NA [2005], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20051114].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 134897 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>14.11.2005</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Sukob pojedinačnih interesa</p>
<p>Problem je u organizaciji u kojoj se sukobljavaju dva tabora, koja stagnira i koja nije napravila nikakav iskorak na posljednjim izborima te takva nema ni šanse to učiniti na sljedećim</p>
<p>S potpredsjednicom SDP-a Milankom Opačić razgovarali smo nakon višesatne sjednice Glavnog odbora na kojem su raspušteni šibenska gradska organizacija SDP-a i rukovodstvo šibensko-kninskog SDP-a na čelu s Ivanom Ninićem, najglasnijim kritičarem politike Ivice Račana zbog udaljavanja SDP-a od ljevice.</p>
<p>•Je li riječ o sukobu starih komunističkih kadrova sa socijaldemokratskom opcijom SDP-a?</p>
<p>- Ne. U šibenskoj organizaciji ne postoji sukob komunista i socijaldemokrata, nego sukob pojedinačnih interesa. Tako podijeljena organizacija, u kojoj postoje razmirice, nije imala snage sama izaći iz tih problema i nije bilo drugog rješenja da se pomogne stranci. Organizacija u kojoj se funkcionira po načelu »mojih i tvojih ljudi«, koja se ne brine za opće dobro, gdje su funkcije važnije od brige za građane, apsolutno nije imalo perspektivu. Samo neodgovorno rukovodstvo bi pred tom činjenicom zatvaralo oči. Riječ je o tome da se u četiri godine, koliko smo bili na vlasti, nismo bavili strankom i da se u tom razdoblju u mnogim sredinama u stranci loše radilo, da se godinama ti problemi nisu rješavali, nego su se gomilali. </p>
<p>•Glavni tajnik stranke Igor Dragovan je na šibenskoj konvenciji, zbog famoznog popisa poželjnih kandidata, rekao da takve pojave treba iskorijeniti. Takvih je slučajeva bilo i prije, ali nitko nije bio kažnjen. Na nacionalnoj konvenciji je, na primjer, kružio popis zagrebačke organizacije. </p>
<p>- Točno je da je na stranačkoj konvenciji bilo kruženja listića s imenima osoba za koje treba glasovati. Razlika je u tome što takvo ponašanje nije bilo u režiji rukovodstva stranke, kao što je to bio slučaj u Šibeniku. Račan je na državnoj izbornoj konvenciji osudio popis kada smo doznali za njega i poslao vrlo jasnu poruku što o tome misli. </p>
<p>•Rekao je »oni koji«, iako su svi znali da je riječ o Milanu Bandiću.</p>
<p>- Da, ali su delegati pokazali što o tome misle i oni koji su to radili nisu prošli.</p>
<p>•Čak i neki Račanu bliski SDP-ovci smatraju da su ti popisi, jer su de facto javni, legitiman oblik lobiranja.</p>
<p>- U Šibeniku nije samo problem popisa, problem je u organizaciji u kojoj se sukobljavaju dva tabora, koja stagnira i koja nije napravila nikakav iskorak na posljednjim izborima i takva nema ni šanse to učiniti na sljedećim. Zato smo je raspustili. Sve drugo su popratne pojave. Jedno je izaći javno i reći zbog čega podupirete nekog kandidata, a drugo je ponašati se po načelu »ja tebi, ti meni«.</p>
<p>•SDP u cijeloj Dalmaciji nije dobro prošao na lokalnim izborima. Znači li to da bi u toj regiji moglo biti još raspuštanja?</p>
<p>- Ne znam, ali i u Dalmaciji i u drugim krajevima ima organizacija u kojima će središnjica, koliko može, pomoći da riješe probleme, a ako to ne uspije, ni u drugim se sredinama nećemo libiti takvih poteza.</p>
<p>•Na primjer u Sinju, gdje će se ponoviti lokalni stranački izbori?</p>
<p>- Da. Izbori se ponavljaju kako bi se sprala sumnja u to da je bilo nepravilnosti.</p>
<p>•Nije li čudno da se u gradu u kojem ste nakon 15 godina osvojili vlast, samo nekoliko mjeseci nakon izbora, u SDP-u ljudi gađaju stolcima?</p>
<p>- Po onome što sam čula od kolega koji su tamo bili, nije bilo gađanja stolcima. To je iskonstruirana priča, kao što je i potencirana priča o podjeli na komuniste i socijaldemokrate. U Sinju su se dogodili samo neki elementi koji nisu u skladu sa Statutom, i to je sve.</p>
<p>•Da u nekim lokalnim organizacijama nije sve u redu znalo se već po rezultatima prošlih parlamentarnih izbora. Zašto se čekalo godinu i pol da se nešto u njima poduzme?</p>
<p>- Znali smo gdje imamo problema, ali smo čekali da prođu lokalni izbori i da se održe lokalne stranačke izborne konvencije, koje su sada u tijeku. Na konvencijama je riješen dio problema, međutim, tamo gdje nije bilo snage unutar same organizacije odgovornost je rukovodstva stranke da pomogne. </p>
<p>•Nije li to ipak prekasno ako i sami procjenjujete da bi izbori mogli biti već sljedećeg proljeća?</p>
<p>- SDP će biti spreman za izbore bez obzira kada se dogode.</p>
<p>•Na temelju čega procjenjujete da bi izbori mogli biti već u proljeće?</p>
<p>- To su kalkulacije, nema čvrstih pokazatelja, ali bi se već i prema ponašanju premijera Sanadera na posljednjem Aktualnom prijepodnevu u Saboru moglo zaključiti da se HDZ sprema relativno brzo na izbore, a proračun za sljedeću godinu donosi se isključivo u predizborne svrhe. Na primjer, na skup u Varaždinskim Toplicama pozvani su svi HDZ-ovi nositelji izvršne vlasti na lokalnoj razini. To znači da će se proračun raditi u interesu HDZ-a, a ne ravnomjernog razvitka Hrvatske.</p>
<p>Sanja Kapetanić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Punjenje kuverti - mamac za lakovjerne</p>
<p>Lukavi prevaranti u oglasima nude »unosan posao«, no traže i barem 200 kuna za priručnik o načinu punjenja kuverti. Čim netko nasjedne i uplati novac - gubi im se svaki trag! </p>
<p>U Plavom oglasniku i na pojedinim internetskim oglasima već dulje vrijeme pojavljuju se lažni oglasi za punjenje kuverti uz poveću tjednu zaradu. Zainteresirani moraju uplatiti 200 kuna, a nakon toga lažnom se poslodavcu gubi svaki trag.</p>
<p>»Tražim osobe za rad kod kuće, zarada viša od 1000 kuna tjedno«, »Tražim osobe za punjenje kuverti, zarada do 5000 kuna, isplata odmah«, samo su neki od desetak lažnih oglasa koji se učestalo pojavljuju samo u Plavom oglasniku. </p>
<p>Osobe koje nasjednu na takve poruke ostat će bez minimalno dvjestotinjak kuna.</p>
<p>Naime, kada se nazove broj iz oglasa, javi se snimljena poruka na telefonskoj sekretarici koja kaže da je za posao potrebno poslati osobne podatke zajedno s 20 kuna u kuverti u određeni poštanski pretinac, te će osoba zainteresirana za posao poštom kući dobiti materijale za posao.</p>
<p>I, zaista, nakon nekoliko dana na kućnu adresu stigne zastrašujuće i lažno pismo u kojem imaginarni poslodavac oduševljeno pozdravlja potencijalnog radnika, hvali mogućnost velike zarade i lakoću posla, ali traži da za započinjanje posla osoba na anonimni žiro-račun uplati 200 kuna.</p>
<p>Jedna Vjesnikova čitateljica pokazala je novinarima pismo od anonimnog poslodavca u kojemu stoji da je 180 kuna potrebno za dobivanje priručnika za rukovanje prilikom punjenja kuverti!</p>
<p> U pismu stoji da je preostalih 20 kuna potrebno za »brzu i prioritetnu uslugu«.</p>
<p>Čitateljica je, nakon početnih 20 kuna, uplatila još 200 kuna na žiro-račun i nakon toga nikakav odgovor od imaginarnog poslodavca nije stigao. </p>
<p>»To je prijevara na koju sam lagano nasjela«, kaže naša sugovornica. O tužbi ne razmišlja jer, kaže, ne zna koga tužiti kad u pismu stoji samo anonimni broj žiro-računa.</p>
<p>Ona nije jedini primjer sličnih prijevara. Lukavi prevaranti u pravilu navlače ljude patetičnim pismom koje započinje s »Dragi prijatelju, vjerujte mi, Vi ćete mi zahvaljivati za ovaj posao«.</p>
<p>Nakon toga naivni ljudi ostaju bez novca, a imaginarni poslodavac može »zaraditi« prosječnu mjesečnu plaću ako samo 20 ljudi nasjedne na njegovu igru.</p>
<p>Prosječna cijena koju lažni poslodavci traže za uplatu je oko 200 kuna, ali ima i onih »ambicioznijih« koji traže uplatu od čak 350 kuna. Stoga savjet: ne nasjedajte na takve i slične oglase za koje prije početka »rada« anonimcima morate plaćati.</p>
<p>Tomislav Tadić</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Tomčićevi suradnici u dva tabora</p>
<p>Tomčićevi protivnici koji podržavaju Josipa Friščićažele promjene, no ne žele o</p>
<p> aktualnom predsjedniku govoriti loše, ali ga smatraju jednim od glavnih krivaca za loše stanje u HSS-u</p>
<p>Skupina viđenijih HSS-ovaca, u kojoj su saborski zastupnici i župani, ovaj će tjedan službeno obznaniti da je njihov izabranik za predsjednika HSS-a Josip Friščić, a ne aktualni čelnik Zlatko Tomčić. S obzirom na to da je riječ o nekolicini dugogodišnjih Tomčićevih suradnika - Željko Pecek, Ante Markov, Božidar Pankretić, Zvonimir Sabati, Damir Bajs... - to će nesumnjivo izazvati potrese u stranci. Odluku da na prosinačkoj izbornoj skupštini stanu iza uspješnog koprivničko-križevačkog župana Friščića obrazlažu potrebom za promjenama. »Stranci trebaju promjene, pozitivno ozračje i timski rad, a to Friščić sigurno može donijeti«, kaže član Predsjedništva Ante Markov dodajući da Friščića podržava i većina županijskih organizacija.</p>
<p>Iako ne želi ništa loše reći o Tomčiću, jer bi to bilo, kaže, krajnje nekorektno s obzirom na to da su godinama surađivali, ipak napominje: »Novo vrijeme traži nove ljude«.</p>
<p>Slično razmišlja i Pankretić, ističući da se »nitko ne treba osjećati povrijeđenim ako se podrškom uspješnim ljudima želi zaustaviti stagnacija koja već deset godina prati HSS«. »Ne bih govorio o Tomčiću. Nije on jedini odgovoran za naš loš rejting. Ima i naše krivnje, ali je on najodgovorniji«, izričit je Pankretić. </p>
<p>Sasvim suprotno razmišlja član Predsjedništva Luka Roić, za kojeg je svrstavanje njegovih kolega iza Friščića »isključivo borba za prevlast u stranci«. Iako kaže da »nije tragedija« to što će HSS-ovci u prosincu moći birati između dva kandidata, uvjeren je da stranci treba kontinuitet. »Apsolutno podržavam Tomčića, jer oni koji mu se suprotstavljaju ne nude ništa bolje i ne daju nikakva jamstva da će HSS-u donijeti boljitak, nego im je samo do borbe za vlast«, tvrdi Roić. </p>
<p>Podjela na »Tomčićeve ljude«, a uz Roića to su još Ljubica Lalić, Josip Vresk, Ivan Kolar, Marinko Filipović, te na one »za Friščića«, vidljiva je i u HSS-ovu klubu zastupnika i u stranačkom Predsjedništvu. Do 17. prosinca, kad će se Tomčić i Friščić boriti za naklonost članstva, oba će tabora uprijeti snage da pokažu kako su promjene, odnosno kontinuitet, ono što HSS-u treba.</p>
<p>Ivka Bačić</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Dozvolu izgubilo 335 vozača </p>
<p>Samo u Zagrebu testirano je ukupno 1097 vozača, a 116 ih je zbog alkoholiziranosti ostalo bez vozačke dozvole </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Tijekom ovogodišnjeg Martinja u zemlji se dogodilo ukupno 166 prometnih nesreća, a što otprilike odgovora brojci nesreća koje su se na ovaj datum dogodile i lani. U tim nesrećama je deset osoba teže, a 36 lakše ozlijeđeno, što također ne odskače od lanjskih brojki. </p>
<p>U prometu je tijekom Martinja smrtno stradala samo jedna osoba, dok su prošle godine poginule tri, zaključni su policijski podaci o stanju u prometu tijekom ovogodišnje svetkovine. </p>
<p>»Protekli vikend, što se tiče prometnih nesreća, ni po kakvim pokazateljima se nije razlikovao od drugih vikenda tijekom godine«, rekao je za Vjesnik glasnogovornik MUP-a Zlatko Mehun, dodavši da je policija riješila slučaj jedine nesreće sa smrtnom posljedicom iz Martinjske noći, kada je u Čakovcu nepoznati vozač pregazio 13-godišnju djevojčicu i zatim pobjegao sa mjesta nesreće. </p>
<p>»Vozač je otkriven i doveden na krim-obradu«, rekao nam je Mehun. </p>
<p>Iz MUP-a također doznajemo da je tijekom Martinjske noći zbog alkohola oduzeto ukupno 335 prometnih dozvola, a najveći »rekorder« po izmjerenoj koncentraciji alkohola u krvi je jedan muškarac s područja Podravine. Njemu je, naime, »dreger« pokazao 3,23 promila. </p>
<p>Prošle godine je, usporedbe radi, 337 osoba zatečeno kako vozi pod utjecajem alkohola, tako da se ni u tome segmentu ovogodišnje Martinje ni po čemu ne ističe. </p>
<p>Ipak u MUP-u napominju da su dan nakon Martinja u prometu smrtno stradale još tri osobe, što zaokružuju crnu brojku na četiri ovoga vikenda.</p>
<p>Što se tiče pokazatelja za Zagreb, tijekom ovogodišnjeg Martinja je testirano 1097 vozača, a 116 ih je zbog alkoholiziranosti izgubilo vozačku dozvolu. Najveća alkoholiziranost je zabilježena kod 55-godišnjaka, kojemu je u Martinjskoj noći na jednoj od glavnih gradskih prometnica izmjereno 2,57 promila alkohola u krvi.</p>
<p>Marin Dešković</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="5">
<p>Umjesto policiji, novac taksiju</p>
<p>MLADEN BOKULIĆ</p>
<p>Iza nas je još jedno (veselo) Martinje. Kako ističu u policiji, mirnije nego prethodnih godina. Također, policija je ustvrdila da je ove godine više vozača konzumiralo alkohol, ali s mjerom, pa time i osjetno manjom količinom alkohola. Od 1098 testiranih vozača, 130 ih je bilo pijano, odnosno svaki deveti, dok ih je prošle godine bilo više od tristo. Najveću je, pak, koncentraciju alkohola imao vozač u Podravini s 3,23 promila, dok su se prijašnjih godina vozači znali počastiti količinama alkohola koje su nerijetko na alkotesterima pokazivali i više od 4,5 promila. No, ono što se nije promijenilo u usporedbi s prijašnjim godinama je činjenica da su najčešće pod utjecajem alkohola zatečeni mladi vozači, u dobi od 18 do 24 godine. Povoljnijoj slici pridonosi podatak da se za ovogodišnjeg Martinja nije dogodila niti jedna prometna nesreća s poginulom osobom. Sve »zasluge« za to ne bi valjalo pripisati odredbi o 0,0 promila, nego i činjenici da se - nabolje - počela mijenjati i vozačka kultura. Upravo zbog te odredbe mnogi su se vozači odlučili Martinje provesti u susjedstvu kako ne bi sjedali za upravljač. No, mnogi su vozači, svjesni da neće odoljeti kapljici više, koristili usluge taksija, barem prema izjavama taksista, koji su zbog toga zadovoljno trljali ruke. Rekli bismo, obostrana korist. Naime, taksisti su punili novčanike, dok ih vozači neće prazniti na kazne za prekršaje. Jer, složit će se svi, vožnja taksijem od stotinjak kuna jeftinija je od drakonskih kazni za prekršaje u prometu. Ako još spomenemo manje ozlijeđenih i poginulih u prometu, ali i manje materijalne štete, svi možemo biti zadovoljni i »bogatiji«.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Nerad - udar na slobodno suđenje</p>
<p>VLADO RAJIĆ</p>
<p>Reforma pravosuđa je, iako sporo, ipak došla do ključne točke: stanja u radu sudskih predsjednika i sudaca. Više od 2500 predstavki građana na rad sudova aktiviralo je odredbu Zakona o sudovima o pravosudnim inspekcijama, koja je ista već desetljećima.</p>
<p>Već u prvoj godini primjene postojeće mogućnosti ispitivanja, od listopada 2004., postavilo se pitanje odrađuju li suci i njihovi predsjednici svoju plaću. I to ne na pitanju kako sude, nego sude li uopće. Jer, onih 1,5 milijuna zaostalih predmeta nisu namrijeli saborski zastupnici, bolnički liječnici ili kopači kanala.</p>
<p>Inspekcije sudske uprave prvo su dodirnule predsjednike sudova. Logično. Oni su »šefovi« sudačkoga poduzeća i moraju nekome odgovarati za stanje u svojim tvrtkama. I pokazalo se, na primjeru zagrebačkog Općinskog suda, što to zadiranje u način rada znači za kvalitetno pravosuđe. Lako je laskati »Palači pravde« da je najveći sud na jugoistoku Europe, ali mnogo teže je bilo potpisati negativan inspekcijski nalaz. Tim više što je predsjednik toga suda otišao na viši sud, a zbog zatečenog stanja se ne može optužiti njegova nasljednika u statusu obnašatelja dužnosti. U tom neredu teško je bilo iščitati neke pomake u pravosudnoj reformi, ma koliko bi sređivanje stanja omogućilo da se onih 1,5 milijuna zaostalih spisa smanji za dvije, tri stotine tisuća spisa. I to smanji pravomoćnim presudama, a ne pukim zastarijevanjem ili otpisom neurednih podnesaka stranaka.</p>
<p>I nekad su pravosudne inspekcije iz Zagreba posjećivale lokalne sudove. I obrušavale se samo na predsjednike sudova, koji su morali inspektorima objašnjavati gdje je novac od sudskih taksi, gdje vrijednosni polog jamčevine za puštanje iz pritvora, a o nestalim spisima jednostavno nije moglo biti govora. Tada se broj spisa u zaostacima mjerio tisućama, a ne milijunima. Treba, na primjer, podsjetiti na aferu s tim sudskim predmetima iz Županijskog suda u Zagrebu, prije nekoliko godina, kad je predsjednik suda morao odgovarati za »poslovanje« službenice referade za izvanproračunske prihode suda.</p>
<p>Nakon godine, u Ministarstvu pravosuđa evidentirano je desetak inspekcijskih rezultata. Malo? Vjerojatno da s obzirom na potrebe. Mnogo, pak, s obzirom na galamu koja je zbog te akcije podignuta. I to u sredinama koje su uporno pravo na nerad izjednačavale sa slobodnim i nezavisnim suđenjem. Makar je upravo nerad najveći udar na slobodno suđenje.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Autorski reality show</p>
<p>VESNA KUSIN</p>
