NA [2005], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20050616].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 147788 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>16.06.2005</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Zamrzavanje ratifikacija na određeno vrijeme</p>
<p>Predsjedajući EU-a, Jean Claude Juncker, najavio je bitku za proračun do zadnjeg trenutka i obećao čelnicima da pregovarački stol neće moći napustiti sve do subote ujutro. Tada svi moraju otići i to na G-8 sastanak u Otawi</p>
<p>BRUXELLES</p>
<p> – Iako čelnici Europske unije vole proglasiti svaki sastanak na vrhu uspjehom, o ovom posljednjem za luksemburškog predsjedanja takvo što teško će se moći reći. Samo dan prije održavanja dvodnevnog summita gotovo je sigurno da će se u četvrtak i petak u Bruxellesu teško postići rješenje financiranja zajedničkog proračuna.</p>
<p>Prema najavama, nastavit će se agonija europskoga ustava; šefovi država i vlada, kako je preporučio predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso, mogli bi donijeti odluku o zamrzavanju procesa ratifikacije europskoga ustava na određeno vrijeme. </p>
<p>Predsjedajući EU-a, Jean Claude Juncker, najavio je bitku za proračun do zadnjeg trenutka i obećao čelnicima da pregovarački stol neće moći napustiti sve do subote ujutro. Tada svi moraju otići na G-8 sastanak u Otawi.</p>
<p>Pojednostavljeno rečeno, u sve većoj Uniji sve je manje novca za fondove kojima su se obilato koristile zemlje poput Španjolske, Italije, Portugala, Grčke i Irske. Glavni problem je britanski rabat, posebni aranžman, dogovoren još 1984., prema kojem se Velikoj Britaniji vraća dobar dio novca koji uplati u zajedničku EU blagajnu. Zemlje članice EU-a suglasne su da se taj novac zamrzne ili ostavi na sadašnjoj razini. Britanija se za takav aranžman izborila još 1984. kada je bila među najsiromašnijim članicama; u međuvremenu je postala jedna od najbogatijih. Britanci se tome protive jer smatraju da se odluka ne može promijeniti bez temeljite rasprave o proračunu. Britance muči to što najveći dio proračuna odlazi na poljoprivredu, a od toga čak 24 posto ide Francuzima. Šef Europske komisije Barroso ipak je pozvao sve na kompromis: »Svatko nešto mora dati – Britanija, Francuska, ali i ostali.« EU strahuje od negativnog domino-efekta kad je riječ o referendumu za europski ustav pa je Barroso predložio zemljama članicama da se odluče na privremenu stanku koja bi svima omogućila »pogled unatrag«. »Zemlje članice mogu same odlučiti što žele, no bilo bi bolje da se dođe do zajedničke odluke«, rekao je Barroso. Ta zajednička odluka trebala bi se ticati privremene odgode ratifikacijskog procesa na godinu ili čak dvije, a pomogla bi da na scenu dođu novi lideri, uključujući Francusku, kojoj bi prema toj teoriji bilo jednostavnije ponoviti referendum.</p>
<p>Bruno Lopandić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Promjene dresova i labave koalicije oduljit će formiranje lokalnih vlasti</p>
<p>Ako ni nakon dodatnih rokova od 15 odnosno 30 dana ne budu izabrani načelnici, gradonačelnici i župani, zakon nalaže raspuštanje skupština i raspisivanje novih izbora</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Državno izborno povjerenstvo objavilo je u srijedu službene rezultate lokalnih izbora, održanih 15. svibnja. S obzirom na to da je dan prije Gong u otvorenom pismu Vladi zatražio objašnjenje zašto javnosti ni mjesec dana od izbora rezultati još nisu dostupni, u DIP-u nam je objašnjeno da su morali pričekati rezultate ponovljenih izbora u nekim sredinama, održanima prije dva tjedna.</p>
<p>Zakon o izboru članova predstavničkih tijela lokalne i područne samouprave propisuje da se konstituirajuće sjednice novoizabranih predstavničkih tijela moraju održati u roku 30 dana od objave službenih rezultata. Premda po tome ispada da taj rok teče tek od srijede, dosad su već održane osnivačke sjednice u 18 županija, a ovih se dana očekuje i konstituiranje skupština u Splitsko-dalmatinskoj, Zadarskoj i Sisačko-moslavačkoj županiji.</p>
<p>Od tih 18 županija, izbori za nove župane propali su u trima. Među njima je Bjelovarsko-bilogorska županija, gdje je konstituirana Skupština, ali zbog odbijanja SDP-a da podupre HSP-ova dožupana, nije izabran HSS-ov kandidat za župana Damir Bajs, a novi pokušaj izbora župana bit će za dva tjedna.</p>
<p>Slično je i u Krapinsko-zagorskoj županiji, koja je dobila novog predsjednika Skupštine, ali ne i novog župana. I ondje je izbor odgođen za dva tjedna ali zbog HDZ-ova prosvjeda, iako se već zna da će u Zagorju dvije godine županica biti HSS-ovka Vlasta Hubicki, a dvije godine SDP-ovka Sonja Borovčak.</p>
<p>Nešto je složenija situacija u Virovitičko-podravskoj županiji, gdje prije dva dana zbog nedostatka kvoruma nije izabran ni predsjednik Skupštine niti HSS-ov kandidat za župana Ivan Begović. I tu je, čini se, pukla koalicija HSS-a i SDP-a, ali je problem i u tome što su seljaci, kojima za preuzimanje vlasti treba HSP-ova potpora, osim župana htjeli i mjesto dožupana, na što pravaši nisu pristali.</p>
<p>Poštuje li se zakon, sve konstituirajuće sjednice trebale bi se održati do kraja lipnja. Računa li se i rok od 15 dana za novi pokušaj u sredinama gdje predsjednici skupština nisu odmah izabrani, kao i rok od 30 dana za one sredine u kojima župani, načelnici i gradonačelnici nisu od prve izabrani, to znači da ćemo debelo zagaziti u ljeto a da u pojedinim dijelovima Hrvatske nove garniture neće preuzeti vlast.</p>
<p>Ako ni nakon dodatnih rokova od 15 odnosno 30 dana ne budu izabrani načelnici, gradonačelnici i župani, zakon nalaže raspuštanje skupština i raspisivanje novih izbora. Tome treba pridodati i dodatne izbore u onim sredinama gdje nije izabran dovoljan broj predstavnika neke od nacionalnih manjina. I ti se izbori trebaju održati 30 dana od objave službenih rezultata, što također utječe na otezanje konstituiranja nove vlasti.</p>
<p>Javnost nakon ovih lokalnih izbora, kao nikad prije u tolikoj mjeri, svjedoči svakodnevnom razvrgavanju već dogovorenih koalicija i pojedinačnom mijenjanju stranačkog i koalicijskog dresa. Najdrastičniji su takvi slučajevi u Zagrebačkoj a napose u Osječko-baranjskoj županiji gdje je, prema nekim mišljenjima, upitna i regularnost izbora župana Krešimira Bubala s Glavaševe nezavisne liste.</p>
<p>Budući da je velika »antiglavaševska koalicija« već najavila prigovor, prijeti opasnost od ponavljanja biranja župana, što bi u Baranji, ali i u još nekim županijama i gradovima, moglo konstituiranje nove vlasti rastegnuti na još mjesec dana, pa i dulje.</p>
<p>Ivka BačićDada Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Bračanke bi opet mogle rađati na svom otoku</p>
<p>Domovi zdravlja osnovat će se na otocima s više od 10.000 stanovnika. Na kopnu je županijama ostavljeno da osnuju, smatraju li potrebnim, i više od jednog doma</p>
<p>Ne tako davno Bračanke su rađale u supetarskom stacionaru uz pomoć ginekologa i jedne od četiriju primalja. Danas se žure u Split trajektom ili hitnim prijevozom županijske ustanove za hitnu pomoć. </p>
<p> Katkad se dogodi da »zakasne« na neku od tih veza s kopnom (iako to neće priznati) da bi dite imalo lokalpatriotsko mjesto rođenja. No, budu li se stvari odvijale kako je predloženo u izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti, Brač bi opet mogao imati malo rodilište.</p>
<p>Iako predložene zakonske izmjene i dopune nisu dobile podršku saborskih zastupnika u prvom čitanju, dr. Andrija Buljević, supetarski obiteljski liječnik, i sam zastupnik u prošlom sazivu, veseli se mogućnosti da će Brač ponovno imati dom zdravlja. </p>
<p>»Sada je stanje katastrofalno jer Bračani, od kojih je 25 posto starijih od 65 godina, za svaki bolnički operacijski zahvat moraju i po nekoliko puta ići u Split na specijalističke i dijagnostičke preglede«, kaže Buljević. Zbog lista čekanja ti se pregledi katkad moraju i ponoviti, čime su, u odnosu na vrijeme prije osnivanja jednog doma zdravlja za cijelu Splitsko-dalmatinsku županiju, zakinuti svi zdravstveni osiguranici na otocima. Prije bi specijalisti (kirurzi, okulisti, neurolozi, psihijatri...) dolazili na Brač, dakle pacijentima, a ne obrnuto, i tu pregledavali bolesnike. Nakon osnivanja jednog doma, prema zakonu iz 2003., jedno su vrijeme bili i bez stalnoga ginekologa. Nekako su se za njega izborili, a sada otok ima i pedijatra. Buljević se nada da će se s vraćanjem doma vratiti i primalje, koje su premještene u županijsku hitnu pomoć, koju bi također trebalo vratiti otoku. </p>
<p>Nekad su Bračani unajmili i gliser koji je za pet minuta bio spreman za hitni prijevoz pacijenta u Split,</p>
<p> Sada se i sat vremena čeka da hitno plovilo dođe iz grada. Općenito je županijska hitna služba neracionalno iskorištena jer timovi izvan sezone imaju mnogo manje posla.</p>
<p>U objašnjenju izmjena zakona stoji i da su jedinstveni domovi zdravlja izazvali nejednakost u kvaliteti i dostupnosti zdravstvene zaštite. Riječ je o slaboj prometnoj povezanosti i ovisnosti o vremenskim (ne)prilikama. Neki smatraju kako nije dobro pošto-poto mijenjati propise koji, kao i odredbu o domovima zdravlja, još nisu pravo ni zaživjeli. Možda to vrijedi za domove u gradovima i manjim županijama, jer su manji troškovi administracije, ali na otocima se zakon pokazao lošim rješenjem. </p>
<p>Osim na Braču, domovi zdravlja osnovat će se i na drugim otocima s više od 10.000 stanovnika - na Cresu, Hvaru, Korčuli, Lošinju, Rabu i Visu. Na kopnu je županijama ostavljeno da osnuju, ako to smatraju potrebnim, i više od jednog doma.</p>
<p>Obiteljski liječnik dr. Slavko Lovasić iz Samobora, inače savjetnik Hrvatske liječničke komore, podržava predložene promjene jer probleme pacijenata u nekoj lokalnoj zajednici ne može rješavati županijska vlast. Pokazalo se da mnogo toga ne »štima« ni u Zagrebu, gdje postoje tri doma zdravlja, a kamoli, primjerice, u Primorsko-goranskoj županiji gdje je mnogo raštrkanih naselja.</p>
<p>Biserka Lovrić</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Irex: Hrvatska ima najneovisnije medije u jugoistočnoj Europi</p>
<p>WASHINGTON</p>
<p> - Hrvatska prednjači po neovisnosti medija među zemljama jugoistočne Europe. Pokazala je to analiza američke nevladine organizacije Irex. Novi Indeks održivosti medija za 2004., koji daje kvalitativnu i kvantitativnu analizu razvoja medija u 20 zemalja Europe i Azije, pokazuje da je Hrvatska u jugoistočnoj Europi, kao i 2003., na prvome mjestu po održivosti neovisnosti medija. </p>
<p>S prosječnom ocjenom 2,83 Hrvatska je ispred Bugarske, koja je zabilježila 2,56, te Makedonije, BiH, Srbije, Crne Gore, Kosova, Rumunjske i Albanije. Studija pokazuje da su od 2001. do 2004. zabilježeni pozitivni pomaci demokratskih promjena u tim zemljama. Trendovi pokazuju i štetne posljedice autocenzure i političkih pritisaka. Mediji u središnjoj Aziji bore se ostvariti napredak kao i oni u jugoistočnoj Europi, kaže Irex, čije je sjedište u Washingtonu.</p>
<p>»Kao što su pokazali dramatični događaji u Gruziji i Ukrajini, postoji čvrst odnos između slobodnih medija i demokratske vlade«, rekao je Mark Pomar, predsjednik Irexa.</p>
<p>Indeks održivosti medija analizira slobodu govora, raznovrsnost medija dostupnih građanima, profesionalne standarde novinarstva, poslovnu održivost medija i učinkovitost institucija koje podržavaju neovisne medije. Hrvatska prema tome spada u zemlje koje su gotovo ostvarile održivost medija s pravnim normama, profesionalizmom i poslovnim okruženjem koje podržava neovisne medije.</p>
<p>U odnosu na 2003., kada je dobila 2,83, Hrvatska je sa 2,82 neznatno pokvarila ocjenu u 2004. godini. Ostvarila je napredak u slobodi govora, raznovrsnosti i brojnosti medija te njihovu uspješnu poslovnom vođenju, a nešto nazadovala u novinarskom profesionalizmu i institucijama koje podupiru neovisne medije.</p>
<p>Više nema otvorenog pritiska, zlostavljanja, ekonomskog ucjenjivanja i samovoljnih sudskih postupaka karakterističnih za medije devedesetih godina. Novinari su, međutim, sve više izvrgnuti različitim vrstama suptilne cenzure ili autocenzure kako bi predstavljali interese vlasnika medija, koji ih koriste za promicanje političkih ili poslovnih programa, kaže studija. IREX ocjenjuje da je uravnoteženo, objektivno i dobro potkrijepljeno izvješćivanje i dalje najslabija točka hrvatskog novinarstva.</p>
<p>Studija pokazuje da su od 2001. do 2004. najveći medijski napredak među 20 zemalja ostvarile Crna Gora i BiH. Najviše su nazadovale Bjelorusija i Uzbekistan. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="5">
<p>Utrka za »Mistera Europe«</p>
<p>JASNA ZANIĆ NARDINI </p>
<p>Kada se u četvrtak i petak vođe EU-a okupe u Bruxellesu, na njihovu summitu doći će do izražaja čak tri proturječnosti koje razdiru Uniju. U pitanju se, naime, ne samo ustav i financije europskog kluba, nego i to tko će mu najviše davati politički ton u budućnosti. Za neslužbenu titulu »Mistera Europe« natječu se Jacques Chirac i Tony Blair. Prvi veliki problem EU-a je zajednički ustav, koji bi trebao olakšati upravljanje proširenom Unijom. Nakon što su ga na svojim referendumima nedavno odbacili Francuzi i Nizozemci, nitko točno ne zna je li on klinički mrtav ili mu je moguće dati umjetno disanje. </p>
<p>Svojim »ne« francuski birači opalili su i vruću pljusku predsjedniku Jacquesu Chiracu. Da bi pozornost odvukao na drugu stranu, on je pokrenuo novu debatu - bolje rečeno svađu - o financijama EU-a. Okomio se na Britance i na njihov privilegij da od EU-a natrag potražuju dio novca koji su uplatili u zajedničku blagajnu. London smatra da na to ima pravo jer od Bruxellesa prima vrlo malo u obliku poljoprivrednih subvencija - daleko manje nego, recimo, Francuzi. Britanci prijete vetom ako im netko dirne u njihov novac. O financijama su spremni razgovarati samo u širem paketu - koji bi uključivao rezanje ekstravagantne potpore europskim seljacima i farmerima. U pozadini krize zbog ustava i svađe zbog financija vodi se i treća, nevidljiva bitka: o tome koja će nacija neformalno dominirati Europskom unijom. Nju je dosad naprijed vukao franko-njemački motor, ali Tony Blair tvrdi da tome mora doći kraj. Britanski premijer ima tu nekih neizrečenih vlastitih ambicija, a okolnosti bi se možda mogle poslagati u njegovu korist. Klima se osovina Chirac-Schröder. Chiraca su birači upravo ponizili na referendumu, a Schröderu se njiše tlo pod nogama. Već do jeseni njegove bi socijaldemokrate na izborima mogli istisnuti demokršćani - čija je šefica Angela Merkel politički bliža Tonyju Blairu nego Jacquesu Chiracu. </p>
<p>Francuski lider uz podršku svog njemačkog kolege zagovara, dakako, socijalno-tržišni model, koji visokim porezima brani prava i povlastice zaposlenih - na štetu svih onih koju su bez posla. Takvih je pak i u Njemačkoj i u Francuskoj rekordno mnogo. Za to vrijeme Britanci s druge strane La Manchea mašu vlastitim predloškom - dereguliranom, liberaliziranom privredom koja cvate, a nezaposlenosti gotovo nema. Blairova je ambicija da krizu unutar EU-a okrene u svoju korist i novoj Europi proda djelotvorniji anglosaksonski tržišni recept. Treba vidjeti hoće li mu to poći za rukom.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Bandić kao Giuliani ili Bloomberg</p>
<p>ZLATKO HERLJEVIĆ</p>
<p>Milan Bandić zasjeo je treći put u vruću gradonačelničku fotelju odlučniji no ikad. U nastupnom govoru najavio je radikalnu reformu gradske uprave, borbu protiv birokracije i nerada. Obećao je četiri nova mosta, naknade obiteljima s više djece, obnovu zagrebačke povijesne jezgre, dovršetak Sveučilišne bolnice, sjevernu obilaznicu i tunel kroz Medvednicu, gradnju metroa, dječjih vrtića i škola, uvođenje plina i vode u svaku kuću ... I sad, dakako, svi se delićevski pitamo »ljudi moji je li to moguće« i jesu li džepovi poreznih obveznika toliko duboki da se sve to i ispuni? Jer, eto, bilo je u prošlosti dosta vreća bez dna, od maksimirskog stadiona do preraskošnog »Zlatnog medvjeda«.</p>
<p>Bandić je svjestan da bez učinkovite gradske uprave ne može Zagreb učiniti ljepšim i boljim. Zato će mnogi pozdraviti njegovu odluku da provjetri gradske urede i »otpusti neradnike, a nagradi one koji to zaslužuju«. Bit će dobro ako se ostvari obećanje da će zapošljavati preko natječaja, pa bi napokon bezlične birokrate trebali zamijeniti vrijedni i sposobni. Želi li biti uvjerljiv, Bandić ne smije više dopustiti manipulacije gradskim zemljištima i imovinom. U prošlosti se »izvlačio« na Ferenčaka i ekipu iz HNS-a. Sada će vladati sam i sva će odgovornost biti na njegovim plećima.</p>
<p>Bandić zna da treću šansu ne smije propustiti. Vožnja »pod parom« i prometna nesreća, prema vlastitu priznanju, preskupo su ga stajali pa nije mogao ostvariti gomilu projekata. Morao je »trpjeti« gradonačelnicu Vlastu Pavić, slušati prodike stranačkog šefa kada bi mu tu i tamo »popustile kočnice«, gotovo poslušno pružati ruke pomirenja, jer je znao da će u konačnici sud Partije biti blag i da pragmatični Račan daleko na vidiku nema nikog jačeg u gradu. </p>
<p>Voli ponavljati da inspiraciju nalazi uspješnim gradonačelnicima New Yorka, bivšem Giulianiju i sadašnjem Bloombergu. Dojam je da ne bi imao ništa protiv da dosegne popularnost uspješnog i legendarnog Većeslava Holjevca, a to bi mu se možda i moglo dogoditi ostvari li makar pola od ambicioznih predizbornih obećanja.</p>
<p>No, za početak, bilo bi dobro da odmah ispuni obećanje o isplati plaća radnicima Sljemena. Oni, naime, još nemaju za kruh.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Guja u džepu</p>
<p>Kako se samo Stambolić prevario u Miloševiću. Osobno ga je lansirao u politiku, štitio mu i leđa i bokove. Ušutkavao je njegove protivnike. Nije poslušao niti jedan razumni savjet dobronamjernih suradnika i prijatelja. Vjerovao je svom Slobodanu. Nije vrijedilo ni upozorenje starih srpskih komunista da će mu taj ambiciozni mladi titoist prvom prilikom zabiti nož u leđa</p>
<p>FRAN VIŠNAR</p>
<p>Kopačima je javljeno šifriranom porukom da »paket« stiže. Oni su dovršili svoj posao u trenutku kada se pojavio kombi s civilnim prometnim tablicama. Iz njega je izbačen poveći zavežljaj.</p>
