NA [2005], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20051013].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 138427 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>13.10.2005</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Dvadeset godina čekaju presudu! </p>
<p>Tužbu su majka i kći Grković podnijele »zbog pogreške liječnika pri kćerinu porodu« i iako je prvostupanjska presuda bila u njihovu korist, nakon žalbe, predmet je 1989. vraćen na ponovno suđenje </p>
<p>Šezdesetosmogodišnja Štefica Grković i njezina pedesetogodišnja kćer zbog nemara su tužile čakovečku Županijsku bolnicu prije gotovo 20 godina, no pravomoćnu presudu još nisu dočekale. Tužbu protiv bolnice podnijele su, kako tvrde, zbog pogreške liječnika pri kćerinu porodu i iako je prvostupanjska presuda bila u njihovu korist, nakon žalbe, predmet je 1989. godine vraćen na ponovno suđenje. »Kćer je 20. prosinca 1984. godine primljena u bolnicu, jer je trebala roditi svoje prvo dijete. Trudnoća je bila zdrava i redovito kontrolirana, no dijete je bilo okrenuto na zadak, pa su se liječnici odlučili za carski rez. Poslije te operacija moja je kćer ostala stopostotni invalid, jer su joj anestetici iznimno naštetili«, priča Štefica Grković. Dijete su izgubili, a kćer je 30 dana bila u komi. Godinama je bila u invalidskim kolicima, majka ju je njegovala i iznova učila hodati i govoriti. Već 1986. godine odlučile su tužiti bolnicu za nemar i pogrešku liječnika te tražiti odštetu. Prvostupanjsku presudu u svoju korist dobivaju već 1988. godine, no nakon žalbe, predmet je godinu dana kasnije vraćen na ponovno suđenje. Predmet je pun i oprečnih vještačenja, pa tako u njemu postoji nalaz koji pronalazi pogreške u postupanju anesteziologa, ali i onaj koji mu ide u korist. Na predmetu su se izmijenila tri suca, a zbog dugotrajnosti postupka Štefici je i odvjetnik preporučio da odustane, što njoj, kako kaže, ne pada na pamet. </p>
<p> »Ići ću do kraja, jer ću možda tako spasiti nekog drugog koji bi zbog pogreške liječnika mogao imati trajnu štetu. Više mi nije ni važno kako će pravomoćna presuda glasiti, želim samo da se to već jednom završi«, kaže Štefica Grković. Zbog čega postupak tako dugo traje pitali smo predsjednicu čakovečkog Općinskog suda Jasnu Vehtersbah-Stojan. » I sama sam u tom slučaju morala intervenirati«, ističe predsjednica suda. Nekoliko se godina radilo samo na vještačenjima i dopunama vještačenja, a nakon smrti sutkinje koja je vodila spor, na predmetu se ništa nije radilo do 2000. godine. Kad spis dolazi u ruke sutkinje koja ga sada vodi, ona ubrzo saziva i raspravu, pa je zatraženo i novo vještačenje i to po vještaku koji nije ni s međimurskog niti s varaždinskog područja. Predmet je na vještačenje dobio splitski vještak dr. Šimun Anđelinović, koji svoj nalaz sudu nije dostavio ni nakon devet požurnica. Predsjednica Vehtersbah-Stojan stoga je bila prisiljena putem Županijskog suda u Splitu vještaku zaprijetiti oduzimanjem licence. Nalaz je stigao lani u proljeće, no tužiteljice su, kaže predsjednica, zatražile vještakovo dopunsko mišljenje. »I opet sam nekoliko puta morala tražiti da vrati predmet, a da se nije odazvao ročištu, mogao je biti i novčano kažnjen«, kaže Jasna Vehtersbah-Stojan. Tužiteljice sada traže da se na njegovo mišljenje očituju vještaci koji su prvi radili na predmetu, a jedna je vještakinja odgovorila da to ne može učiniti zbog bolesti. Sud će sada provjeriti je li riječ o nekoj trenutačnoj bolesti ili nečem ozbiljnijem, budući da je vještakinja već u godinama, a kad isteknu rokovi u kojem ti vještaci moraju dostaviti svoje očitovanja, rasprava će se nastaviti. » Nadam se da će se taj slučaj ipak okončati ove godine«, zaključuje predsjednica čakovečkog suda.</p>
<p>Mihaela Zagoršćak</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Ptičja gripa ne prijeti kućnim ljubimcima! </p>
<p>Ptica koja nije u dodiru s izvorom bolesti nije ugrožena od zaraze</p>
<p>Nikada se u svojoj dugogodišnjoj veterinarskoj praksi, pa ni i u stručnoj literaturi, nisam susreo sa slučajem zaraze ptičjom gripom kod kućnih ljubimaca«, rekao je Vjesniku dr. Vladimir Pezo, vlasnik veterinarske ambulante za male životinje.</p>
<p>Dodaje da je neki virus specifičan samo za određene vrste, a opasno je ako dođe do mutacije virusa. To znači da do tada bezopasan virus može postati patogen za neku drugu vrstu, pojašnjava dr. Pezo.</p>
<p>Dakle, vrlo je mala mogućnost da bi virus ptičje gripe »u zajednici« s nekim virusom iz životinjskog svijeta mogao biti opasan kako za kućne ljubimce tako i za njihove vlasnike.</p>
<p>Što se tiče pernatih kućnih ljubimaca, dr. Pezo napominje da »kućni ljubimac« koji nije u dodiru s izvorom bolesti, odnosno virusom ptičje gripe, nije ugrožen od zaraze.</p>
<p>Uskoro počinje i stroža kontrola sajmova na kojima uzgajivači na otvorenome, bez zaštitnih mjera, izlažu i prodaju papige, kanarince i ostale egzotične vrste, te domaćih uzgajivačnica i trgovina kućnim ljubimcima.</p>
<p>Strah od ptičje gripe zavladao je i među samim uzgajivačima pa su tako mnogi odustali od nabave egzotičnih ptica za uzgoj iz inozemstva.</p>
<p>»Najgore bi bilo kad bi vlasnici ptica, a zbog neopravdanog straha od ptičje gripe, pustili svoje 'kućne ljubimce'«, kaže dr. Pezo.</p>
<p>Iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva upozoravaju da opasnost od unošenja ptičje gripe prijeti od šverca divljih ptica namijenjenih prehrani, jer je naša zemlja postala standardna krijumčarska ruta, preko koje su takve ptice završavale u trećim zemljama. </p>
<p>Dr. Pezo napominje i da je znanost dokazala kako ima vrlo malo izgleda da se bolest ptica prenese na ljude, ako oni nisu bili u dugotrajnom kontaktu sa zaraženom peradi.</p>
<p>Osim toga, hrvatsko veterinarstvo nikada nije bilo iznenađeno ni jednom bolešću koja bi preko životinja ugrožavala zdravlje ljudi, zaključuje dr. Pezo. </p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Crkva mora naučiti koristiti medije</p>
<p>U Crkvi nam treba više samokritičnosti kako bismo bolje vidjeli da nisu za sve zlo krivi samo drugi, nego da je velik dio krivnje upravo na nama</p>
<p>Na inicijativu predsjednika Odbora HBK za medije, riječkog nadbiskupa mons. Ivana Devčića, u Rijeci je održan stručni skup o ulozi, stanju i perspektivama svjetovnih i crkvenih medija u Hrvatskoj. Rasprave će poslužiti biskupima za sastavljanje dokumenta o medijima. Unatoč uočenim nedostacima, mons. Devčić s optimizmom gleda na doprinos Crkve izgradnji crkvenog i svjetovnog medijskog prostora.</p>
<p>• Koji je razlog organiziranja ovako opsežnog simpozija i kako komentirate njegove odjeke?</p>
<p>- Ova tematika vrlo je važna i za Crkvu i za društvo. U Crkvi smo svjesni opasnosti da ostanemo bez utjecajnih crkvenih medija, a svjetovni mediji nisu u stanju ili nisu voljni prenijeti bit crkvenih poruka nego je vade iz konteksta ili iskrivljuju. Na simpoziju je bilo dosta samohvale, ali drago mi je da se moglo čuti i samokritičnije glasove. Smatram da nam u Crkvi treba više samokritičnosti kako bismo bolje vidjeli da nisu za sve zlo krivi samo drugi, nego da je velik dio krivnje na nama, u našoj neorganiziranosti, neinventivnosti, neprepoznavanju znakova vremena, odnosno kad je riječ o medijima, u neshvaćanju da oni nisu samo opasnost nego, naprotiv, i velika šansa za Crkvu.</p>
<p>• Koje slabosti primjećujete i možete li govoriti o planovima za budućnost, osobito glede sadržaja dokumenta o medijima?</p>
<p>- Poput drugih biskupskih konferencija, i HBK bi trebao izdati pastoralne smjernice za medije, no još je rano govoriti o njihovu konkretnom sadržaju. Pastoral medija uključuje više aspekata: osposobljavanje crkvenih ljudi za njihovo korištenje u evangelizaciji, razvijanje etičke svijesti, medijski odgoj... Za razliku od Hrvatske, Crkva se u drugim zemljama u nekim segmentima medijski bolje snašla, jer je, zahvaljujući većoj slobodi, lakše mogla pratiti razvoj medija. No, izgovori s prošlošću sve su manje uvjerljivi. Rješenja nisu u kuknjavi nad zlim vremenima i u optuživanju drugih, nego u prihvaćanju suvremenih izazova i vlastitih odgovornosti. Ipak, ohrabruju određeni pomaci i stvaranje nove svijesti. Mi u crkvenoj hijerarhiji o tome ne možemo niti moramo sve znati, pa u traženju novih medijskih rješenja očekujemo veći doprinos i vjernika laika.</p>
<p>• Upozorili ste da naši vjernici laici previše šute, no u praksi se teško uključuju u crkvene strukture. U crkvenim medijima ima puno teologa i priučenih novinara, a malo profesionalaca. Nema li Crkva potrebu i za njima ako želi bolji medijski angažman? </p>
<p>- Mediji su specifično područje koje traži angažman laika. Mi im tu još nismo dovoljno otvorili vrata, no dio odgovornosti je i na laicima koji bi se morali više pokrenuti, osobito glede teološke naobrazbe i poznavanja vjere, što je uz poznavanje profesije nužno za katoličke medijske djelatnike. </p>
<p>• Glede kritika na račun svjetovnih medija, ne bi li, umjesto polariziranja i »proklinjanja mraka« bilo učinkovitije da crkveni mediji djelima pokažu i pouče svjetovne kolege »kako se to radi« po visokim profesionalnim standardima?</p>
<p>- I kod kritičara prevladava iskrena želja da naši mediji postanu objektivniji, vjerodostojniji i bliži potrebama publike. U tome je bilo govora i o potrebi za medijima koji bi bili glas katoličke većine i objektivnije odražavali našu duhovnu, kulturnu i društvenu stvarnost. Crkva za to nema sredstava, ali tu bi se mogli i trebali angažirati vjernici laici, nikako hijerarhijska struktura Crkve. Trenutačno je realno govoriti o jednom dobrom tjedniku i radiju na nacionalnoj razini, što nipošto ne bi trebalo voditi getoizaciji. Naprotiv, otvorenost i suradnja sa svjetovnim medijima treba biti prva opcija Crkve. </p>
<p>Bez samopoštovanja nema kvalitetnog odnosa s EU</p>
<p>• Kako komentirate početak pregovora s EU-om?</p>
<p>- Ja sam eurorealist. Europska je zajednica, unatoč nedostacima, velika vrijednost. No, kao vjernici, prema EU smijemo imati i rezerve, jer poznate su tendencije zanemarivanja religioznih i kršćanskih korijena europskih naroda. No raduje nas što hrvatski narod postaje aktivni član te zajednice, čime se i formalno potvrđuje kamo odavno stvarno pripadamo. Bez samopoštovanja ne može biti kvalitetnog odnosa i zajedništva s drugima.</p>
<p>• Je li približavanju Hrvatske EU važnu ulogu odigrala i vatikanska diplomacija?</p>
<p>- Uvjeren sam da jest. Pokojni papa Wojtyla i državni tajnik Angelo Sodano toliko su se zauzimali za Hrvatsku da je to moralo dati rezultata. Znamo da je Sveti Otac bio uvjeren kako Hrvatska ima što ponuditi Europi. </p>
<p>Davor Maček</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Bez mobitela u Saboru</p>
<p>Pogodan bi bio uređaj čiji bi domet bio ograničen samo na veliku vijećnicu, te koji bi jednako ometao i signal T-HT-a i VIP-a</p>
<p>Saborski zastupnici ubuduće bi mogli biti onemogućeni u korištenju mobitela u velikoj vijećnici Hrvatskog sabora. Kako je prošli tjedan najavio predsjednik Sabora Vladimir Šeks, ne budu li se zastupnici pridržavali zabrane upotrebe mobitela u sabornici, ugradit će se uređaj koji onemogućava korištenje tih naprava.</p>
<p>Na ulazu u veliku vijećnicu istaknut je znak s prekriženim mobitelom pa bi zastupnici razgovore trebali obavljati vani, no mnogi i tijekom rasprava telefoniraju ili šalju SMS-poruke. </p>
<p>Povod za Šeksovu »prijetnju« bila je izjava pravaša Pere Kovačević da je dobio brojne SMS-ove branitelja koji se žale zbog načina odvijanja rasprave o provedbi zakona o braniteljima. </p>
<p>Kako nam je kazao tajnik Sabora Josip Sesar, uistinu se razmišlja o ugradnji takve naprave, pri čemu se proučavaju iskustva pojedinih crkava koje su posegnule za takvim rješenjem kako bi spriječili korištenje mobitela tijekom misa. No, pritom je potrebno pronaći uređaj čiji bi domet bio ograničen samo na veliku vijećnicu, a ne i na cijelu zgradu Sabora, i koji bi jednako ometao i signal T-HT-a i VIP-a. </p>
<p>Kad bi se ugradio uređaj za ometanje, pojavio bi se i problem komuniciranja zastupnika u dvorani s »vanjskim svijetom« jer mobitele zastupnici ne koriste uvijek za »čavrljanje« nego i za kontakte sa svojim klubom ili suradnicima. Osim toga, i predsjedniku Sabora, koji je drugi čovjek u državi, nužno je osigurati nesmetanu komunikaciju s predsjednikom Republike i premijerom. »Želi li se ugraditi uređaj za ometanje, neka se zabrana korištenja mobitela regulira Poslovnikom. No, tada zabrana mora vrijediti za sve, a ne da predsjednik, koji je prvi među jednakima, bude izuzet«, kaže Kovačević, koji upozorava da je predsjednik privilegiran time što za stolom ima fiksni telefon, dok su ostali zastupnici prisiljeni koristiti mobitele.</p>
<p>Na sličan problem upozorava i čelnik Kluba HNS-a Dragutin Lesar koji kaže kako mobitel koristi jedino da bi bio u kontaktu s klubom. </p>
<p>»Slažem se sa Šeksom da se ne bi trebalo razgovarati mobitelom u sabornici, ali neka se onda i nama osigura jedan fiksni telefon na koji bismo bili dostupni svojim suradnicima«, dodaje Lesar. </p>
<p>Potpredsjednica HDZ-ova kluba Marija Bajt često je na mobitelu sa svojim zastupnicima, no kako kaže, kad razgovara, povuče se ispod stupova u sabornici da ne ometa raspravu. »Ako se uvede zabrana, mi u klubu imamo i druge načine komunikacije«, dodaje.</p>
<p>Kako sada stvari stoje, ugradnja uređaja za ometanje će ipak pričekati, pa je Šeksova »prijetnja« prije svega imala za cilj odviknuti zastupnike od prekomjerne uporabe mobitela. </p>
<p>Većina zastupnika kaže da se trudi razgovore obavljati vani, no da je teško mijenjati navike, potvrđuje Damir Kajin (IDS). »Bit ću prvi koji će podržati ometanje razgovora mobitelima jer se time štiti dignitet Sabora. No, dok budu mobitele koristili drugi, koristit ću ga i ja«, odlučan je Kajin.</p>
<p>Marijan Lipovac</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="5">
<p>Vješti piloti od perja</p>
<p>KREŠIMIR FIJAČKO</p>
<p>Katastrofičarima ni ovaj put nije trebalo mnogo da posegnu za superlativima: ptičja gripa nije samo najveća prijetnja s kojom je suočen svijet danas, nego bi globalna epidemija, koja je vrlo realna mogućnost, mogla izazvati katastrofu biblijskih razmjera. Da bi se to dogodilo, virus - koji sada kruži Azijom - trebao bi mutirati kako bi se proširio među ljudima. No, dobri poznavatelji virusa ionako opominju da virusu i nije ni do čega drugoga nego do mutiranja i širenja, dakle do pandemije.</p>
<p>Zaboravite Hitchcocka i njegove probleme s onim jatima histeričnih ptičica. U usporedbi s pogibeljima s kojima smo suočeni, onaj horor u »Pticama« dostojan je Disneyjeve produkcije. I zaboravite aids koji smo, uz neoprezno pretjerivanje, nazvali »kugom dvadesetoga stoljeća«. Jer ovo što sada prijeti ljudskoj vrsti još nismo »stavili pod kontrolu«, niti je na pomolu djelotvorna zaštita, a o cjepivu da se i ne govori. Tek za pet-šest mjeseci mogli bismo, globalno, imati na raspolaganju približno dovoljno cjepiva protiv pandemije koja je na pomolu. Amerika, primjerice, kao i Europa, pozorno prate što se događa u Aziji, pripravne smjesta reagirati na pandemiju, gdje god da se ona pojavi.</p>
<p>Neki stručnjaci, doduše, još smatraju da bi se ptičja gripa mogla držati pod kontrolom u Aziji, dakle da bi epidemija ptičje gripe mogla imati manje žrtava nego, recimo, azijska gripa 1957. (dva milijuna žrtava) ili hongkonška gripa 1968. (milijun stradalih), dakle utješno manje nego što sada proriču najcrnje prognoze koje govore možda i o stotinu milijuna mrtvih. No, dok »vješti piloti od perja« rulaju po pisti (i raznose ono čega se bojimo), činjenica je da čovječanstvo još nema odgovor na ono što se može dogoditi.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Vrijeme za Hrvatsku tek dolazi</p>
<p>JURICA KÖRBLER</p>
<p>Desetak dana poslije odluke o početku pregovora u Hrvatskoj raste euroentuzijazam, bez nazdravičkih ceremonija i nepotrebne euforije.</p>
<p>Te dvije dobre vijesti Europa je odmah i uvidjela i pozdravila. Hrvatska se ozbiljno priprema za početak pregovora, politika je sve manje u prvom planu, a sljedećih mjeseci glavne zvijezde više neće biti političari, nego stručnjaci. I to je dobro, posebno za Hrvatsku.</p>
<p>Premijer Ivo Sanader istodobno nastavlja diplomatsku ofenzivu istom jačinom kao i u mjesecima kad se vodila bitka za početak pregovora, dokazujući europskim partnerima da Hrvatska nastavlja s ispunjenjem svih obveza kao i dosad. </p>
<p>Sanader je na prvo putovanje nakon odluke o početku pregovora otišao u Češku i to ne slučajno. Češka je kontinuirano pružala potporu Hrvatskoj, naoko možda ne u prvom ešalonu zemalja koje su najčešće spominjane, ali je potpora bila stalna i snažna. »Pobijedio je razum u Uniji«, zadovoljno je u Pragu, ugostivši Sanadera, iskreno priznao premijer Jiri Paroubek.</p>
<p>Sanader je Europi, baš iz prijateljskog Praga, poslao znakovit signal da početkom pregovora Hrvatska neće okrenuti leđa jugoistoku, nego će usporedno voditi dvije politike, prema Uniji koja ostaje krajnji cilj, ali i prema Balkanu kao susjedstvu. Hrvatskoj je stalo da sve zemlje jugoistoka uđu u Uniju, da se to područje trajno stabilizira i postane zona mira i suradnje.</p>
