NA [2005], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20051021].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 132077 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>21.10.2005</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Oko 20 posto pekarnica pred zatvaranjem</p>
<p>Cilj je da u potrošačkim centrima velike pekarnice ponovo preuzmu vodeću ulogu u opskrbi stanovništva / Godišnje se prosječno potroši 85,5 kilograma kruha po osobi</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Nakon izmjena Zakona o posebnim uvjetima za stavljanje brašna na tržište, koje predlaže Vlada, zatvorit će se krug kontrole i suzbiti siva ekonomija, i to od proizvodnje pšenice i brašna do pekarskih proizvoda.</p>
<p>Mladen Pavić, glasnogovornik Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva, rekao je u četvrtak Vjesniku da se više od godinu dana provođenja ovog zakona pokazalo kako postoji mogućnost izbjegavanja plaćanja obveza prema državi.</p>
<p>Naime, uvođenjem evidencijskih markica za brašno nije u potpunosti eliminirano sivo tržište kruha, no prepolovljena je prodaja brašna u sivoj zoni.</p>
<p>Primjerice, u Hrvatskoj se godišnje prosječno potroši 85,5 kilograma kruha i peciva po osobi, a kroz sustav plaćanja prođe samo 170.000 tona, pa se može zaključiti da 200.000 tona ili 60 posto ukupne proizvodnje ide mimo zakona. Na to ukazuje i navodno nepromijenjena potrošnja kruha tijekom sezone, bez obzira na velik broj turista koji ljeti posjećuju našu obalu. </p>
<p>Otprilike 60 posto tržišta mlinarsko-pekarskih proizvoda drže male pekarnice, koje u pravilu peku i prodaju kruh na jednome mjestu. Pavić napominje da će se nakon izmjena i dopuna Zakona, izraditi i pravilnik kojim će se propisati prosječna količina proizvedenoga kruha i peciva od 100 kilograma pšeničnoga, raženoga i kukuruznoga brašna.</p>
<p>Ministarstvo poljoprivrede napokon je ove godine utvrdilo koliko pšenice treba za domaće potrebe. Riječ je o 550.000 tona, odnosno 35.000 tona mjesečno. </p>
<p>I dok proizvođači pšenice jedva spajaju kraj s krajem, proizvodnja kruha nikad nije bila unosnija. Privatne pekarnice niču kao gljive poslije kiše, pa se kruh peče i u garažama. </p>
<p>S druge strane, cjelokupna godišnja dobit mlinara nije dovoljna da se kupi, primjerice, 100.000 tona pšenice. Ali u sklopu sveobuhvatne reforme agrara, promjene moraju zahvatiti i mlinarsko-pekarsku industriju. Potrošnja pšenice je na razini zasićenja, a mlinarski kapaciteti su za oko 30 posto veći od stvarnih potreba, upozorava Vlada u ocjeni stanja mlinarsko-pekarskog tržišta.</p>
<p>Dakle, kod prerade pšenice treba doći do zatvaranja 15 do 20 posto postojećih kapaciteta. Na pekarskom tržištu će moći konkurirati mlinovi s dobrom tehnološkom i stručnom opremljenošću.</p>
<p>Ipak, najveće promjene se trebaju dogoditi u pekarstvu. Cilj je da u većim potrošačkim centrima ili mjestima velike pekarnice ponovo preuzmu presudnu ulogu u opskrbi stanovništva, jer su u stanju proizvoditi prehrambene proizvode bolje kakvoće.</p>
<p>U očekivanim uvjetima odgovornog rada prema zakonu te jače kontrole, može se očekivati da će se današnji broj obrtničkih radnji koje proizvode kruh gotovo prepoloviti.</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Vukovarska luka pokreće grad</p>
<p>Od devastiranoga gubitaša do gospodarskoga giganta: Glavni razlog uspona Luke Vukovar je otvaranje tržišta BiH, kojem je ta luka najbliža i najjeftinija kada je riječ o teretima koji stižu iz srednje Europe</p>
<p>Stiješnjena na uskom pojasu između željezničkih kolosijeka i moćnog Dunava, vukovarska luka je zadnjih godina postala oglednim primjerom poduzeća koje doživljava gospodarski uspon. Da se to događa u nekom drugom gradu, možda i ne bi bilo toliko čudno, međutim, osim Luke te pojedinih manjih tvrtki, Vukovar uglavnom muku muči s ostacima velikih socijalističkih giganata poput Borova, Vuteksa i Vupika. </p>
<p>Poslovne zone, u kojima tamošnji politički i gospodarstvenici vide svoju budućnost još nisu zaživjele. </p>
<p>U gradu, koji danas ipak ima drukčije lice nego prije nekoliko godina, iako u potpunosti nije završena ni obnova ni povratak stanovništva, i u kojem trenutačno ima oko 3000 nezaposlenih, svako poduzeće koje uspješno posluje, redovito isplaćuje plaće, regrese za godišnji odmor i božićnice, zaslužuje pozornost. </p>
<p>Direktor Luke Vukovar Tomislav Mihaljević s ponosom nam pokazuje uredna pristaništa, govori o dizalicama nabrajajući njihove marke i manevarske kvalitete te pokazuje skladišta šećera, željezne rude kao i Končarove transformatore koji će riječnim putem stići do svojih europskih odredišta. </p>
<p>Na vezovima uglavnom primjećujemo ukrajinske brodove jer ta zemlja ima vrlo razvijenu riječnu flotu, ali u luku pristaju ili Dunavom prolaze i teglenice sa zastavama mnogih drugih zemalja. Pravo stanje stvari najzornije nam otkriva pregled količine prekrcanih tereta po godinama. Tako je 1997. prekrcano nula tona. To je početak mirne reintegracije i uprava koja se vratila nije zatekla ništa. Nijednu dizalicu, dok je sve drugo od skladišta do manjih strojeva bilo zapušteno i odneseno. Sljedeće godine belgijska je vlada donirala jednu dizalicu - i posao je krenuo. Za početak skromnih 8000 tona. Taj se broj u sljedećim godinama postupno povećavao, nabavljene su i dvije nove dizalice, međutim, pravi uspon počinje 2004., kad su krajnji rezultati bili dvostruko veći od onih prethodne. </p>
<p>Ove godine bi rezultat u odnosu na prethodnu godinu mogao i više nego dvostruko porasti, s 290.000 na 612.000 tona u drugoj polovici listopada. </p>
<p>Direktor Mihaljević otkriva da je glavni razlog tog uspona otvaranje tržišta BiH. Vukovar je njihova najbliža i najjeftinija luka kada je riječ o teretima koji stižu iz područja od srednje Europe pa do Ukrajine. Zasad uvoze uglavnom željeznu rudu i <FONT COLOR="#CC3300"><b>šećer</b></FONT>, koji željeznicom iz Vukovara idu u BiH, a u odlasku brodovi ponekad put Rumunjske ili Bugarske odvezu i hrvatske proizvode, najčešće blokove, cigle. Na put će sada i Končarovi transformatori. </p>
<p>Mihaljević kaže i da je iz vukovarske luke jedan specijalni teret riječnim putem preko Amsterdama išao čak do Pariza. Na zidu njegova ureda stoji i masnom plavom bojom ucrtana ruta plovnog puta Dunavom od Crnog mora preko Vukovara te kanala Rajna-Majna do Roterdama i Sjevernog mora. </p>
<p>Luka danas ima nešto manje od 80 zaposlenih. Koliko je posla, govori i činjenica da se radi u tri smjene, po sedam sati. Ovo ljeto su radili i sve blagdane i nedjelje osim Velike Gospe. </p>
<p>Cilj je da klijenti koji su se nakon dugo godina vratili vukovarskoj luci budu zadovoljni. Usluga mora biti brza, ali također se očekuje i brzo plaćanje. Zasad tu nema nesporazuma.</p>
<p>Prosjek plaća u luci je na razini hrvatskoga, s tim što, kako upozorava Mihaljević, imaju vrlo malo administracije. Radnici pak imaju prilike doškolovati se za posao dizaličara ili viličara, što traje nekoliko godina, ali je to poduzeću isplativo jer ih na tržištu zapravo nema. </p>
<p>Što se tiče budućnosti, vukovarska luka ima već sada probleme s nedostatkom prostora. Postoje planovi za njezino širenje, no to je već druga priča. Zasad je bitna činjenica da se barem jedno od nekad velikih vukovarskih poduzeća oporavilo i ima snažan rast koji, kako nam to u razgovoru potvrđuje i gradonačelnik Tomislav Šota, zapravo cijeli grad vuče prema naprijed. </p>
<p>Marko Barišić</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Akcija za lakše kretanje invalida </p>
<p>Odluku o objektima koje treba prilagoditi donijelo je posebno povjerenstvo prema anketi provedenoj među invalidima</p>
<p>Osobe s invaliditetom koje žive u Pakracu, Vinkovcima, Sisku, Križevcima, Zadru, Splitu i Slavonskom Brodu uskoro bi trebale jednostavnije i lakše pristupati objektima u svojim gradovima. </p>
<p>Naime, Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti početkom tjedna potpisalo je ugovor o financijskoj potpori u iznosu od 1,5 milijun kuna, a taj će novac biti utrošen na postavljanje rampi i uklanjanje prepreka za osobe s invaliditetom. </p>
<p>Tako će Vinkovci uskoro dobiti prijeko potrebne rampe pred zgradom Centra za socijalnu skrb, HZZO-a i HZMO-a. U Dubrovniku će se, također, napraviti rampe pred zgradama HZZO-a i HZMO-a, dok će Križevci dobiti novi, invalidima prilagođen ulaz na gradski bazen. U Zadru će se riješiti problem ulaska invalida na gradsko kupalište »Vitrenjak«, a u Splitu će se osobama s invaliditetom osigurati rampa na ulazu u Polikliniku za rehabilitaciju osoba sa smetnjama u razvoju te na ulazu u Dom zdravlja. U Slavonskom Brodu za invalide će se prilagoditi šetalište Braće Radić, te ulaz u brodsku Tvrđavu, a život osoba s invaliditetom bit će olakšan i u Sisku, gradnjom rampe na ulazu u zgradu Gradskog poglavarstva. </p>
<p>Uskoro se očekuje i potpisivanje sličnog ugovora između Ministarstva i Grada Osijeka.</p>
<p>Odluku o objektima koje treba prilagoditi osobama s invaliditetom donijelo je posebno Povjerenstvo za projekt rješavanja pristupačnosti objektima osoba s invaliditetom, a podatke o željama osoba s invaliditetom u svim spomenutim gradovima dobili su kroz posebnu, među invalidima, provedenu anketu. </p>
<p>Spomenuto povjerenstvo prvi je put u Hrvatskoj uključilo predstavnike ratnih vojnih invalida iz Domovinskog rata, ali i civilnih udruga osoba s invaliditetom. </p>
<p>Projekt je nastavak prošlogodišnje akcije Ministarstva kada su slični ugovori potpisani s predstavnicima Valpova, Donjeg Miholjca, Virovitice, Novske, Slatine i Vukovara, a započeo je simboličnim puštanjem u uporabu rampe na domu zdravlja u Vukovaru i to na Međunarodni dan osoba s invaliditetom - 3. prosinca 2004. </p>
<p>Branka Valentić</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Oboljeli vozači opasnost na cesti!</p>
<p>Odgovornost je prebačena na liječnike koji su dužni obavijestiti policiju, ako utvrde da vozač više nije sposoban sigurno upravljati vozilom </p>
<p>Vozači kojima se pogoršalo tjelesno ili duševno stanje, a imaju valjanu vozačku dozvolu, jer su je dobili kad su bili savršenog zdravlja, ne moraju policiji prijaviti svoje novo zdravstveno stanje. </p>
<p>Sva odgovornost za takve vozače novim Zakonom o sigurnosti prometa na cestama, prebačena je na liječnike. Tek ako se na liječničkom pregledu ili u tijeku liječenja utvrdi da vozač više nije sposoban sigurno upravljati vozilom, liječnik koji je obavljao pregled ili liječenje, dužan je o tome obavijestiti policijsku upravu ili postaju u kojoj osoba ima prijavljeno prebivalište. Potom policija vozača za kojeg opravdano sumnja da zbog zdravstvenih razloga (oslabljen vid, sluh, te duševne bolesti poput manične depresije, shizofrenije i sl.) više nije sposoban sigurno upravljati vozilom, upućuje na izvanredan zdravstveni pregled. Nakon pregleda, vozačka dozvola izdaje se na rok naveden u liječničkom uvjerenju i s ograničenjima. </p>
<p>»Navedenih slučajeva je bilo u praksi, ali ne raspolažemo podatkom koliko, budući da se o tome ne vodi posebna evidencija«, kažu u MUP-ovom odjelu za odnose s javnošću.</p>
<p>Ako se vozač odbije podvrgnuti izvanrednom pregledu, čini prekršaj za koji je predviđena novčana kazna od svega 500 kuna.</p>
<p>Što je pak s vozačima, koji ne odu ni na redovni liječnički pregled, tako da liječnici nisu ni u mogućnosti o njihovoj nesposobnosti upravljanja vozilom obavijestiti policiju? Ništa, jer iako su se vozači, prema članku 231. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, dužni podvrgavati nadzornim zdravstvenim pregledima koji mogu biti redovni i izvanredni, to se, u biti, odnosi samo na vozače za koje je već prilikom dobivanja dozvole evidentirano da moraju ići na redovite liječničke preglede.</p>
<p>Tako članak 197. istog zakona, prema kojem vozač mora biti tjelesno i duševno sposoban upravljati vozilom, očito vrijedi samo kada se dobiva vozačka. </p>
<p>Bojan Terglav</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="5">
<p>Ekstra profit na znoju radnika</p>
<p>LJUBINKA MARKOVIĆ</p>
<p>Milijuni prekovremenih sati koje mjesečno odrade hrvatski radnici velika su rezerva za otvaranje novih radnih mjesta. Naravno, kad bi to poslodavci htjeli, a država im pomogla nižim nametima na plaće. Ni jedna institucija u državi posebno ne prati podatke o fondu prekovremenih sati. Postoje samo sindikalne procjene, pa je Sindikat trgovine izračunao da 65 tisuća radnika u maloprodaji godišnje odradi 25 milijuna neplaćenih prekovremenih sati. Samo u trgovini, iz rezerve prekovremenih sati moglo bi se otvoriti 20 tisuća radnih mjesta. Osim trgovaca, koji tjedno umjesto 40 odrade i 65 sati, mnogo je prekovremenog rada i u malim kafićima i restoranima, graditeljstvu, poljoprivredi i obrtu.</p>
<p>Prekovremeni sati radnicima se najčešće ne plaćaju. To potvrđuje i Vjesnikova anketa, prema kojoj gotovo 80 posto građana tvrdi da im poslodavac ne plaća prekovremeni rad. Ali zato na znoju radnika zarađuje ekstra profit. </p>
<p>Na 25 milijuna prekovremenih sati samo u trgovini vlasnici zarade 500 milijuna godišnje, za koliko bi trebali povećati plaće prodavača, te još 200 milijuna za neplaćene doprinose i poreze. Dok poslodavci tvrde da im je radnik zbog visokih doprinosa i poreza skup, zakinutom radniku posve su svezane ruke.</p>
<p>U strahu od otkaza malo će koji radnik prijaviti poslodavca inspekciji ili utužiti prekovremene na sudu. Prekršajne kazne za poslodavca su simbolične i »poticajne«. Sudeći prema tome što u nedavnim izmjenama Zakona o Državnom inspektoratu nije prošao prijedlog da se, osim u slučaju radna da crno, zabrani rad i ako poslodavac ne plaća radnika, besplatno raubanje ljudi još nije postalo društveno zlo. I nije ničiji problem, osim radnikov.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Da suradnji među regijama</p>
<p>ANDREA LATINOVIĆ</p>
<p>Gotovo 12-godišnji san najjače regionalne stranke u Hrvatskoj, IDS-a, koja je početkom devedesetih izašla s projektom Istra-regija, u završnoj je fazi. Kad su predsjednik stranke a danas istarski župan Ivan Jakovčić i njegovi sljedbenici na izborima 1993. dobili 73 posto glasova, propagirajući ideju Istre regije u centraliziranoj državi, stranka je na sebe navukla anatemu nepoćudnosti. IDS-ovce se optuživalo da žele odcijepiti Istru od Hrvatske, da se prodaju Italiji. Uzalud su se oni branili argumentima da ne žele odvajanje nego samo pravo da regija raspolaže novcem koji zarađuje. Ipak, unazad dvije godine, višegodišnji zahlađeni odnosi između centra moći u Zagrebu i onoga u Istri ušli su u znatno stabilniju fazu. Iako su mnogi u Istri strahovali od povratka HDZ-a na vlast, tvrdeći da će opet đonom na njih, HDZ-ova se vlast pokazala pragmatičnijom i politički mudrijom od one nekadašnje. </p>
<p>No, stvaranje nove euroregije u koju će uz austrijsku Korušku te talijanske regije Furlaniju Julijsku krajinu i Veneto ući i dio Slovenije te Istarska i Primorsko-goranska županija, moglo bi izazvati povišene tonove u domaćoj politici. Naime, nova euroregija u osnivanju imat će svoja izvršna i predstavnička tijela, a pravni je okvir njena postojanja utemeljen na Madridskoj konvenciji, ali i na nekim zakonima i propisima EU-a. </p>
<p>Iako je Vlada komentirala da »nema nikakve regije nego je riječ o suradnji među regijama koju treba poticati«, neka će se (stara) pitanja sigurno otvoriti.</p>
<p>Jer, izjava primorsko-goranskog župana Komadine na potpisivanju sporazuma o usklađivanju pisma namjere, u ponedjeljak u Venetu, da je »Zagreb naš glavni grad i uvijek će to biti, ali ako možemo napraviti bolji posao s Trstom ili Venecijom, napravit ćemo ga radije nego loš posao sa Zagrebom«, ipak je politički nekorektna. Uz dodatak da su »granice država povijesna slučajnost, a Trst i Venecija bliži nego Zagreb«. </p>
<p>Te su izjave neumjesne, prije svega i zbog izjave što se mogla čuti od nekih inicijatora euroregije, koji su naglasili da će regija inzistirati na gospodarskoj suradnji, ne zadirući u postojeće nacionalne granice. Nitko, naime, ne spori da su regije i njihova suradnja budućnost Europe, koja na tome, uostalom, i počiva. Ali dodvoravati se Trstu ili Veneciji nepotrebno je. Vjerojatno shvativši što je izjavio, Komadina je u novim izjavama reterirao, objasnivši da mu »autonomaške ideje ne padaju na pamet« i da ništa neće biti napravljeno mimo zakona. U ovom je slučaju istarski župan Jakovčić, začetnik ideje o regionalizmu i decentralizaciji države, ispao mnogo mudriji od kolege iz susjedne županije.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Drnovšekov obrat </p>
