NA [2005], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20050927].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 124990 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>27.09.2005</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Smrtonosna vožnja lošim i preopterećenim cestama</p>
<p>Ulaganja u rekonstrukciju postojeće cestovne mreže u Hrvatskoj su, smatraju na Institutu prometa i veza, više nego skromna, odnosno tek su u začetku i vezana su više uz povećanje propusne moći nego uz povećanje sigurnosti prometa</p>
<p>Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, loša cestovna infrastruktura četvrta je, iza brzine, alkohola i nekorištenja sigurnosnih pojaseva, na listi uzročnika prometnih nesreća. Upravo cestovna infrastruktura, opterećenje ceste i njezina starost uzroci su brojnih nesreća na Podravskoj magistrali, gdje su u posljednjoj, u subotu navečer, u izravnom sudaru kamiona i autobusa poginule tri osobe. </p>
<p>Problema Podravske magistrale, koju se s pravom može nazvati »cesta smrti«, svjesni su i u Ministarstvu mora, turizma, prometa i razvitka, čiji je čelni čovjek Božidar Kalmeta, a uz suglasnost ministra unutarnjih poslova Ivice Kirina, donio naredbu o ograničenju prometa na državnoj cesti D2, odnosno Podravskoj magistrali. Njome se od 1. rujna ove do 1. rujna sljedeće godine zabranjuje promet teretnim automobilima sa ili bez prikolice, težim od 7,5 tona i duljim od 14 metara. Promet teškim kamionima zabranjen je od 2004., nakon što je Vlada uvažila zahtjeve stanovništva uz magistralu za zabranom prometa kamiona. Zabrana se produljila na još godinu dana kako bi se, ako se podigne razina sigurnosti prometa Podravskom magistralom, ograničilo njezino uništavanje, a tranzitni promet preusmjerio na autocestu. Zabrana se odnosi na teška teretna domaća i strana vozila, koja su u tranzitu i ne smiju voziti na dionici Varaždin-Koprivnica-Virovitica-Našice-Osijek. Od toga su izuzeta dostavna vozila, vozila za održavanje cesta, elektroenergetskih i sličnih instalacija, vozila MUP-a i MORH-a, te vozila s prednošću prolaska i vozila pod pratnjom.</p>
<p>No predsjednik Upravnog vijeća Instituta prometa i veza iz Zagreba Ivan Dadić ističe da će unatoč zabrani prometa, bez ozbiljnog ulaganja u samu infrastrukturu ceste, problem Podravske magistrale, ali i drugih njoj sličnih cesta poput one Zagreb-Sisak i Split-Dubrovnik, neće biti riješen. »Bez ulaganja Podravska magistrala ne može biti brza cesta«, drži Dadić, objašnjavajući kako je statistika dokazala da Podravskom magistralom prođe kudikamo više vozila nego primjerice novoizgrađenom autocestom od Zadra do Splita ili od Varaždina prema Čakovcu. Pokazalo da su novoizgrađene autoceste preuzele samo manji dio prometa s drugih cesta, no rizik od prometnih nesreća će se i na cestama na kojima je sada manji, povećati. Unatoč gradnji autocesta, naglašava Dadić, treba ulagati u »staru« cestovnu infrastrukturu. No, ulaganja u rekonstrukciju postojeće cestovne mreže u Hrvatskoj su, smatraju na Institutu prometa i veza, više nego skromna, odnosno tek su u začetku i vezana su više uz povećanje propusne moći nego uz povećanje sigurnosti prometa, iako je i to indirektno prisutno.</p>
<p>»Podravska magistrala je posebno opterećena ne samo zbog prometa na njoj, već i zbog velike koncentracije stanovništva. Postojećom autocestom od granice sa Srbijom i Crnom Gorom prema Sloveniji, kamioni, i domaći i inozemni, bježe na Podravsku magistralu, gdje stvaraju velike teškoće u odvijanju prometa, u sigurnosti prometa, ali i u ekologiji«, kaže Dadić, zaključujući da država mora krenuti ozbiljnije u sanaciju postojeće cestovne mreže. </p>
<p>Dada Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Za smrt u minskom polju 300.000 kuna</p>
<p>Prema Zakonu o razminiranju, poslodavci su dužni u slučaju smrti pirotehničara njegovoj obitelji isplatiti najmanje 300.000 kuna, a u slučaju stopostotne invalidnosti - 500.000 kuna</p>
<p>Pirotehničar Krešimir Polaček, koji je u nedjelju poginuo čisteći minsko polje ispred rodne kuće Nikole Tesle u Smiljanu, već je 13. hrvatska žrtva zaostalih mina u ovoj godini. U prvih devet mjeseci 2005. teške je tjelesne ozljede od mina zadobilo 10 osoba, a poginulo je još troje ljudi, doznaje Vjesnik u Hrvatskom centru za razminiranje (HCR).</p>
<p>S druge strane, Damir Lukić, direktor privatnog poduzeća L.M.B.S. - tvrtke za koju je Polaček dovršavao razminiranje 140.000 četvornih metara minski sumnjive površine kod Smiljana - potvrdio je u ponedjeljak Vjesniku da se u nedjelju dogodio nesretni slučaj te da je došlo do aktiviranja takozvanih zvončića s tragičnim posljedicama. </p>
<p>Lukić je, međutim, oštro osudio i odbacio zlonamjerna nagađanja nekih medija o tome da su primanja stradalog pirotehničara navodno bila vrlo niska.</p>
<p>»Prosječna plaća stradaloga iznosila je 11.000 kuna. Riječ je o vrlo opasnom poslu, no plaće u našoj tvrtki nisu niske kao što su neki ovih dana zlonamjerno napisali«, objasnio je Lukić. Prema njegovim riječima, sukladno Zakonu o razminiranju, svi pirotehničari koji rade u njegovoj tvrtki, pa tako i poginuli Polaček, uredno su zaštićeni policom životnog osiguranja sa zajamčenom novčanom naknadom u slučaju nesreće. </p>
<p>Od ravnatelja HCR-a Otta Jungwirtha doznajemo kako je doista tako s obzirom da HCR svake godine provjerava tvrtke koje se bave razminiranjem, a jedan od preduvjeta da bi one mogle raditi upravo je važeća polica životnoga osiguranja. </p>
<p>Glasnogovornik HUS-ova sindikata pirotehničara Dražen Kiš, podsjeća da su poslodavci na poslovima razminiranja prema Zakonu o razminiranju dužni u slučaju smrti pirotehničara njegovoj obitelji isplatiti najmanje 300.000 kuna, dok je u slučaju stopostotne invalidnosti zajamčeni iznos od 500.000 kuna.</p>
<p>U Sindikatu, međutim, upozoravaju da su uvjeti u kojima pirotehničari rade daleko od idealnih. </p>
<p>»Pune četiri godine pripremali smo novi zakon koji je upravo u Saboru i do nove bi godine trebao stupiti na snagu. Njime bi se napokon trebao riješiti i status pirotehničara, jer se to zanimanje danas vodi kao zanimanje šumskog radnika ili pomoćnoga građevinskog djelatnika«, objašnjava Kiš. </p>
<p>Prema njegovim riječima, očekuje se da će novi zakon priznati beneficirani radni staž pirotehničarima, i to od 18 mjeseci za godinu rada. </p>
<p>Nakon stradavanja od mine, ozlijeđeni bi trebao imati ista prava kao i hrvatski ratni vojni invalidi, a 30 godina staža, uz 10 provedenih na poslovima razminiranja, postat će, očekuje Kiš, dovoljan uvjet za odlazak pirotehničara u mirovinu. </p>
<p>Ipak, premda je to obveza koju je Hrvatska preuzela potpisivanjem Ottawske konvencije, Kiš ne vjeruje da će naša zemlja uspjeti dosegnuti taj cilj.</p>
<p>»S ovim brojem pirotehničara naša zemlja ne može biti razminirana do tog roka«, zaključuje glasnogovornik Sindikata pirotehničara.</p>
<p>Mile Franičević</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Najezda Hrvata u Veliku Kladušu</p>
<p>Osamdeset posto tekstilne robe na »buvljaku« je podrijetlom iz Kine ili Turske</p>
<p>U potrazi za jeftinijom kupnjom, veliki broj Hrvata i Slovenaca vikendom odlazi u Veliku Kladušu u BiH.</p>
<p>Zbog blizine, u Kladuši najviše kupuju Zagrepčani i Karlovčani, a cijene su u prosjeku 50 posto niže nego u Hrvatskoj. </p>
<p>Kako su nam rekli carinici na hrvatskom graničnom prijelazu Miljevac u blizini Kladuše, vikendom dnevno u Kladušu ulazi do 1000 automobila, uglavnom hrvatskih i slovenskih registracijskih oznaka. </p>
<p>»Kolone na graničnim prijelazima znaju biti dugačke i kilometar«, kaže nam jedan carinik.</p>
<p>Kao što Zagrepčani imaju organizirane odlaske u kupnju u austrijski Graz, Slovenci imaju organizirane autobuse iz Celja za Veliku Kladušu.</p>
<p>Sva roba u Kalduši kupuje se na improviziranom i blatnjavom »buvljaku«, gdje trgovci nude nezamislivo velik izbor robe, a cijene su izražene u konvertibilnim markama i kunama. Najviše se kupuje tekstilna roba i prehrambeni proizvodi.</p>
<p>Tekstil je u Kladuši u prosjeku dva do tri puta jeftiniji nego u Hrvatskoj. Tako, primjerice, traperice Levi's 501 u Kladuši stoje samo 100 kuna, dok su iste u Zagrebu čak 500. Razni modeli Puminih i Adidasovih tenisica nude se za samo 80 kuna, dok je cijena takvih tenisica u Zagrebu 400 kuna.</p>
<p>Na »buvljaku« se mogu vidjeti i Zagrepčani koji kupuju tekstil da bi ga kasnije, po mnogo većim cijenama, prodali u trgovinama u središtu metropole.</p>
<p>Osamdeset posto tekstilne robe na »buvljaku« je podrijetlom iz Kine ili Turske, a zanimljiv je podatak da neku robu trgovci iz Kladuše nabavljaju u Zagrebu, te je prodaju - Zagrepčanima. Hrvati u Kladuši kupuju i prehrambene proizvode: povrće za zimnicu, <FONT COLOR="#CC3300"><b>šećer</b></FONT>, čokolade i ulje. Vreća paprika od pet kilograma u Kladuši stoji 10 kuna, za koliko se u Hrvatskoj može kupiti dva kilograma.</p>
<p>Osim u kupnju, Hrvati u Kladuši posjećuju automehaničarske i vulkanizerske servise, u kojima su cijene također znatno niže nego u Hrvatskoj.</p>
<p>Cigarete su posebna priča, mogu se kupiti na svakom koraku, a jedno pakiranje od 10 kutija Ronhilla stoji 65 kuna. Marlboro, na kojem piše da je proizveden u Švicarskoj, stoji osam kuna.</p>
<p>Vlasti u BiH još nisu uvele jedinstvenu stopu poreza na dodatnu vrijednost, tako da Hrvati ne mogu ostvariti povrat poreza na kupljenu robu, no unatoč tome, kupnja u Kladuši isplati se.</p>
<p>Šiljo, trgovac kavom na »buvljaku«, kazao nam je da će uvođenjem poreza na dodatnu vrijednost u BiH neke stvari poskupjeti, dok će neke, primjerice kava, još pojeftiniti. Cijena kilograma kave u Kladuši je 30 kuna. Šiljo kaže da je trgovina u Kladuši »stara tradicija Krajišnika«. </p>
<p>»Normalno je da tu kupuju Hrvati i Slovenci, uvijek su i kupovali, a kod nas je sve upola jeftinije. Isplati im se čak i kad uračunaju troškove prijevoza do Kladuše«, kaže Šiljo.</p>
<p>I dok se neki drže poslovice »nisam toliko bogat da kupujem jeftino«, velik broj Hrvata otkrio je jeftini šoping preko granice.</p>
<p>Tomislav Tadić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="4">
<p>Sport se napokon vratio sportu</p>
<p>MARIN ŠAREC</p>
<p>Prošlog su tjedna hrvatski sportski kibici bili okupirani sasvim neuobičajenim pitanjima i temama. Mogu li hrvatski košarkaši do odličja na Europskom prvenstvu u SCG-u? Hoće li pomalo zaboravljene odbojkašice na EP-u u Zagrebu osigurati opstanak na europskoj sceni? Može li uistinu Ivan Ljubičić »došlepati« hrvatski tenis do finala Davisova kupa? Tko će postići jubilarni 1000. pogodak za Dinamo u Hrvatskoj nogometnoj ligi? Zašto je Svjetski kup u preponskom jahanju na Hipodromu gledalo više od 5000 ljudi?</p>
<p>Nevjerojatno, ali nigdje ni riječi o divljanju hrvatskih navijača, Fifinim sankcijama hrvatskom nogometu ili putešestvijama Ćire Blaževića. Vjerojatno je to samo prolazna »anomalija«, no ljubitelji sporta u Hrvatskoj su se prošlog tjedna napokon okrenuli sportu. I u tom vrlo kratkom razdoblju mogli su vidjeti sve njegove dobre i loše strane.</p>
<p>U sportu se, eto, pobjeđuje i gubi. Ne pobjeđuju uvijek najbolji, najveći i najbogatiji jer se onda ne bi moglo dogoditi da u finalu Davisova kupa igraju tenisači Hrvatske i Slovačke. Vjerojatno bi, da u sportu uvijek pobjeđuje bolji, hrvatski košarkaši lako pobijedili Španjolce i na kraju Europsko prvenstvo završili na nekoj poziciji boljoj od sedme. Dobro je i to što u sportu ne gube uvijek nominalno najlošiji. Zahvaljujući tome sve do pretposljednjeg dana prvenstva naše su odbojkašice bile u igri za europsko odličje i punile ledenu dvoranu zagrebačkog Doma sportova.</p>
<p>Red veselja, red tuge, red oduševljenja, red razočaranja, red pobjede, red poraza, red uspjeha, red neuspjeha... I sve to bez policijskih specijalaca, krvavih glava i razbijenih tramvaja. Bilo bi vjerojatno prehrabro ustvrditi da se hrvatski sport napokon vratio sportu.</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Važni datumi za presudno »da« ili »ne«</p>
<p>JURICA KÖRBLER</p>
<p>Početi pregovore s Turskom, a stalno ih odgađati s Hrvatskom bio bi i poraz EU-a</p>
<p>Iako Hrvatska nikad nije bila tako blizu početku pregovora, i sada - šest dana do tog »dana D« - ostaju još važni datumi i događaji koji će odigrati presudnu ulogu za »da« ili »ne«. Carla del Ponte 30. rujna dolazi u Zagreb, a 2. listopada sastat će se Radna skupina Europske unije za Hrvatsku i tek nakon toga bit će odlučeno počinju li pregovori istodobno kada i s Turskom ili će za Hrvatsku biti određen neki drugi datum.</p>
<p>Raspoloženje u Bruxellesu ukazuje da više nema ni jedne europske države članice Unije koja nije konstatirala i prihvatila da je Hrvatska učinila ozbiljne pomake u provođenju Akcijskog plana. Pomaci su evidentni, a »slučaj Petrač« samo je jedan od dokaza da je Akcijski plan dao i daje rezultate. S provođenjem plana Hrvatska nastavlja i tako će biti bez obzira na to počnu li pregovori ili ne.</p>
<p>Ostaje, dakle, samo Carla del Ponte. Njezin posljednji istup i osuda Katoličke crkve i Vatikana izazvala je buru reakcija, a uskoro će u Lisabonu visoki dostojanstvenici Katoličke crkve otvoriti javni dijalog vezan za optužbe haaške tužiteljice. Bit će postavljeno i pitanje rada Haaškog suda, a sigurno je da će crkveni dostojanstvenici tražiti daleko konkretnije dokaze od onih koje je do sada iznijela Del Ponte.</p>
<p>Koliko su njezine prosudbe utjecale na članice Europske unije i kako će izgledati njezino novo izvješće nemoguće je prognozirati. Činjenica je da je haaška tužiteljica u posljednje vrijeme često mijenjala stavove, pa je tako nedavno u Bernu bila izrazito nesklona Hrvatskoj, da bi kasnije priznala da su učinjeni znatni pomaci u suradnji, ali da puna suradnja još nije ostvarena. Zadrži li tu posljednju formulaciju, na članovima Radne skupine, a nakon toga na ministrima zemalja EU-a ostat će odluka treba li početi pregovore, s obvezom daljnje suradnje s Haagom.</p>
<p>Velik broj europskih dužnosnika smatra da je došlo vrijeme za početak pregovora, jer će ionako sve obveze Hrvatske i prema Haagu i prema Bruxellesu ostati. Pregovori ne znače i ulazak u Uniju, jer tek slijedi proces prilagodbe. Ostaje, naravno, i mogućnost suspenzije pregovora pa će Hrvatska svim sredstvima nastaviti suradnju i s Haagom i s Bruxellesom.</p>
<p>Početi pregovore s Turskom, koja i dalje vuče problem priznanja Cipra, te novo odgađanje pregovora s Hrvatskom bio bi i poraz Europske unije. Velik broj članica EU-a to već javno kaže, pogotovo nakon vidljivih pomaka u Hrvatskoj i tankih argumenata haaške tužiteljice na skliskom terenu sukoba s Crkvom.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Čačić bez partnera</p>
<p>Čačić je trenutačno politički lider bez partnera. Želi stvoriti »snažnu vladu«, oslonjen na manje stranke i slabije partnere, ali to posve nalikuje na račun bez krčmara. Od ostvarenja svoje premijerske ambicije sve je udaljeniji, jer više ne može ni spekulirati s ozbiljnijom stranačkom potporom svom projektu</p>
<p>DUBRAVKO GRAKALIĆ</p>
<p>Radimir Čačić, prvak HNS-a i varaždinski župan, ne odustaje od zamisli da postane hrvatski premijer. Nakon što je početkom ljeta objavio kandidaturu za šefa Banskih dvora, Čačić uporno animira javnost za »svoju stvar«. I zasad mu uopće ne smeta što su slične poteze napravili i pravaši i socijaldemokrati sastavivši vlastite vlade u sjeni i proglasivši svoje »premijere«, »ministre« i »projekte«.</p>
<p>Na sceni sada imamo čak tri, doduše potpuno nerazrađene, oporbene platforme za osvajanje i obnašanje vlasti, koje pokazuju da za posao u Banskim dvorima ima dosta raznorodnih kandidata.</p>
