NA [2005], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20051022].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 125194 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>22.10.2005</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>U prosincu očekujemo desetmilijuntog gosta </p>
<p>Ova je sezona po popunjenosti kapaciteta bila najbolja uopće, još od bivše Jugoslavije. U devet mjeseci prešli smo magičnih 50 milijuna noćenja. Iduća sezona mogla bi biti još bolja, a pritom preko turizma moramo izvesti hrvatski proizvod na europsko tržište</p>
<p>Sministrom mora, turizma, prometa i razvitka Božidarom Kalmetom razgovarali smo o ovogodišnjoj turističkoj sezoni i razvoju turizma, novim kilometrima autocesta, mogućnosti izgradnje druge cijevi tunela Sv. Rok, o hrvatskim otocima kao biserima Jadrana, zaštiti morske obale, gradnji mosta Pelješac-kopno i novim investicijama, sve u ozračju početka pregovora s Europskom unijom. Zbog toga je i naš razgovor krenuo tim tijekom.</p>
<p>• Kako će se početak pregovora s Unijom konkretno odraziti na rad Ministarstva na čijem ste čelu?</p>
<p>- Prije svega, želim istaknuti da dan dobivanja početka pregovora smatram podjednako povijesnim kao dan kad je Hrvatska u svijetu priznata kao samostalna, neovisna i suverena država. U tom kontekstu početak pregovora će se snažno pozitivno odraziti i na rad ovog ministarstva. Primjerice, investicije u turizam dobit će novi zamah. Sada investitori znaju i sigurni su kamo to Hrvatska ide, dakle u pravcu onoga što imaju u razvijenoj, modernoj Europi. </p>
<p>• Hoće li se pozitivni učinci vidjeti i kad je riječ o infrastrukturi? </p>
<p>- Zasigurno hoće. Imat ćemo veliku financijsku potporu za gradnju i rekonstrukciju, pogotovo, koridorskih pruga. Tako ćemo dobiti 29 milijuna eura za sanaciju pruge od Vinkovaca do Tovarnika. </p>
<p>I u pomorstvu će se otvoriti novi fondovi radi nabave opreme za nadzor plovidbe Jadranom. Naši brodari uključit će se u povezivanju jadranskih luka, a luke će se uključiti u europski sustav luka. Hrvatskim pomorcima olakšat će se ukrcaj na brodove pod zastavom država članica EU. </p>
<p>• Za ovu turističku sezonu tvrdite da je bila najbolja do sada. U kontekstu pozitivnog europskog ozračja, može li sljedeća sezona biti još bolja?</p>
<p>- Procjenjujemo da može, premda je ova, usudim se reći, po popunjenosti kapaciteta bila najbolja uopće, još iz vremena bivše Jugoslavije. Tu tvrdnju potkrepljujem činjenicom da smo u prvih devet mjeseci prešli magičan broj od pedeset milijuna noćenja. Dosad to nikada nismo imali, a u prosincu ove godine očekujemo desetmilijuntog gosta. Unatoč tome, zahvaljujući i početku pregovora s Unijom, iduća turistička godina mogla bi biti za nekoliko postotaka još bolja.</p>
<p>• No, u ovogodišnjoj sezoni pokazale su se i mane - od manjka smještajnih kapaciteta, do prebukiranih zračnih luka... Što do iduće godine hitno treba promijeniti?</p>
<p>- Moramo učiniti hrabar iskorak prema novim sadržajima, od kvalitetnijeg noćnog života, uređenja igrališta za golf, muzejskih kapaciteta, kulturne baštine... Do sljedećeg ljeta započet ćemo izgradnju stajanke i terminala u zagrebačkoj zračnoj luci jer na tome radi i Vlada u suradnji s Gradom Zagrebom. </p>
<p> No, posebno ćemo se angažirati na projektu »Hrvatski proizvod za hrvatski turizam«. Kroz turizam moramo izvesti hrvatski proizvod na europsko tržište.</p>
<p>• Hoće li ova vlada uspjeti izgraditi autocesta i drugih prometnica koliko je zacrtala u svom četverogodišnjem mandatu?</p>
<p>- Hoće. Evo, počela je gradnja koridora 5c, od koridora 10 pa do mađarske granice, a 2008. bit će gotova dionica do Osijeka. Do kraja godine započet će izgradnja autoceste od Zagreba prema Sisku, s tim da će do 2008. biti gotova do područja poslije Velike Gorice. Također do 2008. godine bit će izgrađeno i 96 kilometara autoceste od Splita do Ploča, a tada će i most Pelješac-kopno biti u visokoj fazi izgradnje. Bit će završena i dionica autoceste od Županje do Lipovca, kao i 56 kilometara autoceste u punom profilu od Zagreba do Rijeke. Autocesta od Zagreba prema Macelju bit će dovršena 2007. Istodobno, izgradit ćemo 300 kilometara novih državnih cesta i obnoviti oko 1000 kilometara. Za sve to bit će izdvojeno oko 33 milijarde kuna. To je otprilike 15 posto više nego u proteklom četverogodišnjem razdoblju. </p>
<p>• Kad će početi gradnja najdužeg mosta u Hrvatskoj Pelješac-kopno?</p>
<p>- Već idući mjesec. To je vrlo zahtjevan, težak projekt zbog temeljenja, dubine, strukture i dužine od 2,2 kilometra. </p>
<p>• Nakon ovogodišnjih prometnih čepova pred tunelima Sv. Rok i Mala Kapela, razmišlja li se o osposobljavanju drugih cijevi tih tunela?</p>
<p>- Da bi se napravila druga cijev u njima, potrebno je 600 milijuna kuna, a ta bi se investicija ekonomski isplatila kad bi kroz te tunele godišnje prolazilo 12 tisuća vozila. Taj prosjek, na žalost, još nismo dostigli. No, unatoč tomu, intenzivno razmišljamo kako osposobiti i drugu cijev barem u jednom od tih dvaju tunela. </p>
<p>• Je li ova vlada posvetila dovoljno pažnje otocima?</p>
<p>- Ova je vlada otocima dala apsolutno ono mjesto koje i zaslužuju. Otoci su hrvatsko bogatstvo i tako su definirani. A Vlada se prema njima tako i odnosi. I kad je u pitanju izgradnja infrastrukture na otocima, i kad je u pitanju njihova povezanost s kopnom, kao i kad je riječ o poticanju gospodarstva na njima. Ove godine će u otoke, kao i prošle, biti uloženo milijardu kuna. </p>
<p>• Može li se usporedo s ubrzanim razvojem turizma zaštititi i hrvatska obala kao jedna od najčistijih ekoloških oaza na svijetu? </p>
<p>- To je naš sveti zadatak. Mislim da je jednim novim odnosom Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva taj prostor doista i zaštićen. Uredbom o zaštićenom obalnom pojasu automatski je zaustavljena bespravna gradnja. Da nije bilo tih intervencija, Uredbe i uklanjanja bespravno sagrađenih objekata, za nekoliko godina, zasigurno, obale više ne bismo imali. </p>
<p>• I u stranačkom životu Hrvatske nakon 3. listopada dogodile su se velike promjene. Najnovija istraživanja pokazuju da je HDZ prvi put otkako pod Sanaderovim vodstvom obnaša vlast, dostigao gotovo 10 posto prednosti pred SDP-om. Kako to komentirate? </p>
<p>- To je realno stanje. Ova je vlada na čelu s predsjednikom dr. Ivom Sanaderom u nepune dvije godine napravila pozitivne pomake u svakom segmentu života, uključujući jasno i početak pregovora s Europskom unijom. Nije to sve zajedno bilo lako napraviti. Međutim, ova vlada zna što hoće, ima svoje programe za sva područja, ima ljude koji to mogu realizirati i ima predsjednika koji uistinu izvrsno upravlja Vladom i koji zna što je Hrvatskoj i njezinim građanima najviše potrebno. Izboriti na maestralan način početak pregovora s Unijom u okolnostima koji vladaju u nas, a i u Europi mislim da je mogao samo dr. Sanader. Zbog toga i rejting HDZ-a iz dana u dan sve više raste.</p>
<p>• Upravo zbog toga mnogi analitičari smatraju da bi prijevremeni izbori početkom iduće godine donijeli sigurnu pobjedu HDZ-u. Je li takav scenarij moguć?</p>
<p>- HDZ će pobijediti na izborima kad god oni budu. Uz dužno poštovanje svih političkih stranaka, to je tako. Sjetite se samo kako se uoči prošlih parlamentarnih izbora govorilo da ako HDZ pobijedi, Hrvatsku čeka izolacija. No dvije godine poslije, i oni i svi drugi uvjerili su se da Hrvatsku ne čeka izolacija, nego da Hrvatsku pod vodstvom HDZ-a čekaju širom otvorena vrata Europske unije! </p>
<p>Hrvatskoj ostaje vlasništvo nad 100 milijuna turističkih »kvadrata« </p>
<p>• Eurofobi tvrde da bi ulaskom naše zemlje u EU stranci pokupovali sve što je najvrjednije. Jesu li takve bojazni realne?</p>
<p>- Nisu. Vlada i Sabor će kroz zakonsku regulativu znati zaštititi nacionalne hrvatske interese. </p>
<p>• Dakle, rasprodaje otoka neće biti?</p>
<p>- Nikako! Pripremljene su izmjene Zakona o otocima s modalitetima kako zaštititi prvenstveno male otoke, jer nema opasnosti da će netko, primjerice, kupiti Krk. Da bismo taj problem trajno riješili, predložit ćemo zakon u kojem će se iznaći mogućnosti kako da ti mali otočići, biseri Jadrana, ostanu u hrvatskom vlasništvu. </p>
<p>Pripremljen je i Zakon o turističkom zemljištu o kojem će se uskoro raspravljati u Vladi. Taj se zakon odnosi na sve ono vrijedno zemljište koje nije obuhvaćeno pretvorbom turističkih kompleksa i kao takvo praktički ima nedefiniran status.</p>
<p>• Koliko je takvog zemljišta?</p>
<p>- Oko 100 milijuna četvornih metara. Uglavnom je to zemljište na najatraktivnijim lokacijama i jasno da za njim vlada velika jagma, a zakonom ćemo definirati kako postupati s njim. Prijedlog je da se investitorima na tom zemljištu dopusti samo davanje prava građenja ili koncesije. I u jednom i u drugom slučaju vlasništvo isključivo ostaje Hrvatskoj.</p>
<p>Zoran Milanović</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>U Istanbulu nitko ne jede piletinu</p>
<p>Na pitanje jede li u Turskoj pileće meso, Amerikanac Ray Right odgovara: »Ni govora. Ni pod parolom da je uvozno«</p>
<p>ISTANBUL (Od Vjesnikova izvjestitelja)</p>
<p> – Devetmilijunski Istanbul neprestano živi u strahu od terorizma, a ovih dana i od ptičje gripe. Iako se mediji na sve načine trude smanjiti paniku i savjetovati ljude da jedu piletinu, hrabrih je sve manje. Posebice među imućnijima pa u luksuznim hotelima na meniju piletine više i nema. U jelovniku hotela Conrad stoji - doduše, vrlo sitnim slovima - i upozorenje da u pojedinim jelima nije i pileće meso.</p>
<p>U restoranima američkog lanca brze hrane McDonalds piletine ima, ali na njihovim vratima stoji velika ploča s natpisom »Piletina je iz uvoza!«. Pileće meso pripremljeno na roštilju može se kupiti još samo u sporednim ulicama u koje ne navraćaju turisti. Cijene piletine su vrlo niske, ali kupaca baš i nema.</p>
<p>Turski političari trude se na sve moguće načine dokazati da je opasnost prošla i da nema širenja virusa, ali mediji istodobno obavještavaju o pojavi ptičje gripe u blizini Moskve i prenose poruke europskih lidera da se učini sve u prevenciji.</p>
<p>U petak ujutro pokušali smo u gradskoj upravi za zdravlje razgovarati s osobama koje prate razvoj situacije vezane uz ptičju gripu, ali ni nakon desetak prespajanja nitko nije bio voljan dati izjavu za hrvatske novine.</p>
<p>»Sve je pod kontrolom«, izjavljivali su razni šefovi raznih odjela do kojih smo teškom mukom došli. </p>
<p>U turskoj vladi su bili nešto razgovorljiviji, tvrdeći da Turska u svemu surađuje s Europskom unijom pa tako i u problemu ptičje gripe te da se provode sve mjere koje EU traži. </p>
<p>»Mi smo europski partneri i ispunjavamo svoja obećanja«, odgovor je koji se u ovom trenutku može dobiti u Turskoj.</p>
<p>Koliku štetu je Turska pretrpjela zbog ptičje gripe nitko ne može procijeniti, ali ni prognozirati što će biti dalje. Piliće malo tko traži, iako su uvijek bili najjeftinije meso, a strah se proširio i na sela i manje gradove. </p>
<p>»Mi ionako živimo u stalnom strahu, malo od ovoga, malo od onoga, kao uostalom i u svim velikim svjetskim gradovima«, kazao nam je Saban Dinir, turistički vodič iz Istanbula, koji tvrdi da se jedino turisti nisu preplašili, te kaže: »Dolaze u Istanbul u velikom broju kao i prije, ne traže piletinu i to je sve«.</p>
<p> Turisti u Turskoj naviknuli su se očito na sve, pa i na istanbulski običaj da u luksuznijim hotelima sve stvari trebaju proći kroz detektore kao i na aerodromima. Pred hotelima se strpljivo čeka u redu za pregled, i to kod svakog ulaska! Ni taksisti ne mogu doći do hotela, a da ne prođu detaljni pregled prtljažnika, ali i pogled sa zrcalima na donji dio automobila.</p>
<p>Do zuba naoružani policajci stalna su slika Istanbula, a prije dva dana oko stadiona na kojem se igrala nogometna utakmica Schalkea 04 i Fenerbachea bila su postavljena brojna oklopna vozila. </p>
<p>»Strah od terorizma sigurno je veći nego od ptičje gripe. Sada se bojimo virusa, ali se bomba bojimo uvijek i već smo naučili na to da nas se stalno pregledava, da žene moraju gotovo na svakom koraku pokazivati sadržaj torbica«, kaže Amerikanac Ray Right, koji već dvadesetak godina živi u Istanbulu, jer vodi prestižne hoteli poznatih svjetskih lanaca. </p>
<p>Na pitanje jede li piletinu, kad je strah od ptičje gripe prolazan, Amerikanac u Turskoj kaže: »Ni govora. Ni pod parolom da je uvozna«.</p>
<p>Jurica Körbler</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>I u treći mirovinski stup - obvezno!</p>
<p>Bakić: Kako je riječ o dobrovoljnoj štednji, osigurani-cima treba ostaviti mogućnost da nakon tri mjeseca odustanu ili promijene fond</p>
<p>»Umjesto dobrovoljnog ulaska u neki od dobrovoljnih mirovinskih fondova, država bi za sve zaposlene, ili sve novozaposlene od trenutka kada se donese takva odluka, trebala propisati obavezu uključivanja u treći mirovinski stup. Naime, svi znamo da je dodatna štednja za mirovinu dobra, no većina zaposlenih najčešće ne štedi dovoljno za dostojanstvenu mirovinu. Obveznim uključivanjem u dobrovoljnu štednju povećao bi se udjel onih koji će na taj način osigurati dodatnu mirovinu, što je i državi u interesu«, predlaže Nenad Bakić, direktor tvrtke Selectio.</p>
<p>Time bi država prije svega »doskočila« činjenici da većina građana na teoretskoj razini možda i zna što može dobiti štednjom u dobrovoljnom mirovinskom fondu, ali ne učini i taj presudni korak, odnosno ne otvori račun u fondu, kaže Bakić. Upravo zbog toga država bi trebala osnovati društvo koje upravlja fondom u koji bi »po sili zakona« uključivala nove osiguranike, što se može učiniti uz pomoć infrastrukture Fine ili Hrvatske poštanske banke, predlaže Bakić. U roku šest mjeseci, osiguranicima treba ostaviti mogućnost besplatne promjene fonda.</p>
<p>»Kako je, ipak, riječ o dobrovoljnoj mirovinskoj štednji, osiguranicima treba ostaviti mogućnost da nakon tri mjeseca odustanu od štednje u fondu, ili da svoja sredstva povuku u drugi fond. No, ako u međuvremenu vide da se stanje na njihovom računu promijenilo, odnosno da vrijednost novca koji su uložili raste, mnogi to vjerojatno neće učiniti«, dodaje. Uz poticaj države, dakle, kratkoročno razmišljanje kojemu je sklona većina građana promijenilo bi se u dugoročno. Za državu je, pritom, najvažnije kako bi to moglo povećati udio onih koji dodatno štede za mirovinu i smanjiti vjerojatnost siromaštva njenih građana u starosti. Inače, udio zaposlenih koji su osiguranici u drugom mirovinskom stupu i istodobno imaju račun u dobrovoljnom mirovinskom osiguranju još uvijek je relativno mali. Naime,Dok su obavezni mirovinski fondovi krajem rujna 2005. ukupno imali 1,21 milijun članova, račun u dobrovoljnom fondu imalo je oko 42.800 osiguranika. to znači da se udjel članova dobrovoljnih fondova u odnosu na ukupan broj osiguranika u drugom stupu kretao oko 3,5 posto. </p>
<p>Iako je riječ o značajnom povećanju u odnosu na 2004. (kada se taj udjel kretao oko 1,3 posto), broj osiguranika u dobrovoljnoj štednji još presporo raste. Kad bi se uvela obaveza uključivanja u treći stup, do 2015. udio osiguranika koji štede i u drugom i u trećem stupu porastao bi na 50 posto, a ukupna imovina kretala bi se oko 60, umjesto sadašnjih 17,5 milijuna kuna, tvrdi Bakić. </p>
<p>Prema njegovim riječima, obvezu uključivanja u treći stup od 2007. za sve novozaposlene uvodi Novi Zeland, a o tome se, kaže, razmišlja u još nekoliko zemalja. </p>
<p>Marijana Matković</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="4">
<p>Dobrodošle informacije</p>
<p>MARIJANA MIKAŠINOVIĆ</p>