<p>Kronologija Drnovšekova zaokreta počela je izjavom da su dvije zemlje iscrpile mogućnosti bilateralnog rješavanja spora te da bi trebale poći pred »arbitražu ili međunarodno sudsko tijelo«. Hrvatska nema razloga ne pozdraviti te prijedloge, jer otvaraju mogućnost rješavanja međusobnih graničnih sporova pred trećim i u skladu s normama međunarodnog prava</p>
<p>MARKO BARIŠIĆ</p>
<p>Slovenski predsjednik Janez Drnovšek posljednjim je prijedlozima o načinu rješenja graničnih sporova s Hrvatskom, ako na njima ustraje, otvorio novo poglavlje u odnosima između dviju zemalja. Dosadašnju slovensku politiku, koja je ipak izbjegavala rješenje tog spora pred trećim, slovenski je predsjednik potpuno izokrenuo. Drnovšek sada predlaže upravo ono što su dosad uporno predlagali hrvatski stručnjaci za pravo mora, a nedavno je to isto u službenom prijedlogu Ljubljanu sugerirala i hrvatska vlada. Rješavanje tog problema pred međunarodnim pravosudnim tijelom.</p>
<p>Kronologija Drnovšekova zaokreta počela je prije nekoliko dana, kada se izjasnio da se problem međudržavne granice između Slovenije i Hrvatske riješi pred - neutralnom institucijom, što ne uključuje samo arbitražu. Slično je ponovio i tijekom nedavnog zagrebačkog summita, a što je zapravo time mislio najpodrobnije je objasnio u nedavnoj izjavi za slovenske medije. Kazao je doslovno da su dvije zemlje iscrpile mogućnosti bilateralnog rješavanja spora te da bi trebale poći pred »arbitražu ili međunarodno sudsko tijelo«.</p>
<p>To je prvi put da visoki slovenski dužnosnik ne isključuje mogućnost rješenja graničnih sporova s Hrvatskom pred međunarodnim pravosudnim tijelima. Razlika u odnosu na hrvatska stajališta je jedino u tome što bi osim morske granice, Drnovšek pred trećega iznio i barem sedam kilometara kopnene granice »prije izlaska na morsku obalu«. To nije nelogično, jer su se dvije državne komisije potkraj devedesetih suglasile o 663 od 670 kilometara kopnene granice. Sloveniji je bilo sporno upravo spomenutih sedam kilometara uz utok Dragonje odnosno njenog odvodnog kanala sv. Odorika u more. Iz Hrvatskog sabora nedavno je Sloveniji poručeno da naša zemlja nije protiv toga da i dio kopnene granice ide pred sud trećega.</p>
<p>No, u tom slučaju se isključe mogućnost odlaska, primjerice, na Međunarodni sud za pravo mora u Hamburgu. Ta institucija rješava samo sporove vezane uz more pa bi najlogičniji bio odlazak dviju država na Međunarodni sud u Haagu. Ta institucija ima bogato iskustvo sudovanja u sporovima između država vezanima i uz morsku i uz kopnenu granicu, a dodatni autoritet tom tijelu daje i činjenica da su pred njega izašle mnoge zemlje s dugom demokratskom tradicijom i, što nije nebitno, njegova je usluga besplatna. Uostalom, i preporuka je Europske komisije da njene članice svoje teritorijalne sporove rješavaju upravo na Međunarodnom sudu u Haagu. </p>
<p>Za razliku od tog tijela, kako je već tko zna koliko puta rečeno, rješenje graničnog spora arbitražom moglo bi trajati godinama. Trebali bi se najprije dogovoriti o predmetu arbitraže, o arbitrima, o načinu njihova plaćanja, o tome je li njihova odluka obvezujuća ili ne, i slično. Sudeći prema Drnovšekovoj posljednjoj inicijativi, čini se da i u Sloveniji počinju shvaćati prednost rješavanja tog pitanja na međunarodnim pravosudnim institucijama.</p>
<p>No, veoma važan dio Drnovšekova prijedloga jest i njegova jasna ograda od pokušaja da se hrvatsko-slovenski granični spor rješava »u sklopu pregovora Hrvatske s Europskom unijom«. Takvu ideju nedavno je iznio slovenski ministar vanjskih poslova Dimitrij Rupel te su u vezi s tim tamošnji dužnosnici spominjali mogućnost slovenskog referenduma kojim bi se zbog graničnih sporova navodno spriječio ulazak Hrvatske u Europsku uniju. Međutim čini se, barem što se Drnovšeka tiče, da je o tom pitanju u Sloveniji došlo do obrata. Takvo što, naime, jedva da bi bilo moguće a, kako uostalom danas i Drnovšek tvrdi, već samo ostavljanje takve mogućnosti u igri pogoršalo bi odnose dviju zemalja. Kako bi taj svoj stav opravdao pred slovenskom javnosti Drnovšek se poziva na negativne rezultate svojedobnog talijanskog pritiska na Sloveniju u vezi s imovinom esula.</p>
<p>Ono što sada hrvatskoj strani preostaje jest pričekati slovenske reakcije na Drnovšekov prijedlog. Budu li one pozitivne, mogli bi početi razgovori o izboru institucije pred koju bi dvije zemlje stavile svoj spor. Ako bi reakcije tamošnje izvršne vlasti i političkih stranaka bile negativne, za Hrvatsku je važno da se i u Sloveniji pojavio jedan visokopozicionirani dužnosnik koji nudi demokratska i civilizirana rješenja dugog graničnog spora.</p>
<p>No, hoće li Drnovšekovi prijedlozi postati i dijelom službene slovenske politike, ovisit će o stajalištima slovenskog premijera Janeza Janše te njegova ministra vanjskih poslova Rupela. Oni su imali faze u svom političkom razvoju kada se nisu protivili rješenju tog pitanja pred međunarodnim tijelom. No, u Janšinoj vladi sjedi i ministar Podobnik koji je prije nekoliko dana kazao da se protivi »arbitraži« za morsku granicu jer je »Piranski zaljev u cjelini slovenski«. On bi sud trećega zatražio samo u vezi s »razgraničenjem epikontinentalnog i ekološkog pojasa« i nije usamljen u takvim tvrdim stajalištima. Ni tamošnje javno mnijenje nije sklono čekanju pravorijeka iz Međunarodnog suda u Haagu. Netko će postaviti i pitanje zašto se sve donedavno i »parafirani« nacrt ugovora o granici predstavljao kao nešto što pravno obvezuje obje zemlje. Nedavno proglašavanje epikontinentalnog i ekološkog pojasa također je prošlo uz odobravanje svih institucija vlasti. Sad se, pak, predlažu posve drukčiji instrumenti za rješenje spora. </p>
<p>Zasad nećemo spekulirati o tome koji su pravi razlozi Drnovšekova obrata. Je li to pat-pozicija u kojoj se Slovenija našla nakon posljednjih protupravnih poteza ili je vrijeme učinilo svoje? Što god bilo, Hrvatska nema razloga ne pozdraviti trenutne Drnovšekove prijedloge, jer otvaraju mogućnost rješavanja međusobnih graničnih sporova na način kako su to već učinile brojne prijateljske zemlje - pred trećim i u skladu s normama međunarodnog prava.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="8">
<p>Mali poduzetnici i PDV</p>
<p>U Hrvatskoj se kao i u većini drugih zemalja koje primjenjuju PDV gotovo 90 posto poreznih prihoda od PDV-a prikupi od svega 10 posto najvećih poreznih obveznika</p>
<p>LJUBICA JAVOR</p>
<p>PDV se u Hrvatskoj, od uvođenja 1998. godine pa sve do danas, pokazao kao izuzetno izdašan porezni oblik od kojeg se sada u Hrvatskoj prikuplja oko 39 posto poreznih prihoda državnog proračuna i koji čini oko 14 posto BDP-a. Idealno bi bilo da se PDV-om oporezuju svi prometi dobara i usluga u jednoj ekonomiji. Međutim, to gotovo da i nije moguće.</p>
<p> Većina zemalja koje primjenjuju PDV (a njih je danas više od 145) izuzimaju od obveze PDV-a poduzetnike s malim opsegom prometa ili za njih propisuju posebne pojednostavljene postupke oporezivanja. Naime, pri ubiranju PDV-a postoje troškovi porezne uprave, ali i poreznih obveznika. Potreba da se odredi neka granica prometa proizlaze iz nastojanja države da se uštede određeni troškovi prikupljanja PDV-a kako na strani porezne administracije tako i na strani poreznih obveznika. U tu svrhu država se odriče jednoga dijela svojih prihoda nastojeći smanjiti te troškove. </p>
<p> Kad pri ubiranju PDV-a ne bi lo nikakvih troškova (ni troškova porezne administracije ni troškova poreznih obveznika), tada bi najbolja granica za registraciju bila nula. Tada bi se uz primjenu bilo koje stope PDV-a ostvarili maksimalni prihodi od PDV-a. Budući da ti troškovi postoje i na jednoj i na drugoj strani, potrebno ih je kvantificirati i odrediti optimalnu granicu za registraciju poreznih obveznika, koja će zadovoljiti i porezne vlasti i porezne obveznike. Prednosti izuzimanja određenih obveznika od obveze registracije za PDV ogledaju se u činjenici da se na taj način smanjuju troškovi porezne administracije, ali i poreznih obveznika, a osim toga porezna administracija se može bolje koncentrirati na nadzor i naplatu poreza od većih poreznih obveznika.</p>
<p> U Hrvatskoj se kao i u većini drugih zemalja koje primjenjuju PDV oko 90 posto poreznih prihoda od PDV-a prikupi od samo 10 posto najvećih poreznih obveznika. Nadzor nad velikim brojem malih poreznih obveznika od kojih se prikuplja mali postotak prihoda, mobilizira administrativne resurse, koje je uputnije iskoristiti za nadzor velikih poreznih obveznika. </p>
<p> Negativna strana izuzimanja pojedinih poduzetnika od obveze registracije za PDV za državni proračun može biti smanjenje poreznih prihoda. No to nije uvijek tako. Ovisi o tome jesu li troškovi porezne uprave pri ubiranju poreza od tih poreznih obveznika veći ili manji od prihoda prikupljenog od tih poreznih obveznika. Izuzimanje od obveze registracije za PDV znači da poduzetnik ne može izdavati račune s posebno iskazanim PDV-om, ali u isto vrijeme nema niti pravo na odbitak pretporeza.</p>
<p> Biti izuzet ne znači biti i oslobođen od PDV-a jer su inputi opterećeni PDV-om koji se ne može koristiti kao pretporez. Za poduzetnike s godišnjim prometom manjim od propisane granice za registraciju je zbog toga predviđena mogućnost dobrovoljne registracije za PDV, za koju će se u pravilu odlučiti oni poduzetnici čija je vrijednost inputa znatna kao i oni poduzetnici koji posluju s registriranim poreznim obveznicima.</p>
<p> Od obveze registracije za PDV u Hrvatskoj su izuzeti poduzetnici s godišnjim isporukama manjim od 85.000,00 kuna godišnje. Ako tu granicu usporedimo s granicama propisanim u 12 novih zemalja članica Europske unije (10 zemalja koje su postale članice 1. svibnja 2004. godine te Rumunjska i Bugarska koje će to postati 1. siječnja 2007. godine), samo Poljska ima nižu propisanu granicu od Hrvatske, i to oko 71.000 kuna. </p>
<p> Iznos propisan kao granica za registraciju obveznika PDV-a nikako ne bi smio biti fiksan iznos koji se godinama ne mijenja. U Hrvatskoj je pri uvođenju PDV-a (1998. godine) bila propisana relativno niska granica od 50.000,00 kuna. Treba napomenuti da je Zakon o PDV-u donijet 1995. godine, a njegova primjena je bila odgođena do 1. siječnja 1998. godine. Razmjerno nisko postavljena granica je bila odraz tadašnjeg stupnja gospodarskog razvoja zemlje, ali i određenog opreza pri uvođenju PDV-a. Od 1. siječnja 1999. godine je povećana na 85.000,00 kuna i od tada se nije mijenjala. </p>
<p> U razdoblju od 1999. godine pa do danas se došlo do određenih pokazatelja o prihodima od PDV-a, stratifikaciji poreznih obveznika po visini prometa i uplaćenom porezu, odnosno rasporedu dodane vrijednosti kod pojedinih kategorija poreznih obveznika, pa bi bilo potrebno tu granicu preispitati odnosno korigirati na više.</p>
<p> Teorijske postavke o PDV-u poznaju određene metode utvrđivanja optimalnih granica za registraciju PDV-a, a ono što trenutno nedostaje u Hrvatskoj, jesu precizniji podatci o pojedinim elementima koji su potrebni za izračun optimalne granice za registraciju obveznika PDV-a. Prema nekim izračunima na temelju dostupnih podataka, ona bi se u Hrvatskoj trebala kretati u rasponu od oko 120.000,00 do 320.000,00 kuna godišnjeg prometa. </p>
<p> Najmanje što bi na području određivanja granice za registraciju obveznika PDV-a trebalo učiniti, po mom mišljenju, jest usklađivanje granice od 85.000,00 kuna propisane od 1. siječnja 1999. godine s realnim vrijednostima, jer 85.000,00 kuna 1. siječnja 1999. godine i 1. siječnja 2005. ili 2006. godine nije isto. </p>
<p>Autorica je magistar znanosti, zaposlena u Poreznoj upravi Ministarstva financija RH.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Gdje (ne)graditi kongresni centar</p>
<p>Sada je valjda svima jasno da za »kongresni centar« u Zagrebu sjeverno od željezničke pruge, pa možda ni sjeverno od Save, nema mjesta iz puno razloga</p>
<p>ŽELIMIR MANENICA</p>
<p>Radujem se svakomu društvenom i sportskom događaju kojim se naša zemlja i pojedini dijelovi naše zemlje otvaraju afirmativno prema svijetu i želim da ih ima što više.</p>
<p>Takav je događaj neosporno i sastanak sedamnaest srednjoeuropskih predsjednika koji je prošloga tjedna održan u Zagrebu. Korist od održavanja takvih i sličnih okupljanja je teško izmjeriti, ali je velika, za razliku od troškova koje zahtijeva njihova priprema, organizacija i održavanje.</p>
<p> Upravo ovaj, dosad najveći politički skup održan u Hrvatskoj, u Zagrebu, a bit će i većih, očit je primjer potpuno promašene ideje, koju nestručni pojedinci iz samo njima znanih razloga forsiraju, da se popularno rečeno »kongresni centar« u Zagrebu gradi u trokutu Savska, Jukićeva, Pierottijeva, uz hotel Westin. Iz tiska sam saznao da je čak Društvo arhitekata Zagreba dobilo zadatak (sigurno za novce) da utvrdi što se sve može na tome prostoru fizički smjestiti (stisnuti), samo da je »centar« uz hotel.</p>
<p> Osim troškova raznih okupljanja, nitko ne računa štetu koju trpi gospodarstvo i građani grada, ukupno i pojedinačno, jer Zagreb je, zbog razumnih i neophodnih mjera sigurnosti u ovo i ubuduće rovito vrijeme, praktično paraliziran tri dana za jednodnevni skup. To je neodrživo i za bogatije nego što smo mi, ali i za strpljenje građana.</p>
<p> Stručnjacima je to jasno, a sada je to valjda jasno i onima drugima, da za »kongresni centar« sjeverno od željezničke pruge, pa možda ni sjeverno od Save, nema mjesta iz mnogo razloga.</p>
<p> Svojedobno je, još u ona »mračna vremena«, u planovima grada Zagreba, na osnovi promišljanja i stručnih studija, lokacija za kongresni centar i hotel s pet zvjezdica bila određena na prostoru istočno od Zagrebačkoga velesajma i zapadno od Avenije V. Holjevca, koja je i danas slobodna. I laiku su jasne sve prednosti te lokacije (prometne, komunalne, sigurnosne, dostupnost, aerodrom i sl.), a primjer ovoga summita, ne tako velikog, jasno pokazuje da je prostor samo jedan od nekoliko jednako važnih elemenata za određivanje mjesta izgradnje kongresnoga centra.</p>
<p> Za potrebe okupljanja nekih većih asocijacija Europske unije ili NATO-pakta, čemu se opravdano možemo nadati, zasigurno bismo morali ne samo zavarivati poklopce na šahtovima (to je uvijek trebalo), već opravdano i prozore na stanovima i poslovnim prostorima zbog razloga sigurnosti. Primjer lokacije zgrade Veleposlanstva SAD upućuje na koje se sve elemente u odabiru lokacije treba računati, prema namjeni objekta, a primjer ovoga summita zorno pokazuje svima sve posljedice lošeg odabira lokacije za takve skupove za kongresni centar uz hotel Westin i bez posebnih studija.</p>
<p> Zagrebu treba kongresni centar, i to hitno, građen kao višenamjenski centar za okupljanje i do pet tisuća ljudi, računajući i zaposlene u centru sa svim pratećim prostorima i sadržajima, i hotel odgovarajućeg kapaciteta najviše kategorije uz njega, koji inače nedostaje u gradu.</p>
<p>Postoji mnogo takvih centara u Europi i tu treba vidjeti najnovija arhitektonska, tehnička i tehnološka rješenja koja su optimalna i primijeniti ih. Stručne institucije trebale bi izraditi studije, programe, projekte, i to u razumnim (ne nerealnim) rokovima, putem natječaja za spomenutu ili neku sličnu lokaciju, temeljem koje će sigurno naći zainteresirane investitore. U tome može sudjelovati i Grad i Republika, na bilo koji način, samo u tome primjeru opet se upotrebljavaju sredstva gospodarstva i građana, pa je bolje prvo rješenje, zar ne?</p>
<p>Autor je inženjer telekomunikacija iz Zagreba.</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Zar policajci ne poznaju prometne znakove</p>
<p>U Zagrebu u Ulici kneza Držislava nalazi se Sindikat policije obilježen zastavom na pročelju zgrade i na zvonu ispred ulaza. Preko puta je Traumatološka bolnica u Draškovićevoj ulici. </p>
<p>Ulaz u Traumatološku bolnicu za vatrogasna vozila obilježen je znakom zabrane parkiranja i žutim crtama na kamenim kockama između stabala ispred ulaza. No, na tako obilježenom mjestu svakodnevno su parkirana jedno do dva privatna automobila. </p>
<p>Zar su preko puta svi policajci nepismeni, odnosno ne prepoznaju prometne znakove? Ili je u pitanju nešto drugo.</p>
<p>V. P.ZAGREB(Podaci poznati Redakciji)</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Jesmo li zbog vlastite pasivnosti i sami krivi</p>
