NA [2005], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20050714].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 137384 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>14.07.2005</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Još nema dogovora o povratu duga umirovljenicima</p>
<p>Potpredsjednik Vlade Polančec kazao je da pregovori još traju i da će se rezultati znati u četvrtak do sjednice Vlade. Zakon o Fondu umirovljenika Sabor bi trebao prihvatiti do petka </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Pregovori između Vlade i HSU-a o modelima povrata duga umirovljenicima nisu završeni ni u srijedu kasno navečer kako se planiralo. Oko 22 sata potpredsjednik Vlade Damir Polančec novinarima je kazao da pregovori još traju i da će se rezultati znati u četvrtak do sjednice Vlade. </p>
<p>Tada bi u saborsku proceduru trebao biti poslan prijedlog zakona o Fondu umirovljenika koji bi Sabor trebao raspraviti i prihvatiti do petka kada završava sjednica. U protivnom, morala bi se sazvati izvanredna saborska sjednica jer je zakonski rok do kada bi Fond trebao profunkcionirati 5. kolovoz. HSU je u pregovorima inzistirao da se Zakonom jednako tretiraju umirovljenici koji se opredijele za brzu isplatu duga i oni koji će željeti da se on isplaćuje kroz više godina. Vladi je u interesu da se više umirovljenika opredijeli za brzu isplatu jer bi tada dug od 13 milijardi kuna državu koštao upola manje. Kako procjenjuju u HSU-u, za brzu isplatu moglo bi se opredijetiti 88 posto umirovljenika</p>
<p>Po prijedlogu umirovljenika, koji su Vladi predstavili u utorak, dug bi se vraćao preko fonda u koji bi država, odnosno Ministarstvo financija direktno iz proračuna uplaćivala novac 15 dana prije isplate određene rate umirovljeničkog duga. U međuvremenu, fond bi bio prazan. Umirovljenici su na transfernom fondu počeli inzistirati nakon što je Vlada odbila dati državna jamstva za isplatu duga onim umirovljenicima koji odluče tražiti povrat čitavog duga u roku osam godina. </p>
<p>I dok bi za državni proračun povrat umirovljeničkog duga bio puno manje opterećenje kad bi išao preko investicijskog fonda, jer bi on ulaganjem i trgovanjem vrijednosnim papirima trebao i sam »stvarati« novac, umirovljenici ovu opciju smatraju prerizičnom. Ne žele naime, kako nam je u srijedu u iščekivanju sastanka u Vladi rekao jedan od glavnih pregovarača s Vladom Silvano Hrelja, sudjelovati u casino-ekonomiji, nego žele čvrstva jamstva da će dobiti onoliko koliko im država duguje. </p>
<p>»Mi smo otvoreni za sve konkretne prijedloge i riješenja koji će umirovljenicima jamčiti siguran povrat onoga što im pripada. Sve dalje ovisi o Vladi i o tome igraju li oni s figom u džepu ili su iskreni«, rekao je Hrelja Vjesniku.</p>
<p>Potpredsjednik Vlade Damir Polančec u utorak nije htio prejudicirati Vladin odgovor na umirovljenički prijedlog o transfernom fondu. Ipak, najavio je mogućnost da bi Vlada u tom slučaju tražila prolongiranje roka otplate duga onim umirovljenicima koji odaberu povrat čitavog duga. Taj dio duga ne bi se vratio u roku osam, nego deset godina, i to po modelu dva plus osam ili pak tri plus sedam (dvije ili tri godine počeka, i povrat u roku osam ili sedam godina). </p>
<p>Marija PulićMarijan Lipovac</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Do 2009. novih 20 lokomotiva</p>
<p>HŽ drži isplativima buduća ulaganja u višesustavne lokomotive </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Hrvatske željeznice do 2009. planiraju kupnju 20 novih višesustavnih električnih lokomotiva. To je potrebno jer se vlakovi na elektrificiranim prugama ne vuku uvijek na istom sustavu napajanja. U hrvatskoj željezničkoj mreži se primjenjuje 25-kilovoltni izmjenični sustav napajanja na svim elektrificiranim prugama osim na riječkoj, od Moravica do Rijeke, na kojoj je trikilovoltni istosmjerni. </p>
<p>Budući da HŽ nema jednu lokomotivu koja bi mogla voziti na različitim sustavima napajanja, nego za svaki sustav ima zasebnu, uobičajeno je da pri prijelazu iz jednoga u drugi sustav napajanja vlakovi moraju promijeniti lokomotivu. Na pruzi Zagreb-Rijeka lokomotiva se mijenja u Moravicama, zbog čega vlak na kolodvoru stoji pola sata. HŽ-u su isplativa ulaganja u nove lokomotive jer zašto bi se zbog struje mijenjala lokomotiva kad se lokomotiva klikom na gumb može prilagoditi struji. </p>
<p>Nove višesustavne lokomotive isprva bi vukle vlakove cijelom dionicom Zagreb-Rijeka i zamijenile prastare talijanske lokomotive iz šezdesetih, koje danas voze od Moravica do Rijeke na trikilovoltnom sustavu vuče. Međutim, HŽ i na toj dionici uskoro planira uvesti izmjenični 25-kilovoltni sustav kakav se koristi na svim ostalim elektrificiranim prugama u Hrvatskoj. Kad se to napravi, cijela HŽ-ova mreža bila bi isključivo na 25-kilovoltnom strujnom sustavu. Tako ubuduće vlakove od Rijeke do Zagreba ne bi morale vući dvije lokomotive, ali ni nove višesustavne koje će se nabaviti, nego bi to mogle i stare Končarove, koje su vozile na svim elektrificiranim prugama u Hrvatskoj osim na riječkoj. Stare »talijanke« s pruge Moravice- Rijeka prodat će se, a nove višesustavne koristit će se za međunarodni interoperabilni promet. Interoperabilnost, naime, podrazumijeva, otvaranje nacionalnih željezničkih granica za promet vlakova svim europskim prugama, prema jednakim uvjetima. Hrvatski bi vlakovi mogli voziti prugama susjednih zemalja i obratno, a plaćalo bi se korištenje infrastrukture i usluga. </p>
<p>Interoperabilni promet HŽ najprije planira razvijati sa slovenskim, austrijskim i mađarskim željeznicama. Jedan od preduvjeta razvoja interoperabilnosti, uz usklađivanje naših propisa s europskima, jest i prilagodba željezničke infrastrukture, a višesustavne lokomotive pritom su glavni zadatak.</p>
<p>Hrvatske su željeznice od 27. lipnja do 8. srpnja na riječkoj pruzi testirale dvije Siemensove višesustavne lokomotive »Eurosprinter« serije 189, koje rade na četiri sustava napajanja. Ispitane su njihove vozne i vučne sposobnosti, ali i rad s našim signalno-sigurnosnim i telekomunikacijskim uređajima. Za kupnju tih lokomotiva HŽ je ozbiljno zainteresiran, s time da bi se kupile lokomotive serije Rh 1216, koje su najnovije unaprjeđenje serije 189. Te su lokomotive trenutačno vrh svjetske ponude višesustavnih lokomotiva, a cijena jedne je oko 3,8 milijuna eura. HŽ-u Siemens predlaže tri oblika nabave - unajmljivanje, leasing ili kupnju, nadajući se da će, nakon izgubljenih poslova s nagibnim vlakovima i tramvajima, ovaj posao s HŽ-om ipak dobiti. No, prije raspisivanja međunarodnog natječaja HŽ ih, iako pokazuje ozbiljne namjere, ne može kupiti. Na natječaj će se sigurno javiti i domaći konzorcij predvođen Končar-električnim lokomotivama, protiv kojeg je Siemens izgubio posao sa zagrebačkim tramvajima. Končaru ovaj put na ruku ne ide to što Siemens već ima gotov proizvod, a HŽ-u se prilično žuri jer kaska za susjedima.</p>
<p>Tomislav Pupačić</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Na 1000 neprijavljenih radnika država izgubi 36 milijuna kuna</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - U dva mjeseca kampanje protiv rada na crno, koju su pokrenuli Savez samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH), Sindikat usluga UNI-CRO, Hrvatska udruga sindikata (HUS) i Matica hrvatskih sindikata javnih službi (MHSJS), na besplatni telefon 0800 200 004 javilo se 185 osoba koje su prijavile neki oblik rada na crno za 2883 osobe. Prijave su proslijeđene Državnom inspektoratu, koji je dosad uspio obraditi njih 27, i to samo u manjim tvrtkama i kod obrtnika. Inspektori su pronašli nepravilnosti kod 20 poslodavaca i podnijeli prekršajne prijave. U ostalih sedam slučajeva nisu mogli pronaći navodne poslodavce ili su utvrdili da nema osnove za prekršajne prijave.</p>
<p>Među još neobrađenim prijavama ima i javnosti poznatih, velikih poslodavaca, rečeno je u srijedu na konferenciji za novinare koju su održali čelnici spomenutih sindikata. Rad na crno i dalje se može prijavljivati na besplatni telefon, i to svaki radni dan od 10 do 14 sati. Prijave će se kao i dosad prosljeđivati Inspektoratu, a o rezultatu nalaza sindikati će javnost upoznati najesen.</p>
<p>Kako je kazala voditeljica Sektora za industrijsku demokraciju u SSSH Dušanka Marinković-Drača, sindikatima je prijavljeno nekoliko oblika rada na crno: 1121 radnik radi bez prijave, njih 333 ne dobiva zarađene plaće, 983 osobe nisu plaćene za prekovremeni rad, a 446 osoba radio je dulje nego što je to dopušteno zakonom. Najviše je neprijavljena rada u poljoprivredi i prehrambenoj industriji, potom u graditeljstvu, turizmu, trgovini... Neisplaćenih plaća i neplaćena prekovremenog rada najviše je u trgovini, a dulje od dopuštenog najviše rade graditelji. U sindikatu su izračunali da je država samo na 1121 neprijavljenog radnika izgubila nešto više od 36 milijuna kuna, a na čistačicama stubišta u stambenim zgradama 87.445,191 kuna. Kako bi se uspješnije stalo na kraj sivoj ekonomiji, čelnici sindikata inzistirat će na žurnoj izmjeni Zakona o inspektoratu (veće ovlasti), Zakona o radu (veće kazne za prekršaje) i Zakona o prekršajima (ukidanje odredbe o zastari). [Jasminka Filipas]</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Domovima za djecu s posebnim potrebama nedostaje 400 stručnjaka</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – U 26 državnih domova za djecu s posebnim potrebama nedostaje 438 djelatnika, osobito stručnjaka. U Ministarstvu kažu da djeci s poremećajem u ponašanju ne mogu osigurati stručne programe te da ni u jednom centru osim Zagreba i donekle Osijeka nema stručnjaka. Dorotea Pešić Bukovac, predsjednica Gradskog vijeća Rijeke, kazala je da na burzi ima ljudi, ali ih Ministarstvo nije tražilo. </p>
<p>Nakon što je predsjednik Odbora Furio Radin iznio podatke o znatno manjim davanjima za socijalu nakon rebalansa proračuna, državna tajnica za socijalnu skrb Dorica Nikolić kazala je da će se novac nadoknaditi iz sredstava Ministarstva. </p>
<p>Centar Stančić dobit će 700.000 kuna manje, Dom Rudine raspolagat će sa 53 posto manje novca, a Dom u Zaprešiću sa 58 posto manje novca. Čak 35 posto manje novca imat će i Ministarstvo obitelji. Kako je rekla pomoćnica ministrice za obitelj Zdenka Ninić, najviše će se štedjeti na intelektualnim uslugama. Ljubica Matijević Vrsaljko, pravobraniteljica za djecu, ogorčena je nadzorima koje u domove upućuje Ministarstvo. Zatražila je izmjene Zakona o socijalnoj skrbi kojima bi se odredilo tko će ubuduće obavljati stručni nadzor, ali i tko će to činiti do zakonskih izmjena. [Branka Valentić]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="5">
<p>Ubojstvo zvano sustav </p>
<p>BRANKA VALENTIĆ</p>
<p>Suzana Jurčević, u ponedjeljak usmrćena majka dvoje malodobno djece, nije bila od onih žena koje godinama bespomoćno čekaju da se o njihovoj sudbini pobrinu drugi. Našla je podstanarski stan, odvela djecu, učinila sve što je mogla sama. Supruga zlostavljača nije mogla sama strpati u pritvor. Zato je on ostao na slobodi i dovršio svoje zločinačko nedjelo. Na žalost, Suzana nije jedina žena žrtva bezosjećajnosti državnih tijela i pojedinaca. Ista je zla sudbina, ne tako davno, dočekala i tri žrtve petrinjskog ubojice Kihalića, kao i tri žene žrtve pomahnitalog Mate Oraškića u sudnici zagrebačkog Općinskog suda... U svim tim slučajevima zakon nije bio primijenjen kako treba, ili nije bio primijenjen uopće, ili se mogao iščitati ovako i onako. Uostalom, zlostavljanje u obitelji može se tretirati kazneno, ali i prekršajno, iako apsolutno nitko ne može relevantno odrediti kada treba primijeniti koje odredbe. A dok su zakoni dvosmisleni, statistike su posve jasne. Svako treće ubojstvo u Hrvatskoj događa se u obitelji. U posljednje četiri godine ubijene su 304 osobe, od čega je čak 106 osoba smrt dočekalo kao posljedicu nasilja u obitelji. I dok se razglaba o tome je li opasnost od terorističkih napada u Hrvatskoj manja ili veća negoli prije, koliko je opasno sjedati u automobil nepoznatima ili uzeti piće koje vam ponudi stranac, najviše žena gine u vlastitim obiteljima. Iako su u najvećem broju slučajeva njihovi krvnici oni koji su se zakleli na dobro i zlo, postoje i oni koji se bez prekida i bez ikakve odgovornosti skrivaju pod bezličnom riječju - sustav. Pa se, kad nedužni ljudi umru, olako kaže da je sustav - zakazao.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Jesenski planovi i planeri</p>
<p>BRUNO LOPANDIĆ</p>
<p>Kako je u politici dobar dio vezan uz povoljan timing, tako je i ovaj »slučaj Hrvatska« i za samu Europsku uniju također pitanje dobrog tempiranja. Povjerenik Europske komisije za proširenje Olli Rehn je, sudeći po agencijskim izvješćima, izjavio da bi upravo hrvatska kandidatura mogla pomoći Europskoj uniji da pronađe izlaz iz krize u kojoj se našla francuskim i nizozemskim odbijanjem europskoga ustava. Iako dobro zvuči, Hrvatska ipak neće moći spasiti EU. Rehn je jednostavno naglasio činjenicu da je s propašću europskoga ustava jedini službeni dokument na koji se EU trenutačno može osloniti Ugovor iz Nice. On pak predviđa proširenje na samo dvije države - Bugarsku i Rumunjsku. Nema nikakve dvojbe da Hrvatska načelno kao zemlja kandidat dobro kotira te da skore pregovore svi očekuju, pa s političkom voljom unutar EU-a Hrvatska uistinu nema problema. Povjerenik Rehn jednostavno je primijetio kako bi se realizacija početka pregovora s Hrvatskom mogla iskoristiti za preustroj institucija u skladu s europskim ustavom. </p>
<p>Naravno, svi planovi, bilo da je riječ o službenom Zagrebu ili Bruxellesu, stavljeni su na čekanje zbog pitanja suradnje s Haaškim sudom. EU je u Londonu u ponedjeljak zaključio da glede provedbe Akcijskog plana nije učinjeno mnogo te da se zbog slabih rezultata Hrvatska neće naći na dnevnom redu sastanka Vijeća ministara EU-a u ponedjeljak u Bruxellesu. S takvom ocjenom Hrvatska ne može dobiti jednoglasan stav svih 25 zemalja članica, što je potrebno za početak pregovora. U Zagrebu su na službenim razgovorima istoga dana bili šefovi diplomacija Švedske i Nizozemske i svojim su sugovornicima poslali identičnu poruku - bez konkretnih rezultata u provedbi Akcijskog plana pregovora neće biti. Svi planovi, dakle, na obje adrese, ako se u međuvremenu ne dogodi nešto spektakularno, prebacuju se najesen.</p>
<p>Nema nikakve sumnje kako je od iznimne važnosti da se Hrvatska u »slučaju Gotovina« iskaže kao pravna država. No, treba se zapitati što će se dogoditi ako pregovori ne započnu ove godine, tj. kakav efekt bi taj scenarij polučio u Hrvatskoj, ali i u regiji. Što bi se onda dogodilo sa Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju? Nema nikakve sumnje da Bruxelles mora razmišljati i o tome. Hrvatskim vlastima potpuno je jasno da je sljedećih mjesec i pol ključno za jesenski uspjeh priče o Hrvatskoj i pregovorima s Unijom. Svi europski čelnici također su optimistični. Nizozemski ministar vanjskih poslova Bernard Bot u Zagrebu je pohvalio Akcijski plan kazavši da je njime oduševljen. Jedino je dodao da ga sada treba provesti.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Gdje je domovina?</p>
<p>Nusrat iz Leedsa je, kao i stotine mladih iz imigrantskih obitelji diljem zapadne Europe, prošao kroz proces dobro smišljenog novačenja. Imao je nesreću da ga obrađuje ne neki napredni arapski ili pakistanski nacionalist, nego netko potpuno drukčiji, ravno iz tabora militantnog islama. A oni znaju svoj posao. Zato i ne čudi da je i na britansku pozornicu stupila Al Qaida</p>
<p>FRAN VIŠNAR</p>
<p>Nusrat je bio zaljubljen u svoj nogometni klub Leeds i stalno okićen njegovim amblemima. Od rane je mladosti vjerovao da je on zapravo Englez, jednako kao i njegovi roditelji (otac zubar, majka dizajnerica skupih cvjetnih aranžmana). Nije shvaćao zašto ga djeca u školi uporno zovu »Paki« kada mu je ime Nusrat. Iako je bio svjetlije puti, dečki iz razreda nisu ga rado uzimali u svoju prvu nogometnu momčad. Prestajali bi govoriti kada bi im prišao ili bi uživali u tome da u igri »zujalica« on uvijek dobije najviše zaušnica i čvrga. Ne može se reći da u školskom orkestru ili pjevačkom zboru nije bio dobrodošao, ali izgledalo je da ima i talentiranijih od njega.</p>
<p>Kao dijete, najviše se veselio kada bi ga roditelji vikendom vodili u London. Prvo je bio ushićen zoološkim vrtom, a onda je otkrio veliku željeznu kapiju čiji su se vrhovi blistali od zlata. Straže na konjima i vojnici s velikim smiješnim šubarama čuvali su kraljicu. Mimohod njezine crvene konjice bio je za njega nezaboravan doživljaj. </p>
<p>U srednjoj školi počeo je bojati kosu u plavo i ozbiljno razmišljao da promijeni ime u Kevin. Bio je dobar učenik i iskreno volio zemlju u kojoj se rodio. </p>
<p>U Pakistan njegovi otac i majka nikad nisu išli. Kada je bio veći, otac mu je spominjao političke probleme koje je njegova šira obitelj imala s vojnim režimom. </p>
<p>»Domovina ti je tamo gdje ti je lijepo«, bila je kućna filozofija i obrambeni mehanizam pred dosadnim inzistiranjem raznih teta, ujaka i stričeva da jednom ipak svi skupa posjete »naš Pakistan«. </p>
