenim novcem udaljio u nepoznatom pravcu.</p>
<p> Kako saznajemo u policiji, nepoznati muškarac visine je oko 180 cm, vitke je građe, a za vrijeme razbojstva bio je odjeven u crnu jaknu »spitfajericu« sa crvenim detaljima na lijevoj strani. Ispod jakne je nosio sivu trenirku s kapuljačom, tamne hlače i tamne patike. Govorio je dalmatinskim dijalektom. </p>
<p> Ista je poslovnica, koja se inače nalazi na zabačenom mjestu, bila opljačkana i 2001. godine, kada je iz nje odnesen veliki iznos novca, a pljačkaši do danas nisu uhićeni. Godinu dana kasnije u toj se poslovnici dogodio pokušaj pljačke, no, tada su pljačkaši uhićeni na djelu. </p>
<p> Policija moli sve građane koji imaju bilo kakvih saznanja o tom događaju da se jave u najbližu policijsku postaju, ili nazovu br. 92. [J. Klisović]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="45">
<p>Novi naftovod donosi Hrvatskoj 1,9 milijardi dolara</p>
<p>Za razliku od Družba Adrije koja bi povećala broj tankera u Jadranu novi naftovod bi smanjio broj tankera u Jadranu jer bi se »crno zlato« na zapad prebacivalo postojećim i novim cjevovodima</p>
<p>Pomalo u sjeni nedavno odbačenog projekta Družba Adria Hrvatskoj je sve bliže uključivanje u novi, puno veći međunarodni projekt transporta nafte iz Kaspijske regije prema zapadnoj Europi - Panueropski naftovod (PEOP).</p>
<p>Ali za razliku od Družbe Adrije kod ovog bi se nafta na zapad transportirala samo naftovodima, a ne tankerima pa ne bi bilo opasnosti od balastnih voda i izljevanja nafte u Jadran što bi moglo prouzročiti teške posljedice za okoliš i turizam.</p>
<p>U nedavno dovršenoj studijia izvodljivosti koju je za Rumunje napravio američki konzorcij Hill detaljno su analizirani svi važni dijelovi tog projekta od tehničkih, zakonodavstva i zaštite okoliša do zainteresiranih naftnih kompanija i kupaca nafte, kaže Željko Tomšić, pomoćnik ministra gospodarstva, rada i poduzetništva.</p>
<p>Ta studija je pokazala da bi se planiranom trasom od rumunjske luke Constanza na Crnom moru preko Pančeva i Rijeke do Trsta da bi kapacitet tog naftovoda trebao biti puno veći od Družbe Adrije jer za to postoji tržište. Konkretno, pokazalo se da bi trebalo povećati kapacitete postojećih naftovoda kako bi se tim pravcem na zapad moglo transportirati čak 40 do 90 milijuna tona nafte godišnje, dok bi Družba Adrija u početku imala kapacitet od pet, a u trećoj fazi od 15 milijuna tona godišnje. </p>
<p>Zato bi se na nekim dijelovima trase morali spojiti postojeće naftovode, dok bi u Hrvatskoj trebalo povećati kapacitet Jadranskog naftovoda.</p>
<p>Hrvatska je podržala taj projekt i zainteresirana je za njegovu provedbu zato što ne bi, kao Družba Adrija, povećao broj tankera u Jadranu sa opasnostima koje to donosi, nego bi ih štoviše smanjio, ističe Tomšić.</p>
<p>Naime, predviđeno je da naftovod s riječkog područja preko Slovenije, gdje treba izgraditi spoj postojećih naftovoda, skrene do Trsta gdje bi se spojio na veliki Trans Alpine naftovod (TAL). Tim naftovodom nafta bi se dalje prebacivala prema zapadu. U tom slučaju bi se znatno smanjio broj tankera kojim sada velike količine nafte stižu do trščanske luke gdje se prebacuje u TAL jer bi puno više i to kvalitetne nafte stizalo naftovodom.</p>
<p>Za provedbu tog projekta osnovano je međudržavno povjerenstvo u kojem su predstavnici Rumunjske, Srbije i Hrvatske, a kasnije su uključeni i predstavnici Slovenije i Italije. Do sredine sljedeće godine povjerenstvom predsjeda Hrvatska.</p>
<p>Slovenci su zasad načelno podržali provedbu tog projekta ali su najavili da će izraditi studiju o koristima i štetama prolaska tog naftovoda kroz njihovu zemlju. Problem je u tome što Slovenija ne bi imala velike koristi od tog naftovoda, kao druge uključene države, jer je njihov dio trase najkraći - svega dvadesetak kilometara. </p>
<p>Očekuje se da će se Slovenija uključiti u projekt zbog ekonomskih koristi te činjenice da su i oni zainteresirani za znatno smanjivanje broja tankera koji plove prema Trstu. </p>
<p>Ako ipak ne pristanu, Talijani su toliko zainteresirani za taj projekta da predlažu i gradnju podmorskog naftovoda između hrvatske i talijanske obala kod Trsta. Takvih podmorskih naftovoda u svijetu ima puno. Odavno je izgrađen i između Janafovog terminala u Omišlju i Inine riječke rafinerije i dosad, koliko je poznato, nije bilo nikakvih problema. </p>
<p>Zbog smanjivanja broja tankera i zaštite Jadrana Talijani planiraju izgraditi i podmorski naftovod od Trsta do Venecije gdje su dvije njihove rafinerije. </p>
<p>Sada se priprema potpisivanje Pisma namjere pet zemalja o provedbi tog projekta i osnivanje tvrtke koja bi trebala pripremiti svu dokumentaciju za zainteresirane investitore, u što talijanski poduzetnici žele uložiti 10 milijuna eura, kaže Tomšić. </p>
