NA [2005], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20051111].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 125081 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>11.11.2005</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Nema testova nakon vikenda i blagdana</p>
<p>Roditelj se bar jednom u polugodištu mora informirati o školskom uspjehu svog djeteta</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Prihvati li Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa prijedlog Zavoda za školstvo, svaki će se roditelj školarca najmanje jednom tijekom polugodišta morati informirati kod razrednika o školskom uspjehu svog djeteta. Roditelja koji bi ignorirao tu odredbu, čekala bi prijava centru za socijalni skrb i ostalim institucijama koje se bave problematikom odgoja i obrazovanja. </p>
<p>U četvrtak je Zavod za školstvo predstavio prijedlog izmjena Pravilnika o ocjenjivanju koji osim novih obveza ali i sankcija za nastavnike, isto propisuje i za roditelje i učenike. Primjerice, učeniku uhvaćenom sa šalabahterom ili u prepisivanju, nastavnik daje jedinicu ali i obavještava razrednika i roditelja, no isto tako svaku ocjenu nastavnik mora odmah objaviti učeniku. Pismeni ispit nastavnik će morati najaviti učenicima tjedan dana ranije, što ne vrijedi i za usmeno ispitivanje koje može biti nenajavljeno. »Predlažemo da se učenike pismeno ne ispituje u tjednu nakon zimskih i proljetnih praznika niti nakon vikenda ili blagdana«, rekao je predsjednik Zavoda Vinko Filipović.</p>
<p>Prođe li prijedlog, usmeno ispitivanje učenika moći će trajati najviše 20 minuta a učenicima će se u jednom tjednu smjeti davati pismeni ispit najviše dva puta, dok će se u danu učenika usmeno i pismeno provjeravati iz najviše dva predmeta. Ako nakon testa znanja više od trećine učenika dobije negativnu ocjenu (dosad je bila polovica), nastavnik će morati ponoviti test. Ocjene na kraju školske godine nastavnici će davati tek na zadnjem nastavnom satu. Ne budu li poštovali pravilnik, prosvjetne djelatnike slijedila bi kazna - manja plaća ili otkaz. Roditeljima će informacija o ocjenama biti uskraćena u posljednjem tjednu prvog polugodišta i u zadnja dva tjedna školske godine - zbog raznih oblika roditeljskih pritisaka na nastavnike. [M. L.]</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Nacionalni lanac za hrvatski proizvod</p>
<p>Konačni cilj Hrvatskog saveza zadruga jest otvaranje takvih trgovina diljem Hrvatske pri čemu bi svaka od njih nudila proizvode svih zadruga kojih je, prema Savezu, 635 </p>
<p>Domaći proizvođači bacili su rukavicu megatrgovinama i uskoro izlaze na tržište sa svojim autohtonim i ekološkim proizvodima u prvom nacionalnom lancu specijaliziranih trgovina koje će se uskoro otvoriti, doznaje Vjesnik od Božidara Bartolića, predsjednika Uprave Hrvatskog saveza zadruga. Projekt je u završnoj fazi, a prvi korak je otvaranje trgovine zadrugarskih proizvoda prepoznatljive vrijednosti u Rijeci u proljeće. Time će se riješiti najveći problem manjih proizvođača - proboj na tržište.</p>
<p>»Cilj nam je omogućiti da na tržište dođu kvalitetni proizvodi, proizvedeni na tradicionalan način, a zadružna trgovina u Rijeci idealno je rješenje za to«, tvrdi Bartolić. Trenutačno se ti proizvodi mogu kupiti samo na kućnom pragu proizvođača ili na određenim sajmovima. </p>
<p>Fizičke i pravne osobe, obrti i poljoprivredna gospodarstva koji proizvode premalo da bi izašli na tržište samostalno, članstvom u zadruzi mogu plasirati svoje proizvode. Zadrugarska trgovina znači vlastiti put do prodaje robe, mimo megatrgovina.</p>
<p>»Ideja je da udružene zadruge osnuju zadrugu drugog stupnja kakvu Talijani nazivaju konzorcijem« objašnjava Bartolić. Takvo udruživanje omogućilo bi da zadrugari i njome upravljaju te da dobit od prodaje ostane unutar sustava. </p>
<p>Primorsko-goranska županija prva je pokazala zanimanje za ovakvu trgovinu, te je u Rijeci već osnovan i Područni ured Hrvatskog saveza zadruga. Prostorije mu se nalaze u zgradi Županije, Riva 10. U početku trgovina će nuditi proizvode iz ove, a vrlo skoro i iz Istarske i Ličko-senjske županije. Konačni cilj Hrvatskog saveza zadruga jest otvaranje ovakvih trgovina diljem Hrvatske pri čemu bi svaka od njih nudila proizvode svih hrvatskih zadruga kojih, prema evidenciji Saveza, trenutačno ima 635. </p>
<p>»Model moramo oživotvoriti sami. Čim se ostvare prvi rezultati, imat ćemo uvjete za korak dalje - proširenje na ostale gradove«, kaže Bartolić. </p>
<p>Trgovina bi se trebala nalaziti u središtu Rijeke, a imat će i izložbeni prostor . U investiciji će pomoći Grad Rijeka i Županija, a Bartolić očekuje pomoć i od ministarstava poljoprivrede i gospodarstva.</p>
<p>Jedna od prednosti prodaje uz cestu ili s kućnog praga jest cijena bez troškova ambalaže, trgovačke marže, reklame. Bartolić, međutim, vjeruje da će i cijene u zadružnoj trgovini biti konkurentne, odnosno da kupci neće pitati za cijenu, ako znaju da su inćuni, recimo, ekstra kvalitete. »Sustav je jednostavan: zadrugari proizvode, kroz zadrugu plasiraju proizvode a zadruga nije opterećena dodatnim troškovima. Cijene će formirati upravitelj trgovine i proizvođači, objašnjava Bartolić. </p>
<p>Kristina Šober</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Vinske ceste - turistički adut </p>
<p>Popularizaciji Martinja pogodovale su i vinske ceste, kojih je najviše u okolici Zagreba, u Zagorju, Moslavini te Istri</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Vinogradari i ljubitelji vina imaju razloga za veselje - slavi se Martinje, središnji vinski praznik prepun simbolike, tradicije, najljepših običaja i pozitivnih vibracija. Popularizaciji praznika pogodovale su i naše vinske ceste. U Zagrebačkoj županiji vodeće su Plešivička i Zelinska s po dvadesetak organiziranih podruma za prihvat vinoljubaca, aktivne cijele godine. To vrijedi i za Zagorsku i Moslavačku vinsku cestu, a da se o istarskim vinskim cestama i ne govori. Zaostaje jedino Dalmacija koja je krenula u taj oblik ponude sa zakašnjenjem, ali sada skupina mladih ljudi i turističkih djelatnika daje novi oblik vinskim putima Dalmacije. </p>
<p>Vinari imaju i dodatni razlog za slavlje - najavljeno ukidanje nula promila, jer su se baš oni žalili da im je taj zakon smanjio prodaju i do 60 posto. Sličan pad prodaje vina (neki i ukupnog prometa) imali su i vlasnici restorana.</p>
<p>U razvijenim zemljama o vinu se uči od malih nogu, riječ je o kulturi života, važnom svakodnevnom začinu. »U Italiji već i djeca znaju koje jelo ide uz koje vino, o vinu se uči od mladosti. Vino se ne veže uz alkoholizam nego uz kulturu stola«, kaže nam Ivica Matošević, jedan od najpoznatijih istarskih vinara, pripadnik »mlade garde« koja je najzaslužnija što se o istarskim vinima govori i izvan naših granica. </p>
<p>Dodaje da se kod nas vinska scena presporo mijenja. »Vani je vinska scena mnogo dinamičnija. U Italiji ćete, recimo, u tri godine vidjeti niz promjena, novih trendova. Sve što je vezano uz vino strašno brzo napreduje. Kod nas to ide presporo«, tvrdi Matošević.</p>
<p>Istrani su razvili poseban kult vina - tepaju mu kao nadnaravnoj svetosti, potrebi i ljubavi, molitvi i kletvi. No nisu usamljeni - ljudi koji proizvode ili samo cijene tu tekućinu uvijek su vinu pripisivali mistična svojstva.</p>
<p>Pozabavimo se stoga svetom Martinu, najcjenjenijem svecu branše, debeljuci kojeg u petak slave štovatelji dobre kapljice. Riječ je o blagdanu Sv. Martina (ili popularnije nazvanom Martinju), skromnom čovjeku, visokom vojnom dužnosniku, dobrotvoru i prijatelju sirotinje, kasnije biskupu i, napokon, svecu koji je, a da ni sam ne zna ni kako ni zašto, stigao na tron glavnog vinskog sveca. Počašćen je dužnošću da mošt »prekrsti« u vino. </p>
<p>Tko je on zapravo? Prema šturim podacima, rođen je u Panoniji (danas zapadna Mađarska) oko 315. godine. Po želji oca postao je rimski vojnik i dužnosnik, a prekretnicu je, kaže legenda, doživio kad je u zimskoj noći na putu susreo promrzlog prosjaka, te je mačem raspolovio svoj ogrtač i polovicu dao nesretnom čovjeku. Te noći u snu mu se prikazao Isus i rekao mu: »Ono što si učinio siromahu, meni si učinio«, a to je časnik Martin shvatio kao poziv vjere i života u redovničkoj samoći. Umro je 397. godine. Kakve je veze imao s vinom, ostalo je nepoznato. No, poznato je i sigurno da će, dok god je vina, biti i njegovih poklonika.</p>
<p>Podsjetimo da vinogradarsko-vinska godina počinje 22. siječnja, na Sv. Vinka (Vincekovo), kad počinje rezidba trsja, a završava 11. studenoga, dakle na Martinje. Prema tome, traje punih devet mjeseci, a u podrumima 12. Nema baš ni točnih podataka kada je uvedeno Martinje, ali je poznato da pripada u davne običaje koji su tijekom desetljeća mijenjali formu i sadržaje. Ono glavno - krštenje mošta - ostalo je navek isto... Zna se i to da je štovanje Martina u folkloru hrvatskog vinogradsko-vinskog sjeverozapada te dijela Slavonije ili istočnog vinogorja, dok na jadranskom priobalju, otocima i u zaleđu (Zagori) uglavnom nije bilo u modi. No u posljednjih pet-šest godina sv. Martin je ugošćen i u tom dijelu Lijepe naše.</p>
<p>Pero GabrićDavor Verković</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Škola s dvjesto direktora</p>
<p>Svaki učenik u prvom razredu dobiva zadatak da osnuje poduzeće. Nijedno još nije propalo</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Jedna od glavnih preokupacija učenika u Privatnoj ekonomskoj školi »Katarina Zrinski« je kako uspješno voditi vlastitu tvrtku registriranu u školi. Svaki učenik, a trenutačno ih je dvjestotinjak, u prvom razredu unutar predmeta Poslovanje vježbovnih tvrtki dobiva zadatak osnovati poduzeće. Svoje poduzeće moraju učiniti uspješnim i voditi ga po hrvatakim zakonima koje uče iz predmeta Privredno pravo. </p>
<p>Od Trgovačkog suda u školi, čija je voditeljica pravnica Tatjana Banović, svaki učenik dobiva rješenje da je postao direktor društva s ograničenom odgovornošću, a školska poslovna banka otvara im žiro-račune. </p>
<p>Kako im raste znanje iz poduzetništva i ekonomije, tako dobivaju sve složenije zadatke. Na žiro-račun dobiva svaki po 500.000 kuna, koje potom obrću... »Oni zaista obavljaju sve transakcije, samo je novac virtualan«, objašnjava ravnatelj Vitomir Tafra. Školu je otvorio 1997., a pet godina nakon toga, upravo zahvaljujući uvođenju u hrvatski obrazovni sustav posve novog predmeta - Poslovanje vježbovnih tvrtki - škola je odlukom Zavoda za školstvo proglašena Metodičkim centrom za razvoj tog nastavnog predmeta, nezaobilaznog u europskim ekonomskim školama, a podršku joj daje Ministarstvo gospodarstva. </p>
<p>Škola je proglašena i Hrvatskim središnjim uredom za vježbovne tvrtke i povezana je s oko 25.000 vježbovnih tvrtki u Europi i Americi. Njezine stalne partner-škole su u Grazu, Regensburgu, Pečuhu i Tuzli. Nedavno je primila i godišnju nagradu Europskog dana poduzetnika. </p>
<p>Svaka prva srijeda poslovni je dan, kada učenici dolaze odjeveni poput pravih poslovnih ljudi. U trećem razredu učenici dobivaju predmet Dioničko gospodarstvo, a čitav razred osniva dioničko društvo. U jednom polugodištu učenici odlaze na četiri putovanja, a dva puta dobivaju goste iz stranih zemalja. Obvezno uče dva strana jezika - poslovni engleski usavršavaju u Oxfordu, a njemački u Grazu. Svi pišu istu maturalnu radnju - obrazlažu ekonomsku opravdanost svoje tvrtke i daju marketinški plan za iduću godinu. Tvrtke dosad osnovane bile su vezane uz prodaju kozmetike i ljekovitog bilja, otvarale su se ljekarne, industrije mesa, punionice vode, registrirani su proizvođači sokova, štamparije, nakladničke i novinske kuće, sve moguće vrste automobilske industrije kao i informatičke tvrtke. Nijedna tvrtka nije propala, tvrde učenici. </p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Dražbe za uzak krug odabranih</p>
<p>Javne dražbe oglašavaju se isključivo na sudu, što nije dovoljno transparentno, pa mnogi ne znaju što se i kada prodaje</p>
<p>Iako se na javnim dražbama nekretnina i pokretnina, koje su zaplijenjene u ovršnom postupku mogu kupiti kuće, stanovi i automobili u pola ili čak trećinu cijene, tek jedna od deset dražbi završi prodajom. Ove je godine do 1. srpnja na općinskim sudovima u Hrvatskoj provedeno 6178 ovrha na nekretninama, na kojima je 507 nekretnina prodano. Slična je situacija i s ovrhama pokretnina, pa je na Trgovačkom sudu u Zagrebu od početka prošle godine do 30. rujna ove godine održano 1019 dražbi od kojih je 101 završila prodajom. </p>
<p>Koji je razlog tako slaboj prodaji? Mnogi odvjetnici tvrde da je problem u slaboj obaviještenosti građana. </p>
<p>»Zastupali smo stranke u više od sto slučajeva i nijedna dražba nije završila prodajom«, kaže odvjetnica iz jednog zagrebačkog odvjetničkog ureda. Objašnjava da se javne dražbe oglašavaju isključivo na sudu, što nije dovoljno transparentno, pa mnogi ne znaju što i kad se prodaje. Osim toga, kod dražbe nekretnina potrebno je uplatiti novac u roku mjesec dana, a do samog useljenja ponekad se čeka i više od dvije godine. Tako se na dražbe obično javljaju oni kojima nije bitno odmah se useliti, a pritom raspolažu gotovinom.</p>
<p>Na dražbama pokretnina uglavnom se prodaju vozila i strojevi, dok za ostale pokretnine najčešće nema zainteresiranih. Razlog tomu je, kako kaže Nevenka Marković, predsjednica Trgovačkog suda u Zagrebu, što se u najvećem broju slučajeva ovrha provodi u prostoru ovršenika - u njegovu stanu ili poslovnom prostoru - što izaziva nelagodu i odbojnost kupaca da kupuju u takvim uvjetima. Drugi razlog slabe prodaje jest i činjenica da su zaplijenjene pokretnine najčešće rabljena roba, namještaj i računalna oprema, odnosno roba koja se može kupiti i u trgovinama po prihvatljivim cijenama, i to nova. Tako će mnogi radije kupiti novi televizor, koji u nekim trgovinama stoji i 500 kuna, nego desetak godina stari za 200 kuna. </p>
<p>Relja Dušek</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="6">
<p>Fizički nedjeljiva Hrvatska</p>
<p>ŽELJKO GARMAZ</p>
<p>Kad jednom most Kopno-Pelješac bude završen, a u četvrtak su pružena jasna obećanja da će to biti za nekoliko godina, puk krajnjega hrvatskog juga uistinu će odahnuti. Putovnica neće više biti obvezan dokument za putovanje između Dubrovnika i ostatka Hrvatske, a prestat će i sve one silne frustracije kad se zbog najobičnijeg 'špeceraja' mora grozničavo čuvati račun iz trgovine ne bi li se carinicima na Bistrini ili u Kleku dokazalo da jaja, brašno, sol ili <FONT COLOR="#CC3300"><b>šećer</b></FONT> nisu kupljeni u Bosni i Hercegovini. Da ne govorimo o reakcijama silne vojske turista koji ljeti svakodnevno pohode Dubrovnik i njihovoj zatečenosti iznenadnom carinskom kontrolom »usred« Hrvatske. Asocijacije na nedavna ratna događanja, nažalost, prva su im misao.</p>
<p>No, razmišljanja malih ljudi, koji su, uostalom, najčešći korisnici Jadranske magistrale kao trenutačno jedine prometnice prema Dubrovniku (i obratno), tek su jedan od argumenata koji potvrđuju potrebu izgradnje mosta.</p>
<p>Premošćivanjem Neretvanskoga kanala ponajviše će profitirati stanovnici Pelješca, Korčule i Mljeta, jer se zaobilaženjem Neuma i Stona putovanje skraćuje i više od sat vremena. Donedavno nezamisliva ideja o odlasku na kavu u Zagreb ili vikendu na krajnjem jugu postat će itekako ostvariva. Automobilom, a ne samo zrakoplovom!</p>
<p>No, još više od želja i zanimanja lokalnog stanovništva za takvu kapitalnu investiciju, važnija je naizgled apsurdna činjenica da će Hrvatska izgradnjom mosta napokon postati fizički nedjeljiva. Ali i otpornija na ucjene!</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Priznanje za postignute rezultate </p>