<p>Roditeljima se predbacivalo da Nusrata ne odgajaju u islamskom duhu. Njemu se pak zamjeralo što se toliko trudi biti nešto što nije. Rođaci su se zgražali nad činjenicom da Nusrat, umjesto svog legendarnog imenjaka Nusrata Fateha Ali Khana i njegove sufističke glazbe, radije sluša pjesme Robbieja Williamsa, a čak se nosi mišlju da se tetovira kao taj »prostak« (opća ocjena neformalnog obiteljskog vijeća). </p>
<p>Urdu nije volio učiti. Susjede Arape smatrao je »čudnima« i »primitivnima«. Izbjegavao je poduku u mjesnoj mošeji, a tradicionalnu pakistansku odjeću i bijele kapice smatrao je »seljačkima«. </p>
<p>Njegov engleski bio je savršen, iako je, unatoč majčinoj ljutnji, volio govoriti i karakterističnim sjevernjačkim uličnim dijalektom kao i svi mladi iz Leedsa i okolice. Bio je zadovoljan sobom i doista je mislio ozbiljno kada je zajapureno govorio da ne bi mogao živjeti nigdje drugdje nego u Velikoj Britaniji. </p>
<p>A onda mu se život potpuno izmijenio. Njegova metamorfoza vjerojatno je počela onog dana kada je na svoje veliko iznenađenje dobio lošiju ocjenu iz povijesti. Tražio je od svog profesora da ponovi test jer je sigurno riječ o nekoj pogrešci. Taj školski birokrat, upravo svježe razveden na vlastitu štetu, nije imao puno strpljenja za nadobudnog »Pakija«: »Dobio si što si zaslužio. Ne misliš li valjda da ću zbog tebe mijenjati školska pravila. Uostalom, tebe uvijek čeka obiteljski obrt, praonica, dućan, što ja znam čime se svi vi još bavite!«.</p>
<p>Nusrat je bio zgranut. Takva zlovolja ga je jako zapekla. Umjesto da bude pravedno nagrađen za svoju ambiciju, postao je žrtva frustriranog čovjeka koji se nije mogao pomiriti s visinom alimentacije koju mora plaćati svojoj bivšoj supruzi. </p>
<p>Duboko se razočarao. Nije se povjerio roditeljima, nego vršnjaku i daljnjem rođaku koji je u svojoj školi bio najbolji igrač kriketa. On je samo rekao da će mu pomoći. </p>
<p>Uskoro ga je upoznao s čovjekom koji je promijenio Nusratov život. Bio je Britanac pakistanskog podrijetla kao i on. Otvorio je jedna druga vrata povrijeđenomu mladiću. Govorio mu je o snazi i slavi islama. Posuđivao mu je knjige i video-kasete o islamskoj kulturi. Tumačio mu je da mora pronaći svoj pravi identitet i korijene. Pozvao ga je u juniorski nogometni klub u kojem su se igrači dovikivali na urdu jeziku, a u slobodno vrijeme raspravljali o asimilaciji i integraciji. </p>
<p>U manje od godinu dana Nusrat je otkrio svoju izgubljenu povijest. Prema svemu što je nekad volio počeo se ponašati neprijateljski. Nekadašnji zanos pretvorio se u prijezir. Nije mu bilo jasno da je važnije izvještavati javnost što svakodnevno radi isprazna i razmažena bogatašica Paris Hilton nego govoriti o problemima koje imaju etničke zajednice u Birminghamu, Leedsu ili Londonu. </p>
<p>Nusratova preobrazba završila se onog dana kada je priopćio zaprepaštenim roditeljima da želi otputovati u Pakistan. I onda je nestao zajedno sa svojim ruksakom. Bez traga, pozdrava, pisma. Nema ga. Je li doživio sudbinu svog vršnjaka iz Pariza tuniskog podrijetla za kojeg se nije čulo godinu dana, da bi vlasti potom izvijestile njegovu unezvjerenu majku da joj je sin zarobljen u Faluji kao pripadnik iračkih pobunjenika? </p>
<p>Nusrat je, kao i stotine drugih mladih iz imigrantskih obitelji diljem zapadne Europe, prošao kroz proces dobro smišljenog novačenja. Imao je nesreću da ga obrađuje ne neki napredni arapski ili pakistanski nacionalist, nego netko potpuno drukčiji, ravno iz tabora militantnog islama. A oni znaju svoj posao mnogo bolje od onog nervoznog Nusratova nastavnika. Zato i ne čudi da je i na pozornicu Velike Britanije stupila Al Qaida, taj savršeni simbol političkog neuspjeha kako arapsko-islamskih, tako i zapadnih sustava.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="8">
<p>Poruke Hrvatima u Vojvodini </p>
<p>Izostao je susret s »pukom« i nije bilo konkretnijega očitovanja skrbi Republike Hrvatske spram vojvođanskih Hrvata</p>
<p>TOMISLAV ŽIGMANOV</p>
<p>Mesićev posjet vojvođanskim Hrvatima u Subotici, koji se dogodio prošloga tjedna u okviru njegova službena posjeta Srbiji i Crnoj Gori, prvi je na tako visokoj razini. Jer, do sada su se takvi susreti, istina vrlo rijetko i sporadično, događali ili prigodom službenih posjeta ovdašnjih Hrvata Zagrebu ili su se oni nakratko upriličavali na marginama posjeta najviših hrvatskih dužnosnika Beogradu. No, uvijek su, gotovo u pravilu, bili prešućivani i nisu rezultirali trajnijim učincima.</p>
<p>U tom smislu, taj posjet, medijski dobro popraćen, predstavlja veliki pomak u dosadašnjoj praksi hrvatskih vlasti, a vrlo je važan i za ovdašnje Hrvate.</p>
<p> Naime, već i sama činjenica dolaska predsjednika Republike Hrvatske u Suboticu a radi susreta s Hrvatima ima svoje snažno značenje na simboličkoj ravni – takvim se činom priznanja neutraliziraju negativni stereotipi koji spram Hrvata u Srbiji uveliko postoje. Sve to dodatno je osnaženo i prisustvom predsjednika Srbije Borisa Tadića i vojvođanskoga premijera Bojana Pajtića. </p>
<p>S druge strane, Mesićev se posjet vojvođanskim Hrvatima može tumačiti i kao demonstracija ozbiljnije i djelatnije hrvatske spremnosti, dakako u domenima njihove nadležnosti, u rješavanju nemalih problema s kojima se oni susreću.</p>
<p> No, o svemu će tome vrijeme pred nama nešto više reći, ali je sigurno da se s dosadašnjim angažmanom i potporom Republika Hrvatska ne može previše hvaliti. Nisu bili strateški utemeljeni, s ovdašnjim se Hrvatima nije uvijek računalo u izgradnji odnosa spram Srbije, prepoznavala se tako u Hrvata česta servilnost spram onih moćnijih, pribjegavalo se ad hoc rješenjima, nedostajalo je, gdjekad čak i elementarnog, znanja o njihovim problemima i potrebama...</p>
<p>U tom smislu, taj se posjet može tumačiti kao javna manifestacija suprotnih namjera, s vrlo snažnim pozitivnim deklarativnim nabojem. </p>
<p>Pa ipak, do jedne kvalitetnije integracije vojvođanskih Hrvata u srbijansko društvo, što je i Mesić eksplicite izrazio kao očekivanje Hrvatske, i do poboljšanja njihova ukupna položaja treba daleko više od toga, kako od Hrvatske, tako još više od Srbije. Osobito ako imamo na umu iskustvo Hrtkovaca s početka devedesetih, zatim od države poticanu i danas još uvijek podržavanu, čak i od ljudi koji su s Mesićem bili u Subotici, umjetnu podjelu Hrvata na Bunjevce i Šokce, brojne prošlogodišnje antihrvatske incidente u Vojvodini, nedavno skandalozno prozivanja ministrice u srbijanskoj vladi od radikala i odsustvo reakcija na to, velike deficite koji u Srbiji postoje kada je u pitanju zaštita manjina...</p>
<p> Sve to nije, barem nitko od njih, spominjao kao probleme koji bi se morali pozitivno razriješiti. Oni nisu takvi da bi se mogli zanemariti, a Srbija za sada nema za njih učinkovita rješenja!</p>
<p>S druge strane, ako posjet hrvatskoga predsjednik promatramo iz perspektive odnosa i prilika koji postoje unutar hrvatske zajednice u Vojvodini, postavlja se pitanje je li skup, pa bio on i obljetnički – petnaest godina od osnutka Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini – dakle, jedne političke stranke, koja okuplja vrlo mali broj Hrvata, pravi povod i mjesto za obraćanje dvaju predsjednika i slanje određenih poruka cijeloj hrvatskoj zajednici?</p>
<p> Jer, posjet »krovnoj instituciji«, Hrvatskom nacionalnom vijeću, koji je nakon toga uslijedio a bio je kratak i više protokolaran, vjerojatno bi bio prigodniji, bez obzira i na tamošnje neprilike, za takvo što. Istina, i na taj susret bili su pozvani, prema nečijim mjerilima, tek »izrabrani« Hrvati. U tom smislu ne zna se je li to razlog vidnog odsustva Hrvata i hrvatskog klera iz Srijema za vrijeme Mesićeva posjeta. </p>
<p>Stoga vrijedi konstatirati da je izostao susret s »pukom«, te da nije bilo, za razliku od nedavnog posjeta mađarskoga premijera i otvaranja Mađarskog doma u Subotici, ipak konkretnijeg očitovanja skrbi Republike Hrvatske spram ovdašnjih Hrvata. Nadati se je da će i toga uskoro biti.</p>
<p>Autor je publicist iz Subotice.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Gospođi se apsolutno ništa neće dogoditi</p>
<p>Da sam savjetnik kardinala Bozanića, predložio bih da se gospođa Brajša zahvali </p>
<p>na dužnosti</p>
<p>TUGOMIR ŠURINA</p>
<p>Trinaest stoljeća postoji uska veza između hrvatskog naroda i Katoličke crkve i znade se uloga Crkve u očuvanju identiteta hrvatskog naroda, sve do sadašnjice. A znade se i to da narod od svih institucija najviše vjeruje Crkvi. Upravo zato i nije prosječnom čovjeku svejedno postoje li i krivi koraci u politici Crkve.</p>
<p>S time u vezi dao bih neke primjedbe i nadam se da se neće ponoviti komunistička praksa, kada se je svaka kritika, pa i ona dobronamjerna, smatrala neprijateljskim činom.</p>
<p>Osvrnuo bih se na dva recentna slučaja. Prvi se odigrao prije otprilike dva mjeseca, kada je kardinal Josip Bozanić pozvao premijera Ivu Sanadera da Hrvatskoj biskupskoj konferenciji podnese izvješće o aktualnoj političkoj situaciji u vezi s pristupom Europskoj uniji, što je premijer i prihvatio.</p>
<p>Čak ni u srednjem vijeku, kada je Crkva imala kud i kamo veći utjecaj, ne može se zamisliti da je, na primjer, primas Francuske, pariški kardinal pozvao kralja da obrazloži aktualnu političku situaciju. A kada je predsjednik Stjepan Mesić obazrivo primijetio da to nije pravi način dijaloga Crkve i države, odmah je bila spomenuta njegova komunistička prošlost.</p>
<p>Drugi je slučaj s trakavicom pod nazivom Brezovica. Kada su se pojavili prvi napisi u tisku, odmah je to okvalificirano kao anticrkvena kampanja. Javio se i kardinal Bozanić, koji je bezrezervno podržao gospođu Jelenu Brajšu, ne sumnjajući u njenu neokaljanost. Nakon nekoliko dana objavljene su i neke činjenice te je pokrenuta istraga. Javio se glasnogovornik Hrvatske biskupske konferencije, da će Crkva čekati rezultat istrage.</p>
<p>Nakon toga je slijedio Dan državnosti sa svečanom misom u Crkvi sv. Marka, gdje se je našla sva politička elita. Neprimjereno tom trenutku, kardinal Bozanić je težinu svoje propovijedi stavio u obranu lika i djela Jelene Brajše.</p>
<p>Četvrti čin te trakavice režirala je sama protagonistica, organiziravši demonstracije pred novinskim kućama. Zbog njena goropadnog ponašanja, svakom gledatelju televizije moglo je biti jasno da se Brajša otela svakoj kontroli, i Crkve i države.</p>
<p>Bilo bi svakako bolje da je gđa Brajša slušala savjet svog kolege, direktora Hrvatskog Caritasa: neka bude daleko od javnosti dok traje gužva. Poznavajući odlučnost državnog odvjetnika i pravosudnog sustava, gospođa Brajša može biti sigurna da joj se apsolutno ništa neće dogoditi. Kao što je bio i slučaj sa šestinskim župnikom Čučekom, gdje je postojala i pravomoćna presuda s kaznom zatvora zbog pedofilije.</p>
<p>Da sam kojim slučajem savjetnik kardinala Bozanića predložio bih da se gospođa Brajša zahvali na dužnosti, a Crkva da joj izrazi zasluženo priznanje.</p>
<p>Autor je profesor emeritus Fakulteta strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu.</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Gradi se za najgušći, a ne za »zimski« promet</p>
<p>U potpunosti se slažem, a vjerujem i većina građana Republike Hrvatske, sa stajalištem gosp. Ive Pancirova (»Euforija splasnula pred tunelima«, Nedjeljni Vjesnik, Otvoreno, 2. i 3. srpnja 2005.) o potrebi hitnoga osposobljavanja i druge tunelske cijevi tunela Sv. Rok i Mala Kapela. U pravilu, važni se objekti grade za najgušći, a ne za »zimski« promet. Predlažem mjerodavnima, ako nema drugih mogućnosti, organiziranje narodnoga zajma, a koji se može građanima vraćati priznavanjem obveznica za naplatu cestarine za Autocestu »Kralj Tomislav«, nakon kompletnoga dovršetka tunela. </p>
<p>ANTUN BOBANOVIĆZAGREB</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Srbijanski predsjednik čudne principijelnosti</p>
<p>Na tužnoj komemoraciji u Srebrenici srbijanski predsjednik Boris Tadić nije bio osobito pričljiv, pogotovo ne kada se radilo o novinarima iz Hrvatske, ali je zato spremno dao intervju banjalučkim Nezavisnim novinama! »Mi smo u Srbiji uvijek jako principijelni i dosljedni kad su nedjela počinjena na Balkanu u pitanju; eto, i ja sam bio na komemoraciji u Jasenovcu (!) i Žitomisliću…, osuđujemo sva nedjela i zločince koji su ih izvršili, suosjećamo sa žrtvama…« Ne sjećamo se da je principijelni Tadić odao dužno poštovanje žrtvama na Ovčari ili u Škabrnji, a ni slučajno na Bleiburgu, gdje su zločine izvršili i preodjeveni četnici Draže Mihailovića, srpskog legendarnog četničkog vojvode-antifašista. Tog ratnog zločinca Srbi i danas veličaju od distrikta Brčko preko Zvornika sve do Ravne Gore. Principijelnost? Nismo ni riječi pročitali o tome suosjeća li on s onih 200 tisuća Hrvata etnički očišćenih iz fantomske tvorevine Republike Srpske? Jeli to bilo srpsko nedjelo ili možda zločin koji treba osuditi? Poklonio se on žrtvama Srebrenice, ali se u svojoj velikoj principijelnosti zaboravio ispričati muslimanskom narodu u ime svog, srpskog naroda! Vijeće ministara BiH odlučilo je da 11. srpnja bude državni praznik, Dan sjećanja; zbog činovničke principijelnosti tu odluku nije potvrdila i »Vlada Republike Srpske« a kao razlog navodi se upravo bizarno opravdanje: »nismo je dobili napismeno«! Je li Ratko Mladić dobio, i od koga, pismeni nalog da pobije osam tisuća ljudi, mahom civila-muškaraca u starosti od 14 do 75 godina? Ako je i u čemu Srbija bila dosljedna, onda je to upornost u desetgodišnjem skrivanju jednog od najvećih, ako ne i najvećeg zločinca nakon Drugog svjetskog rata, Ratka Mladića. </p>
<p>DAMIR KALAFATIĆ, DIPL. ING.OMIŠ</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="12">
<p>Bandić obećao četiri nova mosta</p>
<p>Svakoj majci koja rodi treće dijete naknada u iznosu jedne prosječne mjesečne plaće</p>
<p>Gradska skupština većinom je glasova na sjednici u srijedu prihvatila prijedlog gradonačelnika Milana Bandića o sastavu Gradskog poglavarstva kao i njegov program četverogodišnjega rada u kojemu je naglasak stavljen na borbu protiv prometnog kaosa, rješavanje socijalnih problema i ulaganje u nove gospodarske programe.</p>
<p>Umjesto dosadašnjih 15, novo Poglavarstvo imat će 11 članova, što je uzburkalo oporbu koja je tvrdila da je time povrijeđen Statut Grada Zagreba. </p>
<p>Predstavljajući program rada Poglavarstva, Milan Bandić rekao je: »Dovršit ćemo sve započete projekte i kazniti bespravnu gradnju koja je suprotna razvoju grada«.</p>
<p>Rekao je da će sanirati bespravnu gradnju socijalnog tipa »koja nije smetnja razvitku grada i to prema usvojenikm kriterijima i prijedlogu struke«. </p>
<p>Dodao je da će svaka majka koja rodi treće dijete, dobiti naknadu u iznosu jedne prosječne mjesečne plaće, a dosadašnji iznosi pomoći umirovljenicima povećat će se za 50 kuna. </p>
<p>U skladu s najavljenom reorganizacijom Gradske uprave Bandić je najavio pretvaranje »inertnog i okoštalog sustava sadašnjih ureda« u »odgovoran javni sektor koji će služiti građanima«. To se, između ostalog, odnosi i na poštivanje utvrđenih rokova, među kojima je gradonačelnik istaknuo rok od 30 dana za dobivanje lokacijske i 15 dana za dobivanje građevinske dozvole. </p>
<p>Uz spajanje trgovačkih društava koja se bave srodnim djelatnostima, neka poduzeća koja nisu od vitalnog interesa za svakodnevno funkcioniranje grada bit će privatizirana, uz osiguranje posebnih prava bivšim i sadašnjim zaposlenicima. Gradonačelnik je istaknuo kako će se nastojati sniziti »pretjerano visoke cijene građevinskog zemljišta«, posebno za programe socijalnog i javnog karaktera. Rješavanjem prometnih problema u glavnom gradu trebala bi pridonijeti i gradnja četiriju novih mostova preko Save. Uz Jankomirski i Domovinski most, čija je izgradnja u tijeku, trebali bi se graditi i most koji će spojiti Novi Zagreb i Trnje i most na produženoj Vrapčanskoj, zapadno od Jaruna. Oporba se bunila i protiv toga da direktor Robnih terminala Slobodan Ljubičić bude član Poglavarstvo, jer smatraju da »ne može sjediti na dvije stolice«. Prigovorila je i stručnosti Davora Jelavića. Alenka Košiša Čičin-Šain smatra da Jelavić nema obrazovanje potrebno za obavljanje tako odgovorne funkcije. Davor Jelavić u stanci je njezinu tvrdnju komentirao ovako: »Ona me napada samo zato što sam joj dao otkaz dok je bila savjetnica u mom uredu. Otkaz je dobila jer se dva mjeseca nije pojavila na poslu«.</p>
<p> Oporbeni zastupnik Mario Zubović (HDZ) smatra da je Duško Ljuština, kao član Poglavarstva zadužen za kulturu, u sukobu interesa, jer je ravnatelj Kazališta Kerempuh. </p>
<p>Gradska skupština izglasala je i odluku o raspoređivanju novca za politički rad nezavisnih zastupnika, prema kojoj će svota od 30 tisuća kuna po zastupniku biti isplaćivana na žiro-račun nositelja liste. </p>
<p>Hrvoje DorešićRužica JakeševićTomislav Marinović</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Hoće li »zlatni« psi napokon dobiti svoj poligon? </p>
<p>Zagrebački psi spasili su prošle godine na području Podravskih Sesveta jednu osamdesetgodišnjakinju </p>