<p>No, prije toga trebat će razriješiti dileme oko podjele ulaganja, vlasništva i prihoda od novog naftovoda za koji su jako zainteresirani EU i SAD te njihove naftne kompanije. </p>
<p>Predviđeno je da novi naftovod proradi 2011. što znači da bi do 2007. trebalo dovršiti pripreme i početi gradnju, zaključuje Tomšić.</p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Imperija uzvraća udarac</p>
<p>T-Mobile je najprije uzvratio udarac VIPnetu u reklamnom ratu »korisnicima protiv stručnjaka«, a sada se sprema isto učiniti Tele2 koji je prvi započeo rat reklamama </p>
<p>Hrvatsko mobilno tržište sa 25 eura zarade po korisniku usluga i dalje je vodeće prema zaradi u regiji, dok se prosječna dobit operatera u drugim europskim zemljama smanjuje.</p>
<p>Predsjednik Uprave T-Mobilea Hrvatska Wolfgang Breuer kaže da ove godine očekuju ukupan porast prometa od 25 posto u odnosu na 2004. godinu, a iduće godine u razvoj vlastite mreže planiraju investirati 600 milijuna kuna. Osim toga, T-Mobile u 2006. planira ponuditi i više usluga i servisa mreže treće generacije mobilne telefonije-3G (UMTS-a).</p>
<p>Koncesijski ugovor na 20 godina za tu su mrežu potpisali krajem prošle godine, a s radom je počela sredinom lipnja ove godine, od kada njihovi korisnici mogu sve dostupne GSM usluge koristiti po istim cijenama i putem 3G, odnosno UMTS mreže. U sklopu 3G mreže, dodao je Breuer, već sada imaju operativne 120 bazne stanice po cijeloj Hrvatskoj.</p>
<p>U T-Mobileu su zadovoljni ovogodišnjim rezultatima poslovanja. No u idućoj godini planiraju biti provokativniji na hrvatskom telekomunikacijskom tržištu, odnosno prvi nuditi neke usluge, a ne samo reagirati na konkurenciju.</p>
<p>T-Mobile je već uzvratio udarac VIPnetu u reklamnom ratu »korisnici protiv stručnjaka«, a sada se sprema isto učiniti Tele2 koji je prvi započeo rat reklamama na domaćem mobilnom tržištu. </p>
<p>Do kraja ove godine očekuju 1,9 milijuna korisnika, što je za oko 170.000 više nego su imali potkraj ovogodišnjega rujna.</p>
<p>Iako to izgleda kao značajan porast, kaže Breuer, riječ je zapravo o prelasku na drukčiji način brojanja prepaid (bon ili Simpa) korisnika. Naime, do sada su za brisanje tih korisnika iz evidencije čekali da oni obnove račun u roku od 180 dana, a sada je taj rok 270 dana. Slijedom toga oko 70.000 od navedenog porasta broja korisnika otpada na taj, drukčiji način obračuna.</p>
<p>U tvrtki T-Mobile zaposleno je tisuću ljudi, što je gotovo jednako kao i krajem prošle godine. Breuer ističe da im nije cilj ni otpuštati niti novozapošljavati, nego edukacijom i posebnim treninzima unutar tvrtke zadržavati ljude i preraspodjeljivati ih na eventualne nove poslove.</p>
<p>S druge strane, u VIPnetu kažu da su u ovogodišnjem trećem tromjesečju povećali broj korisnika za 15,8 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, za 1,46 milijuna.</p>
<p>Tijekom trećeg ovogodišnjeg tromjesečja prihodi su porasli za 10,7 posto, na 131,9 milijuna eura. Prihodi od poslovanja porasli su za 16,6 posto, na 43,6 milijuna eura.</p>
<p>VIPnetova ulaganja na hrvatskom su tržištu, do sada, iznosila ukupno 4,42 milijarde kuna, a svi prihodi se reinvestiraju.</p>
<p>Treći mobilni operater Tele2, neslužbeni su podaci, za nešto više od tri mjeseca komercijalnog rada stekao je više od 85.000 korisnika. Inače, Tele2 računa na tržišni udio od 30 posto. Osim GPRS, WAP i MMS usluge, u skladu s koncesijskim ugovorom Tele2 u veljači 2006. ostvarit će 14-postotnu pokrivenost stanovništva UMTS-om.</p>
<p>U Hrvatskoj agenciji za telekomunikacije smatraju da će do ožujka iduće godine svi mobilni operateri biti spremni ponuditi uslugu prijenosa broja kod drugoga operatera. Riječ je o ključnoj usluzi za izbor najpovoljnijeg operatera.</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Učimo na iskustvima europskih obrtnika</p>
<p>Otvaranje ureda HOK-a u Bruxellesu velik je uspjeh za hrvatsko obrtništvo jer ćemo se tako nalaziti na izvoru događaja i informacija</p>
<p>Snažna međunarodna aktivnost Hrvatske obrtničke komore, otvaranje stalnog ureda u Bruxellesu, uvođenje reda u područne komore, ostvarenje brojnih projekata s ciljem jačanja hrvatskog obrtništva, najvažniji su događaji koji su obilježili rad HOK-a godine na izmaku. Jedan od najzaslužnijih za uspješan rad hrvatskih obrtnika zasigurno je predsjednik HOK-a Stjepan Šafran.</p>
<p>• Kako biste, s obzirom na poslovanje HOK-a, okarakterizirali 2005. godinu?</p>
