NA [2005], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20051123].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 123137 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>23.11.2005</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Uvozimo lišće, granje i kosu!</p>
<p>Samo je lišća, granja i otpadaka od šećerne repe uvezeno za više od dva milijuna dolara</p>
<p>U prvih devet mjeseci ove godine u Hrvatsku je uvezeno robe u vrijednosti većoj od 1,21 milijardu dolara, a među većim pojedinačnim stavkama uvoza nalaze se i 3,742 tone otpadaka od šećerne repe i trske u vrijednosti većoj od 1,16 milijuna dolara, 245 tona lišća i granja u vrijednosti većoj od 1,10 milijuna dolara. Uvezli smo čak i ljudsku kosu i za 2479 dolara.</p>
<p>Mladen Pavić, glasnogovornik Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva, kazao je Vjesniku da je riječ o poljoprivrednim proizvodima za industrijsku namjenu.</p>
<p>Riječ je, primjerice, o uvozu 1222 tone životinjskih crijeva, mjehura i želudaca u vrijednosti većoj od 5,72 milijuna dolara. Nadalje, uvezeno je tonu kostiju i srži rogova u vrijednosti većoj od 1,11 milijuna dolara, kao i 13 tona čekinja i životinjskih dlaka u vrijednosti 94.187 dolara.</p>
<p>Pavić napominje da je uvoz poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda ove godine rastao po stopi od devet do 10 posto, a njihov izvoz za čak 31 posto.</p>
<p>Osim toga, pokrivenost ukupnog uvoza izvozom ove je godine najveći kada je riječ o poljoprivredno-prehrambenim proizvodima. Lani je uvoz hrane bio pokriven s izvozom hrane 49 posto.</p>
<p>»Cilj je do 2007. godine dosegnuti pokrivenost uvoza izvozom hrane od gotovo 80 posto«, napominje Pavić. </p>
<p>U brojkama, poljoprivredni izvoz je u prvih devet mjeseci ove godine bio 'težak' 621.551 dolar, a lani u isto vrijeme - 495.561 dolar.</p>
<p>Samo je Agrokor prošle godine iz SCG-a uvezao robe u vrijednosti 30 milijuna eura, a izvezao robe za 10 milijuna eura. Najvažniji izvozni trgovinski partneri Hrvatske prošle su godine bili Italija s udjelom od 22,8 posto, BiH 14,4 posto, Njemačka 11,2 posto, Austrija 9,4 posto, Slovenija 7,5 posto i SCG 3,76 posto..</p>
<p>S druge strane, Hrvatska najviše uvozi robe iz Italije 17,1 posto, Njemačke 15,5 posto, Rusije 7,3 posto, Slovenije 7,1 posto, Austrije 6,8 posto i Francuske 4,4 posto.</p>
<p>Protiv sve većeg uvoza hrane upitne kvalitete ili zdravstvene ispravnosti Hrvatska se može zaštititi postavljanjem kriterija zdravstvene ispravnost pojedinih prehrambenih proizvoda. Postajući dijelom zajedničkog europskog tržišta, Hrvatska je izložena sve većoj konkurenciji, ali i uvozu hrane i prehrambenih proizvoda. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku lani je u Hrvatsku uvezeno hrane i pića u vrijednosti 1,19 milijardi dolara, što je rast od 18,9 posto na godišnjoj razini.</p>
<p>No, činjenica je da se na tržištu u Hrvatskoj nađe i dosta uvezene hrane slabije kvalitete. Poznato je da razvijene zemlje Hrvatsku uglavnom vide kao zemlju čiji su potrošači slabije kupovne moći i manje izbirljivi. Hrvatska ne može ograničavati uvoz prehrambenih proizvoda slabije kvalitete, jer je dužna poštivati načela WTO-a i EU-a o slobodnom prometu roba. To znači da proizvod zakonski stavljen na tržište u jednoj zemlji članici mora također biti dopušten bez zapreke za prodaju na tržištu druge zemlje članice.</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Cjepivom u mamcu protiv zaraze</p>
<p>Posljednji slučaj bjesnoće u čovjeka u Hrvatskoj zabilježen je 1964.; najveći rizik za ljude je ugriz psa i vuka; lani cijepljeno 1200 ljudi</p>
<p>U tjedan dana na području Zaprešića stradale su četiri lisice. Tri su pregažene na prometnicama rubnih zaprešićkih naselja, a jedna je ustrijeljena u dvorištu obiteljske kuće u Jablanovcu. Samo analizom ove ustrijeljene ustanovljena je bjesnoća. U Veterinarskoj stanici Zaprešić ne pamte da su imali ovoliko lisica stradalih u tjedan dana što objašnjavaju, »neobjašnjivim spuštanjem lisica s Medvednice«. </p>
<p>Dr. Zoran Tadić sa Zavoda za animalnu fiziologiju zagrebačkog Prirodoslovno-matematičkog fakulteta kaže kako nije normalno da lisice idu u gradove, to jest u naseljena mjesta, te kako gradovi idu k njima, u prirodu, pa se lisice prilagođavaju. U protivnom ne bi opstale, budući da su im staništa sa svih strana ograđena prometnicama.</p>
<p>»U Engleskoj su lisice stanovnici gradova već dugo vremena. Vrlo su pitome, što ne znači da ih se može dodirivati, ali im se može prići na desetak metara. Često se mogu vidjeti kako trče londonskim gradskim parkovima«, priča dr. Tadić, dodajući da engleske lisice nisu bijesne zbog izuzetno rigoroznih mjera zaštite koje olakšava činjenica da je Velika Britanija otok. </p>
<p>Bjesnoća divljih životinja, posebno lisica, u Hrvatskoj je, međutim, stalno prisutna. »Tome se moramo prilagoditi te provoditi mjere zaštite koje uključuju godišnje zakonom obavezno cijepljenje pasa, ali i cijepljenje ljudi koji dođu u kontakt s bijesnom ili moguće bijesnom životinjom. Te osobe trebale bi se javiti u antirabične stanice pri zavodima za javno zdravstvo«, kaže epidemiolog iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo dr. Borislav Aleraj. Godišnje se u Hrvatskoj protiv bjesnoće cijepi više od 1000 ljudi. Lani ih se cijepilo oko 1200. Nitko od njih nije dobio bjesnoću. Od 1964., kada je zabilježen posljednji slučaj bjesnoće kod čovjeku, u Hrvatskoj nema bjesnoće.</p>
<p>Najveći rizik za ljude predstavlja ugriz psa i vuka, jer te životinje čovjeku najlakše mogu prenijeti bjesnoću. </p>
<p>»Jedan od načina da lisice, koje su najzahvaćenije bjesnoćom u prirodi i koje ju šire od sjevera prema jugu kontinenta, budu žive i zdrave je postavljanje meka s cjepivom koje one pojedu. No, da bi to bilo uspješno treba raditi na cijelom teritoriju Hrvatske kao i u suradnji s ostalim zemljama«, kaže Aleraj, dodajući da dolazak lisica u grad ne mora uvijek biti povezan s bjesnoćom, jer se životinje nakon nekog vremena naviknu na grad i on postaje njihovo stanište. »No, u gradu su također izložene bjesnoći, a to ne možemo kontrolirati jer ih ne možemo odvoditi na cijepljenje poput pasa, pa predstavljaju rizik«, objašnjava Aleraj. </p>
<p>Uprava za veterinarstvo Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva izradila je za razdoblje od 2001. do 2006. »Program suzbijanja bjesnoće u Hrvatskoj - Plan oralne vakcinacije lisica protiv bjesnoće«, koji predviđa akcije provođenja vakcinacije lisica na većem području Hrvatske. Program, međutim, nije realiziran, jer nije bilo novca. </p>
<p>U Zagrebačkoj županiji najviše bijesnih lisica - 61</p>
<p>Na području Zagrebačke županije, u razdoblju od siječnja do rujna ove godine, bilo je najviše životinja pozitivnih na bjesnoću, njih 63. Bjesnoću je imala 61 lisica te po jedan pas i mačka. Zagrebačku županiju slijede Koprivničko-križevačka s 37 lisica pozitivnih na bjesnoću te Sisačko-moslavačka s 31 lisicom. Ukupno je ove godine na području Hrvatske bilo 344 lisica pozitivnih na bjesnoću, osam pasa, pet mačaka, dva goveda te po jedan čagalj, lasica i ovca.</p>
<p>Tijekom prošle godine kod 471 divlje životinje ustanovljena je bjesnoća, te kod 32 domaće životinje. U 2003. bjesnoća je ustanovljena kod 590 divljih životinja i 43 domaće životinje. Tijekom 2002. pozitivna na bjesnoću bila je 481 divlja životinja i 27 domaćih. Kod divljih životinja uglavnom je riječ o lisicama, a kod domaćih životinjama o psima i mačkama. </p>
<p>Gordana Petrovčić</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Đapić: Granić uživa moje veliko povjerenje</p>
<p>Izmišljotine o tome da se miješa u rad stranke napad su na savjetnički rad Mate Granića koji je, u značajnoj diplomatskoj ofenzivi, mnogo učinio na vanjskopolitičkom redizajnu HSP-a</p>
<p>Pojedini viđeniji pravaši nisu od samog početka blagonaklono gledali na to što je lider HSP-a Anto Đapić ulogu svog posebnog savjetnika za vanjsku politiku dodijelio bivšem HDZ-ovcu, potom i DC-ovcu Mati Graniću. Iako gotovo nitko od njih nije o tome htio i javno govoriti, u političkim se kuloarima često moglo čuti da im smeta i Granićeva prošlost, a kako je vrijeme odmicalo, i to što se, prema njihovim tvrdnjama, Granić »neovlašteno petlja« u rad stranke čiji nije član. </p>
<p>Nakon silnih peripetija, pa i skandala koji su pratili Đapićev neuspjeli pokušaj da službeno posjeti Izrael, kamo je na kraju otputovao »kao turist«, kulminiralo je nezadovoljstvo Granićevim savjetničkim uslugama, posebice njegovim čestim medijskim istupima. </p>
<p>Jedan nam je HSP-ov saborski zastupnik ovih dana čak rekao da će zatražiti žurnu raspravu o »slučaju Granić« u vrhu stranke. Sam Đapić, međutim, sve to opovrgava tvrdeći da je riječ o »najobičnijim spekulacijama«. </p>
<p>U izjavi Vjesniku šef HSP-a kaže da »nikakva nezadovoljstva Granićevom savjetničkom ulogom u stranci nema, barem do mene ništa od toga nije došlo«. Granićeva je uloga, objašnjava, striktno definirana. »Točno se zna da je on moj vanjskopolitički savjetnik. Za godinu dana, otkad je na toj dužnosti, napravio je golem posao te stoga uživa moje veliko povjerenje i punu potporu«, naglašava Đapić. </p>
<p>Odlučno opovrgava i medijska nagađanja da se Granić miješa u rad stranke, što navodno izaziva golemo nezadovoljstvo u pravaškim krugovima.</p>
<p>»Ni koliko je crno ispod nokta Granić se ne petlja u rad HSP-a. Sve strateške odluke donosim ja te stranačka tijela«, tvrdi Đapić dodajući da Granić nema nikakvih drugih ambicija osim da bude njegov savjetnik. »Ne zanima ga nikakva druga uloga i pozicija u HSP-u. Izmišljotine o tome da se miješa u rad stranke napad su na savjetnički rad Mate Granića koji je, u značajnoj diplomatskoj ofenzivi, mnogo učinio na vanjskopolitičkom redizajnu HSP-a, što nam je i te kako bitno«, zaključuje Anto Đapić. </p>
<p>Na zahtjev nekoliko pravaša, uže vodstvo HSP-a početkom je tjedna ipak raspravljalo o Granićevu »miješanju« u unutarnju politiku. Nezadovoljnici su, neslužbeno doznajemo, tražili od Đapića da se njegov savjetnik »striktno« drži vanjske politike, što im je ovaj navodno i obećao. </p>
<p>Ivka Bačić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="4">
<p>Učinkovito protiv crnog tržišta</p>
<p>RENATO IVANUŠ</p>
<p>Šverc je godinama kod nas bio iznimno unosna djelatnost. Od šverca su dobro živjeli i tzv. mali ljudi uključeni u lanac te nelegalne trgovine, a veliki biznismeni u toj 'gospodarskoj' grani doslovce su se bogatili preko noći.</p>
<p>Crno tržište je, dakle, cvalo. Švercalo se meso, stoka, cigarete, kava, bujalo je, primjerice, crno tržište brašnom i pekarskim proizvodima. Roba vrijedna milijarde kuna na godinu je (pre)prodavana na crnom tržištu, čime je direktno nanošena šteta državnom proračunu. Nitko nikada neće moći precizno izračunati koliko je vrijedno crno tržište, koliko su zaradili šverceri i koliko je neplaćenog poreza zaobišlo državnu blagajnu.</p>
<p>Švercerima je mrak počeo padati na oči kada je Vlada prije više od godinu dana odlučila uvesti reda na tržištu brašnom i pekarskim proizvodima. Legalno brašno je dobilo markice, ali se ubrzo shvatilo da to nije dovoljno za učinkovitije suzbijanje te grane crne trgovine. Nedostajali su naoko banalni podaci - koliko se od kilograma brašna uopće može ispeći kruha ili peciva. No, i ti su podaci nedavno precizirani, pa je državnim inspektorima olakšana borba protiv švercera brašnom.</p>
<p>Početkom ove godine na snagu je stupila odluka Ministarstva poljoprivrede o uvođenju tzv. markica na junetinu. Time se počelo sužavati i crno tržište mesom i mesnim prerađevinama. Vjesnik je doznao da ministarstvo Petra Čobankovića od 1. siječnja sljedeće godine uvodi i markice na svinjetinu, čime će nelegalna trgovina mesom biti još više pogođena.</p>
<p>Ministarstvo financija je, pak, uvelo i markice na kavu. Ta visokotarifna roba, odnosno roba na koju se naplaćuje visok porez, kao što svi znamo, godinama je bila unosna za švercanje. Švercana kava prodavala se na štandovima tržnica, a mogla se naći i u trgovinama. Sada inspektori bez većeg problema mogu kazniti one koji se i dalje bave takvim nelegalnim poslom.</p>
<p>Zašto su sve te mjere borbe protiv šverca bitne za svakog građanina? Zato jer je gotovo svaki građanin i porezni obveznik, što znači da šverceri potkradanjem državne blagajne zapravo na kraju kradu od građana. No, još je važnija činjenica da se stavljanje pod kontrolu proizvoda od mesa i brašna direktno može odraziti na zdravlje svakog od nas. Jer meso ili kobasice kupljene od švercera ne prolaze rigorozne veterinarske preglede kao oni mesni proizvodi koji su do tržišta došli legalnim putem. A svake godine gledamo i slušamo o zarazama nedovoljno kvalitetnim mesom ili mesnim prerađevinama. Upravo zato je za svakog od nas vrlo bitna Vladina odlučnost u borbi protiv crnog tržišta.</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Krivudave staze novca za svirku</p>
<p>PERO GABRIĆ</p>
<p>ZAMP je preskup i nekorektan monopolist, a mi ni ne znamo kome i kamo ide taj velik novac koji inkasira od članica našega Udruženja, čulo se na IX. kongresu Hrvatskog udruženja hotelijera i restoratera u Zagrebu. Bio je to, prepričano, samo dio rasprave o ZAMP-u, agenciji za zaštitu autorskih muzičkih prava, nezaobilazne na skupovima hotelijera i ugostitelja. Sadržaj je uvijek isti: davanja ZAMP-u su velika i obvezna, a gotovo sve rasprave na tu temu, i apeli da se stanje napokon urazumi, ne daju rezultate. Pa priča o moći »zaštićenog« ZAMP-a ide dalje... Krajem prošle godine, na primjer, žučljivo se o tome raspravljalo i na 17. skupu Udruženja ugostitelja pri Hrvatskoj obrtničkoj komori, u Koprivnici. Ugostitelji su jednoglasno protestirali, ali ne protiv plaćanja obveza za autorska prava nego isključivo protiv (pre)visokih taksa koje su pod tko zna, kako rekoše, čijom kontrolom i tko zna tko i u čije ime određuje pozamašne iznose.</p>
<p>Tada su hrvatski ugostitelji dogovorili originalnu kontru: prihvatili su prijedlog da u znak protesta na ponašanje ZAMP-a ugostitelji organiziraju akciju »Sedam dana tišine« u svim svojim objektima. Prijedlog je prihvaćen. No što se dogodilo? O »tišini« ni govora! </p>
<p>Najvjerojatnije je to već i zaboravljeno, a što će biti od protesta hotelijera ovih dana u Zagrebu, tko zna. Bude li kao i s onim ugostitelja, opet će se u određenim prigodama slušati pričice o »preskupom i nekorektnom monopolistu«, ali se i dalje neće znati kome i kamo ide »toliki novac«. Kako bilo, svirku treba platiti, a sasvim je drugo pitanje kako se i zašto u našemu ugostiteljstvu i turizmu presporo ili često nikako ne rješavaju gorući problemi. Glavno je da je turizam »lokomotiva našega gospodarstva« i da smo najtraženija eurodestinacija...</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>CNN-ov X na Cheneyju</p>
<p>Zasad nema objašnjenja, ali posve neuobičajeno za jednu ozbiljnu TV, CNN je u ponedjeljak, prenoseći uživo govor potpredsjednika Cheneyja, preko njegova lica stavio crni »X« koji je »blinkao«. U Bijeloj su kući shvatili da im to CNN nešto želi poručiti, ali stvar je u tome da je posrijedi dubiozni novum u američkom medijskom carstvu u kome su činjenice svete, a tek komentari slobodni</p>
<p>KREŠIMIR FIJAČKO</p>