<p>Razloga za paniku nema, ali ptičje gripe ima i u Hrvatskoj. Imamo i krizni stožer, što nije ugodno čuti jer znači da situacija nije bezazlena, ali je umirujuće, jer sami se obraniti ne možemo. Vijest je stigla u petak na večer, nekoliko sati nakon Vladine sjednice na kojoj je rečeno da neposredne opasnosti od prenošenja ptičje gripe na ljude nema iako postoji realna opasnost da se ona prenese i u Hrvatsku. </p>
<p>Europa je u panici već tjednima. U Velikoj je Britaniji u petak objavljeno da je jedna papiga u karanteni umrla od ptičje gripe. Ptica je sredinom rujna stigla iz Južne Amerike. U Turskoj i Rumunjskoj nema zaraženih ljudi, ali malo tko i pomišlja jesti piletinu iako smo u posljednjih mjesec i pol dana bezbroj puta čuli da meso peradi i jaja nisu opasni ako se termički dobro obrade. Naravno, teško je povjerovati da će taj naputak imati previše učinka jer ljudi se boje svega nepoznatog, a ptičja gripa to jest.</p>
<p>Od 2003. godine u Aziji se virusom H5N1 zarazilo 118 ljudi, a umrlo ih je 65, ako je vjerovati brojkama. Sumnja, naime, uvijek postoji jer Kinu se, primjerice, dulje upozorava da mora na vrijeme izvještavati o oboljelima i žarištima zaraze, ali su informacije dolazile na kapaljku. Svjetska zdravstvena organizacija, svjesna načina na koji Kina propušta informacije, ne samo o ptičjoj gripi, ustraje na pravodobnom obavještavanju javnosti da bi se spriječilo širenje bolesti i pandemija u kojoj bi, kako se nagađa, moglo umrijeti najmanje sedam milijuna ljudi.</p>
<p>Cjepivo protiv ptičje gripe još ne postoji. Istina, Mađarska je objavila da su prva ispitivanja djelotvornosti cjepiva protiv virusa H5N1 obećavajuća i to je zasad sve. Lijek koji se smatra prvom linijom obrane od ptičje gripe u posljednja se tri mjeseca prodaje u enormnim količinama, pa je tvrtka koja ima patent udvostručila prodaju uprihodivši 1,3 milijarde kuna u usporedbi s istim razdobljem lani. Proizvodnja će se, čini se, širiti.</p>
<p>Domaći su infektolozi nakon potvrde ptičje gripe u nas zvučali umirujuće, upozoravajući na nužan oprez. Od obične gripe, uostalom, u svijetu svake godine oboli do tri milijuna ljudi, a oko pola milijuna ih umre. Zvuči hladno, ali je činjenica. I zbog nje nitko ne paničari. Odgovor na pitanje hoće li virus mutirati još nam nitko ne može dati, ali neke odgovore moramo znati. Zato se nadamo da će vijesti o redovima pred ljekarnama, snimke uginulih ptica i jezive prizore uništavanja peradi na farmama zamijeniti pravodobne informacije o žarištima i o tome kako se zaštititi. To je jedino što nam treba i što nam, zasad, može pomoći.</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Više vrijedi japanska krava nego siromah </p>
<p>TIHOMIR PONOŠ</p>
<p>Čelnicima G-8 bila su puna usta pomoći Africi. Dok su njima usta bila puna, mnogim su Afrikancima želuci ostali prazni. Uzmemo li humanitarnu pomoć kao kriterij, za ovu se godinu može kazati da je godina obećavanja humanitarne pomoći Africi i pružanja pomoći Americi</p>
<p>Bogati i moćni posljednjih se tjedana temeljito pripremaju za najezdu ptičje gripe (koja se možda i neće zbiti), iako ne bi bilo zgorega da počnu liječiti vlastito rašireno </p>
<p>kokošje sljepilo</p>
<p>U tjednu u kojem je medijski globalno dominirala ptičja gripa i početak suđenja Saddamu Husseinu, a lokalna se javnost zabavljala porazom Dinama u Ivanić Gradu, jedva je primjetno zabilježena vijest da je u nedjelju UN-ova Organizacija za hranu i poljoprivredu obilježila 60. godinu postojanja. Netko bi mogao kazati da je specijaliziranih agencija i organizacija UN-a toliko da bismo svaki dan mogli naveliko slaviti nečiju godišnjicu. Netko, malo zlobniji, mogao bi štošta prigovoriti samom FAO-u koji je odabirom teme za ovogodišnji Svjetski dan hrane - »Poljoprivreda i interkulturalni dijalog: naše zajedničko naslijeđe« - pokazao da se barem djelomice uklapa u svjetske trendove.</p>
<p>A svjetski trendovi su porazni i pokazuju da s čovječanstvom i dalje nešto nije u redu. Držimo se brojki: godišnje pet milijuna djece u svijetu umre od gladi (plastičnije rečeno, umire cijela Hrvatska uvećana za još deset posto), 852 milijuna ljudi je kronično pothranjeno (plastičnije rečeno: toliko stanovnika imaju EU, Pakistan, Bangladeš i Indonezija zajedno). Istodobno u svijetu se proizvodi dovoljno hrane da bi se prehranilo cijelo stanovništvo, a generalni direktor FAO-a Senegalac Jacques Diouf kazao je u nedjelju da čovječanstvo raspolaže s dovoljno znanja i dovoljno izvora i za očekivano povećan broj ljudi. U takvoj situaciji UNHCR moljaka vlade ne bi li darovale nešto humanitarne pomoći (očito je i dalje aktualna izreka »udijelite siromahu«) za izbjeglice, a većina njih svrstana je među onih 852 milijuna.</p>
<p>Jasno, kad je riječ o gladnima, najčešće se spominje Afrika. Ni svečarsko-prehrambena nedjelja nije prošla bez te mantre. Talijanski ministar za poljoprivredu i šumarstvo Gianni Alemanno kazao je da više pozornosti treba pridati Africi. Prije tri mjeseca Afrika je bila glavna tema sastanka G-8 u Škotskoj, a najmoćnijim su ljudima svijeta bila puna usta pomoći Africi. I dok su njima usta bila puna, mnogim su Afrikancima želuci ostali prazni. Uzmemo li humanitarnu pomoć kao kriterij, za ovu se godinu može kazati da je godina obećavanja humanitarne pomoći Africi i godina pružanja humanitarne pomoći Americi. </p>
<p>Svečanost u Rimu, gdje je sjedište FAO-a, bitno se razlikovala od nedavne svečanosti u New Yorku gdje je sjedište UN-a. Naime, dok su u New York pohrlili manje-više svi svjetski šefovi država, u Rimu ih se okupilo samo devet. Među njima je bio i predsjednik Zimbabvea Robert Mugabe koji je zbog rasističke politike protjerivanja bijelih farmera izravno odgovoran za uništavanje poljoprivrede i povećanje gladi u svojoj državi. No dok se u New Yorku raspravljalo o nečem toliko globalno atraktivnom i spektakularnom kao što je terorizam, u Rimu se raspravljalo o nečem tako dosadnom i svakodnevnom kao što je glad. </p>
<p>Da sa svijetom doista nešto nije u redu potvrđuje i činjenica da se međunarodne organizacije muče skupiti koji milijun dolara za pomoć gladnima, dok se vladine sigurnosne organizacije uopće ne muče prikupiti koju milijardu, dapače desetke milijardi, za borbu protiv terorizma, navodno povećanje sigurnosti i sigurno povećanje kontrole građana. U konačnici riječ je o jednostavnoj činjenici: vlade svijeta, posebno bogatih i razvijenih zemalja, spremne su potrošiti desetke milijardi na nekoliko stotina ili tisuća terorista, ali teško odvajaju nekoliko milijuna za milijune gladnih u svijetu. </p>
<p>Da priča sa skupljanjem novaca bude zanimljivija vlade su sklone tvrditi da je siromaštvo jedan od glavnih uzroka terorizma te da bi se iskorjenjivanjem gladi (inače jedan od ciljeva Milenijske deklaracije UN-a na provedbu koje su se obvezale države članice, ali su to uglavnom smetnule s uma) smanjilo siromaštvo, a time, posljedično, i teroristička regrutna baza. Ovom zgodom ne bi bilo zgorega ostaviti po strani činjenicu da je ta teza teško održiva. Tko je ikad čuo za međunarodne teroriste iz Čada ili Burundija i tko je ikad pomislio da je Osama bin Laden iz siromašne obitelji?</p>
<p>Bogati čine sve da bi bili još bogatiji, što je razumljivo, ali i gotovo sve da siromašni ostanu siromašni. Praktično jedini ekonomski izlaz za većinu siromašnih zemalja je poljoprivreda i proizvodnja hrane. No, u tome se sudaraju s golemom moći administracija bogatih zemalja. Siromašni, naime, nikako ne mogu biti cijenom konkurentni bogatima. Razlog za to krije se u jednoj imenici: subvencije. Konkretno: prosječna krava u Japanu dnevno je subvencionirana s otprilike dvostruko više dolara nego što iznosi prag siromaštva prema standardima Svjetske banke. Naravno, prag siromaštva se ne odnosi na krave nego na ljude. </p>
<p>Gladni u svijetu ukazuju na još jedan paradoks. Oni, naime, sudeći prema količinama hrane koje se godišnje proizvedu, ne bi smjeli postojati. Problem je, dakle, u distribuciji, a ne u proizvodnji. Naravno, ta činjenica otvara pitanje kako je moguće distribuirati i pravilno, u skladu s vojnom vještinom, rasporediti dovoljne količine oružja i municije (što uspijeva i vladama siromašnih zemalja u kojima ljudi umiru od gladi, ako ćemo pravo), a nije moguće distribuirati i pravilno uskladištiti dovoljne količine hrane. </p>
<p>Očito i dalje vrijedi biblijska izreka »blago siromašnima jer njihovo je kraljevstvo nebesko«. Dapače, mnogi bogati omogućavaju siromašnima da brzo i efikasno doputuju u to kraljevstvo. Bogati i moćni posljednjih se tjedana temeljito pripremaju za najezdu ptičje gripe, koja se možda i neće zbiti, iako ne bi bilo zgorega da počnu liječiti vlastito rašireno kokošje sljepilo.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="6">
<p>Legitimacija bezakonja</p>
<p>Korupcija je siguran put nekog društva prema gubitku ekonomske, kulturne i političke suverenosti</p>
<p>RENATO MATIĆ</p>
<p>Pojam korupcija u doslovnom prijevodu znači kvarnost, pokvarenost, a za razmišljanje o konačnom učinku korupcije na društvenu stvarnost možda nema boljeg i kraćeg objašnjenja. Ovdje nije naglasak na karakternoj »kvarenosti« konkretnih osoba koje nude i primaju mito, već na razočaranosti građana koji trpe nepravdu, na njihovu nepovjerenju u državu, koju personificiraju političke elite i državni službenici, te na društvenim odnosima koji osiguravaju plodno tlo za korupciju i na posljedicama koje pogađaju korumpirana tj. »kvarna« društva. </p>
<p>Stupanj korupcije je moguće opisati kao preslik stupnja djelotvornosti države kao institucije, ali i pokazatelj povjerenja članova društva u državu i ostale društvene institucije. </p>
<p>Kao i sve društvene institucije, tako i država nastaje i postoji samo ako trajno ostvaruje svrhu svoga postojanja, a to je ispunjenje potreba članova društva. Za razliku od neformalnih društvenih skupina i neformalne komunikacije između članova društva, pravila institucionalnog djelovanja ne dogovaraju se od slučaja do slučaja ili pri svakom susretu iznova, niti su zasnovana na trenutnom raspoloženju službenika i građana koji se susreću.</p>
<p> Pravila su utemeljena na razmjerno postojanim legaliziranim normama i njihova provedba jamči ostvarenje konačnog cilja, a to je zadovoljavajući stupanj usluge građanima. Držeći se tih formaliziranih normi, službenik ispunjava svoju ulogu, a to je visokostručna usluga koju pruža svakomu građaninu, jer osim toga baš tom građaninu duguje i lojalnost kao prema jedinom istinskom poslodavcu koji ga izravno plaća putem poreza. </p>
<p>Povjerenje članova društva u državu, njezine institucije, svodi se zapravo na razmjerno stabilan stupanj izvjesnosti da će svaki građanin za svaki zakonom predviđeni korak koji će učiniti u odnosu prema bilo kojoj društvenoj instituciji ostvariti uslugu koja mu zakonito pripada.</p>
<p> Nepovjerenje u taj mehanizam posljedica je nesigurnih i maglovitih odnosa koji ne nude izvjesnost ishoda, već upravo suprotno iskustvo, da se za svaku uslugu mora predvidjeti nekakav alternativni put jer predviđeni i zakonom utemeljeni put ne donosi očekivani ishod. Takav alternativni put uglavnom se svodi na neformalne poticaje i poneku dodatnu izvaninstitucionalnu aktivnost (preporuku, prijetnju, ucjenu, protuuslugu, »nagradu«) kako bi se konkretna usluga ostvarila.</p>
<p>Idući aspekt pristupa korupciji kao nemoralnoj i protupravnoj pojavi su učinci, tj. posljedice koje korupcija može imati za društvo. Zahtijevati, primati i davati mito za uslugu koju je netko po definiciji svoga posla dužan pružiti i za to prima plaću, moguće je ostvariti u društvima koja već proživljavaju »moralnu eroziju«, u kojima je zamagljen ili zagubljen smisao postojanja neformalnih i formalnih normi te zajedničkih vrijednosti iz kojih se sve norme izvode. </p>
<p>Prvi konkretan učinak korupcije za neko društvo trajno je produbljivanje moralne erozije na institucionalnoj razini, tj. daljnje progresivno unošenje nereda i neizvjesnosti u očekivanja koja članovi društva imaju prema institucijama te odgovora i usluga koje dobivaju za uzvrat.</p>
<p>Potom slijedi legitimacija bezakonja prvo kao alternativnog, a ubrzo i kao poželjnog puta prema ostvarivanju društvenih ciljeva. Konačna očekivana posljedica je društvena dezorganizacija ili gubitak integracijskih činitelja društvene zajednice. Svakodnevnim rječnikom kazano: korupcija je siguran put nekoga društva prema gubitku ekonomske, kulturne i političke suverenosti, tj. prestanku postojanja društva kao nacionalne zajednice.</p>
<p> Ovdje je moguće prepoznati svojevrstan paradoks, naime jačanje korupcije redovito prati upravo ona društva koja su netom prije ostvarila nacionalnu suverenost. Koliko god je u takvim sredinama s jedne strane prisutan apokaliptični diskurs o prijetnjama nacionalnim interesima, političke se elite u praksi pokazuju nedoraslim čuvarima nacionalne suverenosti, jer ne prepoznaju istinsku opasnost koja se krije u korupciji i kriminalu.</p>
<p> Postoji niz primjera suvremenih društava u kojima su se primijenile učinkovite strategije borbe protiv kriminala i korupcije, ali za sve je slučajeve prepoznatljiv zajednički nazivnik: kritična masa političke volje. To je odluka da se koncentrirana moć preusmjeri s ostvarivanja partikularnih i pojedinačnih ciljeva prema zajedničkoj strategiji funkcionalnoj za društvo u cjelini. U tom je slučaju poželjan i realno očekivan rezultat izgradnja učinkovite i poticajne normativne strukture te isključivanje političkog utjecaja iz institucija čije se djelovanje nužno temelji na profesionalnosti. </p>
<p>Autor je sociolog, nastavnik na Visokoj policijskoj školi, doktorirao s temom iz sociologije devijantnosti kriminala.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Toleriranje nasilja</p>
<p>Čelni čovjek nogometne organizacije ne prepoznaje ili ne želi prepoznati neposrednu vezu nacionalističkih poruka s agresijom i neredima</p>
<p>JURICA MALČIĆ</p>
<p>Neposredan povod ovom javljanju dvije su izjave predsjednika Hrvatskoga nogometnog saveza Vlatka Markovića.</p>
<p> Osvrćući se na skandiranje i pozdravljanje ustaškim pozdravom na utakmici sa Švedskom, Vlatko Marković kaže: »To je skandiranje na nacionalnoj bazi. Radi se samo o tome kako netko koristi nacionalne simbole i izraze. Sviđalo se to nama ili ne, ali to je način da se izrazi nacionalni identitet, pogotovo u utakmicama s klubovima i reprezentacijama s istoka bivše države.«</p>
<p> Na pitanje o neredima i nasilju naših navijača Vlatko Marković izjavljuje: »Ja sam sve uvjereniji kako iza tih i takvih nereda stoji dobro smišljena organizacija, sve sam uvjereniji kako je u sve to uključena neka druga nacionalna skupina, koja ne želi dobro hrvatskom narodu«.</p>
<p> Na stranu zastrašujuća tvrdnja da se skandiranjem pozdrava »Za dom spremni« izražava nacionalni identitet, porazna je činjenica da čelni čovjek nogometne organizacije ne prepoznaje ili ne želi prepoznati neposrednu vezu nacionalističkih poruka koje raspiruju mržnju i netrpeljivost s agresijom, nasiljem i neredima. Zar i on zastupa tezu da je sport samo »nastavak rata drugim sredstvima«, a ne viteško nadmetanje koje povezuje ljude i narode i čini svijet boljim u duhu i na načelima Olimpijske povelje. Takvim stajalištima, ne ograđujući se dovoljno od netolerantnih i nesportskih poruka i njihovih nositelja, Vlatko Marković pridružuje se onim klupskim menadžerima i upravama koje su, suprotno svim sportskim načelima i vrijednostima, ili tolerirale ili čak i podržavale nasilje i netoleranciju navijačkih skupina, što je i dovelo do eskalacije koja nanosi veliku štetu i nogometu i sportu pa i ugledu države u cjelini. </p>