<p>»Au, baš ste ga upakovali«, rekao je jedan od ljudi koji je u rukama držao lopatu. Na tlu je ležao čovjek omotan selotejpom od glave do pete. Jedva je disao, a nos i usta bili su mu izobličeni pod debelim slojem prozirne ljepljive trake ispod koje je djelomice provirivala sijeda kosa. Postavili su ga u klečeći položaj s rukama vezanim na leđima. Šake su mu bile crvene i natečene jer je žica bila divljački utisnuta u meso. Njegova trenerka i tenisice privukli su pozornost te čudne družine u podnožju Fruške gore: »Vidi kako je opremljen. Ima li to Nike-patike?!«</p>
<p>»Dosta, niste plaćeni za ćaskanje. Na izvršenje!«</p>
<p>Iako su svi bili u civilu poput nedjeljnih rekreativaca u prirodi, podjela zadataka govorila je da ne pripadaju kakvoj sportskoj organizaciji. Bili su podijeljeni u tri tima. Tim A presreo je usamljenog džogera u Košutnjaku tog 25. kolovoza 2000. godine. Zgrabili su ga i uvukli u kombi. Tim B bio im je u pratnji i osiguravao put do Fruške gore do koje su se dovezli u rekordnom roku. Tim C bio je zadužen za doček i »tehničke detalje«. Nije smjelo biti pogreške. Niti jedne jedine.</p>
<p>Jer, upakirani čovjek bio je dragocjeni plijen. Sada je klečao na rubu vlastita groba, stenjao i pokušavao govoriti. Zadnje minute svog života proveo je gušeći se, na granici svijesti. Je li shvaćao tko ga je oteo? Je li u tim snažnim mladim ljudima kratke kose i opakog pogleda prepoznao »crvene beretke« Jedinice za specijalne operacije, kojima je inače zapovijedao Milorad Ulemek Legija? Na Slobodana Miloševića je sigurno mislio.</p>
<p>Kako se samo u njemu prevario. Osobno ga je lansirao u politiku, štitio mu i leđa i bokove. Ušutkavao je njegove protivnike. Nije poslušao niti jedan razumni savjet dobronamjernih suradnika i prijatelja. Vjerovao je svom Slobodanu. »Ljudi, kako ne vidite. On mi je kao brat. On je jamac jedinstva naše partije u sljedećih 25 godina«, znao je primjećivati nakon dugih i zamornih partijskih sjednica.</p>
<p>Nije vrijedilo ni upozorenje starih srpskih komunista koji su mu govorili otvoreno. Papagajski su ponavljali da će mu taj ambiciozni mladi titoist prvom prilikom zabiti nož u leđa. Kada osjeti priliku i miris vlasti, štreber iz Požarevca (u tom mjestu je Slobodan Milošević kao odlikaš završio osnovnu i srednju školu), koji je s briljantnim ocjenama ispekao i pravnički zanat, iskoristit će sve proceduralne i političke trikove i odgrist će ruku koja ga je uzdigla i hranila.</p>
<p>»To je nemoguće«, branio se Ivan Stambolić u prvoj polovici osamdesetih godina prošlog stoljeća nesumnjivo najpopularniji Srbin.</p>
<p>Kada je napokon shvatio da drži guju u vlastitom džepu, bilo je kasno. Na znamenitoj Osmoj sjednici CK Srbije Slobodan Milošević ga je matirao u tri poteza: smazao je (»dok si rekao keks«) Stambolićeve najjače igrače, a onda se uz pomoć unutarpartijske mašinerije i njemu sklonijeg tiska (Politika, Ekspres) i beogradske televizije okomio na lik i djelo prvog čovjeka Srbije. </p>
<p>U jesen 1987. godine Milošević je u tom završnom obračunu otpuhnuo Ivana Stambolića kao div patuljka. Zasjeo je na njegovo mjesto i poveo »nebeski narod« u sasvim drugom smjeru od onog za koji se unutar jugoslavenske federacije zalagao umjereniji Stambolić.</p>
<p>Trinaest godina kasnije Slobodan Milošević ponovno se sjetio Ivana Stambolića. Čim je Stambolić javno progovorio i dao naslutiti da će na skorim izborima možda postati vođa ujedinjene srpske opozicije (DOS) i njezin predsjednički kandidat, Slobodan Milošević je odmah reagirao. Ionako ga je cijelo vrijeme nosio negdje u glavi, pribojavajući ga se i u godinama kada je njegov bivši partijski šef bio samo glasni kritičar režima i ništa više.</p>
<p>Iako o tome javnost u Srbiji nije imala pojma, najbliži suradnici dobro su poznavali Miloševićev bolesni strah od eventualnog gubitka vlasti. I znali su mu čitati misli. Kada im se obratio, pokazujući sliku Ivana Stambolića u novinama, rekao je: »Ovaj ponovo diže glavu i smeta«. </p>
<p>Jedinica za specijalne operacije i Legija shvatili su što trebaju napraviti. Njihov gazda obavljao je političke, a oni fizičke likvidacije. Svakodnevno rekreativno trčanje po parkovima Beograda odredilo je jednu od najsurovijih sudbina nekog političara u novijoj srpskoj povijesti.</p>
<p>Klečeći i drščući ispred svoje rake, Ivan Stambolić je na kraju morao slušati prijezirne komentare svojih krvnika. »Zar je to on? Vidi kako se trese«. Najmlađi među Miloševićevim paravojnicima prišao mu je s leđa, raširio noge iznad njega i držeći ga s dvije ruke prislonio mu pištolj velikog kalibra u potiljak. Ispalio je samo dva hica, onako kako su to naučili svi Miloševićevi »specijalci«. </p>
<p>Prostrijeljene glave Stambolić je pao u jamu sa živim vapnom koju je potom zatrpao i zaravnao tim C Jedinice za specijalne operacije.</p>
<p>Danas Slobodan Milošević sjedi na optuženičkoj klupi u Haagu i u mikrofon cinično i mirno izgovara: »Srebrenica? Škorpioni? Koji su vam sad ti?... Ivan Stambolić? Kakve veze ja imam sa svim tim!?«</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="8">
<p>Trpanje u neprirodne saveze</p>
<p>Hoće li nas nedoučeni ili neki ciljano nedobronamjerni istjerati </p>
<p>iz srednjoeuropskoga kulturnoga kruga?</p>
<p>TOMA PODRUG</p>
<p>Pod pokroviteljstvom Uneska i Vijeća Europe u Varni je održan regionalni forum »Kulturni koridori jugoistočne Europe, zajednička prošlost i zajedničko kulturno naslijeđe – ključ budućega partnerstva«, u kojem su sudjelovali predstavnici, ili bolje rečeno državnici deset zemalja regije, među njima i Republike Hrvatske, koju je predstavljao njezin predsjednik Stjepan Mesić.</p>
<p>Uočljivo je da je na tom skupu jedino država Hrvatska, sa svojom kulturom i uljudbom, proizašla iz zapadnoeuropske uljudbe i kulture, iz romaniteta ili točnije latiniteta i katolicizma, a sve druge države toga skupa stvorile su svoju uljudbu i kulturu u bizantskom civilizacijskom krugu i pravoslavlju, a poslije neke i u Islamu.</p>
<p>Je li trpanje Hrvatske u drugi i za nju strani civilizacijski i kulturni krug počelo već 1918., kada su hrvatski političari krenuli kao »guske u maglu« u Beograd, to jest u Srbiju, tada za Hrvate i Hrvatsku egzotični grad nepoznate zemlje? Tada između hrvatskoga Zemuna i srpskoga Beograda nije bilo ni jednog mosta preko Dunava pa su hrvatski političari barkom preplovili rijeku stvarajući začetak neprirodnih državnih tvorevina Jugoslavija, koje su svojim postojanjem uzrokovale bezbroj zla i dva golema stradanja i ubijanja ljudi 1941. i 1991. godine.</p>
<p>Ima li i taj forum namjeru trpati Hrvatsku u neprirodne saveze kao što je činio onaj politički summit Europske unije 24. studenoga 2000., kad nas strpaše u nekakav zapadni Balkan, a Ministarstvo kulture Republike Hrvatske u nekakvu »radionicu o temi kulture« 2001. sa zemljama bizantske kulture, a ne sa zemljama srednje Europe čiji su se susreti tada održavali?</p>
<p>Je li taj kontinuitet otuđenja hrvatske kulture iz srednjoeuropske i zapadnoeuropske zapravo naše iskorjenjivanje iz naše prošlosti, što je i najveći zločin jer nas prošlost drži stoga što se ona i dogodila? Hoće li nas nedoučeni ili ciljano nedobronamjerni istjerati iz srednjoeuropskoga kulturnoga kruga?</p>
<p>I kad nas sada gura Unesko i Vijeće Europe u nekakvu »zajedničku prošlost i zajedničko kulturno naslijeđe« s državama s kojima u povijesti nismo imali nikakve kulturne i umjetničke spone – koje u svom kulturnom i umjetničkom razvoju nisu imale ni renesansu, ni humanizam, ni barok kao Hrvatska – ne znači li to prisilno, uz odobrovoljavanje naših nekih nedoučenih političara, gurati nas u nekakav »ključ budućega partnerstva« s državama s kojima nas ne prožima ista prošlost u kulturu?</p>
<p>Zar glavni Uneskov direktor, Japanac Koichira Matsuure, kao voditelj toga foruma zna išta o kulturama država s kojima nas hoće sjediniti kad između ostaloga govori da je forum početna točka za obnovljen dijalog zemalja u regiji? A kad je taj dijalog počeo? Kad bi ga trebalo obnoviti?</p>
<p>Mogu li našem predsjedniku njegovi savjetnici kao što su Tomislav Jakić, Ivica Maštruko, Budimir Lončar, koji su do posljednjega daha bili odani Jugoslaviji, »bratstvu i jedinstvu«, toj »kulturi laži«, dati istinsku sliku hrvatske kulture pripadnosti srednjoeuropskoj i zapadnoeuropskoj? Je li i taj forum pokušaj ponovnoga guranja Hrvatske i njezine kulture u nešto tuđe, u neko tuđe za svagda?</p>
<p>Možda je jedino na tom forumu bio najbliže istini glavni direktor Vijeća Europe Terry Davis kad je tome forumu dao potporu kao važnosti za kulturni turizam. I rekao bih – ništa više!</p>
<p>Ako već Hrvatska želi biti članica Europske unije, čijoj je civilizaciji i kulturi pripadala više od tisuću godina, onda zašto bismo pristali ulaziti opet u neke neprirodne i za nas strane civilizacijske i kulturne saveze? Zašto pristajemo biti vječnim turistima?</p>
<p>Autor je književnik iz Zagreba</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Neposlušni franjevac</p>
<p>U Crkvi ne može biti svećenik a da ne pripada nekoj biskupijskoj ili redovničkoj zajednici</p>
<p>ANTE LUBURIĆ</p>
<p>U Vjesniku od 3. lipnja objavljen je razgovor s franjevcima u Čapljini Dobrile Stelle. Na taj članak i njegov naslov »Biskup Perić više ljubi 'zlatno tele' nego Boga« ovaj Biskupski ordinarijat ne može ostati ravnodušan.</p>
<p>Prvo, velečasni Božo Radoš, rođen 30. srpnja 1965., svečano vezan zavjetima posluha, siromaštva i čistoće kao član Provincije hercegovačkih franjevaca 16. rujna 1990. i zaređen za svećenika 21. lipnja 1992., neredovničkim se neposluhom usprotivio odredbi svoga vrhovnog poglavara, generalnoga ministra Reda manje braće iz Rima, da se 1997. premjesti iz župe Čapljine.</p>
<p>Drugo, župa Čapljina pripala je biskupijskom kleru rješenjem (decizijom) Svete Stolice iz 1899., potvrđeno odlukom (dekretom) »Romanis Pontificibus« iz 1975., zatim provedbenom odlukom franjevačkoga generalnog ministra o. Hermanna Schalücka 1996., novom potvrdom generalnog vikara o. Stephana Ottenbreita i ponovnom nedavnom odlukom generalnoga ministra o. Josea R. Carballa od 1. ožujka ove godine.</p>
<p>Treće, budući da je velečasni Radoš, unatoč uzastopnim autoritativnim opomenama i intervencijama, stalno odbijao premještaj i uporno ostajao u Čapljini, kad se već jedanput čaša prelila, on je odlukom vrhovnoga poglavara izbačen iz Reda manje braće 28. veljače 1998.</p>
<p>Tu je odluku Reda u ime Svetoga Oca potvrdila Kongregacija za ustanove posvećenoga života 23. ožujka 1998. Prema toj vrhovnoj odluci i svetostoličkoj potvrdi, velečasni Radoš nema nikakvo pravo ni na redovničko franjevačko odijelo, ni na franjevački naslov fra niti na kakve franjevačke obveze i prava.</p>
<p>Velečasnog Radoša mjesni je biskup msgr. dr. Ratko Perić pozvao, prema crkvenom zakonu, da sredi svoje svećeničko stanje jer u Crkvi ne može biti svećenik a da ne pripada nekoj biskupijskoj ili redovničkoj zajednici. Kako nije odgovorio na taj poziv niti je sredio svoj status, uslijedila je kanonska sankcija obustave od bogoštovlja, tj. suspenzija od svećeničkih čina, što izrijekom traži kan. 701 Zakonika kanonskoga prava. </p>
<p>Stoga mu je proglašeno i objavljeno da u Mostarsko-duvanjskoj i Trebinjsko-mrkanskoj biskupiji nema nikakvo dopuštenje obavljati svete čine, tj. da je suspensus a divinis sa svim kanonskim posljedicama dok svoje stanje ne sredi prema normama Kodeksa Katoličke crkve.</p>
<p>On to dosad ne samo da nije sredio nego se prometnuo u protivnike Crkve Božje pogrđujući svete sakramente i godinama vrijeđajući na razne načine pa, eto, sada i u spomenutom članku ne samo dijecezanskoga biskupa i svoga bivšega vrhovnog redovničkog poglavara u Rimu nego i službenike Svete Stolice, uključujući i samu osobu blagopokojnoga pape Ivana Pavla II.</p>
<p>Četvrto, imajući u vidu sav taj crkveni korektni kanonski postupak prema velečasnom Radošu i imajući pred očima njegovu sadašnju bolnu situaciju poremećenosti svega crkvenoga u njegovu životu, u trenutku kada se Katolička crkva u Hercegovini obradovala da su na vidiku crkvena rješenja koja se desetljećima očekuju, nije nam uopće jasno što to poštovano uredništvo Vjesnika želi takvim svojim člankom, uplećući se u tu doista delikatnu crkvenu disciplinu i puštajući na stranice svoga uglednog dnevnika najodvratnije uvrede na račun crkvenih službenika u partikularnoj i univerzalnoj Crkvi.</p>
<p>Autor je kancelar Biskupskoga ordinarijata u Mostaru Mostarsko-duvanjske i Trebinjsko-mrkanske biskupije</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Optuženi novinari bez pomoći i zaštite HND-a</p>
<p>Priopćenjem Hrvatskog novinarskog društva sredinom svibnja u povodu optužnica protiv hrvatskih novinara »zbog nepoštivanja suda«, Ivice Marijačića, Domagoja Margetića, Stjepana Šešelja te Markice Rebića, HND se očitovao kako »čini i učinit će sve da, iako nisu naši članovi, pomogne novinarima protiv kojih je podignuta optužnica od strane Tužiteljstva«. U zaključku IO HND-a o slučaju optuženih novinara piše: »Uz ostale inicijative koje će poduzeti nadležna tijela HND-a, o ovim će zaključcima izvijestiti Europsku (EFJ) i Svjetsku novinarsku organizaciju (IFJ) te Haaški sud.« Od svega toga ostalo je mrtvo slovo na papiru i obmanjivanje javnosti. Nitko iz HND do danas nije kontaktirao ni s jednim od optuženih novinara, niti pružio čak ni moralnu potporu a kamoli ponudio ili učinio konkretnu obećanu pomoć. Primjerice, niti jedan od optuženih novinara nije imao sredstva za avionsku kartu do Haaga. Marijačić i Rebić su za kartu novce posudili, Šešelj se za pomoć obratio Ministarstvu pravosuđa i bio grubo odbijen. Margetić nije uspio otputovati u Haag jer niti ima novaca niti pravovaljanu putovnicu, koju mu je za premetačine stana prije tri godine policija oduzela i nije vratila, a odbijen mu je zahtjev za izdavanje nove. Vodstvo HND-a takvim postupcima opetovano diskvalificira jedino postojeće strukovno udruženje i samu struku, bagatelizira kredibilitet svoga članstva, dovodi u pitanje svrhu i uopće postojanje novinarskog društva te tako i Fonda solidarnosti i Vijeća časti unutar Hrvatskog novinarskog društva.</p>
<p>Diana Rexhepi, Tomislav DržićDavor Ivanković</p>
<p>za Inicijativu za slobodu medijai depolitizaciju Hrvatskog novinarskog društva</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Odvjetnička naknada i čisti pravosudni reket</p>
<p>Profesor sam stručnih predmeta u Elektrostrojarskoj obrtničkoj školi u Zagrebu i s ostalim nastavnicima pokrenuo sam tužbu zbog neisplaćene naknade za smjenski rad. Punomoć smo dali odvjetniku Franji Valjku iz Zagreba za naknadu u iznosu od deset posto od utuženog iznosa: traženo je 7.500 kuna, dakle, ako bi se naplatio ukupan iznos odvjetniku pripada 750 kuna. Ministar obrazovanja ponudio je nagodbu, koju sam prihvatio i u kojoj ministar tvrdi da će platiti odvjetničke troškove i sve isplatiti sa sljedećom plaćom. No, dobio sam račun od odvjetnika Valjka na iznos od 1.037 kuna, koji se mora platiti u roku od osam dana. Ne platim li, odvjetnik će me tužiti, a ja ću opet naravno i to platiti, i tako me (nas) može reketariti dokad mu se svidi. Čisti pravosudni reket, zar ne?</p>
<p>Anto DelačZaprešić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="12">
<p>Bandić smanjio broj ureda s 19 na 14 </p>
<p>Gradonačelnik Milan Bandić novinarima je srijedu poslijepodne predočio dugo najavljivani ustroj gradske uprave, iako je još istog jutra najavljivao da će to objaviti tek 28. lipnja.</p>
<p>Prema prijedlogu odluke broj gradskih ureda, zavoda i službi smanjit će s s dosadašnjih 19 na 14. Jedna od glavnih novosti je i najavljivani Gradski kontrolni ured, koji će se baviti unutarnjom revizijom gradskih upravnih tijela i gradonačelnika upozoravati na nepravilnosti i neusklađenost s zakonom. </p>
<p>Središnje mjesto zauzimat će jedan »megaured« kojim su objedinjena tri prijašnja ureda a zvati će se Gradski ured za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, izgradnju grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet. Kako je i očekivano spojeni su Gradski ured za upravljanje imovinom grada i Ured za imovinsko pravne odnose. Sljedeća promjena odnosi se na novoosnovani Gradski ured za kulturu obrazovanje i sport, koji je objedinio dosadašnji Gradski ured za obrazovanje i šport, Gradski ured za kulturu i Zavod za zaštitu spomenika kulture. U popisu novoosnovanih ureda izostale su dosadašnje Služba za tehničke poslove i Stručna služba Gradske skupštine. Gradski uredi za financije, gospodarstvo, opću upravu, poljoprivredu i šumarstvo, zdravstvo rad , socijalnu zaštitu i branitelje ostali su isti. Promjene nema ni kod službe za mjesnu samoupravu, kao ni u Zavodu za automatsku obradu podataka. </p>
<p>»Ovom odlukom ćemo izvršiti preobražaj javne uprave u javnu službu. Morali smo poštivati proceduru tako da nismo dirali u Gradski ured za opću upravu i Zavod za katastar i geodetske poslove, no promijenili smo sve drugo što se moglo. Očekujem da će u gradskoj upravi biti manje nerada i manje neodgovornosti«, rekao je Bandić. Naglasio je da se nada da će novi ustroj, do kraja godine omogućiti da građani dobivaju građevinske i lokacijske dozvole u roku 15 dana. Bandić je ponovio i svoja očekivanja da će svi službenici višeg ranga u gradskoj upravi, njih 166, do petka staviti svoje mandate na raspolaganje.</p>
<p>Hrvoje DorešićRužica Jakešević</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Domovinski most gradi se punom parom</p>
<p>Najmoderniji most u Hrvatskoj bit će dio prometnice koja će Zagreb povezati s Velikom Goricom</p>
<p>Bilo pod vrelim suncem ili pod naletima kiše, 129 radnika Industrogradnje u dvije smjene svakodnevno na kraju Petruševca gradi Domovinski most preko Save. Radnici bi most vrijedan 165 milijuna kuna trebali izgraditi do kraja 2007. godine, a most će biti dio novog prometnog pravca koji će Zagreb povezivati s Velikom Goricom.</p>
<p>Domovinski most je kapitalna investicija Grada Zagreba i imat će više važnih uloga. Bit će jugoistočna vrata Zagreba, široka 34 metra. Rasteretit će promet u istočnom djelu i povezivati grad sa zračnom lukom, a sredinom mosta prolazit će i tramvajska pruga. Šef gradilišta, Željko Šubara, kaže da je projekt mosta usklađen s projektom centralnog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda u Strugama (gradnja će završiti početkom 2007). Objašnjava da će kroz »utrobu« Domovinskog mosta, podijeljenu na pet komora, prolaziti kanalizacijske cijevi koje će iz Novog Zagreba voditi do modernog pročišćivača vode. </p>