<p>Incident koji potpuno odudara od manire CNN-a uzbudio je američku medijsku scenu i uznemirio Bijelu kuću. U ponedjeljak, dok je CNN uživo prenosio govor potpredsjednika Dicka Cheneyja u Američkom institutu za poduzetništvo u Washingtonu, veliki crni »X« više je puta »blinkao« preko Cheneyjeva lica, svaki put u trajanju od oko jedne sekunde. Za vrijeme jednog »iksanja«, na dnu ekrana pojavio se citat iz potpredsjednikova govora: »Cheney: Ja ne mislim da je kritizirati pogrešno«.</p>
<p>O tome što se to dogodilo CNN još nije objavio nikakvo priopćenje niti objašnjenje, a jedan visoko pozicionirani izvor iz Bijele kuće komentirao je na upit novinara: »Želi li nam to netko iz Atlante nešto poručiti?« Naravno da želi, čovječe, ali zašto na ovakav način? U trenutku kad su se počeli pojavljivati crni iksevi preko njegova lica na ekranu, Cheney je upravo opovrgavao tvrdnje prema kojima je pokušao utišati kritike na račun rata u Iraku, uzvraćajući napade na adresu kritičara. On je također rekao da su demokrati, tvrdeći da je predsjednik Bush svjesno izvrtao obavještajna izvješća o Iraku (kako bi mogao iskonstruirati povod za invaziju na Irak), »prešli svaku granicu«.</p>
<p>»To je revizionizam najkorumpiranije i najbesramnije vrste, i tome nema mjesta nigdje u Americi, pogotovo ne u Senatu«, rekao je Cheney, odbacujući također i pozive na brzo američko povlačenje iz Iraka jer bi to »bilo opasno i značilo bi prijetnju budućoj sigurnosti Amerike«.</p>
<p>Dok CNN ne objasni što se to dogodilo i tko je ubacio ikseve preko Cheneyeva lica, treba reći da je takva vrsta »grafičkog« komentiranja apsolutno neuobičajena na bilo kojoj američkoj televiziji. U carstvu »novinarske mantre« prema kojoj su »činjenice svete, a komentar slobodan«, strogo se odjeljuje izvješće od komentara, pogotovo kada se radi o prijenosu nekog političkog govora uživo. Pogotovo je to nezamislivo na CNN-u, čija bi objektivnost i uravnoteženost u izvještavanju htjela biti poslovična, ali takvo je nešto nezamislivo i na bilo kojoj drugoj, ozbiljnoj američkoj televiziji, bez obzira na njenu eventualnu opredijeljenost. Jednostavno i zbunjujuće: CNN je prenosio Cheneyjev govor uživo (to je vijest ili činjenica), a oni iksevi su postali komentar kojemu tu i u tom trenutku nije bilo mjesta. CNN je, dakle, prekršio jedno sveto pravilo američkog novinarstva, i to na čudesno izravan način. To je jasno, ali sada je pitanje - zašto? I kako to da jedan CNN nije odolio nego je onako, iz voleja, raspalio po lopti i dao oduška svojoj nesklonosti i svome neslaganju s američkim potpredsjednikom.</p>
<p> Kanal »Fox«, primjerice, koji ima ambiciju da, barem na američkom kontinentu konkurira CNN-u, naglašeno je konzervativno opredijeljen, i u sve oštrijoj podjeli američkih medija na one koji kritiziraju Bushevu Bijelu kuću i one koji je brane, »Fox« bi bio među žestokim braniteljima. Ali i »Fox« se pri tom trudi pridržavati pravila profesionalizma (što u takvim slučajevima navijanja nije ni lako ni jednostavno, ali u pravilu uspijeva što znači da je čast profesije u pravilu pošteđena). No, ni »Fox«, osim možda u nekim svojim komentatorskim emisijama, nije popuštao pred iskušenjem da grafički ili verbalno ismijava neistomišljenike i kritičare Busha. Zato je sada mnogima nejasno zbog čega je upravo CNN popustio pred takvim iskušenjem. Nije da na CNN-u nema satire, nije da u njihovim komentarima nema i sarkazma. Ali stvari su tamo uredno posložene tamo kamo spadaju, pa se na CNN-u politici i političarima možete smijati obično subotom u ponoć kada se emitira emisija koja je ubitačna kombinacija Monty Pythona, Jaya Lennoa i tih duhovitih stvari. Ovo je sada prvi put da netko na CNN-u nije mogao odoljeti a da ne pokaže što misli o Dicku Chenneyu. Pri čemu »blinkajući iksevi« u trenucima prijenosa uživo zapravo uopće nisu ništa previše duhovito: televizija se ovdje poljubila s grafitom, a ono što je iz toga nastalo ponajprije je komentar tipa »šakom u glavu«, što uopće nije tipično ni za CNN niti za carstvo svetih činjenica. </p>
<p>Što se događa? Da se Amerika počinje netolerantno dijeliti, to je očito: na one koji razumiju i one koji ne razumiju »zašto smo u Iraku«, na one koji razumiju predsjednika Busha i one koji ga ne razumiju, na one koji ga podnose i na one koji ga ne vole. Zatim na one koji ne trpe njegova potpredsjednika Cheneyja, i one koji ga ne podnose, na one koji zločesto sugeriraju da zapravo Cheney iz sjene vlada i Bushem i Bijelom kućom, pa dakle i Amerikom, i one koji vjeruju da to nije točno i da Cheney upravlja samo Bushem. Ali da će sada početi gubiti živce ona medijska Amerika koja je »uravnoteženo« i staloženo bacala iz Bijele kuće jednog Nixona, i da će, iziritirana svojim potpredsjednikom, početi lupati po stolu i pisati grafite po ekranima, to je pomalo neočekivano. Pa, nije valjda dotle već došlo? </p>
<p> Ovdje se, međutim, ponajprije radi o medijima, o televiziji, pa onda još k tome o CNN-u, čiji će »grafit«, oni iksevi preko Cheneyjeva lica, svakako ući među opća mjesta televizijskog novinarstva, bilo da se radi o pukom ekscesu nekog politički iznerviranog realizatora, bilo da stvarno svjedočimo uvođenju jednog novuma. Ali onda: gdje je granica između svjedočanstva i komentara, između zbilje i vica? Ili su stvari otišle već tako daleko da više zaista nema viceva, jer je sve već istina...</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="7">
<p>Slobodnoj trgovini treba potpora EU-a</p>
<p>Namjeravamo li ostvariti obećanje iz Dohe, vrlo je važno da razvijene zemlje preuzmu obveze koje će voditi značajnom proširenju tržišta. Ako se to ne dogodi, jedna od najboljih prilika da se smanji siromaštvo u svijetu mogla bi biti ugrožena</p>
<p>GREG DELAWIE</p>
<p>Za manje od tri tjedna, predstavnici Sjedinjenih Država, Europske unije, Hrvatske i svih ostalih članica Svjetske trgovinske organizacije (WTO) sastat će se u Hong Kongu s dnevnim redom koji bi trebao omogućiti napredak Kruga trgovinskih pregovora iz Dohe. U središtu tih pregovora, poznatih kao Razvojna agenda iz Dohe, smanjenje je siromaštva liberalizacijom trgovine poljoprivrednih proizvoda, najvažnijeg izvoznog produkta velikog dijela zemalja u razvoju. Istodobno, mnoga rastuća gospodarstva, uključujući Brazil, Indiju i neke druge zemlje, spremna su otvoriti svoja tržišta proizvodima i uslugama iz razvijenih zemalja. Uspjeh tih pregovora bio bi u interesu svih nas. Povećanje trgovine iz Dohe moglo bi izvući 300 do 500 milijuna ljudi zemalja u razvoju iz siromaštva te potaknuti ekonomsko blagostanje zemalja poput Hrvatske.</p>
<p>Liberalizacija trgovine je ključna za svjetski gospodarski rast u posljednjih 20 godina. Uvijek se iznova pokazuje da trgovina donosi korist za sve, jer kako raste trgovinska razmjena, tako se bilježi gospodarski rast i napredak.</p>
<p> Slobodna trgovina je plima koja raste i podiže sve čamce. Hrvatska se pridružila WTO-u prije pet godina. </p>
<p>Od tada trgovinska razmjena Hrvatske i sa susjednim zemljama i s ostatkom svijeta stalno raste, što se odrazilo u povećanju životnog standarda i kod nas i u cijeloj regiji. Uspjeh u Hong Kongu vrlo je značajan za širenje napretka i za neke od najsiromašnijih svjetskih zemalja.</p>
<p>Sjedinjene Države potpuno podržavaju Razvojnu agendu iz Dohe. U svom govoru pred Općom skupštinom Ujedinjenih naroda 14. rujna 2005. predsjednik Bush se obvezao da će ukinuti sve carine, subvencije i ostale prepreke za slobodni tijek trgovine. Sjedinjene Države su 10. listopada predale svoj prijedlog WTO-u u Ženevi u kojemu pozivaju na smanjenje carina na poljoprivredne proizvode do 90 posto te na bitno smanjenje domaće potpore, što bi imalo za posljedicu ukidanje svih subvencija i potpora koje narušavaju tržišnu utakmicu nakon 10 godina. Taj prijedlog, dakako, ovisi o tome hoće li i ostali partneri iz WTO-a učiniti isto .</p>
<p>Na žalost, Europska unija, naš ključni partner u tim pregovorima, nije uzvratila ponudom koja bi istinski poboljšala pristup poljoprivrednom tržištu. Ako namjeravamo ostvariti obećanje iz Dohe, vrlo je važno da razvijene zemlje preuzmu obveze koje će voditi značajnom proširenju tržišta. Ako se to ne dogodi, jedna od najboljih prilika da se smanji siromaštvo u svijetu mogla bi biti ugrožena.</p>
<p>Premda nije preostalo mnogo vremena do našeg susreta u Hong Kongu, mi se i dalje nadamo da će zemlje Europske unije ponuditi prijedlog koji će zadovoljiti ambicije iz Dohe. Povećanje trgovinske razmjene sa svijetom u razvoju donijet će korist svima nama - Hrvatskoj, Sjedinjenim Državama i našim partnerima iz Europske unije. </p>
<p>Autor je otpravnik poslova veleposlanstva Sjedinjenih Država u Hrvatskoj.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Pomoći manjinama u njihovom prirodnom opredjeljenju</p>
<p>Smatram da je pitanje manjina u svijetu isuviše ispolitizirano, pa se ide od jedne krajnosti, kakvi su primjeri u SAD-u i Francuskoj, gdje nacionalne manjine ne postoje, pa do druge krajnosti - manjina kao samostalnih nacija</p>
<p>MIROSLAV KRŽAK</p>
<p>U jednom našem dnevnom listu objavljen je intervju s Alainom Finkielkrautom, poznatim francuskim filozofom i osvjedočenim prijateljem Hrvatske. Sjećam se njegovoga predavanja u »Mimari« 1990. ili '91. godine kad je uvjerljivo dokazivao pravo na hrvatsku samostalnost. Tada sam kao građanin iz publike izrekao uvjerenje da bi i Francuska trebala priznati multietničnost svoje nacije, misleći pritom na stare francuske manjine Bretonce i Alzašane, ali Finkielkraut nije prihvatio moje stajalište, tvrdeći da je Francuska kao unitarna država nešto posve drugo nego što je to bila federativna Jugoslavija.</p>
<p>U navedenom intervjuu Finkielkraut iznosi podatke iz svog života, za mene dosad potpuno nepoznate, da potječe iz židovske obitelji koja se uspjela spasiti iz Auschwitza, ali su na prijavu jednog Francuza njegovi roditelji ipak stradali. A Finkielkraut zbog toga ne samo da nije zamrzio Francusku i Francuze, već je školovanjem i sam postao Francuz. Riječ je o velikoj osobnoj žrtvi, jer bi ogroman broj manje obrazovanih ljudi na njegovom mjestu reagirao spontano i zamrzio zemlju iz koje je čovjek koji je prokazao njegove roditelje, čija je jedina krivnja da su bili Židovi.</p>
<p>Usadivši žrtvu duboko u svoju osobnost, on sada očekuje da će Francuzi afričkog podrijetla isto tako cijeniti sve što im je Francuska pružila i još im uvijek pruža te smatra da se oni trebaju sramiti onoga što toj Francuskoj čine sudjelovanjem u neredima i uništavanju imovine.</p>
<p> Za njega i za sve one koji se osjećaju Francuzima, ne bune se manjine u Francuskoj, jer manjine u Francuskoj ne postoje, već se bune skupine neodgovornih francuskih rasista. Time on pokazuje da, vjerojatno baš zbog te osobne žrtve, problem ipak dovoljno ne razumije.</p>
<p>Francuska većina smatra da ljudima drugih jezika, rasa, vjera i kultura velikodušno iskazuje čast mogućnošću da odmah postanu Francuzi koji će usvojiti francuski jezik, kulturu i mentalitet, jer je to ne samo za Francusku, već i za njih najbolje i jedino rješenje.</p>
<p>Nažalost, odrasli ljudi ne mogu tek tako to sve usvojiti i odmah biti uspješni poput »pravih Francuza«. Oni se moraju i dalje međusobno družiti i potpomagati, čime i nesvjesno stvaraju i održavaju geta, a čim se stvore geta, razvija se i specifična kultura u getima, ne zna se ili se slabo govori francuski jezik, zbog toga se teže dobiva posao i sve rezultira spiralom frustracija, a s njom prije ili kasnije bukne i spirala nasilja.</p>
<p>Smatram da je pitanje manjina u svijetu isuviše ispolitizirano, pa se ide od jedne krajnosti, kakvi su primjeri u SAD-u i Francuskoj, gdje nacionalne manjine ne postoje, pa do druge krajnosti - manjina kao samostalnih nacija. Isto tako smatram da pomoć manjinama treba biti pomoć u njihovom prirodnom opredjeljenju: ostati manjina ili se postupno sa što manje teškoća uklopiti u većinu, što znači da, dok je manjina »svježa«, većina treba manjini pružati svu pomoć u kulturi, školovanju na vlastitom jeziku, samoorganiziranju itd. Upravo to nedostaje francuskom modelu.</p>
<p>Isto tako, nitko ne želi vidjeti da su neredi u Francuskoj samo prirodna posljedica smanjivanja zaposlenja zbog izvoza kapitala u jeftine divove u razvoju kakvi su Kina, Indija i Brazil, pa sada i neke europske zemlje u tranziciji. Dakle izazvani su istim onim razlozima koji su doveli do neuspjeha referenduma o europskom ustavu. Čast biti »le citoyen de la France« za rođene Francuze postala je apsolutna vrijednost koja se brani svim sredstvima, pa i referendumom, dok je za imigrante izblijedjela i pretvorila se u svoju suprotnost.</p>
<p>Autor je doktor znanosti, redoviti sveučilišni profesor</p>
<p> u mirovini.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Što je luksuzna roba?</p>
<p>Želim se osvrnuti na članak objavljen u rubrici Gospodarski ring, 18. studenoga 2005.U raspravi o poreznom sustavu dr. Gordan Družić predlaže smanjenje poreznog opterećenja, jer smatra da su velika porezna opterećenja poduzetnike otjerala u sivu ekonomiju. Kao kompenzaciju predlaže povećanje poreza na potrošnju (PDV-a i trošarina), npr. povećanje trošarina na uvoz luksuznih dobara kao što su automobili, što bi djelovalo na njihove cijene, a time i na smanjenje uvoza. Ujedno vidi povećanje PDV-a kao izvozni stimulans, jer se PDV pri izvozu vraća. Dragi gospodine Družiću, molim vas definirajte mi što je za vas luksuzna roba? Teško je definirati luksuz, ali recimo da su to skupe bunde, krzna, skupi nakiti, jahte, dakle sve što je skupo, a čovjeku za normalno funkcioniranje u današnje vrijeme nepotrebno. Izuzmemo li automobile visoke klase, kakve ionako samo manjina vozi, onda automobili niže i srednje klase u Europi 21. stoljeća definitivno nisu luksuz, nego naprave koje većini ljudi pomažu u svakodnevnoj organizaciji života. I mislim da treba prestati doživljavati automobile kao luksuz. Posljedice visokih poreza pri kupnji ili uvozu automobila su: »šverc« iz uvoza, neprenošenje vlasništa pri kupoprodaji, vožnja sa stranim tablicama te dio voznog parka na našim cestama kojem je tehnički i ekološki gledano mjesto na otpadu, a ne na cesti.</p>
<p>ROBERT LEHPANERDUGO SELO</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Zar Mozarta na Dan Vukovara?</p>
<p>Na najtužniju obljetnicu novije hrvatske povijesti održana je u zagrebačkom HNK-u premijera opere »Bastien i Bastienne« W. A. Mozarta. Priča je to, pišu novine, o dvoje mladih koji se svađaju zbog prevrtljivosti te ponovo spajaju u veseloj ljubavi, a uz pomoć čarobnjaka. Samorazumljivo je da 14 godina nakon vukovarske tragedije život ide dalje, da ljudi rade i da se izvode predstave. No, nije razumljivo da cijela Hrvatska, jednom godišnje, ne može zastati i obljetnicu herojske obrane Vukovara u čast svih poginulih i stradalih obilježiti dostojanstveno. U to se sigurno ne uklapa ni premijera vesele Mozartove opere niti događaji koji premijere obično prate. </p>
<p>Nije mi poznato jesu li državni dužnosnici pohodili spomenutu izvedbu, za koju se, smatram, ipak trebao pronaći pogodniji termin – možda u vrijeme karnevala. No, zanimljivo bi bilo znati što ministarstvo zaduženo za skrb o braniteljima i stradalnicima misli o tome da se spomendan tragične vukovarske epopeje u kazališnoj instituciji koju financiramo svi, pa i stradalnici Domovinskog rata, obilježava prpošnom Mozartovom glazbom. </p>
<p>PETAR BULATZAGREB</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="11">
<p>Pao prvi zagrebački snijeg</p>
<p>Snijeg koji je padao od ranog popodneva zabijelio je ceste, ali je zimska služba bila spremna </p>