<p>Sanader je spremno u Pragu prihvatio inicijativu Češke da se aktivnije uključi u stabilizaciju Balkana. Premijer Paroubek krenut će uskoro na balkansku turneju i od Sanadera je iz prve ruke dobio informacije o stanju u regiji. Hrvatska je spremna i s ostalim srednjoeuropskim državama razmijeniti mišljenje o stanju u regiji i svojim iskustvom pomoći susjedima da uhvate vlak za Europu.</p>
<p>Hrvatska vjerodostojnost daje rezultate - ako smo još do jučer morali europskim liderima uporno objašnjavati naše stavove, sada je Sanader ravnopravni partner Europi dvadesetpetorice. U Ateni će se za koji dan sastati s Joseom Manuelom Barrosom, u Londonu sudjelovati na neformalnom summitu EU-a, posjetiti Pariz. Taj novi diplomatski uzlet Hrvatske dolazi u pravo vrijeme kada pomalo umorna Europa treba osjetiti entuzijazam onih koji će joj se sutra pridružiti.</p>
<p>Uvjereni sam Europljanin, rekao je Sanader u Pragu, istaknuvši da europska raznolikost predstavlja plodno tlo za europsku kreativnost. Vrijeme Hrvatske za Europu tek dolazi.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Tektonske promjene</p>
<p>Nakon potresa, vanjski sjaj pakistanskog vojnog stroja dobiva tamnije boje, osobito kad svi u zemlji očekuju da upravo vojnici pomognu u zbrinjavanju milijuna ljudi koji su ostali bez krova nad glavom i osnovnih sredstava za život. U novim uvjetima Pakistan će morati početi trošiti svoje ratne rezerve koje su marljivo gomilane desetljećima u očekivanju većeg sukoba s Indijom</p>
<p>FRAN VIŠNAR</p>
<p>Prošle subote ujutro u glavnom stožeru operativne zone Kašmir visoki pakistanski časnici nisu stigli popiti ni uobičajeni prvi čaj. Iako su bili duboko pod zemljom, u objektima predviđenim da prežive indijski atomski napad, nikada prije nisu doživjeli nešto slično. Podrhtavanje je bilo tako jako da su stropne lampe pucale jedna za drugom, televizijski zasloni se raspadali, računala se rušila poput domina, stakla prskala na sve strane. Agregati su smjesta proradili, ali to nije puno pomoglo vojnom zapovjedništvu najvećih islamskih oružanih snaga na svijetu.</p>
<p>Generali koji su se cijeli život pripremali i za djelovanje u nuklearnom ratu bili su potpuno nemoćni pred prirodnom katastrofom. Preostalo im je samo da pričekaju završetak najgoreg potresa koji je u suvremeno doba pogodio Pakistan. Nakon njega vojnicima nije trebalo mnogo da shvate kako u Kašmiru više ništa neće biti kao prije. Nisu u pitanju samo ljudske žrtve i materijalna šteta, nego i ugled cijele vojne organizacije. Pokazalo se da vojska reagira sporo na neočekivanu krizu, da nije dobro uigrana na području logistike, da se časnici ne usuđuju pokazivati vlastitu inicijativu nego sve upute čekaju s vrha. Vanjski ispolirani sjaj pakistanskog vojnog stroja sada dobiva tamnije boje, osobito kada svi u zemlji očekuju da upravo vojnici pomognu u zbrinjavanju milijuna ljudi koji su ostali bez krova nad glavom i osnovnih sredstava za život.</p>
<p>U novim uvjetima Pakistan će morati početi trošiti svoje ratne rezerve koje su marljivo gomilane desetljećima u očekivanju većeg sukoba s Indijom. Prekrcana vojna skladišta morat će biti otvorena. U takvoj izvanrednoj situaciji, dok ne stigne veća količina strane pomoći, pakistanska vojska prisiljena je do daljnjega preuzeti ulogu glavne hraniteljice gladnog naroda jer će se u protivnom morati nositi i s neredima, pljačkama i anarhijom.</p>
<p>U Pakistanu se oduvijek mislilo da je vojska sila koja ulijeva povjerenje naciji i odvraća neprijatelja. Pervez Musharaff, predsjednik Pakistana ali i prvi vojni šef, stvorio je zastrašujuću silu, više od 600 tisuća vojnika, naoružao je raketnim oružjem s nuklearnim bojnim glavama (na ciljeve u Indiji stižu za tri do pet minuta), istodobno podignuvši društvene povlastice časničkog kadra do razmjera kakvi ne postoje ni u Sjevernoj Koreji. </p>
<p>Pervez Musharaff svoj projekt Pakistana kao prvorazredne vojne sile s atomskom bombom nikada nije držao na »suhom«. Zahvaljujući gotovo devet milijardi dolara američke pomoći uspijevao je godišnje iz prenapregnutog državnog proračuna za vojsku ispumpavati čak 40 posto novca. Politički se, na veliko veselje u Washingtonu, u međuvremenu dodatno učvrstio, pojavivši se na izborima kao jedini kandidat za predsjednika na ukupno 100 tisuća biračkih mjesta.</p>
<p>No, njegov glavni adut u stvaranju osobne moći bila je još jedna povoljna činjenica – Musharaff je kašmirski sin. Svoje govore volio je počinjati frazom: »Kašmir mi kao krv teče u žilama...«. Rodio se u dolini koja spaja dva (od 1947. godine) nesložna susjeda. Ili, kako je to lijepo primijetio Michael Palin u svojoj izvrsnoj putopisnoj seriji »Himalaja« (u produkciji BBC-a) misleći pritom i na nadmorsku visinu: »U Kašmiru se gledaju dvije vojske željne kisika«.</p>
<p>Pervez Musharaff je znao što njegov narod želi: vojne svečanosti (pakistanski časnici svoje mobitele namještaju tako da im uvijek zvoni nacionalna himna) i raskošne vojne mimohode. Od silne tehnike prigodom tih pažljivo razrađenih i uvježbanih militarističkih ceremonija geste i pokreti tijela važniji su od pokazivanja oružja. Kada pakistanski živopisno odjeveni vojnici počnu tresti glavama i prijeteći marširati, takvom koreografijom pokazuju koliko su bijesni i bez oružja i prave bitke.</p>
<p>Razdragana svjetina (čak i ona trećina Pakistanaca koja živi u strašnome siromaštvu i hrani se jedino suhim marelicama) toliko je oduševljena predstavom da ozbiljno vjeruje kako bi pakistanski rangeri s lepezama na turbanima smazali milijun indijskih vojnika do kraja dana. Kašmir je kao sredstvo mobilizacije masa oduvijek razbuktavao strasti. Svatko tko se žrtvovao za Kašmir postajao je mučenik »mirisne krvi« bez obzira na to je li poginuo na ledenjaku Siachen na šest tisuća metara visine gdje se vode stalne topničke bitke s Indijcima ili u bombaškim napadima na »mekane« ciljeve u indijskom dijelu Kašmira.</p>
<p>Nakon subotnjeg potresa, u Kašmiru su nastale tektonske promjene na više razina. U nevolji se našlo ukupno četiri milijuna ljudi. Cijela prometna infrastruktura koju je podizala upravo pakistanska vojska smrvljena je u nekoliko minuta: ceste su ili blokirane ili su nestale, tuneli urušeni, mostovi srušeni. Logori za obuku militantnih skupina koje se bore za pripajanje indijskog Kašmira (većinu ih vodi i financira pakistanska vojnoobavještajna služba) razoreni su.</p>
<p>Pakistanski vojni krugovi oduvijek su tvrdili da im je vrijeme za racionalnu reakciju u slučaju indijskog raketnog napada prekratko. To znači da u Islamabadu nemaju vremena razmišljati kakve su to rakete: klasične ili nuklearne. Protumjera je jednostavna. Treba odmah raspaliti po Indiji cjelokupnim atomskim arsenalom. Vojne vlasti u Pakistanu ubuduće će morati dobro razmisliti o svojem nuklearnom zastrašivaču jer ta doktrina više ne može biti uspješan društveni podmazivač kada su milijuni ljudi životno ugroženi i bez atomskog rata. Pervez Musharaff tek sada vidi koliko su manjkavi pakistanski građevinski standardi. Potres je srušio sve od Islamabada do kineske granice. Kao kada bi četiri milijuna stanovnika Hrvatske u dvije-tri minute ostalo bez svojih domova.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="8">
<p>Umjesto pomoći dobivam nezaslužene javne batine</p>
<p>Ne shvaćam zašto me Duško Ljuština javno proziva, te u potpunosti odbacujem i najmanje dijeljenje krivnje za nešto što nisam inicirao </p>
<p>GORAN PAVLETIĆ</p>
<p>Budući da me je gospodin Duško Ljuština prozvao u razgovoru s novinarkom Jelenom Mandić-Mušćet (»Moje je ime Duško, DUŠKO LJUŠTINA«, Nedjeljni Vjesnik, prilog 7 dana od 7.,8. i 9. listopada 2005.), moram reagirati kako bih prvi put u javnosti u potpunosti rasvijetlio slučaj vezan za novonastali dug na računu Kulturno informativnog centra. </p>
<p>Istina je da je nakon šest uspješnih godina koliko sam na čelu KIC-a, ove godine došlo do naplate sudske ovrhe sukladno presudi Županijskog suda u slučaju otkaza djelatnici gospođi Višnji Knezoci, te je naplata izvršena na način da su nam ovršena programska sredstva za ovu godinu. </p>
<p>Gradski ured za kulturu bio je dobro upoznat još prošle godine s cijelim slučajem, kada mi je izrijekom obećano od strane tadašnje predsjednice Skupštine grada Zagreba gospođe Morane Paliković i tadašnjeg pročelnika za kulturu gospodina Vladimira Stojsavljevića da će kada dođe do izvršenja ovrhe, trenutačno izvršiti refundaciju na naš račun ako pristanem odustati od žalbe na odluku Županijskog suda kako bih presudu suda učinio pravomoćnom, te vratim gospođu Višnju Knezoci na posao, na što sam ja pristao, iako se s time intimno nisam slagao, ali sam to shvatio kao svojevrsnu naredbu.</p>
<p> Učinio sam to nevoljko, makar me u svemu zasmetala činjenica da je gospođa Knezoci odlukom suda dobila odštetu i za one godine koje je bila zaposlena na drugom radnom mjestu, što je na sudu prešutjela (a mi smo saznali tek kad se opet vratila u KIC), a što je bio očit, ali i u najmanju ruku nejasan propust u postupku. </p>
<p>Bitno je naglasiti da je otkaz izvršio moj prethodnik, čijom se nespretnom formulacijom, inače utemeljenog otkaza, pružila prilika za kasniji sudski manevar spomenute djelatnice. Također je jako zanimljivo da je prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Zagrebu slučaj bio presuđen u korist KIC-a, te je u kasnijem postupku nakon žalbe gospođe Knezoci došlo do neočekivanog obrata u kojem je presuda donijeta u korist djelatnice. </p>
<p>Zbog svega navedenoga stvarno ne shvaćam zašto mene gospodin Duško Ljuština javno proziva navodeći da sam trebao prekinuti postupak (koji je već jednom dobiven i za koji sam, baš zato što sam ga dobro proučio, bio uvjeren da će biti potvrđen i na Županijskom sudu), te u potpunosti odbacujem i najmanje dijeljenje krivnje za nešto što nisam inicirao, već sam dapače u jednom trenutku bio prisiljen učiniti nešto protiv svoje volje i pri tome bio, kako je sada razvidno, tendenciozno prevaren!</p>
<p>Osjećam se vrlo povrijeđenim konstatacijom gospodina Ljuštine: »Da iznos plaća iz svog džepa, o tome bi itekako vodio računa.« Zaista ne znam tko je to i kada u sličnim situacijama iznos plaćao iz vlastitog džepa, a dobro znamo da je takvih sudskih ovrha u prošlosti bilo i po nekim zagrebačkim kazalištima pa je to (bez ovakvih javnih prozivki) bilo rješavano u redovnom postupku od strane vlasnika – Grada Zagreba.</p>
<p> Jednako tako me duboko povrijedilo što gospodin Ljuština zaključuje: »Posrijedi su, kao što vidite, velike i skupe igračke u rukama neozbiljnih ljudi.« Nikada ne bih mogao niti zamisliti da Kulturno informativni centar smatram ili nazivam igračkom. Jednako tako ja sigurno nisam neozbiljan čovjek, već sam vrlo ozbiljan i odgovoran ravnatelj koji je preuzevši 1999. godine KIC u »porušenom« stanju, bez jedne kune pomoći Gradskog ureda za kulturu revitalizirao djelatnosti, vratio zatečene dugove, riješio kadrovske probleme, proveo informatizaciju, vratio publiku i medije, vratio tradiciju u našu Galeriju Forum te pridonio da je KIC ponovno postao prestižno mjesto.</p>
<p>Donio sam KIC-u više stotina tisuća kuna sponzorstva, te menadžerskom sposobnosti višestruko povećao ostale prihode KIC-a . Moja najveća satisfakcija bila je kada su zastupnici Skupštine grada Zagreba ponovno me 2004. godine izabrali za ravnatelja bez i jednoga glasa protiv! </p>
<p> Sada kada se prvi put nalazimo u nevolji iz koje se ne možemo sami izvući, umjesto pomoći dobivam zaista nezaslužene i moram naglasiti potpuno neočekivane javne batine.</p>
<p>I na kraju ono što ostaje velika zagonetka: zašto je prije samo dva tjedna u tjedniku Globus gospodin Ljuština potvrdio da ja nisam krivac za nastalo stanje, a sada je ovako drastično, za mene i dramatično promijenio mišljenje? </p>
<p>Autor je ravnatelj Kulturno</p>
<p> informativnog centra.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Prvi bijeg u inozemstvo </p>
<p>U prigodi obljetnice smrti Brune Bušića, 16. listopada 1978. (4): Bušić se iz Beča vratio u Zagreb uz pomoć dr. Franje Tuđmana </p>
<p>ANĐELKO MIJATOVIĆ</p>
<p>Kad je Bušiću i drugovima u 13. rujna 1966. dovršen kazneni postupak i izrečena mu uvjetna kazna pretvorena u kaznu od deset mjeseci zatvora, a i u Institutu neki nisu dobro gledali na njega, Bušić se je odlučio na bijeg u inozemstvo. Ubrzo, 24. listopada, s prijateljem i suosuđenikom Rudolfom Arapovićem, s krivotvorenom putovnicom sretno su prešli austrijsko-jugoslavensku granicu i isti dan stigli u Beč. </p>
<p>Dan nakon što je došao u Beč, 25. listopada 1966., Bušić se je pismom javio prof. Marijanu Krmpotiću, tajniku Odjela socijalističke izgradnje u Institutu za historiju radničkog pokreta Hrvatske. U pismu Bušić objašnjava zašto je napustio Zagreb, uglavnom zbog »inkvizitorskih metoda« u sudskom procesu protiv njega i izrečene mu zatvorske kazne.</p>
<p>Nakon primitka Bušićeva pisma iz Beča u Institutu, direktor Instituta dr. Franjo Tuđman s njim je upoznao Upravni odbor i Savjet Instituta te Miku Tripala, tadašnjega sekretara Izvršnog komiteta CK SKH. Istodobno je jedna skupina suradnika Instituta predložila da se uputi jedna predstavka Izvršnom komitetu CK SKH i Vrhovnom sudu koju su potpisala 62 suradnika, »s molbom da se čitav slučaj preispita«. </p>
<p>U Beču je Bušić boravio u izbjegličkom logoru Traiskirchen, a ubrzo je, u prosincu 1966., u Beču, u posjetu Klubu gradišćanskih Hrvata boravila jedna skupina hrvatskih kulturno-prosvjetnih i javnih djelatnika – Ljudevit Jonke, Ivo Frangeš, Marin Franičević, Zvonimir Komarica i Ićan Ramljak. Tada je direktor Instituta Tuđman dao uputu djelatnicima Instituta Zvonimiru Komarici i Ićanu Ramljaku da u Beču potraže Bušića, nagovore ga na povratak i potrebne mu povratne dokumente srede u tamošnjoj jugoslavenskoj ambasadi. Bušić je prihvatio taj poziv i nakon što mu je Komarica sredio povratne dokumente, zajedno s Komaricom i Ramljakom, vratio se tih dana vlakom u Zagreb.</p>
<p> Svakako, potaknut svim tim okolnostima Bušić je putem Okružnog suda 29. prosinca 1966. podnio zahtjev Vrhovnom sudu Hrvatske za izvanredno ublažavanje kazne. Vrhovni sud je njegov zahtjev razmatrao 13. siječnja 1967. i uzevši u obzir da se Bušić slobodno vratio iz emigracije, da se dokazao u radu i da se za njega zauzeo gotovo čitavi Institut, uvažio ga, odgodivši izvršenje kazne od deset mjeseci na rok od jedne godine. Ako se ima na umu brzina kojom je to rješavano, onda je nemoguće ne povjerovati da su tome svemu prethodili politički dogovori, vjerojatno direktora Tuđmana i drugih s članovima Vrhovnog suda Hrvatske i Izvršnog komiteta CK SKH. Bušić je s radom u Institutu nastavio 1. ožujka 1967. na radnom mjestu pomoćnog istraživača u Odjelu za socijalističku izgradnju. U Institutu je, uz određene peripetije, Bušić ostao do 12. veljače 1969.</p>
<p>Kad je poznati hrvatski književnik Zlatko Tomičić u travnju g. 1968. pokrenuo »Hrvatski književni list« (HKL), Bušić, tada još uvijek u radnom odnosu u Institutu za historiju radničkog pokreta Hrvatske, u njemu surađuje od 9. broja, prosinac 1968. g., kao stalni mjesečni honorarni suradnik i urednik u tome glasilu. U svakom broju HKL, do broja 18, listopad 1969. g., Bušić je objavljivao prikaze raznih knjiga i časopisa te tekstove o posebnim političkim i drugim problemima, u ono vrijeme vrlo teškim i »vrućim« temama.</p>
<p>Bušićevi tekstovi »Žrtve rata«, objavljen u 15. broju HKL, u srpnju 1969., u kome je žrtve rata 1941.– 1945. na strani partizanskog pokreta prikazao na osnovi popisa obavljenog u listopadu i studenom 1964. po odluci Saveznog izvršnog vijeća SFRJ i time pridonio objektivnijem prikazivanju broja žrtava (185.327) u SR Hrvatskoj, za razliku od proizvoljnih i svakodnevno nerealno promicanih u jugoslavenskom političkom životu, i »Sudbina Mimarine donacije«, objavljen u posljednjem, 18. broju HKL, listopad 1968., ne samo da su potaknuli vrlo živo zanimanje u hrvatskom narodu nego su njihovu autoru Bušiću prouzročili nove nevolje, anonimne pisane i usmene prijetnje o njegovoj likvidaciji. Njegov rad u uredništvu HKL prestao je potkraj 1969. prisilnim obustavljanjem izlaženja toga vrlo značajnoga glasila u širenju hrvatske nacionalne svijesti. Istodobno Bušić je objavljivao prikaze u časopisu »Republici« i tjedniku »Telegram«.</p>
<p>(Nastavak u sljedećem broju)</p>
<p>Autor je doktor povijesti </p>
<p> i publicist iz Zagreba.</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Dokaz da je institut imuniteta sudaca nužan</p>
<p>U Vjesnikovoj rubrici Pisma čitatelja objavljeno je 12. listopada pismo gospodina Branka Šerića, tajnika Hrvatskog društva za zaštitu i promicanje ljudskih prava Zagreb, pod naslovom »Sessa vrijeđa suce«. Potpisani gospodin tajnik iznosi opaske i insinuacije na moj račun koje, usprkos savjetu dobronamjernih i mudrijih kolega, zahtijevaju reakciju. </p>
<p>Takva pisma upravo dokazuju da je institut imuniteta sudaca nužan, barem u onome opsegu kako je sada reguliran Ustavom RH i razrađen postojećim Zakonom o sudovima, slijedom ovlasti koju daje upravo Ustav RH.</p>
<p>Kada toga imuniteta ne bi bilo, suci bi bili izloženi neosnovanim, neargumentiranim i šikanoznim postupcima koje bi poticale stranke i koji postupci bi onemogućavali suce u urednom obavljanju njihove funkcije. Da je tome tako, pokazuje i stav Opće sjednice Vrhovnog suda RH, koja se također založila za uređenje instituta imuniteta sudaca kao i do sada. Toliko o vrijeđanju sudaca.</p>