<p>U svakom slučaju, ta opozicijska želja za vlašću može samo veseliti. Jer, nakon godina jalovog sjedenja u sabornici i ubiranja velike državne plaće, opozicijski su lideri ipak odlučili stvoriti privid kako nešto rade, pa makar i u sjeni.</p>
<p>Naravno, njihove su vlade u sjeni mrtvo slovo na papiru dok ne izađu s konkretnim prijedlozima i potezima, ali demokratska je igra bolja s njima nego bez njih. Napokon, svaka vlada bolje radi kad ima formuliranu opoziciju.</p>
<p>Posebnu ulogu u recentnom oživljavanju političke scene ima, očito je, Radimir Čačić. Ne samo zato što se prvi kandidirao i ne stoga jer je njegova pozicija toliko nezahvalna da mu se već sada može predvidjeti neuspjeh. Čačić je zanimljiv jer je osmislio u nas neviđeni eksperiment, s malim šansama za uspjeh, koji bi ga trebao dovesti u premijerski stolac. </p>
<p>Čačić, naime, pokušava postati premijer iako uz njega stoji samo HNS, stranka koja je četvrta po rejtingu i koja dobiva manje od 10 posto glasova.</p>
<p>Da bi namaknuo razliku u glasovima, Čačić pokušava stvoriti veliku koaliciju manjih i malih stranaka, koje dobivaju još manje povjerenja glasača nego njegov HNS. Na taj bi dosta čudotvoran način Čačić dospio u poziciju da ga predsjednik Republike imenuje mandatarom iako se na tu dužnost, kako znamo, imenuje onaj kandidat čija stranka ima najviše stolaca na Markovu trgu.</p>
<p>Čačić već sada stvara privid o svojoj političkoj moći i liderskoj ulozi iako je on, jamačno, sasvim pogrešan. Pogreška je u tome što Čačić trenutačno nema nijednu stranku uz HNS u svojoj »premijerskoj koaliciji« te što su čelnici najvažnijih potencijalnih koalicijskih stranaka izjavili da ih potpora njegovoj ambiciji uopće ne zanima.</p>
<p>Preciznije, s Čačićem ne žele predizborno koalirati HSLS i HSS, a naravno ni SDP. HSP je sam odbacio kao možebitne partnere, dok manje, regionalne stranke s kojima bi možda mogao koalirati ne donose znatniji broj glasova. </p>
<p>HSLS je trenutačno u za tu stranku plodonosnoj koaliciji s HDZ-om na nacionalnoj razini. Nakon ujedinjenja s LS-om i stvaranja hrvatsko-socijalno-liberalnog saveza, bit će im nužan samostalni izborni test.</p>
<p>Budućnost HSS-a teško je predvidjeti prije izbora novog ili potvrđivanja starog predsjednika i vodstva stranke. Za njih je značajno što su, nakon lokalnih izbora, u svađi sa SDP-om.</p>
<p>IDS, poznato je, dobro surađuje s HDZ-ovom vladom, dok Istrom i Pulom vlada uz pomoć partnera iz SDP-a.</p>
<p>SDP zasad naglašava da će sam na izbore, a poslije toga će vidjeti s kime će surađivati. To može biti HNS, iako odnosi u Zagrebu, gdje su narodnjaci najjača opozicija Milanu Bandiću, ruše međustranačke odnose.</p>
<p>Čačićev recentni snažni napad na HSP samo potvrđuje da ne vidi svoju političku budućnost u suradnji s tom strankom.</p>
<p>Iako u politici ništa nije nemoguće, teško je u ovom trenutku predvidjeti stranačku koaliciju koja bi Čačića dovela na vlast. Komplicirani unutarstranački odnosi koji opterećuju sve važnije opozicijske stranke iziskuju snažnije promoviranje svake od njih, a ne njihovo »utapanje« u veći koalicijski blok.</p>
<p>Naravno, to vrijedi za etablirane stranke poput HSS-a i HSLS-a, dok bi politički patuljci, poput desnoga Hrvatskog bloka ili lijeve Akcije socijaldemokrata, svakako profitirali kad bi netko ozbiljan s njima želio koalirati.</p>
<p>Povijest hrvatskog višestranačja podsjeća nas kako je HNS - dok je bio na margini glavnih političkih zbivanja - također koalirao da bi ostvario željeni uspjeh. Porečka skupina, koju su 1995. utemeljili Vlado Gotovac u ime HSLS-a, Ivan Jakovčić u ime IDS-a, Zlatko Tomčić iz HSS-a i sam Radimir Čačić, tadašnji predsjednik HNS-a, bila je prva važna koalicija sklopljena u nas. Naravno, tada je politička scena bila posve drukčija, sa samo jednom jakom strankom i bez glasnije opozicije.</p>
<p>U siječnju 2000. na izbore je izašla ponešto izmijenjena Porečka skupina, jer je HSLS sklopio predizborni pakt sa SDP-om, no i tada je Čačić bio njezin glavni zagovornik.</p>
<p>Te su koalicije ostvarile znatan uspjeh i donijele svim partnerima sudjelovanje u vlasti koje inače ne bi imali. Sadašnji rejting istih stranaka pokazuje da ne stoje sjajno s potporom birača, ali očito je da i ne žele koalirati s Čačićem, »premijerom u sjeni«.</p>
<p>Jasno je da su Čačićeve političke mogućnosti vrlo ograničene. To potvrđuje i sama Vesna Pusić, koja je u intervjuu Vjesniku rekla da su spremni na postizbornu suradnju sa SDP-om, bez obzira na to što žele uzeti Račanovo »premijersko mjesto«.</p>
<p>Čačić je trenutačno politički lider bez partnera. Želi stvoriti »snažnu vladu« oslonjen na manje stranke i slabije partnere, ali to posve nalikuje na račun bez krčmara. Od ostvarenja svoje premijerske ambicije sve je udaljeniji, jer više ne može ni spekulirati s ozbiljnijom stranačkom potporom svom projektu.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="7">
<p>Spojnik umjesto mosta </p>
<p>Gradnja mosta u Malostonskom kanalu stajala bi 240 milijuna eura, dok je cijena znatno bolje prometnice, spojnika, 34 milijuna eura</p>
<p>IVO RUDENJAK</p>
<p>Opet slušamo kako će se u Malostonskom kanalu graditi most na stupovima međusobno razmaknutim 170 metara, visok 35 metara iznad mora, a za koji bi građani Hrvatske trebali platiti astronomski iznos od 240 milijuna eura. </p>
<p>Malostonski kanal je međunarodni plovni put u kojemu se apsolutno ne smije ometati, a kamoli onemogućavati plovidba brodovima. Pomorske regule striktno propisuje da se međunarodni plovni put ne smije sužavati ispod jedne Nm (1.852 metara), niti iznad njega graditi most kojim bi se prepriječilo plovidbu brodovima. Usput rečeno, viseći most koji bi udovoljavao navedenim propisima stajao bi više od milijardu eura, a tunel ispod mora nije prihvatljiv, jer je zona Malostonskoga kanala izložena razornim potresima. </p>
<p>Pomne analize i konzultacije s vrhunskim stručnjacima rezultiraju čvrstim zaključkom da je cestovno povezivanje hrvatskog teritorija najprihvatljivije ostvariti polaganjem spojnika dnom Malostonskoga kanala između rta Međed i nasuprotne pelješke obale. Spojnik je svojevrsni tunel koji se polaže morskim dnom, a sastoji se od prostrane čelične cijevi obložene betonskim blokovima. Radnje na polaganju spojnika rade se pomoću plovila, dakle bez korištenja ronilaca.</p>
<p> Promet spojnikom nije podložan vjetru ili poledici, ne ometa plovidbu, nije izložen udaru brodova, jer leži na dubini od 22 metra, trajan je, siguran i otporan na potrese, ne narušava krajolik, ekološki je neutralan, a troškovi izgradnje i održavanja spojnika su vrlo prihvatljivi. Cijena spojnika Pelješca, na bazi »ključ u ruke«, iznosi nepuna 34 milijuna eura. </p>
<p>Ponovimo, most bi stajao 240 milijuna eura, a k tomu bi se utrošilo još mnogo novca za njegovo uklanjanje, dok je cijena znatno bolje prometnice, dakle spojnika 34 milijuna eura! Ismijavaju li se neki natpisu uklesanom nad vratima vijećnice drevnog Dubrovnika: »Zaboravite osobne interese, brinite se o općim« (Obliti privatorum publica curate)?</p>
<p>Autor je sudski vještak za pomorski transport.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Sva zla imaju svoje uzroke</p>
<p>Za sve nemile događaje treba potražiti uzroke, jer ćemo ih inače teško ukloniti </p>
<p>LUKA VUCO</p>
<p>Zašto se u Hrvatskoj stalno javljaju isti incidenti: divljanje mladih navijača, slovenske aspiracije za našim teritorijem, mafijaška razbojstva, napadi na banke..</p>
<p>Za sve nemile događaje treba potražiti uzroke, jer će inače teško nestati. Kad se radi o divljanjima mladih na nogometnim stadionima, trebalo bi razmotriti socijalni položaj tih mladih ljudi. A to nitko ne čini. Pitanje je koliko ih je u radnom odnosu, koliko ih je zasnovalo brak i iz kakvih obitelji dolaze? Uvjeren sam da oni nasiljem na tribinama izražavaju frustracije koje doživljavaju u društvu. </p>
<p> Oni s dna ljestvice pokušavaju se identificirati s uspješnim športašima. Ako ovi zakažu, onda su uvjeti za iskazivanje frustracija sazreli da nasiljem pokažu kako su oni važan faktor koji »zaslužuje poštovanje«.</p>
<p> Kad se primitivac ne može iskazati kulturom i napretkom, ostaje mu da se potvrdi golom fizičkom silom ili nasiljem. I danas je divljanje na tribinama odraz naše siromašne kulturne i političke zbilje koja ne pruža mladima viziju budućnosti. U odnosima sa Slovencima vrijedi ona: Pruži nekomu prst, a on će cijelu ruku. Ne može se reći da Hrvatska nije od početka svoje neovisnosti Slovencima davala na moru, a i na kopnu prava koja ih ne sljeduju, te su oni tragom toga htjeli od Hrvatske još više ustupaka, koristeći teškoće hrvatske politike kod kuće i u svijetu. Naša politika je stalno izbjegavala ono što nije smjela, da se stvar preda međunarodnom sudu u Hamburgu ili Haagu. </p>
<p>Mafija je nastala na siromašnom talijanskom jugu kad su ljudi u nagonu da prežive bili spremni na svakakva zlodjela. Porast kriminalnih djela nije samo odraz nespremnosti policije nego i velikog siromaštva u narodu kad se neki radi preživljavanja odaju kriminalnim djelima. </p>
<p>Kriminal ima veze s neuspješnom politikom ne samo u njezinu represivnom djelu nego i prije svega u gospodarskome. Čovjeka ne može načuditi da je bankama skupo, kao posvuda u svijetu gdje nema toliko prepada, odijeliti službeni dio od stranaka neprobojnim staklom, koje potpuno onemogućuju pristup kriminalca službenicima i novcu. I mjesto toga postavljaju u banke zaštitare koji stvaraju neugodan osjećaj strankama, a kriminalcima nisu baš neka zapreka. Sva zla imaju svoje uzroke bez kojih se ne mogu niti shvatiti niti ukloniti. </p>
<p>Autor je je magistar </p>
<p>znanosti, publicist</p>
<p> i svećenik iz Kaštela.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Naknade za naučnike u nadležnosti države</p>
<p>U Vjesniku od 24. rujna 2005. godine, u izdanju za središnju Hrvatsku i Slavoniju, na strani 77. objavljen je tekst autora Zdravka Severa pod nazivom »Obrtnici će raskinuti ugovore s naučnicima«. U nadnaslovu i u samom tekstu stoji da je Hrvatska obrtnička komora odredila plaće naučnicima, odnosno donijela odluku o tome. </p>
<p> Hrvatska obrtnička komora ne odlučuje o naknadama za naučnike jer je to u nadležnosti države. Naime, Pravilnikom o minimalnim uvjetima za ugovor o naukovanju (NN 62/02) Ministarstva za obrt, malo i srednje poduzetništvo, koji je dakle na snazi više od tri godine, propisuju se minimalni uvjeti za ugovor o naukovanju. Ugovor o naukovanju sklapaju, radi izvođenja praktičnog dijela naukovanja kod obrtnika ili u trgovačkom društvu, obrtnik kod kojeg se izvodi naukovanje i naučnik, odnosno njegov roditelj ili skrbnik. U članku 5. Pravilnika stoji »Obrtnik se obvezuje da će tijekom naukovanja naučniku isplaćivati mjesečnu naknadu, i to: u prvoj godini naukovanja 15 posto, u drugoj godini 20 posto, u trećoj 25 posto, a u četvrtoj godini naukovanja 30 posto prosječne neto plaće ostvarene u prethodnoj godini u gospodarstvu RH. Naknada iz stavka 1. ovog članka isplaćuje se za ostvareno radno vrijeme planirano izvedbenim planom i programom naukovanja za godinu u kojoj se naknada isplaćuje«. Dakle, uvjeti propisani Pravilnikom su isti, samo se mijenjaju iznosi naknada, ovisno o izračunu godišnje prosječne plaće u gospodarstvu RH.</p>
<p>SNJEŽANA TOMIĆHRVATSKA OBRTNIČKA KOMORA, VODITELJICA ODJELA ZA ODNOSE S JAVNOSTI</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Nanesena je nepravda svim ugostiteljima</p>
<p>U Vjesniku je 14. rujna objavljen tekst »Umjesto liganja poslužuju fileke« autora Damira Hercega. U tekstu je paušalno i nepotpuno prikazana jedna cijela grupacija gospodarstvenika. Metodom generaliziranja pojedinačnih slučajeva nanosi se neprocjenjiva šteta svim ugostiteljima pa i hrvatskom gospodarstvu u cjelini, a o turizmu i turističkoj ponudi da i ne govorimo. Udruženje ugostitelja Zagreba ograđuje se od rada pojedinih ugostiteljskih objekata koji na bilo koji način krše zakonske odredbe kao i odredbe dobrih poslovnih običaja i propisanih uzanci u ugostiteljskoj djelatnosti. Ukoliko postoje saznanja o povredama zakonskih propisa, takva saznanja treba objavljivati s podacima osoba na koje se nepravilnosti odnose, jer se inače, kao u navedenom članku, nanosi nepravda svim ugostiteljima i ugostiteljskim djelatnicima.</p>
<p>DARKO BELUŠIĆPREDSJEDNIK UDRUŽENJA UGOSTITELJA ZAGREB</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="11">
<p>Bez doma ostalo pet tisuća studenata </p>
<p>Ove godine čak 3200 molbi brucoša za domski smještaj, 800 više nego lani </p>
<p>Bez smještaja u studentskim domovima ove je godine ostalo čak pet tisuća studenata, od čega 1900 brucoša! </p>
<p> »Ove godine bilježimo neočekivano povećanje broja molbi brucoša za domski smještaj. Prošle godine primili smo 2400 molbi, a ove godine čak 3200«, istaknuo je Ivan Lešković, pomoćnik ravnatelja Studentskog centra, zadužen za smještaj studenata. Kako u Zagrebu postoji samo 1300 domskih mjesta namijenjenih brucošima, ove se godine za svaki krevet natjecalo nešto manje od troje ljudi. Lešković nije znao objasniti otkud toliko zanimanje novopečenih studenata za domski smještaj. »Možda je to odraz pada standarda studenata koji dolaze u Zagreb. Neki od njih jednostavno nemaju novca za najam privatne sobe ili stana«. No možda je to odraz i povećanja broja studenata ali i standarda u studentskim domovima: veliki broj soba ima priključke na internet, a mnoge su sobe i obnovljene i imaju svoje sanitarne čvorove. </p>
<p>A s povećanjem broja odbijenih molbi može se očekivati veće mešetarenje s mjestima u domovima. »Hitno kupujem Ž.M. u C.N.«, jedan je od oglasa kojim su oblijepljeni ulazi u studentska naselja. Za one koji nisu upoznati s inicijalima i njihovim značenjem recimo kako se ovim oglasom traži žensko mjesto u domu u Cvjetnom naselju. Inicijali M.M. znače, pak, muško mjesto u domu. Kako se nitko ne želi izvrgnuti opasnosti da ga uhvate u prodaji svog mjesta, oglase daju isključivo oni koji traže mjesto, a njima se, potom, javljaju prodavači svog mjesta. </p>
<p>Najskuplje je kupiti mjesto u Cvjetnom naselju, gdje se ono plaća i do 700 eura. Visoka cijena je uzrokovana većim komforom – sobe su prostranije nego u ostalima domovima. Uz to, svaka soba u Cvjetnom ima svoj sanitarni čvor, a takve pogodnosti se, naravno, moraju i »pošteno« naplatiti. Prema Vjesnikovim saznanjima, najjeftiniji je otkup mjesta u Domu Stjepana Radića na Savi, koji košta oko 300 eura. Za cijenu otkupa »kupci« dobivaju smještaj na godinu dana, ali preuzimaju odgovornost da će plaćati mjesečni najam sobe koji se kreće od 68 do 136 kuna. Najjeftiniji je smještaj u trokrevetnim sobama na Lašćini, a najskuplji je onaj u jednokrevetnim sobama u Cvjetnom naselju i Domu Ivan Meštrović na Trgu žrtava fašizma. </p>
<p>No, ove godine još nije proveden niti jedan lov na ilegalne stanare. Lešković je istaknuo kako će prva kontrola soba biti 10. listopada, kada svi studenti budu useljeni. Tek 1. listopada, naime, useljavaju se brucoši. Manji dio brucoša je useljen, ali to su oni koji studiraju na Medicinskom i Fakultetu eletronike i računarstva, na kojima su predavanja već počela. </p>
<p>Katarina Hrnjkaš</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Prehlada hara Zagrebom </p>
<p>Liječnici preporučuju uzimanje vitamina C pa je najbolje jesti što više limuna </p>
<p>Zagrepčani će se moći cijepiti protiv gripe od sredine listopada, najavio je dr. Velimir John, voditelj epidemiološke službe Zavoda za javno zdravstvo Grada Zagreba. Rekao je kako se gripa očekuje za dva, tri mjeseca pa nema razloga za paniku. Prema podacima Zavoda za javno zdravstvo, gripa je prošle sezone harala tek u veljači i ožujku, za razliku od prijašnjih godina kada se pojavljivala već u prosincu.</p>
