NA [2005], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20050720].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 139078 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>20.07.2005</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Brodovi su rijedak hrvatski svjetski proizvod</p>
<p>Domaći brodari pozdravljaju potez države da s 10 posto subvencionira gradnju u Hrvatskoj, ali dio ih je toliko osiromašio da ne mogu naručiti brodove ni uz tu pogodnost</p>
<p>RIJEKA</p>
<p> - Hrvatska brodogradnja s devedesetak brodova u knjizi narudžbi ubraja se među šest najjačih na svijetu, uz Japan, Južnu Koreju, Kinu, Njemačku i Poljsku. Treba je stoga sačuvati jer daje svjetski kvalitetan proizvod kakvih Hrvatska ima vrlo malo. Ujedno je strateška industrija za našu zemlju uz koju se izravno ili neizravno veže i više od 10.000 radnika zaposlenih u preko 1000 tvrtki, ne samo uz obalu nego i u unutrašnjosti. Hrvatska vjerojatno još dugo neće imati alternativu brodogradnji, i to je jedan od razloga zašto je u posljednjih petnaestak godina u sanaciju te »rupe bez dna« utrošeno više od deset milijardi kuna, a to nije i kraj. </p>
<p>U posljednjih petnaest godina hrvatska trgovačka flota je sa 400 završila na 200 velikih brodova. Pritom je, primjerice, Slobodna plovidba Šibenik propala jer se za njezin spas nije moglo naći 15 milijuna dolara. Nekad svjetski poznati riječki brodar Croatia line otišao je u stečaj zbog 99 milijuna dolara duga.</p>
<p>Trenutačno pet velikih hrvatskih brodogradilišta od Vlade hitno traži novu financijsku injekciju od 800 milijuna dolara, jer će inače nastati velike teškoće u proizvodnji, što bi moglo uzrokovati nove gubitke. Za tih 800 milijuna dolara domaći bi brodari mogli kupiti 20 novih ili 40 polovnih tankera i zaposliti oko 1500 pomoraca te znatan broj ljudi oko te flote, koja bi zasigurno dobro prihodovala. </p>
<p>Sudeći po navedenim podacima, država je u prošlom desetljeću imala više sluha za spašavanje brodogradnje, a manje za spašavanje brodara. Domaći brodari pozdravljaju stoga potez države da 10 posto subvencionira gradnju na domaćim navozima, ali dio ih je toliko osiromašio da ne mogu naručiti brodove ni uz tu pogodnost. </p>
<p>Predsjednik sindikata pomoraca Hrvatske Vladimir Svalina smatra da Hrvatska mora sačuvati i brodogradnju i brodare, ali da se pritom škverovi moraju modernizirati i restrukturirati te da se više domaćih proizvoda ugrađuje u brod, što iziskuje veće uključivanje domaće, prije svega metalne industrije u taj izvoz.</p>
<p>Da brodogradnja teško može živjeti bez državne potpore, govori primjer visokorazvijene Švedske, gdje je brodogradnja propala nada su joj ukinute subvencije. Ohrabruje, međutim, to što sve više europskih brodovlasnika naručuje brodove u Hrvatskoj i 30 posto skuplje nego što se proizvode u Kini ili Južnoj Koreji. Stvar je u tome što u nas dobivaju neusporedivo kvalitetniji brod, što im se poslije isplati u eksploataciji i prodaji broda. </p>
<p>Malo je poznato da Hrvatska sad opslužuje dobar dio brodogradnje u Europskoj uniji, od Italije, Njemačke do Skandinavije, izrađujući nacrte za gradnju tehnološki složenih brodova. Samo je u Rijeci nekoliko privatnih brodograđevnih konstrukcijskih tvrtki, u kojima su se okupili stručnjaci iz bivšeg riječkog »Brodoprojekta«, ali i »3. maja« i »Viktora Lenca«. Oni uspješno rade za strance, i to po ne mnogo nižim cijenama od onih u Europi. Rade i projekte za turska i dalekoistočna brodogradilišta. </p>
<p>Prošlog je tjedna u Brodogradilištu »Kraljevica« Jadroliniji predan najmoderniji trajekt ikada sagrađen na domaćim navozima vrijedan 8,2 milijuna eura. Pritom se moglo čuti da je isti takav brod mogao biti izgrađen u, primjerice, Kini za najmanje dva milijuna eura nižu cijenu. No, u tom bi slučaju novac otišao izvan Hrvatske iako bi, prema sudu stručnjaka, bilo nužno povećati udjel domaćeg proizvoda u gradnji domaćih brodova. </p>
<p>Da Hrvatska već gradi u Europskoj uniji, pokazale su privatne pomorske tvrtke Alpex iz Rijeke i Obalna plovidba Split, koje će za nekoliko dana u Latviji preuzeti dva nova RO-RO broda, od kojih svaki može prevoziti četiri kamiona ili 18 kontejnera te 270 prostornih metara vode. Jedan do tih brodova plovit će u našem moru, a drugi je već prodan Irskoj. Ti su brodovi dvostruko jeftiniji nego da su naručeni u nekom hrvatskom škveru. </p>
<p>»Brodovi su rađeni prema hrvatskom projektu, a građeni su, financirani i prodani Europskoj uniji«, rekao je čelni čovjek Alpexa Zdravko Iljadica, dodavši da planiraju gradnju još dvaju takvih broda u Latviji. </p>
<p>Damir Herceg</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Fakulteti se sele u unajmljeni prostor</p>
<p>Kako bi pokrili potrebe nekoliko tisuća studenata upisanih više od planirane kvote, Ministarstvo znanosti u nastavu od jeseni planira uključiti i 800 znanstvenika s hrvatskih instituta</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Zbog ovogodišnje izvanredne situacije i upisa nekoliko tisuća studenata mimo planirane upisne kvote na osnovi potvrda o statusu branitelja i ratnih dragovoljaca, Ministarstvo znanosti spremno je ponuditi fakultetima kojima će za izvođenje nastave nedostajati prostorija plaćanje unajmljena prostora.</p>
<p>»Za pojedine fakultete tražit ćemo nove prostorije u dogovoru s lokalnim zajednicama. U obzir dolaze sve solucije, pa i nastava u smjenama pod uvjetom da se ne smanjuje njezina kvaliteta«, rekao je državni tajnik za visoko obrazovanje Slobodan Uzelac. </p>
<p>Kako bi osiguralo što normalniju nastavu, Ministarstvo apelira na sveučilišta da što prije popune dodijeljenih 400 reformskih radnih mjesta i tako povećaju broj nastavnika. No, na sveučilištima upozoravaju na to da je ta mjesta teško popuniti jer traženog kadra na burzama jednostavno nema. U Ministarstvu su stoga našli novo rješenje za manjak kadra. Procijenili su, naime, da su znanstvenici s javnih instituta koji su izdvojeni iz sveučilišta premalo uključeni u visokoškolsku nastavu. »U Hrvatskoj imamo silan neiskorišteni potencijal od 800 doktora znanosti izvan sveučilišta. Taj potencijal treba radikalno iskoristiti već ove godine«, smatra Uzelac, dodajući da sveučilišta ne bi trebala gledati pesimistično na 15 posto više studenata od planirane kvote. </p>
<p>»U ovoj izvanrednoj situaciji treba biti optimist. To što ćemo upisati više studenata znači da ćemo za nekoliko godina imati i nekoliko tisuća više visokoobrazovanih stručnjaka. Naravno, pod uvjetom da se realizira Bolonjski proces - da studij ne traje dugo kao dosad, da nastava bude kvalitetna i da većina upisanih diplomira«, ističe državni tajnik. Priznaje da sve to nije lako postići, ali pomoć vidi u rebalansu i povećanim izdvajanjima. </p>
<p>Naime, rebalansom proračun visoko je školstvo dobilo 183 milijuna kuna više, od čega će Sveučilištu u Zagrebu ići oko 40 milijuna. Uz to, kaže Uzelac, sveučilišta u Hrvatskoj raspolažu sa 755 milijuna kuna vlastitih prihoda za kapitalne investicije koje treba iskoristiti. </p>
<p>Na Sveučilištu pak tvrde da je rebalansom proračuna za kapitalna ulaganja i investicijsko održavanje Sveučilištu iznos umanjen oko 35 posto. »Dokaz loše koordinacije između Ministarstva znanosti i Sveučilišta u Zagrebu jest i to što još nije osiguran novac za početak novih akreditiranih studijskih programa i pokriće novih troškova iako Vlada nalaže provođenje reforme«, poručuju iz Rektorata. ističu da ih u slučaju povećane kvote studenata s potvrdama novac neće spasiti. </p>
<p>»Dodatno opterećenje kapaciteta nije specifikum Zagreba nego Osijeka. Indikativno je da se Osijek ne žali nego nalazi rješenja kojih sigurno ima«, odgovara Uzelac. </p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Dug umirovljenicima neće se oporezivati </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Na iznos duga koji će država vratiti umirovljenicima ne obračunava se porez na dohodak, potvrdili su Vjesniku u Ministarstvu financija. »Povrat duga umirovljenicima ne podliježe porezu na dohodak ni u jednom od dvaju modela povrata jer će se obavljati putem investicijskog fonda«, stoji u odgovoru Ministarstva financija na naš upit. </p>
<p>Riješena je tako dvojba koja je mučila brojne umirovljenike koji ostvaruju pravo na povrat duga. Oni su se, naime, posljednjih dana javili Vjesniku u strahu da će im škare poreznika umanjiti iznos duga na koji imaju pravo. Nekolicina umirovljenika pretpostavila je da će pri isplati pojedinih obroka duga njihov mjesečni prihod biti veći od iznosa osobnog odbitka na koji umirovljenici imaju pravo, a iznosi 3000 kuna, te da će na iznos koji premašuje tu svotu plaćati porez. </p>
<p>U Ministarstvu financija objašnjavaju da je ovakav tax free aranžman i bio jedan od razloga zašto je država povrat duga umirovljenicima odlučila obaviti putem posebnog fonda. U Katančićevoj tvrde kako se neće oporezivati ni prodaja udjela u investicijskom fondu, putem kojeg će se obeštetiti umirovljenici. </p>
<p>Podsjetimo, pravo na povrat duga imaju 423.034 umirovljenika (za 240.000 umirovljenika utvrđeno je da im je dug vraćen kroz dodatke i povećanja koji su isplaćeni dosad), koji će, nakon što dobiju obavijest fonda o visini duga, odlučiti o modelu povrata. Biraju između mogućnosti da im dug bude vraćen u umanjenom iznosu - samo polovica, i to u četiri obroka tijekom dvije godine, te između povrata cijeloga duga. Isplata bi u tom slučaju počela 2007. i trajala do 2014. godine. [Adriano Milovan]</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>»Više je sućuti prema psima nego starcima«</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – »U mjestu Ostrvica, u općini Lišane Ostrvičke pokraj Benkovca, u noći s ponedjeljka na utorak, oko dva sata poslije ponoći, napadnuta su i teško ozlijeđena dva starija povratnika srpske nacionalnosti, jedan kamenom, a drugi, susjed koji mu je pritrčao u pomoć, šakom u glavu, uz spominjanje 'majke četničke'«, rekao je u utorak na konferenciji za novinare Milorad Pupovac, predsjednik Srpskog narodnog vijeća.</p>
<p>Prema Pupovčevu mišljenju osnovni je razlog takvih napada u tome što, kako je kazao, državna tijela ne žele priznati da je riječ o napadima na nacionalnoj osnovi, već ovakve događaje pokušavaju prikazati kao remećenja javnog reda i mira, pa i kao međuetničke sukobe.</p>
<p>»Kod nas, nažalost, ima više sućuti prema psima, nego prema starcima koji su došli umrijeti u svoje kuće«, rekao je predsjednik SNV-a. Pupovac je javno ustvrdio i kako raspolaže pouzdanim informacijama da policija i Odvjetništvo znaju tko je podmetnuo eksplozivne naprave u Borovu Selu i Trpinji, ali da osumnjičeni ipak još nisu uhvaćeni.</p>
<p>Također, kako je izjavio, nakon ubojstva Dušana Vidića u Karinu, državnim je tijelima trebalo 19 dana da za osumnjičenim za njegovo ubojstvo raspišu međunarodnu tjeralicu. »U međuvremenu je osumnjičeni nestao, valjda je zato bilo potrebno toliko vremena«, kazao je. Na novinarsko pitanje je li o tome razgovarao s glavnim državnim odvjetnikom Mladenom Bajićem, Pupovac je odgovorio da je to učinio u više navrata te da mu je informacije kojima raspolaže o incidentima u Borovu Selu i Trpinji potvrdio i bivši ministar unutarnjih poslova Marijan Mlinarić.</p>
<p>»Za proslavu obljetnice 'Oluje' podignut će se 44 aviona, a za ovo ne treba podizati avione, nego policiju«, komentirao je Pupovac posljednje događaje u okolici Benkovca.</p>
<p>Branka Valentić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="5">
<p>Razina za Europu</p>
<p>BRUNO LOPANDIĆ</p>
<p>Iako za sada nije ispunila posljednji politički kriterij pune suradnje s Haaškim sudom kako bi mogla početi pregovore o punopravnom članstvu, ali Hrvatska s Europskom unijom već sada funkcionira na razini koja će već sutra odrediti hoće li ona biti uspješan sudionik procesa europskih integracija.</p>
<p>Sasvim je izvjesno da će se problem s generalom Gotovinom na kraju riješiti, a onda će u prvi plan doći prava narav EU-integracija koje donose golemu količinu nove regulative, novih zakona koje treba primjenjivati. Pripadnost Europi će se morati dokazati provedbom Unijinih kriterija. Naravno, nije riječ o nečem posebnom nego o svemu do čega nam je i samima stalo: vladavini prava, pravnoj sigurnosti, efikasnom pravosuđu i narastajućoj ekonomiji. No, do toga nije tako jednostavno doći. Treba, naime, raditi.</p>
<p>Posjet ministra Petra Čobankovića Bruxellesu za to je dobar primjer. U Hrvatskoj se već nekoliko tjedana lome koplja zbog proizvodnje i prodaje šećera. Ministar poljoprivrede u Bruxellesu o kvotama nije pregovarao nego je o tome razgovarao, što je pozitivno. Pitanje šećera iznimno je složeno i nadilazi politikantska natezanja i interese pojedinih lobija pod egidom »ne damo mi naše kvote«. Upravo ovih dana u Bruxellesu su ministri poljoprivrede imali težak zadatak - kako smanjiti cijene šećera, i to do 30 posto u sljedeće dvije godine, kako bi se izbjegle tužbe izvaneuropskih proizvođača, zbog EU-subvencija, ali i prosvjedi seljaka. O rezultatu tih pregovora ovisit će i hrvatska strategija. Ako se cijene šećera smanje, onda Hrvatska nema razloga inzistirati na nultoj stopi, jer neće moći prodati ništa. Ako pak to ne prođe, Hrvatska bi mogla inzistirati dalje na nultoj stopi kako bi mogla prodati što više. Takvo razmišljanje i odluke imat će utjecaja i na kasniju fazu kada Hrvatska za punopravno članstvo bude pregovarala o proizvodnim kvotama. Hrvatska je ionako jedina od dvjestotinjak zemalja koja je dobila privilegiranu nultu stopu, dakle bez ograničenja za izvoz šećera. Tijekom pregovora Europska komisija morala je popustiti Chrisu Pattenu koji je tu odluku donio kako bi se razvila ratom porušena istočna Slavonija. </p>
<p>Priča o šećeru samo je jedan primjer kako je EU za Hrvatsku modus po kojem treba u najkraćem mogućem roku reformirati državu kako bi mogla funkcionirati na dobrobit njezinih građana. Pred Hrvatskom je zato težak zadatak - zagrabiti u bolne reforme.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Gdje je nestala Bolonja?</p>
<p>MIRELA LILEK</p>
<p>Iako je problem nove akademske godine trebao biti provođenje reforme u sklopu europskog, odnosno Bolonjskog procesa, veći je problem, pokazalo se, nastao s domaće strane. Izmjenom dvaju zakona izvan nadležnosti Ministarstva znanosti prednost pri upisu na fakultete dobila su, uz više kategorija branitelja, i djeca ratnih dragovoljaca. Zahvaljujući potvrdama o braniteljskom ili dragovoljačkom statusu, na fakultete se ovih dana upisuju tisuće kandidata više nego što su sveučilišta očekivala. Kako to obično biva u neočekivanim situacijama, zavlada je panika, a iz zagrebačkog Rektorata stiglo je opravdano upozorenje da fakulteti nemaju dovoljno nastavnika i prostora za upis većeg broja studenata. Što, istina, neki nisu imali ni s planiranom kvotom.</p>
<p>Činjenica je da dio fakulteta, prije svega u Zagrebu, već godinama pokušava u predavaonice nagurati mnogo više studenata od broja za kojeg mogu osigurali kvalitetnu nastavu. Fakulteti to rade dobrim dijelom zbog zarade jer četrdesetak posto studenata sami plaćaju studij. Dodatna kvota od, računa se, četiri do pet tisuća studenata s potvrdama na besplatnim studijima fakultetima nimalo nije trebala prije nego što im se osiguraju uvjeti - prostor, nastavnici i oprema. Druga je priča to što se za nove stavke u Zakonu o hrvatskim braniteljima znalo dulje, ali nitko na njih nije upozorio na vrijeme.</p>
<p>Zato odnosi snaga na vrhuncu ovogodišnje upisne sezone izgledaju otprilike ovako: dekani vape da neće uspjeti organizirati nastavu, Ministarstvo traži kompromis u najmu dodatnih prostorija za potrebe fakulteta, a udruge branitelja i dragovoljaca protestiraju tražeći isprike zbog »omalovažavanja Domovinskog rata«. </p>
<p>Ukratko, gdje je nestala Bolonja?</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Zemlja za jeftine pokuse</p>
<p>Uzgoj životinja za medicinske pokuse je biznis u kojem se za ljubav znanstvenog napretka, ili samo za nečiji magisterij ili doktorat, vrti velika lova i dobivaju titule. U medicinskim krugovima dobro je poznato da su medicinari i veterinari usko povezani u tom poslu koji nije uvijek u interesu usavršavanja operativnih zahvata ili medikamenata. Ponekad je to privatna doktorska prćija</p>
<p>ZORAN VODOPIJA</p>
<p>Beagle (ili već udomaćeno bigl) je mali čistokrvni lovački pas kratke dlake koji se koristi u lovu na zečeve. U Velikoj Britaniji gdje je visoko društvo voljelo grupno loviti male životinje lov s biglovima jednostavno se zvao »beagling«, a lovci »beagleri«. Mali šareni smeđe-bijeli biglovi sudjelovali su, zajedno s pučanima pogoničima u hajkama koje bi dovele zeca na dohvat pušaka plemstva na rasnim konjima. Na kraju bi stotinjak što plemića što pučana i pasa dokrajčili izmorenog zeca.</p>
<p>Zahvaljujući uznapredovalim promjenama u britanskom društvu, hajkački grupni lov je praktički zabranjen. Zaštitnici životinja osobito su jaki u Velikoj Britaniji pa neke njihove akcije već prelaze u terorizam kad uništavaju laboratorije u kojima se obavljaju pokusi sa životinjama. Biglovi su tamo sigurno zaštićeniji od zečeva.</p>
<p>U Hrvatskoj su za biglove dosad znali samo ljubitelji pasa i liferanti životinja za medicinske eksperimente. Biglovi su, očito, vrlo cijenjena pasmina ne samo među lovcima. Ima nešto u njihovoj konstituciji što ih čini pogodnima za medicinska istraživanja.</p>