<p>Članovi Kluba za obuku službenih i sportskih pasa Zagreb, koji su se nedavno sa Svjetskog prvenstva spasilačkih pasa u Francuskoj vratili ovjenčani pojedinačnim i ekipnim zlatom, muku muče s poligonom za obuku svojih ljubimaca. Poligon na Remetinečkoj cesti, na kojemu obučavaju svoje pse od 1989. godine, nije u njihovu vlasništvu, već ga iznajmljuju od Grada.</p>
<p>Prije tri godine jedna čestica – gotovo pola terena, denacionalizacijom je vraćena prijašnjem vlasniku, pa su članovi Kluba zabrinuti za budućnost. </p>
<p>»Svake godine ulažemo u taj poligon vlastita sredstva, a sada ne znamo nećemo li ga morati napustiti«, kaže članica Kluba Sara Mareković, koja je sa svojim graničarskim kolijem Capom na Svjetskom prvenstvu u Francuskoj osvojila zlato. »Dok je bio zamjenik gradonačelnice, od Milana Bandića dobili smo neka obećanja da bismo mogli dobiti preostale gradske čestice sadašnjeg poligona, ili da bi se prostor za poligon mogao osigurati i pokraj Bundeka, no do sada nije ostvareno ništa od toga. Problem je i u tome što smo amaterski klub pa nemamo novaca za opremanje novog poligona«, dodaje Sara Mareković i ističe da se za svoje pse financijski brinu sami, jer su to ujedno i njihovi ljubimci, ali da za velike investicije nemaju novca. Prema procjenama Međunarodne organizacije spasilačkih pasa, svaki obučeni spasilački pas »vrijedi« oko 45 tisuća eura, a kvalitetna obuka, kako naglašava Sara Mareković, traje barem dvije godine. Osim obuke na poligonu, održavaju se i treninzi traženja u šumama i ispod ruševina, a da bi mogao sudjelovati u akcijama spašavanja, svaki pas mora sa svojim vodičem proći poseban ispit.</p>
<p>Članovi Kluba članovi su i nedavno ustrojene Državne uprave za zaštitu i spašavanje, a glasnogovornica te uprave, Tatjana Čumpek, kaže kako su vodiči iz Kluba i njihovi psi nezamjenjivi kad se traga za ljudima u ruševinama ili za onima izgubljenima u nepristupačnim područjima. </p>
<p>Tako su krajem rujna prošle godine članovi Kluba na području Podravskih Sesveta sudjelovali u traganju za 80-godišnjakinjom o kojoj se tri dana nije znalo ništa. Na teren su stigli kasno popodne, svjesni, kaže Sara Mareković, da će ubrzo pasti mrak i da moraju požuriti. Tražili su oko jezera u blizini staričine kuće i u kukuruzištu. »Mrak je već počeo padati kad smo dobili dojavu da je jedan mještanin čuo jecaje u šumi, udaljenoj oko tri kilometra. Uskočili smo u automobile i odjurili na to mjesto. Zaustavili smo se u blizini šume, izašli iz automobila i čuli jauke i pozive upomoć. Ubrzo smo vidjeli staricu kako leži u jarku, zapetljana u gustoj travi. U tom trenutku bili smo neopisivo sretni zbog uspješnog završetka traganja a moram priznati da su neki od nas i zaplakali«, ispričala je Sara Mareković.</p>
<p>Tomislav Bradić</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>»Dialeri« im nabili telefonske račune na 30 tisuća kuna </p>
<p>Mjesečno se T-HT-u žali u prosjeku 500 korisnika, no ako je kao uzrok utvrđen 'dialer', korisnici moraju platiti račune</p>
<p>Većina pritužbi koje stižu u Hrvatsku udrugu za zaštitu potrošača odnose se na T-HT, zbog visokih računa koje građani učestalo dobivaju. Razlog tome su razni »dialeri« (pozivači), programi koji sami biraju neke daleke telefonske brojeve a pojavljuju se na računalima kada građani posjećuju internetske stranice. Krajem svibnja, međutim, na snagu je stupio Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o telekomunikacijama, čiji članak 42., stavak drugi, glasi: »Davatelji javnih telekomunikacijskih usluga moraju osigurati korisnicima svojih usluga primjerenu zaštitu od zloporaba i prijevara u javnoj telekomunikacijskoj mreži«.</p>
<p>»Prema novom Zakonu, T-HT bi trebao zaštititi građane. Javljaju nam se građani koji su dobili i po 30 tisuća kuna računa za telefon«, rekao je Tomislav Lončar iz HUZP-a. Dodao je kako u T-HT-u moraju znati za rad neželjenih »dialera« i da bi to trebali spriječiti.</p>
<p>»Zna se dogoditi da ljudi brzopletošću i nepažnjom slučajno instaliraju na svoje računalo 'dialer', koji kasnije sâm poziva neke čudne brojeve u Aziji. Građani toga nisu ni svjesni, a onda dobiju ogroman telefonski račun i zaprepaste se«, rekao je Tomislav Lončar. »Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o telekomunikacijama novi je pa većina građana još ni ne zna za njega, i za to da bi im T-HT trebao pružiti odgovarajuću zaštitu«, objasnio je Lončar. »T-HT je prve obavijesti i upute za zaštitu od 'dialera' postavio na svoje stranice još 2001. godine. Od tada do danas u mnogo se navrata obraćao javnosti da ukaže na opasnost od njih«, rekli su iz Korprativnog sektora za komunikacije T-HT-a.</p>
<p>»Od početka ove godine građani mogu s naših stranica besplatno skinuti T-com Antidialer program koji presreće pokušaje spajanja računala putem telefonske veze«, rekli su iz T-HT-a. Prilikom svakog pokušaja spajanja program privremeno zaustavlja spajanje, obavještava korisnika o pokušaju, prikazuje broj na koji se program pokušava spojiti te nudi korisniku mogućnost da dozvoli vezu s tim brojem ili je zabranjuje. </p>
<p>Mjesečno se T-HT-u žali u prosjeku 500 korisnika zbog visokih računa, izazvanih »dialerom«. »Korisnici se na visinu svog računa mogu žaliti, no ako je kao uzrok utvrđen 'dialer', korisnici ga moraju platiti. Nakon toga prvog koraka, postoji mogućnost žalbe povjerenstvu u čijem su sastavu, prema Zakonu o potrošačima, i članovi Društva potrošača«, rekli su iz Korporativnog sektora za komunikacije T-HT-a.</p>
<p>Martina Pauček</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Niskopodni tramvaj oduševio građane</p>
<p>Od četvrtka tramvaj će povremeno voziti trasom linije 12 od Ljubljanice do Dubrave</p>
<p>Nakon što su ga više od mjesec dana testirali stručnjaci konzorcija CROTRAM koji su ga proizveli, u srijedu točno u 16.20 sati vozač Josip Vrančić poveo je tramvaj na najteži ispit. Naime, prvi su ga testirali gradski političari predvođenih gradonačelnikom Milanom Bandićem, a nakon što su se oni provozali do Trga bana Josipa Jelačića testirali su ga oni kojima će i tramvaj najviše koristiti - građani Zagreba.</p>
<p>»Nemam nikakvih zamjerki jer tramvaj je stvarno super«, dočekao nas je jedan od mnogobrojnih putnika koji se ukrcao na Trgu bana Josipa Jelačića Ivan Rebernik. Kaže da se u tramvaju osjeća kao da je u središtu Beča ili Berlina, a ne u Zagrebu. »Ako bi nešto trebalo popravljati bio bi to razglas jer mi u stražnjem dijelu tramvaja čujemo samo nekakvo mumljanje««, dodaje Ivan. Nakon što su se građani ukrcali u tramvaj vozač je pojačao razglas s kojeg se čulo: »Promotivna vožnja tramvaj vozi trasom Mihanovićeva - Vodnikova - Frankopanska - Trg bana Josipa Jelačića«. Iako se to nije svidjelo većini putnika ipak su se odlučili malo provozati novim tramvajem.</p>
<p>»Ma nema veze što ću malo zakasniti kući, ipak se isplati provozati novim tramvajem«, rekla nam je putnica Ivana Šverko. Kaže da joj se novi tramvaj baš sviđa, a posebno klima uređaji jer temperatura u vozilu je baš osvježavajuća. </p>
<p>I ostali putnici pohvalili su udobnost vožnje u novom tramvaju, a posebno ih oduševljava vizualni izgled.</p>
<p>»Osjećam se kao da se vozim u svemirskom brodu«, rekao je student Mihael Berkovi. Oduševila ga je vozačeva kabina jer sve je puno monitora. Zadovoljni novim tramvajem, složili su se s mišljenjem putnice Nedjeljke Kožić koja je svojim sugrađanima poručila: »Tramvaj je sada stvarno super, ali trebali bi ga čuvati da bi još dugo takav ostao«.</p>
<p>Tramvaj će u redovni promet biti uvršten od jeseni, ali od četvrtka će povremeno voziti trasom linije 12 od Ljubljanice do Dubrave.</p>
<p>Mislav Nekić</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>»Zagrepčanka« ipak vlasništvo Zagreba?</p>
<p>Kuloarima Gradske skupštine oko podneva se pronijela vijest da je u srijedu ujutro Trgovački sud u Zagrebu donio presudu u »slučaju Zagrepčanka«. Izvor koji je želio ostati anoniman rekao je Vjesniku kako je iz odvjetničkih krugova potvrđeno da je sud presudio da se pravno nevažećim smatra ugovor između Krme d.d. i Zagrepčanke, temeljem kojega se Krma nepravomoćno upisala u zemljišne knjige kao vlasnik nekretnine toga poduzeća u Heinzelovoj ulici. Sporno zemljište 2001. kupio je Grad po cijeni od 15 milijuna kuna, a kako je vlasništvo nad zemljištem prisvojila Krma, došlo je do spora i sudskog procesa. Navodnom presudom Grad bi stekao pravo da se u gruntovnicu upiše kao vlasnik vrijedne nekretnine. </p>
<p>Na pitanje u vezi s tim, gradonačelnik Milan Bandić ocijenio je navodnu presudu kao »logičnu«. »Moralo se tako presuditi«, rekao je Bandić okupljenim novinarima. Dodao je da ima povjerenja u pravnu državu i hrvatsko pravosuđe te da je »pravda spora, ali dostižna«. </p>
<p>U Trgovačkom sudu Vjesnik u srijedu poslijepodne nije mogao dobiti potvrdu informacije o navodnoj presudi. </p>
<p> U Visokom trgovačkom sudu kažu, međutim, da postoji čak petnaestak spisa vezanih za slučaj Zagrepčanke i Krme. </p>
<p>Doznaje se da je u siječnju ove godine VTS uputio dva predmeta, vezana za taj slučaj, Vrhovnom sudu na postupak revizije. Na Vrhovnom sudu su nam potvrdili da vode revizijski postupak u slučaju Zagrepčanka-Krma, no nisu nam mogli reći je li ta obnova postupka usko vezana za upis vlasništva Krme nad nekretninama u Heinzelovoj. </p>
<p>Vinkovačka tvornica stočne hrane Krma potpisala je sa Zagrepčankom 1996. godine ugovor o dugoročnoj opskrbi stočnom hranom. Kad se dug Zagrepčanke popeo na 15 milijuna, a godinu kasnije na dodatnih 17 milijuna kuna, potpisan je sporazum kojim se vlasništvo nad nekretninama Zagrepčanke pripisuje Krmi. Nakon toga gruntovnici Općinskog suda u Zagrebu podnesen je zahtjev za uknjižbu, no ona je provedena tek u travnju 2004.godine, kada je doneseno nepravomoćno rješenje Općinskog suda da Krma može upisati te nekretnine u svoje vlasništvo.</p>
<p>Ali u međuvremenu, 2001. godine, dok se čekala uknjižba vlasništva, Grad Zagreb je, na čelu s tadašnjim gradonačelnikom Milanom Bandićem, kupio na dražbi, temeljem prava prvokupa, iste te nekretnine od Zagrepčanke za 15 milijuna eura. Time se stvorila pravna zavrzlama oko toga tko je stvarni vlasnik 90 tisuća četvornih metara atraktivnog zemljišta u Heinzelovoj.</p>
<p>Nakon nepravomoćne odluke Općinskog suda u korist Krme Grad Zagreb je uložio žalbu. </p>
<p>Općinski sud u Zagrebu odbio je žalbu Grada Zagreba, tvrdeći kako on nije stranka u postupku, već da su to Krma i Zagrepčanka. Bandić je tada izjavio da će, ako Zagreb izgubi i lipu od kupnje Zagrepčanke, odmah otići i iz stranke i iz Zagreba. Zaradio je čak i kaznenu prijavu Općinskog suda, ali i ukor stranačkog šefa Ivice Račana jer je u novinama objavio oglas pod nazivom »Istina je !«, u kojemu je, između ostaloga, stajalo: »Istina je da je Grad Zagreb kupio nekretnine od Zagrepčanke i da je Trgovački sud naložio Općinskom sudu u Zagrebu da Grad Zagreb upiše kao gruntovnog vlasnika Zagrepčanke i istodobno izbriše sve terete na njoj«. U oglasu je optužio Općinski sud da nije učinio ono što je tražio Trgovački sud, već da je »nastavio kršiti zakon«, te da je sutkinja toga suda donijela »skandalozno i nezakonito rješenje po kojem jedna fantomska tvrtka postaje vlasnik nekretnine koju je od države kupio Grad Zagreb«. </p>
<p>Tomislav MarinovićBiljana BašićBojan Terglav</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Tramvajski kolaps u Savskoj</p>
<p>Križanje Branimirove i Avenije Marina Držića, zatvoreno zbog radova, te promjene trasa tramvaja i dalje zagorčava život građanima. U Savskoj i Vukovarskoj vladaju najveće prometne gužve a česti su i zastoji automobila i tramvaja. Da bi se prošlo križanje Savske i Vukovarske, kolone tramvaja iz pravca sjevera čekale su u srijedu ujutro i po pola sata. </p>
<p>»Zbog nove regulacije tramvajskog prometa, po Savskoj voze i linije 6, 7, 3 i 2, a kako skreću iz Savske u Vukovarsku, tramvaji blizu semafora čekaju na prolaz i po deset minuta«, tvrdi dežurni prometnik u ZET-u.</p>
<p>No, kako smo se i sami mogli uvjeriti, vrijeme čekanja je najmanje dva puta duže. Tako je tramvaj broj 5 u srijedu u jutro od Glavnog kolodvora, preko Trga bana Jelačića do »Vjesnikova« nebodera vozio 45 minuta a na prolaz raskrižjem čekao je dvadeset minuta. Neki tramvaji prometovali su i duže. Zato su se mogle vidjeti i kolone ljudi koji su se radije uputili pješice.</p>
<p>Zbog kratkog trajanja zelenog svjetla na semaforu tramvaji katkad nisu ni krenuli, a već se palilo crveno. Iznervirani putnici koji su zbog zastoja kasnili na posao zahtijevali su od vozača da otvori vrata i pusti ih da izađu. </p>
<p>Mladoj putnici koja se vozila u tramvaju broj 5 i zabrinuto promatrala što se događa ispred toga tramvaja, na kraju je popustilo strpljenje pa je zamolila vozača, da otvori vrata jer kasni na prijemni ispit. </p>
<p>U Prometnoj policiji tvrde da su gužve uobičajene za jutarnju špicu, ali da je situacija sada gora zbog radova koji su poremetili promet u cijelom gradu. Dodao je da je skretanje iz Savske u Vukovarsku vjerojatno otežao i dolazak štićenih osoba, zbog čega je olakšavan promet prema središta grada. </p>
<p>Tomislav Grdić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="18">
<p>Discovery nije poletio</p>
<p>Američka svemirska agencija NASA odgodila je u srijedu polijetanje space shuttlea Discovery zbog problema s jednim od senzora za gorivo. Kontrola misije u svemirskom centru Kennedy na Floridi donijela je odluku nešto manje od dva i pol sata prije vremena predviđenog za lansiranje. Problem se pojavio na jednom od četiri senzora odgovorna za prekidanje rada motora u odgovarajućem trenutku tijekom uzlijetanja. Kontrola misije je kazala kako je polijetanje odgođeno najmanje jedan dan, ali nije sigurno da će Discovery poletjeti i u četvrtak. Sedmočlana posada Discoveryja već se nalazila u letjelici kada je objavljena odluka o odgodi, a do tada je izgledalo da samo loše vrijeme može odgoditi njezino polijetanje. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Uginula najstarija panda na svijetu </p>
<p>PEKING </p>
<p> - Poklonici životinja kineskog zoološkog vrta u slikovitom gradu Guilinu odlučili su odati počast najstarijoj svjetskoj pandi, rođenoj i odrasloj u zatočeništvu, koja je uginula u utorak u 36. godini, izvijestila je agencija Xinhua. Posjetitelji su pokraj kaveza uginule Mei Mei ostavljali bukete cvijeća. »Prosječna životna dob pandi rođenih u zoološkim vrtovima je 25 godina, a naša Mei Mei je premašila te godine. Njezina životna dob u usporedbi s ljudskom je bila oko 100 godina«, rekao je jedan od zaposlenika Zoološkog vrta u Guilinu u kojemu je panda provela 20 godina života. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>U Pulu sletio jumbo-jet </p>
<p>PULA</p>
<p> - U Zračnu luku Pula u srijedu je sletio najveći svjetski komercijalni putnički zrakoplov - Boeing 747. Riječ je o širokotrupnom avionu koji rijetko slijeće na hrvatsko tlo. Zračna luka Pula pokazala je tako da može primiti i najveće zrakoplove. Potvrdila je ujedno da se usmjerava na prihvat turista kojima je odrediše Istra, a ne da dolaze, kako je često slučaj, preko inozemnih zračnih luka poput Trsta ili Venecije. </p>
<p>Boeingom 747, koji može prevesti 468 putnika, u Pulu je doputovalo 420 turista iz Rusije preko touroperatora Ascent Travel i ruskog avioprijevoznika Transair Airlines. Generalni direktor Ascent travela Boris Burykin kaže kako će već ovog ljeta u Istru dovesti oko 20.000 gostiju. Bruno Rogović, direktor Zračne luke Pula, kazao je da će ruski Boeing 747 u srpnju slijetati dva puta tjedno, srijedom i subotom, a u kolovozu i rujnu tri puta tjedno, dva puta subotom i jednom srijedom. Let iz Moskve do Pule traje samo dva i pol sata. </p>
<p>U prvih šest mjeseci ove godine putnički promet u Zračnoj luci Pula porastao je 29 posto. Istodobno je zračni promet u porastu 20 posto, što ilustrira trend prihvata sve većih zrakoplova. Ove godine Zračna luka Pula očekuje 200.000 putnika, a lani ih je prihvatila 154.000. </p>
<p>Saša Brnabić</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Razgovori mobitelom i u zrakoplovima</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Siemens i Airbus potpisali su ugovor o zajedničkom razvoju rješenja za uporabu GSM komunikacija u zrakoplovima, izvijestili su u srijedu iz Siemensa. Siemens će tako osigurati GSM tehnologiju, a Airbus će preuzeti na sebe integraciju te tehnologije u postojeće elektroničke sustave. Airbus će biti odgovoran i za promociju novog rješenja među zrakoplovnim prijevoznicima, te za održavanje nove tehnologije. Komercijalno uvođenje te nove korisničke usluge planira se sredinom 2006., što znači da će Airbus moći od tada ponuditi putnicima stalnu dostupnost tijekom leta. Integracijom GSM-a, u budućnosti, putnici će u zračnom prometu moći rabiti vlastite mobilne uređaje za razgovore ili surfanje Internetom tijekom leta, što su poslovni ljudi već odavno priželjkivali. [I. S.]</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Nijemci se ne smiju dovoljno </p>
<p>BERLIN</p>