<p>BRUNO LOPANDIĆ</p>
<p>Hrvatska je u srijedu dočekala još jedno izvješće Europske komisije o napretku. No, ovaj je put situacija bila drukčija i to zbog nekoliko elemenata.</p>
<p>Ponajprije zbog izuzetno pozitivne intonacije i zabilježenog napretka. Europska komisija je, naime, ustvrdila da Hrvatska u političkom i ekonomskom smislu neće imati većih problema u približavanju punopravnom članstvu Europske unije.</p>
<p>Osim toga, ovotjedno izvješće Unijine vlade došlo je mjesec dana nakon što je Vijeće Europske unije donijelo odluku o početku pregovora s Hrvatskom. Izvješće Europske komisije stoga je samo potvrdilo opravdanost odluke 25 zemalja članica; potvrđeno je kako je Hrvatska demokratska država s funkcionirajućom tržišnom ekonomijom te da je zabilježen opći napredak.</p>
<p>Ovakva ocjena logičan je slijed onoga što se u zemlji događalo u proteklom vremenu. Hrvatska je napokon, kako je to naglasio i Franz Fischler, bivši povjerenik Europske komisije, a trenutačno na »privremenom radu« za hrvatsku vladu kao savjetnik u pregovorima, u mnogim elementima naprednija od mnogih novih članica EU-a. </p>
<p>Hrvatska diplomacija već je ustvrdila da je Komisijino izvješće pozitivno, afirmativno i izbalansirano. Upravo ta diplomatska fraza najpreciznija je ocjena Komisijina dokumenta. </p>
<p>Dokument je važan i zbog tog jer naznačuje ono što Hrvatska još treba učiniti. Riječ je o dva kompleksa problema. Prvo se tiče nasljeđa rata. Europska komisija u izvješću napominje da bi Hrvatska trebala ubrzati proces povratka izbjeglica i njihove imovine, ali i nastaviti ispunjavati haaške obveze. Osim toga, nastavak napretka koji je primijetila Komisija nezamisliv je bez reforme pravosuđa i hvatanja u koštac s korupcijom.</p>
<p>Drugi problem je ekonomske prirode. Izvješće Europske komisije treba poslužiti i kao podsjetnik na to da je potrebno riješiti se politikantstva glede stranih ulaganja i neopravdanih strahova o tobožnjoj rasprodaji Hrvatske. Na to je ovih dana ukazao i sam Fischler, a član hrvatskog pregovaračkog tima Siniša Petrović je u vrlo utemeljenom intervjuu nedavno ustvrdio kako treba prestati raditi razliku između stranih i domaćih ulagača. A ulaganja, slažu se u tome svi, Hrvatskoj trebaju. Izvješće Europske komisije, prvo otkako je Hrvatska postala zemljom kandidatkinjom, izvrstan je pregled trenutačnog stanja, ali i jasna slika prioriteta koje je potrebno ispuniti kako bi sljedeće bilo još pozitivnije, posebice u onim elementima koji se tiču teškog nasljeđa domovinskog rata ili pak polustoljetnog života u jednopartijskom socijalizmu, izoliranom od europskih trendova i demokracije.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Pričekati odluku iz Strasbourga</p>
<p>Možda bi prije arbitraže bilo bolje pričekati odluku Europskog suda za ljudska prava koja bi trebala doći do kraja godine, a u povodu tužbe skupine hrvatskih štediša protiv Slovenije zbog povrede prava za mirno uživanje vlasništva i za diskriminaciju na osnovu svog nacionalnog podrijetla jer su slovenski štediše zagrebačke podružnice Ljubljanske banke mogli podići svoju ušteđevinu</p>
<p>MARKO BARIŠIĆ</p>
<p>Baš kad su hrvatski stručnjaci za pravo mora uputili veći dio ovdašnje javnosti, Vladinih dužnosnika i medija u razliku između arbitražnog i sudskog rješavanja spora sa Slovenijom o granici na moru, zbog čega su oni koji su čitali njihove argumente napokon počeli govoriti o potrebi rješavanja tog pitanja pred »međunarodnim pravosudnim tijelom«, kada se riječ arbitraža opet pojavila kao neko spasonosno rješenje. Ovaj put za drugi hrvatsko-slovenski problem - povrat duga hrvatskih štediša zagrebačke podružnice Ljubljanske banke. </p>
<p>Prema napisima u dijelu tiska, naša vlada će u sljedeća dva tjedna ponuditi slovenskoj službeni prijedlog da se problem duga hrvatskim štedišama Ljubljanske banke riješi - međunarodnom arbitražom. Prema istom izvoru, iz Ljubljane stižu signali da bi takav prijedlog mogao biti dobro rješenje za četrnaestogodišnji spor. Zasad iz Banskih dvora takav razvoj događaja nije i službeno potvrđen. </p>
<p>Međutim, za eventualno upućivanje prijedloga o arbitraži možda i nije izabran pravi trenutak. Naime, najkasnije do kraja godine očekuje se odluka Europskog suda za ljudska prava iz Strasbourga o tužbi skupine hrvatskih štediša koji su tužili Sloveniju da im je uskratom njihove ušteđevine iz zagrebačke podružnice Ljubljanske banke povrijeđeno pravo na mirno uživanje vlasništva, i to temeljem diskriminacije na osnovu svog nacionalnog podrijetla jer su slovenski štediše zagrebačke podružnice Ljubljanske banke mogli podići svoju ušteđevinu. </p>
<p>U tužbi Kovačić i drugi protiv Slovenije, podignutoj još 1998. godine, Europski sud za ljudska prava proglasio se u travnju 2004. nadležnim za taj slučaj iako je Slovenija angažirala uglednu odvjetničku kuću iz Pariza kako bi to osporila. Od svibnja 2001. spomenuti sud odobrio je i hrvatskoj vladi sudjelovanje u tom postupku koja od tada preko svojih predstavnika pruža pravnu pomoć hrvatskim štedišama. Sud je procijenio da je ukupan iznos u konvertibilnim stranim valutama na štednim računima »hrvatske podružnice slovenske banke« 1991. godine iznosio približno 150 milijuna eura s kamatama te da je riječ o 140 tisuća ulagača. </p>
<p>Vlada bi možda treba pričekati odluku tog suda prije nego što predmet prepusti arbitriranju koje bi, treba li podsjetiti, i u ovom slučaju opet moglo trajati godinama. Trebalo bi se, podsjetimo, najprije usuglasiti o predmetu arbitraže, o arbitrima, o tome bi li takva odluka bila obvezujuća ili ne. Pristankom na arbitražu, Slovenija, odnosno Ljubljanska banka, za sebe bi pritom »kupila« još jedno određeno vrijeme prije nego što bi eventualno počela rješavati taj problem. Nakon četrnaest godina čekanja hrvatski štediše više nemaju strpljenja za novo odugovlačenje. Stoga umjesto arbitraže, prednost daju sudskom rješenju tog pitanja te s velikim nestrpljenjem iščekuju najavljenu presudu iz Strasbourga.</p>
<p>Ta bi presuda mogla pokrenuti lanac sličnih tužbi i eventualnih odšteta, radi čega bi Slovenija, odnosno Ljubljanska banka, i prije njihova podizanja bila prisiljena hrvatskim štedišama vratiti njihove ušteđevine s pripadajućim kamatama za proteklo razdoblje. Ono o čemu štediše ne žele pregovarati jest pravo na povrat vlastita novca, ali mogu razgovarati o dinamici isplate njihovih ušteđevina s pripadajućim kamatama. Drže da je u njihovu slučaju riječ o klasičnom odnosu banka - klijent, koji je svetinja i u Europskoj uniji, te od vlastite države očekuju pravnu potporu i pomoć pri sudskom rješavanju svog pitanja. </p>
<p>Što se pak tiče slovenskih tvrdnji da je pitanje štednih uloga hrvatskih (i drugih iz Bosne i Hercegovine i Makedonije) štediša bivše Ljubljanske banke problem sukcesije bivše SFRJ, što se uporno ponavlja, valja podsjetiti da takvo stajalište ne stoji u Okvirnom sporazumu o sukcesiji postignutom u Beču 2001. godine. Slovenija je, naime, pokušala progurati taj stav predlažući da se formira i poseban fond u koji bi sve nasljednice SFRJ uplaćivale te bi iz tog novca onda bile isplaćene i štediše Ljubljanske banke. Takav je prijedlog, međutim, dobio potporu samo Srbije, dok su protiv, uz Hrvatsku, bili i predstavnici BiH i Makedonije. S obzirom da su se odluke u vezi sa sukcesijom donosile konsenzusom, taj prijedlog, logično, nije prošao. </p>
<p>U vezi s Ljubljanskom bankom valja također podsjetiti da je Ustavnim zakonom iz 1994. Slovenija osnovala Novu ljubljansku banku na koju je prenijela aktivu dok je »staroj« Ljubljanskoj banci ostavila dugove. Nova Ljubljanska banka je u međuvremenu privatizirana tako što joj je jedna belgijska banka postala suvlasnik. Ona je u više navrata tražila od Hrvatske narodne banke dopuštenje da može otvoriti svoje poslovnice u Hrvatskoj. Međutim, upravo zbog duga hrvatskim štedišama zagrebačke podružnice Ljubljanske banke, HNB je u više navrata odbio takvu mogućnost sve dok se ne vrate te ušteđevine. </p>
<p>Također, u privatizaciji hrvatskih poduzeća ne mogu sudjelovati slovenska poduzeća u kojima suvlasnički dio ima ili Nova ljubljanska banka ili državni i paradržavni fondovi. Poznati slučaj u vezi s tim bio je vezan uz privatizaciju hotelskoga kompleksa »Sunčani Hvar«. Da se postupilo drukčije, bilo bi dopušteno da slovenske tvrtke i oduzetim novcem hrvatskih štediša kupuju hrvatska poduzeća. S obzirom na osjetljivost, ali i jasnoću cijelog pitanja, a imajući u vidu da iza svakog štednog uloga u Ljubljanskoj banci stoje, često vrlo tužne, ljudske sudbine, bilo kakva inicijativa za rješenje tog pitanja mora polaziti od temeljnog prava svakog štediše na bezuvjetni povrat s mukom stečene ušteđevine. Dodatnu nelagodu u cijelu priču unose i poznate činjenice da je posredstvom nekih istaknutijih slovenskih političara i početkom ali i krajem devedesetih dio hrvatskih štediša blizak političkom miljeu došao do svojih ušteđevina.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="9">
<p>Kakve nam knjige trebaju?</p>
<p>Koju bismo, primjerice, knjigu mogli ponuditi nekom strancu o Hrvatskom proljeću? Ili koji je to naslov o Drugom svjetskom ratu a da je knjiga napisana nakon što su se skoro svi arhivi otvorili, a ideološka matrica prestala biti dominantna</p>
<p>TVRTKO JAKOVINA</p>
<p>Naši se diplomati i znanstvenici koji rade i gostuju izvan zemlje često sramote jer na dobrohotne upite o knjigama na stranim jezicima koje bi se mogle preporučiti za detaljnije upoznavanje s hrvatskom prošlošću ili sadašnjošću, u kojima bi se vidjelo kako mi gledamo na neko pitanje, često ne mogu reći ništa.</p>
<p> Što bismo, primjerice, mogli ponuditi nekom strancu o Hrvatskom proljeću? Ili koju bismo to knjigu mogli preporučiti o Stjepanu Radiću, kao jednom od brojnih seljačkih vođa u Europi između dva rata? Koji je to naslov o Drugom svjetskom ratu a da je knjiga napisana nakon što su se skoro svi arhivi otvorili, a ideološka matrica prestala biti dominantna?</p>
<p> Možda bi pravo pitanje trebalo biti zašto takvih naslova nemamo ni na hrvatskom jeziku. Tako se svi oni koji uče i studiraju o nama, a od njih tek rijetki žele učiti i hrvatski jezik, moraju oslanjati na već objavljeno. Ako nešto i postoji, često je desetljećima staro i gotovo redovito je autor netko drugi. Pojedincima u Hrvatskoj tako se neprestano pojačava osjećaj da u svijetu postoji urota, da nas namjerno krivo prikazuju.</p>
<p> Da smo u posljednjih petnaestak godina barem jedan novi naslov utemeljen na izvornoj građi o antifašizmu u Hrvatskoj napisali na hrvatskom, pa objavili na engleskom jeziku, možda bi naš položaj i kod diplomatskih pregovora bio bolji. Pitanje je zato jesu li stranci koji imaju interes o nama nešto naučili namjerno slabo obaviješteni, urotnički raspoloženi ili uglavnom mi ne činimo ono na što su osuđeni svi mali narodi. Prevoditi onako kako to čine, na primjer, Mađari.</p>
<p>Trebalo bi raditi na barem tri stvari. Naši znanstvenici i oni koji upravljaju našom znanošću morali bi smoći snage i barem ponekad odustati od istraživanja uskih i malobrojnima zanimljivih tema. Trebaju nam sinteze, ambicioznije knjige, objektivne, na izvorima fundirane znanstvene spoznaje, pisane zanimljivo i moderno. Znanost ima vlastitu logiku, ali je ne treba mistificirati.</p>
<p> Ako se, primjerice, u medicini usavršavaju uređaji za lakšu dijagnostiku tumora, zar humanistička i društvena inteligencija ne bi trebala reagirati na osjetljiva pitanja i probleme koji opterećuju društvo ili zanimaju svijet? Ako su to ustaše i Tito, zar ne bismo trebali o tome pisati mnogo i objektivno? Potom nam trebaju produktivniji znanstvenici, koji će u radnom vijeku pokušati napisati onoliko naslova koliko i njihovi kolege na Zapadu.</p>
<p> Treba nam, napokon, i usuglašena akcija hrvatskih izdavača i znanstvene zajednice. Najbolje bi bilo da se naši radovi prepoznaju izvan zemlje i tiskaju u velikim izdavačkim kućama. Budući da to nije lako, a Hrvatska je premala da se njome bavi mnogo istraživača kao Kinom ili Poljskom, trebali bismo pisati više na velikim jezicima u našim časopisima, a prijevode važnih naslova trebalo bi pomoći. Isto tako, prijevodi stranih naslova koji dolaze na naše tržište trebali bi biti oni koji su metodološki i stručno korak naprijed.</p>
<p> Takvu smo politiku mogli i trebali voditi već desetljećima. Da je postojala, na ovogodišnjem bi Interliberu bilo mnogo više naslova o Hrvatskoj nastalih u svijetu i naših znanstvenika koji bi gostovali na stranim sveučilištima. Zapravo, tada bismo tvrdnjama da smo oduvijek bili Europa dali stvarni smisao. </p>
<p>Autor je profesor svjetske povijesti 20. stoljeća na Filozofskom fakultetu</p>
<p> u Zagrebu, stručnjak za hladni rat.</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Demografsku sliku treba popravljati porezima</p>
<p>U 2004. godini u Hrvatskoj je rođeno svega 43.746 djece, dok je umrlo 50.246 stanovnika</p>
<p>NIKA SOKOL KNJAZ</p>
<p>Hrvatska se već duži niz godina ubraja u zemlje s niskim natalitetom, a proces depopulacije traje više od stoljeća. Takvu nepovoljnu demografsku sliku uzrokovala su najviše iseljavanja, ratovi i česte promjene društveno-političkih okolnosti.</p>
<p>Koliko je alarmantna situacija u kojoj smo pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku, prema kojima je u 2004. godini prirodni prirast bio minus 6500 te je rođeno svega 43.746 djece, dok je umrlo 50.246 stanovnika. Budući da su i ekonomske implikacije niskog nataliteta iznimno negativne i utječu na budući gospodarski rast, jasno je kako postoji opravdana potreba stimulacije rađanja putem pronatalitetne politike. Na žalost, takva se politika, iako je bilo nekih pokušaja, poput »Nacionalnog programa demografskog razvitka«, ne provodi sustavno i na odgovarajući način. </p>
<p>Tek kad populacijska politika dobije stvarnu državnu potporu i prilagodi se hrvatskim specifičnostima možemo očekivati dugoročno povećanje rodnosti. No, postavlja se pitanje koje bi to mjere populacijske politike u situaciji visoke nezaposlenosti, posebice mladih ljudi, nemogućnosti primjerenog rješavanja stambenog pitanja, opadanja realnog dohotka i povećanih troškova uzdržavanja obitelji utjecale na povećanje rodnosti? Budući da je veći dio hrvatskog pučanstva siromašan, sigurno je da bi materijalna potpora kroz široki spektar fiskalnih poticaja bila vrlo učinkovita. Naime, ako se kao primarni cilj populacijske politike postavi povećanje nataliteta i ostvarivanje optimalnih uvjeta za podizanje djece, fiskalnom se politikom može doprinijeti tom cilju.</p>
<p>Iako se u teoriji smatra da su fiskalni poticaji u vidu izravnih novčanih plaćanja efikasniji od poreznih, jer su vidljiviji i postoji veća vjerojatnost da će biti potrošeni na djecu, porezni su poticaji (porezne olakšice, osobni odbici, povrat poreza i dr.) također vrlo značajni za ostvarivanje ciljeva demografske politike. Naravno, porezima se, prije svega, ostvaruju ekonomski i fiskalni ciljevi, a njihovi su socijalni efekti usputni. Međutim upravo zbog svoje dominacije u ukupnim javnim prihodima i raznovrsnosti oblika oni predstavljaju i pogodan instrument za ostvarivanje demografskih ciljeva.</p>
<p>Dakako, sve vrste poreza ne mogu se koristiti za ostvarivanje tih ciljeva. Iskustva drugih zemalja, prije svega zemalja članica EU-a, pokazuju kako određeni značaj za ostvarivanje demografskih ciljeva imaju porez na dohodak, porez na dobit, porezi na imovinu te porez na promet.</p>