<p>Razbojničke bande haraju ulicama, a ubojstva i pljačke nisu više nikakva iznenađenja. Tako se moglo i dogoditi da u gradu prepunom policajaca huligani zapale vagon na Glavnom kolodvoru, putnicima dovikujući »četnici«. Sramota je da se u centru Zagreba događaju takve stvari. Glasnogovornik MUP-a Igor Grivičić kazao je kako se radi o huliganima za kojima se još traga, tj. da je raspisana tjeralica. Riječ »četnici« policija i ne objašnjava? Ogorčeni putnici morali su čekati na Glavnom zagrebačkom kolodvoru i nekoliko sati da se zapaljeni vagon zamijeni drugim vagonom, kako bi nastavili svoje putovanje. S nekim putnicima huligani su se i fizički sukobili.</p>
<p> Policija je blokirala ulice radi sigurnosti stranih državnih dužnosnika, od kojih su neki isti dan napustili Hrvatsku, iako je predviđeno da se summit održi dva dana (14. i 15. listopada 2005.). Ministar policije Ivica Kirin također u svojoj izjavi za medije kaže: »Uvijek se samo okrivljuje policiju«. Novi ministar Ivica Kirin nije bio sposoban kako gradonačelnik da uvede red u svom gradu Virovitici, a gdje će onda, uvesti red u cijeloj Hrvatskoj? </p>
<p>Govori se da idemo u Europu (EU), a korupcija je toliko raširena da većina ljudi ne zna što će i kako se protiv toga boriti. Na društvenoj razini svi bismo trebali malo razmisliti jesmo li svojim neodgovornim ponašanjem pomogli ovom stanju, i jesmo li krivi zbog pasivnosti i ravnodušnosti? </p>
<p>BRANKO STOJKOVIĆPREDSJEDNIK POKRETA »ŠTIT«BJELOVAR</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="12">
<p>Do putnika u rekordnom roku </p>
<p>»Čekalo se gotovo 105 godina da se dobije ovaj centar«, rekao je gradonačelnik Bandić</p>
<p>U sjedištu Udruženja zagrebačkih autoprijevoznika Radio taksi Zagreb u Travnom, u četvrtak je otvoren novi, potpuno kompjutoriziran i jedan od najmodernijih radio-taksi centara u Europi. </p>
<p>Sustav je omogućila hrvatska tvrtka TEB inženjering, a troškove od 450 tisuća kuna u potpunosti je pokrilo Udruženje zagrebačkih taksista. </p>
<p>Radio taxi centar su, prerezavši vrpcu, službeno otvorili Tatjana Holjevac, predsjednica Skupštine grada, i gradonačelnik Milan Bandić. »Ovim centrom autotaksi će spremno dočekati ulazak u Europsku uniju«, rekao je tom prilikom Juraj Šnidarić, predsjednik Udruženja Radi Taksija Zagreb.</p>
<p>»Od Bartolovića, 1901. godine i prvog taksija, do Šnidarića, čekalo se gotovo 105 godina da se dobije ovaj centar«, rekao je Bandić, koji je od Udruženja taksista dobio prigodni poklon - vlastiti taksi-transparent s brojem 07. Nakon otvorenja, gradonačelnik je obavio prvi poziv. </p>
<p>Centar će omogućiti iznimnu brzinu prihvaćanja poziva i njegovo preusmjeravanje na najbližeg taksista. Dispečer, naime, na ekranu vidi odakle dolazi poziv i u rekordnom roku obavještava najbližeg taksista. Uz to, svi pozivi pohranjivat će se automatski u memoriju računala. Za sada su u funkciji tri kompjutera, s dispečerima koji rade 24 sata u smjenama. »Sve je rađeno tako da se centar može širiti. A za tri, četiri godine, kad u taksi-vozila budu instalirani GPS sustavi za satelitsku navigaciju, usmjeravanja nakon poziva bit će nepotrebna«, rekao je Igor Ukalović, predsjednik Strukovnog sindikata taksi vozača.</p>
<p>Bojan Terglav</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Zagrebačka struja iz otpada </p>
<p>Već gotovo godinu dana struja se proizvodi iiz deponijskog plina </p>
<p>Postrojenje za obradu deponijskog plina na Odlagalištu smeća Jakuševec, koje će danas biti službeno otvoreno, već gotovo godinu dana proizvodi električnu energiju iz deponijskog plina odnosno plina koji nastaje biološkom razgradnjom otpada. Zagreb na taj način dobiva električnu energiju iz alternativnih izvora. točnije iz vlastitog smeća, što je unazad desetak godina u svijetu vrlo popularno. </p>
<p>Ovaj projekt, prvi takav u Hrvatskoj, ostvaren je na temelju petnaestogodišnjeg ugovora između ZGOS-a i HEP-a, jer još uvijek nisu doneseni podzakonski akti koji bi regulirali takvo postrojenje. Proizvedenu električnu energiju ZGOS tako predaje distribucijskoj mreži HEP-a. »Sada rade dva motor-generatora, a za godinu dana, kad se poveća količina plina, ugradit ćemo i treći«, kaže direktor ZGOS-a, inž. Zdravko Vac. No, ono što je bitno, jest da deponijski plin kao zagađivač više ne odlazi u atmosferu već se preko dva motor-generatora iskorištava za dobivanje električne energije pa je njegov štetni učinak za čak 30 posto manji. </p>
<p>Na Odlagalište otpada Jakuševec, kaže direktor Vac, dnevno se doveze oko 1000 tona otpada, a količina otpada koji naprave Zagrepčani, raste godišnje 15 do 20 posto. Cijena električne energije po isporučenom kilovatsatu iznosi 0,3531 kunu, a mjesečni prihod ovog postrojenja je 350 tisuća kuna, odnosno četiri milijuna kuna godišnje. Budući da je vrijednost investicije oko četiri milijuna eura, koje je ZGOS koristio iz kredita Europske banke za obnovu i razvoj, direktor predviđa da će se investicija isplatiti za pet godina.</p>
<p> »Za ukupnu sanaciju Jakuševca dobili smo 85 milijuna kredita, a sve smo uspjeli izvršiti u okviru 55 milijuna kuna«, kaže direktor Vac i nastavlja kako su za cijeli projekt Jakuševca kao suvremenog sanitarnog odlagališta, zainteresirani mnogi iz cijele Hrvatske, ali i iz zemalja bivše Jugoslavije.</p>
<p>»Riječ je o vrlo modernom postrojenju koje slijedi svjetske trendove, a ovo zagrebačko napravljeno je po njemačkom modelu i u potpunosti prema zakonima i standardima Europske unije«, rekao je inž. Goran Pavišić iz tvrtke BIO MOTO, zadužene za upravljanje i održavanje postrojenja. </p>
<p>Petra Kostanjšak</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Mirko Herak novi šef Kontrolnog ureda </p>
<p>Nakon provedenog javnog natječaja, Gradsko je poglavarstvo na sjednici u četvrtak za pročelnika Gradskog kontrolnog ureda izabralo je Mirka Heraka, magistra ekonomskih znanosti, koji od 2000. godine do danas radi u Državnom inspektoratu kao pročelnik Područne jedinice Zagreb. Herak će, nakon što prođe i službeni žalbeni rok od 15 dana, kontrolirati rad svih gradskih ureda i o njihovom radu podnositi izvješća gradonačelniku Bandiću.</p>
<p>Na dužnost pročelnika Ureda gradonačelnika izabran je Marijan Maras, a Pavle Kalinić obavljati će dužnost pročelnika Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i šport. Darko Vuletić imenovan je za pročelnika Gradskog ureda za poljoprivredu i šumarstvo, a Krešimir Ladešić za pročelnika Gradskog ureda za opću upravu.</p>
<p> Na konferenciji za novinare nakon sjednice Poglavarstva gradonačelnik Milan Bandić nije želio podrobnije govoriti o novoizabranih pročelnicima, no rekao je kako ni jedan od njih, prema njegovim saznanjima, nije član SDP-a te da se radi o »ekipi stručnjaka«. </p>
<p>Zemljište na Zaprudskom otoku Zagrebačka će nadbiskupija zamijeniti s Gradom za zemljište na Jakuševcu, jer na Zaprudskom otoku u Novom Zagrebu Grad mora osigurati zemljište za izgradnju pristupne prometnice za trgovački centar Getro. </p>
<p>Gradonačelnik je odbacio peticiju novinara koji traže ton i sliku sjednica Poglavarstva u susjednoj novinarskoj sobi, rekavši kako će im omogućiti samo dobivanje materijala dan prije sjednice.</p>
<p>Hrvoje Dorešić</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Na Ponikvama i tromblonska mina</p>
<p>Ako na području Medvednice pronađete sumnjive predmete, nazovite službu nadzora na telefonski broj 4586-312</p>
<p>Nakon što je u srijedu planinar pronašao ručnu bombu u blizini planinarskog doma na Glavici, sličan scenarij ponovio se i u četvrtak. Prilikom redovnog obilaska terena, naime, služba nadzora Parka prirode Medvednica u blizini lokacije gdje je pronađena ručna bomba pronašla je i trenutnu kumulativnu tromblonsku minu.</p>
<p>»Za razliku od ručne bombe koja je pronađena s lijeve strane livade na Ponikvama, tromblon je pronađen s desne strane«, rekao je za Vjesnik nadzornik Parka prirode Medvednica Darko Slukan. </p>
<p>Odmah nakon pronalaska mine na teren je izašla policija koja ju je odnijela. Teren je zatim pomno pretražen pa je utvrđeno da u okolici nema drugih eksplozivnih sredstava. </p>
<p>Kao ni u slučaju s bombom, ni policija niti nadležni iz Parka prirode Medvednica nisu znali objasniti kako je tromblon dospio na to mjesto.</p>
<p> Odmah su, međutim, otklonjene sve sumnje da je bombu i tromblonsku minu odbacila ista osoba, jer po stanju u kakvom je tromblonska mina bila kad je pronađena, policija je zaključila da se ona tamo nalazila nekoliko godina, dok je ručna bomba bila tu vjerojatno samo nekoliko tjedana.</p>
<p>Nadzornik Slukan kaže da se i ranijih godina događalo da su se u parku pronalazile slične naprave. »Tada su, međutim, pronalažene u špiljama tako da me iznenadilo što je ova bomba ostavljena na otvorenom«, kaže Slukan i dodaje: »Iznenadilo me i to što su obje bombe pronađene u tako kratkom vremenskom razmaku«, kaže Slukan. Nada se da se slični pronalasci neće ponavljati te poziva građane da nazovu službu nadzora na telefonski broj 4586-312, ako uoče bilo kakve sumnjive predmete.</p>
<p>Mislav Nekić</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Jedan ključ za sva vrata?</p>
<p>Mala garderoba, nedostatak mjesta za kašete i povišena najamnina najveći su problemi prodavača</p>
<p>Mjesec dana nakon što je otvorena preuređena ribarnica na Dolcu, prodavači se žale na njenu nefunkcionalnosti i mnoge propuste koji su napravljeni prilikom obnove. Prodavačice kažu da su ormari u garderobi preuski pa u njih ne stanu odjeća i uniforma. Problem je i u tome što jedan ključ otvara sve ladice u ribarnici, isto kao i ključ za frižidere, pa se prodavači ne osjećaju sigurnima. </p>
<p>»Najveći je problem u tome što nemamo dovoljno mjesta za kašete a više ih ne možemo odlagati na pod«, rekle su prodavačice i dodale da im je najgore petkom i subotom kada su velike gužve pa stalno moraju odlaziti po kašete koje stoje u frižiderima. »Tako gubimo mušterije kojima se ne da čekati dok se mi vratimo, pa odlaze po ribu na drugi štand«, rekle su one.</p>
<p>»Stvarno nije u redu da prodavači stalno moraju ići do frižidera, bilo bi jednostavnije da mogu kašete odložiti na pod, a i mi ih ne bismo trebali čekati«, rekla je Marica Bardek, koja je došla kupiti ribu.</p>
<p>Prodavačice su nezadovoljne i visokom najamninom koju moraju plaćati. »Samo vage morali smo platiti po 26 tisuća kuna. Jedna se već pokvarila a koristi se samo mjesec dana pa to sve govori o njihovoj kvaliteti«, ljute se prodavačice i dodaju da je stara ribarnica bila neuredna ali efikasna, »a sada je kao apoteka, ali je potpuno nefunkcionalna«.</p>
<p>Zdravko Krpan, u Tržnicama Zagreb rukovoditelj Tržnog područja Centar, kaže da je upoznat s problemom s kašetama ali da se ribarnica ne može pretvoriti u skladište. »Sadašnja ribarnica ne može se usporediti s onom starom koja je bila u derutnom stanju i gdje su prodavači mogli stavljati kašete na pod«, rekao je Krpan i dodao da prodavači više ne smiju čistiti ribu na svom pultu, zbog čega je i otvoren štand koji služi samo za čišćenje ribe. »Želimo da nam ribarnica bude lijepa i uredna, a ne kao prije«, rekao je Krpan. </p>
<p>U vezi s garderobom Krpan je ustvrdio da prodavači imaju dovoljno mjesta u ormarima. »Nakon završetka radnog vremena prodavači bi trebali oprati čizme koje nose na poslu i staviti ih u ormar, a ne da ih ostavljaju prljave pokraj ormara. Prljavo radno odijelo trebali bi pak nositi doma a ne ostavljati u ormaru i koristiti ga drugi dan, jer to nije higijenski«, naglasio je Krpan i dodao da će se vjerojatno napraviti dodatno mjesto na kojemu bi radnici ribarnice mogli objesiti svoje kute.</p>
<p>Najamnine, za koje prodavači tvrde da su im previsoke, povišene su za 80 kuna, tako prodavači sada mjesečno moraju platiti 200 kuna po četvornom metru. Krpan kaže da nije upoznat s problemom ključeva koji mogu otvarati sve ladice i frižidere no da će to odmah provjeriti. Ostali nedostaci učinjeni prilikom preuređenja uklonit će se, kaže, u hodu.</p>
<p>Martina Pauček</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="17">
<p>Odijelo od pčela</p>
<p>Ahn Sang-kyu (43) iz Južne Koreje prekriven s oko 260.000 pčela vozi bicikl na 300 kilometara dugačkom putu od Seula prema Taeguu kojemu je nedavno otvorena podzemna željeznica. Sang-kju ovako je odlučio proslaviti tu svečanost...</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Komunistička gradonačelnica postala redovnica</p>
<p>RIM</p>
<p> - Nekadašnja gradonačelnica sicilijskoga Castela di Lucio, članica talijanske Komunističke partije, 63-godišnja Maria Viglianti - položila je prošle nedjelje u salezijanskom samostanu vječne zavjete i ostatak života provest će kao redovnica, prenose mediji. [D.M.]</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Koliko ljudi treba za zamjenu žarulje? </p>
<p>LONDON</p>
<p> - Koliko ljudi treba angažirati da bi se zamijenila žarulja - sudeći po propisima EU četiri, tri radna dana i skoro 1300 funti troška. Svećenici crkve u Becclesu, u britanskom Suffolku, htjeli su dodati malo svjetla u crkvu ali prema propisima EU morali su podići skelu, za posao mijenjanja žarulja bila su potrebna tri dana, a troškovi su dosegli 1300 funti. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Wilma se priližava Kubi i Meksiku</p>
<p>MIAMI/HAVANA</p>
<p> - Uragan Wilma, najjači uragan ikada na Atlantiku, lagano je oslabio u srijedu ali i dalje je vrlo opasan, dok se s vjetrovima jačine 260 kilometara na sat približava Kubi, poluotoku Yucatan u Meksiku i Floridi. Wilma i dalje spada u 5. kategoriju uragana na Saffir-Simpsonovoj ljestvici. Kubanske vlasti u srijedu su evakuirale oko 235.000 osoba sa zapada Kube, a i Meksiko je započeo s evakuacijom. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Kineski lopovi kradu prometne znakove</p>
<p>PEKING</p>
<p> - Rastuće cijene starog metala potakle su lopove u Šangaju da počnu krasti prometne znakove, telefonske govornice, žice sa električnih vodova i poklopce od šahti. »Neki trgovci starim metalom postali su kanali za ukradenu robu«, rekao je glasnogovornik lokalnih vlasti Jiao Yang. On je na konferenciji za novinare najavio da će ubuduće postrožiti pravila za otkup starog metala a samo će oni s posebnim odobrenjima smjeti otkupljivati dio infrastrukture.</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Dobitnik na lutriji osvojio 340 milijuna dolara</p>
<p>DES MOINES</p>
<p> - Listić sa svih šest dobitnih brojeva izvučen je u srijedu u igri zvanoj Powerball donijevši svojem vlasniku 340 milijuna dolara čime je postao najveći zgoditak u povijesti te igre, odnosno drugi najveći zgoditak u američkoj povijesti. Vjerojatnost da se pogodi svih šest brojeva iznosila je 1 naprama 146 milijuna. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>JAT-ov pilot umalo sletio na autocestu</p>
<p>TEL AVIV</p>
<p> - Zrakoplov JAT-a zamalo je sletio na autocestu koja povezuje Jeruzalem i Tel Aviv, jer ju je pilot zamijenio za slijetnu stazu obližnje međunarodne zračne luke Ben Gurion, objavio je u četvrtak izraelski dnevnik Yediot Ahronot. Boeing 737-400 na letu iz Beograda bio je samo nekoliko stotina metara iznad autoceste kad je kontrolor leta na aerodromu shvatio kako je pilotova namjera sletjeti tamo, umjesto na slijetnu kaznu. Zbunjujuće je da se sve dogodilo u 5.30 ujutro, kad je autocesta pretrpana vozilima. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="24">
<p>Sjena na izboru za Oscara </p>
<p>Zašto Sanja Vejnović, producentica filma »Sto minuta slave«, osporava izbor filma »Ta divna splitska noć« Arsena Antona Ostojića kao hrvatskoga kandidata za Oscara</p>
<p>Američka filmska akademija koja dodjeljuje Oscar promijenila je svoj pravilnik zbog hrvatskoga filma. Naime, na stanovite nejasnoće u Akademijinu pravilniku upozorila je upravo kandidatura hrvatskoga filma za to najprestižnije priznanje u filmskome svijetu. Sve je počelo izborom filma Arsena Antona Ostojića »Ta divna splitska noć« koji će se kandidirati u oscarovskoj kategoriji za najbolji strani film. No, taj izbor prati prosvjed Sanje Vejnović, iz kuće FOS film, koja je producirala »Sto minuta slave« Dalibora Matanića, film koji je također bio u hrvatskome izbornom krugu natjecatelja za oscarovsku kandidaturu. O čemu je zapravo riječ?</p>
<p>Film »Tu divnu splitsku noć« koja će predstavljati Hrvatsku odabrala je komisija od 17 članova, odnosno predstavnici svih struka okupljenih u krovnoj udruzi Hrvatskoga društva filmskih djelatnika. Ostojićev film dobio je osam glasova, »Sto minuta slave« šest, a po dva glasa dobili su »Družba Isusova« Silvija Petranovića i »Snivaj, zlato moje« Nevena Hitreca. Iako ovaj put to nije tema, valja spomenuti da »Oprosti za kung fu« Ognjena Sviličića i »Dva igrača s klupe« Dejana Šorka nisu dobili niti jedan glas.</p>