<p>Dok se hrvatski intelektualci povlače po sudovima zbog nepostojećeg verbalnog delikta, kriminalni postupci, što bi svugdje podlijegali sudskom nadleštvu, čini se da se u Velikoj Britaniji u sferi kulture amnestiraju od počinjenih djela, po zastarjelom principu »sredstvo opravdava cilj«. A možda je jedno i drugo tek dio velikog reality showa za zatupljivanje...</p>
<p>U danima kada je hrvatska kultura, zbog dva sudska spora u koja su uključena dva književnika i jedan filozof, svedena na razinu Big brother reality showa, kojim se »kulturološki« pothranjuje cijela nacija, valjda u tendenciji zadovoljavanja ne samo potreba onog famoznog statističkog broja o 40 posto nepismenih joj članova nego i širenja te razine zatupljenosti naroda, a sve po »prokušanim« europskim receptima (tipa »mijenjam ženu«, ali ne i »mijenjam pisca«), što se u nas u svjetskom trendu utrke za novcem (bez obzira je li opran ili čist) olako udomaćuju, iz uzorite nam Europe stiže dodatna »kulturna« senzacija: glasovita Galerija Tate za povrat dviju ukradenih slika engleskoga slikara Williama Turnera dala je mafiji (označenoj kao balkanski kriminalci) oko tri milijuna funti na ime otkupnine za ta opljačkana djela.</p>
<p>Da bi došla do svoje skupocjene imovine, Galerija Tate je ušla u deal s mafijom, za što je dobila suglasnost ne samo vlasti nego i sudstva. Takve su bar informacije podastrte javnosti dokumentarnim filmom BBC-a. Galerija, naravno, tu operaciju pokušava nijekati, ali njezine tvrdnje potkopavaju izjave odvjetnika koji su bili uključeni u ovaj više no delikatan »pothvat« koji se temeljio i na »međudržavnoj« suradnji, s obzirom na to da su Turnerove slike ukradene u Frankfurtu.</p>
<p>Cilj je, dakako, bio nacionalne umjetnine vratiti u Galeriju Tate, ali je poenta tog »uspješnog« povrata u zaobilaženju sudstva. Lopovi su tako postigli svoj cilj: ukrali su umjetnička djela i plasirali ih na tržištu umjetnina, i to »legalno«, uz pristanak vlasnika i suglasnost sudstva, koje se odlučilo ne petljati u »slučaj sa sretnim ishodom«. Time su u paketu dobili i smjernice za daljnje djelovanje. Jer njihov je lopovluk ostao nekažnjen, štoviše honoriran je. U sudstvu određeni presedani postaju referentni za daljnje slične postupke. U ovom slučaju sve se odvilo izvan sudnice što, međutim, suda ne lišava odgovornosti, tim više što je bio suglasan s akcijom. Ali taj slučaj pokazuje da se i po europskim standardima ipak može primijeniti ono da »sredstvo opravdava cilj«.</p>
<p>Nakon svega postavlja se pitanje, ako su odvjetnici mogli pregovarati s pljačkašima i transferirati novac prema njima, kako to da im policije dviju zemalja (Velika Britanija i Njemačka) nisu uspjele ući u trag i obaviti svoj dio posla, nakon kojega bi ih prepustile pravosuđu? Drugo je, pak, logično pitanje, ako je stvarno riječ o »balkanskim kriminalcima ili mafiji«, kakav je i od koga, nakon svega, deal s njima uspostavljen? Jer, putem medija smo svjedoci raznih trgovanja, čak i na europskim sudovima. Naravno da jednako tako treba postaviti i pitanje jesu li svi oni kriminalci što se u »plodotvornim« tranzicijskim vremenima transferiraju preko balkanskoga područja, stvarno toga porijekla?</p>
<p>A Hrvatska, koju se pokušava svrstati u to područje (virtualni zapadni Balkan), ima svoje »kulturološke štiklece«. Za razliku od Velike Britanije u kojoj je kultura »nastojala poštedjeti« sudstvo, u Hrvatskoj se u ionako opterećeno sudstvo nastoje utrpati »intelektualističke« klevete, što su na razini onih 40 posto potpuno neprosvijećenih koji se sude zbog šljive preko plota, a u stanju su nekoga i »zaštihati« zbog prekoračene međe. Sudstvo je u Hrvatskoj instrument kojim se pokušava dokazati djelotvornost pravne države. No, treba li vježbanje sudstva, sa svim europskim predispozicijama, usavršavati dvojbenom »klevetničkom« kritikom? Kleveta je, naime, na repertoaru kulturnjačkih sporova. Unatoč tome što je lani dekriminalizirana. A ipak procesuira se, ma kako da stoji na klimavim nogama. Verbalnog delikta prvo smo se jedva riješili, a onda nam se vratio kao bumerang.</p>
<p>Sad se raspravlja na istoj razini, ne samo na sudu nego i u javnosti, ali s različitim kriterijima. Parametri vrednovanja stranaka u sporu nisu pravno utemeljeni. Barata se dosezima pisaca kao pravosudnim argumentom, iako jedan drugom nisu ostali dužni u raznim kvalifikacijama. Onih 40 posto nepismenih, naravno, ne može pratiti tiskovnu medijsku kampanju u rješavanju toga spora, ali su vjerojatno usmenom predajom (ta tu je i radio i TV) upoznati s vrlim dvobojem što se vodi ne samo na sudu.</p>
<p>Medijski reality show uvlači svakoga. Naravno na toj razini! A k tome sve se zbiva temeljem jedne nepravomoćne presude koja zasigurno, kako je obznanjeno, ide u zastaru (što je još karakteristika hrvatskoga sudstva). To znaju i sudionici spora. Pa, ipak, uživaju u tom tipičnom reality showu, koji na žalost podsjeća na svojedobni u kojem je glavnu ulogu imala jedna estradna pjevačica. Pokazalo se kasnije da joj je to bila izvanredna medijska kampanja za novi CD. Slijede li zaraćenim piscima promocije novih knjiga, to će se tek vidjeti! U svakom slučaju, iskorišteno sredstvo je na razini onih 40 posto neprosvijećenih Hrvata. A u svoju su igru uvukli i one iz većinskog sloja nacije koji su znali nezainteresirano promatrati daleko veće nepravde.</p>
<p>U ovom slučaju nezanemarivu ulogu imaju i različite ideologije, koje također ne mogu biti predmet sudstva. A upravo to je i ključni element spora u koji je uvučen i poznati filozof. Na stranu što mu taj spor isto tako daje novu medijsku auru. O njemu se javno diskutira prije sudske rasprave i tako opet aktualizira pitanje kada je javnim mnijenjem dopušteno a kada nije utjecati na odluku suda? I mogu li uopće postojati takva dvojna mjerila? Uostalom, ako je Ustavom zajamčeno pravo na vlastito mišljenje, pa i izrijek toga suda, čak i kada je kritički, zbog čega visoko prosvijećeni, u vlastite intelektualne duele uvlače sudstvo? Neki od njih nisu sudski gonjeni ni za teže objede, poput one početkom devedesetih da se u Hrvatskoj vodi građanski rat!</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="8">
<p>Stvarna, a ne potencijalna opasnost međunarodnoj sigurnosti</p>
<p>Australska vlada prepoznaje potrebu za inovacijom i fleksibilnosti u prihvaćanju novog načina mišljenja u cilju zaustavljanja širenja oružja za masovno uništenje</p>
<p>ALEKSANDER DOWNER </p>
<p>Širenje oružja za masovno uništenje ozbiljna je prijetnja međunarodnoj i regionalnoj sigurnosti.</p>
<p>Budući da pojedine neodgovorne države i teroristi nastoje osigurati pristup razornom oružju, niti jedna država nije zaštićena od te opasnosti, čak ni one države u čijim regijama nema nuklearnoga, biološkoga ili kemijskog oružja. </p>
<p>Navedeno se ujedno odnosi i na teroriste koji su pokazali da ne prezaju ni od čega u cilju usavršavanja vještine ubijanja. Nedavna strašna bombardiranja na Baliju samo učvršćuju našu odlučnost čuvanja oružja za masovno uništenje izvan njihovog dosega. Nepoduzimanje nikakvih mjera jednostavno nije opcija niti za jedan narod kojemu je stalo do sigurnosti i napretka.</p>
<p>Australija se snažno zauzima za primjenu praktičnih mjera za suzbijanje širenja oružja za masovno uništenje. Studija Oružje za masovno uništenje: Uloga Australije u borbi protiv njegovog širenja navodi opasnosti od širenja oružja za masovno uništenje kao i višedimenzionalnu strategiju Australije u cilju suočavanja s navedenim problemom.</p>
<p>Završetkom hladnog rata, opasnost širenja oružja za masovno uništenje pojavljuje se u izmijenjenom obliku. Dok se rizik od širenja nuklearnog oružja smanjio, mjere sigurnosti protiv širenja oružja za masovno uništenje nisu uspjele održati korak s novom situacijom na polju globalne sigurnosti. Nadalje, proces globalizacije olakšao je dostupnost materijala i tehnologija potrebnih za izradu oružja za masovno uništenje. Početkom ove godine Sjeverna je Koreja potvrdila posjedovanje nuklearnog oružja. Iran je pozvan da razjasni prirodu svog nuklearnog programa. Neke države, ili odmetnuti dijelovi unutar države, izvezli su svoje smrtonosne vještine. Nuklearna mreža Al Qaida Khan je slučaj o kojem se raspravlja. Porast terorizma na globalnoj razini omogućio je i porast širenja oružja za masovno uništenje. Al Qaida ne krije svoje ambicije posjedovanja i korištenja oružja za masovno uništenje. Terorističke skupine u jugoistočnoj Aziji imaju slične ambicije.</p>
<p>Širenje oružja za masovno uništenje je stvarna, a ne potencijalna opasnost. Suočeni s tragičnim rezultatima UN-ovog summita o neširenju oružja za masovno uništenje, Australija ostaje odana jačanju multilaterarnih ugovora. Države koje ignoriraju obaveze neširenja oružja za masovno uništenje međunarodna zajednica mora osuditi. Australija je zauzela vodeće mjesto tražeći od Vijeća sigurnosti UN-a zauzimanje odlučnog stava u tom području, kao i zalaganjem za promicanje oštrijih mjera sigurnosti koje će djelovati kao rano upozorenje na tajne nuklearne aktivnosti. U isto vrijeme, australska vlada prepoznaje potrebu za inovacijom i fleksibilnosti u prihvaćanju novog načina mišljenja u cilju zaustavljanja širenja oružja za masovno uništenje.</p>
<p>Australija je začetnik Proliferation Security Initiative (PSI, inicijative za nadziranje širenja). PSI pokazuje što se sve može postići u sklopu međunarodnog i lokalnih zakona kako bi se onemogućila trgovina oružjem za masovno uništenje, oslanjajući se na podršku više od 60 država.</p>
<p>Dobar primjer pruža uspješno prekidanje krijumčarenja dijelova namijenjenih za libijski program nuklearnog oružja prije nego što je ta država donijela odluku o odbacivanju oružja za masovno uništenje. Australska vlada ustrajna je u zahtjevu da australski izvoz ne služi kao izvor doprinosa programima oružja za masovno uništenje. Također nastavljamo raditi s državama istog mišljenja u cilju usklađivanja kontrole izvoza, posebno kroz predsjedanje Australskom grupom, koja određuje mjerila u prevenciji širenja kemijskoga i biološkog oružja.</p>
<p>Također nastojimo ojačati lokalne mjere kojima sprečavamo osobe koje šire oružje za masovno uništenje i teroriste u pristupu osjetljivim materijalima, kao što su radioaktivni izvori, te smo pojačali naše napore u poticanju zemalja u regiji da učine isto, uključujući i pružanje pomoći u vidu stručnog osposobljavanja. Nadalje, značajan je naš doprinos u navedenom, kroz pristup suradnje, u kojem smo integrirali rastuću ulogu mnogih resora vlade kao što su obrana, obavještajne agencije i zaštita granica.</p>
<p>Australska predanost borbi protiv širenja oružja za masovno uništenje neće ustuknuti pred složenostima prijetnji današnjice. Kroz vladine strategije i mjere širokog spektra, kao i suradnju s državama istog mišljenja, nastavit ćemo ih rješavati na sveobuhvatne, inovativne i primjenjive načine.</p>
<p>Autor je australski ministar vanjskih poslova</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Krug nečasnosti se zatvara</p>
<p>Dok se mi busamo u prsa junačka, »zaostala Bosna« pravosudno napreduje pametnim koracima</p>
<p>JADRANKO ČRNKO</p>
<p>Nakon članka »90 milijardi kuna blokirano u 2,4 milijuna spisa« (Vjesnik, 29. i 30. listopada) i onima kojima do sada nije bilo jasno trebalo bi postati razvidno da »sami sebi zavrćemo vratom«!</p>
<p>Imobiliziranje kapitala većeg od državnog proračuna zbog nerješavanja sudskih postupaka je najgori oblik tezauriranja kapitala, te se Hrvatska, neuspostavljanjem učinkovitog pravosuđa, odriče korištenje ogromnoga kapitala prepuštajući ujedno dio kapitalnih vrijednosti propadanju. </p>
<p>Budući da je Hrvatska ujedno, nekonstruktivno i komplementarno tome, rasprodala banke i prodaje sve što prođu ima (telekom, hoteli i sl.), za Hrvatsku bi se moglo reći da je »tražeći druge – izgubila sebe«.</p>
<p>Realnost jeste da je Zakonom o parničnom postupku iz 2003. u Bosni i Hercegovini ustavljeno održavanje sudske rasprave, u pravilu, na jednom pripremnom i jednom ročištu za glavnu raspravu, a u slučaju odgode da se nastavlja – sutradan. I da to vrlo dobro funkcionira. Simptomatična je činjenica da hrvatska ministrica pravosuđa o tome šuti k'o riba, ali se medijski raspričava o iskustvima Finske u kojoj ne postoje tzv. »veliki ovrhovitelji« radi mnogo malih dužnika i o samo njoj znanoj »dekriminalizaciji klevete« dovodeći u zabludu i obične građane i novinare, pa je tako sudac Vrhovnog suda Ranko Marijan bio primoran novinarki Hloverki Novak Srzić u emisiji HTV-a »Otvoreno« od 8. studenoga 2005. »nježno« napomenuti da kazneno djelo klevete postoji i da kleveta nije dekriminalizirana kako je ona, pozivajući se na ministricu Škare Ožbolt, istaknula. </p>
<p>Apsurdno je da netko (od ministrice nadalje) i pomisli da bi kleveta mogla biti dekriminalizirana, jer bi to značilo da se nečasno djelovanje uspostavlja normalnom pojavom. A ako bi nečasno postalo normalno (što nažalost kod nas često jeste) – tada bi, argumentum a contario, i časno postalo nenormalno (što također postaje sve više slučaj). Sukladno tome, zakonski bi izgrađivali pravila koja štite nečasnosti radi, valjda, stvaranja tzv. pravne države! A inzistirati na zakonskom prihvaćanju i nesankcioniranju nečasnosti ne može biti časno! </p>
<p>No, to ne bi bilo ništa novo, jer i razni »pretvorbeni« zakoni (od pretvorbe poduzeća do »prodaje« stanarskih prava i mirovinskih stupova) nisu bili ništa drugo nego »zakonsko pokrivanje nečasnosti«.</p>
<p>Napokon, omogućavanje ostajanja nesposobnom dijelu sudaca na sudskoj funkciji i indirektno upropaštavanje ogromnih kapitalnih vrijednosti hrvatskih građana i hrvatskog društva prvenstvenom brigom za sudsku statistiku, a ne društvenu stvarnost – nije časno. </p>
<p>A to omogućuju oni koji donose zakone u naše ime – stranački poglavice i njihovi saborski stranački trabanti. I tako se krug nečasnosti u Hrvatskoj zatvara, jer, napokon, zna se – »riba (časno) smrdi od glave«. </p>
<p>Pritom nam »mirisi, zlato i tamjan Europe« neće nimalo pomoći u rastjerivanju ustajaloga hajzjajinsko-balkanskog smrada koji nam je »okupao duše do grla« i koji nas tjera da »glumimo pravnu državu«.</p>
<p>A dok se mi busamo u prsa, junačka, »zaostala Bosna« pravosudno napreduje pametnim koracima. Može izgledati čudno, ali nije li Hrvatska prije 10-15 godina na mnoge »iza željezne zavjese« gledala »s visoka«, a danas im »gleda u leđa«!</p>
<p>No, oni su znali što hoće, a mi još uvijek otkrivamo što drugi žele od nas, pritom vicemaherski razmozgavajući politiku kroz usta naših »velikih političkih sinova« da nećemo u Europu »kao konvoj nego kao regata«!</p>
<p>Napokon, kod Hrvata je, izgleda, važan imidž, a ne kakve stvari stvarno jesu. Gotovo da bismo mogli parafrazirati boljševičku parafilozofsku doskočicu: Ako se činjenice i zamisli »važnih« Hrvata ne slažu – jao činjenicama i »nevažnim« Hrvatima!</p>
<p>A dok je tako otvorena su vrata svima šarlatanima da nam »prodaju maglu«, mijenjaju zakone, sude i upravljaju »po miloj voljici« i globe nas porezima za svoje neznanje i nemoral.</p>
<p>Autor je odvjetnik iz Zagreba</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Što sve Svjetska banka financira u vodoopskrbi </p>
<p>U Vjesniku se često objavljuju razni natječaji koje objavljuju Hrvatske vode (jadranski projekti, kanalizacijski sustavi, zaštita od onečišćenja itd.) za projekte (što je vidljivo iz konkursa) za koje je dio novca posudila Svjetska banka, a ostatak trebaju osigurati državni proračun Republike Hrvatske i Hrvatske vode.</p>
<p>Budući da javnost ima pravo znati o kakvim je to projektima i novcu riječ, zanimalo bi nas koji iznos se kreditira iz Svjetske banke, odnosno koliko u cjelini ti projekti koštaju i je li općenito vodoprivreda na udaru Svjetske banke, koja bi s tog osnova jednog dana zagospodarila našim vodama? To pitanje je važno za našu budućnost te molimo nekoga iz Vlade da našu javnost pravodobno izvijesti o silnim projektima koji se tiču vodoopskrbe.</p>
<p>Franjo HorvatZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Pravo roditelja da bude uz bolesno dijete</p>
<p>Vezivanje djece u hrvatskim bolnicama je standard, a ne iznimka. Dokaz za to je i nedavni prilog u Dnevniku HTV-a u kojem se obrađivala problematika Mo-Pa-Ru cjepiva, a u pozadini je bila slika djeteta vezanog za bolnički krevetić. </p>
<p>Udruga Roditelji u akciji, nezadovoljna stanjem, nizom aktivnosti pokušava promovirati prava djece kao pacijenata. Mislimo da se prava hospitalizirane djece i njihovih roditelja krše svakodnevno, unatoč u zadnje vrijeme relativno pozitivnim zakonskim propisima. Podsjećamo da je zadnjom promjenom (u svibnju ove godine) Pravilnika i pravima, uvjetima i načinima ostvarivanja prava iz osnovnoga zdravstvenog osiguranja, čl. 46, omogućen dnevni boravak jednog roditelja uz hospitalizirano dijete, staro do pet godina. Jednostavnim proglasom ministra zdravstva najednom je roditeljima omogućeno pravo korištenja bolovanja za vrijeme bolničkog liječenja djeteta, koje je do tada uporno osporavao HZZO, a da zakonska regulativa nije promijenjena. Dakle, zakon je i ranije roditeljima omogućavao korištenje bolovanja za vrijeme bolničkog liječenja djeteta, ali se »tumačio« upravo suprotno.</p>
