NA [2005], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20050228].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 181677 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>28.02.2005</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Ljubičić: Rješenje u nadogradnji granskog ugovora </p>
<p>Ministar zdravstva opovrgava da će se danas u Vladi odlučivati o 10-postotnoj povišici plaća kako bi se preduhitrio opći štrajk liječnika i stomatologa zbog neprovođenja Strukovnog kolektivnog ugovora jer je u tijeku tužba za njegovo poništenje/ Najavljuje pritom mogućnost ovotjednog dogovora između zdravstvenih i Liječničkog sindikata/ Povišica po Granskom kolektivnom ugovoru stiže u ožujskim isplatama</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – »Netočne su tvrdnje najavljene u nekim medijima da će Vlada u ponedjeljak odlučivati o 10-postotnoj povišici plaća kako bi se preduhitrio opći štrajk liječnika i stomatologa«, izjavio je u nedjelju Vjesniku Neven Ljubičić, ministar zdravstva i socijalne skrbi. </p>
<p>Predsjednik Hrvatskog liječničkog sindikata (HLS) Ivica Babić rekao je prošli tjedan da glavni štrajkaški odbor tog sindikata razmatra datum novog štrajka zbog neprovođenja Strukovnog kolektivnog ugovora (SKU) za njihovu djelatnost. Pritom se ipak založio za mirno rješenje s obzirom da su dva zdravstvena (pretežito neliječnička) sindikata podnijela tužbu za poništenje SKU-a koji je s Babićem, u ime Vlade, potpisao donedavni ministar Andrija Hebrang. Predsjednik HLS-a pristao je na razgovor o pojedinostima SKU-a koji nadilazi okvire prava osigurane Granskim kolektivnim ugovorom (GKU) za cijelu djelatnost, ali je zatražio da se primjeni fiskalni dio ugovora, odnosno liječnicima i stomatolozima dade 10 posto povišice što ostali zdravstveni sindikati nikad nisu ni dovodili u pitanje. </p>
<p>Ljubičić je novinarima krajem prošlog tjedna, kako je rekao Vjesniku, samo najavio mogućnost dogovora među sindikatima na čemu stalno inzistira i to očekuje ovaj tjedan. Sindikalni vođe trebali bi, kako dodaje, postati »mekaniji« i shvatiti trenutak u kojem se nalazimo. Zbog krutog ustrajavanja na svojim pravima nikako da se »uglave« pojedinosti za rješenje spora. </p>
<p>»Što god to bude, nije istina da će biti na štetu pacijenata odnosno osiguranika, jer novac za plaće po GKU-a, koji smo obavezni provesti, osiguran je i to će se vidjeti u ožujskim isplatama«, kaže Ljubičić. </p>
<p>Što se tiče liječničkih dodataka po SKU (10 posto povišice godišnje na ime odgovornosti u idućih pet godina kako bi se izjednačili sa sucima), ministar kaže da još nije ušao u taj sustav, jer je u tijeku tužba za poništenje SKU-a, a ni referendum za njegovo prihvaćanje nije priznat. </p>
<p>Ljubičić u ovom trenutku, kako govori, posreduje, među sindikatima koji se sami ne mogu dogovoriti, umjesto da je - kao poslodavac - suprotna strana. </p>
<p>Sljedeći pokušaj dogovora najavljen je za sredinu ovoga tjedna, a trenutačno se razmatraju, kaže Ljubičić, modaliteti koji bi se u dogovoru sa sindikatima ugradili u GKU. Ljubičić podsjeća da u djelatnosti četiri i pol godine nije bilo nikakvog dogovora ni ugovora što treba ispraviti i okončati.</p>
<p>Biserka Lovrić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Veliko zanimanje za Hrvatsku</p>
<p>Neslužbeno saznajemo da su europski članovi zajedničkog odbora prošlog tjedna održali pripremni sastanak na kojem su se založili za to da pregovori počnu 17. ožujka, ocjenjujući da Hrvatska ispunjava sve zahtjeve, uključujući i onaj o punoj suradnji s Haagom/ Iz jednoglasnog stanovišta »iskočio« je samo britanski parlamentarac</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – U sjeni iščekivanja hoće li pregovori o hrvatskom članstvu u Europskoj uniji početi 17. ožujka ili će biti odgođeni, ovoga će se tjedna u Zagrebu održati prvi sastanak zajedničkog parlamentarnog odbora Hrvatske i EU-a, u kojem je po 15 članova i njihovih zamjenika s obje strane. Riječ je o novom obliku suradnje između Europskog parlamenta (EP) i Hrvatskog sabora, utemeljenom na odluci EP-a iz ožujka prošle godine i našeg parlamenta od lanjskog listopada.</p>
<p>Važno je reći da je to prvi izravni sastanak predstavnika dvaju parlamenata, budući da je suradnja koja datira još od 1992. uvijek dosad išla preko Odbora za jugoistočnu Europu, čiji su članovi »u paketu« obilazili sve zemlje regije. Hrvatska nije više u tom paketu, pa u Zagreb sada dolaze, osim 12 europskih parlamentaraca, i Austrijanac Johannes Swoboda, izvjestitelj EP-a za Hrvatsku, potom Georges Santer uime predsjedavajućeg Vijeća ministara EU-a, dok će Europsku komisiju predstavljati David Daly, glavni operativac tijekom pregovora za naše članstvo u EU. </p>
<p>Takva visoka razina europskog izlaslanstva svjedoči o velikom zanimanju za Hrvatsku, ocjenjuje se u političkim krugovima u Zagrebu, koji očekuju da nakon dvodnevne sjednice zajedničkog odbora bude usvojena izjava u kojoj će se konstatirati da Hrvatska ispunjava sve kriterije. </p>
<p>»Sigurno će važna tema naših razgovora biti i to hoće li pregovori početi 17. ožujka. Europski parlament uvijek je s posebnom pozornošću pratio Hrvatsku i davao potporu našim nastojanjima za ulazak u EU. Stoga i sada očekujem jasan stav europskih parlamentaraca da Hrvatska treba postati punopravna članica i da pregovori trebaju početi 17. ožujka«, rekao nam je u nedjelju jedan naš parlamentarac, koji će u četvrtak i petak razgovarati s europskim kolegama. </p>
<p>Neslužbeno saznajemo da su europski članovi zajedničkog odbora, čija politička zastupljenost odražava sliku zastupljenosti stranačkih skupina u novom sazivu EP-a, prošlog tjedna održali pripremni sastanak na kojem su se založili za to da pregovori počnu 17. ožujka, ocjenjujući da Hrvatska ispunjava sve zahtjeve, uključujući i onaj o punoj suradnji s Haagom. Iz jednoglasnog stanovišta »iskočio« je samo britanski parlamentarac, koji smatra da pregovori s Hrvatskom ne mogu početi dok general Gotovina nije u Haagu, dok su svi ostali uvjereni da Hrvatska poduzima sve potrebne mjere, što dokazuju njezinu punu suradnju s Haagom. </p>
<p>Treba reći i da će dvjema sjednicama zajedničkog odbora predsjedati šef saborskog Odbora za vanjsku politiku Gordan Jandroković i Mađar Pal Schmitt, predstavnik narodnjačke skupine u EP-u. Na kraju dvodnevnog sastanka, na kojem će biti i mnistrica vanjskih poslova i europskih integracija Kolinda Grabar Kitarović te naš glavni pregovarač Vladimir Drobnjak, očekuje se zajednička izjava u kojoj će se ocijeniti politička i gospodarska situaciju u Hrvatskoj, ali i to kako Hrvatska ispunjava posebne političke kriterije, među kojima su, osim suradnje s Haagom, i reforma pravosuđa, povratak izbjeglica i zaštita manjinskih prava te reforma medijskog zakonodavstva. Predviđeno je i da europski parlamentarci razgovaraju s predsjednikom države Stjepanom Mesićem i s premijerom Ivom Sanaderom. </p>
<p>Ivka Bačić</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Plavi dizel od jeseni na 70.000 prepaid kartica </p>
<p>Ni ribari niti seljaci nisu protiv nadzora potrošnje jeftinijeg pogonskoga goriva, ali se ne žele odreći svojih stečenih prava, kaže Tonči Božanić, predsjednik Ceha ribara pri HOK-u/ Pojedine benzinske postaje, umjesto 20 do 30 lipa skupljega goriva po litri, prodaju plavi dizel i vozačima autobusa i kamiona, tvrde u Hrvatskom seljačkom savezu </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Država bi već od jeseni, nakon priprema Ine i ureda državne uprave, uvela jeftinije pogonsko gorivo, tzv. plavi dizel, putem posebnih korisničkih prepaid kartica, kao za mobitele, a koje bi koristilo oko 70.000 ribara i seljaka.</p>
<p>Predsjednik Ceha ribara pri Hrvatskoj obrtničkoj komori (HOK) Tonči Božanić rekao je u nedjelju Vjesniku da prvi put čuje za nešto takvo, iako bi morao znati za takvu inicijativu. Dodaje da ribari, kao ni seljaci, nisu protiv nadzora potrošnje jeftinijeg pogonskoga goriva, ali se ne žele odreći svojih stečenih prava.</p>
<p>Prema Božanićevim riječima, ribari i seljaci ne mogu pristati na ukidanje plavoga dizela, ni sada niti na godinu, što se već duže najavljuje a zbog navodne česte zloupotrebe pri korištenju prava na subvencioniranje toga goriva.</p>
<p>Podsjetimo, Državni inspektorat nedavno je upozorio da je tijekom 2004. više od osam posto kontroliranih pravnih i fizičkih osoba nenamjenski koristilo plavi dizel i ulje za loženje. </p>
<p>Od ukupno 6283 kontrole, nenamjenski su plavi dizel i loživo ulje koristili vlasnici autobusa, njih 35 posto, vlasnici građevinskih strojeva 11,79 posto... </p>
<p>U Cehu ribara napominju da ribari u Italiji imaju ne samo plavi dizel, nego na njega ne plaćaju PDV. U slučaju da se ukine jeftinije pogonsko gorivo, što je bila jedna od varijanti na početku ove godine, ribari bi kreditirali državu, odnosno beskonačno čekali da im država vrati razliku između običnog i obojenog dizela, pojašnjava Božanić. Iz Ceha ribara poručuju da bi inspekcijske službe trebale raditi svoj posao, odnosno bolje nadzirati potrošnju plavoga dizela. Naime, mnogi se »jeftinije voze« koristeći povlastice za ribare i seljake.</p>
<p>U Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva ističu da je potrošnja plavoga dizela povećana više od tri puta od kada je 1991. plavi dizel uveden za ribare i seljake. U brojkama, do kraja prošle godine, potrošnja plavoga dizela mogla bi iznositi oko 156.000 tona. U 2003. potrošnja je iznosila oko 90.000 tona, a 2002. godine 40.000 tona. Problem je što u navedenom razdoblju nije za toliko povećana i proizvodnja hrane na »zelenoj i plavoj njivi«, napominju u Ministarstvu. </p>
<p>Osim toga, drukčiji model subvencioniranja »plave nafte« bio bi usmjeren prema stvarnom korisniku, jer čak 150.000 tona subvencioniranoga goriva, primjerice, ne odgovara broju registriranih poljoprivrednika i ribara u Upisniku. Naprotiv, imamo 70.000 komercijalnih korisnika poticaja. </p>
<p>Novost je i da bi se nakon uvođenja kartica za plavi dizel on ubuduće mogao kupovati na svih 400 Ininih benzinskih postaja, a ne kao do sada na njih sedamdesetak.</p>
<p>Predsjednik Hrvatskog seljačkog saveza Darko Grivičić smatra da Vlada do ulaska Hrvatske u EU ne bi trebala uvoditi nove restrikcije prema seljacima. Kako je rekao Vjesniku, hrvatski seljaci su dovedeni do apsurda, jer zbog toga što država ne može uspostaviti vladavinu prava na raspodjeli goriva, ugrožava stečena prava proizvođača hrane. </p>
<p>Naime, javna je tajna da pojedine benzinske postaje, umjesto 20 do 30 lipa skupljega goriva po litri, prodaju plavi dizel i vozačima autobusa i kamiona, tvrde u Seljačkom savezu. </p>
<p>»Sve zemlje u EU imaju jeftinije pogonsko gorivo za proizvođače hrane, a kod nas je na snazi pogrešan pristup. Nakon divljanja cijena plavog dizela, seljake više ne ugrožavaju samo veliki uvoznici poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, nego i vlastita država«, zaključuje Grivičić. </p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="4">
<p>Ima li kraja »Krajini«</p>
<p>ANTUN KREŠIMIR BUTERIN</p>
<p>U subotu je u Beogradu na »izvanrednoj sjednici Skupštine Republike Srpske Krajine« izabrana »nova krajinska vlada«. Na njihovu veliku žalost, »vlada« će »svojim državnim teritorijem« do daljnjega vladati »iz izbjeglištva« jer je, kažu, Hrvatska akcijama 'Bljesak' i 'Oluja' »okupirala Republiku Srpsku Krajinu«. No, dodaju puni vjere, takvo je stanje – tek privremeno!</p>
<p>Je li to najava novoga rata, kakvog terorističkog vala, ili tek isprazna politička igrarija lišena svih zrnaca zdravog razuma? Iz skromnog priopćenja što ga je maštovita družina razdijelila nakon sjednice, nemoguće je razabrati kojim to sredstvima »vlada« kani osloboditi okupirane krajeve.</p>
<p>Da posrijedi ipak nije »bal vampira« kako su skup šaljivo nazvali neki mediji, dokazuje i činjenica da je »vlada« osnovana usred bijela dana, a ne pod okriljem noći, kada se vampiri inače druže. Povrh toga, znakovit je i odgovor na pitanje zašto skup nije održan ranije: »Vlada u Beogradu to nam prije nije dopuštala«. Zaključak se nameće sam od sebe. »Krajinska vlada« osnovana je u subotu jer je stiglo – dopuštenje s vrha! Šutnja Beograda to zasad ne potvrđuje, ali još manje opovrgava.</p>
<p>Unatoč pokušajima da se ova provokacija – 10 godina nakon olujnog rušenja sna o Velikoj Srbiji – minorizira i svede tek na neizbježan komični element, ne smijemo upasti u zamku koju sa sobom nosi ignoriranje. Ili pak čuđenje kakvo je iskazala HTV-ova urednica ponoćnih vijesti svrstavši vijest o »krajinskoj vladi« u kategoriju »vjerovali ili ne«.</p>
<p>Pravo na čuđenje izgubili smo onoga dana kada smo šutke prešli preko netočnih tvrdnji pojedinaca poput predsjednika HHO-a Žarka Puhovskog da je Hrvatska u »Oluji« izvršila etničko čišćenje Srba! »Vlada RS Krajine« samo ponavlja te riječi. Pravo na šok izgubili smo onog dana kad su iz Haaga stigle optužnice protiv hrvatskih generala, pa i ona nenapisana protiv Franje Tuđmana. »Vlada RS Krajine« sad samo ponavlja riječi iz optužnice.</p>
<p>Na paradoksalan način »vlada SAO Krajine« zapravo dijeli mišljenje nekih zemalja EU kada tvrdi da »Hrvatska ne smije i ne može postati sastavni dio eurointegracija, jer je stvorena etničkim čišćenjem srpskog naroda«. Kome je još do šale?</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Uredba motor prisluškivanja? </p>
<p>BILJANA BAŠIĆ</p>
<p>Je li Račanova uredba o prisluškivanju bila, ako ne motor, a onda barem kotač ili opruga, ili tek mrtvo slovo na papiru, o tome će se očitovati Ustavni sud. Bivši ustavni sudac a sadašnji pučki pravobranitelj Jurica Malčić pokrenuo je na Ustavnom sudu preispitivanje ustavnosti i zakonitosti Uredbe o obvezama iz područja nacionalne sigurnosti RH za pravne i fizičke osobe u telekomunikacijama, koju je Račanova vlada donijela 2003., a sumnja se da je ta uredba kompliciranog naziva omogućila POA-i nezakonito prisluškivanje građana. Raspetljavanje obavještajne afere s novinarima tako se preselilo na Ustavni sud, koji se valjda neće voditi maksimom da je šutnja zlato te čekati da se prašina slegne a sporna uredba »odumre«. U njegovim je ladicama odložena i VIP-ova tužba, kojom taj operater već otprije traži očitovanje Ustavnog suda o toj uredbi.</p>
<p>Odiše li Račanova uredba zadahom udbaških vremena, u kojima je zaštita ljudskih prava bila na začelju, te jesu li hrvatski špijuni u njoj mogli naći »modus operandi«? Vremenski odmak od tog vremena je malen i ne bi bilo čudno da su špijuni posegnuli za sredstvima, neprimjerenima demokratskim pravilima, ali sasvim spojivima s propisom Račanove vlade. Uredba duboko zadire u područje ljudskih prava i sloboda, a operativce mami, pa i tjera, da zavire u različite, pa i intimne aspekte života ciljanih »objekata«. Očekivati od špijuna da će biti suzdržani sasvim je bespredmetno. No može se pretpostaviti da tvorci Uredbe nisu ni mislili da špijuni moraju imati svezane ruke, nego baš suprotno. </p>
<p>Bilo bi naivno pretpostavljati da tvorci Uredbe nisu znali u što se upuštaju ispisivanjem članaka koji su omogućili POA-i da od telekomunikacijskih tvrtki traži podatke o svim telefonskim razgovorima u zemlji, a one su im to morale osigurati. Tko se sada sve našao u nebranom grožđu i jesu li to samo ljudi iz obavještajnog miljea, Ustavni sud bi trebao barem naznačiti.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Zaustavi rentu!</p>
<p>Izglasuje li se zamrzavanje naplate spomeničke rente u metropoli, ozakonit će se bezakonje u Hrvatskoj. Tako u žuđenu Europu neće ni metropola niti Hrvatska. Nekome očito do toga nije ni stalo. Začuđuje, međutim, da se naplata spomeničke rente koju je razradio SDP-ov ministar kulture, sada bojkotira upravo iz njegovih stranačkih redova</p>
<p>VESNA KUSIN</p>
<p>Građanskom neposluhu, što ga mnogi, poglavito predstavnici vlasti, krste kao događanje ulice (neprimjereno suvremenom demokratskom sustavu prema kojemu Hrvatska, navodno, teži), potkraj minuloga tjedna pridružio se upravljački sustav vlasti u hrvatskoj metropoli. Dogradonačelnik Bandić, nakon što se prethodno, a suprotno nedavno donesenom i važećem Zakonu, zauzeo za legalizaciju nelegalne gradnje u Zagrebu, pustio je u opticaj još jedan protuzakonit prijedlog: odluku o jednogodišnjem zamrzavanju naplate spomeničke rente.</p>
<p>Da nije riječ o »solističkom« nastupu, potvrdio je službeni prijedlog Gradskog poglavarstva poslan Gradskoj skupštini da se po hitnom postupku u dnevni red uvrsti dopuna Odluke o spomeničkoj renti. O njoj se, međutim, još nije raspravljalo jer je rad Skupštine u četvrtak prekinut zbog prevelika dnevnog reda i namjernog odugovlačenja u diskusijama, a taj, kao i neki drugi vrući krumpiri, ostavljen je za nastavak Skupštine, koja bi predloženu odluku trebala u ponedjeljak glasovanjem prihvatiti – ili odbiti!</p>
<p>Što reći na takvo poticanje bezakonja u samom vrhu gradske vlasti, i to u metropoli u kojoj bi zasigurno, barem primjera radi, pravna država trebala pokazivati i dokazivati put kojim treba ići... i prema Europskoj uniji? Što, pak, reći na, čini se, bezuspješno protivljenje gradonačelnice Pavić tom bezumnom prijedlogu, koji bi trebala predložiti Skupštini na izglasavanje? Kako s jedne strane komentirati taj nesklad u željama i htijenjima neposlušna dogradonačelnika (pri čemu se neposluh izjednačava s onim građanskim, čime se prikupljaju poeni naklonosti) i gradonačelnice koja nastoji djelovati u zakonskim okvirima (pa i po cijenu zatamnjene slave)? Ta odavno se već mnogi pitaju tko tu ima glavnu i konačnu riječ: gradonačelnica ili dogradonačelnik? Ali pitaju se i tko to omogućuje? I gotovo nitko ne sumnja u – SDP.</p>
<p>I što sad misliti o SDP-u? Klub zastupnika SDP-a podupro je uvrštavanje prijedloga o zamrzavanju rente na dnevni red Skupštine! A upravo je SDP, odnosno tada (2003.) njegov važeći ministar kulture dr. Antun Vujić dao izbrusiti postojeći Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (donesen 1999.), baš u člancima koji se odnose na naplatu spomeničke rente. Uvidjevši da Zakon iz 1999. nije osigurao mehanizme naplate rente, Vujić se u suradnji s ministrom financija Matom Crkvencem upustio u razradu modela koji će dobro funkcionirati i tako u državnu blagajnu, za obnovu baštine, namaknuti 200 milijuna kuna na godinu.</p>
<p>Prvobitno je, naime, Zakon rentu vezao uz dobit (dva posto od ostvarene dobiti), za što se danas ponovno neki zauzimaju (uglavnom oni vješti u prikrivanju pravog stanja dobiti) te nije postigao nikakav rezultat. Stoga su izmjenama i dopunama Zakona, koji je donesen po hitnom postupku u rujnu 2003., predviđeni drugi mehanizmi naplate rente: izravna – za sve koji gospodarsku djelatnost obavljaju u nepokretnim kulturnim dobrima (spomenicima kulture) ili na području zaštićene kulturno-povijesne cjeline po četvornome metru korištenog prostora (u visini od tri do deset kuna, ovisno o odluci koju donose lokalne samouprave), i neizravna – za sve koji se u svom poslovanju indirektno koriste spomeničkom baštinom (trgovina, bankarstvo, prijevoz, ugostiteljstvo, turizam…) prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti (po stopi od 0,05 posto na ukupni prihod). Ona se, prema donesenim odlukama lokalne samouprave, po četvornome metru trebala naplaćivati kao komunalno, čistoća, pričuva i slično.</p>
<p>Kada je Zakon dopunjen, tvrdilo se da će se početi primjenjivati 1. siječnja 2004. te da će se prvi efekti naplate rente vidjeti nakon prvog kvartala. No i 1. siječanj 2005. već je daleko za nama, na polovici smo novog kvartalnog termina za izmjeru efekta naplate spomeničke rente. I što se vidi? U 2004. je umjesto 200 milijuna kuna naplaćeno tek 68, dakle tek trećina predviđene svote. Zašto? Jer sve lokalne sredine još nisu, iako im to Zakon nalaže, donijele odluke o naplati rente, ili ako su je i donijele, nisu razradile ljestvicu naplate (od tri do deset kuna po četvornome metru). Naravno ima i takvih gdje je sve formalno provedeno ali u praksi ne funkcionira, jer se oni koji rentu trebaju plaćati bore svim silama da im se taj »namet« – koji, kako neki tvrde, uništava hrvatsko gospodarstvo (sic!) – makne s puta.</p>
<p>Tako su se nedavno protiv rente digli u Puli – gradu u kojem su takvi devastirali Arenu (spomenik), koja se zbog toga ne možemo upisati u Unescovu listu svjetske baštine. Split, u kojem je Dioklecijanova palača na toj listi već 25 godina, a upravo na nju kandidira i Dioklecijanov akvedukt, odluku još nije ni donio. Na tu listu Osječka tvrđa nije upisana jer nije dovoljno održavana ni obnovljena. Ako je suditi po tome, na listu neće ući ni Starogradski ager koji se sustavno devastira, umjesto da se čuva i obnavlja. U njemu se čak nesmetano i nelegalno – gradi! Gdje je tu pravna država koja je donijela zakone?</p>
<p>Na Hvaru, kao i u metropoli, prednost se daje bezakonju. U metropoli je još gore jer se Zakon pobija u njedrima iz kojih je lansiran. Protiv bivšega ministra nastupa bivši gradonačelnik, koji se opire i aktualnoj gradonačelnici, a svi iz istih stranačkih redova. O dvostrukomu moralu previše se već govorilo, uglavnom u prazno. Bivši gradonačelnik već je proveo odluke koje nisu bile u skladu sa zakonima (na primjer, skijalište u Parku prirode). Ako je suditi po tome, nastupit će i zamrzavanje rente.</p>
<p>Odluku će u ponedjeljak ipak morati donijeti Gradska skupština. Bude li ona: Zaustavite rentu!, značit će zapravo: Ozakonite bezakonje! Tako u žuđenu Europu neće ni metropola niti Hrvatska. Čemu onda mitske rasprave o nekom datumu, 17. ožujku, koji će navodno odrediti budućnost Hrvatske. Ta ona ponajprije ovisi o Hrvatskoj samoj! Spomenička je renta samo jedan test u trasiranju te budućnosti.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Sezona unatoč Povjerenstvu</p>
<p>Posljednja prošlogodišnja sjednica državnog Povjerenstva za pripremu turističke sezone (sredinom prosinca u Novom Vinodolskom), kojoj je glavna točka bila što i kako u sezoni 2005., nije uspjela jer se odazvala jedva polovica pozvanih državnih dužnosnika, a »točka na i« bio je nedolazak i samog - sazivača! Danas je prva ovogodišnja sjednica o toj temi. Hoće li se ponoviti Vinodol</p>
<p>PERO GABRIĆ</p>
<p>Na listi pozvanih na lanjsku sjednicu državnog Povjerenstva za pripremu turističke sezone bila su imena čak deset ministara te još 16 predstavnika važnih državnih ustanova, fondova, prijevoznika, autocesta i cesta, željeznice, Centra za razminiranje itd. Respektabilna lista odgovornih osoba i foruma. Unatoč slabu odzivu odgovornih (ili bolje »odgovornih«), sjednica je održana; »povijesnih« zaključaka nije bilo niti ih je moglo biti (iskustvo nas uči da ih nije trebalo ni očekivati) pa je valjda sve završeno u znaku međusobnog čestitanja nadolazećih božićnih i novogodišnjih blagdana...</p>