<p> Što se pak tiče izjave o tome da iza nereda stoji dobro smišljena organizacija, u što je uključena »neka druga nacionalna skupina koja ne želi dobro hrvatskom narodu«, takva izjava bez činjenica i dokaza ili barem indicija ne samo da je ružna i opasna, jer i sama potiče sumnju i neprijateljstvo, nego i pokušava opravdati ono što se opravdati ne može i umanjiti krivnju odgovornih, između ostalog i Nogometnoga saveza.</p>
<p> Uz čestitke za uspjeh nogometne reprezentacije, nadam se da navedene izjave ipak ne odražavaju stajališta Nogometnog saveza i da je to bio samo loš dan njegova predsjednika. </p>
<p> Nogometna reprezentacija treba i zaslužuje potporu svih građana Republike Hrvatske, naravno i goleme većine Hrvata koji ne smatraju pozdrav »Za dom spremni« dobrim izrazom nacionalnog suvereniteta. </p>
<p>Autor je bivši sudac Ustavnoga</p>
<p> suda Republike Hrvatske.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Mrak Ostojićeva filma za holivudski glamur</p>
<p>Ovo pismo pišem kao ljubiteljica filmske umjetnosti i kao netko razočaran načinom na koji je donesena odluka o ovogodišnjem hrvatskom filmskom predstavniku u kategoriji stranog filma za nagradu Američke filmske akademije, popularnom Oscaru.</p>
<p> Neću ulaziti u pojedinosti, jer su one djelomice već medijski očitovane i sasvim je razvidno da je procedura kojom je gospodin Arsen Ostojić došao do ovogodišnje kandidature moralno upitna. Drugoplasirani film po glasovanju sedamnaesteročlanog povjerenstva Hrvatskoga društva filmskih djelatnika pod predsjedanjem Petra Krelje je film Dalibora Matanića »Sto minuta slave«.</p>
<p>Stari su Latini još rekli: »De gustibus...«, ali imam potrebu i osjećam moralnu obvezu progovoriti o estetskim i duhovnim kriterijima kako ih vidim i doživljavam ja kao gledateljica. Film »Sto minuta slave« jedna je lijepo filmski ispričana priča o glasovitoj hrvatskoj slikarici Slavi Raškaj. Radi se o filmu vrlo visoke estetske razine, iznimne vizualizacije, sa sjajno ostvarenom ulogom Sanje Vejnović u liku nesretne slikarice i izvrsnim Mikijem Manojlovićem kao Belom Čikoš Sesijom. Dakle, postojala je mogućnost da nas kao jednu malu zemlju još manje kinematografije predstavlja film na svaki način reprezentativan za hrvatsku kulturu. Ali ne!</p>
<p> Zemlja u kojoj se zbilja medijski predstavlja isključivo očima crne kronike i u ovom je slučaju bila sklonija crno-bijelom svijetu narkomana, beznađa i užasa. Gospodin Ostojić inzistirao je, pa makar i kršeći postojeća određena pravila da mrak njegova filma sigurno stigne do holivudskoga glamura. Možemo mu poželjeti puno sreće na tom putu Pirove pobjede i još jedanput rezignirano slegnuti ramenima zaključivši kako je pravda spora, ali dostižna.</p>
<p>MIRJAM ZANINOVIĆZAGREB</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Dijete ima pravo na nezbunjujuće poruke</p>
<p>Kad se djetetu s malih ekrana sugerira da se uspjeh postiže višemjesečnim tulumarenjem, prostačenjem, ispraznošću, dangubljenjem, obnaženošću, bestidnošću, uklanjanjem suparnika umjesto radom, znanjem i zalaganjem, kad se s malih ekrana djeci nameću uzori koji ne zadovoljavaju osnovna mjerila uljudbenog ponašanja i koji, uz svjetlost reflektora, popraćeni pljeskom i nagrađeni novcem, postaju djeci i mladima privlačni za oponašanje, tada su djeca izložena štetnim utjecajima, dakle nezaštićena, iako su djetetu »zbog njegove tjelesne i mentalne nezrelosti potrebni posebna zaštita i skrb«, kaže Konvencija o pravima djeteta.</p>
<p>Kad dječja tiskovina objavi naputke o seksu uz slike obnaženog djeteta, nitko od dječjih zaštitnika na takav pedofilski sadržaj ne reagira, ali privatno posjedovanje snimaka nage djece je kažnjivo. Kad HTV u jutarnjim terminima emitira masturbaciju u krupnom planu (Eurokaz 2004., Glamour Caffe, repriza), onda je to umjetnost. Dijete ne razlikuje »umjetničku« masturbaciju od one koja to nije, stoga su obje nasilje nad djetetom. </p>
<p> Dijete ima pravo na nezbunjujuće poruke, na odgoj u moralno stabilnom okruženju, u društvu u kojem jasno određeni kriteriji vrijede za svakoga, uvijek i svugdje.</p>
<p> Društvo je propustilo zaštititi djecu ako dopusti da svatko komu se prohtije, svaka skupina od stotinjak članova i svaka politička stranka, nesmetano deformira budući naraštaj sebi u korist, da nekažnjeno vrbuje djecu, uvlači ih u svoju ideologiju, nameće im svoj pogled na svijet, uznemirava ih, zbunjuje, mota se oko škola, dijeli im svoje reklamne materijale, telefonske brojeve i mailove.</p>
<p>GORDANA SMITKAZAGREB</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="10">
<p>Dvije plaće za kvadrat stana!</p>
<p>Iako se gradi punom parom, u drugom tromjesječju ove godine zabilježen je pad prodaje stanova</p>
<p>Gradi se, gradi. Gdje god se okrenuli, glavni grad izgleda kao jedna velika građevinska zona. Posebice se to odnosi na rubne dijelove grada, koji se sve više urbaniziraju. </p>
<p>U prvih devet i pol mjeseci 2005. Zagreb je u gradnji zabilježio pravi procvat, a u odnosu na lani taj je porast čak 65 posto. Usporedbe radi, lani je izdano 371 rješenje pravnim osobama za gradnju poslovno-stambenih zgrada namijenjenih tržištu i 959 fizičkim osobama za manje objekte, a ove godine, u prvih devet mjeseci gradilo se 450 velikih zgrada i 1600 privatnih kuća. </p>
<p>Ukupno u Hrvatskoj u prvih osam mjeseci ove godine izdano je 8536 građevinskih dozvola, s ukupnom vrijednošću od 14,4 milijardi kuna, što predstavlja porast od 2,3 postu u odnosu na prošlu godinu.</p>
<p>Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u prvih šest mjeseci ove godine u Hrvatskoj su prodana 972 novosagrađena stana (prosječne površine nešto veće od 59 kvadrata), od čega 463 u Zagrebu, a 509 u ostatku Hrvatske. </p>
<p>No, ono što je zanimljivo, uza svu tu gradnju i prodaju, u drugom tromjesečju prvog polugodišta zabilježen je pad prodaje stanova kada je u cijeloj Hrvatskoj prodano 429 stanova, od toga 145 u Zagrebu.</p>
<p>Razlog tome padu je vrlo očit, a to su cijene stanova, koje u Hrvatskoj na godišnjoj razini osjetno rastu, i kupovna moć građana koja se s tim rastom očito ne može nositi. Prosječna cijena jednog jedinog četvornog metra novosagrađenog stana u Hrvatskoj iznosi 9224 kune, što je za 9,1 posto ili za 771 kunu više nego lani u istom razdoblju.</p>
<p>Ako je prosječna hrvatska neto plaća 4352 kune, onda prosječnom građaninu treba više od dvije plaće za jedan kvadrat stana. Ekvivalentno tome, za jednu cijelu prosječnu hrvatsku plaću može se kupiti manje od pola kvadrata stana. Da bi se kupio jedan prosječni stan od 59 metara četvornih potrebno je 126 takvih prosječnih mjesečnih plaća, što je skoro 11 godina rada. Naime, cijena jednog takvog stana u prvom ovogodišnjem polugodištu iznosi 544.200 kuna, što je za oko 45.500 kuna više nego u istom razdoblju prošle godine. </p>
<p>Iako se smanjuju kamatne stope na stambene kredite gotovo u svim hrvatskim bankama, koje imaju i sve povoljnije uvjete za njihovo dobivanje, izrazita razlika između visokih cijena stambenih kvadrata i prosječnih hrvatskih primanja očito da i dalje predstavlja glavni i gotovo jedini problem za prosječne hrvatske građane - potencijalne stanokupce. </p>
<p>Jer, pitanje je hoće li se svi ti novoizgrađeni stanovi uspjeti prodati, ako zadrže istu, ili još i višu cijenu. No, možda će, zbog velikog broja novoizgrađenih stanova, i cijena kvadratnog metra, ipak morati kad-tad pasti. </p>
<p>Bojan Terglav</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Najviše čitaju mlade žene</p>
<p>Umirovljenici najmanje posuđuju knjige, ali zato svakodnevno svrate pročitati dnevne novine i časopise </p>
<p>Najnovije istraživanje Hrvatskog knjižničarskog društva o ukusima čitalačke publike u Hrvatskoj, obavljeno 2005. godine, pokazuje da Zagrepčani u prosjeku čitaju tri knjige godišnje što je i dalje mnogo manje od europskog prosjeka. Novost je da oni u zadnje dvije godine sve više posežu za duhovnom literaturom, knjigama o suvremenoj povijesti i putopisima.</p>
<p>Tako su među korisnicama zagrebačkih knjižnica sve popularnije knjige Ivana Pavla II i sadašnjeg pape Benedikta XVI., ali i knjige o Europskoj uniji. Više od polovice članova posuđuje domaću ili američku beletristiku dok najmanji interes vlada za enciklopedije i rječnike – samo sedam posto. Ove godine je prvi put izostao inače veliki interes i znatiželja čitatelja za dobitnike Nobelove nagrade za književnost. »Pretpostavljam da je mogući razlog malog interes za djelima ovogodišnjeg dobitnika Harolda Pintera to, što je on već poznat zagrebačkoj publici«, rekla je predsjednica Hrvatskoga knjižničarskog društva i pomoćnica ravnateljice Knjižžnica grada Zagreba Ljiljana Sabljak.</p>
<p> Odrasli čine 79 posto članova zagrebačkih knjižnicama. Vrlo rijetko u slobodno vrijeme čitaju svjetske ili domaće klasike koje pak kao propisanu literaturu redovno posuđuju srednjoškolci. Zbog velikog interesa čitatelja zagrebačke knjižnice moraju uvijek imati i najnovija hit-izdanja. Njih u europskim gradovima čitatelji u pravilu kupuju, jer su im cijene povoljne. »Kod nas knjižnice kupuju takve knjige zbog velike potražnje publike kojoj ukus kreiraju mediji i reklame, a ne književni kritičari«, istaknula je Ljiljana Sabljak. </p>
<p>Trenutno je jedna od najtraženijih knjiga »Život na visokoj peti« Lane Biondić. Zanimljiv je i podatak da upravo 60 posto članova čine žene koje redovno posuđuju ili čitaju knjige. Zato možda i ne čudi da su uvijek pri vrhu sa svakim svojim novim naslovom spisateljice poput Julijane Matanović, Arijane Čuline i Dubravke Ugrešić. </p>
<p>Umirovljenici koji u knjižnicama najmanje posuđuju knjige, ali zato svakodnevno svrate pročitati dnevne novine i časopise. Zbog velikog zanimanja za čitanje tiska u čitaonicama ponekad nedostaje mjesta. </p>
<p>No neki se na posjet knjižnici ne odlučuju radi uživanja u čitanju već radi »trajne posudbe« knjiga. Na meti kradljivaca najčešće su lijepo dizajnirane knjige s mnogo slika – kuharice i knjige za uređenje doma ili vrta. Zato su takve knjige morale biti stavljene u zaštićeni fond. Neki ih odnose radi sebe, jer su im lijepe, a neki radi zarade. Znalo se, naime, događati, kako kaže Ljiljana Sabljak, da su ih ljudi preprodavali antikvarijatima ili uličnim prodavačima. Takvi su pokušaji ipak neuspješni jer svaka knjiga ima žig, a antikvarijati i knjižnice usko surađuju.</p>
<p>Marija Čekada</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Centar Vrbani umjesto stare Name</p>
<p>Predviđene su trgovine kvalitetnom tekstilnom i tehničkom robom, parfumerija te velika trgovina s hranom </p>
<p>U bivšim prostorima Name Vrbani na raskrižju Ljubljanske avenije i Rudeške ceste otvara se 15. studenoga novi moderni trgovački centar, Centar Vrbani. Vlasnik Josip Baričević kaže kako radovi na preuređenju zgrade u kojoj će biti budući centar, traju već tri mjeseca. </p>
<p>Prostor bivše Name Vrbani danas je u vlasništvu tvrtke Centar Projekt Plus, a trenutno su u toku završni radovi – ličenje i »fino« uređenje unutrašnjosti. »Kad radovi završe, građanima će na raspolaganju biti u potpunosti preuređen prostor, u skladu sa suvremenim standardima unutarnjeg uređivanja velikih trgovina«, rekao je poduzetnik Josip Baričević. Poslovni prostori na tri etaže (prizemlje i dva kata) budućeg trgovačkog centra namijenjeni su isključivo iznajmljivanju, a cijena najma bit će 15 do 28 eura za četvorni metar. Baričević ističe kako posebnu pozornost pridaje izboru budućih najmoprimatelja. »Želimo postići visoku razinu modernog trgovačkog centra pa ćemo surađivati samo s ozbiljnim tvrtkama koje prodaju robu neupitne kvalitete«, izjavio je te napomenuo kako je u budućem trgovačkom centru prostore već rezerviralo dvadesetak tvrtki. </p>
<p> Sudeći prema posljednjim informacijama, na katovima Centra Vrbani bit će trgovine kvalitetnom tekstilnom i tehničkom robom te parfumerije, dok će u prizemlju vjerojatno biti velika trgovina prehrambenom robom. </p>
<p>Prostor na križanju Rudeške ceste i Ljubljanske avenije dugo je vremena zjapio prazan, a vijest da će uskoro biti iskorišten obradovat će mnogobrojne stanovnike Vrbana i okolice. Zgrada koja je izgrađena 1987. godine, uoči Univerzijade, prvotno je bila u vlasništvu lanca robnih kuća Nama d.d. U prostoru od 5533 četvorna metra Zagrepčani su dugo godina kupovali osnovne životne potrepštine, tehničku robu i namještaj a do prije nekoliko godina tamo je bila i pošta. Promjenama koje su slijedile unutar kuće, Nama d.d. je 2000. završila u stečaju. Prostor na Vrbanima je u ožujku 2003. godine uz još nekoliko zgrada pripao Privrednoj banci Zagreb, na ime podmirenja nagomilanog dugovanja Name d.d. U jesen 2004. godine PBZ je prodao zgradu sadašnjem vlasniku.</p>
<p>Branimir Markač</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Tu su i ljeto i plaža, i zima i skijaška staza </p>
<p>Pišući o gradovima, čini se da o dalekim destinacijama možemo napisati eseje. Provedemo li dva dana u neobičnom svijetu, napisali bismo o tome knjigu. Provedemo li mjesec dana, imamo materijala dovoljnog za esej. A što napisati o gradu u kojem živim? </p>
<p>Kad sam se vratio s putovanja, zapažao sam bolje. Prvo: u Zagrebu su tramvaji i autobusi plave boje. Dobro, pretežno jesu. U usporedbi sa šarenilom u nekim gradovima, to je djelovalo na mene nekako smirujuće. Drugo: u centru grada imamo parkove, javore i platane. Uz drvene klupe i fontane, neke stvari ostale su iste. Nostalgija nas vraća u vrijeme K, taj naš purgerski šlif koji se ne razlikuje od velikih i poznatijih gradova kao što su Prag, Budim i Pešta, Beč, Trst. S druge strane, imamo i sve novo – krenemo li autocestom u smjeru Sesveta ili Zaprešića, sve vrvi od reklama velikih trgovina, u kojima se može naći baš sve što bi nam moglo zatrebati. I osjeća se nekako živost u trgovini, bez dekadence koja se ponekad osjeti u ogromnim i prevelikim centrima, recimo u predgrađima Beča, kojima je sjaj na zalasku. </p>
<p>Ovaj grad volim jer se u njemu osjećam sigurno, mogu hraniti golubove u parku i nakon toga, poslije kazališne predstave, svratiti na čaj s medom i slušati tišinu, bez sirena koje bi stalno brujale, a znam da, ako ogladnim, imam kamo otići. I zato sam tu, a i kad me nema, sanjam o kestenima Medvednice, koji su tako topli kod prodavača na uglu, sjetim se ptica selica koje se odmaraju na Jarunu. I ljeto i plaža, i zima i skijaška staza su tu, u mome gradu. </p>
<p>Davor Moravek, psihijatar</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Od danas opet operacije u Klaićevoj </p>
<p>Dvije prilagođene sobe</p>
<p> – zamjenske operacijske dvorane u Klinici za dječje bolesti Zagreb u Klaićevoj ulici, spremne su primiti prve pacijente, te se u njima od danas počinje s radom. »To će omogućiti redovito obavljanje hitnih i naručenih operacijskih zahvata«, rekao je dr. Zoran Bahtijarević, dječji kirurg i voditelj operacijskog trakta u Klaićevoj.</p>
<p>»Obnovljene su strujne instalacije, dovod i odvod medicinskog plina, preinačene su vodovodne instalacije a pojačan je i pod. Uređaji su servisirani i prilagođeni novom prostoru«, kazao je dr. Bahtijarević. </p>
<p> Od ponedjeljka radit će i popodnevna smjena pa će se time nadoknaditi sadašnji zastoj, odnosno skratiti lista čekanja za operacije, nastala posljednja četiri tjedna. U adaptaciju dvorana i saniranje uređaja bolnica u Klaićevoj i »ljudi dobre volje« uložili su oko milijun kuna. »Sredinom sljedećeg tjedna počinju pregovori sa Zavodom za zaštitu spomenika kulture i prirode kako bi se dogovorio projekt za gradnju novog operacijskog trakta, a njegova gradnja počela bi krajem ove godine, uz financijsku pomoć Vlade i Grada Zagreba«, najavio je dr. Bahtijarević. [A.T.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="15">