<p>Postoje u Italiji, a vjerojatno i drugdje, specijalna uzgajališta u kojima se biglovi uzgajaju zato da bi bili prodani onima kojima trebaju za znanstvena ispitivanja. Nedavno su talijanski zaštitnici životinja spriječili isporuku 56 bigla iz uzgajališta Morini u Njemačku. U Italiji svake godine 1500 takvih pasa ugiba u laboratorijima, a 1500 se izveze u druge zemlje.</p>
<p>Uzgoj životinja za medicinske pokuse je biznis u kojem se za ljubav znanstvenog napretka, ili samo za nečiji magisterij ili doktorat, vrti veliki novac i dobivaju titule. U medicinskim krugovima dobro je poznato da su medicinari i veterinari usko povezani u tom poslu koji nije uvijek u interesu usavršavanja operativnih zahvata ili medikamenata. Ponekad je to privatna doktorska prćija. Ponekad je to jeftino eksperimentiranje bogatih multinacionalnih farmaceutskih kompanija u jeftinoj zemlji trećeg svijeta. Nevjerojatno je, ali moguće u takvoj zemlji za jeftine pokuse, da su ta istraživanja sad već bivšeg predstojnika Klinike za kirurgiju Veterinarskog fakulteta dr. Antuna Brkića, odobrila dva ministarstva, jedna inspekcija i jedan fakultet: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva, Veterinarska inspekcija i dekanica Veterinarskog fakulteta Ljiljana Pinter.</p>
<p>U Ministarstvu znanosti kažu da je bivši državni tajnik bivšeg ministra dao samo preliminarno mišljenje (a ne odobrenje) na temelju kojeg je onda Ministarstvo poljoprivrede moglo izdati rješenje o odobrenju za cijeli eksperiment, a konačno je dao Veterinarski fakultet. Dekanica tog fakulteta je ustanovila da je tako nešto, valjda u žurbi i ne pazeći, potpisala. Sada joj je žao. Svima je jako žao. A biglovima su kosti već desetak dana polomljene.</p>
<p>Nadležne državne i sveučilišne institucije ne samo da su odobrile pokuse na biglovima nego su to nastojale i zataškati ili tajiti. Da nije bilo zaštitnika životinja i medija, možda bi u tome i uspjeli. Kad se zavrti malo novca, ova je zemlja raj za privatni biznis.</p>
<p>Svojedobno vrlo hvaljeni i razvikani hrvatski znanstvenik iz dijaspore dr. Slobodan Vukičević je u šinteraju u Heinzelovoj, odnosno u jednom dijelu Veterinarskog fakulteta, našao pogodan prostor za svoj »razvojno-istraživački i proizvodni projekt«. Vukičevć je radio ili radi za Pfizer, jednu od najjačih farmaceutskih kompanija u svijetu.</p>
<p>Nakon što je javnost digla dreku, ministarstva su počela raditi svoj posao, inspekcije su izašle na teren i ova pošiljka od 32 bigla vjerojatno će biti spašena. Koliko je biglova proteklih godina potrošeno na eksperimente neće se nikad doznati. Očito je riječ o uhodanom poslu u kojem surađuju liječnici, veterinari i farmaceuti. Opasno je, međutim, što se još jednom pokazalo da državne institucije ne rade svoj posao. A još opasnije je to što je riječ o poslu u kojem stradaju slabi, oni koji se ne mogu braniti.</p>
<p>Najgnusniji biznis je onaj u kojem se za volju uzvišenih ciljeva čine niska djela. »Slučaj Brezovica« je pokazao da iza humanitarnih ciljeva Caritasa izviruju seksualna iživljavanja u domu za djecu s poremećajima i preprodaja darovanih pošiljki. Tvrdokorna Jelena Brajša i njezini simpatizeri pokazali su nevjerojatnu neosjetljivost na kolateralne štete u jednom očito uhodanom biznisu. Reakcije bivšeg predstojnika veterinarske klinike Antuna Brkića i njegovih partnera u poslu dokazuju da su oni sve te proteste zbog sakaćenja bespomoćnih pasa doživjeli kao neopravdano i nelogično uplitanje javnosti u njihov dobro uhodan i profitabilan posao.</p>
<p>Ako ikoga u društvu treba štititi onda su to djeca, starci i životinje. Oni se, naime, ne mogu sami braniti. Osobito ako su hendikepirani, osakaćeni ili retardirani. Starce spominjem zato jer su oni potencijalne žrtve raznih poduzetnih tipova koji im ugovorima o uzdržavanju otimaju imovinu, ali i u kontekstu priče o biglovima.</p>
<p>Nije nepoznato da su, kad se sa životinjske eksperimentalne faze prijeđe na ljudsku, najpogodniji pokusni kunići »dobrovoljci« za novac u zatvorima ili staračkim domovima posebne namjene. Ne bi me čudilo kad bi se uskoro otkrilo kako je farmaceutska industrija u nezaustavljivoj brizi za ljudsko zdravlje i želji da stalno pronalazi nove čudotvorne lijekove kao kuniće za pokuse koristila i štićenike domova za starije hendikepirane osobe. Naravno, dobrovoljno, za nešto kuna.</p>
<p>Afera s biglovima mogla bi biti samo uočeni vrh sante dok se pod površinom kriju još strašnije priče o ljudima koji su ugrozili zdravlje za napredak medicine ili pak samo nečiji doktorat.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="8">
<p>Kršćanske ideje za ljudska prava</p>
<p>Srce stare Europe bilo je, priznao to netko ili ne, kršćansko. Podložno, na žalost, mnogim pokvarenostima, ali ipak kršćansko</p>
<p>KREŠIMIR CEROVAC</p>
<p>Ima li u Ustavu Europske unije mjesta za kršćansku religiju, pita se jedan sveučilišni profesor na početku svog iznimno dugog teksta objavljenog nedavno u jednim dnevnim novinama, i odmah odgovara: Nema! Pitanje je besmisleno, a i zlonamjerno, jer nitko razuman to ni ne tvrdi.</p>
<p> Potpuno je jasno da ustav ne može biti religijski dokument. Vjerskim sadržajima, osim ako nije riječ o vjerskim slobodama, nema mjesta u člancima ustava, barem ne u Europi. To, međutim, ne znači da se zato kršćanstvo ne može spomenuti u preambuli nekog ustava.</p>
<p>Mnogi europski političari boluju od teške povijesne amnezije i zaboravljaju tisuću i pol godina kršćanskog doprinosa europskom shvaćanju ljudskih prava i demokracije. Nijekanje da je kršćanstvo i te kako povezano s evolutivnim procesom nastanka slobodnih, pravno uređenih i naprednih europskih društava teško je falsificiranje prošlosti. A, upravo je ideja jedne povezane, solidarne i demokratske Europe potekla od (demo)kršćana poput Konrada Adenauera, Roberta Schumana, Charlesa de Gaullea i mnogih drugih.</p>
<p>Na žalost, Europa je danas temeljito prožeta onim što je kanadski filozof Charles Taylor vrlo dobro nazvao »isključivim humanizmom«: prožeta je skupom ideja koje, u ime demokracije, ljudskih prava, (tobožnje) tolerancije i uljudnosti, zahtijevaju da se sva pozivanja na transcendentalnost ili na duhovne reference brišu iz javnog života.</p>
<p> Najbolji primjer za takav »humanizam« je »afera Buttiglione«, koja je zapravo ukazala na jednu prostačku netolerantnost prema osobi kršćanskih nazora. Ortodoksni Židov Weiler, profesor međunarodnog prava, vrlo je lijepo kazao da je u Europi prisutna zapravo snažna »kristofobija« i da je ona razlog zašto mnogi odbijaju priznati nešto što je više nego očito: kršćanske ideje i vrijednosti bile su među glavnim čimbenicima u procesu stvaranja današnje europske civilizacije i među temeljima ideje ljudskih prava i demokracije. </p>
<p>U odbacivanju pozivanja na »kršćansko nasljeđe« prednjačili su mnogi francuski političari. A, eto, upravo je nacija čiji su se lideri svojski trudili da sačine Ustav Europske unije bez ikakve veze s kršćanstvom, odbacila referendumom taj dokument.</p>
<p>Konačni tekst Ustava EU donosi u Preambuli: Izvodeći nadahnuće iz kulturnog, religijskog i humanističkog europskog nasljeđa, iz kojeg su se razvile univerzalne vrijednosti nepovredivih i nepromjenljivih prava ljudskih osoba, slobode, demokracije, jednakosti i vladavine prava... Koja bi bila »strahota« da je, primjerice, umjesto riječi »religijskog« stajalo »kršćanskog«? Navođenje povijesne činjenice, uloge kršćanstva, ne bi nimalo ugrozilo sekularni karakter Ustava i ne bi značilo kršenje načela odvojenosti Crkve i društva.</p>
<p> A teška je demagogija, da bi spominjanje kršćanstva u Ustavu značilo diskriminaciju prema onima koji ne vjeruju ili prema milijunima muslimana koji danas žive u Europi.</p>
<p> U Ustavu Republike Poljske, primjerice, u Preambuli, među ostalim, stoji: Zahvalni našim precima za njihove napore, za njihova stremljenja za nezavisnost koja je postignuta uz velike žrtve, za našu kulturu ukorijenjenu u kršćanskom nasljeđu Nacije i u univerzalnim vrijednostima... Je li taj ustav religijski dokument zato što u Preambuli sadrži jednu notornu činjenicu, a kome to uopće može smetati i koga to vrijeđa?</p>
<p>Novi Ustav EU odbačen je u Francuskoj i Nizozemskoj zbog mnogih konfliktnih razloga, no, ne treba isključiti da je tome djelomično doprinijelo i izostavljanje pozivanja na europsko kršćansko nasljeđe. Srce stare Europe bilo je, priznao to netko ili ne, kršćansko. Podložno, na žalost, mnogim pokvarenostima i izopačenostima, ali ipak, sve u svemu, bilo je kršćansko. </p>
<p>Europa može sebe uvjeravati da mora biti strogo sekularna da bi bila moderna i slobodna. No, realni život pokazuje duboku civilizacijsku krizu, koja se sve više raspiruje. Ivan Pavao II. bio je u pravu: Europa se izlaže opasnosti da ode u ideološki relativizam i stvara put moralnom nihilizmu...</p>
<p>Autor je magistar znanosti iz Zagreba.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Zašto ocjene pretvarati u bodove</p>
<p>Vrlo dobar u osnovnoj može biti odličan u srednjoj i obratno. Zašto to preračunavati u neke druge vrijednosti</p>
<p>ANA JURIĆ-ŠIMUNČIĆ</p>
<p>Već nekoliko godina svršeni učenici osnovnih škola doživljavaju prave traume na početku srpnja, jer dobar dio učenika ne upiše školu koju želi. Netko je odredio da gimnazija ima toliko bodova, ekonomska nešto drugačije i tako redom. U gradovima gdje ima više srednjih škola, poput Karlovca, gimnazija nosi najveći broj bodova. Bodove određuju ocjene iz osnovne škole.</p>
<p> Što nam se već nekoliko godina događa? Učenici iz seoskih sredina, primjerice Generalskog stola, završili su školu koja osim krede i ploče ništa drugo nema, u kojoj rade i učitelji bez potpune kvalifikacije, ali ima puno odlikaša. Takvi odlikaši imaju i vrlo mnogo bodova.</p>
<p> Poznato je da mnoge seoske škole imaju vrlo niske kriterije ocjenjivanja, nastavnici mahom putuju na rad u seosku školu, ali odlikaša je previše. Na drugoj strani, učenici u gradskim školama, u Karlovcu, na primjer, poglavito osnovnoj školi Grabrik, gdje je vrlo zahtjevno ocjenjivanje, imaju male šanse da se s vrlo dobrom ocjenom upišu npr. u gimnaziju. </p>
<p>Jedan se učenik nije mogao upisati u gimnaziju jer mu je nedostajalo tri boda do praga. Riječ je o dječaku vrlo visokih općih sposobnosti s jakim verbalnim faktorom i odličnim perceptivnim sposobnostima. Tijekom školske godine u osmom razredu dolazio je u sukob s nastavnikom matematike i fizike i »zaradio« slabiju ocjenu, koja mu je znatno utjecala na prosjek. Prema onim sposobnostima koje su procijenjene na WISCU, dječak ima velike šanse. Međutim uspio je doći na listu za fizioterapeuta. Promašaj! Jer, prema razini razvoja općih sposobnosti učenik bi imao izniman uspjeh u jezičnoj gimnaziji.</p>
<p> Takvih primjera ima dovoljno da možemo upitati zašto tako? Ako je ocjena mjerilo znanja, ako postoji pet ocjena za uspjeh, onda svaku od njih treba tako i tretirati. Pretpostavka je da će odličan u osnovnoj biti odličan i u srednjoj školi, a ipak nije tako.Vrlo dobar u osnovnoj može biti odličan u srednjoj i obratno. Zašto to preračunavati u neke druge vrijednosti?</p>
<p> Ali tko može tvrditi da vrlo dobar učenik ne bi isto tako bio vrlo dobar i u gimnaziji ili nekoj drugoj školi koju je odabrao po svojoj želji. Motivacija za uspjeh je veća ako učenik i želi dotično zanimanje ili dotičnu školu. Mogli bismo nabrojiti stotinu iznimnih stručnjaka u raznim djelatnostima koji su se u srednju školu upisali s dobrim uspjehom osnovne škole. Znači da je naša škola nekad davala solidno znanje i stručnjake, a mi to po svaku cijenu mijenjamo.</p>
<p>Bojim se da ono što sada nudimo u školstvu nije ništa bolje od onoga što smo imali. Ocjenjujući rezultate upisa u srednje škole, gdje se ocjena i sposobnosti ignoriraju, pa u zamjenu nudimo nekakve bodove, sumnjam da ćemo osigurati prave učenike u pravim klupama. Vrijeme je da to javno priznamo i ponudimo stav koji će uvažavati ocjenu, sposobnosti, ali i ne dopustiti da učitelj u osnovnoj školi bude bez potrebne kvalifikacije. Zalažem se za slobodni upis u srednje škole, bez obzira na ocjene iz osnovne škole, ali i za uravnoteženost rada osnovnih škola. </p>
<p>Autorica je profesorica defektologije iz Karlovca.</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Neistinito i apsurdno, nenadoknadiva šteta </p>
<p>Javljam se u ime svojih stranaka koje zastupam, gospodina Ivana Kozarića, gospođe Vesne Baljak i gospođe Zlatice Kozarić, i ispravljam informaciju objavljenu u Vjesniku od 18. i 19. lipnja 2005. u članku novinarke Branke Valentić »Optuženi roditelji – monstruozni pedofili iz Sunje« kao objašnjenje uz fotografiju objavljenu uz članak, a koje glasi: »Kuća u Sunji u kojoj su se roditelji iživljavali nad sinovima tada dobi od četiri i sedam godina«. Ta informacija neistinita je zato što se na toj fotografiji nalazi kuća u vlasništvu gospodina Ivana Kozarića i gospođe Vesne Baljak, te u njoj stanuje i gospođa Zlatica Kozarić. Budući da su moje stranke ugledni građani Sunje, to je bilo kakovo povezivanje njihove obiteljske kuće s gnusnim zločinima opisanim u članku Vjesnikove novinarke ne samo neistinito, nego upravo predstavlja apsurd, a uslijed kojeg moje stranke trpe nenadoknadivu štetu. Objavljivanjem takovih neistina neprocjenjivu štetu trpi i Vjesnik. </p>
<p>KREŠIMIR KRSNIKODVJETNIK, ZAGREB</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>S takvim brutalnostima mora se odmah prestati </p>
<p>S obzirom na sve ružno što se zbiva posljednjih dana (iako znamo da se to događa učestalo), želimo dati svoj glas obespravljenim bićima koja se na brutalan način muče, zatim ubijaju. Samo one kratke snimke koje je javnost imala prilike vidjeti u medijima govore dovoljno u kakvim se uvjetima nalaze psi koje čeka tragični kraj. Želimo li ikome takav život, pa makar on trajao i nekoliko dana? Obratili smo se institucijama mjerodavnim za provođenje takvih postupaka i želimo ih podsjetiti na dužnost koju imaju – kontrolirati je li su postupci po zakonu i imaju li svrhu. Pridružujemo se svima onima koji se bore da se spase životi tih nemoćnih bića i nastavit ćemo se zalagati da te brutalnosti prestanu, jer poznato je da u svijetu postoje druge alternative za istraživanja u svrhu liječenja. Nadamo se da će ovakve reakcije javnosti dodirnuti i srca mjerodavnih i potaknuti ih da ne obavljaju svoje poslove tek kao formu, već da uključe i svoje osjećaje i tako vrate povjerenje u rad institucije u kojoj djeluju. Želja nam je da ova naša mala, svim građanima draga država prestane biti mjesto gdje se rade prljave stvari koje se u drugim, »velikim« državama po njihovom zakonu ne smiju ili ne žele raditi. U suprotnom ćemo se preko nekih pojedinačnih interesa malo po malo uništiti do kraja.</p>
<p>DANIJELA VITKOVIĆpredsjednica udruge »Glas životinja«</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="12">
<p>Provalnici u srpnju već »očistili« 341 stan!</p>
<p>U prvih 18 dana srpnja trostruko više provala nego u isto vrijeme prošle godine </p>
<p>Provalnicima će ovo ljeto čini se biti jedno od uspješnijih. Na širem zagrebačkom području je, naime, u prvoj polovici mjeseca provaljeno već u 341 stan, što je trostruko više provala nego u isto vrijeme prošle godine. U srpnju i kolovozu prošle godine bilo je ukupno ukupno 225 provala!</p>
<p>Najviše provala u prvih 18 dana srpnja dogodilo se na Trešnjevci (61), Maksimiru i Peščenici (55), te na Črnomercu i Susedgradu (33).</p>
<p>Iako u policiji kažu da broj provala ljeti nije viši od prosjeka tijekom cijele godine, čini se da je ljeti provalnicima ipak mnogo lakše »olakšati« građane za vrijednu imovinu. Pun poštanski sandučić, zatvoreni prozori i spuštene rolete provalnicima su siguran znak da nikoga nema kod kuće. Još ako nitko od susjeda nije obaviješten o odlasku stanara na odmor, lopovima su vrata gotovo otvorena, jer je za njih obijanje standardne brave »mačji kašalj«.</p>
<p>Tako je prije dvije godine u Vrbanima, dok su vlasnici bili na odmoru, u tri dana provaljeno u tri stana u istom ulazu. Provalnici su bili toliko sigurni u sebe da su čak hladnokrvno zaželjeli dobru večer susjedi koja je naišla dok su sa svojim plijenom silazili stubištem. No, susjeda ih je dobro upamtila i prepoznala lik jednog od njih u policijskom računalu te su dva mjeseca nakon provala uhićeni, a u njihovom skrovištu u Novom Zagrebu pronađena je velika količina ukradenog nakita i tehničke robe.</p>
<p>Provalne krađe najrasprostranjeniji su oblik teških krađa, kažu u policiji i dodaju da policija dnevno dobiva više od 30 prijava o provali, što znači da se svakih 45 minuta dogodi jedna provala. Naglašavaju da je protiv tih kaznenih dijela razina samozaštite još uvijek niska. Veliki broj krađa, ističu, posljedica je nemara, nepažnje ili vjerovanja da se provala »događa nekom drugom«. Stoga je policija prije dvije godine pokrenula akciju »Dobar susjed, siguran stan«, kojom se želi potaknuti susjedski nadzor, te povećati neformalni nadzor među ljudima u lokalnim zajednicama. Prošle godine, u srpnju i kolovozu, prijavljeno je ukupno 225 provala, a policija je uspješno razriješila 60 slučajeva. U srpnju prošle godine se najviše provala dogodilo na području Stenjevca (18), Trešnjevke-juga (12), na području Peščenice (11), te osam provala na području četvrti Gornji Grad - Medveščak. U kolovozu je pak sa 16 provala prednjačila četvrt Maksimir, na Trešnjevci - sjever bilo ih je 10, a na području Trnja devet.</p>