<p>Na listi za današnju sjednicu toga foruma (pravi naziv: Povjerenstvo hrvatske vlade za koordinaciju i praćenje pripremnih aktivnosti za turističku godinu 2005.) navedeno je devet ministara, jedan pomoćnik ministra, tri državna tajnika, zatim čelnici deset raznih državnih ustanova, tri glavna prijevoznika, troje cestara, Zračna luka Zagreb i mineri - ukupno 32 sudionika. Koliko će ih se odazvati na poziv iz nekada popularne zagrebačke »Kockice« (negdašnja zgrada CK SKH), u kojoj je sada smješten dio Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka?</p>
<p>Ponovi li se Novi Vinodolski, to će značiti da se nije dogodilo ništa novo. Bude li obratno, također ne bi trebalo očekivati »revolucionarne« mjere, jer ih ni na dosadašnjim sijelima tih povjerenstava uglavnom nije bilo. Naime, pripremanje naših turističkih sezona na našemu (domaćem) terenu bilo je poslovično blijedo i često neodgovorno. Vjerojatno drukčije nije ni moglo biti. Zašto?</p>
<p>Ako je u onom pravom (kritičnom) razdoblju za pripreme - od sredine siječnja do Uskrsa te od Uskrsa do kraja svibnja - pozamašan broj naših turističkih poslenika i pregalaca neumorno hodočastio po stotinjak europskih turističko-poslovnih sajmova i sličnih promotivnih događanja (i bavio se brojenjem dnevnica), jasno je da ovdje nije ni moglo biti ozbiljnijih aktivnosti te da se dosta toga svodilo na ono »ima vremena« ili »sve će biti u redu«...</p>
<p>Također se iz godine u godinu potvrđivalo da vremena nije bilo (nadoknada) niti je bilo »sve u redu«. Dobri se običaji nisu mijenjali pa je turistička Hrvatska već na početku sezona imala većih problema, točnije rečeno imali su gosti s tom ili takvom turističkom Hrvatskom, koja je redovito kasnila s pripremama, dok se odgovorni na kritike ili primjedbe nisu obazirali. Tako je i sada.</p>
<p>Nedavno je naš turizam u Münchenu doživio neugodnu pljusku, točnije opalio ju je - samome sebi. Čuveni tamošnji turistički velesajam (CBR) pripada u sam svjetski vrh, na njemu smo stalni gosti, u tome gradu Hrvatska ima i svoga jakoga turoperatera (I.D. Riva-tours), koji je i domaćin našim predstavnicima na sajmu i oko sajma, a upravo su Bavarci naši redoviti i cijenjeni gosti.</p>
<p>Ovaj put velika neugodnost: šef tzv. megaministarstva uopće se nije pojavio u Münchenu, iako se najavio, dok su dvojica državnih tajnika (za turizam i more) i direktor Hrvatske turističke zajednice jednostavno »nestali« iz glavnoga bavarskoga grada zbog dviju sportskih priredbi u Hrvatskoj (Hajdukova »Bila noć« u Zagrebu i finale Ćosićeva kupa u Zadru), ignoriravši tako uglednu i svjetski poznatu turističku tvrtku ADAC, na čijoj su poslovnoj večeri trebali biti. Komentar?</p>
<p>Kad smo imali Ministarstvo turizma bez »satelita« (ili samostalno), nakon određenog razdoblja počelo se gunđati i tražiti reorganizaciju. Sada imamo resor u kojem su, uz turizam, još i more, promet i razvitak, pa je nazvano »megaministarstvo«, koje jedan čovjek teško može voditi ili nadzirati jer je »razbacan« na četiri strane. Dakle, ono nije valjalo, ne valja ni ovo i - što sada? Možda bi najbolje bilo sve to povjeriti državnom Povjerenstvu. Ako ono ništa ne napravi, barem neće biti nikakva neugodna iznenađenja. Naprotiv...</p>
<p>A što se hrvatskog turizma tiče, nikad mu nije ni bilo lako. Evo: bio je najprije žrtva velikosrpske agresije, zatim je godinama trpio posljedice rata, nakon oporavka polako je postajao žrtvom onih koji su u tome poslu vidjeli samo laku zaradu i to bez ulaganja, potom je trpio (trpi i danas) posljedice primitivizma i pohlepe protagonista sivo-crnog poslovanja, trpio je i trpjet će, tko zna dokad, posljedice (ras)prodaje i uništavanja naših prirodnih i turističkih vrijednosti... No traje; čak i unatoč glomaznom Povjerenstvu za pripremanje sezona.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="8">
<p>Nikad nije službeno zatraženo Đujićevo izručenje</p>
<p>Ratni zločinac Momčilo Đujić živio je u Kaliforniji mirno i nesmetano, kao slobodan i »častan« građanin. Dokumenti o njegovim zločinima bili su pohranjeni u dvjema arhivskim kutijama »izuzete građe«, a među njom je i 146 odluka Državne i Zemaljske komisije, u kojima se kaže da je zločinac pop Momčilo Đujić zapravo – svjetski rekorder po broju takvih odluka, koje je Ozna-Udba bila skrila </p>
<p>JOSIP GRBELJA</p>
<p>Zna se da se na prste jedne ruke mogu nabrojiti oni koji su u arhivima istražili četničke zločine (nad Hrvatima i Srbima u Hrvatskoj) i bijeg u inozemstvo (u proljeće 1945.) Dinarske četničke divizije (DČO), kojom je rukovodio pravoslavni svećenik i četnički vojvoda Momčilo Đujić, a koja je u ratu operirala na tromeđi Bosne i Hercegovine, Like i Dalmacije.</p>
<p>Momčilo Đujić, iako je bio proglašen ratnim zločincem u 146 predmeta – kao nitko dosad na svijetu – živio je u Kaliforniji (SAD) mirno i nesmetano, bez suđenja, sve do Domovinskog rata (1991.), kada je u beogradskim novinama Dugi i Ninu dao intervju, uputivši tadašnje četničke vođe u Srbiji da nastave gdje je on stao, te promaknuo Vojislava Šešelja u – četničkog vojvodu. Umro je u San Diegu potkraj prosinca 1999. u 92. godini kao slobodan i »častan« građanin.</p>
<p>Koliko je u svemu tome farse i cinizma, skrivenosti, inverzivne (obratne) povijesti i nečovječnosti, pokazat ćemo na građi, pohranjenoj u Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu. U rujnu 1941. pojavljuju se prvi dokumenti s osnovnim gledištima četničkoga političkog programa, a u Mihailovićevim »Instrukcijama za Crnu Goru«, nastalima u prosincu 1941. i poslanima četničkim vođama na sandžačko-crnogorskom području, istaknuto je pet ciljeva četničkog pokreta:</p>
<p>»1. Borba za slobodu cjelokupnoga našeg naroda pod skriptom Njegovog Veličanstva Kralja Petra II.;</p>
<p>2. Stvoriti veliku Jugoslaviju i u njoj veliku Srbiju, etnički čistu u granicama Srbije – Crne Gore – Bosne i Hercegovine – Srijema – Banata i Bačke;</p>
<p>3. Borba za uključenje u naš državni život i svih još neoslobođenih slovenskih teritorija pod Talijanima i Nijemcima (Trst – Gorica – Istra i Koruška), kao i Bugarske i sjeverne Albanije sa Skadrom;</p>
<p>4. Čišćenje državnoga teritorija od svih narodnih manjina i nenacionalnih elemenata; </p>
<p>5. Stvoriti neposredne zajedničke granice između Srbije i Crne Gore, kao i Srbije i Slovenije – čišćenjem Sandžaka od muslimanskog življa i Bosne od muslimanskog i hrvatskog življa.«</p>
<p>Kad je ondašnji, poratni (i sve donedavni), jedan od rijetkih istraživača četničkog pokreta i zločina popa Momčila Đujića (tj. Dinarske četničke divizije) čitao dostupne (pohranjene) dokumente, mogao je jedino zaključiti da je riječ o iznimno »kulturnom« ratniku te o ljudima koji nisu smjeli hodati neuredni, neobrijani, neočešljani ili nemarno odjeveni, a kamoli pljačkati, silovati, ubijati, rušiti, paliti i slično. </p>
<p>O tome svjedoče i Đujićeve naredbe, uredbe, izvještaji, korespondencija:</p>
<p>Kosovo, 10. rujna 1942.: Đujić svojom naredbom br. 13 zabranjuje putovanja i kretanja bez četničke legitimacije, te pijančevanja i kockanja.</p>
<p>Kosovo, 5. studenoga 1942.: Đujić u svojoj naredbi upozorava na nedisciplinu četnika i na sankcije koje čekaju prekršitelje.</p>
<p>24. lipnja 1943.: Đujić izdaje Uredbu o »prijekim vojno-četničkim sudovima«, određujući njihove ovlasti i djelovanje. Istoga dana izdao je naredbu br. 32. o sprječavanju pljački od četnika i o formiranju suda koji bi presuđivao pljačkašima iz četničkih redova. (Poznato je mnogo pljački, ali ne i – presuda toga suda!).</p>
<p>Kosovo, 17. rujna 1943.: Đujić svojom naredbom br. 59 upozorava četnike na njihove učestale pljačke među civilnim stanovništvom.</p>
<p>14. veljače 1944.: Đujić poručuje protojereju Macuri u Šibenik da sve vrijedne predmete Crkvenog suda Eparhije dalmatinske i šibenske, zbog ozbiljnosti vojno-političke situacije, pošalje na Kosovo, gdje će biti pohranjeni.</p>
<p>Kosovo, 21. ožujka 1944.: Đujić je zapovjedniku Skradinske brigade zapovjedio da se »Splitsko-šibenski bataljun«, koji je još u Skradinu, stavi pod zapovjedništvo Skradinske brigade. Istoga dana Štab DČO-a zapovjedio je Francu Kovaču, koji je tada bio na dužnosti u četničkoj komandi u Šibeniku, da odmah preuzme dužnost zapovjednika Skradinske četničke brigade. I opet istoga dana dani su mu – konkretni zadaci.</p>
<p>Kosovo, 27. ožujka 1944.: Dane Trbojević, istražitelj Vojno-četničkog kaznenog suda, obavijestio je zapovjednike korpusa i brigada cijelog područja o kaznama, izrečenima partizanima i njihovim simpatizerima od 10. do 23. ožujka 1944.</p>
<p>I tako dalje, sve bez zločina, čak punih dvanaest arhivskih kutija dokumenata!</p>
<p>Tek kad smo, u znanstvene svrhe, od Hrvatskoga državnog arhiva u Zagrebu, sumnjajući da ima dokumenata i o Đujićevim zločinima, pisano zatražili »izuzetu građu« (skrivenu, izdvojenu), mogli smo zaključiti o kakvu je i kolikom ratnom zločincu riječ – prema dokumentima što ih je sam Đujić potpisao.</p>
<p>Dokumenti o tim zločinima bili su pohranjeni u dvjema arhivskim kutijama »izuzete građe«, a među njom je i 146 odluka Državne i Zemaljske komisije za utvrđivanje zločina okupatora i njegovih pomagača, u kojima se kaže da je zločinac pop Momčilo Đujić zapravo – svjetski rekorder po broju takvih odluka, koje je Ozna-Udba bila skrila.</p>
<p>I eto razloga zašto nikad nitko nije službeno zatražio njegovo izručenje i zašto ga Amerikanci nisu izručili. Ili je, možda, još ponešto skriveno.</p>
<p>Autor je doktor znanosti, publicist iz Zagreba.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Instrument kazne za mrežu obespravljenih</p>
<p>Siromaštvo znači bespomoćnost, a čovjek je oduvijek mrzio bespomoćnost i borio se protiv nje. Stoga se je nadati da će svi koji su odgovorni za »ljudskiji život« i siromaštvo drugih voditi računa o hitnoj potrebi duhovnih i ekonomskih promjena u hrvatskom društvu</p>
<p>MATO DUNKOVIĆ </p>
<p>Živimo u kompleksnim strukturama hrvatskog društva, zatvorenici smo društvene regulacije i zakonskih odredaba, kao da smo u paukovoj mreži. Među ljudima vlada velika nesigurnost i siromaštvo – materijalno i duhovno, u kojemu se mnogi osjećaju sasvim sami, nemoćni, pometeni, nalaze se u sukobu sa samim sobom i društvom. Traže se razlozi za nadu, izlaz spasa.</p>
<p>Siromaštvo je neugodna pojava koja iskrivljuje svijet i odražava bespomoćnost i strahove. Uostalom, što je »tajnovitije« od siromaštva života, od pogleda na siromašnog čovjeka koji je zanemario duh svoje duše. Stvaran svijet siromaha je naprosto prestrašan da bi ga se priznalo: ljudi se izoliraju u svojoj mentalnoj i tjelesnoj ukupnosti.</p>
<p>Doživljaju fizičke boli priključi se i duševna, odnosno duhovna napuštenost, što govori o socijalnoj smrti. Siromašan čovjek uvijek je nesretan, bespomoćan, tjeskoban, gorak, sa strahom zagledan u ništavilo.</p>
<p>Svaka osoba želi život bez teškoća i prepreka, bez stresova, bolesti i nedostatka novca, život u kojem bi svaka neprilika ili prepreka bile uklonjene. Želi život i ima pravo na nj u dostojanstvu. Siromaštvo zbog kojeg su se kroz povijest ljudi sukobljavali, danas je još aktualnije zbog sukoba interesa i aspiracije bogatih da budu još bogatiji. Siromaštvo znači bespomoćnost, a čovjek je oduvijek mrzio bespomoćnost i borio se protiv nje. Osjećaj potpunog siromaštva života pretežak je za svakog čovjeka da bi ga mogao lako podnositi.</p>
<p>Zapreke napretku i razvoju hrvatskoga društva koje povećavaju njegovo siromaštvo nisu samo ekonomske nego i duhovne prirode. Ekonomija i borba za profitom te materijalnim bogatstvom u Hrvatskoj postale su gotovo same sebi svrhom, umjesto da njihov krajnji cilj bude integralno očovječenje – bogatstvo materijalnog i duhovnog života.</p>
<p>Zbog siromaštva života njegovih pripadnika, u Hrvatskom društvu vodi se bitka za identitet, sigurnost, demokratske vrijednosti, pravednost, slobodu, istinu, vjeru i nadu, što je i za hrvatsku vlast određeni problem jer je u hrvatskom društvu stvorena »slika siromaštva života« koja postoji samo u materijalnom obliku. </p>
<p>Međutim, u hrvatskoj životnoj zbilji i stvarnosti života ljudi ocrtavaju se jasni oblici i duhovnoga siromaštva.</p>
<p>Trajno ostaje pitanje što je sa siromašnim ljudima o čijem realitetu ništa ne znamo. Siromaštvo je samo po sebi prilično apsurdan i nerazumljiv fenomen. Ono je instrument kazne, koji po nekim odlikama pripada području duhovne i materijalne sfere života sa svim radostima i žalostima od kojih se obično sastoji čovjekov život. Ono ima mnogo dimenzija, premda u stvarnosti tvori jednu međusobnu povezanu mrežu obespravljenih.</p>
<p>Pitanje siromaštva u hrvatskom društvu već neko vrijeme budi duhove. Ta velika rasprava mogla bi biti prilika hrvatskom društvu da oslobodi nove snage koje otvaraju vrata dugoročnim promjenama.</p>
<p>Siromaštvo nas danas stavlja na kušnju: po čemu jesmo ili nismo, samu našu volju, našu osjećajnost i naš svjetonazor. Stoga se je nadati da će svi koji su, u ovoj ili onoj mjeri, odgovorni za »ljudskiji život« i siromaštvo drugih, bilo da su nadahnuti vjerom ili ne, voditi računa o hitnoj potrebi promjena, i duhovnih i ekonomskih, u hrvatskom društvu.</p>
<p>Autor je magistar društvenih znanosti iz Osijeka.</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Ćirin povratak bio bi velika tragedija za atletiku</p>
<p>Bila bi šteta kad bi Ćiro Blažević sada »uspio u svom naumu« i istjerao Zdravka Mamića iz NK Dinamo. Posebna bi šteta bila za atletski šport, i to osobito za atletičare i športske radnike AK Dinamo-Zrinjevac. Nakon niza gladnih godina i poremećenih odnosa,</p>
<p> atletski i nogometni klub pružili su si ruke i dogovorili se o međusobnoj suradnji, koja se ne ograničava samo na snošljivost i zajedničko dijeljenje športskih prostora</p>
<p>AUGUSTIN LUKAČEVIĆ</p>
<p>Najnoviji »potpuri« o zdravlju i sposobnostima gospodina Miroslava Blaževića kao i o njegovim ciljevima objavio je Vjesnik 11. veljače. U tom članku opet je »trener svih trenera« odaslao otrovne strjelice prema predsjedniku i dopredsjedniku Nogometnog kluba Dinamo, gospodu Mirka Barišića i Zdravka Mamića, tvrdeći da troše tuđi novac poput pijanih milijunaša, dok će on uložiti vlastiti novac, te da mu je glavni cilj spasiti Dinamo od Zdravka Mamića. Pa kaže: »Neću imati mira dok to ne postignem, a mislim da imam čime«.</p>
<p>Iako znamo dobro da »vrag nije tako crn« kakvim ga prikazuju, svejedno se nitko u takvim slučajevima ne stavlja na stranu Zdravka Mamića, osim možda njegovi najbliži suradnici. Pogotovo se u nogometne stvari ne upleću ljudi iz drugih športova.</p>
<p>Međutim, u ovom slučaju – kojeg li apsurda – ja, kao predstavnik atletike, atletičar i atletski djelatnik, ponukan sam iznijeti neke činjenice o Zdravku Mamiću koje niti užem krugu društvenih radnika nisu poznate.</p>
<p>Kao dugogodišnji atletičar i športski djelatnik u Atletskom klubu Dinamo-Zrinjevac spomenut ću da taj klub slavi šezdesetu obljetnicu svog postojanja, a samo nešto manje godina proveo je u zajednici, barem u prostornom smislu, s Nogometnim klubom Dinamo. Pri tome su odnosi između tih dvaju klubova, koji su bili prostorno vezani i nosili zajedničko ime, bili različiti.</p>
<p>»Od pupčane« povezanosti na početku, blage pomoći i snošljivosti u daljnjoj fazi zajedničkog djelovanja, do potpunog negiranja atletike i nastojanja da se izbaci iz nogometnog kompleksa, kako sa športskih borilišta, tako i iz prostorija koje su dodijeljene atletskom klubu.</p>
<p>Atletičari Dinama bili su smješteni u dvjema svlačionicama i jednoj kupaonici u staroj zgradi na jugu stadiona, te u raznim rupama pod sjevernom tribinom, a zatim i pod istočnom tribinom. </p>
<p>No za vrijeme Europskog atletskog kupa stanje se bitno poboljšalo jer je društvo izdvojilo dosta novca za uređenje stadiona i za taj atletski kup, pa su atletičari dobili prostorije pod južnom tribinom.</p>
<p>Baš u razdoblju dok je u Maksimiru glavni factotum bio Miroslav Blažević, nastale su velike nesuglasice između nogometnoga i atletskoga kluba. Miroslav Blažević proglasio je sebe vlasnikom kluba, i kao takav smatrao je da mu pripadaju prava vlasnika maksimirskog stadiona iako je on bio i ostao – gradski.</p>
<p>Još 21. prosinca 1993. naloženo je atletskom klubu da se iseli u dvije male prostorije. U optjecaj je puštena floskula da atletika i nogomet nikako ne idu zajedno, te je predviđeno iseljenje atletičara iz obaju objekata tj. sa stadiona i iz prostorija u kojima su bile svlačionice, kupaonice, teretane i drugi pomoćni objekti. Iako smo isticali da postoje brojni i u svijetu poznati stadioni koji imaju i atletiku i nogomet, trener nad trenerima forsirao je svoju ideju.</p>
<p>Bila bi šteta kad bi Ćiro sada »uspio u svom naumu« i istjerao Zdravka Mamića iz NK Dinamo. Posebna bi šteta bila za atletski šport, i to osobito za atletičare i športske radnike AK Dinamo-Zrinjevac. Nakon niza gladnih godina i poremećenih odnosa, atletski i nogometni klub pružili su si ruke i dogovorili se o međusobnoj suradnji, koja se ne ograničava samo na snošljivost i zajedničko dijeljenje športskih prostora.</p>
<p>Predsjednik nogometnog kluba, gospodin Mirko Barišić, dopredsjednik Zdravko Mamić i drugi članovi uprave zaključili su da NK Dinamo treba pomagati i amaterski šport, u ovom slučaju atletiku, a pri tome je osobito aktivnu ulogu imao baš gospodin Mamić. Na temelju sporazuma što ih je predsjednik AK Dinamo-Zrinjevac Boris Stepinac sklopio sa NK Dinamom, nogometaši izdvajaju velike svote za razvoj atletike – nakon trideset godina nezainteresiranosti.</p>
<p>Što stasanjem novih i mladih atletičara, što dovođenjem stručnjaka i prelaskom nekih atletičara, AK Dinamo postao je jedan od dvaju najjačih atletskih centara u Hrvatskoj, a njegove atletičarke i atletičari u većini slučajeva vode borbu za osvajanje prvih mjesta u pojedinačnoj konkurenciji, u momčadskoj konkurenciji, u kupu i u krosu. Prema broju kategoriziranih športaša, AK Dinamo-Zrinjevac svrstava se među desetak najjačih klubova u zemlji.</p>
<p>Kako bi se mogli servisirati brojni atletičari i treneri, uz drugog pokrovitelja – Zrinjevac, najviše novca izdvaja upravo NK Dinamo i njegova sadašnja uprava s predsjednikom Barišićem i dopredsjednikom Mamićem na čelu. O tome se malo zna. Taj samozatajni angažman NK Dinama i njegove uprave dovoljno se ne cijeni. NK Dinamo ne izbjegava svoja obećanja i obveze prema Atletskom klubu niti u času kad mu loše krene i kad ga pritisnu financijske teškoće, što se često događa.</p>
<p>U svijetu punom apsurda atletičari AK Dinamo–Zrinjevac poručuju: »Ponovni dolazak Ćire u Dinamo bio bi možda uspjeh za njega, ali za atletski šport tragedija.«</p>
<p>Autor je sportski djelatnik u AK Dinamo i ASH-u; odvjetnik iz Zagreba.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="11">
<p>Bez obzira na skupi pročistač dio otpadnih voda završit će u Savi </p>
<p>Gotovo svi potoci sa Sljemena ulaze u kanalizaciju koja je u katastrofalnom stanju, šuplja je, pa i podzemne vode prodiru u nju. A glavni kanalizacijski kolektori nisu nikad čišćeni. Sve to nije uzeto u obzir kod pročistača, kaže Bojan Zmaić, član Hrvatskog društva za zaštitu voda / Thomas Wolf, direktor uređaja, kaže da će se iz kanalizacijskog sustava izdvojiti samo potoci Bliznec i Štefanovec, a da će izdvajanje ostalih biti teško pa će to prepustiti Gradu </p>
<p>Članovi Hrvatskog društva za zaštitu voda napokon su u petak obišli Centralni uređaj za pročišćavanje otpadnih voda grada Zagreba (CUPOVZ). Obilazak i sastanak s koncesionarom njemačkom tvrtkom RWA, Zagrebačkim otpadnim vodama - upravljanje i pogon te predstavnicima Grada, Društvo, naime, pokušava dogovoriti već duže vrijeme. Iz Grada se, u petak, međutim, nitko nije pojavio, pa je niz pitanja vezanih uz financiranje ostalo bez odgovora. </p>
<p>»Građanima, vlasnicima uređaja koji će ga otplatiti kroz veću cijenu vode, želimo prezentirati dosadašnji i budući rad na njemu, no do podataka nismo uspijevali doći. Misterija oko uređaja počela je krajem 2000. kada je Grad ignorirao svoje savjetodavno tijelo i raspustio Komisiju koja se negativno očitovala o projektu CUPOVZ-a i ponudila drugačije rješenje«, rekao je u petak predsjednik Društva za zaštitu voda, Alfred Obranić. U, međuvremenu, na uređaju se dvije godine radilo bez ikakvih kontrola. Tek kad je lani puštanjem u pogon mehaničkog dijela pročistača Gradu ispostavljen račun, dvostruko veći od predviđenog, osnovana je radna grupa. </p>
<p>Jedan od prigovora članova Društva na projekt pročistača u petak se odnosio na to da su otpadne vode jako razrijeđene, što će otežavati pročišćavanje. »Danas su vode daleko manje zagađene nego što su pokazivali teoretski podaci prema kojima je rađen tender. Tome je tako jer gotovo svi potoci sa Sljemena ulaze u kanalizaciju koja je u katastrofalnom stanju, šuplja je, pa i podzemne vode prodiru u nju. A glavni kanalizacijski kolektori nisu nikad čišćeni. Sve to nije uzeto u obzir kod pročistača«, rekao je Bojan Zmaić, član Društva i jedan od članova Savjetodavne komisije koja je projekt CUPOVZ negativno ocijenila. </p>
<p>Thomas Wolf, direktor uređaja, rekao je, međutim, da su s Vodoopskrbom dogovorili izdvajanje potoka Bliznec i Štefanovec iz kanalizacijskog sustava. »Ostale potoke bit će teško isključiti i to će biti zadaća Grada«, rekao je. </p>
<p>Slijedeći nedostatak novog uređaja je taj što kod velikih kiša neće moći prihvatiti sve otpadne oborinske vode pa će one nepročišćena opet završiti u Savi. Naime, kapacitet uređaja za prihvat vode u sušnom periodu je 5,5 prostornih metara, a u vlažnom 11. »Sve što je preko tog kapaciteta odlazit će u Savu. Tako ćemo napraviti skupi uređaj, ali ćemo i dalje imati problema s otpadnim oborinskim vodama«, kaže Zmaić. </p>
<p>Wolf je najavio da će prva faza biološkog pročistača biti u pogonu u proljeće 2006. Treću fazu, odstranjivanje dušika i fosfora, Grad nije predvidio. A pitanje je vremena kada će se i to morati napraviti jer uklanjanje dušika i fosfora propisuje EU Direktiva za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda, kao i Dunavska konvencija. </p>
<p>Dogovoreno je da ovo neće biti zadnji sastanak stručnjaka i znanstvenika s koncesionarom.</p>
<p>»Izgradnja uređaja za pročišćavanje otpadnih voda očekuje Osijek, Karlovac i Rijeku. Zagrebački uređaj treba biti primjer rukovodstvima tih gradova da ne pokleknu pred ponudama međunarodnih kompanija i opterete nepotrebno budžet građana«, zaključio je Zmaić.</p>
<p>Gordana Petrovčić</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Početkom godine prvi puta više rođenih od umrlih</p>