<p>Bijeg od Wilme</p>
<p>Plaže Cancuna potpuno prazne, veliki valovi udaraju obalu... Tisuće, među kojima velik broj turista proteklih su dana napustile područje Jukatana u Meksičkom zaljevu, dio njih koji čeka na prijevoz prema Floridi svoj »odmor« provodi u skloništima poput ovog na fotografiji. Krajem tjedna obale Meksika pogodili su prilično veliki valovi, prethodnici Wilme dosad najjačeg ovosezonskog uragana. Samo na Kubi evakuirano je oko 220.000 ljudi, zaustavljena je opskrba pitkom vodom i plinom. Obalama Belizea bilježe udara vjetra do 240 km/h.</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Pronađeno tijelo pilota iz II Svjetskog rata </p>
<p>FRESNO</p>
<p> - Zaleđeno tijelo pilotaiz Drugog svjetskog rata, čiji se zrakoplov srušio 1942. godine, iskopano je iz ledenjaka na Sierra Nevadi i odneseno je u laboratorij na identifikaciju, objavio je u četvrtak zamjenik mrtvozornika u Fresnu, u Kaliforniji. Njegova očuvana kosa i odora omogućit će lakšu identifikaciju.</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Amerikanac se vozio s mrtvim tijelom pješaka</p>
<p>FLORIDA</p>
<p> - Devedesettrogodišnji američki vozač udario je pješaka koji je ostao na mjestu mrtav i još se pet kilometara vozio s njegovim tijelom koje je prošlo kroz prednje staklo automobila, priopćila je policija. Ralph Parker je zaustavljen nakon što je prošao kroz naplatne kućice na floridskoj autocesti, a policiju je pozvao zapanjeni radnik koji mu je naplatio cestarinu. Parker vjerojatno neće biti izveden pred sud jer ne zna što se dogodilo i gdje je bio budući da pati od demencije. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Nizozemski vatrogasci pomogli mladiću skinuti »ogrlicu«</p>
<p>AMSTERDAM</p>
<p> - Nizozemski vatrogasci pomogli su mladiću da s vrata skine neobičnu ogrlicu, piše list Telegraaf. Mladić je u alkoholiziranom stanju iz šale oko vrata stavio lanac za zaključavanje motocikla i zaključao ga. Ključ je, naravno, izgubio. »Položili smo ga na pod, stavili mu štitnike na uši i zaštitili ga od iskri te mu brusilicom prerezali lanac«, rekao je glasnogovornik vatrogasaca... [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="19">
<p>Najveća zvijezda Margaret Atwood</p>
<p>FRANKFURT (Od Vjesnikove posebne izvjestiteljice)</p>
<p> – Nakon tri dana rezerviranih za poslovne posjetitelje, Frankfurtski sajam knjiga u subotu i nedjelju širom otvara vrata svim zaljubljenicima u knjigu, koji će imati priliku steći kakav-takav uvid u više od 100.000 novih izdanja iz stotinjak zemalja svijeta. Također, pokušat će zahvatiti barem djelić raznolikih događanja što ih je u ukupno 13 paviljona organiziralo više od 7000 izdavača. </p>
<p>Uz brojna predstavljanja novih izdanja ovih su dana najposjećenija bila književna čitanja i razgovori s međunarodno priznatim autorima koji su gostovali u programu nazvanom »Blaue Sofa«, poput Nicka Hornbyja, Wladimira Kaminera, Kena Folletta ili Inga Schulzea. Vjerojatno najveća zvijezda sajma u Frankfurtu je Margaret Atwood, jedna od ovogodišnjih kandidatkinja za književnoga Nobela. </p>
<p>Simpatična je književnica u petak na večer u elitnom frankfurtskom hotelu »Frankfurter Hof«, zajedno sa svojim kolegama, također uglednim piscima Karen Armstrong, Jeanette Winterson i Davidom Grossmanom, sudjelovala u predstavljanju biblioteke »Mitovi«, jednoga od najvećih izdavačkih projekata u koji su uključena 34 svjetska izdavača. Toj se biblioteci, što ju je 1999. godine osmislio Jamie Byng iz Velike Britanije, pridružila i hrvatska nakladnička kuća »Vuković & Runjić«, koja je pod uredničkom palicom Maje Šoljan već objavila tri zanimljiva naslova – »Penelopeju« Margaret Atwood, »Kratku povijest mita« Karen Armstrong i »Kacigu užasa« Viktora Pelevina. </p>
<p>Na okruglim stolovima zapadni su izdavači kod kojih se primjećuje trend udruživanja u veća izdavačka društva, raspravljali o tome kako još više razviti tržište, a razgovaralo se i o tome kako poboljšati čitalačku kulturu u arapskome svijetu, koji je lani predstavljen kao počasni gost Sajma. Jedna od zanimljivijih rasprava vodila se i oko toga kako po mnogima kontroverzan Googleov projekt skeniranja knjiga, u koji je okvirno uključeno 50 milijuna naslova, može biti koristan za izdavača. No, književne priredbe forumi, okrugli stolovi, javna čitanja i izložbe (posebno je zanimljiva izložba »Djeca svijeta ilustriraju Bibliju« priređena u povodu obilježavanja 40 godina od uspostavljanja diplomatskih odnosa između Izraela i Njemačke), zapravo su zastor iza kojega se, najjasnije se to vidi u paviljonu u kojemu su smještene u izdavačkome svijetu etablirane književnosti, vodi borba za kupnju i prodaju knjiga. </p>
<p>Da je Frankfurtski sajam knjiga prije svega mjesto sklapanja poslovnih ugovora, svjedoči i činjenica da se godišnje oko 25 posto ugovora vezanih uz industriju knjige sklopi upravo ovdje. Ove je godine tako, među inima, BBC Books potpisao ugovor s Penguinom, koji će mu omogućiti prodaju naslova u Europi i Latinskoj Americi. </p>
<p>Ova najveća smotra knjiga u svijetu koja bi slučajnoga namjernika na prvi pogled mogla podsjetiti i na golem aerodrom, jer su ljudi koji za sobom vuku kovčege na kotačićima i nekamo žure brojnim dugačkim hodnicima ovdje učestali prizor, savršeno funkcionira u kontekstu globalizirane ponude i potražnje. Uz knjige na većini štandova ravnopravno stoje računala i sve je savršeno dobro marketinški osmišljeno. </p>
<p>Mogli bismo reći da frankfurtska izložba knjiga počiva na kontrastima što je dobro uočljivo i u novome sajamskom programu – 1. frankfurtskom sajmu antikvarijatnih izdanja, na kojemu su predstavljene stare knjige zajedno s novim tehnološkim dostignućima u tiskarskoj industriji. Sve prisutnija je i industrija igračaka, pa je jedna od rasprava bila posvećena pitanju mogu li izdavači i industrija igračaka naučiti nešto jedni od drugih. Inače, na sajmu je vrlo dobro zastupljena dječja literatura, što je posebno uočljivo kod azijskih nakladnika. </p>
<p>Na Sajmu knjiga ove je godine snažno prisutna i filmska industrija. U dva kina mogu se pogledati klasici primjerice »Ponos i predrasude«, te novi naslovi poput filma »Don't come knocking« Wima Wendersa. </p>
<p>Sandra-Viktorija Antić</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Britak humor, dobra gluma</p>
<p>U četvrtak kasno navečer je na Zagrebačkom filmskom festivalu svoju nacionalnu premijeru konačno doživio film Hrvoja Hribara »Što je muškarac bez brkova?« Hrvoja Hribara. Ova vrlo uspjela, nepretenciozna romantična komedija nastala po knjizi Ante Tomića oduševila je brojnu publiku u Studentskom centru britkim humorom, iskrenim emocijama i dobrom glumom, osobito Zrinke Cvitešić. </p>
<p>Tog je dana prikazana i kanadska humorna drama »Život s ocem« Sébastiena Rosea (dobitnik nagrade publike u Karlovym Varyma), koja se zasniva na već viđenoj priči: dva potpuno različita brata, klošar i uspješni poduzetnik, ponovo se zbližuju s ocem i međusobno tijekom boravka u obiteljskoj kući, a smrtna bolest oca natjerat će ih da preispitaju brojne vlastite stavove. U početku je film zabavan, na nakon polovine redatelj je izgubio inspiraciju te neinventivno razvukao neke situacije do očekivanog kraja. </p>
<p>Jučer su na programu bila posljednja dva filma u konkurenciji: izraelsko-francuska drama »Oženiti se« i francuska »Iluminacija«.</p>
<p> Debitantska francuska drama »Iluminacija« poprilično je razočaranje. Ta razvučena priča redateljice i scenaristice Pascale Breton o nesređenom mladiću koji luta tražeći životni smisao, zaljubljen u medicinsku sestru koja brine o njegovoj bolesnoj baki, nema koherentnost, a nedostatak discipline pri montaži ovog čak 135 minuta dugog filma rezultirao je – dosadom. </p>
<p>Film »Oženiti se« uspjeli je redateljski debi sestre i brata Ronit Elkabetz i Shlomija Elkabetza. U poluautobiografskoj priči pratimo sudbinu majke četvero djece na rubu živčanoga sloma koja se želi razvesti od muža. Iznimno uznemirujuć i stresan, ali neupitno dojmljiv, ovaj je zasluženo osvojio brojne nagrade, među kojima i nagradu FIPRESCI u Londonu i nagradu publike u Veneciji.</p>
<p>Zlatko Vidačković</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Vrhunski artizam </p>
<p>Glazbena oznaka za dinamiku ekstremne glasnoće (forte fortissimo) odnedavno je postala nazivom ciklusa solističke i komorne glazbe Koncertne direkcije Zagreb, očito s idejom da zagrebačkoj publici predstavi »jako zvučna« imena današnje glazbene reproduktive.</p>
<p> Prvi ovosezonski koncert održan 19. listopada u velikoj dvorani »Lisinski« u potpunosti je opravdao svoje abonentsko ime: budimpeštanski glasovirski duo Dezsö Ranki/ Edith Klukon pripada naime samom pijanističkom vrhu. Ranki je jedan od »četvorice mušketira« suvremenog mađarskog pijanizma (Jandó, Kocsis, Ranki, Schiff), a njegova supruga Edith Klukon, odgojena također u najboljoj tradiciji mađarske pijanističke škole, svoje je umijeće razvila do perfekcije upravo u suradnji s njime. Ta suradnja u formaciji glasovirskog dua funkcionira već dvadeset godina.</p>
<p>Njihov zagrebački nastup protekao je u znaku skladbi Claudea Debussyja i Mauricea Ravela. Debussyjev Preludij za popodne jednog fauna slijedila je Ravelova suita Majka guska i popularni Bolero, Ravelova obrada za dva klavira Debussyjevih dvaju Nocturna, Debussyjeva minijatura Lindaraja za dva glasovira, ciklus U bijelom i crnom te na kraju Ravelov La valse.</p>
<p>Duo Ranki/Klukon svojim je nastupom pokazao prije svega divno odnjegovanu kulturu klavirskog muziciranja, koja je, potpomognuta osjećajem za zajedništvo daha, dovedena do potpune perfekcije »Zusammenspiela«. Njihova svirka model je vrhunskog artizma u pogledu fraziranja, dinamike i, posebice, pedalizacije.</p>
<p> Sve zvuči transparentno, a fine nijanse boja zvuka, osobito važne u interpretiranju Debussyjeve glazbe, u njihovoj tonski rafiniranoj svirci dobivaju kvalitetu gotovo orkestralnog kolorita. Ipak, Ravelov Bolero, to remek djelo orkestracije (sam Ravel nije ga osobito volio i običavao je o njemu govoriti kao o svom najpopularnijem djelu u kojem, na žalost, ima jako malo muzike), teško je svediv na model klavirskog izvatka. </p>
<p>Jer, uza sve majstorstvo kontrole nad tonskom kvalitetom, nesumnjivo dostupne klavirskom duu Ranki/Klukon, raskoš tonskog kolorita orkestralne partiture ostala je nedostižna klavirskom zvuku.</p>
<p> No izvedba jednoga drugog, također popularnog Ravelova djela, zaslužuje stvarno divljenje: besmrtni bečki valcer u Ravelovoj viziji i klavirskoj verziji izazvao je oduševljenje bez ostatka.</p>
<p> U nadahnutoj svirci do savršenstva izrađenih detalja dua Ranki /Klukon Ravelov rastočeni tročetvrtinski plesni kovitlac kao da se vratio svojim izvorima. Kroz cijeli protok skladbe ovo dvoje savršeno uigranih pijanista sačuvalo je čvrstoću ritamske okosnice bečkog valcera, ne pretjerujući ni u agogici ni u dinamici, težeći jedino što potpunijem razumijevanju Ravelove glazbe.</p>
<p> U jednom tako spektakularnom djelu kakav je popularni La Valse, u interpretacijama kojeg proizvoljnost »tempa rubata« često ima za posljedicu zamućivanje logične i jasne strukture djela, duo Ranki /Klukon posebnost je svoje interpretacije izgradio na poštivanju notnoga zapisa. Uostalom, zar već Nadia Boulanger nije lucidno primijetila – »originalnost je u originalu«?</p>
<p>Bosiljka Perić Kempf</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Privatne knjižnice velikaša</p>
<p>Plava krv, crna tinta naziv je velike izložbe koja je otvorena u četvrtak u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, a daje znanstvenu i vrlo zanimljivu panoramu knjižnica velikaških obitelji od 1500. do 1700. godine. Izložba okuplja vrijedne izloške, od inkunabula do stare kartografije, a poručuje da su feudalne obitelji u vremenu borbe protiv Turaka stvarale itekako i duhovni život Europe. Izložene su knjige iz knjižnice obitelji Zrinski, Frankopan, knjižnice Valvasora, slovenskoga velikaša, koja je još od 17. stoljeća pohranjena u »Metropolitani«, knjižnici Zagrebačke nadbiskupije, i knjige iz drugih knjižnica. Posjetitelji mogu vidjeti vrijedne izloške, od kataloga frankfurtskoga sajma iz 17. stoljeća do vrijednih književnih ostvaraja kao što je zbirka pjesama pape Urbana VIII. Izložba je plod suradnje Mađarske nacionalne knjižnice, NSK u Zagrebu, zaklade Esterhazy u Gradišću i Slovačke nacionalne knjižnice. Izložbu je otvorio Branko Kaleb. [L. Ž.]</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Oproštaj Ante Živkovića</p>
<p>Zagrebački kvartet otvorio je novu sezonu u srijedu u Muzeju Mimari u Zagrebu svečanim koncertom kojim je uz glazbu Mozarta i Papandopula zaključena dugogodišnja karijera violista Ante Živkovića u tome sastavu. </p>
<p>Čuli smo 5. gudački kvartet Borisa Papandopula iz godine 1970. i Mozartov Gudački kvintet za dvije violine, dvije viole i violončelo u g-molu KV 516. U Mozartovu djelu Zagrebačkom kvartetu se pridružio mladi violist Hrvoje Phillips iz Zagrebačkih solista, koji će u buduće zamijeniti svojega profesora Antu Živkovića. Prvih osam od 45 godina radnoga staža Ante Živković je proveo u Simfonijskom orkestru HRT-a, Zagrebačkom komornom orkestru i Zagrebačkim solistima, a potom je punih 37 idućih godina posvetio Zagrebačkomu kvartetu. Prekrasni ton viole u rukama toga izvanrednog glazbenika uvijek je izazivao pozornost publike i kritike. Na prigodnoj svečanosti nakon koncerta Anti Živkoviću je u ime Zagrebačkoga kvarteta zahvalio Goran Končar, a Srećko Šestan je pročitao pismo ministra kulture Bože Biškupića. Predsjednik Hrvatskog društva glazbenih umjetnika Prerad Detiček predao je Živkoviću simbol Društva Zlatno zvono Lotršćak, a predsjednik Hrvatske udruge orkestralnih i komornih umjetnika Zvonimir Stanislav predao mu je Nagradu za životno djelo. [V. Požgaj]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="24">
<p>U košarci nema Dugog Sela i Ivanić Grada za favorite</p>
<p>U nogometnom kupu svake nas sezone iznenadi poneki drugoligaš ili trećeligaš koji se kroz gusto rešeto natjecanja provuče daleko u ždrijebu i izbaci ponekog favorita, na ponos svoga gradića ili sela koji će o tome brujati desetljećima i nazdravljati velikoj pobjedi uz mlado vino i kotlovinu. </p>
<p>Najupečatljiviji ostaju porazi hrvatskih velikana, tako će se zauvijek pamtiti Dinamovi »waterlooi« - Dugo Selo i Ivanić Grad, gdje je maksimirski prvoligaš, u trenutku dominacije u prvenstvu, posrnuo na nekim grbavim livadama. Kup uzima danak i na europskim travnjacima, od trećeligaša su znali ispadati i veliki Real, Manchester United i Bayern. U tome je najveća čar kupa, mali mogu pobijediti velike. </p>
<p>Svugdje je tako, osim u - hrvatskoj košarci. Netko se od »mudrih glava« dosjetio kako bi se naši najbolji klubovi, dakle oni koji igraju u Goodyear ligi, trebali ekspresno odraditi obveze u kupu. Prevedeno, uključiti se tek u čevrtfinale, korak prije »final foura«, kada postoji 0,1 posto mogućnosti da se susretnu regionalnim ligašem za koji bi utakmica protiv, primjerice Cibone, bila događaj desetljeća u kojem bi se lokalni heroji suprotstavili euroligašu. </p>
<p>Prema propozicijama Kupa Krešimira Ćosića, u prvom su krugu predviđena samo dva mjesta za pobjednike pet regionalnih liga. U drugom se krugu uključuju momčadi iz vrha A-1 lige, a tek u trećem krugu, odnosno četvrtfinalu, dolaze na red najbolji (Cibona, Zadar, Zagreb...). Njima igranje kupa, »ta mala neugodnost«, samo uzima dragocjene termine u zgusnutom rasporedu rezerviranom za važnije stvari. U nogometu je drugačije, Dinamo i Hajduk ulaze u šesnaestinu finala. Ali oni imaju vremena, ne igraju nikakve regionalne lige... </p>