<p>Unatoč takvoj zakonskoj regulativi, redovito dobivamo pritužbe roditelja kojima je onemogućen boravak uz hospitalizirano dijete, uz različite izlike, kao npr. da je riječ o liječenju kronične bolesti (jer Pravilnik govori o pravu na dnevni boravak roditelja u ustanovama za liječenje akutnih bolesti), nedostatku prostora, opravdavaju se obvezom sprečavanja širenja infekcija i sl. Prisutnost roditelja uz hospitalizirano dijete od neizmjerne je važnosti i višestruko korisno za oporavak djeteta, a time i zdravstvenu ustanovu. Stoga tražimo promjenu Zakona o osnovnom zdravstvenom osiguranju kojom bi se jasno definiralo pravo roditelja na bolovanje za vrijeme bolničkog liječenja djeteta, pravo 24-satnog boravka uz hospitalizirano dijete do njegove pete godine te dnevnog boravka do djetetove petnaeste godine.</p>
<p>Udruga RodaZagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="12">
<p>Zagreb opet u prometnom kolapsu </p>
<p>Zbog ugradnje novih skretnica na pružnom raskrižju u Čulincu vlakovi kasnili tridesetak minuta </p>
<p>U istočni dio grada ovoga je vikenda bilo gotovo nemoguće doći. Zbog ugradnje novih skretnica na oba kolosijeka na pružnom raskrižju u Čulincu, promet je naizmjence tekao jednim kolosijekom. I promet na cestama u subotu je bio u novom kolapsu. Zatvoreni su dijelovi Maksimirske ceste i Branimirove ulice, dviju glavnih prometnica koje povezuju središte s istočnim dijelom grada. </p>
<p>Glavni dispečer Franjo Čukelj izvijestio nas je da su prigradski vlakovi zbog radova kasnili deset do dvadeset minuta, a brzi su preusmjereni preko pomoćnog kolosijeka na Ranžirnom kolodvoru i kasnili su u dolasku oko pola sata. Na informacijama Glavnog kolodvora saznali smo da nije bilo pritužbi građana jer se radovi izvode preko vikenda, kada je broj putnika manji. </p>
<p>Tako se i putnik Marijan Čuljak složio s radovima vikendom. »Bolje da rade sada, nego da opet naprave kaos radnim danom«, rekao je. S druge strane, bilo je i mrzovoljnih i nezadovoljnih putnika, koji su nakon pola sata čekanja na vlak bespomoćno slijegali ramenima. </p>
<p>Kristijana Antolić rekla je kako je zbog kašnjenja najpametnije u potpunosti izbjegavati putovanja vlakom. Aleksandra Štrk svakodnevno mnogo putuje te je zaključila da sav javni prijevoz u Zagrebu stalno kasni. »Polusatna čekanja na postajama za mene su uobičajena i normalna pa se više ne uzrujavam«, dodala je.</p>
<p>Od raskrižja Maksimirske ceste sa Sveticama i Bukovačkom automobilski promet bio je zatvoren zbog postavljanja novih tramvajskih skretnica. No, radilo se i na polaganju parovoda za KB Rebro, zbog čega su istovremeno bile zatvorene i Maksimirska i Branimirova, kao i Hondlova, Budakova te Prilesje.</p>
<p>Zbog toga je jedina poveznica s istočnim dijelom Zagreba ostala Čulinečka cesta. No, i ondje je promet stao zbog puknute vodovodne cijevi što je izazvalo poplavu, koju su djelatnici Vodoopskrbe sanirali čak 12 sati. Tako je u subotu promet prema istoku Zagreba bio paraliziran skoro čitav dan. </p>
<p>U nedjelju je promet na cestama bio slabiji pa radovi nisu izazvali gužve. Poučeni iskustvom proteklog dana, vozači su izbjegavali Maksimirsku cestu, a tramvaji su onuda vozili redovito. Branimirovom ulicom promet je tekao sporije, no bez zastoja. Završetak radova planiran je do ranih jutarnjih sati u ponedjeljak, tako da se na početku tjedna ne očekuju gužve veće od uobičajenih.</p>
<p>Anita KončarIgor Weidlich</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Zaraza na balkonu </p>
<p>U Zagrebu je, prema procjenama Zavoda za bolesti peradi, 94 posto golubova zaraženo klamidijom, bakterijom koja kod ljudi izaziva atipičnu upalu pluća </p>
<p>Debeli slojevi golubinjeg izmeta, perja i lešina već dvije i pol godine prekrivaju balkon na drugom katu u ulici Slavenskog 10, a tek snesena jaja i mrtvi golubovi padaju točno na prag lokalne ljekarne. Na balkonu se, tvrde stanari iz ulaza, dnevno okupi i do 50 golubova od kojih su mnogi i bolesni. Neopisivi smrad, kako opisuju susjedi, stalno se osjeti na stubištu, ali im je ipak najgore za vrijeme sparnih i vrućih dana kad smrad postaje još prodorniji. </p>
<p>Stan je u vlasništvu propale građevinske tvrtke Vladimir Gortan a u njemu bez struje, vode i plina živi tridesetdevetogodišnji Krešo Lončar. On ne komunicira sa stanarima, a broj golubova na njegovom balkonu sve je veći, isto kao i hrpa izmeta koja postaje sve opasnija. Radi zaštite zdravlja, pogotovo djece u zgradi, predstavnik stanara Pero Vuković u zadnjih je mjesec i pol dva puta zvao policiju koja je isto tako ostala – pred vratima.</p>
<p>Sve se s balkona ili prozora gdje se golubovi skupljaju, slijeva tik pred ulaz ljekarne u prizemlju. Vlasnice ljekarne, Alena Stanić i Višnja Šašek u lipnju su zato odlučile pomoć potražiti od Sanitarne inspekcije, Zavoda za ornitologiju i Zavoda za javno zdravstvo. </p>
<p>Iz sanitarne inspekcije poručili su stanarima kako čišćenje balkona nije u njihovoj nadležnosti i savjetovali im neka pokrenu tužbu. </p>
<p>Šef Zavoda za bolesti peradi na Veterinarskom fakultetu Hrvoje Mazija smatra da ovaj slučaj ugrožava zdravlje građana jer su golubovi u Zagrebu objektivno bolesni. Prema procjenama Zavoda, 94 posto golubova zaraženo klamidijom, bakterijom koja kod ljudi izaziva atipičnu upalu pluća, a prenosi se udahom ptičje izlučevine u prašini.</p>
<p>Policija za ugrožavanje zdravlja stanara, krivca može kazniti kaznom od 150 dnevnih dohodaka ili zatvorom do godine dana.</p>
<p>Marija Čekada</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Planinari slavili na Sljemenu</p>
<p>Uz pjesmu »Na Sleme...noga već sama beži« dvjestotinjak je planinara u nedjelju ujutro, povodom Dana planinara Zagreba, krenulo Dubravkinim putom prema Planinarskom domu Grafičar.</p>
<p>Nekima od planinara trosatno je pješačenje po maglovitom, svježem i prohladnom jutru dobro došlo, jer su, kako pričaju, dobro zalili martinjsku večer. Na cilju pohoda čekala ih je prava planinarska fešta. Pjesma, besplatan grah, sarma i buncek. A planinari koji su propustili Martinje ili im ga nije bilo dosta, mogli su popiti čašu kuhanog vina ili čokanjčić rakije.</p>
<p>»Slavimo Dan planinara i šezdesetu obljetnicu Planinarskog saveza Zagreba«, kaže tajnik te organizacije i jedan od organizatora nedjeljnog planinarenja, Željko Gobec. Objašnjava da je pohod na Grafičar postao tradicionalan i privlačan za mnoge planinare, kojih u Zagrebu ima oko šest i pola tisuća. Ovogodišnje slavlje organizirano je uz pomoć Saveza gorskih vodiča Hrvatske. Oni paze na sigurnost šetača na oko sto kilometara planinarskih staza koliko ih ima Medvednica.</p>
<p>Grupice planinara dolazile su do Grafičara u valovima. A maglovit sljemenski dan uljepšale su brojne dame, koje redovitim planinarenjem održavaju vitkost i zdravlje. Poglede planinara privlačila je plavokosa sutkinja Općinskog suda u Zagrebu Nika Grospić. »Bilo kiša ili snijeg svakog vikenda planinarim punih petnaest godina. Ne sjećam se kad sam zadnji put ovamo došla žičarom ili automobilom«, kaže sutkinja.</p>
<p>Na ulazu u dom stajao je vedar i vitalan osamdesetpetogodišnjak, proslavljeni atletičar Zdravko Ceraj. »Sudjelovao sam na Olimpijskim igrama u Helsinkiju davne 1952. A planinarim redovito punih sedamdeset godina«, kaže nekadašnji as, koji je osvajao brojne medalje diljem Europe, trčeći ispod zastave Jugoslavije. No da ne bude usamljen među »mladima«, pobrinuo se njegov »samo« deset godina stariji kolega, inače dugogodišnji »Vjesnikov« grafičar, Milan Burek. »Planinarim doslovce sto godina, u penziju sam otišel '73, a od moje generacije u 'Vjesniku' je ostao još samo Božo Novak«, govori veteran među zagrebačkim planinarima. </p>
<p>Tomislav Marinović</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Umjesto apaurina čaj od matičnjaka ili sljeza</p>
<p>Već pet godina Katica Vrabec na tržnici u Branimirovoj prodaje ljekovite biljke od kojih se kuhaju čajevi. Gospođa Vrabec dobiva ljekovite trave iz Like i s Velebita, a ima ih više od trideset vrsta. Kada joj mušterija dođe na štand, gospođa Vrabec, poput prave doktorice, pita koji je zdravstveni problem muči i zatim joj preporučuje neku od svojih ljekovitih biljaka. Sedam kuna, koliko košta paket čaja, nije puno onima koji imaju neke zdravstvene tegobe. </p>
<p>Gospođa Vera redovito kupuje kod gospođe Vrabec i za njene biljke ima samo riječi hvale. »Ja sam njena stalna mušterija, njeni čajevi pomažu mi kad me nešto boli. Tako mi, na primjer, stolisnik pomaže kod bolova u crijevima i u želucu, a gospina trava poboljšava mi cirkulaciju«, rekla je gospođa Vera. </p>
<p> Toni Nuk također je jedna od mušterija Katice Vrabec. »Pomoću čaja od gloga snizio sam tlak. Bolje mi je piti čajeve nego lijekove, a uostalom i sam se razumijem u ljekovito bilje pa skupljam čajeve«, rekao je gospodin Nuk. </p>
<p>Gospođa Vrabec kaže da i ona sama, kad stigne, bere ljekovito bilje, ali više se bavi njegovom prodajom i savjetovanjem mušterija. Srčanim bolesnicima i onima koji imaju visok tlak ona preporučuje čaj od gloga, dok ropas i sikavica, tvrdi, čiste masnu jetru. Za bubrege je pak najbolji čaj od medvedove šape i vrijeska, koji pomaže i pri mršavljenju. </p>
<p>»Borovica, vodopija i cikorija trave su od kojih se pripremaju čajevi koji pomažu šećernim bolesnicima«, kaže gospođa Katica i dodaje da bi ljudi, da bi se smirili, trebali više piti čajeve od sljeza, matičnjaka i pčeline ljubičice a manje razne tablete koje samo štete želucu.</p>
<p>Martina Pauček</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Slavlje u Svetoj Mati Slobode</p>
<p>Crkva Sveta Mati Slobode na Jarunu u nedjelju je bila premala za sve koji su željeli prisustvovati posvećivanju novog oltarnog reljefa, povodom proslave desetogodišnjice početka gradnje te crkve. Misu u svetištu posvećenom poginulim braniteljima predvodio je pomoćni biskup zagrebački Valentin Pozaić. Među okupljenima bili su i akteri kulturnog i političkog života Hrvatske: predsjednica Skupštine Grada Tatjana Holjevac, obitelj Tuđman i predsjednik Matice hrvatske Igor Zidić. »Misa je privukla veliku pažnju vjernika zbog novog reljefa i proslave desetog rođendana crkve«, kaže župnik župe Duha Svetoga Stipe Matijević. Proslava je nastavljena u 18 sati kada je misu posvećenu duhovnoj obnovi predvodio fra Zvjezdan Linić. [T.M.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="17">
<p>Eksplozije u Kini</p>
<p>PEKING</p>
<p> - Niz eksplozija u kemijskoj tvornici na sjeveroistoku Kine prouzročilo je ranjavanje 30 osoba, prenosi Nova Kina, i dovelo do evakuacije više od 10.000 stanovnika iz grada Jilina. Sedam je eksplozija, uzrok kojih još nije poznat, izbilo je u nedjelju u radionici petrokemijske tvornice China National Petroleum Corporation razbivši prozore na zgradama udaljenima 100 do 200 metara. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Siniša Vuco kupuje nogometni klub </p>
<p>ĐAKOVO</p>
<p> - Kontroverzni hrvatski lakonotni pjevač Siniša Vuco kupuje Nogometni klub »Radnik« iz Vrbice, sela nedaleko od Đakova. »Želim biti hrvatski Roman Abramovič«, izjavio je Vuco novinarima najavivši da će u Vrbicu dovesti poznata nogometna imena te da mu je cilj s klubom ući u Treću hrvatsku ligu. Dok zakon ne regulira privatizaciju nogometnih klubova nižeg ranga, bit će dopredsjednik, odnosno sponzor kluba. Da Vuco ima ozbiljne planove, govori i najava koncerta koji će organizirati za svoj budući klub. Prihod je namijenjen nogometašima »Radnika«. [Mile Ljubičić]</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Sajam deva</p>
<p>PUSHKAR</p>
<p> - U Indijskoj državi Rajasthanu, koja svojim većim dijelom teritorija zahvaća pustinju, u nedjelju je održan sajam deva. Sajam se održava u gradu Pushkaru, a tijekom njegova trajanja vlasnike izmijeni oko 25.000 deva. Godišnja je priredba najveći sajam deva na svijetu.</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Pivari nagrađuju nogometaše</p>
<p>PRAG</p>
<p> - Najveća češka pivovara ponudila je160 litara piva, što je godišnja potrošnja po stanovniku, svakom igraču češke nogometne vrste bez obzira na rezultat u ogledu s Norveškom. Igrači će moći pokupiti nagradu nakon utakmice koja se igra 16. studenoga u Pragu. U prvoj utakmici Češka je pobijedila s rezultatom 0-1. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Krijumčar jaja</p>
<p>SIDNEY</p>
<p> - Australac koji se htio ukrcati u avion za Bangkok imao je u gaćama šest jaja ružičastoga kakadua. Optužen je za pokušaj nedopuštena izvoza autohtonih divljih životinja i idući će mu se mjesec u Sidneyu suditi. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="22">
<p>Najveća hrvatska knjižara</p>
<p>Izdavači svake godine zakupe skupe velesajmske kvadrate tek da bi bili prisutni, ali od toga nema ozbiljnijih poslovnih rezultata </p>
<p>Rašireno mišljenje među dobro upućenima u stanje na domaćem knjižnom tržištu da je knjiga danas u prilično nezavidnom položaju, nije našlo uporište na ovogodišnjem, netom završenom Interliberu. Barem ne na prvi pogled. Obilje najraznovrsnijih naslova te rijeke posjetitelja (prvi neslužbeni podatci govore o stotinjak tisuća posjetitelja), slika su koja se ovih dana mogla vidjeti u paviljonima 5 i 6 Zagrebačkoga velesajma i jedno je sigurno: taj je sajam najveća i najpovoljnija knjižara u Hrvatskoj.</p>
<p> Ako to gledamo s aspekta individualnih kupaca, onda je to sasvim u redu; oni dolaze s popisima knjiga koje žele kupiti, pogotovo onih koje su im inače cijenom nedostupne, i kupuju ih po sniženim cijenama.</p>
<p> S druge strane izdavači od Interlibera imaju tek ponešto, a najvažnije, zbog čega svake godine unatoč nezadovoljstvu nanovo zakupljuju skupe velesajmske kvadrate, svede se na to da budu prisutni i da se direktno predstave kupcima. Ponovno onim individualnim kupcima ili eventualno knjižnicama koje na Interliberu znaju od izdavača otkupljivati knjige, iako bi to mogle napraviti i u bilo koje drugo doba godine. Ozbiljnijih poslovnih rezultata uglavnom nema. Kažemo uglavnom jer su se, ipak, predstavnici hrvatske Zajednice nakladnika i knjižara susreli sa slovenskim nakladnicima pa možda od toga i bude nešto, a izgleda da je izvjestan i nastup hrvatskih nakladnika na velikom varšavskom sajmu knjiga. Bilanca nastupa na Interliberu, prema riječima jednog od većih hrvatskih izdavača, izgleda ovako: prva tri dana prodajom knjiga pokrivaju troškove prostora, četvrti dan prodajom otplaćuju troškove radnika na štandu i tiskanih materijala, a peti dan nešto zarade. </p>
<p>Ovaj je put na Interliberu bilo manje novih naslova nego protekle dvije godine i manje pisaca. Šteta je što nisu bolje »iskorišteni« hrvatski književnici koji stvaraju izvan domovine, a doputovali su na Sajam kako bi se predstavili u sklopu nastupa posebnoga gosta ovogodišnjega Interlibera, Hrvatske matice iseljenika.</p>
<p>Sandra-Viktorija AntićBarbara Matejčić</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Površno i prazno</p>
<p>Zbrzanost kraja te karikiranost poetike melodrame potenciraju da je istinska emocija potjerana iz predstave</p>
<p>Žena u najboljim godinama, Mari Hoff (Olivera Baljak), ljubiteljica alkohola i »žderačica muškaraca«, zatvorila je mnoga pogrešna vrata u životu, a držeći čvrsto kvaku u ruci, već je bila spremna tražiti dalje. Ali što? Ostvarenje američkoga sna, konačni susrest s »Gospodinom Pravim«, buđenje iz noćne kapitalističke more u kojoj se mnogo radi, malo stječe, ali se nepoštedno troši duša i tijelo.</p>
<p> I napokon, spas kućne ekonomije javlja se u obliku imitatorskih sposobnosti njezine kćeri Mali Glas (Ivana Starčević), koja bi mogla uz pomoć »dobrog menadžera« Raya Saya (Alen Liverić) i turneja možda postati i hollywoodska diva te njihovu neprispodobivo dosadnu stvarnost pretvoriti u bajku. Majka-Pepeljuga bi našla Princa, a Kćerka-Trnoružica napokon bi se probudila iz svoje autistične letargije i krenula u svijet blještavoga show biznis. No, sudbina je željela drukčije, i životni klišeji doživljavaju u praksi vlastite ispravke...Majka je još dublje poražena, kćerka je, ipak, našla svoj glas.</p>
<p>To je kroki prve ovosezonske premijere Hrvatske drame u riječkome HNK Ivana pl. Zajca, održane u subotu na večer, a riječ je o inscenaciji proslavljenoga i nagrađivanoga predloška američkoga pisca i glumca Jima Cartwrighta, u režiji slovenske redateljice Mateje Koležnik (filmska verzija snimljena je 1998. godine). </p>