<p> - Nijemci se ne smiju dovoljno, odnosno zasigurno manje nego što bi htjeli, pokazalo je istraživanje instituta Emnid provedeno za njemački znanstveni magazin Zeitwissen. Trećina od 1007 njemačkih ispitanika izjavila je da se »dugo vremena« od srca nije nasmijala. Također, čak 92 posto ispitanika starijih od 14 godina reklo je da bi više vremena htjelo provesti šaleći se. Najmanje se smiju ispitanici u dobnoj skupini od 50 do 59 godina i oni s nižim obrazovanjem, pokazalo je istraživanje. »Smijeh je važan i ima velike posljedice za naše zdravlje i ponašanje«, rekao je urednik magazina Christoph Droesser. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Taksijem vozili ukradeni trezor</p>
<p>RATINGEN</p>
<p> - Dva su drska lopova u gradiću Ratingenu u njemačkoj pokrajini Sjevernom Porajnju-Vestfaliji netom ukradeni trezor transportirali taksijem. Mladići su, kako je izvijestila policija okruga Mettmann u utorak, posve ležerno stali na ulicu i mašući dozvali taksi u čiji su prtljažnik potom utovarili svoj u deku umotan »teški komad prtljage«. Taksist iz Duesseldorfa je posumnjao kad se prilikom istovarivanja teške prtljage u Essenu pomaknula deka i ukazao se trezor. Taksist je pozvao policije kojoj je već bila dojavljena krađa trezora u neposrednoj blizini mjesta na kojem su se lopovi ukrcali u taksi. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Vjenčanje završilo tučnjavom zbog fotografiranja</p>
<p>DUBAI </p>
<p> - Vjenčanje u Saudijskoj Arabiji pretvorilo se u pravu tučnjavu kada se više od 20 žena potuklo u svađi koja je nastala kada je jedna od žena počela snimati foto-aparatom na svom mobitelu, objavio je saudijski list Arab News. Tučnjavu su prekinuli policajci koji su na lice mjesta stigli s pet automobila i uhitili neodređeni broj osoba. Incident se dogodio u gradu Jizanu. Ispred dvorane u kojoj je bila proslava vjenčanja, sukob se samo pogoršao kada su muškarci odbili dozvoliti ženama da odu kućama sve dok se ne utvrditi koja je od njih snimala. Snimanje fotografija nije dozvoljeno na proslavama vjenčanja u Saudijskoj Arabiji na kojima se muškarci i žene zabavljaju odvojeno. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="25">
<p>Bajamontijev oratorij na Peristilu </p>
<p>Premijerna izvedba oratorija »Prijenos svetog Dujma« pod ravnanjem Pavla Dešpalja i u režiji Petra Selema označit će početak Splitskoga ljeta </p>
<p>Sve je spremno za svečano otvorenje 51. splitskoga ljeta, međunarodne kazališne manifestacije koja će od 14. srpnja do 14. kolovoza pod medijskim pokroviteljstvom »Vjesnika« na 12 gradskih pozornica okupljati ljubitelje glazbene, dramske i plesne umjetnosti. Festival će otvoriti ministar kulture Božo Biškupić nakon čega će uslijediti premijerna izvedba dramskog oratorija »Prijenos svetog Dujma« Julija Bajamontija u režiji Petra Selema. Pazeći na zahtjeve splitskih konzervatora o očuvanju peristilske pozornice, akademski slikar Matko Trebotić izradio je kružnu scenografiju omeđenu stupovima i križem, koja simbolizira razrušenu Salonu i njezinu stoljetnu povezanost sa Splitom. </p>
<p>– Za umjetnika koji je srastao sa Splitom i svakodnevno upija njegove ljepote, rad na Peristilu pravi je izazov. Moj zadatak je bio da sa što manje materijala postignem što bolji rezultat, pa mi se krug koji lebdi na ploči Peristila učinio pravim rješenjem. Moći svetoga Dujma donesene su iz Salone, tako da je poveznica sa Splitom čvrsta, a moja poruka jasna, kazao je Trebotić. </p>
<p>Zborom i Orkestrom splitskog HNK na premijeri će ravnati Pavle Dešpalj, koji je iz izvorne Bajamontijeve partiture izostavio neka ponavljanja tako da će oratorij trajati 70 minuta. Naslovne uloge povjerene su Heleni Lucić, Zrinku Soči i Ivici Čikešu koji će pjevati uz Dječji zbor te Zbor i orkestar HNK Split. Dvojac Dešpalj-Selem Bajamontijev oratorij već su izveli na Baroknim večerima u Varaždinu prije šest godina, a izvođači koji nastupaju u Splitu najavljuju još veći uspjeh od te nagrađivane izvedbe. </p>
<p>Nakon otvorenja program se nastavlja na Rivi koncertom irske etno-folk skupine Aris, koja je već posjećivala Hrvatsku te humanitarnim radom za mučenički grad Vukovar prikupila 100.000 eura. </p>
<p>Mira Jurković</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Uvid u europsku renesansu</p>
<p>Nakon iznimno uspješne izložbe »Hrvatska renesansa« koja je prošle godine predstavljena u Ecouenu i Zagrebu, Galerija Klovićevi dvori ponudila je reprezentativni izbor djela iz kolekcije Nacionalnog muzeja renesanse u Ecouenu, koju je do sada posjetilo 10.000 posjetitelja.</p>
<p> Izložba »Renesansa u Francuskoj« što se otvorila početkom svibnja, a zatvara se 17. srpnja, predstavila je vitraje, mozaike, tapiserije, skulpture, slike, minijature, namještaj te iznimne predmete umjetničkoga obrta u keramici, staklu, metalu, drvu i vosku – ukupno 150 djela koja su publici omogućila da steknu i prošire uvid u europsku renesansu.</p>
<p> Izložba, uz vrsnu kvalitetu izložaka, omogućila je posjetiteljima da uoče doprinose francuske renesanse i usporede ih s hrvatskim dosezima. Naime, hrvatska renesansna umjetnost razvijala se istodobno s umjetnosti koja je nastajala u Firenci, paralelno s talijanskom, dok je u Francusku došla stoljeće kasnije, nakon putovanja kraljeva Apeninskim poluotokom odnosno zahvaljujući stvaralačkome duhu Françoisa I., a potom i njegova nasljednika Henrija II., stoga je riječ o prije svega dvorskoj umjetnosti. </p>
<p>Dvor u to vrijeme nije bio u Parizu, već u Fontainebleau, gdje se stvara fontenbloška škola s talijanskim umjetnicima. U drugoj etapi francuske renesanse, dvor se seli u Pariz, gradi se novi Louvre, dvorci Tuileries i Madrid. Za tu etapu značajno je da umjetnici više nisu Talijani, već Francuzi koji su učili od talijanskih umjetnika. Ti su umjetnici stvarali ono što će se poslije zvati klasična francuska renesansa. </p>
<p> Dvorska elita i kraljevski štićenici postaju zaštitnicima umjetnosti poput kraljeve ljubavnice Diane od Poitiersa koja naručuje gradnju Aneta ili vrhovnoga zapovjednika kraljeve vojske Montmorencya koji gradi dvorac u Ecouenu, današnji Nacionalni muzej renesanse. Brojne artefakte renesansnoga umjetničkog obrta moguće je razgledati do 17. srpnja.</p>
<p> Autori koncepcije izložbe su Vesna Kusin, ravnateljica Galerije Klovićevi dvori, dr. Miljenko Jurković, dekan Filozofskog fakulteta u Zagrebu, i dr. Alain Erlande-Brandenburg, ravnatelj Nacionalnog muzeja renesanse u Ecouenu, dok je autor likovnoga postava Miljenko Domijan, glavni konzervator Ministarstva kulture RH.</p>
<p>Leila Topić</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Teatar Ulysses se ne urušava</p>
<p>Nemam straha za naše kazalište, dok god ima mladih ljudi koji se žele priključiti našoj ideji, kaže Rade Šerbedžija</p>
<p>Nakon prerane smrti ravnatelja Teatra Ulysses Borislava Vujičića, odlaska producenta Duška Ljuštine u političke vode, a zatim i odlaska Rade Šerbedžije na snimanje nove američke serije za NBC »Bezdan«, u kojoj igra jednu od glavnih uloga, postavlja se pitanje osipa li se jezgra Teatra Ulysses. Prema tvrdnjama Rade Šerbedžije, s kojim smo razgovarali na Brijunima, situacija je sasvim suprotna: kazalište Ulysses se pomlađuje i širi suradnju na međunarodnom planu. </p>
<p>»Nemam straha za naše kazalište, dok god ima mladih ljudi koji se žele priključiti našoj ideji. Ulazimo u petu godinu i s predstavama koje smo odigrali, a naročito ove godine s velikom predstavom 'Hamleta', okupili smo mnoge kvalitetne autore koji danas čine jezgru Teatra Ulyssesa. Time smo stvorili solidne temelje prepoznatljivog teatra, a imamo i vjernu publiku koja voli doći na veličanstvenu brijunsku pozornicu«, kaže Šerbedžija. </p>
<p>On ističe činjenicu da je Teatar Ulysses međunarodno kazalište te da će se nizu poznatih imena koja je taj teatar doveo u Hrvatsku ove godine pridružiti britanska glumica Janet Henfrey. Također, u Los Angelesu je registrirana Udruga prijatelja Teatra Ulysses u čijem odboru, između ostalih, uz Vanessu Redgrave sjede Glen Close i Suzane Booth. </p>
<p>»To je fantastična stvar. Preko udruge i prijatelja pokušat ćemo iz inozemstva dovesti goste i predstave, a možda će Amerikaci dijelom financirati naše djelovanje«, najavljuje Rade Šerbedžija. </p>
<p>Duško Ljuština, dosadašnji producent, koji će taj posao prepustiti suradniku Borisu Geršaku, jer će najvjerojatnije biti izabran za člana zagrebačkoga Gradskog poglavarstva zaduženog za obrazovanje, kulturu i šport, slaže se sa Šerbedžijinim mišljenjem da se Teatar Ulysses ne osipa.</p>
<p> »Teatar Ulysses je duboko potresen smrtnim slučajevima, ali se ne urušava. Radi spomena na Boru Vujičića, ovo će biti jedna od najjačih sezona Teatra Ulysses«, uvjeren je Duško Ljuština. On napominje da se na Brijunima od planiranog repertoara Teatra Ulysses neće igrati samo »Kralj Lear« zbog Šerbedžijinih inozemnih obaveza. </p>
<p>»Predstave se skidaju zbog kiše, tehničkih problema, bolesti glumaca, zbog raznih stvari. Kada bih kao novinar pisao tekst, onda bi mi prva zadaća bila da pokažem kako je ta predstava na repertoaru pune četiri godine, što je rijetkost na ostalim kazališnim festivalima. Zašto je za pojedince to skandal, nemam nikakvog odgovora«, kazao je Ljuština. On napominje da Šerbedžija nije trebao igrati u »Hamletu«, te da je i u prvotnoj redateljskoj zamisli planirano da se pojavi samo njegov glas, bez obzira na to hoće li u trenutku izvedbe poznati glumac biti u Hrvatskoj ili neće.</p>
<p> »U ovom slučaju nije problem u 'Kralju Learu' ni u Teatru Ulysses, nego u Šerbedžiji. O tome je već toliko toga rečeno da nemam što dodati. Čovjeku su rođaci od Boga, a prijatelje sam bira. Rade Šerbedžija je moj prijatelj«, izjavio je Duško Ljuština.</p>
<p>Našem sugovorniku nije poznato zašto je ove godine Ministarstvo kulture Teatru Ulysses odobrilo tri puta manji iznos od dosadašnjih 300.000 kuna, a unatoč razočaranju ističe da je riječ o značajnom iznosu. S druge strane, Grad Zagreb već drugu godinu zaredom ne sufinancira Teatar Ulysses.</p>
<p>»Vođeni su pregovori oko gostovanja predstave s Brijuna u Zagrebu, ali konkretni dogovor nije postignut«, kaže Ljuština. Na pitanje hoće li se odnos prema Teatru Ulysses promijeniti u trenutku kad on preuzme funkciju u Gradskom poglavarstvu, Ljuština nije dao decidiran odgovor. </p>
<p>Radu Šerbedžiju ove godine ne ćemo gledati na Brijunima, ali njegov odlazak ne će utjecati na kvalitetu »Hamleta«. Publika će glas Hamletova oca slušati preko zvučnika, što spada u redateljsku slobodu Lenke Udovički. </p>
<p>Poznato je da su redatelji kroz povijest kazališta duhove rješavali na različite načine, snopom svjetlosti, dimnim efektima i drugim načinima. Najteže je, čini se, pomiriti nemilosrdne duhove koji imaju nešto protiv Rade Šerbedžije.</p>
<p>Saša BrnabićJelena Mandić-Mušćet</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Od Zagorke do »Vile Marije«</p>
<p>Raslojavanje hrvatskoga jezika te popularna hrvatska književnost i kultura, teme su koje će se naći u fokusu 34. zagrebačke slavističke škola, koja će se održati u Dubrovniku od 22. kolovoza do 3. rujna. Program te institucije koja već desetljećima potiče i promiče poznavanje hrvatskoga jezika, književnosti i kulture izvan granica Lijepe naše, predstavili su u srijedu na zagrebačkome Filozofskom fakultetu prof. dr. Krešimir Bagić, voditelj, prof. dr. Ivo Pranjković, prof. dr. Krešimir Nemec i Leo Rafolt. Nova će Uprava Zagrebačke slavističke škole, kako je istaknuo Bagić, pokušati slijediti stare tradicije, ali i uvesti neke novosti. Rad, u kojemu će sudjelovati 80-ak inozemnih studenata kroatistike i slavistike, prevoditelja, znanstvenika i nastavnika iz 23 zemlje svijeta, bit će podijeljen u jezikoslovni, književnoznanstveni i kulturološki ciklus. </p>
<p>U jezikoslovnome dijelu seminara, koji će voditi Ivo Pranjković, bit će riječi o različitim upotrebama hrvatskoga jezika. Književnoznanstveni dio naslanja se pak na jezikoslovni, odnosno propituje, kako je objasnio voditelj toga bloka Krešimir Nemec, različite oblike shematizirane literature »kojoj mi tako fino tepamo«. Predavanja će otvoriti Pavao Pavličić, koji će pokazati da ta pojava u hrvatskoj književnosti nije novost, a na repertoaru će biti sve – »od Zagorke do 'Vile Marije'«.</p>
<p>Kulturološki dio bit će, među ostalim, ispunjen izlaganjima o Dubrovniku i o suvremenome hrvatskom filmu, a ponudit će i portret pisca Miroslava Mićanovića te prevoditelja Jana Jankoviča. Zagrebačka slavistička škola, naime, od ove godine uvodi prevoditeljsku radionicu, koja će ovaj put biti posvećena poljskom jeziku. Novost će biti i posjet špilji Vjetrenica, gdje će biti upriličeno predstavljanje Brešanova romana »Vražja utroba«. Sve informacije povezane uz Zagrebačku slavističku školu mogu se pročitati na siteu www.hrvatskiplus.org. [Sandra-Viktorija Antić]</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Sjajan koncert Dubravke Tomšič</p>
<p>Pijanistica Dubravka Tomšič svojim recitalom 12. srpnja u atriju dubrovačkoga Kneževa dvora brojnoj publici je pružila trenutke velike umjetnosti svirajući Mozartove i Chopinove skladbe. Glasoviti pijanist Svjatoslav Rihter je jednom izjavio: »Mozartova klavirska glazba je mjera veličine svakog pijanista.« Ako bismo sviranje Dubravke Tomšič na festivalskom koncertu usporedili s Rihterovom mišlju, onda je ta velika umjetnica dosegla sam vrh interpretacije Mozartovih Sonata koje su ispunile prvi dio večeri. Umjetnica ih je zapanjujućom lakoćom svirala, nizala se tonska bistrina i elegantna finoća izraza, to je bio topao i dojmljiv govor Mozartove glazbe kakav se već odavno nije čuo u Kneževu dvoru.</p>
<p> Kroz visoko sviračko umijeće u dubokoj proživljenosti bogatog romantičarskog sloga Dubravka Tomšič je i slušateljstvo sa sobom uvukla u unutarnju strukturu Chopinove glazbe, izazvavši ovacije. [Ileana Grazio]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="30">
<p>Nećemo pogriješiti kao Amerikanci protiv nas </p>
<p>»Posljednji je puta Hrvatska igrala u Splitu 1996. godine, a ja sam tada na Firulama, gdje se igrao taj meč, skupljao balune« </p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Mario Ančić zasigurno je prva zvijezda četvrtfinalnoga dvoboja teniskoga Davis kupa između Hrvatske i Rumunjske, koji će se ovog vikenda odigrati u Splitu u Velikoj dvorani SC Gripe. Odmorio se Ančić proteklih dana na Šolti i od nedjelje se priključio pripremama za dvoboj Davis kupa u svom rodnom gradu. To je još jedan dodatni motiv za Ančića, koji će prvi puta igrati pred svojim navijačima: </p>
<p>»Pokušat ću odigrati što bolje i donijeti što više bodova hrvatskoj reprezentaciji. Igranje pred svojim navijačima za mene je dodatni motiv koji će me samo učvrstiti u mojim namjerama. Posljednji je puta Hrvatska igrala u Splitu 1996. godine, a ja sam tada na Firulama, gdje se igrao taj meč, skupljao balune. Ovo je sigurno najvažniji meč koji smo dosad igrali i tako ga moramo i tretirati«, rekao je Mario Ančić. </p>
<p>Dosad nije imao prilike igrati protiv rumunjskih tenisača, no dobro ih poznaje: </p>
<p>»Andrej Pavel i Victor Hanescu odlični su tenisači, uostalom, Pavel je već dugo u vrhu, opasan je na svim podlogama, iako mislim da mu ova podloga na kojoj ćemo igrati ovog vikenda najmanje odgovara. Ima mekanu ruku, tehnički je maksimalno potkovan. Hanescua sam imao prilike gledati na Roland Garossu u Parizu ove godine, kad je igrao u četvrtfinalu. Visok je dva metra, odlično servira i ima niz dobrih rezultata. Za razliku od mene, Ljubičić je dva puta s njim igrao i oba je puta bilo vrlo gusto. Osim toga, Rumunji su odlični u paru, Pavel i Triftu godinama igraju zajedno i sigurno nas čeka težak meč.« </p>
<p>Hrvatski reprezentativci upozoravaju da Rumunji nisu lagan protivnik i da mogu biti vrlo opasni: </p>
<p>»Rumunjska je opasna, a nas bih prozvao samo laganim favoritima. Svi smo se u Americi mogli uvjeriti što se dogodi kad vas netko podcijeni, a mislim da su Amerikanci nas tada podcijenili, što smo mi znali kazniti. Stoga mi nećemo pogriješiti kao Amerikanci, jer nam je stalo do ovog meča. Igra se u Splitu, u mom gradu, i osjećam ovo kao obavezu. Želim da sve ispadne kako treba, da se plasiramo u polufinale Davis kupa, a nakon toga ćemo razmišljati kako dalje, iako mnogi smatraju da smo na dobrom putu da budemo i pobjednici ovog natjecanja. No, prvo moramo pobijediti Rumunje pa tek onda razmišljati o budućnosti.« </p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Bljesak kluba bez ambicija </p>
<p>Prosječnom bi nogometnom pokloniku i simpatizeru Dinama pobjeda protiv škotskoga prvaka mogla biti čak i pomalo iritantna </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Kada Dinamovi nogometaši na posve drugom kraju svijeta, na travi impresivnog zdanja SkyDome u Torontu, pred tribinama ugodno popunjenima brojnim hrvatskim i škotskim drukerima, pobijede proslavljenoga škotskog prvaka Glasgow Rangers, pomalo je neukusno »kopati po kontejneru« i sipati negativne kritike. No, Dinamov je »kontejner« prepun i teško je izbjeći neugodan sadržaj. »Plavi« su, dakle, u noći s utorka na srijedu, pobijedili Rangerse sa 1-0, euforično proslavivši Kardumov pobjedonosni pogodak iz 82. minute. I to je lijepo. </p>
