NA [2005], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20050319].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 146238 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>19.03.2005</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Nema balkanskog paketa </p>
<p>Ne bih rekla kako je ocijenjeno da napori nisu dovoljni. Moj je dojam da nije bilo dovoljno vremena kako bi Vijeće moglo verificirati hrvatske napore / Mislim da nekoliko tjedana prije ili kasnije nije odlučujuće. Bitno je da nastojimo ispunjavati svoje obveze kod kuće, jer pregovori su relativna stvar</p>
<p>Povod za razgovor s čelnicom hrvatske diplomacije Kolindom Grabar-Kitarović bila je ne samo europska odluka o odgodi početka pregovora nego i pitanje što službeni Zagreb namjerava poduzeti da se stanje promijeni u hrvatsku korist. </p>
<p>• Jeste li razočarani odlukom Vijeća ministara?</p>
<p>- Mnogo bih radije da smo 17. ožujka otvorili bilateralnu međuvladinu konferenciju i da smo pročitali te početne izjave, odnosno početne pozicije. No, proces se nastavlja, i poslije 17. ožujka, nakon što smo imenovali pregovarački tim, krećemo s intenzivnim pripremama. Evo, ovaj je vikend cijeli pregovarački tim na Plitvicama. Organizirali smo team building da se ljudi dobro upoznaju jer doista trebamo funkcionirati kao tim. </p>
<p> Iznimno je bitno u odluci Vijeća ministara da je prihvaćen pregovarački tim i da nakon što se donese politička odluka - a vjerujem da će to biti vrlo brzo - pregovori mogu odmah početi jer postoje sve pretpostavke i na jednoj i na drugoj strani. </p>
<p>Treba naglasiti i da Vijeće nije donijelo odluku o odgodi pregovora nego da je jednostavno zaključeno da ne postoji konsenzus koji bi omogućio njihov početak. Dakle, de facto, riječ je o odgodi, ali to nije formalna odluka nego jednostavno - neslaganje. </p>
<p>• Kako to da ste do posljednjeg trenutka bili tako optimistični kad su signali bili drukčiji? </p>
<p>- Ako ne vjerujete u svoj cilj, slabi su izgledi da ćete ga postići. Rekla sam nekoliko dana prije 17. ožujka kako je Jean Monnet, kad su ga pitali je li optimističan ili pesimističan u pogledu budućnosti Europe, odgovorio: »Ni jedno ni drugo, ja sam odlučan«. </p>
<p> I upravo je to odredilo i moje osobno raspoloženje i svih nas u Vladi. Dakle, odlučni smo bili dokazati da Hrvatska doista potpuno surađuje s Haaškim sudom. Ispunjavamo te uvjete - ne samo političke nego i one vezane uz cijeli reformski proces koji traje već godinama i u koji su Vlada i građani uložili toliko puno - i mislim da Hrvatska doista zaslužuje početak pregovora.</p>
<p> • Ključne zemlje Europske unije priznale su hrvatske napore u posljednjih nekoliko tjedana vezane uz slučaj Gotovina, no prevladala je ocjena da oni nisu bili dovoljni i da su uslijedili prekasno? </p>
<p>- Ne bih rekla da je ocijenjeno da napori nisu dovoljni. Moj je dojam da nije bilo dovoljno vremena da bi Vijeće moglo verificirati hrvatske napore. Naime, Vijeće EU zapravo nema svoj verifikacijski mehanizam pa se oslanjalo na mišljenje glavne tužiteljice koja, normalno, ima svoj plan i svoje ciljeve. </p>
<p>U potpunosti razumijem da ona koristi sva moguća sredstva kako bi uspješno dovršila svoj posao. </p>
<p>No, Vijeće se moglo oslanjati na ono što Hrvatska kaže, dakle na sve dokaze koje smo podnosili i podnosimo o punoj suradnji s Haagom. Velik dio zemalja, brojniji nego što se to čini ili pak prikazuje i u našim medijima, upravo je to i učinio i na temelju toga politički se izjašnjavao. Međutim, dvojbe su se javljale upravo u zemljama koje možda slabije poznaju stanje u Hrvatskoj. Ipak, smatram da ćemo u sljedećih nekoliko tjedana doista uspjeti prikazati realno stanje. </p>
<p>Upravo zato što ne postoji objektivan i neovisan verifikacijski mehanizam premijer je sugerirao uspostavu svojevrsnog monitoringa.</p>
<p> U Bruxellesu sam razgovarala s mnogo ministara i dužnosnika na nižim razinama, stručnjaka i komentatora koji kažu da bi pregovori bili najbolji verifikacijski mehanizam, odnosno da se u sklopu pregovora omoguće ti mehanizmi. Ne samo suspenzivna klauzula za zaustavljanje pregovora ako Hrvatska kontinuirano i sustavno krši temelje Unije, među ostalim vladavinu prava. </p>
<p>Prethodno bi se organizirale konzultacije s Hrvatskom. Postoji i vrlo čvrst mehanizam komunikacije, politički dijalog u pregovorima. Činjenica je, međutim, da se dio tih kriterija, koji bi se mogao primjenjivati i na prosudbu suradnje s Haaškim sudom, nalazi u pojedinim pregovaračkim područjima. Dakle, i kroz pregovore o tim poglavljima - da spomenem samo unutarnje poslove, pravosuđe itd. - neosporno je moguće nadzirati i verificirati i taj, za neke zemlje sporni, segment suradnje s Haagom. </p>
<p>I prije sam isticala da sa 17. ožujka ne prestaje nikakva hrvatska obveza, pa ni suradnja s Tribunalom koja se u potpunosti nastavlja, kao i ispunjavanje svih ostalih kriterija.</p>
<p> Sve to ne treba smatrati nečim što Europska unija traži od nas nego našom obvezom temeljenom na domaćem zakonodavstvu i na tome što smo članica Ujedinjenih naroda.</p>
<p> • Kako će Hrvatska iskoristiti razdoblje odgode? </p>
<p>- Treba nastaviti posao u Hrvatskoj i kad je riječ o punoj suradnji, dakle u slučaju Gotovina, o tome redovito izvješćivati glavnu tužiteljicu i Sud, ali i članice Europske unije. U razdoblju odgode pregovarački tim treba što bolje pripremiti. Doista smatram da nekoliko tjedana prije ili kasnije neće igrati presudnu ulogu u odnosu na planove da pregovore završimo sredinom 2007. </p>
<p> • Koje aktivnosti planirate kao šefica diplomacije, a koje kao ministrica europskih integracija?</p>
<p>- Htjela bih se sada malo više posvetiti restrukturiranju Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija. Trebala bi uslijediti nova uredba. No, doista je ne želimo donijeti na brzinu nego usporediti iskustva sličnih država, razgovarati sa stručnjacima. Planiramo oformiti stručnu skupinu u kojoj neće biti samo ljudi iz Ministarstava nego i iz akademske zajednice, svi koji se bave vanjskom politikom i europskom integracijom, kako bismo bili učinkovitiji. </p>
<p> Nastavljamo s diplomatskim kontaktima vezano uz pregovore, razvijanjem bilateralnih odnosa s državama EU, kao i sa susjedstvom, zatim sa SAD-om, Kinom, Rusijom i drugim čimbenicima međunarodnih odnosa. Jačat ćemo i ulogu Hrvatske u multilateralnim organizacijama i institucijama, te još više informirati i educirati građane o procesu europskih integracija. Treba pojačati i aktivnosti usmjerene na korištenje pretpristupne pomoći. </p>
<p> • Što odgoda pregovora znači za nastavak potrebnih reformi? </p>
<p>- Proces se mora nastaviti. Kad smo prošle godine dobili tzv. avis Europske unije, netko je izvrsno primijetio kako gotovo sve što piše u avisu, sve dakle što Vlada treba ispuniti kako bi dobila status EU kandidata, već piše u programu Vlade koji je našoj javnosti i Hrvatskom saboru predočen prije izbora i punih četiri mjeseca prije avisa. To jasno potvrđuje da program i politika ove vlade nisu ni kratkoročni ni samo u funkciji ispunjavanja europskih kriterija. Riječ je o dugoročnu i sveobuhvatnu programu napretka i preobrazbe naše zemlje i našeg društva, o projektu izlaska iz ratnog i poratnog razdoblja u razdoblje reformi potrebnih za ravnopravno sudjelovanje u europskoj obitelji naroda, na zajedničkom europskom tržištu i u zajedničkim europskim vrijednostima. Čak i kad ne bi postojalo članstvo u EU, te bismo reforme morali provesti. </p>
<p>Proces europskih integracija kompatibilan je i s programom Vlade za razdoblje od 2003. do 2007., te s našim ciljevima o Hrvatskoj kao modernoj europskoj demokraciji sa snažnim tržišnim gospodarstvom i socijalnom orijentacijom.</p>
<p> Dakle, cilj nam je podići standard hrvatskih građana, konkurentnost gospodarstva, te u ispunjavanju političkih kriterija zaključiti pitanja koja su preostala iz te dvostruke tranzicije - ne samo kad je riječ o prelasku s centraliziranog na tržišno gospodarstvo, nego i da smo bili zemlja u ratu, na koju je izvršena agresija. Jer, Hrvatska doista čvrsto gleda na svoju budućnost i nastoji otvoriti što više mogućnosti za svoje građane. </p>
<p> • Jasna je ambicija Vlade da pregovore završi do 2007. godine. Držite li da je to moguće?</p>
<p>- Mislim da nekoliko tjedana prije ili kasnije nije odlučujuće. Bitno je da nastojimo ispunjavati svoje obveze kod kuće, jer pregovori su relativna stvar. </p>
<p>Oni će trajati neko vrijeme, ali ne smije zastati restrukturiranje gospodarstva, podizanje životnog standarda i jačanje konkurentnosti hrvatskog gospodarstva. Isto tako, ne smije stati jačanje institucija i povećanje transparentnosti njihova rada, što su obveze koje proizlaze iz članstva. Jer članstvo u EU neće odrediti sam završetak pregovora nego činjenica da ćemo u tu integraciju ući onda kad budemo spremni za to. Dakle, bitno je postići tu spremnost. </p>
<p>• Desnica u Hrvatskoj tvrdi kako je o odgodi namjerno odlučeno da bi se čekalo na Srbiju i Crnu Goru, tj. govori o ulasku u paketu? </p>
<p>- Ne, to nije točno. Pregovarački okvir koji je prihvaćen tvrdi upravo suprotno. Pregovori će se temeljiti na individualnim postignućima, a brzina će ovisiti o hrvatskom napretku u usvajanju kriterija potrebnih za članstvo. Znači, afirmira se individualni pristup.</p>
<p> Koliko je još posla u usklađivanju hrvatskog zakonodavstva s europskim ? </p>
<p>- Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju na snazi je od 1. veljače, ali već smo do tada odradili 85 posto onoga što on predviđa. Treću godinu za redom imamo Nacionalni program za pridruživanje kao godišnji strateški i operativni plan za približavanje Europskoj uniji, koji sadrži mjere iz Sporazuma, ali i iz svih ostalih poglavlja pravne stečevine. Koliko posla na usklađivanju zakonodavstva još moramo obaviti, znat ćemo tek nakon završetka screeninga, odnosno dubinske analize i usporedbe hrvatskog zakonodavstva s europskim. </p>
<p>• Tad ćemo točno znati koliko je još preostalo, odnosno što će biti predmet pregovora kako bismo mogli tražiti i tranzicijska razdoblja. </p>
<p> Strahujete li poput nekih političara od jačanja ekstremne desnice i euroskepticizma?</p>
<p>- Odgoda je svakako utjecala na porast euroskepticizma. No, mislim da će se stanje smirivati jer ćemo realno sagledati da je riječ o odgodi pregovora na nekoliko tjedana koje je EU jednostavno uzela kako bi se uvjerila da Hrvatska u potpunosti surađuje. </p>
<p>Moramo se koncentrirati na pitanja od životne važnosti za hrvatske građane, dakle na gospodarstvo, socijalu i na to kako će izgledati život u Europskoj uniji. </p>
<p>Bruno Lopandić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Hrvatska među najjeftinijima</p>
<p>Turska je najjeftinija, Grčka i Hrvatska dijele drugo i treće mjesto, a slijede Njemačka, Špaljolska, Slovenija i Italija. Najskuplja je Francuska</p>
<p>Turska je najjeftinija mediteranska turistička zemlja. Grčka i Hrvatska dijele drugo, odnosno treće mjesto, a turist će u Francuskoj proći najskuplje. </p>
<p>Obitelj koja se odluči posjetiti muzej najskuplje će proći u Sloveniji, a gotovo besplatno u Hrvatskoj, u kojoj se ulaznice u kulturne ustanove u prosjeku naplaćuju 0,80 eura. Tko u Italiji kupi sunčane naočale, platit će ih dvostruko skuplje nego u Turskoj, u kojoj je pak mlijeko za sunčanje pet eura skuplje nego u Njemačkoj (9,10 eura). Razgledavanje u Sloveniji stoji dvaput više nego u Grčkoj, a za unajmljeni automobil u Francuskoj treba platiti tri puta više nego u Turskoj. </p>
<p>Osvježenje u obliku kuglice sladoleda najskuplje će stajati u Francuskoj (čak 1,92 eura), kao i šalica kave koja na ljetnoj terasi mondenog kafića u Saint-Tropezu stoji 2,74 eura. Cijene pitke vode i troškovi razgovora s mobilnog telefona u svim su zemljama približno iste. Za one koji žele prestati pušiti najbolji je izbor opet Francuska, u kojoj šteka boljih cigareta stoji čak 50 eura. Pokazuje to istraživanje koje je posljednjih dana objavio ADAC, najveći njemački autoklub, čija organizacija ima gotovo 15 milijuna članova. </p>
<p>ADAC je u kolovozu prošle godine testirao cijenu tzv. turističke košarice u 37 destinacija u osam zemalja, a uključuje 47 proizvoda podijeljenih u šest kategorija, iz kojih su isključeni cijena boravka i putni troškovi. Cijene su uspoređivane od zemlje do zemlje, ali i od mjesta do mjesta. </p>
<p>Kada se svedu svi računi, Hrvatska je još znatno skuplja od Turske, koja je pokazala da zadržava primat kada je posrijedi value for money (vrijednost za novac, odnosno jednadžba koja za mnoge turističke djelatnike sadrži previše nepoznanica). No, mnogo artikala koji se u prosjeku prodaju po istoj ili sličnoj cijeni kao i u Grčkoj pokazuje da i nismo najskuplji, kako se to često ističe. </p>
<p>U istraživanju se navodi i to da su cijene homogene, što znači da nema nekih većih razlika od mjesta do mjesta. Dapače, u većini slučajeva Hrvatska je u tzv. zlatnoj sredini. U istraživanju Hrvatsku po skupoći prati Njemačka, slijede Španjolska, Slovenija i Italija. Najskuplja je svakako Francuska. Valja istaknuti kako je usporedba rađena putem ankete među članovima ADAC-a, jer upravo su oni izabrali u kojim će se mjestima provesti istraživanje, ali i koji će se proizvodi naći u turističkoj košarici. U skladu s time hrvatske destinacije Krk, Poreč, Pula, Rab i Rovinj našle su se u konkurenciji s francuskim biserima (Canet, Cannes i Saint-Tropez), grčkom Kretom, Krfom, Rhodosom, Kalitheijem. talijanskom Elbom, Riminijem, Viareggiom, španjolskim Alicanteom, Lloret de Marom, Malagom, Palma de Mallorcom, Piranom i Portorožem u Sloveniji...</p>
<p>Claudio Kramarić</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Ubuduće bez licitiranja</p>
<p>Nakon optužnice protiv Ljube Boškoskog, zadnje koju je podiglo haaško tužiteljsto, i Carla del Ponte će izgubiti dio političke moći koju je dosad imala. Sada je samo strana u postupku, bez mogućnosti licitiranja imenima mogućih optuženika</p>
<p>Optužnica protiv bivšeg makedonskog ministra obrane Ljube Boškoskog zadnja je koju je podigao Haaški sud. Ubuduće glavnu tužiteljicu tog suda Carlu del Ponte više nećemo gledati u ulozi koja se njoj osobno i administraciji koja je stajala iza nje, posebice, sviđala. To je licitiranje imenima protiv kojih će se eventualno otvoriti istraga, koji će biti pozvani na razgovor kao osumnjičenici ili će na kraju biti optuženi. </p>
<p>Dovoljno se prisjetiti naslovnica pojedinih hrvatskih tiskovina: rijetka su imena vojnih i političkih čelnika iz Domovinskog rata koja se nisu pojavila na njima. U Haag se spremalo i veći dio Vlade demokratskog jedinstva, gotovo sve generale i admirale koji su sudjelovali u Oluji, haaške optužnice tražile su se i za mnoge druge. Spekulacije su najčešće bile poticane baš iz haaškog tužiteljstva. Glasnogovornica tog tijela Florence Hartmann obično ne bi opovrgavala čak ni čiste izmišljotine, nego bi tek kazala: »Ne mogu to ni potvrditi ni demantirati«. </p>
<p>Sada, nakon optužnice protiv Boškoskog, tog licitiranja imenima više neće biti. U procesima koji se vode ili će se voditi u Haagu tužiteljstvo će biti tek jedna od strana u postupku. Na taj način će i Carla del Ponte izgubiti dio svoje političke moći. Podnosit će redovita šestomjesečna izvješća Vijeću sigurnosti i eventualno sudjelovati u sudskim procesima. Također, više neće imati presudnu ulogu pri izricanju ocjene surađuje li neka zemlja dovoljno s Haaškim sudom. Ubuduće će to umjesto nje činiti Vijeće ministara EU. </p>
<p>Tako se postupno realizira izlazna strategija Haaškog suda. Kraj 2004. bio je rok za dovršenje svih istraga (njihova objava u prva tri mjeseca 2005.), izricanje prvostupanjskih presuda do 2008. i zatvaranje ad hoc tribunala za bivšu Jugoslaviju s istekom 2010. </p>
<p>Već je sada jasno da je glavna haaška tužiteljica umjesto kažnjavanja agresora za počinjene zločine kroz svoje optužnice pokušala nametnuti sustav gotovo jednake krivnje svih strana. Krivi su, po njoj, i napadači, ali i žrtve te je od svih naroda odabrala skupinu čelnika kako bi svi bili zastupljeni u Haagu. Time je vjerojatno je ispunila dio političkog plana koji je pred nju bio postavljen, međutim, relativizirala je krivnju pokretača osvajačkog rata i genocida što sutra može biti izvor novih nedaća. Mnoge optužnice, kao i neke presude žrtve ne doživljavaju kao izraz pravednosti nego kao posljedicu političkih nagodbi. </p>
<p>Kada je od nekog Hrvata trebalo pokušati napraviti »pokajnika« onda se Blaškiću izrekla prvostupanjska presuda od 45 godina. Kada je valjalo poslati poruku Srbima da se trebaju pojaviti u Haagu, onda su Strugaru i Jokiću izrečene smiješne kazne za agresiju na Dubrovnik. Dakako, sud je donio presudu, ali tužiteljstvo je u svojoj optužnici sve svelo na odgovornost za događanja u jednom danu zaboravljajući tromjesečnu blokadu i opsadu Dubrovnika te uopće ne spominjući razaranje i uništavanje cijelog područja od Konavala do Stona. </p>
<p>Uz njenu suglasnost sročene su optuženice za Oluju što je učinio njezin zamjenik Graham Blewitt, poznat po tvrdnjama da su srpski zločini u Vukovaru hrvatska propaganda i da je Hrvatska agresor na tzv. krajinu. Kada se teze tako postave ne iznenađuje što su rezultat optužnice u kojima se osim činjeničnih pogrešaka kriminalizira i samo oslobođenje zemlje od okupacije. I to, po svemu sudeći, na temelju falsificiranih dokumenata. </p>
<p>Carli del Ponte sve to zapravo i ne predstavlja određeni problem. Očvrsnula je u pokušajima privođenja nekih od vođa sicilijanske mafije i ruskih poreznih prijestupnika s računima u švicarskim bankama. Oni koji je poznaju ne dvoje oko njezine dinamičnosti i upornosti. Priznaju joj i dobre veze koje ima u obavještajnom miljeu. Međutim, iz kruga njenih suradnika procurila je i ona poznata sintagma prema kojoj joj je pravo zapravo »zadnja rupa na svirali«. </p>
<p>Karijeru je počela kao odvjetnica u švicarskom Luganu, međutim uskoro, kako je i sama govorila, zbog svog karaktera, prelazi u tužiteljstvo gdje je dogurala do pozicije federalnog državnog tužitelja. U rujnu 1999. imenovana je glavnom haaškom tužiteljicom za bivšu Jugoslaviju, preuzima i ad hoc Sud za Ruandu, ali joj je kasnije, unatoč njenom žestokom lobiranju, Ruanda oduzeta. </p>