<p> »Cijepljenje se može obaviti u domovima zdravlja kod liječnika primarne zaštite, i u epidemiološkim ambulantama u Mirogojskoj 16, po cijeni od 40 kuna. Ljudi stariji od 65 godina, srčani i kronični bolesnici mogu se cijepiti besplatno«, kazao je dr. John. </p>
<p>Iako gripe još nema, posljednjih dana promjenjivo je vrijeme donijelo Zagrepčanima prehlade. Sve više građana žali se na kašljanje, kihanje, curenje iz nosa, opću malaksalost. To su prehlade koje se redovito javljaju u ovo doba godine.</p>
<p>Dr. Velimir John kaže kako nema nikakvih epidemioloških podataka, već da se Zagrepčani trenutačno susreću s bezazlenim virozama. »Zbog uobičajenih promjena temperatura viroze su sasvim normalna pojava. Za sad nemamo informaciju o povećanom broju viroza. Oboljele osobe trebaju uzimati što više C vitamina i jesti dosta voća, najviše limuna«, rekao je dr. Velimir John. </p>
<p>Za one koje viroza još nije zahvatila, najvažniji je savjet da se ne oblače pretoplo, kako se ne bi previše znojili i pritom prehladili. </p>
<p>Mr. Vera Holjevac iz Ljekarne Pablo potvrdila nam je da je proteklih dana porasla potražnja za sredstvima za ublažavanje simptoma viroze. »Najviše se traže lijekovi za snižavanje temperature, zatim aspirini te pastile za grlo. Cijene lijekova su razne, a kreću se do 50 kuna«, rekla je mr. Vera Holjevac.</p>
<p>Dr. Kristina Turek, liječnica opće medicine u Domu zdravlja Centar-Medveščak, rekla je da su prehlade za ovo doba godine uobičajene. »Pacijenti koji dolaze nemaju visoku temperaturu. Preporučujem da uzimaju tri puta dnevno andol i da preleže prehladu kod kuće«, savjetovala je liječnica.</p>
<p>Ana Tadin</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Oboljelima je najvažnija podrška društva</p>
<p>Mnogi oboljeli kriju bolest zbog okoline i straha pred teškom dijagnozom </p>
<p>Društvo oboljelih od multiple skleroze Zagreb obilježilo je u ponedjeljak 26 godina djelovanja. Od multiple skleroze, neurološke bolesti, boluje u Hrvatskoj 2500 osoba. Zato je Društvo povodom obilježavanja svoje godišnjice organiziralo Otvorena vrata društava multiple skleroze, kako bi se građanima približio rad udruge te prikazao rad volontera, odnosno kako bi se upoznalo javnost s ovom neizlječivom bolesti.</p>
<p>Dubravko Herendić obolio je od multiple skleroze u 32. godini. Prije bolesti živio je obiteljskim životom i bavio se sportom. Bolest se manifestirala kočenjem desne strane tijela. Nakon sedam mjeseci hospitalizacije oporavio se no pojavom »šubova« (progresija) oduzeta mu je desna strana tijela, pogoršali su mu se govor i vid, a bolest je ubrzo zahvatila i lijevu stranu tijela.</p>
<p>»U takvim je trenucima najvažnije ne klonuti duhom. Imao sam veliku podršku obitelji, a kasnije i Društva multiple skleroze Zagreb, gdje sam iz organiziranih simpozija više saznao o bolesti. Zdravstveno stanje poboljšalo mi se ali sam i dalje oduzet. Ipak, HZZO ne priznaje mi više pravo na rehabilitacijsku terapiju«, rekao je Dubravko Herendić.</p>
<p>Ljiljana Kular, također oboljela od multiple skleroze, preuzela je ulogu volonterke te oboljelima pruža ultrazvučnu rehabilitacijsku terapiju.</p>
<p>»Važno je da se kao oboljela osoba ponovo prebacite u svijet zdravih ljudi. Tek nakon pet godina uključila sam se u Društvo, koje mi je dalo potporu i nova saznanja«, kaže. Predsjednik Društva multiple skleroze Grada Zagreba, Viktor Hrženjak, kaže kako je najgore to što mnogi kriju bolest zbog okoline i zbog straha pred teškom dijagnozom, pa mnogi mladi odustaju od svoga obrazovanja i prepuštaju se brizi roditelja. Stoga je tema ovogodišnjeg simpozija, koji će se održati od 20. do 22. listopada u Hotelu Golden Tulip Holiday, posvećena mladima, a nosi naziv Mladi s multiplom sklerozom u Republici Hrvatskoj – zaštita, promicanje prava i dostojanstva. </p>
<p>Ana Grubanović</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Obilježena dvanaesta obljetnica Zida boli</p>
<p>Paljenjem oko 150 svijeća i polaganjem vijenca na uglu Selske i Ilice u ponedjeljak je simbolično obilježena dvanaesta obljetnica podizanja Zida boli. Tom je prigodom Zdenka Farkaš, voditeljica Centra Apel, zamolila predstavnike vlasti da se Glas hrvatske žrtve – Zid boli proglasi spomenikom kulture te da se kao takav obnovi.</p>
<p> »Povijest bilježi da su različiti vandali uništavali spomenike kulture, no pametni ljudi znali su to obnoviti. Vjerujem da će se u Hrvatskoj naći pametni ljudi i da će na njihovu čelu biti premijer i predsjednik«, rekla je Zdenka Farkaš. Uz to je zatražila da visoki predstavnici hrvatske vlasti pokrenu inicijativu i predlože Ujedinjenim narodima da se Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima dopuni novim člankom.</p>
<p> Prema prijedlogu Centra Apel on bi glasio: »Nakon smrti svatko ima pravo na dostojanstven ukop u skladu s njegovim vjerskim i kulturnim običajima, te grob obilježen svojim imenom, a njegova obitelj vjerodostojnu informaciju o tome«. »Ako u tome uspijemo, vjerujte da će to biti najljepši spomenik svim hrvatskim braniteljima i civilima, a isto tako spomenik svim ljudima diljem svijeta koji su stradali «, rekla je Zdenka Farkaš. </p>
<p>Premještanje Zida boli iz Selske ulice na Mirogoj započelo je 4. lipnja. Nakon što su radovi zaustavljeni zbog protesta nekih udruga branitelja i udovica Domovinskog rata, dvadesetak dana kasnije, 25. lipnja sve su cigle premještene. Uz to odlučeno je da će dva metra izvornih cigli oblivenih staklom, zajedno s mramornom pločom s natpisom, bit postavljeno na sredini pločnika u Selskoj, ispred budućeg Trga pravde. </p>
<p>Relja Dušek</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Horvaćanska gotova do srijede?</p>
<p>Zamjena tramvajskih tračnica na Horvaćanskoj cesti, započeta početkom ljeta, trebala bi konačno biti završena do srijede, poručuju iz ZET-a. Budući da su zeteovci odgađali završetak radova nekoliko puta, mnogi građani ne vjeruju da će sve biti gotovo kako je sad najavljeno.</p>
<p>»Bilo je i vrijeme da se radovi konačno završe. Čitav centar grada uredili su za 15 dana, a dvjesto metara tračnica na Horvaćanskoj mijenjaju već nekoliko mjeseci«, komentirao je »rušenje« svih rokova Zlatko Perčec sa Srednjaka. Nada se da nakon radova tračnice neće škripati kao do sada i da će se tramvaj manje naginjati, jer svaki put kada tramvaj juri, ima osjećaj da će se prevrnuti, kaže, </p>
<p>»Nove su tračnice postavljene i trenutačno su u tijeku završni radovi – zatvaranje kolosijeka tucanikom«, rekao je za Vjesnik voditelj Pogona održavanja pruga Vlado Vuksan. Objašnjava da je završetak radova bio nekoliko puta odgađan, zbog lošeg vremena. »Na dionici od Hrgovića do Ulice Bernarda Vukasa zamijenjene su tračnice, pričvršćeni su kolosijeci koji su zatrpani tucanikom te asfaltirani«, kaže Vuksan. Uređena su i tramvajska stajališta na Hrgovićima koja su prilagođena niskopodnim tramvajima. Građani koje smo u ponedjeljak zatekli na tramvajskoj stanici u Hrgovićima rekli su nam da su sretni jer je konačno došao kraj radovima. Nakon završetka radova na Horvaćanskoj, početkom listopada, počinju radovi na Maksimirskoj, na dijelu od Hondlove do Ravnica, u smjeru Dubrave. Tamo će se također mijenjati tračnice i pričvršćivati kolosijeci. </p>
<p>Mislav Nekić</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Budući vrtić s izvornim elementima iz 18. stoljeća</p>
<p>Milan Bandić, gradonačelnik Zagreba, obišao je u ponedjeljak zajedno s gradskim ocima vrtić koji se uređuje u spomeniku kulture u Matoševoj ulici. Objekt je spomenik prve kategorije koji datira iz 18. stoljeća, a projekt je napravio Arhitektonski fakultet.</p>
<p>»Sačuvat će se izvorni elementi, kuhinja i podrum, a vanjski dio bit će isti kao iz 18. stoljeća«, rekao je Svemir Anić, nadzorni inženjer. Ukupna investicija vrijedna je 3,5 milijuna kuna, a radovi koji su započeli u lipnju trebali bi završiti do ožujka 2006. godine. »Nadamo se lijepom vremenu tako da završimo radove u roku. Treba uzeti u obzir da se izvode zaista specifični radovi te je svaka cigla gotovo ručno skidana«, rekla je Gordana Butković, koordinator u Uredu za izgradnju Grada Zagreba. U novoizgrađeni vrtić bit će preseljena djeca iz Demetrove ulice, a predviđen je prostor za pet odgojnih skupina, odnosno više od stotinu djece. </p>
<p>Prije obilaska gradilišta Milan Bandić zajedno je s predstavnicima gradske vlasti odgovarao na novinarska pitanja. Tako je rečeno da bi nova zdravstvena stanica u Vidrićevoj ulici trebala započeti s radom u roku od mjesec dana. U toj stanici radit će dva tima opće medicine, dva stomatološka i ginekološka tima te jedna ljekarna. </p>
<p>Duško Ljuština, predstojnik Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i šport, dotaknuo se problema kazališta »Komedija« i rekao da se zgrada mora vratiti crkvi, no da je Zagrebu potreban prostor za operu i operetu koji bi ujedno bio alternativni prostor za »Komediju«. Gradonačelnik se osvrnuo i na Sveučilišnu bolnicu, u koju je u osam godina uloženo oko 150 milijuna eura, i rekao je da će učiniti sve potrebno da se taj projekt završi. </p>
<p>Relja Dušek</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="17">
<p>Nagrade kaskaderima</p>
<p>LOS ANGELES</p>
<p> – U carstvu filmskog studija »Paramount Studios«, održana je peta svjetska dodjela nagrada Taurus za najbolje kaskadere. Jedan od nagrađenih, Jim Trella, na priredbu je, kojom se kaskaderima odaje priznanje za njihov doprinos filmskoj industriji, došao kako i priliči. U vatrenom odijelu!</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Sajam milijunaša u Moskvi</p>
<p>MOSKVA</p>
<p> – Na Sajmu milijunaša u Moskvi do srijede se mogu razgledati i kupiti vrhunski proizvodi – od skupog antiknog namještaja i vrijednog nakita, do helikoptera, čistokrvnih konja i krznene odjeće s potpisom. Cijene ulaznica za posjetitelje stoje od 35 do 200 dolara. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Rak dojke češći kod ljevakinja</p>
<p>LONDON</p>
<p> – Kod ljevorukih je žena opasnost od nastanka raka dojke prije menopauze više no dvostruko veća negoli kod dešnjakinja, objavili su u ponedjeljak nizozemski znanstvenici. Statistika je neumoljiva – svake godine u svijetu od raka dojke oboli više od milijun žena. »Proučavajući 12.000 zdravih, sredovječnih žena, ustanovili smo da ljevakinje imaju dvostruko više šansi da im se rak dojke razvije prije menopauze«, ističe prof. Cuno Uiterwaal iz Sveučilišnog medicinskog centra u Utrechtu. [akb]</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Azijom hara najjači tajfun u zadnjih 30 godina</p>
<p>PEKING</p>
<p> – Kina i Vijetnam u ponedjeljak su zbog najjačeg tajfuna u posljednjih 30 godina, bili prisiljeni evakuirati gotovo pola milijuna stanovnika. Tajfun Damrey obrušio se na sjeverni Vijetnam i južnu Kinu, uključujući i otok Hainan, često nazivan »kineski Havaji«. U srušenim kućama ili pod srušenim drvećem poginulo je najmanje šestero ljudi, a materijalna je šteta golema pa je život u pogođenim krajevima praktički stao. U hotelima na Hainanu stotine je turista zarobljeno u hotelima, opskrba strujom i telefonske veze u čitavoj su regiji u prekidu. Tajfun »Damrey« najgori je od svih koji su pogodili Hainan od 1974. Nekoliko je ribara nestalo, a više od 10.000 ribarskih brodica pozvano je da se vrati u luke. [Hina, akb]</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Jak potres pogodio sjeverni Peru</p>
<p>LIMA</p>
<p> – Vrlo jak potres magnitude 7,5 stupnjeva po Richteru pogodio je u noći na ponedjeljak sjeverni Peru, izazvavši kolaps opskrbe strujom i telefonskih veza. Epicentar je bio 75 km sjeveroistočno od Moyobamba, no podrhtavala je i Lima, 670 km sjevernije. U potresu koji je trajao pune tri minute urušilo se više kuća, pri čemu su poginule najmanje četiri osobe, a desetak ih je ozlijeđeno. Potres se osjetio uzduž cijele sjeverne obale Perua, sve do Bogote u Kolumbiji. Potres na jugu Perua jačine 8,4 stupnjeva 2001. je usmrtio 78 osoba, uključujući i 26 koji su poginuli u kasnijem tsunamiju. [akb]</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Bakica mjesec dana lutala šumom</p>
<p>MOSKVA</p>
<p> – Ruska umirovljenica (67) spašena je nakon što je mjesec dana lutala ruskim šumama. Jadnica se izgubila 29. kolovoza u regiji Arhangelska, a mjesec dana kasnije slučajno su je našli lovci. Prehranjivala se gljivama i plodovima. Nakon nestanka, civilna ju je zaštita tražila tjedan dana prije obustave potrage. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="23">
<p>Krleža popularniji od Zagorke</p>
<p>Miroslav Krleža nije samo veliki klasik, nego je i najpopularniji hrvatski pisac svih vremena, popularniji u široj javnosti čak od Marije Jurić Zagorke! To je pokazala Vjesnikova anketa koja je istražila tko su najpopularniji hrvatski pisci, koji su pisci ostali stoljećima ili desetljećima imena za svakoga, a ne samo simboli u knjigama ili miljenici u neobrazovanom puku.</p>
<p> Iako je Vjesnikova anketa naglašavala popularnost, a ne nužno ugled, rezultat je, eto, ispao sasvim obrnut od medijskih »čežnji« – Krleža, Ujević ili Šenoa Hrvatima svih profila atraktivniji su pisci od Janka Matka ili Vedrane Rudan. Mediji govore jedno, a vrijeme nešto sasvim drugo – ugled kroz naraštaje garantira i čitanost, pa nije čudno reći da je Shakespeare zapravo najkomercijalniji pisac svih vremena.</p>
<p> Naša široka javnost, od nogometne, preko političke do akademske, nije ovoga puta potražila odgovore u golemom medijskom zrcalu – umjesto reklamnog »odraza« ljudi su iznova počeli tražiti originalni lik. Iako riječ »popularno« odzvanja kao sveprisutna jeka, malo tko je naveo razglašene pisce – Zoran Ferić, na primjer, dobio je samo tri glasa, Ante Tomić, začudo, niti jedan. Slavenka Drakulić dobila je samo dva glasa, Dubravka Ugrešić jedan, pa ih je tako pretekao Dragutin Tadijanović koji je s melodijama Rastušja ipak dobio više bodova od tih slavnih suvremenih žena. </p>
<p>Od »samo« popularnih, odnosno trivijalnih pisaca Hrvati su priznali samo Mariju Jurić-Zagorku koja je, iza Krleže, zauzela drugo mjesto. Iako joj se Gjalski rugao da piše »šundliteraturu za kravarice«, Zagorka je »izmuzla« od publike trajno povjerenje. </p>
<p> Zagorka je iz trivijalnosti otklizila u povijest nakon što je na njezin opus prvi ozbiljno upozorio Ivo Hergešić. Pavao Pavličić posvetio joj je poetični tekst u knjizi »Pisma slavnim ženama«, a nije za vjerovati da će nešto slično iz toga »viteškog« pera dobiti Vedrana Rudan. Iako je vrlo glasna, ona je u anketi dobila samo jedan glas – počastio ju je Pero Kvrgić, zacijelo zbog ekspresivne teatralne geste. </p>
<p> Popularnoga Kačića-Miošića, koji je u dvadesetak hrvatskih gradova dobio svoju ulicu ili trg, među najpopularnije smjestilo je samo četvero anketiranih, iako je zaslužio mnogo više, tim više što je njegova popularnost »uozbiljena« i ugledom u književnoj povijesti.</p>
<p> Baš u Kačićevoj ulici stanovao je slavni urar s Britanskoga trga – Janko Matko, koji je, začudo, zastao na vremenskoj uri. Iako je početkom prošloga stoljeća bio najveći pučki pisac, iako mu je sarajevska »Džepna knjiga« objavljivala krimiće, kao što mu je i »Znanje« objavilo 16 djela u 17 svezaka, Janko Matko nije ostavio vremešna traga kao njegova ženska konkurencija – Marija Jurić- Zagorka. Dobio je u anketi samo tri glasa, jednako koliko i Zoran Ferić.</p>