<p> Ali, što sad? Je li Dinamo ovime pokazao da je veliki europski klub, sugerira li ova pobjeda svijetlu budućnost, pruža li klupskim čelnicima placet za nova kliktanja o stvaranju superiorne momčadi, doglednom suverenom kročenju europskim travnjacima i kontinuitetu nastupa u Ligi prvaka... Ništa od toga! </p>
<p> Sve su svoje ambicije, viziju kluba i njegovo mjesto na europskoj nogometnoj karti klupski čelnici saželi u kratkoj rečenici: »Ne želimo igrati u Europi.« Štoviše, prosječnom bi nogometnom pokloniku i simpatizeru Dinama ova pobjeda protiv škotskoga prvaka mogla biti čak i pomalo - iritantna! </p>
<p> Jer, ako su »plavi«, i to bez trojice članova udarne postave - Marića, Bosnara i Eduarda, u stanju svladati tako uglednoga suparnika, onda je odbijanje Intertoto kupa i pokušaja plasmana u Kup Uefe još manje shvatljivo. Dakako, pobjeda u utakmici pripremnoga karaktera, gdje nema oštrijih dvoboja, protiv suparnika koji je tek počeo pripreme, ne znači da je Dinamo kvalitativno bolji ili, pak, ravnopravan suparnik Rangersima. </p>
<p> Ali, ipak je - pobijedio. Bi li, jednako tako, »plavi« uspjeli svladati Deportivo iz La Coruńe u Intertotu? Možda bi, a ta bi pobjeda ipak imala nekog rezultatskog značaja, ispunila igrače i navijače optimizmom i entuzijazmom, a naposljetku i ostavila nadu u proboj u Kup Uefe. No, u klubu su lijepo objasnili da bi takvi dvoboji toliko iscrpili igrače da ne bi mogli adekvatno reagirati u okršajima protiv Međimurja, Pule, Cibalije... I nevažno je što je trener Josip Kuže, dakle jedini koji treba zboriti o formi ili umoru igrača, tvrdio da bi rado poveo momčad u ovo natjecanje. </p>
<p> A, kada pompozno najavljeno maksimirsko pojačanje, Eddy Bosnar, gotovo s indignacijom procijedi da mu uopće nije žao što momčad nije u Europi, onda dobivamo spoznaje i o samom profilu (ponekih) stanovnika maksimirske svlačionice.</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Uprava jača od momčadi </p>
<p>Županijska »krema« prihvatila se projekta svjesna 80-ak milijuna kuna duga</p>
<p>OSIJEK</p>
<p> – Kraj prošlog i početak ovog mjeseca u nogometnom klubu Osijek i oko njega obilježila je, za ljetno razdoblje, neuobičajena aktivnost. Podvuče li se crta, zajednički nazivnik nije teško pronaći i može se sažeti u jednoj riječi - preobražaj. Nakon ishoda svibanjskih lokalnih izbora, kako se i očekivalo, nova je vlast, predvođena Branimirom Glavašem, Antom Đapićem i Krešimirom Bubalom, kao jedan od prioriteta na početku svoje vladavine u Gradu i Županiji odlučila restrukturirati klub, koji je uvijek bio perjanica slavonsko-baranjskog sporta. S uvjerenjem da će u četverogodišnjem radu Osijek opet biti u vrhu hrvatskog nogometa, upravo je taj tercet na nedavnoj sjednici Skupštine preuzeo tri čelna mjesta - predsjednika i dvaju dopredsjednika. </p>
<p>Skupština je pokazala da je Glavaš u isto tijelo uspio inaugurirati ukupno 33 gospodarstvenika, ambicioznih i moćnih Slavonaca, prije svega Osječana. Lako je prepoznati da su u istom »kolu« opet oni koji su proljetos izborili pobjedu Glavaševoj nezavisnoj listi na lokalnim izborima, što podrazumijeva i Glavaševe istomišljenike, odnosno stvaranje jake hrvatske regije na istoku Hrvatske, pri čemu bi značajno mjesto trebao zauzeti i preporod osječkog nogometa, prije svega prvoligaša. </p>
<p>Prava se županijska »krema« prihvatila projekta, čije ostvarenje ni u kojem slučaju neće biti jednostavno, pogotovo jer je već na Skupštini jasno i glasno rečeno kako novo čelništvo nasljeđuje osamdesetak milijuna kuna duga. </p>
<p>»Svega smo svjesni, kao i činjenice da je naš klub u posljednje vrijeme srozao svoj ugled, ali vas uvjeravam da će se to ubrzo promijeniti«, bila je jedna od prvih rečenica novoizabranog predsjednika Glavaša. </p>
<p>Preslika novog ozračja u Gradskom vrtu, u samoj momčadi, nije jednako optimistična. Nakon odlaska Mikulića, Jukića i Tadića, još se jednom stručni stožer suočio s krajnje nezahvalnom ulogom slaganja nove kompozicije »bijelo-plavih«. Tu je odgovornost preuzeo priznati trener Ivo Šušak, koji je za prve suradnike odabrao Tomislava Steinbrücknera, Dragana Vukoju i Vladu Bilića s istim statusom, s time što će Bilić skrbiti o vratarima. </p>
<p>Sve to neodoljivo podsjeća na 1995., kada su , kad je, također predvođen Glavašem, Dumančićem i Šuškom, osječki prvoligaš do posljednjega kola kandidirao za naslov hrvatskog prvaka i prvi puta izborio mjesto u Kupu Uefe. Objektivna je procjena, međutim, da je repriziranje tih dana nemoguće postići. »Esekeri« prije jednog desetljeća u svoje jato vratili sve najbolje osječke nogometaše, dotad razasute po drugim, pa i europskim klubovima, što ovog puta nije slučaj. Štoviše, ima i onih koji, uspoređujući ukupan klupski aparat, tvrde da je sadašnja uprava jači dio Osjekove momčadi. </p>
<p>Alan Kerže</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Erzik: Kandidati ste za svjetskog prvaka</p>
<p>Samo je u Zagrebu u posljednjih desetak godina nestalo 13 nogometnih igrališta</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – U prostoru 3. gimnazije u Kušlanovoj ulici svečano je otvoren prvi mini nogometni teren, kojih bi uskoro u Hrvatskoj trebalo biti četrdesetak. Riječ je o akciji koju je pokrenula Uefa, zdušno potpomogao Hrvatski nogometni savez, a ovo je prvo igralište na prigodnoj svečanosti otvorio dopredsjednik Uefe Senes Erzik, uz asistenciju našeg ministra znanosti, obrazovanja i sporta Dragana Primorca i, jasno, čelnog čovjeka Hrvatskoga nogometnog saveza Vlatka Markovića. </p>
<p>Ovo je igralište dimenzija 21x13 m, a bit će ih i većih, do 20x40 m. Po Uefinu Hattrick programu, trebala bi nogomet vratiti na ulice, otkuda su oduvijek dolazili najbolji i najpoznatiji igrači. </p>
<p>»Samo je u Zagrebu u posljednjih desetak godina nestalo 13 nogometnih igrališta koja su poslužila kao gradilišta«, napomenuo je u svom govoru predsjednik Saveza Marković, dodavši: </p>
<p>»Uz to, svaki je županijski nogometni savez dužan u ovoj godini pronaći i osigurati prostor za igralište koje Uefine ekipe mogu montirati za 24 sata. Nadalje, HNS će financirati postavljanje jednog igrališta u Vukovaru i time pokazati svima kako obećanja koja su dana gradu heroju trebaju i izvršiti.« </p>
<p>Dopredsjednik Uefe Senes Erzik nije skrivao oduševljenje ambijentom u kojem je postavljeno igralište, a istaknuo je kako nema kraja njegovu ushitu nakon jutarnjeg posjeta Termama u Tuhelju, gdje bi trebao biti novi kamp HNS-a. </p>
<p>»Uefa će vam i tu pomoći, kao i uvijek. Ne mogu dokučiti otkud vam toliko talenata i ne bi bilo čudno da uskoro postanete i svjetski prvaci, pa čak i u Njemačkoj«, u svom je govoru rekao Turčin Erzik, i to kao da se nije šalio, u uobičajenom protokolarnom govoru. </p>
<p>»Da samo vidite koje je lijepe izvještaje o hrvatskom nogometu poslao nakon posjeta Zagrebu još u veljači«, dodao je glavni tajnik Saveza Srebrić. </p>
<p>Ministar Primorac, koji se također složio s idejom da sport treba vratiti na ulice, istaknuo je sjajnu činjenicu da se na tom igralištu mogu igrati i košarka, odbojka, rukomet... </p>
<p>Andrija Kačić-Karlin</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Lutajuća rukometna pisma </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Slovenski je rukometni savez potvrdio da za njih »slučaj Lapajne« ne postoji, jer glavni tajnik Leopold Kalin kaže da nije primio nikakav zahtjev za arbitražu. Podsjetimo, Beno Lapajne i RK Zagreb traže arbitražu, jer Lapajneov klub, Gold Club traži plaćanje odštete od 60 tisuća eura, dok u Lapajneovu ugovoru, kako kažu u Zagrebu, stoji da može otići uz upola manju odštetu. </p>
<p>U Zagrebu, pak, i dalje tvrde da je sve poslano. </p>
<p>»Rukometni klub Zagreb i odvjetnik Alan Sorić u petak su poslali zahtjeve za arbitražu u slučaju Bena Lapajnea na adresu Slovenskog, ali i Europskoga rukometnog saveza. Dokumenti su poslani poštom, faksom i mailom i iz EHF-a su nam potvrdili su da zaprimili naš zahtjev«, naglasnio je Bartol Kaleb, Zagrebov direktor, i nastavio: </p>
<p>»Iznenađuje da slovenski savez kaže da nije dobio zahtjev, a europski jest. Mi ćemo ponovno poslati zahtjev u Ljubljanu, a obavijestit će ih i EHF. Nadam se da će Slovenski rukometni savez imati razumijevanja i da će poštovati propisnike, pa će to za nas biti pozitivno rješenje. Bude li suprotno, tražit ćemo zaštitu kod EHF-a«, kaže Kaleb. </p>
<p>Kako tu svatko tvrdi svoje, najbolje je bilo provjeriti u Europskom rukometnom savezu. No, pojašnjenje EHF-ova dužnosnika za međunarodne transfere Dorua Constantina Simiona pokazalo je tko je u pravu i rasvjetlilo mnogo toga. </p>
<p>»Ne, nismo primili nikakav zahtjev RK Zagreb, ali to ni ne očekujemo. Naime, budući da se radi o međunarodnom transferu, RK Zagreb treba poslati zahtjev Hrvatskom rukometnom savezu, a HRS potom šalje zahtjev slovenskom i nama. Takav je postupak«, kaže Simion. </p>
<p>Provjerili smo i u HRS-u.</p>
<p>»Još nismo primili ništa od Zagreba«, kratak je bio Damir Poljak, glavni tajnik HRS-a. [Iva Markulin]</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Vinokurovu etapa, Armstrong zadržao vodstvo</p>
<p>BRIANCON</p>
<p> – Kazahstanac Aleksandar Vinokurov (T-Mobile) pobjednik je 11. etape biciklističke utrke »Tour de France« vožene od Courchevela do Briancona u dužini od 173 kilometra.</p>
<p>Vinokurov je u završnom sprintu bio brži od svog partnera u dugom bijegu, Kolumbijca Santiaga Botera (Phonak) koji je ciljem prošao sekundu nakon Kazahstanca, dok je treće mjesto u etapi zauzeo Francuz Christophe Moreau (Credit Agricole), koji je predvodio skupinu vozača u kojoj su bili i svi vodeći u ukupnom redoslijedu sa 1:15 minuta iza pobjednika.</p>
<p>U četvrtak se vozi 12. etapa od Briancona do Digne-les-Bainsa u dužini od 187 km.</p>
<p>• Rezultati: 1. Aleksandar Vinokurov (Kaz/T-Mobile) 4:47:38, 2. Santiago Botero (Kol/Phonak) +1, 3. Christophe Moreau (Fra/Credit Agricole) +1:15, 4. Bobby Julich (SAD/CSC) +1:15, 5. Eddy Mazzoleni (Ita/Lampre-Caffita) +1:15, 6. Lance Armstrong (SAD/Discovery Channel) +1:15; ukupni redoslijed: 1. Lance Armstrong (SAD/Discovery Channel) 41:59:57, 2. Michael Rasmussen (Dan/Rabobank) +38, 3. Christophe Moreau (Fra/Credit Agricole) +2:34, 4. Ivan Basso (Ita/CSC) +2:40, 5. Alejandro Valverde (Špa/Illes Balears) +3:16. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="36">
<p>Napadači rođeni i odrasli u Britaniji </p>
<p>Izvršitelji napada su muslimani pakistanskog porijekla u dobi od 19 do 30 godina</p>
<p>Nakon što je britanska policija u utorak identificirala četvoricu počinitelja prošlotjednog terorističkog napada na London, istraga nastoji utvrditi jesu li oni djelovali sami ili su samo izvršitelji plana što ga je osmislila organizirana teroristička mreža.</p>
<p>Ministar unutarnjih poslova Charles Clarke vjerojatnijom drži drugu mogućnost. On je u srijedu na sastanku ministara unutarnjih poslova zemalja EU-a istaknuo da su atentatori »dio šire zajednice s međunarodnim vezama«. Policija vjeruje da su sva četvorica i sami poginuli u napadima. Potvrdi li se njihova sumnja, londonski napadi ući će u povijest kao prve samoubilačke terorističke akcije na tlu zapadne Europe. Iako policija nije iznijela imena osumnjičenih, mediji navode da riječ o muslimanima pakistanskog porijekla rođenima i odraslima u Britaniji, u dobi od 19 do 30 godina. Trojica - u medijima identificirani kao Hasib Hussain, Shehzad Tanweer i Mohammed Khan - su iz Leedsa, dok se za četvrtog vjeruje da je živio u Luttonu kod Londona. Naknadno ispostavilo da je Tanweer u posljednje vrijeme boravio u Afganistanu i Pakistanu, iz čega se može izvesti mogućnost da je bio na obuci u kampu Al Qaide.</p>
<p>Činjenica da napadači nisu »ubačeni« izvana, nego su rođeni i odrasli u zemlji, šokirala je cijelu javnost, osobito članove muslimanske zajednice u Britaniji.</p>
<p>Sva četvorica u četvrtak su se s velikim ruksacima na leđima uputila u London. Kamere na postaji King's Cross uhvatile su ih u opuštenom razgovoru nešto prije 8:30, nakon čega su se razdvojili. Preko King's Crossa idu tri linije podzemne željeznice na kojima je došlo do eksplozije, a s iste postaje polazi i autobus u kojem je eksplodirala bomba. </p>
<p>Istražitelji strahuju da je napade isplanirao pripadnik Al Qaide koji je prije akcije napustio zemlju. Novi napadi, upozorava policija, ne mogu se isključiti. Od 52 poginulih u napadima dosad je identificirano 11 osoba.</p>
<p>Julijana Štrbić</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>EU dogovorio protuterorističke mjere </p>
<p>BRUXELLES</p>
<p> - Ministri pravosuđa i unutarnjih poslova zemalja EU složili su se u srijedu u Bruxellesu o bržoj provedbi protuterorističkih mjera uključujući i čuvanje podataka o telefonskim pozivima unatrag godinu dana te čuvanje podataka o korisnicima Interneta.</p>
<p> U izjavi solidarnosti ministri su obećali da će do listopada provesti protuterorističke mjere dogovorene nakon terorističkih napada u Madridu u ožujku 2004. godine. Britanski ministar unutarnjih poslova Charles Clarke je kazao kako je »nevjerojatno važno« imati pristup podacima telekomunikacijskih tvrtki kako bi se na sudu dokazala povezanost između osumnjičenih, no Europski je parlament prošli mjesec odbio prijedlog da se telekomunikacijske tvrtke privole na čuvanje podataka unatrag barem godinu dana navodeći kao argumente troškove, pravo privatnosti i građanske slobode.</p>
<p> Među ostalim mjerama koje bi se trebale usvojiti tijekom britanskog predsjedanja Unijom jesu razmjena informacija policijskih i ostalih sigurnosnih službi između zemalja članica, sprječavanje dotoka novca terorističkim skupinama i borba protiv radikalizacije i novačenja mladih europskih muslimana.</p>
<p> Sastanak u Bruxellesu je bio obilježen i novim sukobom između Londona i Pariza nakon što je francuski ministar unutrašnjih poslova Nicolas Sarkozy kazao da su četiri osobe osumnjičene za napade u Londonu već prije bile uhićene. Britanski ministar Clarke je to bijesno opovrgnuo. [Reuters/Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Na Palama grafiti protiv Karadžića</p>
<p>U Podkoranu, gdje živi Karadžićeva obitelj, osvanuo grafit: »Idite odavde«</p>
<p>SARAJEVO (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - I to se dogodilo. Na ogradi obiteljske kuće Radovana Karadžića u naselju Podkoran na Palama u kojoj živi njegova supruga Ljiljana i još neki članovi obitelji osvanuo je grafit s porukom »Idite odavde«. Uz ovu poruku, crvenim sprejem nacrtan je i srpski križ s četiri S. Policija je obavila očevid na osnovi prijave susjeda i za počiniteljima se traga. Špekulira se da iza akcije stoje građani Pala kojima su dosadile stalne akcije NATO-a i EUFOR-a koji na ovom području tragaju za haaškim bjeguncem Karadžićem. Posljednja takva akcija bila je uhićenje Aleksandra Saše Karadžića, sina bivšeg lidera bosanskih Srba. Teško je procijeniti može li ovaj incident posvjedočiti i o laganoj promjeni raspoloženja u Republici Srpskoj spram skrivanja ratnih zločinaca, što ovaj entitet, ali i cijelu Bosnu i Hercegovinu praktično drži kao taoce, sprječavajući približavanje zemlje Europskoj uniji i NATO-u, što ima praktične posljedice na životni standard. </p>
<p>Upravo je podrška puka jedan od glavnih razloga do sada uspješnog skrivanja optuženih ratnih zločinaca kakav je Radovan Karadžić. U svakom slučaju, činjenica je da se u nekoć ratnoj prijestolnici bosanskih Srba ispisuju grafiti koji članove obitelji bivšeg lidera pozivaju na odlazak.</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Odbačen prijedlog skupine G4</p>
<p>Prijedlog Brazila, Njemačke, Indije i Japana nije ni stavljen na glasovanje u Općoj skupštini UN-a</p>
<p>NEW YORK (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Bila je to izuzetno burna rasprava u Općoj skupštini UN-a na East Riveru kakva nije viđena od Hladnog rata. Nakon što su predstavnici skupine G4 (Brazil, Indija, Japan i Njemačka) prezentirali prijedlog rezolucije o proširenju Vijeća sigurnosti (VS) sa sadašnjih 15 na 24 zemlje, uslijedila je žustra rasprava. Odmah je bilo jasno da je konsenzus nemoguć. </p>
<p>Te četiri zemlje više od godinu dana lobiraju kako bi dobile stalna mjesta u Vijeću sigurnosti, pored Francuske, Kine, Rusije, Sjedinjenih Država i Velike Britanije. U utorak je na raspravu potrošen cijeli dan, a na kraju rezolucija nije ni stavljena na glasovanje.</p>
<p>Osim Kine koja se odavno sasvim otvoreno protivi proširenju VS-a zbog Japana, uskraćujući tako potporu i ostalim kandidatima uključujući i dvije afričke zemlje (vjerojatno Nigerija i Južna Afrika) na scenu je otvoreno istupio SAD. Vršiteljica dužnosti američkog veleposlanika u UN-u Sharin Tahir-Kheli pročitala je zapanjujuće oštar govor protivljenja proširenju VS-a. </p>
<p>Obistinila su se najavljivana strahovanja da će Busheva administracija uskratiti potporu u paketu Berlinu, Braziliji i New Delhiju, dajući potporu samo Tokiju. Amerikanci su pozvali i druge zemlje da ne glasaju za prijedlog rezolucije. Bio je to svakako odlučujući trenutak u raspravi. »Iako se ne slažemo s ovom rezolucijom, zemlje koje su je predložile su naši (američki) prijatelji. Izražavamo spremnost da radimo s njima i drugim zemljama kako bismo postigli proširenje VS-a, ali putem plana koji podržava većina zemalja članica UN-a«, rekla je Tahir-Kheli. Ona je samo podsjetila delegate u Općoj skupštini - koliko je skupina G4 daleko od potrebne dvotrećinske većine da bi se rezolucija usvojila. </p>