<p>U tome je bit, regionalna liga »pojede« veći dio sezone, pa domaće obveze treba odraditi što prije i bez puno komešanja. Tako se i hrvatsko prvenstvo, kao i kup, igra po ekspres-formuli. Goodyearligaši u domaćoj ligi provedu tek 45 dana, igrajući i po tri utakmice tjedno, nadoknađujući izgubljeno vrijeme. </p>
<p>Iva Perdec Augustić</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Ljubičić nezaustavljiivo grabi prema Šangaju</p>
<p>MADRID</p>
<p> – Ivan Ljubičić je postao hrvatski tenisač s najviše uzastopnih pobjeda na Touru te se primaknuo još jedan korak bliže Mastersu. Pritom je Ivan Grozni opasno »visio«. Čileanac Fernando Gonzalez vodio sa je 6-4, 2-0 u četvrtfinalu ATP turnira iz »masters« serije u Madridu i činilo se kako će uzvratiti Ljubičiću za poraz prije tjedan dana u četvrtfinalu Beča. Ipak, nakon dva sata i 11 minuta Ljubičić je upisao 15. uzastopnu pobjedu – 4-6, 7-6 (2), 6-4 – i tako srušio rekord Gorana Ivaniševića. Ujedno je bitno udaljio iz utrke još jednog konkurenta za završni turnir najboljih osam u Šangaju.</p>
<p>»Cilj je sve bliži i bliži. I ova pobjeda je bitna, jer Gonzalez je uoči Madrida bio šest bodova iza mene, a još se puno tenisača nada osmom mjestu. Što dalje idem, sve je važnije. Ulozi su sve veći i veći. I zato mi ova pobjeda puno znači«, rekao je Ljubičić.</p>
<p>Osim što je Ljubičić nadigrao izravnog konkurenta za Masters, pomogao je i Amerikanac Robby Ginperi pobjedom protiv 13. tenisača svijeta Davida Ferrera. Ukoliko Ljubičić izborio i treće uzastopno finale, na novoj ATP »utrci za prvaka« bit će na diobi osmog mjesta s Rusom Maratom Safinom, koji je već osigurao Masters osvajanjem Australian Opena na početku sezone. [I. Mi.]</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Portland je favorit, ali se Zagreb ne predaje </p>
<p>PAMPLONA</p>
<p> – Najbolji rukometaš svijeta Ivano Balić i njegovi suigrači iz Portland San Antonija dočekat će u subotu (18 sati) na svom terenu momčad Zagreba, kako bi odigrali utakmicu 4. kola skupine G Lige prvaka. Nakon posrtaja i izvučenog boda u 1. kolu kod Schaffahausena, zagrebaši su kod kuće pobijedili Portland SA i Pelister, što im je donijelo prvo mjesto u skupini G. Iako gostuju kod favorita skupine, zagrebaši se ne predaju. </p>
<p>»Portland je favorit, ali Zagreb je psihički rasterećen, ovo nije odlučujuća utakmica, jer nam još dolazi Schaffhausen. Ključna će biti dobra obrana i kontra, a napad treba dobro razvući Portlandovu obranu«, kaže Lino Červar, prvi Zagrebov strateg. </p>
<p>Nedostajat će im Dalibor Anušić, koji je zbog ozlijeđenog oka ostao kod kuće, te Nikša Kaleb, koji je ozlijedio koljeno upravo protiv Portlanda SA prije dva tjedna u »dvojci« Doma sportova. </p>
<p>Portlandu će, pak, nedostajati ozlijeđeni desni šuter Mateo Garralda, otprije je ozlijeđen Alberto Martin, no na svojem je terenu španjolski prvak ipak favorit.</p>
<p>»Zagreb je u pozitivnoj fazi, uhvatio je ritam, posložio obranu, vratari dobro brane, a kad je tako u napadu se uvijek nađe neko rješenje. I ovo će biti jako zanimljiva utakmica«, misli Ivano Balić. [I. M.]</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Opreznost donosi bodove</p>
<p>Pobjedom bi Splićani napravili uzlet prema vrhu ljestvice i naznačili da se oporavljaju od slabog starta </p>
<p>Hajduk je svjestan da mu se u Gradskom vrtu Osijek žarko želi revanširati za poraz sa 0-6 u 1. kolu hrvatskog prvenstva. Tada je »bijelima« upravljao Ćiro Blažević, a sada je za kormilom Ivan Gudelj. Bitna je to razlika u shvaćanju nogometa i postavkama igre, pa je sasvim sigurno da će hajdukovci opreznijom igrom učiniti sve da ostanu neporaženi u Gradskom vrtu. </p>
<p>Pobjedom bi, pak, Splićani napravili još jedan mali uzlet prema vrhu prvenstvene ljestvice i naznačili da se oporavljaju od slabašne bodovne žetve s početka prvenstva. </p>
<p>»Nismo izgubili pet utakmica u nizu i cilj nam je i protiv Osijeka ostati neporaženim. Međutim, remi bi samo donekle ispunio naša očekivanja. Pobjeda je ono što bi nas vratilo u život«, rekao je veznjak Dario Damjanović. </p>
<p>Posebnu glad za revanšom osjeća bivši hajdukovac Almir Turković. Ljubimac Poljuda, igrač lucidnog poteza Turković neočekivano je pred početak sezone dobio izlazno pismo, ali mu nije isplaćen dug od 700-tinjak tisuća kuna. Turković gladan osvete bit će najveća prijetnja »bijelima«, a rekao je: </p>
<p>»Dvije i pol sezone na Poljudu bile su mi kao u priči. Dominirali smo hrvatskim nogometom, ali je posljednjih šest mjeseci bilo za zaborav. Moj je dojam da nisam zaslužio ovakav kraj u Hajduku i učinit ću sve da na zelenom travnjaku pokažem da još uvijek mogu igrati dobar nogomet.« </p>
<p>Ivan Gudelj neće previše mijenjati sastav. Zbog žutih kartona neće moći računati na Đolongu i Marčića, a na njihove će pozicije uskočiti Bartulović i Ćaćić. Prema tome, Hajduk će u Osijeku igrati u sljedećem sastavu: Pletikosa, Vučko, Granić, Kralevski, Bišćević, Ćaćić, Damjanović, Bartulović, Kranjčar, Blatnjak i Bušić. Nakon završetka utakmice u Gradskom vrtu hajdukovci ostaju u Slavoniji i u nedjelju će igrati protiv nižerazrednog ligaša Bogdanovaca. </p>
<p>Inače, u četvrtak navečer fizioterapeut Hajduka i hrvatske reprezentacije Dominik Sizgoreo stradao je u prometnoj nesreći, pa nije otputovao s Hajdukom u Osijek. Slomio je nos te mora nositi Schantzov ovratnik, no njegov se povratak očekuje vrlo brzo. </p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Marić želi Zahoviča </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Hoće li sad Cibalia »platiti« za sve i istrpjeti Dinamov bijes nagomilan porazom protiv Naftaša u kupu? Ili je možda »slučaj Ivanić« tek najava novog niza Dinamovih tmurnih igara na kakve smo naviknuli prošle sezone? Kako god bilo, Dinamo će se prvenstvenom utakmicom u subotu u Maksimiru (18 sati) nastojati »ispričati« navijačima za poraz u kupu. Trener Josip Kuže najavio je i neke promjene u sastavu, pa bi od prve minute trebali istrčati: Turina – Buljat, Drpić, Ćorluka, Čale – Etto, Mamić, Chago; Modrić – Marić, Eduardo.</p>
<p> Novost je, dakle, »unapređenje« Silvija Marića iz veznog reda u napad.</p>
<p> »Mogu ja igrati i špicu i veznog i iza dvojice napadača. Jedino je bitna forma. A dosad nisam bio u onakvoj u kakvoj sam morao biti. Kad dođete u tridesetu, morate biti disciplinirani, posebno paziti na prehranu. Evo, jedem žitarice i pijem vodu, ha, ha...«</p>
<p> Jednako je vickasta bila i Dinamova predstava u Ivanić Gradu u kojoj je reakcija javnosti bila baš kao Marićeva na spomen žitarica i vode.</p>
<p> »Ma, da smo mi igrali loše, rekao bih 'ajde, razumijem'. Nama ništa ne uđe, a oni zabiju tri gola. Da čovjek ne povjeruje!«</p>
<p> Teško je bilo povjerovati i u naglo propale pregovore oko dolaska Zlatka Zahoviča u Dinamo. A Marić bi ga volio vidjeti u momčadi.</p>
<p> »Prijatelj sam sa Zahovičem. Bilo bi dobro da dođe. Volio bih to. Volio bih da dođu i on i Šimić i Leko!«</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Kraj sezone za Federera?</p>
<p>Je li ozljeda Rogera Federera gora od prvotne dijagnoze? Švicarski teniski genijalac možda će propustiti ostatak sezone ukoliko se ispostavi da mora na operaciju zbog ozljede ligamenata, »zarađene« tijekom treninga prije dva tjedna. Federer je otkazao nastup u Madridu, kao i na turniru u njegovom rodnom gradu Baselu slijedećeg tjedna. Glasine govore kako je Federer ozlijedio tri ligamenta, jedan gore od ostala dva, pa je stoga operacija jedna od opcija. [I. Mi.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="30">
<p>Sirija umiješana u Haririjevo ubojstvo </p>
<p>Izvješće UN-a o ubojstvu Haririja mnogao bi biti povod američkoj administraciji za vojnu intervenciju protiv Sirije </p>
<p>Iako pritisnuta s dosad najvećom serijom problema i skandala, Bijela kuća ne isključuje mogućnost novog rata na Srednjem istoku u kome bi Sjedinjene Države mogle ponovo izravno sudjelovati.</p>
<p>Krajem ovog tjedna, Washington je ponovo odbio isključiti mogućnost vojne akcije protiv Sirije. SAD je za svoju novu odlučnost prema Siriji sada dobio povod iz UN-a. Glavni tajnik Kofi Annan objavio je da je primio izvješće o nalazima istrage oko atentata na bivšeg libanonskog premjera Rafika Haririja. Naime, u četvrtak poslije podne, njemački tužitelj Detlev Mehlis, predao je Vijeću sigurnosti završne rezultate istrage o tome, tko bi mogao stajati iza ubojstva Haririja, 14. veljače ove godine. Mehlis je ustanovio da mnoge veze izravno upućuju na [umješanost] sirijskih sigurnosnih dužnosnika u taj atentat. Čak navodno neki tragovi vode prema samome predsjedniku Libanona, Emileu Lahoudu.</p>
<p>U međuvremenu, sirijski predsjednik Bashar al Assad tvrdi da Sirija nije umiješana u ubojstvo Haririja. U intervjuu s njemačkim novinama Die Zeit, on je rekao, kako je Sirija »100 posto nevina«. Međutim, te poruke čini se ne prolaze u Washingtonu. Posebno ne nakon izvješća UN-a koje se bazira na istrazi sa 400 svjedoka i na dokumentaciji od oko 60.000 stranica. Izvješće navodno upućuje na umješanost Sirije i Libanona u organizaciju atentata na premijera Haririja. </p>
<p>Govoreći u senatskom Odboru za međunarodne odnose, državna tajnica Condolezza Rice nije uspjela izbjeći odgovor na pitanja senatora: Planira li Busheva administracija napad na Siriju ili Iran. Jer, te dvije zemlje omogućavaju stranim borcima da prelaze u Irak, gdje se bore protiv koalicionih snaga i Amerikanaca. Senatore je posebno zanimala mogućnost vojne intervencije protiv Sirije jer je izvješćem UN-a administracija dobila neposredni povod protiv Damaska.</p>
<p>Rice je, međutim, odgovorila da diplomatski kurs s Damaskom još uvijek nije iscrpljen. Ali, dodala je kako i vojna opcija ostaje otvorena: Sirija i Iran moraju odlučiti, žele li se svrstati uz stvar rata ili uz stvar mira. </p>
<p>»Predsjednik Bush nikad ne uklanja sve opcije sa stola, a i ne treba«, rekla je Condoleezza Rice očito zabrinutim senatorima. Šefica State Departmenta ipak nije nagovijestila je li predsjednik spreman ponuditi neki konkretan plan Kongresu oko eventualne, nove vojne intervencije protiv Irana ili Sirije.</p>
<p>Izvješće njemačkog tužitelja Mehlisa Vijeću sigurnosti poziva Siriju da raščisti oblak sumnje koji se nad nju nadvio te da odgovori na neriješena pitanja. A to je ono, na čemu će Washington, bez obzira na sve afere koje ga potresaju, narednih dana sigurno inzistirati. </p>
<p>Erol Avdović</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Ubijen oteti odvjetnik </p>
<p>Al Janbijevo ubojstvo moglo bi zaplašiti i druge diktatorove branitelje čija fizička zaštita navodno nije dovoljna</p>
<p>U Bagdadu je ubijen oteti Saadoun Sughaier al Janabi, jedan od trinaestorice odvjetnika koji na sudskom procesu započetom u srijedu brane svrgnutog iračkog predsjednika Saddama Husseina. </p>
<p>Njegovo tijelo pronađeno je na smetlištu u istočnom bagdadskom predgrađu pored džamije Fardous. Otmicu je u četvrtak, prema policijskim izvorima, izvršila skupina naoružanih ljudi koja je iznenada upala u Al Janabijev ured u istočnom dijelu Bagdada.</p>
<p>Al Janabi bio je mlađi suradnik u Saddamovom odvjetničkom timu. Njegovo ubojstvo bi moglo ozbiljno zaplašiti i druge diktatorove branitelje čija fizička zaštita navodno nije dovoljna. U svakom slučaju, likvidacija Al Janabija već je otvorilo mnoge špekulacije o tome tko bi mogao stajati iza tog dosta znakovitog čina. </p>
<p>Otmica i ubojstvo Saddamovog odvjetnika, puštanje na slobodu otetog novinara britanskog Guardiana Roryja Carrolla i uhićenje Saddamovog nećaka Yassera Sabawija, samo upotpunjuju irački mozaik gotovo pravog bezvlašća. Pogibija šestorice američkih vojnika, koja se dogodila u posljednja 24 sata, također se uzima kao novi dokaz da nasilje i teror ponovno dobivaju veliki zamah. </p>
<p>Sukobi su zabilježeni na više mjesta nakon nekoliko relativno mirnih dana tijekom održavanja referenduma o nacrtu iračkog ustava. Unatoč svemu, najviši dužnosnici američke administracije vide u Iraku neke stanovite znake smirivanja nasilja. S time se donekle slaže i aktualni irački predsjednik Jalalal Talabani (Kurd). Po njemu, započeto suđenje Saddamu Husseinu praktički znači da je »irački narod počeo vladati«. </p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Iran posredovao u oslobađanju britanskog novinara </p>
<p>Rory Carroll, novinar britanskog lista Guardian koji je u srijedu bio otet u Bagdadu, u međuvremenu je pušten na slobodu. Carroll je se telefonski javio matičnoj redakciji u Londonu, potvrdivši da su ga nepoznati otmičari pustili iz podzemne ćelije u kojoj su ga držali.</p>
<p>Ispričao je da su mu otmičari najprije oduzeli svu odjeću i natjerali ga da obuče stare dronjke. Vezanih ruku, 33-godišnji novinar proveo je 36 sati u zamračenoj prostoriji u podrumu neke bagdadske obiteljske kuće. Premda ne zna tko su bili njegovi otmičari, dopisnik Guardiana misli da se možda radilo o nekoj kriminalnoj bandi. Vjeruje se da su njegovom brzom oslobađanju pridonijeli intenzivni pritisci Londona i Dublina, budući da je Carroll Irac, kao i intervencija iračke vlade. Sasvim izuzetno, ovaj put je intervenirao i Iran. Vlada u Teheranu izdala je, naime, apel kojim zahtijeva da se odmah pusti Guardianovog novinara. </p>
<p>Odiseja mladog dopisnika, otetog nakon trosatnog intervjua u Bagdadu s jednom Saddamovom žrtvom, završila je neočekivano brzo i dobro. Rory Carroll bio je mnogo sretnije ruke od 66 svojih kolega iz svih zemalja, koliko ih je poginulo u dvije i pol godine Iračkog sukoba.</p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Barroso nagovara Blaira na božićni proračun </p>
<p>Vrijeme odmiče, a dogovor o EU proračunu nije na vidiku, što stvara nervozu na dvije adrese: u Londonu i Bruxellesu. </p>
<p>Samo nekoliko dana prije odražavanja neformalnog summita EU-a, predsjednik Europske komisije José Manuel Barroso u vrlo je dramatičnom tonu zatražio od Blaira da se potrudi i da se u prosincu na kraju britanskog predsjedanja Europskom unijom postigne dogovor o proračunu. »Ako se to ne dogodi otvorit ćemo razdoblje političke nestabilnosti, a to je zadnje što trebamo. Novi neuspjeh bi uistinu teško pao«, izjavio je Barroso. </p>
<p>Iako je Blair za 27. listopada u Hampton Courtu zakazao neformalni summit kako bi se pokušali riješiti nagomilani problemi EU-a, nitko nema iluzija da će nakon tog sastanka problem proračuna biti prošlost. Uvidjevši da se u dva dana, koliko obično traju sastanci na vrhu, neće imati o čemu razgovarati što bi moglo dovesti do konkretnog pozitivnog rezultata, britanskog predsjedništvo summit je pretvorilo u jednodnevni sastanak pod šifrom »zgusnutije i kvalitetnije rasprave«. U stvarnosti, na taj način je, već su naveli neki diplomati, skraćeno vrijeme za dodatne svađe. Kako bi se one izbjegle, Blairov glasnogovornik je već unaprijed izjavio kako će glavna tema britanskog neformalnog summita biti izazovi potaknuti globalizacijom, a ne proračun Unije.</p>
<p>Blair na dogovor o proračunu također računa u prosincu. »Vjerujem da se dogovor može i mora postići na sastanku u prosincu, i ja ću osobno uložiti sve napore kako bi se to ostvarilo«, izjavio je Blair </p>
<p>Posljednji pokušaj dogovora o proračunu propao je u lipnju kad su Francuska i Njemačka zatražile smanjenje britanskog rabata iz Unijine blagajne, a Blair odbio svaku pomisao o tome dok ne dobije obećanje da će EU smanjiti subvencije za poljoprivredu, o čemu Pariz ne želi ni čuti. Riječ je o sukobu dviju koncepcija; anglosaksonskom pozivu za modernizacijom EU-a, i galskoj zabrinutosti oko ukidanja poljoprivredne i socijalne zaštite.</p>