<p>Zašto je na početku valjalo ispričati sadržaj. Na prvu loptu da dokažemo kako je to banalna predstava, čiji se tekst (prijevod Daše Drndić) čini tankim, po motivima već viđenim, potrošenim, čak i pregaženim. No, činjenica je da iza kulisa raznih showova i natjecanja koju talente zovu pod svjetla reflektora, u mračnim garderobama sjede ambiciozne majke željne i vlastite promocije. Koliko se one, danas, razlikuju od svojih predšasnica, sada u Rijeci viđenih u retro-varijanti?</p>
<p>Kako bilo, Mari Hoff nije tipično takova žena, jer joj je »imati svoga muškarca« najvažnija stvar, osobito u trenutku kada njena put više nije meka kao nekada, a i zavodljivost joj je ocvala, pa tek počiva na ostatcima ostataka koketerije.</p>
<p> Osim toga, upravo je Mari, koju ju pretjerano karikirano i gotovo stripovski tumačila Baljak, glavni lik čija životna »tragedija«, u prilično površinskoj i jednodimenzionalnoj režiji Koleženik, ima elemente dramske paradigme. Redateljica se, zapravo, potpuno koncentrira na nju, ne prosuđujući mladost i glumačko neiskustvo mlade 21-godišnje Starčević, inače finalistice Coca-Cola Music Showa, te dramsku priču Malog Glasa ostavlja u papirnatoj varijanti. Stoga se čini da bi bilo bolje da smo gledali monodramu o osebujnim problemima sredovječne majke talentiranoga djeteta.</p>
<p>Štošta je u ovoj predstavi napravljeno bez osjećaja za dramsko tkivo. Dokazuje to i dramaturška obrada Magdalene Lupi i izrežiranost prijelaza s iritantnim zatamnjenjima, ponavljanja u stilu bufonerije, nedopustivo mnogo suvišnih gegova te na kraju zastrašujuća sporost.</p>
<p> Redateljica je pogriješila ne samo u hinjenoj tzv. realističkoj stilizaciji, nego i u kompoziciji, pa se i najatraktivniji dijelovi, imitacije glazbenih standarda, redom ikona koje je filmska i diskografska industrija samljela – Shirley Bassey, Billy Holiday, Judy Gardland, Marilyn Monroe – doimaju poput stanka u komadu, kao intermezza za opuštanje (glazbu je birao Coco Mosquito). Tužno, jer je Starčević pokazalo iznimno umijeće. </p>
<p>Zbrzanost kraja i karikiranost poetike melodrame potenciraju konstataciju da je istinska emocija iz »Uspona i pada Malog Glasa« potjerana. </p>
<p>U predstavi je klaunerijsku ulogu, uspješno, ostvario Denis Brižić kao Boo, Biljana Torić (Sadie) bila je nezamjetna u svakome smislu, tek je natruhe uloge »uhvatio« Damir Orlić (Billy), a u ostalim su ulogama nastupili: Luka Peroš, Stanislava Šćulac i Angela Nujić. U scenografskom i dramaturškom smislu ideja igranja na dva plana, jedne modernističke kuće (Matej Filipčić i Andreja Koležnik), ne bi bila promašena da su se složili ostali puzzlovi drame, dok su kostimi Alena Hranitelja bili solidni u poštivanju funkcije komada (zašto je došlo do promjene kostima s plakata Ivane Starčević), a u tom pravcu se kretao i scenski pokret Žaka Valente te svjetlo Andreja Hajdinjaka. </p>
<p>Helena Braut</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Sjećanje na Tina</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Društvo hrvatskih književnika i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti priredili su u subotu u Zagrebu znanstveni kolokvij prigodom pedesete obljetnice smrti Tina Ujevića (1891.-1955.). </p>
<p> Povjesničar književnosti Vinko Brešić istaknuo je u sklopu izlaganja »Ujevićevo autobiografsko JA« da od sedamnaest svezaka Ujevićevih sabranih djela čak su dva tzv. autobiografski spisi. Jasna Pavelić Jureško govorila je o mističnim proplamsajima Tina Ujevića, zanimljivo izlaganje bilo je Jasena Boke, koji je govorio o Tinovim godinama prisilne šutnje od 1945. do 1950., a Božidar Petrač o njegovoj putopisnoj prozi, napomenuvši da je Ujević, uz Matoša i Kamova, jedan od onih hrvatskih pisaca koji su putopisima obogatili hrvatsku književnost.</p>
<p> Krešimir Nemec govorio je o »Ujeviću i novom poglavlju hrvatskoga feljtonističkog diskursa«, ističući da je Ujević u svojim književnim vrhuncima feljton pretvorio u suptilnu igru duha, riznicu znanja, asocijacija, opservacija i refleksija. Akademik Ante Stamać izlagao je o temi »Krleža i Ujević«, a Srećko Lipovčan o Tinu Ujeviću i Matošu. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Predstava za dugi vijek</p>
<p>Dugotrajan pljesak popratio izvedbu u režiji Petra Selema i pod vodstvom Ivana Repušića </p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Prepuno gledalište u Hrvatskome narodnom kazalištu ispratilo je dugotrajnim pljeskom premijeru opere »Evgenij Onjegin« Petra Iljiča Čajkovskoga u režiji Petra Selema ove subote. Zborom i orkestrom ravnao je maestro Ivan Repušić, a premijerna izvedba na sceni okupila je domaću i gostujuću solističku ekipu, od kojih neki imaju uspješne karijere i nastupe na svjetski poznatim pozornicama poput Metropolitana i Scale.</p>
<p> Na materinskom jeziku ulogu Tatjane pjevala je mlada međunarodna operna zvijezda rodom iz Taškenta Natalija Ušakova, uz Alena Ruška u ulozi Evgenija Onjegina, Tomislava Mužeka kao Vladimira Lenskoga, Martinu Tomčić, kojoj je povjerena rola Olge, Ivice Čikeša kao kneza Greina i druge.</p>
<p> Ovu operu skladanu po slavnom Puškinovu spjevu splitska je publika prihvatila kao dobrodošli odmak od prevladavajućeg belkantističkog repertoara, a jednim od boljih Selemovih rješenja ocijenjena je njegova odluka da u scenama društvenih plesova ne budu angažirani profesionalni plesači, nego sami pjevači. Nakon premijere zapitali smo za dojmove neke od gledatelja. [Mira Jurković]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="26">
<p>Ljubičić uvjerljiviji i od Federera </p>
<p>Roger Federer u drugom je dvoboju sa 6-3, 2-6, 6-4 pobijedio Davida Nalbandina, pa je Ljubičić trenutačno na prvom mjestu u skupini zbog manjeg broja izgubljenih setova </p>
<p>ŠANGAJ</p>
<p> – Uvjerljivije otvaranje Ivana Ljubičića na završnom turniru najboljih osam tenisača svijeta nismo mogli zamisliti. Premijerni nastup na Mastersu, u 1. kolu Crvene skupine, Ljubičić je okončao pobjedom protiv Argentinca Guillerma Corije sa 6-2, 6-3. Branitelj naslova Roger Federer u drugom je dvoboju sa 6-3, 2-6, 6-4 pobijedio Davida Nalbandiana pa je Ljubičić trenutačno na prvom mjestu u skupini zbog manjeg broja izgubljenih setova. </p>
<p>»Probio sam led, jako sam zadovoljan. Dobio sam prvi meč na Mastersu, a ima igrača koji su znali biti impresionirani nastupom i izgubiti sve tri utakmice na premijernom nastupu«, komentirao je Ljubičić. </p>
<p>Sve je bilo gotovo za sat i 18 minuta igre. Argentinac nije imao pravo oružje za Ljubičića na brzoj podlozi u Šangaju. Uspio je tek nakratko prekinuti dominaciju najboljega hrvatskog tenisača u drugom setu kad je nadoknadio »break« zaostatka i smanjio na 1-2. No, Ljubičić je odmah uzvratio i ubrzo otišao na 5-1. </p>
<p>»Prvi sam set odigrao stvarno dobro, iako sam spašavao neke 'break' lopte. Malo sam zakomplicirao situaciju u drugom setu, izgubivši servis kod 2-0. Počeo sam igrati defanzivnije«, rekao je Ljubičić. </p>
<p>Ipak, pobjeda ni u jednom trenutku nije dolazila u pitanje. Potvrđuju to i brojke, Ljubičić je upisao šest asova uz 67 posto prvog servisa. Iako je napravio samo jednu neforsiranu pogrešku manje od Corije (21-22), Ljubičić je bio osjetljivo bolji u »winnerima« (25-11). Uz to je realizirao četiri od devet »break« prilika, dok je spasio pet od šest. U pet od osam servis gemova Argentinca imao je barem jednu »break« loptu. </p>
<p>»Coria ne servira baš najbolje. Ovog puta čak to nije bilo tako loše, ali s njegovim drugim servisom radio sam što sam poželio«, rekao je Ljubičić. </p>
<p>Ionako izvrsna atmosfera u šangajskom taboru Ivana Ljubičića dodatno je začinjena prvom pobjedom. Istina, svi se pomalo žale na teren. »Stvarno je super. Drže nas kao kap vode na dlanu. Ovdje sam sa suprugom, rodbinom, nekoliko bliskih prijatelja i stvarno je odlično. Jedino je teren loš. Ne prima rotaciju. Istina, protiv Corije su lopte idealno odskakale«, priznao je Ljubičić. </p>
<p>Nakon Corije u utorak slijedi švicarski genijalac. Federer je u prvom službenom meču nakon mjesec dana opasno »visio«. </p>
<p>»Želio sam igrati s njim prvi meč, tome sam se potajno nadao. Nalbandian je protiv njega imao 3-1 u trećem setu, ali tada se vratio 'izvanzemaljac' Federer. Kreće se normalno, nema traga ozljedi. Dobro je što mogu opušteno odigrati taj meč. Ako slučajno i pobijedim, još ništa nije riješeno, jer je ključan dvoboj s Nalbandianom. Nije loše ni to što sam uvjerljivo pobijedio Coriju, svaki set je važan«, zaključio je Ljubičić. [I. Mi.]</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Neforsirane pogreške </p>
<p>Utakmica nalikovala na teniski dvoboj, kada u sekundi jedan igrač propadne i psihološki i tjelesno, a drugi se uzdigne do top forme</p>
<p>Poraz mlade hrvatske nogometne reprezentacije u srazu protiv srpsko-crnogorskih vršnjaka (1-3) u dokvalifikacijama za EP, koliko god nam teško pao može, biti i poučan i poticajan za uzvrat u srijedu u 14 sati u Velikoj Gorici. Unatoč izvrsnoj igri u prvom poluvremenu, kad su mladi Hrvati sakrili loptu suparniku, nastavak je donio posrnuće koje je teško ukratko objasniti. Zapravo je ova utakmica nalikovala na dobar teniski dvoboj izjednačenih suparnika, kada praktički u sekundu jedan igrač propadne i psihološki i tjelesno, a drugi se uzdigne do top forme, iako je trenutak prije i te kako glavinjao. </p>
<p>Upravo je tako bilo i u beogradskoj utakmici. Pad u igri naše reprezentacije uslijedio je početkom drugog dijela, kad je nakon evidentnog, ali nedosuđenog prekršaja nad Vrdoljakom Vučinić postigao drugi zgoditak od svoja tri, a trenutak kasnije zbog prigovora je isključen Asanović. </p>
<p>Iako je oštar austrijski sudac tek nakon tih događaja počeo sankcionirati iznimno oštru igru domaćina, isključenjima Jankovića i Lazovića te brojnim žutim kartonima, agresivan pristup Srba i Crnogoraca urodio je plodom. Hrvatska se igra raspala, lopta se nije mogla sačuvati, pa je tako primljen još jedan zgoditak, čak i s igračem više. A niti s dva igrača više hrvatska postava nije znala napraviti pritisak, što je doista raritetno. </p>
<p>Pitanje je koliko je na klupi nedostajao Asanović, koji je svoj trenerski debi zaključio isključenjem, zbog neiskustva i svoga silnog temperamenta. Očito je na djelu bila boljka ove generacije koju izbornik te reprezentacije Slaven Bilić zove »bolešću neforsiranih pogrešaka«. Jednom nam je prilikom Bilić tako pojašnjavao koje probleme ima u vođenju ove mlade momčadi. </p>
<p>»Pitao sam ih što u tenisu odlučuje svaki meč«, govorio je Bilić i nastavio: »Igrači su mi odgovarali; prvi servis, drugi servis, asovi, reterni... Ništa od toga, rekao sam. Kad igraju izjednačeni suparnici, odlučuju neforsirane pogreške. Znate ono, kad iz čiste prilike zvizneš loptu u mrežu. To se i nama događa. Pogodak koji postignemo plod je velikog truda i umijeća. A onda primimo gol iz takve gluposti da dugo ne možemo doći sebi.« </p>
<p>Upravo tako, u početnim minutama svakog poluvremena, dok je na terenu sve idealno postavljeno, hrvatska je momčad primala pogotke. Jednom se uspjela vratiti, drugi je puta konačno posrnula. I što sada? Može li se u Velikoj Gorici pripraviti preokret, nadoknaditi beogradski minus, primjerice pobjedom sa 2-0? </p>
<p>»Može«, tvrdi sad već smireniji Aljoša Asanović i nastavlja: »Neće nam biti lako, ali zašto bismo se predali. Igra u prvom poluvremenu poticaj nam je da se to može napraviti.« </p>
<p>Činjenica je da će srpsko-crnogorska momčad nastupiti bez četvorice ponajboljih igrača - Lazovića, Jankovića, Krasića i Vukčevića, koji su diktirali ritam u prvoj utakmici. No, ako i zaigramo dobro, kako će naša nespretna obrana sklona »neforsiranim pogreškama« zaustaviti Mirka Vučinića, elementarnu nepogodu u kaznenom prostoru ne samo Hrvatske, već i cijele talijanske Serie A? </p>
<p>Kako saznajemo, male su, gotovo nikakve šanse da Slaven Bilić u srijedu zasjedne na klupu reprezentacije. I dalje trpi jake bolove, stacioniran je u KBC Rebro i prema svemu će sudeći na klupu opet Asanović, nakon što HNS uplati novčanu kaznu.</p>
<p>Andrija Kačić-Karlin</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Kranjčaru draže »prave« utakmice </p>
<p>Kranjčarovo je uvjerenje da se porazom nije ništa posebno dogodilo. Ni njemu, ni njegovim izabranicima. Izbornik i dalje nepokolebljivo stoji iza svakog od svojih igrača </p>
<p>Premda su na trasiranju puta prema Njemačkoj nogometnom izborniku Zlatku Kranjčaru prijateljske utakmice vrlo važna stvar, nakon neuspješnoga portugalskog izleta kao da bi ih najradije zaobilazio. Uostalom, upravo mu se takva misao i omakla nakon neugodnih 0-2 protiv Portugala, suparnika koji je uspjeh tražio s nešto više ozbiljnosti, pa je Kranjčar svoj drugi poraz otkako je na čelu reprezentacije ponovno doživio u prijateljskoj utakmici. Stoga se i ježi od novih prijateljskih ogleda, najradije bi da su svi »pravi«. </p>
<p>Nakon susreta u kojem su obje strane nastupile bez nekoliko standardnih igrača najbitnije je Kranjčarovo uvjerenje da se rezultatski glatkim porazom nije ništa posebno dogodilo. Ni njemu, ni njegovim izabranicima. Izbornik i dalje nepokolebljivo stoji iza svakog od svojih igrača. Samim se time svrstao i uz svoje često proklamirane izjave, pogotovo u ovih nekoliko portugalskih dana uoči susreta s domaćinom, kako duboko vjeruje u svoju momčad s obzirom na skorašnju smotru u Njemačkoj. </p>
<p>Budući da Kranjčar kaže da mu je utakmica nešto podarila, zanimalo nas je tko je dvojice izbornika više profitirao: </p>
<p>»Mislim da smo podjednako prošli. Ja sam uočio da bez ozlijeđenih Tudora, Olića, Klasnića, Šerića te onih koji su zbog ozljede izašli u nastavku Roberta Kovača i Srne ne mogu držati visoki ritam igre, a portugalski izbornik Scolari može, jer je njegov izbor znatno širi.« </p>
<p>Zanimalo nas je što je Kranjčar rekao igračima nakon utakmice, iako im nije trebao ništa posebno govoriti. I sami su svjesni da je uz »glupe« golove poremećen ritam te oslabljeni duh, a u igru su trebali unijeti više odgovornosti: </p>
<p>»Rekao sam im isto što i vama, a to je da se ništa ne mijenja u mom odnosu prema njima, što znači da izuzetno poštujem njihov rad koji mi daje vjeru u njih, pogotovo zato što neki uopće ne igraju u svojim klubovima, a neki igraju povremeno pa zato njihova igra varira. Na kraju sam im, da ih ohrabrim, rekao da su igrači za prave utakmice te da bi u utakmici za bodove protiv istog tog Portugala, makar bio i kompletan, bila sasvim druga pjesma. Ne bi bilo toliko nadigravanja i povremene ležernosti koja se uvijek plaća. </p>
<p>Za prvi primljeni pogodak iz slobodnog udarca s 35 metara Kranjčar tek djelomice krivi Butinu: </p>
<p>»Najprije je bio nepotrebni prekršaj Tomasa, a možda ni Butina nije najbolje stao, valjda zbog zida. No, valja priznati da je i udarac bio pravi. Drugi je pogodak uslijedio u razdoblju naših pokušaja i umjesto da napravimo taktički prekršaj, Ronaldova polukontra i prisebnost smirenog Paulete sve su riješili. Šteta što Tokić nije odlučnije reagirao«, kazao je Cico i u zaključku dodao:</p>
<p> Portugal je, valja priznati, zasluženo slavio. Ukupno su imali više izravnih udaraca prema suparničkim vratima, ali i konkretnijih akcija, što je posljedica vrlo dobre igre Ronalda, Boa Mortea, Carnavalha te vještih strijelaca Petita i Paulete. Kod Hrvatske je po običaju Pršo bio prvo ime, Balaban je imao peh što mu je efektan udarac završio u vratnici, Srna je bio prenervozan, a Jerko Leko nije iskoristio ukazanu mu priliku igranja od prve minute. </p>
<p>»Nakon 15 dana odmora, osmislit ću kako ući u drugi krug SP-a i s kojim kadrom. Što se ovoga drugoga tiče, lutanja nema, kadar se uostalom već odavno zna.« </p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Rastaljena nogometna bronca iz Japana</p>
<p>Izgleda da su Švicarci još jednom rastalili japansku broncu i zavili u crno četiri milijuna Turaka u Njemačkoj, koji su odavno pripremali ludu dobrodošlicu svojim »herojima«</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Bez prevelikih iznenađenja prošlo je »prvo poluvrijeme« nogometnih dokvalifikacija za Svjetsko prvenstvo u Njemačkoj. U krugu odabranih gotovo se već sada mogu vidjeti Češka ili Španjolska, bliže su nego u subotu ujutro tom cilju Urugvaj i Bahrein, a tek je donekle mimo očekivanja završio dvoboj Švicaraca i Turaka u Bernu. </p>
<p>No, turski se nogomet, može se reći, strmoglavo spustio nakon brončane medalje u Japanu 2002. godine, pa su tako ostali bez portugalskog europskog okupljanja, a nakon 0-2 u Bernu može se postati hrabrim i reći - neće vidjeti ni Njemačku. Prilično se sretno Turska provukla kroz kvalifikacijsku skupinu (iza sebe su ostavili Grčku i Dansku), no izgleda da su Švicarci još jednom, među ostalima, rastalili japansku broncu i time zavili u crno četiri milijuna Turaka u Njemačkoj, koji su odavno pripremali ludu dobrodošlicu svojim »herojima«. </p>