<p>Porez na dohodak je jedan od poreznih oblika kojima se većina zemalja u svijetu služi kao efikasnim sredstvom za ostvarivanje ne samo općih ciljeva ekonomske politike, već i za ostvarivanje političkih, socijalnih, kulturnih, demografskih i drugih ciljeva. Glavni mehanizam kojim se ostvaruju demografski i različiti ostali ciljevi u sklopu sustava poreza na dohodak jesu način na koji se kroz sustav osnovnih odbitaka kao i sustav posebnih poreznih olakšica i oslobođenja utvrđuje porezna osnovica. Ni naša zemlja u tome nije izuzetak. </p>
<p>Porez na dobit nije toliko pogodan instrument za ostvarivanje nefiskalnih ciljeva, jer su mogućnosti njegove šire uporabe vrlo skromne. Naime, jedna od bitnih karakteristika toga poreznog oblika je svakako njegova neutralnost, koja bi bila narušena uvođenjem prevelikog broja poreznih poticaja. Porezni poticaji, oslobođenja i olakšice u sustavu poreza na dobit usmjereni su prije svega na ostvarivanje ciljeva ekonomske politike i to na način da stimuliraju gospodarski rast. Međutim, oni indirektno mogu utjecati i na ostvarivanje ciljeva demografske politike.</p>
<p>U Hrvatskoj se, kao i u ostalim tranzicijskim zemljama, primjenjuju pojedinačni, odnosno parcijalni porezi na imovinu, a sustav imovinskih poreza može se ocijeniti poticajnim za ostvarivanje ciljeva demografske politike, naročito rješenja u sustavu poreza na promet nekretnina vezana uz oslobođenja kod kupnje prve nekretnine kojom se rješava vlastito stambeno pitanje. </p>
<p>Oporezivanje proizvoda i usluga vrši se primjenom poreza na dodanu vrijednost, odnosno neto-svefaznog poreza na promet kod kojeg se porez plaća i obračunava u svim fazama proizvodnoga i prometnog ciklusa, ali se u svakoj fazi oporezuje samo iznos dodane, odnosno novonastale vrijednosti u toj fazi prometnog ciklusa. Zbog svojih mnogobrojnih dobrih osobina, ta se varijanta poreza na promet primjenjuje u svim zemljama članicama EU-a, kao i u većini tranzicijskih zemalja.</p>
<p>Taj je porezni oblik također pogodan instrument aktivne fiskalne politike, iako neki autori smatraju da oslobođenja i olakšice u sustavu PDV-a treba svesti na minimum te primjenjivati samo jednu stopu, odnosno da se tim poreznim oblikom trebaju ostvarivati samo fiskalni, a ne i drugi ciljevi.</p>
<p>Ako promatramo fiskalni sustav Republike Hrvatske u cjelini, tada možemo reći kako se u njemu primjenjuju brojna rješenja iz širokog spektra fiskalnih poticaja za ostvarivanje ciljeva demografske politike. To se svakako može pozitivno ocijeniti, međutim iako brojna, ova se rješenja dosada nisu pokazala osobito uspješnima.</p>
<p>Ako bi se željelo upotpuniti ostvarivanje ciljeva demografske politike mjerama u sklopu poreza na dohodak, tada bi svakako trebalo povećati faktore za uzdržavane članove obitelji i djecu kako bi visina odbitka na njih odgovarala, što je više moguće, realnim egzistencijalnim troškovima podizanja i obrazovanja djece. Bilo bi također vrlo efikasno sa stajališta ostvarivanja demografskih ciljeva kada bi se uveo odbitak za putne troškove i troškove stanovanja djece prilikom stjecanja osnovnog obrazovanja, kao i odbitak za troškove boravka djece u predškolskim ustanovama i troškove čuvanja djece u kući.</p>
<p>Kod oporezivanje dobiti nema mnogo prostora za uvođenje poreznih poticaja za ostvarivanje demografskih ciljeva, ipak pod kategoriju porezno priznatih rashoda mogli bi se uvrstiti rashodi koje porezni obveznik izvrši za humanitarne, obrazovne i znanstvene ciljeve uz ograničenje njihove visine na nekoliko postotnih poena od ukupnog prihoda poreznog obveznika.</p>
<p>U sustavu oporezivanja imovine postojeća rješenja za ostvarivanje ciljeva demografske politike su zadovoljavajuća i nema potrebe za njihovim izmjenama ili dopunama.</p>
<p>U sustavu PDV-a moguće je uvođenje snižene stope kojom bi se oporezivala sredstva za dječju higijenu, odjeća i obuća za bebe, oprema za bebe, kao i dječje edukativne igračke, što bi potaknulo, odnosno utjecalo na ostvarivanje ciljeva demografske politike. </p>
<p>Na kraju, valja kazati da se, želimo li zaustaviti trend izumiranja hrvatskog pučanstva, moramo ozbiljno suočiti s tim problemom i boriti protiv njega mjerama svih vrsta politika, a jedna od njih je svakako i fiskalna.</p>
<p>Autorica je magistrica znanosti </p>
<p>s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu.</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Durex danima imao besplatnu reklamu </p>
<p>Durex je zahvaljujući sklonosti novinara senzacionalizmu uspio svojim navodnim istraživanjem ovih dana dobiti nekoliko stranica besplatne reklame.</p>
<p>I dok se uništava domaća proizvodnja, pa se tako uništilo domaću tvornicu gumenih proizvoda RIS, sada smo svjedoci agonije Itasa, Ivanečke tvornice alatnih strojeva, zadnje u nekadašnjem divu Prvomajska, koja je zapošljavala tisuće radnika.</p>
<p> No, novinarima i političarima važnije je od pokretanja domaće proizvodnje reklamiranje stranaca i besplodnog seksa. Bitno je da ima što manje ljudi u Hrvatskoj kako bi se što lakše rasprodala, jer neće biti nasljednika, koji samo stvaraju probleme strancima pri kupnji dijelova Hrvatske, i našim političarima, koji ne žele otvarati nova radna mjesta. Želi se smanjiti i broj umirovljenika tako da stari idu što kasnije u mirovinu i da što manje uživaju u »plodovima minulog rada«. Budući da neće imati unuke i praunuke, zbog korištenja kondoma strane proizvodnje, tako neće imati gdje ni potrošiti umirovljeničko slobodno vrijeme.</p>
<p> Kako neće imati dovoljno novaca za hranu i zdravstvenu zaštitu tako će prije umrijeti i na taj način smanjiti muke političarima oko vraćanja državnog duga umirovljenicima.</p>
<p>Stranci su zapravo zahvalni Durex-u što ga Hrvati tako često i puno koriste, jer uživaju i ne razmnožavaju se.</p>
<p>Pitanje je zašto Durex svoje proizvode ne reklamira u Indiji i Kini i zemljama siromašnijim od Hrvatske? Tamo nemaju koristi od toga. Tamo im je jeftina radna snaga koja će i tako umrijeti od AIDS-a, a niti sam krajolik nije lijep kao u Hrvatskoj.</p>
<p>Zna se da je statistika prevarantica i da se koristi u političke svrhe. Ovaj put ju je iskoristila tvrtka kojoj je u interesu izlaz na otvoreno tržište putem besplatne reklame. Laskavo je da smo na drugom mjestu po seksu.</p>
<p>No, pišući o Durexovom istraživanju, vi ste nam novinari skrenuli pozornost od Itasa, od produljenja radnog staža, od političara koji nemaju rješenja, pa sve prebacuju »na zaostatke iz prošle vladajuće garniture«. Glavno je da smo drugi u seksu, a nije bitno što nam propadaju kulturni spomenici, što je sve više nasilja na ulicama... Umjesto da rješavamo probleme, laska nam da smo seksualno aktivni.</p>
<p>VITOMIR PUHOVSKIZAGREB</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Kredit bez pokrića za duhovnu golotinju</p>
<p>Kad čovjek promatra automobile na našim cestama i odjeću naših sugrađana, ne bi se moglo reći da među nama ima tako mnogo siromašnih. Toliko skupocjenih automobila najnovijih marki i toliko krpica s poznatim etiketama ne daje za pravo onima koji zastupaju tezu da smo siromašan narod.</p>
<p> No, kad zavirimo iza kulisa toga »glamoura«, tada postaje više nego očito da jesmo siromašan narod. I to prije svega duhovno. Kako drugačije objasniti što čovjek koji ima plaću od koje uzdržava svoju obitelj, prodaje pet-šest godina stari automobil, podiže kredit, zadužuje se i kupuje najnoviji model automobila. </p>
<p>Za kupnju »krpica« najlakše je otići u banku, dići kredit »laganini« ili peglati kartice dok ne pukne granica minusa ili na pet-šest čekova. A kad sve to dođe na naplatu, tada počnu glavobolje i problemi. </p>
<p>Većina naših sugrađana smatra da živi ispod onoga što misli da zaslužuje (subjektivno siromaštvo), pa podizanjem kredita kupuju stvari koje su im reklamama nametnute kao nužne da bi bili »in«, što rezultira stvarnim siromaštvom (objektivno siromaštvo), jer mnogi ne uspiju otplatiti kredite pa završe pod ovrhom (materijalno siromaštvo). </p>
<p>Mnogi od nas novcem koji nemamo kupujemo stvari koje ne trebamo da bismo zadivili one koje ne poznajemo. Duhovno je siromaštvo uzrok mnogoj nesreći i životnom nezadovoljstvu. Na cijeni je izvanjsko, za nutrinu se malo tko zanima. Danas čak imate tečajeve (škole) gdje se uči kako se odijevati, hodati i smiješiti samo da biste zračili uspjehom (iako niste uspješni), a sve s ciljem da privučete pozornost mogućih mušterija (okoline). Odbacivši neke temeljne vrednote poput dostojanstva, poštenja i solidarnosti, mnogi su otkrili da su goli, pa svoju golotinju prekrivaju kreditima bez pokrića.</p>
<p>ZVONKO ERCEGZAGREB</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="13">
<p>Djeca hodaju kolnikom </p>
<p>Kontakt policajac Perica Kelava još je prije godinu dana pismeno upozorio gradske urede na dotrajalu prometnu signalizaciju </p>
<p>Perica Kelava, kontakt-policajac za naselje Bukovac, i roditelji učenika Osnovne škole Bukovac, pokušavaju zajedno riješiti trenutno najveći problem ove škole – lošu prometnu signalizaciju zbog koje su ugroženi učenici. Kelava je od 2004. godine poslao gradskim uredima nekoliko zahtjeva za rješavanje ovog problema no do danas nije učinjeno ništa.</p>
<p>»Djeca su izravno ugrožena jer je prometna signalizacija nedostatna i dotrajala«, rekao je Kelava dok je s Vjesnikovim novinarima obilazio ulice Oboj i Trnac. Problem je detaljno opisao u pismu koje je uputio Gradskom uredu za prostorno uređenje, graditeljstvo, stambene i komunalne poslove i promet. </p>
<p>U njemu je istaknuo da je prometni znak »zabrana zaustavljanja i parkiranja« oštećen, pa stoga i slabo vidljiv te ne služi svrsi, a da toga znaka u nekim ulicama nema na više mjesta, kako bi dodatno upozoravali manje savjesne vozače. </p>
<p>»U razgovoru sa stanovnicima ulice Oboj, doznao sam da su postojeći 'ležeći policajci' dotrajali, odnosno prenisko postavljeni te da ne postižu svoju svrhu«, kaže Kelava. Ovakvi samo povećavaju buku kada ih prelaze kamioni i automobili, a ne primoravaju vozače da uspore. </p>
<p>OŠ Bukovac ima 700 učenika a najugroženija su četiri razreda prvašića. Predstavnici roditelja svih razreda zaključili su na posljednjem Vijeću roditelja da djecu u prometu treba zaštiti.</p>
<p>»Svi smo suglasni u tome, a na inicijativu roditelja, učiteljica prvog razreda trenutno skuplja potpise svih roditelja u nadi da će ta peticija ubrzati rješenje prometnog nedostatka«, rekla je Zdenka Moslavac, ravnateljica škole. Iako su tamošnji vozači uglavnom okolni stanari pa i roditelji učenika, Moslavac upozorava kako je za »ono najgore« potreban samo jedan neoprezan vozač. </p>
<p>Kelava pak upozorava kako je promet na ulici Oboj, u neposrednoj blizini škole, vrlo gust u vrijeme kada učenici idu u školu. Tada, naime, zaposleni s Markuševca i sjeverne strane, iznad Bukovca, tom prometnicom idu u središte grada pa je ona između 7.30 i 8 sati vrlo prometna. </p>
<p>»Djeca moraju hodati po cesti jer zaobilaze automobile parkirane na nogostupu. Predložio sam postavljanje stupića kako bi se to izbjeglo«, kaže Kelava. Njegova zabrinutost ostala je bez odgovora, a djeca su i dalje ugrožena u svom svakodnevnom odlasku u školu. </p>
<p>Kristina Šober</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Bandić traži reviziju prijašnjih GUP-ova </p>
<p>Imamo apsurdnu situaciju da starosjedilac ne može dobiti dozvolu da sinu ili kćeri dogradi kuću, a spekulanti naprave vilu, rekao je Bandić </p>
<p>Gradsko poglavarstvo u četvrtak je prihvatilo prijedlog da se za 71 milijun kuna kupi zemljište tvornice Pluto radi gradnje produžetka Branimirove ulice, a kao svoj strateški cilj u budućem Generalnom urbanističkom planu postavilo je sprečavanje daljnjeg uništavanja zelenih površina u podsljemenskoj zoni. Tako će se u daljnjim izmjenama GUP-a ustrajati na suzbijanju masovne izgradnje na tom području, tu će se moći graditi isključivo obiteljske kuće veličine do 400 kvadrata.</p>
<p>Bandić je od pročelnika Ureda za planiranje razvoja Grada zatražio usporedbu GUP-ova iz 2001. i 2003. godine kako bi se za mjesec dana vidjelo čijim je odlukama i koliko zelenila u podsljemenskoj zoni pretvoreno u građevinsko zemljište.</p>
<p>»Sada imamo apsurdnu situaciju da starosjedilac ne može dobiti dozvolu da sinu ili kćeri dogradi kuću, a tajkuni i spekulanti naprave vilu od 3000 kvadrata. To je cirkus«, rekao je gradonačelnik Milan Bandić.</p>
<p>Bandić je rekao kako je tu usporedbu, odnosno reviziju trebalo napraviti povjerenstvo na čelu sa Zdravkom Tomcem, no ono nije ispunilo taj zadatak. »Oni su uzalud hodali s novinarima po podsljemenskim šljivicima, a onda su išli na Pešćenicu po ćevape«, rekao je Bandić. Izmjene i dopune GUP-a, izglasane u četvrtak u Poglavarstvu, bit će na javnom uvidu od 22. studenog do 5. prosinca na Zagrebačkom velesajmu. Primjedbe i prijedlozi moći će se davati do 15. prosinca. </p>
<p> Izmjene bi trebale olakšati dobivanje lokacijskih dozvola za velike gradske, ali i gospodarske projekte, kao što su npr. Konzumovi i Getroovi trgovački centri. Isto tako, do lokacijskih dozvola lakše će doći i stanovnici Burićevog i Horvatovog naselja u Kozari putevima, koji su tamo pretežno bespravno sagradili svoje kuće.</p>
<p>Da bi se dobio »životniji GUP«, Grad će se, uz ostalo, zalagati za ograničavanje prometa i parkiranja u najužem dijelu grada. U suradnji s Velikom Goricom i Hrvatskim autocestama izmijenit će se trasa autoceste Zagreb-Sisak njezinim spajanjem na Sarajevsku ulicu.</p>
<p>Radi daljnje izgradnje Branimirove ulice na potezu od Ulice Crvenog križa do Zavrtnice odlučeno je da će Grad od tvornice Pluto otkupiti 10 tisuća četvornim metara zemljišta. Od toga je 3500 kvadrata namijenjeno izgradnji ceste. Ostali dio prodat će se strateškom partneru za stambeno-poslovnu namjenu.</p>
<p>Marija ČekadaHrvoje Dorešić</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Stranci plaćaju kongresni centar </p>
<p>Gradnju zgrade kongresnog centra pored Hotela Westin platit će strani investitori, izjavio je za Vjesnik direktor Turističke zajednice Grada Mario Zmajević u četvrtak, nakon konferencije za novinare, sazvane povodom kraja anketnog natječaja za idejno rješenje toga centra. </p>
<p>»Već sad imamo potencijalne investitore, no njihova imena moram držati u tajnosti«, tvrdi Zmajević. Veliki obol gradnji kongresnog centra dao je i Grad koji je 2004. kupio od tvrtke Medika dio parcela na kojima bi on trebao biti. Gradonačelnik Milan Bandić rekao je novinarima kako je uvjeren da će sa zgradom kongresnog centra Zagreb postati prava europska metropola.</p>
<p>Temelj za daljnju razradu projekta bit će prvonagrađeni rad arhitekata Damira Mioča i Zvonimira Prlića koji su kongresni centar zamislili kao spoj nebodera od 22 kata i crno ostakljene zgrade. »Ubrzo ćemo raspisati i natječaj za provedbeni projekt i za tri godine u središtu grada imat ćemo kozmopolitsku građevinu«, kaže Zmajević. On tvrdi da konferencije u budućoj zgradi kongresnog centra neće izazivati prometne kolapse jer bi se u njemu održavale konferencije koje ne bi iziskivale jake mjere osiguranja, za razliku od nedavnog Croatia summita.</p>
<p>Akademik i priznati arhitekt Velimir Neidhardt kaže da je anketni natječaj dokazao da je kongresni centar moguće graditi u središtu grada. »Blok omeđen Pierottijevom, Jukićevom, Savskom i Ulicom Izidora Kršnjavoga godinama je bio neiskorišten. Ovim natječajem riješen je taj problem«, smatra Neidhardt, koji je bio član ocjenjivačkog suda za anketni natječaj, pri Društvu arhitekata Zagreb (DAZ).</p>
<p>Predsjednik DAZ-a Hrvoje Hrabak tvrdi da je kongresni centar potreban i Zagrebu, jer ga već godinama imaju metropole svih susjednih zemalja. </p>
<p>Tomislav Marinović</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Mošt je postal vinom! </p>