<p>Tomislav Bradić</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Malčić: Nedopustiv pritisak na direktore </p>
<p>Upitna odluka o davanju ovlasti Bandiću da sam čini skupštinu trgovačkih društava</p>
<p>Pučki pravobranitelj Jurica Malčić ocijenio je u utorak da je poziv zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića direktorima gradskih tvrtki da stave mandat na raspolaganje nedopustiv pritisak na njih, a da je odluka o davanju ovlasti Bandiću da sâm čini Skupštinu gradskih trgovačkih društava, moralno i pravno upitna.</p>
<p>Odlukom zagrebačke Gradske skupštine da Skupštinu trgovačkih društava čini samo gradonačelnik, i njegovim javnim pozivom direktorima da stave mandat na raspolaganje ozbiljno su ugrožena prava građana na lokalnu samoupravu, ocijenio je Malčić u pismu koje je u utorak uputio Bandiću. On od Bandića, stoga, traži izvješće o pravno i stvarno utemeljenim razlozima njegova javnog poziva direktorima te promjeni sastava skupština trgovačkih društava. Pučki pravobranitelj ističe da, koliko je njemu poznato, stavljanje direktorskih mandata na raspolaganje nije predviđen zakonom ni aktima Grada, pa ni samih trgovačkih društava. Smatra da to može biti prihvatljivo tek kao dobrovoljni čin direktora. »Ali traženje da se mandat stavi na raspolaganje od strane gradonačelnika, koji je ujedno i skupština trgovačkog društva, nedopustiv je pritisak na direktore i može se tumačiti kao namjeru da se dio njih razriješi dužnosti i bez potrebnog javnog i obrazloženog postupka i utemeljenog razloga«, kaže Malčić. Po njegovu mišljenju, takvim se postupkom direktore izjednačava s političkim pozicijama odgovornim i podložnim svakoj promjeni vlasti. Malčić nadalje smatra kako valja preispitati »krajnje upitnu« odluku o davanju ovlasti Bandiću da sam čini skupštinu gradskih trgovačkih društava.</p>
<p>Pučki pravobranitelj tvrdi da se grad, kao vlasnik trgovačkih društava, kod upravljanja i nadzora nad tim društvima ne može rukovoditi samo propisima o vlasništvu i trgovačkim društvima nego i načelima i odredbama propisa o lokalnoj samoupravi.kazanog rezultatima izbora. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Fuček: Autokratsko upravljanje gradom </p>
<p>Izgleda kao da se Zagreb priprema za rat, a ne za status europske metropole </p>
<p>»Nakon tri sjednice Gradske skupštine možemo zaključiti da je start gradske vlasti u određenim stvarima neprimjeren«, rekla je u utorak, na konferenciji za novinare, Katarina Fuček, predsjednica Kluba zastupnika HDZ-a, DC-a i HSLS-a u Gradskoj skupštini. Obrazložila je to primjedbama na ustrojstvo nove gradske uprave, na imenovanje gradonačelnika Milana Bandića kao jedinog člana Skupštine trgovačkih društava i imenovanje pojedinih osoba na funkcije u Gradskom poglavarstvu.</p>
<p> »Smatramo da postoji očiti sukob interesa kada je jedna osoba direktor nekog gradskog poduzeća, poput Robnih terminala, a ujedno i član Poglavarstva«, rekao je Mario Zubović, zastupnik HDZ-a. Klub zastupnika HDZ-a, DC-a i HSLS-a sumnja, naime, u mogućnost objektivnosti osoba koje su istovremeno na dvije funkcije. </p>
<p>»Slobodan Ljubičić koji je direktor Robnih terminala Zagreb i ujedno član Gradskog poglavarstva za područje imovinsko-pravnih poslova i imovinu Grada, moći će u Poglavarstvu glasati za davanje novca svom poduzeću. Isto to odnosi se i na Duška Ljuštinu koji će s funkcije člana Poglavarstva zaduženoga za obrazovanje, kulturu i sport, moći sudjelovati u odlučivanju o financiranju Kazališta Kerempuh, čiji je direktor«, upozorio je Zubović. On smatra kako se gradska vlast oglušila i na kritike oko najavljene privatizacije trgovačkih društava. </p>
<p>Katarina Fuček je način upravljanja gradom ocijenila kao »centralistički i autokratski«, naglasivši kako sve izgleda kao da se Zagreb priprema za rat, a ne za status europske metropole. HDZ-ovi zastupnici u Gradskoj skupštini nezadovoljni su i nedavnom odlukom kojom se »medije izbacuje iz Poglavarstva«. </p>
<p>Nalog za skraćenje rokova na gradilištima vrtića i škola, koji je uputio gradonačelnik Milan Bandić, HDZ, DC i HSLS smatraju nestručnim.</p>
<p>Ružica Jakešević</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Utopljenike spašavaju i atraktivne djevojke </p>
<p>»Na dobacivanja muškaraca s plaže da ih spasimo uopće se ne obaziremo«, kažu djevojke kroz smijeh</p>
<p>Utapa se!, viknuo je spasilac s jednoga od pet tornjeva na obali Malog jarunskog jezera. U tren oka u vodu je skočio njegov kolega koji je za nekoliko trenutaka doplivao do »žrtve«, koju je, iako dvostruko »veću« od sebe, bez problema izvukao na obalu i započeo reanimaciju.</p>
<p>Srećom, radilo se o demonstraciji, a glavni akteri bili su studenti Luka Blažević i Borna Kokolj, dvojica od 64 spasilaca koji svakodnevno od 10 do 20 sati dežuraju na plažama Jaruna. </p>
<p>»Dosad smo, od početka kupačke sezone, krajem svibnja, imali 11 uspješnih intervencija, a radilo se o slučajevima predutapanja«, govori voditelj spasilačke službe Ead Bečirević. Kaže da najmlađi spasilac ima 18, a najstariji 42 godine, no da se uglavnom radi o studentima i studenticama koji su svi sportaši. Svi su prošli i zahtjevne pripreme i položili tečajeve prve pomoći u Hrvatskom Crvenom križu. </p>
<p>»Vikendima se na plažama zna skupiti i više od 4000 kupača, tada imamo najviše posla«, veli voditelj spasilačke službe. Voditelj spasilaca na Malom jezeru, Borna Hrestak, kaže da je prošlog vikenda iz jezera izvukao mladića koji samo što se nije utopio. »Primijetio sam ga iz čamca na središtu jezera, plivao je prema otoku i bio je malaksao«, reče student Hrestak, koji zarađuje ljetni džeparac na Jarunu kao spasilac. »Umornog plivača« izvukao je iz jezera i odveo do dežurnog liječnika. »Liječnik je primijetio da je mladić imao smanjene zjenice i zaključio da je prije kupanja najvjerojatnije konzumirao heroin«.</p>
<p>Uz muškarce, na Jarunu kao spasioci rade i djevojke, njih šest. Cure su sve odreda studentice Kineziološkog fakulteta, a svojim stasom na plaži mame uzdahe brojnih kupača. »Djevojke su se u vještinama plivanja, ronjenja i izvlačenja utopljenika pokazale ne samo ravnopravnima, već i boljima od svojih muških kolega«, kaže Bečirević. Dodaje da je jedna od njih imala četiri uspješne intervencije.</p>
<p> Studentica iz Čakovca, Iva Tamašek, vidjela je natječaj za spasilačku službu na oglasnoj ploči fakulteta. »Javila sam se iz čiste znatiželje i nije mi žao. Normu od 400 metara plivanja i 25 metara ronjenja u jednom komadu odradila sam bez problema«, kaže Iva Tamašek. Njena kolegica Ines Simunić patrolirala je s kolegom u gumenom čamcu, u kojemu se za samo jednu minutu može napraviti čitav krug po Velikom jarunskom jezeru. »Na dobacivanja muškaraca s plaže da ih spasimo uopće se ne obaziremo«, kažu djevojke kroz smijeh.</p>
<p>Spasioci mole roditelje da ne ostavljaju malu djecu samu na plažama dok ispijaju »kavice« u kafićima, jer su upravo ona najrizičnija skupina kupača. Savjetuju građanima da se ne kupaju punog trbuha te pod utjecajem droga i alkohola. Pozivaju također građane da ne odlaze predaleko od obale ako su slabi plivači te da nakon dugog sunčanja ne skaču odmah u vodu, već da se prije istuširaju. </p>
<p>Tomislav Marinović</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Za nove udžbenike 38,9 milijuna kuna </p>
<p>Gradonačelnik Milan Bandić i dalje je na meti kritika zbog sjednica zatvorenih za javnost </p>
<p>Medijski izvjestitelji koji prate Gradsko poglavarstvo ostali su neugodno iznenađeni kada su saznali kako je u petak, 15. srpnja, održana druga sjednica Gradskog poglavarstva bez znanja medija i to telefonskim putem, a odluke s te sjednice dobili su tek na kraju treće sjednice, održane u utorak. </p>
<p>Gradonačelnik Milan Bandić rekao je kako je svjestan da će takva praksa izazvati kritike novinara, a novinari su pitali zašto materijale za drugu sjednicu nisu dobili još u petak. </p>
<p>»Prihvaćam odgovornost na sebe i od sada ćete u roku dva sata nakon sjednice dobiti sve materijale, a odluke će biti objavljene na webu. Onaj tko vam to neće moći osigurati, dobit će otkaz«, rekao je Bandić. </p>
<p>Gradsko poglavarstvo je u utorak na trećoj sjednici, koja je također bila zatvorena za novinare, donijelo odluku o nabavci obveznih udžbenika za sve učenike osnovnih škola u Zagrebu. Učenici će do 31. kolovoza besplatno dobiti 68.500 kompleta udžbenika, prosječne cijene 560 kuna, a Grad će za tu svrhu izdvojiti 38, 9 milijuna kuna. Grad je s poduzećem Narodne novine d.d. sklopio ugovor o izravnoj nabavi i distribuciji udžbenika za tu svotu.</p>
<p>»Sve radimo legalno i legitimno. Zakon o javnoj nabavi kaže da s poduzećem u državnom vlasništvu možemo sklopiti ugovor izravnom pogodbom. Prošle godine knjige su koštale oko 35 milijuna kuna, no neke knjige poskupjele su i do 20 posto pa smo ove godine morali izdvojiti više novca«, rekao je pročelnik Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i šport Ivica Lazanja.</p>
<p>Grad Zagreb će i ove godine pomoći područjima posebne državne skrbi u 14 županija, tako da će tamošnjim osnovnoškolcima podijeliti prošlogodišnje udžbenike.</p>
<p>»Sortirali smo 290 tisuća knjiga od prošle godine i do početka školske godine poslat ćemo ih u ta područja«, rekao je član Poglavarstva zadužen za obrazovanje, kulturu i šport, Duško Ljuština. </p>
<p>Gradonačelnik Bandić sastao i s premijerom Sanaderom prije njegova putovanja u SAD a razgovarali su o zajedničkim projektima Vlade i Grada. </p>
<p>»Razgovarali smo pretežito o kulturnim projektima i objektima koje sufinanciraju i Grad i Vlada, kao što su Hrvatsko narodno kazalište, Muzej suvremene umjetnosti i Glazbena akademija«, rekao je Bandić. Dodao je da su razgovarali i o »projektu Sava« (premještanje Vladinih ureda na obale Save) i dovršetku Sveučilišne bolnice. </p>
<p>Hrvoje DorešićTomislav Marinović</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Kupanje u dvorištu</p>
<p>Ljeto je u punom jeku i mnogi su roditelji sa svojom djecom pobjegli s gradskog asfalta na obalu, kako bi se hladili u moru. No što je s onim roditeljima koji svojoj djeci ne mogu priuštiti more ili koji se odlučuju na »bijeg« u nekim drugim mjesecima? Rade li za njih vrtići i dalje?</p>
<p>Većina gradskih vrtića ima centralni objekt i nekoliko područnih. Nakon što ljeti veći broj djece ode iz grada, područni se vrtići zatvaraju. Ostatak djece iz njih premješta se u centralne objekte. »Uz nešto manji kapacitet, to znači da ljeti radimo normalno. Centralni objekt ima otvorena vrata cijeli lipanj, srpanj i kolovoz«, objasnila je Mira Banić, ravnateljica Dječjeg vrtića Špansko. </p>
<p>»Ljetnom organizacijom rada – od 20. lipnja do 30. kolovoza – nastojimo racionalizirati poslovanje, pri čemu mislimo i na naše djelatnike i na roditelje«, rekla je Marija Ivušić, ravnateljica Dječjeg vrtića Grigora Viteza.</p>
<p> »U ljetnim mjesecima u dvorištu organiziramo i kupanje, kako bismo djeci u što većoj mjeri olakšali vrućine«, rekla je Mira Božić, ravnateljica Dječjeg vrtića Ivana Brlić Mažuranić.</p>
<p>Posjetili smo Dječji vrtić Šumsku jagodu i zatekli mnoštvo djece kako trče dvorištem vrtića. »Sdjecom smo na svježem zraku što je više moguće. Sadržajno, dvorište je bogato jednako kao i njihov dnevni boravak« objasnila je Gordana Kabali. Djeca mogu birati između zelenih tratina i igre u pijesku, dok se u slučaju većih vrućina osvježe u malenim bazenima. Sva s istim veseljem ispunjavaju dvorište vrtića. »Nije rijetkost da djeca roditelja koji svoj godišnji odmor provode u Zagrebu zahtijevaju da ih se dovede u vrtić jer se upravo tu nalaze njihovi prijatelji«, rekla je Gordana Kabali.</p>
<p>Djeca su na dvorištu od ranog jutra. Od 11 sati do dva popodne sklanjaju se u unutrašnjost vrtića, kako bi izbjegli one najveće vrućine, nakon čega se dvorište ponovo ispuni žamorom.</p>
<p>U Dječjem vrtiću Grigora Viteza slika je jednaka. Djeca su najsretnija u dvorištu, jedni se igraju kanticama u pijesku, drugi su na vrtuljku dok oni najstariji postavljaju indijanske šatore. »Trudimo se biti što više vani, jer je djeci najljepše u dvorištu, čak i ovima najmanjima, od jedne do tri godine«, rekla je Marija Crnković.</p>
<p>»Djeca su vesela kod nas. Vrtić je zaista bogat tako da i oni veći, koji možda čeznu za morem, kroz igru na to zaborave«, rekla je Vanja Maoduš. </p>
<p> »Nemam novca da svome djetetu omogućim odlazak na more, no ne sumnjam da će tete učiniti sve kako bi mu to vrijeme uljepšale i kako bi mu more nedostajalo što manje«, rekla je Iva, majka maloga Tomislava.</p>
<p>Ines Martinčić</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>U potoke smeće, iz potoka voda za vrtove </p>
<p>U potoku Vrapčak, na dijelu puta koji spaja Malešnicu s naseljem Oranice, ovih dana u potoku se pojavio čudan uređaj koji zbunjuje stanovnike i stanare koji žive uz potok. Oni kažu da ga je postavio netko iz Hrvatskih voda.</p>
<p>Iz Hrvatskih voda rekli su nam, pak, da je to obična crpka za vodu. »Vjerojatno su je postavili građani koji u blizini imaju vrtove pa im voda služi za njihovo natapanje«, kaže Mladen Vrbanić iz Službe za zaštitu od štetnog djelovanja voda, koja djeluje pri Hrvatskim vodama.</p>
<p>Za bilo kakvo iskorištavanje potoka potrebna je koncesija, ali budući da se radi o manjoj parceli na kojoj se uskoro treba graditi zgrada, ljudi iz Hrvatskih voda ne žele stvarati probleme.</p>
<p>»Što se tiče kvalitete vode zagrebačkih potoka, ona je zadovoljavajuća i ljudi se ne moraju bojati za svoje zdravlje«, kaže Vrbanić. Objašnjava da građani inače na razne načine iskorištavaju potoke. Neki u njih bacaju smeće, odlažu građevinski materijal ili pak umjesto u sabirne jame kanalizaciju ispuštaju u potoke. Hrvatske vode u većini su slučajeva nemoćne, jer one samo otkrivaju probleme koje onda prijavljuju drugim gradskim i državnim službama.</p>
<p> Budući da se isti problemi stalno ponavljaju, očito je da službe ne obavljaju svoj posao. »I kada se nekoga kazni za bilo kakvo odlaganje, potrebne su godine da se to ukloni, jer krivci to ne žele sami ukloniti a inspekcijske službe nemaju novca za to«, kaže Vrbanić.</p>
<p>Mislav Nekić</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Oktogon obnovljen, a već prokišnjava </p>
<p>Restauratorska obnova dvaju prolaza Oktogona, vrijedna milijun kuna, bliži se kraju, a već se pokazuju njeni nedostaci. Novopostavljeni vitraji nad prolazom prema Ilici, naime, za vrijeme jačih pljuskova propuštaju vodu.</p>
<p> To je za stanare i prolaznike prošlog tjedna bilo neugodno iznenađenje jer je upravo jedan od razloga obnove »krakova« Oktogona bila zamjena dotrajalih i razbijenih stakala novima. Stanari tvrde da je stakleni vitraj-strop iznad prolaza na Ilicu prije prokišnjavao malo po malo zbog razbijenih stakalaca, no danas, nakon rekonstrukcije, voda se za vrijeme kiše slijeva poput vodopada. </p>
<p>Stanari su uvjereni da se to događa zbog toga što se unutarnji dio Oktogona samo »ušminkao« a da prethodno nisu sanirani gornji dio fasade i žlijebovi. Dotrajala fasada otpada u žlijebove tako da voda za vrijeme kiše nema kamo otjecati već se prelijeva izravno na stakleni stropni mozaik prolaza na Ilicu. Kako stakalca posložena na željeznu mrežu ne prianjaju čvrsto jedno uz drugo, stanari i prolaznici kroz Oktogon za jačih pljuskova imaju priliku »uživati« u novoj atrakciji ovoga tek obnovljenog spomenika kulture – malim vodopadima. </p>
<p>Kad bi se novonastali problem riješio hitno, zadovoljstvo građana novim izgledom Oktogona bilo bi potpuno. </p>
<p>Marija Čekada</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="20">
<p>Već prvi dan prodano 5000 karata</p>
<p>SPLIT</p>
<p> – U utorak je u Hrvatskoj napokon počela prodaja ulaznica za veliki nogometni spektakl – utakmicu između Hrvatske i Brazila, koja će se na Hajdukovu stadionu odigrati 17. kolovoza. Ispred blagajne na Poljudu, čija su se vrata otvorila u 10 sati, u samo sat vremena stvorila se gužva duga dvjestotinjak metara! </p>
<p>Iz Hajduka poručuju da oni s prodajom ulaznica nemaju nikakve veze, već je za to, u ime Hrvatskog nogometnog saveza, zadužena tvrtka iz Zagreba. Nikša Martinac iz HNS-a, koordinator prodaje ulaznica u Splitu, ističe da je očekivao i veće gužve. Kako ljubitelji nogometa ne bi ostali bez svojih ulaznica, odlučeno je da se one prodaju sve dok postoji zanimanje. »Cijene su dosta visoke za hrvatski standard, ali mislim da će Poljud biti rasprodan«, izjavio je Martinac.</p>
<p>Pod pritiskom javnosti, organizator utakmice u Splitu nedavno je snizio cijene ulaznica za tu »svečanost nogometa« tako da mjesto na sjevernoj tribini sad košta 200 kuna, na jugu 420, istoku 600, a na zapadu 700 kuna. U dugom špaliru na Poljudu najveći je broj bio onih koji su voljni izdvojiti novac za najjeftinija mjesta. </p>
<p>Kako Vjesnik doznaje u HNS-u, prvi je dan u Splitu prodano oko 3000 karata, u Zagrebu, na blagajni Dvorane »Držaen Petrović« oko 1000, a više od 500 i putem interneta gdje prodaja ide nešto sporije zbog problema s autorizacijom. Velika je, doznaje se, i navala domaćih i stranih medija na akreditacije, a zanimljivo je da je prvi zahtjev poslan iz »Glasa koncila«. [M.J., Z.A.]</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Autom ubila jednu australsku biciklistkinju, a pet ozlijedila</p>