<p>- Godina iza nas sigurno je bila jedna od najambicioznijih, najaktivnijih, a mogu reći i najuspješnijih u radu Hrvatske obrtničke komore. Već duže vrijeme radimo na povezivanju naših obrtnika s obrtničkim institucijama i samim obrtnicima u inozemstvu te imamo izvrsnu suradnju s brojnim komorama izvan granica Hrvatske. S nekima surađujemo više od deset godina. Puno smo naučili od Slovenaca, Austrijanaca, Talijana, obrtnika iz Münchena i Gornje Bavarske. Otvaranje ureda HOK-a u Bruxellesu velik je uspjeh za hrvatsko obrtništvo jer smo na taj način uspjeli doći u poziciju da se uvijek nalazimo na izvoru događaja i informacija, a imamo mogućnost i lobirati za interese naših obrtnika u Europskom parlamentu, gdje smo službeni, akreditirani lobisti. Ostvareni su brojni kontakti koje do sada nismo imali, i bit će nam od velike pomoći da zauzmemo čvrst stav i poziciju prilikom pregovora o ulasku u Europsku uniju.</p>
<p>• Kakve su mogućnosti HOK-a u privlačenju sredstava iz pretpristupnih fondova EU, te u zaštiti obrtničkih interesa kroz pregovaračke timove?</p>
<p>- Mogućnosti su velike, a o nama samima ovisi koliko ćemo ih uspjeti iskoristiti. Naše aktivnosti rezultirale su odobrenjem sredstava iz CARDS programa, za područje Zadra i Šibenika, a projekt Eurocraft koji je financirala flamanska vlada također uskoro počinje s primjenom. To su mali projekti, ali upravo tu će se vidjeti koliko smo ozbiljni u njihovoj provedbi. Ako to obavimo profesionalno i uspješno, bit će nam omogućena i veća sredstva iz pretpristupnih fondova. Vezano za to moram reći da HOK već radi na sljedećem projektu, a to je mikrokreditiranje obrtnika sredstvima Europske banke za obnovu i razvoj koje bi se ostvarivao preko naših obrtničkih štedno-kreditnih zadruga.</p>
<p>U pregovorima sudjeluje i dvanaest naših predstavnika, u nekoliko pregovaračkih timova. Cilj je HOK-a zaštititi naše tradicijske vrijednosti, ručni rad, znanje i kvalitetu, i pametno isplanirati kako ćemo te vrijednosti u budućnosti iskoristiti na europskom tržištu. Tehnološke mogućnosti hrvatskih obrtnika nažalost zaostaju za europskima, no i u Europi se javlja zasićenost industrijskim proizvodima. Javlja se potražnja za ručnim radom, a to je ono što mi imamo, i to treba sačuvati. Što se tiče samih pregovora, učit ćemo na pogreškama, ali i uspjesima naših kolega, posebno novoprimljenih članica EU.</p>
<p>• Kako biste ocijenili suradnju s Vladom i Saborom u ovoj godini?</p>
<p>- Najbolju suradnju ostvarujemo s Ministarstvom gospodarstva, rada i poduzetništva. Posebno bih tu istaknuo ulogu ministra Branka Vukelića čije je zalaganje za interese obrtnika često bilo od presudne važnosti, posebno u pitanju jedinstvenog modela strukovnog obrazovanja. S druge strane, suradnja s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i sporta morala bi biti bolja i na višoj razini, s tim da bi Ministarstvo trebalo u većoj mjeri uvažavati prijedloge HOK-a. Naime, strukovni model obrazovanja mora zaživjeti u praksi i na Ministarstvu prosvjete je da na ključne pozicije postavi ljude iz gospodarstva, a ne iz administracije, jer će bez toga uspjeh i dalje izostajati. Kako bi se stavio još veći naglasak na taj problem HOK je iduću godinu proglasio Godinom strukovnog obrazovanja.</p>
<p>• U pripremi je novi zakon o obrtu, a radi se i na jačanju odnosa s područnim komorama. Kako vidite rad HOK-a u 2006. godini?</p>
<p>- HOK vodi pregovore s resornim ministarstvom o zakonu o obrtu, od kojeg očekujemo temeljito rješenje našeg komorskog sustava kroz zakonski propis i liberalizaciju pri poslovanju i pristupanju svim potrebnim institucijama. U tom smislu pozdravljamo Vladin projekt Hitro.hr i nadamo se daljnjem smanjenju nepotrebne i usporavajuće administracije.</p>
<p>Događaji u Obrtničkoj komori Zagreb rezultat su našeg rada i želje da se u red dovede cjelokupni komorski sustav. U OKZ-u su vladali nerad i nenamjensko trošenje sredstava, i tomu je trebalo stati na kraj. Izabran je novi predsjednik Mato Topić, koji će imati moju potporu, ali pod uvjetom da se promijeni dosadašnji način rada u zagrebačkoj komori, i da se počnu baviti isključivo problemima obrtništva. Suradnja s drugim područnim komorama vrlo je dobra, posebno nakon razrješenja nemilih događaja u Zagrebu, a prije toga u Rijeci, Splitu i nekim drugim gradovima. Posebno me raduje što su područne komore zaživjele s HOK-om i shvaćaju da smo svi na istoj strani, s istim ciljem jačanja hrvatskog obrtništva.</p>
<p>• Godina 2006. je izborna. Namjeravate li se i treći put kandidirati za predsjednika HOK-a?</p>
<p>- O tome još ne razmišljam. Sigurno je da ćemo urediti čvrst i funkcionalan komorski sustav, bez obzira na to tko će u budućnosti obavljati funkciju predsjednika. Ljudi koji sada vode HOK svojim će nasljednicima ostaviti snažnu obrtničku instituciju, ali i veliku odgovornost da nastave tamo gdje smo mi stali, s ciljem jačanja hrvatskog obrtništva i gospodarstva.</p>
<p>Luka Capar</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Maraschino za elitu u Vatikanu</p>