<p>Najavljuje da će most po izgledu biti jedinstven u Hrvatskoj. »Most je arhitektonska kombinacija ovješenoga mosta (novi dubrovački most) i izvana prednapetog mosta«, kaže Šubara. Tvrdi da će Domovinski most biti jedini most u Hrvatskoj koji će od potresa štititi hidraulični prigušivači, koji će amortizirati eventualno podrhtavanje tla. Izračunao je da će most »pojesti« 37 milijuna prostornih metara betona i oko 6000 tona čelika. </p>
<p>Njegov zamjenik, Anton Filipović, ponosan je na radnike za koje kaže da su marljivi te da su vrlo oprezni – rade na trideset metara visine, što je opasno. Kaže da će do proljeća 2006. napraviti betonsku konstrukciju mosta i povezati obale Save. »Za deset dana napravimo oko tri metra mosta«, tvrdi Filipović. Za preciznost spajanja južnog i sjevernog djela mosta, koji će se susresti i spojiti iznad sredine Save, brine se geometar Mladen Ilić. »Moram biti milimetarski točan jer prostora za grešku nema«, veli Ilić. Radnik Tomislav Bogadek kaže da se težak rad dobro plaća, ali mu smetaju »pasja vrućina i sparina«. »Sad je dobro, no kad počne ljeto doći će i prava toplotna iskušenja«, napominje Bogadek.</p>
<p>Uz Domovinski most Zagrepčani će idućih godina dobiti i novu Radničku cestu. Radnička će postati glavni jugoistočni prometni krak Zagreba koji će ići sve do Velike Gorice. Pročelnik Gradskog ureda za izgradnju grada Nenad Crnić kaže da će Radnička cesta imati četiri prometna traka, između cesta bit će tramvajska pruga, a s obje strane bit će pješačko-biciklističke staze te zeleni pojas s drvoredom. </p>
<p>Objašnjava da će se na potezu od Slavonske avenije prema Velikoj Gorici izgraditi tri nadvožnjaka iznad željezničke pruge i da će se obnoviti tramvajsko okretište u Bliznečkoj ulici. U neposrednoj blizini osnovne škole kod Petruševca, na raskrižju, izgradit će se pješački nathodnik. »Obnova Radničke koštat će oko 303 milijuna kuna, no početak radova još se ne zna jer Grad od trgovačkih društava Žitnjaka i Vodovoda i odvodnje te privatnih vlasnika treba otkupiti još 146.000 četvornih metara prostora kojim će ići nova cesta«, rekao je Crnić. Oko 140.000 »kvadrata« uz cestu hortikulturalno će se urediti.</p>
<p>Tomislav Marinović</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Samo dva parkirališta za turističke autobuse! </p>
<p>Iz gradskog Odjela za promet Vjesnik je dobio birokratski odgovor: »Upravo je u tijeku zajednička aktivnost na iznalaženju odgovarajućeg rješenja«</p>
<p>Zagreb, glavni grad države kojoj bi turizam trebao biti najvažnija gospodarska grana, ima samo dva mjesta predviđena za iskrcaj putnika, ali ne i parkiralište turističkih autobusa. Gdje će parkirati autobus, pitanje je snalažljivosti, što stranim vozačima autobusa sigurno nije drago. </p>
<p>Prema lanjskoj evidenciji Turističke zajednice grada Zagreba, u sezoni prođe kroz grad više od 20 turističkih autobusa dnevno. Do nedavno mogli su stati na Kaptolu, ispred Katedrale, koja je najčešće polazište turističkih obilaska grada. No, sada je na istom mjestu zelena površina i stajalište ZET-ovih autobusa, a dva mjesta za zaustavljanje turističkih autobusa nalaze se u Bakačevoj. Svaki naredni turistički autobus koji dođe stvara prometnu gužvu, pogotovo kad se u isto vrijeme tu nađu dostavna vozila za tržnicu Dolac i ZET-ovi autobusi.</p>
<p>Grad Zagreb, Turistička zajednica grada Zagreba i udruženje turističkih vodiča pokušavaju zajedno pronaći rješenje za to. »Predlažemo još dvije točke sa po dva zaustavna mjesta u centru grada, gdje bi se putnici iskrcali a autobusi odvezli na parkiralište na Autobusnom kolodvoru«, kaže Mario Zmajević, direktor Turističke zajednice Zagreba. Pored parkirališta u Bakačevoj, predložena su još parkirališta na istočnoj strani Tomislavova trga i na Mažuranovićevu trgu. Na tim odredištima turistički autobusi ostavili bi putnike koje bi preuzeli turistički vodiči dok bi se autobusi uputili na Autobusni kolodvor gdje bi čekali do ponovnog preuzimanja putnika. Predložena mjesta zahtijevaju minimalni novac za označavanje parkirališta, a mjesto u centru grada odgovaralo bi i turistima. </p>
<p>Autobusni kolodvor već godinama ima projekt za izgradnju terminala za turističke autobuse. Trenutno prihvaća samo one autobuse s čijim tvrtkama ima ugovor.</p>
<p>»Projekt za terminal uz Strojarsku ulicu postoji pet godina ali gradnja nije počela. Nama je to strašan problem jer se autobusi odjedanput samo pojave, bez najave«, kaže Stjepan Sigečan, zamjenik rukovoditelja prometa Putničkog odjela. Kako saznajemo, gradnja nije počela jer nisu riješeni imovinsko-pravni odnosi. </p>
<p>Domaći vozači autobusa snalaze se, te vozila parkiraju na Mirogoju, zatim kod Cibone, na Črnomercu ili pak u školskim dvorištima, gdje god je moguće ostaviti autobus tako da nikome ne smeta. Strani vozači snalaze se teže, jer ne poznaju grad. </p>
<p>»Pokušavam ne živcirati se. Ostavio sam autobus na cesti, nije moj problem što nema mjesta«, rekao je Dirk iz Stuttgarta, vozač njemačkog autobusa koji je u Zagrebu jedan dan.</p>
<p>Iz gradskog Odjela za promet doznajemo da je »upravo u tijeku zajednička aktivnost na iznalaženju odgovarajućeg rješenja«. Turistička sezona već je počela te se može očekivati da će se broj turističkih autobusa povećavati. Gdje će se parkirati prepušteno je snalažljivosti vozača.</p>
<p>Kristina Šober</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Do Nove godine krov nad glavom</p>
<p>Daljnji napredak i dovršetak izgradnje pastoralnog centra ovisi pak o snalažljivosti župljana i prilozima dobročinitelja </p>
<p>Poput prvih kršćana koji su euharistiju slavili po kućama, vjernici novozagrebačkoga naselja Sopot pune su se 33 godine na bogoslužje okupljali u jednom prizemnom stanu od 50 četvornih metara. </p>
<p>Nakon demokratskih promjena 1992. godine vrata im je za nedjeljnu misu otvorila tamošnja Osnovna škola Ive Andrića, no radnim danom mis se i danas slave u skromnom adaptiranom stanu zgrade u ulici Viktora Kovačića 20. </p>
<p>Na istom katu, u stanu preko puta, nalazi se župni ured u kojemu od osnivanja župe, 1973. godine, radi i živi prvi i dosad jedini župnik velečasni Josip Dumbović. </p>
<p>Premda je po dolasku u Sopot samome sebi »davao« godinu dana da izdrži u tim uistinu apostolskim uvjetima, vremenom je toliko zavolio svoju župu i župljane da nije prihvatio ponude Kaptola niti za preuzimanje puno »atraktivnijih« župa – u podsljemenskoj zoni i s velebnim sakralnim zdanjima. Na to bi još teže pristao sada, kad je ostvarenje njegova 33-godišnjeg sna nadohvat ruke. </p>
<p>Kardinal Bozanić je 26. svibnja, na Tijelovo, blagoslovio temeljac Župne crkve Tijela Kristova u Zemljakovoj ulici, a ove subote župnik je već sa zadovoljstvom promatrao početak betoniranja. Naglasivši da je to za njega prava mala svečanost, fotoaparatom je ovjekovječio taj trenutak za koji je, zajedno sa župljanima, toliko molio, radio i čekao ga. Izgradnja napreduje vrlo brzo i dovršetak grubih radova očekuje se već do Nove godine- Župnik se nada da će tada bogoslužja slaviti u crkvi. </p>
<p>Daljnji napredak i dovršetak izgradnje pastoralnog centra ovisi pak o snalažljivosti župljana i prilozima dobročinitelja. Ukupni trošak procjenjuje se na 12 milijuna kuna. Uz župu i Zagrebačku nadbiskupiju, dio troškova obećao je na sebe preuzeti i Grad Zagreb. Za zemljište u Zemljakovoj Crkva je, zauzvrat, Gradu ustupila dio svojih nacionaliziranih zemljišta uz jezero Bundek. </p>
<p>Velečasni Dumbović ističe susretljivost i dobronamjernost brojnih ljudi u gradskim i drugim strukturama, na koju je, unatoč teškim i nepovoljnim vremenima, nailazio kroz mnoge godine vođenja župe. Župa u Sopotu samo je jedna od mnogobrojnih zagrebačkih župa, od Retkovca i Pešćenice na istoku, preko čitavog Novog Zagreba, do Vrbana ili Oranica na zapadu, koje su morale snalaziti u preuređenim stanovima. Izuzetak je Crkva sv. Križa u Sigetu, koju je Crkva uspjela ishoditi i dovršiti 1982. godine. </p>
<p>Župnik Dumbović ističe kako često zna čuti primjedbe na to što se misa, krizme, krštenja i ostala slavlja održavaju u stanu i u školi, umjesto u modernoj i velikoj susjednoj župnoj crkvi</p>
<p>. Na to, kroz smijeh, dodaje da bi to bilo isto kao da goste ugostite kod susjeda, zato što ima veći ili ljepši stan. Naglašava da je to redovita kršćanska praksa, te da su i minula desetljeća djelovanja u »katakombama« posvjedočila kako se Crkvu ne može srušiti nikakvim pritiscima, te da je kroz to vrijeme župna zajednica možda još kvalitetnije rasla na duhovnom planu, o čemu svake godine svjedoči i stotinjak krizmanika i prvopričesnika.</p>
<p>Davor Maček</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Usireno trajno mlijeko </p>
<p>Zagrepčanka Ana Tomaš nemalo se iznenadila kada je otvorila prvu od ukupno dvanaest kutija trajnog mlijeka, kupljenih u Super Konzumu u Španskom. Vindijino trajno mlijeko bilo je usireno, a imalo je rok trajanja do 26. srpnja.</p>
<p>»Vratila sam paket u Super Konzum i bez problema dobila drugi, istoga proizvođača, s rokom trajanja do rujna«. Na info pultu su joj rekli, kaže gospođa Tomaš, da ona nije prva koja se požalila na mlijeko. </p>
<p>Iz Vindijina Odjela za potrošače odgovorili su Vjesniku da nemaju zabilježenih dojava vezanih za pokvareno mlijeko. Branka Magdalenić, koordinatorica proizvodnje i menedžerica varaždinske Vindije, zadužena za kvalitetu, kaže da su moguća oštećenja ambalaže prilikom transporta od proizvođača do trgovine, što onda može negativno utjecati i na njegovu kvalitetu.</p>
<p> »Nakon detaljne istrage utvrdili smo da na tržištu nema neispravnog trajnog mlijeka Vindije, iako su ga ovih dana potrošači vraćali u prodavaonice Super Konzuma«, rekla je. </p>
<p>Referent prodaje Vindije u Zagrebu, Jurica Kežman, tvrdi da je obišao ne samo Super Konzum u Španskom već i duga prodajna mjesta, ali da nigdje nije naišao na mlijeko koje ima rok valjanosti do 26. srpnja u 05.00 sati, kao što piše na usirenom mlijeku. </p>
<p>U Vindiji ističu da je prilikom reklamacije proizvoda najbolje dostaviti njegov uzorak, kako bi se mogao analizirati. U Savezu za zaštitu potrošača Hrvatske Potrošač, kažu da potrošače koji prijavljuju neispravne prehrambene proizvode kao što su mlijeko, mliječni proizvodi, meso, voće i povrće, upućuju sanitarnoj inspekciji.</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Oprema za tulume - 200 kuna </p>
<p>Mnogi zagrebački studenti na različite se načine snalaze kako bi popunili svoj tanki budžet, a ideja im, čini se, nikad ne nedostaje. Novinari Vjesnika tako su naišli i na oglas: »Iznajmljujem opremu za tulume«, zalijepljen na stup semafora u Savskoj.</p>
<p>Za 200 kuna, kako piše u oglasu, može se dobiti CD player, pojačalo snage 4x100 vata te četiri zvučnika, svaki snage po 200 vata. »Puno ljudi radi fešte, a nema odgovarajući razglas. Meni ta oprema stoji u stanu pa sam odlučio iznajmljivati je i nešto sitno zaraditi. Nemam baš previše poziva, ali ljudi se ipak javljaju, pogotovo subotom«, ispričao nam je autor oglasa, student koji nije bio spreman predstaviti se.</p>
<p>Snaga njegovog audio sustava, kaže, dovoljna je za kafić ili studentsku »tulumaru«. Sve je vrlo jednostavno, dodaje. »Pojačalo, CD player i zvučnici spoje se s tri kabela, sve se uključi u struju i tulum može početi«, objašnjava. </p>
<p>Dogodi se kaže da se oprema u žaru zabave i ošteti, ali oni koji su za to odgovorni štetu uvijek nadoknađuju. »U svakom slučaju bolje nego da mi stoji doma«, zaključio je. [T. B.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="18">
<p>Maradona zasjenio zvijezde u Novom</p>
<p>U dobrotvornoj malonogometnoj utakmici »zeleni« su pobijedili »narančaste«</p>
<p>NOVI VINODOLSKI</p>
<p> - Ponajveća atrakcija Novi Classics turnira zasigurno je bila Novi All Stars malonogometna utakmica s Diegom Armandom Maradonom u glavnoj ulozi. Legendarni argentinski nogometaš bio je glavna zvijezda dobrotvorne utakmice. Naime, prihod s utakmice, kao i od prodanih suvenira, biti će uplaćen Domu za nezbrinutu djecu i mlađe punoljetne osobe »Braća Mažuranić« u Novom Vinodolskom.</p>
<p>Osim Maradone, u momčadi koju je je vodio Miroslav Blažević, prepune tribine su zabavljali Davor Šuker, Goran Ivanišević te Slobodan Živojinović. S druge strane, u momčadi trnera Rijeke Elvisa Scorije, igrali su Zvonimir Boban, Giovanni Rosso kao i zvijezde teniskog turnira John McEnroe i Thomas Muster. Atmosferu je dodatno »zakuhao« i djelitelj pravde Boris Becker.</p>
<p>Dolazak Maradone privukao je novinare sa svih strana. Uoči utakmice održana je konferencija za novinare, koja je bila prekratka za brojne znatiželjnike. »Mali zeleni« je između ostaloga strpljivo odgovarao da na svakoj ruci ima po jedan ručni sat kako bi znao vrijeme zemlje u kojoj se nalazi i vrijeme u domu njegove kćerke. Osim o zdravlju, hrvatskim nogometašima, Draženu Petroviću, tetoviranom Che Guevari na ramenu i trenerskoj karijeri, Maradona je odgovarao i na pitanja o dokumentarnom filmu o njegovom životu, koji će režirati Emir Kusturica. Na kraju je upitan zašto se nije pojavio u Domu zbog kojeg je utakmica i organizirana, gdje su ga čekala brojna djeca, koja su mjesecima pripremali poklone za argentinskog nogometaša.</p>
<p> »Uvijek sam spreman pomoći, pogotovo djeci. Protokol se tijekom dana promijenio, tražili su nešto od mene što nisam mogao napraviti i zato nisam mogao doći«, rekao je Maradona.</p>
<p>Inače, momčad »zelenih« Elvisa Scorije pobijedila je »narančaste« Ćire Blaževića s 13-11.</p>
<p>Igor Mijić</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Dugme u rodnom gradu započelo povratničku turneju</p>
<p>SARAJEVO</p>
<p> – Trosatnim koncertom na dupkom popunjenom stadionu Koševo Bijelo dugme zahvalilo se svim svojim sarajevskim obožavateljima na 15 godina strpljenja, koliko je prošlo od posljednjeg koncerta ove, po mnogima najbolje rock-skupine s ovih prostora. Premda je cijeloga popodneva u srijedu kiša doslovno prala ulice bosanske prijestolnice, Sarajlije kao i mnogobrojne goste iz ostalih gradova bivše države, to nije omelo da dođu čuti najveće hitove ovog benda koji je obilježio 70-e i 80-e godine. </p>
<p>Prvi je od trojice pjevača na pozornicu, prema očekivanjima, izišao Tifa. Nizom hitova iz 1984. godine Tifa je podsjetio na svoj jedini album, nakon čega je sarajevsku publiku do posljednjeg dana postojanja benda proveo Alen Islamović.</p>
<p> Druga polovica koncerta pripala je nenadmašnom, nezaboravnom i daleko najboljem, Željku Bebeku. »Ima neka tajna veza«, »Selma«, »Esma«, »Ako možeš zaboravi« tek su neke od 30-ak pjesama kojima su Goran Bregović i njegovo društvo podsjetili na one dane koje, očito, mnogi, kada je glazba u pitanju, ne žele zaboraviti. </p>
<p>Koncert u Sarajevu prvi je od tri povratnička koncerta Bijelog dugmeta – iduće srijede nastupit će u Zagrebu, a 28. lipnja u Beogradu. Sarajevski koncert prošao je pod visokim mjerama opreza, a pričalo se i kako je Bregović tijekom cijelog koncerta nosio pancirku. </p>
<p>Petra Boić-Petrač</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Ručak na Veneri, večera na Marsu</p>
<p>Ako je, smatraju mnogi, francuska kuhinja dobra za Zemlju, onda će, vjeruju u Europskoj svemirskoj agenciji¸, biti dobra i za Mjesec, Mars, Veneru, Saturn... ESA je u Parizu, naime, objavila da su vrhunski francuski kuhari stvorili 11 jela za astronaute. »Marsovski kruh i marmelada od zelenih rajčica«, »Njoki Spirulina«, »Krumpir i rajčica u lisnatom tijestu«..., tek su neke od delicija što su ih kreirale dvije francuske tvrtke, GEM i ADF na čelu sa slavnim Alainom Ducasseom. </p>
<p> Pred njima je bio težak zadatak – ukusna je i zdrava jela trebalo pripraviti s tek devet osnovnih sastojaka koje je, po mišljenju Christophea Lasseura iz ESA-e, moguće uzgajati u staklenicima budućih svemirskih kolonija na Marsu i drugim planetima. To su riža, rajčica, luk, soja, krumpir, zelena salata, špinat i pšenica – koji bi trebali činiti do 40 posto ukupne prehrane u svemiru, dok bi se ostalih 60 posto donosilo sa Zemlje (ulje, sol, papar, <FONT COLOR="#CC3300"><b>šećer</b></FONT>...)</p>
<p>Lasseur, naime, vjeruje da se »uzgojem dovoljno biljaka za astronaute na dugim svemirskim misijama može lokalno proizvesti 40 posto hrane, a time se mogu dobiti i 'besplatan kisik' te voda«. Zadnji sastojak bio bi plavo-zelena alga Spirulina koja uspijeva u hladnoj vodi, bogata je proteinima, kalcijem, lipidima i vitaminima kao izvorima energije za ekstremne situacije kakve će mučiti astronaute na Marsu. </p>
<p> Danas astronauti u svemiru još jedu hranu sa Zemlje, dok na dugim misijama to neće biti moguće. </p>
<p>Antun Krešimir Buterin</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>»Doktor smrt« još u bijegu</p>
<p>SYDNEY </p>
<p> - Australci će tražiti pomoć američkih medija u potrazi za američkim kirurgom Jayantom Patelom, poznatijim pod nadimkom »Doktor Smrt«, kojega policija povezuje sa slučajevima smrti 87 australskih pacijenata, zbog čega bi mogao biti optužen za višestruka ubojstva. Dr. Patel, koji je radio u Indiji i u Sjedinjenim Državama, gdje mu je zabranjen daljnji rad, iz Australije je otputovao u ožujku nakon što ga je policija povezala sa slučajevima smrti u bolnici Bundaberg u Queenslandu tijekom 2003. i 2004. gdje je na neprofesionalan način obavio niz operacija koje su za posljedicu imale smrt oko 87 pacijenata. Australski su istražitelji prošli petak predložili podizanje optužnice protiv Patela zbog ubojstva, prijevare i nesavjesnog obavljanja dužnosti. Vladini dužnosnici izvijestili su kako će zatražiti njegov izručenje. Vjeruje se da se Patel nalazi u Sjedinjenim Državama. Premijer države Queensland Peter Beattie novinarima je rekao kako je svjestan činjenice da je nakon 11. rujna 2001., teško ishoditi izručenja od Amerikanaca, no unatoč tomu nada se da će uz pomoć pritiska američkih i australskih medija uspjeti privoljeti Patela na povratak u Australiju. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>U Podgorici pronađena ukradena Goyina slika </p>
<p>PODGORICA</p>
<p> - Slika ukradena krajem godine 2001. u Torinu »Grof Ugolino«, osigurana na 500.000 dolara, čiji je autor, kako se vjeruje, poznati slavni španjolski slikar Francisco Goya, pronađena je u Podgorici. Kako u srijedu javljaju podgorički mediji, policija je uhitila dvije osobe zbog osnovane sumnje da su umiješane u krađu umjetničke slike, te je pokrenula istragu o tome kako je ona dospjela u Crnu Goru. </p>