<p>LEIPZIG</p>
<p> – U teškoj prometnoj nesreći koja se zbila u ponedjeljak poslijepodne na cesti između gradova Zeulenroda i Auma, u Njemačkoj, južno od Leipziga, poginula je australska biciklistkinja Amy Gillett (29), dok je pet njezinih kolegica iz reprezentacije teško ozlijeđeno.</p>
<p>Do nesreće je došlo kada je mlada i neiskusna Njemica (18) izgubila nadzor nad upravljačem te se automobilom zaletjela u skupinu sportašica koje su se kretale suprotnim prometnim trakom. Nesretne su Australke u Njemačkoj trenirale za skorašnju međunarodnu biciklističku utrku »18. International Tour Thueringen«. Poginula Amy australska je olimpijka. [akb]</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Hrvat uhićen zbog pokušaja silovanja</p>
<p>BERLIN</p>
<p> – Državno odvjetništvo u Karlsruheu odredilo je pritvor za 34-godišnjeg državljanina Hrvatske zbog pokušaja silovanja 17-godišnje djevojke. U priopćenju odvjetništva i policije stoji da je hrvatski državljanin u nedjelju ujutro na lokalnoj cesti kod mjesta Wagheusel-Kirrlacha s leđa napao 17-godišnjakinju koju je večer prije upoznao na rođendanskoj proslavi. Budući da se žrtva žestoko oduprla i dozivala pomoć, napadač je pobjegao ostavivši za sobom bicikl. Napadač je identificiran na osnovi digitalnih fotografija s proslave. Hrvatski je državljanin, rekao je, u Njemačku doputovao u subotu da kupi automobil.</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Ubio djecu »da ne budu siromašna«</p>
<p>NEW DELHI</p>
<p> – Prezaduženi je Indijac iz pištolja pucao u ženu, zadavio sedmogodišnjeg sina i bacio devetogodišnju kćer iz stana na sedmom katu zgrade jer se nije mogao pomiriti s tim da žive u siromaštvu. Naveen Ahuja (32) potom je pokušao ubiti i sebe, ali mu se pištolj zaglavio pa se predao. Djeca su mrtva, a liječnici se još bore za život supruge. Povod je dug od 138.000 dolara zbog kojeg su Ahuju, vlasnika dućana sa slatkišima, proganjali vjerovnici. Većinu duga naslijedio je od oca koji se ubio prije četiri godine. »Noćna mi je mora bila pomisao da djeca neće ići u dobre škole«, navodno je Ahuja kazao policiji. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Polovica Njemica želi više seksa</p>
<p>MUNCHEN</p>
<p> – Svaka druga žena u Njemačkoj (49 %) htjela bi više seksa, pokazuje anketa časopisa Elle. Samo je 22 posto žena seksualno aktivno više od dva puta tjedno, a trećina (34 posto) ljubav vodi tek svakih nekoliko tjedana ili uopće ne. Više od pola žena (56%) ima problema otkriti partneru svoje želje u krevetu, a više od trećine žena (37%) sumnja da je u stanju zadovoljiti partnera. Svaka peta Njemica u životu je ljubav vodila samo s jednim partnerom, 42 posto s dva do četiri, 26 posto imalo je 5 do 10 partnera, a 15 posto i više. Svjetski je prosjek za žene sedam partnera. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="25">
<p>Sustavi osporavanja</p>
<p>Umjetničko djelo postalo je objekt podložan komercijalizaciji. Odatle prelazak s objekta na situaciju, sa statičnosti izložbe na dinamiku performansa – odlazak iz atelijera na ulice </p>
<p>Jedno od ključnih desetljeća za razumijevanje recentne povijesti umjetnosti svakako su sedamdesete godine prošloga stoljeća. Riječ je o desetljeću koji je proslavio labuđi pjev modernističke ideje, a koju je nekoliko godina poslije zamijenio postmodernistički pluralizam.</p>
<p>Stoga i ne čudi inicijativa londonskog Tate Moderna da predstavi izložbu naslovljenu »Otvoreni sustavi – ponovno promišljanje umjetnosti 70-ih« (Open Systems- Rethinking Art c.1970) što je nedavno otvorena u spomenutoj prestižnoj galeriji.</p>
<p>Izložbeni koncept potpisuje Donna de Salvo, kustosica njujorškog Muzeja Whitney, a izložbu, na kojoj su predstavljeni radovi 31 umjetnika iz središnje i istočne Europe, SAD i Južne Amerike, prati bogato ilustrirani katalog s esejima priznatih teoretičara vizualne kulture.</p>
<p>Među međunarodno priznatim umjetnicima poput Andyja Warhola, Marcela Broodthaersa, Eve Hesse, Valie Export ili Johna Badessarija predstavljeni su i radovi Dimitrija Bašičevića Mangelosa, Brace Dimitrijevića i Sanje Iveković.</p>
<p>»Otvoreni sustav«, kako bilježi kustosica izložbe, bio je pojam koji je vjerojatno najbolje povezivao ondašnje umjetničke prakse. K tomu, pojmovi poput »procesa« ili »strukture« prikladno su opisivale težnje umjetnika krajem šezdesetih i početkom 70-tih. Inače, kraj 60-ih protekao je u atmosferi psihoza ijetnamskog rata, ubojstva JFK-ja, pariških demonstracija, a naizgled dobro uređena europska društva postala su meta osporavanja. Protagonisti kritika društvenih sustava bili su studenti, lijevo usmjereni intelektualci i pojedini umjetnici, posebice oni koji uvode tada radikalne umjetničke postupke poput body arta, konceptualne umjetnosti odnosno video, film i fotografiju kojom dematerijaliziraju umjetnički objekt.</p>
<p> Upravo kao u vrijeme povijesnih avangardi, umjetnost 70-ih preuzela je ulogu poricanja »estetiziranog« društva. U skladu s time dogodila se politizacija umjetnosti i umjetnika odnosno uvodi se pojam kritičke umjetnosti kao odgovor na umjetničku proizvodnju prethodnog desetljeća usmjerenu uglavnom ka apstrakciji, geometriji odnosno umjetničkomu objektu. Kao materijalni predmet umjetničko djelo je shvaćeno kao objekt podložan komercijalizaciji i jednostavnoj potrošnji. Otuda prelazak s objekta na situaciju, sa statičnosti izložbe na dinamiku performansa, akcije ili happeninga, sa »slike« na video projekcije odnosno odlazak iz atelijera na ulice. K tome, umjetnici su počeli proizvoditi vlastite sustave kako bi kritizirali postojeće ekonomske, društvene ili umjetničke sisteme. </p>
<p>Jedan od suptilnijih kritika socijalističkoga društvena uređenja bila je akcija Brace Dimitrijevića »Slučajni prolaznik« predstavljena na londonskoj izložbi. Riječ je o fotografijama slučajnih prolaznika koje je umjetnik fotografirao i potom uvećane postavio na javna mjesta europskih gradova kritizirajući kult ličnost društvenih uređenja, da bi kasnije značenje ovoga rada, sa svakom novom akcijom, postalo sve ambivalentnije, razvivši se u osobni sustav. Vlastite sustave značenja i poimanja umjetnosti razvio je i Dimitrije Bašičević Mangelos stvarajući osobni poredak na globusima i knjigama čiji je originalni tekst zamijenio poetskim bilješkama o opasnostima racionalnoga mišljenja u poslijeratnoj Europi. </p>
<p>Sistematičnu kritiku stereotipa reklamnoga jezika razvila je Sanja Iveković u radu »Dvostruki život 1959 –1975« u kojem je paralelno postavila reklamne fotografije iz ženskih časopisa s vlastitim fotografijama upozoravajući da žensko tijelo postaje bojišnica oglašivačkih medija. </p>
<p>Umjetničke prakse 70-ih bile su zbog velikih inovativnih mogućnosti i više nego obećavajuće te su, u jednome trenutku, nagovijestile potpunu preobrazbu poimanja umjetnosti iz strogo profesionalne djelatnosti u antropološku aktivnost. No, 80-te su dokazale kako takav obrat nije moguć, a umjetnost bez obzira na njezine mijene i razgranatost praksi i tendencija, ostala je do današnjih dana aktivnost uklopljena u širi društveni sustav. </p>
<p>Leila Topić</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Intrigantni Tomislav Radić</p>
<p>Radićev film »Što je Iva snimila 21. listopada 2003.« jedan je od najoriginalnije zamišljenih hrvatskih filmova posljednjeg desetljeća </p>
<p>Na prijelazu u drugu polovicu pulskog festivala nacionalni program obogaćen je još jednim filmom koji bi mogao biti ozbiljan kandidat za nagrade – »Što je Iva snimila 21. listopada 2003.« Tomislava Radića, jednim od najoriginalnije zamišljenih hrvatskih filmova posljednjeg desetljeća koji priziva u sjećanje »Živu istinu« (1971.), kojom je Radić napravio prvi pravi alternativni igrani film u našoj kinematografiji. Kao i taj kultni prethodnik i »Što je Iva… « utemeljen je na zasadama filma istine s time da je ovdje uvedena i video kamera koju Iva dobiva za svoj petnaesti rođendan i odmah počinje bez prestanka snimati sve što se zbiva u njezinoj kući.</p>
<p> Rođendanska proslava povod je da očuh pozove u goste poslovnog partnera Nijemca, pa je sve tome podređeno. Iako su čitava situacija, pa i glavne karakteristike likova pomalo stereotipne, Radić ipak uspijeva pronaći neke neočekivane obrate, a vjerojatno ima i nemale zasluge za vrhunske glumačke interpretacije čitavog ansambla, posebice Ive Gregurevića (očuh) i Anje Šovagović (majka), zahvaljujući kojima njihovi likovi uspijevaju zaživjeti na ekranu. Jedina bi zamjerka mogao biti hiperrealizam u prikazu, pa i ponavljanju nekih gotovo besmislenih scena iz svakodnevnog života, što može iziritirati dio gledatelja, no drugom će vjerojatno otkriti kako se bez velikog povoda rađaju napetosti i sukobi u obitelji. </p>
<p>Radeći s vrlo skromnim sredstvima Radić je napravio film koji će se nedvojbeno moći prikazati s uspjehom i na međunarodnim festivalima, no pitanje je koliko će zainteresirati širu publiku.</p>
<p> Iako je pozornost i kritike, a i publike u Puli prvenstveno usmjerena na domaći film, nepravedno bi bilo zaobići sjajan izbor stranih filmova u nekoliko programa koji je ove godine uspio dovesti čak i filmove nagrađene na dva najznačajnija festivala do sada održana ove godine, a ti su filmovi bili i najbolji među odreda znatno iznadprosječnim ostvarenjima. Posebno se to odnosi na dobitnika druge nagrade u Berlinu »Pauna«, cjelovečernjeg prvijenca Gua Changweij, jednog od najcjenjenijih kineskih snimatelja. Saga o obitelji skromnog imovinskog stanja i odrastanju troje djece (retardiranog divovskog starijeg sina, kćerke koja sanja o drugom, boljem životu i mlađeg sina koji bježi od obitelji koje se stidi, a završava tako da ga izdržava supruga) ispričana je slikama velike vizualne ljepote kroz situacije u kojima su važnija stanja od zbivanja, a emocionalni naboj potisnut tako da tek postupno, ali zato na kraju iznimno snažno djeluje na gledatelja.</p>
<p> Po suspregnutosti redateljskog izričaja donekle mu je blizak jednako vrijedan pobjednik Cannesa »Dijete« belgijske braće Jean-Pierrea i Luca Dardennea koji, oslanjajući se očito na neka rješenja Kieslowskog i Bressona, distancirano prikazuju postupke svog junaka, mladog vjetropira bez ikakvih moralnih stavova i razmišljanja o dobru i zlu, sitnog lopova koji ne vidi ništa loše u prodaji vlastitog, tek rođenog djeteta, no za koga će taj izbor imati tragične posljedice. Iako je nemoguće zbog ograničenog prostora čak i samo nabrojiti sve vrijedne strane filmove viđene u prva tri dana, ipak treba istaknuti kao vrlo zanimljiv kuriozitet – sedmominutni crtić »Destino«, realiziran gotovo šezdeset godina nakon što su Walt Disney i Salvador Dali 1945. osmislili zajednički projekt. Likovno izvanredno dojmljiv, napravljen što se vjernije moglo negdašnjim zamislima, taj likovno izvanredno lijep film ipak ne uspijeva do kraja uvjeriti gledatelja u kompatibilnost svjetova dvojice velikana dvadesetog stoljeća.</p>
<p> Na žalost, vrlo bogat i raznovrstan program ovogodišnje Pule ipak privlači manje gledatelja nego nekoliko posljednjih godina, što manje govori o vrijednosti festivala, a više o tome da osim američkog filma sedma umjetnost ostaje zanimljiva tek za uži krug svojevrsne elite, dok njezinu nekadašnju popularnost sve više osvajaju neki drugi mediji. </p>
<p>Tomislav Kurelec</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Premijera Novakova kultnog romana </p>
<p>RIJEKA</p>
<p> – Kultno djelo suvremene hrvatske književnosti »Mirisi, zlato i tamjan« Slobodana Novaka posljednja je premijera Hrvatske drame riječkog HNK Ivana pl. Zajca u sklopu Riječkih ljetnih noći, koja će 20. srpnja, u režiji Vinka Brešana, biti izvedena u Portiću na Kantridi – uronjena u more. U romanu prepunom vjerskih rituala i biblijske simbolike isprepleću se konkretno i alegorijsko, profano i sakralno. Izolirani svijet otoka postaje mjestom opterećujuće prošlosti, te surove stvarnosti.</p>
<p> »Uprizorenja ovoga romana prije više desetaka godina imala su tada neizbježne političke konotacije, zbog čega su bili zanemareni drugi elementi kao što je nastranost nekih odnosa u malim i zatvorenim mediteranskim sredinama«, izjavio je Brešan. U suradnji s redateljem, dramatizaciju romana potpisuje Matko Botić, koji ističe da predstava ima elemente groteske, te da posebno naglašava ironične i duhovite dijelove romana. Voditeljica Propagande riječkog HNK Loredana Gašparović kazala je da će »Mirisi, zlato i tamjan« u Brešanovoj režiji naglasiti vezu između autora koji je dio školovanja proveo u Rijeci te mora.</p>
<p>U predstavi glume Žarko Radić, Edita Karađole, Olivera Baljak, Denis Brižić, Biljana Torić, Andreja Blagojević, Zdenko Botić, Davor Jureško, Adnan Palangić, Alex Đaković, Sabina Salamon i Ana Kvrgić. [Ljiljana Mamić Pandža]</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Blistavo umijeće</p>
<p>Riječke ljetne noći zabilježile su, nakon rasprodane izvedbe popularnog djela »Carmina burana«, još jedan izniman uspjeh. U ugodnu ambijentu Marijina perivoja na Trsatu koncert opernih arija održale su talijanske pjevačice, sopranistica Mariella Devia i mezzosopranistica Luciana D'Intino.</p>
<p> Obje umjetnice pripadaju uskom krugu operne elite koja redovito nastupa u vodećim svjetskim opernim kazalištima. Vrhunskim pjevačkim umijećem i serioznim odabirom arija oduševile su riječku publiku, koja je potpuno ispunila perivoj. </p>
<p>Karijera Marielle Devia traje puna tri desetljeća, tijekom koje nije izgubila ništa od kvaliteta izvrsnog koloraturnog soprana vrlo lijepe boje, mekoće i velike pokretljivosti, što je pokazala u arijama Gounodove Julije iz opere »Romeo i Julija«, Donizettijeve Linde di Chamounix, Puccinijeve Musette iz »La Boheme« te Verdijeve Violette iz 1. čina »Traviate«, čiju je ariju završila briljantnim punim i zaobljenim visokim »es«. Njezino pjevanje odlikuje i uvjerljiva interpretacija teksta te stilski besprijekorno belkantističko fraziranje.</p>
<p> Luciana D'Intino ubraja se među nekoliko vrhunskih talijanskih mezzosopranistica današnjice koje su u svijetu preuzele vodstvo u svojemu fahu. Snažnim, bogatim, pastoznim dramskim mezzosopranom prekrasne boje i ujednačenosti, od punih dubokih tonova do sigurnih visina, otpjevala je arije Verdijeve Azucene iz »Trubadura«, Donizettijeve Leonore iz francuske verzije »Favoritkinje«, Mascagnijeve Santuzze iz »Cavallerije rusticane« te habaneru iz Bizetove »Carmen«, davši svakoj od njih pun dramski smisao. Dvije pjevačice našle su se na zajedničkoj razini posvećenosti muziciranju i bogatstva vokalne umjetnosti koje je, kroz suptilna glasovna sjenčanja i nijansiranja, učinilo njihov nastup posebno uzbudljivim. Potvrdio je to duet Norme i Adalgise iz Bellinijeve »Norme«. Dirigirao je vrsni i šarmantni talijanski maestro Fabrizio Ventura, u potpunosti podređen nastupu velikih dama operne scene. Orkestar Riječke opere i on dali su si oduška u sočnim i atraktivnim uvertirama iz opera »Moć sudbine«, »Seviljski brijač«, »Nabucco i »Norma« koje su u njihovoj poletnoj izvedbi zazvučale svježe. Orkestar Riječke opere pokazao se u najboljem svjetlu pred uglednim gošćama. </p>
<p>Davor Schopf</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Budućnost u digitalnoj tehnologiji</p>
<p>Na zanimljivoj i dosad najdužoj konferenciji za novinare na Pulskome festivalu, održanoj u utorak nakon novinarske projekcije filma »Što je Iva snimila 21. listopada 2003. godine«, uz redatelja Tomislava Radića o tom su filmu govorili koscenarist Ognjen Sviličić, snimatelj Vedran Šamoanović, te glumci Ivo Gregurević, Anja Šovagović Despot, Boris Svrtan i Masha Mati Prodan.</p>
<p>»S Ognjenom Sviličićem ovo mi nije prva suradnja, a nadam se ni zadnja. Imao sam jednu ideju i prenio je na papir, no Sviličić ju je napravio na potpuno drugi način, nakon čega sam je opet preradio, tako da je došlo zapravo do odličnog pretapanja«, rekao je Radić, dok je Sviličić dodao kako je osnovna ideja bila da se glumci razigraju, iako od napisanih dijaloga nije bilo odstupanja, dakle ni glumačkih improvizacija. </p>
<p>»Izuzetno je važno da gledatelj ne osjeti kako su ti dijalozi napisani unaprijed, no ako se tako radi, važno je naći glumce koji će to interpretirati kako valja«, rekao je Radić, usporedivši Ivu Gregurevića s Alom Pacinom i ističući kako smo kao sredina previše skromni i suzdržani kada je posrijedi pohvala i iskreno divljenje umjetniku. </p>
<p>Anja Šovagović Despot rekla je kako joj nije bilo teško izgovarati dijalog, upravo zbog prirodnosti koja je u njemu postignuta, te dodala kako joj je ovo prva velika suradnja s Gregurevićem i da više ni s kim ne mora glumiti. Gregurević je pak rekao kako Radić pripada vrsti redatelja s kojim je užitak raditi, jer ne atakira i ne ponavlja scenu zbog svakog zareza. »Digitalna tehnologija kojom je sniman i ovaj film ima veliku prednost«, istaknuo je Gregurević, a Tomislav Radić ponovio da je budućnost filma u digitalnom načinju snimanja. [Božidar Trkulja]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="30">
<p>Pobjedom osigurati drugi krug</p>
<p>U ovoj sezoni Hrvatska je već dva puta porazila Rumunjsku što je potvrda da je kvalitetnija</p>