<p>Od ukupno 191 zemlje članice UN-a za rezoluciju treba glasati 128 zemalja. Čak i kad bi se to dogodilo, proces ne bi bio završen, jer potvrdu proširenja VS-a mora izglasati i samo Vijeće sigurnosti gdje bi, kako stvari stoje, rezolucija naišla ne veto ili Amerike ili Kine.</p>
<p>U izjavi za Vjesnik, veleposlanik Njemačke Günter Pleuger rekao je da i pored protivljenja SAD rezolucija apsolutno nije mrtva jer će za nju glasati Velika Britanija, Francuska i mnoge druge zemlje. »Sačekajte i vidjet ćete na Milenijskom summitu. Jednostavno, nema alternative ovoj rezoluciji«, poručio je Pleuger. </p>
<p>Primjetno je da i druge zemlje ostaju ambivalentne prema prijedlogu skupine G4. To se pokazalo i u stavovima Rusije koji se sve više približavaju Kini. Jedino je relativno šutljiv veleposlanik Japana Kenzo Oshima, koji se uglavnom obraća samo japanskim novinarima na East Riveru. To se tumači činjenicom da Japan jedini uživa izvjesnu dvotrećinsku potporu članova UN-a, uključujući i ovih dana često spominjanu potporu službenog Washingtona za dobivanje stalnog mjesta u VS-u UN-a. </p>
<p>Erol Avdović</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Carl Rove »ima Bushevu potporu«</p>
<p>Predsjednik Bush podržava Carla Rovea, kaže glasnogovornik Bijele kuće Scott McClellan, jer da ga ne podržava, Rove »više ne bi bio to što jest«. Sam Bush je u utorak ignorirao pitanje novinara hoće li dati otkaz svom najbližem suradniku Carlu Roveu kao što je najavio kada je rekao da će »otjerati« iz Bijele kuće svakoga za koga bi se pokazalo da je umiješan u razotkrivanje identiteta tajne agentice CIA Valerie Plame. Očito, Bijela kuća izbjegava bilo kakve komentare (a pogotovo poteze) prije no što završi istraga oko tog slučaja.</p>
<p>No, prema svemu sudeći, upravo je Carl Rove bio izvor novinarima koji su razotkrili identitet agentice (koja je, opet, otkrila da Bijela kuća nije govorila istinu tvrdeći da Saddam Hussein kupuje uran u Africi). O tome upravo pred sudom svjedoči novinar magazina TIME Matt Cooper, dok novinarka The New York Timesa Judy Miller, koja je odbila odati svoj izvor (vjerojatno također Carl Rove), već sjedi u zatvoru zbog toga. Sad očito slijedi nadmudrivanje: Carl Rove, navodno, nije novinaru izgovorio ime tajne agentice, ali mu je rekao da je ona supruga bivšeg veleposlanika Wilsona (koji je za New York Times bio napisao članak u kome raskrinkava laž Bijele kuće o uranu iz Afrike). Nakon toga, naravno, nije bilo teško identificirati agenticu, što je u magazinu TIME i NYT i učinjeno.</p>
<p>Iz redova demokrata sve su glasniji zahtjevi za ostavkom Carla Rovea, dok iz republikanskih redova kažu kako je Carl Rove »žrtva stranačkih obračuna« i napada demokrata. Ken Mehlman, predsjedavajući Republikanskog nacionalnog komiteta kaže kako je Rove u razgovoru s novinarom Cooperom (o čemu ovaj sada svjedoči pred sudom) »opovrgavao pitanja koja su sugerirala da su istraživački put u Afriku tajne agentice Valerie Wilson (Plame) odobrili direktor CIA-e George Tenet ili potpredsjednik Dick Cheney«. S druge strane, sve se otvorenije govori o tome da je Bijela kuća preko Carla Rovea otkrila novinarima identitet tajne agentice, kako bi se osvetila za kritike koje je predsjedniku upućivao njen suprug Joseph Wilson.</p>
<p>Krešimir Fijačko</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="41">
<p>Siromašni i uz visoke plaće</p>
<p>Ne treba se čuditi upozorenjima da bi Hrvatska, kada bi sada ušla u EU, bila jedna od njenih najsiromašnijih članica. S druge strane, ostaje utjeha da je prema visini životnog standarda i sveukupnog razvoja najbogatiji kandidat za članstvo u Uniji</p>
<p>Kupovna moć prosječnog Hrvata ne doseže ni dvije petine kupovne moći prosječnog Austrijanca, pokazuje najnovija analiza Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije (WIIW) o hrvatskom gospodarstvu. </p>
<p>Naime, prema računici koju potpisuju analitičari WIIW Vladimir Gligorov i Hermine Vidovic, Hrvatska je prošlu godinu zaključila s bruto domaćim proizvodom (BDP) po stanovniku, iskazanim u paritetu kupovne moći, koji je iznosio jedva 38 posto onoga u Austriji. Riječ je o pokazatelju koji ekonomisti često koriste za usporedbu razine životnog standarda među zemljama, jer se njime eliminiraju tečajne razlike. Taj pokazatelj ne treba miješati s BDP u tekućim cijenama, koji je znatno niži od onoga iskazanog u paritetu kupovne moći, jer se njime ne eliminiraju razlike u tečajevima i cijenama među zemljama. </p>
<p>Sličnu razinu životnog standarda među novim članicama Europske unije (EU) lani je imala Poljska, 39 posto prosjeka Austrije, dok je Slovačka bila nešto bolje plasirana na tranzicijskoj ljestvici, s BDP per capita na razini 43 posto prosjeka Austrije. Ostale srednjoeuropske tranzicijske zemlje sada su već jako daleko od nas, jer se prosječan životni standard u njima kreće od 50 posto prosjeka Austrije u Mađarskoj, preko 58 posto u Češkoj, pa do čak 64 posto austrijskog prosjeka u susjednoj Sloveniji. </p>
<p>Iako za cjelovitu usporedbu na razini Europe nedostaju još podaci WIIW za baltičke i zapadnobalkanske zemlje, sa sigurnošću se može zaključiti kako je životni standard u Hrvatskoj - bez obzira na razmjerno visoku razinu plaća - među najnižima na Starom kontinentu. </p>
<p>Naime, kako to pokazuju razna druga istraživanja iza nas se, prema visini životnog standarda, nalaze jedino još zemlje europskog jugoistoka, uključujući i Tursku. Stoga se ne treba čuditi upozorenjima da bi naša zemlja, kada bi sada ušla u EU, bila jedna od njenih najsiromašnijih članica. </p>
<p>S druge strane, Hrvatskoj ostaje slaba utjeha da je prema visini životnog standarda i sveukupnog razvoja najbogatiji kandidat za članstvo u Uniji. Naime, računica WIIW pokazuje da BDP po stanovniku, iskazan u paritetu kupovne moći, u Bugarskoj doseže jedva četvrtinu prosjeka Austrije, dok u Rumunjskoj iznosi 26 posto austrijskog prosjeka.</p>
<p>Iste odnose snaga pokazuje i usporedba s lani proširenim EU kao cjelinom. Prema tim podacima, BDP po stanovniku, iskazan u paritetu kupovne moći, u Hrvatskoj je lani iznosio 10.289 eura, što čini 46 posto prosjeka Unije, čiji je prosječni građanin na kraju prošle godine raspolagao sa 22.371 eurom. I prema tom smo pokazatelju najsličniji Poljskoj, čiji građani uživaju životni standard na razini 47 posto Unijina prosjeka, a nešto bolja od nas je Slovačka, u kojoj kupovna moć doseže 52 posto prosjeka Dvadesetpetorice. </p>
<p>Ostale nove srednjoeuropske tranzicijske članice ove integracije - Mađarska, Češka i Slovenija, znatno su ispred nas. Tako je, primjerice, BDP per capita, iskazan u paritetu kupovne moći, u Sloveniji lani dosegao 17.416 eura, što čini 78 posto prosjeka EU-a. Iza nas se, pak, uvjerljivo i dalje nalaze Bugarska i Rumunjska, u kojima se BDP po stanovniku, iskazan u paritetu kupovne moći, kreće oko 7000 eura, što je manje od trećine Unijina prosjeka. </p>
<p>Sama Austrija pak kraj je prošle godine dočekala s razinom životnog standarda koji je čak 22 posto iznad prosjeka EU-a. Podaci Eurostata, statističkog ureda Unije iz Luxembourga, pokazuju da su po razini životnog standarda ispred Austrije u Dvadesetpetorici jedino Luksemburg, Irska i Danska. </p>
<p>Plaće - razlog otporima proširenju?</p>
<p>Prosječna hrvatska plaća u industriji prošle je godine iznosila jedva četvrtinu one u Austriji, izračunali su u WIIW. </p>
<p>Prema istom izvoru, prosječna je plaća industrijskog radnika u Sloveniji lani iznosila oko trećine prosječne plaće u austrijskoj industriji. No za razliku od drugih pokazatelja, popisu zemalja koje su prema visini plaća ispred nas, ovdje je istodobno i kraj, jer sve srednjoeuropske tranzicijske zemlje imaju nižu razinu plaća od Hrvatske. U Mađarskoj, primjerice prosječna plaća u industriji ne doseže ni petinu one u Austriji, a u Slovačkoj niti šestinu.</p>
<p>Stanje u Bugarskoj i Rumunjskoj još je teže. Prosječan industrijski radnik u Bugarskoj lani je zaradio čak 20 puta nižu plaću od prosječnog industrijskog radnika u Austriji, a industrijske plaće u Rumunjskoj su oko 16 puta niže od austrijskih. </p>
<p>Takva razina plaća u budućim članicama EU-a jedan je od glavnih razloga zašto u samoj Uniji raste otpor novim proširenjima. Naime, iskustvo sa zemljama koje su lani pristupile toj integraciji pokazuje da su niži troškovi rada u njima počeli preusmjeravati tijekove kapitala, koji sve više ulaže u nove, umjesto - kao do sada - u stare članice EU-a.</p>
<p>ADRIANO MILOVAN</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Očima presuđuje dizajn</p>
<p>Pri kupnji tog ljetnog pomagala i modnog dodatka mnogi ne vode računa o staklima koja su najvažniji faktor zaštite</p>
<p>Iako većini služe kao modni dodatak, o odabiru sunčanih naočala ovisi nam i zdravlje očiju. Pri kupnji mnogi ne vode računa o staklima koja su najvažniji faktor zaštite. To više jer je dizajn najčešće ono što, na žalost, presuđuje očima. Pri tome se ne vodi previše računa jesu li sunčane naočale kupljene u optičarskoj radnji, gdje deklaracijom na proizvodu, postoji jamstvo kakvoće ili su one odabrane na placu. Kako je na potonjima mnogo veći izbor sunčanih naočala, oftalmolozi napominju da se za oči isplati investirati i više novca, jer je očuvanje vida iznad svega. </p>
<p>To više jer naočale s tržnica, iako u ponudi imaju najpoznatije marke i kvalitetu, kupcima zapravo nude pogled kroz loša plastificirana stakla. Štetnost za oči je neupitna, a sprječavanje sunčeva svjetla koje može oštetiti vid nikakva. To više jer - iako čine samo deset posto ultravioletnog zračenja - UVB zrake najodgovornije su za moguće oštećenje oka. Posebice zato jer mogu izazvati alergijski dermatitis na koži vjeđa koji se manifestira crvenilom, otokom i svrabom. </p>
<p>Prema riječima dr. Mladena Bušića, ravnatelja Opće bolnice Sv. Duh, akutno izlaganje UVB zračenju može izazvati i oštećenje spojnice oka - konjuktivitis odnosno fotokeratitis - defekte epitela rožnice. Pri potonjem je među ostalim istaknuto stiskanje vjeđa (blefarospazam), bolnost očiju kao i njihova visoka osjetljivost na svjetlo. Takva su oštećenja, ističe dr. Bušić, česta pri sunčanju u solarijima bez zaštitnih naočala. Kronično izlaganje UVB zrakama može izazvati i promjene na spojnici oka koje počinju ugrožavati rožnicu i vidnu funkciju očiju. Najčešće teškoće s tim imaju osobe čija su zanimanja vezana uz otvoren prostor - poljodjelci, mornari... </p>
<p>Problem se rješava kirurški iako se zna i vratiti. Oftalmologinja dr. Biljana Kuzmanović nam je rekla da najveći dio ultravioletnog spektra koji prolazi kroz Zemljin ozonski omotač čine UVA zrake. Predugo i često izlaganje njihovu zračenju također umnogome može oštetiti vid pa je posebice ljeti nužna njegova odgovarajuća zaštita. </p>
<p>»Epitelne stanice, odnosno čvrste veze među njima, grade svojevrsnu barijeru koja štiti kožu vjeđa, spojnicu i rožnicu oka od tog zračenja« kaže dr. Kuzmanović. Dodaje da je potonja koža iznimno osjetljiva na kronično izlaganje UVA zrakama, jer jedina u organizmu nema potkožno masno tkivo. </p>
<p>Rezultat toga najčešće bude oštećenje kolagena i elastičnih vlakana kože vjeđa koja postaje istanjena, suha, naborana i s pigmentacijama odajući dojam staračke kože. Učestalost potonjeg zračenja može uvjetovati i reaktivirati herpes simplex - virusnu upalu kože vjeđa, spojnice ili rožnice oka. To zračenje, ističe oftalmologinja, može dovesti i do prekanceroznih stanja pa i pojave tumora. </p>
<p>Pomoć oftalmologa valja obvezno zatražiti kada se na već postojeća oštećenja na koži vjeđa i spojnici oka pojave nova, i to pigmentirana, odnosno ona koja krvare. </p>
<p>Prodor UVA zračenja kroz epitel rožnice oka može oštetiti žute pjege što se najčešće događa zbog zraka reflektiranih s površine vode ili snijega. Tada može nastati puknuće mrežnice čiji je rezultat manje ili veće i trajno oštećenje središnjeg vida.</p>
<p>Naočale od proljeća do jeseni</p>
<p>Prema preporuci Američke uprave za hranu i lijekove, sunčane naočale treba nositi od proljeća do jeseni. Iako sve kontaktne i leće na naočalama već imaju ugrađenu zaštitu od UV zračenja posebice ljeti nije zgorega osigurati dodatnu zaštitu očiju dobrim sunčanim naočalama. </p>
<p>To više jer sustavno nošenje kontaktnih leća reducira osnovnu sekreciju očnih suza čime oko postaje osjetljivo na sve štetno iz okoliša poput prašine ili dima, kažu oftalmolozi. Kada je leća stalno na oku ono je sklonije upalama pa sunčane naočale u takvih osoba imaju veliku zdravstvenu važnost. Kada se odabiru treba voditi računa da se kratkovidnim osobama koje se odluče za tamna stakla tada odredi nešto veća minus dioptrija, jer kod reducirana svjetla postaju izrazitije kratkovidni. Ljeti se kada je riječ o sunčanim naočalama, savjetuju liječnici, na već postojeće dioptrijske mogu nadodati posebno izrađene dioptrijske sunčane naočale tzv. »prozori«. Preporučuje se kupnja naočala koje imaju odobrenje za prodaju u Europi s tzv. optičkom klasom I i filtrima kategorije od 0 do 4, te stopostotnom UV zaštitom. Boja stakala je individualna, no važno je da naočale potpuno zaštite kožu vjeđa.</p>
<p>Najopasnije su UVC zrake</p>
<p>Sunčane naočale neizostavna su zaštita od sunca. No zrake koje ne vidimo i ne osjećamo dok nije prekasno poznatije su kao ultravioletne (UV). Najveći dio tog spektra koji prolazi kroz Zemljin ozonski omotač čine UVA, odnosno UVB zrake. UVC zrake su najkraće i ne mogu proći ozonski omotač, a ako se to ipak dogodi - najopasnije su od svih zračenja.</p>
<p>SNJEŽANA RAJAČIĆ</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="43">
<p>Dječaka će iz zatvora premjestiti u bolnicu?</p>
<p>Dječak je već dva mjeseca u zatvoru Remetinec, a psihijatrijskim vještačenjem utvrđena mu je mentalna retardacija</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Četrnaestogodišnjem dječaku kojeg se tereti za smrt odgajatelja Doma za odgoj djece i mladeži u Dugavama, psihijatrijskim je vještačenjem, kako neslužbeno saznajemo, utvrđeno da je mentalno retardiran. Ukoliko se neslužbeno dobiveni psihijatrijski nalaz ipak pokaže točnim, dječaka bi prema zakonu, iz zatvora trebalo premjestiti u bolnicu. </p>
<p>Sutkinja u postupku koji se protiv maloljetnika vodio na zagrebačkom Općinskom sudu Mirna Barović, nije mogla komentirati nalaz psihijatrijskog vještačenja koji je inače tajan, tim više što se radi o maloljetniku. Potvrdila je ipak da je nad dječakom provedeno psihijatrijsko, kao i vještačenje liječnika patologa, te da će nadalje o svemu odlučiti tužiteljstvo.</p>
<p>Pripremni postupak kojim se dječaka tereti za nehajno prouzročenu smrt odgojitelja, završen je 12. srpnja 2005. godine, a spis je upućen Državnom odvjetništvu. Kada nalaz psihijatrijskog vještačenja stigne do tužitelja dječaka će se, ukoliko bude potrebno, uputiti u bolnicu, rekla je sutkinja Barlović. Naglasila je također, da je pripremni postupak protiv maloljetnika značajan zbog svoje hitnosti te završen za manje od dva mjeseca. Predsjednik Odjela za mladež na zagrebačkom Općinskom sudu, Tomica Tomašić također je objasnio da je nalaz vještačenja koji se tiče ličnosti maloljetnika apsolutno tajan, ali je dodao da će se zakon u svakom slučaju provesti do kraja, a dječak zasigurno smjestiti tamo gdje mu bude mjesto. </p>
<p>Traumatično djetinjstvo</p>
<p>Dječak koji u Remetincu odležava pritvorske dane dosad nije kazneno evidentiran, a činjenica o njegovu više nego nesretnom životu i od ranije, kod dijela javnosti izazvala je dodatno nezadovoljstvo odlukom o pritvoru. Sestra mu je poginula u bombardiranju Osijeka, a nekoliko godina kasnije, brat mu je izgubio život u automobilskoj nesreći. Nakon niza tragičnih događaja, dječaka je napustila i majka. Otac nesretnog djeteta, koji boluje od PTSP-a, navodno ga je svakodnevno maltretirao, zbog čega je maloljetnik smješten u dom u Osijeku, a nakon toga u Pulu. Tek u siječnju ove godine mladića su preselili u Dugave. Otad, četrnaestogodišnjak ima poremećaje u ponašanju, a zbog brojnih premještaja trpi traume. </p>
<p>Anita Krmek</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Djevojka pomogla dečku u ubojstvu </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Nakon što se u ponedjeljak 20-godišnji mladić prijavio zaprešićkoj policiji, priznavši ubojstvo, priča o ovoj tragediji dobila je novi zaplet. Naime policija je u srijedu priopćila da su D. G. (20), osumnjičeni za ubojstvo Andrije Čurdinjakovića (64) i njegova 16-godišnja djevojka, za kazneno djelo pomaganja, odvedeni uz kaznenu prijavu, u Istražni centar Županijskog suda u Zagrebu. Policija je, naime, doznala da je maloljetnica, nakon sukoba s problematičnim podstanarom, dodala dečku drvenu palicu kojom je on usmrtio Čurdinjakovića. Nakon nekoliko udaraca u glavu muškarac je umro. D. G. je ubio muškarca zbog navodnog zlostavljanja maloljetnice i njene bake Ane Batovanje (68) i zbog neplaćanja podstanarstva, u Zaprešiću u petak oko 21 sat, a policiji se D.G. sam prijavio u ponedjeljak.</p>