<p>Komisija pod predsjedanjem Petra Krelje, nakon prepiske s Američkom akademijom, koja je isprva čvrsto stajala pri svojim pravilima, a potom promijenila odluku, odabrala je Ostojićev film. </p>
<p>Pravilnik Akademije nalaže, ili je barem dosad nalagao, da se kandidirati mogu filmovi koji su u njezinoj, akademskoj godini, od 1. listopada do 30. rujna, komercijalno prikazivani sedam dana. Ostojić je to sa 190 dana, dakako, ispunio, no film je na svoj put u kina krenuo 30. rujna, i to je bio problem, jer je to bio posljednji dan prethodne godine za koju je izbor za Oscara već prošao.</p>
<p> Službenim dopisima, zajedno s producentom Jozom Patljakom iz »Alka filma« i distributerom »Blitzom«, Ostojić je Akademiji objasnio o čemu je riječ, upozorio na nelogičnost i zamolio da razmotre slučaj, koji je 11. rujna za njega pozitivno riješen. Međutim, Sanja Vejnović kao drugoplasirana s tom se činjenicom ne može pomiriti.</p>
<p> »Ne dovodim u pitanje umjetničke vrijednosti niti jednoga filma ili odluku komisije, ali nije mi jasno zašto od šest filmova ide jedini koji ne zadovoljava kriterije. Ne znam ni kakve su Ostojićeve pregovaračke moći kada je uspio uvjeriti Akademiju kako im pravilnik ne valja nakon što im je lagao za datum premijere«, kaže Sanja Vejnović. </p>
<p>»Ni u jednom dopisu koji smo slali u Los Angeles niti u razgovoru nisam spominjao nikakvu premijeru. Žao mi je što umjesto rada na novom projektu moram trošiti energiju na ovakve stvari. Mislim da je ovdje prvenstveno riječ o jalu«, rekao je Ostojić. Sanja Vejnović pak ne skriva svoje ogorčenje postupkom Akademije, iako je Bruce Davis, direktor te institucije, u službenom dopisu koji je uputio Krelji kao predsjedniku hrvatske komisije, gdje potvrđuje Ostojićevu kandidaturu, među ostalim naveo kako u tom dijelu njihova pravilnika postoji zbrka.</p>
<p>»Kakva je to institucija koja svaki dan mijenja svoje odluke. Želim da javnost to zna i da zna kako su u malom selu male mućke, a u velikom velike. Svi računaju da se neću boriti protiv Akademije, što je točno, jer ne mogu, ali neću posustati i tražit ću odgovore. Da su htjeli biti fleksibilni, ne bi ni imali pravilnik«, kaže Vejnović.</p>
<p>»Oni donose pravila, oni ih tumače i oni daju nagradu. Ne znam što je tu sporno. Mogli su odlučiti i drugačije, uzeti 'Sto minuta slave', ili nam svima reći – ove godine se niti jedan hrvatski film neće kandidirati«, kaže Ostojić.</p>
<p>Krelja pak kaže kako smatra da je to » popratna igra, kakva kandidaturu hrvatskoga filma za Oscara prati svake godine. Ove je godine otišla na malo višu razinu.« </p>
<p>Bilo kako bilo, i bez obzira na pitanje može li ijedan hrvatski izbor za oscarovskoga kandidata proći bez skandala, teško je zaobići činjenicu da su se u ovome slučaju pravila mijenjala u hodu. I hoće li zbog svega toga biti posljedica na mogući ulazak našega filma u Akademijin izbor kandidata za Oscara.</p>
<p>Božidar Trkulja</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Otok u mijenama</p>
<p>Snimajući pet godina Lokrum Antun Maračić je ustrajno pratio mijene jednog prostora izvevši likovnu akciju za koju je ovjenčan Vjesnikovom likovnom nagradom »Josip Račić« za 2004. godinu. Izbor iz spomenute akcije predstavljen je ovih dana u zagrebačkoj Galeriji Križić Roban. Na stotinama snimaka u središtu kadra uvijek je isti prizor, otok.</p>
<p> Postupak donekle podsjeća na pokušaj usporavanja vremena glavnog junaka filma »Dim«, Paula Austera i Waynea Wanga, a koji godinama fotografira uvijek isti brooklynski trg napučen različitim ljudima u različitim situacijama. Čini se da u akciji »Lokrum«, Maračić na jednak način pokušava razumjeti paradoks vremenskog tijeka, bilježeći trenutke objektivom kamere i zapisujući nadnevak i sat fotografiranja na svakoj pojedinoj fotografiji. Tako »povijest« ostaje zabilježena i ujedinjena s ostatcima samo umjetniku poznate aktivnosti te memorirana datumom i satom nastanka. Upravo bilježenje vremena karakterizira brojne postupke suvremenih umjetnika – od Japanca Ona Kaware koji stvara slike pukim bilježenjem nadnevaka, Tomislava Buntaka koji stvara slikarski dnevnik ili Željka Jermana koji je realizirao fotografski dnevnik. </p>
<p>No, dok je bilježenje vlastite egzistencije u prostoru i vremenu primarna težnja većine umjetnika koji problematiziraju vremenski tijek, u radu »Lokrum« prisutan je još jedan zanimljiv aspekt, a to je nedogađajnost. Naravno, u fotografijama iz ciklusa »Lokrum« postoji mijena oblaka, vremenskih prilika, različitost nijansi i boja mora. No, čini se da umjetnik hotimice odvraća svoj objektiv od hektičnosti svakodnevice, za razliku od junaka filma »Dim«. Otok u Maračićevim fotografijama tako postaje znakom za trajno prisutno i vječno u svim svojim mijenama, a umjetnikova akcija metafora susreta čovjeka i prirode putem svijesti o protoku vremenu. </p>
<p>Leila Topić</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Povrat umjetnina iz pravoslavnih crkava</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Hrvatsko kulturno blago odneseno iz pravoslavnih crkava i manastira s područja Šibensko-kninske i Zadarske županije može se očekivati u Hrvatskoj krajem ove i početkom sljedeće godine. Povrat kulturnih dobara najavila je pomoćnica ministra kulture Branka Šulc na konferenciji za novinare u četvrtak u Ministarstvu kulture, nakon dvodnevnoga obilaska stanja na terenu, u kojemu su sudjelovali predstavnici Međudržavnoga povjerenstva za povrat kulturnih dobara RH i SiCG, nakon prvog sastanka održanoga 17. listopada. </p>
<p>S predstavnicima Srbije i Crne Gore dogovoren je povrat pedesetak ikona iz Hrama sv. Georgija u Boboti i desetak predmeta iz Gradskog muzeja u Vukovaru i Arheološkog muzeja u Zagrebu. Također, među prioritetima je povrat kulturnog blaga iz Manastira i riznice u Krupi, Crkve sv. Ilije u Zadru, Manastira Krka i manjih crkava iz općina Benkovac i Obrovac. Do kraja godine bit će vraćene zemljišne knjige Zrmanje, a predloženo je i osnivanje Muzeja Srpske pravoslavne crkve u Dalju, u kojemu bi se smjestila sakralna kulturna baština iz pravoslavnih crkava u Slavoniji i Baranji koje više nisu u funkciji. </p>
<p>S druge strane, Hrvatska će Srbiji i Crnoj Gori vratiti 81 umjetninu koja se nalazila u Muzeju moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci. Zahvaljujući neprofesionalnom radu te institucije, koja je tek od 2000. do 2004. godine upisala umjetnine u knjigu pohrane, u depoima Muzeja pronađeno je oko 300 djela s međunarodnih izložaba crteža, bijenala mladih i drugih institucija, među kojima su i radovi umjetnika s područja Srbije i Crne Gore. </p>
<p>Dosad je u hrvatske muzeje i crkve vraćeno 25.187 predmeta iz Srbije i Crne Gore. Među njima su umjetnine iz Vukovara, Ernestinova i Iloka te Memorijalnog muzeja Jasenovac. Potražuje se još 7.706 predmeta i arhivske građe koja se prema neformalnim informacijama nalazi dijelom u Muzeju genocida u Beogradu, a dijelom u Republici Srpskoj – Federaciji BiH.</p>
<p>Predsjednik Povjerenstva za povrat kulturnih dobara SiCG Vladimir Tomčić istaknuo je dobru suradnju te veliku pomoć i profesionalnost s hrvatske strane. »Postigli smo punu suglasnost o povratu kulturnih dobara za koje znamo gdje se nalaze. Za ostalima intenzivno tragamo«, kazao je Tomčić, što je svojim riječima potvrdio i veleposlanik SiCG u Hrvatskoj Milan Simurdić. </p>
<p>Državni tajnik Jadran Antolović također je izrazio zadovoljstvo zbog uspješnog dogovora koji otvara mogućnost međunarodne kulturne suradnje između Hrvatske i Srbije i Crne Gore. Međudržavno povjerenstvo najavilo je sljedeći sastanak za drugu polovicu studenoga, kada bi trebao biti vraćen dio otuđene i nestale hrvatske kulturne baštine. [Jelena Mandić-Mušćet]</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Luko Paljetak dobitnik »Gjalskog«</p>
<p>ZABOK</p>
<p> – Književna nagrada »Ksaver Šandor Gjalski« za najbolje prozno djelo objavljeno od rujna 2004. do rujna ove godine pripala je akademiku Luki Paljetku za njegovu knjigu »Skroviti vrt« u izdanju Profil Internationala iz Zagreba. Tu je odluku donijelo Prosudbeno povjerenstvo za dodjelu »Gjalskog«, a koju je u četvrtak na konferenciji za novinare u zabočkom restoranu »Zaboky« objavio predsjednik povjerenstva Tito Bilopavlović.</p>
<p>– »Skroviti vrt« je imaginarna dnevnička autobiografija Cvjete Zuzorić, dubrovačke plemkinje, Paljetkovim marom i erudicijom garnirana fascinantnom količinom književnih, kulturnih i civilizacijskih činjenica renesansnog Dubrovnika i šireg mediteranskog prostora druge polovine 16. i prve polovine 17. stoljeća. Paljetak u ovome dnevniku, koji se slobodno može nazvati romanom, ulazi u Zuzorićinu psihu kao da je živio u njoj – kazao je Bilopavlović. Svečanost dodjele nagrade održat će se 29. listopada u zabočkoj Osnovnoj školi, a Dani Ksavera Šandora Gjalskog počinju u ponedjeljak otvaranjem izložbe Jure Labaša i traju do 30. listopada. [Zoran Gregurek]</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Kalinić novi gradski ministar za kulturu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Pavle Kalinić (1959.), magistar političkih znanosti iz područja međunarodnih odnosa i stručnjak za terorizam, izabran je u četvrtak za novoga pročelnika Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i sport. Tako je naime odlučeno na sjednici Gradskoga poglavarstva, kada je jednoglasno izabran za prvoga čovjeka u kulturi grada Zagreba, zamijenivši na tome mjestu Vladimira Stojsavljevića. Kalinić ima više od 15 godina radnog staža, no nema položen državni stručni ispit, te ima obvezu položiti taj ispit u roku od godine dana. Imenovan je na vrijeme od četiri godine. [Hrvoje Dorešić]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="29">
<p>Porezna uprava blokirala račune hajdukovcima!</p>
<p>U petak Hajduk potpisuje dva milijuna kuna težak sponzorski ugovor s novinskom kućom Slobodna Dalmacija </p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Hajdukov odvjetnik Mate Peroš zatražio je od suca Trgovačkog suda Ante Čapkuna odgodu stečajne parnice, koju je zbog neplaćanja milijun kuna duga zatražio bivši igrač Ivica Mornar. Parnica je bila zakazana za 25. listopada, a radi se o novcu za koji Mornar smatra da je oštećen pri raspodjeli za transfer u Sevillu iz 1996. godine. </p>
<p>U Hajdukovoj molbi stoji da bi u slučaju pokretanja stečaja došlo do poremećaja sustava natjecanja te da Hajduk u idućem razdoblju očekuje priljev novčanih sredstava pa će biti u stanju platiti dug. S obzirom na to da se u petak potpisuje sponzorski ugovor s novinskom kućom Slobodna Dalmacija (za godinu dana suradnje Slobodna će platiti dva milijuna kuna), jasno je da je Hajduk blizu rješavanja Mornarova duga. Također se zna da su određena sredstva već uplaćena, oko 500.000 kuna pa je Hajdukov ured u stanju i isplatiti barem 200.000 kuna Mornaru i pokazati dobru volju u realizaciji dogovora oko vraćanja duga. Svi će ovi napori vjerojatno biti dovoljni da sudac Čapkun odgodi stečajnu parnicu. </p>
<p>»Očekujem da u petak ili ponedjeljak dobijem pozitivan odgovor od suca Čapkuna. Moguće je i da nam pred sam početak parnice odgodi plaćanje duga. Nije sporno da je Hajduk dužan, a nije sporno ni da će platiti svoj dug. Nije to neki veliki iznos koji se ne može riješiti, pa da se zbog toga Hajduk gurne u stečaj. Koliko znam, trenutačno nismo u stanju isplatiti cijeli iznos, ali to ćemo učiniti u najkraćem mogućem roku«, rekao je odvjetnik Mate Peroš. Kronični nedostatak novca i neredoviti priljev Hajdukovu upravu drži u posebnim tenzijama. Svu svoju energiju ulažu u grčevitu potragu za svakom kunom. Međutim, ni igrači nisu imuni na kašnjenje primanja. Poznato je da se vode kao samostalni djelatnici te sami plaćaju porez i prirez. A uslijed kašnjenja isplata, a i zbog svoje neažurnosti, porezna je uprava velikom broju prvotimaca splitskoga kluba (Kranjčaru, Ćaćiću, Baliću, Đolongi, Praliji...) blokirala račun. </p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Za ispadanje kriv teren u Ivaniću!</p>
<p>Zaključili smo da je pristup bio dobar. Uostalom, igrali smo u najjačem sastavu, nismo ništa kalkulirali, kaže Zoran Mamić</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Svi će članovi Dinama, uz predočenje članske iskaznice, besplatno moći pogledati subotnji prvenstveni dvoboj Dinama i Cibalije u Maksimiru. Takvom se, eto, pomalo pokajničkom reakcijom, »plavi« nastoje iskupiti navijačima za poraz protiv drugoligaša Naftaša u srijedu u osmini finala kupa u Ivanić Gradu.</p>
<p> Štoviše, zabavno je bilo slušati neke opaske podno maksimirskih svodova dan nakon utakmice. Iako će svaki put naglasiti da nemaju opravdanja za takav poraz, lansirat će i pokoji sramežljivi pokušaj alibija. Tako su, primjerice, u klubu odjednom zažalili što su domaćinstvo utakmice dobrovoljno prepustili Naftašu, iako je ždrijeb odredio da domaćin bude Dinamo. Zbog ovog se altruističkog poteza i klupski dopredsjednik Zdravko Mamić javno požalio da je »ispao magarac«.</p>
<p> »Igrali smo na terenu 11 protiv 11 i u toj smo utakmici, snagom naše kvalitete, morali pobijediti. Nije mi žao što smo igrali u Ivanić Gradu, ali mi jest žao što smo igrali na onakvom terenu. Modrić ne može realizirati svoje znanje i kreaciju, jer se mora boriti s terenom! Na to sam upozoravao sedam dana ranije«, naglasio je Kuže.</p>
<p> »Pokušavali smo pružiti atraktivnu igru, s puno golova. Naše je opredjeljenje napadački nogomet u kojem više igrača sudjeluje u napadu, što automatski ostavlja obranu na širem prostoru. To je opredjeljenje za HNL. U Europi će biti drukčije, ali i lakše nego ovo sad. Evo, gledam utakmicu Lige prvaka u kojoj Betis 30 minuta 'rastura' Chelsea, doslovno ga 'rastura'. Ali, Chelsea je taj koji kontrolira igru! Mi smo negdje pogriješili u toj kontroli«, kaže Kuže.</p>
<p> A pripremaju li u klubu kakve kazne za predstavu iz Ivanića?</p>
<p> »Moramo promisliti. Pristup naših igrača bio je korektan. Znate, moramo cijeniti i rezultate koje je ta momčad dosad postigla, a oni su briljantni.« </p>
<p> Iako kaže da je pristup bio dobar, Kuže je pomalo kontradiktorno provukao:</p>
<p> »U idućoj ćemo utakmici nastojati ispraviti pogrešku kroz pristup i rezultat.«</p>
<p> Kapetan Zoran Mamić dodaje da su igrači nakon Ivanića održali sastanak.</p>
<p> »Zaključili smo da je pristup bio dobar. Pa, igrali smo u najjačem sastavu, nismo ništa kalkulirali.«</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Hrvatska - SCG u Velikoj Gorici</p>
<p>Maksimalni kapacitet stadiona u Velikoj Gorici procjenjuje se na oko osam tisuća gledatelja</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Uzvratna utakmica dodatnih kvalifikacija za plasman na EP 2006. između mladih reprezentacija Hrvatske i Srbije i Crne Gore bit će odigrana 16. studenoga u Velikoj Gorici na stadionu Radnika. </p>
<p> Uz Veliku Goricu, kandidat za domaćinstvo te utakmice bio je i Split. Iz HNS-a se doznaje da je Velika Gorica bila želja i stručnog stožera naše mlade reprezentacije, koji smatra da je najbolje ostati na »pobjedničkom terenu«. Naime, naša mlada reprezentacija sve je domaće utakmice kvalifikacija za EP 2006. odigrala na stadionu Radnika u Velikoj Gorici i u svih je pet susreta ubilježila pobjede. Pritom se naša mreža samo jednom zatresla, u susretu protiv Islanda. U Velikoj Gorici su pobijeđene reprezentacije Mađarske (1-0), Bugarske (1-0), Islanda (2-1), Malte (1-0) i Švedske (1-0). </p>
<p> Maksimalni kapacitet stadiona Radnika procjenjuje se na oko osam tisuća gledatelja i to bi mogao biti značajan problem, budući da se očekuje velika potražnja za ulaznicama. Utakmica u Velikoj Gorici igrat će se u poslijepodnevnom terminu (početak u 14 sati). U prvom susretu, koji se igra 12. studenoga, domaćin je reprezentacija Srbije i Crne Gore. No, NS SCG još nije odredio na kojem će se stadionu igrati ta utakmica. </p>
<p>S obzirom na to da se radi o susretima visokog rizika, mala je vjerojatnost da će biti organiziranih odlazaka navijača iz Hrvatske u Srbiju i Crnu Goru, i obratno. U HNS-u smatraju da je najbolje da ne bude gostujućih navijača, a u prilog tome navode primjer iz kvalifikacija za EP 2000., kad su igrale A reprezentacije Hrvatske i tadašnje SRJ. Tada su domaćini bili Zagreb i Beograd, a obje su utakmice protekle bez većih izgreda zahvaljujući tome što u Zagrebu nije bilo navijača iz Srbije i Crne Gore, a ni hrvatskih u Beogradu. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Lyon tri od tri</p>