<p>Švicarska je nakon EP-a u Portugalu ojačala svoju reprezentaciju i dokaz toga su odlični rezultati u skupini protiv Francuske i Irske. U Parizu i Dublinu iščupali su 0-0, a to je možda jamstvo kako će na još paklenijem, istanbulskom gostovanju proći neokrznuti. Posljednjih godinu i pol dana Češka je funkcionirala bez Pavela Nedveda. Bolje reći, pokušavala funkcionirati. A koliko »plavokosi anđeo« znači Češkoj pokazala je utakmica u Oslu. Držao je kompletni vezni red domaćina za gušu i stigao napraviti sve konkretno što je Češka napravila. Konkretni u pogocima bili su Španjolci, no imali su popločan put prema uvjerljivoj pobjedi (5-1) tek kad su Slovaci u jednoj minuti neinteligentno prosuli sve dobro. Napravili su jedanaesterac i nakon prigovora ostali bez jednog igrača. </p>
<p>Najneizvjesnije će biti u uzvratu Australije i Urugvaja, jer je utakmica u Montevideu završila rezultatom 1-0 za Urugvajce. No, izbornik Australaca Guus Hiddink je obećao: </p>
<p>»Nitko nas neće zaustaviti na putu prema Svjetskom prvenstvu. Premda su već pokušali, jedini je pogodak u ovoj utakmici neregularan.« </p>
<p>Inače, Australija je odigrala vrlo dobru utakmicu u Urugvaju, a Mark Viduka je dva puta imao priliku osigurati pogodak možda i vrijedan SP-a. Do gostujućeg pogotka došao je Bahrein kod Trinidada i Tobaga. Njihov izbornik, Hrvat Luka Peruzović, tako može sa zadovoljstvom pripremati taktiku za uzvrat. I sasvim je blizu da bude treći hrvatski trener na SP-u, uz Kranjčara i Ivankovića, jer su rijetki prolazili bahreinsko grotlo. </p>
<p> •Rezultati, prve utakmice: Norveška – Češka 0-1, Švicarska – Turska 2-0, Španjolska – Slovačka 5-1, Urugvaj – Australija 1-0, Trinidad i Tobago – Bahrein 1-1. [S. K.]</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Pogreške krojile redoslijed </p>
<p>Idoru Hegel je posebno stajala pogreška kod doskoka u nevezanom i nepribranom nastupu u obaveznom sastavu, ali je i u mnogo boljem slobodnom sastavu griješila pri skokovima, što ju je za dlaku udaljilo od trećeg mjesta </p>
<p>Ovogodišnja Zlatna pirueta završila je posve drugačije od svih očekivanja i nada. Ilja Klimkin, svjetski i juniorski prvak 1990. i treći svjetski klizač 2004. godine, nije ispunio očekivanja, osvojivši treće mjesto. Idora Hegel četvrtim mjestom nije ispunila nade da će obraniti lanjski naslov prvakinje. Kod klizača nije pobijedio ni Japanac ni Amerikanac nego posve iznenada, ali zasluženo, Slovenac Gregor Urbas. Kod sportskih parova prvi nisu Rusi Ana Ušakova i Sergej Zujev nego Kanađani Duhamel-Arnold. Jedino je kod klizačica pobijedila finska Ruskinja Alisa Drei, s kojom se i računalo u borbi za pobjedu. Isto vrijedi i za ukrajinske plesače Beknazarova-Zajev. </p>
<p>Sve je to odlučeno po novom sustavu bodovanja koji automatski kažnjava više pogreške nego što je to bilo u starom sustavu. Ovog su puta u tome posebno odlučivali skokovi. Idoru Hegel je posebno stajala pogreška kod doskoka u nevezanom i nepribranom nastupu u obaveznom sastavu, ali je i u mnogo boljem slobodnom sastavu griješila pri skokovima, što ju je za dlaku udaljilo od trećeg mjesta. Ostale hrvatske klizačice su se borile za nastup na Europskom prvenstvu u Lyonu, na koje će uz Idoru Hegel ići Željka Krizmanić. Ona je nakon odličnog 12. mjesta u obaveznom programu, u slobodnom nastupila bojažljivo i s puno pogrešaka, pa je na kraju zauzela 17. mjesto. </p>
<p>Kod klizača Klimkin je, naprotiv, bio vrlo točan u obaveznom sastavu, ali mu u slobodnom sastavu nakon briljantnoga trostrukog axela i trostrukog tulupa, začudo, više nije uspijevali trostruki skokovi. To je uspjelo vrlo pribranom 2-godišnjem Jeseničaninu Gregoru Urbasu. To je bio primjer kako se koncentrirano može i mora nastupiti. Isto vrijedi i za Alisu Drei, koja je takvim nastupom nadoknadila uobičajeni manjak izazvan prvim startnim brojem u obaveznim sastavima, što se ne može ispraviti ni novim sustavom bodovanja.</p>
<p>•Konačni poredak </p>
<p>Klizačice: 1. Alisa Drei (Fin) 131.77, 2. Meagan Duhamel (Kan) 125.85, 3. Silvia Fontana (Ita) 117.03, 4. Idora Hegel (Hrv) 115.81, 5. Teodora Postić (Slo) 114.34, 6. Valentina Marchei (Ita) 111.76... </p>
<p>Klizači: 1. Gregor Urbas (Slo) 175.22, 2. Marc-Andrei Craig (Kan) 173.15, 3. Ilja Klimkin (Rus) 170.33, 4. Viktor Pfeifer (Aut) 157.55, 5. Derick Delmore (SAD) 157.38, 6. Karel Zelenka (Ita) 156.51... </p>
<p>Žarko Susić</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Žene bolje od muškaraca </p>
<p>U Fibinu Eurokupu, u kojem igraju i četiri hrvatska kluba, naše su košarkašice u vrhu liste strijelaca</p>
<p>Prošli je tjedan bio »crn« za naše košarkaše u Europi, euroligaška srijeda posebno. Tad se od šest hrvatskih igrača koji su nastupili tu večer samo Slaven Rimac upisao u strijelce (devet poena) grčkog AEK-a, koji je pak na gostovanju kod Repešina Climamija poražen sa čak 33 koša razlike. Svi su ostali, Marko Tomas, Roko Leni Ukić, Dalibor Bagarić, Drago Pašalić, Ivan Grgat i Ivan Tomas bili bez učinka ili nisu niti ulazili u igru. </p>
<p>Nešto je bolju sliku donio četvrtak, tada su Nikša Prkačin i Marko Popović »slomili« Barcelonu, Nikola Vujčić je zaustavljen, kao i njegov Maccabi u Ateni kod Olympiacosa, u kojem je Andrija Žižić imao skroman učinak. Joško Poljak imao je solidan učinak u porazu Olimpije. Još smo nedavno pisali o 15 hrvatskih košarkaša u Euroligi, natjecanje pokazuje da je uloga većine njih u momčadima minorna. </p>
<p>Pritom vrlo nezapaženo prolaze hrvatske košarkašice, koje su, za razliku od svojih muških kolega, uspješnije u europskim natjecanjima. </p>
<p>U Ligi prvakinja igra pet naših košarkašica, Emilija Podrug u Mondevilleu ima prosjek 13,7 poena i 7 skokova po utakmici, Vedrana Grgin (13, 6.3) i Sonja Kireta (11, 5) su u Valenciennesu, Amra Đapo u Pečuhu (10.3, 3.3), a Sena Pavetić (197 cm, 19 godina) stječe iskustvo u Bourgesu. Liga prvakinja je ekvivalent muškoj Euroligi, čak je i jača, jer ne pati od odlaska najboljih u NBA. WNBA se igra u ljetnim mjesecima, tako da su iz američke profesionalne lige u najelitnijem europskom natjecanju čak 33 košarkašice.</p>
<p>Po europskim ligama još ih je osam (Korana Zanze, Koraljka Hlede, Petra Štampalija, Marijana Raguž, Ana Lelas, Kristina Lelas, Marina Mazić, Božena Erceg) i sve osim Raguž (6 poena, 3 skoka) imaju učinak veći od deset poena po utakmici. Prednjače Zanze u turskom Fenerbahčeu (17.3 poena, 7.3 skoka) i Štampalija u francuskom Scabu (15.8, 6.3). U Fibinu Eurokupu, u kojem igraju i četiri hrvatska kluba, naše su košarkašice u vrhu liste strijelaca, Sandra Popović (Šibenik) druga je s prosjekom 21.5 poena po utakmici, Mirjana Tabak iz Gospića treća (21.3), Jelena Ivezić iz Croatije šesta (20.3)... </p>
<p>Iza brojki ostaje veliki nesrazmjer između učinka hrvatskih košarkašica u Europi i njihove želje za igranjem za reprezentaciju, koje opet nije bilo na EP-u. Krivica je na obje strane, jer se u HKS-u rijetki bave problematikom ženske košarke. Pogotovo u danima lobiranja za pozivnicu i preslagivanja snaga uoči okršaja s »generacijom '92«.</p>
<p>Iva Perdec Augustić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="32">
<p>Pohod na centar Pariza </p>
<p>Među pobunjenicima iz predgrađa šire se SMS poruke s pozivima da se »zauzme« i centar Pariza</p>
<p>PARIZ (Od Vjesnikova izvjestitelja)</p>
<p> - Ni nakon sedamnaest dana uličnih nemira u Francuskoj, stanje se ne smiruje, a cilj je prosvjednika doći do središta francuskih gradova. U noći na nedjelju, koja je zbog praznika prisjećanja na primirje u Prvom svjetskom ratu trebala proći mirno, nastavljeno je paljenje automobila u francuskim gradovima. Zapaljeno ih je 315, a 161 osoba je uhićena. </p>
<p>Najteže je bilo u Lyonu, a u nekim gradovima policija je i suzavcem rastjerala prosvjednike. U Lyonu su se prosvjednici okupljali u središtu grada. Ranjena su i dvojica policajaca, što još više otežava situaciju, jer raste nezadovoljstvo među Francuzima zbog činjenice da su sve češće žrtve policajci.</p>
<p>U mjestu Carprentas bilo je posebno dramatično, jer su prosvjednici zapaljene automobile gurali prema domu za stare i školi, nastojeći zapaliti zgrade, što je policija u posljednji trenutak spriječila. Šteta se već sada procjenjuje na 200 milijuna eura. </p>
<p>Pariz je doslovno zatvoreni grad, barikade su posvuda, a kordoni policije stoje na svim važnijim mjestima u gradu. Prošle noći glavni francuski grad osiguravalo je 3000 naoružanih policajaca. U cijeloj Francuskoj zasad je »u prvim redovima« angažirano 12.000 policajaca. S druge strane, gomile mladih iz predgrađa, usprkos policijskom satu, čekaju noć i nastavljaju s iskazivanjem nezadovoljstva koje obično završava sukobima s policijom i paljenjem automobila.</p>
<p>Pobuna u predgrađu Pariza koordinira se putem interneta i SMS-a. U subotu navečer i nedjelju ujutro mladi iz predgrađa razmjenjivali su poruke u kojima je pisalo da nastave s pobunom usprkos apelima da preko vikenda bude mir, zbog praznika, a sve ukazuje da će se divljanja u predgrađima velikih francuskih gradova nastaviti i dalje. I lokalne radijske postaje koje emitiraju iz predgrađa često prenose, direktno ili šifrirano, poruke prosvjednicima. Na ulicama su doseljenici iz Afrike i muslimani, a u Francuskoj ih živi pet milijuna, najviše u zapadnoj Europi. Svi se oni žale na rasnu netrpeljivost i nemogućnost da dođu do posla, a na ulicama je najviše posve mladih ljudi, djece emigranata koji su legalno ili ilegalno ušli u Francusku.</p>
<p>Reporter Vjesnika se u subotu navečer teškom mukom probio do pariškog predgrađa Aulnay-sous-Bois na sjeveru Pariza, ali nikako nije bilo moguće vidjeti i epicentar pobune. Policajaca je već na izlazu iz metroa toliko da nema nikakve mogućnosti proći barikade. Noću se čuje praskanje petardi, poneka zapovijed policijskih časnika odzvanja ulicama. </p>
<p>Oko ponoći, kad smo promatrali što će se dogoditi u noći za koju je najavljeno »primirje« a strogo je bilo zabranjeno svako okupljanje, nije bilo paljenja automobila, bar ne u tim ulicama. No, ujutro, na francuskim vijestima već se moglo čuti da je i u tom dijelu Pariza duboko u noći zapaljeno nekoliko automobila. </p>
<p>Sve i dalje kipti, ministar unutarnjih poslova Nicolas Sarkozy opet je uzburkao duhove izjavama kako će se »obračunati sa smećem iz predgrađa«, a sve se više čuje da pada povjerenje francuskih građana u sadašnju vlast koju optužuju da nije sposobna slomiti otpor iz predgrađa. S druge strane, prosvjednici ne posustaju i tvrde da nemaju prave sugovornike među najvišim francuskim političarima. </p>
<p>Pariške vlasti sljedećih će dana blokirati glavne, velike trgove u gradu u strahu od novih okupljanja koja su sve bliže mjestima gdje su turisti kojih je također manje nego što je uobičajeno za ovo doba godine, iako ih još uvijek ima mnogo. U Francuskoj se sve više govori o negativnim gospodarskim efektima sadašnjih prosvjeda, a ako se nastave, štete će biti tako velike da bi mogle dovesti i do krize. Ako to opet pokrene novi val otpuštanja, nitko ne može prognozirati daljnji scenarij.</p>
<p>U nedjelju ujutro je u Parizu bilo nevjerojatno brojno osiguranje na Elizejskim poljanama; autobusi puni policijajaca u pripravnost, a sve važne državne institucije su osiguravali policajci u šljemovima. Do Rue des Saussaiers, gdje je Ministarstvo unutarnjih poslova, moglo se doći, ali uz stalno motrenje policajaca. Na sve strane zeleno-sive barikade. Izvršene su nove mobilizacije u policiji, a najave su da će se ići i dalje ako bude potrebno.</p>
<p>Policijski zapovjednik Michel Gaudin je najavio da će biti dodatno osigurane i sve postaje metroa, a u nedjelju smo vidjeli detaljne pretrage i kontrolu dokumenata obojenih mladića koji su se vozili podzemnom željeznicom. Ipak, daleko strože su kontrole lokalnih linija, u što smo se uvjerili u noći na nedjelju kada je ulazak u takav vlak bio prava procedura, neugodna i putnicima i policiji. </p>
<p>Francuska je u strahu od restrikcija sloboda svojih građana, ali i neizvjesnosti u što će se pretvoriti ulični prosvjedi započeti u predgrađima. Dva protekla tjedna pokazala su da nema pravog recepta kako gnjevne mlade ljude zadržati noću u kućama. S druge strane, raste i nezadovoljstvo Francuza prema doseljenicima koje se optužuju da su nezahvalni upravo u Francuskoj koja ih je podržala toliko puta do sada.</p>
<p>Jurica Körbler</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Al Qaida prijeti britanskoj kraljici </p>
<p>LONDON (Od Vjesnikove dopisnice) </p>
<p> - Islamska teroristička organizacija Al Qaida izrekla je prijetnju britanskoj kraljici, nazvavši je »jednim od najgorih neprijatelja islama«, piše u nedjelju Sunday Times. Britanska služba sigurnosti MI5 o tome je odmah obavijestila Elizabetu II. i ljude iz njenog osiguranja. </p>
<p> Britanske tajne službe domogle su se snimke, na kojoj zamjenik Osame bin Ladena, Ayman al Zawahiri, proglašava britansku kraljicu neprijateljem muslimana. U svojoj poruci mržnje, opominje vođe islamske zajednice u Britaniji da ne surađuju s vlastima. Oni koji slijede kraljicu tvrde zapravo: »Mi smo britanski građani, podložni britanskim križarskim zakonima i ponosni smo na svoju podložnosti Elizabeti, poglavarici Anglikanske crkve«, kaže Al Zawahiri.[J. Z. N.]</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Dayton odlazi u povijest</p>
<p>SARAJEVO (Od Vjesnikova dopisnika) </p>
<p> - Daytonski mirovni sporazum, preciznije njegov dio kojim je definiran Ustav Bosne i Hercegovine onakav kakav je sad i definitivno odlazi u povijest. </p>
<p>No, taj će sporazum, kojim je prije 10. godina zaustavljen rat u BiH ipak biti temelj novog ustroja ove zemlje koji bi trebao osigurati da BiH prijeđe iz daytonske u »bruxellesku fazu«, odnosno fazu europskih integracija.</p>
<p>A upravo u Bruxellesu, lideri osam najjačih stranaka u BiH započeli su tijekom vikenda pregovore o nadogradnji Ustava, na temelju prijedloga koji je sačinio američki Institut za mir. </p>
<p>Američki državni podtajnik Nicholas Burns na kraju je svoje balkanske turneje u listopadu rekao kako je vrijeme da BiH dobije jednog predsjednika, jednog premijera s jakim ovlastima i učinkovit parlament. </p>
<p>Čelnici EU također su jasno poručili da državno ustrojstvo u BiH mora postati funkcionalnije i djelotvornije da bi zemlja mogla napredovati prema uključivanju u EU. Razgovori bosanskohercegovačkih lidera mogli bi biti nastavljeni i idućih dana, a njihova finalizacija trebala bi biti u Washingtonu, gdje se uz 10. obljetnicu Daytona očekuje i definitivna potvrda spremnosti na duboke promjene sadašnjeg Ustava. Iako postoje špekulacije da su lideri BiH praktično već sve dogovorili s Amerikancima, ipak, barem po onome što političari iz BiH govore javno, suglasja o načinu kako izvesti ustavne promjene još nije postignuto.</p>
<p>»Koplja se lome« oko tzv. druge razine vlasti, odnosno hoće li između lokalne samouprave i središnje vlasti postojati dva entiteta, kao što je sada slučaj, ili će se BiH preustrojiti u nekoliko regija.</p>
<p>Opstanak entiteta objektivno u najlošiju poziciju dovodi Hrvate kojima prijeti mogućnost da i u RS i u Federaciji BiH (p)ostanu građani drugoga reda. Na tu opasnost upozoravaju hrvatski sudionici pregovora. </p>
<p>Vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić izjavio da po američkom prijedlogu ustroja BiH, »Hrvati više ne postoje«.</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Talabani najavio britansko povlačenje 2006. </p>
<p>ANKARA (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Irački pobunjenici doživjeli težak udarac smrću bivšeg drugog čovjeka Saddamove hijerarhije vlasti - Izzeta Ibrahima al Dourija (63). Riječ je o bjeguncu, šestom s američke tjeralice od 55 imena dužnosnika poraženog bagdadskog režima čija je glava bila ucijenjena na 10 milijuna dolara. </p>
<p>Al Douri, koji je najvjerojatnije umro od leukemije, bio je na čelu pokreta otpora i zabranjene Baas stranke. On se je prije odlaska u ilegalu zakleo da će se boriti protiv Amerikanaca do kraja života. Tko će popuniti prazninu nastalu iza Al Dourija, nije poznato. Sigurno je međutim da će se njegova smrt itekako odraziti na irački, poglavito sunitski pokret otpora. </p>
<p>U međuvremenu, privremeni predsjednik Iraka Jalal Talabani (Kurd) najavio je mogućnost odlaska oko 9000 britanskih vojnika iz zemlje do kraja 2006. Drži kako će iračke snage nakon tog perioda biti spremne preuzeti njihove sigurnosne obveze. S takvom procjenom se u jednom intervjuu složio i glavni zapovjednik britanskih snaga general Mike Jackson. </p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="36">
<p>Severina još ne čeka svog čovika</p>
<p>Splitska pjevačica, koja će u četvrtak premijerno izvesti monodramu u kazalištu Kerempuh, posebno se raduje ulozi barunice Castelli u Krležinim »Glembajevima«</p>