<p> Za ukradenom slikom tragao je Interpol i raspisana je međunarodna tjeralica. Slika je ukradena polovicom prosinca 2001. godine. Lopov ju je odnio tijekom razgledavanja privremene izložbe u Torinu a da ga osiguranje uopće nije primijetilo. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Dobitnik na lotu potrošio novac i počeo krasti </p>
<p>BERLIN</p>
<p> - Nijemac koji je 1997. u jednoj od igara na sreću osvojio 760.000 eura, pritvoren je zbog 60 krađa te bi mogao završiti u zatvoru, izvijestio je sud u Meiningenu. Nakon preuzimanja novca prestao je raditi, a nedugo nakon što je u jesen 2003. potrošio i posljednji novčić od osvojene svote, »sretni dobitnik« nije želio priznati da više nema novca već je počeo krasti. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Jubilej svećenika nogometaša </p>
<p>ZAGREB </p>
<p> – Svećenička nogometna reprezentacija Hrvatske u srijedu je obilježila deset godina postojanja revijalnim turnirom na stadionu NK Zagreba. Uz »svete« nogometaše, inače aktualne europske prvake, nastupile su još selekcije estradnih umjetnika, Sabora te liječnika, koji su u finalu pobijedili svećenike sa 2-0. [D. Maček]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="25">
<p>Poezija pokretnih dobara</p>
<p>Poezija Danijela Dragojevića živi kao otok okružen morem, otok sa svojim govorima, biljem i znacima, živi od osjećaja i želja i gledanja mjesta pred nama »u koja nikad nećemo stići«</p>
<p>Poezija Danijela Dragojevića odupire se unaprijed zacrtanim i očekivanim opisima, katalogizacijama i vrednovanjima, jer u svojoj jednostavnoj složenosti, heterogenosti i stvaranju »uvećanih dobara koja kidaju granicu« uvijek je poziv na pustolovinu čitanja, čitanja koja će biti različita, prepuna čvorova, mjestimičnih zamki poduprtih mišlju »da smo odveć nemoćni i smrtni«. </p>
<p>Paradoksalno, njegov pjesnički glas, strogo odvajan od prstiju svoga autora, koji je uvijek Drugi, svojom je ustrajnošću u odustajanju od institucionaliziranja, svođenja na jedan zemljovid, zainteresiranošću za višeslojnost i višeznačnost različitih kartografija, postao standard, znak za prisutnost na onim mjestima poezije koja se kriju u zagradama, obnavljaju u ozbiljnosti i radosti, fluidnosti i lebdenju, opsesijama i predmetima koji stječu pred našim očima svoje stvarno tijelo. </p>
<p>Što je u zagradi, postaje predmet interesa: možda je to bio Bog, disanje i korak pri ulasku u grad, stupanje u šutljivi anorganski svijet, dospijeće u jeziku, u svijet. Zagrada, tom pismu rizomskog značaja, promjenjivo je područje i oblik osjetljivosti kojim se čuva važnost i složenost teksta, kojem se pridodaje i oduzima, ugađa, u koji se uključuju znanje i neznanje, manjak i višak, razlika i zamjena.</p>
<p> Poezija koja nerijetko živi između jednoga »i«: svjetiljke i spavača, nevremena i drugoga, ali je istodobno dnevnik pisanja i upisivanja, biografija glasa kojeg nije bilo, glasa koji se oblikuje i stvara u mraku svjetova i radosti ljetnoga dana. Glasa koji nastaje u »talionici razlika«, kao tkanje onoga što se dobiva u fenomenološkoj redukciji, egzistencijalnoj zbrinutosti i nezbrinutosti, u igri dopunjavanja nečega što smo mislili da je završeno i potpuno. Istodobno, on nadomješta i zamjenjuje, riječ i prizor, dječju bolest fiks idejom, zvuk klompe i predvečerja, bijesa i bolesti, neba i zemlje. Gore i dolje, buduće i prošlo, lebdenje i gravitacija, misao i nemisao, fabulacija i priča, igra i broj, ptice i stabla, pitanje i odgovor, imena i sveci: o svašta, o nešto, o ništa – sve je podložno promjeni, kretanju, vodoravnoj i vertikalnoj mobilnosti. I nismo nabrojili sve, i nismo rekli sve!</p>
<p>Ali, onda brzo treba reći: sve se u njegovu pisanju odvija daleko opreznije u govoru nego li je to sada u jeziku koji opisuje čitanje »prirodopisa«, dnevnika komentara »razdoblja karbona«: »govoriti glasno nije manja mana od slaba vida ili stupnja gluhoće jer su posljedice iste: ne vidimo i ne čujemo«.</p>
<p>Poezija Danijela Dragojevića ne traži svoje nasljednike, ona je mjesto živih jezika unutar svojih granica, ona živi kao otok okružen morem, otok sa svojim govorima, biljem i znacima, živi od osjećaja i želja i gledanja mjesta pred nama »u koja nikad nećemo stići«. Ona se ne smješta na jednom odredištu, ona u dijalogu sa sobom živi od odupiranja svemoći teorije (znanja), ali je i prisvaja, uključuje: je li to mudrost, je li to ključ za drukčije čitanje svijeta? Odgovor je, naravno, samo djelomičan, kao zen: i jest i nije.</p>
<p>Razlika, odustajanje, prisutnost, zamjenične igre, glas, vidljivo i nevidljivo – mogli bi u svojoj nosivosti davati samo neke od neuhvatljivih koordinata poezije Danijela Dragojevića, poezije pokretnih dobara.</p>
<p> Razgovarajući o paradoksu prisutne neprisutnosti, drugačijemu i Drugome, o polilogu i nesvodivosti, ispomažemo se u opisima tekstova koji nas zahvaćaju i obuhvaćaju, iz kojih istupamo i vraćamo im se kao na sasvim druga mjesta, kao što i ta poezija uvire i izvire, pojavljuje se i nestaje, drukčija i druga, različita i po nečemu ista: kao pamćenje i zaborav, kao vrijeme i tijelo, kao pismo i glas, kao… </p>
<p>Ako se i nadaš da si je u jednom trenutku dohvatio i stvorio priručni jezik za nju, postaješ kao kupac priručnika za plivanje, a već si plivač, jer tajna je te poezije u riječima kao što su mjestimično ili drugdje, privremeno. </p>
<p>Posebno su poglavlje čitatelji, jer njihov obzor i načini čitanja, ulaženja u svijet poezije Danijela Dragojevića uvelike govore i o naravi teksta, tekstova…</p>
<p>Ideja nije moja, ali postojanje dobra sugerira vlasništvo: čija su »pokretna dobra« u tekstovima knjiga »Kornjača i drugi predjeli« (1961.), »U tvom stvarnom tijelu« (1964.), »Svjetiljka i spavač« (1965.), »Nevrijeme i drugo« (1968.), »Bijeli znak cvijeta« (1969.), »O Veronici, Belzebubu i kucanju na neizvjesna vrata« (1970.), »Bajka o vratima« (1972.), »Četvrta životinja« (1972.), »Prirodopis« (1974.), »Izmišljotine« (1976.), »Razdoblje karbona« (1981.), »Rasuti teret« (1985.), »Zvjezdarnica« (1994.), »Cvjetni trg« (1994.), »Hodanje uz prugu« (1997.) i »Žamor« (2005.).</p>
<p> Sasvim sigurno da je sve učinjeno da tekst ne zadobije olako etiketu, marku sa svim gabaritima (neto ili bruto, visinu i širinu…), nema vidljivu ideološku određenost i pripadnost, ali upravo zbog toga neprekidno »regrutira«, stječe i ima raspršene čitatelje. Čitatelje tekstova koji na stanovit način žive od »nostalgije za izvornom prisutnošću svijeta«, ali joj istodobno izmiču.</p>
<p>Međutim, na otoku ili brodu, putovanje i plovidba su neminovnost, ona sretna nesigurnost koja govori o tome da si živ: dok promiču gradovi i mjesta, dok se spaja more i pogled, dok u potpalublju rade motori i spaja se ništa s ničim, dok riječi gubitak i praznina, odsutnost i smrt miruju i šute. Mjestimično. Privremeno. Drugdje.</p>
<p>Miroslav Mićanović</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Spomenik na Mirogoju nije Zid boli</p>
<p>Kako će generacije išta pamtiti ako im ništa ne ostavimo? Nekomu u vlasti i dobrom dijelu medija stalo je da se najveće patnje ove zemlje uklone – rekao je Ante Stamać </p>
<p>Budući da je dio hrvatske povijesti, Zid boli u Zagrebu nedvojbeno treba zaštititi u Selskoj, na mjestu na kojem je nastao, jer samo tu ima svoju spomen-vrijednost, a karakter Zida boli potpuno odudara od novoga spomenika na Mirogoju. To su neki od zaključaka velikoga skupa koji se u utorak održao u Europskom domu na inicijativu Slobodana Langa. Zaključci skupa koji je intoniran kao građanska inicijativa, kao apel intelektualaca, stradalnika, humanitaraca i predstavnika vlasti, ovih dana će se pismeno sročiti i uputiti hrvatskoj Vladi i Saboru, jer Zid boli, s obzirom na to da je spomen na tisuće nestalih osoba, mora biti briga države, a ne privatnih osoba i drugih udruga.</p>
<p> Iako sa stajališta organizatora nije bio osmišljen kao veliki protest, kao što je to bio slučaj s nedavnom Izjavom o stanju nacije i kulture, skup u Europskome domu je bio vrlo domoljuban i emotivan, te je izazivao u publici velike sentimente, pa i pokoji ljutiti protest protiv Milana Bandića i autora spomenika na Mirogoju Dušana Džamonje.</p>
<p>»Jednom sam na blagdan Svih svetih kazao da nas ujediniše mrtvi, kad nas ne mogu ujediniti živi, a danas nas, eto, mrtvi razjedinjuju«, kazao je mons. Josip Šantić, objasnivši kako je Zid poruka onima koji ostaju, te se ne smije pokopati, a dogodi li se to, mora se staviti kripta kao znak. Bacati Zid pod zemlju, kazao je mons. Šantić, znači ubijati nestale ljude koje on predstavlja, pa i majke i žene, koje još nemaju službenu potvrdu o smrti. Ivo Maroević kazao je da je Zid boli nastao u povijesnom trenutku s određenim razlogom i da je ta memorija mjesta njegovo najveće značenje. Osim toga, dodao je Maroević, ako auta mogu biti na pločniku, zašto ne bi mogao stajati i zid?</p>
<p>Kako će generacije išta pamtiti, ako im ništa ne ostavimo? – rekao je Ante Stamać, govoreći o općem pamćenju kao stalnom procesu ljudskih zajednica. Nekomu u vlasti i dobrom dijelu medija stalo je da se najveće patnje ove zemlje uklone, a da se podmetnu ona mjesta pamćenja koja će destabilizirati i umanjiti tu patnju, kazao je.</p>
<p>Vesna Girardi Jurkić istaknula je da je Zid više od spomenika i da smo, bacajući cigle u raku, ponovno ubili one koje simboliziraju. Istaknula je da u svijetu, u kojem se ispred Louvrea može graditi piramida, mora postojati muzeološko rješenje i za naš Zid boli.</p>
<p>Pomoćnik ministra kulture Ante Mandarić najavio je skorašnje donošenje Zakona o spomenicima, kojim će biti propisani svi postupci – gradnja, održavanje, uklanjanje itd. </p>
<p>Na skupu su govorili još dojmljivo i Drago Štambuk (koji je pročitao pjesmu »Hrvatski zid plača«), inicijatorica podizanja Zida 1993. Zdenka Farkaš, Neda Balog, Shenide Bilalli (autorica prikazanoga dokumentarnog filma o Zidu), Ivan Gruić, Ante Nazor i Predrag Matić. </p>
<p>Lada Žigo</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Reducirane forme </p>
<p>Alem Korkut, jedan od najzapaženijih kipara mlađega naraštaja, predstavlja nove radove na izložbi pod nazivom »Reljefi«, što se otvara u četvrtak u Galeriji Zona u Zagrebu. Korkut je dobitnik Grand prixa 27. salona mladih 2004., a iste godine predana mu je godišnja nagrada HDLU-a za najboljega mladog umjetnika. Rođen je 1970. godine, a diplomirao je 1997. u klasi prof. Šime Vulasa na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. </p>
<p>Izložbom u Galeriji Zona Korkut se vraća reduciranim i nenarativnim skulptorskim formama. Kako u predgovoru kataloga navodi povjesničarka umjetnosti Leila Topić, »riječ je o svojevrsnom istraživanju međuodnosa ploha i materije kroz skulptorske parove, a u kojem se, djelomično, isključuje proizvoljnost procesa nastalih vanjskim utjecajem«. </p>
<p>Alem Korkut istaknuo se kao jedan od najinovativnijih kipara mladoga naraštaja. Posebnu pozornost privukao je upotrebom novih medija u svrhu istraživanja metoda i procesa tradicionalnoga kiparstva, čime se bavio u ciklusu radova pod nazivom »Ego Trip«. Riječ je o glinenom autoportretu koji je djelovanje vode pretvorilo u amorfnu grudu blatne gline. Instalacija se sastojala od 24 glinene glave u različitim stanjima raspadnutosti. </p>
<p>U novim radovima Korkuta zanima reljefnost materijala koja je usporediva s reljefnošću vodene površine, motiva koji ga u ovome trenutku zaokuplja. »Psihička nutrina i subjektivnost, nekoć možda i utjelovljena u jednom mediju, u Korkutovu slučaju ostaje neprestani izvor ispitivanja načina njezina fragmentiranja, kroz vlastiti subjekt, pokrenutu sliku ili vodenu odnosno skulptorsku površinu«, navodi u predgovoru Leila Topić. </p>
<p>Jelena Mandić-Mušćet</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Novi prijedlozi za Unescovu listu </p>
<p>Ravnatelj Unescova Svjetskog centra za baštinu Francesco Bandarin razgovarao je u srijedu s ministrom kulture Božom Biškupićem o hrvatskim prirodnim i kulturnim dobrima uvrštenim na Listu svjetske baštine te o novim prijedlozima za upis. Hrvatska je ove godine poslala obnovljenu Tentativnu listu s 11 prijedloga za upis u Unescov Registar. Kad je riječ o kulturnim dobrima, predloženi su Zadar (episkopalni sklop na Forumu), Varaždin, osječka Tvrđa, Split (proširenje na akvadukt i kamenolom na Braču), Starigradsko polje, Lubenice na Cresu, dvorac Veliki Tabor i povijesno urbanistička cjelina Stona s Malim Stonom. Među hrvatskim prijedlozima nalaze se, također, Sjeverni Velebit i Lonjsko polje. [J. M. M.]</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Faktoru nagrada Salona </p>
<p>Zagrebački salon, reprezentativna godišnja izložba suvremenoga hrvatskog likovnog stvaralaštva, 39. po redu, otvoren je u utorak na večer u Domu Hrvatskog društva likovnih umjetnika u Zagrebu. </p>
<p> Izložbu je u nazočnosti velikoga broja posjetitelja otvorio zagrebački gradonačelnik Milan Bandić, a na svečanu otvorenju dodijeljene su i nagrade Salona. Veliku nagradu od 22.000 kuna dobio je Ivan Faktor za rad »Kangaroo court«. Tri ravnopravne nagrade od po 8000 kuna dodijeljene su Damiru Sokiću za rad »Čekanje«, Milivoju Bijeliću za rad »Powered bye.go« i Alenu Florinčiću za djelo »Bez naziva«. Ocjenjivački sud hrvatske sekcije AICA-e (sekcija likovnih kritičara) dodijelio je nagradu Tomislavu Buntaku. Gradonačelnik Bandić je, podsjetivši da Zagrebački salon, utemeljen 1965., ima bogatu tradiciju, poželjevši da ju nastavi, čestitao autoru koncepcije izložbe Mladenu Lučiću i sudionicima. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="30">
<p>Kuže ipak starta u četvrtak</p>
<p>Kužeovi asistenti su Tomislav Obradović i Džemal Mustedanagić, kondicijski trener Miljenko Rak, a trener vratara Alen Dautbegović </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Treba li Josipu Kužeu pružiti ruku pomoći ili mu, pak, dodatno džonom nagaziti vrške prstiju kojima se grčevito drži za rub provalije u koju bi mu se mogla survati kompletna trenerska karijera? Ne smatramo se destruktivnima i stoga smo skloniji prvoj varijanti. Istina je da su Kužeovo javno pokajanje i priznanje o (nekadašnjim) kockarskim dugovima poneki mediji dočekali kao poslasticu i priliku za moralno dociranje, pa i svojevrsno iživljavanje, tražeći pritom njegov bezuvjetni odstup. No, upravo je pojam morala ovdje vrlo složen »detaljčić«. Javna je tajna da je naš nogometno-menadžerski milje u velikom dijelu satkan upravo od ljudi koji imaju i znatno veće probleme nego novi maksimirski trener. </p>
<p> Štoviše, nismo sigurni da bismo u nekoj detaljnijoj potrazi doista uspjeli pronaći nekog, interesima neopterećenog, posve samostalnog, afirmativnog i do krajnjih granica poštenog trenera, predsjednika, dopredsjednika, glavnog ili sportskog direktora ili bilo kakvoga značajnijega nogometnog dužnosnika, koji bi, po uzoru na drevni biblijski motiv, bio spreman - baciti kamen. </p>
<p> U cijeloj su priči, dakle, vidljive dvije premise. Prva: osoba koja je otvoreno o svemu progovorila, u javnosti je dobila žestoki ukor pred isključenje. Druga: osobe koje šute, a opterećene su možda još gorim problemima, i dalje figuriraju kao uglednici, stručnjaci, ljudi od autoriteta. Zaključak i poruka: nije bitno tko što radi, već tko što govori. </p>
<p> Kako god bilo, Kuže će u četvrtak, zajedno sa svojim asistentima, upriličiti prvu prozivku igrača za novu sezonu, pa ćemo se stoga ipak najviše baviti upravo takvim, nogometnim temama. U srijedu su se, primjerice, na zajedničkom sastanku okupili predstavnici stručnoga stožera - glavni trener Kuže, asistenti Tomislav Obradović i Džemal Mustedanagić, kondicijski trener Miljenko Rak te trener vratara Alen Dautbegović. </p>
<p> »Razgovarali smo o sadržaju i metodi rada, pristupu, ideji igre. Igrači bi u to trebali ugraditi svoju profesionalnost što bi dovelo do harmonije i pravih rezultata«, naglasio je Kuže.</p>
<p> Novi se maksimirski trener ne opredjeljuje za klasični sustav igre.</p>
<p> »Sustav nije suho pokrivanje terena. On podrazumijeva ideje, pravce kretanja i dodavanja. Upravo je ideja igre moja posebna 'forca'. Dinamov je način igre napadački, s time da u fazi napada sudjeluje sedam, osam igrača. Imamo, naravno, i rezervnu varijantu, moramo se znati i zatvoriti, obraniti, pokrivati, igrati na kontranapade.«</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Ćiru motivira besparica </p>
<p>Blaževićev zadatak je zadržati Hajduk što dulje na europskoj sceni</p>
<p>SPLIT</p>
<p> – U četvrtak poslijepodne Ćiro Blažević s Hajdukom kreće u jedan od najvećih izazova svoje bogate karijere. Zadatak mu je da splitski klub zadrži primat u Hrvatskoj, ali i da ga pokuša što dulje zadržati na europskoj sceni. Velikih novosti i pojačanja u igračkom kadru neće biti, jer u poljudskoj blagajni već odavno vlada propuh. I baš je zbog besparice Ćiro kao nikad dosad motiviran pokazati svoju neupitnu trenersku moć. </p>
<p>»Ne smijem biti zabrinut, veselim se ovom poslu u Hajduku. Dobio sam veliku hipoteku, a kad sam pred ovako zahtjevnim zadatkom onda sam najbolji. Ne smijem biti opušten i samozadovoljan, jer mogu zanemariti vitalne detalje. Iz ove momčadi moram izvući više od maksimuma«, kaže Blažević. </p>
<p>»Trener svih trenera« magnet je za medije, a možda ga je još bolje opisati imenom »čovjek vijest«. U stanju je probuditi revoluciju na pustom otoku, pa će Ćirin prvi radni dan u Poljudu sigurno izazvati golem publicitet. Okupljanje je zakazano za 17 sati, a sat kasnije bit će održan prvi trening. Ponovit ćemo da se od prinova očekuju samo Granić, Ricardo i Buljat. Naime, nakon završetka prvenstva osvajač Hrvatskoga kupa Rijeka krenula je u ofenzivu na tržištu i zasjenila dva najutjecajnija hrvatska kluba, Dinamo i Hajduk. Na Kantridi su već osvanuli iskusni Zekić i Rendulić, a očekuje se ubrzo i Krpanov potpis. Također, Riječani su ušli u borbu s Hajdukom i za Posavca, ali su argumenti (čitaj: novac) s Kantride, čini se, jači. Blažević, pak, kaže: </p>
<p>»Rijeka želi osvojiti naslov prvaka i bit će nam najveći protivnik. Dovela je niz iskusnih igrača, a takvi prave rezultate. No, Hajduk ima mene - Ćiru!« </p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Kiša pomogla Ciboni</p>
<p>Cibona pobjedom protiv Zadra 80-57 izborila petu utakmicu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – O košarkaškom prvaku Hrvatske odlučivat će peta utakmica. Cibona je uspjela na svom terenu izboriti još jednu uvjerljivu pobjedu protiv Zadra (80-57), izjednačiti finalnu seriju na 2-2, pa će o 14. prvaku odlučivati nedjeljni dvoboju u Jazinama. </p>