<p>U 21.15 sati po srednjeoeuropskom vremenu Hrvatska igra protiv Rumunjske, a pobjedom bi »vodeni vatreni« osigurali najmanje drugo mjesto u skupini C. Rumunjska je za barem dvije oktave snažnija momčad od Kanade, no s obzirom na uvjerljivost izvedbe Rudićevih izabranika u prvom kolu i upečatljive pobjede od nad Kanadom (19-4) ne bi trebalo previše strahovati u srijedu. Istina, povijest nas uči da kazna, poput poraza na prošlom SP-u od Australije i ispadanja u borbu za »utješno« deveto mjesto, stiže kad god naši vaterpolisti misle da su favoriti. </p>
<p>Izbornik Ratko Rudić bi svojim iskustvom najtrofejnijeg trenera na svijetu trebao dodatno motivirati svoje vaterpoliste i upozoriti ih da opreza nikad dosta. U ovoj sezoni Hrvatska je već dva puta porazila Rumunjsku što je potvrda da je kvalitetnija, te da je ključ uspjeha u rukama i glavama »vodenih vatrenih«. Ujedno, Rumunjsku je torpedirala Mađarska u prvom kolu s čak deset pogodaka razlike (14-4) i čini se da se Rumunji i nisu spremni boriti s momčadima koje pretendiraju na medalju. A Hrvatska je sigurno u skupini reprezentacija koje se mogu naći na postolju.</p>
<p>»Nismo znali pravu vrijednost Kanade, ali smo odigrali prve dvije četvrtine na visokoj razini, motivirano i brzo slomili njezin otpor. Nadam se da ovaj rezultat neće ostaviti traga (u smislu opuštanja, op. a.) kod naših igrača. Kanada je za nas završena priča i sada se koncentriramo na Rumunjsku«, rekao je nakon dvoboja s Kanadom izbornik Ratko Rudić, koji je pratio uvjerljivu pobjedu Mađarske protiv Rumunjske, no smatra da rasplet ne nudi pravu sliku odnosa u bazenu.</p>
<p>»Nije bilo tako velike razlike u igri, kao što bi se reklo po rezultatu. Rumunji su solidno parirali Mađarima u polju, dobro su bili organizirani, ali nisu iskoristili prvih pet prilika s igračem više. S druge strane, Mađari su sve pogađali. Rumunji će sigurno biti motiviraniji i igrati bolje. Stoga i mi moramo biti bolji nego protiv Kanade«, referirao je Rudić.</p>
<p>Kapetan reprezentacije Teo Đogaš je dodao:</p>
<p>»Rumunjska je dobro posložena momčad. Igrači su joj iskusni, znaju igrati i mogu iznenaditi. Najbolji igrač im je centar Radu i oko njega se sve vrti.«</p>
<p>Hrvatski napadački arsenal</p>
<p>Na otvaranju Svjetskog prvenstva protiv domaćina Kanade hrvatska je reprezentacija pokazala da raspolaže s jakim napadačkim arsenalom. Uvjerljivu pobjedu moglo bi se objasniti i slabostima i nedovoljnim znanjem Kanađana, međutim Rudićevi izbranici su pokazali zavidnu razinu koncentriranosti i discipliniranosti u igri. Od prve su sekunde bez imalo podcjenjivanja minirali kanadski brod i potopili ga već do kraja druge četvrtine. Na semaforu je na poluvremenu svjetlilo 11-0 za Hrvatsku. Potom je naboj malo pao, pa su Kanađani uspjeli, na radost svih na tribinama, postići četiri pogotka. Uvertira je pokazala i da će Hrvatska u dalekoj Kanadi imati snažnu navijačku podršku. Na tribinama je bilo barem tisuću Hrvata odjevenih u legendarne »kockaste« dresove »vatrenih«. </p>
<p>• HRVATSKA – KANADA 19-4</p>
<p>(5-0, 6-0, 6-3, 2-1)</p>
<p>Kompleks bazena na otoku Sveta Helena</p>
<p>HRVATSKA: Pavić, Burić, Pavlović 3, Antonijević 3, Vranješ 1, Franković 3, Primorac, Đogaš 3, Bušlje 1, Komadina 2, Hinić 2, Bošković 1, Volarević.</p>
<p>KANADA: Yonugblud, Graham, Thibeault, Mitchell 2, Hui, Marks, Jung, Stein, Feltham, No. Miller, Lark, Na. Miller 1, Sayega 1.</p>
<p>SUCI: Patelli (Brazil) i Van Hems (Francuska). GLEDATELJA: 2000.</p>
<p>IGRAČ VIŠE: Hrvatska 10-11, Kanada 3-6.</p>
<p>ČETVERCI: Hrvatska –, Kanada –</p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Nepoznanica više nego ikad</p>
<p>Put koji vodi ka samom vrhu ljestvice neće biti otvoren samo onima koji su najviše eksponirani</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Prošao je tek 51 dan od »krunidbe« Hajduka za aktualnog vladara hrvatskog nogometa, a pred našim su prvoligašima nove minute u elitnom razredu. Nogometna međusezona nikad od osamostaljenja Hrvatske nije bila kraća, ponajviše jer će predstojeća sezona obilježiti Svjetsko prvenstvo u Njemačkoj, ali i zbog euroobaveza Hajduka, Slaven Belupa i Vartkesa, koji će u prvenstvo zakoračiti već u srijedu. </p>
<p>U svakom slučaju, stvoreni su svi preduvjeti za napornu sezonu Prve lige, u kojoj igrači ionako kukaju čim počne ritam utakmica srijeda-subota. A ove sezone takva će praksa biti prilično česta. Pogotovo u kolovozu, zbog europskih iskušenja Hajduka, Rijeke, Intera, a nadamo se i Varteksa i Slavena. U rujnu, pak, počinje i treća fronta - kup. S obzirom na navedeno, ali i činjenicu da nogometaši nisu imali odmora kao prošlih sezona, neće iznenaditi da u jednom trenutku mnogi, odnosno oni s najviše frontova, ostanu bez goriva. Objektivno gledajući, u Hrvatskoj ne postoji momčad koja bez većih gafova može izdržati cijelu sezonu jer su igrači (čast iznimkama) nedovoljno fizički pripremljeni. Put koji vodi ka samom vrhu ljestvice, stoga, neće biti otvoren samo onima koji su najviše eksponirani. I može se razlog izjednačenosti u prošloj sezoni obrazložiti slabljenjem dosad najjačih klubova, ali ipak stoji činjenica da su, primjerice Slaven, Inter i Zagreb, značajno napredovali u posljednjih godinu dana. </p>
<p>U Splitu, pak, vlada neviđena euforija, na treninzima se okuplja po 2000 ljudi, i tako će biti sve dok će rezultati maziti hrvatskog prvaka. Isto kao što je vrlo brzo postao sveprihvaćen u Splitu, Ćiro se podjednako brzo može naći na »stupu srama«. Zasad Splićani na rezultatskom planu stoje vrlo dobro. </p>
<p>No, neki dugogodišnji pratitelji zbivanja u našem nogometu, a time i Blaževića kao trenera, smatraju da će Ćiro u početku bilježiti uspjehe jer nedostatke kvalitete i iskustva igrača uvijek uspije uspješno kompenzirati psihičkim pritiskom na igrače. Blažević je u tome majstor, no teško će, pogotovo oni mlađi (Grgurević, Bartulović, Bušić...), izdržati taj pritisak. Lako bi mogli »puknuti«, a tada će Ćiro teško zaustaviti postepeno rušenje dugog niza domino pločica. </p>
<p>Rijeka je, pak, prilična nepoznanica. Za nedostatak vještina Tomislava Ercega u napadu, Riječani su doveli Petra Krpana i Zorana Zekića. Sasvim solidna kompenzacija, ali i problem jer će Elvis Scoria morati dosta pažnje i rada usmjeriti prema napadu. Vidjelo se to u Superkupu, vezna linija mnogo je bolje funkcionirala s obranom nego napadom. U svakom slučaju, nepoznanica je glede prvenstva mnogo. A upravo to jamči da bi prvenstvo moglo biti zanimljivo, nadamo se i bolje posjećeno.</p>
<p>Ljubomir Puškarić</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Bilo bi dobro pobijediti bez velikog napora</p>
<p>»Osijek će u ovom prvenstvu zasigurno mnogima pomrsiti račune«, kaže Ćiro</p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Na premijeri nove sezone Hajduk u srijedu navečer na Poljudu dočekuje Osijek. Trener bijelih Miroslav Ćiro Blažević upozorava na opasnost koju krije ta utakmica jer Splićani su već u mislima s Debrecenom. Za sraz sa Osječanima Ćiro ne može računati na Đolongu i Makarina koji imaju tri žuta kartona, te Brazilca Ricarda koji još nije dobio papire:</p>
<p>»Bilo bi najbolje kada bi Osječane dobili bez velikog napora, nekako lagano. No, svjesni smo da to tako neće biti, jer Osijek ima mladu dobru momčad koja će u ovom prvenstvu zasigurno mnogima pomrsiti račune. Njihov trener Ivo Sušak gledao je utakmicu protiv Rijeke i sigurno je da će postaviti takvu igru u nadi da njegova momčad ne izgubi. S druge strane nama su tri boda itekako neophodna na početku sezone«, rekao je trener »bijelih« Miroslav Ćiro Blažević. </p>
<p>Netko je dometnuo kako iz Maksimirske šume stižu najave kako će Dinamo biti deset bodova na kraju prvenstva ispred Hajduka:</p>
<p>»Na takvo što nemam komentara. Respektiram momčad Dinama i dobro je da tako oni razmišljaju, međutim, nisam opterećen dinamovcima«, dalje će Ćiro. </p>
<p>Iskoristio je priliku da Ćiro razjasni i nesporazum sa Frančićem:</p>
<p>»Frančić je moj veliki prijatelj i sigurno sam da ono što je on kazao da je nespretno interpretirano u medijima. Cijenim ga, uostalom na moju preporuku otišao je u Iran gdje je osvojio titulu prvaka« pojasnio je Blažević.</p>
<p>Ćiro još nije otkrio tko će zamijeniti požutjelog Đolongu, kaže da ima nekoliko solucija, pa čak razmišlja o tome:</p>
<p>»Čini mi se da sam nekako najbliži razmišljaju da igramo bez lijevog stopera, posebice ako Osijek istrči samo s jednim napadačem«, završio je Blažević.</p>
<p>Najvjerojatniji sastav: Kale, Žilić, Granić, Bartulović, Biščević, Damjanović, Grgurović, Kranjčar, Munhoz, Blatnjak, Bušić. </p>
<p>Ante Cibilić</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Zagreb na startu bez trenera na klupi</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – U redovima Zagreba ne kriju da im sasvim odgovara to što se zaboravilo na njihovo furiozno proljeće kada su od »fenjeraša« uvjerljivim igrama skočili na treće mjesto prošlog prvenstva. Na tim temeljima i praktički nepromijenjenom sastavu grade i prvenstveni start u srijedu protiv Slaven Belupa u Kranjčevićevoj u 18 sati. S naglaskom da na klupi Zagreba neće sjediti trener Mile Petković, ali ni njegov pomoćnik Igor Čalo jer nemaju ovjerene licence. Petković je bio u pravu kad je obvezni trenerski seminar krajem prošlog tjedna u Rogoznici označio terminski vrlo nepovoljnim jer je pao u trenutku završnog dotjerivanja momčadi. Zbog toga i Zagrebovog nastupa na turniru u Orašju, Petković i Čalo su zaobišli seminar i No, budući da su se ostali treneri unatoč brundanju i zauzetosti ipak pojavili na seminaru, prema Petkoviću i Čali nije se željela napraviti iznimka. To tim prije jer zahvaljujući računalima u našoj nogometnoj administraciji nema više mogućnosti vrdanja i izigravanja rokova. Nego, ili jesi ili nisi u računalu, i to je onda putokaz za službena lica prigodom ispisivanja službenog zapisnika utakmice u kojem, kako sada stvari stoje, njihovih imena neće biti u zapisniku.</p>
<p>No, kolikogod bi ta činjenica mogla utjecati na njegovu igru protiv respektabilnih Koprivničana, Zagreb je već ipak dovoljno stabilan, uigran i pripremljen. Jedina je Petkovićeva briga kako će se na startu snaći Vladimir Markotić. Riječ je o pridošlici iz sarajevskog Željezničara koji je odmah dobio veliku šansu, budući da su oba Zagrebova vratara, izvrsni Dragan Stojkić i pouzdani Josip Škorić, još neoporavljeni od samoozlijeđivanja na pripremama.</p>
<p>Zagreb će krenuti u sastavu: Markotić – Brnas; Labudović, Vrdoljak – Pelaić, Brkljača, Jakirović, Ibričić, Čutura – Bartolović, Vidović. [Zlatko Abramović]</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Gilardino konačno Milanov </p>
<p>Čelnici talijanskog nogometnog prvoligaša Milana napokon su uspjeli realizirati transfer Alberta Gilardina (23) iz Parme. Mladi napadač talijanske reprezentacije preselio je na San Siro uz odštetu od 25 milijuna eura.</p>
<p>Vodstvo Milana i Parme transfer Gilardina su dogovorili još tijekom prošle sezone, međutim, zbog složene pozicije u kojoj se nalazi Parme transfer je došao pod znak pitanja. Nakon bankrota prehrambenog diva Parmalata, Parma nema vlasnika i njome upravlja stečajni upravitelj kojeg je imenovala država. Zbog toga se priča oko Gilardina zakomplicirala, no Milan nije želio odustati i ipak je uspio rasplesti čvor. Gilardino, koji je u posljednje dvije sezone postigao 46 pogodaka za Parmu, nakon Christiana Vieria drugi je napadač koji je pojačao redove Milana ovoga ljeta. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Kraljevstvo za iskustvo</p>
<p>Zvijezde ovoljetnih transfera uglavnom su nogometaši koji su navršili ili prebacili tridesetu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Svojedobno su se dovitljivi navijači njemačke nogometne reprezentacije zdušno zabavljali javljajući se u program Eurosporta SMS porukama ironizirajući prosjek godina njemačke momčadi na Europskom prvenstvu u Belgiji i Nizozemskoj. U serijalu doskočica caklile su se i ovakve: »Nogometaš? Na kraju karijere? Bez budućnosti? Nema problema, još uvijek ima mjesta u njemačkoj reprezentaciji«; »Ako vidite kojeg njemačkog igrača, pomognite mu da prijeđe ulicu«; »Nastave li igrati još koju godinu, susrest će svoje unuke na terenu«; »Englezi bi protiv Njemačke trebali izvesti postavu iz 1966. godine. Tada bi bili izjednačeni po starosti«.</p>
<p> Svega smo se ovog prisjetili promatrajući prijelazni rok u Hrvata. Zvijezde ovoljetnih transfera uglavnom su nogometaši koji su navršili ili prebacili tridesetu što, dakako, ne smatramo posebnim minusom za hrvatski nogomet ili našu ligu. Pritom govorimo o onima koji su u novu sredinu došli u statusu pojačanja. Iznimke su 25-godišnji Eddy Bosnar u Dinamu te još trojica igrača koji nisu napunili tridesetu, ali su joj se »opasno« primaknuli - Renato Pilipović (28) u Puli, Edin Šaranović (29) u Slaven Belupu i Ivan Maroslavac (29) u Cibaliji.</p>
<p> Hajdukova najbitnija kupovina je 30-godišnji Goran Granić, donedavni Varteksov branič, koji će Vejićevim odlaskom u Sibir vjerojatno preuzeti ulogu dirigenta splitske obrane. Dinamo se također oboružao igračima koji su zakoračili u četvrto desetljeće. Silvio Marić i Dumitru Mitu imaju po 30, novi kapetan Zoran Mamić 34 godine. Istina, klub su u međuvremenu napustili Sedloski (31), Vasilj (30), Karić (31), Mujčin (35).</p>
<p> Edin Mujčin je, pak, nova - velika velička zvijezda. Karijeru će nastaviti u Kamen Ingradu, koji se pojačao i donedavnim igračem Rijeke, 31-godišnjim Jasminom Mujdžom. Osijek je vratio 33-godišnjeg Vuicu, dok je Rijeka laso zavitlala prema napadačima Zekiću i Krpanu. Obojica imaju 31 godinu, a popis Rijekinih pojačanja zaključuje godinu stariji Rendulić.</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Bodiroga u Romi </p>
<p>Dejan Bodiroga pronašao je novi klub. Nakon Barcelone zaigrat će u Romi kod svog »starog« trenera Svetislava Pešića koji je prije dvije godine s Bodirogom odveo katalonski klub do naslova europskog prvaka. Bodiroga je bio blizu povratka u Panathinaikos kojem je donio dva europska naslova (2000. i 2002. godine), ali se odlučio za Romu gdje će provesti sljedeće dvije sezone. Bodiroga je već igrao u Italiji, u Stefanelu kojima je donio naslov talijanskog prvaka 1996. godine, a u svojoj karijeri s reprezentacijom SCG ima dva naslova svjetskog prvaka (1998. i 2002.) i tri naslova prvaka Europe. [I. P. A.]</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Pereiro pobjednik 16. etape »Toura«</p>
<p>PAU</p>
<p> – Španjolac Oscar Pereiro (Phonak) pobjednik je 16. etape biciklističke utrke »Tour de France« vožene od Mourenxa do Paua u dužini od 180.5 kilometara. Pereiro je svoju prvu etapnu pobjedu na »Touru« osvojio prošavši ciljem u vremenu od 4:38.40 sati, ispred drugoga sunarodnjaka Xaviera Zandija (Illes Balears) i trećega Talijana Eddyja Mazzolenija (Lampre-Caffita) koji su ostvarili isto vrijeme. Pet dana prije kraja utrke vodstvo je u ukupnom redoslijedu zadržao Amerikanac Lance Armstrong (Discovery Channel) sa 2.46 minute prednosti u odnosu na Talijana Ivana Bassa (CSC), dok je od trećeg Danca Danca Michaela Rasmussena (Rabobank) trenutačno brži za 3:09 minuta. U srijedu je 17., najduža etapa ovogodišnjeg »Toura« od Paua do Revela u dužini od 239.5 km. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="38">
<p>Poziv muslimanima protiv »ideologije zla« </p>
<p>Vlada u Londonu želi da britanske džamije počnu provjeravati ljude koji dolaze u dodir s mladima</p>
<p>LONDON (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Britanski premijer Tony Blair primio je u utorak u Downing streetu vođe i predstavnike britanskih muslimana od kojih je zatražio da se energično suprotstave islamskom ekstremizmu. Susret je sazvan nakon terorističkog udara na London izvedenog 7. srpnja u kome je poginulo više od 50 ljudi. Na sastanku su bili nazočni i britanski oporbeni vođe Charles Kennedy i Michael Howard. </p>
<p>Vlada u Londonu želi da britanske džamije počnu provjeravati ljude koji dolaze u dodir s mladeži, slično kao što se to već čini u školama. Razgovaralo se i o mogućnosti da se britanske muslimanske škole koje djeluju kao nezavisne uključe u redovni obrazovni sustav. Također je predložena stroža kontrola islamskih propovjednika koji stižu iz inozemstva.</p>
<p>Britanska islamska zajednica šokirana je činjenicom da su iz nje potekla sva četvorica terorista odgovorna za nedavno londonsko krvoproliće. Trojica su bili potomci pakistanskih doseljenika, a četvrti, porijeklom s Jamajke, prešao je u Britaniji na Islam. Britanski imami izdali su u ponedjeljak kletvu (fatwu) kojom osuđuju nasilje u Londonu. </p>
<p>Pitanje je, međutim, imaju li islamski vođe, etablirani i ugledni akademici, političari i propovjednici koje je primio Blair, pravi način da se približe nezadovoljnim mladim muslimanima u Britaniji iz čijih se redova najlakše vrbuju bombaši i teroristi. Neki stoga predlažu osnivanje »grupe mladih obrazovanih muslimana« koje bi ekstremisti možda bili spremniji poslušati. </p>
<p>Po završetku sastanka, Blair je rekao da se svi nazočni iznad svega žele »suprotstaviti opakoj ideologiji ... i pobijediti je snagom razuma«. Najavio je i osnivanje radne grupe koja bi se trebala boriti protiv širenja ekstremističkih ideja. </p>