<p> Nikada nisam ocjene EU proglasio anonimnim pričama. Konačno netko tko se predstavlja kao tajnik udruge za zaštitu ljudskih prava, trebao bi znati da ni kod nas i nigdje u demokratskom svijetu ne postoji izravna odštetna odgovornost sudaca prema strankama. To je regulirano u nas postojećim, ali i budućim Zakonom o sudovima.</p>
<p> Nadam se da sam ovom reakcijom barem djelomice uspio razmaknuti zastore neznanja gospodina Šerića.</p>
<p>ĐURO SESSAPREDSJEDNIK UDRUGE HRVATSKIH SUDACAZAGREB</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Što nakon Luxembourga </p>
<p>Hrvatskoj su u Luxembourgu otvorena vrata Europske unije. Zaslugu da smo napokon pozvani na ulazak u društvo europskih zemalja ne može sebi pripisati ni jedna vlast posebno, jer je to bio cilj rada svih naših vlada.</p>
<p> Zasluga ponajviše pripada onima s kojima smo nekada bili u Austro-Ugarskoj državi. Mađarska je sprala sve povijesne grijehe presezanja u naš teritorij svojom pomoći u oružju za vrijeme Domovinskoga rata.</p>
<p> Može netko tvrditi da je iskaz Carle del Ponte o potpunoj suradnji s Haagom u slučaju Gotovina bio odlučan za otvaranja vrata Unije, ali odlučan je ipak bio tvrdi stav Austrije da neće dopustiti primanje Turske u Europu, koja je još daleko od zapadnih standarda, a da Hrvatska ostane ispred vrata.</p>
<p>Što nam je sada činiti? Onaj koga je zmija ujela, treba biti dvostruko oprezan, kaže engleska izreka. S istočne strane naši balkanski susjedi još drže naš teritorij na Dunavu, a da ne misle na povrat, jer makar u glavama granice su još zapadnije. Sa zapadne strane Slovenci također izmišljaju nove granice.</p>
<p> Tko nam jamči da se neće sutra ponoviti ono što je bilo i u Monarhiji? Treba sačuvati ono što narod čini narodom, a u to spada prije svega teritorij i ljudi, ono što pjesnik naziva: Budi svoj. Prije smo se u ime bratstva i jedinstva odrekli svega što je hrvatsko osim imena i himne na radiju u ponoć. Sada se ne smijemo u ime nekoga europejstva odreći onoga što nas čini onim što jesmo. Ni partneri se u braku ne odriču svoje osobnosti. Ako se to dogodi brak nema uspjeha. </p>
<p> Europa se boji da će je Turci preplaviti, a mi da ćemo u Europi nestati. Političari se stoga ne bi smjeli hvaliti koliko smo napredovali na putu u zajednicu s Europom, nego koliko se zbog veza s Europom otvorilo novih radnih mjesta.</p>
<p> Treba podignuti branu opreza i prema Europi, jer tko gleda ispred sebe, postaje gospodar dana (Goethe). </p>
<p>LUKA VUCOKAŠTELA</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="12">
<p>Zašto je stablo mira dobilo noge?</p>
<p>Vlasnik tulipanovca – Hrvatski savez Joga u svakodnevnom životu – dobio je prijedlog triju novih lokacija dva dana nakon što je stablo već premješteno </p>
<p>Stablo mira, koje su sudionici Svjetskog mirovnog susreta Sri Svamija Madhavanande posadili u nedjelju ispred Koncertne dvorane Vatroslav Lisinski u Zagrebu, u ponedjeljak ujutro netragom je nestalo, a na mjestu gdje se nalazilo ostali su tek blijedi tragovi. Vjesnik je dva dana nakon nestanka pronašao mlado stablo mira u Sigetu, u Novom Zagrebu.</p>
<p> Vlasnici toga simboličnog stabla, Hrvatski savez Joga u svakodnevnom životu, isprva nisu znali što se dogodilo s njihovim stablom. A za njegovu sadnju upravo na toj lokaciji imali su dozvolu Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode. Zbog neobične situacije vlasnici su u najbližoj policijskoj upravi, na Krugama, podnijeli prijavu protiv nepoznatog počinitelja, ali u srijedu su doznali da je počinitelj zapravo nitko drugi nego Grad Zagreb. </p>
<p>U srijedu oko 10 sati primili su, naime, rješenje Gradskog ureda za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, izgradnju grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet, kojim se nalaže uklanjanje stabla tulipanovca, zato što njegova sadnja nema odobrenja Uprave za komunalne poslove. Zanimljivo je da je rješenje stiglo dva dana nakon što je, bez ikakve prethodne obavijesti, drvo već uklonjeno. Još je zanimljivije da su djelatnici Zrinjevca, kojemu su sadnicu vlasnici uredno platili, drvo posadili na prvu lokaciju – u Parku Trga Stjepana Radića – u prisustvu zamjenice zagrebačkog gradonačelnika Ljiljane Kuhte Jeličić, varaždinskog župana Radimira Čačića i mnogih uglednih gostiju iz zemlje i svijeta, koji su tako, očito, svjedočili ilegalnom činu. </p>
<p>Djelatnici Zrinjevca već su sutradan, po nalogu komunalnog redara, stablo uklonili i presadili u Siget. »Došlo je do malog nesporazuma, a gradonačelnik je naredio da se stablo premjesti jer će na ovom mjestu, u parku ispred Lisinskog, biti nešto drugo«, rekla je za Vjesnik Ljiljana Kuhta Jeličić, zamjenica gradonačelnika.</p>
<p>»Ne znam zašto nam u protekla tri dana nitko nije javio da su se u gradu predomislili. Uostalom, kako stablo, koje simbolizira mir, život, zaštitu čovjekova okoliša, može nekome zasmetati«, rekao je Tino Pavlin, predsjednik Hrvatskog saveza Joga u svakodnevnom životu na konferenciji za novinare, sazvanoj u srijedu. </p>
<p>Odjel za komunalne poslove i uređenje grada predložio je u utorak Pavlinu tri nove moguće lokacije za stablo – dvije u Aveniji Dubrovnik i jednu u Središću, no to zvuči smiješno, ako je stablo nestalo pa se u tom trenutku i nije znalo gdje se ono nalazi.</p>
<p>»Stvarno nam nije jasno zašto je došlo do nesporazuma zbog jednog stabla koje je trebalo biti simbol mira i poticati ljude dobre volje na slične akcije«, rekao je Pavlin.</p>
<p>Igor Toljan, direktor Zrinjevca, rekao je kako su vlasnici kupili od Zrinjevca stablo i platili sadnju, no već drugoga dana stigao je nalog komunalnog redarstva da se stablo preseli jer nema valjanu dozvolu. </p>
<p>Petra Kostanjšak</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Bez dogovora o lokaciji škole u Sesvetskim selima</p>
<p>Škola u Sesvetskim selima mogla bi graditi na nekoj drugoj lokaciji, jer su tri vlasnika zemljišta odbila konačnu ponudu Milana Bandića od 285 kuna po kvadratu, doznali smo na brifingu za novinare, održanom u gradonačelnikovoj vikendici u Slava Gori u Samoboru.</p>
<p> Te tri parcele čine 50 posto zemljišta potrebnog za gradnju škole, pa Grad može odabrati drugu lokaciju za školu ili provesti započeto izvlaštenje.</p>
<p>Pročelnik Gradskog ureda za financije Slavko Kojić u srijedu opovrgnuo je tvrdnje objavljene u jednom tjedniku da je ponudio ostavku, zbog toga što je potrošen cijeli godišnji gradski budžet od pet i pol milijardi kuna. »To je najobičnija laž, a onaj tko zna drugačije, neka to i dokaže«, rekao je Kojić. Napomenuo je da će se na sjednici Poglavarstva, u četvrtak, napraviti rebalans proračuna, jer se u gradsku »kasu« slilo 335 milijuna kuna više od očekivanog. Proračun će nakon rebalansa iznositi skoro šest milijardi kuna.</p>
<p>Gradonačelnik je za novinare i članove Poglavarstva pekao kestene, a na kraju je svima podijelio jabuke iz svog voćnjaka. Član Poglavarstva zadužen za imovinu Grada Slobodan Ljubičić odbio je vrećicu jabuka kazavši u šali kako bi on radije 100 eura. Gradonačelnik je tada iz svog novčanika izvadio novčanicu od tisuću kuna i predao je Ljubičiću. </p>
<p>Hrvoje Dorešić</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Od danas »klikom« do specijaliste i u Dugavama </p>
<p>U Zdravstvenoj stanici Dugave devet obiteljskih liječnika moći će kompjutorski naručivati svoje pacijente za specijalističke preglede </p>
<p>Pilot projekt koji još od sredine srpnja omogućuje liječnicima opće medicine u Domu zdravlja u Runjaninovoj, da za pregled kod specijalista naručuju svoje pacijente izravno, putem kompjutora, proširio se i na ostale zdravstvene stanice Doma zdravlja Zagreb – Centar. Od četvrtka, 13. listopada, u program se uključuje i Zdravstvena stanica Dugave s devet obiteljskih liječnika. </p>
<p>Gradski ured za zdravstvo, rad, socijalnu zaštitu i branitelje počeo je osmišljavati taj projekt u primarnoj zdravstvenoj zaštiti još u travnju, a kako se on pokazao uspješnim, širit će se – zasad na ostale zdravstvene stanice u sklopu Doma zdravlja Zagreb-Centar, a kasnije možda i na druge. Dosad je u to uloženo 250.000 kuna.</p>
<p>»Projekt se pokazao uspješnim. Njime su zadovoljni i pacijenti i liječnici pa ćemo u taj projekt uključiti još nekoliko zdravstvenih ambulanti Doma zdravlja Centar«, rekao je Dalibor Drugović, ravnatelj toga doma. »Osobni liječnik može naručiti pacijenta za pregled kod onoga specijalista koji radi u ustanovi u vlasništvu Grada Zagreba. Zasad su to Poliklinika Srčana, Poliklinika za dišne sustave, Opća bolnica Sveti Duh i odjeli dijagnostike u Domu zdravlja Centar«, pojasnio je dr. Drugović.</p>
<p>Kako kaže liječnik iz Zdravstvene stanice Utrina, koja radi u sklopu Doma zdravlja Centar, dr. Hrvoje Tiljak, pacijenti su zadovoljni novom uslugom jer ne moraju beskorisno obilaziti čekaonice pa im se na taj način štedi vrijeme. »Imam popis svih slobodnih termina specijalista, pa dogovaramo pregled u vrijeme koje odgovara pacijentu«, kazao je dr. Tiljak. Liječnik objašnjava da na taj način pacijenti ne moraju sami tražiti slobodne termine specijalista.</p>
<p> »Nakon što klikom na kompjutoru predbilježim termin, pacijentu ispišem potvrdu s datumom i točnim vremenom pregleda te uputnicu koju treba dati specijalistu. A ako to pacijent želi, može zatražiti da ga se SMS porukom na mobitel podsjeti dan ranije da ima termin za pregled«, rekao je dr. Tiljak.</p>
<p> Pacijent Ivan došao je u ambulantu dr. Tiljka da bi se naručio za pregled holter-ekg-om. »Prezadovoljan sam ovim novim sistemom. Liječnik me naručio za pregled za sedam dana i još će me podsjetiti SMS poruka. To je odlična stvar«, kazao je Ivan. </p>
<p>Dr. Tiljak ipak zamjera što zasad, iako je na popisu, nisu dostupni termini za CT (kompjutorsku tomografiju).</p>
<p>Ana Tadin</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Otvoreni Dani cvijeća Zagrebačke županije</p>
<p>Građani će moći kod Glavnog kolodvora kupovati po povoljnim cijenama krizanteme, maćuhice i ostalo sezonsko cvijeće. Prigodna prodaja održava se u sklopu Dana cvijeća Zagrebačke županije, koje je u srijedu otvorio Stjepan Kožić, župan Zagrebačke županije. Cvijeće će se prodavati svaki dan od 8 do 19 sati, sve do 23. listopada.</p>
<p> »Ovo je dio suradnje Grada Zagreba i Zagrebačke županije, a želja nam je omogućiti proizvođačima cvijeća da prodaju svoje proizvode, tako da smo im besplatno ustupili prodajna mjesta kod Glavnog kolodvora«, rekao je župan Kožić i dodao da Zagrebačka županija godišnje iz proračuna izdvaja pet i pol milijuna kuna za potpomaganje poljoprivrede. </p>
<p>Kako bi se pomoglo uzgajivačima cvijeća, u svibnju je osnovana i Udruga proizvođača cvijeća Zagrebačke županije Maćuhica. Predsjednica te udruge, Jadranka Kamauli, rekla je da se do sada u Udrugu učlanilo 18 proizvođača cvijeća, a glavni im je cilj da predstave svoje proizvode. »Želimo svima pokazati da i mi možemo uzgajati cvijeće jer je ono prilagođeno našim klimatskim uvjetima, a ne da ga uvozimo iz Nizozemske i Njemačke«, rekla je Jadranka Kamauli. </p>
<p>Prodavači cvijeća na Starčevićevu trgu zadovoljni su prvim satima prodaje. »Velika je cirkulacija ljudi na Glavnom kolodvoru, iznenadila sam se više nego dobroj prodaji, ova zamisao je odlična«, rekla je Suzana Klapšec Macenić iz Velike Gorice, koja je ove godine uzgojila 30 tisuća maćuhica i 20 tisuća krizantema.</p>
<p>Lončanice krizantema na Glavnom kolodvoru prodaju se po 20 do 35 kuna, sadnice maćuhica po 2,5 do tri kune, ukrasne tikvice po tri do 10 kuna, a »pušlek« margareta stoji 10 kuna. »Ovo cvijeće uljepšalo i oživilo Glavni kolodvor i jako mi se sviđa ova prodaja«, rekla je prolaznica Anamarija Šoštarić.</p>
<p>Martina Pauček</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Sir »uz cestu« preselit će u trgovinu </p>
<p>Trenutno se traži prostor od 170 četvornih metara u kojemu bi se seoske proizvode izlagalo, kušalo, prodavalo i učilo o njima </p>
<p>Proizvođači seljačkih proizvoda iz Zagrebačke županije žele što prije organiziranu prodaju svojih proizvoda. Rješenje je specijalizirana trgovina koju uskoro otvara Udruga proizvođača Proizvoda hrvatskog sela (PHS). Prema riječima Josipa Kraljičkovića, pročelnika Upravnog odjela Županije za poljoprivredu, ruralni razvitak i šumarstvo, sad se s Gradom traži odgovarajući prostor za tu trgovinu.</p>
<p>Ovaj vikend, 15. i 16. listopada, u Pučkom otvorenom učilištu održavaju se Dani hrane Zagrebačke županije, pa će se tu moći kušati i kupiti posebno vrijedni županijski proizvodi. Trenutno su sajmovi poput ovoga jedina mjesta na kojima se mogu kupiti proizvodi iz ekološke poljoprivrede. Svoje proizvode – med, sir, ulja, vina, jaja i druge namirnice – seoska gospodarstva, naime, još uvijek prodaju samo na tržnici ili – uz cestu. </p>
<p>»Mi bismo htjeli prodavati svoj sir u trgovinama, ali treba osigurati prodaju. Običnim trgovinama ne isplati se naručivati od nas po desetak sireva, koliko možemo dnevno proizvesti«, rekla je Sanja Grčević s Obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva Grčević, koje proizvodi kozji sir. Od mlijeka svojih 25 koza članovi toga gospodarstva proizvode dimljeni i polutvrdi sir, za čiju su kvalitetu nagrađeni srebrnom plaketom već četvrtu godinu za redom. Od 1993. do 1995. prodavali su na tržnici na Trešnjevci, a zatim su stvorili krug stalnih kupaca te više nije bilo potrebe odlaziti na tržnicu. Najčešći kupci danas su ljudi koji imaju vikendice ili su u prolazu u njihovu selu te drugi stalni kupci. Sanja i njezin suprug Ivan članovi su Udruge kozara i ovčara Grada Zagreba i česti sudionici sajmova i sličnih manifestacija.</p>
<p>»Hrvatska ima kvalitetne proizvode ali druge države imaju bolji plasman i marketing. Osvjedočili smo se i sami da su naša i francuska obiteljska gospodarstva na istoj razini. Austrija ima štalski uzgoj stoke pa njihove životinje ne vide ni sunca niti mjeseca«, kaže Sanja čije četvero djece pije kozje mlijeko »z lončeka« i tokom zime nikada ne kašlju. </p>
<p> Zbog svega toga, specijaliziranu trgovinu proizvoda koji bi trebali nositi robnu marku Proizvod hrvatskog sela, obiteljska gospodarstva očekuju s nestrpljenjem. </p>
<p>»Prema riječima Josipa Kraljičkovića, trgovina bi se trebala nalaziti u centru Zagreba, u pješačkoj zoni, a traži se prostor površine od oko 170 četvornih metara, koji bi trebao biti dovoljan za prodaju, izlaganje i kušanje proizvoda.</p>
<p>Konačni cilj ovog projekta je otvaranje lanca trgovina s proizvodima hrvatskog sela i stvaranje brenda. U početku, svoje će proizvode u pilot trgovini moći prodavati tridesetak članova Udruge PHS, a prema riječima Kraljičkovića, za dvije godine znat će se hoće li čitav projekt uspjeti ili ne. </p>
<p>»Ova trgovina ojačat će povjerenje u naše proizvode i poboljšati njihovu prodaju, jer ih dovodi do potrošača«, kaže Kraljičković. Trgovina će pokazati kako opstati na tržištu a bit će i mjesto gdje će se educirati i trgovci i proizvođači.</p>
<p>Kraljičković savjetuje proizvođačima da ulažu u svoja gospodarstva i stvaraju bolje uvjete proizvodnje. Pojavljivanje na sajmovima dobra je prilika za testiranje proizvoda jer se na njima vidi koliko ih kupci prihvaćaju i kakvo je tržište. </p>
<p>Kristina Šober</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="17">
<p>Papa pozdravio hrvatske vojnike</p>
<p>VATIKAN</p>
<p> - Gotovo 70.000 hodočasnika sudjelovalo je u Rimu na općoj audijenciji pape Benedikta XVI, čime je srušen dosadašnji rekord u broju vjernika na papinskim audijencijama. Talijanska je policija zbog toga morala poduzeti posebne mjere regulacije prometa i osiguranja. Među hodočasnicima je bilo više skupina iz Hrvatske koje je Papa, kao i obično, pozdravio na hrvatskom jeziku. »Pozdravljam i blagoslivljam hrvatske hodočasnike, posebno iz vojne kapelanije sv. Mihovila Hrvatskog vojnog učilišta Petar Zrinski iz Zagreba. Budite uz Krista u euharistiji kako bi snagom vjere i ljubavi mogli služili Stvoritelju i predragoj domovini. Hvaljen Isus i Marija!« poručio je Sveti Otac. [D. M.]</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Rekord dubrovačkih zidina </p>
<p>DUBROVNIK</p>
<p> – U prvih devet mjeseci ove godine dubrovačke je zidine obišlo 648.356 posjetitelja, što je za 18 posto više nego u istom razdoblju lani. Dubrovačke zidine, duge 1940 metara, time su postale najposjećeniji hrvatski spomenik kulture u ovoj godini, ponosni su u Društvu prijatelja dubrovačke starine. Do kraja 2005. ukupno očekuju oko 730.000 posjetitelja, dok ih je u cijeloj 2004. bilo 630.000. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Nogometna utakmica ekipa Hrvatskog sabora i Državnog zbora Slovenije</p>
<p>Nogometne ekipe Hrvatskog sabora i Državnog zbora Slovenije odigrat će 22. listopada prijateljsku utakmicu u Piranu. Održavanje turnira u blizini spornog Piranskog zaljeva trebalo bi pridonijeti smirivanju hrvatsko-slovenskih napetosti. Kako je predviđeno, utakmicu će otvoriti predsjednik Sabora Vladimir Šeks i predsjednik Državnog zbora France Cukjati. [Ma. L.]</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Nautičari spašeni nakon 21 dana pakla </p>
<p>WELLINGTON</p>