<p>Barroso, u pokušaju da prekine pat-poziciju oko proračuna Unije za razdoblje 2007.-2013., predlaže stvaranje fonda EU-a kojim bi se ublažile socijalne posljedice globalizacije.</p>
<p>Bruno Lopandić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="34">
<p>Najdraža crna kraljica</p>
<p>Bez obzira na to kakva je oblika, boje i mirisa, čokolada se uvijek topi u ustima, budeći zadovoljstvo i tek za romansom, ljepotom i ljubavi</p>
<p>Posljednjih dvanaest godina prelijepi umbrijski grad Perugia nije poznat samo kao ugledno sveučilište, nego i tradicionalno okupljalište ljubitelja čokolade. Od 15. do 23. listopada središnji se trgovi i ulice pretvaraju u pozornicu jedinstvenog Eurochocolate festivala, na kojem oko 900.000 čokoljubaca ima randezvous s najomiljenijom poslasticom na svijetu. Pa iako je tema tog neobičnog talijanskog događanja uvijek ista, zahvaljujući idejama i mašti organizatora iz jeseni u jesen je drukčija i neponovljiva. Lani su domaćinima u pomoć priskočili vodeći dizajneri, i pokazali dotad (ne)moguću povezanost čokolade i stanovanja. Potkrijepili su je čokoladnim ukrasima različitih boja i oblika, koji su samo u Perugi ukrašavali interijere. No proteklog tjedna na Eurochocolateu sve je bilo podređeno »Čokoladnoj revoluciji«, organizatorskom naumu da izlagače i posjetitelje potaknu na promjene mjesta u kojima žive, te načina razmišljanja. Odazvalo se 120 izlagača (prerađivača kakaa, te proizvođača čokolade i čokoladnih proizvoda), dok su za središnji show izdvojili »Crveni oktobar« u kojem je zvijezda dana bila čokolada s ljutom papričicom. </p>
<p>Bili su to zabavni prizori za povjesničare čokolade, to više što su baš u takvu okusu uživali prvi ljubitelji čokoladnog napitka. Bilo je to davno, u vrijeme civilizacije Maja, kad se od ploda drva kakaovca na primitivan način pripravljao čudotvoran napitak. Sve i svakog je osvojio neobičnim okusom, pa se biljka podrijetlom iz amazonskih i srednjoameričkih prašuma počela cijeniti. Prozvana je Theobroma cacao (Hrana bogova), koju je lako prepoznati po širokom i visokom deblu, kožastim listovima, crvenim cvjetovima i mahunastim plodovima. Botaničari baš kao i Indijanci tvrde da kakaovac svake godine ima 2030 plodova, u kojima je 3040 sjemenki. Kad se mahune uberu, otvaraju se drvenim čekićem da bi se izvadile sjemenke, te ostave fermentirati pokrivene listovima banane. Ondje se pretvaraju u alkohol i šećernu tekućinu koja istječe, a potom se razvijaju čokoladni okusi, što je znak da se sjemenke počnu sušiti i usitnjavati. Neka plemena kao, na primjer, i danas panamski Guaymi Indijanci uvaljaju ih u kuglice, te od samo sedam u kotlu pripremaju topli i gusti napitak.</p>
<p>Katkad ga baš kao i Asteci, koji su od Maja preuzeli običaj ispijanja tamnog napitka, zaslade šećerom, ili piju gorkog kao što je to uobičavao kralj Montezuma. On je prvi napitku nazvanom cacahuacuahuite dodavao ljute papričice. Dakako ni arheolozi nisu uspjeli dokučiti što ga je na to potaklo. U 16. stoljeću tu njegovu strast uočili su i španjolski osvajači, pa je franjevac Bernardin de Sahaguna proučavao od čega se priprema kraljevski napitak, a Cortes ga je pompozno donio u Španjolsku. Indijanski su napitak počeli kuhati na kraljevsku dvoru, no bez dodataka ljute papričice. Kuhari su mu dodavali cimet i <FONT COLOR="#CC3300"><b>šećer</b></FONT>, pa toplu čokoladu preporučili drugim europskim vladarima i plemićima. Ubrzo su u njemu počeli uživati i bogati pučani, što odaje podatak iz 1650. kad se počeo nuditi u jednoj oxfordskoj krčmi, a potom i u londonskim Cacao Tree Clubu i White Chocolate Houseu. Nova moda ispijanja čokolade potakla je »šmekere« da mu dodaju konjak, likere i malo narezanih oraha i lješnjaka. U najdražem piću aristokracije uživao je i čuveni zavodnik Giacomo Casanova, uvjeren da je riječ o djelotvornom afrodizijaku, no za Goethea i Voltairea ono je bilo poticaj za nove spisateljske ideje, baš kao i Mozartu za pisanje novih glazbenih djela.</p>
<p>Kad industrijska revolucija počinje diktirati europsku svakidašnjicu, promijenila se i navika korištenja kakaa. Ponajprije zahvaljujući domišljatom engleskom istraživaču Walteru Churchmanu, koji je svijetu 1728. predstavio hidrauličnu prešu na paru, kojom kakaovac postaje sitniji. Za prekretnicu u proizvodnju čokolade pobrinuo se nizozemski kemičar Coenrad Van Houten osmislivši hidrauličnu prešu kojom je ekstrahirao čak 50 posto kakaova maslaca. Nakon toga maslac više nije plivao po površini čokolade, a dobivena smjesa mljela se u prah, i s dodatkom alkalnih soli lakše miješala s vodom. Nove mogućnosti privukle su engleskog proizvođača Francisa Fryja da se odluči za takvu proizvodnju u svom bristolskom pogonu. Čokolada je postala ukusnija i prve tvornice ozbiljna prijetnja malim europskim vlasnicama »slatkih« radionica. Pogotovo otkako je sreću 1879. počeo tražiti agilni Švicarac Rodolphe Lindt, kojem je prvom uspjelo proizvesti glatku čokoladu! Mnogi čokoljupci otada mogu bez žvakanja osjećati neodoljivu privlačnost okusa i mirisa čokolade, koja je postala »mračnim« predmetom želja. Svaki zalogaj čokolade asocira na užitak, ljepotu i romansu, pa se uz nju vežu slatke priče o ljubavi i moći.</p>
<p>1001 vrsta čokonapasti</p>
<p>Za omiljenost čokolade presudna je i besprijekorna ambalaža čokolada i čokoladnih proizvoda, kojih se na tržištu trenutačno nudi 1001 vrsta. To je moguće, jer se dovitljivošću čokodizajnera od crne, smeđe (mliječne) i bijele čokolade mogu oblikovati čuda. No uvijek jednako mame, bez obzira na to imaju li oblik pločica, bombona ili oblike inspirirane predmetima, biljem i cvijećem koje nas okružuje. Pritom će neki važno reći da im je draža čokolada s dodatkom mljevenih oraha i lješnjaka (poput legendarnih pralina), te voća i u novije vrijeme povrća! No čokoljupci bi nam pritom sigurno zamjerili da na taj popis ne dodamo i čokoladu za kuhanje, u prahu, te za prekrivanje (couverture). Kad se za sve to zna i još vidi na festivalu čokolade koji se održava u Perugi, tada milijunima najdražoj slastici provjereno nitko ne može odoljeti. Pogotovu ako je čokoladna smjesa načinjena od vrhunskog criollo kakaa (iako se u proizvodnji većine čokoladnih proizvoda koristi slabija vrsta forastero). Tada se zaboravlja i da 10 dekagrama čokolade ima 565 kalorija, te opravdava kako je lijek za srce i kosti. No nikad se ne smije prejesti čokoladom, baš kao ni čokoladom začinjenim kolačima, ili piti tople i hladne napitke. To vrijedi i za korištenje parfema i pomada, i u toj varijanti neodoljivo privlačne čokolade.</p>
<p>Marinka Đaković</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Glazba kao anestetik </p>
<p>Za vrijeme brušenja ili vađenja zuba, ugodna melodija može povećati učinak anestezije. Ona može čak i porod učiniti ugodnijim iskustvom </p>
<p>Nedavno je istraživanje pokazalo da neki od nas doživljavaju glazbu uzbudljivijom od bilo čega drugoga. Za to su zaslužni snažni hormoni – endorfini, koji se stvaraju u mozgu za vrijeme slušanja glazbe. Ti hormoni imaju svojstvo olakšavanja bolova i izazivanja ugodni, euforičnih stanja.</p>
<p>Bilo našim vlastitim izborom, bilo slučajno – glazba je dio našeg svakodnevnog života. Sigurno smo već čuli laganu umirujuću muziku u nekim dizalima, u stomatološkim ordinacijama, bankama, u telefonskim slušalicama dok čekamo vezu, ili vedru, zabavnu glazbu u nekim trgovačkim središtima koja pridonosi da veseli i raspoloženi trpamo hranu i piće u kolica i da sa smiješkom plaćamo na blagajni.</p>
<p>Gotovo svatko od nas voli neku vrstu glazbe i kad je čuje počinje lupkati stopalom o pod u njenu ritmu ili zapjeva u automobilu uz voljenu melodiju s radija. Bez obzira na to je li u pitanju Bach, jazz, rock, duhovna pjesma ili pop, glazba znatno utječe na naše raspoloženje. Prava glazba u pravo vrijeme donosi nam veselje i ublažava premorene i iscrpljene živce. Ona nas »diže« kad smo »dolje« i umiruje nas kad smo uzbuđeni. Može nam izazvati suze ili probuditi želju za hranom, učenjem ili vođenjem ljubavi.</p>
<p>Neke su studije pokazale da se ritam srčanih otkucaja usklađuje s glazbom, odnosno ubrzava se ili usporava, ovisno o ritmu. Glazba također utječe i na ritam disanja, na krvni tlak, stezanje želuca i na razinu stresnih hormona u krvi. Premda pojedini ljudi različito reagiraju, lagana, mirna, instrumentalna glazba općenito smiruje reakcije na stres, a brže glazbene varijante povećavaju budnost, živahnost i uzbuđenje. Nađite, stoga, glazbu koja vas oraspoložuje. Glazba može poboljšati izdržljivost tijela, regulirajući disanje i dovodeći vas u raspoloženje za tjelovježbu, trening. Oni koji treniraju uz rock imaju osjećaj da ne vježbaju tako naporno. Kad se pacijentima svirala glazba prije, za vrijeme ili nakon operacije, uočeno je da ona smanjuje zabrinutost, bol, smanjuje potrebu za lijekovima, te ubrzava izlječenje. U jednoj studiji, kad je ugodna, umirujuća glazba bila svirana u operacijskoj sali tijekom čitave operacije – količina sedativa potrebnih pacijentu bila je prepolovljena.</p>
<p>Za vrijeme bušenja ili vađenja zuba, prikladna glazba u stomatološkoj ambulatni može povećati učinak anestezije. Glazba može čak i porod učiniti ugodnijim iskustvom. Pokazalo se da, uz odgovarajuće tjelesne vježbe i vježbe disanja, glazba može smanjiti bol i vrijeme trajanja poroda čak za dva sata, dok istodobno povećava euforiju uzrokovanu samim porodom. U našoj današnjoj kulturi terapija glazbom pomaže ljudima u borbi protiv emotivnih i fizičkih posljedica mnogih bolesti. Muzički terapeuti upotrebljavaju glazbu za olakšavanje i poboljšavanje psihoterapije. Obavljen je eksperiment koji se sastojao u tome da su u dvije bolnice, na odjelima za intenzivnu njegu srčanih bolesnika, puštali laganu, tihu glazbu. Glazba je smanjila srčanu frekvenciju, snizila krvni tlak, povećala toleranciju za bol i smanjila zabrinutost i depresiju.</p>
<p>Terapija glazbom korisna je u liječenju mnogih bolesti, uključujući rak, probleme s dišnim sustavom, moždani udar, upalu zglobova i šećernu bolest. Glazbu se primjenjuje i da se olakša uzimanje i smanje nuspojave takvih potencijalno neugodnih liječenja, kao što je kemoterapija, zračenje i hemodijaliza. </p>
<p>Glazba se opsežno primjenjuje u liječenju bolesti kao što su glavobolja, bolesti probavnog sustava, depresija, dakle bolesti s jakom emocionalnom komponentom.</p>
<p>Još jedna nevjerojatna činjenica: glazba može biti »hranjiva« za prijevremeno rođenu djecu. Kad se takvoj novorođenčadi »propisalo« slušanje Brahmsove »Uspavanke«, rezultati su bili iznenađujući. Djeca su brže dobivala na težini i mogla su se otpustiti iz bolnice tjedan dana prije nego djevu koja nisu slušala glazbu.</p>
<p>Glazba nema utjecaj samo na liječenje bolesnih, nego i na obrambene, imunološke funkcije zdravih ljudi. Poznato je da visoke razine stres-hormona u krvi mogu »prigušiti« naš obrambeni sustav, međutim, glazba može pomoći u njihovu nadzoru.</p>
<p>Još je prije 2500 godina grčki filozof Pitagora zagovarao dnevno pjevanje i sviranje nekog instrumenta kao pomoćnog načina za »čišćenje« emocija od briga, žalosti, straha i ljutnje.</p>
<p>Dr. Ivo Belan</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="36">
<p>Profesoricu premlatio šipkom zbog ukora</p>
<p>Profesorica je uspjela pobjeći iz razreda u zbornicu sa lakšim ozljedama</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Za vrijeme ispita u Školi za cestovni promet na Kennedijevu trgu jedan je 15-godišnji učenik, koji je prije nekoliko dana zaradio ukor, metalnom šipkom tukao 39-godišnju profesoricu Mirjanu Vidanović po glavi, oko 9.10 sati. Naime, njih dvoje su se i prošli tjedan posvađali, nakon čega je dječak zaradio ukor zbog vladanja, što je vjerojatno i razlog napada, navode u policiji. Naime, tada se mladić njihao na stolici, a profesorica ga je nekoliko puta upozorila da prestane što on nije htio. Ovaj ga je put upozorila da makne ruksak s prolaza između klupa, a kako je dječak opet odbio poslušati zaprijetila mu je da će ga poslati ravnatelju na razgovor. U tom je trenutku dječak iz torbe izvadio metalnu šipku, dužine oko 42 centimetara i promjera 1.5 centimetara, i počeo ju mlatiti pred razredom. Nastavio ju je tući po glavi i tijelu i kada je pala na pod, a u pomoć profesorici priskočila su djeca iz razreda i razdvojila ih. </p>
<p>Profesorica je uspjela pobjeći iz razreda u zbornicu sa lakšim ozljedama, a dječak je pobjegao u obližnji kafić gdje ga je policija zatekla, navodno uplakanog. </p>
<p>Ozlijeđena profesorica zaradila je srećom lakše ozljede na potiljku, lijevom laktu, nadlaktici i podlaktici i odvezena je u KB Rebro odakle je nakon nekoliko sati i puštena. Dječak je, navodno, već prošloga tjedna zaprijetio napadnutoj nastavnici. Obrada nasilnog maloljetnika je u tijeku, a moguća je prekvalifikacija djela nasilničkog ponašanja. O incidentu će biti obaviješteno Držvno odvjetništvo za mladež. </p>
<p>Marina Kovačević</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>»Dužnika« objesili naglavačke</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Suđenje Anti Zidaru (56), Petru Jeliću (51) i Mariju Jeliću (30), zbog prijetnji i oduzimanja slobode N.S. nastavljeno je u petak na zagrebačkom Općinskom sudu svjedočenjem supruge oštećenoga. Ona je potvrdila da je suprug N.S. došao kući pretučen i krvav, kako je ranije i rekao sucu. »Zvali smo sestričnu koja ima fotoaparat da možemo snimiti ozljede. Nismo htjele zadirati u njegovu intimu, pa jedino genitalije nismo slikale, iako su ga i tuda tukli«. Trojac je, prema optužnici, zbog nerazriješenih imovinskih odnosa, u srpnju 1999. oteo N.S. iz Branimirove ulice, odvezao u Črnkovec u Veliku Goricu, gdje su ga tukli i prijetili mu. Nepoznata ga je osoba s nadimkom »Legionar«, koja je tada bila u društvu okrivljenih, najprije udarila šakom i glavu i ispred hotela »Central« uvukla silom u »audi« berlinskih registarskih oznaka. Muškarci su ga potom odvezli u Utrine, gdje su presjeli u »omegu«, u vlasništvu Zidara. Po dolasku u Črnkovec, vezali su ga »štrikom« za noge i prebacili preko grede preko koje je visio više od pola sata, tvrdi oštećeni. Kako mu glava nije bila previše daleko od poda, više od pola sata udarao je njome o beton. »Jedan Hrvat više- manje«, govorili su mu otmičari, neprestano spominjući suprugu i djecu oštećenog, te da će mu ubiti i unuče ako bude potrebno. Tukli su ga, rekao je neprestano po genitalijama. Kada su ga, nakon sat i pol vratili u Zagreb i iskrcali u Zapruđu, upozorili su ga »ako spomeneš policiji mrtav si«. Prvookrivljeni Zidar porekao je događaj, rekavši da je oštećeni njega nazivao telefonski i prijetio mu, sve dok nije promijenio broj. »U ime duga od 50.000 maraka, 1998. dao mi je mercedes«, tvrdio je. Petar Jelić također je zanijekao djelo, tvrdeći da njegov sin Mario tada uopće nije bio u Hrvatskoj već u Njemačkoj gdje žive i rade. </p>
<p>Anita Krmek</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Suputnik poginuo, dvojica kritično</p>
<p>RIJEKA, CRIKVENICA</p>
<p> - Vedran Mulac (26) iz Rijeke poginuo je u petak oko 3.30 sati u prometnoj nesreći koja se dogodila u Ulici Pehlin u Rijeci. </p>
<p>Mulac je bio suvozač u osobnom automobilu »renault twingo«, registracijskih oznaka RI 929-AU, kojim je u pravcu Viškova upravljao N.C. (28) iz Viškova. Vozač »tvinga« izgubio je kontrolu nad upravljačem nakon izlaska iz desnoga zavoja te prešao na lijevu stranu kolnika gdje je bočnom stranom svoga automobila udario kombi »renault master«, registracije RI 711-FV, koji je dolazio iz suprotnoga smjera i za čijim je upravljačem bio S.K. (42) iz Rijeke. Vedran Mulac na mjestu je poginuo, a vozač »tvinga« i drugi putnik iz automobila, I.V. (30) iz Rijeke, zadobili su ozljede opasne po život. </p>