<p>Nakon tog sastanka, Blair je primio i afganistanskog predsjednika Hamida Karzaija koji je također oštro osudio militantni islam i samoubilačke napade. Sastanak u Downing streetu tek je početak osjetljivog dijaloga između vlade i britanskih muslimana. </p>
<p>No, Blairova vlada uzda se i u oštrije zakone. U ponedjeljak navečer ona je najavila uvođenje novih protuterorističkih mjera.. Militantnim islamskim propovjednicima bilo bi zabranjeno da potiču na terorizam. Novi zakon zabranjivao bi i čitanje terorističkih stranica na Internetu, nabavu materijala pogodnih za izradu bombi te odlazak na obuku u terorističke logore. Britanski ministar financija Gordon Brown organizira grupu stručnjaka za pranje novca koji će istražiti načine da se teroristima »zatvori financijska slavina«. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Iračko nasilje zaustavlja donatore</p>
<p>Irak poziva međunarodnu zajednicu da što prije uplati obećanih 33 milijarde dolara </p>
<p>Iračka vlada tvrdi da je spremna preuzeti odgovornost za obnovu električne mreže, i druge projekte infrastrukture</p>
<p>ANKARA (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - U jordanskoj prijestolnici Ammanu održava se dvodnevna međunarodna donatorska konferencija na kojoj se pokušava osigurati uplata ranije već obećanih 33 milijarde dolara za obnovu i izgradnju poratnog Iraka. Glavni organizatori konferencije - Svjetska banka i Ujedinjeni narodi, smatraju da je došao kritični trenutak kad je nužno investirati u manje proizvodne i druge projekte kako bi se otvorila nova radna mjesta i osigurao bolji životni standard većine Iračana. Zamjenik posebnog izaslanika UN-a za obnovu i osobni emisar Kofija Annana u Iraku Stefan de Mistura ukazao je na nužnost ujednačenog političkog i ekonomskog razvitka zemlje. Podsjetio je da će krajem ove godine biti održani opći parlamentarni izbori, pa će, rekao je, predstojećih šest mjeseci biti od ključne važnosti. »U tom kratkom vremenu moramo pokazati i dokazati Iračanima da im pomažemo i da se stvari kreću na bolje«, poručio je De Mistura. </p>
<p>Donatorski skup u Ammanu počeo je odavanjem počasti žrtvama terorističkih napada u Iraku i Londonu. To je neke darodavce već u startu navelo da posumnjaju kako njihovi novčani doprinosi u situaciji kada bijesne sukobi i napadi pobunjenika neće bitnije pomoći iračkoj obnovi i izgradnji. Zbog toga ne treba očekivati veći uspjeh ni ovog »popravnog donatorskog ispita«, jer niti jedna zemlja ne želi dati novac u nesigurnu sredinu. </p>
<p>Jedan od sudionika donatorskog skupa podsjetio je da je samo tijekom prošlog vikenda živote izgubilo oko 150 Iračana. I skorašnje suđenje bivšem iračkom diktatoru Saddamu Husseinu moglo bi povećati napetosti. Neodlučnost i sumnje pokušao je razbiti irački ministar planiranja Barham Saleh. On je, doduše priznao da je pojedinim donatorima teško i zamisliti bolju iračku budućnost u vrijeme kada neprestano stižu izvještaji o eksplozijama i ubijenima. Ustvrdio je, međutim, da je iračka vlada pored svih prepreka spremna preuzeti odgovornost za ostvarenje mnogih projekata, posebno obnovu električne mreže, vodovoda i drugih projekata infrastrukture. On vjeruje će uspješna izgradnja infrastrukturnih objekata, zajedno sa smanjenjem nezaposlenosti biti veliki udarac pobunjenicima.</p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Kinezi prodaju Europi više nego što ona želi </p>
<p>Prošle godine Europska unija je iz Kine uvezla robe za 126,7 milijardi eura, a izvezla za 48 milijardi</p>
<p>Predsjednik Europske komisije José Manuel Barroso završio je petodnevni posjet Kini prilikom kojeg je s kineskim partnerima raspravljao o minusima u inače veoma razvijenoj gospodarskoj razmjeni, koja - u konačnom zbiru - donosi golemi deficit Europi. </p>
<p>Europljani su, uostalom kao i Amerikanci i ostatak svijeta, fascinirani razvojem kineskog gospodarstva, ali i nezadovoljni što im Kinezi uspijevaju prodati više nego što od njih kupuju. Unija je upravo postala Kini najveći trgovinski partner (ispred SAD-a), a Kina je na drugom mjestu europskih partnera (iza SAD-a). Prošle godine Unija je iz Kine uvezla robe za 126,7 milijardi eura, a izvezla za 48 milijardi - deficit od 78 milijardi eura veći je nego s bilo kojim partnerom. </p>
<p> Pored jeftinog rada, kojem je teško konkurirati, Kini se zamjera i što je 1994. svoju valutu vezala uz američku po logici »kako dolaru tako i juanu«. Budući da je vrijednost dolara (i uz dolar vezanog juana) padala u odnosu na euro, ionako jeftina kineska roba bila je još jeftinija, što je dodatno poticalo izvoz. Zato se od kineske vlade traži da revalvira juan, »odveže« ga od dolara i dopusti da mu se vrijednost formira na tržištu. No, Peking zasad to ne želi. </p>
<p>Iako u razmjeni dobro prolazi, ni Kina nije potpuno zadovoljna, jer joj EU još ne ispunjava važne zahtjeve. U svibnju prošle godine je zatražila da EU ukine embargo na prodaju oružja uveden poslije krvavog gušenja prosvjeda na Tiananmenu 1989., te da se Kini prizna status tržišnog gospodarstva, čime bi Uniji bilo otežano uvođenje protudampinških tarifa na kinesku robu. Taj status je EU priznao Rusiji 2002. godine, iako Rusija nije članica Svjetske trgovinske organizacije, što Kina jest. Britanski ministar trgovine, Alan Johnson, izjavio je uoči Barrosova posjeta da će se taj status Kini priznati prije summita EU-Kina u rujnu, iako proizvođači niza europskih zemalja prigovaraju naglom povećanju uvoza kineskog tekstila i ostalih industrijskih roba. Europljani također traže da Kina obuzda krađu intelektualnog vlasništva i piratsku proizvodnju roba najpoznatijih svjetskih brendova.</p>
<p>Tomislav Butorac</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Merkel u Parizu: Razgovor sa Chiracom, dogovor sa Sarkozyjem</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Iako je čelnica njemačkih demokršćana (CDU) i kancelarska kandidatkinja na jesenskim izvanrednim izborima Angela Merkel u Francusku doputovala na poziv predsjednika, njezin susret s Jacquesom Chiracom nije glavna tema interesa europskih medija. Analitičari više pozornosti pridaju razgovorima koje će Merkel voditi s Nicolasom Sarkozyjem, ministrom unutarnjih poslova i šefom vladajuće stranke UMP koji ne skriva predsjedničke ambicije.</p>
<p>Merkel, koja bi aktualnog kancelara Gerharda Schrödera mogla naslijediti već u rujnu, i Sarkozy, koji se smjeni Chiraca nada 2007. predstavljaju - prema mišljenju mnogih komentatora - novo lice francusko-njemačke osovine. Konzervativni dvojac mogao bi revitalizirati oslabljeno partnerstvo Berlina i Pariza koje je dugo bila glavna pokretačka snaga EU-a. Zajednička im je želja jačanje transatlantskih odnosa, učvršćivanje veza s istočnom Europom, oprezan odnos prema Rusiji, reforma zajedničke poljoprivredne politike EU-a i protivljenje članstvu Turske u EU. </p>
<p>Julijana Štrbić</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Gvatemalska vlada ispričala se za pokolj 268 Indijanaca</p>
<p>Bilo je potrebno 23 godine i presuda Interameričkog suda za ljudska prava da bi se gvatemalska vlada napokon ispričala za pokolj gotovo 270 civila u zabačenom indijanskom selu u središtu zemlje. Potpredsjednik Gvatemale Eduardo Stein u ponedjeljak je osobno bio nazočan ceremoniji isprike u mjestu Plan de Sánchez, službeno preuzevši odgovornost vlade za pokolj koji se dogodio 18. srpnja 1982., za vladavine generala Efraína Ríosa Montta. Priznavši da je to indijansko selo praktički zbrisano »u plamenu i krvi« i da je vojska ubila 268 civila, Stein je obećao da će vlasti istražiti i ostale zločine za vrijeme 36-godišnjeg građanskog rata te da će identificirati krivce i suditi im. U tom je ratu, koji je okončan mirovnim sporazumom 1996., poginulo oko 200.000 ljudi. Kako sada podsjećaju mediji, samo 626 ubojstava službeno je pripisano vladinim snagama, premda se zna da su vojska i paramilitarni odredi smrti godinama nekažnjeno sijali smrt širom zemlje.</p>
<p>Prema presudi Interameričkog suda, gvatemalska vlada mora platiti novčanu odštetu od oko osam milijuna američkih dolara obiteljima žrtava te financijski pomoći u izgradnji sela i razvoju zajednice. No, već i samo priznanje vlasti da su vojnici počinili pokolje nad civilima, uglavnom Indijancima, važan je korak za ozdravljenje gvatemalskog društva, duboko podijeljenog u vrijeme građanskoga rata. </p>
<p>Gordana Tintor</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="43">
<p>Liječenje karijesa bez brusilica</p>
<p>Pomoću ozonoterapije uspješno se liječe bolesti poput paradentoze te sve vrste infekcija usne šupljine </p>
<p>»Probleme s aftama u usnoj šupljini imao sam dugi niz godina. Koristio sam brojne lijekove, no afte su mi u ustima ostajale i po tri tjedna. Bile su bolne i stvarale probleme. Kada sam doznao za liječenje pomoću ozona nisam dvojio. To više jer sam se za samo tri dana riješio česte i neugodne pojave«, rekao nam je Marko Bosak kojega je liječenje afti koštalo više od 180 kuna, koliko je platio tretman ozonoterapije. Naime, ljudima je manje poznato kako je to sredstvo zbog jakog oksidansa u medicini primjenjivo i kao dezinficijens. Zahvaljujući ozonu - relativno novoj i neznatno skupljoj metodi ozonoterapije u stomatologiji se izbjegavaju brušenja zubi u ranim stadijima karijesa. Pomoću njega uspješno se rješavaju i uznapredovale bolesti poput paradentoze ali i sve vrste infekcija usne šupljine – herpesa, afti (ulceracije sluznice) … </p>
<p>Stomatolog Domagoj Prebeg već dvije godine u suradnji s dr. Brankom Radonovom primjenjuje ozon u liječenju bolesti zubi i usne šupljine postižući zavidne rezultate. Prema njegovim riječima uz florid, ozon je dosad najjači poznati oksidans, čak pedeset puta intenzivniji od natrij-hipoklorida i inače u stomatologiji jakog sredstva za dezinfekciju. U većini slučajeva »ubija« gljivice, bakterije i viruse ne stvarajući pri tome u organizmu nikakve alergijske i toksične reakcije. Mikroorganizmi pak na ozon ne mogu stvoriti otpornost. </p>
<p>»Poslije svakog jela i pića, na zubima se stvara tanka ovojnica (plak) u kojoj se razvijaju bakterije koje proizvode kiseline. One nagrizaju zub istodobno se šireći na nagriženo područje. Tako nastaje karijes, kod ljudi najrasprostranjenija zubna bolest«, objašnjava dr. Prebeg. Dodaje kako je, kada je o tehnikama uklanjanja karijesa riječ, do sada jedini način bilo mehaničko čišćenje – brušenje – zuba. No pomoću ozonoterapije naslage karijesa mogu se sterilizirati i bez primjene brusilice, a u zubnu se šupljinu umeće tzv. sredstvo za remineralizaciju nakon čega se zub plombira. Metoda liječenja zuba ozonom, doznajemo, daleko je uspješnija i od drugih metoda liječenja težih oboljenja zuba. Jednom kad karijes probije zubnu caklinu, bakterije dospijevaju u mekaniji dio zuba (dentin), gdje je njihov prodor brži. »Kod tako dubokih karijesa, nakon uklanjanja mrtvog dijela zuba, ozonom se sterilizira preostali živi dio tkiva tako što se unište svi mikroorganizmi. Poslije tretmana zub se može zatvoriti privremenom ili trajnom ispunom, odnosno plombom« kaže dr. Prebeg.</p>
<p>Ukoliko su bakterije karijesa prodrle kroz živac zuba, te su nakon toga inficirale i njegov potporni aparat (dio između zubnog korijena i kosti čeljusti) te čak i samu kost, mora se ukloniti zubni živac. Tada se pomoću ozona sterilizira zubni kanal a njegovim prodorom pak, sterilizira se okolno tkivo zuba, ligamenti i kost. Na taj se način sprječava širenje upale.</p>
<p>Prebeg napominje kako kod parodontitisa kao i kod karijesa slični bakterijski procesi uzrokuju destrukciju potpornog aparata zuba prodirući u parodont džepa koji podupire zub. Teža oboljenja parodontitisa obično se liječe antibioticima, ali rezultati liječenja vidljivi su tek nakon dužeg razdoblja nego što je to liječenje ozonom. Primjena ozonoterapije je lokalna, a prednost joj je što se zadržava samo na tretiranom mjestu za razliku od antibiotika koji umnogome opterećuju želudac, jetra, bubrege… Prvi se rezultati vide već nakon nekoliko dana, a četrdesetak sekundi izlaganja bolesnog tkiva ozonu ne zahtijeva dodatno liječenje. Manjak kisika u organizmu smanjuje sposobnost organizma da se obrani od mnogih bolesti a ova metoda osim što eliminira sve vrste mikroorganizama dodatno kisikom obogaćuje tkivo. Ponajprije pospješuje cirkulaciju, dotok hranjivih tvari odnosno obrambenih stanica u bolešću zahvaćeni dio tkiva, tako da rane liječene tom metodom - umjesto uobičajenih nekoliko tjedana - zacjeljuju već za nekoliko dana.</p>
<p>Ozon prijetnja virusu HIV-a</p>
<p>Ozon u prirodi, u manjim količinama, nastaje udarom munje i prilikom sijevanja, te udaranjem valova o stijene. Najveći dio ozona stvara se u stratosferi. Molekule kisika na tim visinama upijaju velike količine štetnog UV zračenja stvarajući određenim kemijskim procesima ozon. Istraživanja provedena u Njemačkoj pokazala su da se terapijom ozonom uništava 98 posto virusa HIV-a u laboratorijskim uvjetima. To, tvrde liječnici, može donijeti ohrabrujuće pomake u borbi protiv aidsa.</p>
<p>Katarina Hrnjkaš</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Potraga za prividom</p>
<p>Žene u kratkotrajnu vezu ulaze iz nezadovoljstva i želje za promjenom a muškarci kako bi se dokazali</p>
<p>Preko ljeta ljudi više putuju i više vremena posvećuju druženju. U novoj, ugodnoj okolini</p>
<p> - na moru, na selu, u planini rješavaju se tereta svakodnevnih problema te se uglavnom koncentriraju na užitke. Ne čudi nas da su mnogi tada ležerniji i opušteniji, a i maske koje nosimo tijekom godine, htjeli to ili ne, spontano padaju! U takvim se situacijama i ugodnim okruženjima ljudi i zaljubljuju. Ipak, zaljubljivanje slobodnih, tzv. »single« osoba treba razlikovati od ljetnog flerta onih u braku, kaže psihoterapeut dr. Milan Košuta. Ljetni flert ili nevjera uvijek je znak kako nešto u postojećoj vezi nije u redu, jer flert osobi zapravo služi kao ispušni ventil. Druga osoba, odnosno nova povezanost, zapravo je ona u kojoj se još nije dogodio gubitak dostojanstva. </p>
<p>To bi značilo kako u njoj nema ignoriranja odnosno maltretiranja ili zlostavljanja kako se to može događati u postojećoj vezi ili braku. Novo »biće« nam zapravo može poslužiti kao netko s kime među ostalim možemo ogovarati (prijašnjeg) partnera ili jednostavno u njegovom društvu stvaramo privid kako postoje ljudi koji su »bolji od prijašnjeg ili sadašnjeg«... partnera. </p>
<p>Takve veze nikada ne potraju, jer se u njih ne ulazi s namjerom za stvaranjem dublje povezanosti. Relativno nepoznavanje osobe s kojom se ulazi u flert važno je radi očuvanja privida »idealnosti« i situacije gdje se gubitak dostojanstva niti u kojem slučaju neće moći dogoditi. Nakon flerta osoba se vraća u svoju vezu koja je tada u još goroj situaciji nego prije, jer se ništa nije promijenilo, a stvari koje su se trebale riješiti razgovorom samo su potisnute. Ljetni flert djeluje samo na simptome, ali ne otklanja uzrok poručuju psihoterapeuti.</p>
<p>»Učinak je sličan apaurinu, radi se samo o smanjenju napetosti, ali se situacija zbog njega ne popravlja niti problemi rješavaju« kaže dr. Košuta. Dodaje kako ljetnom flertu na različit način pristupaju žene i muškarci. Tako će žene u novu kratkotrajnu vezu lakše pobjeći zbog nezadovoljstva, nadajući se kako bi se iz flerta ipak moglo razviti nešto novo, odnosno kako bi se život ipak mogao promijeniti. Muškarci pak, u takav flert ulaze kako bi se dokazali. Našoj je kulturi svojstveno, a čak na neki način i poželjno da muškarac ima puno partnerica kako bi se osjećao moćno. Najbolji su primjer za to po Dalmaciji prepoznatljivi »galebovi« koji se u muškom društvu nerijetko hvale svojom lovinom. To je zapravo čudnovat primjer da se netko hvali time kako je zapravo neinteligentan, kaže dr. Košuta. </p>
<p>Ponajprije stoga jer je nesposobnost da se sa jednom osobom ostvari potpuni ljubavni odnos, odnosno neprestana potraga za što više partnerica znak nedostatka jednog dijela inteligencije, tvrdi struka. Muškarcima i ženama koji ulaze flert zajedničko je to da se nalaze u situaciji niskog samovrednovanja, s time da je reakcija na flert kod muškarca dokazivanje, a kod žena traženje izlaza. »Povratak u staru vezu trebao bi suočiti osobu s pitanjem što ne valja u postojećem odnosu to više jer treba spoznati je li takvo stanje promjenjivo na bolje, može li se prijeći preko toga i koliko je to osobi važno. Ako jest, a uisitinu je nemoguće situaciju promijenti, tada se treba dogoditi prekid« zaključuje dr. Košuta. </p>
<p>Dina Ivan</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="45">
<p>Malverzacije u »Domu sportova« </p>
<p>Prvoosumnjičeni je bivši direktor NK Zagreba i Zagrebačkog sportskog saveza Ante Vrdoljak</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Temeljem zahtjeva Državnog odvjetništva i kaznene prijave poduzeća »Dom sportova«, policajci iz Odjela gospodarskog kriminaliteta proveli su kriminalističku obradu nad nekadašnjim direktorom nogometnog kluba Zagreb i predsjednikom Zagrebačkog sportskog saveza Antom Vrdoljakom (60), Matom Peraicom (59) i T.P. (57). Naime, Vrdoljaka i Peraicu se tereti da su zloporabili ovlasti u gospodarskom poslovanju, dok se Vrdoljaka i T.P tereti i za zloporabu položaja i ovlasti. </p>