<p>»Iako se dodatak naoko čini malim, 75 tisuća kuna, koliko roditelji dobiju u šest godina za treće dijete, itekako je značajna pomoć i može pomoći u pomlađivanju grada«, kaže pročelnik Gradskog ureda za zdravstvo, rad i socijalnu skrb, Zvonimir Šostar</p>
<p>Početkom godine u Zagrebu je zabilježeno prvi put više rođenih od broja umrlih. »Tako je zaustavljen sedmogodišnji trend da u Zagrebu više umrlih od rođenih, a nadam se da to nije bila tek slučajnost«, rekao je Vjesniku pročelnik Gradskog ureda za zdravstvo, rad i socijalnu skrb, Zvonimir Šostar. On kaže da se negativan populacijski trend nastoji se zaustaviti pronatalitetnom politikom stimuliranja roditelja dječjim dodatcima. Za prvo dijete, roditelji mogu dobiti dodatak Grada od 100 kuna, za drugo 300, a za treće dijete 600 kuna. Pravo na ovu pomoć roditelji ostvaruju do šeste godine života djeteta. »Iako se dodatak naoko čini malim, 75 tisuća kuna, koliko roditelji dobiju u šest godina za treće dijete, itekako je značajna pomoć i može pomoći u pomlađivanju Grada«, dodao je Šostar.</p>
<p>Pošto je svaki šesti stanovnik Zagreba stariji od 65 godina, sve se veća pažnja posvećuje i skrbi o starijim i nemoćnim osobama. »Kada bih dobio još jedan mandat, gradila bi se dva nova doma za starije i nemoćne osobe, a s tri doma bi se riješio problem liste čekanja za smještaj u domovima, na kojoj je sada deset tisuća ljudi«, kaže Šostar. Grad se opredijelio za politiku zadržavanja starijih osoba što više s njihovim obiteljima i to kroz programe gerontoloških centara. »Zagreb ima tri takva centra, te jedan cjelodnevni boravak na Iblerovom trgu. U centrima se nude različiti programi, kao što su kreativne radionice, rekreacija, preventivno-zdravstveni pregledi, a sve kako bi osoba što duže zadržala svoju vitalnost, a time bila duže u svojoj obitelji. Do lipnja će se otvoriti još tri takva centra i drugi cjelodnevni boravak.</p>
<p>Zbog sve većeg pritiska na pučke kuhinje u Cerovskoj i Branimirovoj ulici, otvorit će se nova kuhinja i to na Trešnjevci. »Od 4200 korisnika pučkih kuhinja, čak tisuću je djece, a taj broj raste iz dana u dan, stoga je otvaranje nove kuhinje itekako opravdano«, rekao je Šostar. Planira se povećati i broj dostave toplih obroka u domove socijalno ugroženih starijih osoba sa smanjenom pokretljivošću s dosadašnjih 300 na 600. </p>
<p>U Kosnici, gdje je najavljuvano novo prenoćište, već su sagrađena dva objekta. Čeka se njihovo opremanje kako bi se prenoćište Crvenog križa kraj hotela Esplanade moglo preseliti u Kosnicu..</p>
<p>Katarina Hrnjkaš</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Pothodnici samo za hrabre i »naoružane« suzavcem </p>
<p>Željka Bartaković, nezaposlena odgojiteljica kaže da nije strašljiva ali da u pothodnik na Borongaju ne ulazi bez suzavca nakon što je u siječnju manijak tamo napao dvije žene / Gradsko stambeno komunalno gospodarstvo je, prema riječima glasnogovornice Renate Maračić, u prošlogodišnjem programu investicijskog održavanja pothodnika predlagao ugradnju video nadzora u sve pothodnike i javne prolaze / Taj prijedlog u Gradskom uredu za izgradnju Grada Zagreba nije prihvaćen </p>
<p>Zagrebački pothodnici izgrađeni su na najfrekventnijim prometnicama radi veće sigurnosti građana. No, je li tome doista tako. Podzemni pješački prolazi najčešće su zapuštena, prljava mjesta, uglavnom slabo osvjetljena. Tijekom prošle i u prva tri mjeseca ove godine u pothodnicima su zabilježena brojna djela uništenja i oštećenja tuđe imovine, razbojstva i teške krađe, bludne radnje, nasilnička ponašanja i prijetnje.</p>
<p>Željka Bartaković, nezaposlena odgojiteljica živi na Ravnicama i često prolazi pothodnikom koji ispod željezničke pruge vodi na Borongaj. Tamo je u siječnju ove godine zabilježen slučaj u kojem je nasilnik iste večeri napao dvije žene u pothodniku. Nad njima je bludničio te im prijetio. Željka za sebe kaže kako nije strašljiva osoba, ali nije joj svejedno nakon svega što se ovdje događalo. »Pothodnik je osvjetljen, ali na ulazu i izlazu je mrkli mrak. Ovdje te bilo tko može dočekati, opljačkati ili silovati«, tvrdi. Budući da nema drugog načina da prijeđe željezničku prugu, Željka uza se uvijek ima suzavac, jer smatra da joj suzavac ipak može pomoći, makar toliko da uspije pobjeći od potencijalnih napadača.</p>
<p>U pothodniku na samom tramvajskom okretištu Borongaj prije nekoliko godina zabilježeno je razbojstvo. Prolaznicu je napao razbojnik, pokušao je opljačkati i pritom je ozlijedio. Janja Margić, srednjoškolka koja ovuda mora prolaziti svakodnevno i to više puta kaže kako bi bilo pametno u pothodnike postaviti video nadzor i možda pojačati policijski nadzor. </p>
<p>Video nadzor i zaštitarske službe kojima se kontolira mogući vandalizam i zasada imaju samo poslovni pothodnici s malim trgovinama i kioscima .</p>
<p> Gradsko stambeno komunalno gospodarstvo je, prema riječima glasnogovornice Renate Maračić, u prošlogodišnjem programu investicijskog održavanja pothodnika predlagao ugradnju video nadzora u sve pothodnike i javne prolaze, no međutim taj prijedlog u Gradskom uredu za izgradnju Grada Zagreba nije prihvaćen. </p>
<p>U Aveniji Dubrovnik postoji šest pothodnika jer je to jedna od prometnica s najgušćim prometom u gradu.</p>
<p> No, ljudi, posebno u večernjim satima, umjesto da koriste pothodnike, pretrčavaju cestu i tramvajsku prugu što nerijetko završava kobno.Video nadzorom i pojačanim policijskim nadzorom, zacijelo bi se povećalo povjerenje ljudi u sigurnost podzemnih prolaza.</p>
<p>Gordana živi u Utrinama i kako sama kaže, vrlo često pretrčava Aveniju, upravo zbog stanja u kojem se nalaze novozagrebački pothodnici. »Pothodnici su u derutnom stanju, već godinama su išarani grafitima, betonske ploče su skinute, sve je puno smeća, a nerijetko je cijeli pothodnik poplavljen«, objašnjava Gordana i kaže kako nju nije toliko strah, ali se brine za djecu koja ovuda idu u školu i iz škole.</p>
<p>Pothodnici se, kako kažu u Gradskom stambenom, održavaju redovit, ali sanacije većih oštećenja iziskuju znatan novac te se popravljaju u skladu s mogućnostima u okviru godišnjeg programa.</p>
<p>Petra Kostanjšak</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Nedostatak vrtića i loša povezanost s gradskim središtem</p>
<p>Čak 29 odgojnih skupina Dječjeg vrtića Malešnica i Dječjeg vrtića Špansko ne nalazi se u matičnim prostorima vrtića </p>
<p>Gradska četvrt Stenjevec smještena je na zapadnom dijelu grada i u smjeru istok-zapad proteže se od Zagrebačke ceste do Škorpikove ulice. </p>
<p>»Glavni su problemi Gradske četvrti Stenjevec nedostatak mjesta u predškolskim ustanovama i katastrofalno slaba prometna povezanost Gradske četvrti Stenjevec s gradskim središtem«, rekao je za Vjesnik predsjednik Vijeća Gradske četvrti Stenjevec Mario Jelić. Kaže da se čak 29 odgojnih skupina Dječjeg vrtića Malešnica i Dječjeg vrtića Špansko ne nalazi u svojim matičnim prostorima već se 11 skupina prevozi u druge dječje vrtiće, a ostale su u prilagođenim poslovnim ili stambenim prostorima. </p>
<p>Od GUP-om predviđene tri prometnice prema gradskom središtu (Krapinska-Ivana Brlić - Mažuranić, Šoljanova - Baštijanova i Samoborska - Tomislavova), dosad nije izgrađena niti jedna, a u međuvremenu se izgradilo nekoliko trgovačkih centara, tako da je prometno opterećenje Ljubljanske avenije i Ilice preveliko. </p>
<p>Od ostalih problema navodi ruševne barake na Zagrebačkoj cesti u vlasništvu Grada, u kojima živi nekoliko obitelji, kroničan nedostatak parkirališnih mjesta u Španskom i Malešnici, urbanističku nedefiniranost i stihijsku gradnju u Vrapču-jug, premale kapacitete osnovnih škola Malešnica i Ante Kovačić, nedostatak sportskih sadržaja, nepotpunu komunalnu infrastrukturu u Savskoj Opatovini, te loše stanje asfalta u većem dijelu četvrti. </p>
<p>»Krajem prošle godine započela je izgradnja novog dječjeg vrtića u Španskom. On će značajno ublažiti problem nedostatka kapaciteta u predškolskom odgoju. Ove godine dovršit će se dokumentacija potrebna i za dogradnju novih učionica i sportske dvorane osnovnih škola Ante Kovačić i Tituš Brezovački, te nove javne polivalentne sportske dvorane u Španskom«, nastavlja Jelić. </p>
<p>U urbanistički plan naselja Špansko-Oranice Vijeće je uspjelo »ugraditi« olimpijski bazen, legalni stanari iz baraka u Zagrebačkoj ulici uskoro bi se trebali useliti u zamjenske stanove, a u tijeku je i urbanističko uređivanje naselja Vrapče-jug. Jelić najavljuje skoru gradnju još jednog mosta preko Save, na Jankomiru i rekonstrukciju Škorpikove ulice. Dovršit će se i vodoopskrbna i plinoopskrbna mreža u Savskoj Opatovini. Jelić kaže da je njihov cilj da postanu moderna gradska četvrt sa zadovoljnim stanovnicima koji će većinu svojih potreba za obrazovanjem, poslom, sportom i rekreacijom zadovoljavati upravo u svojoj četvrti. </p>
<p>Mislav Nekić</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>U školama i vrtićima mnogo djece oboljelo od gripe</p>
<p>Dom zdravlja Siget i Hitan prijem na pedijatriji u Klinici za dječje bolesti bili su u nedjelju izuzetno posjećeni. Gripe i viroze počele su, naime, puniti čekaonice zagrebačkih domova zdravlja predškolskom i školskom djecom još prošli tjedan. </p>
<p>U nedjelju ujutro u čekaonici na Hitnom prijemu u Klinici za dječje bolesti čekalo je dvadesetak malih pacijenata s roditeljima. Došli su uglavnom zbog povišene temperature.</p>
<p>Petogodišnji Petar strpljivo je čekao sa svojom majkom kako bi došao na red. »Boli me jako glava«, rekao je mali Petar, a njegova majka nam je dodala da Petar ima temperaturu od 39 stupnjeva od subote navečer, te da je ne može sniziti. Petrova mama misli da se zarazio u vrtiću na Pavlinovcima u kojem je mnogo djece oboljelo od gripe. Dvanaestogodišnja Dijana imala je temperaturu od 38 stupnjeva. »Stanujemo u blizini pa smo došli ravno u Klaićevu. U razredu moje kćerke u osnovnoj školi Izidor Kršnjavi zbog viroze nije došlo na nastavu oko desetak učenika. Pretpostavljam da se vjerojatno zarazila u školi«, prepričala nam je Dijanina mama Stanka Musić. </p>
<p>Prema riječima pedijatrice dr. Irme Vlahović u Klinici za dječje bolesti počeo je novi uzlazni val gripe. »Od jutra na hitnom prijemu vlada gužva. Pacijenti uglavnom imaju povišenu temperaturu«, rekla je dr. Irma Vlahović.</p>
<p>Veći broj pacijenata zabilježen je i u Domu zdravlja Siget koji je bio dežuran ovaj vikend. </p>
<p>Prema riječima dežurne medicinske sestre Ksenije Katanec u ambulanti pedijatrije u nedjelju do dvanaest sati primljeno je 58 pacijenata. »Najviše djece dolazi s gripom, kašljem i visokom temperaturom do 40 stupnjeva«, rekla je Ksenija Katanec.</p>
<p>Ana Tadin</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Kretanjem do zdravlja i bogatih nagrada</p>
<p>Građani se mogu svake subote od 9 do 13 sati natjecati u različitim sportskim disciplinama / Na kraju godine pojedinci, parovi i obitelji bit će nagrađeni novcem i sponzorskim nagradama </p>
<p>U organizaciji Trgovačkog društva Jarun i Zagrebačkog saveza sportske rekreacije, a pod pokroviteljstvom Gradskog ureda za zdravstvo, rad i socijalnu skrb, 5. ožujka na Velikom jarunskom jezeru počinje akcija »Kretanjem do zdravlja«. Akcija će trajati cijele godine.</p>
<p>»Cilj je uključiti u kretanje što više građana svih dobnih skupina, kako bi stekli potrebu za redovnim i kontinuiranim oblicima aktivnosti u prirodi tijekom sva četiri godišnja doba«, rekao je za Vjesnik direktor Trgovačkog društva Jarun Aleksa Kocijan.</p>
<p>Akcija je koncipirana tako da se građani svake subote od 9 do 13 sati mogu natjecati u različitim disciplinama, poput hodanja, trčanja sa zadacima na trim stazi, vožnje biciklom, veslanja u kajaku, pucanja lopti na mali gol, ubacivanja lopte u koš, pikada, viseće kuglane.</p>
<p>Natjecati se može pojedinačno, u muškim i ženskim ili pak mješovitim ekipama. Aktivnosti će se provoditi cijele godine, a da bi se sudjelovalo u akciji nije potrebno dolaziti baš svake subote. »Svatko sudjeluje prema svojim mogućnostima. Ali više sudjelovanja znači i više bodova«, rekao je Kocijan. Svaki dolazak i sudjelovanje u akciji donosi bodove. </p>
<p>Svaki sudionik dobiva na početku akcije »zdravstveni karton« na koji se upisuje njegovo stanje na početku akcije. Ubilježavaju se dosadašnje bolesti, tjelesna težina, <FONT COLOR="#CC3300"><b>šećer</b></FONT>, koji se mjere svaka tri mjeseca. </p>
<p>Napredak zdravstvenog stanja – npr. smanjenje tjelesne mase, smanjenje razine šećera u krvi i slično – donosi posebne bodove. </p>
<p>Na kraju akcije pojedinci, parovi i obitelji bit će nagrađeni novcem ili sponzorskim nagradama (ljetovanje, zimovanje, toplice, praktične nagrade). </p>
<p>Voditelji projekta su liječnik i kineziolog. Uz njih, tim čine i medicinske sestre, voditelji kineziolozi i treneri. </p>
<p>Sudjelovanje u akciji je besplatno, a dodatne informacije mogu se dobiti na telefonima broj 01/3031 888 i 3031 871.</p>
<p>Mislav Nekić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="17">
<p>George W. Bush i Halle Berry osvojili Zlatne maline </p>
<p>LOS ANGELES</p>
<p> – Večer uoči dodjele Oscara tradicionalno se dodjeljuju filmske anti nagrade Zlatna malina, kojima se »nagrađuju« najgora filmska ostvarenja u protekloj godini. Ovogodišnje 25. izdanje Zlatnih malina obilježili su američki predsjednik George W. Bush i Halle Berry, dobitnici priznanja za najgora glumačka ostvarenja. </p>
<p>Američki je predsjednik Zlatnu malinu, u konkurenciji hollywoodskih zvijezda Colina Farrella i Vina Diesela, zaslužio pojavljivanjem u Mooreovom dokumentarcu »Fahrenheit 9/11«, dok je dobitnica Oscara iz 2002. svoju »malinu« osvojila nastupom u filmu »Catwoman«. Filmu »Catwoman« pripalo je i priznanje za najgori film godine te za najgori scenarij godine, a francuski redatelj Pitof je najgori redatelj.</p>
<p>George Bush se, pored priznanja za najgoreg glumca, može pohvaliti i Zlatnom malinom u kategoriji najgoreg filmskog para gdje je nagradu osvojio s državnom tajnicom Condoleezzom Rice, također za nastup u Mooreovom filmu. I priznanje za najgoru sporednu ulogu otišlo je u ruke jednom od protagonista »Fahrenheita 9/11«, američkom ministru obrane Donaldu Rumsfeldu. Najgora sporedna glumica je Britney Spears, koja se također pojavila u Mooreovom dokumentarcu.</p>
<p>Kako je ovogodišnja Zlatna malina obilježila četvrt stoljeća održavanja dodijeljena su i neka specijalna priznanja. Tako je »From Justin to Kelly« proglašen najgorim mjuziklom u proteklih 25 godina, »Gigli« s Benom Affleckom i Jennifer Lopez, proglašen je najgorom komedijom, dok je Travoltin fijasko »Bojno polje zemlja«, snimljen prema romanu Rona L. Hubbarda, tvorca u Hollywoodu omiljene scientologije, proglašen najgorom dramom. Najvećim gubitnikom u povijesti Zlatnih malina proglašen je kalifornijski guverner Arnold Schwarzenegger koji je tijekom svoje glumačke karijere osam puta nominiran za tu nagradu, ali je niti jednom nije osvojio. O dobitnicima odlučuje 675 članova Fondacije Zlatna malina, a radi se uglavnom o pripadnicima filmske industrije, filmskim kritičarima i filmofilima s područja Los Angelesa. </p>
<p>Na listi dobitnika Zlatnih malina i dalje je prvi Sylvester Stallone, koji ih je u dosadašnjoj karijeri dobio deset, uključujući i prigodno priznanje za najgoreg glumca stoljeća. Slijedi ga Madonna s devet osvojenih Zlatnih malina. </p>
<p>D. V.</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Bono Vox na čelu Svjetske banke? </p>
<p>LOS ANGELES</p>
<p> – Može li jedina osoba na svijetu dosad nominirana za Oscara, Grammyja, Zlatni globus i Nobelovu nagradu za mir preuzeti čelno mjesto Svjetske banke? Prema mišljenju LA Timesa, može i treba.</p>
<p>Taj je ugledni list, naime, svoj uvodnik u petak posvetio prijedlogu da se Bono Vox, frontmen irske rock grupe U2, imenuje na čelnu poziciju Svjetske banke.</p>
<p>Postojećem predsjedniku te novčarske institucije Jamesu Wolfesohnu mandat istječe u svibnju pa Sjedinjene Države, koje tu poziciju tradicionalno čuvaju za Amerikanca s velikim burzovnim iskustvom, žele da se njegov nasljednik odredi što prije.</p>
<p>Bono (44), koji je na nedavnoj dodjeli glazbenih nagrada Grammy na ruci nosio povez s natpisom »Učinite da siromaštvo postane povijest«, posljednjih je godina strastveni zagovornik otpisa dugova zemljama trećeg svijeta. S bivšim je američkim ministrom financija Paulom O'Neillom također obišao pola Afrike u znak potpore naporima razvoja toga kontinenta.</p>
<p>Urednik LA Timesa Andres Martinez izjavio je da je prijedlog njegova lista sasvim ozbiljan. Bono, kao svjetski poznata zvijezda i osoba relativno dobro upoznata s problematikom otpisa dugova, mogao bi, smatra Martinez, natjerati bogate zemlje da ispune obećanja prema nerazvijenima. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Djeca vegetarijanci niža su, slabija i manje inteligentna</p>
<p>Djeca koju roditelji odgajaju u duhu strogog vegetarijanstva, pate od određenih mentalnih i fizičkih problema koji mogu znatnije utjecati na njihov razvoj, tvrdi jedna od vodećih svjetskih nutricionistica. Pritom oštro osuđuje sve roditelje koji svojoj djeci uskraćuju meso i drugu hranu animalnog porijekla poput mlijeka i mliječnih proizvoda</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Meso sadrži ključne hranjive sastojke, pokazuje dvogodišnja studija provedena na kenijskim školarcima, pa bi stoga trebalo biti dijelom prehrane svakoga djeteta. Bez mesa u prehrani, djeca narastu niža, slabije fizičke snage i manje inteligencije, tvrdi voditeljica istraživanja Lindsay Allen, sa Sveučilišta California. Slijedom tako očitih prednosti mesne prehrane, poručuje ona, uskraćivanje mesa i mliječnih proizvoda djeci u prvih nekoliko godina njihova života – neetično je i opasno po zdravlje!</p>
<p>Na koji je način Allen došla do tako ozbiljnog upozorenja? U istraživanje je uključila 544 djece, prosječne dobi sedam godina. Svakome su mališanu iz prve skupine svakoga dana, kao dodatak uobičajenoj prehrani, davane dvije žlice mljevena mesa (oko 60 grama). Prehrani djece u drugoj skupini dnevno je dodana čaša mlijeka (ekvivalent energije biljnog ulja), dok su ona u trećoj grupi jela hranu kao i dotad.</p>
<p>Tijekom iduće dvije godine djeca koja su dobivala dodatnu hranu – meso i mlijeko – u prosjeku su težila 400 grama više od druge djece, pri čemu je najveći rast primijećen kod djece koja su dobivala meso, ističe Allen. Kod »mesne« je djece, primjerice, za čak 80 posto poboljšan rast gornjeg dijela prsa i muskulature, a kod »mliječne« za 40,1 posto!</p>
<p>Štoviše, djeca čija je prehrana dvije godine obogaćivana mesom, ostvarivala su znatno bolje rezultate i na testovima inteligencije te računanja. »Skupina djece kojoj smo dodavali meso na igralištu je uvijek aktivnija, radije se igraju i više razgovaraju s drugom djecom, a češće pokazuju i liderske osobine« nastavlja Allen. </p>
<p>Za mjesto istraživanja, dodaje, namjerno je odabrala Keniju jer je to jedna od država u kojoj je prilično teško doći do zdrave prehrane s mesom i mliječnim proizvodima. No, slična su istraživanja provedena i u zapadnim zemljama, na djeci vegetarijanki, pa je rezultat bio isti – ta djeca slabije rastu.</p>
<p>Allen je svjesna da roditelji vegetarijanci gotovo uvijek svoja uvjerenja prenose i na djecu jer im je ideja da ih hrane životinjskim mesom – odbojna. »Ali, odgovorno tvrdim kako nema sumnje da je nemoralno djecu odgajati kao potpune vegetarijance i uskraćivati im meso. Određeni suplementi, razumije se, mogu nadoknaditi neke praznine u bezmesnoj prehrani, no ako roditelji žele da im djeca narastu zdrava i snažna, tada ih nužno moraju hraniti i mesom i ribom«, predlaže Allen.</p>
<p>S njom se slažu i brojni pedijatri. Britanku Luci Daniels, primjerice, nimalo ne iznenađuju rezultati kenijske studije. »Svatko tko odgaja djecu kao vegetarijance, mora biti svjestan opasnosti da manjak nutritijenata može uvelike utjecati na djetetov razvoj«, kaže ona. Osim što je bogato proteinima, poznato je da meso, a donekle i proizvodi poput mlijeka i sira, sadrže vitalne hranjive tvari – željezo i kalcij te vitamine B12 i D.</p>
<p>Antun Krešimir Buterin</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Zbog opasnosti od SARS-a vjenčali se u bolničkoj sobi za izolaciju</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Kineski liječnik Lin Meihua (27) i partnerica mu Yuanyuan vjenčali su se – u bolničkoj postaji za izolaciju, piše njemački Der Spiegel. Kada se SARS pojavio u Kini, on i zaručnica već su odavno utvrdili vrijeme vjenčanja. Kako po kineskom običaju mijenjanje datuma vjenčanja nije dobro, vjenčanje je održano u njegovoj klinici koju, iz sigurnosnih razloga, nije smio napustiti.</p>
<p>»Naša je bolnica razdijeljena na tri područja: crveno za oboljele od SARS-a, žuto za liječnike i drugo medicinsko osoblje te zeleno za ostale suradnike. Yuanyuan je iznimno smjela ući u zeleno područje i dopušteno joj je odjenuti prekrasnu haljinu. Stajao sam pet metara od nje, na liniji razdvajanja. Nismo se smjeli dodirnuti, a kamoli poljubiti. Usprkos tome, bila je to ugodna svečanost. Moja je supruga bila prelijepa, dobili smo prekrasne bukete cvijeća, a moj je šef održao dirljiv govor«, prisjeća se mladoženja. (žm)</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Japanci izmislili hladnjak koji podgrijava doručak ili večeru</p>
<p>TOKIO</p>
<p> – Japanci će se uskoro moći služiti hladnjakom koji hranu, osim što je hladi, može i očuvati toplom, a sve kako bi se zadovoljile potrebe obitelji čiji članovi zbog poslovnih ili školskih obveza jedu odvojeno. Hladnjak je proizvod stručnjaka elektroničke tvrtke Sharp. Njegov će kapacitet biti 455 litara, a u posebnom odjeljku zapremnine 20 litara moći će se održavati temperatura do 55 stupnjeva Celzija i tako neke obroke dugo čuvati toplima. Kreće u prodaju 11. ožujka uz cijenu od 238.000 jena (oko 13.000 kuna). U Sharpu tvrde da je riječ o proizvodu »koji odgovara potrebama sve većeg broja japanskih obitelji«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Songkillersi oduševili šibensku publiku</p>
<p>ŠIBENIK</p>
<p> – Nekoliko stotina metara dalje od kluba u kojem je nastupio Edo Maajka, u šibenskim Bunarima svirali su Songkillersi. Vrlo zahtjevna i pomalo razmažena šibenska publika ispunila je klub do posljednjeg mjesta što i nije čest slučaj, no Songkillersi su očito bili pun pogodak. Zadovoljan odrađenim koncertom, frontman benda Željko Banić Bane osvrnuo se i na neuspjeli pokušaj nastupa na Dori. Na Doru je otišao, ističe, ne svojom voljom već na zahtjev svoje izdavačke kuće Aquarius jer su smatrali da je to dobar promotivni potez. </p>
<p>»Nismo ušli u polufinale, ali mi nije neugodno zbog toga. Neugodno mi je što sam se uopće tamo našao. Kad sam čuo repertoar, shvatio sam da nam tamo stvarno nije mjesto«, kaže Bane. </p>