<p>Kako smo neslužbeno saznali D.G. se pred istražnim sucem branio šutnjom, ali je policiji kazao da ga je pokojni Čurdinjaković prije nesretnog događaja napao nožem. </p>
<p>Marina Kovačević</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Poduzeću prodali tuđe zemljište</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Policijski službenici Odjela gospodarskog kriminaliteta dovršili su kriminalističku obradu nad Z.J. (27), D.P. (78) i Ž.R. (41) zbog osnovane sumnje da su počinili prijevaru, krivotvorili isprave te ovjerili neistiniti sadržaj. </p>
<p>Naime, utvrđeno je da su od 1. rujna 9. do 27. listopada prošle godine, u namjeri da si pribave protupravnu imovinsku korist, napravili krivotvorenu osobnu iskaznicu u koju su umetnuli fotografiju D.P. Ime i prezime koje je bilo upisano u krivotvorenoj iskaznici bilo je od vlasnika zemljišta na području Svete Nedelje veličine 1060 hvati. Nadalje je utvrđeno da su, koristeći se krivotvorenom iskaznicom te lažnim prikazivanjem činjenica, prevarili odgovornu osobu trgovačkog društva iz Zagreba, do koje su D.P. i Z.J. došli posredstvom Ž.R. Potpisivanjem Ugovora o kupoprodaji nekretnine osumnjičenima je nekoliko puta isplaćivan novac, a nakon što su u cijelosti primili kupoprodajni iznos od 152.800 eura, ovjerili su tabularnu ispravu kod javnog bilježnika, a kojom se trgovačkom društvu koje je nekretninu kupilo dozvoljava upis u vlasništvo nad nekretninom. </p>
<p>Zbog počinjenja kaznenih djela Z.J. je, uz posebno izvješće, doveden u Istražni centar Županijskog suda u Zagrebu, dok je D.P. u bijegu te je za njim raspisana tjeralica. Protiv Ž.R. je pak podneseno posebno izvješće redovnim putem. </p>
<p>Mladen Bokulić</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Uhvaćena pljačkaška četvorka</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Dovršena je kriminalistička obrada nad četvoricom muškaraca, u dobi od 28, odnosno 26 godina i dvojica vršnjaka u dobi od 30 godina, koje se sumnjiči za pljačku triju »Petrolovih« benzinskih postaja i jedne poslovnice Hrvatskih pošta u Dubravi. Njih četvorica su razradili taktiku: dovezli bi se na skuteru ili u automobilu do benzinske crpke ili pošte koju su namjeravali opljačkati. Maskirali bi se kapama s prorezima za oči i usta te natjerali zaposlenike, pištoljem ili automatskom puškom, da im predaju novac i bonove za mobitele. Potom bi pobjegli s mjesta događaja. </p>
<p> Pretragom njihovih stanova pronađeno je oružje, kojim su se služili u pljačkama, odnosno pištolj i puška s pripadajućim streljivom te četiri ručne bombe.</p>
<p>Trojica, 26-godišnjak, 30-godišnjak i drugi 30-godišnjak, su dosad već bili evidentirani za imovinske delikte, a 28-godišnji mladić za šest djela krivotvorenja. Drugi 30-godišnjak poznat je u policiji za 10 kaznenih djela teških krađa, krivotvorenja, oduzimanje vozila i razbojstava, a njegov vršnjak za 5 djela teških krađa, nedopuštenog držanja oružja. [M.K.]</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Poginuo ispavši iz »mazde«</p>
<p>Darko Harambašić (18) iz Punta poginuo je u prometnoj nesreći koja se dogodila u srijedu oko 2.05 sati na prometnici od Stare Baške prema Puntu. Harambašić je bio suvozač u »mazdi« austrijske registracije GS29NHE za čijim je upravljačem bio F. N. (18) iz Punta. Nesreća se dogodila kada je vozač »mazde« prilikom izlaska iz desnoga nepreglednog zavoja izgubio kontrolu te prešao na lijevu stranu kolnika i potom izletio izvan prometnice. »Mazda« se prevrnula na krov i u tom prevrtanju vratila na kolnik. Harambašić je ispao iz vozila i od zadobivenih ozljeda na mjestu preminuo dok je F. N. ostao neozlijeđen. Alkoskopiranjem utvrđeno je da vozač nije bio pod utjecajem alkohola. Istražni sudac riječkoga Županijskog sud Duško Tišma nije izlazio na mjesto nesreće, ali je naredio obdukciju tijela poginuloga putnika. [T.R.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="48">
<p>Ina još nije spremna za međunarodnu burzu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Ina još nije spremna za izlazak na međunarodnu burzu, rekao je Laszlo Geszti, Molov predstavnik u Upravi Ine zadužen za financije i kontroling. Prema njegovim riječima, prije toga treba modernizirati njene rafinerije u Sisku i Rijeci i u poslovanje uvesti SAP - suvremeni softverski paket koji omogućuje da se kompanijom upravlja na transparentan način kako bi se ojačalo korporativno upravljanje i olakšalo pravodobno donošenje odluka. Bez toga se Ina može dovesti na hrvatsku burzu, ali to nipošto ne bi bio uspješan korak, smatra Geszti.</p>
<p>Mol se, dodao je, nada da će u skoroj budućnosti povećati svoj vlasnički udjel u Ini sa sadašnjih 25 posto, ali ističe da će se strogo pridržavati Zakona o privatizaciji Ine i odluka hrvatske Vlade.</p>
<p>Geszti drži da su troškovi modernizacije obiju rafinerija, proboja na nova tržišta i preuzimanja drugih tvrtki, poput Energopetrola u BiH, preveliki za Inu. Zato joj Mol kao strateški partner želi pomoći na dva načina - povećanjem udjela u Ini ili financiranjem tih projekata.</p>
<p>Tako su spremni financirati i kupnju Energopetrola. Ako pregovori s Vladom Federacije BiH završe uspješno vidjet ćemo koliki je novac potreban pa će se uprave Ine i Mola dogovoriti kako ga osigurati, kaže Geszti.</p>
<p>Inače, Molov strateški cilj je steći dominantnu ulogu u opskrbi tržišta u svim državama nastalim na prostoru bivše Jugoslavije. Na tim tržištima ne namjeravaju nastupati samostalno, nego podržavati i novčano pratiti Inu kao poznati brand na tom prostoru. Zato Mol, prema Gesztijevim riječima, zamišlja Inu kao krovnu organizaciju, pod kojom će se, kao pod jedinstvenim i prepoznatljivim brandom, okupiti tržišta bivše Jugoslavije. Zasad im je glavno izvozno tržište BiH, gdje drže više od 50 posto udjela. No dosta toga ovisi o odluci tko će postati novi vlasnik Energopetrola, najveće naftne tvrtke u BiH, koja opskrbljuje pola tog tržišta.</p>
<p>Do 1991. Srbija je bila značajno Molovo i Inino tržište, ali sadašnja srpska vlast ne dopušta ulaz tuđih proizvoda jer želi osigurati posao rafinerijama u Pančevu i Novom Sadu. Kad te prepreke nestanu proboj na srpsko tržište će im olakšati činjenica da su obje rafinerije zastarjele. Atraktivno im je i slovensko tržište gdje se godišnje proda 2,5 milijuna tona naftnih derivata jer Slovenija nema vlastitu rafineriju, a kapaciteti Ininih su dovoljno veliki za zadovoljavanje slovenskih potreba.</p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Savjet HNB-a: Usvojena monetarna projekcija za ostatak godine </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Savjet Hrvatske narodne banke u srijedu je razmotrio najnovija gospodarska i novčana kretanja, usvojio projekciju monetarne politike za treće tromjesečje i ostatak godine, te donio još nekoliko odluka iz svoje nadležnosti, priopćeno je iz HNB-a. Prema raspoloživim pokazateljima, gospodarska aktivnost u drugom je kvartalu dinamičnija nego što je bila u prvom. Potrošačke cijene se zasad kreću unutar očekivanog raspona, a na daljnje stope rasta najveći utjecaj mogao bi imati nastavak poskupljivanja nafte. Tečaj je stabiliziran, pa od sredine lipnja nije bilo ni intervencija središnje banke na tržištu. Njene aktivnosti sada su usredotočene na operacije na otvorenom tržištu, koje su u srijedu dosegle rekordnih 3,6 milijardi kuna.</p>
<p>Projekcija monetarne politike za preostali dio godine počiva na pretpostavkama da će proračunski manjak iznositi 4,2 posto BDP-a, te da će država nedostajuća sredstva u ovoj godini pribavljati isključivo na domaćem tržištu. To znači da bi izostao i aprecijacijski pritisak na tečaj, izazvan inozemnim zaduživanjem. U bankovnom sektoru trebalo bi također uslijediti zadržavanje na dosegnutoj razini inozemnih obveza. Uz predviđeni proračunski manjak te nešto brži rast robnog izvoza od uvoza i porast prihoda od turizma, ovogodišnji tekući deficit platne bilance mogao bi iznositi oko 4,7 posto. Savjet je donio i novu odluku o uvjetima i načinu obavljanja platnog prometa s inozemstvom, koja je u većoj mjeri usklađena s praksom EU-a, te preciznije definira prava i obveze sudionika u međunarodnom platnom prometu, a primjenjivat će se od 1. travnja 2006. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>AdriaCella počela bi kao četvrti GSM operater raditi već 15. listopada</p>
<p>DAMASK</p>
<p> - AdriaCella d.o.o., jedini kandidat za dodjelu koncesije za četvrtog mobilnog operatera u Hrvatskoj, očekuje da će im Agencija za telekomunikacije u petak dodijeliti dozvolu.</p>
<p>Predsjednik Uprave Syriatela, sirijskog mobilnog operatera koji je jedan od investitora, Nader Kalai izjavio je kako su u potpunosti spremni za početak rada. Njihov je poslovni plan temeljen na brzom početku rada, pa stoga najavljuju da će korisnici AdriaCelle već 15. listopada moći jeftinije telefonirati. Adriacella namjerava u prvih 18 mjeseci investirati 100 milijuna eura, a do 2007. u Hrvatskoj kani zaposliti 555 ljudi. Sjedište tvrtke bit će u Zagrebu, u Splitu namjeravaju osnovati call centar, a u Zadru regionalni centar.</p>
<p>Nakon što broj korisnika dosegne 250.000, AdriaCella planira hrvatskim građanima ponuditi mogućnost kupnje dionica tvrtke.</p>
<p>Grupa investitora koja stoji iza AdriaCella razmatra i mogućnosti ulaganja u hrvatski turizam, a u iduće tri godine uložila bi 65 milijuna eura. </p>
<p>Vodstvo AdriaCelle nada se da će njihov poslovni put u Hrvatskoj, kako kažu, biti jednako uspješan kao i Inin u Siriji, te da je njihovo ulaganje dobar put za otvaranje hrvatskog tržišta bogatim ulagačima s Bliskog istoka.</p>
<p> Spremni su pomoći i hrvatskim poduzetnicima u njihovim planovima osvajanja arapskog tržišta. [N. M.]</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>A.T. Kearney: Trgovačkim lancima najprivlačnije Indija, Rusija i Ukrajina</p>
<p>Hrvatska pala s petog mjesta na sedmo, među deset najatraktivnijih tržišta u razvoju nalaze se i Slovenija, Turska i Slovačka</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Indija, Rusija, Ukrajina, Kina, Slovenija, Latvija, Hrvatska, Vijetnam, Turska i Slovačka deset su najatraktivnijih tržišta u razvoju za ulaganja međunarodnih maloprodajnih lanaca, pokazuje najnoviji indeks globalnog razvoja maloprodaje konzultantske tvrtke A.T. Kearney. Studija obuhvaća 30 tržišta u razvoju, a Indija je ove godine pretekla Rusiju koja je lani proglašena najpoželjnijim odredištem. Prošle godine je A.T. Kearney najatraktivnijim tržištima u razvoju za ulaganja međunarodnih maloprodajnih lanaca proglasio Rusiju, Indiju, Kinu, Sloveniju i Hrvatsku.</p>
<p>Analitičari A.T. Kearneyja ulagačima »koji su zakasnili na kinesko tržište poručuju da im se sada u Indiji pruža prilika da to nadoknade«.</p>
<p>Uz Indiju, značajan napredak na ljestvici ostvarila je Ukrajina, koja je s 11. mjesta u 2004. skočila na treće. Hrvatska je pala s petog na sedmo mjesto, Slovenija s četvrtog na peto, a Slovačka s devetog na deseto.</p>
<p>Bugarska je svrstana na 13. mjesto, Makedonija na 16., Mađarska na 19., Bosna i Hercegovina na 20., dok je Rumunjska 22. A.T. Kearney stranim ulagačima ne predlaže investiranje u Saudijskoj Arabiji, Rumunjskoj, Maroku, Meksiku, Egiptu, Tajvanu, Filipinima, Indoneziji, Brazilu i Pakistanu, koji su svrstani u donji dio ljestvice poželjnih tržišta u razvoju.</p>
<p>Darko Markušić</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Intesa najavila nove akvizicije u istočnoj Europi</p>
<p>Istražitelji Europske komisije pretresli europske podružnice Intela</p>
<p>Talijanska Banca Intesa (vlasnik Privredne banke Zagreb) najavila je u sklopu trogodišnje strategije poslovanja, objavljene u srijedu, nove akvizicije u istočnoj Europi, prije svega u Ukrajini i Rumunjskoj, te Turskoj. Dionica banke porasla je 3,5 posto.</p>
<p>Među novim akvizicijama, u srijedu je američka investicijska tvrtka Blackstone Group najavila kupnju Legovog Legolanda za 375 milijuna eura. Blackstone će Legoland spojiti s nedavno kupljenim Merlin Entertainmentsom koji upravlja zabavnim parkovima London Dungeon (Londonska tamnica). Londonska tamnica i Legoland bi zajedno trebali imati oko 12 milijuna posjetitelja godišnje, a Blackstone, koji planira Legoland preprodati u iduće tri godine, najavljuje otvaranje novih atrakcija u postojeća četiri zabavna parka, jednako kao i otvaranje novih parkova.</p>
<p>Londonski indeks FTSE 100 porastao je do poslijepodneva 0,5 posto, na 5243,8, jednako kao i indeks europskih blue chipova DJ Stoxx 50, koji je dosegao 3088,8 bodova. Frankfurtski Dax je porastao 0,3 posto, na 4665 bodova.</p>
<p>Među gubitnicima je bio nizozemski proizvođač opreme za izradu čipova ASML, čije su dionice unatoč dobrim rezultatima pale 2,5 posto. Među proizvođačima čipova, u posebnim bi se poteškoćama mogao naći div Intel, u čijim su europskim podružnicama u srijedu istražitelji Europske komisije proveli pretres ne bi li pronašli dokaze za AMD-ove tvrdnje kako Intel ucjenjuje svoje klijente želeći ih natjerati da manje ili uopće ne posluju s AMD-om.</p>
<p>Tokyjski indeks Nikkei 225 u srijedu je pao 0,28 posto, na 11.659,8 bodova.</p>
<p>Cijena sirove nafte u srijedu je nešto porasla. Nymex Light je u New Yorku ujutro dobio 26 centi, dosegavši 60,88 dolara za barel, dok je IPE Brent u Londonu do poslijepodneva porastao 19 centi, na 59,01 dolar. Inače, na cijenu bi ovih dana mogla utjecati tropska oluja Emily koja bi u Meksičkom zaljevu mogla ugroziti oko 30 posto američke proizvodnje nafte. </p>
<p>Petra Bulić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="53">
<p>Zdravlje skuplje 30 kuna mjesečno</p>
<p>S novim zakonom prestaje i pravo na naknadu za pogrebne troškove umrlih osiguranika, od čega će država uštedjeti 33,6 milijuna</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Konačni tekst prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenom osiguranju pojavio se tek dan uoči sjednice Sabora gdje bi, prema želji predlagača, trebao proći po kratkom postupku iako mu se protive umirovljenici, sindikati, a po prirodi stvari - i oporbene stranke. Glavnina prijedloga jest administrativna pristojba (primjerice za uputnice i liječničke recepte) koju će odsad plaćati svi bez obzira na dosadašnje oslobađanje i dopunsko osiguranje. Najmanja je pristojba pet kuna, a ministar zdravstva i socijalne skrbi Neven Ljubičić najavio je recepte i uputnice po 10 kuna. </p>
<p>Iznimke su djeca do 18 godina i invalidi s najmanje 80 posto oštećenja. Pristojba se ne plaća ni za preventivne preglede, odnosno, ne plaćaju ga trudnice i žene na preventivnim pregledima.</p>
<p>Nigdje se u tekstu prijedloga ne spominje imovinski cenzus kao razlog za oslobađanje od pristojbe, a o čemu je ranije bilo govora, kao ni košarica usluga na koju osiguranik u osnovi ima pravo.</p>
<p>Ukupno po osiguraniku ne može biti više od 30 kuna pristojbi na mjesec, odnosno, za sve iznad toga - pristojba se ne plaća.</p>
<p>Marko Turić, predsjednik saborskog odbora za zdravstvo, rad i socijalnu politiku, uvjeren je da će izmjene Zakona o zdravstvenom osiguranju proći, jer će osiguranike stajati najviše 30 kuna mjesečno. Turiću uvođenje administrativne pristojbe vidi kao premosnicu teške financijske situacije do prave reforme zdravstva.</p>
<p>Turić se slaže s ministrom Ljubičićem da će pristojba djelovati odgojno, te će odgovarati građane da idu liječniku »za svaku sitnicu«. Izuzecima od pristojbi bit će oslobođeno oko milijun osoba, a ističe se važnost preventivnih pregleda kojima se može uštedjeti 30 posto zdravstvenih kuna. Lani je među 19.000 pregledanih pronađeno 450 tumora, kod 35 posto pronađen je povišeni <FONT COLOR="#CC3300"><b>šećer</b></FONT> u krvi, 15 posto imalo je dijabetes za koji nisu znali, a 40 posto povišeni krvni tlak.</p>
<p>Prema prijedlogu izmjena zdravstvenog zakona, osiguranici imaju pravo na naknadu troška za prijevoz ako su liječnik, bolnica ili lječilište udaljeniji od 100 kilometara od prebivališta. Prijevoz se plaća i za liječenje u inozemstvu te umrlim darivateljima organa. Tu se podrazumijeva trošak po najnižoj cijeni.</p>
<p>Bude li usvojen, izmijenjeni zakon primjenjivat će se od 1. listopada, a s njim prestaje i pravo na naknadu za pogrebne troškove umrlih osiguranika. U Konačnom prijedlogu Zakona podsjeća se da su obveze Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, kojem će se slijevati novac od pristojbi, 2002. godine, kad se počeo primjenjivati važeći zakon, bile 5,7 milijardi kuna. Tome pridonosi dopunsko osiguranje koje omogućava povećanu potrošnju u zdravstvu. Nova vlast 2003. pokušava smanjiti potrošnju, ali uspijeva u tome samo u bolnicama (manje usluga), dok i dalje buja potrošnja lijekova i usluge specijalističko-konzilijarne službe. Financijski problemi pokrivaju se pozajmicama. </p>
<p>Predlagač izmjena zakona ističe nesklad između opsega potrošnje, koja stalno raste, i prihoda.</p>