<p>Severina će u četvrtak, 17. studenoga, na daskama zagrebačkog kazališta Kerempuha zaigrati Mare Tončinu u monodrami beogradskog redatelja Jagoša Markovića »Čekajući svog čovika«. Bit će to treća glumačka uloga poznate pjevačice: prvu je ostvarila prije dvije godine igrajući Karolinu Riječku u istoimenoj predstavi u riječkom HNK Ivana pl. Zajca, a drugu u travnju ove godine, kada je u bosanskohercegovačkom glavnom gradu utjelovila lik studentice Olje u filmu »Duhovi Sarajeva«, koji još nije doživio premijeru. »Nadam se da će film uskoro biti dovršen i da ćemo ga vidjeti do kraja godine«, govori Severina, koja će ovaj tjedan u Markovićevoj monodrami zaigrati šankericu kojoj ne znamo prezime nego je svi poznaju samo po imenu »njezina čovika«. </p>
<p>»Zapravo sam željela napraviti cabaret, koji sam čak bila i najavila za lipanj ove godine, ali ga nikako nisam stigla postaviti. To je trebala biti – i bit će jednoga dana – sasvim drukčija forma, šoumenska predstava s mnogo songova i s koreografijom. Ova je monodrama nešto sasvim drukčije«, ispričala nam je Severina koja se oduševila pročitavši tekst Dubravke Knežević koji joj je poslao Marković. Beogradskog je redatelja splitska pjevačica upoznala u Rijeci dok je pripremala mjuzikl »Karolina Riječka«. Prošlog joj se ljeta javio i predložio suradnju. »Bila sam, moram priznati, malo suzdržana, jer sam shvatila da sam u predstavi praktički sama, ali mi je s druge strane baš to i bio izazov«. </p>
<p>Predstavu koja traje oko sat vremena i tijekom koje je s njom na pozornici njezin bend, Severina je posvetila svojoj majci Ani, koja je 35 godina radila kao šankerica u splitskom »Zdravljaku«. Zahvaljujući maminu poslu i Seve se koji put znala naći za šankom, pa joj ulogu, iako je naturščik, nije bilo teško spremiti. Mare Tončina je isfrustrirana i psihički rastrojena, razočarana žena koju je njezin čovik, kako ga sama opisuje, probisvijet, ostavio prije četiri godine i nije joj se više javio. Ipak, pojavljuje se na samom kraju predstave, a igra ga sarajevski glumac Davor Janjić, kojega je Severina upoznala tijekom snimanja filma »Duhovi Sarajeva«. »Predložila sam Jagošu da Tonča odigra Davor Janjić, odmah sam ga smatrala idealnim za tu ulogu. Pretpostavila sam da dobrom glumcu takva uloga neće biti zadovoljavajuća, jer se doista pojavljuje nakratko, no Davor je, na moju radost, pristao«.</p>
<p>U glumačkom je svijetu uvriježeno pravilo da glumac, kako bi postavio monodramu, mora imati golemo iskustvo i hrabrost. Severina se, međutim, na monodramu odlučila praktički na početku glumačke karijere. »Moja je sreća da nimalo nisam opterećena formama. I zaista ne znam zašto bi mjuzikl trebao biti lakši od monodrame. Nije lakši! Sve ima svoju težinu, jer ako nešto radiš, to moraš napraviti do kraja, bez obzira na to je li to monodrama, mjuzikl ili nešto treće. Za mene je to predstavica koja traje nešto manje od sat vremena i bilo mi ju je teško pripremati u početku, ali sam sada zaista zadovoljna. Ni u jednom se trenutku nisam bojala zato što je riječ o monodrami. Zapravo, više plaši ta riječ monodrama nego kad to izvodiš«. </p>
<p>Severina Vučković je godinama najpopularnija hrvatska pjevačica čiji je ljubavni život cijelo vrijeme pod povećalom javnosti. Zanimalo nas je želi li nešto poručiti nazivom monodrame »Čekajući svog čovika«. »Ma ja zapravo nisam u tim godinama... Tijekom ovih godina koliko sam poznata, često sam odgovarala na pitanje čekam li svog čovika i naravno da sam uvijek odgovarala da čekam nekoga. Sada, u 33. godini, ne želim reći da nemam iluzija, jer od iluzija živim i volim sve te romantične trenutke, ali kad malo rezimiram, možda još ne čekam svog čovjeka, možda još ne... Ja, znate, nikada nisam proživjela maturalac, nisam ni punim plućima živjela studentski život. Vrlo sam rano ušla u ovaj posao za koji imam sreću da ga radim, jer ga doista volim i nisam se stigla iživjeti. Živimo u takvom društvu u kojemu je uvriježeno mišljenje da je žena koja živi sama tužna i razočarana. Ja to, međutim, uopće nisam i da budem iskrena, meni je dobro«. </p>
<p>»Čekajući svog čovika« u Kerempuhu je postavljena samo tri dana, a u planu su i predstave u Osijeku i Puli, ali zbog turneje na koju Severina kreće 25. studenoga zajedno sa Crvenom jabukom, još nije poznato kada će one biti izvedene. »To je turneja koju priprema Karlovačko. Prošle su godine na istoj toj turneji zajedno nastupali Prljavci i Miroslav Škoro, pa su organizatori nastavili pravilo da spajaju pjevača i grupu. Zapravo, uopće nisam namjeravala ići na turneju, jer sam predstavu željela izvoditi u mnogim kazalištima širom bivše Jugoslavije, no eto, ipak smo pristali na ovo. U svakom slučaju, najvažnije je da smo predstavu postavili, pa je možemo igrati i iduće godine«, priča glumica koja se nedavno potvrdila i u Pervanovoj »Večernjoj školi« kao narikača Cvija iz Lećevice, nakon čega su se i mnogi ljubitelji humora kojima Severina možda nije bila draga kao pjevačica uvjerili da je riječ o iznimnoj glumici. »Ljudi koji su poslušali probe za monodramu komentirali su da Karolina nije bila ništa u odnosu prema ovome. Ja sebe, međutim, i dalje doživljavam kao naturščika«.</p>
<p>U siječnju iduće godine počinju probe za Krležinu predstavu »Gospoda Glembajevi« u kojoj će Severina, na njoj već dobro znanim riječkim daskama, utjeloviti lik barunice Castelli. Na upit može li svoju barunicu Castelli usporediti s onom Ene Begović, Severina odgovara da ona te uloge uopće ne bi željela uspoređivati. »Ne bih željela stvarati paniku zbog te uloge. Velika mi je čast da se meni kao naturščiku da takva uloga. Ja sam zapravo nekako oduvijek željela biti glumica, ali od straha i prije svega srama tu svoju želju nisam željela izgovoriti na glas. Kada mi je ponuđena uloga Karoline Riječke i moja je želja isplivala na površinu. Od tada je na neki način postalo normalno da ja nešto glumim i mislim da bi mi bilo kakva preopterećenja samo odmogla. Odluka Branka Bezovca da ja to glumim – jer on je Mani zamolio da ja to igram – nije mi se činila bezazlenom. Tu je još i ‘Čekajući svog čovika’ i sve skupa ostavlja dojam da ja valjda i nisam tako loša. Ne mislim da sam genijalna, ali se ne želim opterećivati ničime pa ni svojom prethodnicom Enom Begović. Kada sam sa školskom ekskurzijom došla u Zagreb, gledali smo ‘Glembajeve’ u kazalištu, ali kako smo sjedili u zadnjem redu, nismo baš najbolje čuli, ali pamtim da mi je Ena bila prelijepa. Gledala sam je, dakako, i na filmu«.</p>
<p>Petra Boić Petrač</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Kako iskoristiti ostatke hrane</p>
<p>Otkako je hladnjak dobio važno mjesto u kuhinji, dio je njegovih polica uvijek rezerviran za čuvanje ostataka namirnica ili ranije pripremljenih jela. Budući da je riječ o manjim količinama, koje ne prijaju dan za danom, često se na njih zaboravi i završe u kanti za smeće. To je dio svakodnevice u većini europskih kućanstava, ali ne i u Sjedinjenim Američkim Državama, gdje je postalo trendy »recikliranje jela«. Da vas vrijeme ne bi pregazilo, ugledajte se na prekooceanske kućanice, pa nakon pomne inventure hladnjaka od ostataka mesa, ribe ili tjestenine pripravite jela odlična okusa, mirisa i izgleda. Tako ćete postati štedljiviji i barem jedan dan u tjednu ne razmišljati što skuhati za ručak ili za večeru. Baš zato predlažemo kako bez muke iskoristiti ostatke pojedinih namirnica.</p>
<p>Tjestenina Uvijek je možete prepeći, pripremiti kao dodatak sezonskim salatama (u tom slučaju ne morate ih dodatno začiniti), ili pomiješati s umacima od mesa, povrća i bešamela. No uz štednjak ćete morati dulje stajati, ako se odlučite pripremiti efektniji sufle ili izdašniju mješavinu tjestenine, bešamela i snijega od bjelanca, koje se zapeče u pećnici. </p>
<p>Meso Komad svinjske pečenke ili kuhane govedine, teletine i junetine preporučljivo je samljeti, pa od usitnjenih komadića pripremiti kosane odreske ili okruglice. Da bi bili boljeg okusa i živopisnijeg izgleda, dodajte im grašak, naribanu mrkvu, sitno narezane šparoge... Ta mesno-povrtna kombinacija može poslužiti i kao smjesa za punjenje kanelona ili palačinki. No komadići mesa mogu postati i sastojkom salate s feta sirom, koju je dobro preliti umakom od rajčice ili maslinovim uljem s češnjakom. </p>
<p>Riba Ostatke pečene ribe nemojte baciti, nego izvadite kosti i odrežite glavu, rep i peraje. Potom meso usitnite viljuškom, dodajte mu jaje i kuhani krumpir, te sve dobro izmiješajte i oblikujte okruglice ili štapiće. Pecite ih u vrućem ulju, poslužite sa salatom, ili ih dodajte ribljem raguu. Jednako tako ostatke ribe iskoristite i za pripremanje maštovitih salata, te kao nadjev raviolima začinjenim timijanom i koprom. Ako nemate vremena za pripremu tih jela, manje truda iziskuje kuhanje riblje juhe. No da bi bila bolja, ne zaboravite dodati pire od rajčice i maslinovo ulje. Neki će radije ostatak ribe iskoristiti za pripremanje umaka, koji se poslužuje s tjesteninom ili rižom.</p>
<p>Povrće Od ostatka kuhanog povrća najveći je uspjeh pripremiti nabujak. U tom slučaju dodajte mu žumance, snijeg od bjelanaca i naribani sir. Ostatak povrća, također, možete narezati na komadiće, pomiješati s kockicama slanine, vrhnjem i jajetom, te zapeći u pećnici.</p>
<p>Sir Budući da se ostaci različitih vrsta uvijek nađu u hladnjaku, narežite ih na komadiće, dodajte im vrhnje, maslac i svježi sir. Nakon što ih kratko promiješate na vatri, dobit ćete umak odlična okusa. Poslužite ga kao dodatak prepečenom kruhu, komadićima palente, valjušcima od krumpira ili uz pogaču. Zbog boljeg okusa umaku dodajte i malo tartufa.</p>
<p>Voće Hladnjak vas podsjeća na dobro opskrbljenu voćarnicu? Izvadite komad, dva od svake vrste voća i narežite ga na kockice. Dodajte mu <FONT COLOR="#CC3300"><b>šećer</b></FONT> u prahu, kuglicu sladoleda, šaku narezana sušenog voća i netom izmiksanu voćnu kremu iz vrećice. Zanimljivo je da se baš tako pripravljen desert nudi i u mnogim prestižnim restoranima. No jednako tako od narezanog voća možete pripremiti i voćnu salatu ili sorbet. Neke ga američke kućanice prokuhaju s malo šećera i nekoliko kapi omiljenog likera, da bi dobile voćni preljev. Poslužuju ga s tortom od meda ili popularnijom margaritom. Nećete pogriješiti ako voće iz hladnjaka iskoristite kao nadjev palačinkama, savijačama i drugim kolačima. </p>
<p>Marinka Đaković</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="38">
<p>Otkriveni pljačkaši banaka</p>
<p>Iz rešetaka su završila i tri mladića koje je policija zatekla s više od kilograma heroina i 15.600 eura</p>
<p>ŠIBENIK</p>
<p> - Šibenska policija može se pohvaliti uspjesima u razotkrivanju najtežih slučajeva kriminala počinjenih na području šibensko-kninske županije. Ovih su dana iza rešetaka završili počinitelji razbojništva u mjenjačnicu ZIP u centru grada i to svega dva dana nakon što su naoružani opljačkali mjenjačnicu iz koje su odnijeli veću količinu kuna i stranog novca. Ako se zna da je jedan počinitelj sa područja Knina, a drugi iz Novog Sada, te da je njihovo »operativno« područje bilo široko, tim je uspjeh šibenske policije veći.</p>
<p> Desetak dana prije toga u pritvoru je zvršio jedan od ukupno trojice drskih, nemaskiranih pljačkaša poslovnice Splitske banke iz koje su u dva navrata, uz prijetnju vatrenim oružjem, odnijeli preko 700 tisuća kuna, a banku su isti razbojnici opljačkali u dva navrata. Prvi put 15. srpnja, a drugi put 9. kolovoza ove godine. </p>
<p>Identitet preostale dvojice počinitelja kao i njihovo kretanje poznati su policiji koja je za njima raspisala međunarodnu tjeralicu jer se kreću po prostorima bivše države. </p>
<p>Od ukupno 17 većih pljački počinjenih na području županije u posljednjih petnaestak godina, njih 9 je uspješno razriješeno, odnosno počinitelji su predati pravosudnim organima. </p>
<p>Policijski djelatnici su razotkrili pljačkaše poslovnice Privredne banke u Šibeniku, te pljačku poslovnice Jadranske banke u Pirovcu. Još se uvijek traga za pljačkašima Jadranske banke u Vodicama. </p>
<p>Zanimljiv je najnoviji slučaj provale u poslovnicu Jadranske banke u Šibeniku na Trgu Dražena Petrovića koja se dogodila sa 19. na 20. listopada ove godine. Provalnici su, naime zahvaljujući dojavi građana, uhvaćeni pri samom izlasku iz poslovnice iz koje nisu ništa odnijeli. </p>
<p>Prije mjesec dana šibenski kriminalistički policajci uspješno su prekinuli veliki krijumčarski lanac opojnim drogama. Iz rešetaka su završila tri mladića, jedan s područja BiH, a druga dvojica sa šibenskog područja kod kojih je policija zatekla više od kilograma heroina i 15.600 eura. Bila je to najveća zapljena opojne droge u zadnjih nekoliko godina na šibenskom području, rekao nam je Zdravko Sedlar, načelnik šibenske kriminalističke policije. </p>
<p>»Svi uspješno razriješeni slučajevi razbojništva rezultat su stručnosti naših djelatnika. Radilo se isključivo po pravilima struke i rezultat nije mogao izostati«, rekao je načelnik šibenske Policijske uprave Branko Peran koji ne krije zadovoljstvo postignutim rezultatima na kojima im mnoge druge sredine mogu pozavidjeti. Peran ističe zadovoljstvo suradnjom sa službenicima koje su bile u bankama ili mjenjačnicama koje su bile na meti pljačkaša koje su im dale točne opise počinitelja , te građana koji su im se u velikom broju javljali nakon što je u medijima objavljen fotorobot pljačkaša Splitske banke, a potom i snimka s video kamere. Pohvalio je i građanina koji im je u odmah dojavio da su nepoznate osobe provalile u poslovnicu Jadranske banke na Trgu Dražena Petrovića. </p>
<p>»Javnost je bila ugodno iznenađena brzinom pronalska pljakaša mjenjačnice ZIP. Načelnik Peran nam otkriva da je u njihovom pronalasku značajnu ulogu imala službenica koja je razbojnika koji joj je zaprijetio pucanjem iz pištolja detaljno opisala i to ne samo njegov izgled već i dijalekt i način na koji se izražavao.</p>
<p>Osim navedenih slučajeva šibenska policija u ovoj je godini uspješno spasila lovce koji su zalutali u minsko polje, a uspjeha su imali i u odgovaranju jednog branitelja koji je prijetio da će bombom zapaliti benzinsku crpku na obali. Šibenski policajci ponosni su i na svoje kninske kolege koji su se nedavno iskazali u pomaganju poljskim turistima nakon prometne nesreće nakon koje je njihov autobus satima visio nad 400 metara dubokom provalijom. Nesebičnim zalanjem spasili su živote više poljskih turista.</p>
<p>Jadranka Klisović</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Žrtva se sama ubola nožem</p>
<p>Događaj je u prvi mah nalikovao na pokušaj provale u stan dvojice narkomana, koji su se zatim zbog nečega posvađali</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Nakon što je Državno odvjetništvo odustalo od kaznenoga progona, istražni sudac zagrebačkoga Županijskoga suda nedavno je obustavio postupak zbog ubojstva Gorana Kršića za koje je bio osumnjičen Tomislav Šafta. Kršić je, podsjetimo, 20. lipnja prošle godine bio nožem uboden u butinu u stubištu jednoga ulaza u Utješanovićevoj ulici, a nekoliko sati kasnije je preminuo na Odjelu intenzivne skrbi KB Dubrava zbog iskrvarenja, budući mu je bila prerezana butna arterija. Iako je policija taj događaj tretirala kao ubojstvo, te je po toj kvalifikaciji i kazneno prijavila Šaftu, preprativši ga istražnome sucu, nove činjenice uskoro su počela bacati drukčije svjetlo na čitav slučaj. </p>
<p>Već dan nakon događaja stanari tog ulaza u Utješanovićevoj ulici policiji i novinarima opisali su neobične okolnosti koje su prethodile Kršićevu ranjavanju, i koje su se u bitnim pojedinostima podudarale s iskazom kojeg je Šafta dan kasnije dao istražnom sucu. Naime, tvrdili su da su dvojica muškaraca (Kršić i Šafta) oko 17 sati došli do vrata jednoga stana na drugome katu, a u kojemu inače živi jedna starija gospođa, te da je jedan od njih, kada je stanarka otvorila, pitao »Jel' tu moja žena«, nakon čega ga je drugi pokušao napasti nožem i u naguravanju se ubo. </p>
<p>Kako je čitava priča u prvi mah nalikovala na pokušaj provale u stan dvojice narkomana, koji su se zatim zbog nečega posvađali, događaju većina medija ubrzo više i nije posvećivala pažnju. No, Šaftin iskaz ubrzo je počeo »okretati« priču. On je ustvrdio da ga je kamatario njegov bivši zapovjednik iz »Gromova« Krešo P.(39), za kojega su »radili« i Emil S.(35) i Kršić. </p>
<p>Pod prijetnjama kamatara, ustvrdio je, pokušao je zavarati Kršića kojega mu je Krešo P. dodijelio kao pratnju, te ga odvesti u neki nasumce odabran stan i od tamo nazvati policiju. </p>
<p>No, prijevara nije uspjela, te je Kršić kada je vidio da ga Šafta pokušava nasamariti, nožem nasrnuo na njega i u naguravanju se ubo. Premda je uskoro protiv Šafte pokrenuta i istraga zbog ubojstva, policija je njegove tvrdnje počela shvaćati ozbiljno, pa su uskoro redovitim putem podnesene i kaznene prijave protiv Kreše P. i Emila S. zbog protupravne naplate. </p>
<p>No, tužiteljstvo se za odustajanje od kaznenoga progona odlučilo tek nedavno, obrazlažući odustajanje od kaznenog progona činjenicom da se kod uboda u bedro, iako je završio fatalno po Kršića, ne može govoriti o namjeri Šafte da ga liši života. </p>