<p>Prvi snijeg pao je u utorak u Zagrebu, no temperatura nije bila dovoljno niska kako bi se bijeli pokrivač duže zadržao. Tako na zagrebačkim prometnicama snijeg nije prouzročio veće prometne teškoće. </p>
<p>S druge strane, na Sljemenu je tijekom večeri snijeg upriličio pravo zimsko ozračje. Ondje je snježilo tijekom čitavog dana pa je vrh Medvednice prekrio snježni prekrivač od desetak centimetara, potvrdio je za Vjesnik Ivan Host iz Gorske službe za spašavanje koja je na Sljemenu održavala vježbu spašavanja. Ceste do Sljemena bile su čiste i posipane solju, tek ih je pri samom vrhu prekrilo nekoliko centimetara ugaženog snijega.</p>
<p>Vjesnikovi novinari posjetili su i središnju bazu zimske službe Zagrebačkih cesta na Žitnjaku gdje su dežurni službenici budno pratili pristižuće podatke s gradskih cesta. Ondje su odlučno potvrdili kako je služba spremna reagirati u slučaju da snijeg prekrije ulice Zagreba. »Ove nas godine snijeg ne može iznenaditi«, rekao je glasnogovornik Zagrebačkih cesta Milan Golubić te je dodao da se služba nalazi u drugom stupnju pripravnosti.</p>
<p>»Drugi stupanj pripravnosti uvodi se kad temperatura zraka oscilira oko 0° Celzijevih, uz mogućnost oborina te pojave poledice«, rekao je glasnogovornik Zagrebačkih cesta Milan Golubić. Tada se poduzimaju preventivni radovi na sprečavanju poledice na opasnim mjestima, a po potrebi uklanja se i snijeg s kolnika, objašnjava Golubić.</p>
<p>Spomenuo je kako je Zimska služba u noći s ponedjeljka na utorak posipala 430 tona soli na zagrebačkim ulicama i Sljemenu, a za potrebe ove zime spremno je još 13 tisuća tona. Ralice u gradu još nisu morale intervenirati, ali na Sljemenu u smjenama, bez teškoća, redovito čiste ceste. Golubić je rekao da su za ovu zimu u 11 baza na području Zagreba spremne 182 ekipe koje rade u smjenama. </p>
<p>»Sve su baze Zimske službe dobro povezane i umrežene, a izravnu vezu imaju i sa ZET-om«, rekao je glavni dežurni djelatnik zimske službe Boris Kobasić. Dodao je da se na više mjesta u Zagrebu nadzire temperatura kolnika i zraka te drugi važni parametri presudni za odluku o aktiviranju službe. </p>
<p>Glasnogovornik Golubić prilikom razgovora također je apelirao na vozače da se prilagode zimskim uvjetima vožnje te daju prednost vozilima Zimske službe, ali i da ne parkiraju na mjestima koja bi onemogućila pristup ralicama.</p>
<p>U prometnom centru ZET-a rekli su nam kako ih snijeg nije iznenadio te da zastoja u autobusnom i tramvajskom prometu u utorak nije bilo.</p>
<p> U Državnom hidrometeorološkom zavodu snijeg prognoziraju i za danas, posebice u poslijepodnevnim i noćnim satima pa bi niže temperature zimsku službu mogle staviti pred prvu kušnju.</p>
<p>Na snježnom Sljemenu održana je i redovna vježba spašavanja iz kabina žičare. Vježbu je, kao pripremu za nadolazeći svjetski skijaški kup, izvelo 30 aktivnih članova Gorske službe spašavanja. »Vježba je održana u otežanim okolnostima, po noći i dok je snježilo, no bila je iznimno uspješna i spasitelji su pokazali svu svoju spremnost«, rekao je član službe Ivan Host.</p>
<p>Igor WeidlichMislav Nekić</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Volksbank i Varteks ostali kratkih rukava </p>
<p>Novi natječaj za sufinanciranje obnove fasada iz spomeničke rente bit će raspisan u siječnju</p>
<p>Zgrada Robne kuće Varteks na Trgu bana Jelačića, koja je bila na listi prioriteta što ju je Poglavarstvo prihvatilo u rujnu, ipak se neće obnavljati novcem prikupljenim gradskom spomeničkom rentom. To je za Vjesnik potvrdila pročelnica Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode Doris Kažimir te dodala da spomeničku rentu neće retrogradno davati ni za već obnovljene fasade u zaštićenoj povijesnoj urbanoj cjelini, kao što je zgrada Volksbanke u Varšavskoj 9 i zgrada na Mažuranićevu trgu 11, koje su također bile na listi prioriteta za 2005. godinu. </p>
<p>Iako je pitanje kako su se zgrada (Varteksa) koja je u cijelosti obnovljena prije tri godine, i zgrada neznatne arhitektonske vrijednosti (Volksbanka) uopće našle na listi prioriteta za korištenje ukupno šest milijuna kuna spomeničke rente, ovakva odluka ide u korist građana nezadovoljnih time što se novac iz te kase dodjeljivao i bankama i tvrtkama koje ga ionako imaju dovoljno.</p>
<p>»Fasada Varteksa obnovljena je 2002. godine i još je uvijek pod garantnim rokom, dok smo kod zgrade banke naknadno ustanovili da je obnova već završena, a ipak se banka javila na natječaj za novac iz spomeničke rente«, izjavila je Doris Kažimir. Slična je situacija bila i sa zgradom na Trgu Mažuranića 11. </p>
<p> Doris Kažimir objašnjava kako je cilj Zavoda da se novcem iz spomeničke rente sufinancira obnova oronulih uličnih pročelja u zaštićenoj zoni, a ne da se njime saniraju podrumi ili financiraju skupe rekonstrukcije. </p>
<p>Kako se sa šest milijuna kuna može u prosjeku »pokriti« sanacija desetak pročelja, bez novca iz spomeničke rente ostat će, iako su na listi prioriteta za ovu godinu, Fundacija Ivana Meštrovića i Hrvatski prirodoslovni muzej u Demetrovoj 1. Gradski zavod za zaštitu spomenika kulture i prirode vrlo je zainteresiran za njihovu obnovu, tako da će na natječaju koji će biti raspisan u siječnju, trebati samo ponoviti zahtjev za obnovu. </p>
<p>Pročelnica Doris Kažimir najavila je za 2006. godinu sredstva za obnovu pročelja tri i pol puta veća od ovogodišnjih – 21 milijun kuna. Ovakvo dublje zadiranje u gradski džep početak je, zapravo, projekta obnove 1000 gradskih pročelja koji je najavio gradonačelnik Milan Bandić. U izbor za dodjelu rente u siječnju 2006. godine ući će dvjestotinjak kuća na Gornjem Gradu, Mesničkoj i Radićevoj ulici. Njihovim je stanarima Zavod već prije tri tjedna na kućne adrese dostavio pitanja o tome koliko oni sami mogu sudjelovati u financiranju obnove dotrajalih fasada.</p>
<p> Pročelnica Doris Kažimir procjenjuje da će se sljedeće godine uspjeti obnoviti 40 do 50 pročelja gornjogradskih kuća. Kriteriji za dodjeljivanje novca prikupljenog spomeničkom rentom jesu: stupanj ugroženosti, spomenička vrijednost i izrazita povijesna, urbana i graditeljska vrijednost neke zgrade. </p>
<p>Marija Čekada</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Spalionica se gradi pokraj Struga?</p>
<p>Prema prijedlogu promjene odluke o GUP-u, spalionica otpada, koja se nalazi na listi gradskih prioriteta, mogla bi se graditi blizu budućeg pročišćivača otpadnih voda u Strugama, rekao je pročelnik Gradskog zavoda za prostorno uređenje Ivica Fanjek na javnoj raspravi o prijedlogu izmjena GUP-a, koja se u utorak održala na Zagrebačkom velesajmu. </p>
<p>U dvosatnoj raspravi sudjelovalo je i oko 200 građana, od kojih se dio žalio pročelniku na neke od predloženih izmjena GUP-a. »Zašto predlažete legalizaciju bespravne gradnje na gradskom zemljištu, a naše parcele pretvarate u rekreativne zone bez mogućnosti gradnje«, pitala je pročelnika Mirjana Oračić, stanovnica Burićeve ulice u Svetoj Klari. Smatra da je takav prijedlog nepravedan za građane koji poštuju zakone, a nagrada za one druge. Dio građana pitao se kako će se legalizirati bespravna gradnja u Podsljemenu i Kozari boku. »To je škakljivo pitanje«, kaže Ranko Šefta iz Zavoda za prostorno uređenje. Objašnjava da bi jedan od preduvjeta legalizacije mogao biti da se kroz »ilegalna« naselja trasiraju gradske ceste kojima bi u slučaju nesreća mogli do svih kuća doći vatrogasci i vozila Hitna pomoć. »U Podsljemenu više nećemo dopustiti masovnu gradnju stambenih objekata«, naglasio je Fanjek.</p>
<p>Stanari Ulica Mali i Veliki dol u naselju Kozjak nezadovoljni su što bi se njihove uličice mogle pretvoriti u gradske ceste. »Čuli smo da će naša ulica biti dio 'sjeverne tangente' koja će voditi do budućeg tunela kroz Sljeme«, kaže Ljiljana Brlečić. Smatra da će eventualno proširenje njihovih ulica biti opasno. Naime, objašnjava da su kuće građene na strmini, a stanari su se već odrekli dijela svojih parcela u korist postojeće ceste. »Neće nam valjda nova cesta prolaziti pola metra od prozora. Pa urušit će se temelji naših kuća«, negoduje. Pročelnik Fanjek obećao je da će dobro razmisliti o svim primjedbama, a za »sjevernu tangentu« rekao je da se još ne zna kuda će ona točno ići.</p>
<p>Tomislav Marinović</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Uskoro vožnja bez gužvi </p>
<p>Zbog radova otežan je prigradski željeznički promet od Krapinskog mosta do Brdovca pa vlakovi kasne i do 10 minuta</p>
<p>Građani koji svakoga dana putuju u Zagreb vlakom iz zapadnog dijela Zagreba i Zagrebačke županije, moraju računati i na desetminutno kašnjenje. Promet je, naime, otežan zbog radova na stajalištima u Savskoj ulici u Zaprešiću i u Brdovcu, gdje se produljuju peroni. Time Hrvatske željeznice namjeravaju omogućiti vožnju dvostrukih garnitura vlakova, što dosad, zbog prostornih ograničenja perona, nije bilo moguće. Zbog toga građani u ranojutarnjim, podnevnim i poslijepodnevnim špicama, umjesto da uživaju u inače ugodnoj vožnji, putuju nagurani »poput sardina«, kako kažu. </p>
<p>Kroz sama stajališta u Zaprešiću i Brdovcu prolazi velik broj vlakova, što prigradskih, što brzih i međunarodnih. Radi sigurnosti putnika oni na tim mjestima moraju voziti smanjenom brzinom. Stoga u HŽ-u pozivaju putnike da imaju razumijevanja do sredine prosinca kada bi radovi na tim stajalištima trebali biti završeni. No, i nakon toga vremena na toj će dionici biti kašnjenja od nekoliko minuta, zbog usporene vožnje na mostu preko Krapine. U prosincu prošle godine na tom je mjestu, naime, iz tračnica iskočio teretni vlak i teško oštetio most, a on ni godinu dana nakon nesreće nije u potpunosti obnovljen. Uz to, putnici moraju računati i na to da i u prigradskom prometu s vremena na vrijeme dolazi do kvarova vlakova, kontaktnih mreža, signalizacije i druge prometne infrastrukture, što sve pri velikoj frekvenciji prometa remeti vozni red. </p>
<p>Usprkos tome što je vožnja vlakom najbrži, najudobniji i najjeftiniji način putovanja iz rubnih dijelova Zagreba i Zagrebačke županije, u HŽ-ovoj službi odnosa s javnošću napominju da je to, nažalost, »cijena koju putnici moraju platiti«. </p>
<p>Uz to što će se proširenjem perona povećati kapaciteti i tako izbjeći gužve u špicama, u HŽ-u računaju da bi na taj način mogli prevesti i više od dosadašnjih 50.000 putnika, koliko ih svakodnevno putuje prigradskim vlakovima. Uz financijsku pomoć Grada Zagreba planiraju i modernizaciju vlakova, odnosno nabavu novih elektromotornih garnitura, prilagođenih upravo prigradskom prijevozu, sa širokim vratima, kratkim zaustavnim putom i ubrzanjem u kratkom vremenskom roku. </p>
<p>Grad Zaprešić, pak, planira i izgradnju nove željezničke postaje Putine, za što su namijenjena sredstva u ovogodišnjem proračunu.</p>
<p>Jelena Oberman</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>»Fakini« ludi za nogometom </p>
<p>Krenuli smo vlakom ujutro u šest, a doma došli kasno navečer. Živjeli smo za taj klub i nogomet, prisjeća se Tomica Crnilo </p>
<p>U dvorištu prijatelja Kazimir je, iz osobna gušta, često igrao nogomet. Želio sa dokazati. Sjeća se, bila je nedjelja. Napucavao je loptu kad mu, iza leđa, priđoše Milivoj i Veljko. I odmah u - glavu! </p>
<p>»Kazo, popodne igramo, treba nam centarfor«. I Kazimir, bez oklijevanja i treninga, odjene toga dana za Jaskinu juniorsku momčad dres s brojem devet. Ne sjeća se protiv koga se igralo niti kako je završila utakmica, no sjeća se da je to bio početak njegova aktivnog igranja za Nogometni klub Jaska. </p>
<p>Danas umirovljenik, Kazimir Masnec, jedan od devetorice najstarijih jaskanskih nogometaša, u prigodi 80 godina nogometa u gradu, u ponedjeljak je, u prisustvu Zlatka Cice Kranjčara, izbornika hrvatske reprezentacije, primio prigodno priznanje. Dobio ga je i Tomica Crnilo, koji je zbog nogometa, sam priznaje, pao i razred. </p>
<p>»Uh, svašta je bilo. Znaš kakvi su roditelji. No, nogomet mi je bio ispred škole. Sjećam se, bili smo veliki entuzijasti. Kretali smo vlakom ujutro u šest, a doma se vraćali kasno navečer. I sami platili put. I bili smo gladni. I mokri. No, bili smo veliki prijatelji. Živjeli smo za taj klub i nogomet«, prisjeća se Tomica. On i Kazimir, zahvaljujući baš nogometu, i danas su dobri prijatelji, isto kao i njihove obitelji. </p>
<p>»Brzo smo iz juniorske prešli u prvu momčad. Klub je napredovao, postizao dobre rezultate, no 1956. je došlo do sloma. Ostali smo bez igrališta, na njegovu mjestu sagrađen je Šumarski institut. Tražili smo od tadašnjih općinskih vlasti da nam sagrade novo, no bez uspjeha. Poručili su: nećemo za 11 jaskanskih fakina graditi igralište! Nažalost, raspala se tada cijela ekipa«, priča Kazimir, a Tomica sa sjetom dodaje da je igralište imalo tribine, spremište i da je bilo ograđeno. »Uništili su tada jaskanski nogomet«, dodaje Tomica.</p>
<p>Prisjeća se da su kopačke posuđivali od starijih igrača, a lopti je bilo samo nekoliko. »Bile su teške k'o kamen, kad te neka pogodila u glavu, boljelo je«, kroz smiješak će Tomica. </p>
<p> Osim Masnecu i Crnilu, uprava Nogometnog kluba Jaska priznanjima se odužila još sedmorici »starih« igrača – Franceku Šujsteru, Marijanu Buriću, Ivanu Marijanu Severincu, Velimiru Vrbosu, Branimiru Paseckom, Milivoju Butkoviću i Tomislavu Božićeviću. Dobili su ih i brojni drugi zaslužni članovi kluba. Među njima i Josip Balaško, koji najvažnijim događajem u klubu, reče, smatra »prelazak iz lavora na plinski bojler«. A prije lavora? </p>
<p>»Prali smo se u potoku, pa onda trk u Fećovu kuću. Sto metara dalje. Tamo nam je bila svlačionica«, dodaju Kazo i Tomica. </p>
<p>»Najljepše godine svoje mladosti proveo sam u Nogometnome klubu Jaska. A danas za taj klub igraju i trojica mojih unuka. Sretan sam!«, kaže Kazimir Masnec.</p>
<p>Dražen Kopač</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="16">
<p>Nemoguća misija balonom!</p>
<p>MUMBAI</p>
<p> – Bogati indijski industrijalac Vijaypat Singhania predstavio je u utorak svjetskoj javnosti svoj ambiciozan avanturistički projekt. U subotu će, 26. studenoga, u samu zoru, balonom na vrući zrak poletjeti put neba kako bi, dosegnuo više od 21.000 metara nadmorske visine. Želja mu je, kaže, srušiti svjetski rekord što ga još od 1988. drži Per Lindstrand (19,811 metara iznad Teksasa). Očito aludirajući na filmski hit s Tomom Cruiseom, odvažni je Singhania svoju subotnju avanturu nazvao »Nemoguća misija«, (MI-70K), [akb]</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Bowie glumi Teslu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Britanska rock zvijezda David Bowie pregovara oko dobivanja uloge Nikole Tesle, najpoznatijeg hrvatskog znanstvenika svjetskoga glasa, u filmu »The Prestige«. Film redatelja Christophera Nolana, čije snimanje počinje u siječnju, pratit će natjecanje dvaju slavnih mađioničara, a glavne uloge tumačit će Michael Caine, Hugh Jackson i Christian Bale. Tesla će, po scenariju, na molbu jednog od mađioničara opremiti kulisu za izvođenje trika.</p>
<p>Radnja filma zbiva se početkom 20. stoljeća u Londonu, a predviđeni proračun iznosi 40 milijuna dolara. Tesla čija će se 150. godišnjica rođenja dogodine u Hrvatskoj proslaviti nizom manifestacija, Bowieju neće biti prvi filmski lik. [V. M.]</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Pet stoljeća švicarske garde</p>
<p>VATIKAN</p>