<p>U megaprojekt je uloženo 40 milijuna kuna, a razminirano 136 hektara zemljišta na kojem će se posaditi 60.000 sadnica</p>
<p>ZADAR</p>
<p> – Na jedinstvenom i jednom od budućih najvećih voćnjaka u Hrvatskoj i u svijetu, na predjelu Vlačina nedaleko od Zadra, ovih je dana posađena prva sadnica nadaleko poznate višnje maraške, autohtone dalmatinske višnje, koja uspijeva samo na području od Zadra do Makarske. Nekadašnji vlasnik prve tvornice maraschina u Zadru prenio je sadnicu maraške iz Zadra i presadio u voćnjak u regiji Veneto u Italiji i danas opet proizvodi čuveni liker, ali njegova maraška ni Maraschino nemaju ni približne kvalitete koje ima maraška u Dalmaciji.</p>
<p>Zadarska tvrtka Maraska je u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede i Hrvatskim šumama na predjelu između Suhovara i Zemunika Gornjeg počela megaprojekt u koji je dosad uloženo 40 milijuna kuna. Sav je teren bio miniran i Maraska je sama, uz pomoć donatora i države, počela razminiranje. Dosad je razminirano 136 hektara zemljišta na kojem će se posaditi 60.000 sadnica, a dogodine će se razminirati još 120 hektara i posaditi 50.000 sadnica. Sadnice su od najkvalitetnije autohtone višnje maraške s tog područja, a uzgojio ih je uzgajivač iz Kaštela. To je jedinstveni projekt u nas, jer će se proizvoditi autohtoni hrvatski proizvod na čemu se temelji cijela poslovna vizija tvornice Maraske.</p>
<p>»To je početak nove povijesti Maraske. Osim Vukovara, to je područje u ratu najviše nastradalo, ali tim projektom dokazujemo da je moguće pokrenuti Hrvatsku, razviti proizvodnju na kojoj zasnivamo ulazak Hrvatske u Europu. Danas počinje 'rađanje diteta', a to je sadnja 60.000 sadnica. Višnja se na ovim terenima bere već 2000 godina, a urod iduće godine bit će prerađen u novoj tvornici u Gaženici«, rekao je predsjednik uprave Maraske Joško Zavoreo na svečanosti prigodom prve sadnje, koju je obavio ministar poljoprivrede Petar Čobanković.</p>
<p>Podizanje stabala te vrste višnje i njihovo očuvanje nije jednostavno, a prvi pravi urod bit će tek za tri godine. Dosad je, a i ubuduće će, Maraska svu marašku otkupljivala od individualnih poljoprivrednika, svojih kooperanata. »Maraska se vraća svojim korijenima - autohtonoj maraški Ravnih kotara. Potom slijedi proizvodnja svega od višnje maraške, od najčuvenijeg proizvoda likera Maraschina, koji se odnedavna prodaje u elitnoj prodavaonici u Vatikanu, sirupa Amarene, drugih sokova od višnje, zatim marmelada, džemova, kompota, esencije za sladolede i jogurte, svježe višnje za kolače i drugoga«, ističe Zavoreo.</p>
<p>Poljoprivreda Ravnih kotara bila je potpuno uništena u Domovinskom ratu, prije kojega su tamošnji ljudi živjeli od svojih voćnjaka, pogotovo višnje maraške. Maraska je nakon promjene vlasništva (većinski vlasnik je Mirko Grbešić te Hypo banka) lani počela pregovore s kooperantima, osiguravši im siguran otkup voća i darujući gnojivo, zaštitna sredstva i stručnu pomoć. Ove je godine urod maraške bio iznimno dobar, a voćari su bili zadovoljni brzinom isplate, koja je uslijedila sedam dana od otkupa, te cijenom za kilogram maraške.</p>
<p>Ljubica Ivićev-Balen</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Tvornica šećera Viro izdaje dionice javnom ponudom</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Tvornica šećera Viro prvo je dioničko društvo u Hrvatskoj koje izdaje dionice javnom ponudom putem trgovinskog sustava Zagrebačke burze, a agent izdanja biti će HPB.</p>
<p>U postupku javne ponude izdaje se najviše 346.667 dionica, što čini udio od 25 posto, po cijeni od 365 kuna za dionicu.</p>
<p> Po uspješnom okončanju postupka javne ponude koji traje 40 dana i izdanja dionica, ispuniti će se uvjeti za uvrštenje dionica tvornice šećera Viro u službeno tržište Zagrebačke burze (prva kotacija). Dio izdanja upisati će i uplatiti radnici i kooperanti šećerane, za koje su vlasnici tvornice osigurali posebne kreditne linije kod poslovnih banaka.</p>
<p> Odluku o povećanju temeljnog kapitala i izdavanja dionica javnom ponudom donesena je radi osiguranja dodatnih sredstava za moguću akviziciju u sektoru te za dovršetak planiranih ulaganja u povećanje asortimana gotovih proizvoda.</p>
<p> Za tržište EU-a virovitička šećerana će proizvoditi pakiranje od jednoga kilograma te <FONT COLOR="#CC3300"><b>šećer</b></FONT> u kocki. Šećerena Viro će uvesti i HACCP certifikat. </p>
<p>Viro je ove godine ostvario rekordnu proizvodnju od 110.000 tona šećera, a očekivana dobit iznosi 80 milijuna kuna. [M.P.]</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Mostarski oslonac šibenskoga gubitaša</p>
<p>Dugoročne obveze iznose 710 milijuna kuna, dugovi dobavljačima 200 milijuna kuna, a istodobno dobavljači TLM-u duguju 100 milijuna</p>
<p>ŠIBENIK</p>