<p>Za razliku od Zagorke, slabo je prošao pučki pisac Milan Nikolić. Taj popularni pisac iz prve polovice prošloga stoljeća, kojega su nazivali »virovitičkim Simenonom«, koji je uz Brixija utemeljio u nas prozni kriminalistički žanr, po čijim su djelima snimljeni i prvi krimići (»Stakleni paravan«, »Poštar uvijek zvoni dvaput«) danas je gotovo zaboravljen. Sjetio ga se u anketi samo Velimir Visković, koji mu je dao, poslije Zagorke, drugo mjesto. </p>
<p> Iza Krleže i Zagorke treće mjesto zauzima Ujević, četvrto Šenoa (stare romanopisce, koji rasprostiru vrijeme, povijest i »obrađuju« lik, široka javnost, eto, daleko više cijeni od »proizvođača« suvremene »urbane« proze). Slijede »magična« autorica bajki Ivana Brlić-Mažuranić i »magični realist« Miljenko Jergović. </p>
<p>Od suvremenih pisaca, koji su okusili medijski žrvanj, zastupljeni su samo Zoran Ferić, Miljenko Jergović i Ivan Aralica. </p>
<p>Hrvati, sudeći po anketi, nisu neobrazovani, svjesni su da popularnost ipak proizlazi iz djela, a ne iz novinskih članaka, što je vrlo elegantni protuudarac obmanjujućoj tržišnoj kulturi. </p>
<p> Književnost, očito, uza sve igrače, ne da svoje prave junake. Proboj medija u literaturu očito nije dao vrijednoga gola.</p>
<p>Lada Žigo</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Vječni glumački mladić</p>
<p>Lik Willyja Wonke potvrđuje da je Depp savršeni glumac za filmove Tima Burtona</p>
<p>Ako bi se danas radio izbor za najoriginalnijeg i najsvestranijeg hollywoodskog glumca, jedan od favorita bio bi nesumnjivo Johnny Depp. Kloneći se gotovo potpuno mainstream uloga, uživajući u oživljavanju neobičnih povijesnih likova, odbačenih ljudi, čudaka i neshvaćenih genijalaca, ovaj je glumac stvorio fascinantnu karijeru unoseći u svaki svoj novi lik nešto iz svoje iznimno zanimljive i nekonvencionalne filmske prošlosti. </p>
<p>Prisjetimo se samo recentnih ostvarenja: u filmu »Iz pakla« savršen je u ulozi policijskog inspektora Fredericka koji tugu ubija pušeći opijum ili pijući absint. Zbog prijašnjih likova i aure posebnosti, Deppa odmah prihvaćamo kao čudaka, inspektora koji je istodobno vidovnjak i narkoman. Njegov izgled i gluma odaju određenu rafiniranost koja mu omogućuje da s velikom uvjerljivosti tumači likove iz davnih vremena.</p>
<p>Što je uloga teža i neobičnija, to se Depp bolje u nju uživljava. Potpuno je uvjerljiv i dojmljiv bilo da igra svježeg mladića ili shrvanog pedesetogodišnjaka, u njegovim se očima vide i ljubav i mržnja, i arogancija i strah. Njegova izvedba nerijetko čini cijelu filmsku priču mnogo dubljom nego što to ona ustvari jest.</p>
<p>U »Piratima s Kariba« Gorea Verbinskog u pamćenju ostaje sjajni, dekadentni drag-queen način na koji ovaj predani interpret likova najvećih filmskih čudaka odigrao gusara Jacka Sparrowa, te za tu ulogu zaradio nominaciju za Oscara. U drami »Prije noći« o represiji Castrova režima briljira u dvjema iznimno malim epizodnim ulogama: senzualnog transvestita i licemjernog časnika. </p>
<p>Johnny Depp je idealni glumac redatelja Tima Burtona i upravo je njihova suradnja donijela Deppove najimpresivnije kreacije (»Edward Škaroruki«, »Sanjiva dolina«, »Ed Wood«), a zajedno su snimili i »Corpse Bride«, koji su na ovogodišnjoj Veneciji mnogi već proglasili remek-djelom. </p>
<p>Novi Burtonov film (snimljen po knjizi Ronalda Dahla), koji dočarava izlet petero djece u veliku tvornicu čokolade Willyja Wonke, fino je upakirani horor, kao što je to u biti i velik broj bajki.</p>
<p> Kad nam se i na trenutak učini da Burton skreće u sladunjavost, kao u sceni mehaničkog igrokaza koji pozdravlja goste ili plesovima patuljaka (kojima se ismijavaju hollywoodski spektakli), slijede šokantne morbidnosti.</p>
<p> Tvornica čokolade nalikuje krugovima pakla, u kojem svako od djece sa svojim roditeljem stradava zbog svoje najveće mane. </p>
<p>Razvoj specijalnih efekata otvara nove prostore za Burtonove fantastične svjetove, no sustav ne bi funkcionirao bez dovoljno jakog središnjeg glumca, a Johnny Depp opet se pokazao nezamjenjivim. </p>
<p>Kao i u nedavnom osrednjem filmu »San za životom J. M. Barrieja«, i u »Charlieju i tvornici čokolade« ovaj mladoliki četrdesetdvogodišnji glumac izgleda poput Doriana Graya, čija slika na tavanu stari umjesto njega, ili Petra Pana, dječaka koji nije želio odrasti.</p>
<p> Deppov bizarni, ekscentrični Willy Wonka je doista veliko dijete, i u ulozi u kojoj bi se Jim Carrey vjerojatno preglumio Depp ostaje decentan, elegantan, a prije svega autentičan, pokazujući još jedanput sposobnost glumačke preobrazbe i talent koji ga čine jednim od najboljih glumaca današnjice. </p>
<p>Zlatko Vidačković</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Reanimiranje prošlosti</p>
<p>Novi val ostao je povijesna faza čiji su trijumfi rijetko ponavljani. Što će pokazati koncert u Tvornici 29. rujna Zorana Predina s njegovim Lačnim Franzom iz Maribora </p>
<p>Kada je nakon temeljita renoviranja ponovno otvoren 1979. godine, zagrebački klub »Josip Kulušić«, popularna »Zebra«, u vrlo je kratkom roku postao najprestižniji koncertni prostor i elitni klub domaće rock scene. Praktički nije bilo značajnijeg imena koje početkom osamdesetih godina tamo nije nastupalo (Azra, Film, Bijelo dugme, Lačni Franz, Haustor, Električni orgazam, Idoli, Leb i sol, EKV, Le Cinema i Drago Mlinarec). Za razliku od Lapidarija, gdje su se od 1978. kalila imena novog vala, »Kulušić« je bio mjesto u kojem su najčešće gostovali već afirmirani izvođači, pa i mnogi iz Lapa koji su u međuvremenu postali ključna imena domaće rock scene. Podsjetimo, u »Kulušiću« su 1981. svoje koncertne albume snimili Film, Bijelo dugme i Azra, iduće godine Leb i sol, a potom i EKV 1986. </p>
<p>Dvadesetpet godina poslije u prostoru zagrebačke Tvornice kulture započinje serija koncerata tijekom koje će na pozornici Tvornice ponovno nastupiti mnogi od nekada redovitih gostiju »Kulušića«. </p>
<p>Tvornica je samo nekoliko stotina metara udaljena od lokacije »Kulušića«, ali je i njegov svojevrsni duhovni »nasljednik«, iako se u međuvremenu dosta toga promijenilo. Ujedno ćemo dobiti i odgovor na pitanje može li se, i treba li se, reanimirati prošlost i koliko protok godina može biti otežavajući, ili pak olakotni, faktor u nečijem glazbenom radu. S obzirom da je novi val bio pomalo »futuristička« pojava u domaćim okvirima – primjer izuzetne, nikada prije i poslije postignute sukladnosti sa inozemnim glazbenim zbivanjima – ne bi trebalo čuditi ako tadašnji prvoborci nove rock-poetike i danas pokažu, kako je rekao Predin, »da još imaju zube«. Prvi nastup u sklopu serije »25 godina Kulušića u Tvornici« 29. rujna održat će upravo Predin sa svojim Lačnim Franzom iz Maribora, a u »obljetničarskoj« sezoni 2005.-2006. na pozornicu Tvornice stići će i mnoga druga imena. </p>
<p>Bilo mi je veliko zadovoljstvo sudjelovati na najavnoj press-konferenciji povodom koncerta Lačnog Franza. Radi se o sastavu uz kojega mnoge ljude vežu najljepše uspomene, pa tako i mene. Naime, imao sam prilike vidjeti prvi nastup Lačnog Franza u Zagrebu uopće, u klubu Lapidarij 1980. godine. Dakako, kao petnaestogodišnjak o njima nisam znao ama baš ništa, ali bilo je to vrijeme novog vala kada ste imali potencijalnu priliku vidjeti nastup neke potpuno nepoznate mlade grupe, koji ćete potom pamtiti cijeli život. Upravo je takav bio i koncert Franza. Zoran Predin nastupio je u svojem tada redovitom outfitu, izlizanim trapericama i pripijenoj crnoj kožnoj jakni, koju će, kako mi je rekao prije nekoliko dana, ponovno odjenuti za ovu priliku. Već je tada bio izuzetno sugestivan i uvjerljiv izvođač, a svijao se oko mikrofona kao jedan drugi pjevač, o kojem sam znao nešto više, Jim Morrison. </p>
<p>Lačni Franz imao je izvrstan repertoar pjesama, svirali su nevjerojatno za grupu osnovanu nekoliko mjeseci ranije, pogotovo Oto Rimele na električnoj gitari. Možda sam taj nastup dobro zapamtio i zato što sam ga promatrao ispred željezne prečke koja je dijelila izvođače od publike. Vrlo se dobro sjećam da je pored mene stajao moj budući kolega kojeg tada nisam poznavao, Darko Glavan, koji je tada o Franzu zasigurno znao više od mene. S Darkom sam poslije napisao i dvije knjige, a on je poslije Lapidarija postao (i ostao) strastveni zagovornik Franza u medijima, ali i privatno. Predin i Lačni Franz potom su izdali seriju odličnih albuma, započevši s legendarnom »Ikebanom« 1981., koji su danas skupljeni u luksuznom box-setu od deset CD-ova »Antologija – Kaj bi mi brez nas«. Grupa je najveće kreativne uspjehe postigla do konca osamdesetih godina, kada nastaju njihovi klasični albumi poput Ikebane, Adijo pamet, Ne mi dihat za ovratnik, ili Na svoji strani iz 1986., posljednji snimljen u izvornoj postavi. Aktivno su svirali do konca osamdesetih godina, da bi se potom, nakon kraćih stanki, rasformirali 1996. </p>
<p>Zoran Predin potom je nastavio uspješnu samostalnu karijeru, započetu već u vrijeme rada s Franzom, kada je skladao glazbe za brojne filmove, kazališne predstave i televizijske serije. Radi se o izvođaču koji redovito puni dvorane u Zagrebu u kojima svira – početkom studenoga nastupit će s Arsenom Dedićem i Ginom Paolijem u »Vatroslavu Lisinskome« – a u solističkom repertoaru ima i pjesme koje je napisao još u vrijeme rada s Lačnim Franzom. Mnoge uspješnice Lačnog Franza poput Praslovan, Bog nima telefona, Vaterpolist, Ne mi dihat za ovratnik te Čakaj me ili Naj ti poljub nariše usnice, redovit su dio Predinovih koncerata, jedan od razloga zbog kojih ih publika nije zaboravila. </p>
<p>Nastup Lačnog Franza u Tvornici, kao i drugi iz istog ciklusa, bit će zgodna prilika mlađim poklonicima da ga vide u društvu s kojim je nastupao prije nego je postao samostalna atrakcija, dok će se oni nešto stariji moći podsjetiti na rad postave koja je – uz Buldožere i Pankrte – zasigurno najznačajnija i najbolja slovenska rock-grupa svih vremena. </p>
<p>Vratimo li se ranijem pitanju o današnjoj aktualnosti nekadašnjih trijumfa, zaključak je jasan; radi se o grupi koja je sa sobom donijela brojne artističke posebnosti, a najdojmljiviji umjetnički proboji teško da zastarijevaju s protokom godina. Dapače, svojom kreativnošću mogu biti nedostižan kreativan prag novim generacijama glazbenika, a upravo je zbog toga novi val ostao povijesna faza čiji su trijumfi rijetko ponavljani. </p>
<p>Hrvoje Horvat</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Internetska stranica o hrvatskom jeziku i književnosti </p>
<p>Zagrebačka slavistička škola, koja je završena u Dubrovniku 3. rujna, traje samo dva tjedna u godini, no zahvaljujući nedavno pokrenutoj internetskoj stranici www.hrvatskiplus.org ona će živjeti svih 12 mjeseci. Stranica Škole zamišljena je kao mjesto na kojemu bi se brzo reagiralo na sve što se događa i što je važno u hrvatskoj znanosti o književnosti i znanosti o jeziku. Uz informacije o samoj Školi i seminaru stranica već sada sadrži tekstove, on line rasprave, eseje, prikaze i kritike novih knjiga. Jedna od važnijih rubrika bavi se portretima slavista prevoditelja, gdje bi svi u perspektivi trebali tamo biti predstavljeni. U ovome trenutku na stranici postoje bibliografije svih rječnika, pravopisa i gramatika koje su ikada napisane i objavljene o hrvatskome jeziku, a namjera je napraviti i što više tematskih bibliografija koje se tiču određenoga odsjeka. Zamisao cijele stranice je da se na jednom mjestu nađe golema količina obavijesti koja će svima koji se bave hrvatskim jezikom ili književnošću, bili oni stranci ili domaći, biti korisna i zanimljiva i gdje će moći pronaći pravu informaciju. [S. T. K.]</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Festival čipke poticaj turizmu </p>
<p>LEPOGLAVA</p>
<p> – Četverodnevni 9. međunarodni festival lepoglavske čipke, čiji je pokrovitelj predsjednik Republike Stjepan Mesić, završio je u nedjelju u Lepoglavi. Međunarodni čipkarski festivali održavaju se u Lepoglavi od 1997. godine i imaju posebnu ulogu u promicanju lepoglavske čipke, koja nosi naziv »Izvorno hrvatsko«.</p>
<p> Posjetitelji Festivala su u Galeriji »Ivan Ranger« mogli razgledati izložbe čipki iz Lepoglave, Paga, Splita i Sv. Marije te gostujućih zemalja Austrije, Slovačke i Slovenije.</p>
<p> U Gostinjcu je bila postavljena izložba keramike potaknuta ljepotom čipke, autorice Andree Bassi, dok je u Gradskoj vijećnici održan dvodnevni znanstveni skup pod nazivom »Festivali čipke i kulturni turizam«.</p>
<p> Autori znanstvenih radova koji će biti tiskani u posebnom zborniku ukazali su na sve veću ulogu manifestacija kao što je Festival čipke u jačanju kulturnog turizma, koji je u usponu, posebno u sjevernim hrvatskim krajevima.</p>
<p> Prije početka znanstvenog skupa već po tradiciji predstavljeni su prigodni poštanski žig i kuverta te zbornik radova s prošlogodišnjeg znanstvenog skupa održanog pod nazivom »Učiteljice, dizajnerice, čipkarice«. </p>
<p> Umijeće izrade »klepane čipke« održala se zahvaljujući čipkarskoj školi osnovanoj početkom 20. stoljeća. Unapređenju čipke i čipkarstva doprinijela je Zlata pl. Šufflay. Veliku ulogu u razvoju čipkarstva imala je Danica Brössler, a kasnije Ivanka Horvat. </p>
<p>Davne 1937. godine lepoglavska čipka nagrađena je zlatnom medaljom na gospodarskoj izložbi u Parizu, a 1939. brončanom u Berlinu.</p>
<p> Kako bi se očuvala tradicija, u Lepoglavi su prije nekoliko godina utemeljene Čipkarska udruga i Zadruga lepoglavske čipke, a u OŠ Ante Starčevića u Lepoglavi djeluju čipkarska grupa »Dubravka« i Srednja čipkarska škola. [Karmen Gumbas]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="28">
<p>Zašto je Fifa bila blaga </p>
<p>Ni milijun, ni 500.000 nego samo 55.000 švicarskih franaka kazne za navijačke izgrede na Malti / Presudili su ugled Saveza, rezultati reprezentacije, ali ponajviše značenje imena Vlatka Markovića u međunarodnim relacijama, kaže Zorislav Srebrić </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Kalkulacije za kaznu Hrvatskom nogometnom savezu za nedavni vandalski navijački ispad na Malti kretale su se oko 500 tisuća švicarskih franaka, dok su dežurni katastrofičari išli i mnogo dalje. Čak toliko daleko da su Švicarca Marcela Mathiera, predsjednika Fifine Disciplinske komisije, unaprijed proglasili krvnikom koji će bez imalo grizodušja »mrskoj« Hrvatskoj odrediti maksimalnu kaznu od milijun švicarskih franaka (oko 4,780.000 kuna). </p>
<p>Međutim, željno iščekivane vijesti iz dalekog Perua, gdje Fifini članovi Disciplinske komisije u suženom sastavu budno prate zbivanja na kadetskom SP-u, donijele su u hrvatsku Kuću nogometa u Rusanovoj sasvim drugačije raspoloženje. Zorislav Srebrić samo što nije puknuo od jada, pa smo u prvi mah pomislili da će se žaliti da je kazna premala: </p>
<p>»Tih 55.000 švicarskih franaka, koliko moramo platiti za sramotu koju nam je na Malti priuštila skupina neodgovornih navijača, mogli su se upotrijebiti mnogo korisnije. Primjerice, na rad s mladima.« </p>
<p>Nakon što smo ga podsjetili koliko bi tek naši mladići bili oštećeni i koliko bi se godina našli u zaostatku da su se Uefini »disciplinci« očitali prema realnim očekivanjima, kaznivši nas sa pola milijuna »švicaraca«, Srebrić je rekao: </p>
<p>»Nadam se da se sjećate kad sam vam rekao, a to ste i napisali, da će kazna biti relativno blaga. To nisam kazao napamet, već postoje razlozi zbog kojih nismo preoštro kažnjeni, budući da, čekajući odluku, nismo sjedili prekriženih ruku.« </p>
<p>Pojasnio je i elemente koji su nedvojbeno pridonijeli tomu da Hrvatska prođe jeftinije nego, primjerice, Dinamo prošle godine nakon Širokog Brijega: </p>