<p> – Prigodne poštanske marke u povodu 500. obljetnice osnutka Švicarske garde predstavljene su u Vatikanu. Švicarska je garda, osnovana 22. siječnja 1506. godine, u utorak uz to najavila da će taj veliki jubilej dogodine nizom prigodnih svečanosti obilježavati punih šest mjeseci. [akb]</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Sabljarka nasmrt probola ribara </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Malezijski ribar Adnan Walid (39) preminuo je u bolnici dva dana nakon što ga je u ribolovu probola sabljarka. Walid je stradao kad je riba iskočila iz mora i »sabljom« ga ubola pokraj oka. Oko nije stradalo, no zato je ubod prodro sve do ribarova mozga. Walid je izvukao »sablju« iz rane, ali je u mozgu ostao komad riblje kosti koji je izazvao smrt. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Gradonačelniku je 18 godina tek</p>
<p>WASHINGTON</p>
<p> – Tek mu je 18, još pohađa srednju školu, ali već je gradonačelnik. Najmlađi američki gradonačelnik zove se Michael Sessions i u ponedjeljak je vodio svoju prvu sjednicu Gradskog vijeća gradića Hillsdalea u državi Michigan. Svoju je kandidaturu objavio svega nekoliko dana prije 18. rođendana, a protukandidata je »potukao« za dva glasa. [akb]</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Tri dana svakih 15 sekundi nazivao Hitnu pomoć </p>
<p>ZADAR</p>
<p> - Nepoznata osoba koja je tri dana neprestanim pozivima na broj 94 uznemiravala Hitnu pomoć u Zadru napokon je u utorak na večer nakon objavljivanja vijesti na HRT-u prestala uznemiravati djelatnike Hitne pomoći. Budući da su ih telefonski pozivi gotovo svakih 15 sekundi toliko uznemiravali da nisu mogli normalno obavljati svoj posao, ravnatelj Hitne prijavio je stvar policiji. Stoga je Policijska uprava zadarska pokrenula istragu da se pronađe vlasnik mobilnog telefona s kojega su pozivi upućivani. </p>
<p> Pozivi su započeli 20. studenoga, a kad bi medicinske sestre podignule slušalicu veza se prekidala ili se čula glazba. Sestre su se ispočetka odazivale na pozive, ali su poslije samo podizale i spuštale slušalicu. Na telefonskom aparatu zabilježen je broj mobitela s kojega su upućivani pozivi. [Lj. I. B.]</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Kravlje ludilo opet kod Britanca</p>
<p>HOUSTON</p>
<p> – Kod muškarca iz Velike Britanije dijagnosticiran je ljudski oblik kravljeg ludila. To je drugi zabilježeni slučaj te bolesti u SAD-u, priopćio je Savezni centar za kontrolu bolesti (CDC). Muškarac je oblik Creutzfeldt-Jakobove bolesti najvjerojatnije dobio u Britaniji. »Ovo je zasigurno nastavak izbijanja bolesti u Britaniji«, kažu u CDC-u. Od kravljeg se ludila oboli ako se jede mozak ili drugo tkivo živčanog sustava životinje zaražene kravljim ludilom. Prvi slučaj u SAD-u zabilježen je na Floridi, također kod Britanca. Lani je preminuo. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="23">
<p>Ni zabavno ni ozbiljno</p>
<p>Redatelj sjajnoga »L. A. povjerljivo« poskliznuo se snimajući ženski film, obiteljsku dramu pogrešno reklamiranu kao komedija</p>
<p>Curtis Hanson, redatelj nekoliko uspješnih filmova kao što su su kultni neo-noir krimić »L. A. povjerljivo«, »Zlatni dečki« i glazbena drama »8 milja« s Eminemom, poskliznuo se snimajući ženski film, obiteljsku dramu (krivo reklamiranu kao komedija) »Baš kao ona« nastalu po scenariju Susannah Grant utemeljenom na knjizi Jennifer Weiner. </p>
<p>U središtu priče pune dramaturških klišeja su dvije sestre, od kojih je jedna seksipilna zavodnica bez stalnog zaposlenja, a druga uspješna odvjetnica bez ljubavnog života. Redateljeva kamera opsjednuta je nogama Cameron Diaz, koja glumi ljepšu, ali ponašanjem neoprostivo odvratnu sestru što krade muškarce i novac i besramno iskorištava svoje najbliže. Lik bi bio nesnosan da ga Diaz ne uljepšava svojim razoružavajućim osmijehom i šarmom. Toni Collette kao ozbiljna sestra odvjetnica nema te atribute, ali je njezin lik prava dobra vila.</p>
<p> Veteranka Shirley MacLaine nastupa u ulozi bake koja će pružiti utočište svojoj vragolastoj unuci, te upravo njezinim ulaskom u radnju film dobiva na kvaliteti. </p>
<p>No, ključni problem je što se Hanson ne može odlučiti želi li film odvesti u smjeru zabave ili drame, pa ne uspijeva dobro ni u jednome ni drugome. Rijetki komični elementi manje zabavljaju, a više ruše uvjerljivost glavnoj priči. »Baš kao ona« ima uspjelih dijelova koji dobro zahvaćaju temu obiteljskih odnosa, no dva sata i deset minuta trajanja previše su za film koji nema za tu dužinu potrebnu snagu, ritam ni režijsku disciplinu.</p>
<p> Da je Hanson montirao ovaj film na devedesetominutno trajanje, eliminirajući niz razvučenih i suvišnih scena, njegova filmska limunada bila bi pitkija. Ovako je kreirao film koji do raspleta postaje zamoran, a previše šećera na kraju navodi na zaključak da mu nije bila ni namjera ispričati neku snažnu priču. </p>
<p>Zlatko Vidačković</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Puno vike s razlogom</p>
<p>Zašto tradicionalna dodjela nagrada kazalištarcima 24. studenoga izaziva negodovanja i raspravu o nužnom mijenjanju pravila? </p>
<p>Krajem studenoga svake godine jedna od top tema hrvatskih kazalištaraca, shvaćenih u najširem smislu riječi, dodjela je Nagrada hrvatskoga glumišta. Priznanja za iznimna postignuća kazališnim se umjetnicima tradicionalno, od godine 1992., dodjeljuju 24. studenoga u Hrvatskome narodnome kazalištu u Zagrebu. I skoro svake godine postoji kritična masa nezadovoljnika koji dodjeli zamjeraju mnogo toga. Od velika broja kategorija nagrađenika, preko raznih »kuhinja« vezanih uz žiri i nagrađene, do loše realizacije same svečanosti predaje nagrada.</p>
<p>Da krenemo od početka. Prema pravilniku Nagrade hrvatskoga glumišta koji potpisuju njezini utemeljitelji _ Hrvatsko društvo dramskih umjetnika, Hrvatska radio televizija i Večernji list, umjetnici se nagrađuju u 41 kategoriji. Kategorije obuhvaćaju ostvarenja u dramskoj, radijskoj i televizijskoj, glazbenoj, baletnoj i plesnoj umjetnosti, s tim da su nominacije na području glazbene, baletne i plesne umjetnosti bijenalne.</p>
<p> Upravo je prisutnost opere, baleta i plesa, koji se prije dvije par godina izborio za sudjelovanje u Nagradi, razlog negodovanja većine dramskih umjetnika i članova HDDU-a. Naime, unatoč popriličnu broju nagrada nema one za iznimno dramaturško ostvarenje te nagrade za najbolji suvremeni dramski tekst. Izostanak priznanja domaćemu dramskom tekstu objašnjava se postojanjem Nagrade »Marin Držić« koju dodjeljuje Ministarstvo kulture na Marulićevim danima za najbolji neizvođeni domaći dramski tekst. No, tako su iz igre izbačeni svi drugi potencijalno sjajno uprizoreni domaći tekstovi. Za dramaturge pak objašnjenja nema jer oni zaista ni na jednoj smotri ili festivalu nisu nagrađivani.</p>
<p>Nelogičnosti u kategorijama ima još. Dok scenografi i kostimografi bivaju nominirani svake godine, u jednu kategoriju _ onu za izuzetan doprinos kazališnoj umjetnosti, koju žiri nije obvezan, ali može dodijeliti _ pomiješani su scenska glazba, oblikovanje svjetla, kazališna maska i lutkarska kreacija. Problem se može pojaviti i u kategorijama za sporednu ili glavnu ulogu. </p>
<p> Je li žiri prije dvije godine ispravno odlučio kada je Katarini Bistrović-Darvaš za ulogu Charlotte Corday u predstavi »Marat_ Sade« uručio nagradu za najbolju sporednu, a ne glavnu ulogu _ samo je jedno od očito spornih pitanja vezanih za Nagradu hrvatskoga glumišta. Ocjenjivački sud često je »na udaru«, nerijetko se govori da su pri izboru odlučujuće privatne veze, a ne umjetnički kriteriji. Marija Filipović, tajnica HDDU, ističe kako je prilično teško okupiti žiri. Da bi stišali nezadovoljstvo, HDDU je nakon dodjele godine 2003. bio poslao pismo svojim ograncima, njih 17, da svaki predloži jednoga potencijalnog člana žirija. »Dobili smo odgovor od njih osam, a ove godine samo od dva _ samostalnih umjetnika i naših umirovljenika«, rekla je Marija Filipović.</p>
<p>S druge strane, brojni umjetnici zbog sukoba interesa ne mogu sudjelovati u radu ocjenjivačkoga suda. No, onaj tko prihvati biti u žiriju, jasno je da mora ocjenjivati po svojoj profesionalnoj savjesti. Tako bi dodjela nagrada, koja zbog izravnoga prijenosa na HTV-u traje 120 minuta, trebala biti zabavna i neopterećujuća. Svi su pak složni da je to prilično teško, ako ne i nemoguće.</p>
<p>Ako postoji želja za promjenom pravilnika kojom bi se eventualno odvojila drama od baleta, plesa i opere, ona mora doći od Upravnog odbora HDDU-a, smatra Goran Grgić, predsjednik HDDU-a i član Vijeća za dramsku umjetnost pri Ministarstvu kulture, a s tim se slaže i HTV. »Svaku inicijativu za poboljšanje dodjele razmotrit će vijeća za glazbeno-scensku i dramsku umjetnost pri Ministarstvu kulture«, izjavio je Srećko Šestan, pomoćnik ministra kulture i član Upravnog odbora HDDU. </p>
<p>Razgovora u tom smjeru je bilo, kako neslužbeno saznajemo, ali se na kraju nije ništa dogovorilo. Postoji naime velika bojazan da balet, ples i opera nisu u mogućnosti organizacijski odraditi sličnu svečanost, te da ako bi došlo do podjele na dvije večeri, izgubilo bi se na atraktivnosti. </p>
<p>Sudeći po brojnim kritikama do promjena bi svakako trebalo doći, no izgleda da u ovome trenutku, na žalost, ne postoji netko tko bi se izložio, zasigurno velikoj, javnoj kritici i potaknuo očito potrebne prilagodbe. </p>
<p>Sonja Tešinski</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Noëlova kuća smisla </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Pogled nosi stvari koje vidi kao što zrak nosi krilo ptice. Projekcija ostaje u zraku, lebdi i sjedinjuje se s prostorom, ili se ukoči, poprimi izgled i prikaže« – fragmenti su iz knjige slavnog francuskog pisca, esejista i pjesnika Bernarda Noëla (1930.) »Dnevnik pogleda«, što je svečano u hrvatskom prijevodu predstavljena u palači Matice hrvatske u Zagrebu.</p>
<p>»Na tragu velike francuske filozofske misli od Descartesa do Merleau Pontyja, knjiga nam donosi razdvajanje vanjskog od unutrašnjeg, vida koji gleda od vida koji misli, ona je mudar način da se odbije doslovnost pogleda i pokuša konstruirati slikarstvo analizom pogleda. Baš kao što je za Heideggera jezik kuća bitka, za Noëla je vidljivo kuća smisla«, istaknuo je Igor Zidić.</p>
<p>»Da bi se vidjelo, treba se vratiti tijelu, vezati oko i ruku, svjetlost i tamu, otvoriti dublja pitanja što nam nameće pogled. U tom smislu ova je knjiga dnevnik fragmenata, prebacivanje mostova riječju preko različitih ponora, knjiga koja u igri kontrasta uspijeva naći vezu jer se nikada smisao viđenoga ne iscrpljuje govorom«, kazao je akademik Tonko Maroević. »Rijetko se pitamo što je naš pogled, on je od svjetla, ali i misli. Razmišljanja o tom fenomenu navela su me da prevedem ovo djelo na hrvatski jezik«, istaknula je prevoditeljica i umjetnica Martina Kramer. </p>
<p>»Otkada sam počeo pisati, pisao sam o pogledu. Matisse je rekao da kada slika, vidi svoja leđa. Ja sam pišući o Matisseu, osjećao da sam ostao bez leđa. Sve je prošlo kroz mene. Običan jezik uočava stvari, ali je sasvim druga stvar kada opisujemo putanju između pogleda i stvari, ako smo svjesni putanje i pogled je uvećan za tu putanju. Samim time može tijelo dodirivati očima, a slikarstvo zauzima prostor misli«, objasnio je Bernard Noël. Urednica knjige je Jelena Hekman. [Marina Tenžera]</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Pingvini Renate Azinović</p>
<p>Svijet koji bi mogao nestati u klimatskim vrtlozima _ ledena prostranstva Antarktike i njegovi stanovnici pingvini inspirirali su francuskog redatelja Luca Jacqueta za fascinantan dokumentarni film »Marš pingvina« i kiparicu Renatu Vraniczany Azinović, koja ovih dana izlaže svoj ciklus »Hommage pingvinima«.</p>
<p> Samo za tu priliku zagrebačka komorna Galerija Mala za keramičku instalaciju pretvorena je, u postavu Zlatka Kauzlarića Atača, u bijela prostranstva, a nedostatak adekvatne temperature na kojoj pingvini žive duhovito je nadomjestio potpuno neočekivan predmet u izlagačkom prostoru _ stakleni hladnjak za slastice. </p>
<p>Pingvini Renate Vranyczany Azinović na tragu su drevne vojske od terakote u grobu cara Quin Shia Huangdija iz 210. godine prije Krista i moderne instalacije »80 leđa« Magdalene Abaković iz sedamdesetih godina prošlog stoljeća. Uz vizualnu ljepotu i taktilni šarm, pingvini Renate Vranyczany Azinović nose simboličnu poruku da je i u najtežim životnim uvjetima moguće sačuvati ljubav. [Martina Kalle]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="27">
<p>Profesionalni boks me ne zanima </p>
<p>Skroman sam, vesele me sitnice i vjerujem u vrijednosti kojima su me naučili moji roditelji, istaknuo je Šivolija</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Trideset i jedna godina prošla je od posljednje medalje koju je hrvatski boksač osvojio na svjetskom prvenstvu. Nakon neponovljivog Mate Parlova i njegova zlata na Kubi 1974. godine, novu je medalju za Lijepu našu donio Marijo Šivolija. Šivolija je u kategoriji do 81 kilograma u kineskom Mianyangu osvojio srebrnu medalju, pokleknuo je tek u finalu, a Kazahstanac Džanabergenov slavio je sa 27-12. Nakon dolaska u zračnu luku Zagreb, Marijo je bio preplavljen emocijama:</p>
<p>»Nisam ni svjestan što sam napravio. Tek sada kad vidim sve ovo, dužnosnike i prijatelje, svjestan sam svog uspjeha.« </p>
<p>Skromni se boksač BK Rijeka prije početka prvenstva nadao prolasku u četvrtfinale: </p>
<p>»Vjerovao sam u sebe, a cilj mi je bio ulazak među osam najboljih, zbog stipendije HOO-a. Kad sam to ostvario, opuštenije sam boksao. Najteži mi je meč bio u borbi za medalju.« </p>
<p>Izbornik hrvatske reprezentacije Pero Tadić požalio se na sudački kriterij u finalu: </p>
<p>»Suci nam nisu bili naklonjeni, Mario je trebao voditi na početku, a oni su bodovali samo suparnika. Nakon prve runde rezultat je bio 2-7 i krenuli smo na sve ili ništa. Nismo uspjeli, valjda je tako trebalo biti...« </p>
<p>Za Marija, ujedno kapetana naše reprezentacije, predstoji odmor: </p>
<p>»Slijedi opuštanje pred Božić, ali dolazi novi ciklus priprema. Sljedeće me godine očekuje nastup na EP-u u bugarskom Plodivu, a glavni su cilj Olimpijske igre u Pekingu. Želja mi je za svoju zemlju osvojiti medalju.« </p>
<p>Odlazak u profesionalce ga ne zanima. Uz boks, osvajač svjetskog srebra radi kao konobar u obiteljskom restoranu, a obitelj se bavi i uzgojem ovaca. Trenutačno ih je 220, uskoro će i povećati stado, a svakoj je od njih dao ime: </p>
<p>»Nikad ne znaš što život može donijeti, ali profesionalni me boks ne privlači. To je biznis i ne vidim se u tome. Ja sam skroman, vesele me sitnice i vjerujem u vrijednosti kojima su me naučili moji roditelji.« </p>
<p>Stasiti Krčanin posebno se divi našem najvećem boksaču Mati Parlovu. </p>
<p>»On je naš najveći sportaš i svaka usporedba s njim za mene je golema stvar. Tek sad vidim koliko je velik njegov uspjeh.«</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Nisam zvao Kužea, ali bih ga sada zvao </p>
<p>Radi se o vrsnom stručnjaku, što je dokazao trenirajući Inter iz Zaprešića i sada Dinamo, kazao je Štimac </p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Mnogo je polemike prošlih dana bilo na relaciji Hajduk - Dinamo, odnosno, Igor Štimac i trener »modrih« Josip Kuže. Pale su teške riječi, koje nisu primjerene ni za jednog ni za drugog. Uzavrele se strasti na relaciji ta dva kluba vrlo brzo pale, pa im samo malo nedostaje do eksplozije. U ponedjeljak je tako trener Dinama Josip Kuže rekao da ga je Štimac zvao da bude trener Hajduka prije nego što je na Poljud stigao Miroslav Blažević: </p>