<p>U posljednje vrijeme bend mnogo vremena provodi u studiju gdje snimaju četvrti studijski album kojeg će nazvati »Sreća«. </p>
<p>»Ipak, od nečeg se treba i živjeti pa usput odrađujemo i koncerte. Na albumu će biti deset pjesama i sve će imati akustični štih«, kaže Bane. Autor svih tekstova, glazbe i aranžmana je upravo on jer misli da su njegove pjesme kvalitetne, drukčije. </p>
<p>»Mislim da u Hrvatskoj ima kvalitetnih autora, ali ja radije iscijedim naranču nego pijem cedevitu«, rekao je frontman Songkillersa. </p>
<p>Ana Rukavina</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Damir Urban pjevao na Manhattanu </p>
<p>NEW YORK</p>
<p> – U Hrvatskom centru na Manhattanu tijekom vikenda održan je koncert riječkog glazbenika Damira Urbana i grupe 4. Organizator koncerta bila je udruga Doors Art Foundation, čiji su osnivači Daniela i Andrej Urem. Kako je Hrvatski centar dio Hrvatske katoličke župe na Manhattanu, među nazočnima na Urbanovom koncertu je bio i fra Ivica Majstorović, glavni župnik. Gledano s muzičke strane koncert je bio spektakularan, od samog otvaranja i nastupa našeg proslavljenog glazbenika Nenada Bacha, preko nastupa američkog gitariste Frank Enea s pratećim bandom, pa do Urbanova izlaska na pozornicu posjetitelji su imali u čemu uživati. Riječki se glazbenik Damir Urban prvi put predstavio Hrvatima koji žive u Sjedinjenim Državama, i to u punom sjaju, bez obzira što dvorana nije bila popunjena do posljednjeg mjesta. Odmah nakon koncerta, u stilu Elvisa Presleyja, misteriozno je napustio dvoranu. No publika mu to, čini se, nije zaplijenjeni zamjerila. Riječki glazbenik trenutačno se nalazi na turneji po Sjedinjenim Američkim Državama gdje ga još očekuju nastupi u nekoliko velikih gradova, kao i još jedan njujorški nastup u legendarnom CBGB na Manhattanu. </p>
<p>Lorenc Ferić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="24">
<p>Lagani i okretni demoni zraka </p>
<p>Hrvatska praizvedba baleta bila je u Rijeci 2000. godine, također u koreografiji Normana Dixona, no te dvije izvedbe potpuno su različite / Sada je s velikim ansamblom Zagrebačkog baleta djelo bljesnulo u punom sjaju </p>
<p>Prvi romantični balet »Silfida« (La Sylphide) na glazbu Hermana Severina Lřvenskjolda prikazan je na subotnjoj premijeri u Hrvatskom narodnom kazalištu prvi put u Zagrebu, u koreografiji Normana Dixona. Hrvatska praizvedba bila je u Rijeci 2000. godine, također u Dixonovoj koreografiji. No te dvije izvedbe potpuno su različite. U Rijeci, Norman Dixon morao se voditi postojećim mogućnostima i malobrojnošću tamošnjeg ansambla, a sada je s velikim ansamblom Zagrebačkog baleta djelo bljesnulo u punom sjaju.</p>
<p> »Silfida« je prvi romantični balet, nastao 1832. godine u Pariškoj operi s najvećom balerinom toga doba Marie Taglioni u naslovnoj ulozi. Klasična baletna tehnika još nije bila razvijena kao u doba kada je prvenstvo preuzeo Francuz Marius Petipa. Koreograf Filippo Taglioni načinio je na muziku Jeana Schneitzhoeffera balet pun emocija, a nekoliko godina kasnije danski koreograf August Bournoville potiče skladatelja baruna Lřvenskjolda da na isti libreto napiše novu glazbu.</p>
<p> Norman Dixon tipičan je predstavnik stare engleske baletne škole koja je uvijek njegovala rani romantični bournovillski stil. Načinio je vlastitu verziju i koreografiju priče o nesretnoj ljubavi sa željom da romantičan, nerealni svijet približi i prikaže današnjem gledatelju, i s postavkom da je romantizam još pokraj nas i da nikada nije prestao postojati. U tome je uspio podsjećajući i publiku i plesače na početke klasičnog baleta, i iz čega se on razvio. </p>
<p> U »Silfidi« nema tehničkih bravura, u prvom planu je ličnost svakog pojedinca. Možda se danas, pored sve čudesne tehnike kojom vladaju današnji plesači, zaboravilo na izražajnost ličnosti. Težina djela je u tome što se na izgled jednostavni elementi moraju izvesti čisto, lako, s mnogo mekoće i ljupkosti. Važno je priču plesnim korakom ispričati što jasnije i jednostavnije. Ansambl Zagrebačkog baleta pokazao je kako je spreman na sve izazove. Ovladao je osebujnim stilom koji se rijetko susreće i na mnogo većim baletnim pozornicama.</p>
<p> Milka Hribar-Bartolović kao Silfida prvi put predstavila se u takvoj lirskoj ulozi. Senzibilna balerina dočarala je veselu, prpošnu Silfidu kojoj je sve igra do samog tragičnog kraja, kada umire i kada Jamesu pokazuje svoju ljubav. Uspješno je ovladala stilom, iskazala duge ruke, vrlo lijepe linije, sigurne piruete, zadivljujuće balanse.</p>
<p> Ilir Kerni u kratkom razdoblju prikazao je velik raspon likova klasičnog baleta. Sada im je dodao ulogu Jamesa kao jedan od najvećih uspjeha. On je pouzdan plesač koji će sve zadatke ispuniti kako treba, a uloga Jamesa kao da je stvorena za njega. </p>
<p> Mlada talentirana balerina Ersilia Nikpalj pokazala je u ulozi Jamesove zaručnice Effie glumački raspon od vesele djevojke do ostavljene zaručnice. Izražajne uloge ostvarili su: Andrej Barbanov kao Gurn, Viorel Dascalu kao stara vještica Madge, Lidija Mede-Herceg kao Jamesova majka Alice i Nataša Sedmakov kao Effina majka Hannah.</p>
<p> Scenograf Žorž Draušnik i kostimografkinja Ljubica Wagner, u suradnji s izvrsnim svjetlom Denija Šesnića, ostvarili su bajkovit ugođaj i izgled predstave. Mnoštvo kariranih škotskih uzoraka upotpunjavalo je vedrinu i radost škotskih plesova ansambla u prvom činu. Bijeli kostimi silfida u drugom činu elegantno su naglašavali nestvarnost tih bića. Jedino kostimi vještica nisu bili odgovarajući i prikazivali su ih više kao muškarce. </p>
<p> Sa »Silfidom« Zagrebački balet dobio je privlačnu predstavu i povećao stilski raspon svojih izražajnih mogućnosti. U pripremi je bila velika pomoć asistenta koreografa Carlosa Araye, baletnih majstora Ljiljane Gvozdenović, Iraide Lukašove i Dinka Bogdanića, te Suzane Bačić u uvježbavanju polaznica Škole za klasični balet. Vrlo dobrim orkestrom HNK dirigirao je Miroslav Salopek. </p>
<p>Mladen Mordej Vučković</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Posljedice rata kao pobjedničke teme</p>
<p>Interes za dokumentarni film pokazao se iznimno velikim, a spremnost pojedinaca da neke projekcije odgledaju s poda govori kako je ovakav festival bio više nego nužan</p>
<p>Dokumentarni film je najsnažnija umjetnička forma za prikaz teških životnih situacije u kojima se svaki čovjek može zateći bilo kada, pa poistovjećivanje gledatelja sa povrijeđenim i ranjenim čovjekom stoga nije nimalo teško. Osobito se to odnosi na rat i njegove posljedice – skrhanog čovjeka i njegove unutarnje dvojbe i borbe. Prvi međunarodni festival dokumentarnoga filma »Zagrebdox«, koji se protekloga tjedna, u svakodnevno prepunim dvoranama održavao u Zagrebu, upravo je i donio velik broj filmova koje tematiziraju rat, odnosno njegove posljedice.</p>
<p>Veliku nagradu žirija, kojim je predsjedao redatelj Krsto Papić, dobili su upravo takvi filmovi. »Tri sobe melankolije«, finske redateljice Pirjoe Honkasaloe, pobjednik je međunarodnog natjecanja, a bosanskohercegovački film »Slike s ugla« redateljice Jasmile Žbanić je pobjednik regionalnog natjecanja. </p>
<p>Prvi film na osobit način progovara o posljedicama Čečenskoga rata, a u svoje središte postavlja djecu kao najkrhkija i najbespomoćnija bića. Redateljica je film razdijelila u tri dijela, a osobito je bolan onaj središnji u kojem se djeca moraju odvojiti od majke. Prizor u kojem djevojčica predškolske dobi u ogoljelom stanu u razrušenoj zgradi Groznog koricom kruha hrani bespomoćnu i za krevet prikovanu majku, dovoljno je potresan da se gledatelju stegne grlo i da ga svom svojom silinom ostavi nepomičnim u razmišljanju.</p>
<p>Prva soba, pak, donosi priču o dječacima koje ruska vojska obučava u svojoj školi u St. Petersburgu, a usmjerena je na osjećaj samoće. Ta vojna škola zapravo je neka vrsta doma za dječake čije je obitelji u većini slučajeva razorio rat. Njihov je nauk, što je zastrašujuće, i opet usmjeren na razaranje, a krug uništavanja tako ostaje otvoren. Bolna je spoznaja da ta nevina bića »kvalitetnim« vojničkim odgojem postaju ljudi sposobi za sijanje smrti.</p>
<p>»Slike s ugla« tematiziraju, pak, traumu redateljice – događaj kojim je za nju počeo rat. Stradavanje njene kolegice Biljane, redateljici je jednako bolna kao i spoznaja da postoje neljudi. Francuski fotoreporter koji se zatekao u blizini kada je granata ubila nekoliko ljudi, a teško ranila djevojku, umjesto pružanja pomoći, »samo je radio svoj posao«. Redateljicu je progonilo pitanje: »Koliko treba vremena da se ispucaju tri role filma na teško ranjenu osobu koja moli za pomoć«. Švedsko-ruski film »Miran život« redatelja Antoinea Cattina i Pavela Kostomarova, dobio je nagradu za film najboljeg mladog autora, a govori o bijedi, netoleranciji i bijesu. Posljedica takvoga stanja ljudi koji rade na farmi na sjeveru Rusije, također je Čečenski rat.</p>
<p> Ravnopravnu nagradu publike podijelili su, također, filmovi težih tema, »Djeca dekreta«, rumunjskog redatelja Florina Iepena, te hrvatski film »Direkt – Bez tate« Nebojše Sljepčevića.</p>
<p>»Zagrebdox« je, kako smo i prije samoga početka predvidjeli bio pun pogodak, a producentska kuća »Factum« pokazala se kao sjajan organizator. Interes za dokumentarni film pokazao se iznimno velikim, a spremnost pojedinaca da neke projekcije odgledaju s poda govori kako je ovakav festival bio više nego nužan. Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, također je uvidjelo ulogu »Zagrebdoxa«, i tijekom festivala ipak odlučilo dodijeliti mu novac, te i na taj način potvrdilo njegovu vrijednost i osiguralo da se festival održi i iduće godine. </p>
<p>Božidar Trkulja</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Novo vrednovanje majstora secesije</p>
<p>Galerija Klovićevi dvori 2. ožujka priređuje veliku retrospektivu Gabriela Jurkića pod naslovom »Od secesije do impresije« s dvjestotinjak izložaka u izboru dr. Ivanke Reberski</p>
<p>Stvaralaštvo Gabriela Jurkića, jednoga od najplodnijih umjetnika s ovih prostora, čije je djelovanje zahvatilo vremenski luk od preko pedesetak godina, počev od samih početaka 20. stoljeća, ostalo je gotovo nepoznato hrvatskoj publici. Iz toga razloga Galerija Klovićevi dvori priređuje mu 2. ožujka veliku retrospektivu pod naslovom »Od secesije do impresije« sa preko dvjestotinjak izložaka u izboru dr. Ivanke Reberski, kojom će se nastojati revalorizirati Jurkićevo slikarstvo. </p>
<p>Više je razloga zašto se Jurkića, jednoga od najznačajnijih protagonista kasne secesije i simbolizma u nas, nije dovoljno predstavljalo posljednjih pola stoljeća. Jedan je zasigurno taj što se Jurkić sredinom 50-ih godina povukao u osamu Franjevačkoga samostana Gorica u rodnome Livnu u BiH gdje je radio sve do svoje smrti 1974. godine. Do tada, međutim, njegova je umjetnost intrigirala mnoge hrvatske likovne kritičare, budući da je svojim školovanjem, učestalim boravcima i zapaženim izložbama, naročito onima u Salonu Ulrich, bio usko povezan sa zagrebačkom umjetničkom scenom.</p>
<p>Upravo je u Ulrichu bilo posljednje Jurkićevo hrvatsko predstavljanje davne 1934. godine kada je izložio ciklus pod nazivom »Večeri« koji je uspoređivan s djelima Poussina, Bocklina i Klingera. Jurkića se zaobilazilo u pregledima hrvatske povijesti umjetnosti i zbog toga što je on, a nije jedini, zapravo pripadao dvjema sredinama. Autorica izložbe Ivanka Reberski reći će da je Jurkića »kao bosanskoga Hrvata pratila podvojena pripadnost poput usuda, možda više kroz stvaralaštvo negoli kroz život«. </p>
<p>Dok mu je njegova bosansko-hercegovačka domovina priredila već dvije retrospektive - prvu krajem 70-ih četiri godine nakon smrti, te prije nekoliko mjeseci u sarajevskoj Umjetničkoj galeriji - kako navodi Reberski, Hrvatska mu je ipak ostala dužna. Unatoč velikom zanimanju hrvatskih stručnjaka za njegovo djelo - pisali su o njemu, među ostalim, Grgo Gamulin, Igor Zidić, Josip Depolo i Ljiljana Domić - temeljiti retrospektivni prikaz Jurkićeva opusa do danas nije učinjen. </p>
<p>Stoga će, zagrebačka retrospektiva brojem izložaka nadmašiti i one prethodne u BiH. Prema riječima kustosice izložbe Biserke Rauter Plančić tom će se izložbom konačno pokazati da Jurkićev opus nedvojbeno pripada i korpusu hrvatske povijesti umjetnosti. Na izložbi će se moći vidjeti sve Jurkićeve stilske mijene, od radova nastalih pod utjecajem simbolizma i secesije preko postimepresionističkih odjeka, sve do djela iz zadnje faze tzv. »realističnih impresija«. Najviše ima pejzaža, koji je Jurkiću bio u središtu interesa čitavoga života, a naročito onoga njegovog livanjskoga zavičaja koji mu je bio, kaže Reberski »životna tema«. Nije za zanemariti niti ciklus morskih pejzaža nastalih 20-ih godina s prikazom mediteranskoga krajolika dubrovačkoga područja.</p>
<p>Na portretima pak, moguće je pratiti početno Jurkićevu traženje stila od realizma pa do secesijskih koncepcija tijekom prvih desetljeća prošloga stoljeća. Među tim djelima na retrospektivi će se naći i neki vrlo rani slikarevi pokušaji prije studija na bečkoj i zagrebačkoj akademiji ali i posljednja djela nastala krajem 60-ih godina kada je bio gotovo potpuno slijep, no unatoč tome, kako smatra kustosica Rauter Plančić, tehnički savršena. Bit će predstavljene i dvije kopije po Bocklinu iz 1905. godine koje su tijekom priprema za zagrebačku retrospektivu pronađene u Dijecezanskome muzeju u Zagrebu.</p>
<p>Romina Perić</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Dlakavi roboti i umjetni ljubimci </p>
<p>Paul Granjon, umjetnik-izumitelj, pokazao je posjetiteljima zagrebačke galerije »Nova« duhovite naprave koje objedinjuju kompjutorsku i robotičku znanost </p>
<p>na duhovit način / Umjetnik je oduševio publiku psećim ušima i repom koji rade na baterije, istovremeno objašnjavajući važnost tih izuma u svakodnevnom životu</p>
<p>U ljudskoj mašti, sa razvojem civilizacije, rasla je i ideja o stvaranja umjetnih stvorova. Naša fantazija tražila je bića koja bi radila umjesto nas ili obavljala nama odbojne odnosno dosadne poslove. Jedna od najranijih legendi o umjetno stvorenom biću, legenda o Golemu, stvorenju nalik čovjeku stvorenom od gline i praha, nastala je veoma davno, u 13. stoljeću, prema predajama iz Kabale. No, riječ »robot« ušla je u opću upotrebu tek 1921.godine, kada je Karel Čapek, u Pragu, postavio svoju dramu »R.U.R.« (Rossumovi Univerzalni Roboti). Čapekova drama opisala je »raj« u kojemu robotički strojevi u početku rade za opću dobrobit čovječanstva, no na kraju strojevi bivaju optuženi za socijalne nemire i nezaposlenost. Strojevi, kiborzi i roboti golicali su maštu umjetnika desetljećima, no s razvojem robotike i jednostavnijim ( i jeftinijim) pristupom novim tehnologijama, umjetnici su počeli stvarati prave robote. </p>
<p>Tema robota odnosno robotička tehnologija osnovna je preokupacija i Paula Granjona, umjetnika iz Velike Britanije koji se nedavno predstavio humorističko-robotičkim performansom naslovljenim »Z Lab vam predstavlja« što ga je izveo u zagrebačkoj galeriji »Nova«. Njegov performans jedan je u nizu izvedbi koje organizira »Kontejner-biro suvremene umjetničke prakse« u sklopu projekta »Touch me«, a čiji je cilj približiti robotičku umjetnost široj publici. </p>
<p>Paul Granjon je posjetiteljima pokazao duhovite naprave koje objedinjuju kompjutorsku i robotičku znanost na veoma duhovit način. Primjerice, smrtno ozbiljnoga lica predstavio je publici, putem kratkih video filmova, svoju opsesiju dlakavim robotima, počevši od izmijenjenog virtualnoga kućnog ljubimca »Tamagochija«, pa do krznenog robota programiranog za izvođenje jednostavnih karate udaraca. Uz to, umjetnik-izumitelj oduševio je publiku umjetnim psećim ušima i repom koji rade na baterije, istovremeno objašnjavajući važnost tih izuma u svakodnevnom životu.</p>
<p>Ipak, koliko god bile smiješne i zabavne Granjonove naprave, one skrivaju i mračne distopijske ideje odnosno komentiraju naš mentalni krajobraz u sve naprednijem tehnološkome okruženju. Kako ističe Granjon u predgovoru izložbenoga kataloga, gradeći komične, dirljive ili apsurdne instalacije iz reciklirane i zastarjele tehnologije, on proizvodi djelo koje slavi istraživački duh i kritički uvid. Istovremeno, umjetnik nam daje do znanja da je vrijeme opčinjenosti obećanjima novoga strojnog doba koje je fasciniralo umjetnike-futuriste početkom prošlog stoljeća, iza nas. Upotreba reciklirane tehnologije korištene prilikom stvaranja Granjonovih naprava demistificira ideju napretka koju bi mogli donijeti sljedeći naraštaji strojeva, pa ipak umjetnik razigranim, svima razumljivim pristupom tehnologiji otvara nove mogućnosti dijaloga čovjeka i stroja potrebnim za budući suživot sve prisutnijih robota i naprava u našoj svakodnevici. </p>
<p>Leila Topić</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Austrijski jazzist u B. P. Klubu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Veliki austrijski jazz-maker Erich Kleinschustera nastupa u zagrebačkom B. P. Klubu 28. veljače od 22 sata. Koncert je organiziran u povodu obilježavanja 50-godišnjice Austrijske čitaonice u Zagrebu i 25-godišnjice suradnje s »Jazette« i B. P. Klubom u Zagrebu. Taj značajni jazz-pozaunist je 70-ih godina, kao voditelj legendarnog Big Banda Austrijskog radija, bitno utjecao na razvoj alpskog jazza, a nakon njihova raspada postaje profesor na Visokoj glazbenoj školi u Grazu. Početkom 90-ih osniva JAM – The Austrian Jazz Orchestra, koji okuplja najnadarenije studente i diplomirane glazbenike iz austrijskih škola. Od 1998. godine se prema njegovoj zamisli i pod njegovim vodstvom u Grazu održava »Ljeto jazza« na kojemu nastupaju poznati glazbenici. </p>
<p>S. T. K.</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Svijet potrošnje</p>
<p>KOPRIVNICA</p>
<p> – Na izložbi »Fool's Paradise« u Galeriji »Koprivnica« Tomislav Balažin upravo predstavlja niz konceptualnih radova – svojevrsnu kritiku potrošačkoga društva. Postavom instalacija, objekata, digitalnih fotografija i poruka, ispisanih kao slika na staklu, autor zapravo ilustrira svoje viđenje »lažnog raja«: obilje, prezasićenost i ispraznost društva koje je upalo u zamku vlastita napretka, pa čovjek današnjice svijet oko sebe promatra kroz prizmu robe. Izložba je otvorena do 7. ožujka, a tekst u katalogu piše Draženka Jalšić Ernečić. </p>
<p>J. Š.</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>»Odšteta« na Maloj sceni</p>
<p>ZAGREB </p>
<p> – Imaju li javne osobe pravo na privatnost ili tabloidni zološki vrtovi s pravom njima hrane javnost, samo je jedno od pitanja koja će postaviti najnovija predstava kazališta Mala scena. Drama Stevea Thompsona »Odšteta« u režiji Nore Krstulović bit će premijerno izvedena na večernjoj sceni toga kazališta 28. veljače. »Nije u interesu javnosti samo zato što javnost interesira«, samo je jedna od rečenica ovoga suvremenoga, intrigantnog i duhovitog teksta o novinarima željnim moći, sucidalnim urednicima i oštrim odvjetnicima koji pokušavaju pospremiti prošlost. Steve Thomson »Odštetu« je napisao po narudžbi londonskog »The Bush Theatrea«, gdje je premijerno izvedena u lipnju 2004. godine, a britanski kazališni kritičari bili su oduševljeni tekstom. Kazalište Mala scena izdat će u cijelosti u svojoj biblioteci tekst »Odšteta« uz predgovor Ante Perkovića. Ostatak autorskog tima čine Dinka Jeričević, autorica scenografije, i Jagoda Zadro, koja je osmislila kostime, a u predstavi glume Petra Dugandžić, Milan Pleština, Amar Bukvić/Frano Mašković te Ivica Šimić/ Ivica Zadro. </p>
<p>S. T.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="31">
<p>Janici pobjeda, Pärson druga</p>
<p>Janica nije ponovila ostvarenje sa Svjetskog prvenstva kada je u obje kombinacijske discipline bila najbrža, no već si je nakon jutarnjeg spusta prilično popločala put prema 100 bodova. Naime, u spustu je Janica iza sebe ostavila švedsku skijašicu za 81 stotinku što joj je jamčilo ukupnu pobjedu</p>
<p>SAN SICARIO</p>
<p> – U trodnevnom skijaškom nadmetanju napokon se dogodilo nešto očekivano - Janica Kostelić je pobjednica jedine kombinacije u sezoni, dok je Anja Pärson druga. Takav epilog nije previše promijenio »krvnu sliku« ukupnog redoslijeda Svjetskog kupa budući da je Šveđanka zadržala vodstvo. Prije Lenzerheidea i završnice Svjetskog kupa, gdje se održavaju četiri discipline, Pärson ima 63 boda prednosti u odnosu na Janicu Kostelić.</p>
<p>Janica nije ponovila ostvarenje sa Svjetskog prvenstva kada je u obje kombinacijske discipline bila najbrža, no već si je nakon jutarnjeg spusta prilično popločala put prema 100 bodova. Naime, u spustu je Janica iza sebe ostavila švedsku skijašicu za 81 stotinku, što joj je gotovo garantiralo ukupnu pobjedu. Trebalo je »tek« pametno voziti laganu jednu vožnju slaloma i održati prednost pred velikom konkurenticom u Svjetskom kupu.</p>
<p>Novost ove kombinacije bila je ta što se vozila samo jedna slalomska vožnja, no to nije previše pogodovalo najboljim spustašima, jer primjerice i Götschl i Dorfmeister su na kraju zauzele pozicije iza petog mjesta. Opet se sve, po dobrom starom običaju, odlučivalo između dvije najbolje svjetske skijašice.</p>
<p>Janica je čak vozila kraći kombinacijski spust nešto slabije nego onaj originalni u subotu. Nekoliko puta ju je brzina odnijela sa zamišljene »trake«, nekoliko puta se osjetilo znatno podrhtavanje njenih skija, no i takva vožnja je bila predobra za sve. Pogotovo za Pärson koja je podbacila u odnosu na subotnji nastup</p>
<p>. I ta 81 stotinka prilično je usmjerila daljnji tijek kombinacije, budući da je bilo teško zamisliti kako Janica na kratkoj slalomskoj stazi može izgubiti skoro cijelu sekundu prednosti. Premda je Pärson odvezla sasvim solidni slalom, Janica je gotovo rutinski, umirujuće i staloženo, obavila tih 40-ak sekundi i na koncu pobijedila.</p>
<p>No, unatoč pobjedi razlika između ove dvije skijašice se spustila tek za 20 bodova, tako da mirnija prema Lenzerheideu putuje Pärson. Tih 63 boda prednosti su veliki zalog za Šveđanku, pogotovo jer je San Sicario pokazao njezin veliki napredak u brzim disciplinama. Međutim, kako se i očekivalo, neizvjesnost će trajati do posljednje utrke u kojoj će obje skijašice imati šansu osvojiti laskavi naslov najbolje ove sezone u Svjetskom kupu.</p>
<p>– Mogu reći kako sam korektno obavila obje nedjeljne vožnje. Mnogo zadovoljnija mogu biti sa spustom, jer mislim kako mi je on donio ukupnu pobjedu. Ne želim kombinirati sa bodovima. Očito je kako će četiri utrke u Lenzerheideu dati odgovor na sve. Definitivno je Anja u prednosti, jer 63 boda u ovakvom nadmetanju znače mnogo. No, tu sam, blizu, i čekam svoju priliku, rekla je Janica nakon kombinacijske pobjede.</p>