<p>Bodom ostvarenim usred Glasgowa Slovaci su još uvijek u igri za sljedeće kolo</p>
<p>Epitet ljepotice 3. kola Lige prvaka zaradila je utakmica odigrana u skupine E, a sudionici pogocima bogatog dvoboja bili su istanbulski Fenerbahçe i Schalke 04. </p>
<p>U utakmici u kojoj se prednost mijenjala s jedne strane na drugu svih 90 minuta, bodovi su otišli u obje zemlje nakon konačnih 3-3 (1-0). Strijelci za tursku momčad bili su Luciano (14), Ferreira Nobre (73) i Appiah (79), dok su mrežu Fenera tresli Lincoln (59, 62) i Kevin Kuranyi (77). </p>
<p>Mnogo je bilo onih koji su se kleli u pobjedu Milana protiv PSV. Što se tiče dominacije »crveno-crnih« na travnjaku, bili su apsolutno uz pravu, no izostala je egzekucija. </p>
<p>Kako drugačije protumačiti čak 25 udaraca prema vratima PSV-a, bez ijednoga kotrljanja lopte u mreži. Tako je repriza prošlogodišnjega polufinala, kada je PSV dominirao i ispao od Milana, završena s miroljubivih 0-0. Dva remija nisu mijenjala poredak u skupini E, pa tako i dalje vodi Milan s pet bodova, a slijedi ga Fenerbahçe s bodom manje.</p>
<p>Dvije pobjede domaćina u skupini F djelo su Real Madrida, koji je deklasirao Rosenborg sa 4-1, te Lyon, čijih je pobjedničkih 90 minuta protiv Olympiakosa završeno rezultatom 2-1. Madrižani su dramu proživljavali u prvom dijelu utakmice. Kad se činilo da će momčadi na odmor s rezultatom 0-0, Roar Strand je u 40. minuti natjerao Santiago Bernabeu da utihne. No, onda se »probudila« momčad nogometnih zvijezda i utrpala četiri gola. </p>
<p>Napokon je svanulo i Jonathanu Woodgateu, koji je nakon 17 mjeseci izbivanja s terena led u Realu probio s dva autogola. Ovog je puta upravo on bio inicijator preokreta svojim pogotkom u 48. minuti. Tri su boda osigurali Raul (52), Ivan Helguera (68) i David Beckham (82). Jedina »stopostotna« momčad Lige prvaka, francuski Lyon, do pobjede je došla »sekundu prije kraja«. </p>
<p>Poveli su u četvrtoj minuti pogotkom Juninha Pernambucana, u 84. minuti je izjednačio Kafes, da bi Govou pet minuta kasnije postavio konačnih 2-1. Lyon vodi s devet bodova, tri više od Real Madrida. </p>
<p>Englesko slavlje obilježilo je skupinu G. Liverpool, točnije Djibril Cisse u 20. minuti pokopao je nadanja bruxelleskog Anderlechta, a Abramovičeva mašina Chelsea s četiri se pogotka zahvalila Sevilli na dolasku na Otok. Pravilna raspodjela zgoditaka na Stamford Bridgeu, po dva u svakom poluvremenu, djelo su Drogbe (24), Carvalha (44), Colea (59) i Crespa (64). Engleski klubovi predvode ljestvicu sa sedam bodova. </p>
<p>Unatoč porazu rezultatom 0-2 od Porta (Materazzi autogol u 22., McCarthy u 37.), milanski je Inter još uvijek vodeći u skupini H. Glasgow Rangersi hrvatskog reprezentativca Dade Prše osjetili su moć ponajvećega nogometnog iznenađenja - slovačke Artmedije. Bodom osvojenim usred Glasgowa Slovaci su postali drugoplasirana momčad skupine H, još uvijek na mjestu koje vodi u iduće kolo.</p>
<p>Krešimir Đureš</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Ljubičić i Karlović u četvrtfinalu Madrida</p>
<p>Karlović nije Slovaku Dominiku Hrbatyju dozvolio niti jednu priliku za »break«</p>
<p>MADRID</p>
<p> – Hrvatski tenisač Ivan Ljubičić stigao je i do 14. pobjede u nizu, u dvoboju 3. kola 2.082.500 eura vrijednog ATP turnira iz »masters serije« u Madridu svladao je Belgijanca Oliviera Rochusa sa 6-4, 6-4. </p>
<p>Ljubičić je potpuno dominirao dvobojem protiv Rochusa. Tijekom čitavog meča ispustio je tek sedam poena na svom početnom udarcu, dok je iskoristio dvije od devet »break-lopti«. Već u prvoj igri meča Ljubičić je imao dvije prilike za oduzimanje servisa Rochusu, no ključnu je prednost u prvome setu ostvario kod rezultata 4-4 kada je ostvario »break«. Sličan scenarij viđen je i u drugome setu. Kod rezultata 1-1 Ljubičić je propustio tri prilike za »break«, da bi kod 3-3 iskoristio treću šansu za oduzimanje servisa protivniku. Koliko je samopouzdanje našeg prvog tenisača u ovom razdoblju godine, nakon ulaska u finale Davis kupa i osvojena dva turnira u nizu (Metz, Beč), pokazuje i podatak da je odservirao četiri asa iz drugog servisa, a nije napravio niti jednu dvostruku servis pogrešku.</p>
<p>Uspješan je bio i Ivo Karlović koji je sa 7-6 (9), 7-6 (3) svladao prvog slovačkog igrača Dominika Hrbatyja. U četvrtfinalu će igrati protiv prošlogodišnjeg pobjednika Madrida Argentinca Davida Nalbandiana. Tijekom čitavog dvoboja Karlović nije Slovaku dozvolio niti jednu priliku za »break«, dok je on svoju jedinu propustio kod rezultata 3-3 u drugom setu. U prvom »tie-breaku« prvi je do prednosti došao Hrbaty, no odmah potom je napravio dvostruku servis pogrešku kojom je vratio Karlovića u igru. Kod rezultata 9-9 Hrbaty je napravio još jednu dvostruku grešku, te našem tenisaču ponudio treću set-loptu, prvu na njegov servis. Div sa Šalate ponuđenu priliku nije propustio.</p>
<p>Drugi »tie-break« bio je mnogo manje neizvjestan. Karlović je prvi »mini-break« napravio već u prvom poenu odlučujuće igre, a potom je osvojio još jedan poen na servis Hrbatyja, te si priskrbio tri meč-lopte. Iskoristio je prvu pogodivši svoj 25. as. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Janica: Sad će se vidjeti čiji je trening najbolji </p>
<p>U četvrtak je u Sölden doputovao kompletan ženski dio hrvatske skijaške ekspedicije koji će biti aktivan na startu sezone</p>
<p>SÖLDEN (Od Vjesnikovog izvjestitelja)</p>
<p> – Odbrojavaju se minute do novog starta skijaškoga Svjetskoga kupa. Austrijski Sölden na više od tri tisuće metara nadmorske visine tradicionalno je gradić koji otvara nove sezonu lova na skijaške globuse. I tako je već godinama. A tri söldenska dana pretvorit će se u klasično narodno veselje ovdašnjih Austrijanaca, jer se očito preko godine ovdje ne događa ništa zanimljivo, pa znalački iskoriste ovaj termin kada dio svijeta zalazi u njihovo mjestašce. A narodno veselje protkano je prvenstveno ispijanjem litara alkohola. Ili isključivo. </p>
<p>U četvrtak je u Sölden doputovala i kompletna hrvatska skijaška ekspedicija, ženski dio, koji će biti aktivan na startu sezone. Jer, nedjelja i muški veleslalom ovog će puta proći bez Ivice Kostelića, koji zbog slomljenog prsta ispunjava varijantu B - treniranje na Hintertuxu. Razveselila ih je jedna činjenica - dočekalo ih je sunce, a austrijski se prognozeri zaklinju da će tako biti i u subotu na utrci. </p>
<p>»Voljela bih lijepo vrijeme da se vidi kompletna staza i da ne padaju nikakve sjene na nju. Tada se i osjećam bolje i vozim bolje«, poručila je Janica Kostelić. </p>
<p>Operirano koljeno naravno ne dopušta savršeno stanje. </p>
<p>»Upozorava me. Zaboli me pri većim naporima, pri jačim treninzima, no dobila sam ionako poruku od liječnika da je to sasvim normalno. I normalno je kad me nešto boli, to sam već naučila«, veselo će Janica o bolovima. </p>
<p> Inače, Janica nikad nije previše dimenzionirala ovu utrku. Jer, to je ipak otvorenje sezone, dolazi nakon dugih treninga, a nakon nje slijedi mjesec dana pauze pa tek onda odlazak u SAD. </p>
<p>»U treningu sam kasnila mjesec dana baš zbog koljena, tako da ne mogu reći kako potpuno spremna dočekujem utrku. No, bit će zanimljivo vidjeti 'ko je kako radio, 'ko je najbolje trenirao«, kaže Janica. </p>
<p>Ostale dvije hrvatske skijašice Nika Fleiss i Ana Jelušić ovog su ljeta promijenile taktiku. U vremenima kad je »trebalo« biti na Hintertuxu one su odletjele do Argentine. </p>
<p>»Bilo je dobro, možda samo kao promjena. A koliko smo brze vidjet ćemo u subotu. Osobno sam prezadovoljna nastupom u drugoj vožnji«, kaže Ana Jelušić. </p>
<p>Iako su skijaški, možda, u ovom trenutku zanimljiviji detektori laži negdje u Petrinjskoj, gdje se nastavlja istraga o maltretiranju unutar dječje skijaške reprezentacije, iz Söldena očekujemo pozitivan start hrvatskog skijanja, koji se prvenstveno odnosi na Janicu Kostelić, koja ove sezone ima dva nova velika motiva pred sobom. Prvi - Olimpijske igre u Torinu, drugi - ne zaboravlja se brzo izmaknuti veliki Globus prošle godine protiv Anje Pärson i tri mizerna boda minusa. </p>
<p>»Znate mene, rezultatski ne obećajem ništa«, zaključit će Janica. </p>
<p>Stipe Karadžole</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="35">
<p>Cheney i Rumsfeld »oteli« vladinu vanjsku politiku </p>
<p>Cheney i Rumsfeld donosili odluke o kritičnim pitanjima za koje ostatak birokracije nije znao </p>
<p>NEW YORK (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - U jednoj od najžešćih optužbi koje su izrečene na račun najviših dužnosnika Busheve administracije, uključujući i predsjednika Busha i potpredsjednika Cheneya, Bijela kuća je praktično optužena za spletkarenje prije donošenja mnogih značajnih odluka u američkoj vanjskoj politici. </p>
<p>Da stvar bude još gora po administraciju, optužbe je iznio šef kabineta bivšeg državnog tajnika Colina Powella, dakle čovjek koji je dobro upućen u metodologiju donošenja odluka u trokutu između Bushevog kabineta, State Departmenta i Pentagona.</p>
<p>Pukovnik Lawrence Wilkerson, koji je kao prvi suradnik uz Powela proveo 16 godina, odlučio je prekinuti šutnju prije svoga šefa: On je rekao da su potpredsjednik Cheney i nekoliko ostalih »kidnapirali vladinu vanjsku politiku« odlučivši ju voditi u tajnosti, te da je to Sjedinjene Države učinilo slabijim i izoliranijim u svijetu.</p>
<p>»Ono što sam ja vidio je prepiska između Richarda Cheneya i ministra obrane Donalda Rumsfelda o kritičnim pitanjima koja je dovela do donošenja odluka, za koje ostatak birokracije nije znao da su donesene«, rekao je Wilkerson govoreći u washingtonskom think-tanku New America Foundation, (Nova američka zaklada), kako je to prenio i Financial Times. </p>
<p>Po Wilkersonovim riječima, radi se o spektru promašaja i odgovornosti, od katastrofe u Iraku do zapostavljanja suradnje s Europskom unijom oko Irana, pa sve do zanemarivanja problema Sjeverne Koreje, ali i skandala oko zlostavljanja zatvorenika u Abu Ghraibu. »Znam da se moj šef neće složiti s odlukom da progovorim na ovaj način, jer on je najlojalniji vojnik na svijetu, rekao je Wilkerson, i potom iznio primjere kad su odluke donošene u zatvorenom trokutu, Bush - Cheney - Rumsfeld. </p>
<p>Powellov suradnik zatim je optužio i sadašnju šeficu State Departmenta Condoleezzu Rice da se cijelo vrijeme svrstavala uz predsjednika radi zadobivanja njegove naklonosti, umjesto da ga savjetuje, ne slažući se sa Cheneyem i Rumsfeldom kad je to bilo potrebno. Rice je, prema navodima pukovnika Wilkersona, postala dio problema, umjesto rješenja. Gotovo istodobno oglasio se i sam Colin Powell, koji je nedavno priznao da je u UN-u krivo svjedočio o postojanju nedopuštenog naoružanja u Iraku. Govoreći na sveučilištu u Buffalu, Powell je zapravo opovrgnuo Wilkersonove optužbe rekavši kako SAD uopće ne radi loš posao, uspkros antiameričkim osjećajima u Iraku. »Ako malo razmislite, možete vidjeti da dobro radimo u većem dijelu svijeta«, rekao je Powell. </p>
<p>Erol Avdović</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Korupcija jedan od uzroka siromaštva</p>
<p>AI cijeli kontinent spominje kao područje bez poboljšanja u borbi protiv korupcije</p>
<p>Čile je među rijetkim zemljama koje se uspješno bore s korupcijom </p>
<p>Latinska Amerika posljednjih je desetljeća postala simbol institucionalizirane korupcije, školski primjer osiromašenja milijuna njezinih stanovnika te propadanja gospodarstva u zemljama s velikim prirodnim bogatstvima. Stoga nije čudno da je i u najnovijem izvješću organizacije Amnesty International (AI) cijeli kontinent spomenut kao područje na kojem nisu zabilježena poboljšanja u borbi protiv korupcije. </p>
<p>»Korupcija je jedan od najvećih uzroka siromaštva i najveća prepreka u borbi protiv bijede«, rekao je na predstavljanju izvješća predsjednik Amnesty Internationala Peter Eigen, a mnogi su Latinoamerikanci upravo u toj izjavi prepoznali svoju svakodnevicu. Premda su svi svjesni posljedica korupcije koja je zavladala većinom latinoameričkih zemalja i začaranog kruga bijede u kojemu su se bez svoje krivnje našli narodi tih zemalja, očito je da korupciju nije lako iskorijeniti i zbog nedostatka demokracije te nasljeđa dugogodišnjih građanskih ratova i diktatura. Pokazalo se da upozorenja nevladinih organizacija poput AI-ja te deklaracije s međunarodnih skupova o borbi protiv siromaštva nemaju pravog odjeka u zemljama na koje se to odnosi. Institucije koje bi se trebale pobrinuti da se nađu djelotvorni načini u borbi protiv korupcije i same su opterećene tim zlom od vrha do dna. Izjave da se samo bržim razvojem demokracije i gospodarstva narodi Latinske Amerike mogu izbaviti iz bijede, ostaju već godinama mrtvo slovo na papiru, a česti skandali u vrhovima vlasti pokazuju da se ništa ne mijenja. </p>
<p>Čile je među rijetkim zemljama koje su se uspješno uhvatile u koštac s korupcijom, pa je na novoj listi Amnestyja zauzeo 21. mjesto (dok je, primjerice Španjolska na 23. mjestu). Od 159 zemalja na popisu Amnestyja, Venezuela je na 130, Paragvaj na 144., a Haiti na 155. mjestu. Najsnažnijoj latinoameričkoj ekonomiji Meksiku zamjera se na sveprisutnoj birokraciji i prevelikom utjecaju politike na gospodarski razvoj, a Brazilu i Argentini na nedovoljnoj transparentnosti. U zemljama s najviše korupcije, a to su i latinoameričke, vođe i vlade moraju više napraviti kako bi se uklonilo to zlo i otvorio put razvoju i stranim ulaganjima, rečeno je na predstavljanju izvješća, na kojemu je izvršni direktor AI-ja David Nussbaum naglasio: »Korupcija nije prirodna nepogoda: ona je hladnokrvna i proračunata krađa određenih ljudi i krugova na račun muškaraca, žena i djece koji nisu u prilici sami sebe zaštititi«. </p>
<p>Gordana Tintor</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Rice: Amerika ima strategiju pobjede u Iraku</p>
<p>NEW YORK (Od Vjesnikova dopisnika) </p>
<p> - Šefica američke diplomacije Condoleezza Rice odgovarala je na pitanja senatora o strategiji Busheve administracije u Iraku. Iako je više puta izbjegla izravno odgovoriti do kada će američki vojnici ostati u Iraku, državna tajnica nije posustala u svom optimizmu.</p>
<p> »U Iraku se stvari kreću na bolje«, rekla je. »Ako se na referendumu usvoji ustav, to će biti baza za izbore 15. prosinca. Ljudi shvaćaju da je njihova najbolja šansa da zaštite svoje interese da izaberu kandidate koji će to činiti«, pojednostavila je Rice. Obrazlažući američku strategiju Iraku, Rice istakla je četiri glavna cilja. To su kako je pojasnila je Rice, slamanje kičme pobunjenicima, sprječavanje da Irak postane utočište islamskih ekstremista, demonstriranje demokratskih potencijala, te osiguranje nade za bolju ekonomsku budućnost u regiji. Rice je objasnila zašto bi irački pobunjenici morali propasti: »Neprijateljska strategija je da inficira, terorizira i da se potom povuče. To je žalosno, jer ova strategija ima ozbiljne nedostatke u činjenici da je lakše povući se [iz ruševina] nego ostati i graditi«, rekla je Rice, predviđajući da će pobuna u Iraku propasti jer ne nudi nikakvu viziju za budućnost.</p>
<p>Poslije dužeg vremena, prva reagiranja na jedan strateški istup Busheve administracije o iračkom pitanju bila su uglavnom pozitivna. Bivši savjetnik za nacionalnu sigurnost u Carterovoj administraciji, Zbignev Brzezinski, iznio je više pohvala nego zamjerki na izlaganje Condoleezze Rice. Brzezinski je ipak rekao kako ga je donekle uznemirilo to što Rice nije uspjela odgovoriti senatoru Paulu Sarbenesu na pitanje, hoće li američki vojnici ostati u Iraku, možda i nakon 2015. godine. [E.A.]</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Agenti napuštaju CIA-u</p>
<p>Nedavna ostavka desetak dužnosnika CIA-e ponovno je upozorila na složenu situaciju unutar vodeće američke obavještajne agencije. U obrazloženju svojih ostavki, neki od obavještajnih dužnosnika istaknuli su da su izgubili vjeru u šefa CIA-e Portera Gossa. Najnovije ostavke, međutim, nisu iznimka, budući da je proteklih mjeseci CIA-u napustilo više desetaka službenika. Taj je trend zabrinuo američke parlamentarce, koji zahtijevaju da se Goss, inače bivši član kongresnoga Odbora za obavještajna pitanja, očituje o stanju i spremnosti CIA-e da pridonese nacionalnoj sigurnosti. Među kongresnicima na Capitol Hillu neslužbeno se govori da je moral unutar CIA-e na najnižim granama, što ozbiljno umanjuje djelotvornost Agencije. </p>