<p> – Novozelandski nautičari, Bruce Cox (49) i Helen Kortekaas (46) vratili su se kući nakon dramatične operacije spašavanja na Pacifiku gdje su doživjeli brodolom i »preživjeli 21-dnevni pakao«. Nakon što ih je u utorak navečer posada broda »Encounter« izvukla iz oštećene 9,7 metara duge jahte, u srijedu ih je pokupio helikopter. Po isplovljavanja su imali jedan lijep dan, a ostalih 18 šibala ih je oluja s divovskim valovima. Nakon slanja poziva u pomoć brod se prevrnuo i izgubio jarbol pa je jahta četiri dana bespomoćno lutala pučinom. »Bili smo u nemilosti mora. Više nikad u životu neću isploviti«, rekla je Koretkaas, »a neće ni Bruce iako je pomorac«. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Nijemci na masovnom medenom mjesecu</p>
<p>THESSALONIKI</p>
<p> – Dvadesetak novopečenih bračnih parova iz Njemačke stiglo je u grčki grad Thessaloniki, gdje su pozirali na pisti zračne luke imena Makedonija. Presretni će njemački bračni druzi idućih tjedan dana uživati u jedinstvenom masovnom medenom mjesecu u odmaralištu na obližnjemu poluotoku Halkidiki. [akb]</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Mađarska policija otkrila »tvornicu« lažnih eura</p>
<p>BUDIMPEŠTA</p>
<p> – Nacionalni istražni ured u Budimpešti javnosti je u srijedu ponosno pokazao svoju najnoviju lovinu – krivotvorene kovanice. U raciji u obiteljskoj kući u kojoj je u gradu Erdoekertesu živjelo nekoliko Rumunja i Mađara, policija je otkrila oko 2700 lažnih kovanica od dva eura te više stotina kovanica od 50 centa. Policija još ne zna jesu li neke krivotvorene kovanice već u optjecaju.</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Vaze prodane za 1,69 milijuna eura </p>
<p>HANNOVER</p>
<p> – Dvije porculanske vaze iz Sankt Petersburga koje su pripadale prinčevima iz Hannovera, prodane su za 1,69 milijuna eura. Predmeti vrijedni od 550.000 do 770.000 eura prodani su nakon telefonske aukcije anonimnim kupcima.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="24">
<p>Bogatiji nego ikad dosad </p>
<p>Spektar najstarijeg i najvećeg sajma knjiga na svijetu bit će proširen dvjema novim izložbama – sajmom starih knjiga i izložbom časopisa iz cijeloga svijeta</p>
<p>Od 19. do 23. listopada Frankfurt će još jedanput postati mjestom najvećega svjetskog sajma knjiga, multimedije i komunikacija, a 57. izdanje najstarijega sajma knjiga na svijetu bit će raskošnije nego ijedno do sada. </p>
<p>Naime, prvi put ove godine ugledni će svjetski prodavači i kolekcionari starih izdanja knjiga iz devet zemalja svijeta u Frankfurtu izložiti odabrane primjerke (između 15.000 i 20.000 naslova), i to u sklopu 1. frankfurtskoga sajma antikvarijatskih izdanja. Osim toga, prvi će put biti održana i izložba pod naslovom »PresseMesse«, koja će predstaviti više od 1500 međunarodnih časopisa. Ove godine počasni gost Frankfurtskoga sajma bit će Koreja.</p>
<p>Svatko tko nešto znači u knjižnoj industriji neće ni ove godine propustiti doći u Frankfurt – ponovno će se tako na okupu naći pisci i izdavači, prodavači knjiga i knjižničari, trgovci umjetninama i ilustratori, književni agenti, novinari i čitatelji... </p>
<p>Frankfurtski sajam knjiga očekuje izlagače i posjetitelje iz 100-njak zemalja svijeta. Više od 7000 nakladnika, među kojima će biti i 30 hrvatskih izdavača, ponudit će pogled u intelektualni i kulturni život svoje zemlje. No Frankfurtski sajam knjiga neće, kao i dosadašnjih godina, biti samo utočištem književnih susreta i poprištem kulturno-političkih rasprava, već i mjesto na kojemu će se, nadaju se njegovi organizatori, sklapati unosni poslovi. </p>
<p>Naime, Frankfurtski je sajam knjiga, kao što je poznato, i najveća svjetska »tržnica« na kojoj se trguje izdavačkim pravima i licencijama. Nakon dijaloga s arapskim svijetom započetim lani, ove će se godine nastaviti upoznavanje s autorima iz indijskoga, kolumbijskoga i turskoga svijeta.</p>
<p>Hrvatski će se nakladnici, kao i prijašnjih godina, smjestiti u dvorani 5, najinternacionalnijoj od svih dvorana Frankfurtskoga sajma. Na nacionalnome štandu bit će predstavljeno deset knjiga iz najnovije produkcije, ali ove godine u Frankfurt će otputovati samo jedan domaći autor – sada najprevođeniji hrvatski pisac Miro Gavran. Središnja tema bit će Gavranova »Judita«, o kojoj će na našem štandu raspravljati inozemni nakladnici koji su objavili taj roman. </p>
<p>»Zajednica nakladnika i knjižara odlučila je da autore promoviramo na najvećem autorskome sajmu na svijetu, Sajmu knjiga u Leipzigu, sljedećega ožujka, jer smo zaključili da je to pravo mjesto«, objasnio je za Vjesnik ovogodišnju koncepciju hrvatskoga nastupa u Frankfurtu Zdenko Ljevak, predsjednik Zajednice nakladnika i knjižara Hrvatske, koja i ove godine organizira naš nastup u Njemačkoj. </p>
<p>Sandra-Viktorija Antić</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Lažna briga za Bogdanića</p>
<p>Hoće li smijenjeni ravnatelj Baleta HNK Dinko Bogdanić prihvatiti ponudu Ane Lederer </p>
<p>Prihvati li Dinko Bogdanić, donedavni ravnatelj Baleta zagrebačkog HNK te pomoćnik intendanta, odluku toga kazališta da do 13. svibnja 2006. godine dobiva svoju ravnateljsku plaću (oko sedam tisuća kuna mjesečno), mogao bi to biti kraj spora koji traje od 9. rujna ove godine, od kada je razriješen s te funkcije.</p>
<p> Podsjetimo, razrješenje se dogodilo uz blagoslov Ministarstva kulture koji je vlasnik kazališta, a i po Statutu HNK to je i legitimno pravo intendanta koji dobiva mandat. Pozicija koja se Bogdaniću nudi znači da će dobivati novac, a neće raditi ništa, jer mu se u to vrijeme ne može naći adakvatno zamjensko radno mjesto.</p>
<p> U kuloarima se nagađa da Bogdanić i njegov odvjetnički tim vjerojatno neće prihvati odluku koju je potpisala nova intendantica zagrebačkog HNK Ana Lederer, nastojeći nakon Zahtjeva za zaštitu Bogdanićevih radnih prava tražiti i joj dodatna obeštećenja. S druge strane, može se čuti da bi Bogdanićevo upletanje u nova potraživanja moglo značiti odmotavanje i te kako debeloga klupka brojnih prijepora vezanih za njegovu umjetničku i moralnu osobnost. </p>
<p>Naime, ne samo da je Bogdanić zadnje dvije godine bio vrlo čest gost novinskih napisa vezanih za navodna zlostavaljanja plesača na probama, (nekoliko balerina podigle su tužbe i zbog navodnoga seksualnoga zlostavljanja), već je i stručna javnost često istupala protiv njegovih sumnjivih koreografskih uradaka. Kad se tome pridodaju i brojni ugovori, koje je Bogdanić sklopio na štetu svoje matične kuće, za trajanja ravnateljskoga mandata (od 20. svibnja 2002. do 9. rujna 2005.), a u vlastitu korist uzimajući i 18 posto po predstavi koje je koreografirao, umjesto ubičajenih 10 posto, čini se da bivši ravnatelj ima mnogo razloga »posipati se pepelom«. </p>
<p>Dakako, krajnje je neizvjesno kako će okončati afera Bogdanić, koja se događa baš u trenutku stupanja na dužnost nove intendantice u čijem mandatu javnost mnogo očekuje, u prvom redu rješavanje golemih dugova te prezadužene kuće, za što je Lederer dobila jamstva, kao i bolja kadrovska rješenja. </p>
<p>Ana Lederer još jedanput je objasnila, očito ponukana bombastičnim novinskim napisima o povratku Dinka Bogdanića u HNK, da ima puno pravo imenovati svoju suradničku ekipu, jer kao intendantica HNK odgovara za uvjete i poslovanje tijekom cijeloga svoga mandata. </p>
<p>»U srpnju sam se dogovorila s Dinkom Bogdanićem kako očekujem njegov mandat na raspolaganje jer ga nisam vidjela u ekipi svojih suradnika. Ništa od toga usmenoga dogovora nije ispoštovao«, kaže Lederer. Na pitanje, kako bi prokomentirala one koji sada brane Bogdanića osuđujući njezinu odluku, a prije su, da stvar bude apsurdnija, priželjkivali njegovu smjenu, Ana Lederer kaže: »Čudim se silnoj brizi za Bogdanića od istih onih medija koji su ga tijekom proteklih godina prozivali za afere u kući. Nije lako ponovno popraviti medijsku sliku zagrebačkoga HNK koja je za mandata Mladena Tarbuka tako žalosno narušena. Zahvaljujući njima stvara se negativna slika o HNK, čime se dovodi u pitanje nužnost postojanja središnje nacionalne kazališne kuće. A o tome kakve su posljedice Mladena Tarbuka i Dinka Bogdanića na umjetničko i poslovno vođenje kuće, mogla bih govoriti satima«, zaključila je Lederer, i dalje u očekivanju novih reakcija Dinka Bogdanića. No, što god se dogodilo, neće omesti rad Baleta, čiji je ansambl dolazak Irene Pasarić kao njihove v. d. ravnateljice, popratio gromoglasnim pljeskom. </p>
<p>Helena Braut</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>U znaku Bachovih potomaka</p>
<p>Iako su 35. Varaždinske barokne večeri završile, bilo bi nepravedno ne osvrnuti se na posljednja dva koncerta. U varaždinskoj katedrali je nastupio Slovenski komorni zbor i Slovenski komorni orkestar pod ravnanjem dr. Mirka Cudermana. </p>
<p>Predstavljanje rijetko izvođenog i ekskluzivnog programa udaljenih stoljeća i visoka razina izvedaba već su za nekoliko godina dragocjen doprinos dr. Cudermana i njegovih ansambala na Varaždinskim baroknim večerima. Dok je prošle godine dr. Cuderman predstavio djela predaka Johanna Sebastiana Bacha (za što je ove godine dobio nagradu »Ivan Lukačić«), ovaj puta bili su to Bachovi potomci: Wilhelm Friedemann, Carl Philipp Emanuel, Johann Christoph Friedrich, Johann Christian i Wilhelm Friedrich Ernst, koji kao najmlađi već napušta barok i ulazi u klasično razdoblje. </p>
<p>U izabranim skladbama za zbor i orkestar dijelom su sudjelovali i vrsni solisti Mateja Arnež-Volčanšek, sopran, Matjaž Topinšek, tenor, i Janko Volčanšek, bas. Pokazalo se da su i Bachovi nasljednici često nepravedno ostali na margini povijesti u sjeni velikog Johanna Sebastiana.</p>
<p>U nastavku večeri su u Koncertnoj dvorani HNK nastupili, kao <FONT COLOR="#CC3300"><b>šećer</b></FONT> na kraju, Zagrebački solisti s gostima. Ugodno iznenađenje priredio je pomlađeni sastav Ansambla s novom koncertnom majstoricom Mirjam Pustički-Kunjko, izvrsnim izvedbama biranog programa poznatih baroknih skladatelja. Oduševili su sjajni gosti iz Njemačke violinist Lorenz Nasturica, koncertni majstor Münchenske filharmonije, i violist Wilfried Strehle, solo violist Berlinske filharmonije. Njihovo besprijekorno muziciranje uz pomnu vrsnu suradnju Zagrebačkih solista izazvalo je ovacije publike. </p>
<p>Dakle, 35. varaždinske barokne večeri, kojih je medijski pokrovitelj bio Vjesnik, završile su u velikom stilu, a odredio ih je uistinu bogat, kvalitetan i raznovrsan programa kojim je obilježen visoki jubilej. Ravnatelj od osnutka Festivala Vladimir Kranjčević najavio je već zanimljiv program za iduće, 36. varaždinske barokne večeri koje će od 21. rujna do 5. listopada 2006. svoju stilsko-programsku orijentaciju dopuniti djelima neobaroka, kao velik pomak i osvježenje. </p>
<p>Višnja Požgaj</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>»Mala sirena« u kaotičnom vremenu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Najsmisleniji način da se obilježi Andersenova godina, a 2005. je u svijetu proglašena njegovom godinom, jest da se podsjeti na njegova djela. Među umjetnicima koji su se ove godine, a o dvjestotoj godišnjici Andersenova rođenja, okrenuli tim svevremenskim djelima jest i slovenski redatelj Robert Waltl, čija će se »Mala sirena« premijerno izvesti u petak u ZKM-u. </p>
<p>Iako je nastala prema bajci, Waltlova »Mala sirena« nije ograničena samo na dječju publiku, već je, kako je sažela ravnateljica ZKM-a Dubravka Vrgoč na tiskovnoj konferenciji održanoj u kazalištu u srijedu, namijenjena publici od sedam do 77 godina. </p>
<p>»Malu sirenu« je, prema prijevodu Josipa Tabaka, dramatizirao Ivica Buljan, u glavnoj je ulozi Katarina Bistrović-Darvaš, a uz nju je i dobar dio ansambla ZKM-a (Krešimir Mikić, Doris Šarić-Kukuljica, Pjer Meničanin...). Waltlova »Mala sirena« bi svakako trebala biti atraktivna, počevši od scenografije Tine Gverović i Bena Caina, preko kostimografije Ane Savić-Gecan do songova Enesa Kiševića.</p>
<p> Komentirajući neka od mogućih tumačenja »Male sirene«, pa i ona u ključu queer teorije, Waltl je najavio »poetičnu predstavu u ovom kaotičnom vremenu«, bez autorskih komentara i uz ponešto ironijskoga odmaka, dok Buljan smatra da je mitsku dimenziju male sirene lako pronaći u svačijem životu. [Barbara Matejčić]</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Odluka odgođena zbog Orhana Pamuka? </p>
<p>Proglašenje dobitnika Nobelove nagrade za književnost ove je godine iznimno odgođeno zbog Orhana Pamuka kojega očekuje suđenje, piše list »The Observer«, navodeći neslužbene izvore. </p>
<p>Naime, ugledni turski pisac Orhan Pamuk, jedan od kandidata na neslužbenoj listi, optužen je nedavno u Turskoj zbog javnog kritiziranja turske politike koja je, piše »The Observer«, poticala stoljetne genocide nad Armencima i Kurdima, zbog čega ga očekuje sudski proces 16. prosinca. Smatra se da je Švedska akademija time izložena neugodnostima, jer je problem aktualan, pogotovo sada kada Europska unija započinje pregovore s Turskom. Zacijelo je, pišu mediji, riječ o diplomatskoj gesti Akademije, u ime književnosti koja ne smije pasti u sjenu politike. Političke dvojbe podsjećaju na godinu 1989., kada su u Švedskoj akademiji neki članovi dali ostavke, jer većina drugih nije htjela osuditi »fetvu«, odnosno smrtnu presudu »bačenu« na Rushdieja koji se suprotstavio muslimanskom fundamentalizmu. Švedska akademija opet želi biti diplomatska, bez političkih izlaganja, tvrde mnogi.</p>
<p>Neki, pak, misle da je riječ samo o neslaganju oko ovogodišnjega nobelovca, oko toga valja li nagradu od sada davati i drugoj vrsti proze, ne samo fikcionalnoj. Kao glavni favorit neslužbeno se sve više spominje Ali Ahmad Said, poznatiji kao Adonis. [Lada Žigo]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="29">
<p>Huligani ponovno u glavnoj ulozi</p>
<p>U posljednjoj utakmici kvalifikacija za Svjetsko nogometno prvenstvo u Njemačkoj nogometaši Mađarske i Hrvatske nisu uspjeli zatresti mreže, a igru na terenu opet je zasjenilo divljanje naših navijača na tribinama</p>
<p>BUDIMPEŠTA (od Vjesnikovog izvjestitelja)</p>
<p> – »Dragi hrvatski navijači, molimo vas da prekinete s neredima, inače će se morati potpuno isprazniti vaš dio tribine«, tako je službeni spiker na hrvatskom jeziku molio dio hrvatskih pristalica koji su u dva navrata pripravili veliku gužvu na sjevernoj tribini, pa je čak utakmica u jednom trenutku, u 24. minuti, i kratko prekinuta. Dvoboj Mađarske i Hrvatske u posljednjem kolu kvalifikacijske skupine 8 ponudio je slab nogomet i 0-0 rezultat, s čime su bili zadovoljni zacijelo i mađarski izbornik Lothar Matthäus i hrvatski Zlatko Kranjčar. Nijemac za kormilom Mađarske stoga što je s najboljom reprezentacijom kvalifikacija prošao bez poraza, a naš iz jednostavnog razloga što nije poražen unatoč tome što mu je na terenu bila pričuvna postava.</p>
<p>Bez Nike Kovača, Nike Kranjčara, Šimunića, Prše, naša momčad ni izbliza ne igra tako dopadljiv i kvalitetan nogomet, iako su joj pričuve renomirani nogometaši. Očito je da se standardni Kranjčarov sastav toliko uigrao da mu nedostajanje tri-četiri igrača predstavlja veliku poteškoću. Ipak, Hrvatska je većim dijelom utakmice u Budimpešti bila agilnija, napravila je nekoliko poluprilika, ali je gol, ruku na srce, ipak bio daleko. Najbliže pogotku Hrvati su bili u 43. minuti kada je Balaban pogodio gredu iz slobodnog udarca. Uzvratio mu je dvije minute kasnije dobrim udarcem Mađar Baranyos...</p>
<p>Najviše uzbuđenja u tom prvom dijelu bilo je zbog događaja na tribinama gdje su bili stacionirani hrvatski navijači. Najprije su se učestalo međusobno tukli, da bi se netko, tko se bez imalo srama predstavlja hrvatskim navijačem, usudio baciti tri baklje u teren u razmaku od samo nekoliko sekundi. Naravno, uslijedio je prekid utakmice, umiješala se i mađarska specijalna policija. Dugo je trajalo naguravanje s tučnjavom, da bi potom i poletjele sjedalice. Uplašili smo se da ćemo biti svjedoci sličnih nereda kao i na Malti prije mjesec dana, ali očito da je mađarska policija dobro reagirala i izvukla incidentne tipove s terena. Uzalud su bila preklinjanja službenog spikera pa i naših igrača, koji su došli do navijača, tek je oštra ruka pravde donijela mir na sjevernoj tribini. </p>
<p>U nastavku smo vidjeli poprilično dosadan nogomet. Mađari su krenuli nešto ofanzivnije, no pravi napad opet je uslijedio na tribini gdje su bili hrvatski navijači. Poletjele su sjedalice i baklje iz ruku Hrvata prema zapadnoj tribini, prema jednoj malenoj skupini koja je uzvikivala »Srbija, Srbija«. Srećom, nije ta gužva dugo trajala, u pripravnosti su bili mađarski redarstvenici koji su očito imali točne upute kada treba skočiti u gužvu, ili pričekati da se situacija sama smiri. </p>
<p>Što se tiče igre sve je bilo po dotad viđenom scenariju, loptalo se negdje na sredini terena, bez prigoda. Niti izmjene, Jerko Leko i Bošnjak umjesto Ivana Leka i Klasnića nisu donijele promjene u kvaliteti i ritmu. Na kraju su svi zacijelo bili zadovoljni, a nakon posljednjeg sučevog zvižduka službeni se spiker opet oglasio na hrvatskom jeziku: »Dragi hrvatski navijači, molimo vas da ostanete na tribinama dok se stadion ne isprazni«.</p>
<p>Netko je potom dobro spomenuo, nakon svih incidenata za vrijeme utakmice: »čemu ono dragi«...</p>
<p>• STADION UJPEST</p>
<p>MAĐARSKA - HRVATSKA: 0-0</p>