<p>Martin i Martina Žigrović imendan će proslaviti uz martinju gusku punjenu kestenima i vinom iz obiteljskoga podruma</p>
<p>Zbogom mošte! U Svetome Ivanu Zelini, »vinskoj metropoli«, u četvrtak je poteklo mlado vino! I ugrijalo prisutne Zelinčane. I njihove vinske pajdaše.</p>
<p>Po pučkim, »prigorskim štatutima«, krštenje mošta -pogana kojega je te večeri trebalo izvesti na pravi put - uz svesrdnu pomoć članova Hrvatskoga pjevačkog društva Zelina, obavio je martinjski biškup Kruno Habulin.</p>
<p>Dočekaše Zelinčani biškupa u šatoru ispred Vinskoga doma. Vedri i »okrijepljeni«, za što su se, na prigodnim štandovima, pobrinule obitelji Stjepana Puheleka Pureka, Stjepana Jareca i Kristijana Kurea, Branka Čegeca, Željka i Mirka Kosa, Branimira Žigrovića te Đure Kosa i Marija Jurišića. Hladna zelinska večer, uz čašu njihova vina, kod Puheleka i kuhana, bila je puno podnošljivija. »Došel je došel Sveti Martin ...«, započeše tamburaši onu poznatu, a Ivanka Žigrović, pohvalila se da na blagdan Sv. Martina slavi dva imendana - kćeri Martine i petogodišnjeg unuka Martina. Proslavit će ih uz pečenu gusku, punjenu kestenima. I domaćim mlincima. I orehnjačom. I, naravno, vinom iz Žigrovićeva podruma. Obitelj ove godine, bude li vrijeme naklonjeno, planira i ledenu berbu. Stoga je u vinogradu, na milost čvorcima, ostavljeno tisuću čokota rajnskoga rizlinga. </p>
<p> Ove se godine Martinje u Zelini, u organizaciji Turističke zajednice toga grada održava dva dana. »Pokušavamo Martinju osim pučke dati i kulturnu dimenziju. Stoga smo, u Vinskome domu, organizirali i izložbu 'Sveci zaštitnici vinogradara i vinara' te predstavili vinogradarski kalendar za 2006. godinu«, pojasnio je Mladen Houška, predsjednik Turističke zajednice Svetoga Ivana Zeline. »Vinarski smo kraj, a budući je Sveti Martin jedan od glavnih zaštitnika vinogradara, u Zelini se njegov blagdan posebno štuje«, dodaje Houška. </p>
<p>Dražen Kopač</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="17">
<p>Boeing oborio svjetski rekord</p>
<p>LONDON</p>
<p> – Novi Boeingov zrakoplov 777 200LR sletio je na Heathrow, nakon 23 sata leta, čime je ušao u povijest kao »najduži komercijalni let bez slijetanja«. Od Hong Konga do Londona, ali ne preko Azije, već Amerike, zrakoplov je prešao više od 20.000 km. [akb]</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Tiskan »The Sun« veličine 3x2,4 metra</p>
<p>LONDON</p>
<p> – Uredništvo britanskog dnevnika »The Sun« zaključilo je da je njihov dnevnik zaslužio ući u Guinnessovu knjigu rekorda, jer je izdanje od ponedjeljka tiskano na formatu 3x2,40 metra, te je izdan samo – jedan primjerak. Izdanje teži 110 kg i ima 60 stranica, a moralo se tiskati u posebnoj tiskari. Uredništvo se nada da će ovo izdanje biti spomenuto u izdanju Guinnessove knjige rekorda za 2007. godinu. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Planinićeva trica s 26 metara!</p>
<p>NEW JERSEY</p>
<p> – Hrvatski košarkaš Zoran Planinić, u srijedu je u utakmici NBA lige, za New Jersey Netse odigrao jedva 14 minuta, no zato je ponudio najatraktivniji potez, vrijedan CNN-ova kutka »Play of the Day«. Dok je na semaforu »curila« zadnja sekunda treće četvrtine utakmice protiv Giričekova Utah Jazza, Planinić je bacio loptu »debelo« sa svoje polovice te pogodio tricu sa zvukom sirene. Udaljenost? Više od 26 metara. Giriček je pak bio u početnoj petorci Jazzera, no za 22 minute dao je 9 koševa. Pobijedili su Netsi 91-83. [akb]</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>U Kini dva nova slučaja ptičje gripe</p>
<p>PEKING</p>
<p> – Kina je prijavila dva nova slučaja smrtonosnog tipa ptičje gripe H5N1 kod peradi u sjeveroistočnoj provinciji Liaoning, objavili su u četvrtak kineski mediji. Novi slučajevi zabilježeni su u mjestima Fuxinu i Jinzhou, u provinciji Liaoning, u kojoj je prošloga mjeseca prijavljeno šest slučajeva. U toj je provinciji Kina već eutanazirala 10 milijuna komada peradi! Kinezi, međutim, još nisu zabilježili nijedan slučaj prijenosa te bolesti na ljude, premda Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) upravo ispituje dvije sumnjive smrti. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Svećenik žurio pa završio u policiji</p>
<p>LISABON</p>
<p> – Želeći stići na misu, svećenik Joao Bastos (78) uhićen je jer je autom probio policijsku cestovnu blokadu te umalo pogazio dijete. Svećenik je, tvrde mediji, zanemario policijsku naredbu da stane na blokadi, postavljenoj zbog dječje utrke, već je nastavio voziti, viknuvši da kasni na misu. Policajci su krenuli u potjeru i uspjeli ga zaustaviti. No, on se ni tad nije dao iz auta pa je priveden uz primjenu sile. Jedan je župljanin kazao da se svećenik pojavio u crkvi uznemiren i s modricama.</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Arsen i prijatelji oduševili »Lisinski« </p>
<p>Pred punom dvoranom »Vatroslav Lisinski« domaćin Arsen Dedić, s gostima Ginom Paolijem i Zoranom Predinom, predstavio je reprezentativni program svojih pjesama i priča. Nastup pod imenom »Trokut« bio je podijeljen u dva autorska dijela; nakon Arsena s triom, te Brankom Bulićem i Matijom Dedićem na klaviru, poslije stanke, svoj su dio programa izveli Gino Paoli s klaviristom i Zoran Predin s triom, završivši nastup s Arsenom i zajedničkim izvedbama uz ovacije publike. [Hrvoje Horvat]</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Jak potres bez štete</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - U četvrtak u 17 sati i 55 minuta seizmografi Seizmološke službe Republike Hrvatske zabilježili su prilično jak potres s epicentrom 10 kilometara istočno od Stona. Magnituda potresa iznosila je 3,3 prema Richteru, a intenzitet potresa u epicentru I-V po MCS-ljestvici. Potres se osjetio u okolici Stona i u Dubrovniku. Prema dostupnim informacijama, potres nije prouzročio štete. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="24">
<p>Adresa dobroga kazališta</p>
<p>Kako se stvara (dobra) kazališna predstava? Čarobne formule nema, a ni jednoga zakona o kazalištima koji bi mogao odgovoriti na »opći pomor dramskih likova« u našim teatrima ... </p>
<p> Ipak, dobri primjeri postoje, pa se tako u srcu »zlatne doline«, u tamošnjem Gradskom kazalištu Požega, skupila, sa svih strana, zanimljiva umjetnička ekipa: iz Požege (Milica Nemeth Panežić i Ivan Vukelić), Osijeka (Nela Kočiš, Radoslava Mrkšić), Zagreba (redateljica Nina Kleflin, Mijo Jurišić, Lela Margitić i Adam Končić), Zenice (Robert Krajinović) i Sarajeva (bračni par scenograf Osman Arslanagić i kostimografkinja Amela Vilić) te krenuli u veliki i vrijedan projekt. Ni manje ni više, na čelu sa svojim agilnim ravnateljem i glumcem Slavenom Špišićem, odlučili su se za popularnoga britanskoga pisca 35-godišnjeg Martina McDonagha i njegovu dramu »The Cripple of Inishmaana« iz 1996., prevedenu kao »Krivi Billy iz Inishmaana«, o čovjeku koji je vjerovao u svoje snove, pa makar su šanse za njihov uspjeh mjeriljive u tisućinama. </p>
<p>Taj plodni dramatičar, čiji komad »The Pillowman« (2003.) mjesecima puni broadwaysko kazalište, usput budi rečeno, zagrebačke je teatre ostavio ravnodušnima (iznimka je pronicljiv potez Male scene i njihovo viđenje McDonaghova prvijenca »Ljepotica iz Leenanea«). Imajući neprekidno na pameti skučeni proračun, redateljica je napisala, putem Hrvatske autorske agencije, toplo pismo samom autoru, kojega je izvijestila da će se predstava inscenirati u jednome malom kazalištu (213 mjesta), u malom gradu, u maloj i simpatičnoj zemlji Hrvatskoj.</p>
<p> Odobrovoljeni McDonagh, koji je zbog nekoga čudnog hira sudbine rano ostavljen sam s bratom u Londonu (roditelji su otišli u rodni Galway u zapadnoj Irskoj, gdje se događaju svi komadi njihova sina), iako mu je traženi komad igran u čak 40 zemalja, za njega je tražio vrlo pristojnu svotu. Nakon toga Andy Jelčić _ struka ga je nedavno nagradila za odlično preveden Auerbachov »Mimesis« _ preveo je dramski predložak posegnuvši za štokavskom ikavicom (dočaravajući otočku atmosferu). I tada je redateljica skupila deveteročlanu glumačku ekipu i u mjesec dana, gotovo karantenskoga rada, nastala je i te kako važna predstava, i to za Požeštinu i za hrvatsko glumište. Jer, od kada je kazalište prije deset godina ponovno »uskrsnulo«, a glumački se profesionaliziralo prije četiri godine (ukinuto je 1957.), to je najmnogoljudnija predstva vlastite produkcije, scenski projekt koji je pokazao da je intrigantno, pronicljivo i maštovito kazališno istraživanje moguće i da u njega ne treba prestati vjerovati. </p>
<p>A Špišić, koji u »Krivom Billyju« tumači Doktora, prognozira za tekuću sezonu i postavljanje komada Tomislava Zajca »Mlijeko«, za insceniranje »Karaoke Showa« Davora Špišića pozvat će Požežana Zlatka Boureka i Sanju Ivić, za lokalpatriote oživjet će i operetu »Otmica« za koju je libreto napisao Požežanin Franjo pl. Ciraki, a bavi se, navodno, ljubavnom vezom carice Terezije i baruna Trenka i njihovim vrućim susretima u Kutjevačkim podrumima... Ukratko, čini se da ćemo znati na kojoj adresi treba tražiti dobro kazalište. </p>
<p>Helena Braut</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Od ljubavi do poetike Zla</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – »On je svetac. Njegove su mi knjige promijenile život.« Tako je, silazeći s pozornice na kojoj je Paulo Coelho u srijedu na večer u Kongresnome centru Zagrebačkog velesajma, strpljivo i sa širokim osmijehom na usnama, potpisivao knjige svojih obožavatelja, uzbuđeno rekla žena koja je netom prije dobila piščev potpis.</p>
<p> Dva sata trajala je ta ceremonija i bilo je upravo nevjerojatno kako je dvije stotine ljudi u tišini, dva sata čekalo u redu kako bi dobili autogram od brazilske književne zvijezde i rukovali se s njim.</p>
<p>U četvrtak je pak na Interliberu, u paviljonu 5, na štandu Školske knjige, glavna zvijezda bio Dragutin Tadijanović. I na predstavljanje slavljenikovih knjiga, »Neprolaznost prolaznosti«, »Sabrane pjesme« i »Ostani, ostani uza me«, došlo je toliko ljudi da je teško bilo progurati se među policama knjiga.</p>
<p>Premda su vjerojatno mnogi ostali pomalo razočarani jer su očekivali da će Kemal Monteno zapjevati neku od svojih pjesama, svi su sa zanimanjem odslušali književnike Miljenka Jergovića i Ahmeda Burića, koji su u srijedu na večer predstavili knjigu toga šansonijera »Za sve moje ljubavi«. Djelo toga »posvećenog pjevača«, kako ga je nazvao Jergović, objavila je zagrebačko-sarajevska Naklada »Zoro«.</p>
<p> Fatalna ljepotica Laura, Kovačićevo i Petrarcino nadahnuće, u središtu je i nove knjige Julijane Matanović »Laura nije samo anegdota«, što ju je objavila Mozaik knjiga. Trideset i četiri naslova, prije uknjiženja, objavljena su i u Vjesniku. </p>
<p>Potpuno drukčija od spomenutih nova je knjiga Borisa Dežulovića »Pjesme iz Lore«. U toj »neobičnoj knjizi sabrane su pjesme masovnih ubojica i silovatelja, nastale u malome, mračnome logoru na kraju grada, Lori«. Zbirka »Pjesme iz Lore« je po ocjeni Nenada Popovića iz Durieuxa, koji je objavio knjigu, Dežulovićeva najžešća knjiga, a ona »nije samo obračun s ljudima koji su palili i silovali, nego uspostavlja i neko razumijevanje za te obične ljude koji su i sami izgubili dušu prevarantskom ideologijom«. </p>
<p>Uglednomu hrvatskom književniku Ivanu Lovrenoviću i njegovu romanu »Putovanje Ivana Frane Jukića« u četvrtak je na Interliberu dodijeljeno »Kočićevo pero«, nagrada Zadužbine »Petar Kočić« Banja Luka – Beograd. [Sandra-Viktorija Antić]</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>S.O.S za dvorce </p>
<p>Kako spriječiti propadanje i daljnje uništavanje hrvatskih dvoraca, kurija i ljetnikovaca te pridonijeti njihovoj valorizaciji i oživljavanju – osnovno je pitanje međunarodnoga znanstveno-stručnoga skupa koji je održan u četvrtak na Arhitektonskome fakultetu u Zagrebu. </p>
<p>Simpozij pod nazivom »Suvremeno korištenje i kreativno upravljanje dvorcima, kurijama i ljetnikovcima« ostvaren je u sklopu međunarodnoga projekta »Villas«, u kojemu sudjeluju institucije iz Italije, Austrije, Grčke i Hrvatske. Konferenciju su priredili Arhitektonski fakultet, Fond za regionalni razvoj RH i pet županija kontinentalne Hrvatske (zagrebačka, krapinsko-zagorska, varaždinska, požeško-slavonska i koprivničko-križevačka). </p>
<p>Kako je istaknula Raffaella Lioce, voditeljica projekta »Villas«, kojega je nositelj talijanska pokrajina Veneto, povijesna zdanja danas propadaju na širom Europe. [J. M. M.]</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Jubilej Krune Krstića </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Svečanom sjednicom Znanstvenoga vijeća Leksikografskoga zavoda »Miroslava Krleže« u četvrtak je u Zagrebu obilježena stota obljetnica rođenja hrvatskoga leksikografa, jezikoslovca, filozofa i psihologa Krune Krstića, o kojemu su govorili Trpimir Macan i Tomislav Ladan. Istaknuto je da je Krstić jedan od najznamenitijih ljudi Leksikografskoga zavoda. Kruno Krstić (Arbanasi, 1905. – Zagreb, 1987.) bio je s Petrom Guberinom suautor poznate knjige »Razlike između hrvatskoga i srpskog književnog jezika« (1940.). [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Umro Julije De Luca</p>
<p>ZAGREB </p>
<p> – Istaknuti hrvatski arhitekt Julije De Luca umro je u četvrtak u 76. godini, izvijestilo je Društvo arhitekata Zagreb.</p>
<p> De Luca, o čijem arhitektonskom radu govore brojni kompleksi na kojima je ostavio svoj prepoznatljiv autorski potpis, projektirao je uglavnom turističke objekte, među kojima su brojni hoteli u Poreču, Brelima i Dubrovniku. Neki od njih su hoteli »Neptun« i »Kristal« u Poreču, »Belvedere« u Sv. Jakovu, te »Maestral« i »Soline« u Brelima.</p>
<p> De Luca je dobitnik brojnih nagrada, među kojima diplome Biennala u Sao Paolu 1973., nagrade »Viktor Kovačić« za životno djelo 1990. i nagrade »Vladimir Nazor« za životno djelo 2001.</p>
<p> Bio je član Udruženja hrvatskih arhitekata i Savjeta prostornog uređenja države. Rođen je 31. siječnja 1929. u Iloku, gimnaziju je završio u Vukovaru, a arhitekturu je diplomirao 1954. na Tehničkom fakultetu u Zagrebu. </p>
<p> Ministarstvo kulture uputilo je uputilo je izraze sućuti njegovoj obitelji. »De Luca je bio vrstan arhitekt, o čijem radu govore brojni kompleksi na kojima je prepoznatljiv njegov autorski potpis. Kao autora više ga je puta nagrađivala struka za iznimne radove koji će nakon njegove smrti ostati svjedocima njegova talenta«, kaže se u sućuti ministra Bože Biškupića. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="29">
<p>Strah me je vaše reprezentacije </p>
<p>Podatak da je za 2,3 milijuna ulaznica poslano čak deset milijuna narudžbi dovoljno govori kakvo je zanimanje za utakmice u Njemačkoj</p>
<p>Odlazak na Svjetsko nogometno prvenstvo iduće godine u Njemačkoj nije samo obično sportsko postignuće. Za svaku će zemlju sudionicu sportske smotre nastup u Njemačkoj biti i jedinstvena prigoda za upoznavanje sa svijetom. Stoga je u svojim uvodnim riječima za vrijeme multimedijalne prezentacije SP-a u Njemačkoj prvi čovjek Organizacijskog odbora Franz Beckenbauer istaknuo: </p>
<p>»Ždrijeb može odrediti da uz Njemačku utakmicu na otvaranju prvenstva odigra baš Hrvatska. Znate li što to znači? To je gotovo kao da igrate u finalu prvenstva, jer će vas gledati više od dvije milijarde ljudi.« </p>
<p>Odavno su svjetska prvenstva prestala biti samo stvar sportskog prestiža. Uostalom, nisu li nastupi naše reprezentacije na svim velikim priredbama pomogli Hrvatskoj u stvaranju svog identiteta? Poznati nogometaš, trener, a danas i nogometni djelatnik Franz Beckenbauer sve to dobro zna, pa tako tvrdi: </p>