<p>Na kraju obrazloženja kaže se da će financijski učinak administrativne pristojbe biti 376 milijuna kuna, redefiniranih naknada troškova prijevoza 100 milijuna, a od pogrebnih troškova dobit će se 33,6 milijuna. Ukupno, dakle, 509 milijuna, odnosno 3,4 posto od ukupno planiranih sredstava zdravstvenog osiguranja za ovu godinu. Trošak provedbe zakona je pak - tri milijuna kuna. Hitna saborska procedura pravda se »osobito opravdanim državnim razlozima zbog nužnosti otklanjanja većih poremećaja u financiranju zdravstvenog sustava«.</p>
<p>Antunović: Porez na bolest</p>
<p>»SDP se oštro protivi predloženim izmjenama jer su najlošije rješenje u sadašnjoj situaciji«, kaže Željka Antunović, potpredsjednica SDP-a i članica saborskog Odbora za zdravstvo, rad i socijalnu politiku. Ovakve mjere, dodaje Antunović, samo su odlaganje pravih rješenja i namicanje novca za krpanje financijskih rupa za koje je odgovorna administracija. Štoviše, istaknula je, riječ je o nametu koji plaćaju samo bolesni, a ne svi osiguranici, porez na bolest kojim se pokušavaju pokriti gubici zbog sustavnih problema u zdravstvu. Stoga od toga neće biti koristi, kaže Antunović koja smatra da zapravo nema hrabrosti ni spremnosti da se uđe u reorganizaciju zdravstvenog osiguranja.</p>
<p>»Ako se htjelo premostiti kriznu financijsku situaciju to se moglo povećanjem trošarina na cigarete, a ne haračem na bolesne sugrađane«, dodala je Antunović koja odbija i obrazloženje po kojem se pristojbe uvode i stoga što su ih uvele i druge zemlje.</p>
<p>Biserka Lovrić</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Oporba žestoko protiv pristojbi za zdravstvene usluge</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Od 1. listopada za svaki recept, pregled ili uputnicu plaćat ćemo administrativnu pristojbu do ukupno najviše 30 kuna mjesečno, odlučeno je u srijedu u Saboru sa 71 glasom za, ali bez glasova umirovljenika. Plaćanja će biti oslobođena djeca do 18 godina te osamdeset i više postotni invalidi. Troškove prijevoza država će pokrivati tek nakon 100 a ne kao do sada 30 kilometara puta do bolnice, a iz zdravstvene blagajne više se neće plaćati ni naknade za pogrebne troškove. Na taj način, objasnio je ministar zdravstva Neven Ljubičić, u zdravstvenu blagajnu će se sliti 509,6 milijuna kuna.</p>
<p>Oporba kojoj se pridružio i HSU žestoko se okomila na uvođenje pristojbe tvrdeći da se teret neracionalnog gospodarenja zdravstvenim novcem prebacuje na bolesnike umjesto da se riješi kriza sustava. Josip Sudec (HSU) upozorio je da 171.000 umirovljenika ima 1000 kuna mirovine i da za njih 30 kuna znači šest dana preživljavanja. »Nije li to tihi genocid prema tim ljudima koji neće moći koristiti zdravstvenu zaštitu ili će morati na ulici moliti da im netko udijeli 10 kuna za recept«, rekao je Sudec predloživši da se ipak uvede cenzus od 1330 kuna primanja za neplaćanje pristojbe. </p>
<p>»Administrativna taksa je harač na bolesne. SDP razumije da zdravstvu nedostaje novca, ali Vlada ništa ne čini da otkloni uzroke. Zašto se umjesto uvođenja takse nije povećao porez na duhan pa se taj novac preusmjerio u zdravstvo?«, pitala je Željka Antunović. Ona je upozorila i na to da će građani i dalje plaćati i participacije, ali da nije riješeno kako će se nadzirati je li tko potrošio 30 kuna.</p>
<p>Damir Kajin (IDS) predložio je da se umjesto pristojbi povećaju doprinosi za zdravstvo za 0,2 ili 0,3 posto ili da se uvedu porezi na ekstradobit u duhanskoj, telekomunikacijskoj i bankarskoj industriji. Iako se usprotivio Vladinu prijedlogu, Dragutin Lesar (HNS/PGS) predložio je da se barem uvedu i markice za vraćene lijekove s kojima se može platiti pristojba jer će tako uštedjeti i sustav i građani.</p>
<p>Uvođenje pristojbi branio je samo HDZ. Andrija Hebrang ustvrdio je da je pristojba jedni mogući »čuvar ulaza u sustav« u koji ulazi »otprilike 50 posto bolesnih i 50 posto onih koji dolaze iz drugih, najviše socijalnih razloga«. Govoreći o prekomjernom trošenju lijekova, ustvrdio je da oni koji piju lijekove protiv masnoće u krvi to čine »nakon dobrog obroka odojka na ražnju«. Upozorio je i da je Hrvatska jedina tranzicijska zemlja u kojoj država pokriva više od 90 posto ukupne cijene zdravstvenih usluga i jedina u kojoj na 400 dolara prosječne uplate stanovnik u zdravstvu prosječno godišnje potroši 600 dolara.</p>
<p>Sabor je odlučio i da će se od sljedeće godine na sve usluge smještaja i agencijske provizije u turizmu plaćati jedinstvena stopa PDV-a od 10 posto. Do sada se, naime, na aranžmane uplaćene u inozemstvu nije plaćao PDV, a na domaće se plaćalo 22 posto pa su mnogi hrvatski građani aranžmane uplaćivali u susjednim državama. Na kritike Hrvatske udruge putničkih agencija da će ta odluka cijene povisiti i do 30 posto, ministar financija Ivan Šuker uzvratio je: »Ako netko hoće vidjeti ljepote Hrvatske, neka to i plati, kao što se plaća svugdje u svijetu.«</p>
<p>Iz zakona o porezu na dobit izbačene su povlastice za područja od posebne državne skrbi i brdsko-planinska područja, no one se neće ukinuti nego će se ugraditi u posebne zakone ili o zakon o poticanju ulaganja. [Ivka Bačić, Sanja Kapetanić]</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Kirin: Slijedi žestok obračun s kriminalom</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - U svom prvom obraćanju novinarima, neposredno nakon imenovanja u Saboru, novi ministar unutarnjih poslova Ivica Kirin naglasio je da je dužnost koju je primio prije svega politička te da će, provodeći odluke predsjednika Vlade Ive Sanadera, u svojim odlukama konsultirati stručnjake za policijski posao. </p>
<p>Kirin je s 34 godine najmlađi ministar u Sanaderovoj vladi, a do srijede je bio HDZ-ov gradonačelnik Virovitice, a tog se dana uselio u kabinet svog predhodnika, varaždinskog liječnika Marijana Mlinarića, koji je po službenoj verziji razriješen svoje dužnosti zbog lošeg zdravstvenog stanja. U svom radnom stažu zabilježio je pet godina rada u državnoj upravi</p>
<p>O smjeni Marijana Mlinarića govorilo se već mjesecima, a kao mogući nasljednici spominjani su državni tajnik MUP-a Ivica Buconjić (koji je u posljednje vrijeme zaptavo i bio prvi čovjek ministarstva) i ravnatelj Carinske uprave Mladen Barišić. Zdanjih dva tjedan u javnosti se spekuliralo da je budući ministar ravnatelj POA-e Tomislav Karamarko, ali je Vlada, kako saznajemo, zaključila kako bi njegovim imenovanjem bila postignuta »velika koncentracija moći« u jednoj osobi (osobito u svjetlu činjenice da Karamarko nije izravno »HDZ-ov čovjek«). Karamarku nije u prilog išlo ni njegovo zalaganje za vraćanje službe na čijem je čelu (POA, odnosno bivši SZUP) pod ingerenciju MUP-a.</p>
<p>Novi ministar još nije želio govoriti o svojim prvim konkretnim potezima, objasnivši da se prvo »mora detaljno upoznati s poslom koji ga očekuje«, ali je naglasio da je pred njim posao »žestokog obračuna s kriminalom«.</p>
<p>Obračun s kriminalom, popravljanje stanja sigurnosti u prometu, te lov na generala Antu Gotovinu bili su također prioriteti i bivšeg ministra Marijana Mlinarića, koji je ostao u javnosti zabilježen kao najžešći zagovornik zakonske odredbe »0 promila«, odnosno potpune zabrane konzumiranja alkohola za vozače. Mlinarićev je mandat ostao zabilježen i po velikim »čistkama« na rukovodećim mjestima u samom MUP-u i u svim policijskim upravama, a koje je ministar tumačio potrebom veće profesionalizacije ministarstva i policije. Unatoč svim naporima, MUP pod Mlinarićevim vodstvom nije uspio privesti ili barem locirati haaškog optuženika generala Antu Gotovinu, pa se upravo ta činjenica, uz navodno loše zdravlje, spominje kao glavni razlog smjene.</p>
<p>Nakon imenovanja novog ministra postavlja se pitanje hoće li imati dovoljno moći i podrške za uspješnu borbu protiv kriminala te ispunjenje MUP-ova dijela obveza prema Haaškom sudu. Sadašnje stanje materijalne i tehničke opremljenosti policije, posebno u svjetlu činjenice da su rebalansom državnog proračuna MUP-u skresana sredstva, novom ministru ne daje previše izgleda da rad Ministarstva podigne na kvalitetniju razinu. Ipak, njegove organizatorske sposobnosti stečene radom u državnoj upravi, kojima se već pohvalio, možda će mu omogućiti da boljom i racionalnijom organizacijom posla dođe i do boljih rezultata. </p>
<p>Dragan Grdić</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Skrivanje iza dvojnih državljanstava</p>
<p>»Škorpionima« bi se tako moglo suditi u Sarajevu, a optuženim za Ovčaru u Hrvatskoj</p>
<p>SARAJEVO (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Čelni ljudi državnog suda i tužiteljstva BiH, Medžida Kreso i Marinko Jurčević, iskoristili su posjet američkog veleposlanika za pitanja ratnih zločina Pierrea Richarda Prospera Sarajevu u utorak da zatraže izravnu američku pomoć u pritisku na Zagreb i Beograd da pristanu na izručenje svojih državljana optuženih za ratne zločine.</p>
<p>BiH ima tu poseban interes, jer je najveći broj ratnih zločina počinjen na njezinu teritoriju, pa strahuje da bi optuženi mogli izmaći pravdi skrivajući se iza dvojnog ili državljanstva Hrvatske ili SCG-a. Hrvatska i SCG imaju ustavne zapreke glede ekstradicije svojih državljana, zbog čega u lipnju ministri pravosuđa Hrvatske, SCG-a i BiH nisu potpisali deklaraciju o međusobnom izručivanju optuženih ratnih zločinaca. Prepreke postoje i u BiH, pa se tako može dogoditi da veći broj Srba iz Hrvatske, optuženih ili osuđenih u Hrvatskoj za ratne zločine, izbjegne progon skrivajući se iza bosanskohercegovačkog državljanstva koje su u međuvremenu dobili. </p>
<p>Prosper je iskazao načelnu potporu suđenjima za ratne zločine u državama gdje su i počinjeni.</p>
<p>BiH očekuje i pritisak EU-a na vlade u Zagrebu i Beogradu. Tako Douglas Davidson, šef OESS-a u BiH, kaže kako se, unatoč tome što je pitanje izručenja ovih osumnjičenih integrirano u ustave SCG-a i Hrvatske, mora imati na umu da su obje zemlje potpisnice Europske konvencije koja ima odredbe o izručenju građana drugim zemljama. Što bi u praksi značio eventualni dogovor o bezuvjetnom međusobnom izručenju? Primjerice, »Škorpionima« bi se sudilo u Sarajevu, a Hrvatska i SCG izručile bi uhićene. Suđenje za Ovčaru obavilo bi se u Hrvatskoj. No, najviše procesa vodilo bi se u BiH. </p>
<p>Teško je procijeniti broj eventualnih hrvatskih izručenja. Poznato je da u BiH ima oko 10.000 prijava za ratne zločine, a tužiteljstvo BiH provjerava oko 4000 predmeta. Može se očekivati da bi izručenje moglo biti zatraženo za nekoliko stotina hrvatskih državljana.</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Račan tvrdi da vlada krši zakon ali ima dovoljno ruku</p>
<p>Za izmjene Zakona o javnom okupljanju potrebna je većina glasova svih zastupnika, dakle 77, a izglasan je s glasom manje; amandmani na rebalans proračuna nisu stigli u pisanom obliku, argumenti su SDP-a </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Oporba se u srijedu žestoko okomila na način na koji je u utorak dopunjen dnevni red te izglasan rebalans proračuna i izmjene Zakona o javnom okupljanju. </p>
<p>Izmjene zakona o javnom okupljanju pred Ustavnim sudom pokušat će osporiti SDP i Klub HNS/ PGS,zato što smatraju da je to organski zakon, koji zadire u ljudska prava, pa je za njegovo izglasavanje potrebno najmanje 77 glasova odnosno, većina glasova svih zastupnika, a izglasan je s glasom manje. </p>
<p>SDP će pred Ustavni sud izići i s rebalansom proračuna, jer predsjednik Sabora Vladimir Šeks nije izglasavanje rebalansa vodio po istom postupku po kojem se izglasava proračun, iako Zakon o proračunu izrijekom kaže da se radi o istoj proceduri. Zbog takvog Šeksovog tumačenja zastupnici su odlučivali o amandmanima koje nisu dobili u pisanom obliku, što u SDP-u smatraju nezakonitim. Predsjednik Kluba HNS/PGS Dragutin Lesar kritizirao je i odbijanje Predsjednika Sabora da na traženje Antuna Kapraljevića ponovi glasovanje o dopuni dnevnog reda. Neprihvatljivim smatra i brzinsko glasanje o amandmanima na rebalans, iako od rasprave nije prošlo tri dana. Branimir Glavaš, koji je u utorak prvi najavio da će njegov Klub nezavisnih zastupnika tražiti ocjenu ustavnosti donošenja rebalansa, u srijedu je novinarima kazao da to neće učiniti jer s Ustavnim sudom, u kojem »vlada konobarski mentalitet«, ima negativna iskustva, ali će podržati inicijativu SDP-a. </p>
<p>Glavaš je za jesen najavio i moguće glasovanje o povjerenju predsjedniku Sabora Šeksu optužujući ga za učestalo kršenje zakona i Poslovnika te lažiranje kvoruma. »Ne bude li Šeks vodio sjednicu po poslovniku, počet ćemo skupljati potpise zastupnika da se utvrdi ima li on sposobnosti biti predsjednik Sabora. U zadnje vrijeme Šeks je potpuno izgubio kontrolu i predlažem mu da iskoristi godišnji odmor za analizu svojih psihičkih, zdravstvenih i intelektualnih sposobnosti. Ako nije u mogućnosti nastaviti ovaj posao, neka podnese ostavku«, poručio je. Šeksu je predbacio i bahato ponašanje tijekom rasprave o izmjenama Zakona o javnom okupljanju. Podsjetio je Šeksa da su 1988. zajedno bili na prosvjedu disidenata na Markovu trgu. Šeks je pak izjavio da se ne sjeća da je i Glavaš bio ondje. »Osobno sam ga vozio iz Osijeka, a on je cijeli put prespavao, pa dopuštam da se ne sjeća. U protivnom, laže i kleveće, što neću tolerirati«, istaknuo je Glavaš. </p>
<p>Iako je i Račan na konferenciji za novinare napao HDZ zbog nedemokratskog ponašanja i kršenja zakona, ipak je odbio mogućnost da se pridruži Glavaševoj inicijativi za izglasavanje nepovjerenja Šeksu. »Nemamo iluzija da je moguće rušiti Šeksa a da se ne ruši Sanader, a u utorak se pokazalo da Sanaderova vlada, bez obzira na nedemokratsko ponašanje i kršenje zakona. ima dovoljno ruku u Saboru. SDP se priprema za izbore, a inicijativu za prijevremene izbore pokrenut ćemo kad budemo sigurni da ona ima izglede. U slavonske obračune nećemo ulaziti«, rekao je Račan. </p>
<p>Sanja KapetanićMarijan Lipovac</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Gdje su pravaši, u oporbi ili uz HDZ? </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Prosvjedima oporbenjaka, koji su u srijedu optužili HDZ za »suspenziju demokracije« zbog načina izglasavanja rebalansa proračuna i izmjena Zakona o okupljanju, pridružili su se i pravaši, ali iz drugih razloga. Zastupnicima stranke Ante Đapića smeta to što ih vladajući HDZ »tretira kao marionete«. </p>
<p>Neposredan povod njihovu negodovanju bilo je ponašanje predsjednika Sabora Vladimira Šeksa koji je u utorak ujutro, u potrazi za kvorumom, u mikrofon šaljivo zavapio: »Gdje je taj Tadić? Neće vidjeti Japan ako ne dođe u sabornicu.« Šeksovo zazivanje odnosilo se na agilnoga Tončija Tadića, što HSP-ovcima nije smetalo dok na večer nisu Šeksovu »šalu« odgledali na HTV-u. Tada su, objasnili su 24 sata kasnije novinarima, shvatili o čemu je, zapravo, riječ.</p>
<p> »Bila je to sračunata izjava ne bi li se potaknulo medijsko nagađanje o tome da HSP čini vladajuću većinu uvijek kad HDZ-u odgovara«, ogorčeno je u srijedu Šeksu predbacio Pero Kovačević dodavši da je HSP »velika stranka i nije ni HDZ-ova ni SDP-ova marioneta«. Šeks mu je na to nonšalantno uzvratio: »Vi izmišljate. Tadić ide u Japan s izaslanstvom. To sam već odobrio pa ne znam o čemu pričate.« Te su riječi još više razljutile Kovačevića koji je potom, kao i neki drugi pravaši, uvjeravao novinare u to da je HSP »prava opozicija«. I da nije »uvijek tu« kad HDZ-u zatreba. Od primjedbi novinara, ali i dijela »prave« oporbe, da se njihovo oporbenjaštvo baš i ne vidi kod glasovanja, pravaši su se u srijedu »branili« riječima da imaju pravo izjašnjavati se o svakom pojedinom prijedlogu te da nisu a priori protiv svega što dođe iz Vlade. Ali, u jednom je trenutku, pritisnut tvrdnjama da se ne zna kakvo je, zapravo, stajalište HSP-a o rebalansu i o zabrani okupljanja, Tadić iznerviran izjavio: »Pitajte za to osječkoga gradonačelnika.« Naknadno nam je pojasnio da to nije bila kritika na račun čelnika Đapića koji ovog tjedna, zauzet velikim obvezama prvog čovjeka Osijeka, nije viđen u Saboru.</p>
<p> I ta aktualna pričica, međutim, samo je potvrdila da je HSP danas u svojevrsnu procjepu. Pravaši su, priznaju to i sami u neslužbenu razgovoru, jednostavno, »razapeti« - s jedne je strane želja da Hrvatima dokažu kako su oni »nešto drugo«samim time što na državnoj razini nisu bili na vlasti pa se nisu ni kompromitirali, a s druge je potreba da upravo preko saborske potpore HDZ-u »najave« sebe kao sutrašnjeg HDZ-ova strateškog partnera. Ta »unutarnja dinamika« vidjela se i na lokalnim izborima na koje su išli sami, ali su potom najviše koalicija sklopili s HDZ-om, što im je omogućilo da u znatnom broju županija i gradova osjete slast vlasti. Vidi se to i u Saboru gdje pravaši i dalje žučno polemiziraju sa Sanaderovim ljudima, ali ipak HDZ-u sve češće osiguravaju dva do tri glasa nužna da bi prošli Vladini prijedlozi. Tako je bilo kod ovotjednog izglasavanja dnevnog reda i rebalansa proračuna. A nešto slično su ponovili i kod »spornoga« glasovanja o zabrani javnog okupljanju na Markovu trgu. Pravaši se, kažu, žestoko protive toj zabrani. Ali, zanimljivo je da su izbjegli to protivljenje iskazati kod glasovanja - nitko se od njih nije pojavio u sabornici. [Ivka Bačić]</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2005], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20050714].
|