<p> • Rezultati, kombinacija: 1. KOSTELIĆ (Hrv) 2:19.35, 2. Parson (Šve) +0.43, 3. Brydon (Kan) +1.32, 4. Hosp (Aut) +1.66, 5. Kildow (SAD) +1.86...</p>
<p>rezultati, spust: 1. KOSTELIĆ (Hrv) 1:35.65, 2. Gotschl (Aut) +0.08, 3. Brydon (Kan) +0.78, 4. Parson (Šve) +0.81, 5. Dorfmeister (Aut) +1.23...</p>
<p>rezultati, slalom: 1. Zahrobska (Češ) 42.40, 2. Stiegler (SAD) +0.16, 3. Parson (Šve) +0.92, 4. Hosp (Aut) +1.00..., 6. KOSTELIĆ (Hrv) +1.30...</p>
<p>ukupni redoslijed Svjetskog kupa: 1. Parson (Šve) 1241, 2. KOSTELIĆ (Hrv) 1178, 3. Dorfmeister (Aut) 982, 4. Gostchl (Aut) 974, 5. Poutiainen (Fin) 909... </p>
<p>S. K.</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Važna pobjeda kaštelanskih odbojkaša </p>
<p>KAŠTELA</p>
<p> – Odbojkaši Mladosti iz Kaštela u 17. kolu Prve lige slavili su važnu pobjedu 3-0 protiv Centrometala iz Črečana. Kaštelani su teško došli do nove pobjede obzirom da su se gosti predstavili kao dobra i kvalitetna ekipa. Visoki reprezentativac Ivan Ćosić pružio je najbolju igru ove sezone u dresu Mladosti. I ostali odbojkaši zaslužuju sve pohvale za hrabru i srčanu igru. Mladostaši su s ovom 11. pobjedom trenutno na petoj poziciji na ljestvici s 30 osvojenih bodova. Skoro je sigurno da su osigurali doigravanje za prvaka pet kola prije kraja natjecanja.</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Zagreb se još jednom sam pobijedio </p>
<p>Nakon utakmice trener Zagreba Ivan Sunara je zazivao sreću koja im jednom mora okrenuti i lice. No, kada u posljednjih deset minuta momčad uđe s devet koševa viška, onda nije sreća čimbenik na koji bi se trebalo pozvati </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Košarkaši Zagreba doživjeli su još jedan poraz u Goodyear ligi. Ovaj put u 23. kolu bolji su bili košarkaši Zadra sa 83-82. Utakmice Zagreba iz kola u kolo sve više nalikuju na staru gramofonsku ploču. Sjajni trenuci igre iz utakmice u utakmicu bivaju prekidani škripanjem igle po vinilu i preskakanjem najboljih dijelova. U Zagrebovom slučaju -pobjede. Ponovno stare boljke, ponovno samo dva igrača »u utakmici«, ponovno naizgled nedostižno vodstvo i ponovno poraz uz alibi na Fortunu koja je još jednom okrenula leđa. Redom je to izgledalo ovako. Damir Miljković i Marko Tomas bili su jedini raspoloženi zagrebaši. Obojica su ubacili 28 poena, mlađi je Tomas, uz još jedno skautiranje NBA delegacije, dodao i osam skokova. Imali su gosti iz Trnskog i 17 koševa prednosti (54-37) i po receptu koji u Trnskom tako dobro prolazi, sve su bacili u vodu.</p>
<p>Zadrani su bili na konopcima, a publika u Jazinama se držala za glavu gledajući nešto što je trebalo biti posrtaj omiljene im momčadi. No, strpljivom igrom i namještanjem ruke u pravom trenutku Banić, Tvrdić, Gečevski i društvo su opalili još jedan šamar zagrebačkim žutima. A, ovoga puta im se lice treba žariti još neko vrijeme. </p>
<p>Nakon utakmice trener Zagreba Ivan Sunara je zazivao sreću koja im nakon ovakvih »nesretnih« poraza jednom mora okrenuti i lice. Samo, pitanje je ne zazivaju li u Trnskom sreću malo previše.</p>
<p> Uostalom, kada u posljednjih deset minuta momčad uđe s devet koševa viška, onda nije sreća čimbenik na koji bi se trebalo pozvati. Pitanje je samo kada će to u Trnskom shvatiti...</p>
<p>Druga je, pak, stvar što se sve što se u posljednjih desetak dana veže na leđa vođe momčadi iz Trnskog može na njegovim leđima i - slomiti. Podsjećamo, odbijanje 600-tinjak tisuća eura izdašne ponude za transfer Marka Tomasa u španjolsku Tau Ceramicu može dekoncentrirati i iskusnije igrače od 20-godišnjeg Tomasa i poremetiti im nišanske sprave. Jer, Marko je gađao mršavih 35 posto iz igre, što je daleko od njegove poznate preciznosti. No, nepravedno bi bilo njega ocrniti u utakmici u kojoj su samo on i Miljković nešto pokušavali...</p>
<p>Krešimir Đureš</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Nicević ponovno odličan</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Hrvatski košarkaš Sandro Nicević nastavlja s izvrsnim igrama u grčkom AEK-u, u pobjedi 77-66 na gostovanju kod MENT-a hrvatski je igrač ubacio 15 poena uz 5 skokova za »žute«, Davor Kus igrao je tek tri minute, bez učinka. U dvoboju Makedonikosa i Panelliniosa (90-71), Slaven Rimac ubacio je 11 poena za domaćina, Bariša Krasić 16 za gostujuću momčad. </p>
<p>I. P. A.</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Žižićevih 10 poena u porazu Barcelone</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Košarkaši Barcelone su nakon euroligaškog poraza protiv CSKA, bili neuspješni i u domaćem prvenstvu. Na gostovanju kod Leche Ria, Barca je upisala sedmi poraz (85-95) i trenutno je na četvrtom mjestu španjolske košarkaške lige. Hrvatski reprezentativac Andrija Žižić je ubacio 10 poena, imao 2 skoka za 17 i pol minuta igre. Momčad Caja San Fernando, koju vodi trener Velimir Perasović, nije bila uspješna na gostovanju u Malagi, Unicaja je slavila sa 90-77. Bivši cibos Rodney Elliott je u porazu Manrese kod Tenerifa (63-83) sudjelovao s 4 poena i 2 skoka u 28 minuta igre. </p>
<p>I. P. A.</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Poraz Spahijinog Roseta u derbiju</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Košarkaši Roseta, koje vodi hrvatski izbornik Neven Spahija, bili su neuspješni u velikom derbiju pokrajine Abbruzzo, Teramo je slavio na domaćem parketu sa 94-86. Najefikasniji kod gostiju iz Roseta bio je Mahmoud Abdul Rauf sa 21 poenom, a Spahijina momčad nalazi se na sredini ljestvice, na devetom mjestu s omjerom 10-13. Scavolini je slavio u gostima kod Reggio Emilije sa 78-76, a Scoonie Penn ubacio je 12 poena i imao pet asistencija u pobjedi momčadi iz Pesara. </p>
<p>I. P. A.</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Phoenixu derbi i prvo mjesto, Webber pokvario premijeru</p>
<p>Pri rezultatu 101-99 za Sacramento Kingse, Webber je namjerno promašio drugo sobodno bacanje, uhvatio je loptu nakon »odbijanca«, no nije ju uspio pospremiti u koš</p>
<p>NEW YORK</p>
<p> – Dvoboj ponajboljih NBA klubova, domaćih Dallas Mavericksa i Phoenix Sunsa pripao je gostujućoj momčadi rezultatom 124-123. Očekivano, nije prošlo bez drame...</p>
<p>Dirk Nowitzki krenuo je u posljednji napad i kada se mislilo da će lagano položiti loptu za pobjedu, odnekud se stvorio Shawn Marion i blokirao njegov pokušaj te donio Sunsima najbolji omjer u ligi (43-13). Ova pobjeda dobiva na težini kada se zna da su Sunsi igrali bez ponajboljeg razigravača lige i motora svoje momčadi Stevea Nasha. Najbolji pojedinac u pobjedi svoje momčadi bio je Amare Stoudemire s 33 poena i deset skokova, dok se unatoč tituli »tragičara« uz ime Dirka Nowitzkog može iščitati i najbolji učinak na utakmici u dresu Mavsa (26 koševa, 16 skokova).</p>
<p>Da bi postali momčad s najboljim omjerom lige, Sunsi su trebali posrtaj San Antonio Spursa u svojoj dvorani, a takvo je što lako za očekivati baš poput sunca u Zagrebu. No, dogodilo se. Memphis Grizzliesi druga su momčad u ligi koja je otišla iz San Antonija s pobjedom u džepu. U 26 utakmica u SBC centru su, uz Memphis, slavili još samo Seattle Supersonici. Premda je Tim Duncan odigrao sjajno (27 poena, 19 skokova, četiri blokade), Spursi nisu imali rješenje za ujednačen napad Grizzliesa (Wright 19). Uz to su izgubili ove sezone rekordne 24 lopte...</p>
<p>Allen Iverson je dočekao Chrisa Webbera u dresu Philadelphia 76ersa. Webber je u premijernoj utakmici pokazao lukavstvo, ali ne i preciznost. Naime, pri rezultatu 101-99 za Sacramento Kingse (inače njegov dojučerašnji klub), Webber je namjerno promašio drugo sobodno bacanje, uhvatio je loptu nakon »odbijanca«, no nije ju uspio pospremiti u koš i ostvariti produžetak. Webber je ostvario svoju »normu« - 16 poena i 11 skokova, Iverson je dodao 27 koševa uz 14 dodavanja, ali šestorica Kingsa postigla su više od deset poena i pokvarila Webberov debi u dresu 76ersa.</p>
<p> • Rezultati: Miami – Orlando (Kasun nije igrao) 101-98, Charlotte – Chicago 90-94, New York (Šundov nije igrao) – Indiana 90-79, Philadelphia – Sacramento 99-101, Dallas – Phoenix 123-124, San Antonio – Memphis 82-84. </p>
<p>K. Đ.</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Trijumf Norvežana na 50 km </p>
<p>OBERSTDORF</p>
<p> – Sve tri medalje u »kraljevskoj« disciplini na 50 kilometara klasičnim načinom na Svjetskom prvenstvu u skijaškom trčanju u Oberstdorfu pripale su Norvežanima. Zlatnu medalju osvojio je Frode Estil koji je na cilj stigao s vremenom od 2:30:10.1 sati, srebro je osvojio Anders Aukland sa 0.7 sekundi zaostatka, a brončanu Odd-Bjoern Hjelmeset se 1.4 sekunde iza Estila. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Godina ostvario najbolji rezultat sezone </p>
<p>BOSTON</p>
<p> – Trostruki svjetski prvak, američki atletičar John Godina, na dvoranskom je prvenstvu SAD-a u Bostonu ostvario najbolji ovosezonski rezultat u bacanju kugle. Godina je pobijedio s hicem od 21.83 metra. Drugo mjesto osvojio je dvoranski svjetski doprvak Reese Hoffa (21.74), a treći je bio vlasnik dvije srebrne olimpijske medalje Adam Nelson (21.59). (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Drugo zlato za Ackermanna</p>
<p>OBERSTDORF</p>
<p> – Nijemac Ronny Ackermann osvojio je drugo zlato u nordijskoj kombinaciji na Svjetskom prvenstvu u Oberstdorfu. Ackermann je bio najbolji u posljednjem natjecanju u Oberstdorfu, sprintu kombinatoraca koji se sastoji od jednoga skoka na velikoj skakaonici i utrke na 7.5 kilometara. Srebrnu medalju osvojio je Norvežanin Magnus Moan, a brončanu njegov sunarodnjak Kristian Hammer.</p>
<p> • Rezultati: 1. Ronny Ackermann (Njem) 20:15.6 (125.8 bodova nakon skoka/19:51.6 - vrijeme u utrci), 2. Magnus Moan (Nor) + 11.1 (124.6/19:57.7), 3. Kristian Hammer (Nor) + 37.7 (115.2/19:47.3) ... (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Novi svjetski rekord Isinbajeve </p>
<p>LIEVIN</p>
<p> – Olimpijska pobjednica Ruskinja Jelena Isinbajeva u subotu je na dvoranskom atletskom mitingu u francuskom Lievinu postavila svjetski rekord u skoku s motkom, koji sada iznosi 4,89 m. U dva tjedna Ruskinja je tri puta rušila svjetski rekord. Prije osam dana u Birminghamu je skočila 4,88. Isinbajeva je vlasnica svjetskog rekorda i na otvorenom, kojeg je postavila u rujnu prošle godine na mitingu u Bruxellesu (4,92 m). (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Miller vratio Raicha u borbu za Svjetski kup</p>
<p>KRANJSKA GORA</p>
<p> – Pobjednik pretposljednjeg slaloma sezone Svjetskog kupa je Talijan Giorgio Rocca. Ivica Kostelić je unatoč bolovima u leđima nastupio i zauzeo 15. mjesto, dok se borba Millera i Raicha za ukupnu pobjedu u Svjetskom kupu zakomplicirala, budući da je Bode nastavio sa svojim slalomskim trendom ispadanja, a Raich je osvojio treće mjesto na Vitrancu.</p>
<p>Ivica Kostelić dugo je vremena vagao nastup na slalomu u Kranjskoj Gori, zbog bolova u leđima koje je osjetio u četvrtak. Vjerojatno su smetnje s leđima ostavili traga u Ivičinom nastupu na Vitrancu, gdje je u protekle tri sezone jednom pobijedio, a jednom bio treći. No, u nedjelju je Ivica bio daleko od takvih ostvarenja, jer obje njegove vožnje bile su nemirne, s mnogo podrhtavanja na stazi, pa je tako nakon prve vožnje bio 13., a utrku je završio na 15. mjestu.</p>
<p>Bode Miller sedmi put nije uspio završiti slalom ove sezone. Amerikanac uistinu ima »bizarnu« slalomsku sezonu, budući da je jednom pobijedio (u Sestriereu), a sve ostale vlastite hazarderske nastupe naplatio je ispadanjem. Gotovo očekivanim krajem na slalomu Miller je ponovno pružio ruku Benniju Raichu, koji se trećim mjesto apsolutno vratio u ravnopravnu borbu za naslov najboljeg ove sezone u Svjetskom kupu. Jer, sada Miller ima mizerni 31 bod prednosti uoči završnice u švicarskom Lenzerheideu i posljednje četiri discipline. Uz treće mjesto, Raich si je osigurao mali Kristalni globus za najboljeg u slalomu, dok je dio zadovoljštine na Vitrancu pronašao i Talijan Giorgio Rocca, koji je osvojio treći slalom ove sezone.</p>
<p> • Rezultati, slalom: 1. Rocca (Ita) 1:34.95, 2. Myhrer (Šve) +0.21, 3. Raich (Aut) +0.25, 4. Schonfelder (Aut) +0.76, 5. Larsson (Šve) +0.80..., 15. KOSTELIĆ +1.42...</p>
<p>prva vožnja: 1. Palander (Fin) 45.52, 2. Pranger (Aut) +0.29, 3. Rocca (Ita) +0.56, 4. Matt (Aut) +0.59, 5. Raich (Aut) +0.64..., 13. KOSTELIĆ (Hrv) +1.22... </p>
<p>redoslijed, slalom: 1. Raich (Aut) 502, 2. Pranger (Aut) 396, 3. Rocca (Ita) 390..., 6. KOSTELIĆ (Hrv) 237...</p>
<p>ukupni redoslijed Svjetskog kupa: 1. Miller (SAD) 1253, 2. Raich (Aut) 1222, 3. Maier (Aut) 958, 4. Walchhofer (Aut) 910..., KOSTELIĆ (Hrv) 237... </p>
<p>S. K.</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Šibenik propustio pobijediti Jadran</p>
<p>ŠIBENIK</p>
<p> – Vaterpolisti Šibenika imali su priliku u 13. kolu Prvenstva Hrvatske pobijediti još jednog favorita, ali nisu uspjeli, Jadran je slavio sa 9-6. </p>
<p> Neizvjesnost je trajala do posljednje dionice, u koju su Splićani ušli sa zgoditkom prednosti, ali je domaćin uspio izjednačiti na 6-6. Santini je nakon toga dva puta imao priliku dovesti Šibenik u vodstvo, jer se našao sam pred vratarom Pavićem, ali je ovaj oba puta obranio. U protunapadu Splićani su postigli dva pogotka i sve je bilo riješeno. </p>
<p>• Bazen u Crnici</p>
<p>ŠIBENIK – JADRAN DELTRON: 6-9 (1-1, 3-2, 1-3, 1-3)</p>
<p>ŠIBENIK: Petričević (6 obrana), Sabioni, Ćaleta 1, Matić, Petković 1, Tucak, Santini, Rončević 3, Marić, Rudinica, Polačik 1, Španja, Samodol, Grgas-Svirac.</p>
<p>JADRAN DELTRON: Pavić (13), Kekez, Delaš 1, Popović, Žanetić 2, Zubčić 2, Sarić 2, Franičević, Veig, Armanda, Kunac, Lalić 1, Antonijević 1, Šetka.</p>
<p>SUCI: Vlasić (Zagreb), Curić (Dubrovnik). GLEDATELJA: 500.</p>
<p>ISKORIŠTENOST IGRAČA VIŠE: Šibenik 2-7; Jadran 4-8</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Josip PAVIĆ </p>
<p>J.D.</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Federer i treći put zaustavio Ljubičića</p>
<p>I treći put ove sezone Čarobnjak iz Basela zaustavio je Ivana Ljubičića na putu do drugog ATP naslova u karijeri. Kao i u Rotterdamu prije tjedan dana, finale u Dubaiju je ponudilo triler. Nažalost, s jednakim završetkom</p>
<p>DUBAI</p>
<p> – Prošla generacija tenisača je imala nesreću što je igrala u vrijeme Petea Samprasa, dok sadašnje društvo na Touru svog »krvnika« vidi u Rogeru Federeru. A među njima posebno mjesto zasigurno ima Ivan Ljubičić. I treći put ove sezone Čarobnjak iz Basela zaustavio je Ivana Ljubičića na putu do drugog ATP naslova u karijeri. Kao i u Rotterdamu prije tjedan dana, finale u Dubaiju je ponudilo triler. Nažalost, s jednakim završetkom, Federer je ponovo osvojio presudne poene i nakon dva sata i deset minuta igre slavio sa 6-1, 6-7 (6), 6-3.</p>
<p>Rasplet prvog seta naslutio je kako će finale biti jednosmjerna ulica za prvog tenisača svijeta na putu do pobjede u 16. uzastopnom finalu. Naime, Ljubičić nikako sebi nije mogao oprostiti tri propuštene »break« lopte u trećem gemu. I dok je razmišljao o drugom servisu kod treće »break« prilike kojeg je mogao zabiti, Federer je osvojio prvi set i poveo sa 2-0 u nastavku. </p>
<p>Praktički do trećeg gema drugog seta Ljubičić je na terenu bio samo tijelom, u mislima je još uvijek bio na otvaranju meča. Tada je spasio »break« priliku, koja bi definitvno riješila pitanje pobjednika. Mogući preokret počeo se nazirati u osmom gemu kada je nakon nekoliko sjajnih poena, koje su ga doveli do 15-40, sjajnim pasingom »okrenuo« publiku na svoju stranu i vratio samopouzdanje. »Tie-break« je ponudio scenarij iz Rotterdama, no ovoga puta je Federer poveo sa 4-2, a Ljubičić na kraju izborio treći set. Pritom je kod 6-5 spasio meč-loptu za dodatnu psihološku prednost.</p>
<p>No, do rezultatske prednosti (2-0) u trećem setu prvi je stigao švicarski genijalac. Istina, nije dugo u njoj uživao, Ljubičić je nadoknadio zaostatak već u slijedećem gemu. Presudni »break« je stigao u osmom gemu, Ljubičić je spasio 30-40, no na prednost je kod duge izmjene čvršći bio Federer i stigao do odlučujuće prednosti.</p>
<p>l Rezultat, finale: Federer (1) – LJUBIČIĆ (8) 6-1, 6-7 (6), 6-3. </p>
<p>I. Mi.</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Ančić prestrašio Amerikance </p>
<p>SCOTSDALLE</p>
<p> – I dok Ivan Ljubičić »drma« u Dubaiju, Mario Ančić je otišao na prag Davis kup dvoboja protiv Amerikanaca i dodatno ih prestrašio plasmanom u finale ATP turnira u Scotsdalleu. Nakon Milana prošle godine, Super Mario je stigao do drugog ATP finala u karijeri 6-1, 6-3 pobjedom protiv branitelja naslova Amerikanca Vincenta Spadeu.</p>
<p>– Pokušavam popraviti igru iz turnira u turnir. Za sada mi dobro ide, na posljednja tri turnira sam igrao polufinale, sada je stiglo finale, komentirao je Ančić.</p>
<p>Furiozan početak 20-godišnjeg Splićanina potpuno je iznenadio Spadeu, koji je osvojio samo jedan gem. Nastavak je pripao Amerikancu, poveo je sa 3-0, no Ančić se probudio i 5-1 serijom poslao miljenika domaće publike na tribine.</p>
<p>– Jednostavno sam ostao smiren. Četvrti gem drugog seta je bio presudan. Tko zna što bi bilo da je otišao na 4-0. Iako je Spadea igrao dobro u tom gemu, nekako sam smanjio zaostatak. A poslije sam ponovo počeo agresivno igrati, on nije imao pravi odgovor, rekao je Ančić.</p>
<p> • Rezultati, polufinale: Arthurs – Ch. Rochus 7-5, 7-6 (2), ANČIĆ (3) – Spadea (2) 6-1, 6-4.</p>
<p>I. Mi.</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Dinamo navijao za Hajduk</p>
<p>Nova bi promjena trenera značila veću pljusku klupskoj politici nego samome Lončareviću. No, nastavi li Dinamo sa slabim rezultatima, možda je moguće očekivati kakav »diplomatski manevar« u kojem bi se, primjerice, Lončarević mogao odreći dvostruke funkcije te u potpunosti preuzeti ulogu sportskoga direktora uz obrazloženje da se, recimo, ne može istodobno baviti i trenerskim poslom</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Kad bismo se mogli vratiti u neka »drevna« vremena, recimo u listopad ili studeni prošle godine, lako bismo predvidjeli sljedeći potez Dinamovog dopredsjednika Zdravka Mamića. Da je maksimirski klub, dakle, u to vrijeme na svom terenu pokleknuo u dvoboju protiv gradskog suparnika Zagreba, kao što je to bio slučaj ove subote na startu proljetnog dijela sezone, Mamić bi tražio – novoga trenera. Uostalom, nije li Nikola Jurčević, trener koji je i poveo momčad u aktualnu sezonu, morao napustiti klupu, iako u tih pet dvoboja nije upisao niti jedan poraz?</p>
<p>Što bi tek bilo da je, recimo, u tom svom mandatu izgubio protiv Zagreba usred Maksimira kao što se sad »omaklo« Iliji Lončareviću? Momčad iz Kranjčevićeve je ove subote, prvi put od osamostaljenja Prve HNL, uspjela pobijediti Dinamo u Maksimiru (2-1), i to u trenucima kad su »plavi« govornici euforično najavljivali proljetnu renesansu igre i rezultata, svih 14 pobjeda do kraja sezone i nagli juriš ka vrhu ljestvice. A već sada ih je, čim su odškrinuli vrata i provrili glavu, tresnula snažna ledena gruda u glavu.</p>
<p>Jasno je, dakle, da bi sadašnji Dinamov trener, u onakvome ambijentu i pri onakvoj kadrovskoj politici, već mahnuo maramicom u znak oproštaja i otputio se s one strane ograde uz vidljivi, prašnjavi otisak džona na stražnjem dijelu hlača. U međuvremenu je, dakle, osvanulo neko novo vrijeme, Mamić je u dosadašnjem dijelu sezone već ispratio trojicu trenera te tako i klubu i upravi i sebi samome nadjenuo etiketu neozbiljnoga.</p>
<p> Nova bi promjena trenera značila veću pljusku klupskoj politici nego samome Lončareviću, pa je sasvim realno očekivati da Mamić još neko vrijeme ipak neće dovoditi u pitanje status prvog čovjeka struke. Doduše, moguće je možda, nastavi li Dinamo sa slabim rezultatima, očekivati kakav »diplomatski manevar« u kojem bi se, primjerice, Lončarević mogao odreći dvostruke funkcije te u potpunosti preuzeti ulogu sportskoga direktora uz obrazloženje da se, recimo, ne može istodobno baviti i trenerskim poslom. U takvom bi razvoju događaja Mamić mogao angažirati novoga, u tom slučaju već petog trenera u sezoni, a da pritom ipak ublaži podsmijeh javnosti.</p>
<p>No, jesu li baš treneri glavni Dinamov problem? Hm, bilo bi pomalo neobično da baš nijedan od četvorice trenera koji su od ljeta do sad prodefilirali Dinamovom svlačionicom – ne valja.</p>
<p> Apsurd cijele priče je u tome što je Dinamo te subote igrom u potpunosti zasjenio Zagreb. Maksimirski su napadači »rafalnom paljbom« mitraljirali po Zagrebovim vratima i doista je teško shvatiti kako su se to zagrebaši uspjeli othrvati takvoj »plavoj ofenzivi«. Uz nadahnutog vratara Stojkića, čuvala ih je i golema doza sreće. Kako god bilo, Dinamo se sada, tri kola prije početka doigravanja, mora grčevito boriti za mjesto u prvih šest, za mjesto u Ligi za prvaka.</p>
<p> Zanimljivo, »plavi« su u subotu, nakon poraza protiv Zagreba, bili u pomalo apsurdnoj situaciji da su morali navijati za svoga vječnog rivala – Hajduk. Da je kojim slučajem Osijek uspio svladati Splićane u subotu u Gradskom vrtu, tada bi Dinamu odmaknuo na četiri boda razlike. To bi ujedno značilo da maksimirski nogometaši četiri boda zaostaju za Ligom za prvaka i da bi tu razliku morali dostići u posljednja tri kola. A u takvo što, čak ni u ambijentu Prve HNL, ne bi mogao biti siguran niti Arsenal...</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Hajdukovcima žao što je Dinamo izgubio</p>
<p>I službeni Poljud se zabrinuo hoće li Liga za prvaka ostati bez Dinama. Tko bi u tom slučaju napunio Poljud. Stoga se svi kojima je bijela boja u srcu nadaju da će Dinamo doći do elitnog razreda, makar se u poljudskom kafiću u nedjelju ujutro moglo čuti i ovo: »Neka Hajduk i ne bude prvi, ali neka Dinamo ne bude u Ligi šest«</p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Rezultati prvog proljetnog kola daju za pravo svim sportskim zaljubljenicima da uzviknu – živio nogomet! »Sveznadari« su s druge strane ostali bez teksta i danas se ne mogu hvaliti izjavama poput: »Jesam li vam rekao. Znao sam ja za ovaj dogovor!« Poraz Dinama od Zagreba u Maksimiru, Varteksa od Intera u Varaždinu, remi Rijeke i Pule na Kantridi, te Osijeka i Hajduka u Gradskom vrtu daleko su od onog što su »dobro upućeni« tvrdili. I ovo kolo je potvrdilo da je HNL ipak zanimljiv hrvatski sportski proizvod i da domaće nogoloptanje još uvijek privlači najviše publike. </p>