<p>Tako je utvrđena osnovana sumnja da su Vrdoljak kao tadašnji direktor radne organizacije »Dom sportova« i zamjenik predsjednika Nadzornog odbora trgovačkog društva »Športski dom«, te Peraica kao pomoćnik direktora »Doma sportova« i direktor »Športskog doma« 1996. godine osnovali »Športski dom«, a potom i zaključili ugovor o partnerstvu između tih dviju poduzeća kojim su »Športskom domu« omogućili besplatno korištenje ugostiteljskog prostora od 31. siječnja 1998. do 8. travnja 2002. godine, a čime su »Dom sportova« oštetili za 1.070,847 kuna. </p>
<p>Nadalje je utvrđeno da je Vrdoljak kao direktor, a time i ovlaštena osoba za potpisivanje dokumentacije platnog prometa »Doma športova« u likvidaciji i T.P. kao likvidator zloporabili položaj jer su jednom zagrebačkom osiguravajućem društvu uputili dopis u kojem se navodilo da 62 police životnog osiguranja, kojima je ugovaratelj »Dom sportova« prenose na nove osiguravatelje - zaposlenike tog poduzeća kao zakonske nasljednike police, čime su djelatnicima poduzeća omogućili podizanje premija životnog osiguranja u iznosu od 77.486 eura, čime je »Dom sportova« oštećen za 581.150 kuna. </p>
<p>Ukupna je pak materijalna šteta. kojom je oštećen »Dom sportova«, 1.651,997 kuna. </p>
<p>Protiv troje osumnjičenih podneseno je posebno izvješće Općinskom državnom odvjetništvu u Zagrebu. </p>
<p>Mladen Bokulić</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Izrađen foto-robot pljačkaškog dvojca</p>
<p>ŠIBENIK</p>
<p> - Šibenska policija i dalje intenzivno traga za počiniteljima pljačke u poslovnici Splitske banke koja se dogodila 15. srpnja u 15.55 sati. Počinitelji pljačke su dvojica nepoznatih muškaraca koji za vrijeme pljačke nisu bili maskirani pa su službenice banke bez većih problema opisale njihov izgled na temelju čega je u policiji napravljen njihov foto robot. Nepoznati dvojac je banuo u poslovnicu Splitske banke koja se nalazi neposredno uz glavni gradski trg Poljanu i pištoljima zaprijetio trima zaposlenicama banke. Nakon toga iz blagajne su ukrali veći novčani iznos s kojim su se potom udaljili u smjeru Doma zdravlja. Za vrijeme pljačke u banci, srećom, nije bilo stranaka. Neslužbeno se saznaje da su pljačkaši odnijeli između 300 i 350 tisuća kuna. S obzirom da su se dvojica nepoznatih muškaraca na pljačku banke odlučili usred bijela dana i to nemaskirani, pretpostavlja se da nisu sa šibenskog područja. Sat i pol prije pljačke šibenske poslovnice Splitske banke, pljačka se dogodila i u Splitu pa se vjeruje da su pljačkaši na »dalmatinskoj turneji«. U policiji nam kažu da su prema dosad prikupljenim podacima došli do saznanja da se radi o dvojici muškaraca starih između 25 i 30 godina. Obojica su srednje tjelesne građe, bili su odjeveni u traperice i bijele majice kratkih rukava. Jedan je na glavi imao tamno plavu kapu šiltericu , a drugi maskirni šešir. Policija i nadalje moli sve građane koji su u vrijeme pljačke prolazili Poljanom, odnosno koji su zatekli u blizini poslovnice Splitske banke, da svoja zapažanja jave policiji. Policija će protiv počinitelja pljačke podnijeti kaznenu prijavu za razbojništvo.</p>
<p>Jadranka Klisović</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Škole i vrtići na meti vandala</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Tijekom proteklih dana nekoliko se zagrebačkih škola i vrtića našlo na meti vandala. </p>
<p>Nepoznati počinitelji su na ulaznim vratima osnovne škole na području Centra razbili dva stakla, a utvrđena je manja materijalna šteta. U noći na ponedjeljak nepoznati su razbili i tri stakla na školi u Trnju. Materijalna šteta iznosi oko 500 kuna. Oštećena je i škola u Listopadskoj ulici na Trešnjevci kada su nepoznati počinitelji u ponedjeljak razbili čak osam stakala no, materijalna šteta još nije utvrđena. Također na Trešnjevci, u Humskoj ulici, oštećen je i dječji vrtić kada su nepoznati počinitelji razbili ulazna vrata. Materijalna šteta iznosi oko 800 kuna. Nepoznati počinitelji su tijekom vikenda i na dječjem vrtiću u Trnskom oštetili dva željezna nosača na prozorskoj roleti te dvije ukrasne lajsne s vrata, a materijalna šteta iznosi oko 900 kuna.</p>
<p>Krunoslav Borovec, načelnik Ureda načelnika PU zagrebačke, istaknuo je da je pojava vandalizma tijekom ljetnih mjeseci kada nema škole, izraz dječjeg revolta jer im nisu osigurani adekvatni sadržaji koji bi ih zabavili, a mogli bi biti organizirani u školama koje i tako zjape prazne. [Maja Ibrišimović]</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Tijela dupina na obdukciji</p>
<p>RIJEKA</p>
<p> - Dojavu o pronalasku mrtvih dupina kod Krka dobili smo posredno no ipak smo pokrenuli istragu da vidimo što se dogodilo, rekao je u utorak na konferenciji za novinare Damir Živko, načelnik Odjela općeg kriminaliteta u PU primorsko-goranskoj. Prvi mrtvi dupin, navodno proboden nekim oštrim predmetom, viđen je u subotu oko podne kod Baške na otoku Krku. Njegovo truplo potom je otplutalo ili potonulo pa ga djelatnici lošinjskoga instituta za istraživanje i zaštitu mora Plavi cvijet, koji su prvi dobili informacije o stradalim dupinima, nisu ni tražili. Navodno se policijska potraga za njim preselila južno u pravcu Senja. Drugo truplo pronađeno ja nakon nekoliko sati u blizini Krčkoga mosta. Na trbuhu životinje bilo je nekoliko ubodno-reznih rana. Truplo tog dupina, također, je poslano na seciranje nakon čega će se utvrditi točan uzrok uginuća, pa će policija imati konkretniji putokaz za nastavak istrage, rekao je načelnik Živko novinarima. </p>
<p>Tomislav Rukavina</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Odštetu zadržao za sebe </p>
<p>Tužiteljstvo zatražilo da se Rovišnjak, koji se nalazi u pritvoru u Remetincu, osudi na 10 mjeseci zatvora</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Protiv odvjetnika Vatroslava Rovišnjaka (46), Općinsko državno odvjetništo podiglo je optužni prijedlog, u kojem ga se tereti da je T. B, stranku koju je zastupao u sudskom sporu, zloporabom položaja i ovlasti, u kolovozu 2002. godine, oštetio za 28.000 kuna. Novac kojeg je T. B, temeljem presude Općinskog suda u Zagrebu dobio u sporu naknade štete, Rovišnjak je kao odvjetnik i bivši punomoćnik oštećene stranke zadržao za sebe. Osiguravajuća kuća »Croatia osiguranje«, nakon sudske presude 2. kolovoza 2002, sporni je novac doznačila na Rovišnjakov žiro-račun otvoren u »Zagrebačkoj banci«. Temeljem punomoći, kako stoji u optužnom prijedlogu, optuženi odvjetnik podigao je s računa novac namijenjen njegovu klijentu, ali mu ga nije predao. Državno odvjetništvo zatražilo je da se Rovišnjak, koji se nalazi u pritvoru u Remetincu, zbog zloporabe ovlasti i nanošenja štete osobi koju je zastupao, osudi na 10 mjeseci zatvora. Kao svjedoci, predloženi su oštećeni T. B. i Zdenka Čus, predstavnica »Croatia osiguranja«. Početak suđenja najavljen je za listopad.</p>
<p>Anita Krmek</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="50">
<p>Čak 67 posto građana protiv GM hrane</p>
<p>Među protivnicima genetski modificiranih proizvoda prednjače stanovnici Korduna, Banovine, Istre, Primorja i Gorskog Kotara</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Svega osam posto hrvatskih građana iskazuje bezrezervnu spremnost konzumiranja genetski modificiranih (GM) namirnica, ali ih gotovo 67 posto naglašava da ni pod kojim uvjetima ne žele konzumirati takvu hranu, rezultati su najnovijeg istraživanja GfK - Centra za istraživanje tržišta provedenog na uzorku od tisuću ispitanika starijih od 15 godina. </p>
<p>Među protivnicima genetski modificiranih proizvoda prednjače stanovnici Korduna, Banovine, Istre, Primorja i Gorskog Kotara, u dobi od 35 do 64 godine, te s visokom naobrazbom.</p>
<p>Nešto više od 16 posto ispitanih drži da ne zna dovoljno o GM namirnicama, dok ih više od osam posto ne zanima jedu li takve proizvode. Za genetski modificirane namirnice čulo je 92 posto hrvatskih građana, od kojih 95 posto živi u Zagrebu i okolici.</p>
<p> Među njima najviše ih je u dobi od 25 do 44 godine, s visokom stručnom spremom i prosječnim mjesečnim prihodima kućanstva iznad 8500 kuna. </p>
<p>U osam zemalja Europske unije (Njemačka, Francuska, Španjolska, Austrija, Poljska, Italija, Nizozemska i Velika Britanija) 40,4 posto ispitanih ni pod kojim uvjetima ne želi konzumirati GM hranu, 27 posto ih nema dovoljno informacija o tome, 17,8 posto spremno je konzumirati GM namirnice, a 14,8 posto ih je nezainteresirano, odnosno svejedno im je ima li GMO-a u hrani. </p>
<p>Najoštriji protivnici genetski modificirane hrane su Austrijanci i Francuzi, kojih 59,2 odnosno 51,3 posto ni pod kojim uvjetima ne bi konzumiralo takve proizvode. </p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Roland Berger: Hrvatska se treba okrenuti starijim gostima </p>
<p>Europski turist godišnje za odmor potroši 615 eura, s tim da su najbolji potrošači turisti starije dobi, posebno oni iznad 70 godina koji za odmor potroše oko 850 eura</p>
<p>Broj turističkih noćenja u Hrvatskoj (ukupno 47,797 milijuna) lani je dosegao tek 77 posto predratne brojke (u 1989. ostvareno je 61,849 milijuna noćenja), a taj je rast vrlo spor. Nekoliko je razloga sporog oporavka turizma - osim što Hrvatska nema jasnu poziciju na globalnom turističkom tržištu, jedan od njih je i nedostatan marketing usmjeren na privlačenje ciljanih skupina turista iz glavnih emitivnih zemalja, zatim ekstremna sezonalnost hrvatskog turizma i istodobno slaba ili nikakva ponuda van sezone, nedostatak hotelskih kapaciteta, posebno onih s četiri i pet zvjezdica, te ograničena ponuda pratećih usluga«, istaknuo je Julijan Pötzl, predstavljajući studiju o međunarodnim trendovima u turizmu i njihovu učinku na Hrvatsku, koju je sačinila konzultantska tvrtka Roland Berger i koja će biti predočena i Hrvatskoj turističkoj zajednici i drugim institucijama nadležnima za turizam.</p>
<p>Primjerice, kako se navodi u studiji, od pet županija na obali, samo Primorsko goranska i Dubrovačko-neretvanska raspolažu s hotelima kategorije od pet zvjezdica (ukupno ih je 11), hotela s četiri zvjezdice je 59, a najviše ih je s tri zvjezdice (čak 295) i dvije (159), a 33 hotela ima samo jednu zvjezdicu. Hrvatska bi, rečeno je, trebala voditi više računa o tri glavna trenda na turističkom tržištu - tzv. svjesno plaćanje dodane vrijednosti, odnosno činjenice da se povećava potrošnja na mjestu gdje se provodi odmor, a smanjuju se troškovi smještaja i putovanja, zatim kraće trajanje odmora (tri do četiri dana, ali ih je zato više tijekom godine) i činjenicu da gosti ne žele biti na jednom mjestu već žele i izlete u okolicu, te mogućnosti bavljenja sportskim i drugih aktivnostima, među kojima posebno visok rast bilježi golf. Jedan od trendova koji Hrvatska nije uzela u obzir jest godišnji rast od pet-šest posto kulturnog i izletničkog turizma. Konačno, jedan od trendova jest i veliki rast broja starijih i financijski bolje stojećih turista, takozvanih »golden oldies«, koji imaju više slobodnog vremena i ne čekaju sezonu da bi išli na odmor. Stoga bi Hrvatska umjesto kupališne »more i sunce« trebala svoju ponudu repozicionirati u skladu s novim trendovima na tržištu. Uz to, trebala bi se ugledati na druge zemlje u kojima putničke agencije nude jeftine last minute turističke aranžmane u ranoj i kasnoj sezoni te omogućiti poslovanje diskontnim zrakoplovnim kompanijama.</p>
<p>»Hrvatska bi trebala primijeniti koncept integriranog turizma s jasnim pozicioniranjem regija u razini usluga i segmenata gostiju, kao i regionalnim razvojem u skladu sa središnjim planom. To mora uključivati poboljšanje ponude usluga određenom segmentu gostiju i sezonskim mogućnostima, kao i osiguranje dovoljnih kapaciteta i lagan pristup zrakoplovom ili kopnom. Međunarodno iskustvo dokazuje da primjena takvog koncepta povećava iskorištenost kapaciteta za pet do deset posto godišnje, povećava lojalnost gostiju za 20 do 30 posto, a time omogućava pet do 15 posto veću zaradu«, kazao je Vladimir Preveden, direktor zagrebačkog ureda tvrtke Roland Berger Strategy Consultants.</p>
<p>Nives Matijević</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Izgledno poništenje natječaja za prodaju Energopetrola</p>
<p>Direktor Federalne agencije za privatizaciju Rešad Žutić treba predložiti kako nastaviti privatizaciju Energopetrola</p>
<p>SARAJEVO</p>
<p> - Poništenje natječaja za dokapitalizaciju sarajevske naftne kompanije Energopetrol trenutačno je najprihvatljivija opcija, kazao je federalni premijer Ahmet Hadžipašić.</p>
<p>Podsjetimo, novi problemi iskrsnuli su nakon otkrivanja »skrivenoga« duga Energopetrola u iznosu od oko 10 milijuna eura, kojeg najpovoljniji ponuđač na natječaju, konzorcij Ine i Mola, nije želio prihvatiti.</p>
<p>»Na posljednjoj sjednici Vlade Federacije BiH pojavila su se dva prijedloga za izlaz iz problema zbog dodatnog duga Energopetrola. Jedan je da se raspiše novi natječaj, a drugi da se nastave pregovori s konzorcijem Ine i Mola. Nastavak pregovora bez definiranog puta otklanjanja prepreka koje su se pojavile umanjuje izglede za kvalitetan završetak projekta«, izjavio je Hadžipašić, podsjetivši kako HVB ima hipoteku na 25 Energopetrolovih objekata.</p>
<p>»Imamo još 75 dana da dovršimo proces dokapitalizacije Energopetrola. Ako neizvjesno uđemo u nastavak pregovora, može se dogoditi da to ne donese ništa dobroga i da HVB banka aktivira svoju hipoteku. Smatram da je prihvatljivije rješenje poništenje natječaja i ponavljanje procedure kako bismo pokušali doći do dogovora s ovim ili nekim drugim partnerom«, istaknuo je Hadžipašić.</p>
<p>Direktor Federalne agencije za privatizaciju Rešad Žutić, novi koordinator projekta, na idućoj bi sjednici Vlade trebao predložiti kako nastaviti projekt dokapitalizacije Energopetrola. Premijer Hadžipašić tvrdi da će Vlada učiniti sve što može da Energopetrol ne ode u stečaj.</p>
<p>Federalni ministar za industriju, energetiku i rudarstvo Izet Žigić izjavio je da - ako se u iduća tri dana ne nađe rješenje za dodatno iskazane dugove `Energopetrola - kao jedina opcija ostaje poništenje natječaja i raspisivanje novog.</p>
<p>»Trošiti dodatne napore na razgovore s konzorcijem koji ne daje nikakve naznake da bi mogao prihvatiti izmirenje tog duga jest gubljenje vremena«, kazao je Žigić, a objavio Dnevni avaz.</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Jolly JBS: Svoju budućnost vidimo u spoju turizma i trgovine</p>
<p>Tvrtka Jolly JBS ponudila je 30 milijuna kuna za 62,15 posto dionica, a u dokapitalizaciju će uložiti još 25 milijuna kuna</p>
<p>ŠIBENIK</p>
<p> - Josip Stojanović Jolly, vlasnik trgovačke tvrtke Jolly JBS, bit će novi većinski vlasnik Vodičanke, odlučio je Upravni odbor HFP-a. Time je završen višegodišnji pokušaj privatizacije te hotelske kuće koja u svom sastavu ima hotele Puntu i Olimpiju, depandanse, vile, sportske terene i druge prostore. Jolly će za 62,15 posto dionica platiti 30 milijuna kuna, a u dokapitalizaciju će uložiti još 25 milijuna kuna, sve u sljedeće dvije godine. Obvezao se i pokriti gubitke koji danas iznose oko 100 milijuna kuna, te zadržati sve zaposlene iduću godinu, a u sljedeće dvije godine zaposliti još 30 radnika. Senka Ramljak, predsjednica Uprave Jolly JBS-a, ističe da kupnja većinskog dioničkog paketa jedne turističke kuće zapravo predstavlja logičan slijed, jer se »zna da trgovina i turizam idu ruku pod ruku«.</p>
<p>»U dugoročnim planovima razvoja već smo imali razvoj turizma, i to upravo u Vodicama gdje imamo 16.000 četvornih metara atraktivnog prostora gdje je danas naš trgovački centar i tu smo namjeravali do 2007. izgraditi turističke kapacitete. U međuvremenu nam se 'dogodila' kupnja Vodičanke što je ubrzalo naše razvojne planove u turističkom sektoru. U prvoj fazi nastojat ćemo podići kvalitetu smještaja, odnosno u hotelima postići kategoriju od četiri turističke zvjezdice, te kod hotela Olimpija dograditi aneks sa stotinjak soba. Prodaja hotela ne pada nam na pamet. Svjesni smo da je kupnja većinskog paketa dionica Vodičanke ulog na duže staze, a svoju budućnost vidimo u spoju turizma i trgovine«, rekla je Senka Ramljak. Ističe i da su Vodičankini smještajni kapaciteti odavno bukirani, a u pet ovogodišnjih mjeseci plan je premašen za osam posto.</p>
<p>Dodala je da u ponudi za kupnju dionica koju su poslali HFP-u imaju bankovnu garanciju Hypo Alpe-Adria banke koja ih prati u svim razvojnim projektima.</p>
<p>Inače, Jadranska banka raspolaže s deset posto dionica Vodičanke te ima fiducijarno vlasništvo nad dijelom nekretnina, Dom holding ima 15 posto dionica, Vladin Ured za upravljanje imovinom devet posto, a ostatak mali dioničari.</p>
<p>Jadranka Klisović</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>UMTS-om pokriveno 30 posto stanovništva</p>
<p>Treći mobilni operater Tele2 najavio je pokretanje UMTS-a u veljači 2006. godine </p>
<p>Dva hrvatska mobilna operatera, T-Mobile i VIPnet, ostvarila su 30-postotnu pokrivenost hrvatskog stanovništva trećom generacijom mobilne telefonije (UMTS).</p>
<p>Navedenom su pokrivenošću, kako ističu iz obje tvrtke, u pola godine i puno prije zadanog roka ispunili uvjete iz koncesijskih ugovora, kojima je određeno da s komercijalnim radom u UMTS mreži počnu do ljeta ove godine te da u prve dvije godine tom mrežom pokriju najmanje 25 posto stanovništva.</p>