<p>Iako košarka nije tenis, iako na igru između obruča ne bi trebale utjecati atmosferilije, pokazalo se da je 15-minutni prekid u 31. minuti koji je nastao zbog velikog nevremena i nestanka struje u dvorani, iako neizravno, donio korist cibosima. Nakon što je Johnson pogodio za 50-56, Cibona je krenula u veliku seriju, do kraja utakmice ubacila 24 poena, dok su Zadrani samo jednom pogodili iz igre, Vladović je ubacio tricu, a Naglić još samo jednom poentirao iz slobodnih bacanja. Cibona je igrala sa četiri »mala«, Smith je odlično čuvao Banića koji je ubacio tek 9 poena. </p>
<p>Zadrani su u srijedu prizivali 1986. godinu kada su Veljko Petranović i Petar Popović podigli pehar u Zagrebu, ali na slavlje će Jugova momčad morati pričekati najmanje do nedjelje. Još jednom u finalnoj seriji pokazalo da Zadrani vrlo teško igraju izvan Jazina, bez obzira na gromoglasnu podršku koju su imali i sa tribina Draženovog doma. </p>
<p>Velika nervoza i »mučenje« lopte obilježili su prvo poluvrijeme. Iako će treneri govoriti o dobroj obrani, prije bismo rekli da su napadi bili vrlo, vrlo loši. Šut je bio ispod 30 posto, a naši finalisti ne igraju obranu San Antonija ili Detroita. Zadar je u 26. minuti imao 42-40, vodstvo su kreirali igrači iz drugog plana, Pankracije Barać i Aramis Naglić, no nedostajao je pravi učinak Banića i Vladovića. Pokazalo se da momčad koja prva veže dvije trice stječe prednost, za Cibonu su pogodili Longin i Smith, a Vranković je ubacio dva neuobičajena, desna ulaza. Proradila je kontra domaćina, Cibona je u drugom poluvremenu ubacila čak 50 poena i izborila petu utakmicu. </p>
<p>• CIBONA – ZADAR 80-57</p>
<p>(17-10, 30-27, 54-46)</p>
<p>KC »Dražen Petrović«</p>
<p>CIBONA: KRSTIĆ 11 (5-6), LONGIN 13 (2-2), VRANKOVIĆ 20 (9-12), ŠTIMAC 5, ŽUŽA 14 (4-4), Bader 2, Smith 9, Morović 2, Markota 4 (1-2), Rozić, Poljak </p>
<p>ZADAR: VLADOVIĆ 7 (1-4), TVRDIĆ 2 (2-2), JOHNSON 6 (2-5), BANIĆ 9 (3-4), GEČEVSKI 5 (1-2), Barać 9 (1-1), Štemberger, Randle 5 (1-1), Naglić 14 (4-4), Čiklić -, Dijan -, Lalić - </p>
<p>ŠUT IZ IGRE: Cib. 25-54 (46%), Zad. 20-58 (34%). TRICE: Cib.7-18 (39%), Zad. 2-21 (10%). </p>
<p>SKOKOVI: Cib. 35 (28+7), Zad. 38 (23+15).</p>
<p>SUCI: Urukalo (Šibenik), Dožai (Zagreb), Radović (Dubrovnik). GLEDATELJA: 3000. </p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Josip VRANKOVIĆ.</p>
<p>Iva Perdec Augustić</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Ivanišević startao porazom</p>
<p>NOVI VINODOLSKI</p>
<p> – Usprkos razlici u godinama te potpori domaće publike, Goran Ivanišević ipak nije pobjedom otvorio nastup na Novi Classics turniru. Španjolac Emilio Sanchez je s 40. godina na leđima pokazao koliko ozbiljno tenisači na Champions Touru pristupaju mečevima. Grčevitom borbom uz prepoznatljivo držanje lopte u igri i čekanje pogreške suparnika, Sanchez je nadigrao Ivaniševića u dvoboju prvog kola A skupine s 6-7 (7), 7-5, 10-8. </p>
<p>»Prvo, ne smijem izgubiti od Sancheza. Drugo, izgubio sam jer ne treniram dovoljno. Umor je jedan od razloga poraza, ali i velika vrućina. Sanchez marljivo trenira svaki dan, a ja sam teretani maksimalno pet minuta«, komentirao je Ivanišević koji je dosad nastupio na sedam Champions Toura, osvojio dva naslova, u Hong Kong i Eindhovenu, no posebno ga se dojmio Novi Classics. »Šator je genijalan. Mislio sam da je dodjela Oscara.« Iako je otkazao nastup zbog ozljede Boris Becker se ipak pojavio u Novom Vinodolskom gdje će biti sudac u humanitarnoj malonogometnoj utakmici Novi All Stars.</p>
<p>• Rezultati, 1. kolo, skupina A: Sanchez - IVANIŠEVIĆ 6-7 (6), 7-5, 10-8, McEnroe - Gomez 6-3, 7-5; skupina B: Pioline - Bloom 6-3, 6-1, Muster - Gaudenzi 6-3, 6-2.</p>
<p>Igor Mijić</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>»Nije bilo savršeno, mogu ja i brže«</p>
<p>S ovim rezultatima, Powellu je naslov svjetskog prvaka u Helsinkiju nadohvat ruke </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – »Nije bilo savršeno, trener je bijesan na mene.« Ako ste pomislili da je ovo izjava nekog sportaša koji je upravo doživio podbačaj na važnom natjecanju, prevarili ste se. Vjerovali ili ne, ovo su riječi sportaša koji je samo nekoliko trenutaka ranije istrčao najbržih 100 metara u povijesti. No, Asafu Powella ta činjenica nije bacila u euforiju. Za razliku od većine bahatih Amerikanaca, koji bi satima uzdizali sami sebe u nebesa, skromni se Jamajčanin, nakon povijesnih 9.77 sekundi, okrenuo samokritici.</p>
<p>»U posljednjih sam se 30 metara preforsirao, umjesto da budem opušten. Mogu biti još brži.« </p>
<p>Powell je svoj veličanstveni doseg ostvario na Olimpijskom stadionu u Ateni, na istom mjestu na kojem je to uspjelo i Mauriceu Greeneu šest godina ranije. Postao je i drugi svjetski rekorder iz Jamajke u ovoj disciplini, prije 29 je godina Donald Quarrie bio vlasnik posljednjega ručno mjerenoga svjetskog rekorda (9.9 sekundi). Powellov rekord i nije preveliko iznenađenje. Prošli je mjesec u Kingstonu trčao 9.84, treći rezultat svih vremena, a prije nekoliko je dana u Ostravi bio samo stotinku sporiji. Dan prije atenskog mitinga poručio je kako je spreman za svjetski rekord, u utorak je, pak, na najbolji mogući način potvrdio da to nije bilo samo »mlaćenje prazne slame«. Iako je semafor u prvom trenutku pokazao 9.78 sekundi, vrijeme identično onome koje je 2002. postavio Tim Montgomery, nekoliko minuta kasnije stigao je ispravak i potvrda da je 22-godišnji Jamajčanin najbrži sprinter u povijesti. </p>
<p>»Znao sam da mogu do svjetskog rekorda i sretan sam što mi je to uspjelo. Ako me pitate što još mogu napraviti ove godine, morat ćete pričekati do njezina kraja da vidite«, znakovito je istaknuo nakon natjecanja. </p>
<p>Dan nakon velike atenske večeri oglasio se i Powellov prethodnik Tim Montgomery.</p>
<p>»Asafa više nije samo jedan od sprintera, sada je jedan od onih koji si više ne mogu priuštiti poraz«, smatra bivši svjetski rekorder, pred kojim su teški dani jer se mora suočiti s optužbom za doping. </p>
<p>Powell nema takvih briga - s velikim ambicijama gleda prema Helsinkiju, gdje će sjajnu sezonu nastojati zaokružiti naslovom svjetskog prvaka. [V. B.]</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Pistonsi uvjerljivi protiv neraspoloženih Spursa </p>
<p>DETROIT</p>
<p> – U trećem dvoboju finala NBA lige aktualni prvaci košarkaši Detroit Pistonsa u svojoj su dvorani svladali San Antonio Spurse sa 96-79, pa su Pistonsi u seriji na četiri pobjede smanjili prednost San Antonija na 2-1. </p>
<p>Nakon što su u prve dvije utakmice u San Antoniju potpuno nadigrani, prvaci su u svojoj dvorani Auburn Hills uzvratili na sličan način. Konačna je razlika od 16 koševa postignuta zahvaljujući seriji 21-6 krajem treće i početkom četvrte četvrtine, kada su Pistonsi »razbili« obranu Spursa. </p>
<p>Za igrača utakmice proglašen je najbolji defenzivac lige Ben Wallace (15 koševa, 11 skokova, pet blokada, tri oduzete lopte), a pobjedi su značajno pridonijeli Richard Hamilton (24) i Chauncey Billups (20). </p>
<p>»Ben Wallace je bio nevjerojatan, odlučio je dvoboj. On je najbolji na svijetu u obrani, a vodio nas je i u napadu. Znam da je ovo samo jedna utakmica, ali smo večeras pokazali da ih se ne bojimo«, kazao je Billups. </p>
<p>Nakon što su prve dvije utakmice okončali sa 15 i 21 košem prednosti, San Antonio se u Detroitu suočio s potpuno drukčijim Pistonsima, agresivnijim pod oba obruča. </p>
<p>Francuz Tony Parker (21) jedini je pogađao, Tim Duncan (14) nije bio raspoložen, a junak prve dvije utakmice s prosjekom 26.5 koševa Argentinac Manu Ginobili zaustavljen je na samo sedam poena. </p>
<p>Opravdanje može tražiti u bolnom sudaru s Tayshaunom Princeom već u prvoj minuti, kada mu je stradao bedreni mišić. Spursi su u utakmici izgubili čak 18 lopti, što je rezultiralo sa 23 laka koša Pistonsa i to je bio ključ poraza za trenera Spursa Gregga Popovicha. </p>
<p>»Njihova agresivna igra i fizički kontakt učinili su moju momčad nervoznom i otuda toliki broj izgubljenih lopti. Nismo imali odgovora, pogotovo na Bena Wallacea, koji je bio fantastičan. Rijetko sam kada gledao tako snažnog i motiviranog igrača.« </p>
<p>Sljedeća, četvrta utakmica, igra se u noći sa četvrtka na petak, ponovno u Detroitu. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Felix Sturm pretplaćen na naslove </p>
<p>PULA</p>
<p> – Adnan Čatić ili Felix Sturm, kako ga znaju njegovi brojni poraženi suparnici u srednjoj kategoriji, u Pulu uz Stipu Drviša dolazi kao najveća zvijezda promotorske kuće »Universum box promotiona«, koja je priredila boksački spektakl ovog vikenda. U doista je impresivnoj karijeri taj 1.81 metar visok i 73 kilograma težak borac žetvu trijumfa počeo osvajanjem juniorskih i seniorskih amaterskih naslova europskih prvaka. Niz je nastavio naslovima prvaka Njemačke. </p>
<p>U profesionalnoj je karijeri imao 23 borbe, uz tek jedan poraz. Sa samo 22 godine okitio se svjetskim juniorskom naslovom i pojasom koji se dodjeljuje osvajaču interkontinentalnog naslova. Prvak svijeta po WBO verziji postao je 2003. godine, a naslov je izgubio u borbi s legendarnim Oscarom de la Hoyom. Umjesto tugovanja, Sturm se odmah vratio u ring i osvojio interkontinentalni naslov, koji će u subotu u Puli braniti protiv Jorgea Sendre. </p>
<p>»Jako sam sretan što ću napokon vidjeti Pulu i nastupiti u povijesnoj Areni. Nikad se nisam tako dobro pripremao i osjećao kao uoči ovog meča. Na treninzima nisam imao problema i ne vidim zašto ne bih pobijedio u meču koji mi ponovno otvara vrata za osvajanje svjetskog naslova. Španjolca Jorgea Sendru gledao sam na snimkama i primijetio da ima opasan kroše te da zna igrati prljavo.« </p>
<p>• Zašto je Adnan Čatić postao Felix Sturm? </p>
<p>»Sve je to biznis, pa tako i pitanje imena. Kada sam civil, onda sam od glave do pete Adnan Čatić. A da bih isplivao iz mase morao sam nešto promijeniti. Tako sam promijenio ime, dao mu njemački 'štih', što je i te kako važno kad su sponzori u pitanju. Iako sam rođen u Leverkusenu, moji roditelji su iz Mostara, iz kojeg su se odselili prije 35 godina. </p>
<p>• Koliko vam je još borbi ostalo do one za svjetski tron? </p>
<p>»Dobijem li Sendra, a Hopkins Taylora, stvar u svoje ruke preuzimaju menadžeri. Očekujem da bih do kraja godine opet mogao biti u igri za naslov svjetskog prvaka. Vjerujem da ću, kad dobijem priliku, uzvratiti De la Hoyi, koji je odlično iskoristio domaći teren u Las Vegasu. No, o tome ću razmišljati tek nakon subotnje borbe sa Sendrom«, zaključio je Sturm. </p>
<p>Marino Perhant</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Tyson postaje K-1 borac </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Posrnula boksačka zvijezda, nekad najbolji razarač svijeta Mike Tyson, nakon što je kompromitirao svoju boksačku karijeru do maksimuma, a onda pognute glave napustio konopce, sreću će potražiti u borbama po K-1 pravilima. Podsjetimo, Tyson je već i prije najavljivao svoj ulazak u mečeve takve vrste, no to je otpalo. Ipak, naviknut na »pune džepove« i način života na visokoj nozi, bivši bi američki idol mladih, koji trenutačno grca u dugovima, mogao pokušati na taj način doći do kakvog novčića. K-1 organizacija već mu je ponudila nastup na skorašnjim turnirima. Ipak, kod Tysona je jedino sigurno da ništa nije sigurno... [K. Đ.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="38">
<p>SAD izrazile snažnu potporu Haaškom sudu</p>
<p>Suočavanje opdgovornih za zločine s pravdom važno je kao dio procesa rješavanja suprotnosti i napetosti, rekla je američka državna tajnica </p>
<p>WASHINGTON</p>
<p> – Američka državna tajnica Condoleezza Rice izrazila je u srijedu snažnu potporu Sjedinjenih Država Haaškom sudu i potaknula ga na nastavak rada kako bi se odgovorni za ratne zločine suočili s pravdom, rekao je glasnogovornik State Departmenta Sean McCormack.</p>
<p> Rice se u Washingtonu sastala s glavnom tužiteljicom Haaškog suda (ICTY) Carlom del Ponte i njenim predsjednikom Theodorom Meronom, kao i predsjednikom i tužiteljem Ruandskog suda.</p>
<p> »Državna tajnica je ponovila našu snažnu potporu njihovu radu, naglasila da ćemo nastaviti podržavati njihov rad i pozvala ih da nastave svoj rad prema predviđenom rasporedu«, rekao je novinarima glasnogovornik State Departmenta Sean McCormack.</p>
<p> Napominjući kako je u posljednje vrijeme niz optuženika dovedeno pred Haaški sud, a potraga za preostalim optuženicima koji su još na slobodi će se nastaviti, McCormack je rekao da je Rice potaknula Sud da nastavi svoj rad.</p>
<p> »Ona je naglasila značenje onoga što rade kako bi oni koji su odgovorni za zločine odgovarali za svoje zločine i također istaknula da je važno da se ti ljudi suoče s pravdom na javnom forumu kao dio procesa rješavanja suprotnosti i napetosti koje su postojale na ova dva područja«, rekao je glasnogovornik.</p>
<p> McCormack je dalje kazao kako je tijekom susreta bilo govora i o tri glavna odbjegla optuženika koji još trebaju biti izručeni Haaškom sudu. ICTY inzistira da se pred Sudom u Haagu pojave optuženici Radovan Karadžić, Ratko Mladić i Ante Gotovina, koji se još uvijek nalaze na slobodi. McCormack je podsjetio i da je američki podtajnik Nicholas Burns , koji je nedavno posjetio regiju, ocijenio da srbijanska vlada ima ozbiljne namjere locirati preostale bjegunce i izručiti ih ICTY-ju, posebice Ratka Mladića.</p>
<p> Burns je nakon nedavnog posjeta BiH, Srbiji i Crnoj Gori i Kosovu naglasio nužnost hvatanja Karadžića, Mladića, kao i Gotovine, i njihova pojavljivanja pred Haaškim sudom. Dok se Gotovina ne nađe pred Haaškim sudom, rekao je Burns, SAD neće dati potporu Hrvatskoj za ulazak u NATO. SAD, također je istaknuo, podržavaju Europsku uniju koja to isto traži kako bi mogla početi pregovore s Hrvatskom o učlanjenju.[Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Rumsfeld isključuje mogućnost zatvaranja Guantanama </p>
<p>Amnesty International nazvao je zatvor na Guantanamu gulagom našeg doba, s čime se ne slaže čak ni većina oštrih kritičara administracije</p>
<p>NEW YORK (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Zatvorili mi ili ne Guantanamo, oblak sumnje će ostati, sve dok ne provedemo neovisnu istragu što se zapravo tamo događa, rekao je američki senator, demokrat Carl Levin, sudjelujući u neformalnoj raspravi o sudbini trenutačno napoznatijeg svjetskog zatvora. Prije njega, senator Joseph Biden, te bivši predsjednik Jimmy Carter zatrazili su zatvaranje ovog zatvora na Kubi.</p>
<p>Potpuno suprotno, šef Pentagona Donald Rumsfeld, je na konferenciji za novinare, u utorak ocjenio, kako će zatvor na Guantanamu trebati održavati još godinama; dok traje rat protiv terorizma. Sve dok postoji opasnost da teroristi ponovo napadnu, bit će potrebne takve ustanove«, rekao je Rumsfeld. Rumsfeld je još rekao kako su neki bivši zatvorenici, ranije pušteni iz Guantanama, ponovo uhićeni na bojnom polju u terorističkim akcijama.</p>
<p>Sjedinjene Države u ovom posebnom odjelu njihove baze na Guantanamu, prema najnovijim podacima Pentagona - još drže oko 520 osumnjičenika za terorizam, zatvorenih nakon terorističkih napada na Ameriku od 11. rujna 2001. </p>
<p>Američki ministar obrane, ponovio je da su na Guantanamu opasni tipovi i ubojice, a ne obični kradljivci automobila. On je rekao da su tamo treneri terorista, ljudi koji izrađuju bombe, financiraju i novače teroriste, tjelohranitelji Osame bin Ladena, i mogući bombaši-samoubojice. Svi zatočenici su muslimani sa gotovo svih kontinenata. </p>
<p>Međutim, kontroverze oko svrsishodnosti Guantanama traju već dulje vrijeme. Praktično, od dana kad su predstavnici međunarodnih humanitarnih organizacija kao i skupina za praćenje ljudskih prava kao i brojni novinari počeli obilaziti to područje. Rumsfeld je u utorak naveo da je zatvor do sada posjetilo više stotina aktivista i predstavnika medijskih kuća. Taj broj, rekao je, doseže čak blizu tisuću posjetitelja. Nijedan vojni zatvor u povijesti nije toliko nadziran kao ovaj na Guantanamu, rekao je on. </p>
<p>Amnesty International, nazvao je zatvor na Guantanamu gulagom našeg doba, s čime se ne slaže većina američkih političara, uključjući i neke oštre kritičare aktualne administracije. </p>
<p>U obranu zatvora na Guantanamu, ustao je potpredsjednik Richard Cheney. On je priznao da je u tijeku preispitivanje učinkovitosti ovog zatvora ali je inzistirao da se zatvorenicima postupa humano. Bijela kuća je isto tako potvrdila da su glede zatvaranja ili nastavka rada zatvora na Kubi, sve opcije na stolu. Predstavnici Međunarodnog Crvenog kriza, te udruga za ljudska prava u vise navrata su upozorili, da se iza žice Guantanama zatvorenici ne tretiraju u skladu sa odredbama Ženevske konvencije, te da su im uskraćena prava na odvjetnika. </p>
<p>I republikanski senator John McCaine, inače veteran vijetnamskog rata, i bivši ratni zatvorenik Vijetkonga , zatražio je u utorak da se zatvorenici s Guantanama podvrgnu legalnoj proceduri izvođenja pred sudove. Dodao je da nema sumnje da Amerika radi zatvora na Kubi ima problem imagea. Za izgradnju ovih zatvorskih objekata na Kubi vlada SAD već je izdvojila preko 100 milijuna dolara, dok se za održavanje gore spomenutog broja zatvorenika, te vojnog osoblja godišnje potroši između 90 do 95 milijuna dolara. Mnogi američki porezni obveznici nisu presretni zbog toga.</p>
<p>Erol Avdović</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Pravda za žrtve diktature</p>
<p>Za zločine bi moglo odgovarati oko tisuću bivših pripadnika argentinske vojske </p>
<p>Argentinskim krvnicima iz doba vojne diktature (1976.</p>
<p> - 1983.) ipak će se suditi, odlučio je vrhovni sud koji je u ponedjeljak presudio da su zakoni o amnestiji neustavni. Ti zakoni, usvojeni 1986. i 1987., omogućili su da se prekinu suđenja za otmice, mučenja i ubijanja Argentinaca koji su se protivili diktaturi. </p>
<p>Na temelju odluke vrhovnoga suda, sada se ponovo mogu otvoriti sudski procesi protiv pripadnika vojske koji su u doba »prljavoga rata« bili gospodari života i smrti protivnika režima. Iz tog su vremena poznate otmice iz stanova, s autobusnih postaja, s ulica i trgova, ljudi su odvođeni u tzv. centre za torturu, gdje su na okrutni način iznuđivana priznanja. Mnogi su tamo ubijeni, a mnogi su utrpani u helikoptere i omamljeni izbacivani iznad Atlantika. No, najveće zgražanje u svijetu izazvalo je otkriće da su mnoge zatvorenice rodile dok su bile u tim centrima za torturu, te da su njihovu djecu najčešće usvajali upravo njihovi mučitelji.</p>