<p>Nakon što su ih vatrogasci izvukli iz smrskanoga automobila prevezeni su u sušačku bolnicu i zadržani na liječenju u Jedinici intenzivnog liječenja. </p>
<p>Očevid na mjestu nesreće obavio je istražni sudac riječkoga Županijskog suda Vladi Bosner. </p>
<p>Promet je na toj prometnici tijekom trajanja očevida bio u prekidu do 5.35 sati i odvijao se zaobilaznim pravcima. </p>
<p>U četvrtak se dogodila i prometna nesreća u Crikvenici u Ulici Kralja Tomislava kod kućnoga broja 34 oko 6.50 sati, kada je na kolnik srušena pješakinja M.P. (55) iz Crikvenice koja je tom prilikom također zadobila po život opasne ozljede. Naime, dok je pretrčavala cestu srušio ju je »renault twingo«, registracije RI 727-IN kojim je upravljao D.M. (53) iz Općine Vinodolske.</p>
<p>Tomislav Rukavina</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Nudeći pomoć pokradu naivne građane</p>
<p>ZADAR</p>
<p> - Na zadarskom su se području pojavili novi prevaranti na bankomatima. Policija upozorava građane da ne nasjedaju na slučajne prolaznike koji uz bankomate nude »svoju pomoć«. Scenarij je sljedeći, prevaranti unaprijed u otvor za karticu na bankomatu umetnu foliju pa kad stavite svoju karticu, bankomat je »proguta«. U tom trenutku nailazi »dobronamjerni prolaznik« i kaže: »Pokušajte ponovno ukucati pin, možda profunkcionira«. Naravno, prevarant tada zapamti pin koji je ukucan, a nakon što osoba ode u banku prijaviti kvar, prevarant odstrani foliju, dobije karticu natrag i podigne gotovinu s tuđeg računa. Tako je u petak jedan 25 godišnjak iz Zadra prijavio da mu je u četvrtak oko 20 sati u Ulici Ivana Pavlinovića iz bankomata »OTP Banka« ukradena bankovna kartica na način da je karticu bacio u bankomat, koji ju je zadržao, a provjerom u banci utvrđeno je da mu kartica nije zadržana u bankomatu, već ukradena. Iz PU zadarske opozoravaju građane da je ovo već treći slučaj krađe kartica na isti način u zadnjih mjesec dana. Svi su se slučajevi dogodili u večernjim satima, kada na ulicama ima manji broj prolaznika pa je prevarantima lakše provesti svoj naum. Ujedno, apeliraju se građani da ne nasjedaju na takve i slične prijevare i da svaki slučaj odmah prijave policiji.</p>
<p>Mia Veršić</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Vještak isključio smrt od čira na želucu</p>
<p>BJELOVAR</p>
<p> - Svjedočenjem sudskog vještaka dr. Josipa Škarića u petak je nastavljeno suđenje za ratni zločin protiv civilnog stanovništva četvorici Virovitičana. Vještačenje je obavljeno temeljem iskaza svjedoka. Valjalo je utvrditi uzrok smrti Bogdana Mudrinića čije tijelo još uvijek nije pronađeno. Prema svjedočenju Đure Svorcana, kojeg su ispitali suci istražitelji, Bogdana Mudrinića su uvečer privele nepoznate osobe u maskirnim uniformama, te su ga pred ulazom, na stubištu srušili i pretukli. Tući su ga nastavili i kada je ležao, te mu je potom jedan od prisutnih uniformiranih muškaraca skočio objema nogama na prsni koš.</p>
<p>»Nakon toga je Bogdan Mudrinić zašutio, pa su ga ubacili u susjednu prostoriju odakle se hroptanje čulo cijele noći i dio prijepodneva kada je prestalo«, stoji u iskazu Đure Svorcana koji je u isto vrijeme bio pritvoren u zatvoru unutar virovitičke vojarne. Od supruge Bogdana Mudrinića vještak je bio upoznat sa činjenicom da je Bogdan bolovao od čira na želucu, te je u dva navrata i operiran. Vještak Škarić potvrdio je vjerojatnost smrtnog ishoda nakon premlaćivanja bez obzira je li Bogdan dobio udarac u prsni koš, nakon čega bi vjerojatno došlo do loma rebara, razdiranja organa prsišta, te krvarenja, iskrvarenja i smrti.</p>
<p>»Sličan bi mehanizam ozljeda uslijedio i nakon skoka na trbuh pri čemu bi došlo do razdora crijeva sa jednakim tijekom bolesti i smrtnim ishodom. Obje mogućnosti uklapaju se u svjedočenje Đure Svorcana i supruge Bogdana Mudrinića. Na pitanje branitelja optuženih bi li do smrti moglo doći spontano radi puknuća čira na želucu vještak je odgovorio da bi se u tom slučaju radilo o znatno duljem vremenu umiranja, te bi potrajalo barem nekoliko dana do smrtnog ishoda. </p>
<p>Senka Budimir</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="41">
<p>Od 2006. ukida se olovni benzin i plavi dizel</p>
<p>Ubuduće će se koristiti običan neobojani dizel i bezolovni benzin s posebnim aditivom</p>
<p>Ina od 1. siječnja 2006. ukida prodaju posljednjeg olovnog benzina i plavog dizela, doznajemo u toj tvrtki. </p>
<p>Umjesto obojanog plavog dizela koristit će se po sastavu uglavnom identičan običan dizel, a umjesto posljednjeg benzina s olovom neki od bezolovnih benzina s posebnim aditivom koji već proizvodi Inina tvrtka kćer Maziva.</p>
<p>To neće donijeti povećanje troškova korisnicima tih goriva, tvrdi INA. Poljoprivrednici i ribari će uz odgovarajuće potvrde Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva običan dizel kupovati po dotadašnjoj cijeni plavog dizela, na koji se, zbog pomoći tim gospodarskim granama, nije plaćala većina državnih davanja. Konkretno, oni će od 1. siječnja kupovati gorivo na kartice, a država će ih subvencionirati prema fakturi prodane ribe, najavio je ministar Petar Čobanković.</p>
<p>Time će se lakše kontrolirati potrošnja tog subvencioniranog goriva, što će pridonijeti i sprječavanju sive ekonomije. </p>
<p>Završetak prodaje olovnog benzina krajem ove godine propisan je zakonom o kvaliteti naftnih derivata koji se prodaju na hrvatskom tržištu.</p>
<p>Po okvirnim procjenama stručnjaka, na stare automobile otpada nešto manje od deset posto ukupnog broja vozila koji se kreće oko 1,5 milijun. Njima će vožnja čak pojeftiniti. Naime, stručnjaci Maziva tvrde da je litra bezolovnog benzina, s odgovarajućom količinom aditiva, dosta jeftinija od litre olovnog benzina, dosad izrazito najskupljeg Inina goriva.</p>
<p>S druge strane, Ini će omogućiti smanjivanje troškova i jednostavnije poslovanje. Neće više trebati bojati plavi dizel, osiguravati velike spremnike u rafinerijama i terminalima kao i male spremnike te posebne agregate za ta goriva na crpkama.</p>
<p>Ali koristi bi, po mišljenju stručnjaka, bile još veće kada bi nove kartice za plavi dizel umjesto kupovine određene količine tog subvencioniranog goriva omogućavale kupovinu određene vrijednosti tog goriva.</p>
<p>Prije ulijevanja novih goriva u dosadašnje spremnike za olovni benzin i plavi dizel najavljuju njihovo temeljito čišćenje.</p>
<p>Lani je bilo planova da se uz olovni benzin i plavi dizel ukine i prodaja ekstra lakog loživog ulja, koje bi također, uz odgovarajuće potvrde nadležnih službi, zamijenio obični dizel. Međutim, od toga se u međuvremenu odustalo.</p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>BDP u prvom polugodištu porastao 3,4 posto</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - U drugom je tromjesečju u Hrvatskoj zabilježena relativno visoka međugodišnja stopa realnog rasta BDP-a od 5,1 posto, što je znatno više od ostvarenog porasta u prvom kvartalu, od 1,8 posto, pa tako stopa rasta BDP-a za prvu polovicu ove godine iznosi 3,4 posto. Ostvarena stopa pokazuje da je došlo do usporavanja rasta za 0,6 postotnih bodova u odnosu na prvo polugodište prošle godine, napominju analitičari Hrvatske gospodarske komore u najnovijim Gospodarskim kretanjima. No, realna stopa rasta za drugi kvartal bila je najviša od posljednjeg kvartala 2002. na što je najviše utjecao realni rast izvoza roba i usluga, od 6,7 posto te porast osobne potrošnje, za 4,4 posto. Rastu BDP-a pridonio je i rast zaliha, dok je doprinos rasta investicija u kapital, koji je iznosio 3,2 posto, bio gotovo četiri puta manji nego u istom razdoblju lani. Na razini polugodišta zabilježeni je rast BDP-a bio manji nego u istim razdobljima prethodne četiri godine. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Pregovori s EU jačaju kunu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Pregovori o ulasku Hrvatske u Europsku uniju mogli bi potaknuti jačanje kune, upozorava se u listopadskim prognozama Raiffeisen banke.</p>
<p>Naime, kako se budu odvijali pregovori o ulasku Hrvatske u Uniju, može se očekivati i rast interesa stranih ulagača. Visoki proračunski manjak zahtijevat će snažno financiranje, koje bi se trebalo ostvariti velikim privatizacijskim prihodima. Zbog svega toga, do kraja godine može se očekivati jačanje potražnje za kunama. Rezultat toga bit će niža razina tečaja nacionalne valute prema euru nego u posljednje dvije godine, tvrde makroekonomisti Raiffeisena u najnovijim RBA Analizama.</p>
<p>Prema njihovim prognozama, prosječan tečaj kune u ovoj godini iznosit će 7,44 kuna za euro, a krajem godine za euro će se dobivati 7,55 kuna.</p>
<p>Jačanje kune trebalo bi ponovno uslijediti u sljedećoj godini i nastaviti se prema ljetnim mjesecima. Na to će utjecati kako očekivani jači priljev deviza u 2006. godini, tako i uobičajeno sezonsko jačanje kune, tvrde analitičari Raiffeisena. Dodaju kako ne treba zaboraviti ni na planove države da u sljedećoj godini veći dio proračunskoga manjka financira zaduživanjem na domaćem tržištu, što je bio snažan čimbenik jačanja kune u prvom dijelu ove godine. </p>
<p>Zbog svega toga, njihove projekcije govore da će prosječan tečaj u 2006. iznositi 7,42 kuna za euro, a kraj sljedeće godine trebali bismo dočekati s tečajem od 7,54 kune za euro. [A. M.]</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Crno tržište uništava domaće govedarstvo </p>
<p>NOVSKA</p>
<p> - Zbog uvoza brazilske i poljske »junetine« nastavljaju se problemi tvrtki i poljoprivrednih gospodarstava koji se bave uzgojem i tovom junadi. Poljska se govedina na hrvatskom tržištu prodaje kao junetina, a turistima je ljetos umjesto domaće junetine servirano brazilsko konzervirano »svježe« meso.</p>
<p>O tome su članovi Udruge za tov i uzgoj junadi »Baby beef« ponovno upozorili predstavnike Ministarstva poljoprivrede. Vlasnik novljanske tvrtke Korina Željko Mirosavljević tvrdi kako je »problem i crno tržište na kojem se proda više od 80 posto teladi, junadi i goveda, a da sve se može regulirati donošenjem strategije o razvoju govedarstva.«</p>
<p>Prijeratnih se godina na području Novske godišnje uzgajalo oko 6000 grla visokokvalitetne junetine, koja se plasirala na talijansko i drugo zapadnoeuropsko tržište, kaže Mirosavljević, ističući da bi se takva proizvodnja, kad bi nadležne državne institucije uvele reda u tu djelatnost, mogla ostvariti i danas. [Z.S.]</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Pokrenut portal kupujemhrvatsko.com</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Studenti Fakulteta elektrotehnike i računarstva (FER) pokrenuli su portal www.kupujemhrvatsko.com koji je namijenjen informiranju internetskih korisnika o hrvatskim proizvodima. Portal je namijenjen i educiranju mladih ljudi o gospodarskoj situaciji u državi, a namjera je i poticanje studenata na kupnju hrvatskih proizvoda. Na portalu se nalaze gospodarske informacije o trenutačnoj situaciji u državi, informacije o domaćim proizvodima, te brojne statistike. [I. S.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="46">
<p>Ne prijeti opasnost po ljudsko zdravlje</p>
<p>Sanader: U tijeku su sve potrebne mjere za suzbijanje ptičje gripe</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – »U tijeku su sve potrebne mjere za suzbijanje ptičje gripe, a prema procjeni stručnjaka, ne prijeti opasnost po ljudsko zdravlje«, izvijestio je u petak uvečer premijer Sanader, nakon što je zajedno s ministrima održao izvanrednu telefonsku sjednicu Vlade u povodum otkrića virusne influence ptica podtipa H5 u organima šest labudova iz jata koje je sletjelo na ribnjak Grudnjak kod Orahovice. Prema propisanoj proceduri, isti uzorci uputit će se odmah u referalni laboratorij EU za ptičju gripu u Wey Bridgeu u Velikoj Britaniji radi konačne potvrde je li riječ o virusu H5N1. Kako je izjavio premijer Sanader, unatoč tome što nije potvrđeno da se radi o virusu H5N1, Vlada je donijela zaključke. Već postojeće Stručno povjerenstvo za praćenje epidemiološkog stanja i prevenciju ptičje gripe nastavlja djelovati kao Krizni stožer na čelu s ministrima poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva, te zdravstva i socijalne skrbi. Također se zadužuje Krizni stožer da nastavi pratiti stanje. Vlada Republike Hrvatske obavješćuje javnost da su u tijeku sve potrebne aktivnosti i mjere za suzbijanje eventualnog širenja virusa. No kako je ponovio premijer Sanader, prema svim dostupnim informacijama i stručnim procjenama ne prijeti opasnost po ljudsko zdravlje. Vlada Hrvatske i mjerodavna tijela tijekom večeri u ovom slučaju obavijestili su Europsku komisiju i Međunarodni ured za epizootiju i susjedne zemlje. »Vlada na ovaj način želi upozoriti sve zemlje srednje i jugoistočne Europe na mogućnost ove pojave i na potrebu stalne razmjene informacija«, istaknuo je premijer Sanader te dodao da se rezultati i konačna potvrda je li riječ o virusu H5N1 mogu očekivati za nekoliko dana. [T. Grdić/ K. Hrnjkaš/M. Petković/M. Sajler/B. Terglav]</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Zabranjen promet peradi u cijeloj državi</p>
<p>Bolest potvrđena na šest od dvanaest uginulih labudova </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Virus ptičje gripe pronađen je u uginulim labudovima na ribnjacima Poljoprivrednog poduzeća »Grudnjak« u Zdencima, u neposrednoj blizini Orahovice, potvrđeno je u petak uvečer iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva.</p>
<p>Od dvanaest uginulih labudova, koji su dostavljeni 19. listopada u Veterinarsku stanicu Orahovica d.o.o., virus influence ptica podtipa H5 izdvojen je iz organa njih šest. Isti uzorci uputit će se na daljnju provjeru u laboratorij za influencu ptica u Weybridgeu u Velikoj Britaniji. </p>
<p>Naime, na ribnjaku orahovičkog PP-a »Grudnjak« radnici su u četvrtak pronašli 12 uginulih labudova od kojih je veterinarska služba na čelu sa županijskim veterinarskim inspektorom Antunom Andelfingerom uzela uzorke i poslala na analizu za virus ptičje gripe.</p>
<p>Na tim ribnjacima inače neprestano obitava između 130 i 150 labudova i u posljednjih 10 do 15 godina njih 20-ak ugiba od starosti ili nekih drugih uzroka, kako tvrdi Dušan Alebić, direktor PP-a Orahovica. Iako nije sumnjano na virus ptičje gripe, pozvane su mjerodavne službe, a uzorci poslani na analizu.</p>
<p>Treba napomenuti da su, nakon uzimanja uzoraka, labudovi spaljeni i zakopani.</p>
<p>Ribnjak Grudnjak inače je jedna od 20 lokacija na kojoj je predviđen monitoring ptica radi prevencije virusa ptičje gripe. </p>
<p>Ministarstvo je odmah stavilo na snagu zabranu prometa peradi u cijeloj državi osim transporta peradi iz intenzivnih uzgoja u klaonice pod posebnim uvjetima i nadzorom veterinarske inspekcije. Držanje peradi na otvorenom te lov na pernatu divljač također je strogo zabranjen, a obvezna je dezinfekcija svih vozila za prijevoz životinja, naročito peradi. Svi objekti za uzgoj i držanje peradi moraju se osigurati i pridržavati higijenskih i biosigurnosnih mjera. </p>
<p>U krugu promjera 20 kilometara od ribnjaka Grudnjak Ministarstvo je stavilo na snagu posebne odredbe i to ponajprije zabranu prometa sve domaće peradi i pernate divljači iz uzgoja u što su uključeni meso, jaja i ostale mesne prerađevine, te klanje peradi za vlastite potrebe.</p>
