NA [2005], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20050421].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 142269 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>21.04.2005</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Europa i mir</p>
<p>»Posebno hvala Ivanu Pavlu II. Čini mi se da osjećam njegovu snažnu ruku kako stišće moju i čujem njegove riječi: 'Ne bojte se'«, rekao je Papa dodavši da je na njegovim leđima golemo breme odgovornosti</p>
<p>RIM (Od Vjesnikova izvjestitelja)</p>
<p> - Apostolska palača u Vatikanu od srijede ima novog stanara, papu Benedikta XVI. Njemački kardinal Joseph Ratzinger, izabran za kardinala u rekordnom roku, za manje od 24 sata, služio je u srijedu u 9 sati misu u Apostolskoj palači na latinskom jeziku. Rekao je, među ostalim, da će nastaviti s reformama Drugog vatikanskog koncila, zbližavanju svih kršćana, kontaktima s drugim crkvama. Budućnost Europe i svjetski mir bit će prioritet buduće Papine strategije. Na prvo će putovanje u svoju rodnu Njemačku, u kolovozu u Köln.</p>
<p>»Posebno hvala Ivanu Pavlu II. Čini mi se da osjećam njegovu snažnu ruku kako stišće moju i čujem njegove riječi: 'Ne bojte se'«, rekao je Papa dodavši da je na njegovim leđima golemo breme odgovornosti.</p>
<p>Opće je mišljenje da je Crkva dobila vjernog pastira, intelektualca, čovjeka koji plijeni poštenjem i snagom. </p>
<p>Inauguracijska misa za papu bit će u nedjelju u 10 sati u bazilici Sv. Petra i očekuje se više od 500.000 vjernika.</p>
<p>Za Josepha Ratzingera njegovi suradnici kažu da je srdačan i topao, da je svakog dana pješice išao na posao, da obožava Rim, voli slušati Beethovena i Mozarta. Plijeni njegov osmijeh, a mons. Milan Simčić, koji ga dobro poznaje, kaže da »progresisti« forsiraju mišljenje da je strog. »On je plemenit i dobar«, kaže Simčić, a dr. Jure Bogdan, rektor Zavoda Sv. Jeronima govori za Vjesnik da dobro razumije i cijeni Katoličku crkvu u Hrvatskoj.</p>
<p>Jurica Körbler</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Plemenit, a ne strog Papa</p>
<p>Mons. Milan Simčić, dugogodišnji podtajnik Kongregacije za nauk vjere, danas u mirovini, bio je jedan od najviše pozicioniranih Hrvata unutar kurije i imao je prigodu često se susretati s Josephom Ratzingerom. U razgovoru za Vjesnik, u njegovu stanu nedaleko od Vatikana, kaže da se u javnosti često stvarala kriva slika o Ratzingeru kao strogom kardinalu.</p>
<p>- To je pitanje temperamenta. On nema strogi izgled, često mu je na licu osmijeh, a strogost su mu pripisali »progresisti« koji žele zbrisati sve zakone. Nepravedno je za Ratzingera reći da je strog i rigidan.</p>
<p>• Kako biste opisali papu Benedikta XVI.?</p>
<p>- Ratzinger je iznimno plemenita osoba, pažljiv, srdačan, slobodno mogu reći mio. Iznimno cijeni tuđa mišljenja, voli poslušati ljude. Vrlo je pristojan i nikad se neće dogoditi da vam ne odgovori na pismo. Pisao sam mu o određenim problemima vezanim za rad moje kongregacije i zamolio ga za savjet. Odgovorio mi je nakon četiri mjeseca, ispričavši se za kašnjenje. »Znate moj dnevni raspored...«, napisao je i savjetovao me što učiniti. A kada se zna da je u pogonu od pet ujutro do ponoći čudo je što sve stigne.</p>
<p>• Kakav je kao osoba, kakvi su kontakti s njim?</p>
<p>- Vrlo je srdačan, otvoren, ima poštivanja za svakoga, od vratara do kardinala. Progresistima smeta svaki autoritet i zato su ga proglasili strogim.</p>
<p>• Kakvu će strategiju imati novi papa?</p>
<p>- Strategiju je već najavio. Koliko ga poznajem, predviđam da će se baviti reformama unutar Crkve, nastojanjem da se digne razina vjerske kulture i među pukom. Kada je riječ o svjetskoj politici, zalagat će se za mir i za smanjenje tenzija između sjevera i juga. </p>
<p>• Ratzingera iznimno zanima Europa i njezini problemi.</p>
<p>- Nedavno je napisao knjigu »Europa« i izvrstan je poznavatelj problema Europe. Za vrijeme njegova pontifikata Europa će biti jedna od glavnih tema. </p>
<p>• Hoće li Ratzinger mijenjati suradnike?</p>
<p>- U početku sigurno ne. Tek kasnije slijedit će promjene. S Ivanom Pavlom II. sam se dobro poznavao i kada je postao papa pozvao me na privatnu audijenciju. Pitao me: Simčić, što Kurija misli o meni? Odgovorio sam mu: Sveti oče, kurija ima dobrih strana, ali najbolja je što zna kritizirati Papu«. Nasmijao se i pitao: »A što mene kritiziraju?«. »Sveti Oče, zamjeraju vam što niste promijenili suradnike«. Ivan Pavao II. je odgovorio: »Pa to su mi i drugi rekli, ali moram prvo upoznati ljude«. Ratzingeru je lakše jer je već dugo u Rimu i poznaje kuriju, ali ipak treba vremena da se odluči za nove suradnike.</p>
<p>Jurica Körbler</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Čistoća i kvaliteta vjere</p>
<p>Od pape Benedikta XVI. može se očekivati upravo ono što Crkvi treba - dosljednost kad su u pitanju vjerske istine te otvorenost i razumijevanje za zahtjeve vremena i sve oblike napretka</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Pripadnost novog pape Benedikta XVI. njemačkom narodu sigurno će imati znatan utjecaj na njegov pontifikat, odnosno na cijelu Katoličku crkvu, i to, prema svemu sudeći, pozitivan.</p>
<p>Joseph Ratzinger dolazi iz njemačke crkve koja je po mnogočemu specifična. Upravo su se na području tamošnje Crkve događale mnoge značajne i ključne etape u crkvenoj povijesti, pa i povijesti cjelokupnog društva. Od utjecaja franačkih vladara u srednjem vijeku, preko zapadnog raskola i reformacije koju je pokrenuo bivši katolički svećenik Martin Luther u 16. stoljeću, sve do suvremenih zbivanja, naprednih teoloških misli po kojima njemački teolozi prednjače posljednja dva stoljeća. U tom su se, naime, razdoblju također upravo među njemačkim teolozima, kako protestantskima tako i katoličkima, bilježila najaktivnija i najnaprednija teološka gibanja i misli. Često ona i nisu sama po sebi urodila znatnim plodovima, ali su bila znatan poticaj u razvoju i daljnjem traženju novih teoloških spoznaja na globalnoj razini.</p>
<p>Također, bitan specifikum Crkve u Nijemaca jest višestoljetni suživot s prevladavajućom Protestantskom crkvom. Takav suživot urodio je upravo visokom razinom dijaloga i spomenute progresivne teološke misli. Uz velike katoličke teološke centre Münster, Köln i München, Njemačka je i epicentar protestantske teologije. Dijalog i međusobno uvažavanje tamošnjih dviju konfesija urodio je time da se danas na svjetskim katoličkim učilištima uvažavaju i proučavaju napredna i vrijedna teološka dostignuća tamošnjih protestantskih filozofa i teologa, te se može s pravom Katoličku crkvu u Njemačkoj svrstati među najnaprednije po pitanju ekumenizma. </p>
<p>Osim s protestantima, Nijemci igraju veliku ulogu u dijalogu s pravoslavcima. Tu se osim, kardinala Ratzingera, sadašnjeg pape Benedikta XVI., istaknuo i niz drugih njemačkih kardinala: Kasper, Lehman, Meisner. </p>
<p>Njemačku crkvenu baštinu uz to krasi i velik utjecaj i raskošno bogatstvo redovničkoga, štoviše monaškoga života i duhovnosti s jedne, te velika progresivnost, otvorenost, visoka razina dijaloga i nadasve zavidno velik i kvalitetan aktivni angažman vjernika laika s druge strane. </p>
<p> Naime, njemačka Crkva doživjela je znatnu sekularizaciju, jednostavnije rečeno, smanjenje broja katolika. Za mnoge je to, zajedno s austrijskom Crkvom, jedna od najboljih stvari koja ju je zadesila. U tome neki prepoznaju svojevrsno biblijsko »odvajanje žita od kukolja«, te je u Crkvi duhovnost masovnog folklornog zajedništva zamijenila znatno manja, ali kvalitetnija duhovnost istinskih Kristovih vjernika, biblijske »soli i kvasca« zemlje i svijeta. </p>
<p>Unatoč mnogim sličnostima, u tome se može nazrijeti određena razlika između duhovnosti Poljaka Ivana Pavla II., koji je potekao upravo iz jedne takve, nazovimo više masovne kršćanske baštine, i kardinala Ratzingera, sklonijega dubljoj duhovnosti i individualnom pristupu, temeljenom na kvaliteti umjesto kvantitete. Mnogi komentatori to su istakli već u prvim satima njegova pontifikata podsjećajući upravo na to da je još kao kardinal često govorio o tome kako kršćanstvo ne može biti masovna vjera te kako su i samoga Krista slijedile mase, klicale mu »Hosana«, a nekoliko dana kasnije ga - razapele. </p>
<p>Sve u svemu, današnja Crkva u Njemačkoj doista odiše snagom. Crvku su pročistili i osnažili upravo brojni izazovi kroz koje je prošla - od raskola i sekularizacije, do bliskih susreta s nacizmom i kasnijim političkim pritiscima i podjelom zemlje. Vremenom, ne samo da su Nijemci dali znatan niz utjecajnih teologa i kardinala, nego je tamošnja Crkva na pastoralnom planu prednjačila i bila uzor općoj crkvi.</p>
<p> Premda će u nekim zaostalijim sredinama predbacivati Nijemcima prevelik utjecaj laika i premalo »folklorne« note, a kao argument za to uzeti tamošnje opadanje broja vjernika - njemačka Crkva je u drugoj polovici 20. stoljeća izrasla u lokomotivu kad su u pitanju misije, rad s marginaliziranim društvenim skupinama te nadasve financijska i svaka druga vrsta pomoći drugim crkvama koje su u potrebi.</p>
<p> Upravo zahvaljujući pomoći njemačke Crkve, desetljećima je uspješno preživljavala i Crkva u Hrvata, pritisnuta komunističkim režimom.</p>
<p>Kad se uza sve to uzme u obzir čistoća i kvaliteta vjere koju su Nijemci kroza sve to očuvali, možda nije presmiono zaključiti kako se od novog pape Benedikta XVI. može očekivati upravo ono što Crkvi treba - beskompromisnost kad su u pitanju vjerske istine te otvorenost i razumijevanje za zahtjeve vremena i sve oblike napretka na unutrašnjem i vanjskom crkvenom planu.</p>
<p>Davor Maček</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Njemački protestanti žele zbližavanje s Vatikanom</p>
<p>MÜNSTER</p>
<p> - Samo je senzacionalistički Bild Zeitung mogao donijeti cijelu naslovnicu sa slikom Josefa Ratzingera i naslovom »Mi smo Papa«, čime se aludira na još jednu važnu parolu iz novije njemačke povijesti »Mi smo narod«, kojom je srušen Berlinski zid. Ostale novine objavile su na naslovnicama fotografiju Benedikta XVI. koji se s podignutim rukama smješka vjernicima i kamerama, ali bez populističke euforije. </p>
<p>Ipak, tema »Papa je Nijemac« provlači se kroz sve komentare, a u svojim prvim izjavama u utorak navečer prvo su vodeći njemački političari aludirali na tu činjenicu.</p>
<p>Iz crkvenih redova čuju se različiti, često suzdržani komentari. </p>
<p> Speyerski biskup Anton Schlembach traži, primjerice, od Pape da nastavi čuvati jedinstvo univerzalne Crkve, ali i ekumenizam, što se inače smatra slabom točkom Josepha Ratzingera. Prema Schlembachu, posebno je važan i dijalog s islamom.</p>
<p>»Valjda nema teologa o kojem je napisano toliko pogrešnoga kao o kardinalu Ratzingeru«, rekao je Papin bivši student, profesor teologije Vinzenz Pfnür. </p>
<p>»Mnogi berlinski katolici nadali su se da bi se jaka centralizacija prema Rimu mogla ublažiti izborom novog pape. </p>
<p>Ratzingerovo ime ne znači taj smjer«, bio je kritičan predsjednik Savjeta berlinske dijeceze Hans Jürgen van Schewick.</p>
<p>Prvi čovjek Protestantske crkve u Njemačkoj, berlinski biskup Wolfgang Huber čestitao je njemačkim katolicima na izboru riječima: »S Ratzingerom je izabran papa koji dobro poznaje njemačku situaciju i ekumenski dijalog u zemlji reformacije«</p>
<p>Time je i on, doduše jako prijateljski, formulirao jednu od glavnih misli koju posljednja dva dana izriču protestanti - žele veće zbližavanje dviju crkava i smatraju da bi njemački papa za to morao imati sluha. Ratzingerova se dosadašnja krutost o tom pitanju pripisuje njegovoj dosadašnjoj funkciji čuvara glavnih pitanja vjere. </p>
<p>Katolički biskup berlinske nadbiskupije Wolfgang Weider rekao je pak da novi papa neće ništa promijeniti u temama kao što su kontrola rađanja, položaj žena u Crkvi te odnos prema homoseksualnosti. </p>
<p>U utorak navečer mnogi su vjernici spontano otišli u svoje crkve da bi slavili novog papu, ali je čak i među njima - tipično za Nijemce - bilo suzdržanih i opreznih u izjavama. </p>
<p>Skeptici i oni koji žele više razumijevanja za život Crkve u pojedinim biskupijama, došli su, kako kažu, moliti za Ratzingera da bude mudar u istoj mjeri u kojoj je visoko intelektualan. Zadovoljni ističu da ga cijene kao principijelnog čovjeka koji nije pomodan, bilo u intelektualnom ili kakvom drugom smislu. </p>
<p>Alida Bremer</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Na posao pješice</p>
<p>RIM (Od Vjesnikova izvjestitelja)</p>
<p> - Novinari o novom papi Benediktu XVI. znaju sve, osim toga koliko je dobio glasova na konklavi. Zna se da je stanovao na Trgu Leonina 1, da mu je telefonski broj počeo s brojkama 06 6988… Svakog jutra točno u 8.55 sati kardinal bi napuštao stan i odlazio do svog ureda u palaču Sant Uffizio.</p>
<p>Na posao je uvijek išao pješice, noseći svoju torbu. Zastajao je kraj nekih zgrada, gledao fasade, uživao u Rimu. Nakon 13 sati vratio bi se na Trg Leonina, na četvrti kat, ručao što bi mu spremila sestra Ingrid, Njemica, koja je za njega radila od 1991. Zatim je odlazio u biblioteku, kontaktirao sa suradnicima. Popio bi limunadu ili sok od naranče. Kada je imao vremena, poslušao bi Beethovena ili Mozarta. </p>
<p>Obožava Rim, odlično govori talijanski, iako mu neki zamjeraju da još ima »njemački naglasak«. Odgovarao je svima na pisma, nastojao saslušati svakoga. Radni dan trajao mu je sve do kasno u noć.</p>
<p>Njegov osobni tajnik nedavno je rekao da Joseph Ratzinger, bez obzira kakav mu je radni dan, nastoji bar dva sata dnevno čitati. Iznimno je discipliniran, čovjek reda i rada, a kao prijatelj knjige jako je otvoren kulturi. Njegovi dobri poznavatelji kažu da sve ono što govori može odmah ići u tisak, bez ikakvih ispravki. Koncizan i precizan, posjeduje stil koji dobro razumiju i vrhunski intelektualci, ali i »obični« ljudi. U komunikaciji koristi jednostavne i svima razumljive riječi, a rečenica mu je sasvim jasna. Piše sjajno. Rukopis mu je čitak, piše mala slova, ali pravilna. U posljednjem intervjuu koji je dao Bruni Vespiju, voditelju talijanske televizije RAI Uno, šetajući se s njim po dvorištu Apostolske palače, uz topli osmijeh koji plijeni, Ratzinger je govorio o problemima današnjeg svijeta, pogotovo islamu. Djelovao je blago, ali nikako uopćeno. »Terorizam je produkt islama«, rekao je Ratzinger. Vrlo je izravan i u kratkim rečenicama zna biti i jako kritičan. Najveći mu je neprijatelj, bez sumnje, relativizam, koji po njemu pokreće sva zla ovog svijeta.</p>
<p>U kontaktima s drugim ljudima vrlo je simpatičan. Iako djeluje konzervativno, plijeni srdačnošću. Na konklavu je išao stavivši kapu na glavu, s torbom ispod ruku.</p>
<p>Vole ga mladi, ima mnogo članova »fan cluba«, sve se više njegov lik nalazi na majicama koje nose mladi. Ulijeva povjerenje, blag je u razgovoru s drugima.</p>
<p>Neki kažu pak kažu da je - strog. Njegov prethodnik, prefekt Kongregacije za nauk vjere kardinal Ottaviani često je znao govoriti: »U Crkvi služim kao žandar«. To je takvo mjesto. Ottaviani je i sam priznao da je neke odluke morao donositi i ne misleći baš tako, ali tradicija nalaže da se na mjestu prefekta za nauk vjere ne smije mnogo »eksperimentirati«.</p>
<p>Svijet je dobio bez sumnje karizmatičnog papu. Drukčiji je od Ivana Pavla II., ali ne manje zanimljiv kao osoba. </p>
<p>Briljantne prošlosti, čovjek koji mrzi nasilje, koji zagovara mir. Antifašist, čovjek koji je osjetio zlo nacizma i komunizma, vodit će Crkvu budućnosti, dobro osjećajući da su mladi njezina budućnost i nada.</p>
<p>Jurica Körbler</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="6">
<p>»Kondoliranje« Vladimiru Putinu</p>
<p>KREŠIMIR FIJAČKO</p>
<p>Američka državna tajnica Condoleezza Rice priprema u Moskvi novi američko-ruski sastanak na vrhu (9. svibnja). Već viđeno: u veljači je to Rice, uoči summita u Bratislavi, obavila s ruskim kolegom Lavrovim, i tada je Rusiji očitala tako neugodne lekcije o manjkavoj ruskoj demokraciji, da je to izazvalo žestoka ruska reagiranja. Uključujući i izjavu ruskog ministra obrane koji je najavio da Rusija priprema novu generaciju nuklearnog oružja s kojom, ni manje ni više, »ubuduće neće morati trpjeti da joj Zapad drži takve ponižavajuće lekcije o demokraciji«.</p>
<p>Pouka je malo komplicirana: ako zapadno viđenje ruske demokracije, nepovoljno kakvo već jest (o Putinovoj sve čvršćoj autokraciji, gotovo diktaturi) i jest točno, onda te zamjerke treba Rusiji servirati diskretnije i s više diplomatskog nerva, ali, opet, »čvrsto i odlučno« pritisnuti Putina. Condoleezza Rice to baš i nije učinila, nego je još iz zrakoplova rekla Putinu sve što ga ide. Nakon ateriranja na redu je, valjda, diplomacija, a onda i sastanak na vrhu, čiji je ton - predvidiv.</p>
<p>Pritisnuti Putina ili ga nagovarati (na demokraciju)? Zapad tu još nije sasvim siguran, ali nedavno je američki senator John McCaine, srdit na Putina što je potpisao onaj nuklearni ugovor s Iranom, predložio da se Rusiju izbaci iz G8 (grupe osam najrazvijenijih zemalja svijeta). I tu je sad »glagol« cijele priče o Putinu, demokraciji, Zapadu i Bushevu skorom dolasku u Moskvu. Naime, takva kakva već jest, s kritiziranom demokracijom i diktatoru sve sličnijim Putinom, Rusija (prema automatizmu odnosno načelu rotacije) u lipnju preuzima čelništvo u G8. Kad Condoleezza Rice sada poručuje da bi, u to ime, Rusija morala shvatiti kako to pretpostavlja i preuzimanje stanovitih odgovornosti, onda pritom misli da bi Rusija morala (i to brzo) malo poraditi na svome imidžu i demokraciji, jer u tome društvu u kojemu se nalazi, takve su stvari same po sebi razumljive. Ali, u ovom slučaju to će ići malo teže. Ne samo zato što je premalo vremena za ispunjavanje takvih očekivanja, nego ponajprije zato što Putin baš i »ne razumije« previše o čemu to Zapad govori i prigovara.</p>