<p>MAĐARSKA: Kiraly 7 – Vanczak 6, Gyepes 6, Stark 6, Korsos 6 – Bodnar 6, Baranys 6,5 (od 75. Buzsaky -), Hajnal 6, Huszti 6 – Boor 6 – Kovacs 5,5</p>
<p>HRVATSKA: Butina 7 – Tomas 7, R. Kovač 7, Tokić 6,5 – Srna 7, Tudor 6,5, I. Leko 6 (od 62. J. Leko 6), Vranješ 6, Babić 6 – Klasnić 5 (od 62. Bošnjak 5,5, od 90. Šimić –), Balaban 5</p>
<p>SUDAC: Larsen, Danska – 7 GLEDATELJA: 6500.</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Stark, Tomas</p>
<p>CRVENI KARTONI: –</p>
<p>STRIJELCI: –</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Gabor KIRALY.</p>
<p>Andrija Kačić-Karlin</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Cvrk tuguje zbog navijača</p>
<p>»Cilj nam je bio ne izgubiti i u tome smo uspjeli. Šteta što je Ivan Bošnjak teže ozlijedio gležanj«, rekao je nakon utakmice izbornik hrvatske reprezentacije Zlatko Kranjčar, ističući da mu je želja »ostvariti plasman na Svjetskom prvenstvu poput legendarnih 'vatrenih'«. </p>
<p>Tužan je bio povjerenik za sigurnost u HNS-u i koordinator s Mađarima u kandidaturi za EP 2012., Zoran Cvrk. Jasno, neredi navijača duboko su ga uzrujali, te je ponovio »da se ovakvo stanje više ne može tolerirati«. Osluškujući pažljivo izvještaje i hrvatskih policajaca koji su u Mađarskoj pratili naše navijače rekao je:</p>
<p> »Očito da je riječ o pojavi kojoj je teško stati na kraj, dvjestotinjak ljudi koji su skloni incidentima baca ljagu na sve hrvatske navijače. Imamo Zakon o navijačima koji nam nije pomogao, morat će se još štošta uraditi da ne bi svi bili žrtve takvog nasilja. Opet će HNS dobiti kaznu, jer je evidentno da je utakmica u jednom trenutku prekinuta zbog nasilja na tribinama. Jako sam tužan i deprimiran, svi smo se tako neugodno osjećali dok su nam Mađari, zbog nereda naših navijača, desetak minuta skandirali – Europa, Europa«. [A. K. K.]</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Nogomet će se ugušiti u novcu pojedinaca </p>
<p>U svom je obraćanju prvi čovjek Fife prst krivnje uperio u bogate vlasnike klubova koji kontroliraju nogomet </p>
<p>Predsjednik Međunarodnoga nogometnog saveza (Fifa) Sepp Blatter optužio je najbogatije nogometne klubove svijeta da se ponašaju kao da su na »Divljem zapadu kapitalizma«, čime prijete ubojstvu nogometa. Blatter je stoga obećao da će vrhovna nogometna organizacija poduzeti sve mjere ne bi li istražila protok »pornografske količine novca«. </p>
<p>»Jače nego ikad prije većina se bori protiv lakomosti nekolicine koji imaju financijsku moć nuklearnih bojevih glava«, napisao je Blatter i dodao kako je Fifa zabrinuta zbog visokih plaća, skupih ulaznica, uloga menadžera u transferima pojedinaca... </p>
<p>Ako se ovakav trenda nastavi novi bi novac mogao ugušiti sport, koji ima ne manje od 1.3 milijarde aktivnih pratitelja.« </p>
<p>U svom je obraćanju prvi čovjek Fife prst krivnje uperio u bogate vlasnike klubova koji kontroliraju nogomet ubrizgavajući u igru nezamislive količine novca u vrlo malu elitnu skupinu igrača. U svom izlaganju Blatter nije imenova nikoga, no jasno je da je njegova prva meta londonski nogometni klub Chelsea, odnosno vlasnik Roman Abramovič, koji je potrošio 330 milijuna funti od 2003. godine, kad je preuzeo klub. Nadalje se prvi čovjek Fife osvrnuo na plaće pojedinih »poluobrazovanih« nogometaša, koji zarađuju 100-tinjak tisuća funti tjedno. </p>
<p>»Upravo je ludo da igrač zarađuje između 6 i 8 milijuna funti godišnje. Koje logično pravo ili ekonomska potreba može svrstati čovjeka u srednjim 20-im godinama da zaslužuje novac o kojem njegov otac ili većina navijača ne mogu niti sanjati da će zaraditi u sljedećih 10 godina«, zapitao se Blatter. </p>
<p>Sljedeća se stavka njegova izlaganja odnosila na prava razmjene komercijalnih vrednota mladog igrača, koje je nazvao novim tipom robovlasništva koje se odmah mora sasjeći. Ako se odmah ne poduzmu mjere na navedene probleme, dodao je Blatter, ishod mečeva postat će nevjerojatno predvidljiv. </p>
<p>»To ne smije postati budućnost naše igre. Fifa ne može i ne smije sjediti i promatrati pohlepu koja vlada nogometnim svijetom«, završio je Blatter. [K. Đ.]</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Gudelj: Svaka nam je utakmica kvalifikacijska </p>
<p>Važno je da Hajduk do zimske pauze uhvati priključak s vodećima, razmišlja Gudelj </p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Nogometaši Hajduka proboj prema vrhu prvenstvene ljestvice moraju ostvariti pobjedama na gostujućim travnjacima. Prosipanje bodova s Poljuda moglo bi se ispraviti u idućem ciklusu od tri utakmice izvan Splita, i to redom protiv Slavena Belupa, Osijeka i Zagreba. Tome nizu treba dodati i utakmicu Hrvatskoga kupa u utorak protiv Segeste u Sisku. Trener Ivan Gudelj izbjegava razgovor o nadanjima i željama u iduća tri prvenstvena dvoboja. Drži se samo prvog idućeg protiv Slavena, iako mu je »pobjeglo« da ne bio nezadovoljan s jednom pobjedom i dva remija. </p>
<p>»Najvažnije je ne izgubiti. Nama je svaka utakmica kvalifikacijska i važno nam je do zimske pauze uhvatiti priključak s vodećima«, razmišlja Gudelj. </p>
<p>No, zagriženi navijači voljeli bi kada bi Hajduk do pauze bitno smanjio Dinamovu bodovnu prednost. To ne ovisi samo o eventualnim pobjedama splitskoga kluba, već i o pokojem kiksu Dinama. »Modri« stroj, pak, djeluje nezaustavljivo. </p>
<p>»Nemamo se što opterećivati Dinamom, koji je apsolutni favorit ovog prvenstva«, kaže Gudelj. </p>
<p>Hajdukov je trener, čini se, prelomio većinu nedoumica oko sastava za susret s Belupom. Opredjeljenje mu je čvrsta obrana, pa će tako u veznom redu igrati dvojac defanzivnije orijentiranih igrača Damjanović i Marčić, a na desnom je boku Šuto bliže od Biščevića da zamijeni ozlijeđenog Miladina. </p>
<p>»Idemo u Koprivnicu pobijediti. Zadovoljio bi me remi, no... Slaven ima brze napadače i moramo im oduzeti prostor, ali i izolirati njihova razigravača Musu. Očekujem da momčad bude na visokoj razini te da napadači pokažu svoje realizatorske kvalitete. Što se tiče našeg sastava, težim standardnosti i želim da se znaju alternacije.« </p>
<p>Tijekom ove reprezentativne pauze svojim se radom i zalaganjem nametnuo Frane Ćaćić te oporavljeni Pablo Munhoz. Također, u normalan se rad uključio i Danijel Hrman, a iskusni, 34-godišnji Vladimir Balić potpisao je dvogodišnji ugovor s Hajdukom, do ljeta 2008. </p>
<p>Na put u Koprivnicu hajdukovci kreću u petak popodne, a Gudelj će voditi dvadeset nogometaša. Postoji mogućnost da Hajduk iz Koprivnice odmah produži u Sisak. [R. P.]</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Kapisodi pukao sinus </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Četiri su dana ostala do dvoboja 3. kola skupine G Lige prvaka između Zagreba i makedonskog Pelistera iz Bitolja, a u hrvatskom prvaku najčešća destinacija je postala bolnica, dok su najtraženije osobe liječnik i fizioterapeuti. U utorak navečer Drago Vuković je na utakmici u Dubravi dobio udarac u bradu i pretrpio potres mozga. </p>
<p>»Drago je mirno proveo noć i uskoro će biti na treninzima. Kako, osim djelomične amnezije, nije bilo nikakvih problema, nije ni išao na snimanje«, objasnio je Zagrebov liječnik, dr. Josip Feldbauer, dodašvši da će malo mirovati, ali da će moći igrati protiv Pelistera.</p>
<p>Situacija s Petrom Kapisodom se zakomplicirala. U nedjelju je, protiv Portland San Antonija, zaradio potres mozga, ali rendgensko snimanje nakon utakmice nije pokazalo nikakvo puknuće. No, Kapisoda se u utorak požalio liječniku na sukrvicu iz nosa. U srijedu je bio na CT snimanju glave.</p>
<p>»Petru je pukao sinus«, obavijestio je Feldbauer. </p>
<p>Kapisoda će biti pod terapijom, a u četvrtak bi trebao početi normalno trenirati. Kako doznajemo, Kapisoda će trenirati i igrati s gumiranim flasterom, kako ne bi došlo do novih komplikacija.</p>
<p>Utakmicu protiv Dubrave preskočio je i Denis Špoljarić. Snimanje otečenog koljena pokazat će koliko je ozljeda ozbiljna. No, u klubu se nadaju da će i on biti spreman za nedjelju. Manjih problema s gležnjom ima Slavko Goluža, kao posljedicu sudara sa suigračem Ristom Arnaudovskim, a Dalibor Anušić će zbog ozljede prsta nositi neko vrijeme bandažu. Nikša Kaleb, pak, miruje i čeka da oteklina na koljenu splasne, kako bi ponovio snimanje ozlijeđenog prednjeg križnog ligamenta desne noge.</p>
<p>Dok se momčad liječi, uprava čeka službeno uručenje odluke Registracijskog povjerenstva HRS-a, kojom je odbačena Zagrebova žalba na registraciju Patrika Ćavara za Agram Medveščak.</p>
<p>»Čuli smo za odluku iz medija, ali nismo je službeno dobili. Kad je dobijemo, poduzet ćemo daljnje korake«, najavio je novu trakavicu Zagrebov direktor Bartol Kaleb. </p>
<p>Iva Markulin</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Primorčeva stipendija zaustavila put u Katar?</p>
<p>Dujin otac Petar raspitivao se o rezultatima razgovora na Trgu hrvatskih velikana</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Duje Draganja još je uvijek hrvatski plivač, na putovnici 22-godišnjeg Splićanina koji pliva za riječko Primorje i američko sveučilište Berkeley, još uvijek je šahovnica, a ne stihovi Kurana ukrašeni sabljom. </p>
<p>Nakon priča o promjeni državljanstva srebrnog sprintera s Olimpijskih igara u Ateni i Svjetskog prvenstva u Montrealu koje su uzburkale javnost, nastupilo je zatišje. Iz kruga obitelji Draganja teško cure informacije o mogućoj ponudi Katara, ultrabogate državice koja svoj sportski uzlet može zahvaliti isključivo uvozu sportaša. Tako je iz Katara stigla ponuda i za talijanskog plivača Domenica Fioravantija, dvostrukog osvajača zlatne medalje na 100 i 200 m prsno u Sydneyju kojem je za prijelaz s Apeninskog na Arapski poluotok ponuđeno 500.000 dolara. Osim Fioravantija i još uvijek »našeg« Duje Draganje, u Kataru bi žele stvoriti cijelu štafetu koju bi upotpunili južnoafričkim plivačkim »dominatorima« Ronaldom Schoemanom i Rykom Neetlingom. </p>
<p>»Znam da će Duji biti jako teško odlučiti ako mu na stol dođe milijunska ponuda. To je daleko više od naših mogućnosti. S ministrom Draganom Primorcem dogovarali smo stipendiju za Dujin magisterij na Berkeleyju, radi se o oko 40.000 američkih dolara«, kazao je Tomislav Karlo, tajnik Hrvatskoga plivačkog saveza. </p>
<p>Vjerojatno je priča o Dujinu prijelazu u Katar više rezultat razočaranosti obitelji Draganja nezanimanjem sponzora za najboljega hrvatskog sportaša nego stvarnom željom odlaska u Dohu. Tome u prilog govori i informacija kako se Dujin otac Petar raspitivao o rezultatima razgovora na Trgu hrvatskih velikana.</p>
<p>Bez obzira na to ostane li Duje Draganja hrvatski plivač, njegove nove medalje nećemo moći očekivati već na Europskom prvenstvu u malim bazenima u prosincu u Trstu. </p>
<p>»Duje 15. prosinca ima posljednji ispit na fakultetu i već smo ranije dogovorili njegov izostanak. Zato najviše očekujemo od Alekseja Puninskog, kojeg nije bilo na Svjetskom prvenstvu u Montrealu.</p>
<p> Gordan Kožulj priprema se na Berkeleyju, Sanja Jovanović i Dajana Zoretić s mladim plivačima u Bugarskoj, a ostali su po fakultetima u Americi. Očekujemo između 12 i 15 naših plivača u Trstu«, zaključio je Tomislav Karlo. </p>
<p>Iva Perdec Augustić</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Ančić bolji od Becka, Ljubičić od Callerija</p>
<p>STOCKHOLM/BEČ</p>
<p> – Iako će nakon posljednjeg turnira na Touru do finala Davis kupa proći gotovo mjesec dana, pa se može reći kako sadašnja forma neće biti važna, ipak je psihički važna pobjeda Marija Ančića na otvaranju turnira u Stockholmu. Super Mario je u dvoboju prvoga kola 659.000 eura vrijednog Stockholm Opena sa 7-6 (2), 6-4 pobijedio drugoga slovačkog igrača Karola Becka. </p>
<p>U drugom će kolu Ančić možda imati priliku pronaći malu utjehu nakon prošlotjednog poraza u finalu Tokija. Naime, u nastavku turnira očekuje pobjednika dvoboja Šveđanina Jonasa Björkmana i Južnoafrikanca Wesleya Moodieja, koji je spasio dvije meč-lopte protiv Ančića u nedjeljnom finalu Tokija.</p>
<p>Najbolji hrvatski tenisač Ivan Ljubičić nastavlja s nizom pobjeda nakon slavlja u Metzu prošlog tjedna. Na otvaranju ATP turnira u Beču Ljubičić je sa 6-4, 6-3 pobijedio Argentinca Agustina Callerija. U nastavku 565.000 eura vrijednog turnira četvrti nositelj turnira očekuje Nijemca Tommyja Haasa. [I. Mi.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="36">
<p>Počela kineska potraga za nastanjivim planetima </p>
<p>Odlazak u orbitu, i dalje, poboljšat će domet i točnost kineskih balističkih raketa / Kineski program osvajanja svemira zasniva se - uglavnom, ali ne u potpunosti - na tehnologiji kupljenoj od Rusa</p>
<p>Drugi kineski svemirski brod s ljudskom posadom lansiran je u srijedu iz pustinje na sjeverozapadu Kine. Novi veliki skok, ovaj put u orbitu oko Zemlje, povjeren je taikonautima Fei Julongu i Nie Haishengu. U orbiti bi trebali ostati pet dana. Obojica su bili kandidati i za prvu misiju 2003. (Za razliku od američkih astronauta i ruskih kozmonauta, Kinezi svoje putnike u svemir nazivaju taikonautima, prema riječi taikong, koja znači svemir ili kozmos). </p>
<p>Kinezi za Rusima i Amerikancima kasne četiri desetljeća, ali zaostajanje sve brže nadoknađuju. Kad je bivši SSSR 1957. lansirao prvi umjetni satelit Sputnik, Mao Zedong se ljutio što »Kina ne može u orbitu poslati ni krumpir«. No, već 1970. lansiran je prvi satelit, lopta teška blizu 40 kilograma i emitirao revolucionarnu pjesmu »Istok je crven«. Prvi put je 1978. objavljeno da se u orbitu namjerava poslati i čovjeka. Prva letjelica Shenzhou (Božanski brod) lansirana je 1999., slijedile su još tri bez čovjeka, a potkraj 2003., Shenzhou V ponio je u orbitu i prvog Kineza. Letjelica se sastoji od tri modula, orbitalnog modula sa znanstvenom opremom, dijela za posadu i povratak na Zemlju, te servisnog modula na koji su spojeni solarni paneli i raketni motori. Shenzhou može ponijeti tri taikonauta, ali je za upravljanje i obavljanje znanstvenih zadaća dovoljan i jedan. </p>
<p>Kineski program osvajanja svemira zasniva se - uglavnom, ali ne u potpunosti - na tehnologiji kupljenoj od Rusa. Shenzhou je zapravo modernizirana verzija ruskog Sojuza. Od Rusa su nabavljeni strojevi za rakete, svemirsko odijelo, sustav za održavanje života u kapsuli i mehanizam za priključivanje koji omogućuje da se jedna kapsula u orbiti spoji s drugom, što znači da Kinezi namjeravaju sagraditi postaju u orbiti. Raketa na pogon tekućim kisikom i kerozinom može ponijeti teret do 10 tona. Nekoliko kineskih znanstvenika i 14 iskusnih vojnih pilota bilo je 1996. i 1997. na obuci u kozmonautskom središtu Jurij Gagarin, blizu Moskve. </p>
<p>Šefovi kineskog programa već su najavili da im je dugoročni cilj potraga za nastanjivim planetima, što znači da su taikonauti zapravo izvidnica čovječanstva. No, kineske zvjezdane ambicije nisu usmjerene samo na otkrića. Kažu da ne namjeravaju samo »postaviti crvenu zastavu i pokupiti nekoliko kamenčića«, nego i iskorištavati minerale i ostala bogatstva na Mjesecu. A podjednako im je važno, ako ne i važnije, jačanje obrane. Odlazak u orbitu, i dalje, poboljšat će domet i točnost balističkih raketa i omogućiti pogled odozgo, tj. praćenje zbivanja na Zemlji, pa i ometanje američkog proturaketnog štita. Upravo zbog tih ambicija, Amerikanci su se usprotivili uključivanju Kine u stvaranje međunarodne postaje u orbiti i traže da EU ne ukine embargo na prodaju oružja i najsuvremenije tehnologije Kini. </p>
<p>Iako Kinezi još uvijek zaostaju, njihovi uspjesi i namjere dodatni su podstrek Rusima i Amerikancima da usprkos nesrećama, kvarovima i zastojima nastave i ubrzaju svemirsku utrku. Početkom 2004., predsjednik Bush je objavio da će SAD ponovno, do 2018., najkasnije 2020., poslati astronaute na Mjesec. To bi im bio trening i postaja za odlazak na Mars i dalje. I Rusija je objavila da razrađuje programe istraživanja Sunčeva sustava, posebno Mjeseca i Marsa. Prema njihovim najavama, prva ruska posada za spuštanje na Mjesec bila bi spremna za četiri godine, a ekspedicija na Mars tehnički bi se mogla izvesti već 2014. godine. Kinezi su također pokrenuli program slanja robota-istraživača na Mjesec, u što je uključena i gradnja Mjesečeva satelita do 2007. Na Mjesec bi robota poslala do 2010., a taikonaute do 2020. Prvoj velikoj trojci u osvajanju orbite i daljih prostranstava priključuju se Europljani, Japanci, Indijci, pa i Brazilci. </p>
<p>Tomislav Butorac</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Britanija optužuje Iran da uvježbava iračke teroriste</p>
<p>Prema nekim tumačenjima, Iran želi da američke i britanske snage budu što dublje angažirane u Iraku kako bi odvratio mogući napad na sebe</p>