<p>»Kužea nisam zvao za trenera, ali bih ga zato sada zvao da ja odlučujem o tome tko će biti trener Hajduka. Mnogo sam puta kazao i sada ću ponoviti da se radi o vrsnom stručnjaku, što je dokazao trenirajući Inter iz Zaprešića i sada Dinamo, ali neću govoriti o Kužeu kao osobi. Nazvao sam ga da raspravimo sve nejasnoće. Nije točno da nisam bio objektivan i iskren u svojim komentarima prilikom televizijskih prijenosa. Uvijek sam govorio ono što mislim i mnogi su mi na tome čestitali. Kuže nije ni slušao moje komentare tijekom televizijskih prijenosa nego su mu to drugi prenosili, pa su ga očigledno krivo informirali. Nisam želio biti u medijima, ali dogodilo se to što se dogodilo i o tome više ne želim pričati«, odgovorio je Štimac. </p>
<p>Ante Cibilić</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Utakmica s Osijekom najvažnija Gudelju</p>
<p>SPLIT</p>
<p> – U srijedu u Gradskom vrtu u Osijeku Hajduk igra prvu utakmicu četvrtfinala Hrvatskoga kupa. Taj je susret posebno važan za trenera Ivana Gudelja i njegovu momčad, jer se u prvenstvu teško mogu približiti Dinamu, pa im je kup jedina šansa za trofej ove sezone. Osim toga, subotnjim se neodlučenim ishodom s Pulom Gudelju dobrano zatresao stolac, pa su klupski čelnici u ponedjeljak postavili Peru Nadovezu za njegova savjetnika. Dogodila se zapravo tiha smjena trenera, ali se čekaju utakmice s Osijekom u kupu te Cibalijom u prvenstvu, koja »bijelima« slijedi u subotu u Vinkovcima. Nakon toga će se znati nastavlja li Gudelj trenerski posao na Poljudu: </p>
<p>»Utakmica u Osijeku nam je jako važna, u kupu želimo otići što dalje. Važno je pobijediti, ali bili bismo zadovoljni i neodlučenim ishodom. U prvenstvu smo odigrali dobro prvih 30 minuta protiv Osijeka. Bilo bi dobro kad bismo tu minutažu još povećali. Bit će promjena u sastavu, no o tome ću odlučiti u posljednji trenutak. Osijek je odlična momčad, koja posebno dobro igra na svom terenu«, rekao je trener Ivan Gudelj prije puta u Osijek. </p>
<p>Na vratima neće biti ozlijeđenog Pletikose, ponovno će braniti Kale, a od prve bi minute trebali zaigrati Bartulović i Grgurović. </p>
<p>Ante Cibilić</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Preokret Udinesea u Ateni</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – U utakmicama petog kola Lige prvaka najveći posao napravio je Udinese koji je pobijedio u Ateni 2-1 i time se približio osmini finala. Pogotovo jer je Werder poražen u Barceloni 1-3 (pogodak i dvije asistencije Ronaldinha). Manchester je ponovno odigrao neodlučeno na svom terenu i time doveo u opasnost daljnji plasman, dok je Butina do 80. minute odolijevao napadima Juventusa.</p>
<p>• Skupina A: Juventus – Club Brugge 1-0, Bayern – Rapid 4-0; Redoslijed: Bayern i Juventus 12, Club Brugge 6, Rapid 0.</p>
<p>• Skupina B: Ajax – Sparta 2-1, Thun – Arsenal 0-1; Redoslijed: Arsenal 15, Ajax 10, Thun 3, Sparta 1.</p>
<p>• Skupina C: Panathinaikos – Udinese 1-2, Barcelona – Werder 3-1; Redoslijed: Barcelona 13, Udinese 7, Werder i Panathinaikos 4.</p>
<p>• Skupina D: Manchester Utd. – Villarreal 0-0, Lille – Benfica 0-0; Redoslijed: Villarreal 7, Manchester Utd. i Lille 6, Benfica 5. [S. K.]</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Blatter ukida sviranje himni? </p>
<p>ZÜRICH</p>
<p> – Predsjednik Međunarodnoga nogometnog saveza (Fifa) Joseph Blatter najavio je da se uskoro može očekivati ukidanje sviranja nacionalnih himni na međunarodnim utakmicama pod ingerencijom Fife. Blatter je posebno razočaran izlučnom utakmicom za SP 2006. između Turske i Švicarske te je najavio da bi se u idućem kvalifikacijskom ciklusu za SP umjesto dvije utakmice igrala samo jedna, na neutralnom terenu. »Uz sve ružne stvari u Istanbulu, posebno sam razočaran nepoštivanjem himne protivničke momčadi kojoj se glasno zviždi. To je postalo učestalo na gotovo svim međunarodnim utakmicama i ozbiljno razmišljam o ukidanju sviranja himni«, kazao je Blatter. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Rukometašice žele u drugi krug SP-a </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Hrvatske rukometašice pripremaju se za nastup na Svjetskom prvenstvu u St. Petersburgu od 5. do 18. prosinca, a nakon nastupa na velenjskom turniru, na kojem su izborile jednu pobjedu (protiv Kočevja 34-20) i dva poraza (od Makedonije 26-28 i od Slovenije 23-34), vratile su se kući. Izbornik naših rukometašica Josip Šojat zadovoljan je kako su njegove igračice radile ova dva tjedna, unatoč ozljedama Mirande Tatari, Maide Arslanagić i Maje Zebić. </p>
<p>»Nedostaje nam kontinuitet utakmica i to je naš najveći problem. Ipak, dobra je vijest što je Maida u utorak bila na magnetskoj rezonanciji, pa i dalje konkurira za nastup na SP-u. Da su protiv Slovenije igrale Maida i Maja, Slovenke nas ne bi tako uvjerljivo pobijedile«, govorio je Šojat. </p>
<p>Cilj je naših rukometašica na svjetskoj smotri prolazak u drugi krug natjecanja. Za to će trebati biti među tri prvoplasirane ekipe u skupini, u kojoj su još Rusija, Japan, Nizozemska, Kina i Urugvaj. </p>
<p>»Vjerujem da možemo proći u drugi krug, pogotovo ako startamo pobjedom protiv Nizozemske. Naša je prednost što jedini od svih reprezentacija imamo najviše rješenja u obrani, s dubokom obranom 3-2-1 ili 4-2 možemo parirati najboljima«, kaže Šojat. </p>
<p>Izbornik na pripremama ima 18 igračica, a 16 će ih otputovati u St. Petersburg. U konkurenciji su vratarice Stančin, Jelčić i Grubišić; desna krila Golubić i Pensa; lijeva krila Pušić i Zebić; kružne napadačice Čop i Popović; te vanjske napadačice Horvat, Tatari, Hrgović, Pasičnik, Franić i Arslanagić.</p>
<p>Šojat i njegove rukometašice pripreme će nastaviti u Koprivnici. U petak će u Mađarskoj odigrati pripremnu utakmicu protiv Austrije, a dan kasnije protiv Mađarske, kad bi Šojat trebao obznaniti i putnice u St. Petersburg. Nakon toga će tri dana trenirati u Delnicama, tamo će odigrati i utakmicu protiv Podravke Vegete, a potom će se dva dana odmoriti i onda krenuti u Rusiju. [I. M.]</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Giriček nadigrao Kukoča </p>
<p>NEW YORK</p>
<p> – Gordan Giriček (18 koševa) u 33 minute na parketu bio je najbolji strijelac Utah Jazza u pobjedi sa 100-80 protiv Milwaukee Bucksa. Toni Kukoč odigrao je tek sedam minuta za poraženu momčad i ubacio dva poena. New Jersey Netsi Zorana Planinića poraženi su od Golden State Warriorsa sa 97-100, a hrvatski je košarkaš u 18 minuta ostvario devet koševa i tri skoka. </p>
<p>• Rezultati: Utah – Milwaukee 100-80, Golden State – New Jersey 100-97, Philadelphia – New Orleans 103-91, Sacramento – San Antonio 93-96. [K. Đ.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="34">
<p>Prva kancelarka</p>
<p>Pred vladom je težak zadatak oživljavanja njemačkog gospodarstva koji sada ima najnižu stopu rasta u EU</p>
<p>Predsjednica njemačke Kršćansko-demokratske stranke Angela Merkel potvrđena je u utorak u parlamentu za novu kancelarku kao prva žena na mjestu predsjednice njemačke vlade. Merkel će voditi koaliciju svojih demokršćana (CDU/CSU) i dosadašnjih suparnika iz redova Socijaldemokratske stranke Njemačke (SPD), koji su zajedničku vladu odlučili formirati nakon što izvanredni izbori u rujnu nisu nijednoj stranki dali potrebnu većinu za vlast.</p>
<p>Za Angelu Merkel glasovalo je 397 od 614 zastupnika koliko ih broji novi Bundestag. S obzirom da velika koalicija kojoj je Merkel na čelu broji 448 zastupnika, jasno je da nova kancelarka nije dobila potporu 51 zastupnika vladajućih stranaka. No, unatoč tome, Merkel je u Bundestagu dobila više glasova nego ijedan kancelar prije nje, što ima zahvaliti i činjenici da je ovo tek druga koalicija demokršćana i socijaldemokrata u poslijeratnoj povijesti Njemačke. Novoj kancelarki među prvima je čestitao njezin prethodnik Gerhard Schröder. Nakon izbora kancelarke, potvrdu Bundestaga dobila je i njezina vlada - kabinet u kojemu je 16 mjesta, uključujući i ono predsjednika vlade, ravnomjerno raspoređeno između demokršćana i socijaldemokrata. Pred vladom je težak zadatak oživljavanja njemačkog gospodarstva koji sada ima najnižu stopu rasta u EU i smanjivanja nezaposlenosti koja je proteklih godina dosegla rekordnu razinu.</p>
<p> Kako su tijekom koalicijskih pregovora demokršćani morali ublažiti niz mjera kojima su namjeravali fleksibilizrati tržište rada, gospodarski analitičari sumnjaju da će vlada postići željeni učinak, osobito ako planirano povišenje PDV-a dovede do smanjene potrošnje građana. </p>
<p>Dizanje stope PDV-a jedan od načina za ostvarenje centralne točke koalicijskog sporazuma - konsolidiranja proračuna do 2007. Unatoč činjenici da, prema anketama, većina Nijemaca vjeruje da nova vlada neće izdržati puni četverogodišnji mandat, potvrdu Bundestaga mediji su dočekali uglavnom optimistično, poput tiražnog tabloida Bild koji je na naslovnici ustvrdio da je nova vlada »osuđena na uspjeh«. </p>
<p>Julijana Štrbić</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Uspio dogovor o »novom Daytonu«</p>
<p>Do kraja ožujka 2006. treba unijeti izmjene u Daytonski ustav o Predsjedništvu, vladi, parlamentu i ljudskim pravima </p>
<p>Dogodilo se upravo onako kako je treći čovjek u hijerarhiji State Departmenta, podtajnik Nicholas Burns i najavljivao: »Condoleezza Rice očekuje od političkih predstavnika BiH ... da daju svoj pristanak na modernizaciju BiH.«</p>
<p>»Nestrpljivi smo da Bosna i Hercegovina krene naprijed veoma brzo, da etničke podjele u njoj iščeznu čim prije i da narodi u BiH na sebe počnu gledati kao na Bosance, a ne kao na muslimane, Srbe i Hrvate«, rekao je Burns u ponedjeljak.</p>
<p> Dodao je da SAD želi vidjeti BiH kao dinamičnu ekonomski održivu zemlju, članicu NATO-a i Europske unije.</p>
<p>Sporazum o nužnosti dogradnje Daytonskog mirovnog sporazuma i promjenama Ustava BiH potpisan je u ponedjeljak navečer na prigodnoj svečanosti u Veleposlanstvu BiH u Washingtonu uz potpise sva tri člana Predsjedništva BiH Ive Mire Jovića, Borislava Paravca i Sulejmana Tihića. On je u ponedjeljak, u jednom trenutku napustio pregovore, ali se ubrzo vratio. </p>
<p>Nakon potpisivanju deklaracije, Tihić je izjavio kako je ovom izjavom potvrđena opredijeljenost da se pristupi promjenama Ustava BiH. Dodao je da se konkretno radi o promjenama u funkcioniranju Vijeća ministara, Parlamenta, Predsjedništva, i opće nadležnosti države BiH. »Dobio sam obećanje da će državna tajnica na ceremoniji u State Departmentu pokrenuti pitanje Srebrenice i njenog posebnog statusa«, dodao je Tihić. </p>
<p>Vijest o dogovoru prva je objavila Bisera Turković, veleposlanica BiH u Washingtonu. »Daytonski sporazum sada može biti moderniziran, a država može biti jača, dok podjele među etničkim grupama mogu biti manje, i ljudi mogu živjeti normalan život u BiH«, rekao je Nicholas Burns. </p>
<p>Posljednji su izjavu potpisali Bariša Čolak (HDZ BiH i Mate Bandur (Hrvatska narodna zajednica). U izjavi novinarima zašto je bio posljednji, Bandur je rekao: »Prišli smo ozbiljno ovome. Htjeli smo sagledati svu problematiku koju [izjava] sobom nosi i koju bi mogla nositi. Zato nismo odmah potpisali ... (nego) tek kad smo vidjeli da to nisu kozmetičke promjene, da će ovaj ustav uistinu raditi na jednakopravnosti, suverenitetu, na konstitutivnosti svih naroda u BiH, a da pritom država bude funkcionalna i racionalna, da bi kao takva mogla ući europske integracije.«</p>
<p>Zajedničkom izjavom je utvrđen i konkretan rok: Do kraja ožujka 2006. treba unijeti izmjene u Daytonski ustav o Predsjedništvu, vladi, parlamentu i ljudskim pravima, tako da se izbori u listopadu sljedeće godine dogode pod kišobranom izmijenjenog Ustava BiH. </p>
<p>Erol Avdović</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Počeli pregovori o statusu Kosova </p>
<p>PRIŠTINA (Od Vjesnikova dopisnika </p>
<p> - Pregovori o budućem statusu Kosova počeli su u utorak u Prištini, susretom posebnog izaslanika UN-a Marttija Ahtisaarija s kosovskim pregovaračkim timom. Predsjednik Ibrahim Rugova predstavio je Ahtisaariju i njegovom zamjeniku Albertu Rohanu deklaraciju o težnji naroda Kosova za neovisnošću, platformu usvojenu u parlamentu.</p>
<p>Rugova je, u prisustvu članova kosovskog pregovaračkog tima (premijer Bajram Kosumi, predsjednik parlamenta Nexat Daci, te lideri oporbe Hashim Taqi i Veton Suroi), rekao posebnom izaslaniku UN-a da građani Kosova stavljaju svoju budućnost u ruke međunarodne zajednice, vjerujući da će im ona podariti neovisnost. </p>
<p>Ahtisaari, koji je u ponedjeljak navečer doputovao u Prištinu i odmah se sastao sa šefom UNMIK-a Sorenom Jessen-Petersenom i glavnim zapovjednikom KFOR-a generalom Giuseppeom Valottom, izjavio je kako je cilj njegovog prvog posjeta upoznavanje s činjenicama i stavovima zainteresiranih strana. </p>
<p>Ahtisaari se u utorak sastao i sa predstavnicima srpske manjine. Kosovski Srbi još uvijek nisu sigurni hoće li biti u delegaciji delegacije Prištine ili Beograda, ili možda formirati vlastitu delegaciju, ali su Ahtisaariju predočili primjere teškog života pripadnika manjinskih zajednica i rekli da se u rješavanju budućeg statusa mora poći od jamstava sigurnosti svih na Kosovu. </p>
<p>Ahtissari je odgovorio da građani Kosova bez obzira na etničku pripadnost trebaju sudjelovati u pregovorima o budućem statusu. Ahtisaari u srijedu treba posjetiti Beograd, gdje će razgovarati s predsjednikom Borisom Tadićem i premijerom Vojislavom Koštunicom. Srbijanska vlada je u ponedjeljak usvojila rezoluciju o »nedjeljivosti državnog prostora Srbije u sklopu kojeg se Kosovu i Metohiji može dati najšira autonomija«.</p>
<p>Bojan al Pinto-Brkić</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Irački čelnici traže plan povlačenja </p>
<p>ANKARA (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Irački politički i vjerski čelnici pozvali su da se zacrta točan dnevni red povlačenja američkih postrojbi iz njihove zemlje. To je učinjeno pod snažnim pritiskom sunitskih predstavnika koji su već zaprijetili neizlaskom na opće izbore sredinom prosinca. Točan datum povlačenja koalicijskih snaga, na čelu s Amerikancima nije, međutim, jasno određen.</p>
<p>Irački ministar unutarnjih poslova u prijelaznoj vladi Bayan Jabr rekao je da bi strane trupe mogle napustiti zemlju do kraja 2006. On je izrazio uvjerenje da je nedavno produženje mandata koalicijskim snagama u Vijeću sigurnosti UN-a ujedno i posljednje. Jabr smatra da će iračke vojne i policijske snage već sredinom sljedeće godine preuzeti 75 posto odgovornosti i kontrole, a do kraja godine i potpuni sigurnosni nadzor u zemlji. </p>
<p>Kairskoj konferenciji, u režiji Arapske lige (AL) i uz aktivnu potporu SAD-a, bio je nazočan i irački predsjednik Jalal Talabani (Kurd) te vodeći šijitski i sunitski političari. Inače, opća ocjena kairskog zasjedanja je da bez poštivanja reda i zakonitosti ne može biti mira i sigurnosti u zemlji.</p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Istraga o zločinima u Grabovici i Uzdolu </p>