<p>McCaineova želja da se Rusiju izbaci iz G8 vjerojatno neće biti ispunjena, jer bi djelovanje takvog poteza bilo politički razorno i dugoročno vrlo pogibeljno, osim što time Rusija ne bi bila ništa dalje od diktature ili bliže demokraciji. Ali, »takva« Rusija i »takav« Putin na čelu G8 svakako će malo urušiti kredibilitet i G8 i Busheve administracije. Pitanje je - kako će to Bush objasniti Putinu?</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Razgovorljivi »donatori«</p>
<p>RENATO IVANUŠ</p>
<p>Telefoni i mobiteli postali su posljednjih godina sredstva kojima se bez velikog truda može donirati novac u dobrotvorne svrhe. Danas je brojeve humanitarnih telefona moguće nazvati iz bilo koje situacije i bilo kad. Iako se na našim cestama mogu vidjeti brojni vozači koji razgovaraju mobitelima, vrlo je vjerojatno da je onih koji zovu humanitarne telefone vrlo malo. Možda ih uopće i nema.</p>
<p>Ali, zato je dosta automobila koji na brzim prometnicama voze puževom brzinom ili onih koji svako malo skrenu prema susjednoj traci. Kao da njima upravlja netko tko je malo više zavirio u čašicu. Kada se takvi automobili preteknu, za njihovim se upravljačima vide vozači koji o nečem »vrlo bitnom« raspravljaju na mobitel. To im toliko zaokuplja pozornost da i zaborave gdje se nalaze.</p>
<p>Takvi vozači zaborave da je kod nas već gotovo osam mjeseci kažnjivo »mobiteliranje« tijekom vožnje. Zaboravljaju i da je kazna za takav prekršaj čak 500 kuna. Sve to, međutim, ne zaboravlja policija pa takve prekršitelje redovito kažnjava. Samo u Zagrebu u proteklih je osam mjeseci kažnjeno čak 5600 prekršitelja, odnosno njih 700 na mjesec. Iako nisu planirali, ti su vozači, plaćajući kazne, ukupno »donirali« 2,8 milijuna kuna. Doduše, donacije nisu otišle u humanitarne svrhe, nego su se slile u državni proračun. </p>
<p>U Hrvatskoj još ne postoje podaci koliko prometnih nesreća izazovu vozači koji u vožnji razgovaraju na mobitel. No, ako je dosadašnje kažnjavanje pomoglo da se izbjegne samo jedna prometna nesreća ili da se spasi samo jedan život, uvođenje visokih globa ima smisla. A smisla ima i slijevanje naplaćenih kazni u proračun. Jer, iz proračuna se, među ostalim, financiraju i oni koji trebaju humanitarnu pomoć.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Irački korupcijski poučak</p>
<p>Iako je u Saddamovo vrijeme bio samo mali kotačić u golemom represivnom aparatu, Ibrahim se pokazao inteligentnijim no što su to mislili njegovi šefovi. Strpljivo je prikupljao sve vrste povjerljivih dokumenata. Sad ima veliku zbirku. Sačuvao je i sve službene policijske notese koje su kolege odbacili nakon američke intervencije. Iz njih je Ibrahim doznao mnogo. Toliko da je sada kralj svoje četvrti: zna sve o svakome i to uvelike koristi</p>
<p>FRAN VIŠNAR</p>
<p>Rasprave o korupciji u policiji kod nas su slične onima u Brazilu: mnogo priče i nedovoljno političke volje da se ta nezakonitost sustavno suzbije. U Iraku pak podmićivanje policije doživljava svoje zvjezdane trenutke.</p>
<p>Ibrahim je Iračanin, star između 50 i 60 godina. Proćelav, srednjeg stasa i tankih brkova. Iako mu je znanje engleskog skromno, Amerikancima je bilo dovoljno da ga postave za šefa policijske postaje u kojoj je prije bio niži službenik. Američkim istražiteljima koji su kopali po njegovoj prošlosti bilo je najvažnije da Ibrahim nije rođak Saddama Husseina. Ibrahim je svoju novu poziciju kupio klasičnom trgovinom »dam-daš«: ponudio je američkim vojnim policajcima obilje korisnih podataka. Oni su ih proučili i zaključili da je Ibrahim »zlatni rudnik informacija«.</p>
<p>Iako je u Saddamovo vrijeme bio samo mali kotačić u golemom represivnom aparatu, Ibrahim se pokazao inteligentnijim nego što su to mislili njegovi tadašnji šefovi koji su drhtali pri samom pogledu na Saddamovu sliku koja je visjela u svim policijskim postajama diljem Iraka. Strpljivo je prikupljao sve vrste dokumenata. Ako nije mogao zadržati (»izgubiti«) originale, kopirao ih je i skrivao u vlastitoj kući. Sad ima veliku zbirku povjerljivih dokumenata. Sačuvao je i sve službene policijske notese koje su njegovi kolege iz operative odbacili nakon 20. ožujka 2003. i američke oružane intervencije. Iz njih je Ibrahim doznao mnogo toga. Toliko da je sada kralj svoje četvrti: zna sve o svakome i to uvelike koristi.</p>
<p>Sačuvao je i dio tajnih dosjea koje su za račun Odjela M23 (dio iračke obavještajne službe) vodili njemu nadređeni inspektori u vrijeme Saddamove vlasti. Najvrjedniji su dio te ostavštine obrasci koje su o sebi i svojim obiteljima popunjavali oni Iračani koji su radili u vojno-industrijskom kompleksu, a živjeli su u Ibrahimovoj četvrti. Njih se stalno nadziralo, tajno pratilo, prisluškivalo. Saddamovi protuobavještajci željeli su spriječiti svaku mogućnost kontakta takvih osoba s inspektorima UN-a i stranim obavještajcima. Svi ti irački inženjeri, kemičari, tehnolozi, precizni mehaničari i sl., morali su se svaki dan javljati tzv. komitetu za maskiranje koji je djelovao unutar državne Komisije za vojnu industriju, a bio je dio Odjela M23. </p>
<p>Za Amerikance su takve informacije prava poslastica. No, Ibrahim im ne daje da sve popiju odjednom. Neka piju svaki put malo i žive u uvjerenju da u južnom predgrađu Bagdada imaju pravog, uz to još i skromnog čovjeka koji ne traži od njih da odmah postane ministar ili doministar. Ibrahim je tipičan primjer korumpiranog policajca u još nesigurnim iračkim tranzicijskim vremenima. On spada u kategoriju pametnijih državnih službenika: ne grabi sve odjednom, nego svoju smočnicu puni postupno. Iskustvo ga je naučilo što je to idealna korupcija ovlasti.</p>
<p>Zbog svoje pozicije policijskog časnika on može izvući dobit bez kršenja zakona. Ibrahima, gdje god se pojavi, sitni trgovci i ugostitelji žele častiti. On javno sa »strogošću i oštrinom« sve to odbija, ali ako takvo navaljivanje ne prestaje, Ibrahim popušta. Na taj način više puta dnevno besplatno jede i pije (sokove, čaj, kavu), dok kući ženi i djeci donosi pomno zapakiranu hranu i razne tržišno deficitarne delicije.</p>
<p>Ibrahim je poradio i na svojoj općoj humanosti. Prosjake, osobito djecu, ne tjera, nego im pred gomilama ljudi nudi slatkiše i sitniš kojeg uvijek ima u džepu. Od njih doznaje kako se zovu, imaju li roditelje, gdje oni stanuju (tko zna kada će mu to zatrebati). </p>
<p>Kao šef policijske postaje on prima uslugu, ali je zna i vratiti. Vlasnici tek niklih malih kvartovskih tvrtki vape za učinkovitom policijskom zaštitom. U Ibrahimu su prepoznali svoga zaštitnika: taj zna kada treba zanemariti kazneni postupak, ne uhititi, obavijestiti zainteresirane u kojemu se zatvoru nalazi važan rođak kojeg su uhitili Amerikanci i sl. Ibrahim je vješt i u uništavanju tragova pribavljenih tijekom neke istrage, ali i u »unutarnjoj naplati«.</p>
<p>Nitko kao on ne trguje povlasticama koje su dostupne ovlaštenim policijskim službenicima. Time kupuje odanost podređenih i istodobno ih još dublje gura u korupcijski lanac iz kojega se više ne mogu ispetljati. Onoga tko ga ne slijedi ne otpušta iz službe: šalje ga na teren u najgore ulice u kojima su aktivne bande nastale u razdoblju postsadamovskog kaosa. </p>
<p>Najnepokornije policajce Ibrahim javno hvali i stalno im povjerava dobrovoljačke zadatke: patroliranje trasama gdje je gotovo siguran teroristički napad ili američka »prijateljska vatra« (uobičajena taktika da se prvo puca, a onda pita).</p>
<p>Ibrahim zasad dobro pliva u vodama koje je sam ogradio. U iračkim uvjetima, kada je nastanak solidne državne uprave još u embrionalnoj fazi, tako će ostati još dugo. On vjeruje da su Amerikanci »prolazna nužda«. O etici policijskog zvanja i moralnosti svojih postupaka ne razmišlja mnogo. Uostalom, vrag uvijek nađe posla za dokone ruke.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="9">
<p>Tuđinska volja nametanjem zakona</p>
<p>Hrvati bez državljanstva pretvoreni u strance, na državljanstvo čekaju kao bilo koji stranac koji nema nikakve veze s Hrvatskom</p>
<p>BRANKO BARBIĆ</p>
<p>Nametanje tuđe volje nekoj državi može se postići vojnim osvajanjem neke države, gospodarskim mjerama, ali jednako uspješno i nametanjem zakona koji za strane sile proizvode željene učinke. Hrvatskoj trenutačno nitko ne nameće svoju volju vojnom silom ali je na djelu, ne od jučer, nametanje tuđinske volje nametanjem zakona, a sve to u ime prilagođavanja hrvatskih zakona nekim europskim standardima.</p>
<p>Jedan od takvih, Hrvatskoj nametnutih zakona je Zakon o strancima, koji je Hrvate bez državljanstva pretvorio u strance pa na državljanstvo čekaju jednako dugo kao bilo koji drugi stranac koji nema nikakve veze s Hrvatskom i čija obrada papira iziskuje kudikamo više posla. Zakonom o strancima izdavanje radnih i poslovnih viza prebacilo se u djelokrug MUP-a, iako taj posao u zemljama Europske unije nije u mjerodavnosti ministarstva unutarnjih poslova.</p>
<p>Nakon nametanja Zakona o strancima, htjelo se što prije promijeniti i Zakon o hrvatskom državljanstvu. Da je bivša koalicija ostala na vlasti, već bi i Zakon o hrvatskom državljanstvu bio promijenjen prema želji strane institucije u Hrvatskoj. Nije slučajno što promjenu tog zakona najavljuje Žarko Katić, pomoćnik ministra MUP-a u bivšoj i u vladajućoj koaliciji.</p>
<p>U izjavi novinarki Vjesnika glavni problem u Zakonu o hrvatskom državljanstvu vidi u tomu što hrvatsko državljanstvo mogu dobiti Hrvati koji ne žive u Republici Hrvatskoj. On ne želi vidjeti da je, na primjer, Italija dala talijansko državljanstvo Talijanima u Istri iako se oni ne žele preseliti u Italiju, a daje državljanstvo i Talijanima u latinskoameričkim državama (»Hrvatska uskoro dobiva novi Zakon o državljanstvu«, Vjesnik, 11. travnja).</p>
<p>Pritisci na Hrvatsku za promjenom Zakona o državljanstvu od vremena do vremena provode se preko nekih hrvatskih političara (Katić je bivši HSLS-ov zastupnik). Ne javlja se baš slučajno Tonino Picula, bivši ministar vanjskih poslova.</p>
<p>Povremeno se u novinama pojave članci koji najavljuju željene promjene Zakona o hrvatskom državljanstvu. Tako je svojedobno mostarski Dnevni list najavio da će Hrvati iz BiH izgubiti hrvatsko državljanstvo kad Republika Hrvatska bude ušla u Europsku uniju. Ta je dezinformacija bačena u javnost nakon sastanka Lijanovića s predsjednikom Mesićem uoči predsjedničkih izbora. O Europskoj konvenciji je pisao samo jedan hrvatski dnevni list, a tumači je jednako kao i Vjesnik, iako iz te konvencije nipošto ne proizlaze obveze o kojima pišu te novine.</p>
<p>Saborski zastupnici uopće nisu informirani o Europskoj konvenciji o državljanstvu. Jedino je Odbor za useljeništvo tu konvenciju stavio na svoj dnevni red, a na sjednicu Odbora nije došao nitko od novinara, pa ni Vjesnikova novinarka koja o toj temi piše.</p>
<p>Umjesto pomoćnika ministra vanjskih i unutarnjih poslova, a to je najniža razina koju prema članku 53. Poslovnika Hrvatskoga sabora ministarstva moraju slati na sjednice saborskih odbora, MUP je na sjednicu Odbora za useljeništvo poslao načelnicu koja o Europskoj konvenciji nije mogla dati nikakve informacije, kao ni viši diplomatski savjetnik Ministarstva vanjskih poslova. </p>
<p>Na molbu Odbora za useljeništvo da mu dostavi Nacrt prijedloga Zakona o hrvatskom državljanstvu, MUP je 17. prosinca 2004. odgovorio da ga još nema te da će ga dostaviti kad bude izrađen.</p>
<p>Izmjenom Zakona o hrvatskom državljanstvu strani čimbenici žele postići sljedeće: onemogućiti stjecanje hrvatskog državljanstva Hrvatima izvan Hrvatske, a time i ostvarivanje prava koje stjecanjem hrvatskog državljanstva imaju (školovanje, pravo na zapošljavanje bez potrebe pribavljanja radne dozvole, kupovanje nekretnina, pravo glasa na parlamentarnim i predsjedničkim izborima, služenje vojnog roka u HV-u...); izmijeniti demografsku sliku Hrvatske useljavanjem većeg broja stranaca kako bi Hrvatska apsorbirala neželjene strance koje bivše kolonijalne sile ne žele prihvatiti; smanjiti hrvatski izvoz u BiH, jer je poznato da Hrvati iz BiH preferiraju hrvatske proizvode; potaknuti daljnje iseljavanje Hrvata iz BiH u Hrvatsku uvjetovanjem stjecanja hrvatskog državljanstva prebivalištem u Hrvatskoj.</p>
<p>Autor je tajnik Odbora za useljeništvo Hrvatskog sabora.</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Nisu iskorištene zakonske ovlasti</p>
<p>Oštećenik Marko Križanec nije preuzeo kazneni progon protiv prijavljenika, nego je nastavio podnositi nadopune kaznene prijave</p>
<p>VESNA ABRAMOVIĆ</p>
<p>U dvobroju Nedjeljnog Vjesnika od 19. i 20. ožujka, u članku »Tužiteljstvo krivotvorilo dokumente« novinara Dragana Grdića, navedeno je da je Matko Križanec, jedan od oštećenih štediša Pučke štedionice PZ »Sutla Šenkovec« predao ministrici pravosuđa dokumente koji dokazuju da je netko iz zagrebačkog Općinskog državnog odvjetništva počinio kazneno djelo krivotvorenja.</p>
<p>Sumnje koje je Matko Križanec iznio temelje se na činjenici da iz rješenja potražnice HPT-a od 12. listopada 1999. proizlazi da to Državno odvjetništvo nije primilo njegovu kaznenu prijavu podnesenu protiv Zlatka Mateše, Borislava Škegre, Marka Škreba i Vesne Buljan u ljeto 1999., a kada je u kolovozu 2003. osobno obavio uvid u spis Općinskog državnog odvjetništva u Zagrebu, ustanovio je suprotno, dakle da je to Državno odvjetništvo kaznenu prijavu zaprimilo.</p>
<p>Premda je iz objavljenog teksta zapravo nejasno koje prigovore na rad Općinskog državnog odvjetništva u Zagrebu oštećenik ima, intonacija članka, a posebno njegov naslov, dovodi u sumnju zakonitost postupanja svih zaposlenih u spomenutom Državnom odvjetništvu.</p>
<p>Matko Križanec, jedan od štediša Pučke štedionice PZ »Sutla Šenkovec«, podnio je 23. veljače 1999. Općinskom državnom odvjetništvu u Zagrebu kaznenu prijavu protiv tadašnjeg predsjednika vlade, mr. Zlatka Mateše, ministra financija mr. Borislava Škegre, guvernera Narodne banke Hrvatske, dr. Marka Škreba, i predsjednice Trgovačkoga suda u Zagrebu, Vesne Buljan, zbog kaznenog djela zloporabe položaja i ovlasti iz čl. 337 st. 1 i 2 Kaznenog zakona, jer je smatrao da su prijavljenici s pozicija s kojih su djelovali propustili spriječiti nastanak štete štedišama Pučke štedionice PZ »Sutla Šenkovec«. Nadopuna kaznene prijave uslijedila je 3. ožujka 1999., a potom 2. travnja 1999.</p>
<p>Odlučujući u povodu te kaznene prijave, Općinsko državno odvjetništvo u Zagrebu donijelo je 4. lipnja 1999. rješenje o odbačaju kaznene prijave, a rješenje nije bilo moguće dostaviti oštećeniku Matku Križanec 1. srpnja 1999. – imenovani ga je primio nakon ponovljene dostave 25. kolovoza 1999.</p>
<p>Kao i svako rješenje o odbačaju kaznene prijave, tako je i naznačeno rješenje sadržavalo naputak oštećeniku: ako nije zadovoljan odlukom Državnog odvjetništva, ima pravo u skladu s odredbama Zakona o kaznenom postupku preuzeti kazneni progon. Oštećenik Marko Križanec nije preuzeo kazneni progon protiv spomenutih osoba, nego je nastavio podnositi nadopune kaznene prijave, i to 22. srpnja 1999. te 8. ožujka 2000., 29. svibnja 2003. i 18. kolovoza 2003.</p>
<p>Sve daljnje nadopune kaznene prijave obuhvaćene su novim rješenjem o odbačaju kaznene prijave, koje je doneseno 7. travnja 2004. i koje je oštećenik primio 28. travnja 2004. te ponovno nije iskoristio svoje zakonske ovlasti vezane uz preuzimanje kaznenog progona.</p>
<p>Autorica je općinska državna odvjetnica u Općinskom državnom odvjetništvu u Zagrebu.</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Gospođo Lalić, mislim da to nije moralno</p>
<p>U Vjesniku je 15. travnja objavljen napis o gospođi Ljubici Lalić, potpredsjednici HSS-a, koja traži kao zastupnica u Saboru novčanu naknadu za tzv. odvojeni život. Pročitavši to, prisjetio sam se svojedobnih napisa koji su otkrivali da je ta ista zastupnica nešto petljala s korištenjem saborskoga stana u Zagrebu iako tu ima vlastiti trosobni stan. Također, da proziva svoje neistomišljenike, a sebi pripisuje moralnu ispravnost. Tako se i sada poziva na nekakvo zakonsko i moralno pravo... Gospođo Lalić, je li to doista moralno? Ili je to samo, kako naš narod kaže, grebanje i na taj način ostvarivanje što veće materijalne koristi dok to funkcija omogućuje? Ja mislim da to nije moralno. Doduše, potpredsjednica HSS-a za takvo svoje ponašanje imala je veoma dobar primjer iz svoje stranke: predsjednik HSS-a g. Zlatko Tomčić na dan-dva je bio otišao u mirovinu, kako bi formalno stekao pravo na onu najpovoljniju, te se odmah ponovo aktivirao. Takva ponašanja predstavnika naroda u Saboru nisu prihvatljiva, te se nadam da će taj narod početi već jednom razmišljati za koga to glasa.</p>
<p>MARKO KOLARIĆZAGREB</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Poigravali su se tako Tuđmanovom sudbinom </p>
<p>Nije nikakva poluistina, kako piše g. Ivan Cerovac (Pisma, 16. i 17. travnja), da je Franjo Tuđman bio neugodno iznenađen kad je saznao da je Vinko Nikolić objavio njegovu knjigu »Nacionalizam u Europi« protiv autorove volje, a tome je kumovao g. Cerovac. To je Tuđman izjavio u intervjuu Poletu od 27. listopada i 10. studenoga 1989., kad nije bio u sukobu s Vinkom Nikolićem. I Cerovac i Nikolić u to su se vrijeme poigravali sudbinom Franje Tuđmana. Očito je g. Cerovac postupio protiv Tuđmanove volje. O tome je li sam bio »marginalna pojava hrvatske političke emigracije« sigurno ne može suditi g. Cerovac, koji je i nakon »bijega« iz Zagreba bio viđen u jugoslavenskoj ambasadi u Beču. A da sam bio marginalac, g. Cerovac mi ne bi povjerio recenziju svoga »Hrvatskog političkog leksikona«. Za razliku od njega i mnogih drugih emigranata, ja sam se bavio svojim poslom, bio sam hrvatski i njemački novinar. Da je u emigraciji svatko radio ono za što je bio osposobljen, njezini bi rezultati bili mnogo bolji. Emigrantski lik g. Cerovca bio bi mnogo svjetliji da se klonio politiziranja.</p>