<p> – Šibenska Tvornica lakih metala (TLM), koja zapošljava oko 1800 radnika, godinama grca u problemima i dugovima koji samo ove godine iznose oko 160 milijuna kuna. Jedini sektor s kojima TLM nema problema je osiguranje dovoljnih količina sirovina i to zahvaljujući kvalitetnoj suradnji s mostarskim Aluminijem. Ovih su dana Ivo Koštan, prvi čovjek TLM-a i Mijo Brajković, generalni direktor Aluminija potpisali novi ugovor o isporuci 50.000 tona aluminijskih blokova u idućoj godini.</p>
<p>Ako se zna da ta količina aluminija čini čak 80 posto šibenskih potreba, jasno je koliko je značenje dugoročne i kvalitete suradnje dvaju aluminijskih poduzeća od kojih je jedno, šibensko, kronični gubitaš, a drugo, mostarsko, najuspješnije poduzeće u jugoistočnoj Europi. Aluminij i dalje ima velikih problema s opskrbom električnom energijom, pa je Brajković apelirao na Republiku Hrvatsku da pomogne u rješavanju tog problema.</p>
<p>U Aluminij svakog jutra dolazi na privremeni rad 150 radnika iz Hrvatske, Luka Ploče čak 40 posto kapaciteta puni zahvaljujući Aluminiju, Hrvatske željeznice također su povezane s poslovanjem tog mostarskog poduzeća, koje je i ove godine najveći izvoznik ne samo u BiH i cijeloj regiji nego i šire. Danas od Aluminija živi 40.000 ljudi, godišnje državi za razne doprinose izdvajaju 20 milijuna konvertibilnih maraka... Hrvatska ima interes da se Aluminij, u kojem ima i 12 posto vlasništva, i dalje razvija. Ove je godine Aluminij ostvario 250 milijuna dolara od izvoza svojih proizvoda, što je zaista velika stvar, ako se zna da je to poduzeće u ratu pretrpjelo 130 milijuna dolara štete.</p>
<p>Hrvatska je tome mostarskom poduzeću pomogla s oko devet milijuna dolara, zahvaljujući čemu sad ima znatan udjel u Aluminiju. TLM će ovu poslovnu godinu završiti sa 160 milijuna kuna gubitka uglavnom zbog poremećaja cijena aluminija na svjetskom tržištu. Ukupan negativni saldo TLM-a iznosi čak milijardu kuna, što svjedoči da je to poduzeće, od kojeg uvelike ovisi sudbina velikog broja žitelja Šibenika i njegove okolice, u vrlo teškom stanju unatoč povećanju proizvodnje i smanjenju gubitaka u odnosu na lani.</p>
<p>Dugoročne obveze iznose 710 milijuna kuna, kratkoročne 160 milijuna, dugovi dobavljačima 200 milijuna kuna, a istodobno dobavljači TLM-u duguju 100 milijuna kuna. Samo dug za potrošenu struju iznosi 45 milijuna kuna. Ukupan prihod će ove godine iznositi oko 126 milijuna eura. Koštan tvrdi da su ove godine ostvareni znatni rezultati, odnosno smanjen je godišnji gubitak i povećana proizvodnja, ali to nije bilo dovoljno da ukupno poslovanje bude bolje.</p>
<p>Privatizacija TLM-a</p>
<p>Pred TLM-om je privatizacija, koja bi po najavama trebala biti okončana idućih šest mjeseci. Za vitalne tvorničke dijelove -Tvoricu presaonice i Tvornicu valjaonice zainteresirani su domaći konzorciji i strane tvrtke, osobito španjolski Aluciol, koji je dio grupacije Aliberico. Iza jednog domaćeg konzorcija stoji Hypo -Aple - Adria Bank, a u drugom konzorciju su isključivo domaće tvrtke. Mišljenja o tome kome treba pripasti Tvornica valjaonice u kojoj je zaposleno oko 800 radnika i u čiju je modernizaciju uloženo blizu 60 milijuna eura, na državnoj su razini podijeljenja. Jedni su za Španjolce, a drugi za domaći konzorcij. Mijo Brajković je sugerirao da se Šibenčani odluče za tvrtku, koja će jamčiti zadržavanje maksimalnog broja radnika i najveća ulaganja.</p>
<p>Jadranka Klisović</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="51">
<p>U 2006. rješavanje svih ovršnih predmeta</p>
<p>Neriješenih ovrha više je od 500.000, a gruntovnih predmeta oko 250.000</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Premještanje sudskih predmeta na manje opterećene sudove, uvođenje jasnih kriterija za rad sudaca, nadzor u zemljišno-knjižnim predmetima, intenzivnije korištenje rada sudskih savjetnika i vježbenika, mjere su koje je Vesna Škare-Ožbolt, ministrica pravosuđa, u utorak na redovitom godišnjem sastanku s predsjednicima sudova istaknula kao ključne u smanjenju broja sudskih zaostataka, koji još opterećuju pravosuđe. Nazočili su predsjednici Vrhovnog i svih županijskih sudova, te općinskih sudova u Zagrebu, Splitu, Osijeku i Rijeci. </p>
<p>Pozitivni trendovi, za što je Hrvatska dobila pohvale EU-a, projekti su sređivanja zemljišnih knjiga, ulaganje u infrastrukturu sudova, trend smanjenja broja neriješenih predmeta, a negativni neefikasno upravljanje sudovima, dugotrajnost postupaka i raširena korupcija, rekla je Škare-Ožbolt.</p>
<p>Ministrica ostaje kod svojih obećanja da će do kraja 2006. zaostaci u ovršnim i zemljišno-knjižnim predmetima svesti na nulu. Tu je, naglašeno je, situacija najteža jer je neriješenih ovrha više od 500.000, a gruntovnih predmeta oko 250.000. </p>