<p>»Volio bih da vi Hrvati i od nas nešto naučite o organizaciji, jer vidim da ste ozbiljni kandidati za organizaciju Europskog prvenstva 2012. godine s Mađarima.« </p>
<p>Gostovanje Franza Beckenbauera i dopredsjednika Organizacijskog odbora SP-a 2006. Wolfganga Niersbacha u Zagrebu dio je turneje po svim zemljama sudionicama prvenstva u Njemačkoj. </p>
<p>»Slogan je našeg prvenstva - Svijet u gostima kod prijatelja. Znamo da 300.000 Hrvata živi u Njemačkoj i to će biti vaša velika podrška«, rekao je Beckenbauer. </p>
<p>Istaknuo je još kako zna da će Hrvati, kao i ostali navijači iz cijelog svijeta, biti nezadovoljni mogućnošću kupnje samo osam posto ulaznica za svaku utakmicu. To znači da će se za hrvatske navijače prodavati između 2000 i 4000 ulaznica za bilo koju utakmicu, ovisno o kapacitetima stadiona. Podatak da je za 2,3 milijuna ulaznica poslano čak deset milijuna narudžbi dovoljno govori kakvo je zanimanje za utakmice u Njemačkoj. </p>
<p>»Sagradili smo izvrsne stadione, neka i vama to bude poticaj da napravite slične«, objašnjavao je Beckenbauer, pozdravljajući »dvije hrvatske nogometne veličine kojima se divio«, Zvonimira Bobana i Davora Šukera. </p>
<p> Na kraju je Beckenbauer istaknuo da je opčinjen hrvatskim nogometnim izvedbama u prošlom desetljeću: </p>
<p>»Idete na svaku veliku priredbu, a nastup kod nas osigurali ste u jakoj skupini bez ijednog poraza. Impresioniran sam, čak me i strah kako bi naša reprezentacija prošla s vama.« </p>
<p>Andrija Kačić-Karlin</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Vatreno krštenje »vatrenog lakta« </p>
<p>TUHELJSKE TOPLICE</p>
<p> – Malo-pomalo kristalizira se sastav mlade hrvatske nogometne reprezentacije koja u subotu u Beogradu (20 sati) igra prvu dokvalifikacijsku utakmicu protiv Srbije i Crne Gore. Naime, na prigodnom sastanku s novinarima, ne samo iz Hrvatske, već i iz Srbije i Crne Gore, Aljoša Asanović je rekao da će u napadu uz Eduarda da Silvu igrati Srđan Lakić. Iz jednostavnog razloga, kako veli Asanović, što su Bušić iz Hajduka i Primorac iz Osijeka u golgeterskoj krizi. </p>
<p>Nadalje, na pitanje o moći suparničke reprezentacije, Asanović, koji će voditi momčad umjesto Slavena Bilića koji se još uvijek oporavlja od operacija leđa u KBC Rebro, odgovara: </p>
<p>»Srbija i Crna Gora ima jako dobru momčad i pojedince, no nisam zapazio nijednu superzvijezdu od koje bismo trebali strepiti.« </p>
<p>Nije tajna, u našoj reprezentaciji povoljnim rezultatom ne smatraju niti minimalan poraz s postignutim pogotkom, već remi. </p>
<p>»Poraz je uvijek poraz«, tvrdi Asanović. </p>
<p>Izbornik Bilić iz bolničkog će kreveta prije utakmice telefonski porazgovarati sa svakim igračem, a sve je ostalo na intuiciji Aljoše Asanovića, koji je upravo u Beogradu pružao izvrsne partije za svoj Hajduk. Bilić, pak, tvrdi: </p>
<p>»Lakše će Asanoviću biti bez mene, nego što bi meni bilo bez njega.« </p>
<p>Reprezentacija putuje čarter zrakoplovom Croatia Airlinesa u petak u 13 sati za Beograd. Pojavilo se i pitanje, zbog maloga kapaciteta aviona, da u Beograd ne ide svih 23 igrača. U našem stožeru to ne žele ni čuti. </p>
<p>»Mi smo prava obitelj, a kad obitelj negdje ide onda idu svi zajedno. Tako i treba biti, neka svi ostali koji žele biti u Beogradu idu drugim prijevoznim sredstvima«, govori Asanović. </p>
<p>Na kraju, istaknuto je da je u prodaju pušteno 5000 ulaznica za uzvratni dvoboj u Velikoj Goricu 16. studenoga u 14 sati. Na web adresi HNS-a (www.hns-cff.hr) mogu se kupiti po 40 i 80 kuna. </p>
<p>Andrija Kačić-Karlin</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Kuže počinje selekciju</p>
<p>Sretan sam što je došao Saško Pandev, kaže Kuže </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Dinamova selekcija počinje. Maksimirski trener Josip Kuže polako bistri sliku momčadi s kojom bi trebao zakoračiti u proljeće, neovisno o tome što su mu misli ponajviše kanalizirane ka preostalim okršajima ovog, jesenskog dijela protiv Varteksa, Slavena Belupa i Hajduka. No, Kuže je već nakon remija protiv zaprešićkog Intera u Maksimiru najavio da je i taj dvoboj pokazao tko može ispuniti Dinamove kriterije, a tko ne. Dodatni će ispit biti i prijateljska utakmica u petak u gostima kod slovenskog prvoligaša Gorice.</p>
<p> Mediji su između redaka prepoznali nekolicinu igrača kojima predviđaju skori rastanak s klubom. U tom kolopletu najčešće spominuju Ljubojevića, Mitua, Tomića, Bosnara, pa čak i Marića. No, Kuže je već na neki način demantirao priče o odlasku Ljubojevića, dok je kapetan Zoran Mamić javno iskazao potrebu za zadržavanjem Tomića.</p>
<p> »Ponekad se trener mora ponašati kao kirurg, mora malo 'odrezati'. Koliko ću ja biti kirurg, ne znam. A i vidjet ćemo koliko ste bili blizu s popisom«, kaže Kuže.</p>
<p> Sve bi veze s Dinamom uskoro mogao raskinuti i Vedran Ješe, koji trenutačno igra na posudbi u zaprešićkom Interu. Maksimirski je direktor Damir Vrbanović u četvrtak s Ješinim zastupnicima nastavio razgovore oko mogućeg transfera u Njemačku. Iako ti pokušaji traju već mjesecima, dojam je da je posao pri finalizaciji. Uostalom, odabir trenutka je zanimljiv. Nije li upravo Ješe prošlog vikenda protiv Dinama u Maksimiru bljesnuo i ponio epitet najboljeg igrača utakmice? </p>
<p> Bombastičnih pojačanja još nema. Dinamo se uglavnom okrenuo - skautingu.</p>
<p>»Tako smo doveli i Saška Pandeva. Jako sam zadovoljan s onime što pruža i sretan sam što je došao. Znate, kad nemate novca, morate imati maštu. Ali, ponekad nije dovoljna samo mašta«, naglasio je Kuže hvaleći 18-godišnjega makedonskog napadača.</p>
<p> Na radaru se, kako tvrdi sportski direktor Zvjezdan Cvetković, nalazi i 19-godišnji mađarski napadač Tamas Priskin, ali i još trojica darovitih mađarskih igrača.</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Kljaić zove Zrnića </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Hrvatskom treneru Velimiru Kljaiću ide sjajno u njemačkom bundesligašu Gummersbachu. Vodeća je momčad sa 20 bodova nakon devet pobjeda i dva remija. Kljaić je s vodstvom kluba pozvao našeg reprezentativca Vedrana Zrnića, desno krilo Gorenja iz Velenja, da se od ljeta pridruži Gummersbachu. </p>
<p>»Želja je obostrana, no nismo se dogovorili do kraja. Naime, radi se o odšteti koju bismo trebali platiti za Zrnića, jer ima još godinu dana ugovora s Velenjem«, kaže Kljaić, dodavši:</p>
<p>»U nedjelju bismo trebali razgovarati, nadam se da ćemo se i dogovoriti.« </p>
<p>Zrnić može biti ponosan što ga zove klub takve tradicije. Gummersbach pamti naslov prvaka prije 14 godina, a s Kljaićem na klupi je procvao. U srijedu je Gummersbach pobijedio Grosswallstadt sa 35-24, u kölnskoj Areni pred 17.069 gledatelja! Toliko se ljudi u nas može okupiti tek na derbiju Dinamo - Hajduk. </p>
<p>No, ima Njemačka još specifičnosti. Gummersbach je, na obostrano zadovoljstvo, produžio ugovor s Velimirom Kljaićem još godinu dana. Sve je odlično, pa zašto ne, to nije čudno. No, čudno je što se već sad zna da će Kljaića sredinom 2007. godine na Gummersbachovoj klupi naslijediti Alfred Gislason, sadašnji trener Magdeburga. Teško je povjerovati da bi se to moglo dogoditi u Hrvatskoj, gdje se stalno traže urote, sumnja se na dogovore i prodaje... No, tako je to kad vlada zdrava sportska atmosfera. [I. M.]</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Zdravlje je ispred uspjeha</p>
<p>Federer je u Šangaj stigao u nedjelju kako bi se što bolje priviknuo na vremensku razliku i teren</p>
<p>ŠANGAJ</p>
<p> – Čak i bez jedne noge, Roger Federer je najveći i jedini favorit na završnom turniru najboljih osam tenisača svijeta, reći će njegovi obožavatelji. </p>
<p>Nema veze što mjesec dana nije udario lopticu, nema veze što se borio s ozljedom ligamenata, nema veze što previše ne voli podlogu na futurističkom Qi Zhong stadionu. No, s njima se neće složiti švicarski genijalac. Apsolutni je svjetski teniski vladar u pohodu na treći uzastopni naslov na Mastersu skeptičan prema svojim izgledima u Šangaju. </p>
<p>»Iskreno, ne znam koliki su moji izgledi za osvajanje Mastersa s obzirom na ozljedu noge«, rekao je Federer i dodao: </p>
<p>»Naravno, pokušat ću obraniti naslov, ali zdravlje je ispred uspjeha. Zato se samo nadam da ću prvi meč odigrati bez bolova.« </p>
<p>Federer je u Šangaj stigao u nedjelju kako bi se što bolje priviknuo na vremensku razliku i teren. Dočekali su ga posteri s natpisom »Masters - posljednji Federerov trofej u 2005. godini« i taraflex podloga, na kojoj se igra malo turnira na Touru. </p>
<p>»Nisam imao prilike puno igrati na toj podlozi, osim na nekoliko turnira na kraju sezone u Europi, kao što su Pariz ili Lyon. Nisam obožavatelj te podloge. Osjećam se čudno. Osim toga, nakon spin udarca lopta jednostavno ne odskoči onako kako bi trebala. Ipak, nadam se ću se naviknuti nakon nekoliko treninga tijekom tjedna«, rekao je Federer. </p>
<p>Tek je drugi put u posljednje dvije godine Federer na turnir stigao s trenerom. Australac Tony Roche, s kojim je Federer potpisao ugovor o povremenoj suradnji, pomagat će Federeru svojim savjetima. </p>
<p>»Samostalan rad ponudio mi je priliku da sebe bolje upoznam, da saznam što mi treba za osvajanje velikih turnira«, ustvrdio je Federer. [I. Mi.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="34">
<p>Za sudionike nereda izgon iz zemlje</p>
<p>Nicolas Sarkozy najavio je pred francuskim parlamentom da će 120 stranaca osuđenih za sudjelovanje u neredima biti prognano iz zemlje </p>
<p>U većini francuskih gradova nasilje jenjava treći dan za redom i to nakon što je francuski premijer Dominique de Villepin dopustio uvođenje policijskoga sata. Zakonsko pravo da uvedu policijski sat u problematičnim područjima, međutim, iskoristilo je samo pet od 96 francuskih okruga. Lokalne vlasti u Parizu, Marseillesu, Strasbourgu i Lyonu uvele su izvanredne mjere koje policijskim snagama daju široke ovlasti glede zabrane kretanja, odnosno zadržavanja ljudi u kućnom pritvoru. Ministar unutarnjih poslova Nicolas Sarkozy najavio je pred francuskim parlamentom da će 120 stranaca osuđenih za sudjelovanje u neredima biti prognano iz zemlje, bez obzira na to imaju li dozvole boravka u Francuskoj ili ne.</p>
<p>Da se situacija stabilizira, potvrdili su lokalni dužnosnici u Seine-et-Marneu, istočno od Pariza. U noći sa srijede na četvrtak uhićeno je 155 osoba, a zapaljeno je 299 vozila, što je znatno manje od 458 automobila uništenih prethodne noći. Jedna je škola uništena u Belfortu, u istočnoj Francuskoj, dok je u Lyonu uništena postaja za razvođenje električne struje. </p>
<p> Francuska vlada je aktivirala tisuće pričuvnih policajaca i obećala investirati sto milijuna eura u programe pomoći problematičnim četvrtima. Ti su potezi francuske vlade praktički izbili argumente iz ruku oporbenim socijalistima. Francuska ljevica, naime, nije osobito kritizirala izvanredne mjere za uvođenje reda, jer je upravo socijalistička vlada sredinom osamdesetih godina primijenila iste mjere za smirivanje stanja u francuskoj Novoj Kaledoniji. </p>
<p>Mnoge Francuskoj susjedne zemlje strahuju od efekta prelijevanja. Upravo strah da će se val nasilja preliti preko granica Francuske i proširiti Europom utjecao je na pad vrijednosti eura. Zasad nije zabilježen veći pad razine potrošnje građana, ali ekonomisti procjenjuju da bi se to moglo dogoditi ako se situacija u Francuskoj uskoro potpuno ne smiri. </p>
<p>Vinka Drezga</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Iračka Al Qaida odgovorna za Amman</p>
<p>U simultanim napadima eksplozivom na tri hotela poginulo 57 ljudi, a oko 300 ih je ranjeno </p>
<p>Irački ogranak Al Qaide pod vodstvom Jordanca Abu Musaba al Zarqawija preuzeo je u četvrtak odgovornost za trostruki teroristički napad na hotele u jordanskoj prijestolnici Ammanu u kojemu je poginulo 57 ljudi, a oko 300 ih je ranjeno. U priopćenju objavljenom na islamskoj internetskoj stranici, potpisano od glasnogovornika Al Qaide u Iraku, »izabrani su hoteli koje je jordanski tiranin pretvorio u dvorište za neprijatelje vjere, Židove i križare«. </p>
<p>Gotovo simultani samoubilački napadi na hotele Grand Hyatt, Radisson SAS i Days Inn u središtu Ammana izvedeni su u srijedu navečer oko 21 sat, a najviše je poginulih među 250 gostiju svadbe u hotelu Radisson SAS. Agencije prenose nagađanja da je bombaš samoubojica bio jedan od uzvanika na svadbi. Tri napadnuta hotela su i privremeni dom mnogih dužnosnika agencija UN-a koji su zbog nasilja u Iraku prebačeni u Amman. K tomu, Jordan je prihvatio oko 400.000 Iračana koji su pobjegli iz iračkoga kaosa i prenijeli unosne poslove u tu susjednu zemlju.</p>
<p>Jordanski kralj Abdullah II. prekinuo je posjet Kazahstanu te obišao mjesta tragedije. Agencije javljaju o dijelovima tijela raznesenih u eksploziji, uništenim hotelskim predvorjima i razbijenom staklu na ulicama, o ogradama od čelične žice postavljenim oko hotela i vojsci koja ih čuva. Jordanci su još u šoku i »vrlo uznemireni jer je to prva takva teroristička operacija u Jordanu«. Vlasti su proglasile sedmodnevnu žalost. </p>
<p>Nakon napada, zatvorene su kopnene granice s Irakom, no one su u četvrtak ponovo otvorene, prenosi jordanska agencija Petra. Dužnosnici sigurnosnih službi potvrdili su da je uhićen »određeni broj ljudi«.</p>
<p>Napade u Ammanu osudili su mnogi državnici: Mahmoud Abbas, Condoleezza Rice i Dominique de Villepin. Kofi Annan, koji je u četvrtak trebao doputovati u Jordan, otkazao je posjet. Vladimir Putin pozvao je na beskompromisnu borbu protiv međunarodni terorizma. Gerhard Schröder nazvao je napade »barbarskim činom«. Ariel Sharon poručio je da »svijet mora biti ujedinjen protiv terorizma«.</p>
<p>Gordana Tintor</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Tony Blair ide dalje </p>
<p>Pobunjeni laburistički zastupnici (njih pedesetak) glasovali protiv svoje vladajuće stranke i njenog šefa</p>
<p>LONDON (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Britanski premijer Tony Blair oporavlja se od jednog od najtežih udaraca u svojoj političkoj karijeri. U srijedu kasno navečer odbijen je u Donjem domu jedan zakonski prijedlog kojeg je osobno podržavao. Riječ je o prvom takvom porazu u osam godina, koliko je Blair na vlasti. Premda oporba traži Blairovu ostavku, do nje neće doći. </p>
<p>No, autoritet šefa britanske vlade donekle je poljuljan. Zakonskim prijedlogom oko kojeg su se lomila koplja dopustilo bi se policiji da drži osumnjičene teroriste do 90 dana u pritvoru bez optužnice, umjesto dosadašnjih 14. Prijedlog je u Donjem domu glatko poražen. To, dakako, ne bi bilo moguće da mnogi pobunjeni laburistički zastupnici (njih pedesetak) nisu glasovali protiv svoje vladajuće stranke i njenog šefa.</p>
<p>Osjetivši Blairovu slabost, mnogi će se vjerojatno buniti i u idućim prilikama. Zbog toga je zadnja parlamentarna pobuna prijelomna. Gurajući prijedlog o 90-dnevnom pritvoru za potencijalne teroriste, Blair je postupao po željama britanske policije koja tvrdi kako u eri bombaša samoubojica mora djelovati preventivno te da joj treba više vremena za kriminalističku obradu. Takva preventiva pokazala se još potrebnijom nakon ljetošnjeg terorističkog udara na London. Istodobno, ankete pokazuju da je i većina građana na strani Blaira i policije. No, većina zastupnika misli drukčije. </p>
<p>Razloge Blairovog poraza najbolje je objasnio njegov ministar unutarnjih poslova Charles Clarke. On je u četvrtak rekao da se radilo o »kombinaciji pobunjenika, oporbe koja je glasala bez obzira na sam problem, te niza pojedinaca duboko zabrinutih za građanska prava«. Jedina je utjeha britanskom premijeru da je javno mnijenje ovaj put na njegovoj strani. </p>