<p>GOJKO BORIĆKÖLN</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="13">
<p>Na liječničku komisiju s bocom vode i čeličnim živcima</p>
<p>Pacijenti misle da komisija »troši« na njih samo pet minuta, liječnici kažu da im samo za čitanje jednoga »predmeta« treba dvadesetak minuta</p>
<p>Za mnoge pacijente prava je muka odlazak liječničkom povjerenstvu, odnosno komisiji koja produžuje bolovanja, odobrava terapije, ortopedska pomagala ili pak daje odobrenje za pojedini lijek. Osiguranici se nemalo iznenade kad već prije radnoga vremena ulaze u prepunu čekaonicu a da bi dočekali svoj red moraju imati čelične živce. </p>
<p>U čekaonici liječničkog povjerenstva u Baštijanovoj ulici bilo je, primjerice, u petak šezdesetak ljudi.</p>
<p>»U čekaonici sam od 7. 30. Sad je 9 sati, a još nisam došla na red«, rekla je umirovljenica Marija Čorak. Umirovljenica čeka operaciju kuka i došla je na liječničko povjerenstvo kako bi joj se odobrila terapija u Varaždinskim toplicama. »Liječnica opće prakse upozorila me na gužve pa sam ponijela bočicu s vodom«, kazala je umirovljenica Marija. »Loše se osjećam, hodam sa štakama i ne smijem sjediti na niskom stolicama. A ovdje čekam već dva sata«, rekla je umirovljenica. »Za mene je ovo prava muka«. </p>
<p>No, umirovljenica Marija nije jedini slučaj. Budući da su mnogi od njih teško bolesni, često umjesto njih na povjerenstvo dolaze njihovi prijatelji, rodbina ili roditelji. Ljerka Cvitković došla je kako bi za njezinu kćer odobrili jedan skupi strani lijek. »Komisija se sastoji od tri liječnika. Zašto jedan od njih ne potvrđuje recepte za lijekove«, pita se Ljerka Cvitković. Smatra da za njezin »predmet« liječnik izgubi samo dvije minute, a ona provede cijelo jutro u čekaonici. </p>
<p>Prema riječima predsjednice liječničkog povjerenstva u Domu zdravlja zapad u Baštijanovoj ulici, dr. Etuš Sipos, problem je što svi pacijenti dođu rano ujutro, iako komisija radi od 8 do 16 sati. »Petkom se može činiti da ima jako puno ljudi no na taj dan na području Trešnjevke rade dva povjerenstva pa su u čekaonici ljudi i za jedno i za drugo povjerenstvo«, rekla je dr. Sipos. </p>
<p> »Od nekih liječnika opće prakse dobivamo predmete koji se odnose na ortopedska pomagala i onda pacijenti ne moraju dolaziti ovamo. A ako odmah ne primimo pacijenta, to ne znači da ništa ne radimo. Čitajući dokumente za jednoga bolesnika liječnik izgubi i po dvadeset minuta, a s pacijentom provede oko pet minuta. Ako liječnik pročita povijest bolesti prije, ne mora se dugo baviti pacijentom«, objašnjava dr. Sipos. »Uvijek primimo sve pacijente koji su došli taj dan«, naglasila je. </p>
<p>Utorkom, četvrtkom i petkom komisija radi u Baštijanovoj, dok u ponedjeljak i srijedu odlazi na teren u Samobor, te u te dane radi komisija koja pokriva stari dio Trešnjevke. </p>
<p>»Za pacijente je potvrda na receptu za lijek 'samo' žig. No za taj žig odgovaramo mi, kad odobravamo recept. Prema tome, to odobrenje za nas je jednako važno kao i svako drugo«, kazala je dr. Sipos. </p>
<p>»Nekad su kontrolori posjećivali ambulante u domovima zdravlja. No, pacijenti bi se bunili, jer bi liječnik proveo s kontrolorom za vrijeme njegova radnog vremena više od pola sata. Zbog toga smatram da je ovaj način efikasniji«, zaključila je dr. Sipos.</p>
<p>Ana Tadin</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Branitelj Alija Karavdić: »Ja sam sljedeći!«</p>
<p>Dan nakon što se branitelj David Nikolić raznio bombom u Caritasovu prenoćištu u Rakitju, Alija Karavdić, također branitelj, poručio je da će učiniti isto.</p>
<p>Pripadnici MUP-a reagirali su na prijetnju. Došli su u srijedu oko podneva ali Alije Kavardića više nije bilo. Pola sata prije dolaska policije krenuo je na terapiju u Dom zdravlja Podsused. Barem je tako rekao. No, policija ga nije našla. </p>
<p>Alija Karavdić već se prije nekoliko dana obratio Vjesniku i ispričao priču, »još jednoga zaboravljenog branitelja«, kako kaže. Njemu je Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti, kao razvojačenom branitelju, odobrilo opskrbninu od 1097 kuna. No, opskrbninu nije primio već četiri mjeseca. Obolio je od PTSP-a i epilepsije te kaže da će on biti sljedeći u nizu onih, koji zbog nebrige državnih tijela dižu ruku na sebe.</p>
<p>U Rakitju je još desetak hrvatskih branitelja. A Alma Briđin, ravnateljica toga doma, kaže da oni, kad jednom uđu u prenoćište, ostaju zaboravljeni od svih. »I pokojni David Nikolić dobio je 23. ožujka rješenje za smještaj u Domu umirovljenika u Dubravi no istoga dana, umjesto u Dom, smješten je u prenoćište«. To je trebao biti privremeni smještaj, no od toga dana nitko se iz Centra za socijalni rad Dubrava nije javljao Caritasu. »Osjećao se zaboravljenim«, kaže Alma Briđin. </p>
<p>Tako je Nikolić utorak poslijepodne zamolio da ga se okupa. Bio je vojni invalid i nije se mogao kretati bez tuđe pomoći. Rekao je da nema snage da se obrije, te su ga presvukli u pidžamu i pomogli mu da legne u krevet. I nekoliko trenutaka kasnije, kad su svi napustili njegovu sobu, ubio se bombom. Kažu da je u invalidskim kolicima imao skrivene dvije bombe i da su neki u prenoćištu to znali. Da tragedija bude veća, uvečer, nakon samoubojstva, zvala je njegova sestra iz Danske, rekla je Alma Briđin. Kaže da je to, navodno, bio prvi poziv sestre nakon 20 godina.</p>
<p>Nakon mise zadušnice za pokojnog Nikolića u prenoćištu je zavladala tuga i žaljenje. Nekolicina branitelja tiho je govorila: »Bit će toga još«.</p>
<p> Ranko Simić također je branitelj. »U dvije godine otkako sam ovdje, samo se jednom branitelju pomoglo. Njemu je odobrena mirovina dovoljna da plaća podstanarstvo, te je otišao«, rekao je. </p>
<p>Jelena Brajša, ravnateljica Zagrebačkog Caritasa, upozorava na loše stanje u prenoćištu. Socijalni radnici, kaže, samo šalju ljude, a kasnije ne pitaju za njihovo stanje i zdravlje. »Sad nam nude da Centar za socijalni rad Dubrava pokrije troškove popravka razbijenih stakala sobe, no trebalo je pomoći spasiti život«, rekla je Jelena Brajša. </p>
<p>Katarina Hrnjkaš</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Krematorij odbio pokojnika zbog pace makera </p>
<p>Ako se u peći nađe pace maker može doći do manje eksplozije </p>
<p>Jedna zagrebačka obitelj doživjela je šok, kad je saznala da svog pokojnika ne može kremirati s ugrađenim pace makerom. Tu informaciju članovi obitelji saznali su tek kada je tijelo pokojnika već prevezeno na zagrebački krematorij, gdje ih je službenica neugodno iznenadila tvrdnjom kako pokojnika moraju odvesti na Zavod za sudsku medicinu. Rečeno im je da će peć eksplodirati ako se kremira osoba s pace makerom. </p>
<p>»Nitko nas na to nije upozorio ranije i otkud bi mi to znali. Pokojnik je redovno uplaćivao Posmrtnu pripomoć i pouzdali smo se u to da su ljudi tamo stručni i da će nam reći sve potrebno. Na kraju smo vađenje pace makera i prijevoz do Zavoda za sudsku medicinu platili još dodatnih 1000 kuna«, rekla je uzrujana pokojnikova kći. </p>
<p>Obitelj smatra da je prevarena, jer je mrtvozornik koji je potpisao dozvolu za ukop, imao povijest bolesti pokojnika i znao je da ima ugrađen pace maker. Rodbina se pita zašto to pogrebnik nije provjerio i pokojnika odmah odvezao na Zavod na sudsku medicinu.</p>
<p>U Posmrtnoj pripomoći kažu kako su u 20 godina imali samo tri, četiri takva slučaja. »Moguće je da je pogrebno poduzeće učinilo pogrešku, no obitelj je ta, koja je trebala upozoriti na ugrađeni pace maker. Dužnost mrtvozornika, pak, nije briga o ukopu, jer on samo ustanovljuje da je smrt nastupila prirodnim putem«, rekao je Franjo Jozić, rukovoditelj Službe pogreba u Posmrtnoj pripomoći u Gajevoj. Jozić kaže da bi obitelj platila dodatni prijevoz do Krematorija čak i da se reagiralo odmah i da je tijelo pokojnika odmah prevezeno u Zavod. »U takvim posebnim slučajevima obitelj mora platiti dodatni prijevoz od 550 kuna i još 250 kuna Zavodu, jer to nije uračunato u usluge Posmrtne pripomoći. U članskoj iskaznici piše točno koje troškove pokriva Posmrtna pripomoć. Žao mi je da oni koji se učlanjuju, ne pročitaju što u njoj piše, jer bi tako saznali na što sve imaju pravo«, kaže Jozić.</p>
<p>Na Krematoriju kažu kako je dužnost pogrebnika da upozori obitelj da se prije kremiranja pokojnika moraju ukloniti sve vrste proteza, pace makeri i nakit. »Mi smo samo zadnja instanca, koja obitelji daje na potpis izjavu da pokojnik ima ili nema protezu. U ovom slučaju dogodilo se da je propust napravilo pogrebno poduzeće. Mislim da je i mrtvozornik dužan upozoriti na to i uputiti tijelo na Zavod«, rekao je Slavko Turk, voditelj prodaje Gradskih groblja. Turk tvrdi kako interni pravilnik toga poduzeća jasno kaže da se sve takve eventualne proteze moraju ukloniti prije nego što se pokojnika primi na Krematorij. Dodaje kako u peći može doći do manje eksplozije ako se u njoj nađe pace maker. »Nije rečeno da će peć eksplodirati, ali ako se učestalo događaju te manje eksplozije, može doći do oštećenja peći«, rekao je Turk. On isto tako smatra da bi se obitelji pokojnika trebalo više educirati pa onda ne bi dolazilo do ovakvih problema. </p>
<p>Hrvoje Dorešić</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Na prostoru Gorice sportska dvorana </p>
<p>Sredinom svibnja Zagrepčanima će otvoriti vrata nova dvorana za sport i rekreaciju u Šubićevoj 55, u bivšoj Tvornici emajla Gorica. Prema mišljenju mnogih, bit će to jedna od najsuvremenijih sportsko-rekreacijskih dvorana u ovom djelu Europe. Na 560 četvornih metara bit će brojni sadržaji: fitnes i kardio-fitnes, vruće i hladne kupelji, medicinske masaže, ring za boks, te zasebni prostor za druge borilačke sportove. Građane će kroz sve programe voditi profesionalni treneri.</p>
<p>Ideju o višenamjenskoj dvorani koja bi ujedinila medicinske i socijalne programe na jednom mjestu pokrenuli su umirovljeni pripadnici MUP-ove Antiterorističke jedinice Lučko. U dvoranu je uloženo oko 1,2 milijuna kuna a većina novca prikupljena je od donacija i ugovora o reklamiranju. Projekt je podržao i Odjel za branitelje Gradskog ureda za zdravstvo, rad i socijalnu skrb te donirao 300 tisuća kuna.</p>
<p>»Tražili smo prostor jer naši članovi nisu imali gdje trenirati, no kada nam je Grad novcem izišao u susret, odlučili smo dvoranu ovakvog sadržaja otvoriti svim građanima«, rekao je umirovljeni pripadnik AT jedinice iz Lučkog, Davor Barun.</p>
<p>Obnova uništenog prostora započela je u prosincu prošle godine. Prostor je prilagođen i invalidima. </p>
<p>Članarina će biti simbolične s obzirom na ponudu, dok će invalidi imati 50 posto popusta.</p>
<p>Anita Krmek</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Referendum u gradskim vrtićima</p>
<p>Referendumom održanom u srijedu zaposlenici u svih 55 dječjih vrtića Grada Zagreba trebaju odlučiti prihvaćaju li ili odbijaju stupanje na snagu izmjena i dopuna Kolektivnog ugovora za zaposlene u predškolskim ustanovama grada. Izmjene i dopune potpisali su 4. travnja Sindikat radnika u predškolskom odgoju i obrazovanju Hrvatske i Gradsko poglavarstvo. Tzv. referendum solidarnosti raspisan je zbog odredbe prema kojoj bi svi zaposleni u predškolskim ustanovama Grada, ako i nisu članovi sindikata, biti obavezni plaćati tzv. doprinos solidarnosti za povoljnosti iz ugovora, i to u iznosu od 0,65 posto svoje neto plaće. </p>
<p>Referendumu su od 10 do 12 sati u centralnim prostorijama dječjih vrtića mogli pristupiti svi zaposleni, a o konačnom će se rezultatu odlučiti natpolovičnom većinom. Referendum će uspjeti ako mu se odazove trećina zaposlenih. Rezultate će odbor za provođenje referenduma predati Gradskom uredu za obrazovanje i šport koji će ih objelodaniti. Prigovori na održani referendum primat će se do petka, kada će konačno biti objavljeno stupanje na snagu izmijenjenoga Kolektivnog ugovora ili pak njegovo odbijanje. </p>
<p>Predsjednica sindikata Božena Strugar kaže kako je sindikat u 15 godina svog rada učinio mnogo za boljitak predškolskih djelatnika te kako se zato članstvo sindikata neprekidno povećava. Stoga, kao i ostali članovi sindikata, i sindikalna predsjednica očekuje pozitivan ishod glasanja. </p>
<p>»Svi djelatnici pismeno su obaviješteni i pozvani da sudjeluju u referendumu, a za sada je odaziv dobar«, rekla je Marija Filipović, ravnateljica Dječjeg vrtića Tatjana Marinić. [P.K.]</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Radovi usporili promet u gradu</p>
<p>Od ranih jutarnjih sati u utorak u gradu je bitno usporen promet zbog uređenja prometnice na Aveniji Marina Držića i na »zelenom valu«, zbog prespajanja semafora na novi koordinacijski kabel. </p>
<p>U sklopu pojačanog održavanja prometnica radnici Zagrebačkih cesta uređivali su zapadni kolnik Avenije Marina Držića na dijelu od Ulice grada Vukovara do raskrižja s Lastovskom i Ulicom Milke Trnine.</p>
<p> Zbog uklanjanja staroga i stavljanja novoga gornjega sloja asfalta zatvorene su dvije prometne trake u duljini oko 600 m na dijelu od Ulice grada Vukovara prema jugu. Promet se odvijao samo lijevom prometnom trakom te je bio bitno usporen. »Kiša nam otežava posao i zato se radovi odvijaju sporije nego što smo očekivali, ali nadamo se da ćemo završiti sve u planiranom roku, do ponedjeljka«, rekao je rukovoditelj radova, Darko Štefan. Iz Zagrebačkih cesta saznajemo će od subote ta dionica biti zatvorena za sav promet. Za to vrijeme promet će se odvijati obilaznim pravcima. </p>
<p>Na raskrižju Savske ceste i Kršnjavoga, kao i na križanju Pavla Hatza i Petrinjske, zbog prespajanja na novi koordinacijski kabel nisu radili semafori, a promet je regulirala policija. Ostali semafori na »zelenom valu« uzduž Vukatinovićeve, Baruna Trenka i Pavla Hatza radili su samo po tzv. lokalnom programu, bez koordinacije. Zato su na ionako uvijek prometno opterećenom »zelenom valu« nastajali kratkotrajni prometni čepovi. </p>
<p>Najteže je bilo na raskrižju Savske i Kršnjavoga gdje semafori uopće nisu radili. Prometni policajac regulirao je promet ali mu je kiša jako otežavala posao. U nekoliko navrata usporio se i tramvajski promet pa je po nekoliko tramvaja istovremeno u koloni čekalo prolaz raskrižjem u smjeru centra.</p>
<p>Tomislav Grdić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="19">
<p>Tri čuda</p>
<p>Život ove indonezijske trojke nije mazio od samoga početka. Još su kao fetusi, zajedno s majkom Dewi Rositom u čijoj su utrobi bili, na jedvite jade preživjeli lanjsku katastrofu - potres pa tsunami 26. prosinca. Razorni valovi uništili su kuću u Banda Acehu koja im je trebala biti rodna, dok im je mati završila dvjestotinjak metara dalje. Čudom je preživjela i još većim čudom zadržala trudnoću. Blizanci su rođeni u srijedu – prerano. Vrata svijeta »otvorena« su carskim rezom, a potom im je izmjerena težina: svaki ima 1250 grama. Tako lagani, a život već tako težak. »Gore ne može« optimisti bi preveli: »Mora biti bolje«.</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Slonovi pobjegli iz ZOO-a i lutali Seoulom</p>
<p>SEOUL</p>
<p> – Šest je slonova u srijedu pobjeglo iz zoološkog vrta i potom ludovalo po ulicama glavnoga grada Južne Koreje. Tek nakon višesatnih napora, djelatnici ZOO-a uspjeli su ih, uz pomoć vatrogasaca, vratiti u njihov prisilni dom.</p>
<p>Slonovi su ujutro sudjelovali u paradi u dječjem ZOO-u, za što su morali biti pušteni iz ograđenih prostora. Iznenada se jedan od njih nečega preplašio i – dao u bijeg. Petorica kompanjona slijepo su ga slijedila, jer »slonovi to tako čine«, objasnio je skupni bijeg jedan od djelatnika ZOO-a.</p>
<p>Petorica su uhvaćena zajedno i ubrzo vraćena, dok se onaj šesti pokazao nešto većim »zalogajem«. Uhvaćen je tek nekoliko sati kasnije, u jednome restoranu. [akb]</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Istanbul tone i postaje turska »Venecija«!</p>
<p>ANKARA</p>
<p> – Najnovije satelitske snimke potvrdile su da Istanbul svake godine tone po šest centimetara, piše visokonakladni turski list »Hurriyet«. Turski znanstvenik, prof. Mustafa Akar, sa sveučilišta Bospor, tvrdi da se slijeganje tla zamjećuje u priobalnom pojasu u dužini više od 100 km. Prof. Akar smatra da je postupno tonjenje gotovo 15-milijunskog grada na Bosporu čak i mnogo opasnije od mogućih seizmičkih potresa. On je na temelju dosadašnjih proučavanja ustvrdio da slijeganju zemljišta pridonose mnogi bunari u industrijskoj zoni grada, ali i mekano tlo.</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>»Hrvatska večer« u Ljubljani i Bratislavi </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – U Ljubljani i Bratislavi u četvrtak će navečer, u organizaciji Hrvatske turističke zajednice, biti održana »Hrvatska večer«, na kojoj će se promovirati hrvatska turistička, kulturna i enogastronomska ponuda. U Ljubljani će se održati u Grand hotelu Union, a očekuje se oko 200 uzvanika. Prethodit će joj prijepodnevna radionica »Produljimo ljeto«, na kojoj će sudjelovati slovenske i hrvatske turističke tvrtke. Uvodne riječi imat će državni tajnik za turizam u Ministarstvu mora, turizma, prometa i razvitka Zdenko Mičić te direktor Glavnog ureda HTZ-a Niko Bulić. Bit će prikazani i novi spotovi HTZ-a kao i desetominutni film »Autocestom brže do hrvatske obale«. »Hrvatska večer« održat će se, s očekivanih više od 300 uzvanika, i u Bratislavi, u hotelu »Kyjev«. Dolazak je već najavio i slovački predsjednik Ivan Gašparovič. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>»Izazov kravate« i u Johannesburgu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Izložba »Izazov kravate« postavljena je i u Gordart Gallery u Johannesburgu u Južnoafričkoj Republici, priopćilo je Ministarstvo vanjskih poslova. Postavljanje izložbu organizirali su zagrebačka Academia Cravatica, Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija, Ministarstvo kulture, hrvatsko veleposlanstvo u Pretoriji te južnoafričko ministarstvo umjetnosti i kulture. Otvorena je od 17. do 29. travnja. »Izazov kravate« prvi je put postavljena u Puli potkraj 2003., kada je izvedena spektakularna instalacija »Kravata oko Arene«. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Trudnice ne smiju piti alkohol</p>