<p>U svakom slučaju iza nje je jedna zavidna karijera. Problem je, međutim, njena sklonost da politiku pretpostavi pravu čime se i dovela u situaciju da će neki budući biografi uz njeno ime najčešće vezati pokušaj izjednačavanja žrtava i agresora.</p>
<p>Marko Barišić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="4">
<p>Đapićev pokušaj kapitaliziranja odgode pregovora </p>
<p>IVKA BAČIĆ</p>
<p>Hrvatska stranka prava Ante Đapića izrasla je u najžešćega protivnika premijera Ive Sanadera i cjelokupne politike HDZ-ove vlade. Naoko je to još jedan u nizu hrvatskih paradoksa - da SDP Ivice Račana i narodnjaci Vesne Pusić, po svemu sušta suprotnost vladajućoj stranci, krajnje koncilijantno govore o premijeru Ivi Sanaderu i brane njegovu vladu, a da na nju oštro nasrću nervozni pravaši, koji su čini se jedva dočekali da na ovotjednu (ne)očekivanu odbijenicu iz Bruxellesa odgovore u Hrvatskom saboru zahtjevom za rušenje hrvatske vlade i raspisivanje prijevremenih parlamentarnih izbora.</p>
<p>Može se razumjeti da politički sve jači i sve utjecajniji pravaši žele ni dva mjeseca do lokalnih izbora kapitalizirati odgodu pregovora s Europskom unijom predstavljajući je golemim neuspjehom Sanaderove vlade koja je zbog Europe zaboravila Hrvatsku, kako voli reći lider HSP-a. Može se razumjeti i da je Anto Đapić, izazivanjem dosad najvećega sukoba s HDZ-om, otpočeo svoju izbornu kampanju, u kojoj će ciljano ići na privlačenje dijela nezadovoljnih HDZ-ovih birača i simpatizera, jer mu jedino njihovi glasovi i mogu jamčiti dobar izborni rezultat. </p>
<p>Nije, međutim, jasno kako će vodstvo pravaša, koje stalno maše svojom političkom dosljednošću, suprotstavljajući je, kako tvrde, prevrtljivosti vladajuće stranke, objasniti svome članstvu, a pogotovo razočaranim HDZ-ovcima koje želi privući, zašto Anto Đapić i nadalje sjedi u Sanaderovome savezu za Europu. </p>
<p>Kada već tvrdi da je HDZ-ova politika na međunarodnome planu doživjela krah, kada već na sva zvona vješa zahtjev za radikalnim zaokretom u hrvatskoj vanjskoj politici, kada već traži da Sanaderova ekipa brzo odstupi, jer da se pokazala nesposobnom voditi zemlju, što onda još radi u Sanaderovu savezu za Europu? Politička dosljednost i korektnost nalagale bi mu brz odlazak.</p>
<p>Očito je, međutim, da će Anto Đapić, kojemu se toliko žuri preoteti HDZ-u vlast u nekim gradovima i u nekim županijama, ostati sjediti na dva stolca, jer mu je jasno da okretanjem leđa Sanaderovu europskom savezu dugoročno samo može izgubiti. Otud jedna njegova politika sračunata na skorašnje lokalno osvajanje glasova, a druga namijenjena Europi, do čijega mu mišljenja tobože uopće nije stalo.</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Zastupnicima pet dana Uskrsa</p>
<p>SANJA KAPETANIĆ</p>
<p>Saborski zastupnici imat će dva dana dulje uskrsne praznike od ostatka nacije jer je dogovoreno da Sabor neće zasjedati na Veliki četvrtak i Veliki petak. Plenarna sjednica će umjesto tri trajati dva dana. No, nekima ni tako produljeni vikend i dan kraće zasjedanje nisu bili dovoljni da se barem neke obveze, koje obično odrađuju utorkom, prebace na ponedjeljak. Frano Piplović (DC) rekao je, na primjer, da ne bi bilo dobro da Povjerenstvo za Lenac zasjeda u ponedjeljak umjesto u utorak, za trajanja plenarne sjednice, jer bi on zbog toga morao u Zagreb doći dan ranije. Ponedjeljak je, inače, tradicionalno određen kao dan za rad zastupnika na terenu, pa ih nema u Zagrebu. No, u ovom sazivu je i utorak - tradicionalno rezerviran za sjednice saborskih odbora - postao dan u kojem se u Saboru okupi tek manji broj zastupnika. Tako se često ne uspije skupit kvorum po odborima i sve se više sjednica održava u srijedu. Sada su, eto, čak i uskrsni vikend uspjeli protegnuti na čak pet dana. Što je previše, previše je. Čak i ako je riječ o saborskim zastupnicima, koji i kada su u Saboru ne pokazuju baš previše zanimanja za svoj dobro plaćen posao.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Relativan put od blata do zlata</p>
<p>Odlukom od srijede Bruxelles je pokazao kolika je raskoš relativnosti. Ta je njegova odluka u slučaju Hrvatske euroentuzijastima na dušu, a euroskepticima za dušu</p>
<p>Euroentuzijazam i euroskepticizam hrvat će se u Hrvatskoj još godinama. I dok za prve Europska unija nije blato, za druge nije zlato, iako drugi tvrde da je prvima zlato, a prvi da je drugima blato</p>
<p>TIHOMIR PONOŠ</p>
<p>Prije sto godina jedan je 26-godišnji mladac zurio malo u nebo, malo više u svoje matematičke proračune. Za njega nitko nije znao. Bio je činovnik u švicarskom patentnom uredu. Taj je nepoznati mladac šokirao svijet. Zvao se Albert Einstein, prije sto godina objavio je svoje prvo djelo o teoriji relativnosti i svijet od tada zna da nikad ne zna tko će ga, kakav činovnik ili koji drugi čovjek koji radi na potpuno neprimjetnom mjestu šokirati. Od proljeća 1905. sve je relativno. </p>
<p>Sto godina kasnije Hrvatska je, krajem zime i početkom proljeća, iskusila da je sve relativno. Euroentuzijasti, poput premijera Ive Sanadera, smatraju da se ništa bitno nije promijenilo zato što pregovori neće početi 17. ožujka za kada su bili zakazani. Dapače, on je još u Bruxellesu izjavio da je zadovoljan zato što je veći broj zemalja bio za Hrvatsku nego što ih je bilo protiv. To što je sasvim dovoljno da je jedna protiv, u ovom je slučaju zanemareno, ali bit će da je i to relativno. Euroentuzijasti u Hrvatskoj odgodu pregovora doživjeli su kao kratkotrajan, relativno nevažan poraz. Teniskim rječnikom kazano, oni su izgubili servis, ali set nisu (o meču koji se još igra da i ne pišem). Dapače, oni čak i iz odgode crpe optimizam, jer se navodno nešto uspjelo dokazati eurokratima (pojednostavljeno rečeno, Hrvatska Gotovinu treba hvatati, ali nije nužno i da ga ulovi), ne bi li ustrajali na hodu Hrvatske prema Europskoj uniji i, što nije manje važno, ulasku Europske unije u Hrvatsku. </p>
<p>Euroskeptici su, pak, narodu po tko zna koji put objavili da jesu za Europu, ali nisu za Europsku uniju. Što to zapravo znači, kakvi su smisao i sadržaj tog iskaza, nisu objasnili ni ovom zgodom.</p>
<p>Međutim, odgoda pregovora (bez ikakve naznake kada će započeti) pokazuje da je lako biti euroentuzijast u opoziciji, a teško biti euroentuzijast na vlasti. Euroentuzijast na vlasti mora braniti Europsku uniju, trenutačno proskribiranu u Hrvatskoj (jer »oni nas ne vole«, a zastupljene su i slične emotivno prazne, a smisleno isprazne fraze), mora tvrditi da je Hrvatska učinila sve što se od nje tražilo (iako nije jasno koliko je zahtjeva Haaškog suda ispunila: 625 od 626 ili 638 od 639), te da je upravo u Uniji budućnost svih nas. </p>
<p>Euroentuzijast u oporbi mora (dapače, on to želi) pokazati mnogo razumijevanja za Sanaderovu vladu (što već graniči sa sažaljenjem prema onima na vlasti, lošim političkim instinktom i izražavanjem sućuti premijeru zbog neuspjeha) i načelno braniti ideju ujedinjavanja Europe. Braniti bilo što iz opozicijskih klupa doista nije pretjerano teško. </p>
<p>Odlukom od srijede Bruxelles je pokazao kolika je raskoš relativnosti. Ta je njegova odluka u slučaju Hrvatske euroentuzijastima na dušu, a euroskepticima za dušu. Euroentuzijasti (kako na vlasti tako i u opoziciji) moraju se hrvati i s medijima koji se vole sprdati s birokratskim i ponekad doista teško razumljivim odlukama tijela Europske unije, ali baš i ne vole obavještavati o samoj Uniji, načinima njezina funkcioniranja, njezinu smislu i važnosti.</p>
<p>Euroskeptici bi, pak, trebali sami sebe naučiti zašto su euroskeptici. Ne računajući sad već pomalo amblematske proizvode kravljih vimena koje će nam, navodno, oteti zlehuda EU, njihova argumentacija svodi se na euroskeptični paradoks u Hrvata. Oni, naime, učestalo vole tvrditi da Europska unija Hrvatsku želi zadržati na Balkanu ne bi li pričekala da i druge države bivše Jugoslavije (ne računajući Sloveniju, a svakako ubrajajući Srbiju i Crnu Goru) budu spremne za ulazak u Uniju. Oni, dakle, izbjegavaju argumentirati zašto bi ulazak u Uniju bio loš, što bi on nedobrog donio, nego tvrde da EU Hrvatsku želi, samo ne u ovom trenutku. U konačnici, njihova se argumentacija svodi na to da EU Hrvatsku želi, dapače, želi je jako, ali ne samu, nego u paketu s ostalim dijelovima Austro-Ugarske Monarhije i Turske Carevine koji su zasad (iz)ostali iz Europske unije. Činjenica da je Hrvatska do srijede bila jedina država bivše Jugoslavije (minus Slovenija) koja je imala datum početka pregovora, dok su sve druge još itekako daleko od statusa kandidata, njima nije dovoljan argument.</p>
<p>Euroskeptici su u osjetnoj prednosti pred euroentuzijastima. Nisu oni pljusnuti u tjednu za nama. Osim toga, oni ne moraju svoju euroskeptičnu poziciju argumentirati, nego moraju pokrenuti emocije birača koji će jednoga dana izaći na referendum o članstvu. Dakle, teret racionalnog dokazivanja je na leđima euroentuzijasta, a emotivnog uvjeravanja na leđima euroskeptika. Nije teško zaključiti tko ima lakši posao. </p>
<p>Euroentuzijasti, posebno u Vladi, u doista su teškoj poziciji. Moraju objašnjavati da Hrvatsku »oni u Bruxellesu« ipak ne mrze, da EU nije protiv Hrvatske koja ipak ima saveznika među europskom dvadesetpetoricom, da je članstvo u Uniji korisno. No, s tim pitanjima bi se Vlada i drugi euroentuzijasti morali zabavljati i da su pregovori počeli. Unutarnjopolitičke posljedice za Vladu bi mogle biti mnogo manje zabavne. Naime, Vlada je gotovo sve karte bacila na europski stol, a u srijedu joj je rečeno da za tim stolom, zasad, ne može sjediti, čime je zapravo stjerana u kut. Vlada koja je na početku svog mandata djelovala iznenađujuće uspješno (samo za podsjetnik, Sanader je s doslovce tri riječi - »Hristos se rodi« - učinio više za smanjivanje međunacionalnih tenzija u javnosti nego što je učinjeno od završetka rata dotad, a problem ustaških spomen-obilježja Mili Budaku i Juri Francetiću riješio je za četiri dana, dok Račanu za to nije bilo dovoljno četrdeset mjeseci) danas izgleda, boksačkim rječnikom rečeno, toliko grogi da joj treba prešutna Račanova podrška.</p>
<p>Dva ključna predizborna obećanja: privredni oporavak i priključenje Europskoj uniji zasad su, najblaže rečeno, daleko od ostvarenja. I to ne relativno daleko. Posljedica svega je razumljiv zahtjev Miroslava Rožića za prijevremenim izborima i logičan odgovor Sanadera da takvih izbora neće biti. Vjerojatna posljedica splašnjavanja euroentuzijazma u Vladi i javnosti bit će ta da će se Vlada morati ozbiljnije pozabaviti Hrvatskom, posebno privredom. Dakle, svako zlo za neko dobro.</p>
<p>Da Vladi sve bude još malo bolnije, pobrinula se statistika. Hrvatska je, naime, postala prva država koja je imala zakazan datum početka pregovora, a da su pregovori odgođeni. Činjenica da je Hrvatska ponovo u nečemu prva Vladi i euroentuzijastima nije utješna, dok euroskeptici i iz toga mogu zaključivati da Unija za Hrvatsku ima posebne kriterije.</p>
<p>Euroentuzijazam i euroskepticizam hrvat će se u Hrvatskoj još godinama. I dok za prve Europska unija nije blato, za druge nije zlato, iako drugi tvrde da je prvi doživljavaju kao zlato, a prvi da je drugi poimaju kao blato, što je samo još jedna potvrda izreke da je sve relativno. Zapravo, Europska unija je dokazala da je između blata i zlata, pri čemu blato može biti nečije ishodište, a zlato nikad ničije konačište.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="7">
<p>Hrvatska u geopolitičkom sendviču</p>
<p>Sve dok je Srbija izvan europskih integracija, moguće je stvaranje pravoslavnog bloka</p>
<p>s pritiskom na Hrvatsku i Europu</p>
<p>BRANIMIR LOKIN</p>
<p>Propašću Austro-Ugarske Monarhije i Londonskim sporazumom hrvatski nacionalni prostor, prema zemljovidu iz 19. stoljeća, ulazi u procjep specifičnoga geopolitičkoga sendviča. S njegove je zapadne strane Kraljevina Italija, koja na krilima fašizma želi anektirati širok pojas istočne jadranske obale, a s istočne je strane Kraljevina Jugoslavija, koja u vlasti srpskih hegemona želi na račun kopnenih hrvatskih područja i područja južnog Jadrana ostvariti Garašaninov san o »velikoj Srbiji«.</p>
<p>Nositelji zamisli velikih kraljevstava usko surađuju tijekom 20. stoljeća, smatrajući Kraljevinu Jugoslaviju (u prvoj varijanti Hrvata, Srba i Slovenaca) tek provizornim rješenjem u ostvarivanju svojih krajnjih ciljeva. Njihove aspiracije u okviru ukupnoga političkoga konteksta 20. stoljeća uzročnici su teške i bolne sudbine Hrvata u tom razdoblju.</p>
<p>Velikotalijanske i velikosrpske aspiracije u Drugom svjetskom ratu dobivaju na snazi, ali se ostvaruju tek u skladu s političkim prilikama. Raspad Kraljevine Jugoslavije obezglavio je velikosrbe i uvukao ih u besciljno taktiziranje, što na kraju dovodi do debakla četnika kao njihove nacionalne vojske. U ratnom kaosu četnička srpska vojska, s talijanskim fašistima, pokušava uspostaviti ravnotežu, ali bez uspjeha.</p>
<p>Kapitulacijom Italije, godine 1943., Tito kao ratni pobjednik i nositelj populističke ideje komunizma razbija ukleti hrvatski sendvič. Međutim, tijekom postojanja SFR Jugoslavije obnavlja se pritisak srpskih hegemona i postaje većom snagom nego što je bio i u Kraljevini Jugoslaviji.</p>
<p>Titovom smrću, raspadom Jugoslavije te velikosrpskom agresijom na narode u sklopu bivše Jugoslavije, posebice brutalno na Hrvate, obnavlja se imperijalni pritisak s istoka, pri čemu su ponovno vidljivi kontakti četnika s talijanskim emisarima na okupiranim hrvatskim područjima. U pojedinim »Načertanijima« iz tog razdoblja vidljivi su prijedlozi o podjeli Jadrana, kao i prvi »pregovori« u tom smjeru.</p>
<p>Vojno-redarstvenim akcijama »Bljesak« i »Oluja« propadaju sve iluzije ali namjere ostaju. Naime, paradoksalno općim trendovima stvaranja ujedinjene Europe, imperijalna ideja obnavljanja hrvatskoga geopolitičkoga sendviča ponovno uskrisuje na obama njenim polovima. U Italiji rastu reminiscencije glede sudbine esula kao uvod u političku akciju, dok u Srbiji četnici dobivaju aureolu nacionalnih heroja i branitelja progonjena srpskog naroda, ali i puno političko priznanje boraca za nacionalnu stvar.</p>
<p>Zamisao se na kraju materijalizira u duhovnom traktatu o fojbama i »Srcu u jami«, dakle u filmu koji nekritički pokazuje zlu sudbinu Talijana, kako se tvrdi, na »talijanskoj zemlji«, ali i svu bezobzirnost »Slava«, odnosno hrvatskih i slovenskih partizana. Gotovo frapantno partizane glume srpski glumci, a film vodi srpska tehnika i osoblje.</p>
<p>Istodobno, u Beogradu se obnavlja »republika srpska krajina« u izbjeglištvu, u čijoj se proklamaciji ne priznaju granice Hrvatske, a za Srbe u Hrvatskoj traži se konstitutivnost. Kao <FONT COLOR="#CC3300"><b>šećer</b></FONT> na kraju, srbijanski predsjednik Tadić sugerira Europi da odgodi početak pregovora s Hrvatskom, odnosno sugerira zajednički ulazak Srbije i Hrvatske u Uniju.</p>
<p>Previše slučajnosti na jednom mjestu i previše povijesnih podudarnosti istodobno. Hrvatski političari i službeni stratezi spremni su svemu tomu pridodati granično značenje, ali povijest još od 1918. govori suprotno. Mislim da istinu ipak treba tražiti manjim dijelom u pitanju uključivanja Hrvatske u europske integracije, jer Europa bez Hrvatske nije u stanju zaokružiti svoj geopolitički prostor.</p>
<p>Većim dijelom sinkronizirani nastup imperijalnih krugova Italije i Srbije okrenut je sprječavanju ulaska Srbije u europske integracije. Sve dok je Srbija izvan tih integracija, moguće je stvaranje pravoslavnog bloka s pritiskom na Hrvatsku i Europu, što geopolitički sendvič prema Hrvatskoj čini latentno uporabljivim. Odgađanjem pregovora s Hrvatskom stvara se rezervno vrijeme za nove političke opcije koje, smatra se, jačanjem Rusije postaju sve izglednije.</p>
<p>Autor je doktor znanosti, ekonomski analitičar.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Hrvatska energetika političara i šarlatana</p>
<p>Sve što se događa u hrvatskoj energetici posljedica je nesuvisle politike koja ne dopušta prodor znanja i informacija</p>
<p>BRANIMIR MOLAK</p>
<p>U novinama jednog našeg energetskog monopola, koje uglavnom služe da bi se objavile fotografije njegovih voditelja i tekstovi potpore njihovim mudrim odlukama, objavljen je intervju s političarom, najzaslužnijim za teško stanje u energetici, pod naslovom »Hrvatska energetika već je u Europi«. To što je istaknuto u naslovu djelomično je točno, jer je samo dio energetike već u Europi.</p>
<p>Četvrtina Ine, uz štetu nanesenu Hrvatskoj od približno dvije milijarde američkih dolara, već je u Mađarskoj. Jadranska ležišta plina, uz štetu približna iznosa, već su u Italiji, a Nuklearna elektrana Krško, uz gotovo istu takvu štetu, već je u Sloveniji. Političari žarko žele pregovore s Europskom unijom da bi – uz dosadašnju »darežljivost« s onim što nije njihovo – i ostalo što u hrvatskoj energetici vrijedi ubrzo tamo poslali.</p>
<p>I ove smo zime muku mučili s plinoopskrbom, a sada još žele poskupiti ionako preskup plin za kućanstva i tako izazvati daljnje osiromašenje stanovništva. Da bi to postigli, služe se neistinama koje plasiraju novinari »glasnogovornici« energetskih monopola, a objektivne informacije najčešće su blokirane.</p>
<p>Čim zahladi, besmislena politika tzv. plinskog lobija dolazi do punog izražaja. Godinama se zavarava javnost da je plin najprihvatljiviji energent u Hrvatskoj, a uopće nije riješeno odakle ga nabavljati, kojim putem i po kojoj cijeni. Uz to, ograničene domaće zalihe plina neracionalno se troše (izvoz u Italiju, pogon termoelektrana…).</p>
<p>Vrijedi spomenuti i susjednu nam Mađarsku, kojoj je u bescjenje prodana četvrtina Ine i dobro će joj doći ponešto našeg plina (nakon povezivanja s Mađarskom): Mađari troše oko dvanaest milijardi prostornih metara plina na godinu, od kojih više od devet uvoze iz Rusije.</p>
<p>Što se tiče povećanja opskrbe plinom (plinovodima), Hrvatska možda može jedino računati na plin iz Rusije, ako ga preostane nakon sve većih potreba bogatih zemalja zapadne Europe. Rusija danas raspolaže približno sa 31 posto svjetskih zaliha plina te izvozi oko 128 milijardi metara prostornih na godinu.</p>
<p>Norveška izvozi 61milijardu prostornih metara plina na godinu, Nizozemska 34, a Alžir 30. No taj je plin rezerviran za zemlje zapadne Europe. Njemačka uvozi 82 milijarde prostornih metara plina na godinu, Italija 53 i Francuska 33.</p>