<p>Operateri su koncesijske ugovore za UMTS s Hrvatskom agencijom za telekomunikacije potpisali sredinom prosinca prošle godine, na razdoblje od 20 godina, za što su platili naknadu od po 132 milijuna kuna. Treći mobilni operater Tele2 najavio je pokretanje UMTS-a u veljači iduće godine, nakon što 20 posto stanovništva pokrije vlastitim GSM/DCS 1800 signalom. Četvrta koncesija za UMTS na domaćem tržištu, prema koncesijskim ugovorima, bit će na raspolaganju 2009.</p>
<p>T-mobile pustio je UMTS mrežu u komercijalni rad sredinom lipnja ove godine i trenutačno tom mrežom ima 27-postotnu pokrivenost, odnosno četiri velika grada. Naime, Zagreb je solidno pokriven UMTS-om, Rijeka, Split i Osijek imaju UMTS signal, a 3G mrežom od početka srpnja pokriven je i dio Dubrovnika. Do kraja godine planiraju prijeći 30 posto populacijske pokrivenosti.</p>
<p>Problem je što se na hrvatskom tržištu, slično kao i u Europi, nudi tek nekoliko mobilnih uređaja koji podržavaju UMTS, što nije dovoljno za jaču promociju usluga te mreže na tržištu. Ulaganje u UMTS tehnologiju dugoročno je isplativo, jer se očekuje da će veliki dio usluga prijenosa podataka u konačnici biti upravo putem UMTS-a, a da će GSM tehnologija i dalje primarno služiti za govornu uslugu i SMS poruke.</p>
<p>VIPnet je tijekom prve polovice ove godine već promovirao dvije usluge temeljene na UMTS tehnologiji, City Broadband (usluga bežičnog prijenosa podataka uz korištenje podatkovne kartice Vodafone) i video telefoniju. [M.P.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="55">
<p>Bira se spasilački helikopter</p>
<p>Proziva se Hiko, ali i prešućuje da ni jedna druga tvrtka u Hrvatskoj još nije registrirala helikoptere</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Do kraja ovog mjeseca Vladino povjerenstvo za organizaciju i koordinaciju na čelu s potpredsjednikom Vlade Damirom Polančecom trebalo bi donijeti odluku o koncesionaru koji će sljedećih minimalno deset, a najviše 20 godina u Hrvatskoj obavljati projekt Višenamjenske helikopterske službe (VHS).</p>
<p>Tvrtka koja dobije ovaj posao smatrat će se Vladinim partnerom, a zauzvrat će moći računati na sigurne godišnje isplate s obzirom na to da će se projekt naslanjati na državni proračun. Iako je natječajnu dokumentaciju otkupilo šest ponuđača, ponude je predalo njih pet, a u užem izboru, kako se može čuti iz dobro obaviještenih krugova, ostalo je njih tri. To su: Helikompanija (Hiko) iz Hrvatske, Elilario iz Italije i Delta System iz Češke. Orka film u vlasništvu Hrvoja Čermaka i Canadian Helicopters Company (CHC), prema Vjesnikovu izvoru, poslale su manjkave ponude. To otprilike znači da se temelje na pismima namjere i da bi im trebalo određeno vrijeme potrebno za organiziranje VHS-službe, a to nije ono što se traži u natječaju. Naime, onaj tko dobije koncesiju morat će, kako sada stvari stoje, moći poletjeti već početkom kolovoza. A jedina tvrtka iz natječaja koja bi to mogla izvesti u tako kratkom roku jest Hiko, koja je registrirala dva helikoptera i zaposlila šest iskusnih pilota, mahom iz Domovinskog rata. Svi oni zadovoljavaju stroge uvjete VHS-a (više od tisuću sati leta) i prošli su tečajeve u sjedištu Eurocoptera, vodećeg svjetskog proizvođača civilnih helikoptera. Upravo ta činjenica, smatraju ostali sudionici natječaja, govori u prilog tezi da je natječaj zapravo namješten. Kažu: »Hiko se predobro pripremio.« </p>
<p>No, s druge strane, prešućuje se činjenica da na kraju natječaja ni jedna od tvrtki još nije registrirala helikopter u Hrvatskoj. Taj upravni postupak nije kraći od mjesec dana pa tvrtke ne bi ni mogla »poletjeti« u zadanim rokovima. Također, neke tvrtke nude tipove helikoptera koji se ne nalaze u Registru civilnih zrakoplova Hrvatske, a zahtjev za homologaciju također traje mjesec dana... Da se o pilotima i ne govori - moglo bi se dogoditi da nadzor hrvatske granice obavljaju strani piloti. Manje je poznata stvar da u VHS spada nadzor granica. Tako bi morsku granicu koje se, kako je poznato, ne pridržavaju talijanski ribari mogli, recimo, nadgledati talijanski piloti... </p>
<p>Claudio Kramarić</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Tko ima moralno pravo protiviti se pokusima na životinjama </p>
<p>Pokuse je bilo nužno učiniti na životinjama, kao i sve druge pokuse u znanosti</p>
<p>Pokuse zamišljene na Veterinarskom fakultetu bilo je nužno učiniti na životinjama, kao i sve druge pokuse u svijetu znanosti, u trenutku kada se želi testirati efikasnost pripravka, lijeka, novoga gena, proteina i slično, odgovara na Vjesnikova pitanja elektroničkom poštom iz SAD-a prof. dr. Slobodan Vukičević, glavni nositelj projekta istraživanja BMP-a. Naime, u sklopu tog istraživanja nedavno su obavljeni i pokusi na psima biglovima na Veterinarskom fakultetu, koji su izazvali opće zgražanje javnosti.</p>
<p>Kako nam objašnjava, na taj se način diljem svijeta istodobno istražuju moguće štetne pojave. U Hrvatskoj ne postoje ustanove koje drže životinje u svrhu znanstvenih istraživanja pa ih je potrebno uvoziti. »Hrvatska, osim toga, nema razvijenu znanost koja otkriva i istražuje nove lijekove«, kaže Vukičević i dodaje da je u konkretnom slučaju riječ o bjelančevini iz skupine koštanih morfogenetskih proteina (BMP), i to iz podskupine hrskavičnih morfogenetskih proteina koji su otkriveni od 1990. do 1994.</p>
<p>»Trebalo je mnogo godina da dobijemo dovoljnu količinu kvalitetne bjelančevine za pretklinička ispitivanja, a što je još važnije da osmislimo kako ćemo taj lijek za cijeljenje koštanih, a možda i hrskavičnih defekata, zadržati na mjestu primjene«, nastavlja Vukičević. U pitanju je više od 10 godina rada kako bi se došlo do faze kad su riješeni svi znanstveni problemi za testiranje na konkretnim životinjskim modelima. Osim tih testiranja, Vukičević kaže da planira učiniti barem još jedan pokus na majmunima, i to u Johannesburgu u JAR-u, gdje se te životinje drže u laboratorijskim uvjetima na više sveučilišta. S obzirom na to da javnost zanima jesu li pokusi bili nužni, jer je BMP već u kliničkoj upotrebi, Vukičević uzvraća da doza tog lijeka košta 6000 dolara i da ga nitko u Hrvatskoj ne može kupiti. Dodaje da lijek za cijeljenje kostiju u životinja - ne postoji.</p>
<p>»Osmislili smo drugu generaciju osteogene naprave za cijeljenje kostiju i hrskavice koja je mnogo bolja, a vjerojatno i višestruko jeftinija od postojeće. Ako uspijemo, bit će to, jasno, nakon provedenih kliničkih ispitivanja pravi hrvatski proizvod«, tvrdi Vukičević.</p>
<p>Na kraju, zaobilazeći odgovor na naše pitanje je li za pokus imao sve potrebne dozvole, Vukičević ističe da bismo svi trebali biti svjesni da se psi, kao i ostale životinje, hrane hranom životinjskog porijekla. »Znači, da bismo hranili pse moramo ubijati druge životinje. Vlasnici pasa, isto tako, jedu janjetinu u restoranima i to ne težu od pet kilograma jer je ta najslađa, pa u tom smislu jedino vegetarijanci imali puno moralno pravo napadati ubijanje životinja«. Vukičević ne smatra da životinje na Veterinarskom fakultetu žive u nehumanim uvjetima. One su, kaže, i prije bile u laboratorijskoj štenari i »za bolje ne znaju«. </p>
<p>»S obzirom na nastalu situaciju, a u dogovoru s prof. Brkićem, životinje će biti ponuđene na udomljenje i nitko ne treba čuvati stražu na Veterinarskom fakultetu«, zaključuje prof. Vukičević, smatrajući da je to i najbolje rješenje.</p>
<p>Kodeks medicinske etike i deontologije</p>
<p>U Kodeksu medicinske etike i deontologije Hrvatskog liječničkog zbora, članak 6. odnosi se na biomedicinska istraživanja. U čl. 6. točka 1. govori se da se liječnik mora pridržavati odredbi Helsinške deklaracije Svjetske zdravstvene organizacije ustanovljene u Edinbourghu 2000. U jednoj od točaka izrijekom se naglašava da pri istraživanjima dobrobit pojedinca ima prednost pred interesima znanosti i društva i da je obveza liječnika da u medicinskim istraživanjima štiti život, zdravlje, privatnost i dostojanstvo ispitanika (točka 2. čl. 6.).</p>
<p>U točki 3. istoga članka naglašava se da je liječnik obvezan podastrijeti plan istraživanja na ocjenu nadležnom bioetičkom povjerenstvu u pogledu znanstvene opravdanosti i etičke prihvatljivosti. U tom prijedlogu moraju biti jasno ocijenjene moguće opasnosti i poteškoće te rizici u usporedbi s očekivanom dobrobiti za pojedinca i opće koristi za društvo. Posebno je naglašeno da u određenim istraživanjima treba prosuditi i moguću štetu za okoliš, a ako su uključene pokusne životinje primijeniti načelo najmanje patnje.</p>
<p>U točki 9. govori se da istraživanje novih profilaktičkih, dijagnostičkih i terapijskih postupaka mogu provoditi samo neovisni istraživači u okvirima odobrenog plana kliničkog pokusa.</p>
<p>Biserka Lovrić</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Busheva potpora na putu Hrvatske u EU i NATO</p>
<p>NEW YORK (Od Vjesnikova dopisnika) </p>
<p> – Tijekom kraćeg susreta, kako je prvobitno i planirano, s američkim predsjednikom Georgeom Bushem hrvatski premijer Ivo Sanader istaknuo je poziciju Hrvatske kao jakog i čvrstog partnera u antiterorističkoj koaliciji. Sanader je od američkog predsjednika zatražio potporu za ulazak zemlje u Europsku uniju i NATO.</p>
<p>Sanader je u utorak s desetak šefova vlada i stranaka članica Međunarodnog udruženja demokrata (IDU) bio u Bijeloj kući na multilateralnom sastanku s američkim predsjednikom. Americki predsjednik primio je najvise stranacke duznosnike okupljene u IDU, organizaciji u cijem clanstvu je preko 80 konzervativnih stranaka krscansko-demokratske orjentacije. Na susretu je bilo rijeci, o nedavnim pozitivnim pomacima na polu sirenja demokracije i slobode u svijetu.</p>
<p> U sklopu tog multilateralnog susreta, kako se navodi u službenom priopćenju iz ureda premijerova glasnogovornika, dogodio se i bilateralni sastanak hrvatskog premijera s predsjednikom SAD. U priopćenju se navodi da je Bush iskazao potporu Hrvatskoj na putu prema EU i NATO-u. </p>
<p>Moglo bi se reći da je, uz sastanak s Bushevim savjetnikom za nacionalnu sigurnost Stephenom Hadleyjem, te nekolicinom kongresnika, ta Busheva podrška najznačajnije državno postignuće tijekom Sanaderova posjeta Washingtonu. </p>
<p>Premijer Sanader uputio je i službeni poziv predsjedniku Bushu za posjet Hrvatskoj. Tom prigodom predsjednik Bush istaknuo je da je čuo od svih koji su Hrvatsku već posjetili da je to lijepa zemlja. Sudeći po tome, ponuda je sa zadovoljstvom prihvaćena, a datumi posjeta se imaju tek naknadno utvrditi. [Erol Avdović]</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Europa zaustavlja prekomjeran uvoz junetine u Hrvatsku</p>
<p>BRUXELLES (Od Vjesnikova izvjestitelja)</p>
<p> - Ministar poljoprivrede Petar Čobanković u Bruxellesu je s povjerenicom Europske komisije za poljoprivredu Marianom Fischer Bol dogovorio podršku Europske komisije za podizanje carina kako bi se zaustavio prekomjerni uvoz junetine u Hrvatsku.</p>
<p>Prema riječima ministra Čobankovića, Hrvatska je za tu mjeru dobila suglasnost Europske komisije te će se sa zahtjevom za povećanje carina ići prema WTO-u kako bi se zaštitila domaća proizvodnja. Ta mjera je mnogo bolja od zaštitnih mjera koje Vlada može proglasiti, jer je ona trajna, dok zaštitne mjere mogu trajati maksimalno godinu dana.</p>
<p>Na sastanku u Bruxellesu razgovaralo se i o problematici šećera, a ministar Čobanković je u razgovorima naglasio važnost njegove proizvodnje za Hrvatsku. »Nismo razgovarali o određivanju kvota za uvoz šećera, no razgovarali smo i razmijenili stajališta o tom pitanju. Ne možemo ne razgovarati i ne pregovarati o šećeru te ignorirati zahtjeve EU-a, no uvjeren sam da ćemo kroz pregovore imati dobru poziciju. Siguran sam da rješenje neće ići nauštrb naših proizvođača«, rekao je Čobanković. </p>
<p>Budući da je u tijeku reforma »šećerne politike u EU«, hrvatska stajališta modelirat će se i u skladu s ishodom te reforme. »Ako dođe do smanjenja cijena šećera na razini EU-a, pitanje naše konkurentnosti mnogo je važnije od određivanja kvota«, izjavio je Čobanković. On je dodao da je Hrvatska dobila pozitivne ocjene za pripremanje uvjeta za otvaranje agencije koja će upravljati sredstvima iz Saphard-programa pomoći EU-a za poljoprivredu. Plan je dobro prihvaćen, a prema Čobankovićevim riječima već od travnja iduće godine ta agencija će zaprimati zahtjeve za financiranje poljoprivrednih projekata. </p>
<p>Predstavnik Europske komisije je rekao da se pregovori o kvotama za <FONT COLOR="#CC3300"><b>šećer</b></FONT> trebaju početi što prije, ali da se kvota neće moći odrediti na temelju najbolje godine, nego vjerojatno kroz trogodišnje razdoblje. </p>
<p>Bruno Lopandić</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Politička škola u Kumrovcu ide u komercijalne vode</p>
<p>KUMROVEC</p>
<p> - Hotel Zagorje, poznatiji kao bivša Politička škola, i Znanstveno-studijski centar Kumrovec pripremaju se za komercijalizaciju. Naime, Hrvatski fond za privatizaciju (HFP), koji je vlasnik ovih atraktivnih, ali skoro dva desetljeća neiskorištenih objekata, objavio je javni poziv za prikupljanje ideja za komercijalnu revitalizaciju nekretnina.</p>
<p>»Namjera nam je prikupiti poduzetničke ideje za oživljavanje i cjelogodišnje iskorištavanje studijskog centra i 'Političke škole'. Iako zbog političkog naboja godinama nije dirano u kumrovečke objekte, vjerujemo da će se na tržištu naći poduzetnici koji će znati osmisliti sadržaje u objektima i staviti ih u komercijalnu svrhu«, kazao je u utorak Vjesniku glasnogovornik HFP-a Vedran Kukavica. </p>
<p>U HFP-u ističu da javni poziv, koji predviđa i tri nagrade: od 40, 30 i 15 tisuća kuna za tri najbolje ponude, ne znači da se kumrovečke nekretnine prodaju, jer će njihova sudbina biti izvjesnija nakon završetka javnog poziva.</p>
<p>Drugim riječima, moguće je da će Politička škola, odnosno Hotel Zagorje s 300 postelja i centar Kumrovec s 120 postelja i kongresnom dvoranom s 300 sjedala možda dobiti i koncesionara ili postati javno-privatno vlasništvo. </p>
<p>Kumrovčani, koji u šali kažu da je Brozov dug posljednjih petnaest godina kočio njihov razvoj, zasigurno će sa radošću dočekati vijest da će njihovi objekti napokon donositi novac. Kumrovečke nekretnine su tim atraktivnije što je mjesto urbanistički idealno riješeno, s vrhunskim komunalijama i prekrasnim prirodnim okružjem. [Zoran Gregurek]</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Diferencirana stopa PDV-a korjenito mijenja turizam</p>
<p>U Poreznoj upravi registrirano je 48.325 privatnih iznajmljivača</p>
<p>BIOGRAD NA MORU</p>
<p> - Vladina borba protiv sive ekonomije u turizmu daje prve rezultate - u Poreznoj upravi registrirano je 48.325 privatnih iznajmljivača, dok se u segmentu nautike do kraja godine očekuje tri puta više prihoda od lanjskih 50 milijuna kuna, zaključeno je u utorak na sjednici Vladina povjerenstva za koordinaciju i praćenje turističke sezone u Biogradu na Moru. </p>
<p>Ivan Šuker, ministar financija, rekao je da će diferencirana stopa PDV-a od 10 posto, koja će se primjenjivati od 2007., donijeti korjenite promjene u turizmu. »Diferencirana stopa od 10 posto odnosit će se na usluge smještaja, polupansiona, punog pansiona te agencijske usluge. Međutim, to znači i da svi zavisni troškovi u smještajnim kapacitetima ulaze u troškove poslovanja. Sve se, dakle, u konačnom obračunu svodi na stopu od 10 posto, čak i prehrana u polupansionu i punom pansionu«, naglasio je ministar.</p>
<p>Smisao poreznih promjena, rekao je, nije samo u tome da se napuni proračun, nego je glavna nakana da se stvaraju sredstva u proračunima jedinica lokalne samouprave, u državnom proračunu, novac koji će se sutra vraćati u turizam. Šuker je najavio da će država u sljedećih sedam do osam godina u projekte zaštite mora od onečišćenja uložiti 800 milijuna dolara. </p>
<p>Stvari se normaliziraju, rečeno je, i u segmentu nautičkog turizma, u kojem je proračun samo u posljednje tri, četiri godine oštećen za 30 milijuna kuna, jer je preko 300 brodova uvezeno na neadekvatan način. Branko Bačić, državni tajnik za more, naglasio je da su se strahovi od bojkota stranih nautičara zbog novih uredbi o plovidbi pokazali bezrazložnima. Trenutno je na Jadranu, tvrdi, registrirano 54 jahti više nego na isti dan prošle godine, dosad je izdano 13.000 vinjeta, a 211 čarter tvrtki s oko 2000 jahti i brodica evidentirano je u informacijski sustav pomorskog prometa. Prihod od nautičkog turizma ove će godine biti 150 milijuna kuna. </p>
<p>Na sjednici Povjerenstva bilo je riječi i o buci u kafićima, divljem kampiranju, građevinskim radovima tijekom sezone a bilo je govora i o mogućem uvođenju koncesija na plaže na duže vremensko razdoblje. </p>
<p>Resorni ministar Božidar Kalmeta i državni tajnik za turizam Zdenko Mičić uvjereni su pak u izvrsnu sezonu, bitno bolju od prvotnih planova.</p>
<p>Niko Bulić, direktor Glavnog ureda za turizam, apelirao je na domaće ljude da putuju u razdobljima izvan najfrekventnijih prometnih špica. </p>
<p>Povjerenstvo inače ne brinu evidentne prometne gužve – tvrde da je to normalno – već su se požalili da se radi o medijskim napuhavanjima. Inače, na sjednici Povjerenstva bilo je vrlo malo kritičkih tonova o postojećem stanju turizma i ovoj turističkoj sezoni. </p>
<p>Davor Verković</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2005], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20050720].
|