<p>Blair je u četvrtak je sazvao vladu na kojoj je svojim ministrima rekao da vlada ide dalje sa svojim planovima. No, promatrači smatraju da je premijer ponešto oslabio, te da bi parlamentarni poraz od srijede mogao ubrzati predaju vlasti njegovom neslužbenom nasljedniku, Gordonu Brownu. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="37">
<p>Čar martinjskoga stola</p>
<p>Rođendani, blagdani i vjenčanja svečanosti su kojima bi neodgovarajuće čaše umanjile užitak zdravice</p>
<p>Lijepo oblikovana i oslikana mat ili prozirna za vino ili pivo čaša je predmet bez kojeg se ne može zamisliti nijedan dobro i oku ugodno postavljen stol. To više, reći će znalci, jer ona objedu daje dostojanstvo, a punu pozornost dobiva za proslava. Rođendani, blagdani i vjenčanja prave su prigode kojima bi neodgovarajuće čaše umanjile užitak zdravice. Predstojeće Martinje jedan je od onih blagdana kada je čaša nezaobilazni rekvizit u obredu krštenja mošta. »Čaša je mala posuda namijenjena ispijanju tekućine. U povijesti se njenim oblicima mogu vidjeti običaji i navike ljudi«, kaže Sandra Kandučar Trojan, viši kustos Odjela za staklo Muzeja za umjetnost i obrt. Dodaje da ljudi, kada se spomene taj predmet, nerijetko zamisle staklenu čašu koja zapravo ima bogatu povijest. To više, jer staklo pruža najbolje oblikovne mogućnosti s obzirom na to da se može brusiti, oslikavati, bojiti u masi... Osim oblicima one se i namjenski razlikuju, pa tako trpeze nerijetko krase čaše na stalku ili s ručkama, kupice, pehari, kaleži. Jedna od karakterističnih vrsta čaša posebice u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske je tzv. bilikum. Ta se velika čaša puna vina daruje kao izraz dobrodošlice »časnome« gostu kada prvi put posjeti domaćina. Prema običaju je valja popiti naiskap, a Zagorci će reći »na dušak«. Bilikum potječe od njemačke riječi wilkomenn što znači dobrodošao. Te su čaše izrađivane u raznim oblicima - s ručkom, u obliku čizme, bačvice, kubure, pištolja, koji je još nazivan i »horvatski bilikum«. Čaše u Hrvatskoj imaju povijesnu važnost, jer Hrvati su od davnina svoje goste dočekivali kruhom, vinom i solju zahvaljujući Bogu zbog »zemlje koja ih hrani, mora koje ih okružuje i neba koje ih natkriljuje«. Prema tradiciji su se uz bilikum gostu davali i ključevi doma što je simbolično značilo da može doći kad god želi. U vremenu u kojem živimo takvih običaja danas nema. Ipak Hrvati su zadržali »dobar glas« kao gostoljubiv i veseo narod koji će gostu najčešće dobrodošlicu zaželjeti dobrom kupicom vina.</p>
<p>U nekim krajevima postavljanje blagdanskog stola poprima gotovo natjecateljski karakter. Teži se uvijek tome da trpeza treba biti bogata s lijepo ukrašenim raspoređenim priborom - tanjurima, čašama... Tijekom Martinja u prvom je planu vino. Da bi ugođaj bio potpun treba voditi računa o svemu - od boje stolnjaka do izbora čaša i načina pijenja. Najbolji su bijeli ili ružičasti stolnjaci, a čaše trebaju biti tanke i bezbojne da bi vino moglo doći do izražaja. Također trebaju imati stalak do pet centimetara koji se može nesmetano držati kada se vino kuša.</p>
<p>Sveti Martin - zaštitnik siromašnih i ljubitelj znanja</p>
<p>Otac svetog Martina bio je rimski časnik, a legenda kaže kako je dok je jedne noći u vojničkoj odori jahao kroz studeni vjetar uz rub ceste spazio promrzlog siromaha u poderanoj odjeći. Pokušavajući se zaštiti od hladnoće, starac je nemoćno pružio ruku Martinu tražeći spas. Potresen prizorom, mladić je mačem razderao polovicu svoga plašta i njime pokrio starca. Te je noći usnuo san u kojem mu se javio Isus, o kojem još tada nije ništa znao, te mu zahvalio što mu je pomogao. Legenda dalje kaže da je zbog mladićeve dobrote naglo zatoplilo, što je siromašnima koji su cvokotali od zime činilo veliko dobro. U spomen toga i danas se toplije razdoblje u studenom naziva i Martinje ljeto. </p>
<p>Martin je imao burnu mladost, a nakon epizode sa starcem, koja ga je proslavila diljem kršćanskog svijeta, zatražio da ga otpuste iz vojske. Skrasio se na ligurskom otočiću Gallinaria te živio povučeno. Tamo je s jednim svećenikom osnovao malu monašku zajednicu koja se može nazvati i prvim samostanom na Zapadu. Nakon što je upoznao biskupa Hilarija u francuskom mjestu Liguge, gdje se skrasio kao svećenik, odlučio je ostatak života provesti u pokori i molitvi. No slijedom događaja postao je Hilarijev nasljednik, a poslije i biskup. Krasilo ga je duhovno bogatstvo i sposobnost širenja kršćanske vjere a veliku je brigu posvećivao duhovnim potrebama siromašnog stanovništva. Kako mu je za to trebala pomoć, osnovao je neku vrstu sjemeništa u Galiji pa i u Europi. Pridavao je veliko značenje njegovanju zajedništva među ljudima, zagovarao je naobrazbu, odnosno da »se voli Sveto pismo« i tumače Božje riječi. Siromašnim i odbačenim ljudima ostao je uvijek blizak, a nešto manje su ga voljeli bogati, koji su ga često vrijeđali i klevetali. Na posljednje počivalište ispratilo ga je mnoštvo starih i mladih, te više od dvije tisuće redovnika. Blagdan sv. Martina, 11. studenoga, sve do danas prati običaj da se popije mlado vino. </p>
<p>Snježana Rajačić</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Hrvatsko srce na webu</p>
<p>Dvije Amerikanke hrvatskog podrijetla, Melissa Pintar Obenauf i Pam Lacko Kelley, osmislile su web prodavaonicu »Heart of Croatia« u kojoj se mogu kupiti proizvodi koji predstavljaju hrvatsku kulturu</p>
<p>Medvjediće Brunu, koji na hrvatskom kliče »Živjeli!« odjeven u tradicionalnu slavonsku nošnju, i Krunu koji broji do deset, možete kupiti samo putem web prodavaonice sa sjedištem u SAD-u. Dvije Amerikanke hrvatskog podrijetla, Melissa Pintar Obenauf i Pam Lacko Kelley, osmislile su web prodavaonicu »Heart of Croatia« u kojoj se mogu kupiti proizvodi koji podsjećaju na njihovu daleku pradomovinu. </p>
<p>Originalne hrvatske suvenire i proizvode koji oživljavaju našu tradiciju i običaje, ne možete naći u turističkim gradovima poput Dubrovnika. Mnogo je veći izbor u Ohiju u SAD-u. Dvadesetak lutaka i medvjedića odjevenih u ličke, šestinske, slavonske, međimurske, podravske i posavske nošnje - prvi su proizvodi koje su osmislile Melissa i Pam.</p>
<p>»Postoje prodavaonice što prodaju lutke koje predstavljaju različite kulture. Kad smo vidjele lutkicu iz Hrvatske, nije nam se svidjela, jer smo znale da jedna lutka ne može predstavljati cijelu Hrvatsku«, objasnila je Melissa motive koji su je potaknuli na izradu lutaka što će dostojno predstavljati Hrvatsku. </p>
<p>Mnogo prije ideje o internetskom dućanu, ljubav prema domovini svojih predaka Pam i Melissa njegovale su plešući u plesnoj skupini »Živjeli«. </p>
<p>»Plesni nastupi s hrvatskim narodnim plesovima bili su unaprijed rasprodani. Punili smo gledališta Kennedyjeva središta u Washingtonu i newyorškog središta dramske umjetnosti u Brooklynu u koje stane oko tri tisuće gledatelja«, prisjeća se Pam. </p>
<p>Plesači su za svaki ples, ovisno o podneblju iz kojeg dolazi, imali autentične kostime koje su marljivo izradile naše Amerikanke, prema uzoru na kostime s fotografija etnografskog muzeja. </p>
<p>Na otvaranje web prodavaonice, kažu, navela ih želja da očuvaju i ožive hrvatsku tradiciju, te je približe Amerikancima. Hrvati ih, kažu, oduševljavaju zato što su darežljivi i imaju vremena za ljude. »Kad nekoga sretnete u gradu, nađete vremena na trenutak zastati i posvetite mu pozornost. U Americi to nije tako«, kaže Pam.</p>
<p>U Americi postoje talijanske i irske prodavaonice u kojima ne kupuju samo stanovnici tih država nego i Amerikanci koji tako upoznaju kulturu tog naroda. </p>
<p>U njihovoj virtualnoj prodavaonici možete naći umjetnine, glazbu, rukotvorine, kozmetiku, knjige, kristal, nakit, čestitke, slatkiše, te videosnimke škole hrvatskih narodnih plesova.</p>
<p>Najčešći su kupci njihovih proizvoda Hrvati u Americi, Kanadi i Australiji, ali imaju i narudžbe iz Čilea, Skandinavije, Kostarike... </p>
<p>»Kombiniramo američke običaje i hrvatske proizvode te stalno smišljamo nešto novo«, kaže Melissa. Na internetskim se stranicama može odabrati između stotinjak suvenira za različite prigode. Mjesečno imaju deset tisuća on-line posjetitelja i oko stotinu narudžbi. Brojke rastu uoči Božića. Teško je odrediti koji je proizvod najtraženiji, a da bi opstale na zahtjevnom američkom tržištu, moraju stalno izmišljati nešto novo. Zahvaljujući Goranu Generaliću, unuku poznatog slikara naive, jedini su distributer reprodukcija Ivana Generalića u Sjevernoj Americi. </p>
<p>»Radimo cijele dane i noći, i u to smo uložile mnogo truda i ljubavi. Živimo za svoj posao«, rekla je Melissa. Na pitanje što je to što im daje toliko energije i ljubavi, Melissa odgovara da su to možda geni.</p>
<p>Imigrantska lutkica </p>
<p>Priču svoje bake koja je 1908. godine iz Hrvatske otišla u SAD, Melissa je »ispričala« lutkicom koju je nazvala »Immigration Doll«. Lutka ima i putovnicu, u kojoj baka Antonija Pintar govori o ljepoti svojeg zavičaja – o Crnom Lugu koji je napustila na prijelazu 19. u 20. stoljeće i o putovanju do Amerike preko otoka Ellis.</p>
<p>Kristina Šober</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="39">
<p>Kradljivci auta »pali« u garaži</p>
<p>Glasnogovornik MUP-a Zlatko Mehun rekao je da je tijekom suradnje sa srbijanskim kolegama razmijenjen niz važnih informacija o krađama automobila i drugim kaznenim djelima, kao i saznanja o mogućim počiniteljima</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Uhićenje četvorice osumnjićenih za krađu skupocjenih »BMW-ovih« terenaca u srijedu u Novom Sadu, Siniše Abađića (25), koji ima i hrvatsko državljanstvo (rođen u Vukovaru), Mladena Savuljića (33) iz Novog Sada, te Vladimira Trtića (34) iz Bačke Palanke i Miroslava Neškovića (28) iz Rivice, općina Irig, rezultat su višemjesečne suradnje između SUP-a Novi Sad, policajaca osječko-baranjske PU, te uprave kriminalističke policije MUP-a, doznajemo se od glasnogovornika Sekretarijata unutrašnjih poslova u Novom Sadu Stevana Krstića. </p>
<p>Naime, prvoosumnjičeni Abađić je u proteklih nekoliko godina ukrao više osobnih automobila visoke klase s područja Hrvatske, nakon čega bi ih parkirao u već pripremljenu podzemnu garažu u stambenoj zgradi u Novom Sadu, u Ulici Žitni trg broj 9, koju su za tu svrhu pripremila ostala trojica osumnjičenika. Nakon toga ih je Abađić dalje preprodavao i distribuirao zasad nepoznatim osobama. </p>
<p>Prilikom uhićenja četvorice osumnjičenika pripadnici novosadske policije su u spomenutoj garaži pronašli, terenca marke »BMW«, zagrebačkih registarskih oznaka.</p>
<p> Riječ o terencu koji je u između 2. i 7. studenoga ukraden u zagrebačkoj ulici Črnomerec, koji je bio vlasništvo poduzeća »Pfizer Croatia«, a koji je koristio 50-godišnji Belgijanac. Novosadski su policajci nadalje u podzemnoj garaži pronašli 14 pari stranih registarskih tablica, knjižicu s tehničkim uputama za osobni automobil »audi A4«, stranih registarskih oznaka, putno računalo za terence »VW«, dvije akumulatorske bušilice, više odvijača, tri mikroprocesorska čipa, elektronski čitač kontakt brave, također za vozila »BMW« i elektronski uređaj za neutraliziranje kodova »BMW« vozila. </p>
<p>Abađić, Savulji, Trtić i Nešković će uz kaznenu prijavu biti privedeni dežurnom istražnom sucu, dok policija i dalje i dalje radi na otkrivanju cjelokupne krimininalne djelatnosti četvorice osumnjičenih. </p>
<p>Glasnogovornik MUP-a Zlatko Mehun napomenuo je da je tijekom suradnje razmijenjen niz sigurnosno važnih informacija o krađama automobila i drugim kaznenim djelima, kao i saznanja o mogućim počiniteljima, a što je u konačnici i dovelo do uhićenja osumnjičenih. S obzirom da su osumnjičeni, za koje se osnovano sumnja i da su krivotvorili dokumente, uhićeni na području Novog Sada, sukladno Međunarodnoj policijskoj suradnji, dvije su policije u stalnoj suradnji i komunikaciji, a više će se podataka znati nakon provedene obrade. </p>
<p>Mladen Bokulić</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Zapljenjeno 40 tisuća šteka cigareta</p>
<p>Cigarete vrijedne 14 milijuna kuna skrivane su u austrijskom kamionu u kontejneru s dječijim igračkama iz Kine: »Roba« je putovala u EU</p>
<p>RIJEKA</p>
<p> - Okruglo 40.000 šteka cigareta »super kings«, vrijednih 14 milijuna kuna, zaplijenjeno je u srijedu oko 15.30 sati na graničnom prijelazu Pasjak. </p>
<p>Djelatnici Carinske uprave Carinarnice Rijeka prilikom pokušaja izlaska iz Republike Hrvatske i ulaska u Sloveniju zaustavila je tegljač »scania« austrijske registracije kojim je upravljao 49-godišnji austrijski državljanin H.M.. Cigarete su bile skrivene u kontejneru koji je stigao iz Kine i to iza prva dva reda robe (dječje igračke) koja je bila deklarirana u popratnoj dokumentaciji. Pronađeno je ukupno 800 kartona cigareta koje su bile namijenjene crnom tržištu Europske unije. Krijumčarena roba oduzeta je i stavljena pod carinski nadzor, a Austrijanac je nakon kriminalističke obrade priveden u Istražni centar riječkoga Županijskog suda. Sumnjiči ga se da je prekršio 240. stavak Carinskog zakona, ali i počinio kazneno djelo izbjegavanja carinskog nadzora. Saslušao ga je istražni sudac Duško Tišma pred kojim je osumnjičeni izjavio da nije imao pojma da se krijumčarena roba nalazi u kontejneru. Nakon saslušanja Austrijancu je određeno zadržavanje u pritvoru. Kriminalistička istraga, kojom bi se trebalo utvrditi odakle potječe krijumčarena roba, je li još netko sudjelovao u prijevozu i tko je naručitelj, se nastavlja.</p>
<p>Tomislav Rukavina</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Otkrio se signalom s mobitela</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Zbog učinkovite suradnje i doprinosa hrvatske policije pri uhićenju njemačkog državljanina i bivšeg policajca Inga Spitza (39) u zadarskom Boriku, a koji je 7. listopada iz sefa banke »Sparkasse Fürstenfeldbrück« u njemačkom gradu Fürstenfeldbrucku, ukrao 7,2 milijuna eura i kojeg je putem međunarodne tjeralice tražila njemačka policija, MUP-u RH pismo zahvale uputio predsjednik Policijske uprave Gornje Bavarske, gospodin Franz Mayer, preko Generalnog konzulata RH u Münchenu. </p>
<p>Nadalje se navodi kako je dobra suradnja policajaca zagrebačkog Interpola koji je omogućio ulazak četvorice bavarskih policajaca u Hrvatsku, kao i dobra suradnja s graničnom policijom, rezultiralo intenzivnom potjerom za Spitzom, koji je potom 23. listopada ove godine i uhićen u jednom lokalu u zadarskom Boriku. Cjelokupni je iznos zapakiran u vreće za novac težine 230 kilograma zaplijenjen u jednoj zadarskoj garaži u automobilu kojim je Spitz i bio u bijegu. Spitz je bio zaposlenik zaštitarske tvrtke »Exsiro« u Rostocku, koja se bavi transportom gotovine za spomenutu banku. Na kraju radnoga dana 7. listopada u 17.30 sati, kada su svi uposlenici otišli iz prostorija »Exsiro«, iz sefa kojem je imao pristup Spitz je uzeo svih 7,2 milijuna eura, koliko je bilo u sefu, stavio novac u svoj automobil »honda«, parkiranom u podzemnoj garaži te se odvezao </p>
<p>Za Spitzom je sud u Münchenu 10. listopada ove godine izdao uhidbeni nalog zbog višemilijunske krađe, o čemu je odmah obaviješten i Interpol Wiesbaden, a koji je o tome obavijestio zadarsku Policijsku upravu, jer je njemačka policija raspolagala s informacijama kako se Spitz nalazi na zadarskom području, zbog čega je oformljen poseban policijski tim. </p>
<p> Policija je otkrila lokaciju na kojoj se Spitz kretao zahvaljujući signalu s njegovog mobitela, čiji broj nije promijenio nakon ulaska u Hrvatsku. </p>