<p>Za te je zločine dosad odgovaralo oko 150 pripadnika vojske, među kojima su i vođe vojne hunte general Jorge Videla i admiral Emilio Massera. Prema podacima ministarstva obrane, sada bi za te okrutne zločine moglo odgovarati oko tisuću bivših pripadnika argentinske vojske. </p>
<p>»Zakoni o amnestiji« usvojeni su nakon povratka demokracije, u vrijeme predsjednika Raúla Alfonsína koji je smatrao da će ti zakoni pomoći nacionalnom pomirenju i smirivanju stanja u zemlji. No, činjenica da žrtve nisu imale pravo na pravdu, ponovo je izazvala podjele u argentinskom društvu. Organizacije za obranu ljudskih prava, te osobito Majke i bake sa Svibanjskoga trga, nisu se mirile s nametnutim zaboravom, tražeći i nakon dva desetljeća istinu o nestanku i smrti svoje djece i unuka te kaznu za počinitelje zločina. </p>
<p>Mnogi sada podsjećaju da je za najnoviju odluku vrhovnoga suda zaslužan predsjednik Néstor Kirchner, koji je veliki zagovornik utvrđivanja istine o nestalima i ubijenima, i koji je uvijek govorio da su ti zakoni »sramotni«. Prema službenim podacima, u sedam godina vojne diktature, život je izgubilo oko 15.000 ljudi, no organizacije za ljudska prava tvrde da je 30.000 ubijenih.</p>
<p>Gordana Tintor</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Eksplozije preselile na sjever Iraka </p>
<p>Pentagon smatra kako će unatoč sve brojnijim atentatima i žrtvama uspjeti poraziti pobunjenike u Iraku</p>
<p>ANKARA, (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Iračke eksplozije preselile su se u Kirkuk, na sjeveru zemlje, gdje je bombaš-samoubojica sa oko 30 kilograma eksploziva skrivenog ispod odjeće usmrtio najmanje 23 osobe, a gotovo stotinu ranio. Istodobno u raznim dijelovima zemlje poginulo je pet iračkih vojnika.</p>
<p>Od nagaznih mina postavljenih u blizini Bagdada i Ramadija smrtno su stradala i četiri američka vojnika. Time je broj poginulih Amerikanaca dostigao 1707 vojnika. Inače, od kako je na kormilo zemlje prije šest tjedana došla prijelazna vlada Ibrahima Jaafarija (šijit) poginulo je više od 900 Iračana, među kojima je mnogo civila.</p>
<p>Atentat u Kirkuku, nezabilježen od svrgavanja s vlasti Saddama Husseina, prisilio je američkog ministra obrane Donalda Rumsfelda da prizna (intervju BBC-u) kako su Iračani sada isto tako nesigurni kao i neposredno nakon službenog okončanja invazije 2003. godine. Šef Pentagona je dodao kako su iračke vojne snage sve jače, ali je izrazio nadu da će uspjeti poraziti pobunjenike. Kako je rekao »važno da to učine iračke, a ne koalicijske postrojbe«. Rumsfeld je dio odgovornosti za irački poratni kaos i gotovo pravo beznađe prebacio na iračke susjede. Drži kako Sirija ne čini dovoljno da se zaustave pobunjenici. Smatra također da se Iran na razne načine miješa u iračka unutarnjopolitička zbivanja.</p>
<p>Irački sukobi i krvoprolića, koji sve više poprimaju obilježja »vijetnamskog sindroma«, počeli su vrlo ozbiljno brinuti prosječne Amerikance. Posljednje Gallupovo istraživanje, provedeno na tisuću ispitanika, pokazuje da 60 posto Amerikanaca trenutačno smatra da se SAD trebaju povući iz usijanog iračkog pijeska. Istodobno, 56 posto kaže da bi bili ozbiljno uznemireni ako bi došlo do slanja novih američkih postrojbi u tu arapsku zemlju. Isti toliki postotak smatra kako rat u Iraku nije vrijedan napora.</p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Partizani se posvađali na Sutjesci</p>
<p> Partizani se danas nikako ne mogu složiti o uzrocima i karakteru rata u BiH</p>
<p>SARAJEVO (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Obilježavanje 62. obljetnice bitke na Sutjesci pretvorilo se u skandal nakon što je lokalne srpske organizatore jako razljutio govor što ga je održao predsjednik SUBNOR-a Federacije BiH Jure Galić. On se, uz prigodnu retoriku o partizanima i njihovoj borbi u Drugom svjetskom ratu, dotaknuo i nešto novijih tema, pa je kazao kako su »fašističke snage agresijom uz pomoć domaćih nacionalnih stranaka, pokušale uništiti povijesno biće države BiH«.</p>
<p>»Pomoću krvi i noža stvarali su i pokušavali održati nekakve svoje tvorevine koje još nazivaju državama da bi ostvarili svoj pakleni cilj. Stvarali su Srebrenicu, Sarajevo, Mostar, Prijedor, Stolac gdje su stradale tisuće nedužnih. Praveći etnički čiste prostore istjerano je i uništeno cjelokupno stanovništvo; čitav jedan narod, bošnjački, trebao je nestati s lica zemlje«, kazao je Galić, posebno naglasivši kako je četništvo legalizirano u Republici Srpskoj te kako se velikosrpska ideologija ne ostvaruje samo uz pomoć nacionalnih stranaka već uz pomoć i blagoslov Srpske pravoslavne crkve.</p>
<p>Lokalni srpski organizatori ostali su šokirani, a ministar rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske (RS) Miodrag Deretić, ogradio se u ime Vlade RS kao pokrovitelja manifestacije, od Galićevog istupa. Pun gorčine je i čelnik SUBNOR-a RS Blagoje Gajić, a u znak prosvjeda skup na Tjentištu napustilo je izaslanstvo boračkih organizacija iz SCG.</p>
<p>Nekoć suborci u ratu protiv fašista i za stvaranje komunističke države, partizani se danas nikako ne mogu složiti o uzrocima i karakteru rata u BiH. Za jedne je riječ o agresiji, za druge je sve to bio »građanski rat«. I ove podjele nisu od jučer, a na vidjelo su izašle početkom devedesetih. Slušajući ih danas, možda može postati jasnije zašto je komunistička država koju su stvarali bila osuđena na propast i na kraju je završila u ratu i krvi.</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Kinezi mudro osvajaju Afriku </p>
<p>Kako bi pokazala da ne slijedi europske kolonizatore u bezobzirnom iskorištavanju, Kina ulaže i u poslove koji su korisni za Afrikance</p>
<p>Kina je istodobno velika mogućnost i užasavajuća prijetnja Africi</p>
<p> - napisao je Moeletsi Mbeki, dopredsjednik Južnoafričkog instituta za međunarodne odnose na internetskoj stranici www.AllAfrica.com.</p>
<p> Kina je lijek za sirovinama bogatu ali gospodarski pobolijevajuću Afriku. Kina (i Hong Kong) izvoze npr. u Južnu Afriku dvostruko više nego u ostatak crnog kontinenta, a južnoafrički izvoz u Kinu (i Hong Kong) dvostruko je manji. Ali, pritom se ponavlja stara priča o trgovini s razvijenom Europom - Afrika prodaje sirovine, a kupuje industrijske proizvode. Rezultat je predvidiv - nepovoljna trgovinska bilanca. Većina afričkih zemalja ipak je zadovoljna, jer Kina, iako sve utjecajnija gospodarska sila, u poslovima ne postavlja političke uvjete. Iznimka je odnos prema Tajvanu. Taj bogati otok Kina proglašava privremeno odbjeglom pokrajinom i želi ga pripojiti. Stoga, tko želi poslovati s Kinom ne smije priznavati samostalnost Tajvana. </p>
<p> Nadmećući se u hladnome ratu sa SAD-om i SSSR-om za utjecaj u trećem svijetu, Kina se nastojala približiti afričkim narodima. Gradila je bolnice i stadione, ali i željezničke pruge (najpoznatija je Tazara, poveznica Tanzanije i Zambije). Tadašnji tobože revolucionarni idealizam davno je splasnuo i na njegovo mjesto dolazi pragmatizam. U snažnom gospodarskom razvoju i sve gladnija sirovina, Kina je sve prisutnija u Africi. Zanima je sve od naftnih polja na istoku do farmi na jugu. Samo u dvije godine, 2002. i 2003., trgovina u oba smjera porasla je za 50 posto i dosegla 18,5 milijardi dolara, a očekuje se da će do 2006. narasti na 30 milijardi. Za Kinu, porast je brži nego s ostalim dijelovima svijeta. </p>
<p> Kao drugi najveći potrošač nafte (poslije SAD-a), Kina ubrzano traga za novim izvorima energenata i Afrika joj postaje sve važniji opskrbljivač. Naftni partneri su joj Sudan, Čad, Nigerija, Angola i Gabon, a dogovara i suradnju s Kenijom. Kako bi pokazala da ne slijedi europske kolonizatore u bezobzirnom iskorištavanju, Kina ulaže i u poslove koji su korisni za Afrikance. Upravo gradi željezničke pruge i ceste u Etiopiji, Sudanu i Ruandi, podiže novu bolnicu i farmu u Sudanu, gradi most preko Nila. Kad su Amerikanci napustili poslove u Sudanu, ubacili su se Kinezi i već desetak godina razvijaju naftne izvore, podižu rafinerije i položili su dva naftovoda. Umjesto donedavnog uvoznika nafte, Sudan sad izvozi nafte za dvije milijarde dolara godišnje, od čega polovica odlazi u Kinu. No, Sudanu je podjednako važna politička podrška. Kina je obećala da će vetom spriječiti pokušaje uvođenja sankcija toj - po teritoriju - najvećoj afričkoj zemlji.</p>
<p>Tomislav Butorac</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="44">
<p>Lovište Hrvatska </p>
<p>Prijedlog novog zakona o lovstvu legalizira pljačku lokalnog stanovništva i zajednica, kaže Jagoda Munić, predsjednica Zelene akcije</p>
<p>Ako Sabor prihvati prijedlog novog zakona o lovstvu, gotovo će cijela Hrvatska biti lovište i drastično će se smanjiti naknade za lovišta na privatnom zemljištu, a pojas oko naselja u kojem je zabranjeno loviti divljač smanjio bi se u brdsko-planinskim područjima sa 300 na 200 metara. U tom zaštitnom pojasu od 300 metara oko naselja prijedlogom zakona zabranjeno je loviti divljač, međutim, nije zabranjeno ustanovljavanje lovišta.</p>
<p>Prema prijedlogu zakona, vlasnici zemljišta na kojem se odvija lov dobili bi samo 25 posto novca od koncesija na lovišta (za razliku od prijašnjih 70, 90 i 80 posto prema Zakonu o lovstvu iz 1994. godine i naknadnim izmjenama zakona 1999. i 2001. godine), dok bi Hrvatskom lovačkom savezu pripalo 35 posto dobiti. »To bi bilo legaliziranje pljačke lokalnog stanovništva i zajednica, kao i nepoštivanje privatnog vlasništva«, kaže Jagoda Munić, predsjednica Zelene akcije. </p>
<p>»Proglašenje gotovo cijelog teritorija Hrvatske lovištem ugrozilo bi zaštitu prirode«, napominje Munić, dodajući da su iz prijedloga novog zakona izbačene odredbe Zakona o lovstvu iz 1994. prema kojima lovište ne obuhvaća neizgrađeno i izgrađeno građevinsko zemljište, površine 300 metara od naselja, javne prometnice i druge javne površine uključivši i zaštitni pojas, kao i Park prirode Medvednica, koji je izrazito izletničko i planinarsko odredište. Sve bi to, prema lovcima, trebalo postati lovište.</p>
<p>I tijekom saborske rasprave o prijedlogu novog zakona o lovstvu, potkraj svibnja, zastupnici su upozorili da se Hrvatskom lovačkom savezu daju prevelike ovlasti. Prigovoreno je i na prijedlog da Upravno tijelo bez sudjelovanja vlasnika zemljišta može privatno zemljište proglasiti lovištem i dodijeliti koncesiju nekom trećem. </p>
<p>»S obzirom na sve češće prijave građana da lovci zloupotrebljavaju ovlasti i bezrazložno ubijaju kućne ljubimce, ali i ugrožavaju ljude, predložili smo da se pojas od 300 metara od naselja, u kojem je zabranjeno loviti, poveća na jedan kilometar. No, nije prihvaćeno«, kaže Ingeborg Bata, veterinarka i predsjednica Udruge za zaštitu divljih životinja Hrvatske pri kojoj je Centar za zbrinjavanje divljih životinja. Bata je i u povjerenstvu za izradu prijedloga izmjena i dopuna Zakona. »Od naših prijedloga, na kojima smo radili više od dva mjeseca te angažirali pravnika i ljude koji se bave zaštitom životinja, nije prihvaćeno gotovo ništa«, kaže. Predloženo je i da se psi i mačke koji se kreću lovištem bez nadzora vlasnika otjeraju, a ne ubiju, što Zakon dozvoljava. </p>
<p>Udruga Prijatelji životinja organizirala je i potpisivanje peticije za promjenu članka kojim se lovcima dozvoljava pucati 300 metara od naselja. »Neuvažavanje naših zahtjeva ne čudi, s obzirom da u Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva, nadležnom za lovstvo, sjede upravo lovci«, kaže Luka Oman, predsjednik Prijatelja životinja. </p>
<p>Zanimljivo je da u Zakonu o lovu nije navedeno što lovište obuhvaća, nego što »lovište ne obuhvaća«. A u prijedlogu novog zakona zabranjeno je ustanovljavanje lovišta samo na zaštićenim dijelovima prirode ako je posebnim propisima u njima zabranjen lov, na moru i ribnjacima s obalnim zemljištem koje služi za korištenje ribnjaka, u rasadnicima, voćnjacima i loznim nasadima namijenjenim intenzivnoj proizvodnji površine do 100 hektara ako su ograđeni ogradom koja sprečava prirodnu migraciju dlakave divljači, na miniranim površinama i sigurnosnom pojasu širine 100 metara te na drugim površinama na kojima je aktom o proglašenju njihove namjene zabranjen lov. </p>
<p>Zaštitari kažu da treba povećati i minimalnu površinu propisanu za otvorena lovišta. »Predložili smo da ona bude 10.000 hektara, a ne 1000 kako je propisano. Površina od 1000 hektara ne može osigurati krupnoj divljači dovoljno veliko stanište, pa nastaje problem višestrukog brojanja istih grla u različitim lovištima i smanjuju šanse za preživljavanje životinja«, napominje Bata, dodajući da bi zakonom trebalo propisati i da se ranjena i uginula divljač oduzima od lovne kvote te da se ranjena i bolesna divljač može odstrijeliti tek nakon stručne procjene nadležne veterinarske službe. No, uzalud.</p>
<p>»Ne postoji ni jedno registrirano mjesto za prihvat i držanje divljih životinja u cijeloj Hrvatskoj, pa je vrlo upitno, ili nije, gdje završavaju životinje koje lovci oduzimaju udomiteljima, jer na to imaju zakonsko pravo«, ističe Ingeborg Bata. </p>
<p>Na popisu lovnih životinja su i pojedine vrste zvijeri, glodavaca i ptica za koje zaštitari traže da se izuzmu iz lova zbog njihove izuzetno važne uloge u regulaciji populacija plijena kojim se hrane i uklanjanju bolesnih i uginulih jedinki iz staništa, kao i zbog njihovog uvrštavanja u crvene popise ugroženih vrsta. Zaštitari traže i da javni uvid bude redoviti dio postupka usvajanja lovno-gospodarskih osnova kao i da se stupice, klopke i sačma izbace kao mogući načini lova, jer uzrokuju velike patnje uhvaćenim životinjama.</p>
<p>Privatni interesi ispred svega</p>
<p>Od pretjerane pucnjave, zdravstveno i ekonomski, prvo na udaru je lokalno stanovništvo. Tamo gdje se masovno ubijaju ptice pjevice bit će dosta kukaca, koji mogu uzrokovati razne zarazne bolesti na stoci i drugim životinjama. U krajevima gdje se sustavno ubijaju zmije velika je najezda glodavaca. »U prirodu treba oprezno zadirati, jer na kraju posljedice snosimo svi, a ne odgovorni koji zbog privatnih interesa ugrožavaju cijelu zajednicu«, napominje Ingeborg Bata. Stanovništvo je ugroženo, dodaje, i prodajom mesa divljih svinja privatnim mesnicama. Meso nije pregledano na trihinelozu da se ne bi postavilo pitanje gdje je i tko odstrijelio toliko divljih svinja. Problem lova, tako, nije mali problem, kako se nekom na prvi pogled čini. Lov je, na žalost, gospodarska djelatnost koja donosi novac. U Hrvatskoj ne možemo očekivati da će biti zabranjen, ali trebalo bi očekivati da se uvede red i odgovornost.</p>
<p>Gordana Petrovčić</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Kad jaganjci utihnu</p>
<p>Unatoč postojanju svih preduvjeta za razvoj ovčarstva, posebice na krškim područjima u sedam priobalnih županija, u Hrvatskoj je sve manje ovaca, a neke su vrste pred izumiranjem</p>
<p>U Hrvatskoj se danas uzgaja oko 600.000 ovaca, a za ostvarenje državnih novčanih potpora za držanje rasplodnih ovaca evidentirano je ukupno 509.939 grla kod 9097 uzgajivača, pri čemu su evidentirana samo stada s najmanje 20 odraslih grla. </p>
<p>Još prije 15 godina u Hrvatskoj je bilo 1,2 milijuna ovaca, što nije mnogo, ako se zna da ih je samo u Dalmaciji, prije stotinjak godina, bilo više od milijun. No iako se broj ovaca prepolovio, barem su zadržane neke izvorne pasmine, kao što su istarska ovca, lička i dalmatinska pramenka, ali dubrovačkoj rudi prijeti izumiranje. Hrvatska ima sve preduvjete za razvoj ovčarstva, posebice na krškim područjima u sedam priobalnih županija, čime bi se potaknulo i zapošljavanje u tim područjima, istaknuto je ne nedavnom okruglom stolu o ovčarstvu koji je organizirao Odjel za tehnološki razvitak Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa. Govoreći o ekološkom ovčarstvu i projektu Ekojanje iz programa HITRA Ministarstva znanosti, voditelj projekta Miljenko Šimpraga istaknuo je kako je cilj toga projekta, koji traje već godinu i pol, potaknuti razvoj ekološkog ovčarstva te stvoriti proizvode koji će biti prepoznatljivi na domaćem i na inozemnim tržištima. Riječ je o proizvodima poput ekojanjetine, autohtonih sireva, te o proizvodima od vune i kože ovaca.</p>
<p>Projektom se, rečeno je, želi potaknuti konkurentno ovčarstvo koje se zasniva na privatnom vlasništvu povezanim s trgovinom, prerađivačkom industrijom i turizmom.</p>
<p>Uzgojni cilj najvećeg dijela ovčarske proizvodnje u Hrvatskoj sada je proizvodnja mesa. Osim genetske osnove, na kvalitetu mesa znatno utječe način držanja i hranidba ovaca koji su različiti za različita uzgojna područja. Istraživanja su provedena na tri obiteljska gospodarstva u tri uzgojna područja prema načelima ekološke proizvodnje.</p>
<p>Zaključak i cilj istraživanja je proizvodnja janjećeg mesa koje, kakvoćom i načinom proizvodnje, zasluženo nosi znak hrvatskog ekološkog proizvoda. Prvi takav znak ekološkog proizvoda Hrvatske za janjetinu dobila je Poljoprivredna zadruga Cres, a najavljeno je da će takav znak do kraja godine dobiti proizvodi s još sedam farmi.</p>
<p>Naime, u nekoliko posljednjih godina, napokon su se stvorili potrebni uvjeti za veću i bolju ekološku proizvodnju hrane. Donesen je Zakon o ekološkoj poljoprivredi, zaživjeli su odjeli i povjerenstva za ekološku poljoprivredu, a najvažnije je poljoprivredni proizvod proizvesti na ekološki prihvatljiv način. </p>
<p>Stručnjaci se slažu da je stočarsku proizvodnju, najlakše »prevesti« na ekološku. Tlo, primjerice, treba nekoliko godina odmora, kako bi se zemlja »očistila« od mineralnih gnojiva, pesticida, herbicida... Šimpraga napominje da treba učiniti još više za ekološko ovčarstvo. Tako treba izraditi programe za povezivanje ekoproizvodnje s turističkim sektorom, otvoriti centar za ekološko ovčarstvo zbog edukacije uzgajivača i povećati potpore ekološkoj poljoprivredi. Domaću autohtonu janjetinu i paški sir prepoznali su ugostitelji, koji imaju kupce i za ekološko. Ali to još nije sve. Perive kože i perivo ovčje krzno, te proizvodnja obuće pogodne za pranje, novi je izazov domaćem ovčarstvu.</p>
<p>No teško je objasniti da između Like i Jadrana nema ovaca niti koza, upozoravaju stručnjaci za ovčarstvo. Uz Veleučilište u Kninu, to je također izazov za Veterinarski fakultet u Zagrebu, jer s tog područja dolazi oko 3500 studenata, koji bi tako mogli učiti kod kuće. </p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="46">
<p>Godinu i pol zatvora za smrt pješakinje</p>