<p>Italiji dobro dođe i dar naših političara – plin iz Jadrana, premda je njegova količina u odnosu prema talijanskim potrebama zanemariva. Zapravo, cijela zapadna Europa nema ni približno dovoljno plina iz suviška Norveške i Nizozemske, nego sve više ovisi o uvozu iz Rusije.</p>
<p>Sve što se događa u hrvatskoj energetici posljedica je nesuvisle politike u kojoj političari i šarlatani već godinama ne dopuštaju prodor znanja i informacija.</p>
<p>Autor je doktor tehničkih znanosti (naftnog rudarstva) iz Zagreba.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Podijelila se Hrvatska na kršćane i nekršćane</p>
<p>Samo je jedan koji ne mora nikomu odgovarati: Gospodin Bog! Svi koji kažu da Gotovina ne treba odgovarati za svoja djela daju mu status Boga, a to nisu kršćani. Hrvatska se, dakle, na primjeru Gotovine podijelila na kršćane i nekršćane. I to je prava i vjerodostojna podjela. A pročitao sam u Vjesniku od 14. ožujka izjavu poštovanog velečasnog Suca: »... mislim da se ne treba predati Haagu...« Bio sam »pokošen« i zbunjen. Osoba idealnog kršćanina koja u svih izaziva samo simpatije i naklonost, osoba koja izgledom i načinom oblačenja podsjeća na našu sliku o Isusu Kristu, prema toj vjerodostojnoj podjeli nije uopće kršćanin. Nemoguće! Izluđuje me ta pomisao, i nadam se da spomenuta izjava nije točna.</p>
<p>JOSIP VUKOVIĆKARLOVAC</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Sporan nedostatni nacionalni ponos</p>
<p>Kada su predsjednik hrvatske države i predsjednik hrvatske vlade izjavljivali da se general Gotovina ne nalazi u Hrvatskoj, Carla del Ponte, pak, svim je forumima slala izvješće o skrivanju i boravku generala baš u Hrvatskoj?! Tako ona naš politički vrh proglašava ljudima koji ne govore istinu, koji nisu vjerodostojni. Je li moguće da jedna europska činovnica (pa makar bila iz haaškog tužiteljstva!) bez podastrijetih dokaza na takav način ponižava cijelu Hrvatsku?! Tužiteljica se obraća hrvatskom narodu preko svoje glasnogovornice Florance Hartmann, koja njezine izjave i prijetnje izgovara najstrašnijom mogućom jezičnom a s crno uokvirenim naočalima njezine poruke dobivaju još zlokobniji prizvuk! Ne trebamo se čuditi ako nas Europska unija ne primi u svoje okrilje, ne zbog nedostatne suradnje s Haaškim sudom, nego zbog nedostatnog nacionalnog ponosa, a koji svaka njena članica mora imati.</p>
<p>DR. ANA VIDOVIĆZAGREB</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="11">
<p>Bez prašine i buke nema pruge</p>
<p>Zamjena tračnica na križanju Jurišićeve i Draškovićeve: Iz ZET-a poručuju da je zamjena tračnica nakon pet godina bila neizbježna. Za ovu godinu planira se kompletna obnova tračnica u ulici Medveščak</p>
<p>Zamjena tramvajskih tračnica na križanju Jurišićeve i Draškovićeve ulice, koja je započela prošli tjedan, trebali bi biti gotova do 25. ožujka. Do tada će građani koji se tamo zateknu, i dalje biti nezadovoljni bukom i prašinom.</p>
<p>»Ovo je katastrofa. Iritiraju me buka i prašina«, kaže slučajni prolaznik Josip Bilandžić. Smatra da radnici koji izvode radove ne obavljaju svoj posao kako treba jer stalno se nešto kopa i mijenja, a uvijek se javljaju neki problemi. </p>
<p>»Divota, oduševljena sam bukom i prašinom«, s podsmijehom je radove komentirala Branka Kaić. Kaže da će ionako nakon nekog vremena doći do nekog kvara. Osim trenutačnih radova Branki smeta i stalno kašnjenje tramvaja.</p>
<p>Studentici prava Marijanu Mutavdžić buka smeta, ali kaže da ljudi nikad nisu zadovoljni. »Kada je loše svi pričaju da se u gradu ništa ne radi, a kada se nešto radi, svi pričaju da su se radovi mogli odgoditi«, komentirala je.</p>
<p>Baki Slavici Krot koja na tramvajskoj stanici u Draškovićevoj prodaje cvijeće, radovi ne smetaju, iako joj je zarada ovih dana pala. »Kada se postave nove tračnice, grad će biti ljepši, vožnja tramvajem ugodnija i sigurna sam da će mi posao ponovno krenuti«, kaže baka Slavica. U ZET-u mole građane za strpljene, ali kažu da su radovi neizbježni. »Budući da je to jedno od najprometnijih križanja u gradu, nakon pet godina bila je nužna njegova rekonstrukcija«, rekao je za Vjesnik rukovoditelj održavanja tramvajskih pruga ZET-a Vlado Vuksan. Iz ZET-a napominju da je stanje s tramvajskim tračnicama trenutačno zadovoljavajuće, ali s tendencijom pogoršanja, ako se ne nastavi s ulaganjima.</p>
<p>Za minimalno godišnje održavanje tramvajskih pruga potrebno je oko 58 milijuna kuna ako se za vrijeme radova ne zaustavlja promet, odnosno 69 milijuna kuna. A iz proračuna grada Zagreba za ovu godinu za obnovu tračnica predviđeno je samo 15 milijuna kuna s mogućnošću rebalansa. Iz ZET-a poručuju da se unatoč nedostatku novca uvijek na kraju nekako zatvori financijska konstrukcija.</p>
<p>Budući da tramvajske tračnice u Zagrebu uglavnom prolaze kroz urbani dio grada, a tramvaji stvaraju buku, ZET će pri budućim zatvaranjima kolosijeka umjesto tucanika koristiti travu, jer se to svugdje u svijetu pokazalo kao najbolje rješenje protiv buke što je stvaraju tramvaji kad voze. </p>
<p>Da bi građani uživali što veći komfor, ali i da bi se pruge prilagodile novim niskopodnim tramvajima, ZET ove godine među većim zahvatima planira kompletnu obnovu tračnica u ulici Medveščak.</p>
<p>Mislav Nekić</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Nije lako doživjeti stotu </p>
<p>Doživjeti stotu</p>
<p> – tema je jedne pjesme, ali i san velikog broja ljudi. Malo kome to zaista pođe za rukom, a među sretnicima koji se mogu pohvaliti stotim rođendanom našla se i osnovna škola u Gračanima. Tako veliki jubilej ne može proći nezapaženo, pa tako djelatnici i učenici OŠ Gračani, ali i ostali stanovnici toga mjesta spremaju veliku rođendansku proslavu od 21. do 23. ožujka pod nazivom »Otvoreni dani škole«. Pokrovitelj proslave je predsjednik Republike Stjepan Mesić, koji će drugoga dana nazočiti programa u Domu MORH - a.</p>
<p>»Nastavljamo tradiciju stare škole u Gračanima koja se nalazi nedaleko od ove nove, a koja je sada ruševina. Stara škola otvorena je 1905. godine. Pripreme za proslavu rođendana trajale su godinu i pol dana. Ovog časa još smo uvijek jedno veliko gradilište«, priča ravnatelj škole Slavko Špoljarić, koji je i sâm nekada, kao učenik, sjedio u klupama te škole. Njegova nekadašnja razrednica Vjekoslava Bošnjir i danas radi kao nastavnica u ovoj školi. </p>
<p>Zgrada u kojoj se sada odvija nastava građena je u tri etape. Dio koji je sagrađen prvi, montažni je i prošao mu je vijek trajanja, ali dodatnim radovima nadoknađeni su nedostaci koji su nastali tijekom vremena. Drugi dio, koji je sagrađen 1968., u najboljem je stanju, a posljednja je izgrađena školska dvorana u kojoj se trenutno postavlja novi parket. Školi u Gračanima nedostaje vanjsko igralište, pa se tjelesni odgoj uvijek odvija u dvorani.</p>
<p>Derutna zgrada stare škole iz 1905. godine uskoro bi trebala dobiti novo ruho. Osigurana su, naime, dva milijuna kuna za njezinu obnovu, a radovi bi trebali početi krajem svibnja. »Po milijun kuna dali su Grad Zagreb i Gradska četvrt Podsljeme. Staru školu sagradili su stanovnici Gračana, pa želimo da se ona pretvori u nešto što će služiti Gračancima«, kaže ravnatelj Špoljarić objašnjavajući kako će u školi nalaziti Prigorski muzej, Klub mladih tehničara i pošta.</p>
<p> Klub mladih tehničara koji se bave robotikom, informatikom, modelarstvom i izradom vojnih minijatura, izložit će 21. ožujka 30-ak maketa koje prikazuju ratničku povijest Hrvatske. Ravnatelj najavljuje kako bi na izložbu mogao doći i predsjednik Mesić, ali njegov dolazak za taj dan još nije službeno potvrđen.</p>
<p>Organizaciji proslave uvelike su pomogli roditelji školaraca, od kojih su neki i sami išli u tu školu. »U našoj školi vlada prava obiteljska atmosfera. Tu se svi međusobno poznaju, a naša djeca druže se i izvan škole. Mi smo jaka zajednica, u kojoj aktivno sudjeluju i stari i novi stanovnici Gračana«, ponosno ističe Slavko Špoljarić.</p>
<p>Ružica Jakešević</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Pomama za novim studijskim programima </p>
<p>Smotra Sveučilišta u Zagrebu što se održava u Studentskom centru, i drugog je dana, u petak, okupila veliki broj studenata i maturanata iz cijele Hrvatske. Gotovo svi posjetitelji štandove su obilazili s Vjesnikom, koji je zlatni medijski pokrovitelj ovogodišnje Smotre. I u petak podijeljen je u velikom broju. Na Smotru su u jutarnjim satima stigli i autobusi puni maturanata iz Varaždina, Čakovca i Bjelovara. Svi oni žele, kao prva generacija koja će studirati po reformiranim, bolonjskim programima, saznati što više o novom načinu studiranja. Tihana Herceg, maturantica gimnazije u Varaždinu, na Smotru je stigla već dobro pripremljena jer se, kako kaže, i sama raspitivala kod studenata i profesora. Naglašava kako se njoj najviše sviđa mogućnost studiranja u Europi. </p>
<p>U prostorijama SC-a predstavnici različitih fakulteta trudili su se što zornije prikazati programe studija. </p>
<p> Smotru su posjetili i studenti kako bi doznali što novi programi znače za starije generacije studenata.</p>
<p>Na štandu Filozofskog fakulteta i dalje vlada gužva, što i nije toliko neobično jer taj fakultet ima čak 22 odsjeka. </p>
<p>Petra Kostanjšak</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>I ljudsko i Božansko, i raj i pakao </p>
<p>Moje »sjećanje na Zagreb« otkriva mladenačku žudnju zadarskog gimnazijalca pedesetih godina. Sanjao sam glazbeni Zagreb i njegove odzvuke slušao na valovima starinskih radio-prijemnika...</p>
<p> Iz Dalmacije putovalo se dugo, ponajviše noću, a rano pred zoru iznenada bi se ukazao trak bljeska zeleno-žute ravnice i kroz maglu mistični tornjevi katedrale...</p>
<p>Dolaskom u Zagreb, kao mjestu trajna prebivališta, moja se »uža« vizija nezaustavljivo širila. Postupno, a nepovratno, obuzimao me duh kulturne tradicije, ljepote povijesna grada (zvone Matoševi stihovi: »tu je odžak Zrinskih, u gradu tom je vilovo Lisinski, u gradu tom je susto Vraz i Gaj...«), buđenje privrednih i industrijskih ambicija, draž športskih nadmetanja na stadionu Dinama, ali i nekih u to vrijeme za me pomalo teško dokučivih pritajenih nemira političke prirode (njihovo pravo značenje spoznao sam kasnije, doživjevši Deklaraciju o hrvatskom jeziku i sve ono što se nakon toga dogodilo...).</p>
<p> Ni danas ne znam je li ta mladenačka ljubav ostajala posto janom ili bi povremeno lutala »krugovima razočarenja«. Moje me profesionalno bavljenje umjetničkom glazbom nužno vodilo novim »doživljajima ljubavi« (Milano, Pariz, Rim, Varšava, Petrograd, Moskva...) Ali, sada znam, ti su doživljaji bili uzrokom vraćanja. Vraćanja Zagrebu kojemu dugujem sve: i glazbeni nauk i pljesak publike...</p>
<p>Govorili su mi zlobnici: Zagreb je konzervativan, uskogrudan, bezosjećajan, depresivan, agramerski, purgerski i vlaškovuličanski obojan... Možda. Ali, gospodo, gdje toga nema? Neka se onaj »tko je bez grijeha« nabaci kamenom... Moj Zagreb posjeduje sve ono ljudsko i božansko, i »raj i pakao« nosi u sebi, a to je ono što ga je činilo, što ga čini i činit će vrijednim da ga se ljubi...</p>
<p>Igor Kuljerić, skladatelj i dirigent</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Odron na cesti od Bistre prema Sljemenu </p>
<p>Naglo zatopljenje i topljenje snijega prouzročilo je odron na novoizgrađenoj Sljemenskoj cesti što vodi od Gornje Bistre do kraja Crvenog spusta. Odronjena zemlja i drveće zakrčili su cestu, ali su je bageri u kratkom vremenu očistili. Sljemenska cesta, duga sedam kilometara, izgrađena je u kratkom roku za potrebe Zlatnog medvjeda, slalomske utrke Svjetskog skijaškog kupa za žene, te je uska, tako da se dva autobusa ne mogu mimoići. Umjesto široke ceste, napravljena su ugibališta. Potporni zidovi i mreže protiv odrona nisu izgrađeni na cijeloj dužini ceste pa se mogu dogoditi odroni zemlje. [T.T.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="16">
<p>Šef »Samsunga« zakupio francusko skijalište, ostali van!</p>
<p>Staru mudrost prema kojoj novac ne čini čovjeka sretnim, ali se s puno novaca ugodnije pati, šef južnokorejskog »Samsunga« Lee Kun Hee okrenuo je pouku prema kojoj »novac još ne čini čovjeka skijašem, ali se s puno novaca možeš skijati - sam«. On je u poznatom francuskom skijalištu Courchevel, gdje se nalazi na odmoru, počeo uzimati satove skijanja, no, pritom ga je počelo nervirati što uz njega po pisti jure i neki drugi skijaši koji čak već znaju skijati pa mu, kao, ruše moral. Korejski multimilijunaš pronašao je elegantno rješenje, na užas mase drugih turista-skijaša: zakupio je tri glavne piste toga skijališta (žičara uključena), i sada se niz strminu spušta sam-samcat (ne računajući učitelje skijanja koji ga prate). Cijena baš i nije previsoka: oko 1500 eura na sat, ali su zato svi drugi isključeni. Iza žičane ograde koja je u to ime podignuta i koja čuva bogataševu privatnost, ostali skijaši, kad već ne mogu skijati - smiju gledati. </p>
<p>Što se tiče žičare i vučnica, Lee je platio da - stoje. On sam odbija se voziti tim »proleterskim prijevozom«, te će se na vrh brda vraćati ski-automobilima i on i instruktori. Što se tiče instruktora, i pri njihovu je izboru Lee postavio oštre kriterije: oni ne smiju biti ni premladi niti prestari, moraju biti lokalni ljudi, ali ne seljaci, i moraju perfektno govoriti engleski. On je »počistio« skijalište, kažu njegovi suradnici, »jer se boji da ne padne pa da ga netko pregazi«. Masa isključenih skijaša burno i uzaludno prosvjeduje i - iza žice - čeka da se Lee umori i ode, ali još ga sve to veseli. [K.F.]</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Za 77 posto Slovenaca Tito »pozitivna povijesna ličnost«</p>
<p>LJUBLJANA</p>
<p> - 77 posto gledatelja slovenske televizijske postaje POP-TV ocijenilo je nekadašnjeg jugoslavenskog predsjednika Tita »pozitivnom«, a 23 posto »negativnom« povijesnom ličnošću u četvrtak navečer u telefonskom glasovanju s rekordnih 91.000 poziva.</p>
<p> Glasovalo se tijekom emisije posvećene obnovi Titova kulta, kako je u emisiji jedan mlađi povjesničar ironično nazvao nedavnu akciju ponovnog postavljanja golemog natpisa »Naš Tito« na brdu Sabotin kod Nove Gorice, odgovoru slovenskih lijevih stranaka na nedavno obilježavanje Dana talijanskih esula iz Dalmacije i Slovenskog primorja.</p>
<p> »Trebali bi se organizirati u sektu, a članovi bi mogli plaćati crkveni porez«, ironično je obnovu Titova spomenika i prijedloge da Tito u Ljubljani opet dobije ulicu koja je 1991. podijeljena, pa su od nje nastale dvije - Slovenska ulica i Bečka cesta, komentirao »desni« povjesničar Jože Dežman.</p>
<p> »Lijevi« povjesnik Jože Pirjevec ustvrdio je pak da bi uklanjanje Titovih obilježja i njegovih ulica koje postoje još u mnogim slovenskim gradovima, kako predlaže suprotna strana, bilo pogrešno.</p>
<p> »To bi razveselilo talijansku iredentu. Tita se još dugo nećemo riješiti«, tvrdi Pirjevec.</p>
<p> Nekadašnji parlamentarac Ivo Hvalica rekao je da obnova spomenika Titu kod Nove Gorice »dijeli Slovence« i da je Tito bio diktator, a Jožef Oseli koji je kod jugoslavenskog predsjednika 8 godina radio kao butler u njegovoj zimskoj rezidenciji na Brdu kod Kranja kaže da je Tito bio simpatičan. Odbijao je, kaže Osli, da u Kumrovec putuje zrakom preko Ljubljane i Zagreba, nego se radije odlučivao za vožnju automobilom jer je iz limuzine bolje vidio kako žive obični ljudi.</p>
<p> U emisiji su prikazani i kadrovi iz gostionice Aleksič u Mariboru u kojoj se također već više godina slavi Titov kult i u nju dolaze ljudi koje Slovenci zovu »jugonostalgičarima«. U gostionici je i sjedište »Društva srpsko-slovenskog prijateljstva«, a na zidu slika Tita manjeg formata i velika karta »SFRJ« bez republičkih i administrativnih granica. </p>
<p> Na pitanju Tita i Jugoslavije sudionici emisije pokazali su duboku podijeljenost pa je tako jedan od njih izrekao ocjenu da je »"Jugoslavija Slovencima bila dobra majka dok im je Slovenija slaba maćeha«, a na drugoj strani čulo se da je za vrijeme Tita Slovenija bila »južnjačka kolonija« u koju su se dovodili neslovenci, pa nije mogla dostići standard Švicarske. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Stiglo i pismeno rješenje za likvidaciju sedam vukova</p>
<p>RIJEKA</p>
<p> - Društvo prijatelja životinja ZOO Eco iz Marinića, nedaleko Rijeke, 17. ovog mjeseca zaprimilo je rješenje Ministarstva kulture kojim se određuje eutanazija sedam od 15 vukova, koliko ih se nalazi u azilu za napuštene životinje u Marinićima, najvećem na svijetu. To rješenje nosi datum 21. veljače ove godine, kada je ta odluka o eutanaziji putem telefona usmeno priopćena predsjedniku pomenutog Društva Slavku Cvjetkoviću. </p>
<p>Cvjetković je Vjesniku rekao da se u međuvremenu dosta toga po pitanju sudbine vukova promijenilo. Naime, u četvrtak je na Mariniće iz PIK-a Belje u Dardi dopremljeno sedam tona smrznutog mesa, a još ranije je dogovoreno da vukovi budu zbrinuti u ZOO-ima u Slavonskom Brodu i Osijeku, a neki i u Kuterevu. Cvjetković je podsjetio da je početkom ove godine ZOO Eco podnijelo Ministarstvu kulture, Upravi za zaštitu prirode, zahtjev za rješavanje problema zbrinjavanja 15 vukova s Marinića, u trenutku kad za njih nije bilo hrane, ali napominje da nisu očekivali ovakav »genocidni« odgovor. On napominje da bi uz pomenutih sedam vukova bila eutanazirana i dva stara vuka u Osijeku, kako bi se napravilo mjesta za četiri mlada vuka sa Marinića.</p>
<p> Na kraju spomenutog rješenja koje je potpisao ministar Biškupić navodi se da se može pokrenuti upravni spor pred Upravnim sudom RH u roku od 30 dana. U ZOO Ecu vjeruju da će ovaj problem sa vukovima biti riješen bez eutanaziranja ijedne od 15 jedinki te zaštićene vrste, tim više što su za njih osigurane nove količine hrane. [D.H.]</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>U riječkom zaljevu uhvaćen tri metra dugačak morski pas volonja</p>
<p>RIJEKA</p>