<p>Spitz je u zadarskom pritvoru boravio do blagdana Svih svetih, a nakon toga je predan njemačkoj policiji koja je toga dana iz poslovnice Fine preuzela ukradeni novac. </p>
<p>Mladen BokulićMia Veršić</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Robu kliještima čupali zube</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Suđenje Zoranu Egrediji i Igoru Smolecu zbog podvođenja i nanošenja teških ozljeda Vladimiru Tapšnju, kojeg su držali kao roba, trebalo je, u četvrtak početi na zagrebačkom Općinskom sudu, ali je, zbog nedolaska Smoleca odgođeno.Drama, za koju se prema optužnici dvojac tereti, počela je u lipnju 1999. u stanu u Dugom Selu, kamo su, nakon otmice oštećenog »preselili«. Egredija je, prema navodima iz optužnice, kliještima, oštećenom tada iščupao dva zuba. Izudarali su potom Tapšnja po glavi te mu dali pištolj i naredili da si puca u glavu, što je on i napravio, no pištolj nije opalio. S vrećicom na glavi te ruku i nogu vezanih, držali su oštećenoga, stoji, pet dana u kupaoni. Pustili su ga potom i poslali da prosi po Zagrebu. Kada je u 29. lipnja 1999. zakasnio »s posla«, kliještima »kombinirkama«, Smolec mu je zgnječio uho, prijeteći da će ga strpati u frižider. Čikove, koje su mu gasili po tabanima, Tapšanj je morao pojesti. Nakon svega, oštećenog su natjerali na prostituciju što je radio sve do srpnja dok ih nije prijavio policiji. </p>
<p>Anita Krmek</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Uvjetni otpust zbog dobrog vladanja</p>
<p>VARAŽDIN</p>
<p> - Vijest da bi Jelica Jovičić - Štefić, jedna od odgovornih u ŠKZ »Varaždinski cekin« uskoro mogla izaći na slobodu neugodno je iznenadila štediše. Predsjednica varaždinske podružnice društva »Potrošač«, Vesna Kovačić, zbog toga je uputila dopis ravnatelju Uprave za zatvorski sustav Ivanu Damjanoviću, tražeći od njega da prije rješavanja molbe uzme u obzir sve posljedice afere »Cekin«.</p>
<p>»Cekin« je u stečaj otišao 1999. godine, no agonija štediša, koji od zadruge potražuju oko 100 milijuna kuna, počinje nekoliko godina ranije. Već su tada počeli tražiti povrat novca, no odgovorni u »Cekinu«, Jelica Jovičić Štefić i Janez Tobias, nisu im ga isplaćivali. U međuvremenu je Štefićka na varaždinskom Županijskom sudu najprije osuđena na šest godina i pet mjeseci zatvora zbog više kaznenih djela, a zatim ju je Općinski sud osudio na dvije godine i šest mjeseci zatvora zbog prijevare. Tobias je osuđen na četiri godine, a ranije je zbog više kaznenih djela »zaradio« pet godina i šest mjeseci zatvora. Štefićka kaznu izdržava u Požegi, dok je Tobias u bijegu.</p>
<p> Jelica Štefić uvjetni otpust mogla bi dobiti zbog dobrog vladanja, no Vesna Kovačić kaže da je ona visokoobrazovana osoba koja se u skladu s tim i ponaša u zatvoru. Podsjeća da ni Štefićka ni njezin sin Ronald, koji je također upleten u cijeli slučaj, nisu obeštetili štediše, a ni ne pokazuju dobru volju to učiniti. »Ona u zatvoru lijepo plete i kukiča za osoblje zatvora, kako mi javljaju zatvorenice u Požegi, koje ne uživaju takve privilegije kakve ima Štefićka. Jasno bi mi bilo da ona te predmete ne prodaje, kako bi opljačkanima vratila novac, no očito je mnogo unosnije opljačkati građane, otići u zatvor, dobro se ponašati i začas izaći, pa uživati u bogatstvu za koje nitko ne pita odakle im«, ističe Kovačić. </p>
<p>Mihaela Zagoršćak</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="44">
<p>Osiguranje štednje sa 100.000 na 150.000 kuna</p>
<p>Izmjene koje očekuju Hrvatsku u usklađivanju zakonodavstva kao glavni cilj imaju povećanje informiranosti potrošača u odabiru nekog financijskog instrumenta</p>
<p>Kada je riječ o bankovnim depozitima, u hrvatsko zakonodavstvo trebat će implementirati Unijinu Smjernicu o garancijama na depozite iz 1994. godine, prema kojoj je iznos osiguranja uloga 20.000 eura, dok kod nas ono iznosi 100.000 kuna. No, od osiguranja će trebati isključiti određene vrste depozita. K tome, zbog transparentnosti, banke će iznos osiguranja morati isticati u općim uvjetima poslovanja, što sada ne prakticiraju.</p>
<p>»Očekivane promjene poboljšat će položaj komitenata banaka, a pred banke postaviti neke nove obveze. No, one ne predstavljaju veliki obrat, već više nužna poboljšanja«, kaže odvjetnik Milivoje Žugić. Kada je riječ o kartičnom poslovanju, preporuke EU posebice su važne kod ograničenja odgovornosti korisnika i nakon prijave nestanka kartice.</p>
<p>Žugić napominje kako sve izmjene koje očekuju Hrvatsku u usklađivanju domaćeg europskom zakonodavstvu kao glavni cilj imaju povećanje informiranosti, odnosno povećanje usporedivosti podataka ključnih za potrošačeve odluke u odabiru nekog financijskog instrumenta.</p>
<p>Smjernica Europske komisije o potrošačkim kreditima iz 1987. godine, koja je mijenjana dva puta, posljednji put s namjerom da se uspostave jednaki uvjeti za izračun efektivne kamatne stope, trenutačno je u fazi temeljite izmjene u polju proširenja na sve potrošačke kredite, primjerice revolving kredite, financijski leasing, kao i ugovore o osiguranju, primjerice fiducijarno osiguranje.</p>
<p>Izmjenama te smjernice moglo bi se očekivati, dodaje Žugić, uvođenje mogućnosti odustanka od ugovora, takozvanog cooling off perioda, koji u hrvatskom pravu djelomično postoji u Zakonu o obveznim odnosima, no ne rješava pitanje troškova. Promjene se mogu očekivati u pogledu izmjena u prezentaciji ukupne cijene kredita. Cilj je, ističe, posebno izdvojiti naknadu koju za kredit uzima banka, a predviđa se i uvođenje ukupnog iznosa koji potrošač plaća banci, kao i postotka. Dođe li do usvajanja izmjena, postojat će potreba usklađivanja i u hrvatskom zakonodavstvu.</p>
<p>Žugić dodaje kako u hrvatsko pravo nije ugrađena smjernica o marketingu financijskih usluga, koju su države članice Unije morale implementirati do 9. listopada 2004. </p>
<p>Smjernica polazi od veće informiranosti potrošača prije sklapanja ugovora, zaštite od neželjenih usluga, mogućnosti opoziva bez navođenja razloga (14 dana, a kod mirovinskog osiguranja 30 dana).</p>
<p>Žugić kaže kako će noviteti koji Hrvatsku očekuju u prilagodbi europskim smjernicama u području bankarstva donijeti veću informiranost, transparentnost, no ipak izražava bojazan kako će banke zbog svoje strukture i načina poslovanja u tome imati određenih teškoća.</p>
<p>Ističe kako će se uspostavom jedinstvenog tržišta, uz određena ograničenja, izjednačiti položaj hrvatskih građana i građana Europske unije. Hrvatska je, zaključuje, na području potrošačkog ugovornog zakonodavstva većinu smjernica već pretočila u svoje zakonodavstvo.</p>
<p>Ivan Smirčić</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Nadzor financijskih institucija iz jednog centra </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Na ovotjednoj sjednici Sabora zastupnici bi u hitnom postupku trebali raspravljati o prijedlogu zakona kojim bi se objedinio nadzor nad nebankarskim financijskim institucijama te osnivanja agencije koja bi provodila taj nadzor.</p>
<p>Riječ je o prijedlogu utemeljenom na odluci Vlade iz 2002. godine, izradila ga je komisija koju je imenovalo Ministarstvo financija, a njime bi se objedinio nadzor nad djelatnostima koje trenutačno nadziru Komisija za vrijednosne papire (među ostalim, pedesetak investicijskih fondova koji raspolažu imovinom od oko 8,5 milijardi kuna; holdinzi, promet dionicama na dvjema burzama), Hagena (mirovinski fondovi i mirovinska osiguravajuća društva), Direkcija za nadzor rada društava za osiguranje, HNB, te sektor kontrole Ministarstva financija (štedno-kreditne zadruge). Na tim je poslovima u spomenutim institucijama sada zaposleno oko 170 ljudi, koji bi od 1. siječnja 2006., kada bi nova agencija trebala početi raditi, prešli u nju, a do donošenja akata kojima se uređuje unutarnji ustroj i kadrovska struktura nove agencije.</p>
<p>Predlagatelj zakona ističe kako je zajednički problem bankovnog i nebankovnog financijskog sektora model upravljanja rizicima i nadzor poslovanja financijskih institucija. Za sada nema najava da bi se tom prijedlogu neka od stranaka mogla suprotstaviti, iako je bilo neslužbenih upozorenja da bi hitan postupak mogao dovesti do toga da projekt objedinjavanja nadzora ne bude kvalitetno pripremljen, prije nego što se do kraja utvrdi hoće li neki segmenti financijskog sektora zbog toga biti na gubitku. Tako je, primjerice, ravnatelj Hagene Dragan Kovačević nedavno upozorio kako prije donošenja odluke o spajanju treba pripremiti i procjene mogućih posljedica te izmjene. U obrazloženju zakonskog prijedloga, naime, nema procjena o tome hoće li se u kontroli mirovinskih fondova i mirovinskih osiguravajućih društava zadržati dnevni nadzor, što pridonosi većoj sigurnosti osiguranika, a nema ni procjena hoće li se naknade koje se od imovine osiguranika u drugom i trećem stupu izdvajaju za financiranje sustava povećati. [M. M.]</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Čović kupio 8669 dionica Plive za 2,59 milijuna kuna </p>
<p>ZAGREB </p>
<p> - Predsjednik Uprave Plive Željko Čović, iskorištenjem dijela ugovorene opcije kupnje dionica za 2000. godinu, kupio je u četvrtak 8669 redovnih dionica te farmaceutske tvrtke. Dionice je Čović kupio po unaprijed utvrđenoj zajamčenoj cijeni od 298,99 kuna po dionici, dakle za ukupno 2,59 milijuna kuna, prenosi Zagrebačka burza, a objavila je Pliva. Cijena Plivinih dionica u srijedu je na Zagrebačkoj burzi iznosila 425 kuna po dionici. Nakon te transakcije, Čović u svom vlasništvu ima ukupno 12.734 dionica Plive, koje čine 0,0685 posto ukupnog temeljnog kapitala Plive.</p>
<p> Prema trenutačnoj tržišnoj cijeni to je nešto više od 5,4 milijuna kuna. Inače, prihodi Pliva Grupe u trećem ovogodišnjem tromjesečju porasli su na 282 milijuna dolara, što znači da su 15 posto viši nego u istom prošlogodišnjem razdoblju, dok je prodaja generičkog poslovanja porasla 17 posto, na 178 milijuna dolara. Operativna dobit Pliva Grupe udvostručena je i iznosi 55 milijuna dolara, pri čemu je operativna dobit neprekinutog poslovanja porasla 15 posto, na 48 milijuna dolara. Neto dobit je porasla za čak 172 posto i iznosi 49 milijuna dolara. [V. A.]</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Spas od bankrota</p>
<p>Šibenčani su se obvezali podmiriti više od 120 milijuna kuna gubitaka te hotelske kuće</p>
<p>ŠIBENIK</p>
<p> – Senka Ramljak, predsjednica Uprave šibenskog trgovačkog diva Jolly JBS, te Grga Ivezić u ime Hrvatskog fonda za privatizaciju (HFP) potpisali su u Zagrebu ugovor, kojim je ta tvrtka (vlasnik Josip Stojanović zvan Jolly) postala većinskim vlasnikom najveće vodičke hotelske tvrtke Vodičanke, koja u svom sastavu ima dva velika hotela Olimpiju i Puntu, depadanse, vile, sportske trene... Tvrtka Jolly jedina se javila na natječaj i ispunila sve uvjete, u dogovorenom roku isplatila HFP-u ugovorenu svotu te dostavili bankovna i druga jamstva. Jolly je time postao vlasnikom 68 posto dioničakog paketa Vodičanke.</p>
<p>Sa 30 milijuna kuna otkupljen je većinski paket dionica iz državnog portfelja, a s dodatnih 23 milijuna kuna u iduće dvije godine obavit će se dokapitalizacija. Šibenčani su se obvezali podmiriti više od 120 milijuna kuna gubitaka te hotelske kuće. Jedna od odredbi ugovora odnosila se na obvezu zadržavanja svih zaposlenih, a Jolly je najavio i zapošljavanje novih tridesetak radnika već u prvoj godini rada.</p>
<p>Ostale dionice Vodičanke su u rukama Jadranske banke, koja raspolaže sa 10 posto dioničkog paketa, Dom holding ima 15 posto dionica, a ostalo je u vlasništvu malih dioničara. Ovih je dana objavljena prodaja ostalih dionica Vodičanke. »HFP-u smo dostavili bankovna jamstva, kojim jamčimo da ćemo u iduće dvije godine u obnovu Vodičanke uložiti po 12,5 milijuna kuna godišnje. Prioritet nam je podizanje kvalitete hotela Punta i Olimpia sa sadašnje tri na četiri turističke zvjezdice te dogradnja depadanse uz hotel Olimpiju sa 100 smještajnih jedinica. Jedan dio hotela kanimo preurediti za potrebe kongresnog turizma, a s obzirom na naše veze sa svijetom košarke i sporta uopće, planiramo razvijati sportske sadržaje za što imamo odlične uvjete, jer su oko obaju hotela veliki sportski tereni. Vodičanka bi trebala postati mjesto na kojem će se sportaši pripremati za susrete, osobito zimi«, ističe Ramljak.</p>
<p>Vodičanka je tijekom godina nagomilala više od 120 milijuna kuna dugova, što kreditnih, što dobavljačima robe i usluga. »Sve smo obveze preuzeli i vjerujemo da ćemo ih podmiriti«, kaže Ramljak od koje doznajemo da je u Vodičanki zaposleno 35 ljudi s ugovorima na neodređeno vrijeme i sve ih se mora zadržati najmanje jednu godinu. »Ne samo da ćemo ih zadržati, nego planiramo taj broj udvostručiti već u prvoj godini rada. Dodatnu potražnju za radnom snagom imat ćemo nakon izgradnje depadanse. Vodičanka sad raspolaže sa 1100 kreveta u hotelima i depadansi.</p>
<p>Trgovačka tvrtka Jolly JBS ima u svom sastavu 19 trgovina od kojih su veliki centri u Šibeniku, Vodicama, Murteru, Drnišu i Kninu, a u planu ima skoru izgradnju još nekoliko centara. Ovu poslovnu godinu završit će s oko 370 milijuna kuna neto dobiti, čime se vrlo ponosi, jer je taj poslovni rezultat ostvaren u vrlo jakoj tržišnoj konkurenciji.</p>
<p>Jadranka Klisović</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Oštar pad dobiti Siemensa</p>
<p>FRANKFURT</p>
<p> - Njemački Siemens u četvrtak je izvijestio da mu je neto dobit u posljednjem tromjesečju njegove fiskalne godine dramatično smanjena te je daleko ispod očekivanja analitičara. Ta najveća europska elektronička i elektroinženjerska kompanija ostvarila je tromjesečnu dobit od 77 milijuna eura. Usporedbe radi, godinu ranije imala je dobit od 654 milijuna eura. Analitičari su očekivali da će Siemensova dobit dosegnuti 425 milijuna eura. Ostvarena dobit najniža je u posljednje tri godine njegova poslovanja, a posljedica je gubitaka u dijelu poslovanja s računalima. Istodobno, prihodi kompanije porasli su s lanjskih 19,6 na 22,1 milijardu eura. [Hina/AP]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="49">
<p>Počela gradnja mosta Kopno-Pelješac</p>
<p>Ovo je interes cijele Hrvatske jer ćemo našu zemlju napokon fizički povezati, pa putujući u Dubrovnik više nećemo morati vaditi putovnice, kazao je hrvatski premijer</p>
<p>KOMARNA</p>
<p> - Predsjednik hrvatske vlade Ivo Sanader u četvrtak je kod mjesta Komarna svečano otvorio radove na izgradnji pristupnih cesta, odnosno početak pripremnih radova na gradnji mosta Kopno-Pelješac.</p>
<p>»Koliko smo o njemu razgovarali, koliko smo u njega vjerovali, a neki pak sumnjali, ipak smo napokon dočekali ovaj veliki dan za Hrvatsku. Ovo nije interes samo žitelja Dubrovačko-neretvanske županije nego i interes cijele Hrvatske jer ćemo našu zemlju napokon fizički povezati, pa putujući u Dubrovnik više nećemo morati vaditi putovnice«, kazao je premijer Sanader. </p>
<p>»Danas hvatamo korak s Europom i stižemo one koji su prošli tranziciju bez rata. Hrvatska želi dijeliti sudbinu i budućnost sutrašnje ujedinjene Europe, a ako želimo da ona bude bez krvavih ratova i genocida, onda i Hrvatska mora dati svoj doprinos. Da bismo u tu utrku mogli ući, moramo prije svega izgraditi infrastrukturu koja život znači. Stoga ovom prilikom najavljujem da će autocesta na krajnjem jugu ići dionicom od 102 kilometra od Ploča do Osojnika i tek tada ulaziti u BiH«, istaknuo je Sanader. Najavio je da će se graditi i autocesta od Zagreba do Osijeka.</p>
<p>Na otvaranju radova bili su i članovi Vlade, mnogi državni i lokalni dužnosnici te čelnici Hrvatskih cesta. </p>