<p>Sud nije povjerovao obrani optuženog da nije primijetio da je udario i ozlijedio pješakinju, jer je sam opisao da je vozilo u jednom trenutku poskočilo</p>
<p>VARAŽDIN</p>
<p> – Dejan Hižak pravomoćnom je presudom varaždinskog Općinskog suda osuđen na godinu dana i šest mjeseci zatvora zbog izazivanja prometne nesreće i nepružanja pomoći osobi koja je u nesreći teško ozlijeđena. Izrečena mu je i sigurnosna mjera zabrane upravljanja vozilima B kategorije u trajanju od tri godine. </p>
<p>Optužnica ga je teretila da je 7. siječnja 2001. godine vozio automobil iz Kapele Podravske prema Ludbregu pod utjecajem 1.57 promila alkohola. Zbog alkoholiziranosti nije obratio pozornost na pješakinju Milku Martinković, koja se kretala uz rub ceste, pa ju je udario. Nakon toga se nije zaustavio i pružio ženi pomoć, već je nastavio vožnju. Žena je od zadobivenih ozljeda preminula na mjestu nesreće. </p>
<p>Optuženi je u svojoj obrani naveo da je toga dana sa svojim prijateljem popio nekoliko pića, pa se uputio kući, ne osjećajući da bi bio nesposoban za vožnju. Vozio je oko 50 kilometara na sat, cesta je bila mokra, a u zavoju je uočio da iz suprotnog smjera nailazi automobil koji se većim dijelom kretao po njegovoj strani ceste. Kako bi izbjegao sudar, svojim je autom malo skrenuo udesno i nastavio vožnju. Ubrzo zatim ususret mu je nailazilo drugo vozilo, za koje je također mislio da je na njegovoj strani ceste, pa je opet svoj auto pomaknuo udesno. Pritom je osjetio poskakivanje, no nije začuo nikakav udarac, niti je uočio ikakva oštećenja na autu. Tek je po dolasku kući zamijetio napuknuće vjetrobranskog stakla. </p>
<p>Sud nije povjerovao obrani optuženog da nije primijetio da je udario i ozlijedio pješakinju, jer je sam opisao da je vozilo u jednom trenutku poskočilo. Optuženi je, smatrao je sud, to morao primijetiti, jer su oštećenja na vozilu i ozljede oštećene nedvojbeno upućivali na to da se radilo o takvoj silini udarca koju je optuženi mogao i morao čuti ili osjetiti.</p>
<p>Mihaela Zagoršćak</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Šest mjeseci prebacivali Kurde u zapadnu Europu</p>
<p>Dvojica su u 13 navrata ilegalno prebacivala ljude preko granice i tu uslugu naplaćivali od 350 do 400 eura po osobi</p>
<p>ZAGREB -Nakon šestomjesečnog praćenja i prikupljanja dokaza zagrebačka je policija uhitila 29-godišnjeg pekara zbog sumnje da je sa 36-godišnjim muškarcem, protuzakonito preko granice prebacio oko 55 osoba kojima su krajnje odredište bile zemlje zapadne Europe. </p>
<p>Policija je početkom godine doznala da se određen broj osoba iz Hrvatske i drugih zemalja udružilo kako bi organizirano ilegalno prebacivali Kurde u zapadnu Europu. U suradnji sa Uskokom, Uredom za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta i drugim policijskim upravama u zemlji i inozemstvu, policija je došla do 29-godišnjeg Albanca, državljanina Srbije i Crne Gore s trajnim nastanjenjem u Hrvatskoj i 36-godišnjeg Albanca također državljanina Srbije i Crne Gore ali nema prijavljen boravak u zemlji. </p>
<p>Njih dvojica su djelovali na području Zagreba, gdje su prema prethodnom dogovoru »preuzimali« ilegalce te im osiguravali smještaj a zatim ih prevozili do granice sa Slovenijom i upućivali ih gdje da neopaženo prijeđu granicu. Tamo bi ih dočekale druge osobe uključene u kriminal. </p>
<p>Tijekom kriminalističke obrade utvrđeno je da su dvojica u 13 navrata ilegalno prebacivali ljude preko granice i tu uslugu naplaćivali 350 do 400 eura po osobi. Ukupan iznos koji su time zaradili je 22 tisuće eura. Pretragom vozila, stanova i drugih prostorija u Zagrebu, utvrđeno je gdje su ilegalci bili privremeno smješteni i pronađen je dokazni materijal - lažni dokumenti i putovnice.</p>
<p>Marina Kovačević</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Sutkinja optužena za prijetnju bombom</p>
<p>Optužena sutkinja rekla je da dokaze smatra nevažnima, »jer nije sjedila u sobama u kojima se puši i pije kava dva sata«</p>
<p>VARAŽDIN</p>
<p> – Na varaždinskom Općinskom sudu u srijedu počelo suđenje novomarofskoj sutkinji Jasminki Trubelja, optuženoj za prijetnju. Tereti ju se da je 17. prosinca prošle godine na stolu na ulazu u sud ostavila pismo naslovljeno na »ženu Lazarević« u kojem je vlastoručno napisala: »drugi put dolazim s bombom« i »nećeš ti dugo«. Pismo je predano predsjedniku suda Antunu Maltaru i službenici suda Vesni Lazarević. </p>
<p>Sutkinja je izjavila da se na osjeća krivom za počinjenje djela te dodala joj je teško što se uopće našla u ovom položaju.</p>
<p>»Već sam 23 godine sudac i naviknuta sam sjediti s druge strane stola. Vrlo mi je neugodno i poričem i samu pomisao da bih mogla napraviti to što mi se stavlja na teret. Sam činjenični opis djela nespojiv je s mojom osobom i karakterom ne samo kao čovjeka, nego i kao suca«, rekla je Trubelja. Budući da je optužba predložila da se kao svjedoci pozovu neki zaposlenici novomarofskog suda, optužena sutkinja rekla je da te dokaze smatra nevažnima, »jer nije sjedila u sobama u kojima se puši i pije kava dva sata«. Jedini relevantan dokaz za nju je grafološko vještačenje. Napomenula je i da su u istrazi vještačeni njezin životopis i sporna pisma, ali nitko u dosadašnjem tijeku postupka nije od nje tražio da nešto napiše svojom rukom. Njezin je vještak, što je i priložila Državnom sudbenom vijeću, dokazao da životopis nije pisan njezinom rukom. Stoga je na raspravi vlastoručno napisala tri kartice teksta koje će se poslati na vještačenje zagrebačkom vještaku. On će taj rukopis usporediti s rukopisom iz spornih prijetećih pisama. </p>
<p>Sutkinja je rekla i da nikad nije imala nesuglasica ni s Maltarom ni s Lazarevićkom, koje je nekad bila njezina zapisničarka. Dodala je i da Maltar jednom nije dobro ocijenio njezin rad, no ona je bila suglasna s njegovim rješenjem, jer je u to vrijeme bila pod stegovnom mjerom, pa ju ni nije mogao drukčije ocijeniti. </p>
<p>Zbog cijelog je slučaja Državno sudbeno vijeće pokrenulo stegovni postupak protiv sutkinje i suspendiralo ju na tri mjeseca. I u tom će se postupku provesti još jedno grafološko vještačenje.</p>
<p>Mihaela Zagoršćak</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Kutle: »Ovo je politička optužnica«</p>
<p>Fond za privatizaciju oštećen je za 60.000 DEM</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »Meni je ova politička optužnica teško razumljiva«, rekao je u srijedu Miroslav Kutle odgovarajući na pitanje jeli razumio optužnicu u slučaju »Gradski podrum«. Ni ostala šestorica suoptuženih, ne osjećaju se krivima za djela za koja ih se, prema optužnici, tereti. </p>
<p> Optužnicom im se, naime, stavlja na teret da su malverzacijama stekli 502.470 njemačkih maraka u dionicama »Gradskog podruma«, a prepisivanjem dionica po povlaštenoj cijeni Fond za privatizaciju oštetili za 60.000 njemačkih maraka. Suđenje Kutli i šestorici zbog »Gradskog podruma«, počelo je naime, zbog promjene suca, ponovnim čitanjem optužnice okrivljenima, u srijedu na zagrebačkom Općinskom sudu, a nastavit će se u četvrtak kada će svjedočiti Trpimir Marić i Marin Črnja. [A.K.]</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Novinar protiv novinara</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Iznošenjem obrane novinara Ante Guge na zagrebačkom Općinskom sudu u srijedu je završen dokazni postupak u sporu što ga je protiv njega zbog uvrede i klevete pokrenuo novinar Carlos Zvonimir Pilsel, široj javnosti poznat kao Drago Pilsel. Objavu presude sudac Zorislav Kaleb zakazao je za petak. Povod tužbe je članak objavljen 25. listopada 2001. godine u tjedniku Fokus, pod naslovom »Je li prosvjeda uopće bilo«, s nadnaslovom »Moral politike«.</p>
<p> Tadašnji glavni urednik Fokusa, Ante Gugo napisao je: »Pilsel i svi njegovi drugovi u medijima pokazuju da im je ideologija draža od morala. No ne treba im zamjeriti, oni i onako pripadaju kategoriji ljudi koja je protestno izlazila iz Sabora kad se donosila odluka o stvaranju samostalne i suverene Republike Hrvatske. Na dostojanstvo odgovaraju tekstovima punim mržnje i laži«.</p>
<p>Gugo je u obrani izjavio da su navodi iz tužbe izvučeni iz konteksta te da nije imao namjeru klevetati Pilsela. </p>
<p> »Kada Pilsel za generala Norca kaže da je 'ubojica', a za Galića da je zaštitnik mafijaša, to su njegovi vrijednosni sustavi, a moje je da iznosim činjenice«, rekao je Gugo.</p>
<p>Anita Krmek</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="51">
<p>Granić: Kyoto protokol Hrvatskoj može donijeti ograničenje razvoja</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Hrvatska je već dosegnula, a možda i premašila Kyoto protokolom dopuštenu razinu emisije plinova koji potiču globalno zagrijavanje, upozorio je u srijedu Goran Granić, ravnatelj Energetskog instituta Hrvoje Požar (EIHP). Prema njegovim riječima, ako se Hrvatskoj ne odobri zatraženo povećanje emisije, doći će do ograničenja njenih razvojnih mogućnosti, jer razvoj traži i povećanu potrošnju energije. </p>
<p>Međutim, Kyoto protokol će nas nakon ratifikacije (što je uvjet za ulazak u EU) obvezivati da najkasnije do 2012. emisiju tih plinova smanjimo za pet posto u odnosu na 1990. godinu. Smanjivanje emisija stakleničkih plinova posebno će otežati činjenica da ih samo 25 posto nastaje u HEP-ovim elektranama, a 75 posto u ostalim izvorima, od čega čak 40 posto u prometu, rekao je Granić.</p>
<p>Povodom jedanaest godina rada Instituta predstavio je brojne projekte na kojima rade, među ostalim i suradnju s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost na praćenju ispunjavanja obveza iz Kyoto protokola i kontroli efikasnosti provedenih mjera. EIHP surađuje s Hrvatskom energetskom regulatornom agencijom, Inom, HEP-om, Janafom i Plinacroom, a na projektima energetske efikasnosti s Agrokorom, HAC-om, brojnim bolnicama, turističkim i drugim tvrtkama. Primjerice, rekonstrukcijom zgrade koprivničke Elektre EIHP im je za 65 posto smanjio troškove za toplinsku energiju. </p>
<p>Uključeni su i u mnoge međunarodne projekte koje financiraju EU, Svjetska banka i UNDP. No u Hrvatskoj ima više novca za energetske projekte nego kvalitetnih projekata, upozorio je Granić.</p>
<p>Kako pripremaju i nacrte zakona i podzakonskih propisa, Granić je najavio da će se kroz započete izmjene zakona o tržištu plina barem prepoloviti postojeći broj distributera. U sklopu plinifikacije priobalja predviđeno je da se u 30 većih mjesta prvo uvede tekući naftni plin, a nakon dovršenja magistralnih plinovoda i prirodni, rekao je Granić.</p>
<p>Najavio je i da će se u Zagrebu 16. i 17. lipnja održati godišnji sastanak čelnika 22 energetske agencije članice Mreže europskih agencija čiji je član i EIHP.</p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Sedam preporuka Vladi za brži gospodarski rast </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Uvođenje jedinstvene stope poreza od 15 posto, reforma mirovinskog sustava i tržišta rada, brza privatizacija i izlazak države iz gospodarstva, jačanje vladavine prava te poticanje slobodne trgovine i ekonomskih sloboda, preporuke su hrvatskoj Vladi koje je u srijedu objavio Savjetodavni odbor nedavno održanog drugog International Leaders Summita.</p>
<p>Pojašnjavajući sedam preporuka, Nataša Srdoč, predsjednica nevladine organizacije Adriatic Institute, jednog od organizatora skupa na kojem je sudjelovao niz renomiranih stranih ekonomista, posebno je izdvojila poreznu reformu, koja bi morala uključivati takozvani flat tax, odnosno jedinstvenu poreznu stopu od 15 posto na dohodak, dobit te dodanu vrijednost. Takav jednostavniji, pravedniji i efikasniji sustav, kazala je, Hrvatskoj je nužan kako bi se porezna politika stavila u funkciju ekonomskog rasta te kako bi se odgovorilo na regionalnu konkurenciju u privlačenju stranih investicija.</p>
<p>Organizatori skupa kao nužno ističu i ukidanje ograničenja hrvatskim mirovinskim fondovima da najmanje 50 posto svoje imovine ulažu u državne fondove, odnosno da financiraju državu. Umjesto toga, trebalo bi im omogućiti da više ulažu u gospodarstvo, primjerice, kroz uključivanje u privatizaciju. Proces privatizacije, pak, treba dodatno ubrzati i to na način da država u potpunosti izađe iz vlasništva u gospodarstvu te da se kloni modela javno-privatnog partnerstva, jer »on samo predstavlja izbjegavanje privatizacije te otvara vrata korupciji«, kazala je Srdoč. Spomenute reforme trebale bi kao krajnji cilj imati smanjenje udjela državne potrošnje u BDP-u sa sadašnjih 55 posto na, primjerice, 25 posto, koliko bi trebao iznositi želi li se postići stopa gospodarskog rasta od sedam posto.</p>
<p>Srdoč je istaknula i kako su organizatori razočarani što predstavnici hrvatskih vlasti nisu iskoristili priliku da se sastanu sa svjetskim gospodarskim stručnjacima kako bi razmotrili iskustva drugih zemalja u reformama koje su Hrvatskoj nužne. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Benchmarking - učenje od uspješnih</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Benchmarking - proces identificiranja, učenja i primjene najbolje prakse uspješnih - prema svjetskim je istraživanjima treći najčešće korišten menadžerski alat, uz strateško planiranje i izjave o viziji i misiji, istaknuto je u srijedu na koferenciji »Benchmarking - do poslovne izvrsnosti«, održanoj u organizaciji Hrvatske udruge poslodavaca. Radi se o izuzetno učinkovitom sredstvu za podizanje vrijednosti pojedinih tvrtki, ali ga se može primijeniti i za podizanje konkurentnosti ukupnog, nacionalnog gospodarstva i postizanja njegove poslovne izvrsnosti.</p>
<p>Nizozemski veleposlanik u Hrvatskoj Lionel Strenghart Veer istaknuo je kako benchmarking može uvelike pomoći Hrvatskoj da poveća konkurentnost pri ulasku u EU. Dodao je kako je velik broj nizozemskih tvrtki zainteresiran za ulaganja i suradnju s hrvatskim partnerima, ali je upozorio kako pritom nailaze na administrativne prepreke i zabrinuti su zbog stupnja pravne zaštite ulagača.</p>
<p>Konferencija je organizirana u okviru projekta Benchmarking, koji HUP provodi od 2003. u suradnji s Udrugom poslovnih savjetnika i nizozemskom konzultantskom kućom Nehem International, te uz potporu Kraljevine Nizozemske i Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva. [T. T.]</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Potrošačka košarica za svibanj 6104 kuna</p>
<p>Nezavisni hrvatski sindikati predstavili su izračun potrošačke košarice četveročlane obitelji za svibanj koji iznosi 6104,69 kuna, što je za 0,88 posto manje nego u travnju. Prema izračunima sindikata, potrošačka košarica za tročlanu obitelj u svibnju je pak iznosila je 4516,67 kuna. Prosječna neto plaća u Hrvatskoj za mjesec ožujak, isplaćena u travnju, prema Državnom zavodu za statistiku, iznosila je 4390 kuna. Prosječna neto plaća za ožujak tako je pokrila samo 71,91 posto prosječne košarice za četveročlanu obitelj, istaknuli su u NHS-u. Obračun sindikalne košarice napravljen je za četveročlanu obitelj čiji su članovi roditelji i dvoje djece školske dobi. NHS je također izračunao potrošačku košaricu za umirovljenike, koja za kućanstvo s dvoje umirovljenika u Zagrebu iznosi 3555,28 kuna. Prosječna mirovina isplaćena u svibnju za travanj, prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, iznosila je 1829,45 kuna. Tako je pokrivenost ove košarice prosječnom mirovinom 51,46 posto. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Postignut napredak u pregovorima o Energopetrolu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Predstavnici Ministarstva financija i Porezne uprave Federacije BiH te Ine BiH usuglasili su na sastanku u srijedu stavove oko većine preostalih otvorenih pitanja vezanih uz privatizaciju Energopetrola i međusobnih potraživanja iz ranijih godina. Prema informacijama iz dobro upućenih izvora, preostala pitanja se mogu dosta brzo riješiti. O tome će se razgovarati i na sljedećem sastanku predstavnika federativne Vlade i konzorcija Ina-Mol najavljenom za 22. lipnja. Zato se na redovnoj sjednici Vlade Federacije BiH u četvrtak ne očekuju nikakve odluke o Energopetrolu. [Ž. B.]</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Svjetska banka odobrila zajam za razvitak socijalne skrbi</p>
<p>WASHINGTON</p>
<p> - Svjetska banka odobrila je Hrvatskoj zajam od 40 milijuna dolara za projekt razvitka socijalne skrbi. Glavni cilj projekta je ojačati kvalitetu, adekvatno usmjeravanje i upravljanje socijalnom potporom i službama za one kojima su najviše potrebne, a podržava program hrvatske Vlade za smanjenje siromaštva, priopćila je Svjetska banka. Odbor izvršnih direktora Svjetske banke Hrvatskoj je zajam dodijelio na 15 godina, uključujući pet godina počeka.</p>
<p>Projekt bi, među ostalim, trebao ojačati informatički sustav i postojeće ustanove socijalnih službi kako bi se najsiromašnijima poboljšao pristup do socijalne potpore, smanjujući opasnost da oni kojima treba budu isključeni i to tako što će socijalnu potporu učiniti razumljivijom te olakšati postupak predavanja zahtjeva. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="57">
<p>Đapić umjesto Kramarića</p>
<p>Za novoga osječkoga gradonačelnika glasovalo je 13 od 25 vijećnika, i to osam vijećnika s Nezavisne lista Branimira Glavaša, četiri vijećnika HSP-a te jedan vijećnik iz Hrvatske stranke umirovljenika</p>
<p>OSIJEK</p>
<p> - Nakon petnaest godina, dugogodišnji osječki gradonačelnik Zlatko Kramarić »zbačen« je s čelnog mjesta prvog čovjeka slavonske metropole. Naime, na konstituirajućoj sjednici osječkog Gradskog vijeća, održanoj u srijedu, za novog je osječkoga gradonačelnika izabran predsjednik Hrvatske stranke prava i saborski zastupnik Anto Đapić. </p>
<p>Za novoga osječkoga gradonačelnika glasovalo je 13 od 25 vijećnika, i to osam vijećnika s Nezavisne lista Branimira Glavaša, četiri vijećnika HSP-a te jedan vijećnik iz Hrvatske stranke umirovljenika.</p>
<p>Iako su predstavnici LS-a, HNS-a, HSS-a, SDP-a, HDZ-a i HSU-a bili uvjereni da će njihova velika koalicija, koja je trebala brojati 13 vijećnika što je dosta za natpolovičnu većinu, na konstituirajućoj sjednici »posao« odraditi bez imalo problema, već na njezinu samom početku, pri glasovanju za mandatno povjerenstvo, uslijedio je šok.</p>