<p>Na Poljudu, pak, nisu nezadovoljni bodom iz Gradskog vrta, ali su nezadovoljni igrom Hajduka. Očekivanja su bila mnogo veća, međutim, na površinu su isplivale sve poznate slabosti »bijelih« poput kadrovskih manjkavosti u obrani. Pokazalo se, također, i da je Blaž Slišković izuzniman trener koji svojim potezima želi mijenjati stvari na travnjaku i taktičkim potezima pokušati svoju momčad dovesti u bolju situaciju. Hajdukovci su tako bez velike igre ipak došli do važnog boda i na putu su da uđu u Ligu za prvaka s prve pozicije.</p>
<p> Na ruku su im išli rezultati ostalih utakmica. Međutim, jedan ih je rezultat iznenadio i nisu baš njime oduševljeni. Naime, velikom broju hajdukovaca je žao što je Dinamo izgubio. I službeni Poljud se zabrinuo hoće li Liga za prvaka ostati bez Dinama. Tko bi u tom slučaju napunio Poljud i kako inkasirati prave novce bez »modrih«. Stoga se svi kojima je bijela boja u srcu nadaju da će Dinamo doći do elitnog razreda, makar se u poljudskom kafiću u nedjelju ujutro moglo čuti i ovo: </p>
<p>– Neka Hajduk i ne bude prvi, ali neka Dinamo ne bude u Ligi šest.</p>
<p>No, takvi su u debeloj manjini, zapravo se radi tek o jednom gorljivom Hajdukovom navijaču. Ostali se čak i pitaju kako bi to Hajduk mogao pomoći Dinamu. I tu zapravo dolazimo do kontradiktornosti. Tijekom ove zimske stanke iz Maksimira su letjele otrovne strelice prema Poljudu, pa se katkad činilo da bi određeni broj čelnika Dinama želio igrati takvo prvenstvo u kojem ne bi bilo njegovog najvećeg suparnika. Kako drugačije objasniti stalno potezanje priča o navodnom nelegalnom poslovanju »bijelih«, pa isticanje kako splitski klub neredovito plaća igrače, te Mamićevo upiranje prstom u zagrebačke suce i potenciranje da sude u korist Hajduka. </p>
<p>Istina je i da su takvi naizgled neprijateljski stavovi pravi začin nogometnom natjecanju, makar se koji put previše koriste za buđenje prizemnih strasti. No, kako bilo da bilo, ponovno se pokazalo da je nogomet zanimljiv i da je najveći magnet za gledatelje na ovim našim sportskim terenima. </p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Peta uzastopna pobjeda Lipovca </p>
<p>SOLIN</p>
<p> – Rukometašice Lipovca slavile su u 15. kolu Prvenstva Hrvatske protiv Osijeka CO sa 25-22 (12-12),što im je peta pobjeda u nizu. Bila je to prava prvenstvena utakmica u kojoj su obje ekipe žarko željele pobjedu. Važnost dvoboja »vezala« je ruke strijelcima tako da je postignuto malo golova s jedne i druge strane. Pomoćni trener Lipovca Ante Brčić kazao je:</p>
<p> – Dobro smo otvorili utakmicu, poveli smo 7-4 u 13. minuti, međutim, u finišu prvog dijela Osječanke su uspjele poravnati rezultat. Štoviše, bolje su gošće započele nastavak poluvremena, povele su sa 15-13. Preokret utakmice dogodio se u 44. i 52. minuti. Izjednačili smo rezultat na 16-16, zatim na 19-19, a vratarka Ana Križanac imala je 16 obrana plus dva sedmerca. To je bila naša najvrednija pobjeda u dosadašnjem tijeku prvenstva. </p>
<p>M. M.</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Šibenčanima očekivana pobjeda</p>
<p>ŠIBENIK</p>
<p> – Odbojkaši Šibenika morali su uložiti maksimum truda da izbore 3-1 pobjedu protiv borbenih Siščana u 17. kolu Prvenstva Hrvatske. Vodili su u prvom setu sa 22-19, a onda su napravili puno početničkih pogrešaka i izgubili set. Nakon toga su zaigrali puno bolje i vrlo lako riješili drugi set. U trećem su vodili sa 20-9 i kada se očekivao brzi kraj, gosti su serijom 8-0 opet doveli set u neizvjesnost. Ipak, bolji domaćin uspio je na kraju izboriti očekivanu pobjedu.</p>
<p>• Dvorana Baldekin</p>
<p>ŠIBENIK – SISAK: 3-1 (23-25, 25-14, 25-21, 25-15)</p>
<p>ŠIBENIK: Lečić, Jurin, Modrić, Slavica, Čogelja, Koloper, Božić, Crvelin, Grubišić, Jurlin, Klarić, Bašelović.</p>
<p>SISAK: Išek, Pavlić, Čavrag, Pavičić, Jurčević, Mraković, Milinković, Goljačić, Cvetnić.</p>
<p>SUCI: Mamić (Split) i Hranić (Zagreb). GLEDATELJA: 100.</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Hrvoje SLAVICA </p>
<p>J.D.</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Šibenčanke lako protiv Osječanki</p>
<p>ŠIBENIK</p>
<p> – Gledatelji u Šibeniku očekivali su pravi derbi 17. kola PH za odbojkašice, no gošće iz Osijeka potpuno su razočarale.</p>
<p> Šibenčanke su odigrale briljantno i za nepunih sat vremena došle do 3-0 pobjede i izborile važne bodove. Gošće su samo na početku drugog seta vodile sa 13-10 i to je bilo sve.</p>
<p> Raspoložene Ribičić, Rimac i Percan znalački su pronalazile »rupe« u bloku gošći i uzdignutih su ruku napustile parket. </p>
<p>• Dvorana Baldekin</p>
<p>ŠIBENIK FREE PORT – PIVOVARA OSIJEK: 3-0 (25-12, 25-17, 25-17)</p>
<p>ŠIBENIK FREE PORT: Pivčević, Šarić, Percan, Matulja, Prnjak, Ribičić, Živković, Benić, Čvrljak, Rimac, Daničić, Storić.</p>
<p>PIVOVARA OSIJEK: Popović, Kovač, Bareš, Šveol, Velenik, Marković, Jovičić, Romić, Pelin, Skender, Musa, Tikvicki.</p>
<p>SUCI: Hranić (Zagreb) i Mamić (Split). GLEDATELJA: 300.</p>
<p>IGRAČICA UTAKMICE: Marijana RIBIČIĆ </p>
<p>J.D.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="51">
<p>Papa se ipak pojavio na prozoru </p>
<p>Tako se ipak ove nedjelje nije prvi put dogodilo, kako je bilo najavljivano, da je u 26 godina pontifikata Ivana Pavla II. nedjeljni angelus održan bez Pape. Ivan Pavao II. bio je na prozoru bolnice i blagoslovio rukom prisutne. Iza Pape je stajao državni tajnik Svete Stolice, kardinal Angelo Sodano, te Papin osobni tajnik Stanislaw Dzivisz</p>
<p>RIM</p>
<p> – Papa Ivan Pavao II. se u nedjelju ipak pojavio na prozoru 10. kata bolnice Gemelli u Rimu, nakon što je pročitan angelus na Trgu svetog Petra.</p>
<p> Tako se ipak ove nedjelje nije prvi put dogodilo, kako je bilo najavljivano, da je u 26 godina pontifikata Ivana Pavla II. nedjeljni angelus održan bez Pape. Ivan Pavao II. bio je na prozoru bolnice i blagoslovio rukom prisutne. Iza Pape je stajao državni tajnik Svete Stolice, kardinal Angelo Sodano, te Papin osobni tajnik Stanislaw Dzivisz. </p>
<p> Papin tekst za nedjeljni angelus je pročitao u 12 sati zamjenik državnog tajnika, nadbiskup Leonardo Sandri, s trijema bazilike svetog Petra, te je u Papino ime udijelio apostolski blagoslov. Ivan Pavao II. se pridružio molitvi angelusa iz svoje sobe u bolnici Gemelli u Rimu, gdje je smješten u četvrtak zbog respiratorne krize i istoga dana uvečer mu je napravljena traheotomija. Od tog kirurškog zahvata, pa sve dok ne ozdravi, ne smije govoriti, mora čuvati glasnice. Zbog toga je njegov tekst u nedjelju pročitao msgr. Sandri.</p>
<p> Papa je najprije svima zahvalio na tome što su mu duhovno blizu, te je misli uputio svima koji su se okupili na Trgu svetog Petra i koji se u svijetu zanimaju za njegovo zdravlje. »Molim vas da me nastavite pratiti prije svega u vašim molitvama. Pokajnička klima korizme koju proživljavamo pomaže nam da bolje shvatimo i vrijednost patnje koja nas, na jedan ili drugi način, sve čeka. Volio bih da poruka utjehe i nade stigne do svih, posebno do onih koji prolaze teške trenutke, koji pate u tijelu i duhu«, poručio je Papa. </p>
<p> Inače, noć između subote i nedjelje je Papa u svojoj sobi na 10. katu bolnice proveo mirno. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Snažan udarac duhanskoj industriji</p>
<p>WHO ističe da bi taj, prvi međunarodni sporazum o javnome zdravlju, mogao spasiti milijune života kroz upozorenja na kutijama cigareta i zabranama oglašavanja duhanskih proizvoda/ Neki od najvećih uzgajivača duhana - Indija, Japan, Pakistan, Tajland i Turska, kao i neke od država vodećih u proizvodnji cigareta - Britanija, Njemačka i Nizozemska, već su ratificirale sporazum</p>
<p>ŽENEVA</p>
<p> – Globalni sporazum kojim se 192 članice Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) obvezuju odvraćati mlade od uživanja duhana i pomagati odraslima da ga odbace stupio je na snagu u nedjelju unatoč snažnom lobiranju duhanske industrije da se ugovor ne ratificira, tvrde aktivisti. WHO ističe da bi taj, prvi međunarodni sporazum o javnome zdravlju mogao spasiti milijune života kroz upozorenja na kutijama cigareta i zabranama oglašavanja duhanskih proizvoda. </p>
<p> »Pozivam sve zemlje da provedu niz mjera kojima će se uživanje duhana činiti sve manje privlačnim«, kazao je generalni direktor WHO-a Lee Jong-wook.</p>
<p> Drugi po redu, nakon povišenog tlaka, duhan je uzročnik smrti koje je moguće spriječiti. Duhanski dim ubija godišnje 4,9 milijuna ljudi, tvrdi UN-ova agencija. </p>
<p> Sporazum nazvan Okvirna konvencija o kontroli duhana daje članicama trogodišnji rok za primjenu mjera - markice upozorenja na kutijama cigareta te petogodišnji rok za zabranu oglašavanja, promocije duhanskih proizvoda i sponzorstva duhanske industrije. Također preporuča uvođenje većeg poreza na duhanske proizvode, borbu protiv krijumčarenja cigareta i smanjenje opasnosti od izlaganja duhanskom dimu. Sporazum su odobrile 192 države članice organizacije, a postao je važeći u nedjelju, kad je isteklo 90 dana otkako ga je ratificirala 40. po redu država. No, sporazum će imati zakonsku težinu samo u zemljama koje su ga i ratificirale. Zasad je to učinilo 57 od ukupno 167 država koje su ga potpisale, ali ga nisu uputile i u parlament. </p>
<p>Čelnici WHO-a i aktivisti tvrde da moćna duhanska industrija lobira kako bi spriječila ratifikaciju sporazuma. Lobiranje je snažno i u Sjedinjenim Državama, koje su potpisale sporazum, ali ga nisu poslale u Senat. Direktorica Incijative za oslobođenje od duhanskog dima pri WHO-u, Brazilka Vera Luiza de Costa e Silva tvrdi da u njezinoj domovini duhanska industrija opasno lobira protiv ratifikacije. »Lobiraju u Kongresu i Senatu da se ugovor ne bi potpisao. Koriste se uzgajivačima duhana uvjeravajući ih da će ostati bez posla prestanu li uzgajati duhan«, kaže dužnosnica. Aktivisti optužuju i administraciju američkog predsjednika Georgea W. Busha da radi na razvodnjavanju snage sporazuma. »Američka ratifikacija uputila bi snažnu poruku ostatku svijeta«, tvrdi američka skupina Djeca bez pušenja. </p>
<p> Neki od najvećih uzgajivača duhana - Indija, Japan, Pakistan, Tajland i Turska, kao i neke od država vodećih u proizvodnji cigareta - Velika Britanija, Njemačka i Nizozemska, već su ratificirale sporazum, tvrdi Douglas Bettcher, koordinator Sporazuma. Bettcher zaključuje da duhanska industrija gubi ovu bitku. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Nastavak kampanje za demilitarizaciju BiH </p>
<p>BANJA LUKA</p>
<p> – Najbrojnija oporbena stranka u Parlamentu Republike Srpske, Savez neovisnih socijaldemokrata (SNSD), najavio je u nedjelju na konferenciji za novinare nastavak javne kampanje za demilitarizaciju BiH. Ta je stranka podsjetila da je njenu zamisao prošle godine svojim potpisima poduprlo 36 tisuća građana RS i BiH. »S obzirom da se najavljuje druga faza reforme obrane u BiH, SNSD nastavlja kampanju za demilitarizaciju BiH, a ako ona nije moguća, pristat ćemo na ukidanje regrutacije i služenja vojne obveze i uvođenje male profesionalne vojske koja će se popunjavati isključivo dragovoljno«, izjavio je u nedjelju član glavnoga i izvršnog odbora SNSD Nikola Špirić. </p>
<p> Kampanja će, kazao je Špirić, trajati sve dok se ne donesu zakoni o profesionalnoj vojsci u BiH. Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik kazao je u nedjelju da politički predstavnici te stranke (kad se bude razmatrala reforma obrane) neće glasovati za drukčije rješenje niti na jednoj razini vlasti BiH, odnosno, kako je naglasio, »odbit će svaku verziju zakona koja podrazumijeva vojnu obvezu«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Izrael zaprijetio Siriji oružanom akcijom</p>
<p>Izraelski borbeni zrakoplovi napali su još 2003. baze Islamskog džihada u neposrednoj blizini Damaska također nakon palestinskog samoubilačkog napada koji je usmrtio 19 Izraelaca</p>
<p>ANKARA (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> – Izrael je zaprijetio oružanim napadom na sirijske ciljeve, optužujući režim u Damasku da stoji iza samoubilačkog bombaškog napada (u petak navečer) na jedan telavivski noćni klub u kome je poginulo petero a ranjeno 49 ljudi. »Ako se utvrdi da Sirija stoji iza tog samoubilačkog napada, napast ćemo ciljeve u toj zemlji«, rekao je zamjenik izraelskog ministra obrane Zeev Boim.</p>
<p>Ta prijetnja koja izaziva ozbiljne zebnje doima se vrlo uvjerljivo. Izraelski borbeni zrakoplovi napali su još 2003. baze Islamskog džihada u neposrednoj blizini sirijskog glavnog grada Damaska. Povod je i tada bio sličan: palestinski samoubilački napad koji je usmrtio 19 Izraelaca.</p>
<p>Zamjetno je da je najnoviji samoubilački napad izvršio student Abdullah Saeed Badran (21) iz okolice grada Tulkarema na Zapadnoj obali koji, kako se saznaje, nije bio uključen u terorističke aktivnosti. Izraelske vojne postrojbe su već u subotu poduzele brzu vojnu akciju na Zapadnoj obali gdje su uhitile dvojicu braće poginulog Badrana te još četiri druge osobe. Svi oni su podvrgnuti detaljnom ispitivanju od strane izraelskih organa sigurnosti. </p>
<p>Palestinske militantne skupine Hamas, Islamski džihad i Brigade mučenika Al Aqse osudile su telavivski samoubilački napad. No, 24 sata nakon izvršene akcije oglasio se Islamski džihad koji je poručio da stoji iza »Badranove svete žrtve« do koje je, kako tvrde, došlo zbog toga što Izraelci krše dogovoreni prekid vatre. </p>
<p>Palestinski predsjednik Mahmoud Abbas koji se nalazi na pravoj političkoj vjetrometini između raznih palestinskih militantnih skupina nastoji se pokazati kao istinski vrhovni autoritet. On je u nedjelju prvi put otvoreno optužio militante Hesbollaha i Iran da stoje iza organiziranja telavivskog zločina. Po njemu, to su centri kojima ne odgovara izraelsko-palestinski prekid vatre dogovoren 8. veljače na summitu u egipatskom ljetovalištu Sharm-el-Sheikh.</p>
<p>Postoje mnogi znaci da će to praktički iznuđeno Abbasovo »otkriće« vanjskih neprijatelja Palestinaca biti vrlo dobro primljeno od strane Sharonovog kabineta. Abu Mazen (konspirativni nadimak palestinskog čelnika) rekao je ono što bivši karizmatski palestinski predsjednik Yasser Arafat nije nikad ni po koju cijenu želio izustiti. On se pribojavao da bi takvim iskorakom mogao ugroziti palestinsko jedinstvo, pa čak i dovesti do žestokih unutarpalestinskih sukoba.</p>
<p>Hoće li do toga doći po novim, nešto izmijenjenim uvjetima, tek će se vidjeti. U svakom slučaju, Abbas je odlučio prvi krenuti u akciju. Naredio je šefovima palestinskih snaga sigurnosti da povedu energičnu akciju protiv svih ekstremnih skupina i pojedinaca. U protivnom, zaprijetio je njihovom smjenom sa dužnosti. U tom sklopu je i razmjena povjerljivih informacija s izraelskim obavještajnim službama i snagama sigurnosti.</p>
<p>Samoubilačka eksplozija u Tel Avivu izazvala je osude i zgražanje širom svijeta, uključujući i mnoge arapske zemlje. Administracija američkog predsjednika Georgea W. Busha je pozdravila odlučnost palestinskog rukovodstva da se obračuna sa »silama zla« u vlastitim redovima. Dodaje se da se oružani napadi ne mogu tolerirati kako od strane Izraelaca tako i Palestinaca jer ugrožavaju nade u bolju budućnost.</p>
<p>Izraelske prijetnje Siriji shvaćaju se vrlo ozbiljno u široj srednjoistočnoj regiji, naročito u Turskoj. Udruga turskih intelektualaca vjeruje da je to samo ponavljanje stare priče koja je dovela do anglo-američke vojne invazije na susjedni Irak. Glasnogovornik Udruge »Istočne konferencije« prof. Mehmet Bekaroglu je najavio za utorak odlazak u Siriju posebnim autobusima skupine intelektualaca u znak solidarnosti sa sirijskim narodom. Zajedno s njima otputovat će i predstavnici više političkih stranaka i nevladinih organizacija.</p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Iran razvija nuklearni program u podzemnim tunelima</p>
<p>Za Ameriku je slaba utjeha to što će Iran vraćati Rusiji iskorišteno nuklearno gorivo te ga, dakle, neće moći koristiti za izradu nuklearnog oružja / Iranski pregovarač Rowhani priznao »Le Mondeu« da je Iran nakon američkih prijetnji preventivnim napadom sakrio svoj nuklearni program u podzemne tunele</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Nakon dvije godine odgađanja i samo dva dana nakon sastanka na vrhu Busha i Putina, Rusija i Iran su u subotu potpisali nuklearni sporazum koji će omogućiti pokretanje iranske nuklearne elektrane što je grade Rusi. Iako taj sporazum sadrži i ključnu klauzulu prema kojoj će Iran od Rusije dobivati nuklearno gorivo, ali će ga, kad ga iskoristi, vraćati Rusiji, time su samo na prvi pogled ublažena strahovanja i sumnje da bi Iran to gorivo mogao upotrijebiti za izradu nuklearnog oružja. </p>
<p>Amerika je godinama pritiskala Rusiju da odustane od tog posla, tvrdeći da bi »nepouzdani Iran« gorivo za nuklearku mogao koristiti za izradu nuklearnog oružja, no iz više razloga Rusija je to odbijala, možda ponajprije zato što se radi o poslu vrijednom blizu milijardu dolara koji zapošljava stotine ruskih nuklearnih stručnjaka u Bushehru, u Iranu. Sumnjiva nuklearka u sumnjivom Iranu bila je i tema razgovora Busha i Putina u Bratislavi prošlog četvrtka. Jedan od zaključaka bio je i da se Iranu »ne smije dopustiti da razvija program nuklearnog oružja«, a jedan od preduvjeta za to trebalo je biti i rusko odustajanje od gradnje iranske nuklearke koja je već pri kraju. Subotnje potpisivanje rusko-iranskog sporazuma, »svemu usprkos«, moglo bi izazvati nelagodu i nezadovoljstvo u Washingtonu, bilo da se tu radi o ruskom »inatu« ili »lakovjernosti« glede iranskog obećanja da će vraćati u Rusiju iskorišteno nuklearno gorivo.</p>
<p>Američku nelagodu i sumnje svakako će pojačati priznanje Hassana Rohwanija, glavnog iranskog nuklearnog pregovarača, koji je u intervjuu Le Mondeu, objavljenom u petak, na pitanje »je li točno da je Iran izgradio podzemne tunele u kojima skriva svoje nuklearne aktivnosti«, odgovorio: »To bi moglo biti točno«. Rohwani, koji je pregovarao s Europljanima (Njemačka, Britanija i Francuska) o iranskom programu obogaćivanja urana, priznao da je Iran »poduzeo stanovite mjere sigurnosti nakon američkih prijetnji da će preventivno napasti Iran kako bi ga se spriječilo da razvije program gradnje nuklearnog oružja«: »Što smo drugo trebali učiniti nego premjestiti ..?«</p>
<p>Nakon sastanka na vrhu u Bratislavi, George W. Bush je novinarima rekao kako je tvrdnja da Amerika kani preventivno napasti Iran »jednostavno smiješna«, ali: »Kad to kažem, onda to znači da su sve opcije otvorene«. Sada, nakon iranskog priznanja o podzemnim »laboratorijima« i neuvjerljivog (premda ugovorom preciziranog) obećanja da će Iran vraćati Rusiji iskorišteno nuklearno gorivo, vjerojatno su za Busha i dalje »sve opcije otvorene«. </p>
<p>Klauzula o povratu iskorištenog goriva rezultat je ruskog inzistiranja i europskog i američkog pritiska. Iran je u protekle dvije godine stalno odbijao pristati na povrat goriva, tvrdeći da je transport radioaktivnog materijala iz Irana u Rusiju »vrlo riskantan«, ali Moskva je ustrajala na tome kako bi ublažila prigovore i strahovanja Zapada. </p>
<p>No, daleko je veća bojazan bila da bi Iran mogao sam proizvoditi nuklearnu gorivo, što bi onda bilo nemoguće kontrolirati. Uvozeći ga iz Rusije i pristajući na povrat iskorištenog goriva, Iran je, kao, pristao na kontrolu, iako mnogi na Zapadu sumnjaju u djelotvornost takvih »kontrolnih mehanizama«, a očito i dalje ostaje američka sumnja prema kojoj Iran »zasigurno već radi na svom nuklearnom oružju, bez obzira na sve«.</p>
<p>Ruski pritisak i inzistiranje na vraćanju iskorištenog goriva bio je u skladu s pritiskom Europljana koji su ustrajali na »sigurnosnoj klauzuli« koja Iranu očito nije draga, nudeći Teheranu gospodarsku, tehnološku, i drugu pomoć u nastojanjima da uđe u međunarodne organizacije. No, nitko nema dojam da je Amerika umirena nakon subotnjeg potpisivanja sporazuma. Sve bi barem donekle i za neko vrijeme moglo biti u redu i pod kontrolom, ali što se zapravo događa u podzemnim tunelima čije je postojanje priznao iranski pregovarač Rowhani?</p>
<p>Krešimir Fijačko</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Amerika više treba Europu nego obratno</p>
<p>PARIZ</p>
<p> - Nedavno završena europska turneja američkog predsjednika George Busha i njegov susret s francuskim predsjednikom Jacquesom Chiracom u Bruxellesu i dalje su predmet pomnih analiza u francuskim medijima u kojima prevladava ocjena kako »spektakularna promjena u tonu« ili »Bushevi osmjesi« ne mogu prikriti razlike koje postoje oko brojnih međunarodnih pitanja. Prvi posjet nekog američkog predsjednika europskim ustanovama u Bruxellesu utoliko je bio znakovitiji što ga je poduzeo George W. Bush, predsjednik kojemu je teško naći premca u povijesti SAD kad je posrijedi prezir prema »Staroj Europi«, navode mediji izjavu neimenovanog europovjerenika. Većina komentatora priklanja se pak ocjeni samih američkih kolega kako »prvi put u zadnjih pedeset godina Amerika više treba Europu nego obratno«, te da je Washington postao svjestan neodoljive »snage privlačivosti eurosfere« kao i spoznaje da se sloboda i demokracija ne mogu širiti bez diplomacije, pružanja pomoći i drugih oblika »soft powera«. </p>
<p> »Mars nije postao Venera«, kako je Robert Kagan, jedan od prvaka neokonzervativne misli u SAD krstio bio Ameriku i Europu na vrhuncu krize oko Iraka - ali se u dobrobit njihove pozitivne konstelacije uvjerila, čak je i otvoreno hvalila, i sama američka državna tajnica Condoleezza Rice za posjeta europskim prijestolnicama koji je prethodio Bushevoj turneji.</p>
<p> Ovu promjenu u američkoj vanjskopolitičkoj doktrini, koju francuski analitičari prepoznaju već u Bushevu inauguralnom govoru u siječnju ove godine, s pomakom naglaska s preventivnog rata i borbe protiv međunarodnog terorizma na borbu (koju pojedini francuski mediji radije nazivaju »križarskim ratom«) za demokraciju i slobodu, najbolje rezimira pariški Le Monde kad piše kako »nova Busheva administracija i dalje ostaje vjerna unilateralizmu ali pristaje na multilateralizam svaki put kad je nužno«. U izraelsko-palestinskom sukobu, financijska pomoć Europske unije nije bez značaja, ako se 'životvornom' želi učiniti eventualna palestinska država«, rezimira tako Le Monde glavne razlike između dviju atlantskih obala oko samo nekih značajnijih međunarodnih pitanja.</p>
<p>Francuski je predsjednik više nego zadovoljan ulogom koju je imao u Bruxellesu jer je dobio i najveće počasti: od radne večeri na samom početku Busheve turneje do uvodnih izlaganja na summitima i Sjevernoatlantskog saveza i Europske Unije s američkim predsjednikom. </p>
<p> Francuski su analitičari stoga istakli značenje činjenice da su u Bruxellesu Chirac i Bush razgovarali, no, kako naglašava jedan od njih, »to ne znači da su se i razumjeli«. </p>
<p>A na pitanje hoće li francuski predsjednik biti pozvan na ranč Crawford u Teksasu, odgovorio je sam američki predsjednik s veoma osobenim smislom za humor : »Meni je potreban dobar cowboy«. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="57">