<p>Senatski je Odbor za obavještajna pitanja stoga minule srijede na poseban sastanak iza zatvorenih vrata pozvao Portera Gossa kako bi im iz prve ruke pojasnio zašto je CIA u rasulu.</p>
<p>»Zašto se talenti puštaju da odu? Stotine godina vodstva i iskustva izlaze kroz prozor«, komentirala je zastupnica Jane Harman, zadužena u Kongresu za obavještajna pitanja. Da je funkcioniranje CIA-e na kušnji, Harman se uvjerila za nedavnog posjeta jednoj od većih CIA-inih postaja na Srednjem istoku. Prema njezinim riječima, mnogi od tamošnjih službenika izrazili su sumnju u Gossovo vodstvo. </p>
<p>Porter Goss, i sam bivši tajni CIA-in operativac, objavio je nedavno da će se u kontekstu rata protiv terorizma usredotočiti na to da ojača status operativaca. Prema njegovoj koncepciji obavještajnoga rada, briga za status obavještajaca na terenu i uopće ulaganje u tajne operacije ključne su u borbi protiv Osame bin Ladena. Osim Gossova problematičnog vodstva, potresima u CIA-i nesumnjivo je pridonijelo i imenovanje posebnoga američkoga obavještajnoga naddirektora Johna Negropontea. Direktor CIA-e je sve do veljače, bio de facto šef američke obavještajne zajednice. Američki predsjednik George Bush, međutim, imenovao je početkom godine Negropontea za svojevrsnoga obavještajnoga cara upravo kako bi se ojačala fronta protiv terorizma. </p>
<p>Vinka Drezga</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Beograd otkazao Drnovšekov posjet zbog izjave o Kosovu</p>
<p>BEOGRAD </p>
<p> - Predsjednik Državne zajednice Srbija i Crna Gora Svetozar Marović u četvrtak je otkazao posjet predsjednika Slovenije Janeza Drnovšeka Beogradu, predviđen za 2. studenoga, zbog Drnovšekove izjave od srijede da je neovisnost Kosova uz ispunjenje određenih uvjeta jedina realna opcija.</p>
<p> U priopćenju iz ureda predsjednika Marovića navodi se da u ozračju koje je stvoreno ne bi bilo moguće do kraja organizirati program Drnovšekova posjeta. On je zamoljen da »s najboljim namjerama« razumije prijedlog da se posjet 2. studenoga otkaže, stoji u priopćenju.</p>
<p> Ministarstvo vanjskih poslova SCG priopćilo je da je pomoćnik ministra Miomir Udovički u četvrtak uručio prosvjednu notu otpravnici poslova slovenskog veleposlanstva u Beogradu Jadranki Šturm Kocijan. »Državna zajednica SCG, kao ni Republika Srbija, ne mogu i neće pod nikojim uvjetima prihvatiti proglašenje neovisne države Kosovo na svojem državnom teritoriju i u okviru svojih međunarodno priznatih granica«, navodi se u noti.</p>
<p> Podsjeća se i na to da je »za vrijeme dramatičnih zbivanja u bivšoj Jugoslaviji« međunarodna zajednica zauzela stav da međunarodno priznanje kao države mogu dobiti samo njene tadašnje republike, u nepromijenjenim granicama, ali ne i autonomne pokrajine Republike Srbije što je, kako se navodi, potvrđeno i Rezolucijom 1244 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda o Kosovu.</p>
<p> Ministarstvo vanjskih poslova SCG izrazilo je žaljenje što neprincipijelni stav prema teritorijalnoj cjelovitosti Republike Srbije i Državne zajednice SCG baca »nepotrebnu sjenu na tradicionalno prijateljske osjećaje između naroda SCG i Slovenije i na svestranu suradnju dviju država«, navodi se u priopćenju.</p>
<p> Drnovšek je u srijedu u Ljubljani kazao da je neovisnost Kosova jedina realna opcija uz garancije za položaj Srba na Kosovu i uz poseban, možda i »eksteritorijalni status« koji bi dobili srpski kulturni spomenici na Kosovu. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="40">
<p>Bowie je u modi</p>
<p>Tijekom iznimne karijere veliki je glazbenik od ekscentične zvijezde, s liste deset najgore odjevenih žena, postao modna ikona</p>
<p>Karijera nijednog glazbenika nije toliko obilježena modom, kao trideset pet godina stalnih promjena Davida Bowieja. Brak s jednom od najljepših žena svijeta, supermodelom Iman, logična je, sretna posljedica događaja započetih sredinom šezdesetih. Bowie, tada još David Jones, upoznao je Marca Bolana na nimalo umjetničkom poslu bojanja ureda tadašnjeg zajedničkog menadžera.</p>
<p>»Bili smo dva balavca s velikim ambicijama«, ispričao je mnogo kasnije. »Pratiš li modu?«, upitao ga je David između dva poteza četkom. »Totalno. Cipele su ti bez veze.« »A ti si nizak«, odbrusio je David. Bio je to, kao na kraju »Casablance«, početak jednog lijepog prijateljstva. Tih je dana londonska ulica Carnaby, poznata po modi, bila u svom zlatnom dobu. Umjesto šivanja otpalih gumba, odjeću su naprosto bacali. Marc ga je, oko deset na večer, poveo u prekapanje po kantama za smeće da bi sastavljali garderobu. Tako modno osviješten, Bowie je imao sve preduvjete da početkom sedamdesetih stvori lik Ziggyja Stardusta, androgine rock zvijezde koja uspon i pad doživljava u posljednjih pet godina, koliko je preostalo Zemlji do konačne kataklizme. Predstava je bila fantastično osmišljena: Bowie se preodijevao šest puta tijekom nastupa. Kostime su dizajnirali Freddie Burrett i, zahvaljujući Davidovu zanimanju za japansku kulturu, poglavito kabuki teatar, proslavljeni kreator Kansai Yamamoto. U vrijeme najveće popularnosti Bowie se, među inima, našao i na zloglasnoj Blackwellovoj listi deset najgore odjevenih žena na svijetu. »Redovito nastupa odjeven kao žena, pa nije bilo razloga da ga ne uvrstim«, kazao je Blackwell, uvelike pretjerujući, jer Bowie se odijevao kao žena, ekstravagantno, ali se nije odijevao loše. Štoviše, Yamamotov kimono, primjerice, bio je naprosto izuzetno lijep.</p>
<p> Ziggy je postao prepopularan, presnažan i autor ga je odlučio uništiti. »Morao sam to učiniti, da on ne bi uništio mene«, povjerio se u kasnijim intervjuima. Predah je obilježen albumom »Pin Ups«, kolekcijom obrada pjesama drugih autora, a za omotnicu, jedinu na kojoj nije samo njegova fotografija, snimljen je s tadašnjim supermodelom Twiggy. Na sljedećoj, »Diamond Dogs« turneji 1974. pojavio se odjeven u dandyjevska odijela s naramenicama. Kreator je ponovno bio Burrett. Sljedeće godine sjajno je odglumio ulogu Thomasa Jeromea Newtona (pitanje za šezdeset četiri tisuće kuna u »Milijunašu«), u nepravedno zapostavljenu remek-djelu Nicolasa Roega »Čovjek koji je pao na Zemlju«, za koji je kostimografiju potpisala May Routh. »Bio sam toliko pod utjecajem filma i lika da sam uzeo veći dio garderobe što sam je u njemu nosio i odijevao je još godinama», objasnio je David, govoreći o nastanku lika Mršavog bijelog Vojvode, koji je naslijedio Ziggyja. Iako iznimno popularan u Europi, pravu je američku slavu dosegao tek rasplesanim, radiofoničnim albumom »Let's Dance« (1983.). Hrvatski modni ponos, kravatu, u leptir varijanti, na promotivnoj je turneji »Serious Moonlight« nehajno razvezao i učinio je najuočljivijim modnim detaljem. Odijela su mu bila pastelnih boja, a prateća je grupa bila odjevena šaroliko, pod utjecajem hongkonške ulične mode. Za promociju albuma »Never Let Me Down« (1987.), najlošijeg što ga je snimio, osmislio je grandioznu pozornicu u obliku ogromna osvijetljena pauka, a za kostime angažirao filmsku kostimografkinju Dianu Moseley. S tih je nastupa i zlatno odijelo što se, uz još pet klasičnih kostima, našlo na izložbi Rock Style, postavljenoj tijekom 2000. u newyorškom Metropolitan muzeju, clevelandskom Rock'n'Roll Hall of Fame i londonskom Barbican Centre. Prve godine devedesetih, Bowie je ponovno na turneji. Jedinoj koncipiranoj prema greatest hits načelu u prebogatoj karijeri, tijekom koje je nastupio i u Zagrebu. Nosio je jednostavno, elegantno crno odijelo i bijelu košulju s čipkom. Bilo je to vrijeme obilježeno osobnom srećom: 1992. se vjenčao s Iman, s kojom ima kćer Alexandriu Zahru, rođenu osam godina poslije, i profesionalnom stagnacijom. Sve do 1995. i albuma »Outside«, mračne priče zasnovane na dnevniku Nathana Adlera, novog Bowiejeva alter ega. Potkraj te godine pojavio se na MTV-jevoj Europien Music Awards. Najavio ga je Jean-Paul Gaultier, koji je usprkos groznom francuskom naglasku, kao da je na audiciji za »Alo alo«, zvučao uvjerljivo kazavši na engleskom: »Obožavam ga. On je moj idol. Zauvijek će to biti.«</p>
<p>Nešto suzdržaniji je, tri mjeseca kasnije, bio najavljivač na dodjeli The Brit Awardsa, gdje je Bowie dobio nagradu za izuzetan doprinos glazbi, Tony Blair. Isti onaj koji je godinu kasnije uselio u Dowing Street 10, gdje je i danas. Kao da je, primjerice, dr. Ivo Sanader, prije izbora, na Porinu najavio, recimo, Massima Savića. </p>
<p> Status neupitne zvijezde i modne ikone Bowie je u novije vrijeme potvrđivao suradnjom s darovitim modnim dizajnerom, bivšim glazbenikom, Keananom Dufflyjem i slavnim Alexanderom McQueenom, a s Iman je prošle godine sudjelovao u kampanji za proljetnu modnu liniju Tommyja Hilfigera. »Oni imaju sve što tražim: stil, eleganciju, kreativnost, sofisticiranost. Savršeni su i vrlo sam počašćen što ih imam u kampanji«, kazao je kreator.</p>
<p> Dosljedno pazeći da kostimografija i scenografija prati aktualni glazbeni izričaj, na turneji povodom albuma »Reality« odjenuo je crni jeans i jednostavne T majice, a kravatu vratio izvorima, zavezavši crvenu maramu oko vrata. Potpuno u skladu sa stihom »Tragična mladež izgledala je mlado i seksi, tragična mladež nosila je otrcani crni jeans«, iz naslovne pjesme.</p>
<p> Nakon jednogodišnjeg oporavka poslije operacije na srcu, Bowie se prije nekoliko mjeseci vratio na pozornicu, znakovito, nastupom na festivalu Fashion Rocks u newyorškom Radio City Music Hallu. </p>
<p> Već više od trideset godina Bowie je u modi.</p>
<p>Darko Lesinger</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Izbor pravoga psa </p>
<p>Nije jednostavno odoljeti velikim molećivim očima beskućnika ili zaigranom štenetu pahuljaste dlake</p>
<p>Nabava novog psa doista je veliki užitak i uzbuđenje. Budući da psi mogu poživjeti petnaestak godina, važno je temeljito se pripremiti, jer u protivnom možete, zaslijepljeni ljepotom šteneta, previdjeti realnost života s pripadnikom te pasmine. U tekstu sam koristio izraz pas, misleći pritom na oba spola, a kad je to bilo važno, istaknuo sam da je riječ o životinji muškog spola, odnosno kuji kao pripadnici ženskoga spola.</p>
<p>Naš se odnos s psima u posljednjih nekoliko desetljeća iz temelja promijenio, jer ih uvodimo u svoje domove i odnosimo se prema njima kao prema članu obitelji. Zato je važno da imamo što više zajedničkih karakternih osobina. Tijekom procesa udomaćivanja pod našim su utjecajem nastale brojne pasmine s još više različitih osobina, koje u pravilu mogu zadovoljiti sve naše zahtjeve. Stoga, kao rezultat pogrešnog izbora, previše pasa završava u prihvatilištima, ali treba priznati da je teško živjeti s psom teške i vama neodgovarajuće naravi. Osnovna je ideja da vam pas uljepša i upotpuni život, a da vi njemu pružite topli dom. Zbog lošeg izbora možete se i vi i vaš pas osjećati bijedno.</p>
<p>Posjedovanja psa jedinstveno je iskustvo, prepuno svakodnevnih otkrića, put prepun iznenađenja, a tu privrženost treba doživjeti. Jednom kad ste suzili izbor na nekoliko pasmina, važno je doznati što više o njima. Izvora informacija je mnogo: internet, uzgajivači, vlasnici tih pasmina, a mnogo se toga može doznati i na izložbama pasa. Uzgajivači će vam uglavnom govoriti o poželjnim karakteristikama neke pasmine, dok će vam vlasnici najčešće vrlo rado govoriti o svojim iskustvima, kako dobrim, tako i onim lošim. </p>
<p>Prednost čistokrvnih pasa je u tome što možete s određenom dozom sigurnosti govoriti kako će neko štene izgledati kad odraste, odnosno kakva će mu biti narav. Ipak, treba biti svjestan činjenice da postoje razlike između pasa iste pasmine, ali različitih uzgojnih linija. Uzgajivači radi »osvježavanja krvi« nerijetko znaju uvesti pse iz inozemstva, zbog čega se može javiti raznolikost u temperamentu, kao i vanjskom izgledu. </p>
<p>Međusobnim, često nekontroliranim parenjima »stvoreni« su brojni križani psi, a kod nekih je gotovo nemoguće uhvatiti trag barem čistokrvnim bakama i djedovima. Danas sve češće viđamo križance čistokrvnih roditelja različitih pasmina, koji u određenoj mjeri sliče svakom od roditelja. Križani psi obično imaju manje zdravstvenih problema, jedinstvenog su izgleda, a kako će križanac doista izgledati vidjet ćemo kad odraste. Teško je znati koliko će štenac narasti, kakve će biti građe, kakva će mu biti narav.</p>
<p>Prije nego počnete sa sastavljanjem popisa pasmina, postavite si nekoliko pitanja koja vam mogu pomoći pri izboru. Imam li vremena? Budite realni u procjeni koliko bi vašeg vremena i energije pas mogao zahtijevati, i kako će se određeni pas uklopiti u vašu pretrpanu svakodnevicu. Jer, nije to samo pitanje vremena, nego i emocionalne energije kako bismo mogli pratiti njihove potrebe tijekom dana, te im pružiti svu potrebnu ljubav i njegu. Jednom kad imate psa, više ne možete izbivati iz kuće cijeli dan ili u kratkom vremenu planirati izlete i putovanja, a da ne uzmete u obzir i brigu za vašeg ljubimca u tom razdoblju. Trebat će vam vremena za šetnje i igru s njim. Oni imaju doista mnogo energije. U pravilu je štenad različitih pasmina podjednako zaigrana, ali u odrasloj dobi su neki više zaigrani od drugih. Mužjak ili kuja? Kuje su općenito mirnije, plahe i manje borbene od mužjaka. Mužjaci su obično nemirniji, razigraniji i poslije u životu skloniji problemima u ponašanju. Međutim, i mužjaci i ženke su odlični ljubimci u pravoj sredini. Za manje iskusne vlasnike moja bi ipak preporuka bila da nabave kuju. Odrasli pas ili štene? Štenci su poput mase za modeliranje, jer ih u znatnoj mjeri možete prilagoditi svom životnom stilu, kako bi se što bolje uklopili u vašu obitelj. S druge strane, odgajanje šteneta je zahtjevan posao koji iziskuje mnogo vremena. To je posebice važno u prvoj godini njegova života. Poslije je to mnogo teže. Ako za to nemate vremena, odrasli je pas rješenje za vas. Tako izbjegavate učenje osnova kućnog odgoja, a i nemate izgrižen namještaj. Odrasli psi većinom znaju što trebaju učiniti, a što ne i navikli su na vanjski svijet (promet, ponašanje na ulici, susreti s drugim psima i ljudima). S obzirom na to da odrasli psi imaju već formiranu osobnost, pravilan izbor je neobično važan. </p>
<p>Njima također treba neko vrijeme dok se ne »smjeste« u vaš dom. Lijep je osjećaj kad znate da ste spasili psa njegove neizvjesne budućnosti i pružili mu dom. Uvjeren sam da to oni znaju cijeniti. Kakva mu treba biti ćud? Prije nego se odlučite za moguće pasmine, napravite u obitelji anketu o željama, mogućnostima, pa na temelju toga započnite s odabirom. Vjerojatno ćete uspjeti naći vama savršenu pasminu, možda ćete morati u nekim stvarima pronaći kompromis. Podsjetnik na važnije odlike: osobnost, neovisan/privržen, sam kod kuće, maznost, čuvar, zaštita, odnos s djecom, odnos s drugim životinjama i drugim ljubimcima, odnos prema strancima. </p>
<p>Dr. vet. Zoran Šimec</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="42">
<p>Uplakanom »bombašu« dvije godine zatvora</p>
<p>Rovišan je, prema mišljenju sudskog vijeća, osim što je doveo druge u opasnost, naštetio i ugledu Hrvatske</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Zbog nedopuštenog posjedovanja ručne bombe M75, koju je 19. rujna aktivirao u prostorijama britanskog veleposlanstva i tako doveo u opasnost živote drugih, Damir Rovišan , bivši djelatnik tog Veleposlanstva nepravomoćno je osuđen na dvije godine zatvora. U izrečenu kaznu, Rovišanu će se uračunati i vrijeme provedeno u pritvoru, koji mu se, odlukom sutkinje Lidije Vidjak, do pravomoćnosti presude produljuje. Iako je Rovišanov branitelj Ilija Ivanić, zamolio sud da barem razmisli »što se to događalo u glavi čovjeka koji s bombom danima ide na posao i drži je u krilu«, sutkinja Vidjak ustrajala je na tome da je Rovišan alku bombe pokušao »zategnuti«, iako je znao da je labava te što bi se moglo dogoditi. Tako opasnom radnjom, Rovišan je, prema mišljenju sudskog vijeća, osim što je doveo druge u opasnost, naštetio i ugledu Hrvatske, tim više što se događaj zbio u ovom Veleposlanstvu. Osim toga, Sud je u obzir uzeo i raniju osuđivanost Rovišana, zbog razbojstva, također uz uporabu oružja. Olakotne okolnosti Rovišanu su bile priznanje djela i malodobno dijete kod kuće. Sam Rovišan, kojemu je ipak izrečena četiri mjeseca manja kazna od one koju je tužiteljstvo predlagalo, presudu je dočekao sa suzama u očima. »Kajem se, žao mi je što se to dogodilo i mislim da se nikakva nezakonita radnja u mom životu više neće ponoviti«, rekao je u završnoj riječi, vjerojatno se nadajući manjoj kazni. Mišljenje kriminalističkog vještaka za kemijsku fiziku, zasigurno je kod Rovišana »probudilo nadu« o manjoj osudi. Vještak je naime, rekao da nitko tko nije bio s Rovišanom u sobi niti na hodniku ispred, aktivacijom bombe nije mogao nastradati, te kako je do aktivacije same bombe doista moglo doći zbog nestručnog rukovanja njome, kako je i sam Rovišan tvrdio. </p>