<p>LONDON (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Britanski dužnosnici optužili su Iran da organizira međunarodne logore, u kojima šijitski ekstremisti uče kako će napadati britanske snage u južnom Iraku. Napadi su upereni na britanska oklopna vozila, za što se koriste posebno načinjene bombe koje mogu probiti njihov oklop. Napadači takve bombe podmeću uz cestu; svaka od njih ima snagu triju konvencionalnih protuoklopnih mina, a aktiviraju se pomoću suvremenih infracrvenih detonatora. Prije tjedan dana, Britanci su prvi put optužili Iran da je umiješan u smrt britanskih vojnika u južnom Iraku. Najnovije optužbe još su šire i konkretnije, a u međuvremenu su britanske i iračke snage prvi put pronašle i dva neeksplodirana eksplozivna sredstva u južnom Iraku. Ona su sada na analizi, a Britanci na njima traže »iranski potpis«. Od takvih bombi poginulo je od ožujka u Iraku osam britanskih vojnika. Britanski vojni i diplomatski izvori u Iraku tvrde kako Iran drži logore, u kojima obučava iračke militante u izradi bombi. Ti militanti se zatim »prebacuju natrag u Irak, u grupama od po desetero da bi trenirali druge; svaki put možda još pedesetoricu«, izjavio je neimenovani izvor britanskom listu Independent. Naveo je da logori za obuku postoje u Iranu i Libanonu i spomenuo »neke dokaze« da ih ima i u Siriji. Ministarstvo obrane u Londonu nije spremno komentirati ta izvješća. No britanski veleposlanik u Bagdadu William Patey više se puta žalio svojim iranskim kolegama da su eksplozivne naprave od kojih je stradalo osam britanskih vojnika veoma nalik onima koje u južnom Libanonu koristi Hesbollah, ekstremistička grupacija koju podupire Iran. Tu je vezu spomenuo prošlog tjedna i premijer Tony Blair. Rekao je da te optužbe nisu dokazane, ali da svejedno zabrinjavaju. </p>
<p>Do najnovije zategnutosti dolazi u trenutku kada Britanija i SAD traže od UN-a da kazni Iran zbog njegovog nuklearnog programa koji London i Washington smatraju samo paravanom za izradu nuklearnog oružja. Angažman Irana u Iraku odgovor je Teherana na pritiske Zapada oko iranskog nuklearnog programa, smatraju britanski dužnosnici. Prema njihovoj interpretaciji, Iran također želi da američke i britanske snage ostanu što dublje angažirane u susjednom Iraku kako bi odvratio mogući napad na sebe. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Hrvati BiH najveće demografske žrtve rata i poraća</p>
<p>Prema relevantnim procjenama, broj Hrvata se prepolovio u odnosu na onaj iz 1991., a u nekim dijelovima BiH praktično su nestali</p>
<p>SARAJEVO (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Ovotjedna prijetnja SNSD-a, najjače oporbene stranke u Republici Srpskoj (RS), da će njezini zastupnici glasovati protiv usvajanja državnoga proračuna BiH za 2006. godinu, ako u njemu ne budu planirana sredstva za popis pučanstva, aktualizirala je pitanje popisa koji u BiH nije proveden još od 1991. godine.</p>
<p>Doppredsjednik SNSD-a Krstan Simić je kazao da će zastupnici iz njegove stranke tražiti da se ovo pitanje žurno pokrene, odnosno da se prije općih izbora iduće godine krene s pripremama za obavljanje popisa pučanstva.Podršku tom stajalištu odmah su najavile i druge vodeće srpske stranke - od SDS-a i PDP-a, do Srpske radikalne stranke »Dr. Vojislav Šešelj«.</p>
<p>To, naravno, nije iznenađujuće, jer svi oni odavno tvrde kako su trenutni društveni odnosi u BiH zapravo »talac« nacionalnog ključa, odnosno popisa iz 1991. godine. Srpski političari u BiH očito smatraju da odnose u BiH treba graditi na »novoj realnosti«.</p>
<p>Međutim, mnogi bošnjački i hrvatski političari u BiH smatraju drukčije. Oni se u načelu ne protive popisu pučanstva, jer svakome je jasno da je on ovoj zemlji potreban, među ostalim i zbog daljih koraka ka priključenju Europi. No, upozoravaju da proces povratka nakon rata nije završen, te da je današnja etnička slika BiH zapravo posljedica Karadžićevog i Mladićevog projekta etničkoga čišćenja. »Nitko razuman ne protivi se popisu stanovništva, ali, tek kada bude završen proces povratka, što je obveza iz Daytonskog sporazuma«, kazao je za sarajevsko Oslobođenje ministar civilnih poslova BiH Safet Halilović.</p>
<p>U komentaru istog lista ističe se kako je popis neophodan, ali da je motivacija srpskih stranaka morbidna jer se registracijom poratne i postgenocidne etnoteritorijalne situacije zapravo želi legitimirati etnička podjela zemlje. Stručnjaci pak upozoravaju kako za tehničke pripreme popisa trebaju tri ili četiri godine, što znači da je provedba popisa pučanstva teško izvediva prije 2010. ili 2011. godine. Na to su upozorili i iz Ureda visokog predstavnika međunarodne zajednice, čiji je glasnogovornik Mario Brkić kazao da je pitanje odluke o popisu stanovništva na vlastima BiH, pri čemu treba voditi računa da to iziskuje velike troškove i duže vrijeme za obimne pripreme. Također, potrebno je stvoriti i odgovarajući statistički sustav u BiH. Ono što će nedvojbeno pokazati popis u BiH, kada bude proveden, je činjenica da su Hrvati BiH zapravo najveće demografske žrtve rata i poraća. Prema relevantnim procjenama, broj Hrvata se prepolovio u odnosu na onaj iz 1991., a u nekim dijelovima BiH praktično su nestali. Dio hrvatskih političara i javnih djelatnika smatra kako je razlog ovoj činjenici i politika međunarodne zajednice koja nije dovoljno poticala i pomagala povratak Hrvata, posebno u RS.</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Manje ovlasti kancelarki</p>
<p>BERLIN</p>
<p> - Unutar stranaka buduće vladine koalicije, Socijaldemokratske stranke Njemačke (SPD) i Kršćansko socijalne unije (CSU) razvila se rasprava oko ovlasti buduće kancelarke Angele Merkel (Kršćansko demokratske unija CDU) u koalicijskoj vladi, prenose njemački mediji u srijedu.</p>
<p>Predsjednik CSU-a i budući ministar gospodarstva u vladi Angele Merkel Edmund Stoiber izjavio je da su ovlasti kancelarke u koalicijskoj vladi u kojoj obje strane, kako demokršćani tako i socijaldemokrati, raspolažu jednakim brojem glasova, ograničene.</p>
<p> »Da kancelar određuje smjer to je u jednoj koalicijskoj vladi s jednako jakim partnerima moguće samo u ograničenoj mjeri«, smatra Stoiber. I predsjednik SPD-a Muentefering smatra da Merkelin položaj u budućoj vladi neće imati toliku težinu kao što je to bilo u dosadašnjim vladama. »Onaj tko unatoč tomu pokušava 'šefovati' u ravnopravnoj koaliciji mora znati da je to ujedno i njegov kraj«, izjavio je Muentefering.</p>
<p> Nakon što je dosadašnji kancelar Gerhard Schröder u utorak navečer prvi put javno izjavio da neće sudjelovati u radu buduće vlade, SPD se ne miri s činjenicom da će nova kancelarka postati Angela Merkel. Predsjednik socijaldemokratske mladeži Bjoern Boehning se izrazio skeptično glede podrške zastupnika SPD-a u Bundestagu budućoj kancelarki. »Izgledi da SPD glasa za Merkel su oko 50 posto«, izjavio je Boehning dnevniku Neue Presse.[Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Preporuke za jačanje europskog obrambenog štita </p>
<p>Nigdje u studiji nema poziva na povećanje obrambenih troškova već samo da se »vojni proračun pametnije troši« </p>
<p>Želi li se uspješno nositi sa sigurnosnim izazovima trećega tisućljeća, EU mora »integrirati obrambene snage«. To je glavni zaključak izvješća američkoga Centra za strateške i međunarodne studije, objavljenoga ovih dana u Bruxellesu. </p>
<p>Nakon višegodišnjeg proučavanja stanja i učinkovitosti obrambenih snaga europskih država, spomenuti je američki think-tank upozorio da je svojevrsna reforma obrambenoga sektora u EU imperativ. U interesu je europskih zemalja da čim prije počnu jačati efikasnost obrambene moći, upozoravaju stratezi iz Washingtona. U protivnom će se jaz između europskih obrambenih zadaća i vojne spremnosti dodatno produbiti. Prema američkim procjenama, samo četiri posto ukupnih europskih obrambenih snaga je sposobno brzo i efikasno djelovati i razmjestiti se u kriznim žarištima.</p>
<p>Stoga se u izvješću koje su koordinirali zapovjednik američkoga vojnoga stožera Joseph Ralston i njemački general Klaus Naumann potanko navodi pedesetak preporuka za jačanje »europskog obrambenoga štita«. Iz američke perspektive, sve bi države u Europi trebale do 25 posto vojnoga proračuna izdvajati za istraživanje. Preporučuje se i planiranje proračuna na dulju stazu, a pojedine bi se zemlje trebale specijalizirati za određeni obrambeni sektor. Pritom nije nužno povećavati vojne proračune, istaknula je Julianne Smith, jedna od potpisnica izvješća. »Nigdje u studiji ne pozivamo na povećanje obrambenih troškova«, pojasnila je Smith, već na to da se »vojni proračun pametnije troši«. </p>
<p>Vinka Drezga</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="41">
<p>Kome još treba taj izbor?</p>
<p>U nedjelju će u Studiju 10 Hrvatske televizije biti izabrana nova hrvatska miss. Već novi izbor, a još nismo naučili ni ime aktualne misice</p>
<p>Aktualna miss Hrvatske zove se Ivana Žnidarić. I za nju, vjerojatno, za razliku od prijašnjih godina kad su gotovo svi znali za Anicu Martinović ili Branku Bebić, ne zna barem 98 posto stanovnika Hrvatske. Ne da je ne bi prepoznali, nego doista ne znaju tko je ta djevojka. Tako gledano, pitamo se koji je uopće smisao biranja nove miss, kad za posljednjih nekoliko kao da su čuli samo pripadnici takozvanog jet-seta, novinari koji prate tu našu »kremu«, te rodbina tih lijepih dama. No izbor će se održati, i to ove nedjelje, bez glamura svojstvenog tom događaju. Ipak, bit će mnogo glamurozniji nego prošle godine, i održat će se u Studiju 10 na zagrebačkom Prisavlju. </p>
<p>Hrvatska televizija je, zbog uštede, sve svoje svečanosti odlučila priređivati u svojim studijima. Dok su se porinovci toj zamisli odupirali uvjereni da je Porin svečanost koja treba biti održana na glamuroznijem mjestu, Milan Šečković je, očito, pristao na zamisao HRT-ovaca i objeručke prihvatio njihov studio. Uostalom, kako i ne bi kad je prošle godine misicu izabrao ispred zahoda zagrebačkog hotela Panorama. I to doslovce! Jednog ponedjeljka, u 13 sati. Pritom je obavijestio samo nekolicinu novinara i fotoreportera. Nekolicinu, jer od sramote valjda nije mogao obavijestiti – sve. Stoga i ne čudi da za Ivanu Žnidarić ne zna većina Hrvata. </p>
<p>Prvi je Izbor za Miss Hrvatske, prisjetimo se, održan 1992. godine u ledenoj dvorani Doma sportova. Tada je izabrana i naša prva misica Elena Šuran. I godinu dana poslije izbor je održan u istoj dvorani. Događaj nije bio baš glamurozan, što i ne čudi uzme li se u obzir da je te godine u Hrvatskoj bjesnio rat. Splićanka Fani Čapalija kao da je Hrvatima otvorila oči: Sandi se odmah zaljubio, nogometaši su shvatili da na takvim izborima trebaju tražiti bolje polovice, a lijepa se Fani visoko plasirala na svjetskom izboru. Godina 1994. potvrdila je Hrvatsku kao zemlju lijepih žena: Branka Bebić (kasnije Cenov, a danas Krstulović) plasirala se na svjetskom izboru među pet najljepših, a iduće godine Anica Martinović postala je prva pratilja Miss svijeta. Nakon 1996. i pobjede još i danas u manekenskom svijetu omiljene Vanje Rupene, 1997. godine, kad se na tron napokon popela i jedna Zagrepčanka Martina Novosel (danas Todorić), ta priredba ljepote kao da je počela gubiti smisao. Izbor, koji je od 1994. redovito održavan u Kristalnoj dvorani opatijskog hotela Kvarner (samo je 1996. bio u splitskim Gripama), više nije podržavala Tihana Harapin, koja se dotad bavila castingom, a 1998. se dogodio i prvi veliki skandal: pobjednica Lejla Šehović odlukom šefa izbora postala je pratiljom, a pratilja Ivana Petković proglašena je najljepšom. Ipak, pod pristikom javnosti Milan Šečković nije imao previše izbora: Lejla Šehović (danas Majoli) na Sejšele je otputovala te godine, a 1999. nije bilo izbora nego nas je u Londonu predstavljala Ivana Petković. </p>
<p>Izbor kao da je nakon toga nemiloga događaja postao rutinski i ostao je u sjeni svih ostalih sličnih događaja, kojih je iz godine u godinu sve više: svako selo ima svoj izbor, a u posljednje vrijeme bogme i svaki kafić. Gotovo nijedna od budućih misica nije ostvarila uspješnu karijeru u inozemstvu, a izbor za Miss Hrvatske ostao je u sjeni izbora za Miss Universe. Promatramo li to tako, moramo se upitati kome sve to treba? Osim, dakako, djevojkama. Jer, 13 dosadašnjih pobjednica jedino se uspjelo bogato udati.</p>
<p>Petra Boić Petrač</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Bolje cijepljenje nego liječenje</p>
<p>Najmlađi su podložniji zarazama od odraslih, pa infekcija i širenje gripe u obitelji najčešće i počinju od školske djece</p>
<p>Djeca najčešće obolijevaju od gripe i zbog nje se hospitaliziraju češće nego zbog bilo koje druge zarazne bolesti, koja se može spriječiti cijepljenjem. Najviši postotak u tom smislu zahvaća djecu do dvije godine. Prema riječima Stanke Vidmar iz Medoke d.o.o. najmlađa je populacija podložnija zarazama od odraslih (virus se kihanjem širi do devet metara), to više, jer infekcija i širenje gripe u obitelji i počinje od školske djece. </p>
<p>Hrvatski zavod za javno zdravstvo preporučuje cijepljenje sve djece protiv gripe, a ne samo rizičnih skupina stanovnika (kroničnih bolesnika, starijih od 65 godina, zdravstvenih djelatnika), odnosno kronično bolesne djece. Gripa ne uzrokuje samo izostanak djece iz škole nego utječe i na bolovanja roditelja koji se zaraze virusom. Već nekoliko godina sve je više zemalja (Italija, Slovenija, Austrija) koje preporučuju cijepljenje zdrave djece, ponajprije one od šest do 23 mjeseca starosti. </p>
<p>U Kanadi i SAD-u je, na primjer, cijepljenje protiv gripe u obveznom – kalendarskom – programu cijepljenja. Koliko je ono preporučljivo kao zaštitna mjera zdravlja najmlađih potvrđuju i napuci Svjetske zdravstvene organizacije. </p>
<p>Zašto cijepiti djecu </p>
<p>Cijepljenjem djece protiv gripe smanjuje se broj njihovih hospitalizacija, posjeti liječniku, upotreba antibiotika, pa i smrtnost. Nerijetko se smanjuje i česta visoka rezistentnost na antibiotike. Manji je i broj upala srednjeg uha (36 posto), kao i širenja zaraze u obitelji i izvan nje. Prema nekim je podacima, 42 posto manje sebrilnih i respiratornih oboljenja među članovima obitelji cijepljenih mališana. </p>
<p>Snježana Rajačić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="43">
<p>Radnici evakuirani - sve završilo dobro</p>
<p>Direktor: nije bilo opasnosti od izbijanja požara ili eksplozije, pa samim tim ni od ugrožavanja zdravlja ljudi ili zagađenja okoliša većih razmjera</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Radi neoubičajenog porasta temperature zbog kemijskog procesa tijekom miješanja sirovine za izradu smola, u srijedu oko 7.00 sati, u »Chromosovoj tvornici smola« d.d. na Žitnjaku, pozvani su vatrogasci JVP grada Zagreba, policija i sve nadležne inspekcije za kontrolu i mjerenja mogućeg onečišćenja zraka, vode i okoliša. U izjavi za medije, izvršni direktor »Chromosove tvornice smola« d.d., Andrej Potežica, demantirao je informaciju da je jedan djelatnik ozlijeđen i prevezen kolima hitne pomoći. Istaknuo je da tijekom ovog proizvodnog procesa nije bilo stvarne opasnosti, unatoč neuobičajenoj kemijskoj reakciji, od izbijanja požara ili eksplozije, pa samim time i od ugrožavanja zdravlja ljudi ili zagađenja okoliša većih razmjera. Vatrogasci JVP grada Zagreba pozvani su isključivo radi hlađenja polijevanjem, a ne radi izbijanja požara. Rečeno je da se radi o proizvodnom postupku u kojem se miješaju i pripremaju kemijske komponente za proizvodnju smole. Cijeli postupak odvija se u miješalici koja nije hermetički zatvorena, a nadzor nad postupkom je djelomično automatiziran. Kapacitet miješalice, u kojoj se dogodila neuobičajena kemijska reakcija, iznosi između 2 i 3 tone. Izvršni direktor Potežica obavijestio je o događanjima u pogonu svog poduzeća direktora pogona »Chromos-boje i lakovi«, koje dijeli samo metalna ograda, nakon čega su djelatnici pogona za izradu boje i lakova evakuirani i u srijedu nisu bili na radnim mjestima. O uzrocima je još prerano govoriti, osobito stoga što se taj postupak u proizvodnji koristi već 20 godina, i dosad nikada nije bilo problema. Direktor Potežica najavljuje upornost u traženju uzroka, a zasad ne može isključiti mogućnost ljudske greške, kvara na miješalici ili pogrešku u sirovinama.</p>
<p>Za procjenu materijalne štete, zasad, je prerano, a uglavnom će se odnositi na izgubljenu sirovinu za proizvodnju smole. Posebno je istaknuto da će, nakon provedene istrage, sva uništena sirovina biti uklonjena na ekološki prihvatljiv način. </p>
<p>U JVP grada Zagreba doznajemo da je najvjerojatniji uzrok pregrijavanja u procesu pripreme smjese, neispravan ventil koji propušta vodu za rashlađivanje miješalice. Radi pregrijavanja došlo je do manjeg isparavanja kemikalija vrlo neugodnog mirisa. </p>
<p>Oko 11.00 sati istog dana, ostali pogoni »Chromosove tvornice smola« nastavili su normalno s proizvodnjom. </p>
<p>Zvonimir Kosinjski</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Pružala usluge u Sliškovu hotelu</p>