<p>Jedan od dvojice vijećnika iz HSU-a, sedamdesetjednogodišnji Ivan Bernatović, koji je do izbora predsjednika Gradskog vijeća i vodio sjednicu kao najstariji izabrani vijećnik, na veliko se iznenađenje vijećnika iz »velike koalicije« priklonio Glavašu i Đapiću. Odmah je zatražena desetminutna stanka no Bernatoviću nitko nije mogao prići jer je cijelo vrijeme bio ograđen živim štitom koji su činili ljudi s Glavaševe liste.</p>
<p>Uz Bernatovićevu pomoć, presudni 13. glas dobila je koalicija Glavaševe Nezavisne liste i HSP-a pa je tako, natpolovičnom većinom, za dogradonačelnika izabran Gordan Matković (HSP), za predsjednika Gradskog vijeća Branko Lacković (Nezavisna lista), dok je za potpredsjednika izabran Bernatović.</p>
<p>Zbog sumnje da je Ivan Bernatović svoj glas koaliciji Nezavisne liste Branimira Glavaša i HSP-a na konstituirajućoj sjednici Gradskog vijeća dao »pod sumnjivim okolnostima«, 12 vijećnika oporbe (šest vijećnika iz koalicije LS-SBHS-HNS-Zeleni Hrvatske, tri iz koalicije SDP-HSS, dva iz HDZ-a te jedan iz HSU-a), u srijedu je u poslijepodnevnim satima podnijelo prijavu policiji, Državnom odvjetništvu te Uredu za suzbijanje, korupcije i organiziranog kriminala. To je Vjesniku potvrdio predsjednik Liberalne stranke i sada već bivši osječki dogradonačelnik Zlatko Benašić, dodavši da s pravom sumnjaju »jer je riječ o osobi koja je zajedno s ovih 12 vijećnika stavila potpis na dogovor o zajedničkom sudjelovanju u konstituiranju gradske vlasti«.</p>
<p>»Nevjerojatno je da netko preko noći promijeni svoje mišljenje, svoj stav i pogazi svoj potpis«, kazao je Benašić, dodavši kako zbog toga sumnjaju da se u ovome slučaju radi ili o ucjeni ili o podmićivanju.</p>
<p>Oporba je, inače, razočarana Bernatovićevim potezom a sumnje u to da je prodao svoj glas iskazala je i na sjednici. Oporbenjaci su, naime, upravo njega predložili i za gradonačelnika i za dogradonačelnika, no Bernatović je te kandidature odbio. </p>
<p>Ivan Vrdoljak iz HNS-a, predlažući Bernatovića za gradonačelnika, vijećnicima je rekao: »S obzirom na to da je riječ o iznimno časnom, odgovornom i savjesnom čovjeku, koji je eto sada i financijski neovisan, smatramo da će taj posao besprijekorno odrađivati«. Na taj su način htjeli iskazati ono što misle o njegovoj »nagloj« odluci da se prikloni drugoj strani. Inače, ovakav su rasplet nedavno najavile jedne dnevne novine, napisavši kako je jedan od izabranih vijećnika iz HSU-a za svoj glas dobio 50.000 eura.</p>
<p>Dosadašnji osječki gradonačelnik Zlatko Kramarić s konstituirajuće je sjednice otišao prije njezina završetka, ne čestitavši novom gradonačelniku na izboru.</p>
<p>»Ako je ovo hrvatska politika, onda nam se loše piše«, ocijenio je Zlatko Kramarić u razgovoru s novinarima nakon sjednice te dodao kako postoji »vrijeme uspjeha i vrijeme neuspjeha«, ustvrdivši da su »ovi izbori nekoga jako skupo koštali«. </p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Cvjetko kočila istrage</p>
<p>Prema izravnom naputku Božice Cvjetko, Odvjetništvo je odustalo od kaznenog progona Zlatka Anzulovića Goldyja osumnjičenog za bludničenje nad svojih kćerima </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Božica Cvjetko, zamjenica državnog odvjetnika Mladena Bajića, koja je prema Vjesnikovim izvorima koordinirala zataškavanje »slučaja Brezovica«, ne samo nalažući policiji da obustavi istragu nego i tajeći važniji dio državnoodvjetničkog spisa i od samog Bajića, više je puta u tom kontekstu spominjana u tisku. Vjesnik je pisao o njezinim spornim odlukama, a na pitanje prije dvije godine zašto se u »slučaju Brezovica« prestalo postupati, rekla je da su sve optužbe odbačene i da to nije slučaj. Ubrzo potom javnost je potresao drugi skandal. Izravnim usmenim nalogom Cvjetko, što nam je potvrdio zadarski općinski državni odvjetnik Denis Sokol, Odvjetništvo je u travnju 2004. odustalo od kaznenog progona protiv Zlatka Anzulovića Goldyja, optuženog za bludničenje nad kćerima.</p>
<p>Sumnje na seksualno zlostavljanje u »slučaju Anzulović« potvrdio je nalaz Poliklinike za zaštitu djece grada Zagreba, nakon čega su djeca, s obzirom na to da je majka procijenjena nestabilnom, smještena u Dom za nezbrinutu djecu u Nazorovoj. </p>
<p>Anzulović, dodatno ohrabren nastupom u emisiji »Latinica«, gdje je imao priliku progovoriti o svom problemu, uskoro potom iz Nazorove otima vlastitu djecu, a nekoliko dana kasnije zagrebačka policija ga privodi u pritvor gdje ostaje mjesec dana. Netom po puštanju iz pritvora, Cvjetko, koristeći situaciju kada općinski državni odvjetnik Denis Sokol odlazi na godišnji odmor, telefonski nalaže njegovu zamjeniku da Odvjetništvo odustane od optužbe. </p>
<p>Rezultat: Anzulović i još jedan njegov prijatelj, osumnjičen za isto djelo, oslobađaju se dijela optužbi za pedofiliju i puštaju na slobodu. Temelj za odustajanje Odvjetništva bilo je i sudsko vještačenje Jadranke Zorić, stalne suradnice Božice Cvjetko, koja je u nalazu ustvrdila da seksualnog zlostavljanja nije bilo. Međutim, Odvjetništvo je, prije intervencije Cvjetko, već predložilo, a Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi i platilo kontrolni nalaz koji je trebao presuditi u slučaju. No, bez objašnjenja Odvjetništvo se naglo povlači iz spora i djeca ostaju nezaštićena. To nije jedini takav slučaj.</p>
<p>U rujnu 2004. sisačka policija sumnja na počinjenje teških kaznenih djela u jednoj obitelji. Svi nalazi potvrđuju da su roditelji, s kumovima, seksualno, i to na najgrublje načine, zlostavljali svoju dvojicu sinova. Policija ih privodi, ali ih istražni sudac pušta na slobodu, a Državno odvjetništvo se odlučuje na nevjerojatan potez - unatoč prijedlogu stručnjaka da u slučaju vještači međunarodna stručnjakinja, Cvjetko nalaže Odvjetništvu da za vještaka predlože Jadranku Zorić.</p>
<p>Važno je napomenuti da je potpuno neuobičajeno da vještaka uopće nalaže Odvjetništvo, s obzirom na to da je ono u sporu zapravo samo jedna od strana.</p>
<p>Prema neprovjerenim tvrdnjama Vjesnikova neimenovanog izvora, Zorić vještači roditelje te navodno prvo piše nalaz u kojem odriče seksualno iživljavanje nad malodobnim dječacima, a tek potom, nakon što priču objavljuje jedan tjednik, opet po navodima izvora, suprug Jadranke Zorić, odvjetnik, izjavljuje da će supruga promijeniti nalaz i potvrditi zlostavljanje.</p>
<p>Prije nekoliko tjedana na Općinskom sudu u Zlataru počinje glavna rasprava na temelju tužbe protiv oca osumnjičenog za bludničenje nad petogodišnjim sinom. Otac mu je, prema tvrdnjama petogodišnjaka, pokazivao spolni organ, tjerao ga da ga dira i pritom mahao oružjem. Majka je odmah po saznanju podnijela dvije kaznene prijave, jednu protiv zlostavljača, a drugu protiv centra za socijalnu skrb koji nije želio prijaviti zlostavljanje, iako je dječak psihologinji u centru opisao sve događaje. Cvjetko, odnosno Odvjetništvo koje se bavi maloljetnicima, odmah odbacuje prijavu protiv centra, pa majka ostaje na privatnoj tužbi. Poliklinika i u ovom slučaju, temeljem stručnog nalaza, donosi mišljenje iz kojega je jasno da postoji osnovana sumnja na bludničenje. Međutim, sudac B. P. nalaz multidisciplinarnog tima ne želi uzeti u obzir, nego traži vještačenje - Jadranke Zorić. </p>
<p>Nakon Vjesnikovih napisa o zlostavljanjima djece u splitskom domu Maestral, doznajemo da je kaznenu prijavu za zlostavljanje nad djecom ponovo stopirala Cvjetko. No, Odvjetništvo, ali tek nakon medijskih pritisaka, pokreće kazneni progon protiv ravnateljice tog doma Tatjane Vukman i nekolicine djelatnika.</p>
<p>»Slučaj Brezovica« očito je samo vrh ledenog brijega dugogodišnjeg prikrivanja zločina i intervencijaj.</p>
<p>Branka Valentić</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Vlada će sufinancirati otkup 15 milijuna litara mlijeka</p>
<p>Pravo na korištenje Vladinih subvencija za interventni otkup i preradu mlijeka imat će mljekare koje su u od 1. siječnja do 30. travnja 20005. otkupile veće količine mlijeka negoli u istom razdoblju lani </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Radi sprječavanja poremećaja na tržištu svježega sirovog mlijeka Vlada je na sjednici u srijedu odlučila sufinancirati otkup 15 milijuna litara mlijeka. Po cijeni 1,5 kuna otkupljivat će mlijeko namijenjeno preradi u trajne mliječne proizvode (mlijeko u prahu i maslac), a kunu po litri izdvajat će za otkup mlijeka za preradu u ostale mliječne proizvode. </p>
<p>Vladina odluka »teška« je 21,6 milijuna kuna, što će većim dijelom osigurati Ministarstvo poljoprivrede. Pravo na korištenje Vladinih subvencija za interventni otkup i preradu mlijeka imat će mljekare koje su u od 1. siječnja do 30. travnja 2005. otkupile veće količine mlijeka negoli u istom razdoblju lani.</p>
<p> Najviše novca od države tako će za preradu mlijeka dobiti tri vodeće hrvatske mljekare: Lura Zagreb (6,2 milijuna kuna), Vindija Varaždin (5,4 milijuna kuna) i Meggle Osijek (3,2 milijuna kuna). Premijer Sanader istaknuo je da domaća proizvodnja mlijeka dosad nije mogla osigurati potrebe stanovništva, pa su se zbog toga uvozile znatne količine i mlijeka i mliječnih proizvoda. Stoga je Vlada prihvatila operativni program razvitka govedarske proizvodnje i zahvaljujući njemu povećana je domaća proizvodnja. Izazvalo je to određene poremećaje na tržištu mlijeka, pa je Vlada bila prisiljena intervenirati, to više što su proizvodnja i prerada mlijeka uređene i u Europskoj uniji posebno propisanim proizvodnim kvotama. </p>
<p>Osvrćući se na napise u medijima o lošem punjenju državne blagajne, premijer Sanader pohvalio je na početku sjednice makroekonomsku stabilnost zemlje. Kako je rekao, rast proizvoda i gospodarska aktivnost bilježe uzlet u drugom kvartalu ove godine. Državni prihod u drugom kvartalu ove godine veći je 8,6 posto negoli u prvom, a šef Vlade očekuje nastavak toga trenda. </p>
<p>»Makroekonomska stabilnost Hrvatske danas je neupitna«, poručio je Sanader, istaknuvši tome u prilog i inflaciju smanjenu na 2,8 posto u prvih pet mjeseci ove godine. Premijer i ubuduće očekuje smanjenje inflacije, a zadovoljan je i punjenjem državnog proračuna. Ministar financija Ivan Šuker napomenuo je da se u Hrvatskoj razvija unutarnja financijska kontrola u javnom sektoru, čiju je strategiju razvoja Vlada prihvatila na sjednici u srijedu. Ta će strategija, kako je objasnio Šuker, pridonijeti racionalnijem trošenju javnih sredstava i daljnjoj uštedi. Vlada je prihvatila i izvješće o radu na projektu uvođenja biodizelskoga goriva u Republiku Hrvatsku, a zaključeno je da projekt kasni. Do 2006. morali bismo 2,75 posto goriva (35.750 tona) zamijeniti biodizelom, a zasad nemamo ni demonstracijska postrojenja. Vlada je stoga zadužila Ministarstvo financija da u roku 90 dana pripremi izmjene Zakona o posebnom porezu na naftne derivate. </p>
<p>Miroslava Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Tomčić suspendirao Ibriksa, slijedi prijedlog za isključenje iz HSS-a</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Predsjednik HSS-a Zlatko Tomčić suspendirao je Zvonka Ibriksa, čelnika baranjske organizacije, zato što je, protivno odluci stranke, podržao koaliciju Glavaš-Đapić, koja je u Osječko-baranjskoj županiji preuzela vlast. Doznajemo da će Tomčić idućeg tjedna zahtijevati od Predsjedništva HSS-a da Ibriksa isključi iz članstva, a po svemu sudeći, Ibriks neće biti jedini kojeg će snaći drastična kazna, nakon što se HSS-ovo članstvo podijelilo u poslijeizbornom dogovaranju i trgovanju. Zasad je neizvjesna sudbina člana Predsjedništva HSS-a Željka Peceka, koji je prije četiri dana odstupio s mjesta predsjednika organizacije za Slavoniju. Ostavku je dao revoltiran time što se i HSS uključio u koaliciju protiv Glavaša i Đapića, jer riskira da joj HSP uskrati podršku u Podravskoj i Bilogorskoj županiji. Tomčić nam je u srijedu rekao da će stranački vrh raspravljati i o Pecekovoj ostavci, »ali samo politički«, jer formalno o tome odlučuju slavonski odbor HSS-a i Glavna skupština. Lider HSS-a ujedno je opovrgnuo Ibriksove tvrdnje da je »natjerao« baranjske HSS-ovce da podrže »antiglavaševsku koaliciju«. »Na njihovu sjednicu u Našice nisam otišao svojevoljno nego su me pozvali. Rekao sam da trebaju dobro razmisliti prije nego što odluče hoće li razvrgnuti koaliciju sa SDP-om i prikloniti se Glavašu. Osobno sam zastupao stajalište da nema razloga napustiti savez sa SDP-om, a uvjeren sam i da politička opcija Branimira Glavaša ne može biti HSS-ova opcija«, naglasio je Tomčić, napominjući da je vodstvo baranjskog HSS-a potom tajnim glasovanjem velikom većinom odlučilo ostati vjerno SDP-u. </p>
<p>Ivka Bačić</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Mlinarić i Mate o izbjegavanju incidenata na granici</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Ministar hrvatske policije Marijan Mlinarić i njegov slovenski kolega Dragutin Mate sastali su se na radnom sastanku u slovenskom mjestu Metlika da bi razgovarali o nizu tema bitnih za unaprjeđenje suradnje dvaju ministarstava, kao što su pitanje Savudrijske vale, prolazak turista preko graničnih prijelaza tijekom turističke sezone, te zajednički nadzor uz državnu granicu.</p>
<p>Mlinarić je istaknuo da je sastanak održan nakon »povijesne« zajedničke sjednice dviju vlada na Brijunima kada je potpisana zajednička izjava o izbjegavanju incidenata uz granicu. Radi izbjegavanja incidenata u Savudrijskoj vali potrebno je dogovoriti režim plovidbe i ribarenja, što će se pokušati dogovoriti preko ministarstava vanjskih poslova dvaju država.</p>
<p>Mlinarić je istaknuo i da su za potrebe nadzora zajedničke državne granice sastavljene tzv. mješovite granične patrole koje u svim spornim slučajevima uz samu granicu i na njoj, kada nije sigurno na čijoj je strani problem (ako je na hrvatskoj idu dva hrvatska i jedan slovenski policajac, a ako je na slovenskoj obrnuto), idu upravo te mješovite kontrole, jer u tom slučaju više nije riječ o incidentu, nego o utvrđivanju činjeničnog stanja i istine.</p>
<p>Na sastanku je spomenut i prijedlog da mješovite kontrole idu i na sporne situacije u Savudrijskoj vali, no konačni dogovor o tome još nije postignut. </p>
<p>Razgovaralo se i o bržem prolasku turista preko granica. [M. Bokulić]</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Zabrane radova na cestama u turističkoj sezoni</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Zbog smanjenja prometnih gužvi i povećanja sigurnosti na cestama, inspekcija cestovnog prometa Ministarstva mora turizma prometa i razvitka donijela je rješenje kojim se zabranjuju svi radovi na određenim dijelovima autocesta i državnih cesta za vrijeme turističke sezone od 21. lipnja do 15. rujna ove godine. </p>
<p> Zabrana radova odnosi se na sve važnije državne prometnice i to u dane vikenda (petkom, subotom, nedjeljom) te uoči i na dane blagdana.</p>
<p> Ukoliko se radovi obustavljaju, prometnice za to vrijeme moraju biti propisno obilježene prometnom signalizacijom i osposobljene za nesmetano dvosmjerno odvijanje prometa u punom profilu ceste.Prema objavi ministarstva, zabrana se odnosi na trgovačka društva Hrvatske ceste, Hrvatske autoceste, Autocesta Zagreb - Rijeka, Bina - Istra i Autocesta Zagreb - Macelj.</p>
<p>Njima se dopuštaju tek nužne aktivnosti na redovnom održavanju prometnica koje vode do trajektnih luka i pristaništa, kao i na cestama: A2 i D1 Macelj - Zagreb; A1, D1 Zagreb-Karlovac-Bosiljevo-Mala Kapela-Gornja Ploča-Zadar- Dugopolje- Split; D1 Karlovac-Gračac-Brnaze-Split; A4 Goričan - Ivanja Reka; D3 Rijeka-Pazin-Svet Vinčet; A3 Bregana - Zagreb; A6 Bosiljevo2 - Orehovica - Matulji; A7 Rupa - Matulji; A8 i D303 Kanfanar - Rovinj; A9 Buje - Vodnjan; D6 Glina-Vojnić-Krnjak; D9 GP Metković-Opuzen; D8 Pasjak-Šapjane-Rijeka-Zadar-Split-Dubrovnik; D23 Josipdol-Žuta Lokva-Senj; D25 Korenica-Bunić-Lički Osik-Karlobag; D27 Gračac-Obrovac-Benkovac-Stankovci-D8; D30 Zagreb-Petrinja-Hrv. Kostajnica; D36 A3 (Popovača)-Sisak; D37 Sisak-Petrinja-Glina. [Claudio Kramarić]</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Lista Veloga mista priklonila se HDZ-u</p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Nositelj Liste Veloga mista, Željko Jerkov, izvijestio je u srijedu na konferenciji za novinare da će poduzetnici, koji su na izborima osvojili četiri vijećnička mandata, poduprijeti izbor predsjednika splitskoga HDZ-a Zvonimira Puljića za splitskoga gradonačelnika.</p>
<p>Jerkov je rekao da je HDZ, za razliku od koalicijskog saveza SDP-a, HNS-a, HSU-a i HSS-a, prihvatio njihov prijedlog o nestranačkim kandidatima za četiri mjesta u gradskom Poglavarstvu, istaknuvši da će u ponedjeljak, dan uoči konstituirajuće sjednice Gradskog vijeća, potpisati s HDZ-om protokol o suradnji, za koju je uvjeren da će biti lišena sitnog politikanstva te usmjerena na dobrobit gospodarski i socijalno opustošena Splita.</p>
<p>»Koalicija predvođena SDP-om definitivno je ispala iz igre, jer su od Liste Veloga mista htjeli samo potporu za sastavljanje vlasti. Podržat ćemo Puljića, ne samo stoga što je uvažio naše prijedloge nego i zato što su predizborni programi obiju lista u cijelosti istovjetni.</p>
<p> Osim toga, iskreno vjerujemo da će suradnja s HDZ-om omogućiti realizaciju naših predizbornih obećanja«, istaknuo je Jerkov. Budući da HDZ i poduzetnici zajedno imaju deset vijećničkih mandata i nedostaju im tri glasa koja bi potvrdila Puljića za gradonačelnika, Jerkov je napomenuo da se time ne zamara jer je zadaća HDZ-a da osigura potporu 13 vijećnika, pri čemu im Lista Veloga mista ostavlja punu slobodu izbora. Poduzetnici su predložili četiri nestranačka kandidata za dužnosti u Poglavarstvu te odlučili da resor financija, kao i dva dogradonačelnička mjesta pripadnu HDZ-u, dok će se o imenu šestoga gradskog poglavara naknadno dogovoriti.</p>
<p> Odbili su komentirati tvrdnje da je jedno dogradonačelničko mjesto osigurano za HSU.</p>
<p>Zvonimir Puljić izrazio je zadovoljstvo odlukom Liste Veloga mista. Ne želeći govoriti o tome kako će i od koga osigurati još tri glasa u vijeću, Puljić je rekao da će HDZ dobiti potporu 13 vijećnika. Čelnik splitskoga HSU-a Ante Kriletić nije izravno odgovorio na upit raskidaju li umirovljenici koaliciju sa SDP-om, ali je istaknuo da će potporu njihovih dvaju vijećnika dobiti »ona politička opcija koja bude skrbila za socijalno ugrožene penzionere«.</p>
<p>Predsjednik splitskoga SDP-a Marin Jurjević poručio je da još ništa nije gotovo te da potpora poduzetnika Puljiću ne znači da će on i biti izabran za gradonačelnika.</p>
<p>Dobrila Stella</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2005], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20050616].
|