<p>Iako je broj neriješenih ovrha najveći na Općinskom sudu u Zagrebu, gdje ih je oko 250.000, tu su zbog reorganizacije i veće odgovornosti učinjeni i najveći pomaci, rekla je Barica Novosel, pomoćnica ministrice pravosuđa. Stanje s ovrhama poboljšat će se osnivanjem novih referada sudaca, osiguranjem informatičke opreme i zapošljavanjem službenika na određeno vrijeme.</p>
<p>Branko Hrvatin, predsjednik Vrhovnog suda, upozorio je da su poseban problem veliki ovrhovoditelji, a najviše HRT, koji često zna zasuti sudove s oko 4000 ovrha odjednom.</p>
<p>U području zemljišno-knjižnih predmeta, do kraja iduće godine trebalo bi osigurati upis vlasništva u roku sedam dana, a izdavanje gruntovnih izvadaka isti dan u sudovima i kod javnih bilježnika, rečeno je.</p>
<p>Važni projekti su i prebacivanje slučajeva male vrijednosti s prekršajnih u upravni postupak, te pilot-projekt spajanja prekršajnih s općinskim sudovima. Zasad se predviđa spajanje tih sudova u Makarskoj, Otočcu, Visu, Čazmi, Iloku, Pločama, Korenici, Slunju, Donjem Miholjcu, Buzetu, Čabru, Benkovcu, Prelogu i na Pagu. Ministrica je naglasila da treba osigurati ujednačeniji pristup pravosuđu za sve građane, te više mogućnosti za obuku, specijalizaciju i usavršavanje sudaca. </p>
<p>Rigljan predsjednica Županijskog suda</p>
<p>Zagrebačka istražna sutkinja Mirjana Rigljan nova je predsjednica Županijskog suda u Zagrebu. Ministrica Vesna Škare-Ožbolt objavila je u utorak da ju je imenovala na tu dužnost, pa je Rigljan jedina žena na čelu nekog županijskog suda. U konkurenciji za to mjesto bili su i dosadašnji v.d. predsjednika Županijskog suda Miroslav Šovanj te sudac Ivan Turudić. [Biljana Bašić]</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>U tri dana više od 3000 tona soli</p>
<p>HAC i ARZ pozivaju vozače da koriste zimske gume i da na put ne kreću nespremni, jer se nove snježne oborine ponovo očekuju u noći s četvrtka na petak</p>
<p>Snijeg koji je u većem dijelu zemlje padao od nedjelje zimske službe Hrvatskih autocesta (HAC) i Autoceste Rijeka-Zagreb (ARZ) dočekale su spremno. Snijeg je padao u unutrašnjosti i zadržavao se na kolniku, pa je za sva vozila na većini cesta bila obvezna zimska oprema - četiri zimske ili radijalne gume ili ljetne gume s lancima na pogonskim kotačima.</p>
<p>U utorak je snijeg prouzročio manje poteškoće na riječkom području te na staroj karlovačkoj cesti.</p>
<p>Dionica autoceste Rijeka-Zagreb od Kikovice do Bosiljeva, koja je zbog zimskih uvjeta na cesti od ponedjeljka bila zatvorena za kamione s prikolicom i tegljače, otvorena je u utorak. Teretna vozila morala su na bar jednoj pogonskoj osovini imati lance za snijeg, te im je zabranjeno prometovanje lokalnim cestama Gorskoga kotara i Like. Na dijelu autoceste Rijeka-Zagreb, od Kikovice do tunela Tuhobić promet je usporavao jak bočni vjetar. Voditelj službe održavanja ARZ-a Marko Sedlić rekao nam je da su sve zimske ekipe čistile snijeg i posipale cestu cijelu noć. </p>
<p>Glasnogovornica HAC-a Alenka Dučić rekla je u utorak Vjesniku da su zimske službe, sa 140 vozila, u tri dana potrošile 1800 tona soli te da su sve autoceste pod njihovim nadzorom otvorene u punom profilu.</p>
<p>U Zagrebu je Zimska služba Zagrebačkih cesta posula 700 tona soli. Dežurni prognostičar Državnog hidrometeorološkog zavoda kaže da bi snijeg nakratko trebao prestati padati u srijedu. Nove snježne oborine ponovo se očekuju u noći na petak.</p>
<p>No, zbog snježnog nevremena u Sloveniji, PU krapinsko-zagorska je dogovorila sa slovenskom policijom da se preko prijelaza Macelja, Razvora i Lupinjaka prijepodne ne puštaju teža vozila.</p>
<p>Tomislav TadićZoran Gregurek</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Zimska univerzijada 2011. u Gorskom kotaru?</p>
<p>DELNICE</p>
<p> - U nastojanju da do 31. prosinca (krajnji rok) podnesu kandidaturu za organizaciju Zimske univerzijade u Gorskom kotaru 2011., Inicijativni odbor kandidature za tu manifestaciju poslao je u utorak otvoreno pismo i premijeru Ivi Sanaderu u kojem ga mole da primi gradonačelnike i načelnike goranskih gradova i općina kako bi mu iznijeli detalje tog projekta, za čiju organizaciju je potrebno i jamstvo Vlade. </p>
<p>U pismu koje je potpisao predsjednik Inicijativnog odbora kandidature Marijana Plešea, napominje se da taj projekat podržava i predsjednik Stjepan Mesić, te među ostalima i predsjednici dvadesetak nacionalnih skijaških saveza europskih zemalja. Naglašava se i to da bi nakon održavanja zimske univerzijade u Hrvatskoj 2011. ostalo 800 do 1000 novih radnih mjesta, uglavnom na području Gorskog kotara. </p>