<p>Tadićevom izjavom pale sve maske, a to treba reći i Englezima</p>
<p>Posjetom Zagrebu u povodu druge inauguracije predsjednika Stjepana Mesića, predsjednik Srbije Boris Tadić nedvosmisleno je rekao da je »najbolje da Hrvatska i Srbija i Crna Gora zajedno uđu u Europsku uniju«.</p>
<p> Nije on brzoplet čovjek, kojemu tek tako izleti misao i nije to bilo nalik samo na želju. Ako samo promotrimo tko se sve upire kako bi pronašao bilo što da Hrvatsku zaustavi, onda njegove riječi zvuče ozbiljno.</p>
<p>Istodobno nas sve pretvaraju u goniče generala Ante Gotovine, kojega možda i sami skrivaju samo da Hrvatska zastane na putu u Europsku uniju. Ako ga i ne skrivaju, zašto nas ne razumiju kad sva svjetska špijunaža i vrhunska tehnologija ne mogu naći najtraženijega čovjeka danas – Bin Ladena. Ne mogu naći Mladića i Karadžića niti uz pomoć međunarodnih vojski.</p>
<p>Tadić kaže da bi najbolje bilo da »vukovarska trojka« ubojica dođe na suđenje u Beograd. Puniša Račić koji je u beogradskoj skupštini smrtno ranio Stjepana Radića, a žrtve su bili i drugi zastupnici HSS-a, bio je također suđen u Srbiji i to tako da je živio u vili u Požarevcu. Koliko dugo, ne zna se.</p>
<p>Ne zamjeram našima što nisu na inauguraciji reagirali na Tadićevu izjavu, jer se mi znamo europski ponašati prema gostu koji je došao na svečanost. Ali zamjerit ću im ako to ne tresnu Englezima u lice! Da oni otkoče, ostali ne bi zaustavljali Hrvatsku u korist čekanja vlaka koji kasni nekoliko godina!</p>
<p>Tadićevom izjavom pale su sve maske. Ako netko priznaje da se i uz sve međunarodne napore godinama ne mogu naći najveći bjegunci, zašto je onda samo Hrvatska i samo Gotovina problem? Došlo je vrijeme da se to otvoreno kaže svima, a ne da se stalno posipamo pepelom kako mi »tražimo« nešto što oni znadu da nećemo naći (jer i ne žele da nađemo). Trgnimo se i progledajmo. </p>
<p>Prof. dr. DUŠKO MILIČIĆZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Što će nama Hrvatima ta nesretna balkanska košarkaška Goodyear liga</p>
<p>Još prije nekoliko mjeseci namjeravao sam dati koristan prijedlog našem Košarkaškom savezu, koji bi se s lakoćom mogao primijeniti i na mnoge druge sportove. Naime, uvijek sam se pitao što će nama Hrvatima ta nesretna košarkaška Goodyear liga? Što je ona nama korisnog mogla donijeti i što nam je u međuvremenu donijela? Zar nama ne bi bila daleko korisnija mitteleuropska liga, u kulturnijem i nama povijesno daleko bližem, privlačnijem i prirodnijem ambijentu. Čemu taj povratak Istoku?</p>
<p>Nama je već od samoga početka te nesretne Goodyear lige bilo vrlo dobro znano kome ona treba, kome je ona trebala biti pojasom za spasavanje. Znamo dobro tko je bio i tajanstveni sponzor i tutor te Goodyear lige, ali što je bilo, bilo je, i ne ponovilo se više. </p>
<p>Otprilike tako zvuči i članak Ive Perdec Augustić u Vjesniku od 9. veljače. To na neki način potvrđuje i sportski direktor »Cibone«, nekadašnji košarkaški velemajstor i čarobnjak Mihovil Nakić, ma koliko on oprezno i pomno birao riječi izražavanja svojih ključnih argumenata. Lako se dade iščitati da je to bio nametnuti recept »regionalnog povezivanja« i »svekolike koristi košarke na ovim prostorima«, dakle neskriveni angloamerički diktat, sličan starom srboslavskom »republičkom ključu«, koji je uvijek i u svemu bio u korist »Velikoga Brata« iz Beograda.</p>
<p>Naprotiv, nama bi mitteleuropska košarkaška (i nogometna, odbojkaška, itd.) liga bila mnogo privlačnija i daleko isplativija. Zamislimo samo sudjelovanje austrijskih, mađarskih, slovačkih, čeških, slovenskih, furlanskih i tršćanskih klubova u toj ligi! Hrvatska bi se kao »dite vratilo materi«, od koje je nesmotreno, glupo i nasilno otrgnuta.</p>
<p>ANTE ROKOV JADRIJEVIĆBrtonigla</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Glasači su im potrebni samo u vrijeme izbora, poslije ih ignoriraju</p>
<p>Udruga branitelja, invalida i udovica Domovinskog rata »Podravke« zahtijeva od saborskih zastupnika da barem u vrijeme izravnih televizijskih prijenosa sjednica Hrvatskoga sabora budu na svojim radnim mjestima, da svatko od njih u svojoj sredini odvoji barem nekoliko dana u mjesecu za razgovore s ljudima koji su ih i izabrali na te dužnosti, zatim da javno objave svoje telefone, te da se na sjednicama ponašaju odgovorno i uzorno, a ne da mladi, prije svih, od njih uče kako je to dužnost koju »svatko« može obavljati. </p>
<p>Često smo svjedoci polupraznih klupa u vrijeme održavanja sjednica Hrvatskoga sabora. Ljudi koje je narod izabrao na te visoke, časne i odgovorne dužnosti trebali bi biti primjer u svemu i na svakom mjestu, a ne samo prigodom svojih obraćanja tom visokom domu. Dio saborskih zastupnika ponaša se kao da je Sabor mjesto gdje oni mogu, zaštićeni imunitetom, šetkarati se, smijuljiti, dovikivati, ne slušati druge, svašta govoriti, pa i ne dolaziti na sjednice ako im se ne dopada tema o kojoj se razgovara, odnosno za sve nas donose važni zakoni.</p>
<p>Jedino su »dužni« pojaviti se svaki mjesec u riznici Hrvatskoga sabora i redovito, za razliku od tisuća onih koji trenutačno u Hrvatskoj rade a ne primaju gotovo nikakve naknade, podignuti svoje ne male plaće, dnevnice, naknade za osobne automobile, odvojeni život i drugo. Svi kao da zaboravljamo i prelazimo preko toga da je Hrvatski sabor za zastupnike radni odnos, putem kojeg oni ostvaruju prava, ali i značajne privilegije.</p>
<p>Zastupnici u Hrvatskom saboru tamo uglavnom iznose svoja osobna mišljenja i stavove ili bolje rečeno mišljenja i stavove stranke iz koje dolaze. A što o tome misli većina onih koji su ih izabrali, uopće mi nije važno. Glasači su im jedino potrebni u vrijeme izbora, a poslije ih se zaboravlja ili ignorira.</p>
<p>Za one koji se tijekom svog dugogodišnjeg mandata ne ponašaju u skladu sa zastupničkim obvezama, najčešće se kaže kako će biti kažnjeni na sljedećim izborima, jer ih narod neće ponovno izabrati. To je mala utjeha za njihov nerad i neznanje.</p>
<p>MLADEN PAVKOVIĆpredsjednik UBIUDR-a Podravke, Koprivnica</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Neorganizirana i besciljna emisija</p>
<p>Čestitam izumiteljima »Nultoga sata« (HTV2), čestitam izumiteljima iznimno neorganizirane i besciljne emisije u kojoj voditelji ne znaju čak ni pročitati imena sugovornika! Zahvaljujem u ime hrvatske javnosti što i nas ovo malo (nažalost) obrazovanih smatrate neukima i nudite nam neke polusadržaje i polurazgovore u kojima i da se hoće nešto saznati – nema vremena, jer ako je neka osoba u studiju iole zanimljiva, za nekoliko minuta nestaje s ekrana a da joj se ne stigne ni ime zapamtiti.</p>
<p>Priznajem, nađe se tamo i nekih korisnih, konkretnih priloga – ali oni tako kratko traju i tako se lako izgube u ostatku tako dobro zamišljenoga mozaičnog kaosa da se i njih brzo zaboravi.</p>
<p>Čestitke i gospodinu Galiću i gospođi Nemčić na odabiru ljudi koji im rade (mozaični) program, jer to puno govori i o njima. Ako ste, gospodo s Hrvatske televizije, mislili da ste nam podmetnuli nešto što bi trebalo biti obrazovni program, u krivu ste – podmetnuli ste sami sebi!</p>
<p>Z. P., Zagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="61">
<p>Na sudu zbog dilanja heroina</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Suđenje trojici optuženih za preprodaju heroina počelo je u petak na Županijskom sudu pred sudskim vijećem kojem predsjedava sudac Vladimir Pavleković, a optužnicu zastupa zamjenica županijskog državnog odvjetnika Marija Jambor. </p>
<p>Svi optuženi, nakon čitanja optužnice, izjasnili su se da se ne osjećaju krivima. Prema navodima optužnice, prvooptužena Doma T. (36), koju brani odvjetnik Zoran Stjepanović, kupovala je veće količine heroina od drugooptuženog Kemala Z. (31), kojeg brani odvjetnik Milenko Umičević. Inkriminirana transakcija odvijala se između njih tijekom studenog 2002. do 14. siječnja sljedeće godine. Prvooptužena je drogu vagala i prepakiravala u manje paketiće, navodi se dalje u optužnici, u stanu u kojem živi, na II Ferenčici 70, te tako pakiranu prodavala trećeoptuženom Muratu Z.(31), kojeg brani odvjetnik Zdravko Baburak, te izvjesnom »Robiju« i »Maji«.</p>
<p>Kupce je osiguravao trećeoptuženi, dok je s »klijentima« kontakt uspostavljala prvooptužena telefonom ili ih je izravno k njoj dovodio trećeoptuženi. U navedenom razdoblju heroin je prodavan po 20 grama. No, 14. siječnja 2003. godine, u 10.30 sati Domu T. su policajci legitimirali u Slavonskoj aveniji bb, te je ona odbacila paketić s 0,30 grama heroina. Policija je pretražila i njezin stan na spomenutoj adresi, te oduzela plastičnu kutijicu, ambalaže »kinder-jaje« s 5,32 grama heroina i 20 tableta heptanona u originalnom pakovanju.</p>
<p>Optužnicom se tvrdi da je, u odnosu na količinu i način pakiranja, sporna droga »nedvojbeno bila namjenjena daljnjoj prodaju na narko-tržištu«, a nalazi se na »tablici I Popisa opojnih droga, psihotropnih tvari i biljaka iz kojih se može dobiti opojna droga«.</p>
<p>Troje optuženih tereti se za neovlaštenno kupovanje i prodaju droge, odnosno za posredovanje pri toj transakcji.</p>
<p>U istrazi je prvooptužena priznala za drogu pronađenu u njezinom stanu, dok je za heptanon rekla da ga je dobila u razmjeni s Robijem. Isto saslušan u istrazi, kao svjedok, Mario U. je naveo da je Domu T. upoznao 2002. godine. Osobno nije heroin kupovao izravno od nje, nego preko poznanice, sada pokojne Maje Tečić. Droga koju je nabavljao vrijedila je od 100 do 200 kuna. </p>
<p>Jasminka Ivančić</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>»Fini mladić« lažno obećavao novac za obnovu kuća, pa za to naplaćivao porez </p>
<p>Riječ je o Osječaninu T.N. (20), koji je zbog više sličnih kaznenih djela prijevare već poznat policiji. Na području osječko-baranjske PU nije riješen niti jedan od 15 slučajeva prijevare, dok je vukovarsko-srijemska PU riješila 13 od 14 slučajeva </p>
<p>OSIJEK/VUKOVAR</p>
<p> – »Dobar dan gospođo! Ja sam djelatnik Fonda za obnovu i nosim vam dobre vijesti. Fond će uplatiti 80 tisuća kuna za obnovu vaše kuće, novac ćete dobiti već sljedeći tjedan!«, u jednom je dahu povikao preko ograde uzbuđeni mladić dozivajući osamdesetogodišnju staricu da mu otvori vrata i pusti ga u dvorište, a potom i kuću. </p>
<p>Presretna zbog dobrih vijesti, Jevrosima Baštić iz Lipovače pokraj Vukovara, koja je doista podnijela zahtjev za obnovu, nije ni na trenutak posumnjala da je riječ o prevarantu. Pustila ga je u kuću, a on je počeo praviti »zapisnik« nakon čega ju je upozorio da mu mora odmah isplatiti 4500 eura za porez. U suprotnom, neće moći dobiti novce za obnovu. </p>
<p>»Nisam niti posumnjala da će me taj fini mladić opljačkati. Predala sam mu ušteđevinu koje je bilo nešto više od 4500 eura. 'Pošteni lopov' uzeo je traženih 4500 eura, dok mi je ostatak ostavio«, ispričala je baka Jevrosima koja je opljačkana u siječnju ove godine. </p>
<p>Uz ispriku da ga čekaju šefovi mladić je otišao ostavivši baki potvrdu ispisanu na komadiću papira s kojom se, kako joj je objasnio, trebala javiti sljedeći tjedan u poštanski ured u Borovu naselju gdje će joj isplatiti novce za obnovu. Kada je baka sljedeći tjedan otišla u poštanski ured i službenicama pokazala potvrdu te im ispričala cijelu priču, one su odmah o svemu obavijestile policiju. Baka je tada shvatila da je ostala bez životne ušteđevine, a i »obećanih« novaca za obnovu. </p>
<p>Intenzivna potraga za prevarantom trajala je nekoliko dana. No, djelatnici vukovarsko-srijemske Policijske uprave uspjeli su ga pronaći, nakon čega ga je baka Jevrosima prepoznala u policiji. Riječ je o Osječaninu T.N. (20), koji je zbog više sličnih kaznenih djela prijevare već poznat policiji.</p>
<p>Ovo je samo jedan od slučaja koji dokazuje kako su u posljednje vrijeme ljudi starije životne dobi sve češće na meti prevaranata koji će učiniti sve samo da bi došli do plijena. Ovakvi su slučajevi postali sve češći, a pljačkaši naivnih umirovljenika prerušavaju se uglavnom u predstavnike Fonda za obnovu, Vlade ili Sabora, pa čak i u svećenike.</p>
<p>Tako su primjerice u lipnju prošle godine dvojica mladića u Vukovaru prerušeni u svećenike opljačkali umirovljenika Dragana M. (74). Naime, rekli su mu da je dobio paket pomoći od crkve, ali da im, prije nego što ga preuzme, mora pokazati zadnji odrezak od mirovine. Naivni starac ostavio je »svećenike« same u jednoj od soba, i otišao po odrezak od mirovine, dok su oni ispreturali ladice po sobi, pronašli sav novac koji je imao te potom pobjegli sa plijenom nešto većim od tisuću kuna. </p>
<p>Slično se dogodilo i u Beničancima gdje su dvojica mladića opljačkala devedesetosmogodišnjeg starca. Došavši mu na vrata kuće, ponudili su mu da kupi svete slike objasnivši mu da će, ukoliko kupi sliku za 280 kuna, u roku tjedan dana dobiti humanitarnu pomoć od 4000 kuna. Starac je nasjeo na njihovu priču i pustio ih u kuću. Dok je otišao u drugu sobu da donese svoju osobnu iskaznicu kako bi upisali njegove podatke potrebne za humanitarnu pomoć, oni su mu iz ladice ukrali 1070 kuna i pobjegli. </p>
<p>Osim u slučaju bake Jevrosime, sve ostale prijevare na račun starijih osoba nisu počiniteljma donosile preveliku „zaradu“. No, one su postale 'trend' jer je prevarante teško pronaći. Oni, naime, ordiniraju uglavnom po selima gdje se pojave samo jednom i nikada više, pa ih je teško prepoznati i identificirati. Njihove žrtve stare su osobe koje žive same jer znaju da će nasjesti na njihova uvjeravanja, da će ih pustiti u kuću, te da će im teško zapamtiti lica. </p>
<p>Na području osječko-baranjske Policijske uprave tijekom 2004. godine zabilježeno je 15 prijevara na štetu starih i nemoćnih osoba. Sve su se dogodile u selima, prosjek godina žrtava je 80, a ukupna materijalna šteta iznosi 37.390 kuna. Niti u jednom slučaju policija nije otkrila počinitelje. </p>
<p>Veći uspjeh u otkrivanju prevaranata prošle je godine pokazala vukovarsko-srijemska Policijska uprava na čijem se području dogodilo 14 ovakvih prijevara sa ukupnom materijalnom štetom od oko 13.000 kuna. Naime, djelatnici ove policijske uprave razriješili su čak 13 slučajeva dok im je tek jedan iz prošle godine ostao po nepoznatom počinitelju. </p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Lažni policajci pretukli i opljačkali dječake</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Predstavivši se kao policajci dvojica muškaraca su u subotu oko 19.50 sati na platou zgrade u Visinovoj ulici u Sigetu istukli i opljačkali trojicu dječaka.</p>
<p>Muškarci su se, naime, 17-godišnjaku, 16-godišnjaki i 15-godišnjaku predstavili kao policajci, ne pokazavši nikakvu službenu značku te su naredili dječacima da izvade sve iz džepova i stave na pod. Kad su dječaci to i učinili, jedan od razbojnika je svakog od njih išamarao i udario koljenom u trbuh, dok je drugi s poda pokupio mobitele i novčanike. </p>
<p>Nakon razbojništva napadači su odšetali, dok su dječaci sve prijavili, ovaj put pravim policajcima. Šteta je oko 1500 kuna. </p>
<p>V.M.</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Provalnici krali zlato i novac</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Tijekom subote policija je zabilježila tri provale u obiteljske kuće i to u Novom Zagrebu, Susedgradu i Sesveta.</p>
<p>Tako se u subotu poslijepodne još uvijek nepoznati lopov popeo na krov garaže obiteljske kuće 40-godišnjaka u Hrastovičkoj ulici, odakle je zatim provalio u kuću i ukrao zlatni nakit i novac. Šteta je oko 10.000 kuna.</p>
<p>Negdje u isto vrijeme provaljeno je u u kuću 52-godišnjaka u Popovcu kod Sesveta. Provalnik je obio prozor kuće i zatim ukrao zlatni nakit, dokumente i novac, a šteta još nije utvrđena.</p>
<p>U subotu navečer provaljeno je u kuću 55-godišnjakinje u Bolničkoj ulici u Susedgradu. Iz kuće je lopov odnio također zlatni nakit, dokumente i novac. </p>
<p>V.M.</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Išamarao dječaka koji mu je grudao kćer</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Zbog udaranja 16-godišnjaka koji je sa svojim društvom u subotu oko 22 sata na Remizi grudama gađao njegovu 17-godišnju kćer, policija je zbog narušavanja javnog reda i mira prijavila 47-godišnjaka </p>
<p> Nakon što je 17-godišnjakinja mobitelom dojavila kako ju je skupina od 8 mladića napala grudama, »pravdu u svoje ruke« uzeo je spomenuti 47-godišnjak koji je uspio uhvatiti 16-godišnjaka te ga išamarao. Kad ga je dječak zamolio da ga prestane udarati, nasilnik se nije zaustavio te ga je još nekoliko puta udario, ali je uskoro došla i policija koja je oca privela u postaju na »hlađenje«. </p>
<p>V. M.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="66">
<p>Radnike ne zanima saborska istraga</p>
<p>Radnici strepe jer je nedavno propao još jedan pokušaj dogovora razlučnih vjerovnika o okončanju stečaja u Martinšćici/ To bi moglo značiti da bi recimo Investicijski fond IFC svakog trenutka mogao pokrenuti ovrhu nad svojom hipotekarnom imovinom u Lencu, dokovima i dizalicama, što bi taj škver odvelo u propast, kaže Škrlec </p>
<p>RIJEKA</p>
<p> – »Radnike Lenca pa ni mene kao stečajnog upravitelja skoro da i ne zanima rad saborskog istražnog povjerenstva u vezi s ranijim (ne)dopuštenim poslovnim potezima koje se vuklo u Martinšćici, jer od eventualnog istjerivanja te istine na svjetlo dana radnici neće imati ništa niti na tome mogu graditi budućnost. Njih zanima hoće li Lenac opstati, odnosno sada strepe zbog činjenice što je nedavno propao još jedan pokušaj dogovora razlučnih vjerovnika o okončanju stečaja u Martinšćici.</p>
<p> To bi moglo značiti da bi recimo Investicijski fond IFC svakog trenutka mogao pokrenuti ovrhu nad svojom hipotekarnom imovinom u Lencu, dokovima i dizalicama, što bi taj škver odvelo u propast«, izjavio je Vjesniku u nedjelju stečajni upravitelj Lenca Milenko Škrlec. </p>
<p>On je za stečajnog upravitelja Lenca postavljen 8. prosinca 2003., a kako nam je rekao, očekivao je da će taj nimalo jednostavan posao ipak okončati do kraja prošle godine. Međutim, razlučni vjerovnici nikako da se dogovore o namirenju svojih potraživanja.</p>
<p> Škrlec upozorava da u Lencu trenutačno imaju potpunu popunjenost proizvodnih kapaciteta do kraja ožujka ove godine, jer, kako kaže, dio remontnih poslova ugovara se praktički iz mjeseca u mjesec zato što poslovne banke ne žele pratiti u većim poslovima brodogradilište u stečaju. Trenutačno 570 stalno zaposlenih u Martinščici redovito prima plaću, a rade na gradnji trajekta za Rapsku plovidbu i platforme za eksploataciju plina, te remont nekoliko brodova</p>
<p>. Ministarstvo financija ne odstupa od svog prijedloga da vjerovnici Lenca svoja potraživanja namire od prodaje doka 11, a ako taj dok ne bude prodan za godinu dana država je spremna po tom pitanju isplatiti šest milijuna eura.</p>
<p>Međutim, jedan od razlučnih vjerovnika, IFC, ne prihvaća taj prijedlog, nego ponovno predlaže da svi razlučni vjerovnici otpišu svoja potraživanja i tako postanu vlasnici Lenca uz novo ulaganje od osam milijuna eura što pak ne prihvaća Ministarstvo financija.</p>
<p> Naravno, IFC-u bi najdraže bilo da mu se odmah isplati njegova potraživanja, a ne da to pokušava namiriti pokretanjem spomenute ovrhe nad pokretninama koje ima pod hipotekom u Martinšćici. </p>
<p>Damir Herceg</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Radnici će biti prevareni ne uključi li se Željezara u gradnju autoceste</p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Potpredsjednik Hrvatske udruge sindikata (HUS) Ozren Matijašević rekao je u nedjelju da 470 radnika splitske Željezare očekuje od Vlade da zaustavi daljne upropaštavanje tvornice, koja je zbog nelojalne konkurencije pri uvozu betonskog čelika na rubu stečaja. »Ako Vlada ne uključi Željezaru u gradnju dionice autoceste od Splita do Ploča, koja je dodijeljen hrvatskom konzorciju, jasno je da su obećanja radnicima tvornice bila mrtvo slovo na papiru. Željezara se mora uključiti u gradnju autoceste, jer Hrvatska godišnje treba oko 280.000 tona čelika, a tvornica, kad bi radila punim kapacitetom, može prizvesti gotovo 200.000 tona«, istaknuo je Matijašević.</p>
<p>On je poručio Vladi da je zadnji trenutak da se ispoštuju obećanja o suzbijanju snažnog uvoznog lobija, koji je splitsku tvornicu izbacio iz tržišne utakmice, unatoč tome što je država vlasnik 89,33 posto temeljnog kapitala Željezare, čiji su proizvodni kapaciteti, zbog nemogućnosti dobivanja novih poslova, pali ispod 30 posto. Kad tvornica, u čiju je modernizaciju uloženo više od 22 milijuna eura državnih jamstava, radi s manje od 30 posto kapaciteta, svakodnevno proizvodi gubitke i povećava dug, što znači da je sve dalje od rješenja, koje bi označilo kraj trogodišnje agonije Željezare i njezinih 470 ranika, smatra HUS.</p>
<p>»Da paradoksima nema kraja, potvrđuje činjenica o slomu Željezare, koji je počeo kad se intezivirala gradnja autoceste Split-Zagreb. Umjesto pune prizvodnje, Željezara je bačena na koljena, a njezini radnici na rub preživljavanja, jer je bivša vlada podupirala uvoz građevinskog čelika, koji se ugrađivao u infrastrukturu, čiji je nositelj bila država. Dok je Hrvatska uvozila stotine tisuća tona građevinskog čelika, u splitskoj je Željezari obustavljena proizvodnja, što je uzrokovalo lavinu socijalnog nezadovoljstva, koje bi moglo kulminirati, ako se pokaže da i ova vlada ide stopama svojih prethodnika«, kazao je.</p>
<p>Radnici i sindikati Željazare strahuju i od programa restrukturiranja crne metalurgije, kojim se predviđa zamjena tehnološki zastarjele čeličane u Sisku onom u Splitu, poručujući da razumiju okolnosti u kojima su se našli radnici sisačke tvornice, ali naglašavaju da je izvan pameti jednu tvrtku spašava na štetu druge.</p>
<p>Dobrila Stella</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Franjevačke zajednice upozoravaju na opasnost od privatizacije voda</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Vijeće franjevačkih zajednica Hrvatske i Bosne i Hercegovine poslalo je u nedjelju Vladi i Saboru otvoreno pismo, pozivajući ih da stave moratorij na dodjelu koncesija za gospodarenje vodom i zbrinjavanje otpadnih voda do utvrđivanja dugoročne strategije. Na sastanku o pitkoj vodi u nedjelju u Zagrebu, franjevačke su zajednice upozorile na opasnost od privatizacije.</p>
<p>»Dodjela koncesija na vodama i javnom dobru te zbrinjavanje otpadnih voda odvija se tajno, što čini upitnim njihovo opće i društveno javno dobro. Slično projektu Družbe Adrije, i u tome se očituje nedostatak jasne gospodarsko-političke vizije o održivom razvoju i pravednom gospodarenju tim strateški važnim blagom i za Hrvatsku i za čovječanstvo u cjelini«, kaže se u pismu.</p>