<p>Anita Krmek</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Zatvorska kazna prijeti i 79-godišnjaku</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Zbog krivotvorenja isprava i prijevare kojom su trgovačko društvo »Blažić - rubne trake« oštetili za više od milijun kuna, na zagrebačkom Općinskom sudu počelo je suđenje Zoranu Jakovljeviću (27), Dragutinu Pelikanu (79) i Željku Radovanoviću (41). Trojac je, prema optužnom prijedlogu, najprije pribavio dokumentaciju zemljišta u Svetoj Nedjelji, potom i lažnu osobnu iskaznicu na ime pravog vlasnika zemljišta, koje su naposljetku, direktoru oštećenog Društva Marku T. i prodali. Predstavnik prevarene tvrtke, koji je povjerovao u »prodaju«, odnosno kupovinu zemljišta, na tekući račun trojca, otvoren u Reiffeisen banci, uplatio je iznos nešto veći od milijun kuna. Prvookrivljenog Jakovljevića tereti se za pribavljanje dokumentacije spornog zemljišta u vlasništvu Ivana M. Jakovljević je nadalje, dokumentaciju predao trećeokrivljenom Radovanoviću, koji je, lažno se predstavljajući agentom za prodaju nekretnina, zemljište ponudio na prodaju direktoru oštećene tvrtke. Jakovljević se također optužuje i za pribavljanje neorginalne osobne iskaznice na ime vlasnika, u koju je bila umetnuta slika drugookrivljenog 79-godišnjaka. Starac, koji je dosad već evidentiran za počinjenje 19 kaznenih djela, od toga 16 prijevara, otvorio je u banci račun na ime Ivan M. a nekoliko dana kasnije, 24. rujna 2004. s direktorom »Rubnih traka« sklopio kupoprodajni ugovor. Ugovor je, prema optužnom prijedlogu sastavio Radovanović, koji je, zajedno s Pelikanom, podizao novac s bankovnog računa i davao ga Jakovljeviću. Tužiteljstvo je za Jakovljevića zatražilo kaznu zatvora od dvije godine i šest mjeseci, za Pelikana dvije godine i četiri mjeseca, a za trećeokrivljenog Radovanovića kaznu od godine i šest mjeseci. Jakovljević i Pelikan od srpnja se nalaze u pritvoru. </p>
<p>Anita Krmek</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Optužena je pet godina bila nedostupna</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Davanjem iskaza troje bivših zaposlenika »Samoborske banke«, u četvrtak je na velikogoričkom županijskom sudu počelo suđenje Emeriki Zemljak (55), također bivšoj zaposlenici banke, koju se tereti da je tijekom 1994. i 1995. godine zlouporabila svoj položaj te oštetila »Samoborsku banku« za oko 359.000 kuna. Ona je tada radila kao referent za pripremu i obradu podataka u Sektoru računovodstva te je, kako stoji u optužnici, »s ciljem pribavljanja protupravne imovinske koristi«, iskoristila svoj položaj i prekoračila granice svojih ovlasti, uglavnom tako što je izdavala neobrađene čekove. Osim toga, Emerika je izdala i 262 vlastita bankovna čeka bez pokrića, a tereti ju se i za kazneno djelo krivotvorenja službenih isprava. </p>
<p>Razlog zašto suđenje počinje tek sada, točnije deset godina kasnije, je taj što je od 2000., kada je optužnica podignuta, pa sve do kolovoza 2005. godine, Emerika Zemljak bila nedostupna sudu. Ona je naime, u međuvremenu, promijenila adresu stanovanja te je potraga za njom trajala punih pet godina. Na prijedlog obrane, Emeriki, koja je izjavila da se ne osjeća krivom, na raspravi održanoj u četvrtak, ukinut je pritvor u kojem se nalazila protekla dva mjeseca. Vijeće joj je izreklo mjeru obaveznog javljanja na sud, a nastavak suđenja zakazan je za siječanj iduće godine, kada će kao svjedoci biti saslušani predstavnik oštećene »Samoborske banke« i sudski vještak za ekonomiju. </p>
<p>Maja Ibrišimović</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Provaljeno u prostorije »Nacionala«</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Nepoznati počinitelji su u noći na četvrtak provalili u prostorije »NCL Grupe«, izdavača tjednika »Nacional«, u Vlaškoj ulici, kao i u susjedne prostorije koje koristi tvrtka sa sjedištem u Mariboru, priopćila je u četvrtak zagrebačka policija. Prema policijskom priopćenju iz prostorija »NCL-a«, u kojima je smještena i redakcija »Nacionala«, otuđena su dva osobna računala i dva monitora, vrijedni nekoliko desetaka tisuća kuna. Iz prostorija slovenske tvrtke otuđena je i informatička oprema, vrijedna otprilike isto kao i »NCL«-ova, tvrdi policija. Savjetnica direktora »NCL Grupe«, Ive Pukanića, Iva Biondić u kratkom je telefonskom razgovoru za Vjesnik potvrdila krađu, rekavši da im je nanesena šteta od oko 100.000 kuna. »Ukradena je isključivo informatička oprema, tako da je i šteta samo materijalna«, rekla je Biondić, opovrgnuvši špekulacije da je netko možda u redakciju provalio tražeći određene dokumente. Također je dodala da provala neće ni na koji način poremetiti izdavanje NCL-ovih tiskovina. »Sva izdanja i dalje će redovno izlaziti«, rekla je Biondić. [M.Dešković]</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Svjedok optužbe pozvan iz SCG </p>
<p>BJELOVAR</p>
<p> - Pod predsjedanjem Milenke Slivar, predsjednice sudskog vijeća Županijskog suda u Bjelovaru, nastavljeno je ponovljeno suđenje četvorici Virovitičana koje se tereti za ratni zločin protiv civilnog stanovništva. </p>
<p>Najteži dio optužnice tereti ih za privođenje, premlaćivanje i likvidaciju dvojice civila, te maltretiranje i fizičko zlostavljanje još dvojice civila srpske nacionalnosti od 1. do 17. prosinca 1991. Na saslušanju održanom u četvrtak osim svjedoka koji su pristupili i prije tri godine, pojavile su se i nove svjedokinje. Svjedokinja Dragica Car kritičnih je dana bila kao prognanica smještena kao prognanica iz Darde upravo kod trećeoptuženog Anđelka Kašaja. Njen iskaz potvrđuje da je 12. prosinca 1991. godine Kašaj cijelog dana bio kod kuće. Datum je zapamtila jer je tog dana, topeći svinjsku mast, umalo zapalila Kašajevu kuću, pa se on našalio da će mu, osim što su mu kuću zauzeli, tu kuću još i zapaliti.</p>
<p> »Sjećam se da je u šali rekao da ne moramo sutra sijati žito (blagdan sv. Lucije 13. prosinca) jer se na Božić i onako nećemo moći vratiti kući u Dardu«, izjavila je svjedokinja Dragica Car. O izbivanju Kašaja iz Virovitice 11. prosinca (kada je iz svoje kuće odveden Bogdan Mudrinić) svjedočili su Stjepan Mihaljenović i Zdravko Reščić, a obojica su to vrijeme bila dodijeljena osobnoj pratnji generala Dečaka.</p>
<p>Senka Budimir</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="47">
<p>Vukelić potpisuje Ugovor o Energetskoj zajednici </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Ministar gospodarstva, rada i poduzetništva Branko Vukelić potpisat će sljedećeg tjedna Ugovor o Energetskoj zajednici između Europske unije i zemalja jugoistočne Europe, priopćili su iz njegova ministarstva.</p>
<p>Ugovor o Energetskoj zajednici potpisat će se u utorak, 25. listopada, u Ateni. Osim EU i Hrvatske, potpisat će ga i predstavnici Albanije, Bosne i Hercegovine, Bugarske, Makedonije, Rumunjske, Srbije i Crne Gore i Turske, te Privremene uprave Ujedinjenih naroda na Kosovu (UNMIK).</p>
<p>Tim se ugovorom uspostavlja jedinstveno regionalno energetsko tržište, u prvom koraku za električnu energiju i prirodni plin. Sve bitne odluke unutar Energetske zajednice donosit će se konsenzusom Vijeća ministara, stoji u priopćenju Ministarstva gospodarstva.</p>
<p>Dodaje se kako će zaživljavanje Energetske zajednice doprinijeti sigurnosti napajanja, opskrbi jeftinom energijom i zaštiti okoliša, što je posebno važno za Hrvatsku kao tranzitnu zemlju. Ugovor postavlja i određene rokove za liberalizaciju energetskog tržišta, no oni su, napominju u Ministarstvu gospodarstva, blaži od onih koje je Hrvatska postavila paketom energetskih zakona.</p>
<p>Prije Atene, Vukelić će posjetiti Sofiju gdje će u petak, 21. listopada, sudjelovati na Ministarskoj konferenciji o zapošljavanju. Konferencija je nastavak »Bukureštanskog procesa«, koji je započeo 2003. godine u okviru Pakta o stabilnosti, a kojim su zemlje europskog jugoistoka prihvatile suradnju u području zapošljavanja. [A. M.]</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Vukovar dobiva tvornicu etanola vrijednu 60 milijuna eura</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Skupina poduzetnika planira u gradnju tvornice etanola u Vukovaru uložiti 60 milijuna eura, najavio je četvrtak Marko Melčić, član Uprave tvrtke Ethanol Vukovar, na savjetovanju »Etanol, obnovljivo biogorivo domaće proizvodnje«.</p>
<p>Etanol je gorivo koje se dobiva preradom kukuruza i drugih biljaka sa dosta škroba i šećera. Može se miješati s benzinom ili koristiti čist kako bi se smanjilo ispuštanje štetnih plinova iz vozila. </p>
<p>Novac bi u vukovarsku tvornicu, rekao je Melčić, uložili strani investitori iz Europe i SAD-a. Godišnje bi se od 500.000 tona kukuruza proizvelo 165.000 tona etanola, 150.000 tone kukuruznog tropa koji bi se koristio kao hrana za životinje i 150.000 tona ugljičnog dioksida. </p>
<p>U tvornici bi se otvorilo sto novih radnih mjesta, a još više bi ih se zaposlilo u proizvodnji i transportu kukuruza i etanola. Naime, u Hrvatskoj se proizvodi oko dva milijuna tona kukuruza godišnje pa bi trebalo osigurati dodatne količine iz domaće proizvodnje ili iz uvoza.</p>
<p>Gradnja tvornice u Vukovaru ovisi o dogovoru poduzetnika i gradske i županijske vlasti o zemljištu. Poduzetnici su, naime, zainteresirani za dobivanje najmanje 20-godišnje koncesije za lokaciju na obali Dunava, a prema riječima predstavnika grada i županije, dogovor bi se mogao postići jer Vukovar upravo uređuje poduzetničku zonu. Ako se postigne dogovor gradnja tvornice bi trajala dvije godine. Investitori očekuju da će etanol prodavati Ini koja bi ga miješala s benzinom, poput njihovog strateškog partnera Mola, i izvoziti.</p>
<p>Savjetnik predsjednika Uprave Ine Stevo Kolundžić ističe da Ina podržava proizvodnju domaće biokomponente. U skladu s europskim normama, već od sljedeće godine etanol namjeravaju dodavati benzinu, ali pod uvjetima konkurentne cijene.</p>
<p>Smjernica EU o biogorivima predviđa da do kraja 2005. njihov udio u ukupnoj potrošnji goriva bude 2,75 posto, a do 2010. godine 5,75 posto. U Hrvatskoj se za sada ne koriste tekuća biogoriva, a da se pridržava europskih zahtjeva ove bi godine potrošnja bila 8,7 milijuna litara, kazao je Julije Domac iz Energetskog instituta Hrvoje Požar. [Ž. B.]</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Medikine dionice na službenom tržištu Zagrebačke burze</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Medika, najveća hrvatska veledrogerija, i Zagrebačka burza potpisale se u četvrtak ugovor o uvrštenju Medikinih redovnih dionica u najvišu kotaciju Zagrebačke burze, Službeno tržište, a trgovanje njima pod oznakom MDKA-R-A je započelo odmah. Ugovor su potpisali Damir Kuštrak, predsjednik Uprave Medike, i Marinko Papuga, direktor Zagrebačke burze.</p>
<p>Prema Kuštrakovim riječima, Medika je financijski i organizacijski restrukturirana unatrag dvije godine, zadržavši pritom vodeću poziciju na hrvatskom tržištu bez obzira na dolazak konkurencije.</p>
<p>Istaknuo je i da je Medika prije tri mjeseca u Službeno tržište Zagrebačke burze uvrstila i 16,5 milijuna eura vrijedno izdanje trogodišnjih obveznica te dodao da je tvrtka kreditno neopterećena i sve potrebe za financiranjem zadovoljava na domaćem tržištu kapitala. Napomenuo je i da će Uprava Medike predložiti Skupštini dioničara usitnjenje dionica čime će dodatno potaknuti širi krug ulagača, posebice male dioničare.</p>
<p>Temeljni kapital Medike podijeljen je na 30.194 redovnih dionica, nominalne vrijednosti 2000 kuna, dok im je tržišna vrijednost oko 8000 kuna.</p>
<p>Medika je tako postala peta tvrtka, uz Plivu, Podravku, Croatia osiguranje i Istraturist, čije su dionice uvrštene u najvišu kotaciju Zagrebačke burze, u koju mogu ulagati i obvezni mirovinski fondovi, kazao je Papuga, napomenuvši da bi se tim tvrtkama u idućih šest mjeseci trebale pridružiti još dvije ili tri dionice poduzeća čija imena nije želio reći.</p>
<p>I Papuga i Kuštrak očekuju daljnji rast domaćeg tržišta kapitala zbog otvaranja pregovora s Europskom unijom. [V. A.]</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Uspješnim hrvatskim menadžerima 60.000 eura godišnje</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Osnovna plaća članova uprava vodećih hrvatskih tvrtki prosječno se kreće između 55.000 i 60.000 eura godišnje, a dodaju li se tome učešća u nagradama, njihovi ukupni prihodi su u prosjeku između 65.000 i 75.000 eura godišnje. To znači da su njihova prosječna mjesečna primanja viša od 43.000 kuna, rekao je u četvrtak glavni menadžer Crome Esad Čolaković, na savjetovanju o menadžerskim ugovorima, plaćama i bonusima za članove uprava. Dodao je da prosječna osnovna mjesečna neto plaća menadžera - članova uprava tvrtki u Hrvatskoj - iznosi između 18.000 i 19.000 kuna i kreće se od 15.800 kod malih poduzeća do prosječnih 35.700 kuna kod velikih tvrtki. Prosječna osnovna menadžerska plaća veća je za 4,5 do pet puta od prosječne neto plaće u Hrvatskoj. Najviši iznos zabilježen u djelatnosti zračnog prometa, u kategoriji velikih poduzetnika, 59.598 kuna. Slijede članovi uprava u osiguranju i mirovinskim fondovima, bez obveznog osiguranja, s prosječnom plaćom bez bonusa od 54.225 kuna te menadžment u proizvodnji radiotelevizijskih i komunikacijskih aparata i opreme s prosječnom neto plaćom od 53.540 kuna.</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Borovo na sajmu u Moskvi</p>
<p>VUKOVAR</p>
<p> - Iz Ureda direktora tvrtke Borovo-kožna obuća d.o.o. Antuna Oklopčića priopćeno je da taj renomirani hrvatski proizvođač obuće od 18. do 21. listopada sudjeluje na Međunarodnom sajmu »Obuća, koža Moskva 2005.« u Moskvi, gdje izlaže kolekciju za proljeće 2006. i promovira vlastite modne marke Stella i Patrick.</p>
<p>- Rusko tržište, a posebno višemilijunska Moskva, postalo je svjetski centar ogromne ponude i potražnje svih vrsta roba. Na sajmu izlaže 20-ak zemalja s oko 400 izlagača. U cilju promoviranja Hrvatske i hrvatskih proizvoda, a što je i jedan od ciljeva Vlade RH, na sajmu osim Borova izlažu i Ivančica i Galko, svi pod vlastitim imenom, ali objedinjeni pod zajedničkim nazivom CHC-Cluster hrvatska cipela, priopćeno je iz Borova.</p>
<p>Inače, u projektu promoviranja hrvatskog proizvoda vlastite modne marke pomaže i rusko ministarstvo vanjskih poslova te rusko veleposlanstvo u Hrvatskoj, a cijeli projekt sufinancira Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva. [G. Č.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="52">
<p>Barbaso: Hrvatska je vrlo dobro pripremljena</p>
<p>Obavit ćemo posao stručno i dinamično, kazao je glavni hrvatski pregovarač Vladimir Drobnjak</p>
<p>BRUXELLES</p>
<p> - Nakon formalnog, protokolarnog početka pregovora Europske unije s Hrvatskom u tri ujutro 3. listopada u Luxembourgu, Hrvatska je u četvrtak u Bruxellesu i radno počela pregovarački proces s Unijom, i to screeningom poglavlja koje pokriva znanost i istraživanje. Riječ je o analitičkom pregledu usklađenosti zakonodavstava u jednom od lakših od ukupno 35 poglavlja europske pravne stečevine o kojima će se pregovarati. Sudeći prema prvim izjavama dužnosnika Europske komisije, početak je više nego obećavajući.</p>
<p>»Hrvatska i Turska, dvije zemlje koje su isti dan počele pristupne pregovore, vrlo su dobro pripremljene, što će ubrzati pristupni proces započet u četvrtak screeningom za poglavlje znanosti i istraživanja«, izjavio je nakon sastanka direktor Opće uprave za proširenje Europske komisije Fabrizio Barbaso.</p>
<p>»Otvaranjem pregovora s Hrvatskom i Turskom EU ispunjava svoja obećanja da u tom procesu neće biti nikakvih odgoda čim zemlje ispune postavljene uvjete«, rekao je Barbaso.</p>
<p>Glavni hrvatski pregovarač Vladimir Drobnjak zahvalio je Komisiji na dobroj organizaciji i dinamici screeninga te pripremama koje je obavila da bi taj proces mogao brzo početi. Najavio je da je hrvatski tim spreman obaviti posao stručno i dinamično.</p>
<p> Hrvatska i Turska zajedno će počinjati screening na uvodnim sastancima za svako poglavlje, ali se kasnije postupak razdvaja, a tako je bilo i u prethodnom krugu proširenja Unije.</p>