<p>Trudnice ne bi smjele piti alkohol jer bi i najmanja količina mogla trajno utjecati na dijete, pokazuje izvješće norveških znanstvenika. I vrlo mala količina alkohola povećava opasnost od prirođenih malformacija, oštećenja vida, poremećaja rasta, moždanih lezija, poremećaja u ponašanju te kognitivnih poremećaja, kaže se u izvješću koje se temelji na nekoliko studija. Zaključci su proturječni dosadašnjima po kojima pola čaše vina dnevno u prva tri mjeseca trudnoće i čaša vina dnevno nakon prva tri mjeseca, djetetu ne mogu štetiti. Čaša vina na dan izaziva trenutačni zastoj disanja fetusa, što povećava opasnost od prerana poroda i psihomotornih smetnji. Veća količina alkohola još je opasnija, a moguće su i srčane smetnje. U svijetu se na 1000 djece dvoje rodi s teškim poremećajem uzrokovanim utjecajem alkohola na fetus. Izvješće preporučuje praćenje trudnica sklonih alkoholu, čak i zadržavanje u specijaliziranim centrima onih koje ne mogu riješiti taj problem.</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Makedonci pješice do Beograda</p>
<p>KRIVA PALANKA</p>
<p> – Više od 300 Makedonaca u srijedu je iz Krive Palanke, grada na sjeveroistoku Makedonije, krenulo prema Beogradu i Kući cvijeća gdje namjeravaju stići 4. svibnja. Članovi udruge poštovatelja lika i djela Josipa Broza Tita iz Makedonije propješačit će 473 kilometra kako bi se poklonili »svome maršalu« i tako obilježili 25 godina od njegove smrti. Put će, predviđa se, trajati 14 dana. [vj]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="26">
<p>Bijenalski pogledi u prošlost</p>
<p>Solidan nastup pod ravnanjem švicarskog dirigenta Luce Pfaffa </p>
<p>Muzički biennale Zagreb, dvadeset i treći po redu, ove se godine povezao s reprezentativnim festivalom Svjetski dani glazbe, što je program MBZ-a dopunilo, ali i proširilo djelima autora iz niza zemalja, koja je djela odabrao posebni žiri ISCM-a; u žiriju su bila i dva predstavnika naše zemlje kao domaćina, skladatelji Berislav Šipuš i Stanko Horvat kao predsjednik žirija.</p>
<p> Zahvaljujući pretežno njihovu izboru u utorak smo u dvorani »Lisinski« slušali tri djela koja su nas vratila glazbi kakvu smo mogli čuti i u daljoj bijenalskoj prošlosti – dakle, i unatoč datumu nastanka tih djela ništa novo. Štoviše, za prvu, po inspiraciji programnu, glazbu Australca starije generacije Richarda Mealea pitali smo se u kojem je stoljeću rođen, toliko je u njegove tri glazbene ilustracije slika velikog Španjolca Joana Miróa bilo tonalitetnih suzvučja i trivijalnih elemenata.</p>
<p> Bolje je prošao izbor žirija s poljskim skladateljem mladoga naraštaja Bartoszom Kowalski-Banaseviczom i njegovom Simfonijom krugova, s efektnim kretanjima glazbe i snažnim gradacijama, iako i opet u dosluhu sa zvučanjima koja podsjećaju na prošlost suvremene glazbe. </p>
<p>Jedini pravi pogodak žirija te večeri bio je izbor glazbe najstarijega među odabranima, 76-godišnjeg doajena japanske glazbe Jojia Yuase. Njegova Chronoplastica III lišena je tonalitetnih dodira i bremenita suzvučjima, dostojnima okružja suvremene glazbe koju se može nazvati Novom.</p>
<p>Dragocjeni dašak humora donijela je tu večer jedina skladba kojoj nije kumovao žiri ISCM-a. Pružio nam ju je poljski pijanist i skladatelj Zygmunt Krauze pod naslovom »Adieu, za pianino i orkestar« ne bježeći od popularnih uzora, pa čak i trivijalnih ritmova. Inače se u tri djela, osim japanskoga, zapažala iznenađujuća povodljivost za tradicionalnim ritmičkim okosnicama i formulama. </p>
<p>Da je to sve prošlo u snažnom zamahu orkestralne izvedbe, zasluga je švicarskoga dirigenta maestra Luce Pfaffa, koji je znalački vladao i aleatoričkim oazama i uopće elementima suvremenog glazbeno-orkestralnog mišljenja – naravno ondje gdje ga je bilo. Svaka čast Simfonijskomu orkestru HRT-a na odlično obavljenom zadatku, a prigovor organizatorima koji su da bi popunili više nego polupraznu Veliku dvoranu »Lisinskog«, na priredbu doveli veću skupinu članova Glazbene mladeži nižega školskog uzrasta, koji su se, istina, ponašali vrlo disciplinirano.</p>
<p>Nenad Turkalj</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Kadrovske križaljke s dugovima </p>
<p>Tko god zasjedne u intendantsku fotelju, neće se osjećati udobno jer je HNK financijski i umjetnički blokiran zbog nagomilanih dugova u iznosu od oko 11 milijuna kuna </p>
<p>Tko će preuzeti kormilo zagrebačkoga HNK-a i pokušati spasiti brod koji tone, pitanje je koje posljednjih dana sve više zaokuplja pozornost javnosti. Odgovor na to pitanje možemo samo nagađati, jer se raspisivanje natječaja očekuje tek za dva tjedna. No, definitivno znamo da novi intendant neće biti dojučerašnji favorit Nedjeljko Fabrio, ugledni književnik, od kojeg je Ministarstvo kulture navodno odustalo zbog dobi. </p>
<p>Budući da književnik Fabrio ne krije godine, ne znamo tko je ostao iznenađen s njegovih 67 ljeta, i to nakon što je, u svojstvu najozbiljnijega kandidata sastavio četverogodišnji programa središnje nacionalne kuće. </p>
<p>Da je teatar »izmetina vlasti«, upozorio je prije više desetljeća pjesnik i dramski pisac Radovan Ivšić, ali njegove riječi postaju bolno aktualne upravo u trenutku rješavanja kadrovskih križaljki u kulturnim ustanovama, pogotovu onima od »nacionalnoga značaja«.</p>
<p>Tko god zasjedne u intendantsku fotelju zagrebačkoga HNK-a, neće se osjećati odveć udobno jer je ta ustanova financijski i umjetnički blokirana zbog nagomilanih dugova od oko 11 milijuna kuna. </p>
<p>Novi intendant naći će se u pomalo nemogućoj misiji: morat će osmisliti suvisli repertoar u financijski vrlo ograničenim okolnostima. Drugim riječima, od intendanta se ne očekuje da u teatru neumorno sanja, već da konstantno – štedi! </p>
<p>To nam je na neki način potvrdila Andrea Zlatar, članica Gradskoga poglavarstva u Zagrebu zadužena za kulturu. </p>
<p>Prema njenim riječima, svi kandidati za intendanta dobit će u HNK-u zajednički materijal, u kojem će im biti objašnjena kadrovska struktura i sadašnja financijska konstrukcija, tako da znaju planirati četverogodišnji program unutar zadanih koordinata. </p>
<p>Natječaj za intendanta zagrebačkoga HNK-a, tvrdi Andrea Zlatar, bit će raspisan za dva tjedna, a kandidati će se moći prijavljivati mjesec dana. To je jedna od promjena u odnosu na dosadašnje natječaje, u kojima je rok za prijavu bio upola manji. Promjena roka obrazlaže se činjenicom da je petnaest dana premalo da bi potencijalni intendant osmislio repertoar. To je istina, ali ako praksa pokazuje da se natječaji uvijek raspisuju za točno određene ljude, postavlja se pitanje kupuje li Ministarstvo kulture dodatno vrijeme jer nema »pravoga« kandidata. </p>
<p>U prilog toj hipotezi ide kuloarski trač objavljen u Globusu, prema kojemu bi novi intendant mogao biti Srećko Šestan, pomoćnik ministra kulture Bože Biškupića za scenske umjetnosti. Ako u tome ima barem trag istine, što Šestan negira, njegov bi izbor mogao biti protumačen jedino kao ministrov potez očajnika, budući da je taj pomoćnik ostavio riječki HNK »Ivana pl. Zajca« u dugu od četiri milijuna kuna, što je za riječke uvjete katastrofa jednaka zagrebačkoj. </p>
<p>Jedini vidljivi razlog zbog kojeg bi se neki kandidat odlučio na ovu, na prvi pogled, samoubilačku ulogu u zagrebačkom HNK-u, nazire se u informaciji da budući intendant barem neće zakonski odgovarati za financijsko poslovanje. Tu će obavezu u potpunosti preuzeti poslovni ravnatelj, i to na jesen, kad se najavljuje raspisivanje novoga natječaja. </p>
<p>Kako će točno biti raspodijeljene ingerencije, još nije poznato, ali zanimljiv je podatak da će poslovnog ravnatelja birati ministar, a ne intendant. Pravilnom raspodjelom odgovornosti najveći dio konflikta odvijat će se unutar kuće, između poslovnog ravnatelja i intendanta, kao što je slučaj svugdje u svijetu. </p>
<p>Budući da se v. d. intendanta Jasna Jakovljević prije davanja bilo kakvih informacija o sadašnjem stanju u HNK-u, kako tvrdi, mora konzultirati s Ministarstvom kulture, za pojašnjenje trenutačne situacije u HNK-u zamolili smo Andreu Zlatar. Prema njenim informacijama, u HNK-u je tijekom ožujka započeo sanacijski plan. Dugovi se pokrivaju »šparanjem« na programu, pa je tako već podmiren minus iz 2001. godine.</p>
<p> »Svaki novi program ovisi o sponzorima, a proračunski novac odlazi na pokrivanje dugova. Ako ne bude sve riješeno do početka nove godine, grad i država će to postepeno pokrivati. No, nitko neće izvući deset milijuna i pokriti dug«, rekla je Zlatar, ističući da Jasna Jakovljević u HNK-u obavlja »krvav« posao, pokušavajući maksimalno sniziti troškove svake pojedine izvedbe. </p>
<p>»To je nezahvalan posao, morate tražiti sponzore za programe koji nisu atraktivni kao prije. To je, de facto, posao sanacijskog upravitelja«, izjavila je Zlatar, demantirajući tvrdnje da se dug od 11 milijuna povećao. To bi se dogodilo, dodala je, da je HNK krenuo u realizaciju programa koji je Tarbuk planirao za ovu godinu. </p>
<p>Ako se sanacijski plan bude realizirao u skladu s očekivanjima, novi će intendant iduće godine imati više-manje čistu situaciju. Drugo je pitanje kako će izlaziti na kraj s ogorčenim umjetnicima. Spomenimo samo aktualni protest najproduktivnijeg dramskog autora mlađe generacije Ivana Vidića, koji ne želi da se njegova predstava »Octopussy« stavlja na repertoar i tako služi za »pokriće sumnjive teze da HNK ide dalje«. </p>
<p>»Da ne bi morali objaviti katastrofu, zavaraju javnost nekakvim 'predstavama'. Odlučili su obnoviti nekoliko dramskih naslova, među njima i moj komad, dok ne pregrme neveru, a onda će opet nastaviti s operetama i balovima«, tvrdi Vidić, vidljivo ogorčen na upravu HNK-a, s kojom ne želi sudjelovati u »prljavoj igri«. </p>
<p>Jelena Mandić-Mušćet</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Romantizam nepoznatih letjelica </p>
<p>»Druga retrofuturistička izložba« nastala je preuzimanjem arhivskoga materijala uglavnom iz »Vjesnika u srijedu« koji je Kipke potom doradio stvorivši začudne kompozicije </p>
<p>Potaknut predavanjem što ga je održao francuski znanstvenik Ewen Chardronnet prošloga proljeća u Zagrebu na skupu »Gravitacija – posljednja problematična sila«, o anarhistima, eskapizmu i nepoznatim letećim objektima, Željko Kipke je posegnuo u prošlost, u šezdesete godine prošloga stoljeća. </p>
<p>Tako su elementi novog ciklusa slika »Druge retrofuturističke izložbe« otvorene nedavno u zagrebačkoj Galeriji »Zona« brojni neidentificirani leteći objekti, zabilježeni fotografskim objektivom promatrača sa Zemlje ili pak rekonstrukcije brojnih opisa letjelica.</p>
<p>Dok je prva izložba retrofuturističkoga predznaka, održana 2001. u Rijeci, bila posvećena Stanleyu Kubricku i viziji 21. stoljeća iz perspektive 60-ih, najnoviji ciklus zrcali romantičarske ideje o bijegu. Naime, Kipke je izložbu posvetio anarhistima i političkim nezadovoljnicima koji su, zatvoreni, maštali o bijegu, najčešće fantazmagoričnim letjelicama, razvijajući teorije o konačnome bijegu.</p>
<p>»Druga retrofuturistička izložba« do sada već predstavljena u Ljubljani i Moskvi, nastala je preuzimanjem arhivskoga materijala uglavnom iz Vjesnika u srijedu, koji je Kipke potom doradio. Četiri astronauta koji su stekli slavu u drugoj polovini 60-ih; Armstrong, Scott, Bejaljev i Leonov, premda jedini likovi preuzeti iz stvarnosti, tretirani su poput nadrealnih osoba, neoštrih obrisnih linija, poput likova iz sna. Poetikom koja spaja fiktivno i stvarno Kipke, kako sam napominje, donosi priču »iz druge ruke« te ideju o nepoznatim letećim objektima dodatno iskrivljava i zamagljuje. K tomu, umjetnik je ovom izložbom želio upozoriti na metafizički element umjetničkoga djelovanja koji se, smatra on, potpuno izgubio. Stoga »Druga retrofuturistička izložba«, osim što progovara o eskapizmu, granicama slobode i bijegu od represivnih ideologija, zagovara i vrijednost utopija u umjetnosti. </p>
<p>Leila Topić</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Festival hrvatske glazbe u Beču </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Festival hrvatske glazbe održat će se u Beču od 1. do 12. lipnja, najavljeno je iz Koncertne direkcije Zagreb. Festival obuhvaća koncerte jazz i klasične glazbe, a u 12 koncerata svoje će umijeće predstaviti vrhunski hrvatski glazbenici. Festival će se održavati u najelitnijim bečkim koncertnim prostorima, a organizira ga Udruženje za promicanje hrvatske glazbe (Verein zur Foerderung der kroatischen Musik), hrvatsko Veleposlanstvo u Austriji, hrvatsko Ministarstvo kulture i Muzički informativni centar Koncertne direkcije Zagreb U sklopu jazz programa nastupit će Matija Dedić Trio, Boško Petrović Trio, Ratko Zjaca Quartett, Tamara Obrovac i Transhistria ensemble te Cosmo Dragojević, dok će u sklopu koncerata klasične glazbe nastupiti Mario Penzar i Anđelko Krpan, Hrvatski barokni ansambl i Ivana Kladarin, Gudački kvartet Sebastian, Dalibor Cikojević, Nikša Bobetko, Trio Pleyel, Dalibor Cikojević, Zagrebački gitaristički kvartet te Wiener Tschuschenkapelle i Hatski trio.</p>
<p> Udruženje za promicanje hrvatske glazbe u Beču već je s velikim uspjehom organiziralo niz koncerata, među kojima su i koncert Zagrebačke filharmonije u Zlatnoj dvorani Musikvereina i bečkom Konzerthausu te koncert Zagrebačkih solista u Novoj dvorani Konzerthausa. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>»Ostani uza mene«</p>
<p>VUKOVAR</p>
<p> – »Ostani uza mene« naslov je nove knjige Dragutina Tadijanovića, objavljene ovih dana. »Riječ je o prvom izdanju prepjeva strane poezije nastalim sredinom 20. stoljeća koji do sada nisu bili objedinjeni u posebnoj knjizi«, objasnio je akademik Tadijanović, koji je tu knjigu predstavio u Vukovaru u utorak na večer na susret u sklopu Dana Matice hrvatske u Vukovarsko-srijemskoj županiji, u knjižnici Franjevačkog samostana sv. Filipa i Jakova. Tom prigodom Tadijanović je knjižnici vukovarskoga Franjevačkog samostana darovao svoju knjigu »Ostani uza mene«. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="31">
<p>Nema vremena za tugu </p>
<p>Bitka za »jedinicu«: nakon poraza u Slavonskom Brodu Ciboni u četvrtak u Draženov dom dolazi prvoplasirani Zadar </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – »Kriv sam«, antologijska je rečenica trenera Dražena Anzulovića nakon Ciboninih 97-98 na gostovanju kod Slavonskog Broda. U četvrtak u 4. kolu A-1 lige u Draženov dom dolazi prvoplasirani Zadar (20 sati). Zbog krivoga koraka u Brodu mnogi već vide Jugovu momčad na »jedinici« uoči doigravanja, naravno ako Zadrani ponove uspjeh iz Goodyear lige, kad su usred Zagreba pobijedili Cibonu. </p>
<p>»Ta nam pobjeda može nedostajati, ali još nije presudna«, smatra prvi čovjek na klupi Cibone. </p>
<p>No, Zadrani su u srijedu u »tornju« bili ipak u drugom planu pored košarkaša iz Slavonskog Broda. Pobjeda momčadi koja je prethodne tri utakmice u domaćem prvenstvu gubila s prosječnim 21 poenom razlike i više je od iznenađenja. Stoga su bila potrebna dodatna objašnjenja »iz prve ruke« kako je to Cibona izgubila u Brodu. </p>
<p>»Još sam u autobusu primijetio da igrači nisu fokusirani na utakmicu. Angažman je bio katastrofalan. Htio sam odmoriti Popovića, Vranković je igrao u drugom poluvremenu. Svaka čast igračima Broda, njihova je pobjeda potpuno zaslužena«, priznao je Anzulović. </p>
<p>Košarkaši Slavonskog Broda zaslužili su da se još jednom istakne kako su protiv Cibone ubacili 20 trica, Petar Ćosić ubacio je 28 poena (šest trica), a Hrvoje Kovačević podijelio je osam asistencija. I dok se u brodskim kafićima još nazdravlja pobjedi nad velikom Cibonom, u »tornju« nemaju vremena za tugu. </p>
<p>»Izazov je igrati protiv vodeće momčadi prvenstva. Zadar zaslužuje respekt, što se najbolje vidjelo protiv Zagreba. Vjerujem u dobru utakmicu i našu pobjedu«, optimizam nije napuštao Anzulovića, koji će domaće prvenstvo morati izgurati s 11 igrača, s obzirom na to da je Jurica Žuža lomom ruke zaključio sezonu. </p>
<p>»U ovoj fazi natjecanja ne sviđa mi se što po treći put u sezoni moram mijenjati koncepciju, kad nemamo vremena niti za trening.« </p>
<p>Tri utakmice tjedno zahtijevaju od momčadi mnogo više igrača u rotaciji, pa bi »vukovima« dobro došao i poneki junior u sastavu. No, Cibona je svoje talente poslala u Dubravu. Sumnjamo da bi mladi »vukovi« mogli pomoći starijim kolegama, kada im i Dubravi, za ostanak u A-1 ligi, treba pomoć iskusnih Krunića, Perinčića i Marinovića. </p>
<p>Iva Perdec Augustić</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Brojke govore: LeBron James je taj </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Smisao, ili barem jedan od njih, posljednjih je godina u NBA ligi bio pronaći nasljednika Michaela Jordana. Iako su tražili u svijetu iluzije, kroničari nisu odustali od jednog imena - igrača Clevelanda LeBrona Jamesa, kojem je ovo tek druga sezona u NBA ligi. Uostalom, posljednjih mjeseci LeBrona već pomalo degutantno guraju kao jedinog adekvatnog nositelja prestižne nagrade najkorisnijeg igrača osnovnog dijela sezone. </p>
<p>Nismo među pristašama koji su opsjednuti kultom LeBrona, no jedan i te kako vrijedni statistički podatak govori mnogo o mladoj zvijezdi koja je bila prvi izbor na draftu 2004. godine. Naime, jedini u košarkaši u povijesti lige koji su uspjeli ostvariti sljedeću statistiku na kraju sezone (minimalno 25 poena, po sedam skokova i asistencija) Oscar Robertson, John Havlicek, Larry Bird i Michael Jordan. Peti je na uvaženom, ali i rijetkom popisu - LeBron James. </p>