<p>Trojicu se tereti da su od lipnja do studenog 2002. godine nesretne djevojke držali kao robinje, prisiljavajući ih na prostituciju</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Suđenje Siniši Kolencu (40), te Borisu (36) i Robertu (33) Šolmanu, optuženim zbog prisiljavanja na prostituciju i uspostavu ropstva nad I. Č. i D. C., odgođeno je u srijedu na zagrebačkom Općinskom sudu, zbog nedolaska drugookrivljenog Borisa Šolmana, koji je navodno obolio od gripe. Jedna od oštećenih djevojaka I. Č. zatražila je od suca Marijana Bertalanića da je sasluša izvanraspravno, ali se s tim prijedlogom nije složio Kolencev branitelj, Ljubo Pavasović Visković. Razlog Pavasovićevu neslaganju da se djevojka sasluša u odsutnosti jednog od okrivljenih, bila je »previsoka« kazna, čak do deset godina zatvora, koliko njegov klijent može dobiti za djelo za koje ga se tereti, pa je saslušanje oštećenih djevojaka odgođeno za studeni. Podsjetimo, trojac se tereti da je od lipnja do studenog 2002. godine, nesretne djevojke »držao« kao robinje, prisiljavajući ih na prostituciju. Nakon što je, u lipnju 2002. obećao djevojci D.C. pronaći posao. Boris Šolman djevojku je smjestio kod sebe u Sesvete. Zabranio joj je zatim izlazak iz kuće te joj »priopćio da odsad radi za njega i da ga mora slušati«. Djevojku je, nakon nekog vremena Šolman preselio na nepoznatu adresu u Zagrebu, gdje je živjela s još dvije djevojke, a Šolman je u »Plavom oglasniku« objavio oglas »za pružanje seksualnih usluga«. Ubrzo je, uz prijetnju pištoljem, »robinju« odvezao u hotel »Sliško«, gdje je, prema njezinim riječima »imala odnose s neutvrđenim brojem nepoznatih muškaraca«. Zaradu od prostitucije, predavala je »makrou«. Trojica muškaraca D. C. su potom preselili u Heinzelovu i ponovno prisilili na prostituciju. Druga djevojka I. Č. javila se na oglas za »escort«, koji su Kolenc i Robert Šolman objavili u rujnu 2002. Djevojka je usluge pružala za 400 do 600 kuna, a polovicu novca predavala je Kolencu, dok je Šolman vozio »na druženja« s klijentima. Prvookrivljeni Kolenc pred istražnim je sucem izjavio da djevojke nije prisiljavao na prostituciju i da su mogle otići kada su htjele, a na »najstariji obrt«, natjerala ga je, kaže, teška financijska situacija. </p>
<p>Anita Krmek</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Heroin iz SCG prevozili na Zapad</p>
<p>Za svaki kilogram prevezenog heroina dobivao je od 1000 do 1200 eura</p>
<p>VARAŽDIN</p>
<p> - Zbog proteka vremena, na varaždinskom je Županijskom sudu u srijedu iznova počelo suđenje Milivoju Tuđanu, Tomislavu Kuščeru, Ivici Gašparlinu, Josipu Baniću, Draženu Đurđeviću i Ivici Fajfaru optuženima za zlouporabu opojnih droga. </p>
<p>Tuđan je, prema optužnici, uspostavio poslovne veze preko svoje tvrtke »T.G.T.« iz Varaždina s raznim partnerima u Crnoj Gori, dajući im međunarodne prijevozničke usluge iz Srbije i Crne Gore preko Hrvatske u zemlje zapadne Europe. Takve međunarodne prijevoze koristio je da sebi pribavi protupravnu imovinsku korist, pa se povezao s preprodavačima droge u Crnoj Gori. Organizirao mrežu prenositelja droge, a od dilera u Crnoj Gori za svaki kilogram prevezenog heroina dobivao je od 1000 do 1200 eura. Tako su prokrijumčarili kilograme heroina i marihuane. U svibnju prošle godine Tuđan se udružio s ostalim optuženicima, a cijela je skupina »pala« kada je krajem prošlog svibnja na prijelazu Gornji Brgat u Dubrovačko-neretvanskoj županiji kod Gašparlina u automobilu pronađeno 19, 8 kilograma heroina. U odnosu na Tuđana optužnica je i proširena, pa se još tereti da je tijekom listopada i prosinca 2003. godine za prijevoz heroina iz Podgorice angažirao i Darka Škrleca, kojem je za nagradu dao 2500 eura. </p>
<p>Na raspravi je preslušan tonski zapis telefonskih razgovora između Tuđana i raznih osoba, među kojima se čuo i muškarac sa crnogorskim naglaskom. Tuđan je i prigovorio reprodukciji, rekavši da njegov glas nije na svim snimkama, odnosno da nije on obavio sve razgovore sa svog mobitela. Rasprava se nastavlja u četvrtak, kada bi optuženi trebali iznijeti svoje obrane. </p>
<p>Mihaela Zagoršćak</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Privesti i osuditi Štimca</p>
<p>SPLIT</p>
<p> - Razočarani i bijesni zbog kukavičkog napada više osoba, predvođenih Igorom Štimcem, na pripadnika Torcide D.E., koji je pri tom zadobio teške tjelesne ozljede, a da odgovorni za sankcioniranje takvih nemilih događaja ne obavljaju svoj dio posla prije svih policija; dajemo ultimativno rok od 48 sati da se privedu na obavijesni razgovor izvršitelji napada i protiv njih podnesu kaznene prijave te da ih naposljetku osudi hrvatsko pravosuđe. </p>
<p>Naime, cijeli taj postupak se primjenjuje na sve Hrvatske građane, bez iznimke i na navijače pa je i za očekivati da se u pravnoj i demokratskoj državi isto primjeni i na gore spomenute. </p>
<p>U protivnom bit ćemo prisiljeni uzvratiti istim metodama jer nitko neće fizički ni na bilo koji drugi način pokušavati eliminirati nas, koji smo na ponos i na braniku našeg Splita i Hrvatske. </p>
<p>Pozivamo HRT da nikad više osvjedočeni siledžija i zakonski prijestupnik ne komentira ikakav sportski događaj u našoj zemlji što je apsolutna sramota za državnu televiziju. </p>
<p>U ovom kukavičkom napadu nije napadnut vođa Torcide jer Torcida kroz svoju 55 godišnju povijest nije imala takvu osobu. Torcida predstavlja grad Split, Dalmaciju i Hrvatsku. </p>
<p>Obavještavamo ovim putem sve članove, pripadnike i simpatizere koji su nam pružali podršku nakon ovog nemilog događaja, da ćemo organizirati prosvjed ispred PU Splitsko-dalmatinske povodom ovog sramotnog događaja; o terminima će biti pravodobno izvješteni.</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Opasno vrenje mošta</p>
<p>VARAŽDIN/ČAKOVEC- Vrijeme berbi i vrenja mošta ove je godine već odnijelo dva života, iako policajci redovno upozoravaju na sve opasnosti ugljičnog dioksida.</p>
<p> Marija i Ivan Pintarić iz Pušćina u Međimurju proteklog su se vikenda otrovali u podrumu na svom imanju, a varaždinski policajci lani bilježe također dvije smrtno stradale osobe u sličnim okolnostima. U posljednjih godinu dana većina vinogradara kao da zaboravlja na oprez, jer na varaždinskom području od 2001. do 2004. godine nije bilo trovanja ugljičnim dioksidom u klijetima i podrumima. </p>
<p>»Ugljični dioksid, koji nastaje tijekom vrenja, plin je teži od zraka i u slabije prozračenim prostorima nakuplja se u donjim dijelova prostorije. Zrak se istiskuje u gornje slojeve, tako da kisik postaje nedostupan. U sredini zasićenoj ugljičnim dioksidom udisaji postaju sve duži jer je organizmu potreban kisik. </p>
<p> Zbog pomanjkanja kisika može doći do gubitka svijesti i smrti«, upozoravaju iz PU varaždinske i laboratorija »Poljodjelske postaje«. [M. Zagoršćak]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="48">
<p>Moguća privatizacija Uljanika i preko burze</p>
<p>Privatizacija preko strateškog partnera,ili više njih, predstavljala bi bolji način, tvrdi Hrvoje Stojić iz HAAB-a</p>
<p>Nakon početka pregovora o ulasku u Europsku uniju i učinka koje je ono imalo na hrvatska tržišta kapitala, sve se više razmišlja o privatizaciji Uljanika preko burze. Država još nije donijela odluku o privatizaciji pulskoga brodogradilišta, no naši sugovornici bliski Vladi ističu da je privatizacija putem burze jedna od opcija. Osim »procvata« hrvatskih burzi nakon početka pristupnih pregovora s Unijom, u prilog tomu govori i transparentnost procesa koje sa sobom nosi prodaja na burzi. Ovakav bi se način privatizacije najvećeg hrvatskoga brodogradilišta mogao pokazati lukrativnim za državni proračun, a pridonio bi i razvoju tržišta kapitala, tvrde naši sugovornici.</p>
<p>Ipak, moguća privatizacija Uljanika preko burze ima i loših strana, upozoravaju neovisni analitičari. »Problem s privatizacijom Uljanika preko burze, o čemu se u posljednje vrijeme špekulira, sastoji se u tome što nitko ne može jamčiti da se kao kupac neće pojaviti netko od konkurenata, koji bi potom mogao zatvoriti brodogradilište i otpustiti zaposlene«, kazao nam je jedan analitičar. </p>
<p>Hrvoje Stojić, analitičar Hypo Alpe-Adria banke, drži da bi najbolji način privatizacije pulskoga škvera bio raspisivanje javnoga natječaja za jednog ili čak dvoje strateških partnera. »Ako bi se Uljanik privatizirao preko burze, mogao bi se naći na udaru špekulanata. Stoga bi privatizacija tog brodogradilišta preko strateškog partnera - ili čak više njih, pri čemu niti jedan ne bi imao većinski vlasnički udio, što bi im omogućilo da nadziru jedan drugoga - predstavljao bolji način. Država bi, barem do ulaska u EU, trebala zadržati kontrolni paket dionica Uljanika, a i radnicima bi trebalo omogućiti da sudjeluju u privatizaciji, što bi im bilo najbolje jamstvo da se neće naći na udaru špekulanata«, tvrdi Stojić.</p>
<p>Dodaje kako bi ovakav način privatizacije Uljaniku omogućio povoljnije financiranje, a za državu bi se u konačnici mogao pokazati lukrativnijim od privatizacije preko burze. Ipak, upozorava na pojedine nedostatke koje će privatizacija Uljanika donijeti. Radi se, prije svega, o mogućnosti da dio domaćih kooperanata izgubi posao, budući da bi se novi vlasnik dijelom mogao orijentirati na strane kooperante, koji su konkurentniji, upozorava Stojić.</p>
<p>»Privatizacija preko burze zapravo bi bila prodaja«, upozorava glasnogovornik Uljanika Hrvoje Markulinčić. Dodaje kako je stav Uprave pulskoga škvera tu jasan, a sam proces privatizacije trebao bi ispoštovati tri kriterija. Naime, zbog značaja brodogradnje za hrvatsko gospodarstvo, država bi i nakon privatizacije u Uljaniku trebala zadržati kontrolni paket dionica. U privatizaciji bi trebali sudjelovati svi zaposlenici brodogradilišta, a u vlasničku bi strukturu trebao ući strateški partner, i to po mogućnosti domaći, a ne špekulant, tvrdi Markulinčić. Upozorava i na neke probleme koji otežavaju brzu privatizaciju Uljanika. Riječ je ponajprije o pitanju pomorskog dobra, kojim se Uljanik koristi, ali koje, po hrvatskim zakonima, ne može biti privatizirano. Markulinčić napominje kako još nije završen proces odvajanja pratećih od osnovne djelatnosti brodogradilišta, a to bi trebalo biti završeno do sredine sljedeće godine.</p>
<p>Adriano Milovan</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Obrt za proizvodnju računa i troškova</p>
<p> Članovi »Grupe 21« od samog su početka vikanjem, upadicama i psovkama nastojali promijeniti dnevni red te osporiti Šafranu pravo da vodi sjednicu</p>
<p>Prepucavanjima između čelništva Hrvatske obrtničke komore i Obrtničke komore Zagreb nastalih zbog navodnih financijskih malverzacija čelnika zagrebačke komore Ivana Petka, čini se, nema kraja.</p>
<p>Podsjetimo, prije nekoliko mjeseci predsjednik HOK-a Stjepan Šafran vratio je, uz, odobrenje Upravnog odbora, na ponovno razmatranje završni račun zagrebačke komore zbog gubitka većeg od 1,5 milijuna kuna.</p>
<p>Je li Petko uistinu trošio novac šakom i kapom kako se tvrdi? Prema nalazima neovisne revizije, na reprezentaciju i darove potrošio je više od pola milijuna kuna. Promijenio je i službeni automobil star tek tri godine te uz nadoplatu od 423.340 kuna kupio novi »audi A6«. Na službeni mobitel trošio je i više od 10.000 kuna mjesečno, pokazuju nalazi revizije. Za uređenje ureda od 37,5 četvornih metara potrošio je oko 280.000 kuna, iako mu je Upravni odbor odobrio samo polovicu tog iznosa.</p>
<p>Bruto naknada predsjedniku za angažman u OKZ -u narasla je na 172.484 kuna, što je gotovo 64 posto više u odnosu na godinu prije. Uz sve to vidljivo je da se rebalans proračuna donosio u vrijeme kada su financijski rezultati na razini poslovne godine već bili poznati, pa su se na taj način povećavala i opravdavala sredstva za nematerijalne izdatke.</p>
<p>Petko je na optužbe odgovorio protunapadom, optužujući Šafrana za centralističko upravljanje Komorom, i pokušajem da se ocrni njega osobno i članove zagrebačke komore. »Svaka potrošena kuna ima svoje pokriće u odlukama nadležnih tijela OKZ-a i ničime nisam premašio svoje ovlasti«, izjavio je tada Petko. Višemjesečni sukob i prepucavanje preko medija kulminirali su zahtjevima za sazivanje skupštine Hrvatske obrtničke komore i te za smjenu aktualnog predsjednika. Zahtjev je potpisao dvadeset i jedan član Skupštine iz nekoliko županija, kasnije nazvani »Grupa 21«. Skupština je sazvana, glavni akteri su se okupili, a sve je podsjećalo na nedavne sjednice Dubrovačko-neretvanske županije, na sreću bez fizičkih obračuna. Članovi »Grupe 21« od samog su početka vikanjem, upadicama i skupnim negodovanjem nastojali promijeniti dnevni red te osporiti Šafranu pravo da vodi sjednicu. Iako su u pojedinim trenucima gestikulacija, vrijeđanje i psovanje pojedinih skupštinara dali naslutiti da će sjednica biti prekinuta, oni razboritiji uspjeli su smiriti strasti i nakon više od sat i pol dnevni red je usvojen.</p>
<p>Izvješće revizije sa svim računima o potrošnji stavljen je pred članove Skupštine te je započela rasprava koja je opet uzburkala strasti. Prvi govornici pokazali su da postoji duboka podijeljenost među skupštinarima. Na jednoj strani bili su predstavnici područnih komora koje su doživjele slične slučajeve, a na drugoj predstavnici OKZ-a i njihovi istomišljenici. Rasprava je doživjela vrhunac kada se skupštinarima obratio i najprozivaniji Ivan Petko. Ponovno je naglasio da je sve to osobni obračun predsjednika Šafrana s njim i OKZ-om, optužujući ga čak za raspad braka i rušenja njegovog ugleda u javnosti. »No šafrani su u proljeće, a hoće li biti i na jesen, vidjet ćemo«, zaključio je Petko.</p>
<p>Izvješće revizije na posljetku je dano na razmatranje Nadzornom odboru OKZ-a, pokrenuta je inicijativa koja ukida ovlasti predsjednika HOK-a da nadgleda rad područnih komora, a Stjepanu Šafranu izglasano je povjerenje.</p>
<p>Luka Capar</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Odahnuli radnici splitske željezare</p>
<p>SPLIT</p>
<p> - Petstotinjak radnika splitske Željezare odahnulo je nakon što su Hrvatski fond za privatizaciju i njemačka konzultantska kuća Inwent objavili analizu poslovanja splitske tvornice, u kojoj je seljenje Željezare Split u Sisak ocijenjeno nerentabilnim i poslovno neisplativim.</p>
<p>Prema procjeni Inwenta, splitska željezara, koju su od stečaja spašavala milijunska državna jamstva, ima dobre izglede na tržištu, pa se očekuje da već iduće godine počne raditi s minimalnom dobiti. </p>
<p>I sindikati i radnici pozdravljaju prijedlog o odvojenom restrukturiranju dviju tvornica koje će se samostalno pripremati za privatizacijsu, o čemu će Vlada donijeti odluku za desetak dana.</p>
<p>Analiza njemačke konzultantske tvrtke predviđa da bi splitski metalci mogli 2006. godine ostvariti više od 450 milijuna kuna dobiti, te da bi svaki prekid proizvodnje mogao vratiti tvornicu na korak od stečaja. Kad je riječ o starome dugu, procijenjenom na pola milijarde kuna, Uprava splitske tvornice predlaže da se dio potraživanja riješi otpisom, dio pretvori u temeljni kapital, dok bi se ostatak duga otplaćivao dugoročno i po povoljnijim uvjetima. [D. S.]</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Hrvatska više ni mandarina nema koliko joj treba</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Urod mandarina, jedinog voća kojega Hrvatska proizvodi dovoljno za svoje potrebe, pa i za izvoz, ove će godine biti tri puta manji nego lani, točnije bit će ubrano samo 1000 vagona mandarina, dok su domaće potrebe oko 3000 vagona. I urod drugog voća će nakon prošle - relativno dobre - godine u hrvatskom voćarstvu podbaciti, pa bi urod jabuka prve klase mogao biti i upola manji, pokazuju prve procjene Hrvatske voćarske zajednice.</p>
<p>Glasnogovornik HVZ-a Frane Ivković kaže da će Hrvatskoj nedostajati i krušaka, šljiva te ostalog voća, što će utjecati na povećani uvoz i veće cijene u maloprodaji. Za razliku od prošle godine, kada smo mandarine izvozil, ove ćemo ih godine morati, kaže Ivković. Lošiji urod mandarina, objašnjava, posljedica je i lanjskog rekordnog uroda, ali i duge i oštre zime. </p>
<p>Urod jabuka prve klase mogao bi biti upola manji nego lani, a prve procjene govore o 1700 do 2000 vagona. Ukupno bi moglo biti proizvedeno 3500 do 4000 vagona svih klasa jabuka, dok su hrvatske potrebe između 7000 i 8000 vagona. [M.P.]</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Osam milijardi eura za europske ekološke standarde</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Prema procjenama stručnjaka, Hrvatskoj će trebati sedam do osam milijardi eura za usklađivanje s europskim standardima zaštite okoliša, kazao je u srijedu na predavanju »Gospodarstvo i okoliš - izazov legislative u procesu pridruživanja Hrvatske EU« u Hrvatskoj gospodarskoj komori Esad Prohić s Prirodoslovnog-matematičkog fakulteta. EU je procijenila da će osnovni koraci približavanja u zaštiti okoliša za deset istočnoeuropskih zemalja sadašnjih kandidata stajati oko 120 milijardi eura, napomenuo je Prohić. Prema studiji napravljenoj za Sloveniju, usklađivanje u zaštiti okoliša stajalo je oko 1300 eura po stanovniku. Oko 80 posto tog novca trebalo je uložiti u sustav upravljanja otpadom i poboljšanje kvalitete voda. Najveći dio novca (60 posto) trebala je osigurati lokalna uprava, 20 posto gospodarstvo, a 12 posto vlada. Iako se često ističe da će značajan dio novca za eko-investicije stići iz europskih fondova, a u EU kažu da će pomoći svakoj zainteresiranoj zemlji, ukupna financijska pomoć iz njihovih fondova neće moći biti veća od četiri posto investicijskih potreba, upozorio je Prohić.[Ž. B.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="53">
<p>Konsenzus o pregovaračkoj platformi s EU-om</p>
<p>Voditeljica našeg izaslanstva Kolinda Grabar-Kitarović i glavni hrvatski pregovarač Vladimir Drobnjak izvijestili su Odbor kako će teći usklađivanje našeg s europskim zakonodavstvom </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Članovi Nacionalnog odbora za praćenje pregovora s Europskom unijom jednoglasno su u srijedu prihvatili prijedlog rezolucije koja će biti naš strateški dokument za pregovore. Ne krijući zadovoljstvo zbog te jednodušnosti, predsjednik Odbora Ivica Račan izrazio je uvjerenje da će i Sabor u četvrtak konsenzusom usvojiti rezoluciju koja će sadržavati glavne smjernice za hrvatske pregovarače.</p>