<p>Na prvom sastanku predstavnici Europske komisije objašnjavaju hrvatskim pregovaračima to poglavlje acquis communautarirea, europske pravne stečevine. Na drugom bilateralnom sastanku, koji će se održati 15. studenoga, hrvatski će pregovarači obrazlagati razlike hrvatskog zakonodavstva u tom području u odnosu na europsko zakonodavstvo. Nakon toga se hrvatski pregovarači pripremaju za pregovore i izrađuju nacrt pregovaračkih stajališta, koje na kraju predviđenog postupka usvaja hrvatska vlada. </p>
<p>Prvi put hrvatski</p>
<p>Na sastanku je osiguran simultani prijevod na hrvatski i turski jezik. To je ujedno i prvi put da je na obavijesti o tome na kojem se kanalu mogu slušati prijevodi na pojedine jezike na ekranu ispisan naziv »hrvatski«, a ne kao dosad engleski ili francuski naziv za hrvatski jezik. </p>
<p>Bruno Lopandić</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Od Koštunice se nadam podacima o nestalima</p>
<p>Sanader: Pozvat ću hrvatske gospodarstvenike da se aktivnije uključe na tržišta SCG-a</p>
<p>ISTANBUL (Od Vjesnikova izvjestitelja)</p>
<p> - Srbijanski premijer Vojislav Koštunica u studenome stiže u Zagreb, a premijer Ivo Sanader uskoro će posjetiti i Sarajevo. Sudjelujući u Istanbulu na skupu o međureligijskom dijalogu u organizaciji europskih pučkih stranaka, Sanader je kazao kako se nada da će Koštunica u Zagrebu iznijeti podatke o nestalim Hrvatima, što je prioritet.</p>
<p>»Pitanje nestalih ostaje na vrhu prioriteta u našim odnosima, ali u Zagrebu ćemo razgovarati i o drugim temama, posebice o gospodarstvu. Pozvat ću hrvatske gospodarstvenike da se aktivnije uključe na tržišta Srbije i Crne Gore«, rekao je premijer. </p>
<p>Kad je riječ o nestalima, Sanader je kazao da ima i nestalih Srba te da treba doći do pune istine o svakom slučaju. »Za nas su sve žrtve jednako važne, svaki čovjek ima ime i prezime i za njim obitelji tuguju. Treba te rane iz Domovinskog rata zaliječiti, ali život mora ići dalje. Ne smijemo zaboraviti prošlost, ali se trebamo okrenuti punoj normalizaciji hrvatsko-srpskih odnosa«, kazao je Sanader koji se u Istanbulu nije susreo s Koštunicom jer srbijanski premijer zbog puta u New York nije sudjelovao na skupu, ali se sa Sanaderom čuo telefonom.</p>
<p>Normalizacija odnosa među državama jugoistoka ostaje preduvjet za trajnu stabilizaciju Europe. Sanader je kazao da je početak pregovora EU-a s Hrvatskom isto tako dobra vijest i za Srbiju te regiju. </p>
<p>Početak pregovora i suradnju u regiji na skupu u Istanbulu, na kojemu se govori o vjerskom dijalogu, pozdravio je i carigradski patrijarh Bartolomej I. koji je Sanaderu čestitao na hrvatskim uspjesima. Premijer je izrazio zadovoljstvo što su počeli pregovori s Turskom i ponovo negirao da je Austrija pomogla Hrvatskoj. Sanader se u srijedu navečer kratko susreo i s turskim premijerom Recepom Tayyipom Erdoganom.</p>
<p>»Inaugurirali smo, uz gospodarsku i političku diplomaciju, i 'nogometnu diplomaciju' jer smo se našli na nogometnoj utakmici. Tamo smo razgovarali o bilateralnim odnosima kao i o pregovorima koje počinju Turska i Hrvatska«, kazao je premijer. Najavio je također da će nazočiti izvanrednom summitu EU-a 27. studenog u Londonu.</p>
<p>»Na marginama će biti govora i o Hrvatskoj. Nastojat ću ostvariti kontakt sa što više premijera o važnim pitanjima za Hrvatsku i očekujem njihovu daljnju potporu. Želim da kroz vrijeme pregovora imamo i dalje intenzivne kontakte sa svim europskim zemljama da bismo mogli koristiti njihova iskustva«, stav je premijera. </p>
<p>Jurica Körbler</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Prvi ispit bit će obična gripa</p>
<p>Hrvatska je lani bila pri vrhu zemalja u Europi po procijepljenosti protiv gripe</p>
<p>Neformalni sastanak na kome se koordinira zajednički odgovor na ptičju gripu održan je u ozračju straha </p>
<p>LONDON (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Moguća pandemija ptičje gripe nametnula se kao glavna tema dvodnevnog neformalnog sastanka ministara zdravstva EU-a, koji je u četvrtak počeo u Rickmansworthu pokraj Londona. Kao predstavnik jedne od zemalja-kandidatkinja, Hrvatsku na tom skupu predstavlja ministar zdravstva Neven Ljubičić.</p>
<p>U razgovoru za Vjesnik ministar Ljubičić je izjavio da svojim europskim kolegama želi predstaviti hrvatski zdravstveni sustav, pohvaljen zbog svoje dobro razgranate javnozdravstvene mreže.</p>
<p>»S velikim zadovoljstvom iznijet ću i podatke o domaćoj strategiji borbe protiv ptičje gripe. Maksimalno smo pripremljeni za slučaj da izbije pandemija te bolesti. No ispit će biti obična gripa koja će dokazati da smo spremni i za pandemiju«, kazao je Ljubičić. Podsjetio je da je Hrvatska lani bila pri vrhu zemalja u Europi po procijepljenosti protiv gripe.</p>
<p>Neformalni sastanak ministara zdravlja na kome se koordinira zajednički odgovor na ptičju gripu održan je u ozračju straha da bi se virus te bolesti morao raširiti diljem EU-a. Njegova nazočnost potvrđena je, naime, nedavno kod ptica u Rumunjskoj i Turskoj. Diplomatski izvori Velike Britanije, koja je kao trenutačni predsjedavatelj EU-a sazvala sastanak ministara zdravlja, u četvrtak nisu očekivale neke velike konkretne odluke s tog skupa. Rekli su, međutim, da je »zajednička reakcija svejedno od bitne važnosti, jer virus ne poznaje granica«.</p>
<p>Glavni povjerenik za britansko zdravlje, sir Liam Donaldson, tvrdi da je pandemija neizbježna te da bi samo u Britaniji od ptičje gripe moglo umrijeti 50.000 ljudi. Najveća je opasnost ako njezin virus mutira te postane mnogo zarazniji za ljude. Sir Liam je najavio da je Britanija naručila dva i pol milijuna doza cjepiva protiv aktualne vrste ptičje gripe. No već ubrzano priređuje i povećava svoje kapacitete za izradu cjepiva protiv nove, za ljude opasnije vrste - ako se pojavi. Britanija planira kupiti dovoljno cjepiva da zaštiti stanovništvo, ako virus mutira i izazove smrtonosnu pandemiju. Sir Liam je izjavio kako su proizvođači cjepiva pozvani da daju ponude za proizvodnju 120 milijuna doza, što bi bilo dovoljno za dvije injekcije po osobi, jednom kada vrsta koja uzrokuje pandemiju bude poznata. </p>
<p>EU je potvrdio da se ptičja gripa širi Europom, a posljednja je bojazan da je bolest stigla možda već i do Makedonije. No tu sumnju moraju potvrditi testovi koji se upravo obavljaju u jednom laboratoriju u Britaniji. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>S Družbe Adrije skinuta poslovna tajna</p>
<p>Kad se proanaliziraju utjecaji na okoliš i gospodarske koristi za državu i lokalnu zajednicu, dolazi se do zaključka da je Družba Adria koristan projekt, ističe Darko Mayer, profesor na zagrebačkom Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu i koordinator izrade Studije utjecaja na okoliš tog projekta. </p>
<p> Sigurno je kako su dodatni utjecaji na okoliš u odnosu na postojeće stanje toliko mali da ne mogu biti odlučujući pri donošenju odluke o (ne)realizaciji projekta, pa će se konačna odluka morati temeljiti na političkim procjenama, napominje. Studija je podijeljena u tri knjige (kopneni i morski dio te analiza koristi i troškova sa zdravstvenim aspektima), te je naznačeno da se odnosi samo na prvu fazu projekta. Dodan je i sastav nafte koja bi se prenosila. Odlučeno je da nijedan dio studije neće biti poslovna tajna Janafa, dok je Ministarstvo obrane mali dio sa strateškim podacima, koji se odnose na kopneni dio, proglasilo za vojnu tajnu.</p>
<p>»Nismo mogli prihvatiti sve primjedbe, kao zahtjev da se u studiji procijeni utjecaj na okoliš postojećeg naftovoda. Rizik od oštećenja kopnenog dijela je prihvatljiv po svjetskim normativima ali nismo procjenjivali moguće dodatne utjecaje u odnosu na postojeće stanje jer to nije potrebno. Da smo u pravu, potvrdilo je i Ministarstvo zaštite okoliša«, kaže Mayer. Scenarij o posljedicama tankerske nesreće na moru na turizam nisu napravili jer je to zanemariv rizik u odnosu na postojeće stanje. Godišnje Jadranom prođe 650 tankera, a Družba Adria bi povećala taj broj za tridesetak. Osim toga, prazni tankeri će u dolasku, zbog morskih struja, ploviti bliže našoj obali, a u odlasku mnogo bliže Italiji. Zato bi takvu analizu trebalo napraviti za cjelokupni tankerski promet Jadranom. Prema Mayeru, jedini kvalificirani član komisije za tu problematiku je kapetan Damir Guzobad koji nije imao primjedbi.</p>
<p>Rješenje za balastne vode predložit će skupina stručnjaka iz Italije, Hrvatske, Slovenije i Crne Gore jer se godišnje u Jadran ispusti oko osam milijuna tona, o čemu nitko ne brine. Vjerojatno će se odrediti zona gdje će se izmjenjivati. </p>
<p>»Nisu točne tvrdnje nekih članova komisije da je studija rađena tako da opravda projekt jer nije bilo nikakvih zahtjeva ni pritisaka investitora ili Ministarstva na izvođače. Osim toga, autori su 150 poznatih stručnjaka iz 16 uglednih institucija«, tvrdi Mayer. Očekuje da komisija na sljedećem sastanku prihvati ili odbaci studiju. </p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Čileanski Hrvati najbolja veza dviju zemalja</p>
<p>SANTIAGO</p>
<p> – Hrvatska i Čile imaju dobru suradnju na svim poljima, ali potrebno ju je proširiti, izjavili su u četvrtak u Santiagu čileanski i hrvatski predsjednik Ricardo Lagos Escobar i Stjepan Mesić na konferenciji za novinare. »Obostrano smo priznali potrebu za jačanje kulturne i znanstvene, i posebno gospodarske suradnje«, izjavio je Mesić koji boravi u višednevnom posjetu Čileu.</p>
<p> »Hrvatsko-čileanski odnosi razvijaju se uzlaznom linijom, ali ne brzinom kojom bismo mi željeli«, dodao je hrvatski predsjednik naglasivši kako je današnji susret s Lagosom bio prilika za razgovor o unapređenju bilateralnih odnosa za što su zainteresirane obje zemlje.</p>
<p> U nazočnosti oba predsjednika potpisan je Protokol o znanstvenoj i tehničkoj suradnji između dvije zemlje. »Imamo još mnogo raditi, posebno na gospodarskom polju«, kazao je Lagos, izrazivši želju Čilea za poboljšanjem razmjene na svim poljima. Gospodarska razmjena između dvije zemlje iznosi skromnih četiri milijuna dolara, od čega na hrvatski izvoz otpada svega četvrtina. . Oba su predsjednika izrazila nadu u unaprjeđenje suradnje u turizmu. »I Čile i Hrvatska imaju što ponuditi u turizmu«, rekao je Mesić.</p>
<p>Lagos je rekao kako je u Čileu s velikom pozornošću praćen prošlotjedni summit u Zagrebu na kojem se okupilo 16 predsjednika srednjoeuropskih država.</p>
<p> »Razgovarali ste o integraciji u EU što je za nas najbolji način gospodarske integracije«, dodao je čileanski predsjednik. </p>
<p>Mesić je kazao kako je s Lagosom razgovarao i o brojnoj hrvatskoj zajednici u Čileu. To su već četvrta i peta generacija Hrvata koji pridonose boljitku čileanskog društva, rekao je Mesić. »Oni su najbolja veza za jače približavanje dviju zemalja«, dodao je. Lagos se prisjetio kako je prošle godine posjetio Hrvatsku pa i Brač otkuda su mnogi Hrvati sedamdesetih godina 19. stoljeća krenuli za Čile. Oni su sa sobom ponijeli svoju kulturu i tradiciju da bi istovremeno postali važan dio čileanskog kulturnog, znanstvenog, književnog, političkog i javnog života, kazao je Lagos.</p>
<p> Lagos je kazao kako Hrvatska i Čile imaju dosta sličnosti - u demokraciji koju traže za svoj narod, vrijednostima koje žele ostvariti i poštivanju međunarodnih obveza.</p>
<p> »Hrvatski put prema miru bio je dug, ali je ona sve probleme rješavala modernim dijalogom i zato nam je veliko zadovoljstvo što smo je podržali u kandidaturi za mjesto nestalne članice Vijeća sigurnosti UN-a za razdoblje 2008.-2009. godine, kazao je čileanski predsjednik.</p>
<p> Na sastanku je bilo govora i o globalnim pitanjima. [Hina]I Lagos i Mesić smatraju da je globalizacija nepovratan proces, te da se problemi koje u svijetu izazivaju terorističke prijetnje i prirodne katastrofe mogu rješavati jedino udruživanjem napora u okviru međunarodne zajednice.</p>
<p> Tijekom dana hrvatski će predsjednik posjetiti još i čileanski Vrhovni sud i gradsku vijećnicu Santiaga, gdje će od gradonačelnika Raula Alcaina primiti ključeve grada kao počasni građanin.</p>
<p> U petak će Mesić, koji u Čileu predvodi gospodarsko izaslanstvo, sudjelovati na Hrvatsko-čileanskom gospodarskom forumu, gdje će se obratiti sudionicima, a poslije podne će otputovati za Antofagastu. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>HSP traži raspravu o Hrvatima u BiH</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - HSP traži saborsku raspravu o položaju Hrvata u BiH, o dometima i dogradnji Daytonskog sporazuma, te donošenje saborske deklaracije koja bi bila uporište Vladi u njezinim političko-pravnim aktivnostima, jer se Hrvatska kao supotpisnica Daytonskog sporazuma mora aktivno uključiti o razgovore o njegovoj dogradnji, rekao je u četvrtak na konferenciji za novinare predsjednik HSP-a Anto Đapić. </p>
<p>Istaknuvši da su ugroženi vitalni interesi Hrvata u BiH, iznio je principe za koje se u vezi s dogradnjom Daytonskog sporazuma zalaže HSP, a to su ukidanje entiteta, podjela BiH na osam kantona s visokim stupnjem autonomije i stvaranje efikasne središnje vlade uz dvodomni parlament. </p>
<p>»Smatramo da je traženje trećeg, hrvatskog entiteta nerealno jer za to nema podrške u međunarodnoj zajednici, velik dio Hrvata ostao bi izvan takva entiteta, a gotovo nemoguće bi bilo provesti razgraničenje Hrvata i Bošnjaka. No, HSP ne isključuje ni podjelu na tri entiteta ako se tri naroda u BiH o tome sporazume«, kazao je Đapić. </p>
<p>Pravaši smatraju da bi njihovim modelom najbolje bili zaštićeni vitalni interesi Hrvata na svim područjima BiH, tim više što bi sve bitne odluke trebalo donositi konsenzusom sva tri naroda. Đapić je istaknuo da bi hrvatska Vlada morala lobirati među zemljama nekadašnje kontaktne skupine za BiH, a posebno kod SAD-a bez čije podrške će teško doći do dogradnje Daytona.</p>
<p>HSP je u četvrtak u saborsku proceduru poslao prijedlog dopuna Zakona o reviziji pretvorbe i privatizacije kojima bi se svaki nezakonito proveden slučaj pretvorbe i privatizacije proglasio pravno ništetnim, a za slučajeve provedene nepropisno pokrenuo postupak ovjere vlasništva. Ne prođe li njihov prijedlog u Saboru, zastupnik Pero Kovačević najavio je da će pravaši o njemu zatražiti referendum. [Marijan Lipovac]</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Osniva se tvrtka »Šibenski prijevoznici«</p>
<p>Slovenci se pozivaju na zakonitost privatizacije / Što će se dogoditi u privatizaciji osnovnog dijela, gotovo 90 posto TLM-a, u kojem radi oko 1600 radnika!?</p>
<p>ŠIBENIK</p>
<p> – Privatizacijska saga »Promal« ide dalje. Kupoprodajni ugovor između TLM-a i slovenskog »Viator-Vektora« nije raskinut, iako je to naloženo odlukom NO-a TLM-a. Slovenci ne pristaju na sporazumni raskid ugovora i pozivaju se na zakonitost privatizacije TLM-ove transportne jedinice u kojoj je zaposleno 55 radnika, a privatni prijevoznici sa šibenskog i šireg dalmatinskog područja kategorični su u svojim zahtjevima da se poništi natječaj o prodaji »Promala«, kojim su slovenci dobili ekskluzivno pravo prijevoza svih tvorničkih roba u sljedeće tri godine.</p>
<p>Šibenčani opovrgavaju tvrdnje iz novina o tome da su se preko noći okrenuli »Viator-Vektoru«. Zoran Ćevid, prvatni prijevoznik iz Drniša, Zdravko Plenča i Predrag Bulat iz Šibenika najavljuju skoro osnivanje tvrtke »Šibenski prijevoznici«, koja će okupiti sve prijevoznike iz Dalmacije kako bi, ujedinjeni, bili jači i na novom natječaju o prodaji »Promala«, koji očekuju, dali najbolju ponudu. Insinuacije o tome da su se okrenuli Slovencima smatraju najobičnijom podvalom, »koja je poslana s adresa Ive Koštana, predsjednika TLM-ove uprave i Ivice Vidakovića, direktora 'Viator-Vektora' Zagreb«.</p>
<p>Kao treća strana te sage figuriraju zaposlenici »Promala«, koji su se opredjelili za Slovence, te najveći Sindikat TLM-a, koji također zastupa stanovište da je »Viator-Vektor« najbolje rješenje za »Promal«. Pomoćnik ministra gospodarstva Petar Tolić smatra da je kupoprodajni ugovor pravno valjan, ali da je predloženo njegovo raskidanje zbog pritiska, koji su u javnosti napravili privatni prijevoznici, koji su tvornicu, u rujnu, pet dana držali u potpunoj blokadi.</p>
<p>Stav je Nadzornog odbora »Viator-Vektora« da nema sporazumnog raskida ugovora, pa će biti zanimljivo vidjeti kako će se taj gordijski čvor rasplesti. Ako se potpisani ugovor raskine jednostrano, Slovenci imaju pravo sudski tražiti naknadu, a u tom slučaju ceh će platiti porezni obveznici.</p>
<p>Jadranka Klisović</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2005], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20051021].
|