<p> - Morski pas volonja dugačak 3,10 metara i težak 160 kilograma uhvatio se u noći na petak u mrežu koćarice »Boška« u riječkom zaljevu, dvije nautičke milje sjeverno od obale Cresa. Volonja je bezopasan za ljudski rod, ugrožena je vrsta, a u mrežu je zalutao na dubini od 60 metara. Obitava uglavnom uz morsko dno gdje i pronalazi hranu. U proljeće zbog parenja iz dubina dolazi blizu obale, pa u ovo doba godine zna zalutati i u mreže naših ribara. Meso mu je jestivo, najbolje na brodet, dok se pečenjem smanji i za više od 50 posto. Prije 15 godina u riječkom zaljevu, ispred Voloskog uhvaćen je 6-metarski volonja od dvije tone. [D.H.]</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Na plažama Barcelona 10,5 milijuna opušaka</p>
<p>BARCELONA</p>
<p> - Općina Barcelona pokrenula je veliko proljetno čišćenje svojih plaža na kojima je ljeti 2004., pokupljeno 10,5 milijuna opušaka. »Nicotina Beach«, naslovio je u četvrtak katalonski dnevnik La Vanguardia fotografije dubinskog čišćenja pijeska u pripremi za ljetnu sezonu. Od lipnja do rujna 2004., 10,5 milijuna opušaka bilo je pobrano na plažama Barcelone, pokazala je studija Autonomnog sveučilišta u Barceloni. Prema toj studiji 790.000 pušača pohodilo je prošlog ljeta te plaže i svaki je u pijesku ostavio prosječno 13,5 opušaka. [AFP/Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Svi evakuirani iz zgrade zbog kobre </p>
<p>STOCKHOLM</p>
<p> - Svi su evakuirani u petak iz zgrade u švedskome gradu Sundsvall te privremeno smješteni u hotel, gdje su pričekali da stručnjaci istjeraju kobru koja je pobjegla neopreznom stanaru. Dvadesetčetverogodišnji stanar zgrade Andreas Nordin pakirao je stvari u kutije zbog selidbe. Spotaknuo se i iz jedne su kutije ispale tri kobre. Dvije je zmije uspio pronaći i spremiti natrag u kutiju, a treća je odgmizala i skrila se negdje u zgradi. Uspio ju je pronaći sklupčanu ispod podnih dasaka. Stanari su se sretno vratili u svoje domove. [AFP/Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Belgijanac iz »ljubavi« u seksu sa psima</p>
<p>BRUXELLES</p>
<p> - Belgijanac kojemu sude zbog seksa sa psima tvrdi da je to radio zbog sućuti prema čovjekovu najboljem prijatelju. Dnevnik Gazet Van Antwerpen piše kako je 36-godišnjak na sudu rekao da je sudjelovao u seksu sa psima »zbog ljubavi prema životinjama« jer je mnogim psima seks uskraćen. »Obožavatelju pasa« prijeti šest mjeseci zatvora bude li osuđen. Radio je u utočištu za životinje, a na internet je postavio tisuće fotografija seksa s psima, objavile su nizozemske novine. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="23">
<p>Slikar s identitetom retrospektiva</p>
<p>U Umjetničkome paviljonu u Zagrebu: Izložba Vilka Gecana od 22. ožujka do 8. svibnja </p>
<p>Gotovo je nemoguće povjerovati da je najvažniji segment stvaralaštva jednoga od najznačajnijih hrvatskih umjetnika 20. stoljeća, Vilka Gecana, nastao u samo petnaestak godina. Unatoč tomu što je Gecan doživio duboku starost, njegov je opus vremenski ograničen na razdoblje između dva svjetska rata. Zbog posljedica Parkinsonove bolesti od koje oboljeva početkom tridesetih godina, Gecan će, naime, do kraja svoga života – umire u Zagrebu 1973. godine – ostvariti vrlo mali, gotovo zanemarivi broj djela. </p>
<p>Njegovi ključni radovi za hrvatsku povijest umjetnosti, kao što su »Cinik«, »U krčmi« ili »Kod stola«, nastali upravo u međuratno vrijeme, ali i neki drugi, što iz slikareve vrlo rane, što iz kasne faze, naći će se na umjetnikovoj retrospektivi koja se održava u Umjetničkom paviljonu u Zagrebu od 22. ožujka do 8. svibnja. Autor izložbe je dr. Zvonko Maković. Tijekom razdoblja svoga intenzivnoga rada 20-ih godina, Gecan je dosegnuo vrhunce kako u svojoj karijeri i umjetničkom razvoju tako i u korpusu hrvatske umjetnosti u prvoj polovini 20. stoljeća. Dotaknuo je u tim svojim radovima neka od glavnih tadašnjih umjetničkih strujanja - realizme dvadesetih godina te tzv. drugi ekspresionizam.</p>
<p>Na hrvatskoj umjetničkoj sceni Gecan se pojavio 1919. godine na izložbama »Proljetnoga salona«. </p>
<p>Unatoč toj važnoj godini za Gecanovo umjetničko djelovanje, u razmatranjima njegova opusa nije zanemarivo niti razdoblje koje je prethodilo tom prvom službenom predstavljanju - ono najranije provedeno u Banjoj Luci, gdje je započelo prijateljstvo s Milivojem Uzelcem, kada nastaju umjetnikova prva djela među kojima i »Autoportret« iz 1912. godine, zatim prvo formiranje u privatnoj školi Tomislava Krizmana u Zagrebu i na munchenskoj akademiji te ratne godine iz kojih su neki crteži nastali za zarobljeništva u vojnome logoru na Siciliji. </p>
<p>Za Gecanovu je umjetnost bio presudan odlazak u Prag, neposredno nakon rata, gdje je ilegalno boravio Uzelac kao ratni bjegunac. Tu su dva prijatelja bila u prilici učiti o umjetničkim konceptima Cezannea koje su upotpunili svojim poznavanjem stila Miroslava Kraljevića. U Pragu je Gecan započeo svoj poznati ciklus crteža »Klinika«, koji su prema riječima Zvonka Makovića važni za formaciju samoga slikareva izraza kao i za definiranje ekspresionizma u hrvatskome slikarstvu.</p>
<p>»U samo tri godine Gecan je, jednostavno rečeno, postao slikarom s identitetom«, reći će Zvonko Maković, pišući o godinama koje slijede nakon praške epizode i Proljetnoga salona. Rad po kojem je Gecanove ime danas ponajviše poznato je slika izvedena u tehnici ulja na platnu pod naslovom »Cinik«. U svojoj interpretaciji »Cinika«, Maković opaža kako je ona puna skrivenih znakova među kojima je i fragment naslova novina »Der Sturm« koje su promicale ekspresionizam. Maković tu sliku naziva programatskim djelom hrvatskoga ekspresionizma, a u njoj među ostalim vidi i neku vrst travestiranoga Gecanova autoportreta.</p>
<p>Slikom »U krčmi« Gecan je pridonio širenju kubokonstruktivističke poetike Andrea Lhotea, zahvaljujući izložbi njegova đaka Save Šumanovića održanoj u Zagrebu 1921., dok je svojim »Autoportretom s tvornicom» iz 1923. godine najavio, prema Makoviću, »ključne programske točke nastupajućih realizama dvadesetih«. </p>
<p>Nakon povratka iz Amerike, gdje odlazi kako bi zaradio, ali se i na neki način izolirao, Gecan kratko boravi u Parizu te poklonivši se tzv. drugomu ekspresionizmu ostvaruje neka od svojih najvrjednijih djela - primjerice »Tušiku« iz 1928., koja je rezultirala iz brojnih prethodnih studija aktova nastalih u Americi. Nakon što obolijeva, Gecan se definitivno 30-ih nastanjuje u Zagrebu te postupno, nakon niza portreta i mrtvih priroda nasatalih do sredine desetljeća, odustaje od slikarstva.</p>
<p>Romina Perić</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Svemirska opera bez presedana </p>
<p>George Lucas savjetuje roditeljima da ne vode djecu na projekciju »Osvete Sitha« jer je riječ o brutalnom i mračnom filmu u kojem nema dječačkih pustolovina / Pet epizoda »Ratova zvijezda« do sada su u svijetu zaradile blizu 3,5 milijardi dolara. Više je zaradio samo serijal o Jamesu Bondu </p>
<p>Nekoć davno u dalekoj galaktici…, riječi su koje prije pojave samog naslova filma ljubitelje znanstvene fantastike odvode hipersvemirom u drugi svijet. I dovode u fantastičnu kombinaciju atmosfere i svemirskih brodova »2001. Odiseje u svemiru«, filmskih okršaja velebnih jedrenjaka te ratnih filmova o hrabrim vojnim pilotima i tenkovskim bitkama. </p>
<p>Serijal Georgea Lucasa počeo je poput »Spartaka« Stanleyja Kubricka, kao priča o borbi pobunjenika protiv moćnog carstva, a onda je u posljednjem nastavku »Osveta Sitha« postao faustovska priča o prodaji duše vragu - prelaska Anakina Skywalkera na mračnu stranu Sile. </p>
<p>»Ratove zvijezda« često nazivaju i svemirskom operom. No, uza sve specijalne efekte, oni ne bi postigli željenu spektakularnost da nije fantastične vagnerijanske partiture Johna Williamsa (»Ralje«, »Superman«, »Indiana Jones«…). </p>
<p>Moćnom upotrebom puhača Williams je u maniri velikih opernih kompozitora dao herojsku komponentu Lucasovim junacima, a negativce učinio još moćnijima, osobito snažnim »Imperijalnim maršem« koji je pratio Dartha Vadera i Imperatora. Ipak, ostat će zapamćen ponajprije po jednoj od najspektakularnijih scena znanstvene fantastike - prvom pojavljivanju imperijalne flote, komandnog razarača i samog Vadera u »Imperiju« koji je zapravo paradan, bez akcije, ali mu upravo glazba daje grandioznost.</p>
<p>Ubrzo nakon premijere 1977. »Ratovi zvijezda« postali su svjetski fenomen. Srušili su sve rekorde zarade nekog filma u povijesti. U tinejdžerskoj populaciji stekli su kultni status, no zanimljivo je da su, za razliku od Flasha Gordona i Bucka Rogersa, stripova i serija koje su najviše nadahnule Georgea Lucasa, veću popularnost od pobunjeničkih junaka imali negativci, tj. Imperij. </p>
<p>Nije to bilo slučajno. Njihovi vojnici (poput rimskih centuriona) imali su sjajno dizajnirane bijele uniforme s maskama i elegantne časnike, dok su pobunjenički vođe bila ribolika i druga ružna bića.</p>
<p>Njihove zvjezdane krstarice i razarači pravilnih (uglavnom trokutastih) oblika bili su neusporedivo ljepši od zaobljenih pobunjeničkih. Njihovi lovci bili su mnogo bolje dizajnirani od X-lovaca. A o imperijalnim snjegohotkama da ne govorimo.</p>
<p>Cijeli vojni dizajn Imperija bio je toliko savršen da mu se nijedan film dosad nije približio. Igračke napravljene po maketama iz serijala postale su industrija za zgrtanje novca koja je Lucasu donijela više od samih filmova. </p>
<p>Na snimanje novih nastavaka serijala smještenih u pretpovijest originalne trilogije, koji nose brojeve prvih triju epizoda, Lucas se odlučio nakon što su tehnologija specijalnih efekata (koju su najviše unaprijedile njegove tvrtke Industrial Light & Magic, Skywalker Sound i druge) i računalna animacija (slavni redatelj je osnivač Pixara) napredovale do te razine da je mogao snimati sve što je nastalo u njegovoj mašti, bez ograničenja. I onda apsurd: upravo je računalna animacija naštetila novim nastavcima.</p>
<p>Modele, makete i maske zamijenilo je računalo. Sve je postalo virtualno, nestvarno. Negativac je animirani lik i nikad ne može biti uvjerljiv, ma koliko animacija bila savršena. Ljudsko se oko ne može prevariti i razina uživljavanja gledatelja neminovno opada. </p>
<p>Drugi važan razlog zbog kojeg su novi nastavci slabiji od starih jesu i slabi negativci. Simbol »Ratova zvijezda« nikad nije bio Luke Skywalker, nego Darth Vader. </p>
<p>Dvometarski čovjek-robot, sa zastrašujućom crnom maskom i kacigom (nadahnutim samurajskom opravom), dugim crnim plaštem (silno nepraktičnim, ali ključnim za dojam kakav su ostavljali generali Rimskoga Carstva), crvenom svjetlosnom sabljom (samo viteško mačevanje zadivljujuće je uvjerljiv anakronizam), disanjem kroz masku od kojeg nam se ježila koža i, napokon, dominantnim dubokim crnačkim glasom Jamesa Earla Jonesa jedan je od najjačih negativaca u filmskoj povijesti. </p>
<p>Upravo zato se i »Osveta Sitha« dočekuje s velikim nestrpljenjem. Poput »Imperija uzvraća udarac«, u ovom filmu neće bito previše mjesta za humor, Ewokse i slično. </p>
<p>Tamna strana Sile ovdje će ostvariti gotovo potpunu pobjedu. Najperspektivniji Jedi postat će Imperatorov sluga, a viteški red Jedija bit će gotovo cijeli masakriran. Nije ni čudo da Lucas savjetuje roditeljima da ne vode djecu u kino - bit će to brutalan i mračan film, bez dječačkih pustolovina »Fantomske prijetnje« ili zašećerene romantike i dijaloga u stilu opernih libreta u djelu »Klonovi napadaju«.</p>
<p>Fanovi serijala trebali bi napokon doći na svoje. Nekadašnji tinejdžeri sad bi trebali gledati ozbiljan i zreo znanstveno-fantastični film, bez kompromisa. U posljednjem činu velike svemirske opere George Lucas nema više prilike za igru, i premda sve najave kažu da ćemo vidjeti znanstveno-fantastični spektakl bez presedana u povijesti filma, redatelju će najteže biti nadmašiti - sebe. </p>
<p>Zlatko Vidačković</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Ilustriranje za djecu traži veliku odgovornost</p>
<p>Hrvatskoj je potrebna čvrsta ilustratorska udruga koja će definirati ugovore, načine i rokove plaćanja. Jedni drugima se žalimo jer se slikovnice prodaju, a izdavači ne plaćaju, nekad i po godinu dana</p>
<p>Uglavnom se previđa golema uloga umjetnika koji su se posvetili djeci obogaćujući i potičući njihovu maštu. Upravo je rad ilustratora prvo s čime se svako dijete susreće od svojih najranijih dana. Priča ipak dolazi malo kasnije. Ilustratori tako služe čovječanstvu dok je ono još u pelenama, a ono naučeno u toj dobi teško više može isključiti iz svijesti ili podsvijesti.</p>
<p>Nedvojbeno je stoga da ilustratori ne samo što slikom oblikuju priču, bajku, pjesmu, nego snažno utječu na društvo, odnosno na njegovu socijalnu, ekološku i drugu osjetljivost. S druge strane, ne samo da se posao ilustratora i uloga koju imaju zanemaruje, već se mnogo puta na rad tih vrsnih umjetnika, sposobnih spustiti se, ili bolje, uzdići se do visine djeteta, gleda kao na nešto neozbiljno, »za djecu«. No, teško da ima išta ozbiljnije i odgovornije od odgoja djece.</p>
<p>Da ilustriranje traži veliku odgovornost, slaže se i mlada ilustratorica i slikarica Sanja Rešček, čije ilustracije već nekoliko godina plijene pozornost jedinstvenom toplinom. </p>
<p>»Uglavnom biram vesele i otkačene tekstove. Zablokiram se kad je nešto tužno ili sentimentalno. Učini li mi se da neki tekst nije za mene, da ne odgovara mom senzibilitetu, ne preuzimam ga. Mislim da je to najpoštenije jer, s druge strane, postoje ilustratori koji će baš takvom tekstu prići na pravi način«, kaže Sanja Rešček ističući važnost razumijevanja i tolerancije između ilustratora i književnika.</p>
<p>»Nije uvijek slučaj da su ilustrator i pisac suglasni. Doživjela sam i neka neugodna iskustva, ali sam ipak imala mnogo više odličnih suradnji. Postoje pisci s kojima je rad užitak i tada su rezultati najbolji. S Larisom Mravunac radila sam na 'Dječaku u zvjezdanim čizmama' za koju je dobila Nagradu 'Grigor Vitez' za 2003. godinu«, priča nam Rešček, koja je tada s četiri nominacije nagrađena kao najbolji ilustrator. </p>
<p>Uz to, dobila je ULUPUH-ovu nagradu za najboljeg mladog ilustratora, a i publika na prošlogodišnjem Interliberu dala joj je nagradu za najboljeg hrvatskog ilustratora.</p>
<p>Osim za djecu, Rešček radi i za odrasle. No, tada ima drukčiji pristup i kaže da ništa iz dječjeg svijeta ne primjenjuje u ilustraciji za odrasle. Ipak, bez obzira radi li ilustracije za djecu ili za odrasle ili je, pak, riječ o slikama, njezin je stil prepoznatljiv i ne može pobjeći od nježnog svijeta umočenog u kolorit koji ima moć zagrijati. Dosad je ilustrirala 25 slikovnica i za razne časopise za djecu i mlade naslikala više od 500 ilustracija. </p>
<p>»Tehnike prilagođavam uzrastu, ali i tekstu. Uz ulje, akril i akvarel, nedavno sam počela raditi i kompjutersku ilustraciju koja ima velike mogućnosti manipulacije bojom. To nikako nije degradirajuća tehnika samo zato što nije tradicionalna. Više je riječ o atmosferi koja vlada u nekoj priči. Nedavno sam ilustrirala priče za djecu 'Hrvatski klasici'. Željela sam postići starinski štih, a računalo svakako nije pravi izbor za to. Takvo što bilo je moguće jedino tradicionalnom tehnikom pa sam radila akrilom na rižinu papiru«, objašnjava autorica koja je dobro surađivala i s Hrvatskom poštom, za koju je izradila četiri poštanske marke za seriju »Hrvatske vile i vilenjaci«.</p>
<p>Njezino je slikarstvo, kaže, »neopterećeno zadanim temama« pa mu je to »prednost«. Slika uglavnom tehnikom ulja na platnu ili lesonitu, a u posljednje vrijeme za motive bira životinje, osobito afričke, zbog kolorita i grafizma.</p>
<p>»Volim slikati šareni svijet fasada. Znam da takvih nema, ali one su onakve kakve bih voljela vidjeti u Zagrebu«, ističe Sanja Rešček koja će ove godine imati izložbe u većim hrvatskim gradovima.</p>
<p>Za kraj dotakli smo se i teme nezadovoljavajućeg odnosa između ilustratora i izdavača. </p>
<p>»Hrvatskoj je potrebna čvrsta ilustratorska udruga koja će definirati ugovore, načine i rokove plaćanja te sve drugo da se struku zakonski zaštiti. Kad sjednem s kolegama, tužno je slušati kako se žalimo jedni drugima, jer se slikovnice prodaju, a izdavači ne plaćaju, nekad i po godinu dana. Neki se izdavači prema mladim autorima postavljaju kao da bi im trebalo biti drago što im se ilustracije uopće objavljuju«, iznosi Rešček onu tamniju stranu posla. </p>
<p>Božidar Trkulja</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Bujica nadrealističkih slika </p>
<p>Premijera u HNK Ivana pl. Zajca u Rijeci: Predstava »Marquezomanija« Staše Zurovca tragom romana »Sto godina samoće«</p>
<p>Novi balet »Marquezomanija« koreografa, redatelja i dramaturga Staše Zurovca nailazi na lijep prijem riječke publike, od ljubitelja baleta do školske publike. </p>
<p> Baletni ansambl HNK Ivana pl. Zajca, po čijoj je mjeri ta predstava načinjena, iskazuje u njoj mnogo truda i žara scenskog nastupa.</p>
<p> Staša Zurovac krenuo je od književnog djela »Sto godina samoće« nobelovca Gabriela Garcije Marqueza. Prevladavajući lirizam Zurovčeva plesnog teatra, a on je kazališni čovjek par excellence. Staša Zurovac nema u svojim djelima velikih junaka, glavnih likova koji bi se isticali iznimnim sudbinama i djelima. Tako je i u »Marquezomaniji« na scenu postavljen kolektiv, u prvome redu Ženski, sastavljen od niza sličnih sudbina malih ljudi. Sličnih, a opet zasebnih i različitih. Žene iz skromnog puka peru robu, žive svakodnevni život obilježen rutinom, a tada iz svake od njih izbije iznenadna radost, ljubavna sreća, bol ili dugo potiskivana tjeskoba, spremnost za borbu. Staša Zurovac nije u potrazi za velikom istinom, on pokazuje kako se prava istina krije u svakom čovjeku.</p>
<p> Staša Zurovac kao i u prijašnjim predstavama, tako i u »Marquezomaniji« iskazuje vrlo dobar smisao za dramaturgiju i strukturu predstave. Iako izbjegava dramatizaciju konkretne fabule, glavnu zamisao jasno provodi kroz niz blago zamagljenih slika. Njihov slijed odaje smisao za kompoziciju i dinamiku scenskih prizora. </p>
<p> Koreografski »Marquezomanija« je nova i drugačija, a opet prepoznatljiva s tipičnim elementima koji odmah odaju autora. Važno je što svaki pokret izvire iz glazbe i slijedi glazbene misli i njihov tok. Zurovac je prvi put posegnuo za glazbom latinoameričkog i fado stila, izraženom kroz kratke citate. Suradnici u predstavi, scenograf Žorž Draušnik, kostimografkinja Katarina Radošević-Galić i asistentica koreografa Olja Jovanović-Zurovac, dopunili su i naglasili specifičan poetski ugođaj predstave.</p>