<p>Inače, ovih dana se Delnicama i okolicom mnogo lakše kretati na skijama nego automobilom, jer je pola metra snježnog prekrivača prekrilo prometnice u Gorskom kotaru. Za razliku od nekad, danas je idila u bijelom dobrodošla, jer se turizam sve više razvija u Gorskom kotaru. Snijeg - koji je nekad Goranima donosio samo nevolje - sada privlači turiste željne idiličnih prizora iz »života na sjeveru«, te uživanja u netaknutoj goranskoj prirodi. </p>
<p>Šefica ugostiteljstva u Hrvatskim šumama Ana Crnković kaže nam da u Delnice dolazi sve više turista ne samo zbog snježnog ugođaja nego i kulinarskih delicija odnosno domaćih specijaliteta toga kraja.</p>
<p>Ispred hotela »Delnice« zatekli smo dječaka Luku Strmotu kako s veseljem lopatom čisti snijeg, a uz njega i osoblje hotela Sabinu Arbanas i Franju Ružića, te vlasnicu tog preuređenog zdanja Ninu Buškulić, koji su se krijepili goranskom travaricom nakon što su očistili prolaz prema hotelu. Poštar Željko Stipeć nam je rekao da se za blagdane Delničani dosta kasno ustaju pa zato nisu očišćeni ni mnogi prilazi od glavne ceste do kuća. »Sada moram trpjeti snijeg da bi im donio poštu, ali nije to tako strašno jer u proteklih 25 godina nerijetko sam gazio i kroz metar duboki snijeg, jer pisma i novac moraju stići«, rekao je poštar Stipeć.</p>
<p>Stara cesta za Zagreb kroz Delnice podsjeća na dobro »uređenu« skijašku stazu jer snijeg neumorno pada, a ralice ga ne stignu ukloniti s kolnika. Na benzinskoj crpki u Delnicama susrećemo vozača kamiona-ralice Marijana Vukovića kako na pogonske kotače stavlja lance. Vjetar nosi snijeg u oči, a taj nimalo lagan posao nastoje obaviti što brže.</p>
<p>koji se posebice očituje u ponudi domaćih specijaliteta poput nadjevenog svinjskog želuca, polica od krumpira, domaćih kobasica i špeka, ali i specijaliteta od divljači</p>
<p>Gorani hladnoću rješavaju i kuhanim vinom te domaćim rakijama, posebice sada kad automobilima ne mogu iz svojih dvorišta. </p>
<p>Damir Herceg</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Objavljene kartice zastarjele i netočne</p>
<p>Netočni su podaci o ušteđevinama, djeci nekih dužnosnika, a šest osoba su prestali biti dužnosnici pa nisu više predmet interesa Povjerenstva</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa ne odgovara za istinitost podataka o imovinskim karticama dužnosnika koje je na Internetu objavio Jutarnji list, kao ni za posljedice koje bi iz toga mogle proizići jer su ti podaci djelomično netočni, rekao je u utorak na konferenciji za novinare predsjednik Povjerenstva Josip Leko.</p>
<p>Kako je istaknuo, podaci za neke dužnosnike su zastarjeli, pa se razlikuju od službenih podataka u imovinskim karticama koje ima Povjerenstvo.</p>
<p>»Šest osoba su u međuvremenu prestali biti dužnosnici, pa više nisu predmet interesa Povjerenstva. Netočni su podaci o ušteđevinama, a djeca nekih dužnosnika koja su bila navedena u karticama u međuvremenu su postala punoljetna pa više nisu obuhvaćena Zakonom o sprječavanju sukoba interesa. Na Internetu su objavljene adrese nekretnina, iznosi ušteđevina dužnosnika i njihove djece te registracije automobila, a Povjerenstvo je odlučilo ne objaviti te podatke sukladno Zakonu o zaštiti podataka«, dodao je Leko, ustvrdivši da navedeni podaci pripadaju nečijoj privatnoj dokumentaciji a da Povjerenstvo nema razloga istraživati tko je i zašto dao te podatke. </p>
<p>Na pitanje zašto Povjerenstvo još nije na Internetu objavilo službene imovinske kartice, Leko je rekao da su razlozi tehničke prirode jer treba osigurati poseban server i računalni program. </p>
<p>Članica Povjerenstva Zlata Đurđević kazala je da zbog kršenja Zakona o zaštiti osobnih podataka Povjerenstvo ne može pokrenuti postupak pred nadležnim institucijama, nego da to mogu učiniti pojedini dužnosnici.</p>
<p>Marijan Lipovac</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Pusić: Objava imena šteti pravosuđu</p>
<p>ZAGREB/OSIJEK</p>
<p> - Nevladine organizacije osuđuju postupak saborskog zastupnika i osječkoga gradonačelnika Ante Đapića koji je pročitao imena 19 svjedoka u slučaju neriješnih ubojstava počinjenih u Osijeku 1991. kao duboko nemoralan i po svemu sudeći kažnjiv, kazao je u utorak na konferenciji za novinare predsjednik Građanskog odbora za ljudska prava Zoran Pusić. </p>
<p>Također je kazao da je Đapićev postupak izravno protiv pravne države, da šteti hrvatskom pravosuđu, ruši međunarodni ugled i kredibilitet Hrvatske, te od Osijeka stvara grad slučaj. </p>
<p>»Otkrivanje identiteta izravno ugrožava te ljude, a nezamislivo je da to učini najviši predstavnik lokalne samouprave«, rekao je Pusić. </p>
<p>Napomenuo je da će Haag moguće teško surađivati s pravosuđem koje ne zadovoljava minimum zaštite svjedoka, jer »ako država ne jamči zaštitu svjedoka, to je kraj pravne države«. </p>