<p>»Njegova je možda najveća kvaliteta nesebičnost. Sasvim je jasno da je kod nas najkvalitetniji i najmaštovitiji igrač, ali nikad se nije postavljao iznad bilo koga u klubu«, kazao je kvalitetom drugi čovjek Clevelanda Zydrunas Ilgauskas. </p>
<p>Premda je u Clevelandu tek drugu sezonu, LeBron je furiozno dobio ulogu vođe, koju je vrlo rijetko zloupotrebljavao. Četrdesetak poena po večeri nikad nisu bili upitni, ali LeBronu je od vlastite promocije uvijek bilo važnije promoviranje suigrača na parketu. Konstantnim igranjem (43 od 48 minuta u prosjeku) LeBron se s vremenom »ispuhao«, pa će na godišnji odmor prije početka doigravanja, ali iza njega će ostati zapisana vrhunska sezona. </p>
<p>»Pokušaš, ne uspiješ i odlučiš da je najbolje sjesti na klupu i diviti mu se. Uistinu, ponekad te prisili da razmišljaš kako je suvišno igrati protiv njega«, rekao je Paul Pierce, čiji je Boston, inače treća momčad Istoka, kroz sezonu sva četiri puta izgubio od LeBronova Clevelanda. </p>
<p>I još je uvijek, naravno, predimenzionirano govoriti o novom Jordanu, ali LeBron je u ove dvije godine »kupio« mnogo simpatizera, a statističke brojke govore kako je upravo on najbliže tom nikad ostvarenom cilju - pronalasku novog Michaela Jordana.</p>
<p>Stipe Karadžole</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Cvetković u Maksimiru na krhkim nogama</p>
<p>Javna packa klupskih čelnika, upućena Zvjezdanu Cvetkoviću, zrcali i njihov jasan stav prema aktualnom treneru</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Status Zvjezdana Cvetkovića u maksimirskome klubu vrlo je - krhak. Klupski čelnici ne žele stati iza njegovih leđa, ne žele mu biti potporanj, držat će ga jedino u ovoj, kako mnogi vole reći - »drvenoj« ligi i očito ga nemaju namjeru lansirati u orbitu kao jednog od rijetkih trenera poniklih upravo u maksimirskome klubu. Cvetković tek figurira kao obični komadić tkanine koji će zakrpati rupu sve dok u klubu ne sašiju novi smoking. Takav smo zaključak mogli iščitati na »slučaju Karić« koji je ipak odao prirodu nekih unutarklupskih odnosa i otkrio neke naznake vezane za budućnost maksimirske struke. </p>
<p> Takva projekcija, dakle, očito ne uključuje aktualnoga trenera. Jer, da uključuje, onda bi vjerojatno i klupski čelnici, barem pod medijskim reflektorima, s ponešto više takta govorili o trenerovim odlukama. Dakle, Cvetković je suspendirao maksimirskog napadača Veldina Karića smatrajući da ovaj simulira ozljedu i izbjegava radne obaveze.</p>
<p> Karić je gotovo mjesec dana izvan pogona, žali se na bolove u koljenu, ali liječnički pregledi »kažu« da je posve zdrav i spreman za igru. </p>
<p> »Trenirao je kako je htio, radio je što je htio, jedan je dan bio zdrav i radio sve s loptom, drugi ga je dan boljela unutarnja strana koljena, a sljedeći vanjska...«, pojasnio je Cvetković, dodavši da je stoga suspendirao Karića i prijavio ga klupskome vrhu.</p>
<p> A kakva je reakcija klupskoga vrha? Zdravko Mamić se zasad ne izjašnjava s obzirom na to da formalno nije član vladajuće Dinamove piramide. No, u cijelom slučaju nije nevažno što Karićev menadžer Vladimir Bubić lakonski tvrdi kako je upravo Mamić, neovisno što je u ostavci, i dalje glavni Dinamov gazda, kako Cvetkovića u »slučaju Karić« neće nitko ništa pitati i kako je moguće da već sljedeći tjedan više ni ne bude u ulozi prvoga trenera... S obzirom na to da Mamić privremeno »šuti«, javno se oglasio Dinamov direktor Damir Vrbanović. I očitao tihu lekciju Cvetkoviću:</p>
<p> »Karićev je slučaj preuveličan. Nema tu nikakve afere. U pitanju su Karićevi problemi s koljenom, a u takvim slučajevima valja biti oprezan. Pa, ne možemo tek tako kazniti igrača.«</p>
<p> Ovakva javna packa, dakako, zrcali i stav klupskih čelnika prema glavnome treneru. No, Cvetković se na suspenziju ionako nije odlučio zbog vlastite hirovitosti, već je samo osluhnuo šapat - klupskih liječnika. A upravo su mu oni tiho sugerirali da je najvjerojatnije riječ o simuliranju, dodavši da su spremni i pismeno potvrditi kako je Karićevo koljeno u redu. Ako je Cvetkovićeva reakcija i ishitrena, ako je i pogriješio, ako Karića doista boli koljeno... u klubu su sve to mogli riješiti kakvim »diplomatskim manevrom«. No, ipak su se odlučili za verbalnu pljusku nasred pozornice.</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Hajduk slavio u »nervoznoj« utakmici</p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Hajduk je u prvoj polufinalnoj utakmici Kupa Hrvatske porazio Osijek rezultatom 2-1, a utakmicu su obilježili velika nervoza igrača i nesigurnost suca Kovačića. Tako splitski nogometaši na uzvrat za sedam dana u Gradski vrt putuju s minimalnom prednošću, s tim da su Osječani postigli višestruko vrijedan pogodak. </p>
<p>Prvo poluvrijeme prošlo je u prividnoj nadmoći Hajduka. Osječani su prepustili inicijativu domaćinu, ali su pokrivši striktno Kranjčara prekinuli protok lopte. Nađ je imao zadatak čuvanja najeksponiranijeg igrača Hajduka, i bio je spreman otići za Kranjčarom i u svlačionicu. Ujedno, igrači Osijeka koristili su svaki trenutak za izležavanja po travnjaku i krađu vremena. Tako je prvih 45 minuta prošlo u pravoj »kamilici«, pa nije ni čudo da je prva suvislija akcija Splićana odigrana u 45. minuti. No, Bišćevićev dobar ubačaj Bušić je »upropastio« nepreciznim udarcem. </p>
<p>U nastavku utakmica se otvorila. Osijek je u 53. minuti poveo, jednu visoko izbijenu loptu Nađa iz svog kaznenog prostora prihvatio je Jukić, i projurio pokraj Bišćevića i Hrmana, te topovskim udarcem savladao vratara Kalu. </p>
<p>Vodstvo gostiju bio je signal za opću ofenzivu Splićana koja je urodila plodom u 67. minuti. Bušić je prošao desnom stranom, zavrnuo loptu u sredinu, koju je Gusić krasnim udarcem na užas svog vratara Skendera skrenuo u mrežu. </p>
<p>Hajduk je poveo u 73. minuti, Kranjčar je asistirao Turkoviću kojem nije bilo teško svladati gostujućeg vratara. Dvije minute potom došlo je do velike gužve na sredini terena. Babić je odgurnuo Lovreka, svi igrači obiju momčadi su dotrčali, a sudac Kovačić je opću gužvu riješio »solomunski«, isključivši Đolongu i Babića. Tada su se verbalno sukobili dva trenera, Štimac i Đordaš, i do kraja utakmice su se dobacivali riječima. Do kraja utakmice Hajduk je imao tri velike prigode Turkovića, Bušića i Lovreka, ali je Skender sve obranio... </p>
<p>• HAJDUK – OSIJEK 2-1 (0-0) </p>
<p>Gradski stadion u Poljudu </p>
<p>HAJDUK: Kale 5 – Vučko 6, Vejić 6, Đolonga 5– Rukavina 6 (od 58. Lovrek 6), Bišćević 5 (od 60. Ćaćić 6), I. Leko 6, Hrman 5 (od 80. Bartulović -); Kranjčar 6,5 – Turković 7, Bušić 6.</p>
<p>OSIJEK: Skender 7 – Verhas 6, Gusić 5, Bubalo 6 – Babić 5, Nađ 6, Milardović 6, Vratović 5 (od 62. Tokić 5); Balatinac 5 (90. Mišić -) – Primorac 5, Jukić 6,5 (od 65. Tadić -).</p>
<p>SUDAC: Kovačić (Križevci) 5</p>
<p>GLEDATELJA: 4.000 </p>
<p>STRIJELCI: 0-1 Jukić (53), 1-1 Gusić (auto-gol 67.), 2-1 Turković (73.)</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Đolonga, Vejić (Hajduk), Bubalo, Primorac, Skender, Nađ, Milardović (Osijek)</p>
<p>CRVENI KARTONI: Đolonga (Hajduk) i Babić (Osijek) u 75. zbog međusobnog guranja </p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Almir TURKOVIĆ </p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Golijadom zadovoljni i jedni i drugi</p>
<p>RIJEKA</p>
<p> – Pobjedom Rijeke 3-2 protiv Varteksa u prvoj polufinalnoj utakmici Kupa Hrvatske oba su suparnika zadovoljila publiku, a svaki od njih zadržao je i dobre izglede za proboj u finale. Domaćinima je adut pobjeda, a gostima dva pogotka postignuta na gostujućem travnjaku. </p>
<p>Riječani su već u 13. minuti doživjeli neugodnost. Jančevski se probio i na čistinu izbacio Halilovića, pa je vratar Radman morao istrčati daleko od gola, ali nije stigao na vrijeme, te je lopta došla do slobodnog Jolića, koji je bez poteškoća plasirao u nebranjenu mrežu za 0-1. </p>
<p>Za svega dvije minute domaćini su okrenuli situaciju u svoju korist. Najprije je u 27. minuti nakon kornera pred vratima Koprića stvorena velika gužva. Katulićev pokušaj nije bio uspješan, ali je odbijenu loptu Knežević prisebno ubacio u mrežu za izjednačenje. Na krilima novog poleta ubrzo je bilo i 2-1. Samo dvije minute kasnije Erceg je lansirao u kazneni prostor Čavala, a Granić ga zaustavio prekršajem. Dosuđenu najstrožu kaznu pretvorio je u gol Erceg. </p>
<p>U nastavku i dalje uzbudljivo, zanimljivo i neizvjesno. Katulić je početkom drugog dijela utakmice prokockao dvije sjajne prigode. Oba puta loptu mu je pred vrata servirao Erceg, ali je Katulić u obje prigode pucao u ruke vrataru Kopriću. Ovi promašaji su kažnjeni nešto kasnije. U 57. minuti Radman je skrenuo loptu, ali je natrčao Benko i ubacio u mrežu za izjednačenje. Točku na i stavio je iskusni Tomislav Erceg. Lijepi centaršut Mitua s lijeve strane, udarcem glavom, Erceg je pretvorio u pobjedonosni pogodak u 65. minuti. </p>
<p>• RIJEKA – VARTEKS 3-2 (2-1)</p>
<p>Stadion Kantride </p>
<p>RIJEKA: Radman 6, Ivančić 6, Knežević 6,5, Lerant 7, Tadić 6,5, Linić 6 (od 85. Dunković -), Prišć 6 (od 85. Mujdža -), Čaval 6,5, Katulić 6 (od 56. Novaković 6, Mitu 6,5, Erceg 7,5. </p>
<p>VARTEKS: Koprić 6, Kastel 6,5, Granić 6, Kristić 6, Mujanović 6, Pokrivač 6, Jančevski 6 (od 29. Jertec 6), Benko 6,5, Jolić 6,5 (od 70. Pavličić -), Petričević 6,5, Halilović 6 ,5. </p>
<p>SUDAC: Šupraha (Kolan) 6</p>
<p>GLEDATELJA: 2.000</p>
<p>STRIJELCI: 0-1 Jolić (13.), 1-1 Knežević (27.), 2-1 Erceg (29., 11 m), 2-2 Benko (57.), 3-2 Erceg (65.)</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Čaval, Mujanović, Ivančić </p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Tomislav ERCEG</p>
<p>Tonko Kraljić</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Izvjesni polufinalisti Fed kupa </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Novi sustav natjecanja u Fed kupu i svečano će biti pušten u pogon idućeg vikenda, kada su na rasporedu dvoboji prvoga kola u obje jakosne skupine. Međunarodni teniski savez (ITF) smatra da će se ovim potezom Fed kup približiti Davisovu kupu po zanimljivosti i marketinškoj isplativosti. Osim podjele na dvije jakosne skupine sa šest ekipa, promijenio se i datum finala Fed kupa. U dogovoru s tenisačicama, finale više nije na rasporedu u prosincu, već tjedan nakon US Opena, početkom rujna. </p>
<p>Braniteljice naslova Ruskinje prvi će puta u 25-godišnjoj povijesti Fed kupa igrati protiv Talijanki. Predvodnica gošći bit će Jelena Dementijeva, nakon što je Anastazija Miskina otkazala nastup zbog ozljede ramena. Izabrana domaća četvorka - Pennetta, Garbin, Schiavone i Camerin - nada se iznenađenju na zemlji u Brindisiju. </p>
<p>Američka izbornica Zina Garrison okupila je vjerojatno najjaču reprezentaciju ikad predvođenu prvom tenisačicom svijeta Lindsay Davenport za dvoboj protiv Belgije. No, izostat će potpuni spektakl, budući da se najbolje belgijske tenisačice Justine Henin-Hardenne i Kim Clijsters odmaraju i pripremaju za Roland Garros. Osim Davenport, u Delray Beachu će nastupiti i sestre Williams te specijalistica za parove Corina Morariu. Dugo se »tehniciralo« s nastupom Serene, koja je na kraju ipak zaliječila ozljedu zgloba. Najveći će izazov za Amerikance biti privući gledatelje, jer igraju sa suparnicama koje nisu rangirane više od 173. mjesta na WTA ljestvici. </p>
<p>Neizvjesnost će izostati i u Portschachu, gdje Austrija dočekuje Francusku. Mauresmo, Dechy i Pierce neće imati većih problema jer je najbolje rangirana Austrijanka Yvonne Meusburger 131. na ljestvici. </p>
<p>Španjolke u Jerezu očekuju Argentinke u jedinom ogledu koji može ponuditi iznenađenje. No, prednost je ipak na strani Španjolki (Medina Garrigues, Llagostera, Marrero i Sanchez Lorenzo) u odnosu na Argentinke (Dulko, Diaz-Oliva, Salerni, Molinero).</p>
<p>Parovi, Svjetska skupina I: Italija – Rusija, SAD – Belgija, Španjolska – Argentina, Austrija – Francuska; Svjetska skupina II: Švicarska – Slovačka, Njemačka – Indonezija, Tajland – HRVATSKA, Češka – Japan.</p>
<p>Igor Mijić</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Svi olimpijski sportovi na testu </p>
<p>BERLIN</p>
<p> – Osim o domaćinu Olimpijskih igara 2012. godine, Međunarodni olimpijski odbor u srpnju će u Singapuru odlučivati i o sudbini svih 28 sportova koji se trenutačno nalaze u programu ljetnih igara. Članovi MOO-a glasovat će, naime, o svakom sportu pojedinačno, a ukoliko sport želi zadržati epitet olimpijski morat će dobiti više od 50 posto glasova. </p>
<p>Svaki sport koji ne dobije potreban broj glasova, od 2012. više neće biti dio najveće svjetske smotre. Ako neki sport otpadne, Izvršni odbor MOO-a odmah će ga zamijeniti s jednim od sportova koji su na listi čekanja - ragbijem, skvošom, koturaljkanjem, golfom ili karateom. No, ulaznicu u olimpijsku obitelj jedan će od spomenutih sportova zaraditi samo ako dobije dvotrećinsku većinu, dok će mu za predstavljanje već na OI 2012. biti dovoljno više od 50 posto glasova. </p>
<p>Posljednji sport kojem su pokazana izlazna vrata s olimpijskih igara bio je polo još davne 1936. Prije tri godine MOO je odlučio da će ubuduće maksimalan broj sportova na igrama biti 28, broj natjecanja ograničen je na 301, a broj sportaša na 10.500. Na istoj je sjednici u Mexico Cityju predsjednik MOO-a Jacques Rogge predložio da se iz olimpijskog programa izbace bejzbol, softbol i moderni petoboj, a uvedu golf i ragbi. Međutim, većina članova MOO-a tada nije bila oduševljena takvom idejom. [V. B.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="38">
<p>Rice: Rusija i dalje strateški partner SAD</p>
<p>Američka državna tajnica kaže kako nitko ozbiljno ne razmišlja o izbacivanju Rusije iz G8, jer nikome nije do izolacije Moskve</p>
<p>Američka državna tajnica Condoleezza Rice, koja u Moskvi priprema skorašnji susret na vrhu Putina i Busha, u srijedu je malo ublažila retoriku s kojom je stigla u Rusiju. Ona je u utorak iznijela niz (zapadnih) zamjerki na račun ruske demokracije i centralizacije vlasti, da bi u srijedu naglasila kako je Rusija »i dalje strateški partner SAD, posebno u borbi protiv terorizma«.</p>
<p>Američki bi predsjednik trebao stići u Moskvu 9. svibnja, i bit će to drugi američko-ruski sastanak na vrhu u razmaku od dva mjeseca. Uoči prvog summita u Bratislavi, ruska je strana vrlo oštro reagirala na američke (i uopće Zapadne) prigovore na račun stanja ruske demokracije, a u međuvremenu sa Zapada stižu sve glasnije zamjerke na račun Putina koji, navodno, »vodi zemlju u diktaturu«.</p>
<p> Rusija bi, kao što nje poznato, ovoga ljeta - po načelu rotacije - trebala preuzeti čelništvo u G8 (Grupa najrazvijenijih industrijskih zemalja svijeta), i sada se čuju mišljenja da bi to moglo ugroziti kredibilitet i autoritet te skupine. Rusija bi, formalno, trebala preuzeti čelništvo u G8 na sastanku u Škotskoj, pod predsjedanjem premijera Tonyja Blairea, a slijedeće godine skup G8 trebao bi se održati - u Moskvi. »Jasno je da je Rusija još uvijek zemlja u tranziciji«, izjavila je Rice, ublažavajući formulacije od dan ranije, kada je govorila o američkoj »zabrinutosti« zbog stanja demokracije u Rusiji. Dodala je kako bi bilo »pogrešno vjerovati da Putin vraća zemlju u dane Sovjetskog Saveza«.</p>
<p>Program Condoleezze Rice u Moskvi bio je poremećen zbog obavijesti o bombi podmetnutoj u hotelu »Renaissance«, nedaleko Kremlja, gdje je odsjela. Nakon dvosatne pretrage ustanovljeno je da je dojava bila lažna. Ne govoreći mnogo o mogućem dnevnom redu summita koji upravo dogovara, Rice je, odgovarajući na pitanje novinara, rekla kako nitko ne razmišlja o izbacivanju Rusije iz G8, kako je to bio zatražio američki senator McCaine.</p>
<p> »Ne vidim razlog, a ne vidi ga ni predsjednik SAD, zbog kojega bismo htjeli izolirati Rusiju. Ali svakako ćemo nastaviti uvjeravati Rusiju da već i samo članstvo, a pogotovo preuzimanje čelništva u G8 znači i stanovite odgovornosti«, rekla je Rice.</p>
<p>Pogotovo s obzirom na zapadne prigovore na račun Putinova stila vladanja, koji neki nazivaju diktatorskim, Rice je od novinara bila upitana i za komentar nedavne Putinove izjave da se nakon isteka drugog mandata 2008. godine više neće kandidirati. Mnogi zapadni stručnjaci za Rusiju plaše se da bi Putin u međuvremenu mogao posegnuti za promjenom ustava kako bi se mogao kandidirati i za treći mandat u Kremlju. Neki »rusolozi« u krugu Bushevih suradnika (a i Condoleezza Rice je stručnjak za Rusiju, odnosno bivši Sovjetski Savez) drže kako bi Bush morao signalizirati Putinu da bi za SAD takav potez mijenjanja ruskog ustava bio neprihvatljiv. Rice sada u Moskvi kaže novinarima: »Mislim da svi očekuju da se Putin neće kandidirati treći put, budući da to ne dopušta ustav, i da će Putin to poštivati. On sam to je već nekoliko puta nagovijestio, i normalno, svi očekujemo da će tako i biti...«</p>
<p>Krešimir Fijačko</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Voinovich protiv Boltonove kandidature</p>
<p>WASHINGTON</p>
<p> - Odbor američkog Senata za međunarodne odnose odgodio je glasovanje o kandidaturi Johna Boltona za novog američkog veleposlanika pri UN-u nakon što je jedan republikanski senator izjavio u utorak da nije spreman glasovati za njega.</p>
<p>»Danas sam dovoljno toga čuo i nisam spreman glasovati za gospodina Boltona«, rekao je senator iz Ohija George Voinovich i iznenadio svoje kolege republikance koji imaju većinu u tom Odboru i koji su očekivali da će njegova nominacija biti izglasana. </p>