<p> Ansambl Riječkoga baleta izvrsno je obavio zadatak. Mnogobrojniji ženski dio zdušno je zaigrao i predstavio sudbine Zurovčevih Žena kao pronositeljica i obnoviteljica života. U vječitoj ljudskoj prolaznosti svaki novi život znači novu nadu. Potresnim solom istaknula se Oxana Brandiboura, a Andrei Köteles i Laura Popa nadahnuto su otplesali središnji duet na krevetu.</p>
<p>Mladen Mordej Vučković</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Pogorelić u HNK</p>
<p>RIJEKA</p>
<p> - Ivo Pogorelić prvi je put nastupio u HNK Ivana pl. Zajca u Rijeci, 18. ožujka. Pogorelić je još kao učenik nastupio u Guvernerovoj palači, a tijekom devedesetih godina održao je i dva koncerta u dvorani hotela Kvarner. U sklopu europske turneje koja će trajati do 9. rujna, osim u Rijeci nastupit će u Zadru, Osijeku, Sarajevu i Tuzli, nakon čega će krenuti na višemjesečnu turneju po Dalekom istoku.</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>»Rigoletto« nakon 26 godina</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Nakon 26 godina opera »Rigoletto« Giuseppea Verdija premijerno je predstavljena publici u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu, 18. ožujka, u režiji Krešimira Dolenčića i pod dirigentskom palicom Zorana Juranića, dok su naslovne uloge povjerene mladim hrvatskim pjevačima. Libreto za jednu od najslavnijih Verdijevih opera, prema Hugoovoj drami »Kralj se zabavlja«, napisao je Francesco Maria Piave sredinom 19. stoljeća. Iako se zbog bojazni da bi djelo koje prikazuje jednoga vladara u negativom svjetlu moglo izazvati političke demonstracije promijenilo mjesto radnje, imena povijesnih likova i sam naziv - od »Prokletstva« u »Rigoletto«, opera je na praizvedbi u Veneciji 1851. doživjela trijumf.</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Koncert kubanske dive</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - U sklopu europske turneje na kojoj predstavlja svoj album »Flor de Amor« Omara Portuondo, klasik kubanske scene i pjevačica koja legitimno predstavlja ime »Buena Vista Social Cluba«, održala je koncert u dvorani Lisinski u Zagrebu. Na svom drugom nastupu u Hrvatskoj, ta osamdesetogodišnjakinja ponudila je publici autentičan zvuk kubanske glazbe, a repertoar sastavljen od melankoličnih pjesama Omara je izvela potpomognuta majstorskim orkestrom od dvanaest glazbenika.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="30">
<p>I bez Gurovićeve tetovaže košarka opet u drugom planu košarka</p>
<p>U Beogradu sve spremno za Cibonin doček: u pripravnosti je 600 specijalaca, na beogradskim ulicama bit će poluopsadno stanje i poseban prometni režim </p>
<p>U tjednu kada su se prvo čitali policijski izvještaji sa sportskih terena, košarkaši Cibone uspjeli su nam nakratko odagnati misli od sumorne stvarnosti u kojoj se nakon utakmica prebrojavaju razbijeni nosevi, glave i automobili. Pobjeda protiv Montepaschija, nakon -28 iz prve utakmice još je čudesnija kada se zna da su cibosi igrali bez najboljeg igrača, ozlijeđenog Marka Popovića. Prvi uspjeh u drugom krugu Eurolige ostavio je teoretske izglede Anzulovićevoj momčadi za prolaz u četvrtfinale. Za to bi im trebale dvije pobjede - protiv Maccabija u Tel Avivu, +8 protiv Ülkera u Zagrebu - i dva poraza Montepaschija. Uspjeh protiv talijanskog prvaka dala je injekciju samopouzdanja momčadi Cibone uoči gostovanja kod Partizana u nedjelju (17 sati). Doduše, niti prošli posjet Beogradu nije joj ostao u lošem sjećanju, Cibona je tijesno slavila u euroligaškom dvoboju. U modi je tada bio, podsjetimo, ljubitelj tetovaža Milan Gurović. </p>
<p>Bez prošlotjednih rukometnih incidenata, nedjeljna utakmica u Pioniru bila bi običan dvoboj Goodyear lige, spominjali bismo da Marko Popović ima problema s Ahilovom tetivom, da se u momčad »crno-bijelih« vraća Kosta Perović, da će Partizan imati »topa viška« u Dejanu Milojeviću. Ovako se jako veselimo činjenici da je u Beogradu »sve spremno za Cibonin doček«. Prema pisanju tamošnjih medija, održani su sastanci ministarstva prosvjete i sporta s predstavnicima kluba i navijača Partizana, napravljene su opsežne pripreme, koje uključuju i 600 specijalaca, na beogradskim ulicama bit će poluopsadno stanje i poseban prometni režim. </p>
<p>Za kraj, posebno nam je drago što Grobari poručuju kako ih ne zanimaju hrvatski novinari, niti igrači Cibone. Navijači su obećali da neće napraviti niti jedan incident samo u slučaju da u dvorani ne bude niti jedan navijač Cibone. Gospođa Elza gledat će utakmicu na televiziji... </p>
<p>Iva Perdec Augustić</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>U Zagrebu proljeće, na Sljemenu skijanje</p>
<p>Janica Kostelić bila je najbolja u veleslalomu, nakon što je u Innerkremsu uzela superveleslalomski naslov </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Dok je Zagreb napokon okupan suncem, a na »špici« se priznaju jedino modne »krpice« i kratki rukavi, nekoliko minuta dalje i nekoliko stotina metara više održava se Hrvatsko prvenstvo u alpskom skijanju. </p>
<p>Pomalo čudno, no Sljeme je ovog petka i subote domaćin Hrvatskog prvenstva u slalomu i veleslalomu. Unatoč »ekstremnih« 15 stupnjeva na Sljemenu, organizacija je odlična, a uvjeti za skijaše klasično - zimski. U petak su tako, uz brojne goste iz inozemstva, najbolji hrvatski skijaši i skijašice odlučili tko je najbolji u veleslalomu. Začudo, prvaci nisu Janica i Ivica Kostelić. Janica se, istina, okrunila aureolom najbolje, no brat Ivica kiksao je na posljednjim vratima druge vožnje i gurnuo u poziciju slavljenika Zrnčić-Dima. </p>
<p>Ivica Kostelić je vodio nakon prve vožnje i preostalo mu je samo obaviti formalnost na sljemenskoj stazi, no nepredviđeni ga je propust gurnuo u ispadanje i dogodio se iznenađujući završetak. Iza Zrnčić-Dima plasirali su se Šamšal i Olivari, dok su vrh okupirali skijaši iz Finske, koji su zauzeli prva dva mjesta. </p>
<p>– Šteta, napravio sam pogrešku i nisam se uspio iz nje izvući, promrmljao je Ivica, prolazeći kraj novinara nakon ispadanja. </p>
<p>Janica Kostelić nije dopustila takav kraj. Nakon što je u Innerkremsu uzela superveleslalomski naslov, kao prava se pobjednica ponijela i na veleslalomu. Rutinski je obavila svoje dvije minute i uzela ono što joj pripada. Zanimljivost je jedino što je Ana Jelušić bila bolja od Nike Freiss. Subota je rezervirana za kulminaciju događanja na Sljemenu - voze se slalomi - nakon čega će na neko vrijeme svi zaboraviti skijaške kombinezone i preferirati modne »krpice« i kratke rukave. </p>
<p>• Rezultati veleslaloma, skijaši: 1. Leino (Fin) 2:05.02, 1. Koitella (Fin) +0.51... 5. ZRNČIĆ- DIM +2.08... 7. ŠAMŠAL +2.54... 12. OLIVARI +4.25... skijašice: 1. KOSTELIĆ 2:06.94, 2. JELUŠIĆ +0.68... 4. FLEISS +1.46... </p>
<p>Stipe Karadžole</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Blanka i splitski atletičari ostaju u Diokomovoj dvorani </p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Nakon nedavnog skandala i najavljenog izbacivanja najbolje hrvatske atletičarke Blanke Vlašić i članova njezina matičnoga kluba ASK-a iz dvorane u vlasništvu tvrtke Diokom Novi, splitsko je Gradsko poglavarstvo u petak odlučilo s vlasnikom dvorane potpisati sporazum prema kojem atletičari ostaju u dvorani. Na temelju novog ugovora o zakupu dvorane do kraja 2005. godine, Grad će iz proračuna platiti i 254.540 kuna duga nastalog neplaćanjem najma u 2004. godini i 90.225 kuna za korištenje dvorane u prva tri mjeseca ove godine. Platit će i dug zbog nepodmirivanja troškova električne energije, vode i telefona od 87.000 kuna. Naime, Diokom i splitski ASK krajem srpnja 2003. sklopili su ugovor o zakupu 500 četvornih metara po tri eura za četvorni metar. Tu je zakupninu također plaćao Grad. No, ASK-ovci su dvoranu nastavili koristiti bez plaćanja zakupnine. Novac za novi najam i podmirenje duga Grad će osigurati preraspodjelom sredstava namijenjenih izgradnji sportskih dvorana. [I.D.]</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Idora Hegel bez pogreške </p>
<p>Idora Hegel napredovala je u svom drugom nastupu na ovogodišnjem Svjetskom prvenstvu u umjetničkom klizanju obaveznim (kratkim) sastavom za dva mjesta i uoči završnice je 13. klizačica svijeta. Ostane li na toj poziciji, za tri će mjesta popraviti plasman u odnosu na lanjsko prvenstvo. </p>
<p>Idora je svoj obavezni sastav izvela bez najmanje pogreške, što je suce, koji su po običaju skloni sportašima iz velikih zemalja, prisililo da je svrstaju bolje od prvakinja Njemačke, Velike Britanije, Kine, pa i klizački mnogo bolje poznatije Švedske. Šteta je što izvrsno 13. mjesto Idori ne daje mogućnost da u slobodnim sastavima nastupi u važnoj pretposljednjoj skupini. Do toga joj, prema pokazanom u Moskvi, nedostaje ili kombinacija skokova 3+3 ili znatno snažnije i brže klizanje, posebno u posljednjem dijelu, što uvijek impresionira suce. </p>
<p>Inače, borba u vrhu poretka za ovogodišnju prvakinju svijeta se zakomplicirala. Iako domaća Irina Sluckaja vodi s malom prednošću pred Amerikankom Sashom Cohen, na treće se mjesto s petog probila Talijanka Caroline Kosner. </p>
<p>• Poredak uoči finala: 1. Sluckaja (Rus) 92:61, Cohen (SAD) 89:78, 3. Kosner (Ita) 87:27, 4. Ando (Jap) 86:96, 5. Kwan (SAD) 86:21, 6. Rakawa (Jap) 85:74, 7. Sokolova (Rus) 84:02... 13. HEGEL 70:25. </p>
<p>Žarko Susić</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Nismo mi krivi Mamiću što je izgubio niku </p>
<p>Hajdukov predsjednik Branko Grgić:Optužbe za dalmatinski lobi su besmislene i izvan pameti. Hajduk je hrvatski klub, a naši su sponzori hrvatske tvrtke</p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Predsjednik Hajduka Branko Grgić nastoji pomirljivim tonom, birajući riječi, stišati oluju sa svih strana koja se diže protiv Hajduka. Pokušava izbjeći svađe, a položaj mu olakšava posao. Diplomatskim je nastupom izbjegao rukavicu izazova opće svađe u nogometnom miljeu. </p>
<p>– Napravili smo pozitivno ozračje oko našega kluba, uspjeli smo vratiti gledatelje na stadion. I na Poljud, i na gostujuće stadione, gdje god smo nastupali. Međutim, iritira me sve što se događa nakon utakmice sa Zagrebom i našeg prolaza u polufinale kupa. Zagreb je digao toliku prašinu oko dosuđenog jedanaesterca, a nije ništa odigrao. Imamo snimku iz drugoga kuta i vidljiv je kontakt, no o sucima ne pričam više od godinu dana, pa neću ni sada. Zanimljivo je kojom se žestinom Zagreb okomio na nas. Svi iz Kranjčevićeve govore kako su nas trebali izbaciti iz kupa, a samo su jednom prošli centar. Smeta me to pljuvanje po Hajduku. Grgić je izbjegao priču o slobodnom sudačkom uvjerenju, ali se diplomatskim nastupom osvrnuo na objede predsjednika Zagreba Dražena Medića i dopredsjednika Dinama Zdravka Mamića. Nije upao u klopku prepucavanja. </p>
<p>– Zločesto je što sad Medić spominje Shelbourne i ispadanje iz Europe. Tada smo bili u krizi, ali smo se izvukli. Mi ne kopamo po Zagrebovim rezultatima. Mnogo smo toga učinili na marketinškom planu, dovođenjem Nike Kranjčara mobilizirali smo i naše navijače. Zahvatila ih je euforija, a Niki smo omogućili da svoj nogometni put nastavi u Hrvatskoj. Nismo mi krivi Mamiću što je izgubio Niku, niti smo mu krivi za njegove poteze. Mamića razumijem - tko gubi ima se pravo ljutiti. Optužbe za dalmatinski lobi su besmislene i izvan pameti. Hajduk je hrvatski klub, a naši su sponzori hrvatske tvrtke. Činjenica je da je u Zagrebu više novca i da je tamo lakše djelovati, ali je i činjenica da je praznik gdje god dođemo. Mi smo zahvalni sponzorima, rekao je Grgić te se za kraj još osvrnuo na dobivanje organizacije spektakla, utakmice Hrvatska – Brazil: </p>
<p>– Veseli nas što će Split ugostiti Brazil i to je veliki događaj za ovu regiju. No, bez Hajduka Split ne bi dobio ovu utakmicu. Za Brazilce imamo vremena, sada je najvažnije pobijediti sljedećeg suparnika, ući u doigravanje s prvog mjesta i na kraju ostvariti cilj koji smo sami sebi zacrtali, a to je obrana naslova prvaka. </p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Sportska i turistička atrakcija </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Brazil dolazi u Split 17. kolovoza! Ta je već znana vijest proširena predstavljanjem sponzora i pokrovitelja Hrvatskoga nogometnog saveza, među kojima se očito najviše ističu mađarski MOL i švicarska marketinška tvrtka Derball. </p>
<p>– Bit će to ne samo sportski događaj nego i velika turistička atrakcija, kazao je na prigodnom predstavljanju direktor marketinga MOL-a Zsolt Szalay. </p>
<p>– Sretan sam što sam ovdje našao puno prijatelja koji žele doživjeti Brazil u Hrvatskoj, kazao je, pak, Peter Pellady, izvršni direktor Derballa, tvrtke koja je već sudjelovala u dovođenju brazilske vrste u Budimpešti kad ju je samo na treningu gledalo tridesetak tisuća ljudi. </p>
<p>– Otkad je hrvatska slobodna, dakle otkako imamo reprezentaciju, u zemlju smo doveli najbolje svjetske reprezentacije, Argentinu, Njemačku i Francusku, a doći će uskoro, nakon Brazila, i Engleska i Nizozemska. Moram zahvaliti sponzorima koji su prepoznali vrijednost ovoga spektakla, rekao je predsjednik HNS-a Vlatko Marković. </p>
<p>Sveukupno, sponzori ove utakmice s predstavnicima HNS-a složili su se u jednome - bolje prigode od promocije mađarsko-hrvatske kandidature domaćinstva europske smotre 2012. godine nema! Brazil u Splitu bit će događaj na koji će biti pozvani najviši dužnosnici Uefe i Fife, a na tribinama bi se mogli pojaviti i Pele, Platini, Beckenbauer... </p>
<p>Andrija Kačić-Karlin</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Promovirana »Forca Pula« </p>
<p>PULA</p>
<p> – Nogometni je klub Pula 1856 na radijskoj postaji Pula, uz najavu domaćeg susreta s pretposljednjim Zadrom, promovirao i navijačku himnu »Forca Pula«. Himnu je predstavio autor Bruno Krajcar te odgovorni urednik Radio Pule Budimir Žižović. U taj su se glazbeni uradak uključili svi značajniji istarski glazbenici, te medijski djelatnici koji prate svakodnevni život pulske momčadi. A kad su trenera Pule Igora Pamića pitali koja mu je najveća želja, odgovorio je: »Da svi u klubu dobijemo plaću.« [M. P.]</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Kiefer izgubio od Federera</p>
<p>Iako je Nicolas Kiefer dvaput oduzeo servis Rogeru Federeru, ipak je uhvatio samo pet gemova u četvrtfinalu Pacific Life Opena. Švicarski je čarobnjak od početka prošlogodišnjeg US Opena imao omjer pobjeda i poraza 41-1, dok je u četvrtfinalu 2,72 milijuna američkih dolara vrijednog ATP turnira iz masters serije u Indian Wellsu upisao 24. ovosezonsku pobjedu. U polufinalu očekuje Guillerma Canasa, koji je spriječio reprizu prošlogodišnjeg finala pobjedom protiv Tima Henmana. Ukoliko Marija Šarapova osvoji turnir, postat će prva Ruskinja na vrhu ljestvice najboljih tenisačica svijeta. No, na putu do naslova još su dvije prepreke. U polufinalu je očekuje trenutačni »broj jedan« Lindsay Davenport. </p>
<p>• Rezultati, četvrtfinale, tenisači: Canas – Henman (6) 7-6 (1), 7-5, Federer (1) – Kiefer 6-4, 6-1; tenisačice: Davenport (1) – Dechy (7) 7-6 (2), 6-0, Šarapova (3) – Pierce 6-4, 6-3. [I. Mi.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="38">
<p>Kina se odriče Maoista u Nepalu i Indiji </p>
<p>UN, Indija i Britanija zahtijevaju obnovu demokracije u himalajskom kraljevstvu, SAD prijeti obustavom pomoći i daje rok od sto dana. U protekle dvije godine, u UN je iz Nepala stiglo više izvješća o nestalima nego iz bilo koje druge zemlje svijeta</p>
<p>Golemi susjedi Indija i Kina, ali i Britanija i Sjedinjene Države pokazuju pojačano zanimanje za slikoviti Nepal. </p>
<p>Ujedinjeni narodi traže da kralj Gyanendra obnovi demokraciju, a Indija se priključila zahtjevu i obustavlja vojnu pomoć. Slično je postupila i Britanija. Sjedinjene Američke Države prijete da će obustaviti pomoć ako se demokratske slobode ne vrate u roku od sto dana. </p>
<p>Siromašan, ogrezao u korupciju i potresan građanskim ratom, Nepal drugi put u posljednje dvije godine živi u opsadnom stanju. Kralj je 1. veljače izveo puč s vrha, preuzeo svu vlast, pozatvarao političke protivnike, uveo cenzuru, zabranio kritiku i sve što bi moglo štetiti moralu vojske. A vojska je na zlu glasu zbog tiraniziranja i nestanaka ljudi (1200 nestalih u posljednje četiri godine). U protekle dvije godine, u UN je iz Nepala stiglo više izvješća o nestalima nego iz bilo koje druge zemlje svijeta. U susjednoj Indiji, bjegunci iz Nepala prosvjeduju i traže obustavu inozemne pomoći bez koje bi se kralj teško održao, a vojska se ne bi mogla nositi sa sve snažnijim ustanicima. Pobunjenici za kralja kažu da predvodi »fašističku feudalnu kliku«, žele ga srušiti i uspostaviti maoističku republiku. Otkako je 1996. počeo ustanak, poginulo je više od 11.000 ljudi. Maoisti drže veći dio zapadne polovice zemlje, prošlog su ljeta cijeli tjedan blokirali i glavni grad Katmandu. Toliko su moćni da čak i u glavnom gradu bogatašima naplaćuju »narodni porez«. Povezani su i s maoistima u susjednoj Indiji koji su se pobunili 1967. pod utjecajem kineske kulturne revolucije. </p>
<p>Velike sile pribojavaju se da bi pobjedom maoista zavladalo još veće bezakonje i da bi, uz dosadašnju korupciju i djelovanje međunarodnih mreža trgovaca drogama, ženama i djecom, Nepal postao i opasna baza terorista. Stoga pritisci iz svijeta na kralja Gyanendru još nisu ultimativni, a građanski rat se nastoji zaustaviti pregovorima. </p>
<p>Smirivanju sukoba sada se priključila i Kina, koju se povremeno, osobito iz Indije, sumnjičilo da pomaže maoistima. Kineska vlada odbacuje optužbe i uvjerava da se davno odrekla izvoza revolucije. Iako i dalje govori da su zbivanja u Nepalu unutarnja stvar te zemlje, upravo je saopćila da tzv. maoisti nemaju nikakve veze s Kinom i da su »ukrali« ime nekadašnjeg kineskog vođe Mao Zedonga. </p>
<p>Tomislav Butorac</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Negroponte napustio Irak neobavljena posla</p>
<p>U mnogim dijelovima Iraka pojačavaju se akcije pobunjenika. U sunitskom trokutu smrti, u petak je ubijeno pet Iračana, a u eksploziji automobila bombe u Mosulu poginulo dvoje civila. Ranjeno je najmanje 15 osoba, među kojima je i šest američkih vojnika. Istodobno, istočno od Bagdada ubijen je jedan istaknuti sunitski svećenik. Amerikance je okupacija Iraka dosad stajala oko 200 milijardi dolara. </p>