<p>Most Pelješac jedan je od najvećih i najznačajnijih Vladinih infrastrukturnih projekata, dug je 2 300 metara, a trebao bi, prema riječima ministra mora, turizma, prometa i razvitka Božidara Kalmete, stajati između 250 i 300 milijuna eura, zajedno s pristupnim cestama, a sredstva će se osigurati na način na koji Hrvatska gradi autoceste. </p>
<p>Projekt bi trebao biti dovršen do 2008. godine, a u tijeku je priprema za raspisivanje natječaja za gradnju mosta. Naglašavajući važnost budućeg mosta, Kalmeta je istaknuo kako se on ne ogleda samo u prometnom povezivanju Hrvatske, nego i u gospodarskom razvoju poluotoka Pelješca i okolnih otoka koji će uslijediti kad most bude gotov. </p>
<p>»Most će se graditi na vrlo teškom terenu posebice kada je riječ o radovima na temeljenju, a vodeći računa o zaštiti okoliša i pravu neškodljivog prolaza koji moramo ostaviti za susjednu BiH koja na to ima pravo. Mostom će cijela Dubrovačko-neretvanska županija dobiti novu dimenziju, a posebice poluotok Pelješac pa su već sada cijene nekretnina na ovom području itekako porasle«, kazao je ministar Kalmeta.</p>
<p>I potpredsjednik Sabora Luka Bebić istaknuo je da će dugo očekivani most poboljšati uvjete života i omogućiti gospodarsku i prometnu integraciju krajeva koji su, stjecajem povijesnih okolnosti, bili pomalo odvojeni. Župan dubrovačko-neretvanski Ivo Milatić rekao je kako će gradnjom mosta napokon biti ispunjena želja žitelja Hrvatskoga juga za fizičkim spajanjem s ostatkom Hrvatske koja traje »od doba prodaje dijela hrvatskog teritorija uz more«, te da će taj dan biti upisan zlatnim slovima u povijest.</p>
<p> Predsjednik Uprave Hrvatskih cesta Stjepko Boban istaknuo je kako je riječ o »graditeljskom izazovu u svjetskim razmjerima«.</p>
<p> Izgradnjom mosta izravno će se s ostatkom Hrvatske prometno povezati Dubrovačko-neretvanska županija i skratit će se put do Korčule za pedesetak kilometara, jer će se svi dijelovi Hrvatske spojiti u jedinstveni prometni sustav. Osim mosta i ceste preko Pelješca, gradit će se i most preko malostonskoga kanala dug 450 metara.</p>
<p>Anton HauswitschkaKatarina Bulić</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Riješiti granična pitanja prije ulaska u EU</p>
<p>Granične sporove treba riješiti međusobnim dogovorima. Ako to nije moguće, rješenje treba potražiti pred Međunarodnim sudom pravde u Haagu, rekli su Mesić i Drnovšek</p>
<p>MILJANA</p>
<p> - Predsjednici Hrvatske i Slovenije Stjepan Mesić i Janez Drnovšek slažu se u ocjeni da se granični sporovi dviju zemalja trebaju pokušati riješiti međusobnim dogovorima. Ako to nije moguće, rješenje treba potražiti pred Međunarodnim sudom pravde u Haagu. Izjavili su to u četvrtak nakon susreta u restoranu »Miljana« s hrvatske strane granice sa Slovenijom. </p>
<p>Riječ je o drugom neformalnom susretu slovenskog i hrvatskog predsjednika u pograničnom dijelu, a najavili su da će takvih susreta biti i ubuduće, jer i to smanjuje političke napetosti u obje zemlje. </p>
<p>Obojica predsjednika smatraju da otvorena granična pitanja njihove zemlje trebaju riješiti prije ulaska Hrvatske u Europsku uniju te da time ne trebaju opterećivati Uniju.</p>
<p>»Namjerno nisam rekao da su granična pitanja problemi nego otvorena pitanja koja su rješiva«, rekao je predsjednik Mesić.</p>
<p>Prema njegovim riječima, granične sporove možemo riješiti na nekoliko načina: zamrzavanjem sadašnjeg stanja, traženjem privremenog rješenja ili pred Međunarodnim sudom pravde u Haagu. »Smatram da bi se rješenje moglo naći kad bi stručnjaci s jedne i druge strane, bez opterećenja politike, sjeli i uz predočenje svih dokumenata identificirali granicu na kopnu«, smatra predsjednik Mesić, napominjući da bi to bilo moguće ako takvo rješenje prihvate vlade obiju zemalja. </p>
<p>Ako pak ne dođe do takvog rješenja, spor će se riješiti pred Međunarodnim sudom pravde, a u međuvremenu dvije države, rekao je predsjednik Mesić, moraju funkcionirati i u ribolovnoj zoni i u pomorskom prometu. Slovenski predsjednik Drnovšek slaže se s takvim stajalištem hrvatskoga kolege. Dodao je da osim otvorenih pitanja postoje i mnogi pozitivni dokazi suradnje na što su ga upozorili župani pograničnih općina s obje strane granice. Ponovio je svoje stajalište o graničnim problemima s Hrvatskom koje se razlikuje od stajališta slovenskog premijera Janeza Janše i ministra vanjskih poslova Dimitrija Rupela. </p>
<p>»Moje stajalište je uvijek bilo da je ova pitanja najbolje riješiti bilateralnim sporazumom i neposrednim pregovorima Hrvatske i Slovenije. No, smatram da ako su obje vlade suglasne u tome da više nema mogućnosti za pregovore, treba čim prije ići pred Međunarodni sud pravde da to pitanje skinemo s dnevnog reda«, izjavio je Drnovšek i dodao da će se nakon toga dvije države posvetiti konstruktivnim temama. </p>
<p>Podsjetio je da je i sam bio sudionik desetogodišnjih pregovora s hrvatskom stranom te da su se obje strane trudile u pregovorima. »Postigli smo čak i sporazum koji, nažalost, na hrvatskoj strani nije potvrđen«, podsjetio je Drnovšek osvrćući se na sporazum s bivšim premijerom Ivicom Račanom. </p>
<p>Na upit je li moguća politička kriza u Sloveniji zbog toga što se njegov stav o granici s Hrvatskom razlikuje od onoga premijera Janše i ministra Rupela, Drnovšek je odgovorio: »Ne, nikako ne. S vladom smo u stalnom dijalogu o tom pitanju, kao i s premijerom i ministrom vanjskih poslova. Normalno je da katkad imamo različita stajališta o nekim pitanjima«.</p>
<p>Nakon ručka u restoranu »Miljana« na hrvatsko-slovenskoj granici, dvojica su predsjednika prešli na slovensku stranu. </p>
<p>U dvorcu Strmol sastali su se s predstavnicima hrvatskih i slovenskih općina te razgovarali o konkretnoj suradnji stanovništva pograničnih općina. </p>
<p>Miroslava Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Sanader o HDZ-u BiH </p>
<p>DUBROVNIK</p>
<p> - Predsjednik HDZ-a i premijer Ivo Sanader potvrdio je novinarima u Dubrovniku da su čelnici HDZ-a BiH razgovarali s čelnicima Europske pučke stranke koji su od njih zatražili da se sazove novi opći stranački sabor i da njihov sadašnji predsjednik Dragan Čović podnese ostavku. </p>
<p> Točno je da su se Bariša Čolak, Ivo Miro Jović i Dragan Čović sastali s čelnicima Europske pučke stranke predvođenima predsjednikom Wilfriedom Martensom koji su zatražili da Čović podnese ostavku i sazove novi opći sabor HDZ-a BiH. »Moram nažalost reći da se kao član Europske pučke stranke slažem s ocjenama kako netko tko tako vodi stranku i donosi odluku o izbacivanju trojice vodećih ljudi, u ovom slučaju Martina Raguža, Bože Ljubića i Josipa Merdže, nije dorastao dužnosti«, rekao je Sanader. </p>
<p> Nema dvojbe u tom se slučaju stranka uzima kao talac nečijeg osobnog položaja i to je velik problem za HDZ BiH, a i meni i cjelokupnom vodstvu HDZ-a otežava komunikaciju i suradnju, rekao je Sanader. »Žao mi je što se to HDZ-u BiH događa u vrijeme kada bi stranka trebala biti snažna i partner Bošnjacima, Srbima i međunarodnoj zajednici u razgovoru o budućnosti BiH«, rekao je Sanader izrazivši uvjerenje da će se stanje uskoro riješiti, a stranka konsolidirati.</p>
<p> Visoki sud časti HDZ-a BiH jučer je donio odluku o isključivanju iz stranačkog članstva Ljubića, Raguža i Merdže koji su nedavno promemorijom zatražili sazivanje novog općeg sabora na kojem bi se izabrao novi predsjednik umjesto Dragana Čovića. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Turizam bi trebalo računati kao izvoz</p>
<p>Već drugu godinu za redom izvoz raste, a u njega nismo uračunali turizam koji je, kao primjerice u Austriji, izvozna grana, poručio je Sanader</p>
<p>DUBROVNIK</p>
<p> - Hrvatska je vlada na sjednici koju je u četvrtak održala u Dubrovniku, među ostalim prihvatila Nacrt zakona o turističkom zemljištu te donijela nekoliko odluka vezanih za projekte od izuzetne važnosti za Dubrovačko-neretvansku županiju i grad Dubrovnik. Kako je objasnio ministar mora, turizma, prometa i razvitka Božidar Kalmeta, Nacrt zakona o turističkom zemljištu ne dira u prava prijašnjih vlasnika kojima je za vrijeme komunizma oduzeta zemlja. »Riječ je o oko 100 milijuna četvornih metara najvrjednijeg zemljišta, a ovim zakonom uređuje se institut takvog zemljišta, imovinsko-pravni odnosi te način njegova korištenja«, istaknuo je Kalmeta dodajući kako će takvo zemljište biti u vlasništvu lokalne samouprave, no ono se neće moći prodavati.</p>
<p> Jedan od najvećih projekata na području Dubrovačko-neretvanske županije je Regionalni vodoopskrbni sustav Neretva-Pelješac-Korčula-Lastovo-Mljet za koji je Vlada u Dubrovniku prihvatila prijedlog programa prve etape dogradnje i rekonstrukcije, a u što će od 2006. do 2009. godine iz proračuna biti utrošeno 46,2 milijuna kuna. </p>
<p>Vlada je raspravljala i o projektu Golf-parka »Srđ«, te je donesen zaključak da će Vlada sudjelovati u njegovoj realizaciji nakon što se za to stvore potrebne pretpostavke, odnosno kad se izmijeni županijski prostorni plan. Vlada će, naime, dati koncesiju, odnosno pravo građenja na zemljištu koje je u državnom vlasništvu u djelu na kojem će se nalaziti dubrovački golf-centar, te će sufinancirati izgradnju dijela komunalne infrastrukture. </p>
<p>»Iako smo u svjetskom vrhu kao turističko odredište, na području turizma moramo još raditi. Tu u prvom redu mislim na golf-terene koji su danas nužan dio turističke ponude. Oni bi se trebali graditi ne samo u Dubrovniku nego i u drugim dijelovima Hrvatske, posebice u Konavlima, Dalmaciji i Istri jer to je preduvjet za produljenje turističke sezone. Kad je riječ o zemljištu u državnom vlasništvu koje je pogodno za tu namjenu, odlučili smo da ga ne prodajemo nego da ga damo u dugoročnu koncesiju, a ovom prigodom pozivam sve zainteresirane za gradnju golf-terena da nam se jave«, istaknuo je premijer Ivo Sanader dodajući kako bismo, po primjeru nekoliko europskih zemalja, turizam u Hrvatskoj trebali računati kao izvoz. </p>
<p>»Stanje izvoza nije loše kao što se čini i kao što to neki žele prikazati. Već drugu godinu za redom izvoz raste, a u njega nismo uračunali turizam koji je, kao primjerice u Austriji, izvozna grana«, poručio je predsjednik Vlade. </p>
<p>Vlada je donijela i odluku o financijskoj pomoći Lastovu.</p>
<p>Miroslava Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Kazniti pojedince odgovorne za izborne nepravilnosti</p>
<p>Palarić: Vlada se nije miješala u konstituiranje jedinica lokalne samouprave i nema saznanja o korupciji, tko ima, neka prijavi tijelima gonjenja </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Vlada se nije miješala u konstituiranje jedinica lokalne samouprave i nema saznanja da je bilo korupcije, a one koji ih imaju poziva da to prijave organima gonjenja, rekao je u četvrtak u Saboru državni tajnik za upravu Antun Palarić tijekom rasprave o SDP-ovoj interpelaciji o radu Vlade. Njome se traži da Vlada poduzme mjere za jačanje odgovornosti svih obnašatelja vlasti, a od nadležnih da provjere tvrdnje o tome da je nakon svibanjskih lokalnih izbora bilo kupovanja vijećnika. </p>
<p>Ivo Josipović uvodno je obrazložio interpelaciju¸ustvrdivši da je nakon izbora nabujala praksa da se naknadnim radnjama, protivnim Ustavu i demokratskim običajima, mijenja politička volja građana. »Građani zato ne vjeruju političarima i strankama pa se postavlja pitanje jesu li u borbi za vlast dopuštena sva sredstva. Prijeći preko toga bio bi debakl svih nas«, ocijenio je Josipović. SDP-ovci su polemizirali s Palarićem tvrdeći da je netočno da Vlada ne zna za primjere korupcije i kupovanja vijećnika.</p>
<p> Dražen Bošnjaković (HDZ) ustvrdio je da se zbog nepravilnosti ne bi trebalo prozivati Vladu, nego kazniti pojedince koji su sudjelovali u tim rabotama. Prelazaka iz stranke u stranku bilo je i prije, a svačiju nemoralnost najbolje će sankcionirati birači, istaknuo je.</p>
<p> Pero Kovačević (HSP) zatražio je da se interpelacija proširi i na Florijana Borasa zbog zloupotrebe položaja predsjednika Odbora za zakonodavstvo i manipuliranja javnošću. Boras je, naime, na memorandumu Odbora odgovorio na zahtjev za vjerodostojno tumačenje jednog članka zakona o izboru gradskih vijećnika iako Odbor o tome nije raspravljao. </p>
<p>Boras, doduše, u odgovoru predsjedniku Gradskog vijeća Velike Gorice Zlatku Bukovcu upozorava da samo Sabor može vjerodostojno tumačiti može li ostavku dati vijećnik čiji je mandat u mirovanju te dodaje da je Središnji državni ured već dao odgovor u kojem je to na »na razvidan način razriješeno«. No nije na tome stao, nego je, potpisan kao predsjednik Odbora, ustvrdio da »vijećnik čiji je mandat u mirovanju ne može dati ostavku«. </p>
<p>Boras se branio tvrdnjom da je pisao u svoje ime, kao i u drugim slučajevima. S njegovom se interpretacijom dopisa složio i predsjednik Sabora Vladimir Šeks, no ipak ga je upozorio Borasa da je trebao biti oprezniji u pisanju odgovora te svim predsjednicima saborskih odbora poručio da se moraju precizno pridržavati poslovnika kako bi se izbjegla dvostruka tumačenja. </p>
<p>Ivka BačićMarijan LipovacSanja Kapetanić</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Zastupnici u sabornici bez mobitela</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »Nisu zastupnici isključeni iz vanjskog svijeta, nego su samo onemogućeni, kao u svakom europskom parlamentu, u korištenju mobitela u sabornici. I to će tako biti, sviđalo se to nekome ili ne«, poručio je u četvrtak nezadovoljnim parlamentarcima predsjednik Hrvatskog sabora Vladimir Šeks.</p>
<p>Pitanje nemogućnosti uporabe mobitela nakon ovotjednog instaliranja uređaja za ometanje signala otvorila je, tijekom plenarne rasprave, SDP-ova zastupnica Ingrid Antičević Marinović, ocijenivši da su time hrvatski parlamentarci isključeni iz vanjskog svijeta te da se osjećaju »kao da su u 19., a ne 21. vijeku«. Šeks joj je uzvratio tvrdnjom da istu praksu primjenjuju u francuskom i talijanskom, njemačkom i austrijskom te drugim parlamentima. »Bilo je to nužno radi digniteta i normalnog funkcioniranja Sabora, kad se pojedinci nisu htjeli držati naputka o zabrani mobilnog telefoniranja iako je i oznaka zabrane jasno vidljiva na vratima sabornice«, zaključio je. </p>
<p>Postavljanje uređaja za ometanje signala glavna je tema razgovora u cijelom Saboru, od novinarske sobe do kafića i restorana. Osim burnog negodovanja zastupnika naviklih na to da se mobitelom »igraju« dok traje plenarna sjednica, novi je uređaj izazvao i reakciju novinara koji prate rad Sabora. Budući da i oni posljednjih dana imaju velikih problema u korištenju mobitela jer je sustav ometanja, predviđen samo za sabornicu, očito prejak, pa se 'razmahao', uputili su pismo Šeksu u kojem su ga zamolili da vidi s nadležnim službama može li se novinarima omogućiti normalno telefoniranje. </p>
<p>Saborom zadnjih dana kruži i priča o tome da novi uređaj, koji navodno košta 18.000 kuna »prekomjerno zrači«. Pravaš Tonči Tadić rekao nam je da je Sabor ljetos naručio od Instituta za medicinska istraživanja studiju o tome koliko je zgrada izložena zračenju zbog brojnih antena na krovu. Studiju sad treba, kaže, proširiti i vidjeti kakav je i koliki utjecaj antene novog uređaja. Tadić inače smatra da je problem telefoniranja u sabornici trebalo riješiti izmjenom Poslovnika i izričitom zabranom korištenja mobitela, a ne postavljanjem uređaja. </p>
<p>Iz saborske službe za odnose s javnošću je pak poručeno da je od tvrtke koja je postavila uređaj za ometanje signala dobivena potvrda da on ne šteti zdravlju. [Ivka Bačić/Marijan Lipovac]</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2005], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20051111].
|