<p>Marin Dešković</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Branitelju otkazao punomoć </p>
<p>ZLATAR</p>
<p> - Odugovlačenjem suđenja mogla bi se nazvati događanja koja su obilježila dvodnevno suđenje šestorici mladića za neuspjelo razbojstvo na zagorskoj magistrali na zlatarskom Županijskom sudu. Nakon što na sud nije došao petookrivljeni Toni Klaričić (34) iz Vrgorca, prvookrivljeni Jurica Jerković (33) iz Metkovića otkazao je punomoć branitelju. Naime, Jerković, koji u lepoglavskoj kaznionici služi petogodišnju zatvorsku kaznu, već je jednom otkazao punomoć braniteljici. Sudac Petar Šakić novo je ročište odredio za 15. studenog</p>
<p>Jurica Jerković, Tibor Farago (34) iz Ploča, Tomislav Ilić (32) iz Metkovića, Tonči Laura (33) iz Ploča, Toni Klaričić i Alen Medak (33) iz Dubrovnika terete se da su se dogovorili kako će na zagorskoj magistrali presresti kamion s margarinom, prodati ga i podijeliti novac. Svoj su naum proveli u djelo 8. prosinca 1995. godine oko 2,15 sati kad su zaustavili kamion bjelovarske registracije, s margarinom, vlasništvo Zdravka Brkića. Vozilo su zaustavili Tibor i Tomislav prerušeni u policajce, a zatim su, uz pomoć Tončija i Tonija, udarcem u glavu savladali vozača. Prijeteći mu pištoljem vezali su ga i samoljepljivom trakom. Stražu je čuvao šestookrivljeni Alen, koji je kolege upozorio na dolazak policije bacanjem petarde, koja navodno i nije eksplodirala. Zato je policija odmah uhvatila za razbojstvo očito nespremne mladiće.</p>
<p>Zoran Gregurek</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Zatukao oca čekićem </p>
<p>Nakon što je ubio oca, sin koji navodno boluje od shizofrenije, nazvao je policiju</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Psihički rastrojeni Velimir Vadla (35) ubio je oca Željka Vadlu (59) udarcima čekićem po glavi dok je spavao, u noći oko 1.40 sati u subotu, u njihovoj obiteljskoj kući na Srebrnjaku 72. Prema policijskom izvješću otac i sin su se posvađali oko ponoći nakon čega je otac otišao spavati. Rastrojeni sin, navodno shizofreničar, pričekao je da otac zaspi, ušao u njegovu sobu sa čekićem u ruci i počeo ga udarati po glavi. Udario ga je u lijevu stranu glave, razbio mu lubanju od čega je nesretni otac na mjestu ostao mrtav. Potom je Velimir nazvao policiju i prijavio se te pitao dežurnog policajca koja je daljnja procedura na što mu je policajac odgovorio da pričeka ophodnju koja je uskoro i stigla. </p>
<p>Osumnjičeni Velimir je odveden u postaju na kriminalističku obradu, a oko podne je ispraćen u Istražni centar Županijskog suda gdje se branio šutnjom pa mu je određeno 48-satno zadržavanje. </p>
<p>Policija je novinarima priopćila da se radi o psihički bolesnoj osobi koja dosad nije evidentirana u policiji.</p>
<p>Ovo nije jedina tragedija koja je zadesila obitelj Vadla. Prije desetak godina utopio im se stariji sin, Velimirov brat, navodno u jezeru. Velimirova majka nije bila raspoložena za razgovor s novinarima, a od susjeda doznajemo da je Velimir od puberteta bio »malo čudan« i drukčiji, što upućuje na shizofreniju.</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Zdravko Mamić neće odgovarati za klevetu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Protiv Zdravka Mamića, dopredsjednika NK »Dinamo«, na zagrebačkom je Općinskom sudu obustavljen postupak, u kojem ga je Ivica Šurjak, bivši igrač i direktor splitskog Hajduka, tužio za klevetu. </p>
<p>Privatni je tužitelj naime 7. studenog, raspravnog suca Gorana B. Heršaka, obavijestio o odluci da povlači tužbu protiv Mamića. </p>
<p>Povod tužbi bio je Mamićev intervju objavljen u svibnju 2003. u sportskoj rubrici Jutarnjeg lista, pod naslovom »Splićani postaju previše agresivni«, u kojem je, navodilo se u tužbi, oklevetao bivšeg i sadašnjeg direktora »Hajduka«, Šurjaka i Fiorentinia. </p>
<p>Mamić je naime, između ostalog u intervjuu naveo: »bolje je tim 'miševima' da se zapitaju zašto su bili 'infrastruktura' za hapšenje svojih dojučerašnjih kolega. </p>
<p>Da, da, Fiorentini i Šurjak su strpali u 'ćorku' Rožića i Buljana«.</p>
<p>Anita Krmek</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Pijani vozač usmrtio biciklista</p>
<p>KNEŽEVI VINOGRADI</p>
<p> - Vozeći automobil u pijanom stanju, četrdesetšestogodišnji Ivan Buljan iz Kneževih Vinograda u subotu je oko 19 sati prouzročio prometnu nesreću u kojoj je smrtno stradao biciklist Franjo Kastorik (36) iz Grabovca. </p>
<p>Ova se teška prometna nesreća dogodila u Baranji, na cesti između Kneževih Vinograda i Grabovca. Kako doznajemo, Buljan se, upravljajući osobnim automobilom marke »kia pride«, registracijskih oznaka BM 890-F, kretao iz smjera Grabovca prema Kneževim Vinogradima. Istim smjerom kretao se i Kastorik na svome biciklu, vozeći uz desni rub kolnika.</p>
<p>Kada se svojim automobilom približio biciklisti, koji se kretao ispred njega, Buljan ga nije na vrijeme uočio jer se kretao neprilagođenom brzinom, pa ga nije započeo obilaziti, već je prednjim desnim dijelom udario u zadnji dio bicikla, nakon čega ga je gurao još 50 metara. </p>
<p>Od siline udarca, vozač bicikla zadobio je višestruke teške tjelesne ozljede od kojih je na mjestu preminuo. </p>
<p>U vrijeme očevida, vozač automobila podvrgnut je alkotestu kojim je izmjereno da u organizmu ima 1,56 promila alkohola. </p>
<p>Očevid je na mjestu nesreće obavio istražni sudac osječkog Županijskog suda uz asistenciju djelatnika osječko-baranjske Policijske uprave koji su protiv vozača podnijeli odgovarajuću kaznenu prijavu.</p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Opljačkane tri trgovine i kladionica</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - U subotu u roku četiri sata opljačkane su tri trgovine i jedna kladionica. Trgovina »Sanja« u Zlarinskoj ulici na Sigečici opljačkana je ponovno u subotu oko 18 sati. Od kada se otvorila ta je trgovina često na meti pljačkaša. Ovaj put su dvojica muškaraca, maskiranih crnim kapama sa prorezima za oči i usta upali u dućan naoružani pištoljem i zatražili novac od 20-godišnje prodavačice Irene B. Kada im je dala utržak, to im je bilo premalo pa je jedan od pljačkaša nogom udario u blagajnu, a drugi se potukao s muškarcem koji je stajao ispred dućana. Razbojnici su vlasnicu Sanju V. oštetili za nekoliko stotina kuna. </p>
<p>Posljednja pljačka te trgovine bila je prije dva mjeseca kada je jedan počinitelj ušao u dućan maskiran najlonskom čarapom, uzeo nekoliko stotina kuna i ostavio za sobom šilt-kapu.</p>
<p>Oko 18.30 sati dogodilo se razbojstvo nad 23-godišnjom prodavačicom u dućanu u Stenjevečkoj ulici u Susedgradu. Tamo je također nepoznati muškarac ušao u trgovinu, izvadio pištolj i zapovjedio preplašenoj djevojci da mu preda novac. Uzeo je nekoliko tisuća kuna i pobjegao.</p>
<p>U 15.51 sati u sportsku kladionicu »Super sport« u Ilici na Črnomercu nepoznati je muškarac, prijeteći, zatražio novac od 22-godišnje zaposlenice. Dala mu je nekoliko tisuća kuna nakon čega je otišao. </p>
<p>Iz trgovine »Ana promet« u Prilazu baruna Filipovića, oko 19.30 sati, dvojica nepoznatih muškaraca su, uz prijetnje uzeli više stotina kuna. Jedan od razbojnika prišao je 41-godišnjoj prodavačici s leđa, primio ju za vrat i naredio joj da otvori blagajnu. Potom su iz blagajne uzeli novac i pobjegli. [M. Kovačević]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="45">
<p>Velike tvrtke bez obveze javnih nabava</p>
<p>Za naručitelja je nastala obveza objave odluke o odabiru ponuditelja u Narodnim novinama, i to petnaest dana prije sklapanja ugovora, u slučaju postupka izravne pogodbe</p>
<p>Uredba o izmjenama i dopunama Zakona o objavama i evidencijama javne nabave počela se primjenjivati 1. listopada, a 7. studenoga započeo je europski screening stanja u javnim nabavama u Hrvatskoj. U Hrvatskoj se kroz sustav javnih nabava vrti oko 25 milijardi kuna godišnje, a kako se prema nekim procjenama dosta javnih natječaja unaprijed dogovaralo, spomenuti zakon, ali i skora reforma sustava javnih nabava, trebali bi stati na kraj takvoj praksi.</p>
<p>Naime, Hrvatska do 1. siječnja 2007. mora usvojiti nove propise o javnim nabavama, potpuno usklađene sa zakonodavstvom Europske unije. Pravno uređivanje velikih nabava roba, radova i usluga u Uniji je započelo prije dvadesetak godina. Istodobno su započeli pritisci na zemlje izvan EU da ukinu nacionalne privilegije, odnosno povlašteni položaj domaćih ponuđača, i omoguće ravnopravno nadmetanje i stranim poduzetnicima.</p>
<p>Vladin Ured za javne nabave lani je zaprimio 2445 zahtjeva za izravnom pogodbom s jednim ponuđačem. Dakle, bez obveze raspisivanja javnih nadmetanja, a na osnovu utvrđenoga posebnog interesa.</p>
<p>U gotovo svim velikim tvrtkama oslobođenim primjene Zakona o javnim nabavama kažu da će od sada velike poslove ugovarati na osnovi internih pravilnika, koji jamče transparentan i zakonit postupak svim ponuđačima roba, radova i usluga.</p>
<p>Prema izmjenama i dopunama Zakona o javnoj nabavi, za naručitelja je nastala nova obveza, koja se sastoji u objavi odluke o odabiru ponuditelja u Narodnim novinama, i to petnaest dana prije sklapanja ugovora, u slučaju postupka izravne pogodbe. Dakle, bez objave poziva za nadmetanje.</p>
<p>Na početku pregovora o usklađenosti hrvatskih javnih nabava s onim u EU, moglo se čuti da se reformom sustava javnih nabava želi podići razina transparentnosti u nadmetanju za poslove i povećati konkurentnost.</p>
<p>Reformom javnih nabava želi se postići i da postupci javnih nabava u Hrvatskoj budu u cijelosti istovjetni onima u EU, kako bi ista pravila vrijedila za nadmetanje i kod nas. Tom se reformom ukidaju nacionalne privilegije, a kojima se dosad u sustavu javnih nabava domaćim poduzetnicima osiguravao povlašteni položaj.</p>
<p>Jedina iznimka su tzv. socijalne privilegije, na osnovi kojih ostaju povlastice u sustavu javnih nabava za, primjerice, radionice invalida i drugo.</p>
<p>Podsjetimo, prilikom povlačenja stranih tvrtki s hrvatskog tržišta (BAT, Elite i druge) moglo se čuti da nisu imale ravnopravan položaj kao domaće tvrtke, a koje su monopolisti na hrvatskom tržištu. Primjerice, podešavanje uvjeta javnih nadmetanja na djelu je kada se pretjeruje s navođenjem detalja u opisu tehničkih karakteristika, koje ne smiju biti previše uopćene ili nerazrađene.</p>
<p>Poteškoće nastaju i kod provjere ponuđača i vrednovanja ponuda pristiglih na javna nadmetanja. U zemljama EU postoje specijalizirane tvrtke za vrednovanje ponuda na javnim nadmetanjima, dok se kod nas takvim poslovima uglavnom bave povjerenstva koja osnivaju naručitelji.</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>U rujnu 1,96 milijardi kuna novih kredita</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Hrvatski su se građani tijekom rujna zadužili za nove dvije milijarde kuna, što je istodobno i rekordni mjesečni nominalni porast kredita. Preciznije, riječ je o 1,96 milijardi kuna novoga zaduženja u samo mjesec dana, što jasno svjedoči da se potražnja za kreditima nije nimalo smanjila. Dodamo li tomu podatak da od 1,96 milijardi kuna 803 milijuna otpada na novopodignute stambene kredite, jasno je da su ti zajmovi još najtraženija roba.</p>
<p>Prema podacima Hrvatske narodne banke, ukupni plasmani banaka nebankarskim sektorima potkraj rujna su dosegli 140,7 milijardi kuna, što je za 2,55 milijardi kuna više nego u kolovozu, mjesecu tijekom kojega je ostvaren porast plasmana od rekordne 3,2 milijarde kuna.</p>
<p>Od kraja lanjskoga do kraja ovogodišnjega rujna ukupni su plasmani banaka nebankarskom sektoru povećani za 20,1 milijardu kuna ili za 16,7 posto. Na godišnjoj su se razini građani kreditno zadužili za novih 13,7 milijardi kuna ili 22,3 posto, dok su krediti odobreni trgovačkim društvima upola manji - 10,5 posto.</p>
<p>Podaci HNB-a kazuju i da su potkraj rujna ukupni zajmovi odobreni stanovništvu dosegli gotovo 75 milijardi kuna, što je 2,7 posto više nego u kolovozu. Od ukupnih kredita odobrenih stanovništvu 34,4 posto otpada na stambene, koji su potkraj rujna iznosili 25,7 milijardi kuna. Za godinu dana građani su podigli stambenih kredita u vrijednosti od 5,8 milijardi kuna, što znači da su ti krediti za 12 mjeseci porasli za 29,1 posto.</p>
<p>Podaci središnje banke ukazuju da se nastavlja trend znatno bržeg rasta plasmana stanovništvu nego tvrtkama. Valja naglasiti da se poduzeća, osim kod domaćih banaka, mogu financirati i izravno iz inozemstva. Banke su od poduzeća potkraj ovogodišnjeg rujna potraživale 62,2 milijarde kuna, što je 873 milijuna kuna ili 1,4 posto više nego u kolovozu. Od kraja lanjskog do kraja ovogodišnjeg rujna krediti odobreni različitim tvrtkama povećani su za 5,9 milijardi kuna ili za 10,5 posto. [V. A.]</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Porez na kamate</p>
<p>Porez na kapitalnu dobit zahvatit će i kamate štediša, što će, tvrde analitičari, za posljedicu imati odljev depozita u alternativne oblike štednje i ulaganja, koji se također nalaze mahom u rukama banaka</p>
<p>Najkasnije prilikom ulaska u EU Hrvatska će morati početi oporezivati i kamate štediša u bankama, potvrdilo je Vjesniku više upućenih sugovornika.</p>
<p>»Budući da je riječ o pravnoj stečevini EU, Hrvatska će je morati preuzeti«, potvrdio nam je Zoran Bohaček iz Hrvatske udruge banaka (HUB).</p>
<p>Dodaje kako najviše što Hrvatska tu može dobiti jest odgoda uvođenja poreza na kamate za određeno razdoblje. Ipak, napominje, za tako nešto u pregovorima s Unijom moraju postojati i opravdani razlozi. Zagrebu ne ide u prilog ni to što su se za prijelazno razdoblje u tom segmentu uspjele izboriti samo tri, i to stare, članice Unije - Austrija, Belgija i Luksemburg, zbog čega je teško očekivati da bi Bruxelles prihvatio neke nove iznimke, drži Bohaček.</p>
<p>Prema informacijama koje je u nedavno objavljenom zborniku radova »Hrvatska pred vratima EU: fiskalni aspekti« iznio Nikola Mijatović sa zagrebačkog Pravnog fakulteta, te su se tri članice EU, nakon višegodišnjih pregovora, uspjele izboriti za nesudjelovanje u automatskoj razmjeni informacija o štedišama nerezidentima. Umjesto toga, Austrija, Belgija i Luksemburg prihvatile su kao prijelazno rješenje, koje se može primjenjivati najdulje do sredine 2011., da će porez od kamata nerezidenata ubirati »na izvoru« i potom ga dijeliti prema unaprijed utvrđenom ključu, na način da četvrtina tih prihoda ostaje njima, dok se ostatak prosljeđuje državi članici čiji je pripadnik rezident. Ostale članice EU - kako stare, tako i nove - od 1. srpnja ove godine sudjeluju u automatskoj razmjeni informacija, koje matičnoj državi omogućuju oporezivanje prihoda od kamata koje njeni rezidenti ostvaruju u drugim članicama EU, tvrdi Mijatović.</p>
<p>»Općenito govoreći, uvođenje poreza na kapitalnu dobit - dakle, i na kamate - potaknut će hrvatske banke na razvoj drugih štedno-investicijskih proizvoda, koji omogućuju postizanje viših neto prinosa. Stoga očekujem postupni odljev depozita u alternativne oblike ulaganja, kao što su investicijski fondovi, životna osiguranja ili stambene štedionice, kod kojih je prinos, unatoč porezu, veći«, ističe Hrvoje Stojić iz Hypo Alpe-Adria banke.</p>
<p>Protiv straha da bi se uvođenje poreza na kamate moglo negativno odraziti na hrvatski bankarski sustav govori i slovensko iskustvo. Naime, premda je Slovenija ove godine uvela porez na kapitalnu dobit, došlo je tek do neznatnog odljeva sredstava fizičkih osoba u banke u Hrvatskoj i drugim zemljama europskog jugoistoka, zaključuje Stojić.</p>
<p>S druge strane, u Ministarstvu financija poručuju kako u ovom trenutku ni ne razmišljaju o uvođenju poreza koji bi zahvatio i kamate. To bi, objašnjavaju u Katančićevoj, destimuliralo štednju, što svakako nije u interesu fiskalne politike. »Uvođenje tog poreza nastojat ćemo odgoditi što je moguće dulje«, kratko nam je kazao naš izvor, koji je želio ostati anoniman.</p>
<p>Adriano Milovan</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Velika potražnja za bankarskim i tehnološkim dionicama</p>
<p>NEW YORK/LONDON</p>
<p> - Spuštanje cijena nafte na najnižu razinu u posljednja gotovo četiri mjeseca, ispod 58 dolara za barel, te dobri poslovni rezultati niza korporacija pomogli su protekloga tjedna jačanju najvažnijih svjetskih burzovnih indeksa, a poseban interes ulagača privlačile su bankarske i tehnološke dionice.</p>
<p>U takvim uvjetima američki burzovni indeksi porasli su za 1,5 posto, pri čemu je newyorški Dow Jones dosegnuo 10.686 bodova, a tehnološki Nasdaq 2202 boda. Dionice najvećeg svjetskog maloprodajnog lanca Wal-Marta poskupjele su 1,2 posto. Najveće dobitnice bile su dionice banaka poput Citigroupa, koji je ojačao 1,8 posto. </p>