<p>Pokušaji uspostave nove iračke vlade, nastavljeni u petak, po mnogo čemu nalikuju na rizičnu igru političkog pokera. U tom psihološkom odmjeravanju snaga, šijiti i Kurdi, glavni pobjednici siječanjskih parlamentarnih izbora nastoje kapitalizirati izborne rezultate. Inače, šijitski politički blok je dobio 140, a kurdski 75 mjesta u privremenom parlamentu kome ima 275 mjesta. </p>
<p>Dvije strane ističu da su blizu postizanja kompromisa koji bi mogao odrediti obrise novog društveno-političkog i teritorijalnog ustroja zemlje. Nažalost, u sklapanju tog iračkog poratnog mozaika nedostaju nezaobilazni sekularistički nastrojeni suniti, kršćani (Asirci) i Turkmeni. A Irak, bez njih, objektivno gledano, izgleda kao iskrivljena, teško prepoznatljiva slika.</p>
<p>Američki veleposlanik u Iraku John Negroponte nakon nepunih devet mjeseci provedenih u Bagdadu spakirao je kovčege i, očito, neobavljena posla vratio se u SAD. »Posao je još daleko od toga da bude završen«, rekao je prije odlaska. Na sličan način Irak je napustio i bivši upravitelj Paul Bremer, uz konstataciju da Amerikance u toj zemlji nitko ne voli. Negropontea koji odlazi na dužnost direktora Nacionalne obavještajne službe zamijenit će najvjerojatnije američki veleposlanik u Afganistanu Zamlay Khalizad.</p>
<p>U međuvremenu, u mnogim dijelovima Iraka pojačavaju se akcije pobunjenika. Sunitske snage otpora ne pokazuju znakove zamora i svojim akcijama zadržavaju nazočnost oko 150.000 američkih vojnika, ali i veliku neizvjesnost oko iračke sutrašnjice. Amerikance je okupacija Iraka dosad stajala oko 200 milijardi dolara. Zabrinjavajuće su i ljudske žrtve. Iračani su, prema nekim procjenama, imali blizu 100.000 poginulih, dok je u tom razdobljnu poginulo 1520 američkih vojnika. </p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Umro George F. Kennan, vodeći američki strateg hladnoga rata</p>
<p>George F. Kennan, diplomat koji je više nego ijedan iz njegove generacije zaslužan za američku strategiju hladnoga rata umro je u četvrtak navečer u Princetonu, New Jersey, u 101. godini. Bijela kuća i Pentagon njemu su se obraćali nakon Drugog svjetskog rata kad su pokušavali razumjeti sovjetsku politiku.</p>
<p>Potkraj četrdesetih godina prošloga stoljeća on je bio prvi šef za planiranje politike u State Departmentu. U to je vrijeme američku vanjsku politiku vodio George C. Marshall, a Kennan je bio »intelektualni arhitekt Marshallova plana« pomoći zemljama razorenima u ratu. Kennanova je filozofija bila da se komunizmu treba suprotstavljati diplomacijom, politikom i tajnim akcijama, samo ne ratom. Kad se šezdesetih godina povukao iz aktivne politike, postao je profesor na sveučilištu Princeton. Autor je 17 knjiga o vanjskoj politici, od kojih je za dvije dobio Pulitzerovu nagradu. </p>
<p>Washington ga je kao stratega i mislioca prepoznao 1945. godine: Godinu dana poslije, već je u američkom veleposlanstvu u Moskvi kao drugi diplomat po rangu. On je bio autor famoznog »Dugog brzojava«, vjerojatno najslavnijeg »kablograma« u američkoj diplomatskoj povijesti u kojem, pored ostalog, opisuje Staljina i sovjetsku politiku kao »možda neosjetljive na logiku razuma, ali krajnje osjetljive na logiku sile«. </p>
<p>Na vrhuncu Korejskog rata (1952), Kennan nakratko napušta State Department i odlazi na Princeton, ali se ubrzo vraća u Moskvu, sada kao veleposlanik. Pod strogim nadzorom sovjetskih tajnih službi i fizički onemogućen da kontaktira s običnim sovjetskim građanima, Kennan javno uspoređuje Staljinov režim s nacističkim režimom u Njemačkoj. Moskva ga proglašava »personom non grata«. »Diplomatski aristokrat« nije bio bogat (sve je bio izgubio u velikoj depresiji), sam se uzdržavao da bi mogao studirati, i nije bio pripadnik »istočnoobalske elite«. Sada za njega kažu da je čovjek koji je »najbliže legendi od svih koji su se u SAD bavili vanjskom politikom«.</p>
<p>Krešimir Fijačko</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Prvi Putinov posjet »narančastom« Kijevu</p>
<p>Suočena s dramatičnim opadanjem i gubljenjem utjecaja u bivšim sovjetskim republikama koje se okreću Zapadu, Rusija se počinje osjećati opasno izoliranom </p>
<p>Subotnji posjet ruskog predsjednika Vladimira Putina Ukrajini trebao bi, prema ruskim najavama, »postaviti temelje novih odnosa između dviju država«. Ti su odnosi narušeni »narančastom revolucijom« u kojoj je na ponovljenim predsjedničkim izborima pobijedio Viktor Juščenko. Ono što je zapravo narušilo te odnose bila je činjenica da je Moskva malo pretjerala u navijanju za proruskog predsjedničkog kandidata Janukoviča (što su zlobnici nazvali »izbornom namještaljkom«), te da je priznala kako se u borbi za vlast u Ukrajini zapravo vodi »rat« Rusije i Zapada za kontrolu nad tom zemljom. Janukovič je izgubio izbore, Rusija je izgubila kontrolu, i sada bi Putin trebao pokušati barem donekle normalizirati te odnose.</p>
<p>Za početak, Ukrajina koja se nakon Juščenkove pobjede okrenula prema EU ne želi više razgovarati o projektu gospodarske unije koji zagovara Moskva. To je trebala biti nekakva protuteža EU, ali i mehanizam kojim bi Moskva držala na okupu »odbjegle« bivše republike Sovjetskog saveza, no Juščenko sada pristaje razgovarati samo o »zoni slobodne trgovinske razmjene«, jer da bi sve više od toga moglo blokirati ukrajinske ambicije da se pridruži Europskoj uniji. To je mnogo manje od onoga što je očekivao Putin, i neusporedivo manje od onoga što bi Putin dobio od Ukrajine da je u nedavnoj izbornoj drami pobijedio promoskovski čovjek Janukovič.</p>
<p>No, Ukrajina je samo jedna od susjednih zemalja koje su izmakle ili će tek izmaknuti ruskoj »kontroli«, a ukrajinska »narančasta revolucija« tek je jedna od »mekanih«, »cvjetnih« ili »baršunastih« koje ugrožavaju ruske ambicije. Kirgistan i Moldavija mogle bi biti sljedeće na redu, a onda i »ruski Neum«, Kaliningrad (enklava između Litve i Poljske). Rezultat je dramatično slabljenje ruskog utjecaja u bivšim republikama, ali prije svega, na »velikoj slici« vidljivo je da Zapad sve više preuzima nadzor nad strateški izuzetno važnim »naftnim koridorima« te da Rusija postaje sve izoliranija i da više neće biti u stanju prijetiti presijecanjem tih koridora. </p>
<p>Vladimir Putin / Krešimir Fijačko</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Summit G8 o sječi drva</p>
<p>BREADSALLE</p>
<p> - Spor oko sječe drva koja ugrožava prašume obilježio je prvi sastanak ministara za okoliš i razvoj skupine osam najrazvijenih zemalja svijeta koji se održava u engleskom Breadsallu. Velika Britanija koja predsjedava skupinom G8 želi zaustaviti ilegalnu sječu i uvesti nove trgovinske mjere kojima bi se ograničila trgovina drvom koja godišnje donese 15 milijardi dolara. No, novim trgovinskim zakonima protivi se SAD koji je spreman pomoći afričkim i azijskim zemljama da zaustave ilegalnu sječu. Osim tog pitanja, jedina preostala točka dnevnog reda je projekt britanskog premijera Tonyja Blaira - izvještaj Povjerenstva o Africi. Izvještaj sadrži ambiciozan plan smanjivanja dugova, nove regulacije svjetske trgovine, bolje usmjeravanje pomoći i iskorjenjivanju bolesti. [Reuters/J.Š.]</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>CIA: premještaj osumnjičenih postoji već 20 godina</p>
<p>WASHINGTON</p>
<p> - Direktor CIA-e Porter Goss izjavio je u četvrtak pred odborom Senata za obranu da premještaj zatočenika osumnjičenih za terorističku djelatnost u druge zemlje postoji »već više od dvadeset godina«, u trenutku kada se CIA-u optužuje da »delocira« zlostavljanje. Nedavno se u tisku pojavilo nekoliko izvješća da je CIA premještala osobe osumnjičene za terorizam u zemlje koje primjenjuju mučenje kako bi ih natjerali da progovore. »Ne znam za primjere gdje je obavještajna zajednica prekršila zakon o toj temi«, ustvrdio je Goss. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="44">
<p>Bilo me strah, no danas sam vrlo sretna </p>
<p>U varaždinskoj Ekonomskoj i trgovačkoj školi pamte 1985. godinu, kada su u jednom razredu imali čak 13 trudnoća, a devedesetih godina u školi je uvijek bilo petnaestak mama-učenica</p>
<p>«Kada sam shvatila da sam trudna, bio je to veliki šok. Nisam znala što i kako dalje i kako će reagirati moji roditelji. Jedna učenica u mojoj školi je također ostala trudna, sa 16 godina, i njoj je kod kuće bilo strašno. Zato sam ja pred roditeljima tu činjenicu pokušavala sakriti sve do pred kraj trudnoće, što mi i nije bilo teško, jer mi se trbuh gotovo i nije vidio», priča maturantica B.K., koja je na početku četvrtog razreda ostala u drugom stanju. O svom iskustvu govori sasvim otvoreno i prirodno, za razliku od mnogih vršnjakinja. Adolescentska trudnoća za mnoge je tabu tema, iako je u mnogim varaždinskim srednjim školama čest slučaj. Pedagozi nisu bili spremni govoriti o tome koliko u jednoj školskoj godini imaju trudnih učenica u svojim školama. Otvoreni prema novinarima bili su samo u Gospodarskoj školi u kojoj godišnje sjede bar dvije trudnice. </p>
<p>U Gimnaziji i Medicinskoj školi, kako tvrde, nemaju takvih problema, dok u Rudarskoj i Kemijskoj školi svake godine ostane trudna bar jedna maturantica. U Tekstilnoj školi, koju uglavnom pohađaju djevojke, o tome uopće nisu željeli govoriti, dok u uglavnom muškoj, Elektrostrojarskoj školi u posljednje vrijeme slučajeve maloljetničke trudnoće ne bilježe, iako ih je bilo. U susjednom Međimurju, pak, u srednjoškolskim klupama trenutno sjedi desetak mladih mama, šest trudnica i trojica očeva. U Ekonomskoj i trgovačkoj školi pamte 1985. godinu, kad su u jednom razredu imali čak 13 trudnoća, a devedesetih godina u školi je redovito bilo petnaestak mama-učenica. </p>
<p>Naša sugovornica ne razumije zašto se to toliko taji, jer, kaže, trbuh se ne može sakriti, a Varaždin je mali grad, pa se sve ionako sazna. Roditeljima je sve rekla kad je bila trudna sedam mjeseci, jer se trudnoća zakomplicirala, pa je morala mirovati.</p>
<p> «Mislila sam da će roditelji biti šokirani, posebno otac, koji je inače dosta strog, no vijest su stvarno dobro primili. Možda zato i jer su naslućivali da sam trudna, budući da sam previše jela», smije se djevojka. I u školi su njezinu trudnoću normalno prihvatili i prijatelji i profesori, a škola joj je, kaže, maksimalno izašla u susret. Nakon poroda odlučila se vratiti na nastavu, iako se većina adolescentica, posebno onih završnih razreda, odluči za polaganje ispita. Gradivo nadoknađuje uz pomoć prijatelja, koji su i inače bili uz nju cijelo vrijeme trudnoće, pazeći da joj se što ne dogodi. I profesori joj idu na ruku, a kad god je to potrebno, može ostati kod kuće s djetetom. </p>
<p>Kad je ostala trudna, udala se za svog dečka s kojim je bila u vezi već dvije godine. Kaže da je imala sreće, jer mnoge djevojke ostanu samohrane majke, što je vrlo teško u današnje vrijeme i u njihovim godinama. Ona i suprug imaju riješeno stambeno pitanje, on radi, pa im je lakše namiriti djetetove potrebe, a pomažu im i roditelji. Kad je suprug na poslu, a ona u školi, njihovog dvomjesečnog sinčića čuvaju njezini roditelji. </p>
<p> «Koliko im nije bilo svejedno što sam ostala trudna u srednjoj školi, toliko su sada sretni i ponosni što su djed i baka. Moj tata ponekad niti ne da mami da čuva bebu», priča M. s osmijehom. Nikad nije ni pomislila da pobaci, jer je uvijek bila protiv toga, kao i njezin suprug. Školovanje namjerava nastaviti i nakon mature. Iako joj se život dolaskom bebe temeljito promijenio, ističe da je danas najsretnija na svijetu. </p>
<p>Mihaela Zagoršćak</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Smeće and the City</p>
<p>New York svojim policajcima tepa »The Finest« (Najbolji), vatrogascima »The Bravest« (Najhrabriji), a sada su i smetlari dobili službeni nadimak: »The Strongest« (Najjači)</p>
<p>Svojim »plavcima« New York već odavno tepa kao »Najfinijima« ili »Najboljima« (The Finest), a oni su to još i sada, premda New York već petnaestak godina nije »glavni grad kriminala«, ili su to upravo stoga. New York samo još u nekim filmovima ili televizijskim serijama glumi grad po kome se ganjaju »panduri i lopovi« i čije su ulice nesigurne. Ulice na Manhattanu danas su uglavnom sigurne, premda, kako bi rekli cinici, ponekad još ima problema s - ljudima. Što se tiče vatrogasaca, njih su u New Yorku oduvijek držali herojima i najhrabrijima, pogotovo nakon 11. rujna 2001. godine, kad su mnogi od njih poginuli u pokušaju da iz gorućih »Twinsa« spase ljude. </p>
<p>U dječjim ambicijama malih Newyorčana, možda i Amerikanaca uopće, postati vatrogascem kotira ispred želje da se bude astronaut i predsjednik SAD, recimo. Ljudi koji se - da parafraziramo Janicu Kostelić - »naglavačke bacaju u vatru i izvlače iz nje ljude«, definitivni su američki heroji. Sada su im se - ne previše, ali barem malo - približili newyorški smetlari. Ne baš kao heroji, ne baš toliko privlačni kao »macho«-vatrogasci, ali gradske su vlasti službeno odobrile da smetlarima pripadne naziv »Najjači«. Kao priznanje ljudima koji svake noći, onda kad je promet slabiji, u svoje smetlarske kamione (poput onih u Zagrebu) skupljaju vreće sa smećem i nakon kojih, negdje pred zoru, Manhattan izgleda »kao nov«. »Smetlari and the City«? Da njih nema, ne bi u New Yorku bio moguć ni »Sex and the City«, ili bi, svakako, izgledao potpuno drukčije. </p>
<p>Zagrebački smetlari (ali i još poneka profesija) ovo ne bi trebali pročitati, ali početna plaća newyorškog smetlara je 30.696 dolara (oko 2500 dolara mjesečno). Za tu plaću oni svake noći pokupe i pobacaju u svoje kamione prosječno 400 vreća smeća svaki s newyorških pločnika. Neke su lakše, neke su strahovito teške, njihov je sadržaj često mljackav, ponekad »curi«, često je to nešto otrovno ili oštro, a uvijek strašno smrdi. I prečesto iz tih vreća i vrećica iskaču slavni ljubitelji smeća - štakori (uz žohare najveći problem na Manhattanu). U godinu dana šest tisuća »Najjačih« pokupe s newyorških ulica 3,6 milijuna tona smeća, što je ne samo statistički toliko impresivno da se netko, na kraju, sjetio da bi smetlarima ipak trebalo odati nekakvo priznanje. Policajci u New Yorku barem još ponekad imaju »herojske pucnjave«, vatrogasci naglavačke skaču u goruće zgrade, a zapravo su i smetlari nekakvi heroji. Sada su, dakle, i službeno titulirani kao »Najjači«, čime je barem donekle ispravljena nepravda koju su im priuštili i neki filmovi ili televizijske serije (»Sopranosi«, primjerice) u kojima mafija kontrolira odvoz smeća - jer se to isplati više nego što smrdi. </p>
<p>Smetlarima je to sada drago, premda su već navikli da ih previde ili zaobilaze. Ali sada, kada su proslavili 75. obljetnicu osnivanja smetlarske službe (koja se službeno zove »sanitarnom«), na gala svečanosti bili su, uz gradonačelnika i druge uglednike, i Louis Gagliotto, kojemu je baš 75 godina i koji još uvijek radi ono što je radio cijeli život: vozi smetlarski kamion po Manhattanu, i nikad nije bio na bolovanju. Bile su tu i prve dvije žene koje voze smetlarske kamione, već dvadeset godina - Anne Gloria Pabon i Carlen Sanderson. I, da, bio je tu i slavni glumac Tony Danza, sin newyorškog smetlara.</p>
<p>Krešimir Fijačko</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Snježna kraljica satima neodlučno bira odjeću</p>
<p>Kad ne skija, Janica je obična djevojka iz susjedstva: ide frizeru, voli kupovati u trgovačkim središtima, najčešće traperice, šminku i tenisice. Ne kupuje planski i neodlučna je pri odabiru odjevnih predmeta </p>
<p>Ovih smo dana u jednom poznatom zagrebačkom salonu susreli Janicu Kostelić. Snježna se kraljica, naime, prepustila rukama frizerskih majstora i nagradila se pramenovima i frizurom. To nam je bio odličan povod da s poznatom sportašicom popričamo o modi, trendovima i odijevanju. </p>
<p>»Odlasci frizeru me relaksiraju i, kada imam slobodnog vremena, volim posjetiti salon za uljepšavanje«, veselo komentira Janica, dodavši da je sada u fazi puštanja kose, te ne razmišlja o drastičnijim frizerskim zahvatima. </p>
<p>Ističe da prati modu i kupuje mnoge časopise kako bi se informirala o novim trendovima. </p>
<p>»Volim listati stranice o modi no uočila sam da su manekenke iznimno mršave pa modele koje one nose žene normalne građe ne mogu odjenuti«, kaže Janica. Kao i većina žena, obožava kupovati kozmetiku i kod kuće ima malu parfumeriju, no pristalica je prirodna izgleda. Ono bez čega ne može su parfemi. </p>
<p>»Obožavam ih isprobavati. Volim miris vanilije i breskve, tako da si često sama 'složim' nov miris. Naime, nekom postojećem dodam nekoliko kapi vanilije ili breskve«, otkriva Janica. </p>
<p>Iako je kombiniranje raznih mirisa iznimno zabavlja barem zasad ne planira na tržište izbaciti svoj parfem. </p>
<p>»Najdraži odjevni predmet svakako su mi traperice. Jednostavno ih obožavam, kao i većina žena. One su uistinu univerzalan odjevni predmet, prikladan za svaku prigodu«, kaže Janica, istaknuvši da se, iako u ormaru ima mnogo odjevnih kombinacija, najčešće odluči za omiljene traperice. </p>
<p>»Roza mi je najdraža boja, a volim i plavu. Smeđu ne volim jer mi je nedorečena, a rijetko ćete me vidjeti i u žutoj i zelenoj«, kaže. </p>
<p>Trgovačka središta su joj najdraže mjesto za kupnju zbog svoje praktičnosti. Većinom ne kupuje planski nego čeka da se dogodi ljubav na prvi pogled. I dok je na skijaškim stazama odlučna, u prodavaonicama je, poput većine djevojaka, sposobna satima neodlučno razmišljati, ne znajući za koju se boju odjevnog predmeta odlučiti. </p>
<p>No kad je riječ o stilu, tu nema neodlučnosti. </p>
<p>»Volim udobnost i tenisice su nezaobilazan dio garderobe. Imam ih uistinu bezbroj, raznih modela, boja i uvijek mi za oko zapne neki novi model«, istaknula je. </p>
<p>Za večernje izlaske obući će cipele na petu, koje obožava, ali ih rijetko nosi. No otkrila nam je da je izlasci sve manje privlače, te da se većinom odlučuje za kućno druženje.</p>
<p>»Okupi se društvo i satima znamo igrati društvene igre poput Monopolija ili Čovječe ne ljuti se«, kaže Janica, dodavši da obožava i odlaske u kino, posebno ako se daje neka dobra komedije. </p>
<p>Ana Lonjak</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="47">
<p>Mladići ispali iz »punta« i poginuli</p>
<p>Matošević je, doznajemo, u blagom lijevom preglednom zavoju, krećući se najvjerojatnije vrlo brzo, izgubio kontrolu nad upravljačem.</p>