<p>Bez potpore Voinovicha Boltonova nominacija ne može proći na Odboru, odnosno omjer glasova bio bi devet naspram devet, što znači da ne bi mogla ići na glasovanje pred punim sastavom Senata. Glasovanje Odbora odgođeno je do početka svibnja. Kandidatura tog oštrog kritičara UN-a izazvala je žestoke kritike unutar Svjetske organizacije. Bolton je uzrokovao kritike svojim pokatkad nediplomatskim izjavama o UN-u, poput one iz 1994. kada je rekao »da ne postoji tako nešto kao Ujedinjeni narodi«, nego samo skupina zemalja koje SAD ponekad može navesti da djeluju u njegovom interesu. Bolton, (56) već je četiri godine podtajnik za kontrolu naoružanja i međunarodnu sigurnost u State Departmentu, a na mjestu veleposlanika pri UN-u bi trebao zamijeniti Johna Danfortha. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Sastanak Rusija-NATO u Vilniusu</p>
<p>Moskva ostaje uvjerena da geografsko širenje NATO-a nema ozbiljne argumente </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Rusija se zalaže da njezina suradnja s NATO-om bude zaštićena od oscilacija trenutačne političke situacije, izjavio je glasnogovornik ruskog ministarstva vanjskih poslova Aleksander Jakovenko uoči sastanka Vijeća Rusija-NATO.</p>
<p> Neformalni sastanak Vijeća Rusija-NATO na razini ministara vanjskih poslova održat će se u četvrtak u Vilniusu, a njegove teme bit će daljnje perspektive suradnje i aktualna međunarodna pitanja. Rusko izaslanstvo vodit će ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov.</p>
<p>»Mi smatramo da je partnerstvo Rusija-NATO postalo bitan čimbenik europske stabilnosti i zalažemo se za to da ono bude zaštićeno od oscilacija političke situacije. U vrlo kratkom roku u našim odnosima sa Savezom napravljen je veliki korak - od nekadašnje konfrontacije do konstruktivne suradnje na temelju općih interesa«, rekao je ruski ministar u izjavi za medije. Kao partneri sposobni za preuzimanje velikog dijela obveza glede održavanja regionalne sigurnosti i stabilnosti u svijetu, u sklopu Vijeća Rusija-NATO mi možemo otvoreno razmatrati i razrađivati odluke o rješavanju kriznih situacija«, istaknuo je Jakovenko. </p>
<p>Glede širenja NATO-a, Jakovenko je rekao da je to »osjetljivo pitanje«. Suradnja s NATO-om razvija se u dobrom političkom ozračju, ali se može narušiti u rezultatu oštrog i nepromišljenog djelovanja, povezanog na primjer s pozivom upućenom nekima od zemalja ZND-a da se pridruže Sjeveroatlanstkom savezu, upozorio je. »Mi smo i dalje uvjereni da geografsko širenje NATO-a nema ozbiljnu argumentiranu osnovu«. Ministari vanjskih poslova zemalja članica NATO-a započet će u Vilniusu svoj neformalni sastanak, na kojem sudjeluje i američka državna tajnica Condoleezza Rice, radnom večerom u srijedu navečer. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Dobar premijerov manevar, ali - za kako dugo?</p>
<p>RIM (Od Vjesnikova izvjestitelja)</p>
<p> - Talijanski premijer Silvio Berlusconi u srijedu poslije podne podnio je ostavku predsjedniku države Carlu Azegliju Ciampiju, nakon krize vlade koja traje već nekoliko dana. On je, međutim, odmah najavio sastavljanje nove vlade.</p>
<p>Dok vlada ne bude potvrđena Ciampi je zamolio Berlusconija da i dalje obavlja svoj posao. »Neću bitno mijenjati vladu. U drugim državama, poput Britanije ili Španjolske potpuno je normalno da premijer zamijeni pet do šest ministara. Imena novih ministara imam u glavi i uskoro će cijeli posao oko nove vlade biti gotov«, rekao je Berlusconi neposredno poslije podnošenja formalne ostavke.</p>
<p>Berlusconi najavljuje govor u Senatu i nada se da će dobiti podršku koalicijskih partnera, koji su i izazvali krizu. Sve bi, navodno, trebalo biti gotovo još ovog tjedna, ali je pitanje koliko će i nova vlada dugo trajati. »Ova koalicija ostat će do samog kraja mandata«, rekao je Berlusconi, uz uvjerenje da će Talijani prihvatiti vladu i dati joj puno povjerenje.</p>
<p>Premijer je prvi put priznao poraz na lokalnim izborima, rekavši da su talijanske pokrajine »dale signal« i da ga je on shvatio. Kuća slobode je doživjela težak poraz, jer ljevica sada vlada u 13 pokrajina, a desnica u samo dvije. »Povećat ću kupovnu moć Talijana«, obećao je Berlusconi, ali nije rekao kako. Smatra da Kuća slobode treba preispitati programe za koje se zalaže, jer je to jedini način da uspješno vlada Italijom. </p>
<p>Da nije odstupio, u četvrtak bi parlament glasovao o povjerenju vladi i lako se moglo dogoditi da Berlusconi ne dobije povjerenje. Ovako, povukao je ponovo dobar potez, ali je pitanje hoće li se moći održati na duže vrijeme. Članovi njegove koalicije sve više imaju vlastite ambicije i Berlusconi sad spašava vlastitu kožu, a sve manje misli o koaliciji kojoj je do nedavno bio dirigent.</p>
<p>Jurica Korbler</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Milošević u predinfarktnom stanju</p>
<p>HAAG/ZAGREB</p>
<p> - Bivši jugoslavenski predsjednik Slobodan Milošević ima »opasno povišen krvni tlak« pri čemu postoji »opasnost od srčanog udara«, navodi se u izviješću liječnika koje je u srijedu pročitano u sudnici Haškog suda.</p>
<p> Unatoč najavama od utorka da će se ispitivanje svjedoka nastaviti i bez Miloševićeve nazočnosti u sudnici, odnosno da će to preuzeti njegov postavljeni sudski branitelj Steven Kay, do toga nije došlo i suđenje je prekinuto. </p>
<p> U izviješću se precizira da je 63-godišnjem Miloševiću terapija promijenjena te da će biti ponovno pregledan u ponedjeljak 25. travnja. Raspravno vijeće zatražilo je za petak novo izviješće o zdravstvenom stanju bivšeg predsjednika Srbije i SRJ. Maratonsko suđenje, započeto 12. veljače 2002., do sada je petnaestak puta prekidano zbog Miloševićevih srčanih tegoba ili gripe, no od kraja listopada 2004. kada je počeo sam voditi svoju obranu bio je u dobroj formi i iz sudnice je izbivao samo tjedan dana zbog gripe.</p>
<p> Najnovija zdravstvena kriza podsjeća na ranija upozorenja tužitelja Geoffreya Nicea da Milošević izmjenama terapije manipulira krvnim tlakom. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Sumnjivo druženje s bogatim prijateljima</p>
<p>Britanski zastupnik u Europskom parlamentu tražio popis ljetovanja i odmora članova Europske komisije te zahtijevao da mu se kaže tko je to platio</p>
<p>LONDON (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Šef Europske komisije Jose Manuel Barroso i povjerenik EU za trgovinu Peter Mandelson odbili su optužbe da su ugrozili svoju nepristranost, prihvativši besplatno gostoprimstvo nekih znanaca i prijatelja. Obojica tvrde da pritom nije došlo do sukoba interesa. Optužbe protiv sebe Mandelson je u izjavi za Times od utorka, nazvao »bruxelleskim naklapanjima«.</p>
<p>Prošlog kolovoza Barroso je proveo tjedan dana na jahti milijardera Spire Lastisa koji je do sada ugostio i princa Charlesa te Georgea W. Busha. Lastis je grčki brodarski magnat i banakar, ali i stari Barrosov prijatelj sa studija u Ženevi. Mandelson je pak tijekom Nove godine proveo pet dana s prijateljima na Karibima. Tamo je stigao neposredno uoči svog radnog posjeta Gvajani i Trinidadu, zakazanog za početak siječnja. </p>
<p>Te su pojedinosti izašle na vidjelo nakon pitanja koja je postavio Nigel Farage, euroskeptični britanski zastupnik u Europskom parlamentu. Farage je tražio popis ljetovanja i odmora koje su uživali članovi Europske komisije, te zahtijevao da mu se kaže tko je to platio. Odgovor na svoje pitanje, postavljeno još u veljači, dobio je tek ovih dana, a u međuvremenu je njemački list Die Welt objavio pojedinosti o Barrosovim i Mandelsonovim odmorima. </p>
<p>Europska komisija priopćila je nakon toga da je uživanje tuđeg gostoprimstva izvan službene dužnosti normalna stvar. »Predsjednik i povjerenici imaju pravo na privatni život«, rekla je glasnogovornica Komisije, Françoise Le Bail. Dodala je da ne poznaje »nijednu instituciju koja objavljuje popis odmora svih svojih članova«. Pravila, inače, nalažu da članovi Europske komisije moraju odbiti poklone vrijedne više od 300 eura. No, ne postoji nikakav registar u kome bi članovi Komisije morali bilježiti čije su gostoprimstvo uživali. </p>
<p>Zastupnik Farage nije sasvim zadovoljan dobivenim odgovorima, te traži da Peter Mandelson objavi imena osoba kod kojih je odsjeo uoči službenog posjeta Karibima. Također želi znati zanimaju li se Mandelsonovi domaćini za boksit, <FONT COLOR="#CC3300"><b>šećer</b></FONT>, banane ili bilo koju drugu komercijalnu djelatnost koju pokriva njegov portfelj. Glasnogovornica Euopske komisije dogovorila je niječno na taj upit. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="44">
<p>Ljubav na prvi dodir</p>
<p>Slobodan Stanković je slijep i »Vjesnik« prati putem interneta s pomoću govornog programa za slijepe. Vjesnikova ilustrirana izdanja posebno su mu se svidjela, »jer su bila glatka pod prstima«, a i uvijek se našao netko da mu nešto pročita</p>
<p>Kada se nedavno u »Vjesnikovu« redakciju javio čitatelj iz sela Ralja nedaleko od Smedereva u Srbiji i Crnoj Gori nismo mogli ostati ravnodušni. Naime, Slobodan Stanković je slijep i »Vjesnik« prati putem interneta s pomoću govornog programa za slijepe. Odlučili smo ga posjetiti i otkriti od kuda njegova ljubav upravo za naš list. </p>
<p>»Kad dođete do transformatora na ulazu u Ralju samo skrenite u sokak i pitajte za ‘slepog Slobodana’. Pored kuće je kafić Dukat koji povremeno radi«, dao nam je precizne upute, uoči polaska, naš domaćin. </p>
<p>Putem smo doznali da postoje dvije Ralje, ali naišavši na čeličanu U.S. Steel znali smo da smo na dobru putu. U tome kraju još se i danas rado priča anegdota vezana uz jedan posjet Josipa Broza Tita. On je, naime, pitao mještane što tamo uspijeva. Oni su mu odgovorili - grožđe. »A, gvožđe«, zaključio je Tito. </p>
<p>Put, koji su popratile brojne kišne kapi, kratili smo čitajući duhovite natpise na automobilima poput »Nema lošeg druma kad je dobra guma « ili »Da vam se jaja ne tresu tu je - podložak«. Daleko najbolji natpis vidjeli smo ispred jednog beogradskog rodilišta: »Molimo za tišinu, ovde se rađaju deca«. </p>
<p>Naš dolazak u Ralju izmamio je osmijeh na lice Slobodana Stankovića. Posebno se razveselio knjigama na brajici koje smo mu donijeli na dar. Šest knjiga darovao mu je »Vjesnik«, a tri knjižice Hrvatska knjižnica za slijepe. </p>
<p>Domaćinova majka Kadivka za dobrodošlicu nas je ponudila nezaobilaznim slatkim i vodom. Nismo smjeli ni pomisliti otići bez ručka. Slobodan nam je ispričao kako su u »Vjesnik« zapravo zaljubio na prvi - dodir. </p>
<p>»Pohađao sam školu za slijepe u Zemunu. U blizini je bila trafika s Vjesnikovim izdanjima. U to sam vrijeme volio slušati Mišu Kovača, Terezu i Dubrovačke trubadure, te su oni bili moj najveći razlog kupnje novina«, otkriva Slobodan koji je u to vrijeme učio za telefonista. Vjesnikova ilustrirana izdanja posebno su mu se svidjela, jer su bila glatka pod prstima. Uvijek se i našao netko tko mu je pročitao o njegovim idolima. Kasnije se povezao s Hrvatskom knjižnicom za slijepe u Zagrebu i posredovanjem nje nabavljao Vjesnikov Izbor na brajici. </p>
<p>»Vjesnik je uvijek realno pisao kako je bilo, crno ili bijelo. Njegovao je korektan odnos prema svim ljudima, i to mi se posebno sviđalo«, istaknuo o je Slobodan koji je završio Fakultet političkih nauka u Beogradu gdje je i magistrirao. </p>
<p>Povjerio nam se da mu školovanje nije bilo nimalo lako. Za magistarski rad je trebao pretipkati 300 stranica. Majka Kadivka sa sjetnim izrazom lica rekla nam je da je njezin sin bio bistar od malena, a u školi je uvijek, iako uz veliku muku i trud, imao dobre rezultate. Od 1994. godine honorarno se bavi novinarstvom. Najviše je pisao o humanitarnim akcijama, kulturnim zbivanjima i lokalnoj zajednici. Internet je dobio tek nedavno, a jedna od prvih stvari koju je uradio bila je slanje elektroničke pošte »Vjesniku«. Od svih sadržaja u novinama, prema vlastitom priznanju »guta« kulturne, medicinske i znanstvene teme, zanimljivosti iz svijeta, ali i priče o običnim ljudima. Velika mu je želja da i dalje piše i surađuje sa što više listova, jer to mu daje životnu energiju. </p>
<p>Sunčica Dolušić</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Proljetno čišćenje tijela</p>
<p>Zimi se naš organizam uspava i gomila štetne tvari kojih se treba osloboditi prije ikojega drugog tretmana za uljepšavanje. Najbolje aromaterapijskom detoksikacijom</p>
<p>U proljeće se, baš kao po kakvom nepisanom pravilu osjećamo umornije, nezadovoljnije, napetije i nekako usporenije nego drugih godišnjih doba. Tijekom zimskih mjeseci organizam se »uspavao«, pa ga treba probuditi proljetnim čišćenjem organizma ili programom detoksikacije, kojem se možete podvrći, primjerice, u zagrebačkoj Aroma Viti, centru za aromaterapiju. Nakon pregleda, dovoljno je skupiti hrabrosti i odlučnosti, i podvrći se sedmodnevnoj strogo kontroliranoj dijeti napitcima, masažama i kupkama s pomno biranim eteričnim uljima te vježbama disanja i istezanja, zbog čega će se u organizmu dogoditi pravo čudo.</p>
<p>»Naši aromaterapeuti nisu čarobnjaci bez pokrića, već razrađenim programom detoksikacije pomažemo da se iz organizma izbace nataloženi otrovi. No ne treba se preplašiti, jer riječ je o 'nus' produktima i otpadnim tvarima fizioloških i metaboličkih procesa. Iako ih se i inače rješavamo prirodnim putem, primjerice, mokrenjem, stolicom, znojenjem, disanjem, problem nastaje ako organizam nije u ravnoteži. Tada su ti otrovi uzrok fizičkim i psihičkim bolestima, pa je to razlog više da ih se zauvijek riješimo. Zato program detoksikacije počinje pražnjenjem i masažom debeloga crijeva«, istaknula je Zrinka Jezdić, diplomirana aromaterapeutkinja i ravnateljica Aroma Vite, prvog hrvatskog Učilišta za aromaterapiju.</p>
<p>Početnim korakom prema potpunoj detoksikaciji oslobađamo se naslaga i ostatka hrane u crijevnim proširenjima i resicama, koje su inače podloga za razvoj bakterija. Slijedi umatanje u termo-deku, čime se potiče znojenje i lučenje otpadnih tvari kroz kožu, pogotovo iz potkožnoga tkiva i limfe. Potom se masažama detoksicirajućim eteričnim uljima »budi« cirkulacija i optok limfe, dok se mokrenjem ubrzava lučenje štetnih tvari. </p>
<p>»Masaže su korisne i za poboljšanje tonusa kože i stimuliranje mišića, a preko apresurnih točaka i za rad svih unutarnjih organa. Istodobno se vježba pravilno disanje te istezanjem razgibavaju zglobovi i povećava tonus mišića. Tako se onemogućuje gomilanje štetnih tvari u mišićnom, ali i vezivnom tkivu«, istaknula je Zrinka Jezdić.</p>
<p>No to nije sve, jer se organizam dodatno čisti kupkama eteričnim uljima. Tako se potiče izlučivanje viška tekućine iz tijela, smanjuju masne naslage, regeneriraju stanice kože te djeluje antiseptički i imunostimulirajuće. Zanimljivo je da se za detoksikacije treba odreći krute hrane i živjeti samo na biljnim čajevima i sokovima. No zbog toga nećete gladovati. Tijekom režima »tekuće« prehrane u organizam se prirodnim povrtnim i voćnim sokovima Biota unosi dovoljno esencijalnih minerala i vitamina. Stoga nećete ni osjetiti da mršavite, iako ćete za tjedan dana izgubiti šest do osam kilograma, zbog rasterećenja svoga krvožilnoga, koštanoga, probavnoga i živčanog sustava. I odjednom ćete se osjetiti zdravije, poletnije, sigurnije i zanemariti stresna stanja i napetost. No, Zrinka Jezdić tvrdi da je detoksikacija najvažnija zbog povećanja otpornosti organizma, uklanjanja umora mišića, smanjenja tegoba kralješnice i reguliranja razina masnoće i šećera u krvi. Tek nakon nje organizam je spreman, primjerice, za anticelulitni program.</p>
<p>Marinka Đaković</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="46">
<p>Naoružani razbojnici opljačkali Samoborsku banku </p>
<p>Lani su u Zagrebu opljačkane tri banke, a od početka ove godine čak osam</p>
<p>BESTOVJE</p>
<p> – Dvojica naoružanih muškaraca opljačkali su u srijedu oko 12.30 sati poslovnicu Samoborske banke u Bestovju kraj Samobora, nakon čega su pobjegli u osobnom automobilu koji je ubrzo pronađen na području Jankomira, doznaje se u zagrebačkoj policiji.</p>
<p>Kako smo čuli na mjestu događaja razbojnici, odjeveni u radničke kombinezone sa sunčanim naočalama i kapama šiltericama na glavi i naoružani pištoljima, upali su u poslovnicu dok su se u njoj nalazile dvije službenice. Jedan je lopov ostao na vratima dok je drugi zatražio novac te odmah natjerao jednu od službenica da ga odvede do sefa. Preplašena je žena to i učinila, a kako smo čuli, razbojnik u žurbi nije uspio posve isprazniti sef. Nakon toga su razbojnici sjeli u plavi »audi«, u kojem ih je, po zasad neslužbenim informacijama čekao vozač, a zatim su pobjegli u smjeru Zagreba. </p>
<p>Automobil je oko sat vremena kasnije pronađen na Jankomiru, kod »King Crossa«, a pretpostavlja se da su pljačkaši tamo sjeli u drugi automobil. »Audi« koji su lopovi koristili ukraden je, a na njemu su bile i nepripadajuće registracijske pločice, naprijed sisačke, a otraga zagrebačke.</p>
<p>U pljački nije bilo ozlijeđenih, a razbojnici su iz poslovnice odnijeli više desetaka tisuća kuna, izjavila je glasnogovornica PU zagrebačke Gordana Vulama. Ona je kazala da su dvije zaposlenice banke nakon pljačke bile u stanju šoka, pa im je bila potrebna liječnička pomoć. </p>
<p>Od početka ove godine na području Zagrebačke županije opljačkano je 8 poslovnica banaka, uz još dva neuspješna pokušaja. Cijele prošle godine u zagrebu su opljačkane tri banke. U svim uspješnim pokušajima primjetan je isti »potpis«, odnosno scenariji po kojem razbojnici postupaju. Uvijek dvojica ulaze u poslovnicu naoružani pištoljima, a trajanje pljačke je tempirano tako da stignu pobjeći prije dolaska zaštitara. Nakon toga bježe ukradenim automobilom do mjesta gdje se prekrcavaju u drugi automobil. </p>
<p>Dragan Grdić</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Novici Petraču i pravomoćno potvrđeno produljenje pritvora</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Vrhovni sud je na sjednici u utorak, ponovno odlučujući o produljenju pritvora Novici Petraču, odbacio žalbu obrane na rješenje prvostupanjskog suda, te mu produljio pritvor do pravomoćnosti presude. Ova odluka je konačna i na nju više ne postoji pravo žalbe.</p>