<p> Microsoft je skočio 1,3 posto, jer se čini da je vodeći potencijalni kupac za internetsku kompaniju America Online (AOL).</p>
<p>Vrijednosti europskih burzovnih indeksa dosegnule su najviše razine u proteklih pet tjedana, ponajviše zahvaljujući uzletu cijena bankarskih dionica. Tako je londonski FTSE indeks porastao 0,8 posto, na 5465 bodova, a frankfurtski Dax 1,9 posto, na 5091 bod.</p>
<p>Tokyjski Nikkei 225 je rastom od 0,6 posto dosegnuo 14.155 bodova, najvišu razinu od svibnja 2001. [Hina/Reuters]</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Slovenija ne želi platiti hrvatskoj odštetu za neisporuku struje</p>
<p>LJUBLJANA</p>
<p> - Slovenski ministar gospodarstva Andrej Vizjak ocijenio je neopravdanim zahtjev Hrvatske za odštetom za neisporučenu električnu energiju iz nuklearne elektrane Krško. HEP je iznos od 53,7 milijuna dolara zatražio kao kompenzaciju za neisporučenu struju iz nuklearke u vremenu od lipnja 2002. godine, kad je Hrvatska ratificirala međudržavni sporazum o nuklearci Krško, pa do travnja 2003. godine, kad su isporuke iz Krškoga obnovljene. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="50">
<p>Snažan signal podrške za Hrvatsku</p>
<p>Poziv francuskog predsjednika doživljavam kao velik znak prema Hrvatskoj. Chirac je primio u službeni posjet predsjednika Mesića, a meni je poziv bio upućen prije nego što je donesena odluka o pregovorima, i to je bio snažan signal podrške za Hrvatsku</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Francuzi će pojačati mjere osiguranja za vrijeme posjeta premijera Ive Sanadera Parizu 14. i 15. studenoga. Vjesnik doznaje da su pripremljene posebne mjere kako bi hrvatski premijer bio potpuno siguran. Francuska će strana, pripremajući posjet, učiniti sve da sigurnost hrvatskog premijera bude potpuno osigurana i da posjet prođe kako je planirano.</p>
<p>Ne dođe li do eskalacije sukoba u glavnom gradu Francuske, posjet hrvatskog premijera bit će organiziran po planu, a i sam Sanader nam je potvrdio da zasad nema nikakvih znakova za promjenu dogovorenoga.</p>
<p>»Poziv francuskog predsjednika Jacquesa Chiraca doživljavam kao veliki znak prema Hrvatskoj. Chirac je primio u službeni posjet predsjednika Mesića, a meni je poziv bio upućen još u kolovozu, dakle prije nego što je donesena odluka o pregovorima, i to je bio snažan signal podrške za Hrvatsku«, rekao je za Vjesnik premijer Ivo Sanader. </p>
<p>Francuski predsjednik Chirac i dosad je davao snažnu potporu Hrvatskoj u presudnim vremenima, a velikim je dijelom i zbog njegova zalaganja prije godinu dana u Bruxellesu donesena odluka o otvaranju pregovora s Hrvatskom.</p>
<p>Premijer je najavio da će sa Chiracom i ostalim francuskim dužnosnicima razgovarati o hrvatsko-francuskim odnosima, ali da će ga posebno zanimati francuski stav o daljnjem širenju Unije. »To je ključna stvar koja me zanima u Parizu. Europske lidere čeka rješavanje dva goruća problema - ustavni ugovor i financijska perspektiva EU-a. Često se čuje da Europa treba odmor od daljnjeg širenja, ali ja želim reći i u Parizu da se to ne smije odnositi na Hrvatsku. Ionako smo tek počeli proces pregovora i gorući problemi poput proračuna trebali bi biti riješeni dok naši pregovori budu gotovi. Dakle, hrvatski put u Europu i rješavanje gorućih europskih problema dva su usporedna procesa. Jedan ne smeta drugome«, kaže Sanader.</p>
<p>Na upit kako komentira događaje u Parizu i Francuskoj, ali i u drugim europskim gradovima, Sanader je kazao da su problemi koji sada eskaliraju dugo bili potisnuti te da je to i upozorenje svima u Europi kako se nešto mora učiniti u rješavanju gorućih problema koji su sada izbili na površinu.</p>
<p>Premijer je informirao novinare da se za vrijeme boravka u Vilniusu čuo sa slovačkim premijerom Mikulašem Dzurindom, koji mu je rekao da su neke njegove izjave pogrešno interpretirane, poput one da se zalaže za zaustavljanje procesa proširenja, pa tako i ulaska Hrvatske u EU. »Dzurinda mi je jasno rekao da se on i dalje punim srcem zauzima za Hrvatsku u EU te da je i predsjedniku Mesiću za vrijeme njegova posjeta Slovačkoj kazao da su ga novinari pogrešno interpretirali«, kaže Sanader.</p>
<p>Premijer je najavio da će se uskoro čuti i razgovarati i s budućom njemačkom kancelarkom Angelom Merkel, a da će u Zagreb na skup »Hrvatski put, društvo temeljeno na znanju«, koji će se održati 12. i 13. prosinca, doći i mnogi uglednici iz svijeta.</p>
<p>Sanader je dobio i poziv britanskog premijera Tonyja Blaira da 27. i 28. studenoga sudjeluje na konferenciji mediteranskih zemalja u Barceloni, što je hrvatska strana prihvatila. Prije toga Sanader će biti i na skupu srednjoeuropskih premijera u Bratislavi.</p>
<p>Jurica Körbler</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Zamah gospodarstvu i investicijama</p>
<p>Uz nastavak poticanja poduzetništva, prioriteti će biti kapitalne investicije, ulaganja u ceste, željeznicu te morske i zračne luke, a zatim plinofikacija Hrvatske i internetizacija državne uprave</p>
<p>Dvodnevna HDZ-ova klauzura održana ovog vikenda u Varaždinskim Toplicama pokazala je da je HDZ najstabilnija stranka i najavila da će se Vlada Ive Sanadera ojačana i ohrabrena vanjskopolitičkim uspjesima sve svoje kapacitete sada usmjeriti prema unutarnjem planu.</p>
<p>Zatvorenu konferenciju vladajuća je stranka održala u vrijeme kada je u svim anketama na vrhu popularnosti, jednako kao i nakon pobjede na izborima 2003., što u pravilu nije slučaj s vladama na polovici mandata. Demantirana su tako oporbena predviđanja da početak pregovora s EU-om neće podignuti HDZ-ov rejting među građanima. </p>
<p>U isto vrijeme, problemi muče glavnu oporbenu stranku SDP, gdje su zaredala raspuštanja ogranaka na terenu, dok su u HSS-u zaokupljeni borbom za predsjedničko mjesto. HDZ je svoj skup prije svega posvetio životnim temama. Svjedoči tome i najavljeni niz mjera kojima je ponajprije cilj jačanje gospodarstva i dizanje standarda. Uz nastavak poticanja poduzetništva, prioriteti će biti kapitalne investicije, posebno ulaganja u ceste, željeznicu, te morske i zračne luke, a zatim plinofikacija Hrvatske i internetizacija državne uprave. </p>
<p>Da nisu izostavljena ni ostala područja pokazuje najava jačanja turističke ponude, otvaranja novih farmi, vinograda, maslinika i voćnjaka, kao i isticanje važnosti očuvanja okoliša, sprječavanja betonizacije obale i provođenja strategije upravljanja otpadom. </p>
<p>Sanaderova vlada i dalje će voditi računa o braniteljima i obiteljskoj problematici, nastaviti reformu pravosuđa, a najavljena su i veća ulaganja u znanost i obrazovanje. </p>
<p>Zamah će se dati i regionalnom razvoju. Sljedećih mjeseci kreće fiskalna decentralizacija da bi drukčijom raspodjelom novca iz poreza na dohodak i dobit više sredstava ostajalo jedinicama lokalne samouprave. Uz sredstva iz proračuna, za ostvarenje planiranih projekata koristit će i novac iz pretpristupnih fondova EU-a te je najavljeno osmišljavanje kvalitetnih programa koji će bespovratne kredite usmjeriti u Hrvatsku. </p>
<p>Ono što primjećuju svi analitičari je činjenica da je klauzura protekla u konstruktivnoj, opuštenoj, optimističnoj, ali ne i euforičnoj atmosferi. </p>
<p>U HDZ-u su svjesni da će popularnost koju stranka trenutačno uživa ipak oscilirati provođenjem reformi nužnih za priključenje EU, no nitko ne sumnja u dobivanje još jednog mandata u Banskim dvorima. HDZ-ovi čelnici poslali su poruku javnosti i svojim konkurentima da prijevremenih izbora neće biti nego da će održati u studenom 2007. Nakon ispunjenja glavnog vanjskopolitičkog predizbornog obećanja, ubrzavanje ulaska u EU, HDZ je odlučan ispuniti i ostali, gospodarski i socijalni dio programa. Sudeći po prije citiranim anketama, vladajuća hrvatska stranka za to ima i podršku građana.</p>
<p>Marijan Lipovac</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Najintenzivniji europski tjedan</p>
<p>U pet dana održat će se dva bilateralna 'screeninga', pripremiti još dva, a s predstavnicima EK dogovorit će se realizacija pretpristupne pomoći EU-a</p>
<p>Od ovoga ponedjeljka Hrvatska je ušla u tjedan najintenzivnije komunikacije s Europskom unijom otkako je početkom devedesetih izrazila želju za ulaskom u tu integraciju.</p>
<p>U samo pet radnih dana održat će se dva bilateralna screeninga, obaviti pripreme za screening još dvaju dodatnih područja, a od danas se u Zagrebu nalaze stručnjaci Europske komisije da bi se dogovorili detalji realizacije pretpristupne pomoći Europske unije. Riječ je o 245 milijuna eura alociranih za 2005/06. Konkretni razgovori u Zagrebu, kako smo doznali, tiču se i nove strategije Europske komisije u ovom pitanju. Navedeni iznos zbroj je triju programa pomoći EU-a - Phare, Ispa i Sapard - koji će se prvi put spojiti u jedinstveni pod nazivom Ipa. </p>
<p>Osim toga, EK je objavila i dokument o strategiji daljnjeg proširenja u kojem je naglašeno da više neće biti grupnih ulazaka u EU kao dosad, nego da će se zemlje u EU primati pojedinačno. </p>
<p>Hrvatska će sama biti odgovorna za pripremu i provedbu projekata koji će se financirati iz pretpristupnih fondova, dok će Bruxelles inzistirati na transparentnosti cijelog procesa.</p>
<p>Sredstva iz tih fondova su bespovratna, no njima se pokriva samo dio troškova, jer ostatak treba osigurati u državnom i lokalnim proračunima te kod privatnog sektora. </p>
<p>Hrvatska je dosad, zajedno s ostalim zemljama zapadnoga Balkana, koristila i Cards program, iz kojeg je dosad godišnje dobivala oko 60 milijuna eura, no Cards se ne može mjeriti s pretpristupnim fondovima po visini iznosa, a ni kvalitetom.</p>
<p>U procesu screeninga procjenjivat će se u kojoj je mjeri sposobna apsorbirati fondove pomoći koje daje Europska unija. </p>
<p>Za Hrvatsku će biti iznimno važno, naglašavaju diplomati, da se na razini šefova država i vlada što prije postigne dogovor o Unijinu proračunu 2007. - 2013. godine. Bez toga nemoguće je predvidjeti kolike će iznose financijske pomoći EU-a Hrvatska moći koristiti ubuduće.</p>
<p>I tako već pojačani intenzitet odnosa sa službenim Bruxellesom od ovoga tjedna bitno je promijenio karakter. Od formalnih sastanaka na različitim razinama kada se razgovaralo uglavnom o političkim taktikama i strategijama EU-a prema Hrvatskoj, sada se počinje s konkretnim operativnim dogovorima. </p>
<p>Inače, ovaj tjedan se u Bruxellesu održavaju dva bilateralna screeninga - istraživanje i razvoj i obrazovanje i kultura, a u Zagrebu se odvijaju pripreme za poglavlja tržišnog natjecanja i javnih nabava. </p>
<p>Bruno Lopandić</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Vjesnik piše najuravnoteženije </p>
<p>Vjesnik je najobjektivnije pisao o manjinama, nevladinim organizacijama, ratnim zločinima, problematici Haaga i NATO-a</p>
<p>DUBROVNIK</p>
<p> - Na Dubrovačkom sveučilištu završen je međunarodni skup »Dubrovački dani medija« koji je okupio pedesetak stručnjaka iz područja novinarstva i komunikologije. Jedna od tema bilo je i etičnost izvještavanja o nasilju na sportskim terenima, o čemu je govorio predavač na Dubrovačkom sveučilištu Đorđe Obradović.</p>
<p>Nakon istraživanja o najavi derbija Hajduka i Dinama u vrijeme transfera Nike Kranjčara, Obradović je zaključio da je većina dnevnih novina navijačkom nasilju dala više prostora nego samom sportskom događaju. »Novinari bi trebali izostavljati opsežne prikaze nasilnika jer to oni smatraju nagradom i potvrdom vlastite 'vrijednosti' i mjesta u društvuysd«, kazao je. Obradović je istaknuo da je istraživanjem utvrđeno kako je upravo Vjesnik najuravnoteženije pisao o sportskom i nasilničkom aspektu uoči derbija Dinama i Hajduka, a slijede ga Jutarni list, Sportske novosti, Večernji list, Slobodna Dalmacija te 24 sata. </p>
<p>Vjesnik je i prije dobivao dobre ocjene, pa je tako u prošlogodišnjem istraživanju koje je na području hrvatskog juga, Crne Gore i dijela BiH provela hrvatska podružnica Udruge europskih novinara ocijenjeno da je naš list najviše i najobjektivnije pisao o manjinama, nevladinim organizacijama, ratnim zločinima, problematici Haaga i NATO-a u regiji. O stanju medija govorili su i Stjepan Malović, Michael Kunczik, Goran Popović, Thomas Bauer, Gordana Vilović, te Zdravko Kedžo. [Anton Hauswitschka]</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Uskoro 'prepaid' naplata cestarina</p>
<p>Cijene će ovisiti o modelu koji vozač izabere, a naplaćivat će se sustavom poput kartica za telefoniranje</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Prijedlog za sniženje cestarine na autocesti Zagreb - Split kao i za ostale ceste u sustavu Hrvatskih autocesta (HAC) te autocestu Zagreb - Rijeka dostavljen je Vladi. Od sredine studenoga cestarina bi trebala pojeftiniti za nekoliko desetaka posto teretnim i osobnim vozilima. Te niže cijene vrijedile bi tijekom jeseni, ali i u dijelu proljeća o čemu će se.</p>
<p>»Vlada bi se o prijedlogu trebala očitovati na jednoj od sljedećih redovitih sjednica«, kaže Marina Halužan, glasnogovornica Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka. </p>
<p>Zimska i ljetna tarifa</p>
<p>S obzirom na to da je jedan od najvećih problema autoceste nerazmjer vozila koji se njome voze ljeti odnosno zimi, smanjenjem cijena Ministarstvo bi željelo da autocesta bude pristupačnija, s gušćim prometom koji bi kompenzirao pojeftinjenje. Ideju o dvotarifnom sustavu naplate cestarine početkom godine objavio je ministar Božidar Kalmeta, a na svečanosti otvaranja autoceste Zagreb - Split spomenuo ju je i premijer Ivo Sanader rekavši da je »blizu odluka o dvije tarife cestarine za promet autocestom«.</p>
<p>Nakon nekoliko mjeseci snimanja stanja i prikupljanja podataka, HAC je završio analizu učinka uvođenja naplate u dvije tarife, ali, na žalost, kako kaže glasnogovornica Alenka Dučić, prije negoli se Vlada očituje o njoj ne mogu govoriti u javnosti. »Napravili smo sve što se od nas tražilo, a nešto konkretnije možemo reći tek kad Vlada odobri nove tarife«, ističe.</p>
<p>Cijelo vrijeme govorilo se o uvođenju ljetne i zimske tarife, gdje bi u prvom slučaju cestarine ostala ista (157 kuna u jednom pravcu do Splita za vozila prve skupine), a cijene koje bi vrijedile zimi, tijekom predsezone i posezone, bile bi niže.</p>
<p>No, prema riječima glasnogovornice Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka Marine Halužan, tarife neće vrijediti za sve vozače. Vjesnik doznaje da će se uvesti modeli, tj. paketi. Naime, vozač koji ne koristi autoceste često, primjerice jednom ili dvaput mjesečno, plaćat će istu cijenu cijele godine, ali oni koji koriste autocestu češće, tj. voze se duljim trasama, zimi će plaćati nižu cijenu cestarine. »Cijene će ovisiti o modelu koji vozač izabere, a cijeli princip je poput skidanja novca s kartice za telefoniranje tzv. prepaid sustav, u kojem vozač unaprijed plati određeni iznos koji mu se svakim prolaskom autoceste za određeni iznos smanjuje«, kaže Halužan.</p>
<p>Bojan Terglav</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Kad šećer zagorčava život</p>
<p>Procjenjuje se da dijabetes ima između 300 i 360 tisuća Hrvata, ali svaki drugi nije toga svjestan</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - U nedjelju je bio Dan akcija za osvješćivanje o šećernoj bolesti (dijabetesu), a u ponedjeljak, 14. studenoga, je i Svjetski dan bolesti koju dijabetolozi zovu tihom epidemijom. Procjenjuje se da dijabetes ima između 300 i 360 tisuća Hrvata, ali svaki drugi nije toga svjestan. Prođe do deset godina prije nego što se primijete nepovratna oštećenja u tijelu.U svijetu od dijabetesa boluje oko 194 milijuna ljudi. Ako se ništa ne poduzme za 20 godina bit će 333 milijuna oboljelih, odnosno bolovat će više 6,3 posto svjetske populacije. Dijabetes je četvrti među vodećim uzrocima smrti. Šećerna bolest je višak šećera u krvi koji ugrožava funkcioniranje organizma. Dr. Željko Metelko, ravnatelj Sveučilišne klinike za dijabetes i bolesti metabolizma »Vuk Vrhovac«, naglašava da je dijabetes golem problem. A i financijski: računa se da će troškovi dijabetesa u svijetu do 2010. porasti na 136 milijardi dolara.</p>
<p>Tip jedan se brzo dijagnosticira jer se pojavljuje naglo s brzim gubitkom i do deset kilograma zbog gubitka glukoze iz krvi preko bubrega. Tip dva djeluje podmuklo, jer se otkriva tek nakon sedam do deset godina, a ima ga 90 posto dijabetičara. Kod nas se njih 135 tisuća liječi u specijaliziranim ustanovama, a još 50 do 80 tisuća kod obiteljskih liječnika. To je nešto više od šest posto populacije u dobi od 18 do 65 godina, ali s obzirom na 20 posto dijabetesa tipa dva u starijih od 65 godina, ukupno je bolesno više od devet posto nacije. Normalna razina šećera u krvi je četiri do pet milimola (mm), a pet do sedam mm mjereno 45 minuta nakon obroka. [Biserka Lovrić]</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2005], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20051114].
|