<p>ROVINJ</p>
<p> – U teškoj prometnoj nesreći koja se dogodila u četvrtak oko 21.20 na državnoj cesti Rovinj-Okreti, u predjelu Sure Stine u smrskanom automobilu »fiat punto«, registarskih oznaka PU-605 IH, smrtno su stradali Vlado Matošević (24) i njegov suputnik, Dino Brkljača (21), obojica iz Rovinja.</p>
<p>Očevidom, koji je obavio sudac Ivica Stanić, utvrđeno je da je Matošević u blagom lijevom preglednom zavoju, krećući se najvjerojatnije vrlo brzo, izgubio kontrolu nad upravljačem. Izletio je i nastavio se kretati izvan desnog ruba kolnika po zelenoj površini, te je prednjom desnom stranom vozila udario u kamenje pored ceste. Vozilo se odbilo i više puta prevrnulo, zaustavivši se na lijevom boku, a mladići su ispali iz automobila na lijevoj strani kolnika te na mjestu preminuli. Tijela su im, radi obdukcije, prevezena na Odjel patologije Opće bolnice Pula.</p>
<p>Radi očevida, cesta od Rovinja do Rovinjskog sela bila je zatvorena do 3.30 sati. </p>
<p>Daniela Knapić</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Odvjetništvo odustalo od progona Mikole</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Zamjenik Županijskog državnog odvjetnika izjavio je na raspravi u petak, da zbog nedostatka dokaza, odustaje od daljnjeg kaznenog progona Igora Mikole u slučaju u kojemu ga se tereti da je 1996. godine zajedno s pokojnim Damirom Džebom oteo Zorana Garića, nakon čega je sud obustavio postupak. Mikolu je optužnica konkretno teretila da je 26. ožujka 1996. godine s Damirom Džebom oteo Zorana Garića zbog 2 miljuna DEM otkupnine. Pod prijetnjom pištolja Garić je navodno nasilu bio odveden u jedan stan u Sigetu, gdje su ga obojica natjerali da u video-kameru govori o poslovanju poduzeća »Bralo«, u kojemu je Garić tada bio zaposlen.</p>
<p>Tu bi snimku navodno, ukoliko novac ne bude isplaćen, Mikola i Džeba dostavili policiji.</p>
<p>Tino Bralo, vlasnik navedenog poduzeća »Bralo«, i ujedno i Garićev rođak, saslušan je, pak, u petak na Županijskom sudu, međutim, izjavio je da čitav doogađaj »nije bio ništa posebno«, te da se Garić zbog toga nije uznemiravao. </p>
<p>No, predsjednica sudskog vijeća tada je pročitala njegov iskaz dan koji je dao u istrazi u kojemu je tvrdio da ga je Damir Džeba iznuđivao 1995. godine zbog posuđenih 20.000 tadašnjih njemačkih maraka, koji su najprije »narasli« na 350.000 maraka, a zatim i na dva milijuna maraka. </p>
<p>Bralo je također u petak na suđenju ispričao da vjeruje da je iz svega bio Džeba, te da se Mikola tu slučajno našao. </p>
<p>Osim navednog postupka, protiv Mikole se trenutno vode još dva. Najpoznatiji od njih je onaj u slučaju »Pakračka Poljana«, gdje ga se tereti da je kao pripadnik rezervog sastava MUP-a, jedinice pod zapovjedništvom Tomislava Merčepa, učestvovao u likvidacijama civila, dok se pak na zagrebačkom Općinskom sudu protiv njega vodi postupak zbog iznude. Damir Džeba je 1999. ubijen u Zagrebu, a njegovi ubojice nikada nisu pronađeni.</p>
<p>Marin Dešković</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Krešo iz »Big Brothera« na sudu</p>
<p>Tereti ga se za prijevaru »Dinersa«</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Na Općinskom sudu Kreši Jengiću, sudioniku prvog hrvatskog Big Brothera, sudi se za prijevaru »Dinersa«, a u petak je odgođena rasprava jer je Krešo zakasnio. Tereti ga se da je 2. veljače prošle godine zatražio »Diners« karticu, te napravio dug od 25.513 kuna. Za Krešu, koji se proslavio bijegom iz Big Brother kuće, tužiteljstvo traži uvjetnu osudu na šest mjeseci uz rok kušnje od dvije godine. Sud je već komercijalistu iz Opće bolnice Sveti Duh osudio na tri mjeseca s tim da »Dinersu« vrati dug, no Krešo se žalio i tražio suđenje kako bi iznio obranu.</p>
<p>Martina Smoljanec</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Poginuo u sudaru s autobusom </p>
<p>U sudaru s autobusom tvrtke »Čazmatrans« u petak je oko 12.40 sati u mjestu Caginec kraj Ivanić Grada poginuo 26-godišnji motociklist. Kako se doznaje Miroslav Jelić vozio se na motociklu »java«, zagrebačkih registarskih oznaka, a Čazmatransovim autobusom je upravljao 43-godišnji J.S. Zasad se ne zna je li netko od njih bio pod utjecajem alkohola. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Dvije osobe teže ozlijeđene</p>
<p>Teža prometna nesreća dogodila se u Orovcu, nedaleko od Otočca u petak oko 14.10 sati, a dvije su osobe teže ozlijeđene. Prema neslužbenim podacima Robert Borić (19) iz Otočca zbog neprilagođene je brzine u desnom oštrom zavoju izgubio nadzor nad vozilom »golf«, registracije GS 274-AM, okrenuo se na cesti i u to0m je trenutku iz pravca Rijeke naišlo osobno vozilo »peugot«, registracije GS 600-AA, vlasništvo otočkoga »Autoprijevoza« kojim je upravljao Tomo Lončar ( 48) iz Otočca. Od siline udarca »golf« je sletio s ceste, dok se »peugot« zaustavio uz kranji lijevi rub prometnice. Na mjesto nesreće izašli su pripadnici DVD Otočac te policija. Ozlijeđeni su kolima hitne medicinske pomoći prevezeni u otočki Dom zdravlja. [D.P.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="52">
<p>Potrošači plaćaju gubitke tvrtki</p>
<p>Tri savjetovališta za potrošače otvaraju se ove godine a još četiri u 2006.</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Donošenje Nacionalnog programa za zaštitu potrošača za dvogodišnje razdoblje pozitivno će utjecati na jačanje položaja prava potrošača na otvorenom tržištu, kazala je pomoćnica ministra gospodarstva, rada i poduzetništva Ema Culi na skupu o zaštiti potrošača održanom u petak. Dodala je da je Zakonom o zaštiti potrošača, koji se primjenjuje od 8. rujna 2003. dan okvir politike zaštite potrošača u koji su ugrađene smjernice EU. To se prije svega odnosi na pružanje javnih i zdravstvenih usluga, kvalitetu hrane, sigurnost proizvoda, zaštitu okoliša, financijske usluge i bankarstvo, korištenje nekretnina, te na područje turističkih i ugostiteljskih usluga. Razvoj gospodarstva, istakla je Ema Culi, pred potrošača stavlja sve više različitih roba i usluga, čime se otvaraju različite mogućnosti da njihova prava na kvalitetnu robu i pravodobnu uslugu budu ugrožena.</p>
<p>Također, istaknuto je, nedavno donesena odluka o realnoj godišnjoj kamatnoj stopi na potrošačke zajmove, koja će stupiti na snagu 4. svibnja povećat će transparentnost otplate potrošačkih zajmova, jer će trgovci morati predočiti pregled godišnjih troškova zajma.</p>
<p>Upozoreno je i da se potrošači teško snalaze u različitim propisima koji bi trebali štititi njihova prava, a i nedovoljno su educirani, jer ih samo 20-ak posto doista poznaje svoja prava i obveze. Za zaštitu potrošača ove je godine iz državnog proračuna izdvojeno 2,2 milijuna kuna, od čega je za projekte udruga za zaštitu potrošača namijenjeno 700.000 kuna.</p>
<p>Uz otvaranje tri savjetovališta za zaštitu potrošača (u Zagrebu, Splitu i Osijeku), ustrojit će se i središnji informacijski sustav za zaštitu hrvatskih potrošača. Također, u 2006. godini planira se otvaranje još četiri savjetovališta za zaštitu potrošača.</p>
<p>Predsjednica Hrvatske udruge za zaštitu potrošača (HUZP) Vesna Brčić-Stipčević rekla je da je samozaštita potrošača, uz njihovo pravo na informiranje, najbolji način na koji mogu stati na kraj lošim uslugama i nekvalitetnoj robi. Ovako potrošači najčešće plaćaju gubitke tvrtki, upozorava Brčić-Stipčević. Dok potrošači u svijetu sve više okreću leđa genetski modificiranim proizvodima, Hrvatska tek donosi odgovarajući zakon o takvim proizvodima koji domaćim potrošačima neće donijeti ništa dobroga, ističe Brčić-Stipčević. Za sredinu 2005. najavljena je izmjena i dopuna Zakona o zaštiti potrošača u koji će se ugraditi nove EU smjernice, te kaznene odredbe.</p>
<p>Samo u prvoj godini provođenja Zakona o zaštiti potrošača 193.000 potrošača žalilo se udrugama i društvima za zaštitu potrošača na loše i nekvalitetne robe i usluge. Prema zakonu, potrošači imaju pravo ne samo na zamjenu nekvalitetne robe, već i na povrat novca.</p>
<p>Lani zabranjen promet 39.644 tone robe</p>
<p>Zamjenica glavnog Državnog inspektora Božena Vrbanić ističe da je Državni inspektorat prošle godine obavio ukupno 15.000 nadzora iz djelokruga zaštite potrošača, te da je utvrđeno 4750 nepravilnosti. Naplaćeno je 1300 kazni na mjestu prekršaja u iznosu od 450.000 kuna.</p>
<p>Što se tiče zaštite gospodarskih interesa potrošača, tijekom 2004. obavljeno je ukupno 45.750 ovakvih nadzora i utvrđeno 13.550 nepravilnosti. Izvan prometa stavljeno je robe u vrijednosti većoj od 8,8 milijuna kuna.</p>
<p>Da bi se potrošači zaštitili od nekvalitetnih proizvoda vraćeno je inodobavljaču ili uništeno ukupno 538 tona robe koja nije udovoljavala propisanom minimumu kakvoće. Također, iz istog razloga zabranjen je promet 39.644 tona, 93.951 komada i 10.239 pari obuće i druge neprehrambene robe.</p>
<p>Potrošači su se lani najviše žalili na cijene energenata, te na plaćanje većih iznosa komunalnih usluga i telekomunikacija.</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Dividenda po dionici Istarske kreditne banke 218 kuna</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Istarska kreditna banka iz Umaga u prošloj je godini ostvarila 21,3 milijuna kuna neto dobiti. Skupštini dioničara banke koja je sazvana za 22. travnja predloženo je da se 9,82 milijuna kuna rasporedi u zadržanu dobit, a 11,47 milijuna kuna isplati u dividende. U dividende će se isplatiti još 1,38 milijuna kuna dobiti ostvarene do kraja 2000. godine, te će dividenda po dionici Istarske kreditne banke iznositi 218 milijuna kuna. [N. M.]</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Europska komisija prozvala Češku zbog rabljenih automobila</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Europska komisija zatražila je od Češke službeno pojašnjenje postupka registracije rabljenih uvezenih automobila, reagirajući na žalbe kako je češka regulativa u tom području stroža nego kod ponovne registracije rabljenih automobila koji su otprije u Češkoj, pa je tako u suprotnosti sa zakonima EU o slobodnom kretanju roba i usluga. Štoviše, Češka čak zabranjuje registraciju određenih kategorija rabljenih vozila iz uvoza. Češka na zahtjev Komisije mora odgovoriti u roku od dva mjeseca, a ako Komisija ne bude zadovoljna, češkim vlastima može uputiti službeni zahtjev za izmjenom legislative. [P. B.]</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>INA na mediteranskoj naftaškoj konferenciji</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Stabilizacija mediteranskog tržišta nafte i plina bila je glavna tema međunarodne konferencije i sajma naftnih tvrtki Mediterana, koji su u petak završili u Ravenni.</p>
<p>U radu jednog od najvećih europskih skupova u naftno-plinskoj industriji, uz velik broj stručnjaka s područja Mediterana i šire, sudjelovali su i predstavnici Ine.</p>
<p>Kako su izvijestili iz te tvrtke, najviše je riječi bilo o plinu kao ekološki i ekonomski prihvatljivom izvoru energije. Raspravljalo se o povećanoj potrošnji plina u bliskoj budućnosti, što povlači i pitanje povećanja proizvodnje te odgovarajuće infrastrukture.</p>
<p>Osim Ine, na trodnevnom sajmu predstavile su se i njene tvrtke Crosco i STSI s planovima iz područja tehnologije vezanim za istraživanje i proizvodnju nafte i plina, doznaje se iz Ine. [Ž. B.]</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>HFP: dražbe za dionice PPK Valpovo, Lovora I Lantee</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Na dražbama na Zagrebačkoj burzi sljedećeg tjedna bit će ponuđene dionice PPK Valpovo, Lovora iz Lumbarde te zagrebačke tvrtke Lantea, sve iz portfelja HFP-a.</p>
<p>Za ponedjeljak, 21. ožujka najavljen je treći pokušaj prodaje 44,01 posto PPK Valpovo i to po početnoj cijeni od 13,46 milijuna kuna. Prve dvije dražbe (u prosincu 2004. i siječnju ove godine), otkazane su, što su iz HFP-a objasnili interesom zaposlenika Valpova, kojima se htjelo dati još vremena da prikupe sredstva za otkup dionica. Neslužbeno se doznaje da bi ovog puta dionice PPK Valpova mogle otići bilo kojem zainteresiranom investitoru ukoliko se prijavi za ovu dražbu.</p>
<p>Dražba za 89,41-postotni Lovora bit će 22. ožujka, a početna je cijena 784.880 kuna (10 posto nominalne vrijednosti). Dražba za 0,26 posto Lantee održat će se 23. ožujka, a početna cijena je 175.700 kuna. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>SAP i Oracle povećali ponude za Retek</p>
<p>Cijena sirove nafte u New Yorku pala na 56,23 dolara za barel</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Nadmetanje SAP-a i Oraclea, dvaju najvećih svjetskih proizvođača poslovnog softvera, za američku tvrtku Retek u četvrtak je prošlo cijeli jedan krug - ponuđena cijena je za trećinu viša, SAP ima potporu uprave, a Oracle bolju ponudu.</p>
<p>SAP, čija je dionica u petak porasla 0,7 posto, je krajem veljače za Retek, proizvođača softvera za maloprodajni sektor, iznio prijateljsku ponudu vrijednu 8,5 dolara za dionicu ili ukupno 496 milijuna dolara, da bi početkom ovog mjeseca Oracle ponudio devet dolara. Međutim, u četvrtak je SAP iznio svoju »posljednju« ponudu od 11 dolara za dionicu i ponovno dobio potporu uprave. No u četvrtak kasno navečer Oracle je ponudio 11,25 dolara ili ukupno 670 milijuna dolara - što je gotovo dva puta više od tržišne kapitalizacije Reteka prije nego što je SAP iznio svoju prvu ponudu.</p>
<p> Uz blagi pad cijena sirove nafte s novih rekorda zabilježenih dan ranije, europski su indeksi u petak porasli. Londonski FTSE 100 je porastao 0,35 posto, na 4939, slično kao i DJ Stoxx 50, koji je dosegao 2867 bodova. Frankfurtski Dax porastao je 0,5 posto, na 4339.</p>
<p>Nymex Light sirova nafta u New Yorku je u petak ujutro pala 17 centi, na 56,23 dolara za barel, iako se nakratko spustila i ispod 56 dolara, u usporedbi s rekordnih 57,6 dolara za barel zabilježenih u četvrtak nakon što je objavljen velik pad američkih zaliha benzina i nafte. IPE Brent je u Londonu do poslijepodneva pao deset centi, na 55,13 bodova, iako se spustio i do cijene od 54,8 dolara. [P. B.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="58">
<p>Ulazak u EU Hrvatsku košta 4 milijarde kuna</p>
<p>Znatan dio hrvatskoga gospodarstva - od poljoprivrede, preko dijela industrije ovisnog o financijskoj infuziji države, pa do sektora koji će doći pod udar visokih ekoloških standarda Unije - suočit će se s problemima</p>
<p>Prilagodba standardima Europske unije hrvatske bi porezne obveznike mogla stajati više od četiri milijarde kuna, upozoravaju analitičari.</p>
<p>»Porezne bi obveznike prilagodba mogla stajati od 2,5 do 4,3 milijarde kuna. Osim što je status kandidata, za koji se Hrvatska lani izborila, korak bliže Uniji, on nam donosi i formalnu obvezu harmonizacije nacionalnog zakonodavstva propisima Unije, uz restrukturiranje gospodarstva«, ističe Hrvoje Stojić, analitičar Hypo Alpe-Adria Bank. </p>
<p>Prilagodbe standardima Unije nisu samo tehničko pitanje. U obzir treba uzeti premošćivanje pravnih i kulturoloških razlika. Stoga će se znatan dio hrvatskoga gospodarstva - od poljoprivrede, preko dijela industrije ovisnog o financijskoj infuziji države, pa do sektora koji će doći pod udar visokih ekoloških standarda Unije - suočiti s problemima. </p>
<p>Stojić smatra kako bi ulazak Hrvatske u EU neugodno mogao iznenaditi naše izvoznike. Suočavaju se sa zastarjelim proizvodnim kapacitetima, visokom cijenom rada i manjkom znanja potrebnog za nastup na svjetskom tržištu, te sve većim rezanjem državnih potpora, pa su im proizvodi nekonkurentni. A ulazak u Uniju značit će i pad carinskih barijera, što će izazvati dodatno jačanje konkurencije, napominje Stojić.</p>
<p>Osim za potrebe širenja tržišta, ulazak u EU Hrvatskoj će koristiti i u pogledu prihvaćanja visokih standarda, a nemale koristi naše će gospodarstvo imati i od novca iz Unijinih fondova. Analize pokazuju da je hrvatsko gospodarstvo već usko vezano uz ono u Uniji, koja je naš vodeći vanjskotrgovinski partner, kao i da je visoko eurizirano. Stoga je logičan zaključak da će proces prijema Hrvatske u Uniju pozitivno utjecati na životni standard građana.</p>
<p> U prilog Hrvatskoj idu i povoljni makroekonomski pokazatelji, poput niske inflacije ili visoke stope gospodarskog rasta. Hrvatska već ispunjava gotovo sve kriterije iz Maastrichta, koji su uvjet za uvođenje eura. Iznimka je manjak u državnoj blagajni, koji je maastrichtskim kriterijima ograničen na najviše tri posto BDP-a, a lani je u nas iznosio 4,5 posto BDP-a. »Ulazak u Uniju, posebno u Europsku monetarnu uniju, zahtijevat će ispunjavanje određenih fiskalnih kriterija. To se odnosi ponajprije na smanjenje fiskalnog deficita i ograničenje visine javnoga duga, što je već predviđeno Pretpristupnim ekonomskim programom, pa ne bi trebalo biti iznenađenja na tom planu«, komentira glavni ekonomist Zagrebačke banke Žarko Miljenović. </p>
<p>Težište reformi u segmentu javnih financija bit će na reformi javne uprave i zdravstva, kao i na nastavku mirovinske reforme. Riječ je o sektorima koji gutaju golem dio državnoga proračuna, pa će njihova reforma biti nužna kako bi se fiskalni rashodi držali pod nadzorom. </p>
<p>Prema Stojićevu mišljenju, fiskalno stezanje prije ulaska u Uniju važno je i zbog toga jer će se državna blagajna nakon pristupanja Hrvatske Uniji suočiti s gubitkom dijela prihoda. Riječ je o dijelu prihoda od carina i PDV-a, koji će se odlijevati u zajedničku blagajnu u Bruxellesu, zbog čega bi naš proračun mogao ostati bez barem 1,9 milijardi kuna godišnje. Taj će minus Vlada, smatra Stojić, pokušati nadoknaditi povećanjem trošarina i naknada za koncesije, koje su u nas znatno manje od prosjeka Unije, kao i povećanjem dobne granice za odlazak u mirovinu i eventualnim izjednačavanjem te granice za žene i muškarce. </p>
<p>Iako naše gospodarstvo i društvo u cjelini očekuju brojne prilagodbe pravilima igre koja vrijede na jedinstvenom tržištu od 455 milijuna potrošača, riječ je o cijeni koju vrijedi platiti. To više što nema suvisle alternative ulasku u Uniju.</p>
<p>Adriano Milovan</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Pet članica traži raspravu o Hrvatskoj </p>
<p>BRUXELLES/ZAGREB</p>