<p>SARAJEVO (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Glavni tužitelj Tužiteljstva BiH Marinko Jurčević izjavio je u utorak za Vjesnik da će tužiteljstvo kojem je na čelu, istražiti zločine koji su počinjeni nad Hrvatima u Grabovici i Uzdolu 1993. godine. Za ove događaje pred Haaškim tribunalom bio je optužen Sefer Halilović, bivši načelnik stožera bošnjačke Armije BiH, no Haliloviću je u Haagu izrečena oslobađajuća presuda.</p>
<p>Ipak, u objašnjenju te presude, navedeno je kako je Raspravno vijeće ICTY-ja utvrdilo da je dokazano da je zločin počinjen, odnosno da je u selu Grabovica kod Jablanice 8. i 9. rujna 1993. ubijeno 13 hrvatskih civila, a u selu Uzdol kod Prozora 29 hrvatskih civila i jedan zarobljeni pripadnik HVO-a.</p>
<p>Također se upućuje na to da su postrojbe koje su počinile ubojstva nadzirali njihovi zapovjednici Zulfikar Ališpago i Enver Buza, te kao zapovjednik glavnog stožera Armije BiH general Rasim Delić.</p>
<p>Tužitelj Jurčević je rekao da je »riječ je o procesu koji će trajati godinama, no bit će istraženi i zločini na području Grabovice i Uzdola«.</p>
<p>Halilović je u intervjuu za televizijski politički magazin »60 minuta« u ponedjeljak rekao da je sud utvrdio da je zločin počinjen i oni koji su to učinili će i odgovarati.</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="39">
<p>Muškarci mi se i dalje upucavaju</p>
<p>Pjevačica skupine Blondie nikada se nije smatrala ikonom. Danas 60-godišnjakinja, unatoč ponovnom okupljanju njezina benda, spava mirnije no ikada i ne zna što je stres</p>
<p>Skupina Blondie okupila se u drugoj polovici sedamdestih godina prošlog stoljeća, a uz daleko najpopularniju i dandanas rado slušanu pjesmu »Heart Of Glass« Blondie je definitivno bio najpoznatiji po svojoj pjevačici, blondini Deborah ili Debbie Harry. Blondie 1982. odlučuje završiti glazbenu karijeru, ali da ne mogu bez glazbe dokazali su nedavnim ponovnim okupljanjem. Snimili su album »Live By Request«, koji od prošlog tjedna promoviraju na koncertima, za početak na turneji po Velikoj Britnaiji. </p>
<p>Danas 60-godišnja Debbie Harry živi u New Yorku s mačkom Peach i dva japanska psa, Peepersom i Kisukijem. Zadovoljna je načinom života i svojim životinjama jer se, ističe, nikada ne bude prije nje i tako joj omogućavaju miran san. </p>
<p>»Vjerujem da sam donijela pogrešnu odluku kada sam postala glazbenica, jer ja doista volim jutra, što je glazbenicima nezamislivo. Uglavnom se rano ustajem, svakako između šest i osam ujutro. Ako ću jutarnji mir iskoristiti za čitanje, to će svakako biti čitanje knjiga, jer novine me više nimalo ne zanimaju«, nedavno je za britanski Times izjavila Debbie Harry, koja je tom prigodom željela istaknuti koliko će ta turneja promijeniti životni mir na koji je navikla. Tada je Debbie priznala kako jutro ne može zamisliti bez šalice kave. »I to bijele! Kako europski... Više ni ne pušim, premda ni tada kada sam pušila nikada se nisam 'trovala' u jutarnjim satima. Zapravo, nikada nisam spadala među strastvene pušače, ljude koji ne mogu zamisliti život bez cigarete. Uostalom, prilično je teško biti pušačem u New Yorku ovih dana«.</p>
<p>Razgovarajući s britanskim novinarem, pjevačica skupine Blondie otkrila je kako nikada nije bila opterećena kozmetičkim proizvodima. Štoviše, koristila bi samo sapun, i to za tijelo, jer ga na lice nikada nije stavljala. »Ne volim koristiti niti previše kreme. Na lice stavim samo malo osvježavajuće kreme te ponekad kremu protiv bora oko očiju. Količina make-upa koji koristim ovisit će uvijek o ostatku dana – imam li kakav poslovni sastanak ili nešto drugo. Ako baš moram, jer me očekuje težak dan, nevoljko ću staviti mnogo šminke«.</p>
<p>Blondina poznata po raščupanim frizurama upravo kosu ističe kao svoj veliki problem. »Kada se ujutro probudim, izgledam grozno. Naime, jedan od mojih pasa spava najčešće povrh moje glave i vjerujte mi, ne izgledam dobro. Ljudi mi govore da sam ikona, ali da budem iskrena, nikada nisam imala dovoljno pouzdanja da se tako osjećam. Ovih se dana pokušavam što bolje nositi s tim problemima. U doba moje velike popularnosti ljudi su navikli na meni vidjeti svakakve frizuzre, uglavnom čudne. No danas ipak, zbog godina, moram paziti pa nastojim biti što urednija«.</p>
<p>Unatoč činjenici da nekoliko godina nije bila prisutna na glazbenoj sceni, Debbie Harry oduvijek je bila samo i jedino glazbenica. Glazba je, tvrdi, oduvijek bila osnovni dio njezina ne samo života nego i svakog dana. »Obično nekoliko minuta u meni najdražem vremenu dana, jutru, provedem skladajući. Tada mi ne paše glazba koja svira u pozadini pa je obično ugasim jer se volim koncentrirati na ono što stvaram. Međutim, čim završim s tim dijelom dana, odmah pustim neku glazbu. Ako se žurim van, uvijek pustim nešto brzo, da mi pomogne u odjevanju. Većina CD-a koje slušam darovi su mojih prijatelja, a trenutačno se guštam u bendu Morning Wood«.</p>
<p>Debbie, kao i većina glazbenika, ne običava jesti ujutro. No zbog toga vrijeme ručka u njezinu je danu vrlo rano – već oko podneva. »Za mene je najbolje da jedem u to vrijeme zbog mog problematičnog metabolizma. New York je izvanredno mjesto za sresti ljude na ručku. Vrlo je društven grad, za razliku od Londona, i k tome mnogo jeftiniji od britanske prijestolnice. Moram priznati da sam se šokirala kada sam u Londonu dobila račun za ručak«. Debbie, koju nerijetko zovu i imenom njezine grupe, priznaje kako tijekom čitavog života mora paziti na način prehrane. Uvijek nastoji svoje obroke balansirati, pa će pojesti samo neko povrće ili salatu, te tome dodati neke proteine. »Obožavam i ribu, ona je uvijek bila dijelom moje dijete. Meso mi je zato veoma mrsko. Premda, moram priznati, ponekad si dopustim hamburger koji neizmjerno volim«.</p>
<p>Kada ima slobodno popodne, bez sastanaka ili nekih drugih obveza, Blondie će se najčešće uputiti u Madison Avenue i uživati u pogledu na iznimno skupe prodavaonice. »Samo stojim pred izlozima i gledam, maštam... New York je najbolji grad na svijetu za utažiti moju glad za odjećom. Pokušala sam živjeti i u drugim mjestima, na primjer, u Los Angelesu, ali New York je kao stvoren za mene. Uostalom, to je grad u kojemu su svi moji prijatelji i obitelj«. </p>
<p>Debbie se u New York doselila 1970. godine. »To je bilo najčudesnije mjesto na svijetu. U to je vrijeme grad izuzetno loše financijski stajao i većina je ulica bila u ruševinama. Zbog toga su i najamnine stanova bile vrlo povoljne pa su ljudi poput mene mogli živjeti vrlo dobro i uživati u svojoj umjetnosti bez financijskih problema. Neupitno je da se takav život u New Yorku više nikada neće ponoviti... I dalje NY ima fenomenalan noćni život, a ako se odlučite za život u samom središtu, moći ćete uživati u nerijetko idealnim ponudama, od hrane do odjeće. Ja više nekako i nisam luda za svim time, ali kada mi dođe da napravim neku glupost, odlično se zabavim. Volim šampanjac, pivo, votku, martini, vino...«.</p>
<p>Omiljenim mjestom u svome gradu Debbie izdvaja Avenue A, dugačku ulicu s mnogo barova, restorana i klubova. Ona se proteže od Houstona do 14. ulice i dio je Alphabet Cityja, na Lower East Side. »Ako želim večer provesti u ugodnom razgovoru, s prijateljima najčešće izaberem neki od tih restorana, u kojima je izvrsna atmosfera. I da, moram se pohvaliti, muškarci mi se i dalje upucavaju. I dalje sam u središtu pozornosti! I iskreno se nadam da to neće prestati još neko vrijeme«.</p>
<p>Debbie, koja se budi prije osam ujutro, nikada se neće u svoj stan vratiti kasnije negoli dva sata iza ponoći. »Ponekad živim s nekim od prijatelja, ali trenutačno sam sama. Često mijenjam način života. Ponekad mi doista ne odgovara samoća ali poslije turneje na kojoj svaki dan večerate sa dvadesetak ljudi, počnete cijeniti pojam privatnosti i dane koje možete provesti sami. Zapravo, vrlo sam sretna kada sam sama«. </p>
<p>U počecima glazbene karijere, Debbie se žalila na probleme sa spavanjem. Danas kaže da je to bilo zbog pritiska, prevelikog stresa s kojim se svakodnevno borila. »Uspjeh sam doživljavala prilično nesređenim. Naime, nikada oko mene nije bilo osobe koja bi mi iskreno odgovorila na bilo koje moje pitanje. Danas zato više nemam problema sa snom. I da, sanjam. Ali o tome ne želim nikome govoriti. Neka moji snovi ostanu – moji«.</p>
<p>Petra Boić Petrač</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Majstori iz sjene</p>
<p>Kazališni kostimi ostvaruju snove i tumače doba, a stvaruju ih krojačice čijih imena nema na plakatima</p>
<p>Oko 200 tisuća kostima koji se čuvaju u fundusu zagrebačkog HNK nijemi su svjedoci beskrajna truda i ljubavi uloženih u stvaranje brojnih umjetničkih projekata. Znate li da je u izradu samo jedne baletne haljinice ili »pačke«, kakvu požele sve djevojčice, iz »Labuđeg jezera« uloženo 60 sati ručnog rada? Za druge je kostime potrebno i dvostruko više sati.</p>
<p>»Nešto iznutra me potiče, ali to nije ljubav jer je ovo krvav posao«, objasnila je Danica Dedijer, uvažena kostimografkinja koja iza sebe ima više od 300 predstava za koje je osmislila, kako sama kaže, »drugu kožu« glumaca. Kostim, naime, nije odijelo nego je lice i duša lika.</p>
<p>Nekim kostimografima predstave su izložba kostima, ali naša se sugovornica ne slaže s time.</p>
<p>»Predstava ne smije biti revija kostima, jer sve, scena, režija i glazba, mora biti povezano«, smatra Dedijer. Svoj posao smatra samo jednom kockicom u cjelini. Novi projekti su izazov, a dobre predstave ushit. Svi suradnici »dišu zajedno« tijekom stvaranja (što je bolja riječ nego rad), dijele adrenalin i osjećaju se nadomak pravoj istinskoj sreći.</p>
<p>»Ta sreća su tlapnje. Predstava prođe i ‘skinu’ je s repertoara. Golema energija koja se tu kanalizira - nestaje i sve ostaje snovito. Zato volim svoj posao, jer su to snovi«, dočarala nam je sugovornica. </p>
<p>Vizualni doživljaj likova na sceni publika najlakše osjeti. Znamo da je lik odjeven u crni kostim strogih linija negativac, a djeva u bijeloj, nježnoj haljini predstavlja nevinost i čistoću. Iako se detalji na sceni uveličavaju kako bi bili zapaženi, poneki put puceta, kragne, neobavezno opušten rukav, opisuju karakter likova i pomažu nam da ih upoznamo i shvatimo razloge njihovih postupaka.</p>
<p>Dobar primjer je kostim Rigolletta, dvorske lude iz istoimene opere koja je trenutačno na repertoaru u zagrebačkom HNK. Renesansni stilski kostim oblikovan je tako da ističe slobodu govora. U to se doba nikako nije smjelo zbijati šale na račun kralja, no Rigolletto to čini (drugi čin), a publiku to ne smije začuditi, jer »čitajući« njegov kostim koji pretrpi stilsku promjenu daje nam do znanja u kakvu je mentalnu stanju lik.</p>
<p>Nakon što režiser odobri skice kostimografa, počinje izrada. Krojačice u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu majstorice su svog zanata koji se nigdje ne može naučiti. Svaki se kostim mora prilagoditi scenskom kretanju. To najviše dolazi do izražaja u baletnim kostimima koji su najzahtjevniji za izradu. Funkcionalno i efektno - njihov je moto. </p>
<p>»Izrada civilnog odjela neusporedivo je lakša. Ljudi ne znaju vrijednost poslova koji se ovdje rade«, rekla nam je Jelica Ozimec, voditeljica muške krojačnice u kazalištu. One najbolje znaju da se izrada kazališnih kostima uči jedino u kazališnoj krojačnici, gdje za zamisli režisera i kostimografa moraju naći rješenja. Za jedan je projekt potrebno napraviti i do 200 kostima, a, recimo, »Aida«, izvedena u Pekingu 2003. godine, za koju je kostime zamislila Danica Dedijer, imala je više od tri tisuće kostima. </p>
<p>Publika u kazalištu gleda samo konačni produkt nečega što se stvaralo i razvijalo mjesecima. Umjetnost je fluidna, kaže Dedijer, razvija se i mijenja. Drugi put obratite pozornost na sve što se iznosi na sceni, ne zaboravljajući da je svaki detalj osmišljen s razlogom, a iza njega stoji veliki majstori u sjeni, jer njihova imena nećete naći na plakatu. </p>
<p>Kristina Šober</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="41">
<p>U eksploziji plina poginuo vatrogasac </p>
<p>Jedna je osoba poginula a šest je ozlijeđeno u eksploziji plina i požaru koji je izbio oko 15 i 30 sati na petom katu stambene zgrade u Labinskoj ulici 20 u Rijeci</p>
<p>RIJEKA</p>
<p> - Jedna je osoba poginula a šest je ozlijeđeno u eksploziji plina i požaru koji je izbio oko 15 i 30 sati na petom katu stambene zgrade u Labinskoj ulici 20 u Rijeci.</p>
<p>Kako za sada neslužbeno saznajemo poginuo je vatrogasac Edo Surina, a u požaru nakon eksplozije izgorio je cijli peti kat peterokatnice u kojj ima 25 stanova. </p>
<p>Kako smo čuli na mjestu događaja drama je započela oko 15 sati kada je jedan stanar zgrade osjetio miris plina iz susjednog stana, nakon čega je pozvao vatrogasce. Oko 15 i 20 sati vatrogasci su došli u zgradu, a pojavio se i vlasnik stana koji je u prisustvu vatrogasaca otključao vrata. U tom trenutku je došlo do strahovite detonacije u kojoj je odmah jedan vatrogasac poginuo dok je drugi teško ranjen. </p>
<p>Svi stanari su uskoro evakuirani a gašenje požara potrajalo je od kasno u noć. Na mjesto tragedije ubrzo je stigao i Župan primorsko - goranske Županije Zlatko Komadina koji je građanima čiji su stanovi izgorjeli obećao hitnu pomoć, a svima će tijekom večeri biti osiguran privremenei smještaj. </p>
<p>Policija osigurava mjesto događaja, a procjenjuje se da očevid požarišta neće početi prije srijede ujutro, budući da tijekom večeri u utorak još nije bio sasvim ugašen požar. </p>
<p>Instalacija nije bila spojena na mrežu</p>
<p>Po priopćenju Državnog centra 112, riječka Javna vatrogasna postrojba primila je u 15,15 sati dojavu da se u zgradi i oko nje u Labinskoj ulici 20 osjeća intenzivan miris plina. U 15,30 sati, kada su ušli u zgradu, dogodila se snažna eksplozija. Nakon toga buknuo je požar koji se proširio na dva stana. U gašenju je sudjelovalo devet vatrogasnih vozila s oko 30 vatrogasaca. Požar je lokaliziran.</p>
<p> Na hitni trakt riječkoga KBC-a primljeno je pet osoba, a sve su lakše ozlijeđene i izvan su životne opasnosti. Uglavnom je riječ o oguljotinama, razderotinama i opeklinama, izvijestili su iz KBC-a. Još je jedan vatrogasac smješten na hitnu. On ima opekline lica i obiju šaka.</p>
<p> Priopćenjem se oglasila riječka komunalna tvrtka »Energo« koja distribuira gradski plin u Rijeci. Navodi da se od početka listopada ove godine provodilo sigurnosno ispitivanje kućnih plinskih instalacija u objektima na području Kantride, gdje se dogodila današnja eksplozija, i Donjeg Zameta.</p>
<p> »Energo« navodi da je plinska instalacija u zgradi u Labinskoj 20 ispitana prije dvadesetak dana, kada je utvrđeno da je neispravna. Odmah nakon što je to utvrđeno, odspojena je s plinske mreže, o čemu su izviješćeni upravitelj i povjerenik zgrade. Od tada »Energo« nije primio obavijest o popravku plinskih instalacija u zgradi te nije naknadno provjeravao ispitivanje i priključenje na plinsku mrežu. U priopćenju se ističe da je po dojavi o eksploziji ispitano sigurnosno stanje u ulici te da nema daljnjih opasnosti. »Energo« zajedno s policijom i vatrogascima utvrđuje zbog čega je došlo do eksplozije.</p>
<p>Tomislav Rukavina</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Prevrnuo hladnjaču pa pobjegao u šumu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - U prometnoj nesreći koja se dogodila u utorak oko 6,10 sati na 35. kilometru autoceste Zagreb-Karlovac, nedaleko od karlovačkih naplatnih kućica, teško je ozlijeđen vozač hladnjače Mesne industrije PPK. Vozač automobila koji je izazvao nesreću pobjegao je s mjesta nesreće i policija za njim traga po obližnjoj šumi, doznajemo u PU karlovačkoj.</p>