<p>»Presudili su ugled Saveza, rezultati reprezentacije, ali ponajviše značenje imena Vlatka Markovića u međunarodnim relacijama. Dakako, vidnu je ulogu odigralo i pismo koje smo neposredno nakon malteškog događaja naznačili na sve mjerodavne Fifine adrese. Osim što smo se ispričali domaćinu, odmah smo najavili da ćemo im nadoknaditi svu materijalnu štetu u visini oko 35.000 eura.« </p>
<p>U poruci o pravnom lijeku na spomenutu odluku stoji da se žalba može uložiti u roku sedam dana. Glavni je tajnik HNS-a samo smiješkom popratio naš upit hoće li se žaliti, što se, pak, može shvatiti dvojako... </p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Ivan Grozni osvaja Slovačku </p>
<p>Najbolji hrvatski tenisač glavni je autor ponajvećeg uspjeha hrvatskog momčadskog sporta, plasmana u finale Davisova kupa. U tri ovogodišnja dvoboja ostvario je svih devet pobjeda, šest pojedinačnih i tri u paru</p>
<p>Prije sedam godina Ivan Ljubičić se gotovo zakleo kako više nikad neće igrati za reprezentaciju. Tada je hrvatski momčadski tenis pao u »treću ligu«, Finska je sa 3-2 pobijedila Hrvatsku u prvom kolu Euroafričke zone Davis kupa. Ivan Ljubičić je izgubio oba pojedinačna dvoboja i zurio u dno crne strane 105 godina starog natjecanja. </p>
<p>»Morao sam rješavati tuđe probleme i to nije bilo korektno od ljudi koji su to napravili. Ali tada sam bio nitko i ništa. Naravno, nisam izdržao pritisak, što je apsolutno prirodno za tada 19-godišnjeg mladića, 300. tenisača svijeta. Ništa nije ukazivalo na to da bih mogao izdržati taj pritisak, nisam imao podršku momčadi, medija, stvari su bile jako crne«, osvrnuo se Ljubičić, danas prvi hrvatski reket. Sedam godina poslije Ivan Ljubičić nemilosrdno »siječe« svoje suparnike poput Ivana Groznog. Nakon šest pojedinačnih pobjeda i tri u paru ove sezone u Davis kupu, Ljubičić je reinkarnirao nadimak ruskog cara s polovice 16. stoljeća. </p>
<p>»U svijetu me ljudi već neko vrijeme zovu Ivan Grozni. U Hrvatskoj se to još nije uhvatilo. Ma, neka me zovu kako hoće, ljudi uživaju u takvim stvarima, nemam ništa protiv.« </p>
<p>Jednako je senzacionalan i drugi finalist Davis kupa. Slovačku je reprezentaciju do završnice odveo Dominik Hrbaty uz pomoć Karola Becka. </p>
<p>»Slovaci su maksimalno iskoristili prednost domaćeg terena od prvoga kola do finala. Zato se ne čudim što su stigli tako daleko. Kad malo bolje pogledamo, domaćini dobivaju većinu dvoboja, osim ako razlika u kvaliteti nije velika.« </p>
<p>I dok su nominacije za prvog i drugog igrača u obje reprezentacije i te kako sigurne, Slovaci će dobro razmisliti prije nego što izaberu podlogu za finale. </p>
<p>»Naravno, sve je moguće, od zemlje do tepiha. Pitanje je hoće li se odlučiti i staviti podlogu koja njima godi, a da u isto vrijeme ne obraćaju pažnju na nas, ili će ići na varijantu da nas dočekaju na podlozi koja nam ne godi, a da pritom ne paze na sebe. Mislim kako će se odlučiti za bržu podlogu, na kojoj su igrali i do sada. Tako će pomoći svojim linijskim sucima, a to je i njima najbolja podloga.« </p>
<p>Goran Ivanišević, ilitiga hrvatski Nostradamus, prorekao je kako će Hrvatska osvojiti Davis kup. Nakon izborenog finala Ljubičić je rekao da mu je netko prije godinu dana to rekao ne bi mislio da je lud već... </p>
<p>»Vjerojatno bih rekao da je to moguće samo ako igramo sve kod kuće i sve dvoboje dobijemo. Ali pobijediti Amerikance u SAD-u jednostavno ne smiješ ni pomisliti. No, dobiti Rumunje i Ruse kod kuće bez Safina na papiru izgleda moguće. Uostalom, i Ivanišević je rekao kako moramo dobiti neku jaku momčad u gostima da bi nam se otvorilo.« </p>
<p>Iako nijedan meč neće izdvojiti kao najbolji, Ljubičić će se s pravom vratiti na Amerikance i činjenicu da su prvi put u povijesti Davis kupa ispali u prvom kolu na domaćem terenu. Glavni je krivac poznat - Ivan Grozni. </p>
<p>»Jedino što mi je pomoglo ove sezone jest pobjeda protiv Agassija na početku Davis kupa, odnosno samopouzdanje koje dobiješ nakon pobjede sa 3-0 protiv Agassija na njegovu terenu. Onda znaš da ti više nitko nije ravan, ideš dalje i dobivaš mečeve jedan za drugim.« </p>
<p>Možda nikad nije stigao do drugog tjedna Grand Slama, možda nikad ni neće, ali će ostati zapisan kao jedan od najvećih hrvatskih tenisača uopće. Iako će reći kako je sebičan kad se postavi pitanje Grand Slam ili Davis kup, a on odabere jedan od »četiri najveća«, nakon Ivaniševića i Majoli, on je autor najvećeg uspjeha hrvatskoga momčadskog tenisa, pa ima pravo željeti nešto za sebe. Zaslužio je...</p>
<p>Igor Mijić</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Slovaci su »najuvrnutiji« svjetski tenisači </p>
<p>O slovačkim tenisačima zahvalno je pisati, jer su rijetki takvi ćudljivi karakteri u svijetu tenisa. Do prvog finala Davis kupa u povijesti doveo ih je dvojac Dominik Hrbaty i Karol Beck, a primat »uvrnutosti« u tom dvojcu drži Karol Beck. Sjetit ćemo se samo najsvježija dva primjera toga talentiranog tenisača, ali i igrača najsklonijeg amplitudama u jednom meču. </p>
<p>Na US Openu je u prvom kolu protiv Jarkka Nieminena imao 5-2 u petom setu, ali je nakon toga osvojio tek - četiri poena! Dakle, izgubio je pet gemova zaredom. Turnir prije toga, u Cincinnatiju, u 2. je kolu igrao protiv Francuza Gaela Monfilsa. Bio je u minusu jednog seta te gubio sa 2-5 u drugom. Odjednom se budi i osigurava »tie-break« u kojem je imao 6-1. No, potom gubi šest poena zaredom, a tako i meč. Sličnog je karaktera, ali nešto umjerenijeg, i Dominik Hrbaty, iako za njega nemamo slične primjere ove sezone. Ipak, kada igraju za Davis kup reprezentaciju obojica se smiruju. Ove su godine u prvom kolu pobijedili Španjolsku (s Felicianom Lopezom i Fernandom Verdascom) sa 4-1, pa Nizozemsku istim rezultatom i, naposljetku, Argentinu također sa 4-1. No, i tijekom tih ogleda Beck je napravio gaf. Pobijedio je Coriju i Lopeza, ali je poražen u pet setova protiv Nizozemca Wesselsa. </p>
<p>Dakle, i kod Slovaka se budi jaki nacionalni ponos tijekom Davis kup mečeva, pa umiruju svoje ćudljive duhove. Hrvatsku čeka teško iskušenje, makar u međusobnim mečevima Ančić i Ljubičić protiv Becka i Hrbatyja imaju pozitivnih 11-3. [S. K.]</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Europskoj košarci nedostaje pravih zvijezda </p>
<p>Beogradska Arena bila je gladna poteza Dirka Nowitzkog, kojem su pljeskali svi, od Nijemaca, domaćina, suparničkih navijača, pa do novinara </p>
<p>Grčka je po drugi put u povijesti postala europski prvak, do naslova je nakon 18 godina stigla izvrsno posloženom i izbalansiranom momčadskom igrom. Podatak od 14 pobjeda u posljednjih 15 utakmica govori da Grci nisu »prazna priča«, no malo će se tko već danas sjetiti imena ijednog od novih grčkih košarkaških junaka. Uostalom, kao i u nogometnoj reprezentaciji, koja je prošle godine u Portugalu kreirala najveće iznenađenje Europskog prvenstva bez istinske nogometne veličine. </p>
<p>Najveća je zvijezda svoje momčadi zapravo izbornik Panagiotis Yannakis, koji je prvi čovjek u povijesti europske košarke koji je osvojio zlato kao trener i igrač. Yannakis i Galis simboli su grčke košarke, još i danas personifikacija uspjeha iz 1987., za razliku od Theodorasa Papaloukasa, koji je u nedjelju navečer svoju momčad odveo do naslova. Možda je to rekao s malo cinizma, ali Aleksandar Petrović nije bio daleko kad je kazao kako je ovo najlošiji EP dosad. Europskoj košarci dramatično nedostaju prave zvijezde koje svoje znanje pokazuju negdje drugdje, na NBA parketima. Kada se već nije moglo uživati u mega-momčadima, gledatelji su se zadovoljili igrama pojedinaca. </p>
<p>Beogradska Arena bila je gladna poteza Dirka Nowitzkog, kojem su pljeskali svi, od Nijemaca, domaćina, suparničkih navijača, pa i novinara, koji su, kao u kazalištu na kraju predstave pozdravili istinskog majstora. Tribine su uzdisale dok je Francuz Tony Parker nevjerojatnom brzinom prodirao na koš. Ipak, nije dovoljno samo dovesti svoju NBA zvijezdu i uzeti medalju. Nowitzki je njemačku »skupinu građana« doteglio do srebra, ali nikad se svojim ponašanjem nije činio drugačijim od ostalih. Tony Parker igrao je dječje igrice kako bi se što bolje stopio u pravu momčad sa suigarčima. </p>
<p>Suprotni je primjer momčad SCG-a, koja se, s odličnim igračima i statusom prvog favorita prvenstva, raspala po šavovima zbog loših odnosa između igrača, izbornika, klanova... Slično je bilo i s Rusima, Kiriljenko uz sebičnog Holdena nije mogao sam. </p>
<p>»Labavi« odnosi između Fibe i NBA lige ne jamče da će najbolji europski igrači igrati za svoje nacionalne momčadi. Sve ovisi o dobroj volji NBA klubova i njihovih europskih zvijezda, koje su odselile preko Atlantika zarađivati desetke milijuna dolara. Zato je, ne promijeni li se nešto, budućnost europskih prvenstava, čini nam se, prilično sumorna... </p>
<p>Iva Perdec Augustić</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Ivan Gudelj kažnjava neposlušne igrače </p>
<p>Bod protiv Intera za »bijele« je bio bod ohrabrenja pa su si igrači dali oduška. Nije opravdano, ali su barem pokazali zajedništvo kolektivnim izlaskom </p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Hajdukovi su prvotimci proslavili bod iz Zaprešića, produljivši večernji izlazak sa subote na nedjelju do duboko u noć. U klubu nisu dramatizirali niti se bavili igračkim nestašlukom. Čini se da je najviše pogođen i iznenađen novi trener Ivan Gudelj, koji najavljuje kazne: </p>
<p>»Igračima je naređeno da nakon povratka u Split moraju otići kući na spavanje. Naime, odmor nakon utakmice je iznimno važan i igrači su morali biti u krevetu. Stoga sam iznenađen ovime što je izašlo u javnost. Moram doznati što se točno događalo, dokad su bili vani, pa onda odlučiti. Postupit ćemo po klupskom pravilniku i kazniti ovaj noćni izlazak igrača«, kaže Gudelj. </p>
<p>Bod protiv Intera za »bijele« je bio bod ohrabrenja pa su si igrači nakon povratka u Split dali oduška. Nije opravdano, ali su barem pokazali zajedništvo kolektivnim izlaskom. Inače, za ovakve prijestupe kazne su minimalne, idu od ukora do neznatne svote novca. Međutim, u Hajduku drastično kažnjavaju slabe igre i u pravilniku se za sramoćenje na travnjaku, poput onoga od Debrecena, svakog igrača može kazniti sa po 20 tisuća eura. Primjer je ispadanje od irskog Shelbournea prije godinu dana, kada je Uprava kaznila prvotimce sa po 10 tisuća eura. </p>
<p>Predsjednik Branko Grgić u ponedjeljak je bio na liječničkom pregledu kod kardiologa Drage Rakića. Posljednji su ga događaji, slabi rezultati, smjena trenera Ćire Blaževića i verbalni napadi dijela Torcide na klupsku upravu potresli. U Zaprešiću mu je čak pozlilo i alarm je zazvonio. Slabost organizma osjetio je i u ponedjeljak oko ručka. Ne bi nas čudilo kad bi mu onako intimno kroz glavu prolazilo imali li smisla i dalje izlagati se linču javnosti zbog vođenja splitskoga kluba. </p>
<p>Za sada Grgić čvrsto drži poziciju prvog čovjeka kluba s jakom potporom Skupštine, ali i vodećih ljudi Splita i Splitsko-dalmatinske županije. Međutim, muči ga što mu Torcida ne da mira, skoro mu svaku noć navijači dolaze pod prozor kuće na Bačvicama i skandiraju poruke uvredljiva sadržaja. Ujedno, kuću su mu išarali grafitima, pa mora unajmljivati »piture«. Umjesto da svako jutro pere zube, Grgić je prisiljen prati zidove kuće. Nije spreman previše analizirati što je bilo u subotu navečer, pa je diplomatski kazao: </p>
<p>»Što se, pak, tiče igrača i noćnog izlaska, o tome ćemo razgovarati na sjednici Upravnog odbora. Razmotrit ćemo prijedlog trenera Gudelja. Igrače može prijaviti Upravi, no ja kao predsjednik i Uprava imamo pravo veta. Vidjet ćemo... Uz to, liječnički pregledi su u tijeku, a priznat ću malo sam zabrinut.« </p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Ćiro trener švicarskog Xamaxa? </p>
<p>Nakon neslavne trenerske epizode u Hajduku, Miroslav Blažević vjerojatno će preuzeti treniranje švicarskoga kluba Xamax. Ponuda je stigla na stol, Blažević je otputovao u Švicarsku, pregovarao sa čelnicima kluba te pojasnio: </p>
<p>»Xamax je u teškoj situaciji, bori se za očuvanje prvoligaškog statusa. Uprava kluba je uporna u pozivu da dođem, ali ja još malo razmišljam. No, u iduća dva dana ću odlučiti.« </p>
<p>Blažević zna da samo radom i pravim rezultatima može zaboraviti angažman u Splitu, pa ga je sasvim realno najaviti kao novog trenera Xamaxa, momčadi koja baš i ne blista u švicarskom prvenstvu. Ovo bi ujedno bio Blaževićev povratak u švicarski nogomet, odakle je i krenuo na svoj dugotrajni i uspješni trenerski put. [R. P.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="34">
<p>Hamas odustao od napada na izraelske gradove</p>
<p>Novi izraelsko-palestinski sukobi odgodili summit Sharon - Abbas</p>
<p>ANKARA (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Izraelski helikopteri su u ponedjeljak rano ujutro raketirali palestinske ciljeve na jugu Pojasa Gaze. Time je ponovo otvorena mogućnost da izraelske postrojbe, dva tjedna nakon povlačenja i 38-godišnje nazočnosti , ponovo uđu u taj uzani, 40 kilometara dugi pojas. </p>
<p>Najnoviji izraelsko-palestinski sukobi u Pojasu Gaze odgodili su summit njihovih čelnika Ariela Sharona i Mahmouda Abbasa. Taj susret na vrhu koji je otvarao nade u međusobno izmirenje neće se najvjerojatnije održati 2. listopada. Upitan je i već najavljeni posjet jordanskog kralja Abdullaha Izraelu i palestinskim teritorijima. Hašemitski suveren je na osobnu inicijativu američkog predsjednika Georgea W. Busha trebao ojačati započeti mirovni proces.</p>
<p>Napadi bez ograničenja na palestinske ciljeve koje je osobno naredio Ariel Sharon, uslijedili su nakon što su militanti Hamasa navodno prvi ispalili četrdesetak primitivnih projektila »qassam« (domaće proizvodnje) na izraelske gradove. Izraelci su nakon toga ponovno pribjegli »ciljanim ubojstvima« istaknutih palestinskih vođa. Takva presuda, izrečena u Sharonovom kabinetu, lišila je u subotu života jednog od vođa Islamskog džihada Mohammeda Khalila (35). On je naknadno optužen za smrt 17 Izraelaca. </p>
<p>Palestinci, čak i oni najratoborniji, izvukli su iz toga određene pouke. Zbog bojazni od Sharonovih novih smrtnih presuda bez suđenja, militantna skupina Hamas je u nedjelju navečer priopćila da više neće napadati izraelske gradove. Jedan od vođa Hamasa Mahmoud Zuhar je rekao da će se prestati i s vojnim mimohodima kojima se slavi izraelsko povlačenje iz Pojasa Gaze. </p>
<p>Hamasova iznenada smekšana retorika na koju se teško navići gotovo je bez presedana. To se uzima kao jasan znak da diplomatska opcija postaje sve više dio globalne strategije palestinskih militanata. Štoviše, neposredno prije izraelsko-palestinske razmjene projektila Hamas je najavio da bi u budućnosti mogao priznati židovsku državu. Takvo stajalište je ranije predstavljalo pravu herezu. </p>
<p>U pozadini takvog uzmaka ili privremenog poraza kojeg Izraelci oslikavaju kao Hamasovo poniženje leže mnogo dublji pragmatični razlozi. Hamas koji izrasta u sve snažnijeg političkog čimbenika nastoji osigurati pobjedu na predstojećim općim palestinskim izborima koji bi se trebali održati potkraj godine. Hamasovci, koji se smatraju gotovo sigurnim pobjednicima, strahuju da bi sukobi i trvenja s Izraelcima mogli nagnati već dobro uzdrmanog palestinskog predsjednika Mahmouda Abbasa (Abu Mazena) da ponovno odgodi izlazak na birališta. </p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>IRA se razoružava </p>
<p>Potpuno razoružanje IRA-e je u tijeku, a očekuje se da će to idućih dana potvrditi i predstavnici IRA-e</p>
<p>Informaciju o razoružanju jedne od najstarijih terorističkih organizacija u Europu medijima je priopćio neimenovani dužnosnik i prvi suradnik Johna de Chastelaina, umirovljenoga kanadskoga generala zaduženog da nadgleda proces razoružanja u Sjevernoj Irskoj. </p>