<p> - Pet zemalja članica Europske unije zatražilo je od luksemburškoga premijera i predsjedatelja Europskog vijeća Jean-Claudea Junckera da se pitanje hrvatskoga pristupa Uniji stavi na dnevni red summita EU-a, koji se održava u utorak i srijedu u Bruxellesu, potvrđeno je Hini iz luksemburškoga predsjedništva.</p>
<p>Predsjedništvo EU-a još nije donijelo odluku o tom zahtjevu, ali će se o Hrvatskoj najvjerojatnije raspravljati. Prema informacijama iz luksemburškoga predsjedništva, ne treba očekivati nikakve formalne odluke o Hrvatskoj.</p>
<p>U utorak će u Bruxellesu boraviti i premijer Ivo Sanader, koji će sudjelovati na sastanku čelnika Europske pučke stranke.</p>
<p>U petak je pak Vanjskopolitički odbor Europskoga parlamenta poslao pismo Vijeću ministara EU-a i predsjedatelju, luksemburškom premijeru Jean-Claudeu Junckeru, u kojem se traži da pregovori s Hrvatskom počnu odmah, ali da se za Hrvatsku uvede sustav monitoringa kako bi se provjeravalo surađuje li s Haaškim sudom ili ne. </p>
<p>Potvrdila je to Vjesniku članica Odbora Doris Pack, ustvrdivši da se o tome nije mogla donijeti rezolucija, pa je prijedlog poslan u obliku pisma kako bi ga Vijeće moglo uzeti u obzir što prije, ako je moguće već u travnju. </p>
<p>B.L. Hina</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Nova radna mjesta u Đuri Đakoviću</p>
<p>Županjska tvornica prodana je tvrtki Same Deutz Fahr Groupu za 10 milijuna eura i u nju će se uložiti još 20 milijuna</p>
<p>ŽUPANJA/VUKOVAR</p>
<p> - Radni posjet Vukovarsko-srijemskoj županiji članovi Vlade, predvođeni premijerom Ivom Sanaderom, počeli su u petak u Županji, gdje su nazočili potpisivanju Ugovora o prodaji tvornice Đuro Đaković - Poljoprivredni strojevi i uređaji tvrtki Same Deutz Fahr Group. Premijer Sanader izrazio je zadovoljstvo prelaskom županjske tvornice u strukturu Deutz Fahra ponajprije zbog činjenice da će se ne samo zadržati postojeća zaposlenost, nego će se znatno povećati poslovne mogućnosti za kooperante. </p>
<p>»Svojom nazočnošću potpisivanju Ugovora, članovi Vlade šalju i snažan signal stanovnicima Vukovarsko-srijemske županije da vode računa o njima«, poručio je Sanader podsjetivši da je upravo njegova vlada dala suglasnost na potpisivanje ovog ugovora, ali i odrekla se dijela svojih potraživanja. </p>
<p>Ugovor o prodaji potpisali su direktor Holdinga Đuro Đaković Josip Bucić i izvršni direktor Same Deutz Fahr Groupa Massimo Bordi. Županjska tvornica kupljena je za 10 milijuna eura, a multinacionalna se kompanija obvezala uložiti još 20 milijuna eura i podići u tri godine zaposlenost sa sadašnjih 136 radnika na 300. </p>
<p>Županjska tvornica će ulaskom u Deutz Fahr postati svjetski centar za proizvodnju i servis kombajna iz grupe Deutz Fahr. Proizvedene kombajne plasirat će na europsko tržište. </p>
<p>Inače, prije mjesec dana u Đakoviću je počela proizvodnja 52 kombajna za švicarsko, španjolsko, francusko i njemačko tržište, a strojevi moraju biti isporučeni do početka sjetve.</p>
<p>Tijekom posjeta Vukovaru, premijer Sanader je položio vijenac na Memorijalnom groblju žrtava iz Domovinskog rata te kod Spomen-obilježja na Ovčari. </p>
<p>Predsjednik i članovi Vlade u Vukovaru su, uoči sjednice, održali zajednički sastanak s čelnicima lokalne samouprave i uprave te vukovarsko-srijemskim gospodarstvenicima. Pritom je Sanader istaknuo da svaka hrvatska vlada ima političku, moralnu i ljudsku obvezu pomoći područjima stradalima u Domovinskom ratu. </p>
<p>Premijeru su gospodarstvenici uputili brojne zamolbe i prijedloge vezane za aktualnu problematiku ovdašnjega gospodarstva. Među ostalim, direktor Borova Nino Bajza zamolio je pomoć da bi Borovo što prije došlo u posjed 117 poslovnih prostora u SCG-u, 67 u BiH i 19 u Makedoniji. </p>
<p>Direktor VUPIK-a Zoran Mudri predložio je Vladi da država preuzme Luku Vukovar, koja je VUPIK-ova tvrtka kći, na ime starih poreznih dugovanja VUPIK-a od 40 milijuna kuna. </p>
<p>Dožupan Đurica Mišin podsjetio je premijera i Vladu da treba obnoviti prugu Vinkovci-Osijek, te zamolio intenziviranje radova na cestovnoj infrastrukturi. </p>
<p>»Vlada je svjesna brojnih problema u gospodarstvu, no u njihovo rješavanje mora ići korak po korak«, poručio je premijer.</p>
<p>Goran Čorkalo</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Potvrđena prodaja Belja i PIK-a Vrbovec</p>
<p>VUKOVAR</p>
<p> – Na zatvorenom dijelu sjednice, Vlada je verificirala Ugovore o prodaji Belja d.d. Darda i PIK-a Vrbovec tvrtki Agrokor Ivice Todorića. čime je, kako je istaknuo ministar poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva, Petar Čobanković, "konačno stavljena točka na i u ove dvije izuzetno složene privatizacije". </p>
<p>Po njegovim riječima, Agrokor je ispunio sve uvjete koji su bili određeni natječajem, pa je 52 posto dionica "Belja" kupio za jednu kunu uz obvezu diskonta od 99 posto za sva potraživanja državnih vjerovnika. Što se, pak, tiče PIK Vrbovca, 92 posto dionica toga kombinata prodano je za za milijun kuna te obvezu iskupljenja svih potraživanja državnih vjerovnika koji iznose oko 40 milijuna kuna. </p>
<p>»Obvezno je istaknuti i onu socijalnu klauzulu ugovora prema kojoj Agrokor u oba kombinata mora zadržati sve zaposlene uz poštivanje kolektivnog ugovora. Za kupnju Belja uvjet je bio i dodatno ulaganje, a u ponudi Agrokora navedeno je ulaganje od 270 milijuna kuna u sljedeće dvije godine«, istaknuo je ministar poljoprivrede Petar Čobanković ocijenivši da je Agrokorova ponuda bila zadovoljavajuća posebno zbog činjenice da je riječ o kombinatima koji su mjesečno pravili gubitak od 12 milijuna kuna. </p>
<p>Ministar financija Ivan Šuker izjavio je da se Vlada kod domaćih banaka zadužila za 500 milijuna eura kako bi vratila euro-obveznice izdane u ožujku 2000. godine. »S prijašnjim i ovim zaduženjem inozemni dug je samo u prvom tromjesečju ove godine smanjen za 4,4 milijarde kuna«, rekao je Šuker. [M. S.]</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>EU-RH pregovori u travnju?</p>
<p>Bruxelleski diplomati smatraju da će već sredinom travnja Vijeće ministara EU-a donijeti odluku o početku pregovora s Hrvatskom</p>
<p>BRUXELLES</p>
<p> - Bruxelleski diplomati smatraju da će pregovori s Hrvatskom početi vrlo brzo, gotovo sigurno za vrijeme luksemburškog predsjedanja Europskom unijom, te se često kao rok spominju travanj ili svibanj. Oni optimističniji smatraju da će već sredinom travnja Vijeće ministara EU-a donijeti odluku o početku pregovora.</p>
<p>Više nitko ne inzistira na tome da odbjegli general Ante Gotovina bude u Haagu kao preduvjet pregovorima. I dalje svi jedino traže punu suradnju Hrvatske, ali ni diplomati nisu često jedinstveni u objašnjavanju ovog zahtjeva. Naglašavaju da bi Hrvatska trebala raditi kao što je radila prije avisa. Od Hrvatske se traži da odmah obavještava Haag o svim akcijama koje poduzima u rješavanju »slučaja Gotovina«, izbjegavanje svega što bi moglo izazvati nedoumice i puni angažman obavještajne zajednice. Nijedan bruxelleski diplomat ne spominje ovih dana formulaciju da vlada Ive Sanadera u potpunosti surađuje, a da obavještajna zajednica nije pod kontrolom ili da radi na svoju ruku.</p>
<p>Zaključak je gotovo svih u Bruxellesu da je Hrvatska prekasno pokazala jači angažman za rješavanje »slučaja Gotovina«, a još uvijek mnogi, pa čak i europarlamentarci, tvrde da vjeruju kako Hrvatska zna gdje je Gotovina. Pretpostavka je da bi pregovori sigurno počeli da su neke akcije bile provedene ranije, a da su podaci dostavljeni Haagu i Bruxellesu prije mjesec-dva.</p>
<p>Međutim, packa Hrvatskoj trebala bi biti jasna poruka cijeloj regiji da prema nikome neće biti popuštanja. Diplomati Danske i Švedske posebno naglašavaju da je to jedini razlog njihova tvrdog stava prema Hrvatskoj, jer bi u protivnom i druge zemlje u regiji tražile da im se progleda kroz prste. </p>
<p>»Hrvatska je ionako po mnogočemu primjer u regiji i zato treba dokazati da je voljna ispuniti sve što se od nje traži«, rekao nam je u petak jedan nizozemski diplomat.</p>
<p>U Bruxellesu smatraju da treba potvrditi i dignitet Haaškog suda, a da će inzistiranje na rješavanju Gotovinina slučaja biti važno i da se Karadžić i Mladić nađu u Haagu.</p>
<p>EU je pod svaku cijenu htio izbjeći veću konfrontiranost u izjašnjavanju o Hrvatskoj, pa je donesena odluka koja je trebala zadovoljiti sve. </p>
<p>S jedne je strane prihvaćen pregovarački okvir, što se tumači kao jasni signal da će pregovori početi, a s druge strane nije se određivao novi datum kako bi se Hrvatskoj dala mogućnost da sama inzistira na tempu. Hrvatsku diplomaciju sada čeka argumentirano obrazlaganje što se sve radi na rješavanju »slučaja Gotovina« i pokazivanje vjerodostojnosti.</p>
<p>Jurica Körbler</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Ipak ne raste broj skeptika</p>
<p>Za hrvatski ulazak u eurointegracije zalaže se 47 posto građana, kao i prije mjesec dana </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Broj euroskeptika, odnosno građana koji ne podržavaju ulazak Hrvatske u Europsku uniju, jednak je onome od prije 17. ožujka, pokazalo je recentno istraživanje agencije Puls. Dakle, podijeljenost hrvatske javnosti nije povećana zbog odluke euroministara da ne počnu pregovori između Zagreba i Bruxellesa. Istraživanje agencije Puls potvrđuje da se 47 posto građana zalaže za ulazak u eurointegracije, a toliko ih je bilo i prije mjesec dana, kada je još postojala šansa da pregovori počnu prema planu. Broj protivnika ulaska u Europsku uniju trenutačno je 43 posto, što se također podudara s prethodnim istraživanjima. Očito, u zemlji postoji stabilan, vrlo značajan broj protivnika ulaska u EU, te snažno neraspoloženje prema eurointegracijama. Manje od 50 posto zagovornika ulaska u EU najslabiji je pokazatelj popularnosti Unije u posljednjih nekoliko godina. Odluka o odgodi pregovora bila je dodatan, ali ne i jedini poticaj stabilnom euroskepticizmu u Hrvatskoj. Potvrđuju to reakcije anketiranih građana na odluku Bruxellesa - 35 posto ih je razočarano, 31 posto ravnodušno, a 25 posto zadovoljno što pregovori još nisu počeli. Glavnim krivcem za odgodu građani smatraju Vladu (27 posto), no inozemni faktori koji su o tome odlučivali, smatra javnost, također snose dio krivnje. Europsku komisiju odgovornom smatra 24 posto, a Haaški sud 19 posto anketiranih.</p>
<p>Eurobarometar, veliko istraživanje koje se provodi dvaput godišnje u zemljama Europske unije i zemljama kandidatima, objavljeno u ožujku ove godine, ukazalo je da je već tada 30 posto građana smatralo da je ulazak Hrvatske u EU dobar, dok je 24 posto smatralo kako je to loše. Tek je 38 posto građana smatralo da bi EU donio dobrobit zemlji, dok 49 posto smatra da to nije moguće. </p>
<p>Dubravko Grakalić</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Oporba: nove općine za HDZ-ove glasove</p>
<p>HSP: Ako projekt 'One stop shop' ostane onakvim kakvim ga predlaže Vlada, postat će 'stop stop stop'</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Hrvatska će novim zakonom o područjima županija, gradova i općina dobiti devet novih općina, mijenjaju se nazivi nekih naselja, uvode se nova, koja egzistiraju kao samostalna, a brišu se neka koja su prestala postojati kao samostalna. Zakon, koji se u hitnoj proceduri mijenja zbog skorašnjih lokalnih izbora, nije naišao na odobravanje u Saboru, pa su se tako čule oporbene kritike da HDZ želi osnovati nove općine zbog boljih izbornih rezultata To tvrdi SDP-ovac Zdenko Antešić, kojem su se pridružili i IDS, ali i SDSS.</p>
<p>Pravaš Pejo Trgovčević upozorio je na financijsku neodrživost sustava, odnosno stvaranje malih općina čiji proračun neće biti dovoljan da bi se riješili problemi. Apeliralo se i da se poštuje volja građana, posebno kod preimenovanja mjesta, a Ratko Gajica iz SDSS-a protestirao je zbog potvrđivanja imena tridesetak mjesta čije su imena promijenjena devedesetih.</p>
<p>Čak 600.000 sati utrošeno je lani na prikupljanje dokumenata potrebnih za otvaranje 9000 trgovačkih društava. Kako bi se sve pojednostavilo, počet će primjena One stop shop projekta kojim bi sve poslove potrebne za registraciju poduzeća obavljali referenti Financijske agencije (Fina). Time se ujedno želi suzbiti korupcija, objasnio je predlagač u petak u Saboru, pa bi se elektronički mogle dobivati i građevinske dozvole. SDP-ovac Slavko Linić zamjerio je što nije ubrzana procedura za dobivanje dozvola, dok će po HSP-ovcu Peri Kovačeviću projekt, ako ostane onakvim kakvim ga predlaže Vlada, biti stop stop stop. Željko Pecek iz HSS-a upozorio je da Fina ovim prijedlogom dobiva monopol u obavljanju one stop shop usluga. </p>
<p>Skinut je i zastupnički imunitet šefu HSP-a Anti Đapiću, HNS-ovcu Srećku Ferenčaku, Franu Piploviću iz DC-a, te Ivici Klemu i Željku Nenadiću iz HDZ-a. Na Zakon o boravišnoj pristojbi usvojen je amandman koji iznajmljivačima koji imaju do dvije sobe ili jedan apartman u mjestu u kojem je popunjenost kreveta 40 dana, omogućuje da biraju hoće li plaćati paušalno do 600 kuna, ili po gostu. Većina je odbila zahtjev da se Kopački rit proglasi nacionalnim parkom. Sabor nije prihvatio izmjene Poslovnika jer su se tome usprotivili pravaši. Za prihvaćanje su nedostajala samo tri glasa. [Marijan Lipovac/ Dada Zečić]</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Sva pitanja o Lencu - bankarska tajna</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »To je poslovna tajna«, bio je jedini odgovor predsjednika Uprave Raiffeisen banke Zdenka Adrovića na tridesetak pitanja članova istražnog povjerenstva o Viktoru Lencu. Adrović smatra da se njegov i odnos bivšeg direktora riječkog brodogradilišta Damira Vrhovnika ni u čemu ne razlikuje od uobičajenog odnosa direktora banke i klijenta. Kazavši kako nikad nije bio u Vrhovnikovoj kući ili na njegovoj jahti, Adrović je isticao kako u njihovu odnosu nije bilo ničeg posebnog ni privatnog.</p>
<p>Pozivajući se na Zakon o bankama, prema kojem je nemoguće odati bankovnu tajnu bez pristanka klijenta ili naloga suda, predsjednik Uprave RBA odbio je odgovoriti na pitanja o kreditima koje je ta banka dodijelila Lencu, te pritom uzetim jamstvima i procjenama o likvidnosti brodogradilišta. </p>
<p>HDZ-ovac Branimir Glavaš, koji je Adrovićevo ponašanje »ocijenio drskim, bezobraznim i podcjenjivačkim«, odbio je njegov zahtjev da svjedoči bez nazočnosti novinara, dok je njegov stranački kolega Florijan Boras naglasio da svatko ima pravo odbiti svjedočiti sam protiv sebe.</p>
<p>Idući će tjedan pred povjerenstvom, na zahtjev njegova predsjednika Ante Đapića, ponovo svjedočiti Damir Vrhovnik te Tin Dolički, odvjetnik Viktora Lenca, i financijska direktorica Ankica Ercegović.</p>
<p>Dada Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Kuhari i konobari čiste zahode</p>
<p>Godišnje izvješće SSSH-a o kršenju sindikalnih prava hrvatskih radnika dostavljeno je ovih dana Međunarodnoj organizaciji rada</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Kuhari i konobari koji su radili u objektima u Malinskoj i Haludovu, za koje je odgovorna tvrtka Ara Abramyan s Cipra, - morali su osim svog redovitog posla, obavljati poslove čuvara, čistača, vrtlara i slično. </p>
<p>U hotelima Suha punta i Padova na Rabu radnica je radila tri mjeseca bez tjednog odmora. </p>
<p>U javnoj ustanovi Park prirode Vransko jezero u Pakoštanima, zabilježeno je zastrašivanje i maltretiranje samohrane majke, inače doktorice veterine. </p>
<p>U zagrebačkom restoranu Kaptolska klet, vlasnik Željko Mikulić je svakodnevno psihički zlostavljao radnike, a zabilježen je i pokušaj fizičkog zlostavljanja. </p>
<p>Vlasnik restorana Pianino u Kaptol centru Tomislav Veseljak kontinuirano je kršio prava radnika - prijetio otkazom, vrijeđao ih i nije im isplaćivao plaću.</p>
<p>Dio je to godišnjeg izvješća Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) o kršenju sindikalnih prava, koji je Međunarodnoj organizaciji rada dostavljen ovih dana. U izvješću su, zbog uskrate prava na rad i raznih oblika mobbinga, navedeni još HTP Matija Gubec iz Stubičkih Toplica (prijetnje i vrijeđanje radnika), MB Pazinka (neisplata plaće četiri mjeseca) te Uljanik Tesu d.d. Pula, također zbog neisplate plaća.</p>
<p>Pregovore o kolektivnom ugovoru odbijaju Pazinka Textile iz Pazina, Ziche iz Žminja, Calzaturificio Elisa iz Vodnjana, RIZ Odašiljači te Ikom i Bratstvo d.d. iz Zagreba i Kordun Alati iz Karlovca. </p>
<p>Otpore sindikalnom organiziranju i djelovanju sindikalnih povjerenika pružaju Pevec, Sem Marina iz Splita, Jadrolinija - Brodoremont, te brodarsko društvo Jadrolinija (kažnjava pomorce koji traže pomoć sindikata), Luka Rijeka d.d., Prerada drveta iz Darde, te Com-Prom iz Majerja u kojemu od radnica traže da potpišu kako ne žele biti članice sindikata.</p>
<p>Naravno, ovo je samo vrh kršenja međunarodnih konvencija, dok je stvarno stanje mnogo gore, koje sindikati kontinuiranim radom nastoje promijeniti. </p>
<p>Upozorava se i na ometanje rada sindikata te nepoštivanje zakona koja se odnose na državnu razinu. Primjerice, sve sindikalne središnjice pokrenule su spor za izmjenu zakona kojim bi se njihove nekretnine - na koje se kao vlasnik upisala država - vratile u njihovo vlasništvo, no Vlada takav prijedlog još nije uputila u zakonodavnu proceduru. </p>
<p>Sindikati osuđuju i nedavno potpisani Strukovni kolektivni ugovor za liječničku i stomatološku djelatnost (zbog kojeg liječnici prijete štrajkom), jer je njime dan ekskluzivitet samo jednome sindikatu. </p>
<p>Upozoravaju i da se uvijek iznova ponavlja praksa da vlade potpisuju kolektivne ugovore za državne službenike i namještenike, te javne djelatnosti (zdravstvo, školstvo, znanost), a nakon toga zakonom o izvršavanju državnog proračuna utvrđuju kako se neka od tih prava neće ostvariti, jer nema dovoljno novca u proračunu. To, ističe se, otvara prostor za gomilanje dugova države prema radnicima, koji trenutačno, prema nekim procjenama, iznose oko 60 milijuna kuna. </p>
<p>Sporna su i neka ograničenja na štrajk u oružanim snagama, policiji, zdravstvu... Ustav, naime, dopušta da se u pojedinim djelatnostima pravo na štrajk uredi na drukčiji način, nego je to sada propisano Zakonom o radu. </p>
<p>Jasminka Filipas</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2005], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20050319].
|