<p>Ozlijeđeni vozač hladnjače vozilom Hitne pomoći prebačen je u karlovačku bolnicu. Za vozačem koji je upravljao osobnim automobilom Renault Safrane BiH registracije policija traga po obližnjoj šumi. </p>
<p>Nakon što je zbog neprilagođene brzine udario u hladnjaču koja se kretala autocestom ispred njega, i koja se potom prevrnula i prepriječila autocestu, vozač se pješice udaljio s mjesta nesreće.</p>
<p>Policija je potvrdila da je automobilu pronađena velika količina cigareta bez zaštitnih markica Ministarstva financija RH. </p>
<p>Zastoj na autocesti potrajao je tri sata jer je dizalica morala podići prevrnutu i oštećenu hladnjaču, a djelatnici PPK-a sakupljali su veću količinu suhomesnatih proizvoda i konzervi koje su se razasule po autocesti. </p>
<p>Nešto iza 9 sati uspostavljen je preticajnim trakom promet na autocesti A 1 od Karlovca prema Zagrebu. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>General Andabak u sudnici pao u komu</p>
<p>RIJEKA</p>
<p> - General Ivan Andabak, optužen za šverc 660 kilograma kokaina vrijednoga 130 milijuna nekadašnjih DEM, u utorak je na riječkom Županijskom sudu, nakon što je rasprava prekinuta, pao u takozvanu šećernu komu i kolima Hitne pomoći potom prevezen u KBC Rijeka. </p>
<p>Liječnike su pozvali pravosudni policajci koji su na sudskom hodniku primijetili da nešto s Ivanom Andabakom nije u redu. Petar Šale, odvjetnik generala Andabaka, izjavio je da razmišlja čak i o otkazivanju punomoći Andabaku jer ne želi sudjelovati u slučaju u kojem zbog neadekvatne brige o optuženom može doći i do smrtnog ishoda. Šale je, kaže, već ranije zatražio da tijekom rasprave u sudnici bude prisutan liječnik čemu nije udovoljeno. Rekao je i da Andabak ima problema sa šećerom u krvi te tlakom zbog šoka koji izaziva prisustvovanje sudskim raspravama. Tlak mu je bio 180, a izmjereni <FONT COLOR="#CC3300"><b>šećer</b></FONT> u krvi 27, što je daleko od normale, zaključio je Šale. </p>
<p>Droga, za čiji je šverc Andabak optužen, otkrivena je u prosincu 1999. godine u Luci Rijeka na kontejnerskom terminalu Brajdica. Policija je paketiće kokaina pronašla u jednom kontejneru između konzervi tune. Kontejner je u Europu upućen iz ekvadorske luke Guayaquil brodom za Antwerpen odakle je željeznicom stigao do Rijeke. Dio droge, četiri i pol kilograma, je u ponovno zapečaćenom kontejneru preko Kopra, Pireja i još nekih luka otputovao u Gambiju gdje ju je preuzeo državljanin Velike Britanije Paul Dexter Farrow, koji se do danas nije pojavio u Rijeci i sudi mu se u odsutnosti.Sutkinja Đurđa Jovanić novu je raspravu zakazala za 13. prosinca.</p>
<p>Tomislav Rukavina</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Pijanci napali policajce</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Dvojica policajaca u ponedjeljak su bili meta napada pijanih nasilnika, koji su već otprije kazneno prijavljivani.</p>
<p>Prvi slučaj zabilježen je na Zagrebačkoj cesti na Črnomercu, kad je policajac Druge policijske postaje zaustavio Z.G. (41) radi legitimiranja, budući da je vidno pijan narušavao javni red i mir. Prilikom legitimiranja Z. G. je odbio alkotest, počeo urlati na policajca i u jednom trenutku ga rukama uhvatio za službenu odoru i snažno povukao.</p>
<p>Policajac je zatim upotrijebio snagu, srušio nasilnika, vezao ga lisicama i zatim priveo u postaju na prekršajnu i kriminalističku obradu. Tijekom naguravanja obojica su lakše ozlijeđeni te im je obojici liječnička pomoć pružena u Općoj bolnici Sveti Duh. Inače, Z.G. je dosad dva puta kazneno prijavljivan.</p>
<p>Drugi slučaj dogodio se u kafiću u Sajmišnoj ulici u Svetom Ivanu Zelini. Budući da je pijani I. Š. (25) remetio javni red i mir galameći na zaposlene i goste, pozvana je policija. Kad je u kafić stigao policajac I. Š. mu je zaprijetio, rekavši da zna gdje živi i da će ubiti njega, njegovu suprugu i djecu te da ima oružje i da će biti »krvi do koljena«. Policajca prijetnja pijanog nasilnika nije preplašila te ga je vezao lisicama i priveo u postaju na kriminalističku obradu.</p>
<p>Nakon dovršene kriminalističke obrade I. Š. je doveden u Istražni centar zagrebačkog Županijskog suda, a radi se o starom poznaniku policije koji je dosad dvadesetak puta prijavljivan zbog kaznenih djela vezanih za gospodarski kriminalitet.</p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Mrtvog našli među stijenama</p>
<p>SPLIT</p>
<p> - Na plaži u Dračevicama, mjestu između Tučepa i Podgore na Makarskom primorju, u utorak je oko 11.30 sati pronađeno je mrtvo tijelo muškarca u dobi od 40 do 50 godina. Prema riječima glasnogovornice PU splitsko-dalmatinske Marine Kraljević-Gudelj, smrt unesrećenog muškarca potvrdila je dežurna liječnica. Nakon očevida, ističe glasnogovornica, tijelo će biti prebačeno na odjel patologije Kliničke bolnice Split. Doznaje se da je tijelo nađeno između dviju stijena na kojima ima tragova krvi. Još treba utvrditi je li riječ o nesretnom slučaju, ili možda i o ubojstvu. [M. Jurković]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="46">
<p>Retro turizam dobitna kombinacija</p>
<p>Retro pristup poslu (Mediteran kakav je nekada bio) mogao bi biti naša dobitna kombinacija i za nekoliko slijedećih godina</p>
<p>Za petnaestak godina, točnije 2020., Kina će biti najprivlačnija receptivna država na svijetu, turisti će se zasititi klasičnih destinacija i u modi će biti neotkrivene. Francuska će ostati svjetsko turističko odredište broj jedan, a Njemačka najjače emitivno tržište. Hrvatski turizam godišnje će rasti po stopi od osam posto što će biti trostruko više od europskog prosjeka. Procjene su to Svjetske turističke organizacije (WTO) za razdoblje do 2020. godine, uz ogradu da se mnoge stvari ne mogu predvidjeti.</p>
<p>Naime, turistička industrija iz godine u godinu trpi snažne udarce, ali se, doduše, i relativno brzo oporavlja. Jedan od najtežih dogodio se SAD-u, 11. rujna 2001., a od tada do danas ne prođe sezona da pojedine jake receptivne destinacije ne pogodi katastrofa. Treba naglasiti da je WTO svoje kalkulacije napravio uzevši u obzir manje-više normalne uvjete poslovanja. </p>
<p> Do 2020. svjetski prihodi od turizma porast će pet puta u odnosu na 1995. godinu kada je ta grane obrnula 401 milijarda dolara. Istodobno, utrostručit će se turistički dolasci, što znači da ih biti 1,56 milijardi. Daleki Istok postat će ono što je Europa bila poslije Drugog svjetskog rata - područje s najvećim stopama rasta. Prema većini najava, Kina bi mogla biti najveći dobitnik. Nakon što su gospodarski pokorili svijet, Kinezi će zavladati i turizmom. </p>
<p>Prosječnom svjetskom putniku Kina je, relativno, neotkrivena što se poklapa s analizama da će glavnu riječ u budućnosti imati nove destinacije. S druge strane, klasične destinacije postupno će postajati drugorazredne. </p>
<p>Osim što će privlačiti sve više turista, Azijci će sve više i putovati. Za pet godina broj Amerikanaca i Azijaca koji putuju izvan zemlje izjednačit će se, a u sljedećih deset godina Azijci će ih dvostruko premašiti. </p>
<p> Nadalje, u idućih petnaestak godina turisti će se i dalje odmicati od klasičnih, tradicionalnih, odmora. Glavni odmori bit će sve kraći dok istodobno rasti broj kraćih putovanja (zahvaljujući prije svega low cost kompanijama). Svjetskom scenom vladat će Internet, a najveći turoperatori u potpunosti će »progutati« manje. Gosti će još više cijeniti ako se u destinaciji poštuje načelo vrijednosti za novac. </p>
<p> Iako europske stope rasta neće pratiti azijske, Europa će imati svoje turističke dobitnike. Stručnjaci WTO navode skupinu potencijalnih europskih turističkih dobitnika gdje Hrvatska zauzima značajno mjesto. </p>
<p>Hrvatskoj se predviđa dugoročna stopa rasta turističkog prometa gotovo trostruko više od europskog prosjeka. Dok će europski prosjek biti tri posto, naša bi država, prema predviđanjima, trebala premašivati osam posto. Visoke stope rasta imat će i Rusija, Slovenija, Turska, Bugarska i Rumunjska. </p>
<p> Retro pristup poslu (Mediteran kakav je nekada bio) mogao bi biti dobitna kombinacija i za sljedeće godine. Hrvatska bi za Europu mogla biti ono što je trenutačno Kuba za ostatak svijeta. </p>
<p>Davor Verković</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Što dulja štednja, to deblja lisnica</p>
<p>Tijekom prošle godine svaki Hrvat uštedio je 2687 eura. Štedljiviji od nas bili su samo Slovenci i Česi</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Bez obzira na stalnu jagmu za kreditima kojih se traži sve više, ma koje vrste bili, za štednju se ne bi moglo reći da previše kaska za njima jer se i ona povećava iz mjeseca u mjesec. </p>
<p>Tako su, prema rujanskim podacima, štedni i oročeni kunski depoziti dosegli 27,46 milijardi kuna što je za 18,8 posto više nego godinu dana ranije. Na mjesečnoj razini, pak, ti su depoziti porasli za 196 milijuna kuna. Kad je riječ o deviznim depozitima oni su potkraj rujna dosegli 86,86 milijardi kuna što je za 1,83 milijarde više nego u kolovozu dok su u odnosu na prošlogodišnji rujan viši za 6,4 milijarde kuna ili osam posto. Valja naglasiti, da iako devizni depoziti rastu sporije od onih kunskih, još uvijek se, nažalost, radije za štedi u inozemnoj valuti nego u domaćoj. </p>
<p>Krajem rujna, su tako, ukupni depoziti bili i 138,78 milijardi kuna ili 1,386 milijardi više nego potkraj kolovoza što je do sada najviši zabilježeni iznos, a prema strukturi na depozite stanovništva odnosi se 72,4 milijarde kuna, ili što je, izraženo u postotcima gotovo 84 posto ukupnih depozita. U odnosu na kolovoz građani su uštedjeli 1,49 milijardi kuna. </p>
<p>Iako je, prema podacima, ne baš friškog (prošlogodišnjeg) istraživanja Bank Austria Creditanstalta, svaki Hrvat bio dužan gotovo 2000 eura, uz najavu da ćemo se do kraja 2008. godine dodatno zadužiti za još 900 eura, ipak se ne može reći da smo rastrošni te da se ponašamo kao pijani milijarderi. Naime, kažu statistike, i dalje više štedimo nego trošimo. Tako je tijekom prošle godine svaki Hrvat uštedio 2687 eura i po tome smo bili treći u regiji. Štedljiviji od nas bili su samo Slovenci i Česi. </p>
<p>No, bilo kako bilo, svatko tko može izdvojiti koju kunu ili euro nosi ih u banku i na radost novčarskih kuća ne čuva ih više u pričuvnim kućnim sefovima. Pa čak i oni koji jedva spajaju kraj s krajem pokušavaju odvojiti neku svoticu kako bi je položili u banku. Uz to, radije se odlučuju za oročenje, nego za štednju po viđenju. Razlog su dakako kamate koje se banka plaća za novac povjeren joj na čuvanje. </p>
<p>A one pak su različite od banke do banke i ovisne su o njihovoj poslovnoj politici. No kako su se mnogi opekli prije desetak, petnaestak godina jureći u novčarske kuće polakomivši se za visokim kamatnima stopama, čak i višima od 20 posto, ako nas sjećanje dobro služi, sada je ipak važnija sigurnost nego (loša) računica. A, nakon kućnog sastanaka o tome kojoj se banci prikloniti, ni konzultacije s osobnim bankarom nisu na odmet. </p>
<p>Ako ćemo biti iskreni, štednja po viđenju nosi kudikamo nižu kamatu (ako je uopće i ima) od bilo kojeg oročenja, pa bilo ono i na samo mjesec dana, tako da je sasma suvišna preporuka - štedjeti na dulji rok. </p>
<p>Primjerice, kamata na 5000 eura oročenih na mjesec dana, ovisno o banci kreće se od 1,5 do 2,7 posto, a oročene na tri mjeseca već se kreću od dva do 3,5 posto. Nije puno, ali čovjeka veseli. Kad je o domaćoj valuti riječ, za oročenih 50.000 kuna na mjesec dana banke plaćaju kamatu od 2,7 do četiri posto, a na tri mjeseca od 3,3 do 4,5 posto. </p>
<p>Vesna Antonić</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Najbolje plaćeni članovi i predsjednici uprava</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - MojPosao.net objavio je u utorak visinu plaća koji je prije dva mjeseca obećao prilikom predstavljanja istraživanja o razlikama u visini plaća. Istraživanje je u srpnju i kolovozu provedeno na 7203 ispitanika.</p>
<p>Najviše plaće (12.134 kune) imaju predsjednici i članovi uprava. Slijede ih direktori IT poslova (11.576 kuna) direktori financija i računovodstva (11.079), direktori za ljudske resurse (11.024 kune), direktori proizvodnje (10 tisuća), te direktori marketinga koji imaju 9795 kuna. Liječnik s oko 10 godina iskustva, ima manju plaću za oko 1000 kuna.</p>
<p>Najmanje su plaćeni nekvalificirani radnici (2368 kuna), prodavači 2595, pripravnici u ljudskim resursima (3396), računovođe (3686) i web dizajneri (4177 kuna). Riječ je o prosječnim plaćama u tim branšama, a ogromna razlika između plaća nekvalificiranih i visokoobrazovanih, pokazuje da se obrazovanje isplati. [J.F.]</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>PBZ i HBOR: 14 milijuna dolara ruskoj banci </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Privredna banka Zagreb (PBZ) i Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) zajednički su odobrile kredit od 14 milijuna američkih dolara kupcu, moskovskoj banci Petrocommerce. Zajam je namijenjen djelomičnom financiranju nabave broda za prijevoz željezničkih vagona koji je izrađen u pulskom Uljaniku, priopćili su utorak PBZ i HBOR. </p>
<p> Sporazum o zajmu potpisali su Petrocommerce kao zajmoprimac te PBZ i HBOR kao zajmodavci. Inače, kredit je odobren na rok od pet godina i otplaćivat će se u polugodišnjim obrocima. U ime Republike Hrvatske, HBOR je izdao policu osiguranja od političkih i komercijalnih rizika kojom je osigurano 95 posto kredita. </p>
<p> To je, kako se ističe u zajedničkom priopćenju, prvi HBOR -ov kredit kupcu uz policu osiguranja od političkih i komercijalnih rizika u Ruskoj Federaciji i jedan od najvećih kredita PBZ i HBOR u regiji namijenjen financiranju izvoza. </p>
<p> Obje hrvatske banke u budućnosti očekuju slične transakcije za brodograđevnu industriju, proizvodnju strojeva, gradnju čime potvrđuju ulogu u poticanju razvoja hrvatskog izvoza, navodi se u njihovu priopćenju. [V. A.]</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Poduzetnici protiv rada na crno </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Postojeći zakon koji regulira poduzetništvo je loš i treba napraviti novi kojim će se svi na koje se taj zakon odnosi biti ravnopravni. Poslovanje na crno zahtijeva koordinaciju na državnoj razini i korištenje svih instrumenata koji su na raspolaganju. Pitanje je jedino želi li država koristiti instrumente prisile i postoji li politička volja da se napravi red na području poslovanja. Istaknuto je to u utorak na sastanku Udruge malih i srednjih poduzetnika održanoj uoči 2. kongresa malih i srednjih poduzetnika, koji će se održati krajem studenoga pod nazivom »Budi svoj gospodar«. Jedan od glavnih tema bit će rad na crno, njegovi uzroci, posljedice i rješenja o čemu su u utorak govorili predstavnici malih, srednjih, ali i velikih poduzeća, kao i predstavnici sindikata. </p>
<p>»Stručno vijeće Hrvatske udruge poslodavaca usvojilo je niz prijedloga i rješenja problema vezanih uz rad na crno, s time da je glavni cilj eliminacija uzroka«, rekao je Alan Žepec iz HUP-a. Te će prijedloge HUP iznijeti hrvatskoj vladi na predstojećem kongresu. Svoj dolazak na taj kongres potvrdili su hrvatski premijer Ivo Sanader, te ministri financija i gospodarstva Ivan Šuker i Branko Vukelić. [L.C.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="51">
<p>Gospić dobiva veleučilište 2006.</p>