<p> Tako će Novica Petrač, koji je za otmicu sina Vladimira Zagorca, nepravomoćno osuđen na tri i pol godina zatvora, sjednicu Vrhovnog suda na kojoj će se, pak, odlučivati o žalbama na osuđujuću presudu, dočekati u Okružnom zatvoru u Remetincu. </p>
<p>Produljenje pritvora do pravomoćnosti presude, zbog posebno teških okolnosti počinjenoga djela, također je određeno i Siniši Ježoviti, Stevici Smrčeku, Marinku Gožuljeviću i Ivanu Bastaliću, a pritvor im je i »potvrdio« Vrhovni sud prije dva tjedna. Pritvor je tada bio ukinut jedino Novici Petraču, budući da je kod pisanja rješenja o produljenju došlo do pogreške, te je u obrazloženju omaškom izostavljen drugookrivljeni Novica Petrač. No, pritvor je Petraču bio ukinut samo formalno, pa on nije bio pušten na slobodu. Vrhovni sud tada je vratio rješenje na ponovno odlučivanje izvanraspravnom vijeću zagrebačkog Županijskog suda, koje je ponovno odlučilo da Novica Petrač ostaje u Remetincu.</p>
<p>Podsjetimo, od desetorice nepravomoćno osuđenih za otmicu sina Vladimira Zagorca, petorica se nalaze u pritvoru, Dario Jaić je pušten na slobodu, budući je već, tijekom trajanja postupka, izdražao zatvorsku kaznu na koju je osuđen, dok su trojica braće Mateković i Hrvoje Petrač, osuđeni u odsutnosti jer su nedostupni hrvatskom pravosuđu.</p>
<p>Marin Dešković</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Osmero mrtvih pod hrvatskim tegljačem</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – U prometnoj nesreći kod Novog Mesta, na brzoj cesti između Trebnja i Karteljeva, u kojoj je sudjelovao i kamion zagrebačke registracije u utorak u 15 sati poginulo je 8 osoba, slovenskih državljana. Četiri su osobe teško, a jedna lakše ozlijeđena. Identitet poginulih još nije utvrđen budući da su njihova tijela potpuno karbonizirana, a konačan broj poginulih otkriven je tek u večernjim satima.</p>
<p>Kako izvješćuju slovenski mediji do nesreće je došlo kada je vozač kombija ljubljanskih oznaka prešao u suprotni kolnik, vjerojatno pretičući, i naletio na tegljač zagrebačkih tablica koji je prevozio osam automobila. Kombi je sletio s ceste a tegljač se prevrnuo i poklopio tri automobila. Izbio je požar tako da osobama u priklještenim vozilima nije bilo spasa. Izgorjelo je 20 vozila, a vatrogasci iz Novog Mesta, nisu mogli puno učiniti. Vozač tegljača nije ozlijeđen, a preživio je i vozač kombija koji je navodno i skrivio nesreću.</p>
<p>Zanimljivo je da se ova prometna nesreća, jedna od najtežih u slovenskoj povijesti, dogodila stotinjak metara od policijske patrole koja je baš tada obavljala pojačan nadzor prometa na tom dijelu ceste. </p>
<p>Dragan Grdić</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Grad otplaćuje kredit NK Metalcu</p>
<p>OSIJEK</p>
<p> – Nakon što se po medijima počela povlačiti priča o tome da je oko 200.000 kuna iz osječkog Gradskog proračuna 'skliznulo' na račun Ersteteiermarkische banke za otplatu kredita osječkog drugoligaškog Nogometnog kluba »Metalac«, čini se kako je osječka gradska vlast, pred lokalne izbore, ozbiljno uzdrmana. Naime, konačno je na vidjelo izišlo gdje je nestalo čak 197.990,97 kuna iz gradskog proračuna Grada Osijeka, što je bilo namijenjeno za poboljšanje uvjeta života u Osijeku. Novac je, umjesto za predviđene svrhe, uplaćen za otplatu kredita Nogometnog kluba Metalac. Kako doznajemo, za potrebe ovoga kluba Grad je 2003. pristao biti sudužnik u podizanju kredita vrijednog više od dva milijuna kuna, nakon molbe predsjednika NK »‘Metalac«, Bore Ivkovića, poznatog osječkog poduzetnika. Kredit je NK Metalcu bio potreban za dovršenje sportskih objekata na gradskom zemljištu. S obzirom da tijekom prošle godine sa računa kluba nije uplaćena niti jedna rata, dugove je morao otplatiti sudužnik, u ovome slučaju, grad Osijek, odnosno njegovi porezni obveznici. A to je tek prva od ukupno deset godina otplate kredita..U međuvremenu, na dovršenim ‘sportskim’ objektima otvoren je i restoran ‘Vatreni 98’. Ali, novaca za otplatu kredita ‘nema’. </p>
<p>Boro Ivković tvrdi kako prošle godine doista nije bila uplaćena niti jedna rata kredita, ali ističe kako od početka ove godine sve rješava cesijom između NK Metalca i Škole nogometa NK Osijek. </p>
<p>Po njegovim riječima, NK Metalac plaća kredit tako što se 12 igrača NK Osijeka svakodnevno hrani u njegovom restoranu što mjesečno stoji 20 tisuća kuna. Račune ispostavlja Školi nogometa koja potom rate podmiruje umjesto njih. Kako je rata upola manja od potrošenog za igrače na prehrani, Ivković tvrdi kako oni mjesečno zapravo podmiruju dvostruki iznos te tako nadoknađuju prošlu godinu. No, prema nekim izvorima, niti škola nogometa nije podmirila već tri rate na koje se obvezala cesijom pa su one opet stigle u osječko Gradsko poglavarstvo, odnosno na ‘račun’ poreznih obveznika. A posebno je zanimljiva priča kako je Grad Osijek prihvatio zahtjev Bore Ivkovića da NK »Metalcu« bude sudužnik pri dizanju kredita. Nakon što zahtjev tri puta nije prošao na sjednici Gradskog poglavarstva, on se našao i na Gradskom vijeću gdje je također naišao na burne reakcije. I dok su ostali bili protiv te su zbog toga napustili sjednicu, sudužništvo je prihvatilo devetoro vijećnika vladajuće koalicije SDP-LS što je bilo dovoljno za potpisivanje ugovora, podizanje i realizaciju spornoga kredita.</p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Skupljajući puževe aktivirao minu i poginuo</p>
<p>Supruga Anica Novoselac u trenutku eksplozije bila je dovoljno udaljena tako da nije ozlijeđena</p>
<p>STROŠINCI</p>
<p> – Na poljskom predjelu Krčevine kod Strošinaca uz granicu sa SCG u srijedu oko 9.45 sati od eksplozije zaostale minsko-eksplozivne naprave smrtno je stradao Stjepan Novoselac (81) iz Strošinaca, potvrdio je glasnogovornik PU vukovarsko-srijemske Miroslav Janić. U trenutku tragedije sa starcem se nalazila i njegova supruga Anica Novoselac (77) koja je srećom bila dovoljno udaljeno da prilikom eksplozije ostane neozlijeđena.</p>
<p>Kako se doznaje, stari bračni par Novoselac kao i mnogo puta ranije krenuli su u srijedu rano ujutro iz svoje kuće u Nazorovoj ulici u Strošincima skupljati puževe na kilometar udaljen predio Krčevine. U jednom trenutku starac je prišao kanalu Lipac koji je, inače, označen kao minski sumnjiv te aktivirao zaostalu minu i na licu mjesta poginuo. Neveliki i ne pretjerano dubok kanal Lipac, prema riječima policijskog glasnogovornika Janića, prirodna je (državna) granica između RH i SCG. Na par metara od Lipca i s jedne i s druge strane granice prostiru se poljoprivredne površine koje se redovito obrađuju, a 81-godišnji Stjepan poginuo je tek nekoliko metara udaljen od zemlje u njegovu vlasništvu. Uplašenoj Stjepanovoj supruzi Anici pritekao je u pomoć suseljanin Frano Milišić koji je nedaleko od mjesta tragedije obrađivao zemlju, a o tragediji je izvijestio i policiju.</p>
<p>Inače, na području PU vukovarsko-srijemske tijekom ove godine dogodila su se dva stradavanja u minskim poljima. Uz ovo u Strošincima prije mjesec dana u minskome polju teško je ozlijeđen traktorist iz Cerića. Smrtno stradali Stjepan Novoselac 43. je žrtva nastradala u posljednjih 13 godina u minskim poljima Vukovarsko-srijemske županije. U isto vrijeme u vukovarsko-srijemskim minskim poljima ozlijeđeno je 124 osoba.</p>
<p>Goran Čorkalo</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="51">
<p>HFP I Orco parafirali sporazum</p>
<p>Orco će imati većinu i u Upravi i u Nadzornom odboru Sunčanog Hvara</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Nakon što su usuglašeni svi detalji ugovora za formiranje javno-privatnog partnerstva u Sunčanom Hvaru, u srijedu su u zgradi Vlade predsjednik Hrvatskog fonda za privatizaciju Damir Ostović i predsjednik i kontrolni dioničar Orco Property Groupa Jean-Francois Ott i parafirali spomenuti sporazum.</p>
<p>»Svi dvojbeni elementi ponude su usuglašeni, a među najvažnijim je da tijekom petogodišnjeg partnerstva nijedna strana neće moći samostalno, bez suglasnosti druge, raspolagati imovinom društva«, kazao je potpredsjednik Vlade za gospodarstvo i predsjednik Upravnog odbora HFP-a Damir Polančec.</p>
<p>Prema dogovorenim preinakama Orcove prvotne ponude, (o čemu se pregovaralo gotovo dva tjedna nakon što je ponuda uvjetno prihvaćena), nakon što UO HFP-a odobri predugovor i ostalu ugovornu dokumentaciju, Orco će, prije sjednice Vlade na kojoj će se odobriti cijela transakcija, Fondu predati bankovnu garanciju na iznos od 40 milijuna kuna koja važi 120 dana. Do lipnja 2005. Orco će dokapitalizirati Sunčani Hvar sa 200 milijuna kuna i steći 37,65 posto dionica, a zajedno s udjelom koji će mu prenijeti Fond imat će ukupno 46 posto kapitala. Još 200 milijuna kuna za obrtna sredstva trebalo bi se pribaviti iz kredita na teret društva. </p>
<p>Ako Orco ne uplati dokapitalizaciju i ne upiše novoizdane dionice u roku od 40 dana od dana donošenja odluke glavne skupštine o povećanju kapitala, Fond će aktivirati bankarsku garanciju i za naplaćeni iznos upisati nove dionice. U tom se slučaju raskidaju svi sporazumi s Orcom. Nadalje, ako Sunčani Hvar ne uspije dobiti 200 milijuna kuna kredita u prvoj fazi za koju su predviđene ukupne investicije od 400 milijuna kuna, Orco može već tijekom prve faze donijeti odluku o povećanju temeljnoga kapitala za još 100 milijuna kuna s tim da ostaje predviđena i dokapitalizacija iz druge faze od još 100 milijuna kuna. Po isteku sporazuma, odnosno nakon pet godina, Fond može slobodno i bez ikakvih ograničenja raspolagati svim svojim dionicama u Sunčanom Hvaru, jer sporazum više ne predviđa call opciju po kojoj bi Orco imao pravo po cijeni od 108 kuna za dionicu otkupiti od Fonda 1.250.000 dionica. Nadalje, Orco se obvezuje objaviti javnu ponudu za preuzimanje, a Fond će mu za svake tri dionice koje stekne na taj način bez naknade prenijeti po jednu dionicu iz portfelja, a na ime naknade za razliku između stvarne i cijene na osnovi javne ponude.</p>
<p>Jamstva Fonda za nekretnine Sunčanog Hvara ograničena su na broj rezerviranih dionica (ukupno 403.905). U slučaju da Sunčani Hvar izgubi vlasništvo nad nekom nekretninom (zbog povrata bivšim vlasnicima ili drugih razloga), Fond je obvezan obeštetiti Orco unošenjem u društvo neke druge imovine ili će mu prenijeti dionice čija vrijednost odgovara vrijednosti izgubljene imovine, ali najviše 403.905 dionica. Konačno, ako tijekom dvije uzastopne godine »iz razloga koji nisu izvan razumne kontrole« Orco ne realizira najmanje 50 posto ulaganja iz prve faze programa ulaganja, Fond može zahtijevati da mu dostavi plan kako će sanirati taj podbačaj unutar sljedeće dvije godine. Ako ni u sljedeće dvije godine ne ostvari najmanje 50 posto ulaganja iz prve faze, Orco će morati na ime ugovorne kazne Fondu prenijeti određeni iznos dionica, ali ne manje od 100.000. Prema dogovoru o načinu upravljanja društvom, Orco će imati većinu i u Upravi i u Nadzornom odboru Sunčanog Hvara, jer će imenovati četiri od sedam članova NO (ostala dva predstavljat će HFP s tim da će jedan od njih biti predstavnik grada Hvara, a sedmog člana imenovat će radnici), te dva od tri člana Uprave.»Kako je ova sezona već počela, nećemo moći mnogo učiniti na obnovi objekata, te će se prve promjene njihova izgleda vidjeti tek sljedeće sezone. Stoga ćemo se posvetiti ishođenju potrebnih dozvola, angažiranje arhitekata i dizajnera, te investicije u poboljšanje uvjeta rada i edukaciju zaposlenika«, najavio je Ott. Ostović je kazao da su javnosti predočeni svi bitni elementi sporazuma, ali da se cjelovit tekst neće objaviti. </p>
<p>Nives Matijević</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Potkraj godine moguć raspad plinskog sustava</p>
<p>U tom bi slučaju, osim velikih potrošača na koje otpada oko polovice ukupne potrošnje, redukcije osjetila i dosad pošteđena hrvatskakućanstva</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Hrvatskoj bi sljedeće zime mogao zaprijetiti potpuni raspad plinskog sustava, upozoravaju iz Ina-Naftaplina. Dođe li do toga, velike probleme s nestašicom plina osim najvećih potrošača, kutinske Petrokemije i HEP-a na koje otpada oko polovice ukupne potrošnje, osjetit će i dosad redukcija pošteđena kućanstva.</p>
<p>Takve katastrofične prognoze temelje na činjenici da će se već uobičajenim zimskim nestašicama plina pridružiti nekoliko novih poteškoća. Zbog rekonstrukcije plinovoda u Ukrajini i Slovačkoj iz Rusije će stići 134 milijuna prostornih metara plina manje nego lani, a do potrošača neće stići ni 143 milijuna kubika plina, za koliko će biti povećana proizvodnja na sjevernom Jadranu. Pitanje je hoće li do kraja godine biti završen plinovod od Istre do Karlovca. Sve je usmjereno na plinovod kojim bi povećana proizvodnja plina sa sjevernog Jadrana trebala doći do istarske obale i dalje preko riječkog područja do Karlovca. Njegovo pravodobno dovršenje omogućilo bi da se Inin dio jadranskog plina izravno transportira do Hrvatske, a ne, kao dosad, zaobilazno preko Italije i Slovenije. Dovršenje tog plinovoda u predviđenom roku upitno je zbog višemjesečnog protivljenja općine Fažana predviđenim lokacijama za gradnju terminala na spoju podmorskog i kopnenog plinovoda na obali. Zato su sudu tužili Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva koje je izdalo lokacijsku dozvolu. Na kraju je u županijski prostorni plan nedavno ucrtana lokacija 12 kilometara od obale na granici Vodnjana i Marčane. Po riječima Darka Karačića, direktora Plinacroa, sada slijedi rješavanje imovinsko-pravnih odnosa i dobivanje lokacijske dozvole. Ako do lipnja dobiju građevinsku dozvolu, nada se da će plinovod ipak biti gotov do kraja godine. Da bi ubrzali proceduru osigurali su lokacijsku dozvolu za nesporni dio kopnenog plinovoda i nabavili cijevi, a u tijeku je i natječaj za izvođača radova. No, sada su se pojavili i problemi oko dovršenja plinske platforme Ivana K na sjevernom Jadranu, ključne za isporuku plina prema Istri. U Inagipu tvrde da će plinovod ipak biti gotov do kraja godine.</p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Osmero mrtvih pod hrvatskim tegljačem</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – U prometnoj nesreći kod Novog Mesta, na brzoj cesti između Trebnja i Karteljeva, u kojoj je sudjelovao i kamion zagrebačke registracije u utorak u 15 sati poginulo je 8 osoba, slovenskih državljana. Četiri su osobe teško, a jedna lakše ozlijeđena. Identitet poginulih još nije utvrđen budući da su njihova tijela potpuno karbonizirana, a konačan broj poginulih otkriven je tek u večernjim satima.</p>
<p>Kako izvješćuju slovenski mediji do nesreće je došlo kada je vozač kombija ljubljanskih oznaka prešao u suprotni kolnik, vjerojatno pretičući, i naletio na tegljač zagrebačkih tablica koji je prevozio osam automobila. Kombi je sletio s ceste a tegljač se prevrnuo i poklopio tri automobila. Izbio je požar tako da osobama u priklještenim vozilima nije bilo spasa. Izgorjelo je 20 vozila, a vatrogasci iz Novog Mesta, nisu mogli puno učiniti. Vozač tegljača nije ozlijeđen, a preživio je i vozač kombija koji je navodno i skrivio nesreću.</p>
<p>Zanimljivo je da se ova prometna nesreća, jedna od najtežih u slovenskoj povijesti, dogodila stotinjak metara od policijske patrole koja je baš tada obavljala pojačan nadzor prometa na tom dijelu ceste. </p>
<p>Dragan Grdić</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Grad otplaćuje kredit NK Metalcu</p>
<p>OSIJEK</p>
<p> – Nakon što se po medijima počela povlačiti priča o tome da je oko 200.000 kuna iz osječkog Gradskog proračuna 'skliznulo' na račun Ersteteiermarkische banke za otplatu kredita osječkog drugoligaškog Nogometnog kluba »Metalac«, čini se kako je osječka gradska vlast, pred lokalne izbore, ozbiljno uzdrmana. Naime, konačno je na vidjelo izišlo gdje je nestalo čak 197.990,97 kuna iz gradskog proračuna Grada Osijeka, što je bilo namijenjeno za poboljšanje uvjeta života u Osijeku. Novac je, umjesto za predviđene svrhe, uplaćen za otplatu kredita Nogometnog kluba Metalac. Kako doznajemo, za potrebe ovoga kluba Grad je 2003. pristao biti sudužnik u podizanju kredita vrijednog više od dva milijuna kuna, nakon molbe predsjednika NK »‘Metalac«, Bore Ivkovića, poznatog osječkog poduzetnika. Kredit je NK Metalcu bio potreban za dovršenje sportskih objekata na gradskom zemljištu. S obzirom da tijekom prošle godine sa računa kluba nije uplaćena niti jedna rata, dugove je morao otplatiti sudužnik, u ovome slučaju, grad Osijek, odnosno njegovi porezni obveznici. A to je tek prva od ukupno deset godina otplate kredita..U međuvremenu, na dovršenim ‘sportskim’ objektima otvoren je i restoran ‘Vatreni 98’. Ali, novaca za otplatu kredita ‘nema’. </p>
<p>Boro Ivković tvrdi kako prošle godine doista nije bila uplaćena niti jedna rata kredita, ali ističe kako od početka ove godine sve rješava cesijom između NK Metalca i Škole nogometa NK Osijek. </p>
<p>Po njegovim riječima, NK Metalac plaća kredit tako što se 12 igrača NK Osijeka svakodnevno hrani u njegovom restoranu što mjesečno stoji 20 tisuća kuna. Račune ispostavlja Školi nogometa koja potom rate podmiruje umjesto njih. Kako je rata upola manja od potrošenog za igrače na prehrani, Ivković tvrdi kako oni mjesečno zapravo podmiruju dvostruki iznos te tako nadoknađuju prošlu godinu. No, prema nekim izvorima, niti škola nogometa nije podmirila već tri rate na koje se obvezala cesijom pa su one opet stigle u osječko Gradsko poglavarstvo, odnosno na ‘račun’ poreznih obveznika. A posebno je zanimljiva priča kako je Grad Osijek prihvatio zahtjev Bore Ivkovića da NK »Metalcu« bude sudužnik pri dizanju kredita. Nakon što zahtjev tri puta nije prošao na sjednici Gradskog poglavarstva, on se našao i na Gradskom vijeću gdje je također naišao na burne reakcije. I dok su ostali bili protiv te su zbog toga napustili sjednicu, sudužništvo je prihvatilo devetoro vijećnika vladajuće koalicije SDP-LS što je bilo dovoljno za potpisivanje ugovora, podizanje i realizaciju spornoga kredita.</p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Skupljajući puževe aktivirao minu i poginuo</p>