<p>Prema saznanjima Žarka Puhovskog, predsjednika HHO-a, Državno odvjetništvo neće formalno reagirati na Đapićev čin jer papir na kojem su bila navedena imena svjedoka nije imao oznaku tajne, a zbog toga treba ponovo uvesti zakonski članak koji se odnosi na ometanje pravde, smatra Puhovski. </p>
<p>Predstavnici nevladinih organizacija (GOLJP, HHO, Documenta i Centar za mir, nenasilje i ljudska prava) smatraju da bi zbog onoga što je učinio Đapić, častan čovjek dao »ostavku na mjesto za koje bi trebalo imati više od vještine u političkim trgovinama«. </p>
<p>Đapićevo objavljivanje imena svjedoka osudili su u utorak i u Osijeku i Katarina Kruhonja iz tamošnjeg Centra za mir, nenasilje i ljudska prava te Ona je podsjetila da je Đapić na konferenciji za novinare održanoj 25. studenoga iz istražnog zahtjeva Državnog odvjetništva, inače tajnog dokumenta, vezanog za slučaj nerazriješenih ubojstava civila u Osijeku, pročitao imena devetnaest potencijalnih svjedoka. </p>
<p>te Jaroslav Pecnik iz HHO-a. Pritom su pozvali Državno odvjetništvo da poduzme odgovarajuće korake, jer »Hrvatska će moći postati članica europske obitelji tek onda kada institucije pravne države onemoguće političare da ometaju istrage«.</p>
<p>Tihomir PonošMaja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Đapić odbacio optužbe</p>
<p>OSIJEK</p>
<p> - Osječki gradonačelnik Anto Đapić oštro je reagirao na ocjene nevladinih udruga. »U cijelosti i s gađenjem odbacujem sve navode«, rekao je . Dodao je kako je kao gradonačelnik Osijeka na konferenciji 25. studenoga progovorio nakon višemjesečnog medijskog linča predsjednika Gradskog vijeća Branimira Glavaša, koji se svodio na »javno suđenje zaboravljajući da nitko nije kriv dok mu se ne dokaže krivnja, čime su narušena njegova temeljna ljudska prava i slobode građana«. Zanimljivo je da » HHO i Centar za mir, nikada nisu stale u obranu ljudskih prava Branimira Glavaša, a sada kada je očito da se Glavašu ništa ne može dokazati, krenuli su s optužbama protiv mene. Nikada nisam govorio da se ratni zločini ne istražuju i ne sankcioniraju, već, naprotiv, da svaki zločin ima svoje ime i prezime, a »25. studenoga neargumentirane medijske optužbe i stvaranje Osijeka kao grada slučaja prelile su čašu«, dodao je Đapić. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Štrajk državnih službenika </p>
<p>Policija će osiguravati hitne intervencije, a suci će održati već zakazane rasprave</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Oko 65.000 državnih službenika i namještenika u srijedu će štrajkati, s tim da ćepolicija osiguravati hitne intervencije, a suci održati već zakazane rasprave. Neće biti ugrožena ni obrambena sposobnost zemlje, jer je MORH, unatoč štrajku, dužan osigurati normalno funkcioniranje Oružanih snaga. Kako se posljednjih dana isticalo, sindikati organiziraju štrajk zato što nije prihvaćeno da se najavljeno povećanje plaće od tri posto rasporedi tako da svi zaposleni dobiju isti dodatak na plaću. </p>
<p>Prvo su tražili 300 kuna, a kasnije su bili spremni prihvatiti i 150. Tako bi se donekle popravio položaj najvećeg broja službenika i namještenika koji imaju plaću između 2700 i 3100 kuna, a koje imaju još od 2000. godine kada im je bivša vlada plaće smanjila za 40 posto.</p>
<p>Ponuđenim povećanjem od tri posto oni koji imaju male plaće imat će povećanje od 80, a oni s većim plaćama između 400 i 500 kuna.</p>
<p>»Uz povećanje osnovice plaće, sindikatima smo ponudili da najkasnije do 31. ožujka sljedeće godine zajednički izradimo izmjene i dopune Kolektivnog ugovora te Uredbu o nazivima radnih mjesta i koeficijenata složenosti poslova Obvezali smo se i na nastavak pregovora o svim drugim pitanjima te zajedničkoj suradnji u procesu izrade i donošenja novog zakona o plaćama i drugih akata kojima će se regulirati materijalna i druga prava državnih službenika i namještenika«, rekao je Vjesniku predstojnik Vladina ureda za socijalno partnerstvo Vitomir Begović. Time bi se, dodao je, kvalitetno i trajno riješilo pitanje nesrazmjera u plaćama, kao i njihova pravična raspodjela. </p>
<p>Begović je podsjetio da je isto povećanje plaće ponuđeno i Sindikatima javnih službi, koji to još nisu prihvatili, ali nisu ni organizirali štrajk. Drži da bi linearno povećanje plaća koji traži Sindikat državnih službenika i namještenika, bilo neprihvatljivo i zbog javnih službi koje bi tako bile dovedene u nepovoljniji položaj. Vlada je donijela odluku o poslovima koji se ne smiju prekidati ni tijekom štrajka, no sindikati tvrde da ne vrijedi, jer je trebala biti dogovorena s njima. Vrijeme provedeno u štrajku, prema Vladinoj odluci, neće biti plaćeno, no sindikati i to namjeravaju osporiti.</p>
<p>Jasminka Filipas</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2005], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20051228].
|