<p>Sjevernoirski protestanti, posredstvom Demokratske unionističke stranke zahtijevaju da se zabilježi i fotografira svaki detalj procesa razoružanja IRA-e. Štoviše, predstavnik unionista Ian Paisley zahtijeva da proces nadgleda i protestantski svećenik. IRA zasad odlučno odbija te zahtjeve sjevernoirskih protestanata. </p>
<p>Obavi li se proces razoružanja kako je predviđeno, predstavljat će to značajan korak naprijed u mirovnome procesu u Sjevernoj Irskoj te omogućiti formiranje katoličko-protestantske vlade kao središnje točke mirovnog sporazuma iz 1998. godine. </p>
<p>Svoju 35-godišnju borbu protiv britanske vladavine u Sjevernoj Irskoj IRA je službeno okončala minuloga srpnja. Vodstvo IRA-e, odnosno njezina političkoga krila Sinn Feina naredilo je tada svojim pripadnicima da »odbace oružje«. </p>
<p>O kolikim se količinama oružja radi teško je precizno utvrditi. Poznato je, međutim, da su pripadnici IRA-e oružje nabavljali švercerskim kanalima iz Sjedinjenih Država, bivše Jugoslavije te istočne Europe, osobito nakon raspada komunističkog bloka. Britansku vladu osobito brine pošiljka 130 tona raznovrsnoga oružja koje je sredinom osamdesetih godina prošlog stoljeća na obale Sjeverne Irske dopremljeno iz Libije. Službeni London stoga inzistira da John de Chastelain nadgleda uništenje oružja na temelju »libijskoga popisa«. </p>
<p>Velika Britanija je zahtijevala da se IRA počne razoružavati još 1993. godine. Uništenje određenih zaliha oružja, tvrdili su tada britanski dužnosnici, potvrdilo bi da IRA ozbiljno kani odbaciti nasilne metode za postizanje političkih ciljeva. </p>
<p>Nastojeći potaknuti postizanje konačnog rješenja sjevernoirskog pitanja, britanski je premijer Tony Blair 1997. godine pozvao i Sinn Fein za pregovarački stol. To nije bilo po volji sjevernoirskim unionistima, te je u proteklom desetljeću mirovni proces imao mnoge uspone i padove. Spremnost Irske republikanske armije na razoružanje značajan je uspjeh, ima li se na umu da su njezini pripadnici sve donedavno izjavljivali da neće predati »ni metak niti gram eksploziva«. </p>
<p>Vinka Drezga</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Pyongyang odbija nadzor raspodjele pomoći </p>
<p>Predstavnici humanitarnih organizacija svjedoci su da je usprkos obilnoj stranoj pomoći u Sjevernoj Koreji od gladi umrlo i do dva milijuna ljudi </p>
<p>Sjeverna Koreja nastavlja iznenađivati svijet i ljutiti Amerikance. Poslije deset godina primanja obilne pomoći od Programa za hranu i ostalih agencija UN-a, zatražila je da joj se od kraja godine prestane slati pomoć. </p>
<p>Kao objašnjenje navedena su dva razloga: ovogodišnja je žetva bila dobra i, drugo, očito znatno važnije, Amerikanci politiziraju humanitarnu pomoć i povezuju je s ljudskim pravima. </p>
<p>Stvarni razlozi lakše se iščitavaju iz pratećih zahtjeva. Budući da se pomoć više neće slati, zatvorit će se uredi tih stranih institucija, a postaju suvišni i promatrači raspodjele, koje vlada u Pyongyangu doživljava uglavnom kao američke špijune. Od njih potječu informacije da je u posljednjih desetak godina, usprkos obilnoj stranoj pomoći, u Sjevernoj Koreji od gladi umrlo i do dva milijuna ljudi, a da gotovo polovica pomoći ne odlazi najpotrebnijima. K tome, zahvaljujući primljenoj hrani, ušteđeni novac preusmjerava se vojsci, najmoćnijoj instituciji s više od milijun pripadnika. </p>
<p> Promatračima su, naravno, dostupna i ostala neugodna saznanja od korupcije do bezobzirnosti režima; npr. da je od nekih 22 milijuna stanovnika, 200.000 na prisilnom radu. </p>
<p>Amerikanci su, naravno, ljuti što je Pyongyang odlučio odbaciti međunarodnu pomoć kako bi uklonio i promatrače. Dodatno su nezadovoljni što Kina šalje pomoć Sjevernoj Koreji pored sustava UN-a i, štoviše, izravno vojsci. A i Južna Koreja, iako američka saveznica, izdašno pomaže »svojoj sjevernoj braći«. Prošle godine je s juga na sjever Korejskog poluotoka poslano rekordnih pola milijuna tona hrane, a ove godine je za međukorejsku suradnju predviđeno 976 milijuna dolara, dvostruko više nego 2004. Svjetski program za hranu i američki Odbor za ljudska prava u Sjevernoj Koreji, zatražili su od vlade u Seoulu da ne šalje pomoć izravno Pyongyangu. No, Seoul to odbija. </p>
<p>Nesporazumi oko hrane i promatranja kako se poslano raspodjeljuje, pokazuje koliko će tek biti teško postići, a potom i pratiti provođenje sporazuma o nuklearnom razoružanju Sjeverne Koreje. Tim teže, jer Amerikanci traže da nadzor bude temeljitiji i stroži nego je bio do kraja 2002., kad je Pyongyang protjerao inspektore Međunarodne agencije za atomsku energiju, a u siječnju 2003. i istupio iz Sporazuma o neširenju nuklearnog oružja. Time je bila obnovljena nuklearna kriza na Korejskom poluotoku i upravo traje odmor do nastavka pregovora zakazanog za studeni. Naravno, nitko ne jamči da će se tada doista nastaviti. </p>
<p>Tomislav Butorac</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Bez rješenja za globalne probleme</p>
<p>Američka državna tajnica Condoleezza Rice rekla je da UN, čini se, ne može promijeniti ništa manje od radikalne revolucije</p>
<p>NEW YORK (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - U samom finišu najvažnijeg dijela devetodnevne rasprave u sklopu Opće skupštine UN-a naroda, glavni tajnik Kofi Annan proglasio je taj summit potpunim uspjehom. Pokušao je skromne rezultate u oblasti borbe protiv siromaštva, ljudskih prava te na polju reformi UN-a predstaviti većim nego što jesu. Ipak, summit je uspio povećati obećanja iz kojih bi trebale proizići čvrste obveze o novih 50 milijardi dolara pomoći siromašnim nacijama: kritičari pak tvrde da je to rezultat dogovora zemalja Skupine G8, a ne rasprave u UN-u. </p>
<p>U izjavi za Vjesnik, podtajnik UN-a Anwarul Karim Chowdhury, zadužen za 50 najnerazvijenijih svjetskih zemalja upozorio je da se siromaštvo među zemljama Trećeg svijeta, naročito u subsaharskoj Africi drastično povećava. Chowdhury, koji se spominje kao mogući kandidat za novog glavnog tajnika UN-a, pozdravlja Annanove najave o inicijativi brzog djelovanja, npr. na uništavanje rasadnika malarije jer to može spasiti milijune života uz male troškove. Međutim , najveće razočaranje je u području NPT-a, odnosno neširenja nuklearnog oružja. Stavljanje pod kontrolu nuklearnih potencijala na globalnoj razini prošlo je, kako se blago ocjenjuje, mirno pokraj Annana, a da glavni tajnik nije uspio umanjiti razlike među delegatima o tom pitanju. Posebno ne one između američkih diplomata i mnogih drugih oko nuklearnih potencijala zemalja na Srednjem i Dalekom istoku. Iran je ostao sporna točka oko koje će biti dosta bure u Vijeću sigurnosti. Kao jedan od uspjeha summita spominje se konsenzus o kreiranju novog Povjerenstva za mirovne operacije UN-a. Sve to, naravno, nije dovoljno za UN na početku novog doba. Američka državna tajnica Condoleezza Rice rekla je da UN, čini se ne može promijeniti ništa manje od radikalne revolucije: »Da bi jedna institucija postala pokretački motor promjena u 21. stoljeću, ona se mora promijeniti sada. Ujedinjeni narodi moraju pokrenuti trajnu revoluciju reforme«, poručila je šefica američke diplomacije. </p>
<p>Erol Avdović</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="38">
<p>Tajne najvećega gitarista prevedene na hrvatski</p>
<p>Biografija o Jimiju Hendrixu nazvana »Room Full of Mirrors« otkriva mnoge do sada skrivene pojedinosti o tom slavnom gitaristu. Doznaje se, među ostalim, da je imao aferu s francuskom glumicom Brigitte Bardot</p>
<p>Biografija Jimija Hednrixa »Room Full of Mirrors« (Soba puna ogledala) prevedena je na hrvatski jezik, a u izdanju IBS-a bit će objavljena početkom studenoga. Originalno izdanje objavljeno je prije dva mjeseca, a hrvatski obožavatelji jednog od najboljih svjetskih gitarista u biografiji će moći pročitati i intervju s hrvatskih gitaristom Vedranom Božićem, koji je svirao s Hendrixom. Glazbene legende prisjećamo se ovog mjeseca povodom 35. godišnjice njegove smrti. U svijetu je obilježen 18. rujna, dan kada se 1970. godine Henrix predozirao pilulama za spavanje.</p>
<p>Biografiju je napisao Charles R. Cross i riječ je o njegovoj drugoj biografiji. Prva je bila ona o Kurtu Cobainu naziva »Heavier Than Heaven«, koja je bila bestseler »New York Timesa«. </p>
<p>Cross je četiri godine radio na novoj biografiji, imao pristup Hendrixovim pismima i dnevnicima, arhivi iz vojarne gdje je taj glazbenik služio rok te je razgovarao s više od 300 ljudi. U svojoj knjizi Cross se više usredotočio na Hendrixov privatni život i njegov psihološki profil, nego na njegovu glazbu. </p>
<p>»Nije važno koliko znam o njegovoj glazbi, nego koliko znam o njegovom emocionalnim stanjima i razmišljanjima tijekom života«, izjavio je pisac. </p>
<p>Biografija donosi mnoge novosti i do sada čuvane pojedinosti o njegovu životu. Otkriven je izgovor pod kojim je Hendrix godinu dana ranije otpušten iz vojske. Taj je glazbenik tvrdio da je otpušten zbog zdravstvenih razloga, odnosno zbog slomljenoga gležnja pri skoku padobranom. No biografija otkriva pravu istinu. Naime, tijekom regularne vizite vojnom psihijatru u Fort Campbellu u Kentuckyju u proljeće 1962. godine Hendrix se požalio da je zaljubljen u svog vojnog kolegu te da je postao ovisan o samozadovoljavanju, piše Cross u knjizi. Na posljetku, narednik John Halbert preporučio je Hendrixovo otpuštanje iz vojske zbog homoseksualnih sklonosti. S obzirom na to da je Hendrix bio poznat kao veliki ljubitelj žena, Cross negira mogućnost pjevačevih homoseksualnih sklonosti, smatrajući da je bila riječ samo o dobru izgovoru da bi bio otpušten iz vojske. »On je samo želio izbjeći vojsku i svirati«, kaže Cross. </p>
<p>Charles R. Cross povukao je paralelu između života Kurta Cobaina i Hendrixa, uočavajući mnogo sličnosti. »Obojica su odrasli u siromaštvu, od djetinjstva sanjajući da će postati rock zvijezde. No kad je ta slava napokon i došla, ona je bila toliko velika da se obojica glazbenika s njome nisu znali nositi te je to rezultiralo ulaskom u svijet droge«, objašnjava Cross. U knjizi je opisano i Hendrixovo problematično djetinjstvo. Oboje roditelja, otac Al i majka Lucille, bili su alkoholičari. Nakon što su se roditelji razveli, on je nastavio živjeti s majkom, koja o njemu nije pretjerano brinula pa je većinu vremena provodio bez nadzora. Prije prve električne gitare, koju mu je u 17. godini kupio otac, Hendrix je vježbao na metli, a zatim je od drveta napravio gitaru na koju je zavezao obične žice. No gitara ga nije zanimala do 15. godine. </p>
<p>Biografija sadrži i zanimljivosti poput one da je svojedobno imao aferu s francuskom glumicom Brigitte Bardot. Cross otkriva i da mu organizatori Woodstocka nisu dopustili da svira na akustičnoj gitari. </p>
<p>Hendrix je bio prva crnačka zvijezda koja je privukla toliko bjelačke publike. No on je htio da bude jednako zanimljiv i crnačkoj publici. Nakon Woodstocka, njegovi prijatelji pokušali su mu dogovoriti nastup u kazalištu Apollo u Harlemu, gdje su ga njegovi prijatelji zafrkavali zbog izbora droge. Naime, on je koristio LSD, koji se smatrao drogom bijelaca. Legendarno kazalište odbilo je njegov nastup, smatrajući da bi koncert privukao previše bijelaca. </p>
<p>Njegova karijera trajala je od izlaska prvog singla 1966. do 1970. godine, kad je u umro u 27. godini. No o njegovu glazbenu radu najbolje govori podatak da je nakon smrti prodano oko 50 milijuna njegovih albuma.</p>
<p>Ana Lonjak</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Šišanje je najbolji lijek</p>
<p>Najpoznatija je uš glave koja živi u vlasištu, hraneći se krvlju domaćina. Liježe jaja koja se zalijepe na kosu, a kasnije iz njihovih ličinki nastaju male uši</p>
<p>Uši se u nas rijetko javljaju, no oni koji ih ipak dobiju srame se, jer je taj nametnik, jedan o tri poznate vrste (uš glave, tijela i stidna uš), rezultat neodgovarajuće higijene.</p>
<p>»Ušljivost odmah ne treba značiti sramotu i kaznu«, kaže dr. Nikola Benić iz Epidemiološke zaštite od vektora zaraznih bolesti Zavoda za javno zdravstvo grada, dodajući da je posljednji službeno zabilježeni slučaj bio za Domovinskog rata, i to u osobe izbjegle iz jedne susjedne države. Uši su, pojašnjava on, nametnici koji osim na biljkama (biljne uši) žive i na čovjeku. Najpoznatija je uš glave koja živi u vlasištu, hraneći se bezbolnim ubodima krvlju domaćina. Liježe jaja koja se zalijepe na kosu, a kasnije iz njihovih ličinki nastaju male uši. Odrasla ženka tijekom dvomjesečnog života snese i do 300 jajašaca (gnjida) odlažući ih uz vrat.</p>
<p>»Uši se lako šire i to najčešće u kolektivima - dječjim vrtićima, domskim ustanovama, u školama.... Prema posljednjim istraživanjima koje je proveo Zavod za javno zdravstvo grada 2003. godine stopa ušljivosti u djece između dvije i pet godina tijekom godine iznosila je od 0,14 do 1,9 posto.</p>
<p>»Tim je projektom bilo obuhvaćeno više od 18.000 djece iz 42 zagrebačka vrtića, a konačni su rezultati pokazali da je u godini dana uši u prosjeku imalo 1,86 posto djece«, kaže dr. Benić. </p>
<p>U svijetu se pak ušljivost u djece javlja u tri posto slučajeva. U Hrvatskoj su najčešće uši glave koje na sreću ne prenose bolesti, ali su neugodne onome tko ih dobije. U djece se zbog češanja mogu stvoriti krastice na glavi koje se zbog toga mogu inficirati. Takve se uši rješavaju insekticidima u šamponima, losionima ili prahu za posipanje. Oni, doznajemo, »ubijaju« uši u kosi, ali ne rješavaju i problem gnjida, koje valja iščešljati gustim ili elektroničkim češljem. Ipak, najbolji lijek za uši glave, kažu epidemiolozi, je šišanje. Kako se ne bi prenijele drugima ne treba koristiti tuđi pribor za češljanje, a roditelji djece koja idu u školu trebaju im često pregledavati glavu posebno predjele oko vrata i oba uha. Epidemiološko je istraživanje Zavoda pokazalo kako je učestalost ušljivosti u Hrvatskoj mala, ali su trajno prisutne. Iako se s početkom škole one uvijek negdje pojave ne treba paničariti, kaže dr. Benić, dodajući da je s tim u vezi njihov zavod podijelio i letke po školama kako bi se lakše i bez srama moglo informirati o tom problemu. </p>
<p>Tjelesne se uši tijela nastanjuju kod »domaćina« koji ne mijenja odjeću. Najkarakterističnije su za Afriku gdje ljudi gotovo i čitav vijek provedu u jednoj odjeći. Tjelesna je uš, kaže dr. Benić, svojedobno harala za vrijeme Drugoga svjetskog rata kada je i prenosila pjegavi tifus, odnosno rovovsku groznicu. Podizanjem higijenskog standarda ta je vrsta ušljivosti u nas iskorijenjena. Treba istaknuti da osobe koje su preboljele pjegavi tifus u sebi mogu doživotno nositi uzročnika te bolesti. Blaži im se oblik može javiti tijekom života ako su u sredini gdje postoji ušljivost tijela. To više jer je moguće da se putem tjelesnih uši koje se hrane na odjeći uzročnici pjegavog tifusa prenesu na okolinu izazivajući čak i epidemiju. </p>
<p>Stidne se uši prenose spolnim putem, a žive među dlakama genitalija. Svojom pojavom mogu »opustošiti« i ostale dlačice na tijelu (pazuh), a u djece se mogu naći na trepavicama i obrvama. Hrane se sisanjem krvi, a budući da sisalo drži u koži i po nekoliko sati, pa izazivaju jak svrab. Češće su kod mlađih promiskuitetnih osoba. U donjem rublju i posteljini mogu preživjeti čak dva dana bez hranjenja na čovjeku. Kada se dobiju, kažu epidemiolozi, potrebno je liječiti sve spolne partnere zaražene osobe te paziti na čistoću donjeg rublja, posteljine i ručnika koje treba dobro iskuhavati.</p>
<p>Snježana Rajačić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="40">
<p>Riješena pljačka banke</p>