<p>Voditeljica našeg izaslanstva Kolinda Grabar-Kitarović i glavni hrvatski pregovarač Vladimir Drobnjak izvijestili su Odbor kako će teći usklađivanje našeg s europskim zakonodavstvom koje počinje već 20. listopada. Do kraja ove godine počet će i pregovori s EU-om o sedam od 35 poglavlja, s tim da će se, naglasila je Grabar Kitarović, startati s nešto lakšim poglavljima, poput onog o znanosti i istraživanjima. Ali, naglasila je, među tih sedam je i poglavlje o poljoprivredi, koje se ocjenjuje jednim od najtežih i za koje će nam sigurno trebati više vremena. </p>
<p>Složivši se s Račanom da pregovori moraju biti brzi, ali ne na štetu nacionalnih interesa, te kako bi trebali završiti tako da se Hrvatima otvori mogućnost sudjelovanje na izborima za europski parlament 2009., Grabar-Kitarović je napomenula da je to realno, tim više što su Vlada i cijeli pregovarački tim iznimno dobro pripremljeni. Drobnjak je pak rekao da će više od 1000 ljudi biti uključeno u cjelokupne pregovore te da je riječ ne samo o stručnjacima iz uprave nego iz gospodarstva, privatnog sektora, znanosti itd. </p>
<p>U sporu sa Slovenijom, Hrvatska je spremna ići na sud</p>
<p>Ministrica vanjskih poslova i europskih integracija Kolinda Grabar-Kitarović odgovorila je na novinarsko pitanje o novom pismu slovenskog kolege Dimitrija Rupela i stajalištima slovenske vlade glede razgraničenja u Savudrijskoj vali. </p>
<p>»Ovih ću dana odgovoriti kolegi Rupelu te sugerirati da slovenska strana još jednom razmotri naš prijedlog da se to otvoreno pitanje razriješi pred međunarodnim pravosudnim tijelom, čiji bi pravorijek bio obvezujući za obje države.</p>
<p> Hrvatska je na to spremna«, naglasila je, dodajući da je to način da se nakon punih 14 godina neuspjelih bilateralnih pregovora problem razgraničenja na Jadranu stavi ad acta.</p>
<p>Ivka Bačić</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Osigurati prijelazna razdoblja </p>
<p>U tekstu Rezolucije o strategijskim odrednicama pregovora među ostalim se inzistira na očuvanju identiteta, a Hrvatske kao srednjoeuropske, mediteranske i podunavske zemlje, dok se Vladu podržava u nastojanjima da veći dio pregovora vodi na hrvatskom koji će postati jedan od službenih jezika EU. »U pregovorima je potrebno osigurati odgovarajuća prijelazna razdoblja, a ako je moguće i izuzeća za područja od osobitog interesa za Hrvatsku«, kaže se u Rezoluciji i navode područja poljoprivrede, ruralnog razvitka, zaštite okoliša, stjecanja nekretnina i državnih potpora, posebno u brodogradnji i industriji čelika. U poljoprivredi bi prijelazna razdoblja trebalo dogovoriti u pogledu izravnih plaćanja hrvatskih poljoprivrednika iz proračuna EU, utvrđivanja proizvodnih kvota za osjetljive proizvode i rokova za dostizanje standarda kakvoće. Prijelazna razdoblja u stjecanju nekretnina obrazlažu se znatnom razlikom u kupovnoj moći građana Hrvatske i EU i potrebom usklađivanja odgovarajućih propisa. Sabor će potaknuti usvajanje sveobuhvatne komunikacijske strategije koja će hrvatske građane upoznati s EU, kao i građane EU s Hrvatskom. [Marijan Lipovac]</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Najveći politički skup ikad održan u Hrvatskoj</p>
<p>Skup srednjoeuropskih predsjednika održava se u ozračju početka pregovora Hrvatske s EU-om </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Ovotjedni sastanak predsjednika srednjoeuropskih država najveći je dosad održan skup u Hrvatskoj. Sedamnaest predsjednika nije se dosad okupilo ni na jednoj inauguraciji predsjednika Stjepana Mesića, pa ni na Zagrebačkom summitu prije pet godina, koji je sve do ovog događaja slovio za najveći međunarodni skup u Hrvatskoj.</p>
<p>Na summitu u studenome 2000. u Zagrebu su se okupili šefovi država, vlada ili ministri vanjskih poslova iz petnaest zemalja članica Europske unije, pet zemalja jugoistočne Europe (Hrvatske, BiH, SRJ, Makedonije i Albanije), Slovenije, brojni međunarodni dužnosnici poput Bode Hombacha, posebnoga koordinatora Pakta o stabilnosti, Wolfganga Petricha, visokog predstavnika međunarodne zajednice za BiH, te Bernarda Kouchnera, civilnog upravitelja Kosova.</p>
<p>Skupom na vrhu na kojem su sudjelovali i predsjednik Europske komisije Romano Prodi te visoki predstavnik EU-a za vanjska i sigurnosna pitanja Javier Solana, zajednički su predsjedali hrvatski predsjednik Stjepan Mesić i Jacques Chirac, predsjednik Francuske, koja je tada predsjedala EU-om.</p>
<p>Zagrebački summit održavao se u vrijeme potpisivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanja i već tada je naglašeno da će zemlje jugoistočne Europe individualno pregovarati o pristupu EU. Pet godina kasnije skup srednjoeuropskih predsjednika održava se u ozračju početka hrvatskih pregovora s Unijom. Iako je podudarnost čista slučajnost, hrvatski pregovori s EU-om bit će nezaobilazna tema.</p>
<p>Prva inauguracija predsjednika Mesića smatrala se najvećim međunarodnim skupom u Hrvatskoj od njezina osamostaljenja. U veljači 2000. okupila su se 72 izaslanstva, od toga 62 državna. Dvanaest izaslanstava predvodili su predsjednici: Albanije, Austrije, BiH, Bugarske, Češke, Mađarske, Makedonije, Slovačke, Poljske, Slovenije, Rumunjske i Turske. Izaslanstvo SAD-a vodila je državna tajnica Madeleine Albright, a Njemačke zamjenik kancelara Joschka Fischer. U Hrvatsku su tada stigli brojni ministri, posebni izaslanici, predsjednici i potpredsjednici parlamenata, veleposlanici... Prvi put je tada došao i službeni predstavnik Crne Gore Filip Vujanović, tada premijer. </p>
<p>Druga Predsjednikova inauguracija u veljači ove godine bila je skromnija iako su na Markov trg i tada stigli brojni visoki dužnosnici. No, za razliku od prve, državna je izaslanstva ove godine predvodilo devet predsjednika: Poljske, Litve, Bugarske, Albanije, SCG-a, Slovačke, BiH, Makedonije i Ukrajine. Iako su ova tri događaja veliki politički skupovi od osamostaljenja Hrvatske, summit sedamnaestorice srednjoeuropskih predsjednika, kojima će se kao osamnaesti priključiti predsjednik Litve kao počasni gost, nadmašio ih je brojem visokih uzvanika. Dovoljno o tome govore i sigurnosne mjere. Predsjednike će čuvati 2000 policajaca dok su inauguracije hrvatskog predsjednika, primjerice, bile pokrivene s 1000 policajaca. </p>
<p>Miroslava Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Sanader: Konkurencije se ne treba bojati</p>
<p>Premijer je najavio konačni obračun s lobijem koji godinama iz Hrvatske izvozi trupce, poluproizvode i sirovine, a onda uvozi namještaj</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Promjena postojeće proizvodne strukture drvne industrije u korist finalnih proizvoda, tehnološka modernizacija, ulaganja u istraživanja, razvoj, dizajn i marketing te kooperacija domaćih proizvođača, neke su od Vladinih mjera koje je premijer Ivo Sanader najavio u srijedu otvarajući 32. međunarodni sajam namještaja, unutarnjeg uređenja i prateće industrije »Ambienta 2005« na Zagrebačkom velesajmu. </p>
<p>»Stvaranje strateških saveza između proizvođača i kooperacija znači prednost i osigurava konkurentnost domaćim proizvođačima«, naglasio je premijer objašnjavajući mjere za podizanje konkurentnosti drvno-prerađivačke industrije.</p>
<p>Istaknuo je da Hrvatska prolazi kroz težak i skup proces restrukturiranja i prilagodbe uvjetima na svjetskom tržištu.</p>
<p>Okupljenim gospodarstvenicima poručio je da vrijeme predpristupnih pregovora s EU-om treba iskoristiti za pripremu za tu veliku tržišnu utakmicu i otvaranje tržišta od pola milijarde ljudi.</p>
<p>»Konkurencije se ne treba bojati, hrvatske će se tvrtke za nekoliko godina naći u istim uvjetima kao i tvrtke iz zemalja članica«, rekao je Sanader. Podsjetio je da će ulaskom Hrvatske u EU i hrvatski poduzetnici i tvrtke sudjelovati na javnim natječajima u svim zemljama Unije.</p>
<p>»Dužnost je svih članica EU-a, pa će biti i Hrvatske, javne nabave objaviti na Internetu, na što će se moći prijaviti tvrtke iz svih zemalja članica, i tu je isključivo presudan kriterij tržišta«, rekao je Sanader. </p>
<p>U svom govoru, premijer je kao jednu od zadaća Vlade najavio i konačni obračun s onima koji godinama iz Hrvatske izvoze trupce, poluproizvode i sirovine, a onda uvoze namještaj. »S tim lobijem moramo obračunati«, poručio je Sanader.</p>
<p>Predstavnicima drvne i drvno-prerađivačke industrije premijer je najavio da će se u proračunu za iduću godinu probati osigurati i dodatna sredstva. »Vlada je ove godine osigurala gotovo milijun kuna za sudjelovanje drvno-prerađivačkih tvrtki na sajmovima, a u proračunu za iduću godinu probat će se osigurati dodatna sredstva«, rekao je Sanader.</p>
<p>Sajam prati i niz stručnih skupova, među kojima i Poslovni klub, tradicionalni razgovor gospodarstvenika drvnoprerađivačke grane s predstavnicima Vlade.</p>
<p>Očekuje se da će »Ambientu«, na kojoj je oko 600 izlagača iz zemlje i inozemstva, obići više od 50.000 posjetitelja.</p>
<p>Tomislav Grdić</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Jović dragovoljno pred Haaškim sudom?</p>
<p>SPLIT</p>
<p> - Nakon odluke vijeća splitskog Županijskog suda po kojoj novinar Josip Jović ostaje u zatvoru, njegov odvjetnik Vinko Ljubičić rekao je srijedu za Vjesnik da će svom branjeniku predložiti da se, neovisno o odluci hrvatskog pravosuđa, dragovoljno pojavi pred Haaškim sudom. Promjena u strategiji Jovićeve obrane dogodila se nakon odluke o produljenju pritvora, pa je sada, kaže Ljubičić, sasvim izvjesno da će izvanraspravno vijeće sredinom idućeg tjedna donijeti odluku o njegovu izručenju Haagu. »Ako se to dogodi, obrana će se žaliti Vrhonom sudu, što znači da će Jović još tjednima biti u zatvoru s obzirom na duljinu pravne procedure. Kao jedan od njegovih branitelja predložit ću mu da se preda Haagu jer će time barem skratiti vrijeme provedeno u zatvoru«, kazao je Ljubičić.</p>
<p>Odluka o produljenju pritvora neugodno je iznenadila i Jovića i njegove branitelje, to više što bivši urednik Slobodne Dalmacije sve teže podnosi dane u zatvoru, u kojem se nalazi od prošlog četvrtka kad je uhićen na temelju rješenja istražnog suca Nevena Cambija. Iako se očekivala pozitivna odluka na žalbu za određivanje pritvora, splitski je sud ustvrdio da Jović, po svemu što je dosad izjavio, ne pokazuje namjeru da se pojavi pred međunarodnim sudom u Haagu, nego svoju predaju uvjetuje vođenjem postupka pred hrvatskim pravosuđem.</p>
<p>Sudsko se vijeće, istina, nije upuštalo u dio žalbe koji se odnosi na primjedbu branitelja da se Jovićevo neodazivanje pozivu suda ne može ocijeniti kao kazneno djelo. Tročlano je sudsko vijeće, naime, zaključilo kako je sudac Neven Cambi pravilno postupio, jer je Jović primio optužnicu i nalog za pristupanje sudu, ali da se unatoč tome nije odazvao, što znači da nema namjeru dragovoljno se pojaviti u Haagu.</p>
<p>Jovićevi branitelji zatražili su od predsjednika splitskoga suda Igora Benzona da sjednicu vijeća koje će odlučivati o njegovu izručenju Haaškom sudu sazove i prije najavljenog termina idućeg utorka, jer njihov branjenik, ne samo da psihički teško podnosi pritvor, nego ima i velike zdravstvene probleme sa srcem i šećerom.</p>
<p>»Želimo vjerovati u to da će se Jović, neovisno o načinu pojavljivanja pred Haaškim sudom, vrlo brzo vratiti u Hrvatsku, te da će se braniti sa slobode«, poručio je Ljubičić. Na sjednici sudskog vijeća, koja će biti otvorena za javnost, bit će saslušan i Josip Jović protiv kojeg je Haaško tužiteljstvo 9.rujna podiglo optužnicu, tereteći ga za nepoštivanje suda, odnosno za objavljivanje identiteta i iskaza zaštićenog svjedoka u sudskom postupku protiv generala HVO-a Tihomira Blaškića. </p>
<p>Dobrila Stellaa</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Haaški sud: Jović uhićen zbog neodazivanja</p>
<p>DEN HAAG</p>
<p> - Nalog Haaškog suda (ICTY) za uhićenje novinara Slobodne Dalmacije Josipa Jovića nije izdan zbog optužnice za nepoštivanje suda, već zbog neodazivanja pozivu suda za izjašnjavanje o krivnji, izjavio je u srijedu glasnogovornik ICTY-ja.</p>
<p> »U vezi s uhićenjem Josipa Jovića postoji određeno nerazumijevanje. Želim razjasniti da je nalog za uhićenje izdan zbog njegova neodazivanja pozivu za prvo pojavljivanje, a ne zbog optužbe za nepoštivanje suda«, rekao je glasnogovornik Jim Landale.</p>
<p> »Nadamo se da će Jović biti prebačen u Haag kako bi se u skladu s procedurom izjasnio o krivnji prema jednoj točki optužbe. Potom ćemo vidjeti što će se dogoditi«, kazao je Landale dodajući kako se u sudu očekuje da će Jović biti prebačen što prije.</p>
<p> Landale je napomenuo kako su se ostali novinari koji su optuženi za nepoštivanje </p>
<p>Haaškog suda i došli su pred sud, te su se izjasnili o krivnji - istoga dana vratili kući, što očekuje i Jovića. </p>
<p> Na traženje da komentira zahtjev povjerenika OESS-a za medije Miklosa Harzstija za Jovićevo puštanje na slobodu, Landale je kazao samo kako mu je »poznato da je povjerenik OESS-a uputio pismo predsjedniku ICTY-ja Theodoru Meronu, no budući da Meron nije u Nizozemskoj, to ne može komentirati«.</p>
<p> Predsjednik Haaškog suda boravi u New Yorku, gdje je u utorak održao govor pred Općom skupštinom Ujedinjenih naroda.</p>
<p> Jović je 9. rujna optužen u jednoj točki za nepoštivanje suda zbog toga što je kao glavni urednik Slobodne Dalmacije u studenom 2000. godine objavio identitet i cijeli iskaz zaštićenog svjedoka optužbe sa zatvorene sjednice suđenja Tihomiru Blaškiću. 16-19. ožujka 1998. kršeći izravni nalog ICTY-ja kojim mu je zabranjeno objavljivanje tog zaštićenog materijala. </p>
<p> Zbog istog je kršenja pravila ICTY-a, za nepoštivanje suda optuženo još pet hrvatskih novinara no samo se Jović odbio pojaviti pred sudom. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Štete od poplava milijardu kuna</p>
<p>Zastupnici su složno zatražili promjenu modela obračuna štete, starog već pola stoljeća i prema kojem se nadoknađuje tek pet posto od utvrđene štete</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Vladajući i oporbeni zastupnici kritički su u srijedu, baš na Dan zaštite od elementarnih nepogoda, progovorili o hrvatskome modelu obračuna štete od elementarnih nepogoda i dodjele novca stradalima, jednodušno zatraživši njegovu žurnu promjenu. U raspravi o odluci kojom se Splitsko-dalmatinskoj i Dubrovačko-neretvanskoj županiji dodjeljuje 2,4 milijuna kuna za saniranje šteta na poljoprivrednim kulturama i dugogodišnjim nasadima s kraja prošle i početka ove godine, upozoreno je na »smiješno malu, pa i uvredljivu« pomoć zna li se da su izravne štete procijenjene na više od 47 milijuna kuna. I predsjednik Državnog povjerenstva za procjenu štete od elementarnih nepogoda Niko Rebić ocijenio je »nepodnošljivim« to što se po važećoj metodologiji, staroj već pola stoljeća, nadoknađuje tek pet posto od utvrđene štete.</p>
<p>Povjerenstvo je ove godine zaprimilo velik broj zahtjeva za pomoć koji premašuju milijardu kuna, a u državnom proračunu je osigurano samo šest milijuna.</p>
<p>»Sve više općina vraća novac, jer su iznosi toliko mali da ih je nemoguće podijeliti a da to ne iritira oštećene«, priznao je Rebić, spomenuvši da neki krajevi dobiju 100 kuna pomoći! Čulo se da su štete od ovogodišnjih poplava, koje tek treba sanirati, procijenjene na milijardu kuna, a u proračunu je ostalo 3,6 milijuna, pa je jasno da će se bez intervencija Vlade iz tekućih proračunskih zaliha malo kome uistinu moći pomoći. </p>
<p>Tražeći od Vlade da žurno izradi novi zakon o zaštiti od elementarnih nepogoda, upozoreno je na besmislenost cijelog sustava zaštite, jer je utvrđivanje šteta skuplje od ukupne pomoći koja se daje nekoj općini, recimo općini Brela, koja je dobila 3000 kuna za štete od lanjskih oluja. </p>
<p>Ivka BačićMarijan Lipovac</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Bajić: Nema nikakva progona Novak Srzić</p>
<p>Samo zbog toga što je glasnogovornica Državnog odvjetništva tražila kasetu sa snimkom emisije 'Otvoreno', novine su 'shvatile' da pokrećem kazneni postupak protiv novinarke HTV-a Hloverke Novak Srzić, rekao je u srijedu Vjesniku glavni državni odvjetnik Mladen Bajić. Odbijajući da iza zahtjeva za snimkom emisije od ponedjeljka, 10. listopada, osim profesionalne znatiželje stoji išta drugo, Bajić dodaje: »Ovakvom obradom cijeloga slučaja ne priznaju se ni zakoni ni nadležnost Državnog odvjetništva, a stvara se dojam da netko u Hrvatskoj 'progoni' novinare samo zato što se vlastima ili nekom trećem ne sviđa izvedeni sadržaj. Nikakva akcija Državnog odvjetništva iza toga ne stoji, pogotovo ne nalog glavnog državnog odvjetnika«, izričit je Bajić.</p>
<p>»Pa molim vas, dodao je glavni državni odvjetnik, ako ujutro na kiosku kupim Vjesnik, znači li to da pripremam istragu protiv nekog od vaših novinara?«, upitao je.</p>
<p>Priopćenjem se oglasila i glasnogovornica Državnog odvjetništva Martina Mihordin ustvrdivši da je snimku emisije »Otvoreno« zatražila zato jer je nije pogledala u terminu emitiranja. [V. R.]</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2005], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20051013].
|