<p>Osnivanje veleučilišta u Gospiću pretpostavka je brzom razvitku ovog kraja i nadam se da će ono biti jak razlog za ostanak mladih, rekao je premijer</p>
<p>GOSPIĆ</p>
<p> - Predsjednik Vlade Ivo Sanader otvorio je u utorak u Gospiću urede servisa Hitro.hr , Hrvatske banke za obnovu i razvitak i novu zgradu Hrvatskih šuma. Posjetio je i rodnu kuću znanstvenika Nikole Tesle u Smiljanu te kuću hrvatskog političara Ante Starčevića u Velikom Žitniku. </p>
<p>Premijer Sanader je prigodom otvaranja ureda Hitro.hr i HBOR-a naglasio opredijeljenost Vlade uklanjanju birokratskih prepreka u poslovanju koje su se, kako je rekao, često rješavale i mitom. »Građani su prije morali ići od šaltera do šaltera, a katkad su bili prisiljeni platiti mito«, rekao je Sanader. Naglasio je kako bi želio da se uslugama Hitro.hr i HBOR-a najviše koriste mladi koji žele pokrenuti posao jer su to »temelji za budućnost«.</p>
<p>Premijer je izrazio zadovoljstvo i gospodarskim oporavkom Like te najavio otvaranje veleučilišta u Gospiću, koje bi trebalo početi s radom sljedeće akademske godine. »Gospić se u rekordnom roku oporavlja, iako su znakovi rata još prisutni. Osnivanje veleučilišta pretpostavka je brzom razvitku ovog kraja te se nadam da će ono biti dovoljno jak razlog mladima da ostanu u ovom kraju i izučavaju studije u sklopu veleučilišta«, rekao je Sanader ističući potrebu za ravnomjernim razvitkom Hrvatske. Otvaranjem ureda Hitro.hr Gospić je, nakon Zagreba, Splita, Rijeke, Osijeka, Vukovara i Dubrovnika postao sedmi grad čijim će građanima na raspolaganju biti usluge tog Vladina servisa za bržu komunikaciju s tijelima državne uprave. </p>
<p>Servis je počeo raditi u svibnju, a riječ je o operacionalizaciji projekta »one stop shop«, koji građanima i poduzetnicima olakšava obavljanje upravnih i administrativnih postupaka te im omogućuje brži i jednostavniji pristup informacijama i komunikaciji s tijelima državne uprave. Prema riječima predsjednika Uprave Financijske agencije Zorana Maksića, rezultati ureda Hitro.hr su iznad očekivanja. </p>
<p>»Do danas je u uredima Hitro.hr otvoreno više od 900 tvrtki ili obrta, a do kraja godine očekuje se njih tisuću«, istaknuo je Maksić. </p>
<p>Uz otvaranje tvrtki ili obrta, servis Hitro.hr nudi i internetsku uslugu e-Regos, putem koje su već obavljene prve elektroničke prijave te uslugu e-katastra putem koje je uvid u podatke već zatražilo više od 400.000 ljudi.</p>
<p>Sljedeći ured servisa Hitro.hr, kako je najavljeno, trebao bi do kraja godine biti otvoren u Bjelovaru.</p>
<p>Predsjednik Uprave HBOR-a Anton Kovačev je istaknuo da je ta banka dosad odobrila oko pola milijarde kuna kredita poduzetnicima s područjima Ličko-senjske županije, većinom malom i srednjem poduzetništvu. Prema njegovim riječima, otvaranje ureda HBOR-a u Gospiću trebalo bi pridonijeti još snažnijem gospodarskom i poduzetničkom uzletu Like.</p>
<p>Novi ured HBOR-a u Gospiću četvrti je područni ured te banke nakon pulskog, osječkog i splitskog.</p>
<p>Nova zgrada Hrvatskih šuma u Gospiću, otvorena u utorak, objedinjuje sve šumarske službe, a HŠ je proteklih godina u gradnju investirao 10 milijuna kuna. </p>
<p>Tomislav Grdić</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Sanaderov intervju Tanjugu</p>
<p>ZAGREB </p>
<p> – Put prema Europskoj uniji ubrzat će sve procese i rješavanje svih otvorenih pitanja između Hrvatske i Srbije i Crne Gore, izjavio je hrvatski premijer Ivo Sanader u intervjuu za srbijansku agenciju Tanjug uoči posjeta srbijanskog premijera Vojislava Koštunice Zagrebu. Govoreći o pitanju nestalih složio se da problem oko 700 nestalih hrvatskih Srba »apsolutno zaslužuje« jednaku pozornost kao i potreba da se razjasni sudbina svakog od 1.142 nestalih Hrvata. Dodao je da u ovom času ne bi bilo dobro i formalno spajati ta dva popisa, jer bi se time mogle ispolitizirati ljudske tragedije. Komentirajući podatke OESS-a, prema kojima je 1995. Hrvatsku napustilo 300.000 Srba, 120.000 se vratilo, a samo je 40 posto ostalo, kao i ocjene da to upućuje na zaključak da je politika hrvatske Vlade prema povratku više za »vanjsku upotrebu«, rekao je: »Ako bi se to izvješće OESS-a čitalo na objektivan način, onda bi to, po meni, zvučalo ovako: 'Hrvatska vlada nema nikakvih problema, jer to za nju nije političko pitanje, nego organizacijsko-financijsko, ako hoćete tehničko.'« Sanader je kazao i kako očekuje da će premijer Koštunica pridonijeti rješavanju problema Hrvata koji su napustili SCG, prije svega Vojvodinu, zbog političkog pritiska, prijetnji i incidenata. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Antifašizam temelj Hrvatske</p>
<p>Nacifašizam je uspostavio kvislinšku NDH koja je drastično postupala prema Židovima, Srbima, Romima i mnogim Hrvatima, rekao je Šeks</p>
<p>Antifašizam je dio europske demokratske tradicije, a saborska deklaracija o antifašizmu obvezuje na trajno čuvanje i unapređivanje antifašističkih stečevina u Hrvatskoj«, kazao je predsjednik Hrvatskog sabora Vladimir Šeks na znanstvenom skupu »Hrvatska u Drugom svjetskom ratu« koji je počeo u utorak u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti.</p>
<p>Šeks je kazao da je »većina hrvatskih ljudi u II. svjetskom ratu bila na antifašističkoj strani te da je današnja Hrvatska nastala na temelju ZAVNOH-a. </p>
<p>Hrvatska se 1941. našla na sudbonosnom raskrižju: biti dio nacifašističke Osovine ili se s liberalnim demokracijama Zapada i totalitarizmom Istoka boriti protiv njih. Nacifašizam je uspostavio kvislinšku NDH koja je drastično postupala prema Židovima, Srbima, Romima i mnogim Hrvatima, a želju za slobodom »najbolje su osjetili antifašisti i članovi KPH«, smatra Šeks navodeći da su svoj pečat zločinima za vrijeme II. svjetskog rata na teritoriju Hrvatske ostavili i zastupnici velikosrpske ideologije.</p>
<p>Tihomir Ponoš</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Koštunica danas u Zagrebu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Godinu dana nakon posjeta Ive Sanadera Beogradu u Zagreb u srijedu u prvi službeni posjet Hrvatskoj dolazi srbijanski premijer Vojislav Koštunica. Srbijanski premijer sastat će se i s predsjednikom Stjepanom Mesićem i s predsjednikom Sabora Vladimirom Šeksom, te s predstavnicima kulturnog društva Prosvjeta.</p>
<p>Dolazak Koštunice u Zagreb bit će prigoda da se razmotre brojne teme koje još koče punu normalizaciju hrvatsko-srpskih odnosa. Prije svega, hrvatsku će stranu zanimati sudbina nestalih Hrvata, a i hrvatska je strana spremna na to da se razjasni sudbina svih nestalih Srba. Premijer Sanader, najavljujući dolazak Koštunice u Zagreb, rekao je da dvije zemlje trebaju biti okrenute budućnosti, ali da se prošlost ne smije zaboraviti.</p>
<p>Odnosi Hrvatske i Srbije nakon Sanaderova posjeta Beogradu nisu zabilježili uzlaznu putanju, pogotovo nakon nepriličnog reagiranja srbijanskih dužnosnika o obilježavanju »Oluje«. U izjavama koje su u Hrvatskoj dočekane s negodovanjem prednjačio je Vuk Drašković, ministar vanjskih poslova SCG-a. Ipak, u Zagrebu i Beogradu postoji dobra volja da se dvije zemlje više okrenu budućnosti i temama koje ih povezuju. Prije svega gospodarstvu, koje bilježi rast, a trgovinska razmjena dosegla je pola milijarde dolara, sa stalnim trendom porasta. Sanader je uoči dolaska Koštunice u Zagreb najavio da će potaknuti hrvatske gospodarstvenike na daljnja ulaganja u Srbiju. </p>
<p>Kada je riječ o odnosu prema manjinama, Sanader i Koštunica moći će konstatirati napredak i zadovoljstvo, iako još ni manjinska pitanja nisu potpuno riješena. Hrvati u Vojvodini ističu da su u neravnopravnom položaju i traže od Srbije da se poštuju međunarodne norme i standardi. </p>
<p>Vojislava Koštunicu posebno će zanimati hrvatska iskustva u približavanju EU i NATO-u. Na nekoliko međunarodnih skupova u posljednje vrijeme Koštunica je isticao primjer Hrvatske, naglasivši da početak pregovora Zagreba i Bruxellesa djeluje stimulativno i za sve zemlje u regiji. Hrvatska je spremna svoja iskustva prezentirati svima, a Sanader uporno naglašava da početak pregovora ne znači i hrvatski »bijeg« iz regije. Naprotiv, Hrvatska će nastaviti punu suradnju sa svim zemljama jugoistoka, jer je u njezinu interesu ulazak svih zemalja u EU i stabilizacija tog dijela Europe.</p>
<p>U Zagreb će doputovati i veliki broj srbijanskih novinara koji će izvještavati o susretima Koštunice i hrvatskih dužnosnika.</p>
<p>Jurica Körbler</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Sanader: Proračun je ambiciozan i ostvariv </p>
<p>Najznačajniji element proračuna smanjivanje je deficita s ovogodišnjih 4,2 na 3,3 posto u 2006.</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »Proračun je ambiciozan ali ostvariv«, naglasio je u utorak premijer Ivo Sanader prestavljajući Saboru državni proračun za 2006., kojeg oporba smatra lošim jer nema razvojnih elemenata pa Hrvatsku vodi u recesiju, a novac regionalno raspoređuje po političkim kriterijima. </p>
<p>HDZ ga, pak, smatra najboljim do sada te tvrdi da je Hrvatska u posljednje dvije godine dobro napredovala iako je njeno europsko okruženje, u kojem su joj glavni gospodarski partneri, u recesiji. </p>
<p>Iako su proračunu zbog »krpanja rupa bez dna« prigovarali i neki partneri Vlade, on bi sljedećeg utorka mogao dobiti devedesetak glasova, što je bitno više čak i od prvog proračuna Sanaderove vlade budući da se očekuje da će ga uz stranke koalicije na vlasti poduprijeti i zastupnici manjina, HSP-a, LS-a ali i trojac Branimira Glavaša te Ivo Lončar.</p>
<p>Najznačajniji element proračuna s kojim će se, kako je rekao premijer, dogodine Hrvatska približiti razvijenim zemljama u gospodarskom i društvenom smislu, smanjivanje je deficita opće države s ovogodišnjih 4,2 na 3,3 posto u 2006., a 2007. će se smanjiti na maastrichtških tri posto. Sanader je posebno istaknuo da će rashodi opće države dogodine po prvi put biti ispod 50 posto bruto domaćeg proizvoda. </p>
<p>Ministar financija Ivan Šuker pohvalio je proračun kao prvi u kojem će kroz državnu riznicu biti evidentirani svi prihodi i rashodi države i njenih institucija, uključujući prihode HAC-a i HC-a te novac iz pretpristupnih fondova EU-a. </p>
<p>U vrlo živoj raspravi, koja je bila zanimljivija od proračunskih rasprava posljednjih godina, oporba je proračun kritizirala kao predizborni i premalo razvojni te zbog premalo novca za strukturne reforme gospodarstva i uprave, ali i konkretne projekte u energetici, poljoprivredi (npr. navodnjavanje) i brizi za male mirovine tzv. novih umirovljenika. </p>
<p>Onima koji proračunu zamjeraju premalo državnih investicija Šuker je odgovorio da je »potrošen model gospodarskog rasta koji se temelji isključivo na investicijama i stahovitom povećanju vanjskog duga«. </p>
<p>»Bez strukturnih reformi je nemoguće govoriti o značajnijem gospodarskom rastu« pa je Vlada izradila proračun koji »uzima u obzir realnu makroekonomsku situaciju, prije svega vanjski dug i deficit platne bilance«. </p>
<p>Tvrdnje da je zbog takve politike Hrvatska u recesiji Šuker je demantirao tvrdnjom da u tom slučaju Hrvatska ne bi od EBRD-a mogla dobiti tako niske kamate kakve će dobiti za 15 dana. </p>
<p>Iako se očekuje da će oporba podnijeti možda čak i nekoliko stotina amandmana na proračun, a neki će zastupnici ponoviti svoje lanjske neusvojene zahtjeve, u utorak je amandman službeno najavio samo Furio Radin u ime Odbora za ljudska i prava nacionalnih manjina koji traži da se stavka pučkog pravobranitelja sa 4,6 poveća na 5,4 milijuna kuna. </p>
<p>Najžešću polemiku i čak 17 ispravaka krivog navoda izazvala je Milanka Opačić (SDP) koja tvrdi da je ovo »drugi proračun koji mora osigurati pobjedu HDZ-a, prošle godine na lokalnim a sljedeće godine na državnim izborima«. Ustvrdivši da ćemo »na kraju mandata ove vlade svi doći na socijalu«, ona je na govornicu iznijela košaricu sa po kilogramom kruha, srdela i krumpira te litrom mlijeka, koje četveročlana obitelj s prosječnom plaćom može kupiti za 31 kunu, koliko joj dnevno za hranu ostane kada plati ostale troškove. Najžešći oponenti iz HDZ-a taj su istup nazvali »prokušanom komunističkom propagandom koja više ne pali«. </p>
<p>Sanja KapetanićMarijan Lipovac</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Petrač će biti izručen Hrvatskoj</p>
<p>ATENA</p>
<p> - Vrhovni sud Republike Grčke u utorak je objavio odluku o odbijanju žalbe Hrvoja Petrača na rješenje prvostupanjskog suda o njegovoj ekstradiciji Hrvatskoj, čime je odluka o izručenju postala pravomoćna, doznajemo iz Grčke. Argumente Petračeve obrane o navodnom političkom progonu u Hrvatskoj sud je ocijenio neprihvatljivima. </p>
<p>»Grčka nije raj za bjegunce. Počinili ste zločin kada ste došli ovdje«, rekao je Petraču predsjednik vijeća vrhovnog suda Konstatinos Vardavakis.</p>
<p>Konačnu odluku o izručenju donosi ministar pravosuđa, no u praksi je to samo formalno potvrđivanje sudske odluke.</p>
<p>Što se tiče vremenskih rokova do kojih bi Petrač trebao biti izručen Hrvatskoj treba napomenuti da je on u Grčkoj nepravomoćno osuđen zbog posjedovanja krivotvorene putovnice te da ga je prvostupanjski sud zbog tog djela osudio na pet mjeseci zatvora ili pak na novčanu globu. Jedan od odvjetnika iz Petračeva braniteljskog tima Marijan Pedišić smatra da do izručenja neće doći barem još dva mjeseca jer Petrač mora odslužiti kaznu u Grčkoj. </p>
<p>Glasnogovornik MUP-a Zlatko Mehun Vjesniku je rekao da ne može komentirati konkretan slučaj, s obzirom na to da MUP još nije dobio nikakvu službenu obavijest o odluci grčkoga vrhovnoga suda, no ustvrdio je da će policija postupiti kao i u svakome drugome slučaju ekstradicije hrvatskih državljana. »Policija će preuzeti okrivljenika i predati ga pravosudnim institucijama«, rekao nam je Mehun. [M. D./Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Hrvatska bez minskih polja do 2009. </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Hrvatska će do 1. ožujka 2009. očistiti sva minska polja i razminirati 346 od ukupno 1174 četvorna kilometara trenutačno sumnjive površine. Poručio je to ravnatelj Hrvatskog centra za razminiranje (HCR-a) Otto Jungwirth na predstavljanju novog svjetskog izvještaja o protuminskom djelovanju, u utorak u Klovićevim dvorima.</p>
<p>Jungwirth je objasnio da preostala 824 četvorna kilometra ne predstavljaju izravnu prijetnju ljudima, s obzirom da se nalaze na nepristupačnom terenu, pa će se njih razminirati i nakon 2009. godine. </p>
<p>Prema novom Landmine reportu, prošle je godine u svijetu očišćeno više od 300 četvornih kilometara zemljišta zagađenog minama, a Hrvatska se nalazi među osam zemalja s najboljim rezultatima. </p>
<p>Na predstavljanju Izvještaja upozoreno je, međutim, da će mnoge zemlje, potpisnice Ottawske konvencije teško ispuniti preuzetu obvezu i potpuno očistiti sve zaostale mine u roku 10 godina od potpisivanja Sporazuma o zabrani mina. Prve kojima taj rok istječe već 2009. su Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Danska i Velika Britanija. Samo za prioritetno razminiranje 346 četvornih kilometara Hrvatska će do 2009. u razminiranje morati utrošiti više od 3,3 milijarde kuna. Otvorenju izložbe fotografija Johna Rodsteda o minama u BiH prisustvovao je i predsjednik Republike Stjepan Mesić. [Mile Franičević]</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2005], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20051123].
|