<p>Za 45-godišnjim Josipom. Š., navodnim, organizatorom pljačke raspisana je tjeralica</p>
<p>Za pljačku banke sumnjiči se sedmeročlana razbojnička skupina</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Nakon višemjesečne istrage pljačke poslovnice »Samoborske banke« u Samoboru, iz koje su dvojica razbojnika uz prijetnju pištoljem, odnijela 68.430 kuna, zagrebačka policija je dovršila kriminalističku obradu nad petoricom muškaraca u starosti od 45, 41, 40 godina te dvojicom 23-godišnjaka. Za navodnim organizatorom pljačke, 45-godišnjim Josipom Š., u utorak 20. rujna je raspisana tjeralica i još se utvrđuje identitet šeste osobe s kojom je osumnjičeni 40-godišnji Robert A. ušao u banku.</p>
<p>Naime, u travnju ove godine Josip Š. je angažirao 23-godišnjeg Danijela T. i njegovog vršnjaka da pribave registracijske pločice za »audi 80« tamnoplave boje, kojeg je ukrao u noći na 7. siječnja s parkirališta u Bolšićevoj ulici u Novom Zagrebu. </p>
<p>Dvojica mladića skinula su jednu registracijsku pločicu s automobila »fiat punto« parkiranog u zagrebačkim Dugavama, a drugu, sisačkih registarskih oznaka, sa »fiata uno«, na Jakuševcu pa ih predali »šefu« koji ih je postavio na ukradeni »audi«. Osumnjičeni Josip Š. i 41-godišnji Damir G. su potom dogovorili pljačku sa Robertom A. i još jednom nepoznatom muškom osobom. </p>
<p>Dovezli su se do parkirališta trgovačkog centra »King Cross« u Škorpikovoj ulici te tamo ostavili »audi«, pa se odvezli drugim automobilom, nepoznate marke.</p>
<p>Pretragom stana osumnjičenih i automobila starije trojice, policija je kod Josipa Š. pronašla rotacijsko svjetlo plave boje, baterijsku stop-palicu Vojne policije, policijsku UKV-vezu, tzv. motorolu s dvije baterije i punjačem, instrumentnu ploču »audija«, više ključeva automobila različitih marki, motorističku kacigu i drugo. </p>
<p>Svi su osumnjičeni višesruko evidentirani u policiji. Osumnjičeni Robert A. s prebivalištem u Velikoj Gorici u utorak, 20. rujna, je doveden u zatvor temeljem tjeralice velikogoričkog Županijskog suda. Evidentiran je zbog sedam kaznenih djela s elementima nasilja, iznude, razbojstva, prijevare, ovjeravanja neistinitog sadržaja. Istog je dana i Damir G. uz posebno izvješće, doveden u Istražni centar Županijskog suda u Zagrebu zbog kaznenog djela razbojstva. Prijavljivan je u policiji zbog ukupno 16 kaznenih djela oduzimanja vozila, krađe, nanošenja teških tjelesnih ozljeda, razbojstva i prijevara.</p>
<p>Njihov »ortak u poslu«, Danijel T. je vraćen u zatvor Zagreb, jer je u međuvremenu opet završio u zatvoru zbog drugog kaznenog djela. On ima najviše prijava, ukupno 167 i to većinom imovinskog karaktera krađa, razbojstava i zloporabe droge, čak i pokušaj ubojstva iz 2002. godine. Naime, poznaniku je zadao tri ubodne rane, a ozljede su okvalificirane kao opasne po život. </p>
<p>Drugi 23-godišnjak je pušten. Evidentiran je 19 puta zbog posjedovanja droga, krađe i krivotvorenja. </p>
<p>Za Josipom Š., navodnim organizatorom, je raspisana tjeralica. On je, također, već 41 put prijavljivan zbog teških krađa, krivotvorenja novca, razbojstava i napada na službenu osobu. </p>
<p>Marina KovačevićMarin Dešković</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Petrača prevarili za milijunski iznos</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Umirovljeni general, Vladimir Zagorec svjedočio je u ponedjeljak na zagrebačkom Županijskom sudu u postupku protiv Drage Regvarta i Renate Plešnar, osumnjičenih da su prevarili Hrvoja Petrača za vrijednost luksuzne vile na Pantovčaku,neslužbeno se spominje oko 3 milijuna kuna. Naime, prema prijedlogu za provođenje istražnih radnji, koje je, na osnovi Petračeve kaznene prijave protiv Regvarta, podnijelo Općinsko državno odvjetništvo, Regvart je kuću u Ulici Pantovčak 73. prodao 1997. najprije Petraču, da bi je zatim preprodao Renati Plešnar. Zagorec je u ponedjeljak svjedočio, jer je prema saznanjima Državnog odvjetništva, on bio donio novac Ragvartu umjesto Petrača, no Zagorec je, kako neslužbeno doznajemo, porekao da ima ikakve veze sa kupnjom kuće. Zanimljivo je da se, iako je kuća plaćena 1997. godine, Petrač nije želio uknjižiti kao vlasnik sve do 1999. godine, a nakon saznanja da je kuća ponovno prodana, prijavio je Regvarta policiji, te je protiv njega podnio i privatnu tužbu zbog naknade štete. Protagonisti te istrage u ponedjeljak su jako zainteresirali medije, budući da su osobe koje su u posljednjih nekoliko godina punili naslovnice novina, uglanom u negativnom kontekstu. </p>
<p>Naime, Petrač i Zagorec su dugo godina slovili kao prijatelji te su često biti viđeni zajedno. No, prije dvije godine skupina otmičara je otela maloljetnog Zagorčeva sina, a nakon provedene policijske akcije, te kaznenoga postupka, iza rešetaka je završio Petračev najstariji sin Novica, dok je Hrvoje Petrač nepravomoćno osuđen na šest godina zatvora kao organizator otmice. Petrač je tada pobjegao iz zemlje da bi prije mjesec dana bio uhićen u Grčkoj, a Hrvatska traži njegovo izručenje. Događaji oko prodaje kuće na Pantovčaku očito potječu iz vremena kada su njih dvojica bili u dobrim, a navodno i u poslovnim odnosima, iako je njihovu poslovnu suradnju Zagorec uvijek opovrgavao. </p>
<p>Marin Dešković</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Suputnica poginula u sudaru </p>
<p>GRAČAC</p>
<p> - Na križanju državnih cesta D-1 i D-27 u Gračacu, u nedjelju se oko 17 sati dogodila teška prometna nesreća u kojoj je jedna osoba poginula, a dvije su ozlijeđene. </p>
<p>Nesreća se dogodila kad je Lana A. (23), upravljajući iz pravca Knina osobnim vozilom »peugeot 206«, splitskih registracijskih oznaka, oduzela prednost prolaska drugim vozilima nakon čega je udarila u osobno vozilo »VW golf«, bosanskohercegovačkih oznaka, kojim je upravljao državljanin BiH, Duško Č. (44). </p>
<p>Od siline naleta i zadobivenih ozljeda u nesreći je poginula suputnica u golfu, austrijska državljanka Ruvjeda Lukić (69), a Lana A. i Duško Č. su </p>
<p> lakše ozlijeđeni. Zbog očevida promet je spomenutom cestom bio zatvoren do 19.30 sati. [M.V.]</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Suprugu ubo nožem pa oteo nju i dvoje djece</p>
<p>ZLATAR</p>
<p> - Suprug me tog jutra nazvao i kazao da želi razgovarati, te da naš osmogodišnji sin Tomislav želi vidjeti sestricu Klaudiju (4), jer živimo odvojeno, on sa sinom ja sa kćeri, dok traje brakorazvodna parnica. Kad sam s Klaudijom došla na dogovoreno mjesto, Edo me iznenada ubo nožem u leđa i strpao na zadnje sjedište automobila, a u auto je ugurao i Klaudiju. Dok sam sjedila, ponovno me ubo nožem, i to u prsa. Djeca su vrištala, a on nas je odvezao u Lepajce pokraj Krapine gdje smo svi skupa ranije živjeli. U kući nam je prijetio da ništa ne smijemo reći policiji, ali nije rekao zašto nas je oteo. Mene je skinuo do gola i dao mi je čistu odjeću, jer je stara bila krvava. Djeca su sve to promatrala i bili su jako prestrašeni, strašno su plakali i bili su izvan sebe. No, na sreću našu je otmicu vidjela moja majka i sve je prijavila policiji. Edo nas je držao zatočene u kući sve do poslije dva sata popodne kada je prvo pustio djecu, a onda i mene, budući sam bila u jako lošem stanju i dosta sam krvarila«, ispričala je u ponedjeljak na Županijskom sudu u Zlataru Dijana Smrečki (27), o tome što se dogodilo 31. siječnja ove godine. Njezin suprug Edo Smrečki (31) optužen je da je nju pokušao ubiti te da je svoju obitelj protupravno lišio slobode, to jest oteo. Zbog teških ozljeda Dijana je bila operirana u zabočkoj Općoj bolnici gdje se desetak dana i oporavljala. Dijana je govorila i o lošem braku s Edom, koji je puno pio i tukao je, a lani je za rođendan male Kludije ubo nožem djevojčicu u nogu zbog čega je uvjetno osuđen. Nesretna žena pričala je sudu i o propustima u radu policije i krapinskog Centra za socijalnu skrb, koji, rekla je, nisu ni prstom makli iako ih je ranije upozoravala što joj suprug radi, dok ju nije zamalo ubio. Suđenje Edi Smrečkom bit će nastavljeno 13. listopada saslušanjem vještaka za psihijatriju i sudsku medicinu. Smrečki je inače već skoro osam mjeseci u pritvoru.</p>
<p>Zoran Gregurek</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Lozina osuđen na tri mjeseca uvjetno </p>
<p>Po izlasku iz sudnice Lozina je tijek sudskog postupka usporedio s košarkaškom utakmicom između Hrvatske i Španjolske u Beogradu</p>
<p>ŠIBENIK</p>
<p> - Slavko Lozina, istražni sudac Županijskog suda u Splitu proglašen je u ponedjeljak krivim za izazivanje prometne nesreće iz nehaja na ponovljenom suđenju na Općinskom sudu u Šibeniku te je nepravomoćno osuđen na tri mjeseca zatvorske kazne, uvjetno na jednu godinu. Za drugo kazneno djelo za koje se teretio - napuštanje mjesta nesreće i nepružanje pomoći osobi koja je u nesreći stradala, sutkinja Maja Šupe oslobodila je Lozinu u nedostatku dokaza. Sutkinja Šupe identičnu presudu izrekla je Slavku Lozini i na prvom suđenju, nakon čega su se obje strane žalile pa je Županijski sud naredio ponovljeno suđenje zbog nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. Lozina će morati platiti i troškove postupka koji iznose 18.780 kuna, rekla je prilikom izricanja osuđujuće nepravomoćne presude sutkinja Maja Šupe, koja je ustvrdila da je tijekom glavne rasprave sa sigurnošću utvrđeno da je Lozina iz nehaja skrivio prometnu nesreću, a s druge strane je ocijenila kako nije bilo dovoljno dokaza da je napustio mjesto nesreće i da nije pružio pomoć osobi koja je u toj nesreći teško stradala.</p>
<p>Po izlasku iz sudnice Slavko Lozina nije želio komentirati nepravomoćnu presudu ali se, očito revolitiran, osvrnuo na sam tijek sudskog postupka kojeg je usporedio sa košarkaškom utakmicom između reprezentacija Hrvatske i Španjolske u Beogradu. Poznato je zašto je tu utakmicu Hrvatska izgubila, izjavio je Lozina kojeg je posebno iritirala činjenica da su prometno vještačenje radili učenik i njegov mentor u doktorskoj disertaciji - Zdravko Peran i dr. Franko Rotim. Peran je 90 posto vještačenja prepisao od svog mentora, konstatirao je Lozina koji se osvrnuo i na dio presude koji se odnosi na njegovu obvezu plaćanje sudskih troškova. »Troškovi postupka trebali su pasti na teret proračunskih sredstava«, rekao je Lozina, a s njegovom ocjenom složili su se i njegovi branitelji - Branko Baica iz Šibenika i Predrag Jelavić iz Splita. Branko Baica kaže da je sutkinja Lozinu trebala osloboditi plaćanja troškova barem za dio koji se odnosio na oslobađajuću presudu. </p>
<p> Lozina je na kraju dometnuo da nikakve prometne nesreće ne bi bilo da se oštećeni pridržavao propisa o brzini kretanja. [Jadranka Klisović]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="45">
<p>ABN Amro ipak preuzima Bancu Antonvenetu</p>
<p>ABN Amro će za 3,2 milijarde eura kupiti 39,37 posto Bance Antonvenete i svoj udjel povećati na 69,28 posto</p>
<p>Nizozemska bankarska grupa ABN Amro ipak je uspjela preuzeti talijansku Bance Antonvenete unatoč pokušaju male Banca Popolare Italiane - navodno uz pomoć guvernera talijanske središnje banke Antonia Fazija kroz organiziranje sufinancijera i izdavanje dozvola po kratkom postupku - da to spriječi.</p>
<p>ANB Amro je tako u ponedjeljak potpisao sporazum s BPI-jem i njegovim sufinancijerima o kupnji 39,37 posto Antonvenete, devete po veličini talijanske banke, za 3,2 milijarde eura, povećavši time svoj udjel na 69,28 posto i tako postao prva strana kompanija koja je kupila neku od većih talijanskih banaka.</p>
<p>Slučaj preuzimanja Antonvenete (kao i pokušaj španjolske banke BBVA da preuzme rimsku Banca Nazionale del Lavoro) razvlači se od početka ljeta, a razmjere pravoga skandala dosegao je objavljivanjem transkripta razgovora između guvernera Fazija i čelnika BPI-ja Gianpiera Fioranija (u međuvremenu smijenjenog), Fazijeva osobnog prijatelja, koji su upućivali na to da Fazio doista nije bio neutralan.</p>
<p>Dok je BPI po ubrzanom postupku dobio dozvolu za ponudu, ABN Amrova je stavljena na čekanje jer je Banca d'Italia zatražila podrobne podatke od nizozemskih kolega - što je običaj, ističu kritičari, samo u slučaju manje poznatih ponuđača. S druge strane, ponudu BPI-ja za Antonvenetu, uspješnu u početku, zabranio je regulator za tržišta kapitala Consob zbog tajnih paktova BPI-ja s nekoliko financijera o udruživanju udjela u Antonveneti.</p>
<p>Uloga Fazija, koji ima doživotni mandat, nije u potpunosti razjašnjena, iako je i Europska komisija pokrenula istragu. S druge strane, Berlusconijeva vlada ga mjesecima bezuspješno pokušava prisiliti na ostavku. Tako je primjerice Fazio skratio svoj posjet Washingtonu povodom godišnjeg zasjedanja odbora MMF-a i Svjetske banke nakon što je talijanski ministar financija Giulio Tremonti kao govornika pred Razvojnim odborom Banke u nedjelju odabrao dužnosnika ministarstva - iako je govor pred Odborom od 1999. držao upravo Fazio. Tremontijev prethodnik Domenico Siniscalco dao je ostavku prošloga četvrtka nakon što nije uspio smijeniti Fazija.</p>
<p>Petra Bulić</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Podravka započinje suradnju s Takovom</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Podravka će u petak potpisati ugovor o poslovnoj suradnji sa srbijanskim prehrambenim koncernom Swisslion Takovo, u vlasništvu Rodoljuba Draškovića, brata Vuka Draškovića (predsjednika Srpskog pokreta obnove i ministra vanjskih poslova SCG). Iako u Podravci ne žele precizirati o kakvoj je suradnji riječ, neslužbeno se doznaje da se radi o ugovoru prema kojem će u trenutno nedostatno iskorištenim pogonima Takova otpočeti proizvodnja za Podravku, prije svega gotovih juha.</p>
<p>Inače, spomenuti je prehrambeni koncern nastao lani kad je Draškovićeva konditorska tvrtka Swisslion (osnovana 1997.) od države kupila većinski paket dionica prezaduženog PIK-a Takovo (najvećeg srbijanskog proizvođača hrane koji se sastojao od 11 tvornica) za tri milijuna eura, te u Takovo uložila još oko 30 milijuna eura. U međuvremenu, u sastav koncerna Swisslion Takovo ušla je i mesna industrija Mitros iz Srijemske Mitrovice (prije toga bila je u predstečajnom stanju), a kupljena je i jedna od najvećih maloprodajnih tvrtki u južnoj Srbiji pod imenom Nana. Drašković, koji je inače hercegovačkog porijekla, nedavno je ponudio i 10 milijuna eura za Industriju alata Trebinje u BiH, a bio je zainteresiran i za srbijansku tvornicu ulja Vital. Svojedobno je najavljivan i ulazak u mliječnu industriju. Swisslion Takovo danas zapošljava oko 7000 ljudi. Podravka je, pak, svojedobno bila zainteresirana za dijelove Takova (primjerice tvornice dječje hrane Juvitana i PAK centra), ali ne i za cijeli PIK, pa se nije javljala na natječaju za prodaju. No, poslovno povezivanje s Takovom ipak će se realizirati, ali na drukčijim temeljima. [N. M.]</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>HNB: Deficit platne bilance 2,7 milijardi eura</p>
<p>Prihod od turizma u prvom polugodištu jedan posto manji nego u istom lanjskom razdoblju</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Deficit na računu tekućih transakcija platne bilance u prvom je polugodištu iznosio 2,7 milijardi eura, što je 26,9 posto više nego u istom razdoblju lani, preliminarni su podaci HNB-a. Analitičari središnje banke ističu da je deficit povećan poglavito zbog rashoda po faktorskim dohocima koji su ove godine koncentrirani u drugom polugodištu, pojačane vanjskotrgovinske neravnoteže, te stagnacije neto prihoda od usluga u turizmu.</p>