<p>Mnogo je primjera općeg vodoopskrbnog kolapsa u svijetu nakon privatizacije vode. U svim je slučajevima riječ o stranim tvrtkama, koje do koncesija dolaze zahvaljujući međunarodnim monetarnim ustanovama, koje pak svoje zajmove siromašnim zemljama uvjetuju »donošenjem legislative koja omogućuje privatizaciju, među ostalim i vodnih sustava«, upozorava se u pismu.</p>
<p>»Potrebno je izraditi jasnu strategiju zaštite vodnoga blaga, a koncesije za opskrbu pitkom vodom davati uz obvezne javne natječaje. Također, strategije gospodarenja vodama, a posebno strategije zaštite vodnoga blaga i zbrinjavanja otpadnih voda, treba izraditi u suradnji sa susjednim zemljama, posebno s BiH, s kojom je Hrvatska, osobito u sklopu te problematike, na poseban način povezana«, kaže se u pismu. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="69">
<p>BiH prijeti kaznom zbog koridora 5C</p>
<p>Ponedjeljak je rok do kojega u Ministarstvu očekuju preliminarna izvješća o izradi projektne dokumentacije, nakon čega će biti odlučeno jesu li potrebne sankcije</p>
<p>SARAJEVO</p>
<p> - Ministar transporta i komunikacija Bosne i Hercegovine Branko Dokić zaprijetio je mogućim sankcijama u slučaju kašnjenja izrade plansko-studijske dokumentacije za gradnju autoceste na dijelu koridora 5C koji prolazi kroz BiH. Taj posao povjeren je trima vodećim kompanijama, Institutu građevinarstva Hrvatske (IGH) iz Zagreba, IPSA institutu iz Sarajeva te poduzeću Carlo Lotti & Associati iz Rima. Dokić tvrdi da nije zadovoljan dosadašnjim tempom i realizacijom izrade plansko-studijske dokumentacije te da je jedan od koraka koje bi mogle poduzeti bosanskohercegovačke vlasti obustava isplata trima vodećim i ostalim partnerskim kompanijama angažiranim na tom poslu.</p>
<p>Podsjetimo, prošloga utorka Dokić je u Sarajevu imao sastanak s direktorima tvrtki angažiranih na izradi plansko-studijske dokumentacije za projekt autoceste na koridoru 5C. Povod je bio analiza realizacije ugovorenih obaveza iz ugovora, kojim je predviđeno da početni izvještaji budu dostavljeni Ministarstvu transporta i komunikacija BiH do 26. veljače, dakle tri mjeseca nakon početka izrade dokumentacije.</p>
<p>»Ministarstvo neće tolerirati niti imati razumijevanja za bilo kakvu gestu ili korak koji bi na bilo koji način usporili ili ugrozili realizaciju toga značajnog projekta« upozorio je tom prilikom Dokić. »Mi iz Ministarstva transporta i komunikacija BiH i svi kojima je ukazano povjerenje da sudjeluju u tom projektu moramo biti svjesni odgovornosti i izazova koji su pred nama kako bi on jednog dana bio uspješno realiziran«, dodao je ministar tom prilikom, obećavši ipak svu potrebnu pomoć Ministarstva kako bi zadaće bile obavljene blagovremeno i kvalitetno.</p>
<p>Ministarstvo transporta i komunikacija BiH priopćilo je da su direktori tvrtki informirali Dokića o do sada obavljenim aktivnostima na projektiranju više varijanti trasa, njihovom usaglašavanju s prostorno-planskom dokumentacijom i utjecaju buduće autoceste na životnu sredinu. Također je priopćeno da će detaljnija analiza izvršenih obaveza angažiranih kompanija biti obavljena nakon dostavljanja početnih izvještaja, a prilikom provođenja te analize vodit će se računa kako o poštovanju ugovorom predviđenih rokova, tako i o kvaliteti.</p>
<p>»Sastanak s direktorima kompanija koje pripremaju dokumentaciju organiziran je jer sam upozoren da bi predaja studije mogla kasniti. Ipak, dobio sam čvrsta obećanja i uvjeravanja da će Ministarstvu sve biti dostavljeno u roku«, kazao je Dokić u intervjuu što ga u nedjelju prenosi sarajevski Dnevni avaz. On je kazao da je ponedjeljak rok do kojega u Ministarstvu očekuju preliminarna izvješća o izradi projektne dokumentacije, nakon čega će prispjela dokumentacija biti analizirana i odlučeno jesu li potrebne sankcije.</p>
<p>»Oni su na vrijeme upozoreni da ćemo budno pratiti svaki njihov korak. Dogodi li se neopravdano kašnjenje, prva mjera upozorenja koju ćemo upotrijebiti bit će privremena obustava plaćanja«, tvrdi Dokić, odbacujući istodobno spekulacije da u državnom proračunu BiH nije osigurano dovoljno novca za izradu plansko-studijske dokumentacije. </p>
<p>Kazao je da će taj posao vrijedan oko 16 milijuna eura biti financiran od naknada koje će GSM operateri platiti za licence za pružanje usluga mobilne telefonije. Zanimljivo je da je Dokić demantirao neke ocjene kako novac nije najveći problem kad je riječ o početku gradnje autoceste. »Nemam informaciju da je netko do sada dao ozbiljnu financijsku ponudu. Istina, dobili smo previše neozbiljnih ponuda«, kazao je ministar. Dokić je podsjetio da je kompanija Bosmal jedina koja je do sada dostavila pismo namjera i bila spremna prihvatiti pregovore bez dokumentacije. »Imam informacije da Bosmal sada vodi pregovore s bankama iz Sjedinjenih Država, Europe i Azije i da imaju dobru podršku. Očito je da Bosmal sprema jak konzorcij banaka koji će ga pratiti na projektu dobije li koncesiju«, kaže Dokić. Vezano za svojedobnu ponudu tadašnje Račanove vlade u Hrvatskoj da RH sudjeluje u gradnji autoceste na koridoru 5C kroz BiH, Dokić je kazao da Hrvatska nikada nije izrazila pismeni interes za gradnju, već da je ponudila financiranje izrade planske dokumentacije uz uvjet raspisivanja javnog natječaja za gradnju ceste.</p>
<p>Podsjetimo, ugovor o izradi plansko-studijske dokumentacije potpisan je u listopadu prošle godine. Ta dokumentacija odnosi se na šest paketa projekta, i to za dionice Svilaj - Doboj jug, Doboj jug - Sarajevo jug, Sarajevo jug - Mostar sjever, kao i pakete prometnih studija, odnosno studija ekonomske opravdanosti za dionice Sarajevo jug - Svilaj i Sarajevo jug - granica jug. Plansko-studijska dokumentacija trebao bi biti dokument kojim će se precizno analizirati svaki dio gradnje buduće autoceste na koridoru 5C kroz BiH, a nakon njezine izrade treba se odlučiti o modelu gradnje i financiranje te prometnice. Rok u kojem bi tri vodeće i 16 ostalih tvrtki trebali dovršiti izradu glavnine projektno-studijske dokumentacije je osam mjeseci.</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Blokada Gotovinine imovine čim Bajić dostavi popis</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Vlada će donijeti odluku o zamrzavanju imovine generala Ante Gotovine čim Državno odvjetništvo i druga nadležna tijela dostave cjelovit popis te imovine, potvrdilo nam je u nedjelju nekoliko izvora iz Banskih dvora. U Vladi ne znaju kad će Državno odvjetništvo popis dostaviti, ali ističu da će postupiti sukladno Zakonu o međunarodnim restriktivnim mjerama te se blokadom Gotovinine imovine pridružiti odluci Vijeća EU-a iz studenog prošle godine o zamrzavanju imovine haaških bjegunaca. Ako su točne najave prema kojima bi Državno odvjetništvo već u ponedjeljak Vladi moglo dostaviti popis imovine i prijedlog za blokadu, premijer Ivo Sanader vjerojatno neće odugovlačiti i čekati redovitu sjednicu Vlade u četvrtak, već će se, kao i u brojnim slučajevima do sada, sa svojim ministrima već isti dan čuti i na telefonskoj sjednici donijeti odluku o blokadi.</p>
<p>Osim Gotovininom imovinom, Državno odvjetništvo intenzivno se ovih dana bavilo i istraživanjem osoba i tvrtki za koje se sumnja da financijski pomažu generala u bijegu i skrivanju. Mediji tako nagađaju da bi mogla biti blokirana i imovina Hrvoja Petrača te Željka Dilbera i Zdenka Rinčića, direktora Petračevih tvrtki. Navodno bi imovina mogla biti blokirana i direktoru Tankerkomerca Boži Jusupu, kao i vlasniku tvrtki Dalma i Kozarica d.o.o. Žoniju Maksanu. </p>
<p>Premda blokada imovine najvjerojatnije neće previše omesti generala Gotovinu u skrivanju, Vlada mora što prije donijeti tu odluku kako bi čelnicima EU-a dokazala da doista poduzima sve ne bi li se Gotovina napokon našao pred Haaškim sudom i tako popravila sada već prilično tanke šanse da pregovori s EU-om počnu 17. ožujka. </p>
<p>Marija Pulić</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>»Hrvatski i srpski jedan su jezik« </p>
<p>Nas sve skupa u svijetu smatraju premalima da bi na europskim sveučilištima išli otvarati posebne katedre za hrvatski, srpski, bošnjački, crnogorski, kazao je Matvejević </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Predrag Matvejević, ugledni hrvatski pisac, publicist i profesor slavistike na rimskom sveučilištu Sapienza, nakon 14 godina izbivanja s Hrvatske televizije, nastupio je u HTV-ovoj emisiji »Nedjeljom u dva«. </p>
<p> »Hrvatski i srpski jedan su jezik... Ideje koje sam ja zagovarao Hrvatsku su mogle dovesti u Europu bez rata... Branio sam Tuđmana kad je bio u zatvoru, ali mi je Krleža kasnije savjetovao da ga se klonim«, samo su neki od pregršt intrigantnih naglasaka iz Matvejevićeva istupa. </p>
<p> Rekavši da je ideja »jugoslavenstva« hrvatski izum iz 19. stoljeća, a zbog koje je i kardinal Alojzije Stepinac bio »solunski dragovoljac«, Matvejević je rekao da se kraj političkog jugoslavenstva počeo nazirati u Titovom neprihvaćanju da se makne s vodećih pozicija u tadašnjoj državi te da dopusti višestranačje. </p>
<p> Smatra točnim Krležino mišljenje da su hrvatski i srpski jedan jezik iako postoje razlike među varijantama kojima govore Srbi i Hrvati.</p>
<p> »Na mojoj katedri slavistike u Rimu tražio sam da lektora za hrvatski pošalje hrvatsko ministarstvo, a za srpski srpsko. No, mora se znati da nas sve skupa u svijetu smatraju premalima da bi na europskim sveučilištima išli otvarati posebne katedre za hrvatski, srpski, bošnjački, crnogorski«, rekao je Matvejević. </p>
<p> Potvrdivši da je Miroslav Krleža jedno vrijeme simpatizirao dr. Franju Tuđmana kao Hrvata i direktora Instituta za historiju radničkog pokreta, ipak je Matvejeviću savjetovao neka ga se kloni.</p>
<p> »Tek kad sam Tuđmana, da bih ga spasio ponovnog zatvora, učlanio u PEN, pročitao sam njegove ranije knjige u kojima veliča partiju, napada Katoličku crkvu. Kasnije je počeo zagovarati Banovinu Hrvatsku, svojatati Bosnu, što je, pak, zgrozilo Krležu«, ispričao je pisac. Smatra da je njegov angažman kroz UJDI potkraj osamdesetih mogao pridonijeti izbjegavanju sukoba i ulasku Hrvatske, ali i drugih bivših jugoslavenskih republika u tadašnju Europsku zajednicu. »Nacionalizam i kriminal su to spriječili. Nisam mogao gledati kako Tuđman pokraj sebe kao najpovjerljivijeg čovjeka ima Šuška, koji je na Sinjskoj alci pozdravio sa 'Za dom spremni'«, objasnio je Matvejević napomenuvši da nikad nije izjavio da je Tuđman u Hrvatsku vratio ustaštvo. </p>
<p>Željko Peratović</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Bozanić preuzeo naslovnu Hrvatsku crkvu sv. Jeronima</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Nadbiskup zagrebački kardinal Josip Bozanić u nedjelju je, uz svečano euharistijsko slavlje, službeno preuzeo naslovnu Hrvatsku crkvu sv. Jeronima u Rimu. </p>
<p>Dan ranije, u subotu, održana je u Papinskom zavodu sv. Jeronima svečana akademija na kojoj je, kako prenosi IKA, kardinal Bozanić istaknuo da je ta crkva tijekom povijesti bila znak nazočnosti hrvatske crkve u Rimu. »Zato je ova crkva vrlo draga hrvatskom narodu, ona je zapravo poruka Hrvatskoj da živimo univerzalno jedinstvo s cijelom Crkvom. Crkva sv. Jeronima je znak povezanosti Katoličke crkve i hrvatskog naroda«, istaknuo je kardinal Bozanić. </p>
<p>Posebna predavanja u sklopu akademije održali su prof. Stjepan Krasić na temu »Hrvatski kardinali kroz povijest« i rektor crkve i zavoda sv. Jeronima msgr. Jure Bogdan, koji je govorio o crkvi sv. Jeronima i kardinalima naslovnicima. Obraćajući se nazočnim gostima, kardinal Bozanić se spomenuo pape Ivana Pavla II. poželjevši da se što prije uzmogne vratiti svojim svakodnevnim dužnostima te podsjetivši da je upravo Papa darovao i omogućio »prigodu ovog susreta«. Uz to, Bozanić je, kao 37. naslovni kardinal crkve sv. Jeronima, zahvalio za uspješno upravljanje rektoru Juri Bogdanu poklonivši mu prvi primjerak medalje »Sv. Jeronima«. </p>
<p>Akademiji su nazočili brojni hrvatski nadbiskupi i biskupi, hrvatski veleposlanici i veleposlanici drugih zemalja, svećenici, redovnici i redovnice te brojni članovi hrvatske zajednice u Rimu, kao i hodočasnici koji su za tu prigodu došli u Rim.</p>
<p>Gordan Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Tomac: Mi smo liberali i socijaldemokrati</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – HSLS (Hrvatska socijalno-liberalna stranka), HIP (Hrvatski istinski preporod) i HSD (Hrvatski socijaldemokrati) potpisali su u nedjelju u prostorijama HSLS-a sporazum o predizbornoj koaliciji za predstojeće lokalne izbore u Zagrebu.</p>
<p>Sporazum su potpisali predsjednik zagrebačkog HSLS-a Darinko Kosor, predsjednik gradske organizacije HSD-a Zdravko Tomac i predsjednik HIP-a Miroslav Tuđman.</p>
<p>Predstavnici stranaka složili su se da je nova koalicija otvorena prema drugim strankama, nestranačkim osobama, organizacijama, udrugama i svima koji prihvaćaju njihov predizborni program. »Mi smo liberali i socijaldemokrati. Branit ćemo interese radnika i svakog građanina Hrvatske«, rekao je Zdravko Tomac.</p>
<p>»Zagreb treba postati centar ovog dijela Europe. Vlast u Zagrebu je pokazala što može, odnosno ne može«, naglasio je Miroslav Tuđman.</p>
<p>Darinko Kosor iz HSLS-a kritizirao je sadašnju vlast: »Zagreb nema gradonačelnika s vizijom. Dinamov stadion i nova skijaška staza na Sljemenu su sekundarne stvari. Vlast nije smanjila nezaposlenost. To je loše upravljanje metropolom«.</p>
<p>Stranke će u roku osam dana predstaviti program koalicije te formirati zajednički izborni stožer sa sjedištem u prostorijama HSLS-a.</p>
<p>Marina Kovačević</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Pinjuh: Suptilna kampanja pojedinaca kako bi se spriječila istina</p>
<p>Pinjuh je maknut sa svih stranačkih dužnosti, pa njegova stranačka prava miruju do svršetka postupka, piše u priopćenju što ga je potpisao Branimir Glavaš / Kao ravnatelj osječke Hitne, koja od početka 2005. godine pokriva cijelu županiju, Pinjuh je rekao da ustanova još nije dobila suglasnost Ministarstva i zato nije uspjela potpisati s HZZO-om ugovor o financiranju</p>
<p>OSIJEK</p>
<p> – Županijski odbor HDZ-a Osječko-baranjske županije priopćio je u nedjelju o odluci da se pokrene stegovni postupak pred stranačkim Časnim sudom protiv Zlatka Pinjuha, predsjednika Općinskog odbora HDZ-a Čeminca u Baranji, zbog težih povreda članskih obveza. U priopćenju, koje je potpisao predsjednik osječko-baranjskog HDZ-a Branimir Glavaš, piše da je Pinjuh maknut sa svih stranačkih dužnosti, pa njegova stranačka prava miruju do svršetka postupka.</p>
<p>Glavaš je rekao Vjesniku da su dužnosnici u HDZ-u obvezni ponašati se u skladu sa stranačkim kodeksom i pravima, a Pinjuh nam je rtekao da ne zna o čemu je riječ, nisu mu poznati razlozi za stegovni postupak te da je ta odluka očito ishitrena. Od Pinjuha smo tražili komentar s obzirom na to da je kraj prošlog tjedna bio obilježen nekim promjenama u Upravnom vijeću Hitne medicinske pomoći Osijek, čiji je ravnatelj. U četvrtak je Županijsko poglavarstvo prihvatilo ostavke predsjednika i člana Upravnog vijeća HMP-a, pa je županija kao vlasnik imenovala nove. Tad je objašnjena kronologija nesporazuma na relaciji HMP – županija – Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi, odnosno sporne pojedinosti o traženju određenog dokumenta iz Ministarstva na temelju kojeg bi se mogao potpisati ugovor s HZZO-om o financiranju Hitne.</p>
<p>U petak je Pinjuh na četiri stranice Glasa Slavonije objavio plaćeni oglas u kojem je, kaže, iznio istinu o preustroju HMP-a kako bi javnost bila istinito informirana, a djelatnici ustanove zaštićeni. Kao ravnatelj Hitne, koja od početka 2005. pokriva cijelu županiju, medijima je rekao da ustanova još nije dobila suglasnost Ministarstva, pa nije uspjela potpisati s HZZO-om ugovor o financiranju. Po njegovim riječima, opovrgnuti su navodi članova Upravnog vijeća, koji su izrazili neslaganje zbog komunikacije s Pinjuhom.</p>
<p>Ravnatelj osječkog HMP-a podsjetio je da su se sve odluke donosile jednoglasno i da je problem nastao kad se doznalo da HZZO ne kani Hitnoj dostaviti novac za ovu godinu, jer i dalje nema suglasnost Ministarstva. Mislio je da je razlog tome, što županijski Upravni odjel za društvene djelatnosti nije dobio potrebne dokumente, međutim, nije želio iznositi pojedinosti, nego je rekao da je pravodobno zatraženo da se ti propusti isprave. U subotu je Pinjuh u nekim medijima objasnio da se sad želi pokrenuti postupak za njegovo razrješenje kako bi se zaštitili pojedinci iz tijela županijske vlasti, koji su također snosili određenu odgovornost.</p>
<p>»Iz priopćenja osječko-baranjskog HDZ-a može se nazrijeti jedino nekakva suptilna kampanja pojedinaca kako bi se spriječila istina u javnosti, a oglas koji sam objavio nije štetio stranci niti se ona njime proziva«, istaknuo je Pinjuh. Naglasio je da će se uvijek boriti da se dozna istina o tome tko je, kad i kako učinio propuste, a u sljedećih nekoliko dana oglasit će se priopćenjem.</p>
<p>Snježana Čanić-Divić</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>U pripremi mreža skloništa za žrtve nasilja</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Suzbijati nasilje u obitelji odnosno ublažavati posljedice već počinjenog, raditi na razvoju multidisciplinarnog pristupa žrtvama nasilja te u tom smislu poboljšavati suradnju odgovarajućih državnih tijela osnovni su ciljevi nedavno donesene Nacionalne strategije zaštite od nasilja u obitelji od 2005 do 2007. godine. Priredila ju je radna skupina Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti. </p>
<p>O tome koliko će se provedbom tog dokumenta popraviti stanje u praksi, Vjesnik je razgovarao s Jadrankom Kosor, potpredsjednicom Vlade i ministricom obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti. </p>
<p>»Praksa pokazuje da je kod nas nasilje na žalost u porastu pa s tim u vezi Nacionalna strategija sadrži 27 kratkoročnih odnosno dugoročnih mjera koje će se provoditi radi sprječavanja svih oblika nasilja. Uključivat će rad nadležnih tijela, od državne uprave do jedinica lokalne samouprave i nevladinih organizacija«, kaže Kosor. Dodaje da predstoji analizira i poboljšavanje zakona kojima se sankcionira nasilje u obitelji a osigurat će se i njihova dostupnost na webu. Među ostalim, izradit će se i prijedlog izmjena i dopuna Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji te razraditi kaznene odredbe radi odgovarajuće kazneno-pravne zaštite zlostavljanih osoba. </p>
<p>Podaci za prvo tromjesečje 2004. (druga se polovica ažurira) pokazuju da je nasilje u obitelji doživjelo više od 3400 osoba što je u odnosu na isto razdoblje 2003. porast za čak 53 posto. Od toga je 36 posto zlostavljanih maloljetnika odnosno više od 66 posto žena. Počinitelj prekršaja u 44 posto slučajeva je suprug odnosno u 18 posto otac žrtve. U 13 posto pak riječ je o sinovima dok su majke nasilnice zabilježene u 2,7 posto zlostavljanja. </p>
<p>»Nasilje u obitelji odnosno bilo koje drugo predstavlja oblik diskriminacije osobe koju valja zakonski zaštititi. Strategija će u tom smislu iznjedriti i protokol o postupanju u slučaju nasilja u obitelji koji će, među ostalim, sadržavati način i modalitete suradnje nadležnih tijela i svih koji sudjeluju u njegovom sprječavanju, otkrivanju i suzbijanju«, najavljuje Jadranka Kosor. Ističe i da će se poraditi i na analizi stanja kao i educiranosti djelatnika ponajprije policije, sudova, centara za socijalni rad, bolnica te škola i fakulteta. Za problematiku nasilja sustavno će se obrazovati svi koji budu radili na provedbi zakona kojim se ono sankcionira u obitelji - policija, liječnici, patronažne sestre, socijalni radnici... </p>
<p>Dugoročne mjere pak obuhvatit će izradu programa besplatne psihosocijalne i pravne pomoći za zlostavljane žene i djecu a uključivat će i iznalaženje mogućnosti za zapošljavanje žena. Također će se poraditi na uspostavljanju mreže skloništa - od evidentiranja njihovog broja, stanja prostora, opreme i kapaciteta do načela rada i određivanja modela financiranja.</p>
<p>Snježana Rajačić</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Kamionima s prikolicom i tegljačima blokiran put prema moru</p>
<p>Zbog snijega se prometovalo otežano kroz Liku, Gorski kotar, Istru i Dalmatinsku zagoru te sjeverozapadnu, središnju i dio istočne Hrvatske / Snijeg je smanjio vidljivost tamo gdje je padao i mjestimično se zadržavao na kolnicima, osobito na području Delnica i oko tunela Sveti Rok na autocesti A–1 Zagreb-Split</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Na Plitvicama je u nedjelju palo novih 16 centimetara snjega, pa je njegova visina bila 120, a na Zavižanu 174 centimatra. Zbog snijega se prometovalo otežano kroz Liku, Gorski kotar, Istru i Dalmatinsku zagoru te sjeverozapadnu, središnju i dio istočne Hrvatske. Snijeg je smanjio vidljivost tamo gdje je padao i mjestimično se zadržavao na kolnicima, osobito na području Delnica i oko tunela Sveti Rok na autocesti A–1 Zagreb-Split. Zato su vozači morali biti oprezniji dijelom autoceste A–6 od Kikovice do Bosiljeva, gdje je bilo ugaženog snijega i leda.</p>
<p>U nedjelju dopodne nije bilo ceste, kojom su se kamioni s prikolicom i tegljači s poluprikolicom mogli kretati iz unutrašnjosti prema Dalmaciji te Kvarneru i Istri i obratno. Tek poslijepodne otvoren im je promet prema sjevernom Jadranu. Dionica Jadranske magistrale D–8 Bakar-Novi Vinodolski-Senj-Karlobag i Krčki most bili su zatvoreni zbog bure za autobuse na kat, vozila s kamp-prikolicom i motocikle. Dijelom ceste Karlobag-Sv. Marija Magdalena smjela su prometovati isključivo osobna vozila.Prometnice u Dalmaciji u nedjelju su bile mokre, a u unutrašnjosti vlažne i skliske te s poledicom. Zimska oprema bila je obavezna na većini cesta na tim područjima. Na graničnom prijelazu Bajakovo bio je pojačan izlaz teretnih vozila, a putnička su na svim prijelazima prometovala bez dužih čekanja. Trajekt na liniji Brestova-Porozina za otok Cres prevozio je u nedjelju samo osobna vozila i teretna do 3,5 tona nosivosti, a ostala su ponovno do Cresa dolazila preko Krka, linijom Valbiska-Merag. Brzobrodska linija Ubli-Vela Luka-Hvar-Split bila je u prekidu od 7 sati.</p>
<p>Sljemenska je cesta bila dugo u nedjelju zatvorena sa zagrebačke strane, ali se sa zagorske, iz Bistre i Stubice, moglo doći s obaveznom uporabom zimske opreme. U nedjelju poslijepodne prometovalo se naizmjence i sa zagrebačke strane. ((Hina)</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2005], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20050228].
|