<p>Supruga Anica Novoselac u trenutku eksplozije bila je dovoljno udaljena tako da nije ozlijeđena</p>
<p>STROŠINCI</p>
<p> – Na poljskom predjelu Krčevine kod Strošinaca uz granicu sa SCG u srijedu oko 9.45 sati od eksplozije zaostale minsko-eksplozivne naprave smrtno je stradao Stjepan Novoselac (81) iz Strošinaca, potvrdio je glasnogovornik PU vukovarsko-srijemske Miroslav Janić. U trenutku tragedije sa starcem se nalazila i njegova supruga Anica Novoselac (77) koja je srećom bila dovoljno udaljeno da prilikom eksplozije ostane neozlijeđena.</p>
<p>Kako se doznaje, stari bračni par Novoselac kao i mnogo puta ranije krenuli su u srijedu rano ujutro iz svoje kuće u Nazorovoj ulici u Strošincima skupljati puževe na kilometar udaljen predio Krčevine. U jednom trenutku starac je prišao kanalu Lipac koji je, inače, označen kao minski sumnjiv te aktivirao zaostalu minu i na licu mjesta poginuo. Neveliki i ne pretjerano dubok kanal Lipac, prema riječima policijskog glasnogovornika Janića, prirodna je (državna) granica između RH i SCG. Na par metara od Lipca i s jedne i s druge strane granice prostiru se poljoprivredne površine koje se redovito obrađuju, a 81-godišnji Stjepan poginuo je tek nekoliko metara udaljen od zemlje u njegovu vlasništvu. Uplašenoj Stjepanovoj supruzi Anici pritekao je u pomoć suseljanin Frano Milišić koji je nedaleko od mjesta tragedije obrađivao zemlju, a o tragediji je izvijestio i policiju.</p>
<p>Inače, na području PU vukovarsko-srijemske tijekom ove godine dogodila su se dva stradavanja u minskim poljima. Uz ovo u Strošincima prije mjesec dana u minskome polju teško je ozlijeđen traktorist iz Cerića. Smrtno stradali Stjepan Novoselac 43. je žrtva nastradala u posljednjih 13 godina u minskim poljima Vukovarsko-srijemske županije. U isto vrijeme u vukovarsko-srijemskim minskim poljima ozlijeđeno je 124 osoba.</p>
<p>Goran Čorkalo</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="56">
<p>I proračunska nedisciplina može usporiti ulazak u EU</p>
<p>EU neće dopustiti da se proračunski manjak stalno probija, kaže Hrvoje Stojić, analitičar Hypo Alpe-Adria-Bank </p>
<p>U Ministarstvima financija i vanjskih poslova i europskih integracija tvrde da sklapanje novog stand-by aranžmana s Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) nije uvjet za otpočinjanje pregovora o ulasku Hrvatske u Europsku uniju (EU), kako su to ovih dana objavili hrvatski mediji. </p>
<p>»Početak pregovora o ulasku Hrvatske u EU ne ovisi o sklapanju novog stand-by aranžmana s MMF-om. Postojeći stand-by aranžman - vrijedan 97 milijuna specijalnih prava vučenja (SDR), ali bez namjere povlačenja sredstava - sklopljen je na razdoblje od 20 mjeseci i provodi se, a o njemu ne ovisi početak pregovora«, kazali su Vjesniku u srijedu u Katančićevoj, uz napomenu kako »nema nikakvog novog stand-by aranžmana s MMF-om«. </p>
<p>I u Ministarstvu vanjskih poslova i europskih integracija kažu da Zagrebu iz Bruxellesa nikad nitko nije rekao da je sklapanje novog aranžmana s MMF-om uvjet za početak pregovora o ulasku u EU. Pritom se pozivaju na, u ožujku usvojen, pregovarački okvir za Hrvatsku, u kojem se sklapanje novog stand-by aranžmana ne spominje. Podsjećaju i da je EU demantirao glasine o uvjetovanju početka pristupnih pregovora sklapanjem novog aranžmana s MMF-om. </p>
<p>Sličan stav imaju i neovisni ekonomisti, koji upozoravaju da Bruxellesu i bez stand-by aranžmana na raspolaganju stoji dovoljno instrumenata za usporavanje pristupa zemlje EU, ne budu li zadovoljni njenom fiskalnom politikom. </p>
<p>»Ne vjerujem da će početak pregovora s Hrvatskom EU uvjetovati sklapanjem novog stand-by aranžmana. Ipak, nesređeno stanje u fiskusu, odnosno neispunjavanje gospodarskih ciljeva iz Pretpristupnog ekonomskog programa (PEP), može se pojaviti kao jedan od razloga za aktiviranje 'zaštitne klauzule', zbog koje Unija može prekinuti pregovore ili usporiti ulazak zemlje u tu integraciju«, ocijenio je za Vjesnik Hrvoje Stojić, analitičar Hypo Alpe-Adria-Bank. </p>
<p>Naš sugovornik pritom upozorava da su druga dva kandidata - Bugarska i Rumunjska - prošlu godinu zaključili s proračunskim viškovima. Dodaje i da EU od Hrvatske traži manje-više isto što i MMF, a to su reforme i fiskalna disciplina. »EU neće dopustiti da se proračunski manjak stalno probija«, zaključuje Stojić. </p>
<p>U Ministarstvu financija, međutim, podsjećaju da je MMF izrazio zadovoljstvo prošlogodišnjom fiskalnom konsolidacijom u Hrvatskoj. Naime, iako nije ostvaren cilj o smanjenju manjka opće države na 4,5 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), već smo godinu zaključili s manjkom teškim 4,9 posto BDP-a, fiskalni je deficit u 2004. bio za 1,4 posto BDP-a manji nego godinu ranije. Radi se o fiskalnoj prilagodbi koja bi bila tvrd orah i za mnogo snažnija gospodarstva od našeg, poručuju u Katančićevoj. </p>
<p>Napominju i da Europska komisija upravo analizira PEP, te će za dva mjeseca izvijestiti Hrvatsku što misli o njemu.</p>
<p> Ni Goran Šaravanja, analitičar CAIB-a, dijela HVB Splitske banke, ne vjeruje u mogućnost da je sklapanje novog aranžmana s MMF-om uvjet za početak pregovora. »Ulazak u EU podrazumijeva preuzimanje pravne stečevine ove integracije, a sastavni dio tog procesa su reforme«, kratko je za Vjesnik prokomentirao Šaravanja. </p>
<p>Adriano Milovan</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Matulović-Dropulić prva na HDZ-ovoj listi</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Marina Matulović-Dropulić bit će prva na listi HDZ-a i njegovih koalicijskih partnera, HSLS-a, DC-a i Hrvatskih demokršćana, na izborima u Zagrebu, odlučio je u srijedu Gradski odbor HDZ-a. Drugi na listi bit će Andrija Hebrang, treći Mario Zubović, četvrti Davor Šuker, peti Hrvoje Vojković iz HSLS-a, šesti Joško Morić iz DC-a, a čelnik HD-a Ante Ledić bit će na 11. mjestu. </p>
<p>Sadašnja ministrica zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva bila je gradonačelnica Zagreba od 1996. do 2000., no istaknuta je samo kao prva na listi, ali ne i kao službena kandidatkinja za gradonačelnicu. »U HDZ-u slijedimo pravilo 'prvo skoči pa reci hop'. Prvo trebamo doći u situaciju da možemo dati gradonačelnika pa ga onda predložiti, no Matulović-Dropulić će biti najizgledniji kandidat«, rekao je predsjednik HDZ-a Ivo Sanader.</p>
<p> Iako je ranije tvrdila da ju ne zanimaju lokalni izbori, Matulović-Dropulić je kazala da nije mogla gledati kako Zagreb ne napreduje. »U ove četiri godine ništa nije napravljeno. Zagreb opet treba postati glavni grad Hrvatske i imamo ljude koji ga znaju pokrenuti«, dodala je nekadašnja gradonačelnica [Ma. L.]</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Glavašu prijeti suspenzija u HDZ-u</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Predsjednik HDZ-a osječko-baranjske županije Branimi Glavaš pokrenuo je inicijativu za osnutak Hrvatskog demokratskog sabora Slavonije i Baranje, udruge koja bi skrbila o interesima te regije. U programu udruge, objavljenom na internetu, traži se i ukidanje županija i podjela Hrvatske na pet regija - Slavoniju, Baranju i zapadni Srijem, Sjevernu Hrvatsku, Gorsku Hrvatsku, Primorje i Dalmaciju. </p>
<p>Predsjedništvo HDZ-a u srijedu je osudilo tu Glavaševu inicijativu jer je regionalizacija suprotna programu i politici HDZ-a, a po riječima predsjednika Sabora Vladimira Šeksa suprotna i interesima Slavonije. Predsjedništvo je osudilo i neprimjerene Glavaševe izjave na račun zastupnika Florijana Borasa. O eventualnom stegovnom postupku moglo bi se odlučiti u četvrtak na sjednici Nacionalnog vijeća HDZ-a, a spominje se i mogućnost Glavaševog isključenja ili suspenzije iz stranke. </p>
<p>On je u srijedu županijskom HDZ-u ponudio ostavku koja je jednoglasno odbijena, a članovi županijskog odbora potpisali su i izjavu da će u slučaju Glavaševe suspenzije izaći samostalno na izbore. »Neka Ivo Sanader tada sam izađe sam na HDZ-ovoj listi za osijek. Ako on ne treba mene, ne trebam ni ja njega. Program udruge je naš izborni program, a odbije li ga vrh HDZ-a, morat ćemo ga realizirati uz pomoć neke druge stranke«, kazao je Glavaš. </p>
<p>Marijan Lipovac</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Račan: Vlada puno govori, a malo radi</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »Ova vlada lijepo i previše govori, a premalo radi«, rekao je u srijedu predsjednik SDP-a Ivica Račan na konferenciji za novinare uoči sjednice Glavnog odbora SDP-a, na kojoj su glavna tema lokalni izbori na kojima će SDP izići u svim županijama i gradovima te u 90 posto općina. </p>
<p>Iako Račan tvrdi da se neće uključiti u polemiku predsjednika Vlade i Republike, nije propustio napomenuti: »Na argumentirane kritike ne može se odgovarati arogancijom i selektiranjem činjenica tako da se ignoriraju pokazatelji koji ukazuju na tešku gospodarsku situaciju, poput pada stope rasta i gospodarske aktivnosti, nestabilnosti privređivanja, rasta nenaplaćenih potraživanja i zaustavljenog pada nezaposlenost«.</p>
<p>Račan tvrdi da nije vidio pismo koje je SDP-ov gradonačelnik Zdravko Ronko uputio Povjerenstvu za odlučivanje o sukobu interesa, u kojemu prijeti da će pred Sabor doći skupine branitelja ako mišljenje Povjerenstva o njegovu slučaju bude negativno. ali naglašava da podržava rad Povjerenstva i njegovog predsjednika Josipa Leke »čija je dužnost da bude principijelan bez obzira radi li se o članu SDP-a ili ne«. Nije želio govoriti o stranačkim konzekvencama za Ronka, ako se medijske informacije ispostave točnima ali je naglasio da »za SDP to nije prihvatljivo bez obzira o kome se radi«.</p>
<p>Kandidiranje Ivane Brkljačić na SDP-ovoj listi za zagrebačke izbore, iako je ona snimala predizborne spotove za HDZ, Račan ocjenjuje kao - ugodno iznenađenje. »I stariji imaju pravo na promjenu stava, pa kako ne bi imali mladi«, komentirao je Račan. Izostanak s liste istaknutog zagrebačkog esdepeovca Borisa Šprema, koji se smatra bliskim Račanu, predsjednik SDP-a objasnio je planom da Šprem postane članom Poglavarstva ako SDP bude formirao vlast u Zagrebu.</p>
<p> Zaključke saborskog Povjerenstva za Viktor Lenac Račan je komentirao tvrdnjom da je ono osnovano kako bi se »zatvorila usta kritičara« te da je svađa Boras- Glavaš »cirkus koji je u medijima zasjenio zaključke odraz sloma ambicija koje su motivirale osnivanje Povjerenstva a radilo se o napadu na vodeće ljude prošle Vlade«. [S. K]</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Na Rebru odbili pacijenticu s infarktom</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Dežurni na hitnom prijamu KBC-a Zagreb, na Rebru, u utorak navečer nisu htjeli ni pogledati a kamoli primiti na liječenje 54-godišnju Lj. T. (podaci poznati redakciji). Ženu u vidljivo lošem stanju (slabost, drhtavica i mučnina) dopratili su suprug i kći, ali već na šalteru, umjesto da se ocijeni hitnost stanja, počinje prigovaranje zašto je došla u tu bolnicu kad prema mjestu stanovanja pripada KB-u Merkur.</p>
<p>Obitelj moli da je ipak pregledaju, ali osoblje u bijelom, nonšalantno prolazeći hodnikom, odgovara da će to učiniti – kad dođe na red. Kao usput, dodaju da bi to moglo biti za dva sata. Obitelj se zahvalila i pohitala u Merkur, gdje su pacijenticu odmah pregledali i dijagnosticirali - infarkt srca. I premda je pacijentica zbrinuta u koronarnoj jedinice te bolnice, obitelj ne može prešutjeti nehajnost i birokratski odnos na Rebru. Kakva je organizacija zdravstvenog sustava prema subjektima zbog kojih postoji, govori i to da Lj. T. pripada Rebru kad je riječ o neurološkim bolestima, a kad je riječ o kardiovaskularnima, što nije mogla znati, mora u drugu bolnicu. </p>
<p>Dok ovo pišemo, traje sjednica KBC-ova upravnog vijeća pa mjerodavni za izjave novinama nisu dostupni. No, u srijedu smo doznali i za slučaj Radojke Hrupački, koja je preminula 22. ožujka u Slatini, nakon što ju odbila liječnica primarne zdravstvene zaštite. Kako je u srijedu na konferenciji za novinare Udruge hrvatskih pacijenata ispričao njezin sin Tihomir, tog je dana zamolio liječnicu M. M. da posjeti njegovu majku koja nemoćno leži. Do tada nije ozbiljno bolovala, osim od bronhitisa. Liječnica je rekla da se posjeti dogovaraju tjedan dana prije (kao da bolest bira kad će doći!), da dolazi u kućni posjet samo od pola dva do pola tri, te da se obrati hitnoj pomoći.</p>
<p>U pola tri obitelj zove hitnu, koja dolazi u pola pet i dijagnosticira KOBP, kroničnu opstruktivnu bolest pluća s dominantnim bronhitisom te određuje terapiju – kapsulu sumameda i kortikosteroida. Radojka Hrupački umrla je tu noć. </p>
<p>Biserka Lovrić</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Mesić: Uvjerili su me da Gotovina nije u Hrvatskoj</p>
<p>KARLOVAC</p>
<p> – »Mene su uvjerile sve naše službe vezane uz policiju da Gotovina nije u Hrvatskoj, ali budimo objektivni, oni koji štite generala i obljepljuju državu njegovim slikama, čak i u susjednim zemljama, rade protiv Gotovine«, rekao je predsjednik Stjepan Mesić nakon svečane sjednice Gradskog vijeća Karlovca, u kojem je nazočio imenovanju novosagrađenog mosta preko rijeke Kupe, koji spaja gradska naselja Drežnik i Dubovac. Most je nazvan Mostom talijanskoga grada Alessandrije, jer su njegovi građani pomagali Karlovčanima tijekom Domovinskog rata.</p>
<p>Komentirajući konstataciju kako se čini da za pregovarački pristup Hrvatske u lipnju nije samo problem general Gotovina nego i MMF i novi stand by aranžman, Mesić je potvrdio da trenutačno nije problem samo »u Gotovini, nego u kešu i slobodnim financijskim sredstvima«, ali i u usvajanju europskih standarda i uvjeta, kao što je suradnja s Haagom.</p>
<p>»U prošlosti nismo bili vjerodostojni. To možemo slobodno reći jer nisu procesuirani svi oni koji su svojevremeno zaustavljali suradnju sa Sudom u Haagu, a bilo je i onih koji su organizirali bijeg haaških okrivljenika, ili onih koji su prikupljali novac za njihovu obranu izvan institucija. Ako uvjerimo Haag da smo sve poduzeli, da su procesuirani oni koji su u tome sudjelovali, bit ćemo vjerodostojniji u slučaju Gotovine«, rekao je Mesić. Na pitanje kako komentira što na otvaranju mosta nije bio i ministar Božidar Kalmeta, koji je za nedavne Vladine sjednice u Karlovcu izjavio da se neće odazvati pozivu gradonačelnika Božidara Johe jer most nema uporabnu dozvolu, Mesić je rekao da očigledno ministra nisu dobro informirali i upoznali da se most, prije izdavanja uporabne dozvole, naprije pušta u obvezni pokusni promet na godinu dana.</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Ribari protiv zakona o morskom ribarstvu</p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Čelnici Sindikata ribara Hrvatske osudili su u srijedu na konferenciji za novinare u Splitu zakon o morskom ribarstvu, ustvrdivši da se odredbom, kojom bi se stranim državljanima omogućilo dobivanje povlastice za gospodarski ribolov u hrvatskom teritorijalnom moru, pogoduje moćnoj talijanskoj floti da nesmetano nastavi devastirati riblji fond nakon što je već opustošila zapadni dio Jadrana.</p>
<p>Predsjednik Sindikata Petar Baranović rekao je da su izmjene i dopune zakona, koji u četvrtak stupa na snagu, donesene bez sudjelovanja predstavnika Sindikata ribara, te da je takav zakon, uz nekoliko za ribare prihvatljivih odredbi, nekvalitetan i neučinkovit kad je u pitanju rješenje socijalne agonije koju proživljavaju ribari. </p>
<p>»Ako Vlada, na temelju međudržavnog ugovora, dopusti strancima da osnuju poduzeća za gospodarski ribolov u hrvatskom teritorijalnom moru, moćna talijanska flota premjestit će se na našu obalu, a hrvatski će ribari biti uništeni«, kazao je Baranović. Sindikat smatra da poskupljenje goriva, ustupci Talijanima i Slovencima, toleriranje sive ekonomije pri prodaji ribe, te omogućavanje strancima dobivanje povlastica za gospodarski ribolov u hrvatskom teritorijalnom moru, potvrđuju da Vlada, ne samo što nema strategiju razvitka ribarstva, nego joj nije ni stalo do pomorske orijentacije Hrvatske, a još manje do 3000 hrvatskih ribara, koji su »zbog ignorantskog odnosa resornog ministarstva na prosjačkom štapu«. [D. S.]</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Mungos opet na Markovu trgu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Naša najveća i najstarija tvrtka za razminiranje stigla je na rub ponora. Od ponedjeljka je sudbina AKD-a Mungos u rukama stečajnog upravitelja Marinka Pajića, a Hrvatska udruga sindikata u četvrtak - točno u podne - stiže s pirotehničarima pred Banske dvore. Iako su na istome mjestu bili prije manje od mjesec dana, sindikalci ne odustaju od novog prosvjeda, a ne pomaže ni to što je Vlada za četvrtak u 13 sati najavila sastanak u Hrvatskom fondu za privatizaciju (HFP). Pozvani su sindikalci i svi koji mogu pomoći u traženju najboljeg rješenja za restrukturiranje Mungosa kroz stečajni postupak. Račun poduzeća danima je, naime, u blokadi, dugovi Mungosa su čak 50 puta premašili njegov temeljni kapital pa je - na zahtjev Uprave - nedavno pokrenut stečaj. Vodstvo tvrtke predložilo je Vladi preustroj, a Hrvatski centar za razminiranje pregovora da se već ove godine poveća budžet za razminiranje, što bi također moglo pomoći. [Mile Franičević]</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2005], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20050421].
|