<p>Tako su u prvom polugodištu rashodi po faktorskim dohocima iznosili 1,1 milijardu eura, što je 46,6 posto više nego u isto vrijeme lani. Pritom se 501,1 milijun eura odnosi na isplatu zadržane dobiti kompanija, koja se najvećim dijelom reinvestira, a to se u bilanci knjiži kod dohotka od izravnih ulaganja. Taj iznos je u prvom polugodištu bio dvostruko veći nego u istom razdoblju lani (248,8 milijuna). Istodobno je priljev po faktorskim dohocima porastao 11,3 posto i krajem lipnja iznosio 293,9 milijuna eura.</p>
<p>Pojačana vanjskotrgovinska neravnoteža rezultat je pak porasta deficita na računu roba (deficit od 3,6 milijardi ili 6,7 posto više nego u prvih šest mjeseci lani), te manjeg suficita na računu usluga (suficit od 1,1 milijardu dolara ili 5,4 posto manje).</p>
<p>U odnosu na prvo polugodište lani, prihodi od turizma manji su za jedan posto i iznosili su 1,5 milijardi eura. Rashod je manji za 6,1 posto (307 milijuna eura), pa je suficit na računu turizma (1,2 milijarde eura) za 0,4 posto veći nego u prvih šest mjeseci lani.</p>
<p>Prema procjenama koje je sredinom rujna iznio guverner Željko Rohatinski, deficit tekućeg računa platne bilance u 2005. će iznositi oko 6 posto BDP-a, što je više od lanjskih 5,2 posto.</p>
<p>Saldo na računu kapitalnih i financijskih transakcija, koji isključuje međunarodne pričuve, u prvih šest mjeseci dosegao je 3,1 milijardu eura ili gotovo dvostruko više nego lani. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Poništene transakcije dionicama Kreditne banke</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Zbog manipulacije cijenom dionica Kreditne banke Zagreb, Komisija za vrijednosne papire u ponedjeljak je poništila transakcije tim dionicama (zaključene u srijedu i četvrtak na Zagrebačkoj burzi) koje su po cijeni znatno odstupale od njihove dotadašnje prosječne cijene. Sporne su transakcije bile vrijedne oko sedam milijuna kuna, a zaključeno je da su učinjene zato da bi se snizila cijena dionica i na prodaju potaknuli i drugi ulagači.</p>
<p> Komisija je, naime, utvrdila da je varaždinska tvrtka Arko preko brokerske kuće CBB vrijednosnice otvorila nalog za prodaju dionica Kreditne banke po minimalnoj cijeni od 130 kuna (u srijedu), odnosno 158,17 kuna (u četvrtak), iako se njihova prosječna cijena prethodnih tjedana kretala od 155 do 220 kuna. Dionice su prodane po cijenama od 130 do 185,02 kune.</p>
<p>»Količine i cijene dionica po kojima su realizirane transakcije, te vrijeme otvaranja i realizacije naloga (minutu prije zatvaranje burze) ukazuju na pokušaj manipulacije cijenom, čime se narušava povjerenje u trgovinu vrijednosnim papirima, ugrožava funkcioniranje tržišta kapitala i položaj pojedinih sudionika na tržištu«, stoji u rješenju Komisije kojim je Burzi naložila poništenje transakcija. [N. M.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="49">
<p>Cijene nafte padaju, Ina bez promjena</p>
<p>Uragan Rita nije nanio veće štete naftnoj industriji u SAD-u te stoga Ina neće mijenjati maloprodajne cijene svojih goriva, doznali smo iz hrvatske naftne kompanije čiji čelnici sudjeluju na kongresu </p>
<p>JOHANNESBURG (Od Vjesnikova izvjestitelja)</p>
<p> - Cijene nafte na svjetskim tržištima nastavljaju lagano padati unatoč uraganu Rita koji je ponovo stvorio probleme u SAD-u, ali srećom nije nanio veće štete njihovoj naftnoj industriji, istaknuto je na Svjetskom naftnom kongresu u južnoafričkom Johannesburgu. Zbog toga Ina ni ovaj utorak neće mijenjati maloprodajne cijene svojih goriva, doznali smo iz hrvatske naftne kompanije, čiji čelnici također sudjeluju na najvećem svjetskom skupu naftaša.</p>
<p>Naftaši iz cijelog svijeta optimistično najavljuju stabiliziranje cijena »crnog zlata«, što potkrepljuju i posljednje cijene barela nafte na najvećim svjetskim naftnim tržištima. Tako je u Londonu cijena barela nafte pala na oko 61,5 dolara, a u New Yorku, gdje je prije nekoliko tjedana preskočila rekordnih 70 dolara, pala je na oko 63,5 dolara.</p>
<p>S obzirom na to da je uragan Rita prošao, stručnjaci očekuju nastavak laganog pada svjetskih cijena nafte.</p>
<p>Tome bi trebala pridonijeti i najava zemalja OPEC-a da će ponovo povećati proizvodnju kada to bude potrebno zbog smirivanja rasta cijena. No, problem je u nedovoljnom kapacitetu rafinerija za preradu nafte.</p>
<p>»Cijene nafte nikad više neće pasti na nekadašnjih 20 dolara po barelu. Uspostavljena je nova ravnoteža viših cijena i svijet se mora prilagoditi toj činjenici«, poručio je predsjednik Svjetskog naftnog kongresa Eivald Roren.</p>
<p>Siromašnim zemljama će lakše prevladavanje naftnog šoka pomoći na godišnjoj skupštini MMF-a i Svjetske banke dogovoren otpis više milijardi dolara dugova, najavio je predsjednik Južnoafričke Republike Thabo Mbeki koji je i otvorio najveći svjetski skup naftaša.</p>
<p>Kongres, koji je okupio oko 4000 političara i stručnjaka, prvi se put održava u Africi. To je razumljivo zbog sve važnije uloge toga kontinenta u svjetskom naftnom biznisu. Afrička naftna industrija, koja sada zadovoljava osam posto svjetskih potreba, posljednjih godina doživljava najveći procvat. SAD tako planira do 2015. povećati uvoz afričke nafte sa sadašnjih 10 na 25 posto.</p>
<p>Predstavnici Južnoafričke Republike i još nekoliko afričkih zemalja velikih proizvođača nafte poručili su da se Afrika više neće zadovoljiti dosadašnjom zapostavljenom ulogom u svjetskom naftnom biznisu. Zato namjeravaju u suradnji sa zemljama Južne Amerike postati važniji sudionici u odlučivanju o naftnim resursima i cijeni »crnog zlata«.</p>
<p>Svi afrički proizvođači će se na proljeće 2006. okupiti u Oranu u Alžiru kako bi se dogovorili o povećanju svog utjecaja na određivanje svjetskih cijena nafte, najavio je predsjednik alžirske nafte kompanije Sonatrach.</p>
<p>Središnja tema ovog skupa naftaša je partnerstvo u oblikovanju energetske budućnosti i održivom razvoju. To je nužno jer nafta i plin čine 60 posto svjetskih energetskih potreba, pa je njihov utjecaj na okoliš velik.</p>
<p>David O'Relly, predsjednik Chevron Corporation, očekuje da će u sljedećih 20 godina svijet trošiti još 40 posto nafte više nego danas. Čelnici naftne industrije tvrde da je vrijeme jeftine nafte prošlost, pa upozoravaju na to da će energija, a posebno nafta, sigurno biti jedan od najvažnijih izazova ovog stoljeća.</p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>MMF-ovo priznanje Hrvatskoj</p>
<p>WASHINGTON</p>
<p> - »Međunarodni monetarni fond odao je priznanje Hrvatskoj na gospodarskim reformama i fiskalnoj stabilnosti te prihvaća hrvatski proračunski manjak od 4,2 posto u 2005. i 3,5 posto u 2006. godini«, rekao je u nedjelju u Washingtonu ministar financija Ivan Šuker, koji s guvernerom HNB-a Željkom Rohatinskim sudjeluje na godišnjoj skupštini MMF-a i Svjetske banke. Njih su dvojica imala niz susreta s dužnosnicima MMF-a na kojima je bilo govora o hrvatskom stand by aranžmanu i njegovu prvom pozitivnom pregledu.</p>
<p>»Moram reći da smo i danas, kao što je to bilo i u službenom izvješću prije nekoliko dana, dobili priznanje za sve ono što smo učinili u proteklih godinu dana, kako u provođenju gospodarskih reformi tako i u fiskalnoj stabilnosti«, rekao je Šuker hrvatskim novinarima nakon susreta s Michaelom Depplerom, MMF-ovim direktorom odjela za Europu.</p>
<p>Šuker se sastao i s Michaelom Kleinom, potpredsjednikom Svjetske banke i autorom nedavnog spornog izvješća o investicijskoj klimi u kojem se Hrvatska našla na 118. mjestu. »Ustvrdili smo da je Hrvatska u proteklih sedam-osam mjeseci učinila niz reformskih zahvata koje bi je, da se sada rangira, digli na daleko više mjesto nego što je to prikazano u izvješću«, rekao je Šuker. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Šeks predložio deklaraciju o međuparlamentarnoj suradnji</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »Hrvatski sabor i Verhovna rada Ukrajine donijet će deklaraciju o međusobnoj parlamentarnoj suradnji«, najavio je u ponedjeljak predsjednik Sabora Vladimir Šeks nakon sastanka sa svojim ukrajinskim kolegom Volodymyrom Lytvynom koji boravi u službenom posjetu Hrvatskoj. Šeks je dodao da bi deklaracija trebala dati dodatnu kvalitetu prijateljskim hrvatsko-ukrajinskim odnosima, a Hrvatska i Ukrajina bile bi prve države koje bi međuparlamentarnu suradnju definirale deklaracijom. Šeks i Lytvyn potpisali su u ponedjeljak memorandum o suradnji tih dviju institucija.</p>
<p>Predsjednik ukrajinskog parlamenta Lytvyn kazao je da Ukrajinu zanimaju hrvatske aktivnosti u unutarnjoj i vanjskoj politici jer im razmjena iskustava omogućava da učinkovitije rješavaju vlastite probleme u tim područjima. »Sve ovo mora se dopuniti suradnjom u gospodarstvu, politici i drugim područjima«, dodao je Lytvyn. Ukrajinu posebice zanimaju hrvatska iskustva u prelasku iz polupredsjedničkog u parlamentarni sustav, kao i u približavanju Eu i Svjetskoj trgovinskog organizaciji. Deklaracijom bi se parlamenti dviju zemalja i njihovi odbori obvezali na intenzivniju suradnju. </p>
<p>Kako doznajemo, donošenje deklaracije predložio je Šeks nakon što ga je Lytvyn upoznao s ukrajinskom praksom da s parlamentima drugih zemalja sklapaju memorandume o suradnji. </p>
<p>Predsjednika ukrajinskog parlamenta primio je u ponedjeljak i predsjednik Stjepan Mesić. [Marijan Lipovac]</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Pred Šibenikom uspjela vrlo opasna pomorska operacija</p>
<p>ŠIBENIK</p>
<p> – U povijesti šibenskog kanala Sv. Ante nikad nije obavljena tako složena operacija tegljenja broda! U ponedjeljak poslije podne čak je pet velikih Brodospasovih remorkera kroz kanal »provuklo« havarirani teretni bugarski brod »Koznica« koji se prije mjesec i pol pokvario u španjolskoj Malagi. Vlasnik neko vrijeme nije znao što će s njime i teretom, a onda je spasonosno rješenje nađeno u šibenskoj luci. Ovdje će biti iskrcano svih 21.900 tona kalijeva klorida koji će dalje put Kutine na preradu, saznajemo od Borisa Galića, šefa poslovnice Jadroagenta u Šibeniku. </p>
<p>Pilotarenje broda širokog 23 i dugog 190 metara, s 10 metara gaza, povjereno je iskusnom brodskom pilotu, Šibenčaninu Branku Kovačevu i njegovoj tvrtki »Branko pilot d.o.o«. Taj je morski vuk operaciju tegljenja kroz uzak i krivudav kanal ocijenio iznimno složenom i rizičnom pa je bilo nužno pričekati iznimno dobre vremenske uvjete kakvi su vladali u ponedjeljak. O zahtjevnosti operacije svjedoči i činjenica da je Kovačev angažirao čak šest remorkera, a kanal je cijelo poslijepodne bio zatvoren za sav promet.</p>
<p>Jadranka Klisović</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Odluka o pregovorima u nedjelju</p>
<p>Možemo očekivati potporu velikog broja zemalja, ne samo tradicionalno sklonih Hrvatskoj, nego i potporu Velike Britanije koja sada predsjeda Unijom</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »Hrvatska ulazi u odlučujući fazu svojeg približavanja Europskoj uniji i očekujem da će Radna skupina u nedjelju dati odgovarajuće, pozitivno mišljenje o Akcijskom planu«, rekao je u ponedjeljak premijer Ivo Sanader nakon održanog zatvorenog predavanja za polaznike Diplomatske akademije u Zagrebu.</p>
<p>Premijer je izjavio da očekuje od Vijeća ministara, koje se sastaje 3. listopada u Luxembourgu, »primjereno vrednovanje naših napora, kao što očekujem da će Radna skupina prije toga donijeti odgovarajuće, pozitivno mišljenje«.</p>
<p>»Jedna je stvar nepobitna. Učinili smo velik napredak u Akcijskom planu«, rekao je Sanader, najavljujući sljedeće dane kao odlučujuće za početak pregovora.</p>
<p>Inače, sljedećih šest dana bit će presudni za odluku o tome hoće li pregovori početi istodobno kad i s Turskom ili će biti odgođeni. U Zagreb će 30. rujna doputovati haaška tužiteljica Carla del Ponte i razgovarati s hrvatskim dužnosnicima o suradnji s Haagom. Del Ponte je nedavno rekla da su učinjeni pomaci u suradnji, ali još nije izrekla kvalifikaciju da je došlo do pune suradnje. Isto tako, Del Ponte je vrlo oštro napala Katoličku crkvu, tvrdeći, istina bez pravih argumenata, da se Gotovina navodno krije u nekom franjevačkom samostanu u Hrvatskoj. Odmah nakon te izjave reagirali su visoki crkveni dostojanstvenici u Hrvatskoj, demantirajući haašku tužiteljicu. Uskoro bi moglo doći i do internacionalizacije cijelog problema, jer su crkveni dostojanstvenici najavili da će o optužbama Del Ponte razgovarati na najvišoj razini. Nakon intervjua za Daily Telegraph, u kojem je Del Ponte i optužila Crkvu, haaška tužiteljica se više nije oglasila.</p>
<p>Govoreći polaznicima Diplomatske akademije, Ivo Sanader je rekao da Hrvatska uživa potporu velikog broja zemalja, među kojima je i Britanija. »Možemo očekivati potporu velikog broja zemalja, ne samo tradicionalno sklonih Hrvatskoj, poput Austrije, nego i potporu Velike Britanije koja sada predsjeda Unijom«, rekao je premijer. </p>
<p>Sanader nije želio nagađati kakva će biti ocjena Carle del Ponte, uz tvrdnju, koju je hrvatski premijer često naglašavao, da Hrvatskoj ostaje obveza riješiti »slučaj Gotovina« i ako pregovori počnu. »U Hrvatskoj želimo vladavinu prava, a prije svega želimo poštivati hrvatske zakone«, rekao je premijer. </p>
<p>Sanader je i dosad često naglašavao da početak pregovora ne znači da će Hrvatska prestati surađivati s Haagom, nego obrnuto, da bi to bio novi poticaj i za rješavanje svih slučajeva, ali i provođenje reformi koje se od Hrvatske traže. Hrvatska je dokazala da je Akcijski plan provela vrlo ozbiljno i time su demantirani svi koji su tvrdili da Vlada neće ispuniti preuzete obveze. Sanader je već u nekoliko navrata poručio da će sve točke iz Akcijskog plana biti i dalje provođene a da će Hrvatska učiniti sve u daljnjoj borbi protiv organiziranog kriminala, jer želi postati primjerena europska država u kojoj se poštuju zakoni.</p>
<p>Početak pregovora s Hrvatskom bio bi i sjajan signal za cijelu regiju, jer bi ohrabrio zemlje jugoistoka da nastave putem reformi. Ujedno bi to bila i zadovoljština Hrvatskoj za sve napore koji su poduzeti posljednjih godina. Tijekom pregovora, a očekuje se da će oni trajati dvije do dvije i pol godine, bit će još mnogo posla i obveza za Hrvatsku, u prvom redu u prilagođavanju europskim standardima na svim područjima.</p>
<p>Jurica Körbler</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Brdek će pružiti potporu HDZ-u</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Članovi velikogoričkog HSP-a odlučili su da će Ivan Brdek dati potporu HDZ-u, izjavio je sâm Ivan Brdek u ponedjeljak na konferenciji za novinare. Pozivajući se na 5. sabor HSP-a na kojem je odlučeno da neće koalirati sa strankama lijeve opcije, Brdek je izjavio da su glasači i članovi HSP-a protiv koalicije sa SDP-om.</p>
<p>Na jednoglasnu odluku članova svoje stranke, Brdek će svoju potporu pružiti HDZ-u pod uvjetom da HDZ provede u djelo program HSP-a. Naime, ako HDZ zajamči Brdeku da će početi gradnju dva od tri kapitalna objekta (hladnjača, dvorana i bazen), Brdek će im pružiti potporu u Gradskom vijeću.</p>
<p>Brdek je također izjavio da će, ako HDZ ne ispoštuje program HSP-a, ponovo izazvati krizu vlasti. Brdek je pokazao i listu potpisa sa članovima HSP-a koji su mu pružili potporu, nije je htio predati, ali je izjavio da je na listi 214 članova od 264. Na komentar o Đapićevoj izjavi da je on potpisao ostavku i izjavu da je stranka može aktivirati ako je njegovo djelovanje u suprotnosti sa stranačkim interesima, Brdek je izjavio da je nešto potpisao, ali da ne zna točno što. Na kraju je javno pozvao Zlatka Bukovca, predsjednika velikogoričkog HSP-a, da sazove zbor te stranke. [Mario Beg]</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2005], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20050927].
|