<p>Ministarstvo će popisati sva gospodarstva na tom području koja uzgajaju perad, a svi gospodarstvenici dužni su obavijestit Ministarstvo o svim zdravstvenim promjenama svoje peradi. Također, Ministarstvo je zabranilo i izdavanje svjedodžbi o zdravstvenom stanju za sve vrste životinja.</p>
<p>Uz to, zabranjuje se i održavanje stočnih sajmova za sve vrste životinja u krugu od 20 kilometara od ribnjaka Grudnjak, a to zahvaća Virovitičko-podravsku, Požeško-slavonsku i Osječko-baranjsku županiju. Na ribnjaku je čak i ograničeno kretanje neovlaštenim osobama, a svi labudovi s tog područja bit će ubijeni. [Katarina Hrnjkaš/Bojan Terglav]</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Upozorenja svjetskih javnozdravstvenih dužnosnika</p>
<p>Svjetski javnozdravstveni dužnosnici upozoravaju na mogućnost pandemije ptičje gripe, jer je vrlo opasni soj virusa zarazio ptice i perad od istočne Azije sve do Europe. Trenutačno su ispunjena dva od tri potrebna uvjeta za globalnu epidemiju gripe, odnosno pandemiju, tvrdi Greg Poland s američke klinike Mayo, izvijestio je u petak Glas Amerike na internetskim stranicama. Po Polandovim riječima prvi je uvjet pojava novog virusa na koji ljudi još nisu razvili imunitet, a, drugi, činjenica da taj virus može zaraziti i izazvati bolest kod ljudi. »Preostali uvjet potreban za razvoj pandemije je da virus razvije sposobnost prijenosa izravno s čovjeka na čovjeka. Kada se to dogodi, imat ćemo nove vremenske odrednice - 'prije' i 'poslije' pandemije«, tvrdi Poland.</p>
<p> Zaraze ljudi za sada su relativno rijetke - ukupno 117 slučajeva, po podacima Svjetske zdravstvene organizacije - i u svim se slučajevima radilo o zarazi osoba u kontaktu s bolesnim pticama. </p>
<p> Znanstvenici upozoravaju da bi virus mogao mutirati, te tako dobiti sposobnost izravnog prenošenja među ljudima. Na nedavnom brifingu za osoblje Kongresa, na Capitol Hillu, Tara O'Toole, sa Sveučilišta Pittsburgh, naglasila je kako se »ne radi samo o još jednom zdravstvenom pitanju«. »Ako dođe do takve pandemije, to će biti katastrofa koja će uništiti čitave zemlje«, dodala je. Najbolja usporedba o kakvoj je opasnosti riječ vjerojatno je pandemija gripe iz 1918. koja je iza sebe diljem svijeta ostavila između 20 i 50 milijuna mrtvih. Globalna epidemija smrtonosne gripe mogla bi praktički zaustaviti gospodarstva u pogođenim zemljama, upozoravaju zdravstveni stručnjaci. </p>
<p> Za razliku od 1918., danas su na raspolaganju moderni lijekovi i cjepiva. Ali, to nas možda neće spasiti, kaže Jeffrey Levi sa Sveučilišta George Washington, ako ne bude dovoljno novca i dobre organizacije.</p>
<p> Levi procjenjuje da bi priprema za pandemiju gripe samo u Americi stajala i do osam milijardi dolara. On naglašava potrebu da se pruži podrška Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji koja je u svakom trenutku točno upoznata sa stanjem širenja zaraze među pticama. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Neće biti iskapčanja plina</p>
<p>Plinovod do Splita mora biti završen do 2009., kazao je premijer nezadovoljan brzinom plinofikacije Hrvatske </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Sa svoje sjednice u petak Vlada je građanima poručila kako čini sve da ove zime ne bude nikakvih problema u opskrbi plinom te da sigurno neće biti iskapčanja kućanstava.</p>
<p>Premda je učinjeno sve da ne dođe do problema u opskrbi plinom, pomoćnik ministra gospodarstva Željko Tomšić ističe da je problem u tome što Hrvatska ima samo jedan dobavni plinovodni pravac koji nije dovoljan. Zbog toga je nužno što prije osigurati i drugi pravac preko Mađarske, a sa Srbijom se pregovara o spajanja na njihove plinovode, izvijestio je Tomšić. </p>
<p>Hrvatska godišnje troši oko 2,9 milijardi prostornih metara prirodnog plina, 60 posto zadovoljava vlastitom proizvodnjom, dok 40 posto uvozi.</p>
<p>Nakon što je, prije Vladine sjednice, održan sastanak Povjerenstva za opskrbu plinom, premijer Ivo Sanader poručio je da je projekt plinofikacije Hrvatske jedan od apsolutnih prioriteta Vlade. Nezadovoljan brzinom radova i stalnim kašnjenjima u plinofikaciji, premijer inzistira da se svi rokovi skrate, pa bi tako plinovod do Splita trebao biti završen dvije godine ranije - 2009. umjesto 2011. godine - a nakon toga bi se krenulo u plinofikaciju do Dubrovnika.</p>
<p>Sanader je nezadovoljan i brzinom radova na magistralnom plinovodu Pula-Karlovac i traži da on bude gotov u roku šest mjeseci, a u tom roku Ina mora završiti podzemni plinovod od platforme u Jadranu do Vodnjana. Sanader traži i dovršenje plinovoda Lučko-Ivanja Rijeka da bi ta »plinska kralježnica« bila završena. </p>
<p>Izgradnju dobavnih pravaca i plinovoda, ističe Sanader, mora pratiti i izgradnja lokalne distribucijske mreže zbog čega će biti organiziran niz sastanaka sa županima i gradonačelnicima, a premijer najavljuje kako će osobno nadzirati rad svih tvrtki i institucija vezanih uz plinofikaciju.</p>
<p>Vlada je Saboru u hitnu proceduru poslala nacrt prijedloga zakona o državnim potporama koji je, istaknuo je premijer Sanader, ispit zrelosti hrvatskoga gospodarstva. </p>
<p>Država će i dalje davati potpore, ali ne na dosadašnji način u kojem su lokalni šerifi ishodovali potpore za svoje gubitaše, istaknuo je premijer i dodao kako potpore moraju imati razvojnu funkciju.</p>
<p>Ministar financija Ivan Šuker objasnio je da se ovim zakonom neće smanjiti broj potencijalnih korisnika potpora, nego će se one dijeliti na efikasniji način. Sve potpore morat će, naime, dobiti »zeleno svjetlo« Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja. Država će i dalje voditi brigu o strateški važnim gospodarskim granama poput brodogradnje i drvne industrije, dok su poljoprivreda i ribarstvo izuzeti iz zakona. </p>
<p>Od 2001. do 2004. godine država je podijelila 32,2 milijarde kuna potpora, što znači da svaki zaposleni građanin godišnje izdvoji čak 5920 kuna za državne potpore. </p>
<p>Vlada obnovila vozni park</p>
<p>Glasnogovornik Vlade Ratko Maček izvijestio je u petak novinare da je država za svoje potrebe nabavila 22 nova automobila - dva »mercedesa S« i sedam »E« klase, devet BMW »petica« i četiri »passata«. No, njezin vozni park time se neće povećati jer istodobno otkazuje najam 23 automobila. Novi automobili nabavljeni su putem financijskog leasinga preko Croatia leasinga d.o.o, a državu će to u iduće četiri godine koštati 10 milijuna kuna koje su osigurane u ovogodišnjem proračunu. U cijenu je uključeno i održavanje auta uz garanciju, kaže Maček. Kupnju novih automobila Maček objašnjava starošću postojećeg voznog parka, te iznosom od 8,8 milijuna kuna koliko je u protekle tri i pol godine država dala na ime najma i održavanja 23 automobila od Inine tvrtke kćeri ITR. Osim toga, Maček pojašnjava da je financijski leasing povoljniji za državu. Novi automobili već su u centralnom skladištu, a nabavljeni su putem tvrtki Euroline, Tomić i Zubak. </p>
<p>Marija Pulić</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Labus: Žao mi je zbog Vukovara</p>
<p>VUKOVAR </p>
<p> – »Tko dođe u Vukovar, osjeća da se tu ljudima dogodila velika tragedija. Žao mi je zbog toga. Želio bih vjerovati da će svi oni koji su počinili zločine, bez obzira na nacionalnost, biti kažnjeni«, izjavio je u petak u Vukovaru potpredsjednik vlade Srbije Miroljub Labus prigodom potpisivanja Deklaracije o ponovnoj uspostavi trajektne linije između Vukovara i Bača u Vojvodini. </p>
<p> Deklaraciju su uz Labusa potpisale nizozemska ministrica razvojne suradnje Agnes van Ardenne i hrvatska ministrica vanjskih poslova i europskih integracija Kolinda Grabar-Kitarović. Tom Deklaracijom Nizozemska se vlada obvezala donirati trajekt, dok su se Hrvatska i Srbija obvezale otvoriti granice na Dunavu u Vukovaru i Baču, te uspostaviti i održavati pogranični trajektni promet. </p>
<p>Ministrica Grabar-Kitarović je istaknula da trajektna veza ne znači samo intenziviranje gospodarske suradnje između dvije zemlje nego vodi međusobnom pomirenju i razumijevanju. »Glavni cilj Hrvatske je ulazak u EU, a razvijanje dobrosusjedskih odnosa ključ je ostvarenja tog cilja«, rekla je Grabar-Kitarović. Čestitavši Hrvatskoj na početku pregovora o ulasku u EU, ministrica Van Ardenne istaknula je nizozemsku potporu na tom putu, što se ogleda i u činjenici da je bilateralna suradnja između dvije zemlje na godišnjoj razini porasla za 15 milijuna eura. Govoreći o potrebi razvijanja prekogranične infrastrukture, Van Ardenne je rekla da je i trajektno povezivanje Vukovara i Bača korak u tom smjeru. »Potpisima na Deklaraciji daje se potpora novoj suradnji na dobrobit oba naroda«, rekla je Van Ardene dodavši da će trajekt iz Nizozemske biti dopremljen u Hrvatsku na proljeće. Dopremijer Srbije Miroljub Labus istaknuo je važnost jačanja veza Hrvatske i Srbije. »Naše zemlje prepoznale su zajednički cilj, a to je EU«, rekao je Labus dodavši kako će integriranje Hrvatske u EU ubrzati i približavanje Srbije zajednici europskih naroda. »Jedni drugima nećemo biti kočnica, već pouzdan saveznik«, istaknuo je Labus. Prije potpisivanja Deklaracije delegacije triju zemalja u pratnji domaćina skupa vukovarsko-srijemskog župana Bože Galića i vukovarskog gradonačelnika Tomislava Šota brodom su oplovili buduću trajektnu trasu Vukovar - Bač, kojom je prije Domovinskoga rata redovito plovila skela, a koja je sada službeno pogranični prijelaz između Hrvatske i SCG. Cijeli projekt trajektnog povezivanja Vukovara i Bača financira vlada Kraljevine Nizozemske sa 1,5 milijuna eura, s tim da je cijena trajekta oko milijun eura, a ostatkom novca financirat će se održavanje trajekta. Time bi njegovo poslovanje bilo osigurano za iduće dvije godine. </p>
<p>Ministrica Agnes van Ardenne u petak je u Vukovaru, u nazočnosti ministra poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva Petra Čobankovića, a u okviru projekta Svjetske banke »Agriculture Acquis Cohesion«, potpisala s regionalnom koordinatoricom Svjetske banke Karin Shepardson administrativni sporazum o davanju Republici Hrvatskoj četiri milijuna eura nepovratnih sredstava namijenjenih osiguranju tehničke pomoći za dovršetak uspostavljanja Agencije SAPARD. Ta Agencija upravljat će istoimenim pristupnim fondom EU-a za poljoprivredu i ruralni razvitak. U petak u večernjim satima nizozemska se ministrica u Vukovaru susrela s predstavnicima nekoliko vukovarskih nevladinih udruga.</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Dogodine 30 vojnika na Golanu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Hrvatski ministar obrane Berislav Rončević u petak je izjavio da se MORH sprema za sudjelovanje Hrvatske vojske u još jednoj mirovnoj misiji UN-a. Rončević je otkrio da je riječ o operaciji UN-a na Golanskoj visoravni (UNDOF), te da bi u nju dogodine moglo otići do 30 pripadnika naših Oružanih snaga.</p>
<p>Nakon sastanka ministara obrane zemalja srednjoeuropske inicijative (CENCOOP), koji je u petak održan u zagrebačkom hotelu »Westin«, hrvatski je ministar na konferenciji za novinare potvrdio da se prije zajedničkog skupa susreo s austrijskim izaslanstvom koje predvodi ministar obrane Guenther Platter, te da su razgovarali o mogućem uključivanju HV-a u tu misiju UN-a. Rončević je izrazio spremnost, ali i upozorio da upućivanju naših vojnika u mirovne operacije prethodi najprije procedura UN-a, a potom i domaćeg zakonodavstva, zaključno s odlukom Hrvatskoga sabora. Na novinarsko je pitanje odgovorio da MORH planira brojku do 30 pripadnika Oružanih snaga, koji bi u tu misiju mogli otići već tijekom iduće godine.</p>
<p>Ocjenjujući 7. sastanak ministara obrane članica CENCOOP-a vrlo korisnim, ministar je podsjetio da je riječ o jedinoj srednjoeuropskoj inicijativi u kojoj sudjelujemo zajedno s Austrijom, Mađarskom, Rumunjsko, Slovenijom, Slovačkom i Švicarskom. Nakon skupa članica CENCOOP-a, ministar je o obrambenoj suradnji razgovarao najprije sa slovenskim kolegom Karlom Erjavcem, a potom i s izaslanstvom slovačkog ministarstva obrane. »Siguran sam, a s time se već složio i kolega Erjavec, da u rješavanju svojih odnosa Hrvatska i Slovenija neće trebati usluge naših ministarstava«, poručio je hrvatski ministar obrane. [Mile Franičević]</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Vladin zrakoplov spasio život bolesniku </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Prošle nedjelje Hrvatska je vlada ustupila službeni zrakoplov kako bi se spasio život Stonjaninu Stijepu Lučiću, kojem su u zagrebačkoj Bolnici Merkur potom uspješno presađena jetra. </p>
<p>Lučić je bio dugogodišnji pacijent Kliničke bolnice Split, a na jetru je čekao godinu dana. </p>
<p>»Presretni smo i zahvaljujemo Vladi na pomoći, kao i svim liječnicima i Bolnici Merkur«, kazala je za Vjesnik vidno uzbuđena Veronika Lučić, supruga operiranog Stijepa, koji se uspješno oporavlja. </p>
<p>Stijepo Lučić iz Stona na poluotoku Pelješcu, rođen 1950. godine, Vladinim je zrakoplovom prebačen u Zagreb iz dubrovačke Zračne luke u Čilipima. Otac je dvoje djece, dvadesetpostotni invalid Domovinskog rata, i živi od poljoprivrede. </p>
<p>Kako saznaje Vjesnik, to nije prvi put da Vlada ustupa svoj zrakoplov u sličnim situacijama. U noći sa 21. na 22. listopada Vlada je ustupila zrakoplov kako bi se iz Dubrovnika u Zagreb prebacilo više organa donora. Dežurni transplantacijski koordinator Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi zaprimio je, naime, u petak ujutro dojavu o donoru u Općoj bolnici Dubrovnik. Ministartvo je potom od Ureda predsjednika Vlade zatražilo službeni zrakoplov kako bi se tijekom noći prvo iz Zagreba u Dubrovnik mogao prebaciti stručni liječnički tim koji će obaviti eksplantaciju, a potom i eksplantirani organi stići do primatelja u zagrebačkim bolnicama. </p>
<p>Vladin zrakoplov angažira se ponajprije zbog brzine nakon eksplantacije organa jer je vrijeme u kojem se organi moraju eksplantirati iz tijela donora i transplantirati u tijelo primatelja veoma ograničeno. </p>
<p>Branka Valentić</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Mesić pozvao Čileance da ulažu u Hrvatsku </p>
<p>SANTIAGO</p>
<p> - Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić, koji boravi u višednevnom posjetu Čileu predvodeći gospodarsko izaslanstvo, pozvao je u petak čileanske poslovne ljude da povećaju svoju nazočnost na hrvatskom prostoru.</p>
<p> »Moramo i možemo povećati ukupnu robnu razmjenu između dviju zemalja. Pravni okviri za bolju gospodarsku suradnju su utvrđeni«, kazao je Mesić obraćajući se sudionicima hrvatsko-čileanskoga gospodarskog foruma koji je u petak organiziran u čileanskoj gospodarskoj komori.</p>
<p> Mesić je kazao da dvije zemlje imaju goleme potencijale za jačanje gospodarske suradnje u industriji, brodogradnji, korištenju hrvatskih luka te slobodnih zona. </p>
<p> Hrvatski je predsjednik sudionicima foruma, među kojima je bio i predsjednik HGK Nadan Vidošević, rekao da bi i hrvatski izvoznici trebali više koristiti čileansko tržište, ali i tržište Južne Amerike.</p>
<p> Hrvatski je predsjednik na kraju istaknuo da dvije zemlje imaju identična nastojanja, a to je da kroz političke reforme ostvare socijalne i ekonomske reforme za dobrobit svojih naroda.</p>
<p> Nadan Vidošević je također ustvrdio kako ima prostora za unapređenje gospodarske suradnje između Čilea i Hrvatske, ali da su do sada problem predstavljao nepostojanje linijskog brodara koji bi ih povezivao. »Nadam se da ćemo uspjeti animirati čileansku stranu da iskoristi luke Ploče, Zadar i Rijeka«, kazao je Vidošević. [Hina]</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2005], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20051022].
|
